ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
OPĆI PODACI Naziv projekta: Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za projekat izgradnje Obilaznice Bihaća - dionica: Izačić - Petlja Kamenica, l=5,98km
Oblast kojoj pripada Zaštita okoliša projekat:
Naručilac: JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine Ul. Terezija 54, 71 000 Sarajevo, BiH
Izvršilac / obrađivač / ENOVA d.o.o. Sarajevo Konzorcij: Ul. Podgaj 14, 71000 Sarajevo, BiH Ovlaštena osoba: Fethi Silajdžić, direktor
Ecoplan d.o.o. Mostar Ul. dr. Ante Starčevića 3 88000 Mostar, BiH Ovlaštena osoba: Marko Puljić, direktor
Ugovor br.: 0404/17 od 07.03.2017.
Voditelj Projekta: Ines Fejzić, dipl. ing. građ.
Stručni tim za izradu Ines Fejzić, dipl. ing. građ. Zahtjeva: Admir Mešanović, dipl.ing.građ. Selma Gljiva Mekić, dipl. geog.
Stručni tim za praćenje Fata Terzić, dipl. ing. građ. realizacije Studije ispred Naručioca:
Period izrade / dostave: 07.0 3. 2017. – 07.07 . 201 7.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 2 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
SADRŽAJ
Uvod ...... 9 1 Ime i adresa investitora...... 11 2 Izvod iz planskog akta odnosno područja s ucrtanom legendom o namjeni površina šireg područja i namjenama površine predmetne lokacije ...... 12 3 Lokacija pogona i postrojenja ...... 14 3.1 Opis lokacije pogona i postrojenja ...... 14 3.2 Opis okoliša koji bi mogao biti ugrožen projektom ...... 16 3.2.1 Stanovništvo i naseljenost ...... 16 3.2.2 Klimatske i meteorološke karakteristike ...... 17 3.2.3 Geomorfološke i geološke karakteristike ...... 19 3.2.4 Hidrogeološke i hidrografske karakteristike ...... 21 3.2.5 Hidrološke karakteristike ...... 22 3.2.6 Tlo i poljoprivredno zemljište ...... 23 3.2.7 Flora, fauna, pejzaž i zaštićeni dijelovi prirode ...... 26 3.2.8 Kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe...... 27 3.2.9 Postojeća materijalna dobra i infrastruktura ...... 28 3.3 Opis predloženog projekta ...... 29 3.3.1 Opis fizičkih karakteristika projekta ...... 29 3.3.2 Uslovi upotrebe zemljišta tokom realizacije projekta ...... 36 3.3.3 Vrsta i količina materijala koji se koriste tokom provedbe projekta ...... 36 3.3.4 Procijena očekivanog nastajanja otpada i emisija u fazi izgradnje i eksploatacije projekta ...... 37 3.4 Opis mogućih značajnih utjecaja projekta na okoliš u toku izgradnje i eksploatacije projekta ...... 51 3.4.1 Utjecaj projekta na stanovništvo i stanovanje ...... 51 3.4.2 Utjecaj projekta na mikrolimu...... 55 3.4.3 Utjecaj projekta na vode ...... 56 3.4.4 Utjecaj projekta na zrak ...... 58 3.4.5 Utjecaj projekta na tlo i poljoprivredno zemljište ...... 60 3.4.6 Utjecaj projekta na floru ...... 61
ENOVA d.o.o. Sarajevo 3 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.4.7 Utjecaj projekta na faunu ...... 62 3.4.8 Utjecaj na pejzaž ...... 63 3.4.9 Utjecaj projekta na zaštićene dijelove prirode i kulturno - historijsko naslijeđe ...... 64 3.4.10 Utjecaj projekta na razinu buke ...... 64 3.4.11 Utjecaj projekta na infrastrukturu ...... 65 3.4.12 Pozitivni utjecaji projekta na okoliš ...... 69 3.4.13 Međuodnos navedenih faktora ...... 70 3.4.14 Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni prethodnom procjenom utjecaja na okoliš ...... 70 3.5 Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje negativnih utjecaja projekta na okoliš ...... 70 3.5.1 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na stanovništvo i naselja ...... 71 3.5.2 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja projekta na vode ...... 74 3.5.3 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja projekta na zrak ...... 75 3.5.4 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja projekta na tlo ...... 76 3.5.5 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na floru ...... 77 3.5.6 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na faunu ...... 79 3.5.7 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na pejzaž ...... 81 3.5.8 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja nastajanja otpada ...... 82 3.5.9 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na nivo buke i vibracije ...... 82 3.5.10 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja u akcidentnim situacijama ...... 83 3.6 Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja projekta i/ili njihov utjecaj ..... 89 3.6.1 Monitoring emisija u zrak ...... 89 3.6.2 Monitoring emisija u vode ...... 90 3.6.3 Monitoring emisije buke ...... 92 3.6.4 Monitoring nastajanja otpada ...... 93 3.6.5 Prijedlog monitoring plana ...... 93 3.6.6 Izvještavanje o izvršenom monitoringu ...... 99 4 Kopija zahtjeva za dobijanje drugih dozvola koje će biti izdane zajedno s okolišnom dozvolom ...... 100 5 Netehnički rezime ...... 101 5.1 Opis projekta ...... 101 5.1.1 Opis lokacije projekta ...... 101 5.1.2 Opis okoliša ...... 102
ENOVA d.o.o. Sarajevo 4 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
5.1.3 Opis fizičkih karakteristika projekta ...... 104 5.2 Opis mogućih utjecaja projekta na okoliš ...... 104 5.3 Opis predloženih mjera ublažavanja ...... 107 5.4 Opis mjera planiranih za monitoring ...... 112 6 Plan upravljanja otpadom ...... 114 7 Popis zakonske regulative ...... 115 8 Popis korištene literature...... 116 9 Prilozi ...... 117 9.1 Prilog 1. Odluka FMOiT o potrebi izrade Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole ...... 118 9.2 Prilog 2. Odgovori FMPP i MzGPUiZO USK na upit o nadležnosti izdavanja akata o građenju ...... 119 9.3 Prilog 3. Kartografski prikaz lokacije izgradnje planirane dionice Izačić - petlja Kamenica ... 120 9.4 Prilog 4. Kartografski prikaz hidrografske mreže u obuhvatnom području ...... 121 9.5 Prilog 5. Kartografski prikaz pedoloških karakteristika projektnog područja ...... 122 9.6 Prilog 6. Kartografski prikaz bonitetnih kategorija tla projektnog područja ...... 123 9.7 Prilog 7. Kartografski prikaz kulturno - historijskih spomenika i arhološkog naslijeđa projektnog područja ...... 124 9.8 Prilog 8. Kartografski prikaz postojećih infrastrukturnih objekata projektnog područja ...... 125
