Bihaćki Vakufi Od 1878. Godine Do Danas

historija obrazovanja

BIHAĆKI VAKUFI OD 1878. GODINE DO DANAS

Suad MAHMUTOVIĆ

UDK 061.27:28-747](497.6 Bihać)(091)

Sažetak: Vakuf je trajno dobro. Momentom uvakufljenja imovina postaje Allahovo vlasništvo, a data je ljudima na upravljanje. Da li su se pojedinci i institucije, i u kojoj mjeri, odnosili prema ovoj imovini kao Božijem vlasništvu tema je ovog istraživanja. Navest ćemo primjere stradanja vakufa u različitim političkim sistemima s posebnim osvrtom na bihaćke vakufe u posljednjih četrnaest decenija. Oduzimanje vakufa počinje u vrijeme Austro-Ugarske, intenzivira se u periodu Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije a praktično je dovršeno u vremenu FNRJ, kasnije Socijalističke Jugoslavije. I sve je to urađeno “po zakonu”, zadovoljena su načela prava, ali ne i pravde. U ovom radu smo ponudili cjelovitu informaciju, utemeljenu na izvornim dokumentima, o stradanju bihaćkih vakufa. Obradili smo preko dvije hiljade originalnih dokumenata korespondencije Vakufsko-mearifskog saborskog odbora, Vakufske direkcije, Odbora Naiba i Ulema medžlisa u Sarajevu sa Kotarskim vakufsko-mearifskim povjerenstvom u Bihaću. Koristili smo se privatnom arhivom rahmetli Sadik ef. Ribića, nekadašnjeg upravitelja Bihaćke medrese, kasnije predsjednika Odbora IVZ-e u Bihaću, prvim popisom zemljišta kojeg je uradila Austro-Ugarska te drugom dokumentacijom iz Arhiva USK-a. Radi se o do sada naučno neobrađenoj građi. Koristili smo i neke izvore iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, te Bošnjačkog instituta. U istraživanju je korišten historijski, komparativni i statistički metod. Ključne riječi: Bihać, vakuf, džamija, Mehmed-paša, Fethija, Hatinac, Ićhisar, Prekounje, Ripač, Ćukovi

Devastacija i uništavanje samih mutevelija. Što se tiče odnosa 2000: 768). Nastavak uništavanja va- vakufske imovine u vrijeme nove vlasti prema vakufu čini nam kufa dolazi u periodu okupacije Bo- Austro-Ugarske monarhije se primjerenim navesti svjedočenje sne od strane Austro-Ugarske, 1878. Mehmeda Begovića u separatu Vakufi godine. Ilustracije radi navest ćemo Uloga vakufa za vrijeme osman- u Jugoslaviji: “Značaj vakufa Austro- samo nekoliko primjera. U Travni- ske uprave, naročito ranijeg perioda, -Ugarska vlada je dobro uočila i ku su jezuiti srušili novu i svu od bila je u toj mjeri značajna da se ra- ocenila, pa nije htela da ih ispusti kamena zidanu Tophane džamiju, zvitak gradova ne može odvojeno ni promatrati od historije i uloge va- iz svojih ruku. Ona je uočila da ova a na njeno mjesto postavili samo- kufa. Vakufski objekti, u kojima je ustanova može poslužiti kao zgod- stan i crkvu. U Zvorniku su katolici bio koncentriran vjersko-prosvjetni, no sredstvo i put da se meša u verske srušili Fethiju džamiju i pretvorili kulturni i privredni život muslimana, poslove muslimana i da drži na uzdi je u crkvu, premda je u to vrijeme činili su urbane temelje svih gradova verske službenike koji se izdržavaju iz bilo nekolicina katolika među či- (Handžić 1947:133). vakufske imovine” (Begović 1963:8). novnicima i vojskom u tom gradu. Dolaskom Austro-Ugarske va- Slabljenje vakufa, njihovo uništa- U Sarajevu na lokalitetu Ajas-pašine kufi u Bosni i Hercegovini su bili vanje i devastacija počinje još u drugoj džamije je podignuto svratište a na prepušteni sami sebi. Nadzor i kon- polovini 17. stoljeća, tačnije, 24. 10. Atmejdan džamiji skladište drva. U trola u upravljanju nad vakufima nije 1697. godine kada je Eugen Savoj- Konjicu je na lokalitetu Repovačke postojala. Mutevelije su se ponašale ski do temelja spalio Sarajevo, koje džamije napravljen vojnički maga- kao pravi vlasnici vakufske imovine. je imalo oko 40 vakufa prije pojave cin; ista sudbina je zadesila i stola Prilikom zavođenja zemljišnih knji- najvećeg vakifa i dobrotvora Gazi čku džamiju (Smajić 2000: 161). U ga vakufske nekretnine su upisi- Husrev-bega. Mnogi od tih prvih va- Sarajevu je na lokalitetu nekadašnje vane na ime zakupaca a najčešće i kufa su potpuno uništeni (Halilović Musalle sagrađena zgrada današnjeg Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 88 historija obrazovanja