ENOVA d.o.o. Sarajevo 5 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
POPIS SLIKA
Slika 1: Prikaz planirane dionice na karti Prostornog plana Grada Bihaća 2012. - 2032. (korištenje prostora) ...... 12 Slika 2: Prikaz planirane dionice na karti Prostornog plana Grada Bihaća 2012. - 2032...... 13 Slika 3: Prikaz planirane dionice na karti Urbanističkog plana Grada Bihaća 2010. - 2030. (namjena površina) ...... 13 Slika 4: Prikaz lokacije projekta ...... 14 Slika 5: Prikaz lokacije početka dionice (Izačić) i kraja dionice (Petlja Kamenica) ...... 15 Slika 6: Pregledna situacija planirane trase ...... 15 Slika 7: Prikaz hidrografske mreže u obuhvatnom području ...... 23 Slika 8: Prikaz pedoloških karakteristika projektnog područja ...... 24 Slika 9: Prikaz bonitetnih kategorija tla projektnog područja ...... 25 Slika 10: Prikaz kulturno - historijskih spomenika i arhološkog naslijeđa projektnog područja ...... 28 Slika 11: Prikaz postojećih infrastrukturnih objekata projektnog područja ...... 29 Slika 12: Lokacija priključak na planiranu dionicu - granični prelaz Izačić, km 0+000,00 ...... 30 Slika 13: Prikaz lokacije planiranog mosta br.1 i tunela Mušići ...... 31 Slika 14: Prikaz lokacije planiranog mosta br. 2 ...... 31 Slika 15: Prikaz lokacije planiranih mostova br. 3 i 4 ...... 32 Slika 16: Situacioni prikaz planirane petlje Kamenica ...... 33 Slika 17: Poprečni profili kolovozne konstrukcije (u nasipu i u zasjeku) ...... 34 Slika 18: Prikaz lokacija regulacije potoka...... 35 Slika 19: Detalji unutarnje i vanjske odvodnje oborinske vode ...... 36 Slika 20: Prikaz lokacije stambenih objekata koji se ruše ...... 51
ENOVA d.o.o. Sarajevo 6 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
POPIS TABELA
Tabela 1: Starosna struktura stanovništva grada Bihać ...... 16 Tabela 2: Režim padavina ...... 17 Tabela 3: Temperaturni režim Bihaća ...... 18 Tabela 4: Čestina i srednje vrijednosti brzine pojedinih pravaca pružanja vjetra (Meteorološka stanica Bihać) ...... 18 Tabela 5: Zastupljenost površina po nadmorskoj visini ...... 19 Tabela 6: Namjena zemljišta Bihaća ...... 23 Tabela 7: Vrste i količine materijala koji će se koristiti prilikom izgradnje trase dionice Izačić - petlja Kamenica ...... 37 Tabela 8: Kategorizacija otpada ...... 38 Tabela 9: Procijenjene vrste i količine otpada u fazi izgradnje planirane trase sa smjernicama za upravljanje pojedinim vrstama otpada ...... 40 Tabela 10: Klasifikacija otpada tokom eksploatacije obilaznice ...... 46 Tabela 11: Šifrirana lista otpada koji će nastati tokom eksploatacije saobraćajnice i smjernice za njegovo upravljanje...... 48 Tabela 12: Prikaz mogućih utjecaja projekta na okoliš prije izgradnje, u toku izgradnje i eksploatacije ...... 66 Tabela 13: Sažeti prikaz mogućih utjecaja projekta na okoliš i predloženih mjera ublažavanja prije izgradnje, u toku izgradnje i eksploatacije projekta ...... 84 Tabela 14: Minimalni broj uzimanja uzoraka otpadnih voda ispuštenih iz postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda i od strane industrijskih korisnika čije otpadne vode dominantno sadrže organsko opterećenje ...... 91 Tabela 15: Dozvoljeni nivoi vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke ...... 92 Tabela 16: Prijedlog Monitoring Plana u fazi izgradnje i eksploatacije projekta ...... 95 Tabela 17: Način izvještavanja o izvršenom monitoringu emisija i ostalih aktivnosti ...... 99 Tabela 18: Prikaz mogućih utjecaja projekta na okoliš prije izgradnje, u toku izgradnje i eksploatacije ...... 104 Tabela 19: Sažeti prikaz mogućih utjecaja projekta na okoliš i predloženih mjera ublažavanja u toku izgradnje i eksploatacije projekta ...... 107
ENOVA d.o.o. Sarajevo 7 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1: Broj stanovnika Grad Bihać ...... 16 Grafikon 2: Ruža vjetrova (čestine i srednje brzine pojedinih pravaca vjetra) ...... 19
POPIS SKRAĆENICA BiH Bosna i Hercegovina FMOiT Federalno ministarstvo okoliša i turizma FMPP Federalno ministarstvo prostornog planiranja MzGPUiZO USK Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK UP Urbanistički plan USK Unsko -sanski kanton PP Prostorni plan
ENOVA d.o.o. Sarajevo 8 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
UVOD
Magistralna cesta M5 od suštinskog je značaja za tranzitni saobraćaj Bosne i Hercegovine. S obzirom da postojeća magistralna cesta M5 na dionici Izačić - Bihać povezuje granični prijelaz Izačić sa Gradom Bihaćem i da prolazi kroz gusto naseljeno područje gotovo čitavom svojom dužinom, uključujući i prolazak kroz centralni dio Grada Bihaća time se ometa normalno funkcionisanje grada i njegov razvoj. U svrhu poboljšanja uslova tranzitnog saobraćaja, povećanja sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, te smanjenja sredstava namjenjenih održavanju ceste, JP Ceste FBiH je finansiralo i pokrenulo izradu Investiciono - tehničke i okolinske dokumentacije izgradnje Obilaznice Bihać, te koja podrazumijeva izgradnju dionice: ° Dionica: Izačić - Petlja Kamenica, dužine l=5,98km Idejno rješenje izmještanja magistralne ceste M5 izradila je Konsultantska kompanija IPSA Institut d.o.o. Sarajevo, a Glavni projekat dionice Izačić - Petlja Kamenica izradile su Konsultantnske kompanije IPSA Insitut i Divel iz Sarajeva. U skladu s utvrđenom dužinom izgradnje planirane dionice Izačić - Petlja Kamenica (l=5,98km) i u skladu s članom 6. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu (“Sl. novine FBiH”, broj 19/04), tačka „f“) Infrastrukturni projekti, podtačka 42. – Izgradnja novih kantonalnih puteva sa više od 2 km neprekidne dužine, za predmetno postrojenje procjena utjecaja na okoliš obavlja se na temelju provjere Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Za pogone i postrojenja koji se nalaze na popisu pogona i postrojenja u članu 6. ovog pravilnika, Federalno ministarstvo za svaki pojedinačni slučaj utvrđuje da li je potrebno provođenje procjene utjecaja na okoliš, u skladu s kriterijima utvrđenim u poglavlju IV (član 20.) ovog pravilnika. Ukoliko provjera pokaže da nije potrebna procjena utjecaja na okoliš, Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdaje okolišno dopuštenje na temelju dostavljene dokumentacije (član 5.). Ukoliko s utvrdi suprotno, Federalno ministarstvo okoliša i turizma donosi zaključak o izradi Studije utjecaja na okoliš, u skaldu s kojim se ista izrađuje. Na osnovu podnesenog Zahtjeva za utvrđivanje potrebe provođenja procjene utjecaja na okoliš za projekat izgradnje Obilaznice Bihać (broj: 01-02.1-1831-2/17-FT od dana 17.05.2017. g.) od strane Investitora (JP Ceste FBiH), FMOiT je dana 24.05.2017. donijelo Mišljenje o potrebi izrade Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole, jer je utvrdilo da nije potrebno vršiti procjenu utjecaja na okoliš na temelju karakteristika planiranog projekta. (Prilog 1. Mišljenje FMOiT-a o potrebi izrade Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole) U svrhu izrade okolišne dokumentacije Investitor potpisao je Ugovor o pružanju konsultantskih usluga s kompanijom „ENOVA“ d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: Obrađivač) o izradi dokumentacije neophodne za proces izdavanja okolišne dozvole: Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole i Plana upravljanja otpadom. Izrada Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole u skladu je sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša (“Sl. novine FBiH”, broj 33/03) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša(„Sl. novine FBiH“, broj 38/09), Zakona o upravljanju otpadom (“Sl. novine FBiH”, broj 33/03) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, broj 72/09), Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“, broj 02/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) i Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu (“Sl. novine FBiH”, broj 19/04).
ENOVA d.o.o. Sarajevo 9 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole, popraćen Planom upravljanja otpadom, je temeljni dokument u proceduri izdavanja okolišne dozvole za projekat za koji se procjena utjecaja na okoliš obavlja na temelju ocjene Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kako je to definirano članom 54.a Zakona o zaštiti okoliša sa izmjenama i dopunama („Sl. novine FBiH“,broj 33/03, 38/09). Na temelju člana 6. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu (“Sl. novine FBiH”, broj 19/04), Federalno ministarstvo okoliša i turizma nadležno je za razmatranje Zahtjeva Investitora za dobijanje okolišne dozvole i u konačnici i njeno izdavanje. Također, bitno je napomenuti da je Federalno ministarstvo prostornog planiranja (FMPP) na upit Investitora dalo odgovor da je za predmetni projekat izdavanje svih akata o građenju nadležan niži nivo vlasti (kanton), odnosno Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK (MzGPUiZO USK). (Prilog 2. Odgovori FMPP i MzGPUiZO USK na upit o nadležnosti izdavanja akata o građenju)
ENOVA d.o.o. Sarajevo 10 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
1 IME I ADRESA INVESTITORA
Ime Investitora JP Ceste Federacije BiH
Skraćena oznaka Investitora JP C. FBiH
Pravni oblik Javno preduzeće
JP Ceste Federacije BiH Adresa predzeća Ul Terezija br. 54 71 000 Sarajevo, BiH
Direktor Ljubo Pravdić, dipl. ing. građ.
ID broj 4200339240004
PDV broj 01704213
Reg. broj UF/I-2204/05, Općinski sud Sarajevo
Telefon + 387 33 250 370, + 387 33 563 450
Faks + 387 33 250 400
Web http://www.jpcfbih.ba
mr Fata Terzić, dipl. ing. građ. (Sektor za studije, projektovanje i građenje) Kontakt osoba e-mail: [email protected] Kontakt tel.: + 387 33 563 460
ENOVA d.o.o. Sarajevo 11 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
2 IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNO PODRUČJA S UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE
Prema Prostornom planu USK za period 2012. - 2032. g. predmetni projekat, odnosno izgradnja dionice Izačić - Petlja Kamenica spada u projekte koji imaju prioritetni status planiranih magistralnih cesta USK, s čijom izgradnjom će se ostvariti stvarna funkcija magistralne ceste i regionalno povezivanje sa R. Hrvatskom. Također, u Urbanističkom planu Grada Bihaća 2010. - 2030. se navodi da je jedno od najbitnih strateških opredjeljenja Grada Bihaća da se saobraćajna rješenja usklade sa projektom izmještanja trasa magistralnih cesta M-5 i M-14 te planiranom trasom koridora brze ceste sjeverozapad- jugoistok, odnosno nastavka koridora Treće razvojne ose koja ide od Novog Mjesta preko Krapine do Slunja ka Velikoj Kladuši i dalje prema Srednjoj Bosni. Prema tome, a zbog definisanih strateških opredjeljenja razvoja cestovne mreže Republike Hrvatske cestovni pravac Bihać – Izačić treba tretirati kao značajniji magistralni pravac do realizacije brze (alternativno magistralne) ceste Velika Kladuša – Bihać. S tim kao što je kompletna planirana trasa Obilaznice Bihać, pa tako i dionica Izačić - Petlja Kamenica u skladu je i sa Prostornim planom USK za period 2012. - 2032. i Urbanističkim planom Grada Bihaća 2010. - 2030. te prema kojem svojim najvećim dijelom prolazi kroz poljoprivredne površine, zatim privredne i jednim dijelom kroz površine individualnog stanovanja. Slika 1, 2 i 3 prikazuju trasu planirane dionice Izačić - Petlja Kamenica ucrtanu na Prostornom planu i Urbanističkom planu Grada Bihać.