Predsjedništva Bosne i Hercegovine Period Kraljevine SHS i Bošnjački prvaci su smatrali da je više te zgrada Kantona Sarajevo i Općine zla učinjeno u prvih četrnaest mjeseci 1 Kraljevine Jugoslavije Centar. Istu sudbinu su doživjela i Otimačina vakufa se nastavlja i Kraljevine SHS nego u prethodnih muslimanska greblja. Tako je greblje u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i četrdeset godina austrougarske vla- Čekrdčinica u Sarajevu pretvoreno u Slovenaca. Kraljevina SHS je pro- davine (Pelesić 1996: 74). gradski park. U Trebinju je na mu- vela agrarnu reformu kojom je samo slimanskom greblju, zvanom Sta- od bosanskih muslimana oduzeto ri mezari, napravljen park − Kalaj Vakufi u 1.076.685 hektara zemljišta. Tu ze- Socijalističkoj Jugoslaviji Garten. U Tuzli je na musliman- mlju vlada je podijelila na 249. 518 skom greblju površine 18 dunuma srpskih porodica bivših kmetova, be- Tokom Drugog svjetskog rata napravljena željeznička stanica a u zemljaša, ratnih dobrovoljaca, invali- uništena je dokumentacija katastra Doboju zgrada općinskog ureda. da i drugih (Bojić 2001:164). Ovom zemljišta i zemljišne knjige za 24 Na Musalli u Mostaru je sagrađen reformom oduzete su gotovo dvije od ukupno 77 katastarskih srezo- hotel i općinski park. U Bihaću je trećine ukupne zemljišne površine iz va, a po završetku rata pristupilo se od greblja napravljena javna stočna posjeda bosanskih muslimana.2 U to obnovi katastra i zemljišnih knjiga. pijaca, a na onom kod Ićhisar dža- vrijeme vlasnicima velikih posjeda je Novi premjer je izvršen 1953. godi- mije šetalište. oduzeto oko 95% njihove imovine. ne na osnovu kojeg je uspostavljena Nema grada u Bosni i Herce- Spomenuti navodi su utemeljeni na nova evidencija o zemljištu (Begić govini koji nije pretrpio oštećenje Memorandumu udruženja bivših po- 1998: 16). U ovom periodu vakuf- ili kompletno zatiranje bošnjačkih sjednika kmetsko-beglučkih zemalja u ska imovina je skoro potpuno uni- svetišta (Smajić 2000: 161-162). Va- Sarajevu, koji je upućen kraljevskom štena a pogotovo u prvih četrnaest kuf je de facto preko noći postao “res namjesniku Pavlu, 27. 09. 1938. go- godina nakon Drugog svjetskog rata, nullius”, a Bošnjaci postali svjesni da dine. Mustafa Imamović u izlaganju od 1945. do 1959. godine. Te go- se u njihovoj zemlji ne poštuje niti na ratnom Kongresu bosansko-mu- dine se gasi Vakufska direkcija kao jedno njihovo pravo (Smajić 2000: slimanskih intelektualaca, održanom ustanova koja nije imala potrebe 162). I sve je to rađeno u skladu sa u Sarajevu 22. decembra 1992. godi- za daljim postojanjem, s obzirom “zakonom” i načelom prava, ali ne i ne, navodi: “Od cjelokupnoga zemlji- da je vakufska imovina bila goto- pravičnosti. Jer kada je u pitanju ovo šta koje je tada zahvaćeno agrarnom vo sva opljačkana (Halilović 2000: načelo, tu se često dešavala zloupotre- reformom u cijeloj državi na Bosnu 768). Već 1945. godine je donesen ba i to sve u ime pravde u skladu sa i Hercegovinu je otpadalo 66,9%. Zakon o raspolaganju stanovima i sentencom iz rimskog prava: “Sum- To znači da je Bosna i Hercego- poslovnim prostorima te njegove iz- mum ius, summa iniuria – Najveće vina bila glavna meta, a razvlašći- mjene i dopune 1947. i 1948. godi- pravo, najveća nepravda.” Među- vanje Muslimana glavni cilj agrarne kojim je, blago rečeno, razrušena tim, očigledna je činjenica da pravo ne reforme. Naknada je isplaćivana ekonomska osnova Islamske vjerske može doći u sukob sa pravičnošću. u minimalnom iznosu od 30 dinara zajednice. Naime, tim Zakonom je Samo primjenom principa pravično- po dunumu što je osiromašilo mno- određeno da se vjerskim zajedni- sti se može očuvati pravna sigurnost ge porodice” (Imamović 1994: 15). cama oduzmu objekti u kojima se (Trnavci 2002: 26). Austro-Ugarska U Sarajevu su u vrijeme Kraljevine ne služe vjerski obredi (Godišnjak vlada je 1903. godine izvršila kata- SHS porušene 24 džamije, dvije me- 1991: 277). Na taj način je država starski popis u Bosni i Hercegovi- drese, 108 dućana, 118 kuća i dvo- oduzela gotovo sve stanove i poslovni prema kojemu je, prije nešto više rišta, 90 voćnjaka, oranica i livada.3 ne prostore koji su bili u vlasništvu od jednog stoljeća, 91,1% bosan- Samo jednom odlukom Banjaluč- Islamske zajednice. Nanesena šte- skohercegovačke zemlje bilo u vla- kog kotara od Gazi Husrev-begova ta vakufima u vrijeme Socijalističke sništvu Bošnjaka (Hafizović 2008). vakufa je oduzeto 107. 000 dunuma Jugoslavije iznosi 167.400.000 KM Praktično, od tada pa do danas tra- vakufske zemlje na prostoru Tešnja usljed nacionalizacije vakufskih sta- je organizirana pljačka bošnjačke, a i Teslića i to 1/3 obradivog zemlji- nova, te 576.600.000 KM usljed posebno vakufske imovine. šta i 2/3 šume (Halilović 2000: 768). nacionalizacije poslovnih prostora.4

1 Nezim Halilović Muderris, “Historijat zemlje ili je imaju nedovoljno, izvršiće se Okruglom stolu – Povijest, pravo i vakufa u Bosni i Hercegovini, trenutno na celoj teritoriji Federativne Narodne perspektive vakufa, Sarajevo, 19. 03. stanje i perspektive”, izlaganje na Okru- Republike Jugoslavije agrarna reforma i 2008. godine. glom stolu – Povijest, pravo i perspektive kolonizacija ostvarujući načelo: Zemlja 4 Nezim Halilović Muderris, “Historijat vakufa, Sarajevo, 19. 03. 2008. godine. pripada onima koji je obrađuju. vakufa u Bosni i Hercegovini, trenutno 2 Član 1. Zakona o agrarnoj reformi i 3 Nezim Halilović Muderris, “Historijat stanje i perspektive”, izlaganje na Okru- kolonizaciji glasi: U cilju dodeljivanja vakufa u Bosni i Hercegovini, trenut- glom stolu – Povijest, pravo i perspektive zemlje zemljoradnicima koji nemaju no stanje i perspektive”, izlaganje na vakufa, Sarajevo, 19. 03. 2008. godine 89 Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 historija obrazovanja

Posebno štetne posljedice po va- Borba za povrat “Vlasništvo je nepovredivo i sveto pra- kufsku imovinu je izazvao Zakon vakufske imovine vo.” Nažalost, nepovredivost i svetost o nacionalizaciji najamnih zgra- vlasništva je u našoj zemlji grubo Aktivnosti oko povrata vakufske da i građevinskog zemljišta od 26. narušena kada je u pitanju vakufska imovine, na izvjestan način, traju još decembra 1958. godine. Pljačka va- imovina u posljednjih gotovo četr- od Predstavke ministru Benjaminu kufske imovine u prethodnom siste- naest decenija. Kalaju, te Memoranduma upućenog mu je vršena takozvanom “ekspro- caru Franji Josipu (Čampara 1998: prijacijom eksproprijatora” (Karčić 11). Borba je nastavljena preko Po- 1991: 267),a najsnažniji primjer Grad Bihać i kreta za vakufsko-mearifsku autono- ataka na vakufsku imovinu je bio njegova dinamična povijest miju, zatim angažmana reisul-uleme u formi “nacionalizacije vakufa” Grad Bihać se prvi put spominje Čauševića protiv takozvane agrarne (Begović 1996: 9). Prema podaci- u Povelji ugarsko-hrvatskog kra- reforme u vrijeme Kraljevine SHS, ma Vakufske direkcije u periodu lja Bele IV od 26. februara 1260. te naporima Islamske zajednice da (1945 – 1990) broj oduzetih vakufa godine. Ovu Povelju s latinskog je se sačuva makar dio vakufa u vrijeme iznosio je 11.324, odnosno ukupna preveo fra Benedikt Vujica (Ma- Socijalističke Jugoslavije (Hodžić ?: površina oduzetih vakufskih nekret- hmutović 2001: 35). Dvije godine 16,17). Ratne 1993. godine Rijaset nina je 30.342.496 m². U Sarajevu kasnije, 1262. godine Bela IV ga uz- Islamske zajednice pokreće inicijativu su socijalističkom nacionalizacijom diže na položaj kraljevske varoši. Na za reprivatizaciju prinudno oduzete porušene 24 džamije, ekshumirano čelu grada je stajao vilicus kojem je i u različite svrhe iskorišteno 204 imovine. Vlada R BiH je formirala primarna funkcija bila sudstvo. Bi- dunuma muslimanskih mezarja, te tzv. Ekspertni tim koji je predložio hać je jedno kraće vrijeme bio pod porušen veliki broj vakufskih dućana da se pitanje ove imovine rješava kroz bosanskom vlašću i to u periodu od i magaza. Sarajevski vakuf je u doba Lex specialis – poseban zakon. Među- 1398. do 1404. godine. Ovaj grad je socijalizma osiromašen i za dva hana, tim, Ekspertni tim Vlade R BiH ne 1426. godine prodat Frankopanima oko 400 kuća i stanova, 524 dućana, samo da nije ispoštovao načelo Lex a očuvao je kraljevski kontinuitet sve 103 parcele građevinskog zemljišta specialisa kojim bi se riješila restitu- do 15. Stoljeća (Mujadžić, Masalak te 536. 000 m² vakufskih bašči (Ho cija imovine vjerskim zajednicama, 2009: 70). Bilježimo i dokument od džić ?: 16,17). U Sarajevu su također nego je potpuno zanemario specifič- 22. srpnja 1540. godine u kojem: “su- nakon Drugog svjetskog rata ukinuti nost ovakve imovine kao zadužbin- dac i sva općina bihaćka javlja Niko- svi mektebi, odnosno njihov rad je ske, poklonjene od strane dobrotvo- li Jurišiću da je jedna turska vojska zabranjen a objekti promijenili na- ra Bogu da vječno traje a prihodima pod Kostajnicom, a druga da ide na mjenu (Koštović 1995: 232). Na ovaj da se koriste ljudi shodno vakufna- Bihać. Mole da se straže ne povjere način se pokušalo ateizirati društvo, mi. Poznata je činjenica da po tom Stjepanu Izačiću već njihovu kape- jer se vjerovalo da će vjerske zajed- pitanju do sada ništa nije učinjeno. tanu” (Mahmutović 2001: 35). Od nice potpuno iščeznuti kad presuše Praveći povijesni presjek devasta- gradova koji su danas u sastavu Bo- izvori materijalnih prihoda. Imovina cije vakufske imovine dolazimo do sne, Bihać je posljednji ušao u okvir vjerskih zajednica je bila predmetom zaključka da se vakufi sistematski Osmanske države. Nakon desetod- izuzimanja iz dva razloga: uništavaju više od trinaest decenija. nevne opsade kapetan Josip Lam- Pljačka je nedvojbeno vršena organi- berg je dana 19. 06. 1592. godine 1. Vjerske zajednice su u periodu zirano sa državnih nivoa prethodnih predao ključeve grada Hasan-paši prije Drugog svjetskog rata bile sistema u ovoj zemlji. Otuda je jako Predojeviću (Mahmutović 2001: 54). važan privatnopravni sopstvenik. teško, u nekim slučajevima gotovo i Bilo je to 156 godina nakon dolaska 2. Nakon rata su bile kvalificirane nemoguće, rasvijetliti okolnosti pod Osmanlija na područje današnjeg Sa- kao opasan ideološki protivnik kojima su određeni vakufi nestali. U rajeva, 1463. godine. Time je Bihać po proces izgradnje “vrlog novog kontekstu zadate teme možemo pri- ponovno ušao u sastav Bosne. Grad svijeta”. mijetiti da se na taj način krši jedno je odmah postao sjedištem Bihać- U toku agresije na našu zemlju od temeljnih ljudskih prava – pravo kog sandžaka, kadiluka i kapetanije. srpski i hrvatski agresori su porušili na nepovredivost vlasništva, spome- Bihaćko utvrđenje je bilo najveće i 1.311 vakufskih objekata (džamija, nuto u Deklaraciji o pravima čovje- najvažnije utvrđenje Bosanskog eja- mesdžida, mekteba, tekija i harema), ka i građanina u Francuskoj davne leta.5 Tokom cijele osmanske uprave a oštetili 472 vakufska objekta. 1789. godine, gdje u članu XVII stoji: bihaćki kapetan je smatran prvakom