Kamenica
Slika 1: Prikaz planirane dionice na karti Prostornog plana Grada Bihaća 2012. - 2032. (korištenje prostora)
ENOVA d.o.o. Sarajevo 12 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Kamenica
Slika 2: Prikaz planirane dionice na karti Prostornog plana Grada Bihaća 2012. - 2032. (projekcija saobraćajne infrastrukture)
Kamenica
Slika 3: Prikaz planirane dionice na karti Urbanističkog plana Grada Bihaća 2010. - 2030. (namjena površina)
ENOVA d.o.o. Sarajevo 13 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3 LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA
3.1 Opis lokacije pogona i postrojenja Postojeća dionica magistralne ceste M5 je izgrađena prije nekoliko decenija, a sa svojim tehničkim i eksploatacionim karakteristikama ne zadovoljava potrebe dostignutih saobraćajnih tokova na efikasan, bezbjedan i ekonomičan način u današnjim uslovima eksploatacije. Očekuje se da će izgradnja nove trase magistralne ceste M5 Izačić – Orljani sa obilaznicom Bihać, značajno smanjiti troškove učesnika u saobraćaju na ovoj dionici i povećati njihovu bezbjednost. U širem smislu područje predmetnog projekta odnosno izradnje Obilaznice Grada Bihaća nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i privredno, administrativno i kulturno je središte Unsko-sanskog kantona. Grad Bihać je smješten u Bihaćkom polju, podno planina Plješevice i Grmeč i brda Debeljača. Kroz njega protječu rijeka Una i njene pritoke Klokot i Privilica. Reljef Bihaća većinom se sastoji od polja, brežuljaka i planina srednje visine. Velik dio Bihaća bogat je izvorima, potocima, rijekama i podzemnim vodama. Slika 4 prikazuje lokaciju izgradnje planirane dionice Izačić - petlja Kamenica u odnosu na Grad Bihać i USK. (Prilog 3. Kartografski prikaz lokacije izgradnje planirane dionice Izačić - petlja Kamenica)
Slika 4: Prikaz lokacije projekta 1 Početak lokacije planirane dionice Izačić - Petlja Kamenica uklapa se u granični prijalaz Izačić te nastavlja dalje u pravcu grada Bihaća. Na samom izlazu iz graničnog prelaza plato prelaza se sužava na četiri saobraćajne trake što pogoduje formiranju raskršća na priključku postojećeg puta ka novoprojektovanoj obilaznici. Na prvom dijelu trase gdje je brdovit teren (podrucje Mušića strane)
1 Izvor: Enova d.o.o. Sarajevo, juni 2017.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 14 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE trasa je dosta zahtjevnija obzirom da su na tom dijelu projektovani objekti (mostovi i tuneli). U mjestu Kamenica predvideno je ukrštanje sa postojećom cestom M5 van nivoa.
Slika 5: Prikaz lokacije početka dionice (Izačić) i kraja dionice (Petlja Kamenica) U prvom dijelu dionice trasa planirane saobraćajnice u najvećem dijelu se pruža preko brdovitih predijela, kako bi dalje prema naselju Kamenice se spuštala prema ravnim poljoprivrednim površinama. U dijelu gdje trasa prolazi kroz poljoprivredne i inividualno stambene površine zabilježen je veoma mali broj stambenih objekata koji se nalaze u blizini planirane trase i to u sljedećim naseljima: Papari, Muslići i Kamenica. Situacioni prikaz planirane trase dionice Izačić - Petlja Kamenica dat je na slici 6.
Slika 6: Pregledna situacija planirane trase
ENOVA d.o.o. Sarajevo 15 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.2 Opis okoliša koji bi mogao biti ugrožen projektom
3.2.1 Stanovništvo i naseljenost Grad Bihać nalazi se u sjeverozapadnom dijelu BiH, administrativno pripada entitetu F BiH i sjedište je USK-a. Površina općine Bihaća je 900 km², što je za 212 km² više u odnosu na prijeratne administrativne granice. Poslije zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma površina općine je povećana pripajanjem naselja Martin Brod, Palučci, Veliki Cvjetnić, Mali Cvjetnić, Boboljušci, Očigrije, Tiškovac, Trubar, Veliko Očijevo, Malo Očijevo i Bos. Osredci. Područje općine čini 21, 8 % teritorije USK-a i 1,7 % BiH. Grad Bihać u svom sastavu ima sljedeće mjesne zajednice: Bakšaiš, Brekovica, Centar, Čavkići, Donje Prekounje, Gata, Golubić, Gornje Prekounje, Harmani, Hatinac, Izačić, Jezero-Privilica, Kamenica, Klokot-Papari, Kulen Vakuf, Luke, Mali Lug, Martin Brod, Orašac, Ozimice I, Ozimice II, Pokoj, Pritoka, Ribić, Ripač, Ružica, Skočaj, Sokolac, Srbljani, Vedro Polje, Veliki Lug, Veliko Založje, Vrsta, Zavalje, Žegar. Geoprometni položaj općine Bihać je izuzetno povoljan, s obzirom da se općina nalazi na pravcu osnovnih koridora Zapadna Europa-Mediteran-Bliski Istok. Prema podacima posljednjeg službenog popisa stanovništva, iz 2013. godine, na području grada Bihaća je živjelo 56.261 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika, zabilježen je veći broj žena (29.220) od muškaraca (27.041). Broj stanovnika je na popis stanovništva iz 1991. godine iznosio 70.732, te je prema tome smanjen je za 14.471 stanovnika.