5 Ejalet je najveća upravna i vojna je- beglerbeg postavljen sultanovim be- defteri od kojih je jedan primjerak dinica u Osmanskom carstvu sve do ratom sa prihodom od 600.000 do ostajao u ejaletu, a drugi dostavljan 1865. godine, kad se one pretvaraju 1.000.000 akči. Prilikom popisivanja u Istanbul. u vilajet. Na čelu ejaleta se nalazio zemljišnih posjeda sastavljali su se Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 90 historija obrazovanja među svim kapetanima, sjedio je u Maslak 2009: 56). U borbama za 57,55 %, dok se broj rimokatolika i ajanskom vijeću na prvom mjestu, na Bihać austrougarska vojska je ima- pravoslavaca povećao. strani kapetana (Mujadžić, Masalak la 666 poginulih, 233 izgubljena i Vakufskom imovinom je uprav- 2009: 62). Čim je Bihać osvojen, feth 3.885 ranjenih vojnika (Mujadžić, ljalo Kotarsko vakufsko-mearifsko učinjen, naselili su ga Anadolci. Pr- Maslak 2009: 66). Tek nakon dva- povjerenstvo koje je temeljem člana vim pretkom iz Anadolije se smatra naestodnevnih žestokih borbi, od 7. 72. Autonomnog štatuta imalo oba- Deli-Duralija, od kojeg su nastali do 19. septembra 1878. godine, au- vezu sastajati se jednom heftično.8 Delići. Od njih su čuvena bihaćka strougarske trupe su uspjele slomiti Za svoj rad Povjerenstvo je imalo plemena Redžepagići i Redžići a otpor branitelja Bihaća. Posljednje vlastiti budžet.9 Poslovanje vakufa potom Džanići, Malkići, Zahiro- borbe su vođene za bihaćku tvrđavu u to vrijeme karakteriše dobit u vi- vići, Hodžići i drugi (Mahmutović (Mahmutović 2001: 6). sini od 10%, takozvana murabeha. 2001: 186). Gradom i danas domi- Naredne, 1879. godine je izvršen U vrijeme Kraljevine Jugoslavije nira kapetanova kula, koja je nekada popis po kojem su u Bihaću bile 684 bilježimo podjelu na pet imamata: bila dva puta veća, a dobila je ime kuće sa 3.097 stanovnika od čega: Bihać, Ripač, Srbljani, Turija i Iza- po Hasan-paši Predojeviću. U Bi- 2.594 ili 83,76% muhamedanaca, čić. Po Iskazu mjesta i žiteljstva Sre- haću su bile četiri kule, devet tabi- 258 pravoslavnih, 173 rimokatolika za bihaćkog, Bihać je 1934. godine ja i tri kapi-kule. Sve su porušene u i 72 jevreja. Već po dolasku Austro- imao 2.960 muslimanskih kuća, 33 vrijeme Austro-Ugarske u periodu -Ugarske Bošnjaci su bez ikakvog džamije i 30 mekteba. Možemo pri- od 1890. do 1891. godine (Buljina pitanja preimenovani u muhame- mijetiti da je tada Ripač imao dvije 1984: 718). Austrijska vojska prak- dance (Mohamedaner).6 Ovaj na- džamije od ranijih četiri te da nema tično nikada nije odustajala od ovoga ziv naš narod nikada nije prihvatio. džamije u Kliševiću. Sve tri spome- grada. Do 1878. godine Bihać je pre- Godine 1885. Bihać broji 3.506 sta- nute džamije su postojale prije Prvog trpio pet velikih opsada, među ko- novnika od čega 2.448 muslimana ili svjetskog rata. jima je najveća 1697. godine u toku 69,82 %, što je znatno manje nego u Na osnovu statističkog izvještaja Bečkog rata, ali nikada nije osvojen prethodnom popisu dok se broj pra- muslimanskog žiteljstva za godi- (Mujadžić, Maslak 2009: 74). Go- voslavnih i rimokatolika povećava.7 nu 1940., kojeg je sačinilo Sresko dine 1749. Bihać je u velikom po- Na popisu iz 1895. godine i dalje vakufsko-meraifsko povjerenstvo žaru skoro u potpunosti izgorio, a broj muslimana opada, tako bilježi- u Bihaću, tadašnjih pet bihaćkih obnovljen je uz pomoć bosanskog mo da je Bihać tada imao 3.943 sta- imamata je imalo ukupno 2.827 valije (Mahmutović 2001: 54). Ovaj novnika od čega 2.571 muslimana ili domova te 19.673 muslimanska ži- grad je dobio poštu i telegraf potkraj 65,20%. Godine 1910. broj stanov- telja, od čega 9.880 muških i 9.793 osmanske vladavine 1867. godine a nika u Bihaću je iznosio 6.201, od ženskih, što je za 447 muslimana u njemu je bio smješten i trgovački čega 3.789 muslimana ili 61,10 %, više nego prethodne 1939. godine. sud. U to vrijeme je imao modernu 520 pravoslavnih, 1.709 katolika U toj godini je umrlo ukupno 154 kanalizaciju i javnu rasvjetu a radila te 165 jevreja. U to vrijeme grad je muške i 140 ženske muslimanske je i gradska bolnica (Hadžibegović, imao ukupno 1.037 kuća te sedam djece dok je rođeno 687, od čega Radušić 2004: 19). Godine 1878. Bi- džamija. Na narednom popisu, 1921. 369 muških i 318 ženskih. Primje- hać su zauzele austrougarske trupe godine broj stanovnika u Bihaću se ćujemo da je 1940. godine bilo 46 uz neviđeni otpor Bošnjaka. Sed- povećava na 6.372 od čega je 3.667 muslimana oženjenih sa dvije žene mog septembra u bitkama kod Že- muslimana ili 57,55%, pravoslavnih dok je nepismenih bilo ukupno gara, na ulazu u Bihać, Austrijanci 953 ili 14,96%, rimokatolika 1.558 1.315, od čega 500 muških i 815 su doživjeli najveći poraz u Bosni ili 24,45 % te 194 ostalih ili 3,04 % ženskih.10 Statistički podaci za na- i Hercegovini. Toga dana su imali (Kozličić 1999: 68). U periodu od 42 rednu 1941. godinu nisu kompletni 54 mrtvih, dok je iz stroja izbačeno godine broj muslimana u Bihaću se s obzirom da su sve knjige Imama- 300 austrijskih vojnika (Mujadžić, procentualno smanjio sa 83,76 % na ta Ripač izgorjele prilikom upada