Grafikon 1: Broj stanovnika Grad Bihać
Prema podacima iz 2013. godine udio žena u ukupnom broju stanovnika iznosi 51,9% (29.220) što je u odnosu na muškarce (27.041) veće za 3,8%, za razliku od popisa iz 1991. godine kada je udio žena i muškaraca bio isti.
Starosnu strukturu stanovništva grada Bihać, je prema službenim podacima 2013. godine prikazuje sljedeća tabela.
Tabela 1: Starosna struktura stanovništva grada Bihać 2 Starosna struktura 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44
2 Federalni zavod za statistiku, Unsko sanski kanton u brojkama, 2016.godina
ENOVA d.o.o. Sarajevo 16 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
2,652 2,806 3,393 4,434 3,937 4,061 3,814 4,080 4,198
Prema popisu iz 1991. godine stanovništvo općine Bihać je bilo raspoređeno u 48 naseljenih mjesta, broj domaćinstava je iznosio 18.908, a prosječan broj članova obiteljskog domaćinstva je bio 3,7. Isto tako, većina stanovnika (oko 64%) je naseljavala urbano područje, dok je 36% stanovnika naseljavalo ruralno područje. Gustoća naseljenosti na 1 km² iznosila je 102,8 stanovnika, ali je površina općine tada iznosila 688 km².
U 2013. godini stanovništvo Grada raspoređeno je u 59 naseljenih mjesta i 35 mjesnih zajednica. Broj domaćinstava iznosi 18.294 a prosječan broj članova obiteljskog domaćinstva 3,13. Izračunata gustoća naseljenosti je 62,5 stanovnika po 1/km² i značajno je manja od općina Bužim, Cazin i Velika Kladuša, a veća nego u općinama Bos. Krupa, Bos. Petrovac, Ključ i Sanski Most. Razlog za to svakako je manji broj prisutnih stanovnika u odnosu na 1991., kao i to da je površina Grada značajno povećana nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i veća je od površina ostalih općina na području USK-a.
3.2.2 Klimatske i meteorološke karakteristike Područje grada Bihać, generalno, ima umjereno kontinentalnu klimu, čiji utjecaj dolazi iz Panonske nizije. Idući uz strane planina ulazimo u zonu umjereno kontinentalne klime pretplaninskog tipa (400 - 800 m n.m.). U višim predjelima Plješevice, Grmeča i Osječenice prisutan je utjecaj planinske klime. Prema Kepenovoj klasifikaciji klima je diferencirana na tri klimatska podtipa i to: do 1.000 m n.m. Cfb – umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom, od 1000 do 1500 m n.m. Dfb – umjereno hladna i vlažna klima s toplim ljetom i preko 1500 m n.m. Dfc – vlažna borealna klima sa svježim ljetom. Srednja godišnja temperatura opada sa porastom nadmorske visine. Srednja godišnja temperatura kreće se od 10,0 do 11,0 0C. Prosječno prvi dan sa pojavom mraza je u drugoj polovini oktobra, a prosječno posljednji dan sa pojavom mraza je u aprilu. Mraz je mogući u septembru i u maju, ali je rijetka pojava (u prosjeku svake desete godine). Najtopliji mjesec u godini je juli. Apsolutne maksimalne temperature u julu i augustu mogu iznositi i preko 40,0 0C. Najhladniji mjesec je januar, a apsolutne minimalne temperature mogu ići i ispod -30,0 0C. U područjima umjereno kontinentalne klime pretplaninskog tipa srednja godišnja temperatura kreće se od 9,5 do 10,0 0C. Što se tiče suma padavina, ovo područje spada među sušnije u Bosni i Hercegovini, s tim što suma padavina opada sa zapada prema istoku. Prosječne godišnje sume padavina kreću se oko 1300 l/m 2 u području Bihaća. Raspored suma padavina po mjesecima je relativno ravnomjeran, ali se, ipak, najveće prosječne sume bilježe u maju, junu i julu mjesecu, te u novembru i decembru, a najmanje u oktobru, januaru i februaru.
Tabela 2: Režim padavina 3 Mjesec Srednje Srednji br. Max. Max. Srednji br. Srednji br. Srednji br. sume dana sa dnevne visina dana sa dana sa dana sa padavina dnevnim sume snježnog snježnim snježnim snježnim (l/m²) padavinama padavina pokrivača pokrivačem pokrivačem pokrivačem >1,0 mm (l/m²) (cm) > 1 cm > 10 cm > 50 cm I 86 10 39 89 16,4 9,7 1,2 II 91 11 54 105 13,9 7,1 1,0 III 99 11 51 62 8,4 4,6 0,1 IV 115 11 51 50 1,2 0,5 0,04 V 116 11 105 VI 109 10 95 VII 107 8 122
3 Općina Bihać, Prostorni plan općine Bihać 2010. - 2030. god., decembar 2010.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 17 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
VIII 109 8 86 IX 108 8 83 X 109 9 68 12 0,2 0,03 XI 146 12 85 68 5,0 2,5 0,03 XII 111 12 67 76 13,1 7,7 0,9 God. 1308 121 58 32 3 suma
Godišnja suma padavina raste idući uz padine planina sa povećanjem nadmorske visine, tako da u višim predjelima Plješevice, Grmeča i Osječenice iznose i preko 1500 l/m 2. Srednji broj dana sa kišom je najveći u proljetnim mjesecima (i preko 15 dana), s tim što je juni mjesec karakterističan po padavinama velikog intenziteta (pljuskovima). Broj dana sa snijegom najveći je za vrijeme zimskih mjeseci, ali to nije rijetka pojava i u oktobru i aprilu, dok se u maju i septembru veoma rijetko javlja.