6 Ortshafts und Bevölkerungs – Stati- i žiteljstva Bosne i Hercegovine po imalo budžet od 2.520 kruna, od čega stik von Bosnien und Herzegovina / popisu naroda od 01. maja 1885. go- se 240 odnosi na kiriju, 1.200 za po- Štatistika mjesta i pučanstva Bosne i dine, Zemljska štamparija, Sarajevo, slovanje, podvornik 360, paušal 300 te Hercegovine, KuK Regierungsdrucke- 1886. godine. inspekcioni troškovi 60 kruna. rei-C ikr, Vladina tiskarna, Sarajevo, 8 Dopis Vakufsko-mearifskog saborskog 10 Statistički izvještaj muslimanskog 1880. godine, strana 47. odbora u Sarajevu broj: 14362/1913 od žiteljstva za godinu 1940., protoko- 7 Ortshafts und Bevölkerungs Statistik 02. 10. 1913. godine liran pod brojem: 871/41 u Sreskom von Bosnien und der Herzegovina 9 Iz Proračuna Centralne vakufsko- vakufsko-mearifskom povjerenstvu u nach dem Volkszälungs –Ergebnisse mearifske zaklade za 1919. godinu Bihaću dana 10. 01. 1941. godine vom 1. Maj 1885. / Štatistika mjesta vidimo da je Povjerenstvo u Bihaću 91 Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 historija obrazovanja

Statistički izvještaj muslimanskog žiteljstva za 1940. godinu Džemati Ljutočke doline su za- uzimali dio bihaćkog i petrovačkog kotara, tako da Ćukovi i Klišević pri- padaju Kotaru Bihać dok su Duljci, Klisa, Orašac grad, Pađeni, Zaglavica, Havala, Ostrovica i Sultan Ahme- dova džamija u Kulen-Vakufu pri- padali Kotaru / Srezu Bosanski Pe- trovac. Ljutočka dolina je prirodno i fizički zaokružena u jednu cjelinu tako da je ova administrativna po- djela bila dosta neprirodna a, funk- cionirala je sve do Drugog svjetskog rata. Džamije u Maloj Peći i Vikići- ma, odnosno Izačić-Buniću, također Karta Sreza bihaćkog, Banovine vrbaske, Kraljevine Jugoslavije iz 1934. godine su u sastavu Medžlisa IZ-e Bihać, a sagrađene su prije Prvog svjetskog 13 11 rata. Dugi niz godina poslije toga četničke vojske u ovo mjesto. Današnja Općina kao i Medžlis ovi vakufi se ne spominju ili su evi- Bilo bi dobro kada bi Islamska za- IZ-e Bihać obuhvataju područje ne- dentirani pod drugim nazivima sve 12 jednica danas vodila sličnu statisti- kadašnjeg Kotara ili Okruga Bihać do 1934. godine.14 ku. Takvi podaci bi bili od neprocje- koji je imao 38 džamija te džamije s Posjedovni listovi su upisani po njive vrijednosti za samu Zajednicu, prostora nekadašnjeg Sreza Bosanski novom operatu. U dosta slučajeva radi ali i za društvo u cjelini. Godine Petrovac, njih ukupno osam. Dakle, se o istom zemljištu kao i u Gruntov- 1979. Bihać je imao ukupno 6.411 područje koje danas administrativ- nici. Međutim, značajan broj parcela domaćinstava, te 24. 060 stanov- no pokriva Općina i Medžlis IZ-e koje su uknjižene u Gruntovnici nisu nika iz svih nacionalnih grupacija Bihać je nekada imalo ukupno 46 evidentirane u Katastru i suprotno. (Konforti 1979: 28). džamija i isto toliko vakufa. Također, nemali broj imamskih kuća

11 Dopis Kotarskog vakufsko-mearifskog 13 U Proračunu vakufa za 1914. godi- 14 U Iskazu mjesta Sreza bihaćkog za povjerenstva u Bihaću broj: 9/42 upućen nu, upućenog Vakufsko–mearifskom 1934. godinu su evidentirani dže- Ulema medžlisu u Sarajevu iz veljače saborskom odboru u Sarajevu dana mati i džamije u Maloj Peći i Bunić- 1942. godine 16. 08. 1913. godine pod brojem 669 -Vikićima. 12 Njemački Bezirk se spominje vakuf džemata Mala Peć. Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 92 historija obrazovanja

Karta Okruga Bihać iz 1884. godine sa ucrtanim parcelama i njihovom numeracijom po kojoj se vode u Gruntovnici. Karta je na nje- mačkom jeziku a uradila ju je Austro-Ugarska za potrebe ovdašnjeg stanovništva. Do iste smo došli preko Bečkog muzeja. pa čak i džamija nisu uknjižene u periodu od 1886. do 1949. godine i promjene koje donosi otkup ze- Katastru. Čelna institucija Islamske (Fond ZKKB)15 kojeg je preuzeo mlje od strane kmetova. Imovina zajednice na nivou Općine Bihać se Arhiv Unsko-sanskog kantona i na vjerskih zajednica je dosta kvalitet- nakon Drugog svjetskog rata naziva taj način ga sačuvao od potpunog pro- no registrirana. Temeljem podataka Povjerenstvo Islamske vjerske za- padanja, dolazimo do veoma bitnih zbirnog pregleda zemljišnih knjiga jednice, dok se od 1964. godine za informacija. Knjige zemljišno-knjiž- Arhiva USK-a, uzimajući u obzir ovu instituciju koristi naziv Odbor nih listova su se u pravilu sastojale popis iz 1885. godine, Kotar Bihać Islamske vjerske zajednice. Nakon od tristo jedinica. U svakoj od ovih je brojao 36.693 katastarske čestice agresije na našu domovinu u zva- knjiga primjećujemo nedostatak iz- na oko 54.667 hektara zemlje (Reska ničnoj upotrebi je Medžlis Islam- vjesnog broja gruntovnih izvoda. Ve- 2007: 320). Shodno Statistici mjesta ske zajednice koji je važeći i danas. ćinu ovog fonda čine originalni ze- i žiteljstva Bosne i Hercegovine od mljišno-knjižni izvodi koji su uvedeni 1. maja 1885. godine, Kotar Bihać osnivanjem Gruntovnice, a isti je bio se sastojao od 40 sela/trgovišta i to: Arhivska građa u upotrebi sve do potkraj četrdesetih Bakšaiš, Bihać, Brekovina, Čekrlije, o bihaćkim vakufima godina dvadesetog stoljeća. Posljednja Ćukovi, Doljani, Gata pravoslavna, Na osnovu katastarskog premje- promjena je ubilježena 1949. godine. Gata turska, Golubić katolički, Go- ra kojeg je Austro-Ugarska vršila u Dolaskom Kraljevine SHS, a potom lubić turski, Grmuša, Hotinac, Hr- periodu od 1880. pa do 1884. godi- i Kraljevine Jugoslavije, ovoj doku- gar, Izačić-grad, Izačić-Kula, Izačić- ne, po nekima od 01. juna 1880. do mentaciji su pridodati zemljišno- -Prnjavor, Jezero-Srbljani, Klišević, 1884. godine, pripremljena je osnova knjižni izvodi urađeni u to vrijeme, Klokot, Kralje, Lipa, Lohovo, Papari, za uvođenje vlasničkih odnosa i sa- a kasnije, jednim manjim dijelom, i Pokoj, Pritoka, Privilica-Jezero, Ra- stav baštinskih knjiga što će rezulti- gruntovni izvodi u vrijeme FNRJ. čić, Ribić, Ripač, Sokolac, Spahići, rati uspostavom Gruntovnice. Analizom ovog fonda dolazimo do Teočak, Turija, Vedro Polje, Vinica, Uvidom u sumarni pregled ze- informacija o begovskim porodicama Vrtoče, Založe hrišćansko, Založe mljišnih knjiga Kotara Bihać u sa ovog područja, a također uočavamo tursko, Zlopoljac i Žegar.16

15 Zemljišne knjige Kotara Bihać tabele koja sadrži podatke o katastarskim posjednici kuća i rente, trgovci i obrtnici. 16 Štatistika mjesta i žiteljstva Bosne i Her- općinama, broju kuća, stanova, muških, Tu se još spominju i pomoćni radnici, cegovine po popisu naroda od 01. maja ženskih, muhamedanci, istočno-pravo- nadničari, sluge, ostali muškarci kojima 1885. godine, Zemaljska štamparija, slavni, rimo-katolici, jevreji, pripadnici je više od 16 godina, ine žene i djeca, Sarajevo, 1886. godine. Statistika je inih vjerskih zajednica, oženjeni, neože- austrougarski državljani i pripadnici urađena dvojezično, na njemačkom i njeni, obudovjeli, razvjenčani, svećenici, stranih država. Zanimljivo je da se srpsko-hrvatskom jeziku i to u ćiriličnoj državni, općinski ili ini, učitelji, zdrav- imami nalaze u koloni – svećenici te i latiničnoj varijanti. Izrađena je u obliku stvene osobe, vlastelini, težaci, kmetovi, da ih je tada bilo ukupno 53. 93 Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 historija obrazovanja

Koristili smo i neke izvore iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Saraje- vu i Bošnjačkog instituta. Značajan broj dokumenata smo pronašli i u Arhivu Unsko-sanskog kantona, naročito iz perioda Socijalističke Jugoslavije. Popis vakufa s tabe- larnim prikazom smo evidentirali na čak 205 stranica. Na ovom popisu se nalazi 2.051 vakufska parcela, tačnije 1.547 katastarskih če- stica evidentiranih u Gruntovnici te 504 u Katastru. Na taj način se može vidjeti broj gruntovnog ili katastarskog izvoda, broj parcele, ako postoji ili je postojao objekt u vla- sništvu određenog vakufa te njegov sadašnji status. Ovo je bio najteži posao u našem istraživanju. Među- tim, danas posjedujemo konkretne podatke koje mogu koristiti budu- ći istraživači o lokalnim vakufima.