Tabela 3: Temperaturni režim Bihaća 4 Mjesec Srednje temp. Apsolutni max. Apsolutni Srednji broj dana temp. min.temp. sa mrazom I 0,3 20,0 -24,8 23,7 II 2,3 22,0 -21,2 17,4 III 6,1 27,2 -17,8 11,6 IV 10,7 30,8 -4,6 2,4 V 15,1 32,6 -2,4 0,2 VI 18,3 34,6 2,4 VII 20,0 38,6 4,4 VIII 19,2 37,4 3,6 IX 15,9 35,0 -2,4 0,1 X 11,3 29,6 -5,6 2,6 XI 6,3 25,6 -18,0 10,0 XII 1,7 21,0 -18,2 19,9 Srednje god. 10,6 Godišnja suma 88
Srednji godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem preko 10 cm je relativno mali (između 20 i 30 dana), dok se snježni pokrivač veći od 50 cm bilježi izuzetno rijetko (u prosjeku jedanput u deset do petnaest godina). U višim planinskim predjelima snijeg se duže zadržava (srednji broj dana sa snijegom preko10 cm raste za 6 do 7 na svakih 100 m/nv). U dolinama rijeka je prisutna pojava temperaturne inverzije, posebno u jesen i zimi. To uzrokuje povećanu relativnu vlažnost zraka i veći broj dana sa maglom. Broj oblačnih dana je mnogo veći u hladnijem dijelu godine, tako da u novembru iznosi oko 14, decembru oko 18, a u januaru oko 15 dana, dok je u periodu od maja do septembra broj oblačnih dana znatno manji. Srednji broj dana sa maglom je najveći u septembru i oktobru, dok je za pola manji u novembru, decembru i januaru, dok se od marta do juna magla veoma rijetko bilježi. Ukupno trajanje sijanja sunca je relativno veliko i iznosi preko 1.700 sati godišnje. Ruža vjetrova odražava pravce pružanja riječnih dolina, tj. doline rijeke Une i pritoka. Prevladava pravac vjetrova jugoistok – sjeverozapad. Ruža vjetrova zavisi od orografije terena i uglavnom odražava pravce pružanja riječnih dolina. Podaci o srednjoj brzini i čestini pojedinih pravaca vjetra za višegodišnji niz prikazuje tabela 4.
Tabela 4: Čestina i srednje vrijednosti brzine pojedinih pravaca pružanja vjetra (Meteorološka stanica Bihać) 5
4 Općina Bihać, Ekološki održiv akcioni plan Općine Bihać, 2012,Bihać 5 Općina Bihać, Prostorni plan općine Bihać 2010. - 2030. god., decembar 2010.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 18 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
PRAVAC VJETRA C N NE E SE S SW W NW Suma Sr. C=tišina Čestine (%) 4,6 4,9 6,8 12,2 12,7 9,6 17,3 18,7 13,1 100 brzina Srednje brzine (m/s) 1,4 1,5 1,5 2,4 2,4 1,4 1,4 1,3 1,6
Grafikon 2: Ruža vjetrova (čestine i srednje brzine pojedinih pravaca vjetra) 6
4,9 1,4
13,1 1,3 N N 6,8 1,5 NW NE NW NE
18,7 W E 12,2 1,4 W E 1,5
SW SE SW SE 2,4 17,3 S 12,7 1,4 S 9,6 2,4
Čestine pojedinih pravaca vjetra Srednje brzine pojedinih pravaca vjetra
3.2.3 Geomorfološke i geološke karakteristike Sa geomorfološkog aspekta područje Grad Bihać pripada morfološkoj regiji bila i polja Zapadne Bosne, a prema fizionomsko-homogenoj regionalizaciji regiji Bosansko-hercegovačkog visokog krša. Mezoregionalno, područje obuhvata pripada morfocjelinama Grmeča, Plješevice i Osječenice s gorskom skupinom Ljutoča te dolinama Une i Unca. Relativna nadmorska visina, između najniže tačke terena u koritu rijeke Une istočno od lokaliteta Lipik 169 m n.m. i najviše - vrha Mala Osječenica 1.720 m. n.m., iznosi 1.551 m. Planinske morfostrukture Plješevice i Osječenice karbonatne su građe zbog čega se na njima dominantno razvio krško-korozioni proces. To je rezultiralo formiranjem specifičnog krškog tipa morfostrukture različitih dimenzija: podzemnog (pećine) i površinskog (kamenice, škrape, ponikve i uvale). Dolina rijeke Une dominantna je morfostruktura područja, koja se u granicama grada pruža u dužini od cca 97 km sa prosječnim padom od 2,09 ‰. Ima karakteristike polimorfne ili kompozitne doline što se ogleda smjenom sutjeski (klisura), vrlo uskih dolinskih sektora V izreza poprečnog profila i niza većih ili manjih dolinskih proširenja (kotlina) i zavala. Tok Une se u svojoj morfološkoj evoluciji prilagodio geološkoj građi terena i neotektonskim pokretima. Kanjon Unca (Berek) od Martin Broda do Rastoke dug je cca 15 km, dubok 250-300 m, sa prosječnim padom od 7-30‰. Kanjon je tektonski predisponiran i predstavlja uzdužni rasjed dinarskog pravca. Nastao je erozionim radom Unca i presijeca nižu površ koja ga prati cijelom dužinom. U kanjonu postoje dva veća erozivna proširenja, Rastoka i Očijevske luke. Bihaćka kotlina predstavlja tektonsko-erozivno proširenje rijeke Une na aluvijalnim ravnima, s obje strane rijeke Une, na nadmorskim visinama od 220 do 250 m. Navedeni kotlinski prostor pripada denudaciono - akumulativnom reljefu malih nagiba, do 8%. Korito Une je usječeno u aluvijalnu ravan kojom rijeka vijuga podsjećajući svoje obale i odnoseći plodno tlo pri maksimalnim proticajima.
Tabela 5: Zastupljenost površina po nadmorskoj visini 7 Dijapazon visina (m) Ukupne površine (ha) Ukupne površine (%) 169-300 11.874,66 12,56 300-500 27.594,39 29,19 500 – 800 28.695,80 30,36
6 ibid 7 Općina Bihać, Prostorni plan općine Bihać 2010. - 2030. god., decembar 2010.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 19 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
800 -1000 15.230,61 16,12 1000-1500 10.892,93 11,53 >1500 215,13 0,23 Ukupno 94.503,52 100
Najveće površinsko rasprostranjenje u cijelom području grada Bihać postoje mezozojske naslage koje su, kako sa peterografskog tako i sa aspekta moćnosti, vrlo raznolike.