Bihać, grad vakufa Bihać je bio grad vakufa, odavno više nije. Bihaćki vakufi su ne- Zemljišno-knjižni izvod na njemačkom jeziku kada u svom posjedu imali ukupno: 4.011.143 m² zemlje, odnosno 4.011 Iako je gruntovničkim zako- oznake u napomeni mulk17 i erazi 18 dunuma i 143 m², 3 medrese, 46 nom preporučena čitkost upisa u mirija. Nakon toga smo u prilici džamija, Musallu, 137 kuća, 8 ma- grunt, vrlo često nailazimo na po- kroz zemljišno-knjižne izvode iz gaza, 12 dućana, 3 odaje, 2 zgrade, datke koji nisu čitljivi. Usljed česte Gruntovnice pratiti daljnji proces pilanu, pekaru, 3 kafane, vodenicu smjene vlasti u upotrebi Gruntov- devastacije, a nerijetko i potpunog te 4 skele – kerepa za prijevoz robe nice uočavamo značajna križanja i nestanka vakufske imovne u vreme- i putnika preko rijeke Une. Sve ove prepravke pa je stvarni uvid u vla- nu Socijalističke Jugoslavije. U tom kuće su bile privatna imovina i kao snički odnos u nekim slučajevima periodu evidentiramo značajan broj takve su uvakufljene. Nijedna spo- gotovo nemoguć. U vrijeme Austro- rješenja o eksproprijaciji i naciona- menuta kuća, magaze, dućani, odaje, -Ugarske zemljišno-knjižni izvodi lizaciji vakufske imovine. Što se tiče pekara, pilana, zgrade, kafane, vo- su štampani na njemačkom, dok se druge građe vezane za bihaćke vaku- denica i skele nisu danas u vlasni kasnije koristi srpsko-hrvatski jezik. fe, obradili smo preko dvije hiljade štvu vakufa. Napominjemo i činjenicu da ova originalnih dopisa korespondenci- Vakuf Medžlisa IZ Bihać trenut- građa do sada nije naučno eksplo- je Vakufsko-mearifskog saborskog no u Gruntovnici posjeduje uku- atirana, niti su podaci ranije kori- odbora, Vakufske direkcije, Odbora pno 1.079.279 m² zemlje, dok čak šteni. Uvidom u fond Kotara Bihać Naiba i Ulema medžlisa u Sarajevu 2.931.864 m² nisu u vlasništvu vakufa. izdvojili smo vakufske parcele s ci- sa Kotarskim vakufsko-mearifskim Čak 57.311 m² se vode kao društvena ljem da pratimo sudbinu vakufa od povjerenstvom u Bihaću. Naša sreća svojina. To je najatraktivnije gradsko dolaska Austro-Ugarske, Kraljevine je u tome što je ovu dokumentaci- zemljište oduzeto u vrijeme Socija- SHS, Kraljevine Jugoslavije te je ju sačuvao rahmetli Sadik ef. Ribić, lističke Jugoslavije. Danas bihaćki dnim dijelom i Federativne Narodne nekadašnji upravitelj i profesor Bi- vakufi u Katastru bilježe imovinu Republike Jugoslavije, sve do 1949. haćke medrese, kasnije predsjednik od 1.355.135 m² zemlje, 37 džamija, godine. U tom periodu uočavamo Odbora IVZ Bihać. 3 stare, od čega dvije van upotrebe, mesdžid, poslovni prostor, montažnu 17 Mulk je ono dobro nad kojim pojedinci 18 Pašnjaci, livade, oranice i šume se zgradu u kojoj su smještene kancela- imaju potpunu svojinu; kuće, zgrade, označavaju kao erazi mirija ili samo rije Medžlisa IZ, 32 džematske kuće dvorišta, bašče, itd. mirija. − imamska stana koji su sagrađeni Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 94 historija obrazovanja prilozima džematlija, te jednu de- vastiranu kuću u Kalini – Bakšaiš. Nažalost, većina ovih objekata nije uknjiženo u Gruntovnici, pa čak ni u Katastru. Kao što smo naveli, svojevremeno su u Bihaću bile tri medrese. O ovim ustanovama smo pisali u prethodnom broju našeg cijenjenog časopisa. Da- nas više nema medresa u ovom gradu a zemljište na kojem su se nalazile je odavno uzurpirano. Pronašli smo 45 parcela na kojima je evidentiran vakuf medrese Mehmed-paše Bišćevića u ukupnoj površini od 141.933 m². Ovdje bilježimo 4 kuće u vlasništvu ovog vakufa te kućište sa dvorištem i dućanom u površini od 88 m². Pored toga, u vlasništvu vakufa Mehmed- -pašine medrese je bila i jedna magaza. Ništa od gore spomenutog se danas ne vodi na vakufu. Nailazimo i na gruntovne uloške Pregled ciljeva haubica 105 mm artiljerije 15. lpbr tzv. V RS koji su uknjiženi na vakuf Mehmed- -paše Bišćevića u ukupnoj površini vakufa, a 3.338 m² su upisani kao 109.507 m² zemlje, od čega se danas od 190.516 m². Međutim, danas se društvena svojina. Ukupno 10 ku- u Gruntovnici vodi svega 5.872 m² nijedna ova parcela ne vodi na na- ćišta sa kućama i dvorištima, jedna u svojstvu vakufa, 97.440 m² nema vedenom vakufu. Tu su bile i četiri poslovna zgrada, kafana te pilana su status vakufa, a 6.195 m² je eviden- kuće sa kućištima i dvorištima. Po- bile u vlasništvu vakufa ovoga dže- tirano kao društvena svojina. Uku- red toga, evidentiramo još i kućišta mata. Danas u Katastru ovaj vakuf pno tri kućišta sa kućama i dvorišti- sa dvorištem u površini od 392 m² posjeduje svega 7.601 m² zemlje, ma su bile u vlasništvu vakufa ovoga i 780 m². Navest ćemo primjere još džamiju i imamsku kuću. džemata te kuća, kućište i dvorište − nekoliko bihaćkih vakufa da bismo Džemat Harmani – Ićhisar je u škola površine 543 m², koje se vode vidjeli razmjere stradanja ove imo- sastavu svoga vakufa imao 20.105 m² kao društvena svojina. vine u proteklih četrnaest decenija. vakufske zemlje, od čega je danas Vakuf džamiji Prekounje je 1940. Vakuf džamije Fethija je neka- u Gruntovnici upisano 9.451 m² u godine oduzeto 1340 m² radi pro- da posjedovao 287.412 m² zemlje, svojstvu vakufa, 538 m² se ne vodi na širenja željezničke stanice u Bihaću. 8 privatno uvakufljenih kuća, 2 ma- vakufu, dok je 10.116 m² evidentira- Tim povodom ekshumirano je 446 19 gaze, 3 odaje, dućan i kafanu. Ni- no kao društvena svojina. U sastavu mezara. jedna ova kuća, magaze, odaje, ka- ovoga vakufa je bila jedna kuća, dva Ovom prigodom ćemo izdvojiti fana i dućan nisu danas u vlasništvu dućana i pekara. samo dvije vakufname, od njih više, ovog vakufa. Ukupno 7.841 m² naj- Džemat Prekounje je u svom sa- koje smo pronašli u Arhivu USK-a. atraktivnijeg zemljišta ovog vakufa stavu imao tri džamije, shodno tome Naime, Uzeir Saračević, sin Mehe iz se vode kao društvena svojina, dok i tri vakufa: Gornje Prekounje, Donje Bihaća, uvakufio je imovinu vrijednu čak 148. 680 m² nisu evidentirani Prekounje te vakuf Hadžića džamije. 40.000 dinara, što je podrazumije- u Gruntovnici kao vakuf. Tokom Po našoj evidenciji u posjedu vakufa valo: kuću, dvorište, bašču te oranicu agresije na Bosnu i Hercegovinu nekada je samo džemat Gornje Pre- “Luke” površine oko pet dunuma i džamija Fethija je bila jedan od “le- kounje imao 92.546 m² zemlje, od ograde zvane “Hendek”, također oko gitimnih vojnih ciljeva” tzv. vojske čega je danas u Gruntovnici upisano pet dunuma. Po procjenama iz peri- Republike Srpske, evidentiran kao ukupno 34.583 m² u svojstvu vakufa, oda potkraj 1941. godine kuća i ba- C 82 (Begić 2013: 203). dok se 50.178 m² ne vode kao vakuf, šča su vrijedile oko 60.000, a oranice Džemat Hatinac je u vlastitom va- a 7.785 m² su evidentirani kao druš- svaka po 10.000 kuna. Kuća je mogla kufu nekada posjedovao 181.202 m² tvena svojina. Ovaj džemat je nekada zemlje, od čega se danas u Gruntov- posjedovao 4 kuće u vlasništvu vakufa. 19 Nalaz vještaka Mehmed ef. Hadžića, nici vodi svega 14.980 m² u svojstvu Džemat Donje Prekounje je u vjeroučitelja, upućen Okružnom sudu vakufa dok 162. 884 m² nemaju status vlastitom vakufu nekada posjedovao u Bihaću dana 06. aprila 1941. godine 95 Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 historija obrazovanja

nositi godišnji prihod od 4.800, dok su se oranice mogle kesimiti po 500 kuna. Imenovani nije imao vlastitu djecu te je iz tog razloga navedene nekretnine i uvakufio, s tim da pravo doživotnog uživanja ima njegova supruga Lejlija, kćerka Sulje, rođena Zulić. Nakon njene smrti ova imovina će se koristiti isključivo kao na- grada-plata imamu navedene džamije, s tim da je dužan svakog ramazana vakifu hatmu proučiti te Jasin-i-šerif svakoga petka. Naše istraživanje je pokazalo da se slovo ove, ali i drugih vakufnama, samo nekoliko decenija nakon uvakufljenja, uopće ne poštuju. To se uglavnom odnosi na učenje Zemljišno-knjižni izvod na njemačkom jeziku hatme ili Jasina vakifima, što ekspli- cite stoji u gotovo svakoj vakufnami kao šart – uvjet vakifa. Pronašli smo i jednu neobičnu vakfiju vezanu za vakuf džamije Čav- kići, od 12. novembra 1934. godine, u kojoj Fejzullah ef. Čavkić, umi- rovljeni učitelj, uvakufljuje imovinu koja se sastoji od šest komada akcija Privilegirane agrarne banke A.D. u Beogradu po 500 dinara, što ukupno čini 3.000 dinara te iste postaju mali mevkufom. Po vakifovoj odredbi imade se prihod od ovih uvakufljenih akcija svake godine po odbitku troš- kova oko uprave davati “svagdanjem” imamu džamije džemata Čavkići, koji je za to dužan trajno, svakog mjeseca, najmanje dva puta, i to petkom poslije džume-namaza u spomenutoj džamiji prisutnom džematu održa- vati vazu nasihat i poslije toga vakifa sa hair-dovom spomenuti.20 Vakfiju je potpisao kadija Redžić.21 Vakufska direkcija u Sarajevu je odobrila ovo uvakufljenje kao i njegov mešrutat.22

20 Autor ovoga rada je bio imam u džematu Čavkići od 1987. do 1995. godine i nikada nije niti čuo, niti znao za ovakvu vakufnamu iz koje, na izvjestan način, proistječe i njegova obligacija. 21 Vakfija registrirana u Sreskom šerijat- skom sudu u Bihaću, broj: R 240 / 934 od dana 05. ša’bana 1353. h. godine, odnosno, 12. novembra 1934. godine. 22 Dopis Vakufske direkcije u Sarajevu upućen Sreskom šerijatskom sudu u Bihaću broj: 12.005/35 od 6. decembra Ova vakfija je registrovana u Kotarskom šerijatskom sudu u Bihaću 1941. godine 1935. godine. Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 96 HISTORIja OBRaZOVaNja