Naslage donjeg trijasa (T 1) gotovo redovno u podini imaju evaporite permske starosti, koji se mjestimično smjenjuju sa crvenim permskim pješčarima. Krovinu im petrografski predstavlaju facije crvenkastih, ljubičastih i zelenih škriljavih liskunovitih pješčara i laporaca. Srednji trijas se odlikuje kontinuitetom u sedimentaciji, što je rezultiralo obrazovanjem cijelih planinskih masiva sa ovim naslagama. Tipične srednjetrijaske naslage su utvrđene u poremećenim jezgrima antiklinala kod Skočaja, Crkvina i Doljana. Petrografski, predstavljene su masivnim ili rjeđe debelouslojenim dolomitima sa ulošcima krečnjaka. Unutar ovih naslaga u obliku nepravilnih proslojaka su umetnute piroklastične stijene i rožnaci. Naslage gornjeg trijasa se pojavljuju u izoliranim arealima uglavnom u erodiranim tjemenima manjih izduženih antikllinala. Najveće površinsko rasprostranjenje ove naslage imaju dolinom rijeke Une. Ovdje su slojevi izgrađeni pretežno od dolomita s tim što u donjem dijelu oni sadrže proslojke klastičnih i piroklastičnih stijena. Anizijskim naslagama krovinu mjestimično tvore ležišta boksita, na koje dalje leže sitnozrne breče izgrađene od kiselih tufova, krečnjaka, vulkanskog stakla i metamorfisanog boksita, zatim uslojeni krečnjaci i dolomiti s proslojcima zelenih glina. Naslage jure (J) su predstavljene sedimentnim, magmatskim i eruptivnim stijenama koje u litostratigrafskom stubu mezozoika zauzimaju značajno mjesto. Utvrđeno je prisustvo svih superpozicionih članova jurske periode. U spoljašnjim Dinaridima jurske naslage predstavljene su uglavnom karbonatnim sedimentima. Donjojurske naslage se uobičajeno pojavljuju u tjemenima i krilima većih antiklinala u vidu karbonatnih stijena. Ove naslage imaju dosta široko rasprostranjenje na razmatranom području, a predstavljene su krečnjacima, dolomitima i pločastim krečnjacima. Naslage srednje jure su znatno manjeg površinskog rasprostranjenja i pojavljuju se u nekoliko izolovanih areala. Petrografski su predstavljeni sivim i tamnosivim slojevitim i bankovitim krečnjacima i slojevitim i bankovitim oolitičnim krečnjacima. Gornjo jurske naslage široko su zastupljene u središnjem i južnom dijelu grada, a predstavljeni su dolomitima i krečnjacima sa ulošcima breča. Njihovu krovinu čine kvarcni pješčenjaci sa ležištima boksita i gipsa, koje dalje smjenjuju breče odnosno crni krečnjaci i rožnjaci. Kreda (K) je karakteristična po sedimentima različitih osobina. Prvu skupinu čine karbonati u spoljašnjem bosanskom dinarskom pojasu, predstavljeni veoma moćnim naslagama krečnjaka i dolomita, debljine do oko 2 km Pružaju se u relativno širokom pojasu, od Bihaća na sjeverozapadu pa do granice grada na jugoistoku. Donja kreda također ima značajno površinsko rasprostranjenje u južnom dijelu grada. Podinske sedimente mjestimično čine pješčenjaci i škriljavi lapori na koje se nadovezuju uslojeni svjetlosivi do bijeli krečnjaci i oolitični krečnjaci, zatim tankopločasti i srednje uslojeni krečnjaci, sivi sitno i srednje kristalinični dolomiti, ukupne moćnosti oko 1.000 m. Srednjokredne naslage se pružaju u jedinstvenom širokom pojasu meridionalnog pravca pružanja, u istočnom dijelu grada. Podinske naslage su manje moćnosti (oko 80 m) i čine ih breče s krečnjačkim mjestimično zaglinjenim cementnim vezivom preko kojih leže debelo i srednje uslojeni krečnjaci sa proslojcima breča, zatim slojevite interkalacije dolomita. Završni petrografski član u stubu čine
ENOVA d.o.o. Sarajevo 20 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE debelo i srednje uslojeni rudistni krečnjaci s mjestimičnim slojevitim interkalacijama breča i konglomerata, ukupne moćnosti od 600 do 900 m. Zapadno i sjeverozapadno od grada Bihaća, gdje se planira putni pravac Izačić – petlja Kamenica, teren je relativno ravan, većina vrhova je zaravnjena. Dominira karbonatna greda planine Plješevice,koja dominira područjem Krajine i susjedne države Hrvatske. U blizini naselja Muslići, zastupljen je naboran reljef, ali je visinska razlika oko 100 m. Putna komunikacija se pruža u smjeru jugoistok – sjeverozapad, paralelno sa zaravni Debeli Lug, koja se prostire južno od komunikacije. Razvijen je krško korozioni geološki proces. Prevladavaju sedimentne stijene, vapnenci i dolomiti, soli te gips (najmanje rastezljiv te savitljiv) – koje su podložne hemijskoj eroziji. Teren je izgrađen od krede i djelomično gornjeg, srednjeg i donjeg trijasa.