Što se tiče vakufa džamije Ha- džića, zvane Mujagina, evidentirali smo samo jedan gruntovni uložak u kojem se ukupna površina od 665 m² i danas vodi kao vakuf džemata Donje Prekounje, zvane Hadžića sa 1/1, iako ovaj vakuf više praktično ne postoji. Ovdje bilježimo 4 kućišta sa kućom, zatim gradilište sa dućanom površine 14 m² te gradilište sa du- ćanom i džamijom. Ostale parcele, njih ukupno 12, vode se kao gradi- lište u ukupnoj površini od 453 m². Džamija Hadžića, zvana Mujagina, nalazila se u ulici Vojvode Stepe, sada ulica Bihaćkih branilaca. Svi objekti na spomenutim par- Džamija Hadžića Mujage, 1906. godine celama su u toku i poslije Drugog svjetskog rata uništeni. Riječ je o lokalitetu u blizini mosta Alije Izetbe- govića, dok se na mjestu porušene džamije sada nalazi prodavnica obu- će “Planika”. Džemat Ripač je nekada imao 4 džamije i jedan mekteb a shodno tome isto toliko evidentiranih vakufa i to: vakuf džamija Otočka, Ružni- ća džamija, vakuf džamija Ibrahim- pašić u Ripču te džamija u Račiću. Ono što je ostalo od toga danas se imenuje jednim nazivnikom, vakuf džamije Ripač. Vakuf džemata Ri- pač je nekada posjedovao 224.180 m² te 15 kuća sa kućištima i dvo- rištima. Na osnovu posjedovnih listova u Katastru bilježimo sadašnju imovinu ovoga džemata u ukupnoj površini od 73.990 m², iz temelja sa- građenu novu džamiju i džematsku kuću. Vakuf Otočke džamije u Ripču je nekada posjedovao čak 11 kuća. Danas ne postoji ovaj vakuf kao niti jedna ova kuća. Džamija je zapalje- na 1942. godine. Također ne postoji vakuf Ružnića džamije, Račić kao ni Ibrahimpašića džamije u Ripču. U toku agresije na našu domovinu Dokument o osnivanju stočne pijace na mjestu srušene džamije u Ripču Ripač je sve vrijeme bio okupiran, a džamija do temelja srušena. Možda najdrastičniji primjer bili begovi Kulenovići sa jednim pro- Temeljem Zaključka tzv. Ratnog pljačke vakufske imovine bilježimo centom svoje imovine. Među njima predsjedništva srpske Opštine Bihać u džematu Ćukovi. Ovaj džemat se najviše ističe ime Isaj-bega Ku- sa sjednice održane 04. 09. 1992. go- danas broji svega pedesetak kuća. lenovića, sina umrlog Husein-bega, dine na lokalitetu porušene džamije Nekada je u vlastitom vakufu posje- iz Kliševića. Ukupno 13 kućišta sa u Ripču je tokom rata bila organizi- dovao ukupno 563.650 m² zemlje. kuća ma i dvorištima su bile u vlasniš- rana stočna pijaca i tržnica poljopri- Tu je ubrojan veliki prostor kojeg tvu ovog bogatog vakufa. Zemljiš- vrednih proizvoda (Begić 2013: 331). pokriva šuma. Vakifi su uglavnom ne knjige KO Ćukovi i Doljani su 97 Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 historija obrazovanja potpuno uništene tako da ove podat- kanala. O ovoj temi, kao i o stra- kvalitetnu, pravno valjanu doku- ke smatramo posebno dragocjenim. danju drugih lokalnih vakufa, te mentaciju o oduzetim vakufima i biti Temeljem posjedovnih listova danas bihaćkoj Musalli ćemo pisati, ako spremni za eventualni proces resti- evidentiramo imovinu vakufa dže- Bog da, nekom drugom prilikom. tucije. Takvi podaci su nam potrebni mata Ćukovi od svega 3.860 m² te Kroz ovih nekoliko primjera smo i za druge pravne radnje. iz temelja sagrađenu novu džamiju. mogli vidjeti da se u Bihaću, kao i Također se može postaviti pi- U ovom džematu još uvijek ne po- u drugim gradovima u našoj zemlji, tanje da li se prema ovoj imovi- stoji imamska kuća. radi o organiziranoj i dobro osmi- ni odnosimo kao prema Božijem U Bihaću su skrnavljena i me- šljenoj pljački vakufa u posljednjih vlasništvu ili makar kao naspram zarja, tako je od jednog napravljena gotovo četrnaest decenija. Devasta- vlastite imovine? Sve ispod toga je javna stočna pijaca, a na onom kod cija vakufske imovine se nastavlja i zloupotreba vakufa. Ićhisar džamije šetalište. Riječ je danas pasivnošću aktualne vlasti u Na kraju ćemo navesti davno izre- o parceli ukupne površine 898 m² posljednje dvije decenije. Niti jedan čene misli dvojice bošnjačkih prva- poznate kao mezaristan Ićhisar objekt ili zemljište u Bihaću nisu ka, dr. Hazima Muftića i Mehmed- džamije u Bihaću. U ovom meza- vraćeni stvarnim vlasnicima, osim -bega Kapetanovića Ljubušaka. ristanu se nalazilo oko 100 kabu- zgrade bivšeg Gajretovog konvikta Dr. Muftić, ugledni pravnik i pozna- ra sa kamenim nišanima.23 Tu su u kojoj je smješten Ured muftije bi- valac vakufskog prava, 1945. godine ukopani muslimanski borci – šehidi haćkog. U Bihaću gotovo da nema je zapisao: “Zamislimo makar i te- koji su poginuli 1878. godine to- objekata islamske arhitekture, osim oretski da nema vakufa u Islamskoj kom okupacije Bosne i Hercegovine turbeta dvojici nepoznatih šehida. zajednici, da ih je odjednom nestalo. od strane Austro-Ugarske. U tom Od nekadašnje tri medrese, džamija Šta bi ostalo od Islamske zajednice? mezarju se nalazio i nišan šehida Mehmed-paše Bišćevića i Hadžića Ništa, baš ništa. Ne samo da ona ne Hasan-bega Bišćevića.24 Nišani sa Mujage, šehitluka i drugih gradskih bi mogla dalje ni časa funkcionirati, ovih, ali i drugih gradskih mezara, mezara − nema ni traga. nego ne bi više uopće ni postojala”. ugrađivani su u branu, takozvani Pljačku vakufa u prethodnim Ljubušak je, davne 1893. godine, za- “beton”, sada čuveno bihaćko ku- sistemima nismo mogli spriječiti. bilježio: “Budućnost jednog naroda palište, kao i na obale jarka, što Međutim, postavlja se pitanje: šta ovisi o odnosu tog naroda prema se moglo vidjeti tokom popravki mi možemo učiniti na očuvanju vakufu”. Ne smijemo zaboraviti da betonskog dijela serpentina tog vakufske imovine? Možemo imati i naša budućnost o tome ovisi.

23 Zapisnik sastavljen 13. oktobra 1932. 24 Dopis Kotarskog vakufsko-mearif- Beogradu, broj: 89/1929 od 10. aprila godine u Sreskom vakufsko-mearifskom skog povjerenstva u Bihaću upućen 1929. godine. povjerenstvu u Bihaću. Ministarstvu za agrarnu reformu u

Literatura

Begić, Mujo (2013) U opsadi 1201 dan – Čapara, Salko (1998), Bošnjački Memo- Hodžić, Nusret “Otimačina bošnjačkog Sigurna zona UN-a Bihać, Bihać: Institut randum, nepoznati dokument, Saraje- blaga”, Saff, br. 94. Koštović, Nijazija za istraživanje zločina protiv čovječno- vo: DES. (1995) Sarajevo između dobrotvorstva sti i međunarodnog prava Univerziteta Godinjak, Vejsil (1991) “Neka zapažanja i zla, Sarajevo: El-Kalem. u Sarajevu. o vakufskoj upravi kod nas”, Glasnik Imamović, Mustafa (1994) “Osnovne hi- Begić, Mustafa (1998) “110 godina Ka- IZ-e br. 3, Sarajevo. storijske naznake bosansko-musliman- tastra zemljišta Bosne i Hercegovine”, Hadžibegović, Iljas i Radušić, Edin (2004) skoga naconalnog identiteta”, Ratni Geodetski glasnik, br. 32, maj, godina “Od orijentalno-islamskog do evrop- Kongres bosansko-muslimanskih intelek- XXXII, Sarajevo. skog grada”, Svjetlost Evrope u Bosni i tualaca, Visoko: Bosnagraf. Begović, Mehmed (1963) Vakufi u Jugosla- Hercegovini, Sarajevo: Zrinski Čakovec. Karčić, Fikret (1991) “Vakufi i repriva- viji, CCCLXI, knj. 44, Beograd: Srpska Hafizović, Rešid (2008) “Srebrenica – lek- tizacija”, Glasnik IZ-e u BiH, broj 3, akademija nauka i umetnosti, Posebna cija iz koje nismo ništa naučili”, Novi izdanja, Odeljenje društvenih nauka. Horizonti, br. 106, juni, god. 9. Zenica. Sarajevo. Begović, Ibrahim (1996) “Zajednica, va- Halilović, Nezim (2000) “Vakuf i ljud- Konforti, Salomon (?) Naseljena mjesta kuf i zakon”, Muallim br. 42, Sarajevo. ska prava”, Glasnik IZ-e u BiH broj 9 u SR BiH, stanje 01. januar 1979. go- Bojić, Mehmedalija (2001) “Položaj mu- – 10, Sarajevo. dine, NIŠRO Oslobođenje, bez godi- slimana u doba monarhističke diktatu- Handžić, Adem (1974) “O formiranju ne izdanja. re”, Historija Bosne i Bošnjaka, Sarajevo. nekih gradskih naselja u Bosni u XVI Kozličić, Midhat (1999) Stanovništvo i Buljina, Halid (1984) “Bihać i Fethija dža- stoljeću”, Prilozi za orijentalnu filologiju, naselja Unsko-sanskog područja 1879- mija”, Glasnik IVZ u SFRJ br. 6, Sarajevo. XX-XXI / 1970- 71., Sarajevo. 1921. Bihać: Grafičar. Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 98 historija obrazovanja

Mahmutović, Džafer (2001) Stari Bihać Pelesić, Muhidin (1996) Bošnjaci na svjet- Smajić, Ramiza (2000) “Povijest pod no- 1260 -1940, Bihać: Grafičar. skim ratištima, Sarajevo: Press-centar gama, fragmenti iz historije otimanja Armije R BiH. vakufa”, Novi Muallim, oktobar, br.3., Mujadžić, Mirzet i Maslak, Nijazija (2009) Reska, Mehdin (2007) “Zemljišne knjige Sarajevo. Stari gradovi Unsko-sanskog kantona, Kotara Bihać”, Arhivska praksa, godina Trnavci, Genc (2002) Obligaciono pravo, Bihać: Grafičar. 10. Tuzla: Harfo-graf Cazin: Grafis.

Summary املــوــجز WAQFS IN BIHAĆ SINCE 1878 UNTILL TODAY األوقاف يف بيهاتش من اعم 8781 إىل ايلوم ُ Suad Mahmutović سعاد حمموتوفيتش Waqf is a permanent good deed. Once it is done it becomes the الوقف خري دائم، ومنذ حلظة الوقف تصبح العني املوقوفة ملاك هلل وضع يف property of Allah given to the people for management. Weather أيدي انلاس إلدارتها. وإن موضوع هذا ابلحث اتلعرف ىلع كيفية ترصف people and institutions have been, and to what extent treating -waqf as a property of God is the topic of this article. We pre األفراد واملؤسسات بهذه املمتلاكت، وإىل أي درــجة اكن تعاملهم معها يستند sent some instances of destruction of waqfs in various political إىلكونهاملاك هلل سبحانه وتعاىل. وسنذكر هالك األوقاف يف األنظمة systems with an accent upon the waqfs in Bihać, in the last four السياسية املختلفة، مع الرتكزي ىلع أوقاف بيهاتش يف العقود األربعة عرش decades. Expropriation of waqf properties began in the period األخرية. بدأت مصادرة األوقاف يف العهد انلمساوي اهلنغاري، واشتدت of Austro- Hungary, it intensified in the era of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes and the Kingdom of Yugoslavia حدته يف عهد اململكة ايلوغوسالفية، وتم االنتهاء منه عمليا يف يوغوسالفيا and practically finalized in the period of Federation of peoples االشرتاكية. واكن ذلك جيري “طبقا للقانون” حبيث حترتم مبادئ احلقوق، republic of Yugoslavia and later the Socialist Yugoslavia. It was ولكن دون احرتام ملبادئ العدل. done “in accordance to the law”, the principles of law were sat- .isfied but not those of justice قدمنا يف هذا ابلحث معلومة متاكملة، مستندة إىل وثائق أصلية، عن هالك This article offers comprehensive information based upon أوقاف بيهاتش، فعاجلنا أكرث من أليف وثيقة أصلية من مراسالت اللجنة .original documents, about the destruction of waqfs in Bihać العامة لألوقاف واملعارف، ومديرية األوقاف وجلنة انلائب وجملس العلماء Over two thousand original documents of correspondence يف رساييفو، مع اللجنة الفرعية لألوقاف واملعارف يف بيهاتش. واستفدنا من were analyzed between – mearif assembly board, Waqf directo- rate, Bord of Naibs and Ullama majlis in Sarajevo with Kotar األرشيف اخلاص للمرحوم الشيخ صادق ريبيتش، مدير مدرسة بيهاتش -Waqf mearif committee in Bihać. We also used the private ar األسبق، ورئيس جملس املشيخة اإلساليمة يف بيهاتش، كما استخدمنا أول ّ ,chive of late Sadik ef Ribić, a former director of Bihać madrasa إحصاء لألرايض أعدته احلكومة انلمساوية اهلنغارية، وغريها من الوثائق and later president of the Committee of IRC (Islamic religious املحفوظة يف أرشيف إقليم أونا وسانا. واألمر يتعلق بمادة لم تتم معاجلتها community) in Bihać, as well as the first Land register done by Austro-Hungary and the other documents from the Archives of علميا حىت اآلن، كما استفدنا من مصادر أخرى يف مكتبة الغازي خرسوبك Una-Sana canton. Besides these we made a use of some sources يف رساييفو، ويف معهد االسترشاق. واتبعنا يف هذا ابلحث الطريقة اتلارخيية ,from Gazi Husrev-bey library and Bosniak Institute. Historical َواملقارنة واإلحصائية. comparative and statistical methods were used in these -Key words: Bihać, waqf, mosque, Mehmed-paša, Fethija, Hati اللكمات الرئيسة: بيهاتش، الوقف، املسجد، حممد باشا، الفتحية، هاتيناتس، nac, Ićhisar, Prekounje, Ripač, Ćukovi إيتشهيسار، بريكوأونيي، ريباتش، تشوكويف.

99 Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59