3.2.4 Hidrogeološke i hidrografske karakteristike Na prostoru grada stijenske mase su svrstane u dvije hidrogeološke kategorije: 1. Hidrogeološke kolektore, koji se u zavisnosti od tipa poroznosti dijele na: ° Kolektore intergranularne poroznosti: 1. Aluvijum (al) – riječni i potočni šljunci, pijesci i gline i 2. Barski sedimenti (b)- pijesci, gline i muljevite gline, 3. vapnenačka sedra i izvorišni sedimenti, 4. drobinski materijal ° Kolektore kaverozno-pukotinske poroznosti:Karbonatne stijene trijaske, jurske i kredne starosti – vapnenci, podređeno dolomiti, vapnenačke breče, uslojeni vapnenci, oolitični vapnenci i dr. ° Kolektore pukotinske poroznosti: Dobro vezane klastične naslage – laporci, škriljci, pješčari, podređeno vapnenci i dolomiti, breče i konglomerati i
2. Hidrogeološke izolatore (barijere): ° Djelomično nepropusne stijene sastavljene od dolomita (srednji i gornji trijas), lapora, breča, pješčara, laporovitih vapnenaca i glina ° Nepropusne stijene koje sačinjavaju lapori, gline, ugljevite gline i ugalj. Hidrogeološki se na području mogu razdvojiti četiri skupine naslaga: vrlo propusne stijene sastavljene od razlomljenih i okršenih vapnenaca, djelomično propusne stijene sastavljene od vapnenaca s dolomitom, djelomično nepropusne stijene sastavljene od laporovitih vapnenaca i nepropusne stijene koje sačinjavaju klastične flišne, aluvijalne i deluvijalne naslage. Glavno kretanje podzemne vode odvija se u propusnim i djelomično propusnim stijenskim masama kroz pukotinske sustave u najvećoj mjeri vezane uz veće ili manje rasjedne zone. Podzemna voda izbija na površinu uglavnom na kontaktima karstificiranog krečnjaka i nepropusnijeg dolomita ili na kontaktima krečnjaka i slabo vodopropusnih klastičnih naslaga. Dinamika podzemnih voda isključivo je vezana uz padavinski režim s obzirom da se procjenjuje da se oko 75% padavinske vode infiltrira u podzemlje. Stoga su podzemni tokovi intenzivniji i brži za vrijeme hidroloških maksimuma u kišnom razdoblju godine, te u proljeće, kao posljedica nivalne retenzije, čiji je udio u ovom gorskom području znatan. U tim razdobljima prividna brzina kretanja podzemne vode pukotinskim sistemima je nekoliko kilometara na dan (do 12 km/dan), dok je to u sušnim razdobljima sporije (nekoliko stotina metara na dan). Hidrološke prilike na navedenoj trasi karakteriše manji broj vodotoka, odnosno povremenih tokova, koji zavise od padavinskog režima. Zastupljena je i mreža odvodnih kanala u nizijskom dijelu trase. Navedena situacija zahtjeva izvedbu hidrotehničkih objekata za prirodno protjecanje vode prema rijeci Uni.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 21 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.2.5 Hidrološke karakteristike Glavni vodotok obuhvatnog područja za planiranu obilaznicu Bihać čini rijeka Una, koja protiče u pravcu jug – sjever kroz urbano područje grada Bihać. Gornji tok rijeke, odnosno južni dio od centra Bihaća je u sastavu NP Una. NP obuhvaća područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unca od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja, kao i međuprostor između Une i Unca. Ovaj dio se nalazi južno od planirane trase i obuhvatnog područja te s toga nije relevantan za dalji opis. Izvor rijeke Une nastaje od velikog broja značajnih krških vrela na području Republike Hrvatske (Donja Suvaja - Srb, Zadarska Županija). Pored glavnog vrela, južno od Suvaje, postoje još dva - Velika i Mala Neteka. Ova tri vrela formiraju rijeku Unu koja neposredno nizvodno prima vode Srebrenice. Najvažnije desne pritoke Une su: Unac (kod Martin Broda), Krušnica (kod Bosanske Krupe), Sana (kod Novog Grada), Mlječanica i Moštanica. Lijeve pritoke su Klokot (kod Bihaća) i Žiravac. Rijeka Una ima karakterističan snježno-kišni režim sa niskim ljetnim i visokim proljetnim i jesenjim proticajima i, vrlo često, izuzetno velikim zimskim vodama. Srednji godišnji proticaji na hidrološkoj stanici (HS) u Bihaću 3 iznose Q sr.god. =90 m /s, dok maksimalni proticaji na razini stogodišnjih voda iznose Q max,1/100 = 933 m3/s. Rijeka Klokot izvire ispod planinskog masiva Plješivice, oko 5 km jugozapadno od centra Bihaća. Dužina rijeke je 6 km, prosječna širina 18-22 m a dubina 5-7 metara. Izvorište Klokot je najveće vodocrpilište za snabdijevanje stanovništva Bihaća pitkom vodom. Srednji godišnji proticaji iznose 3 Qsr.god.=14 m /s. Specifičnost područja podsliva rijeke Une je utjecaj krša, koja se manifestira u ne tako značajno izraženoj hidrografiji, već postojanju značajnog broja krških vrela (vrelo Klokot, Dabarsko vrelo, vrelo Zdene, vrelo Sanice, kao i sama vrela Une i Sane). Hidrološke karakteristike terena na planiranoj trasi Izačić – Petlja Kamenica se odlikuje brojnim povremenim i podzemnim tokovima, koji idu paralelno sa pružanjem trase i povremeno presjecaju istu. Zastupljene su mreže kanala, potoka, te rijeka Mrežnica koje presijeca planirana trasa. (Prilog 4. Kartografski prikaz hidrografske mreže u obuhvatnom području)
ENOVA d.o.o. Sarajevo 22 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Slika 7: Prikaz hidrografske mreže u obuhvatnom području 8
3.2.6 Tlo i poljoprivredno zemljište Pedološke karakteristike grada Bihać karakteriziraju kontrastni klimatski odnosi, velika raznolikost geološko-litološke građe, izrađeni geomorfološki oblici i raznovrsni hidrološki uvjeti . Posljedica toga je izražen diverzitet pedosfere i zastupljenost velikog broja tala i nižih pedosistemskih jedinica. Najzastupljenija tla su: krečnjačko-dolomitna crnica, rendzine, smeđa tla na krečnjaku i dolomitu, distrična smeđa tla, te u nizinskim područjima hidromorfna tla (pseudoglej, močvarno glejno tlo, aluvijalna tla). Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta 72,6% se nalazi u privatnom, a 27,4% u državnom vlasništvu. Privatni posjedi su usitnjeni i prosječna veličina posjeda se kreće od 1,2 do 3 ha po domaćinstvu, što uz tehničku neosposobljenost, predstavlja ograničavajući faktor poljoprivredne proizvodnje. Šume u privatnom vlasništvu na području grada Bihać zauzimaju površinu od 3.249 ha, u državnom 59.332 ha, što čini ukupnu površinu šuma i šumskih zemljišta od 62.581 ha ili 66,22% površine Grada.
Tabela 6: Namjena zemljišta Bihaća 9 Namjena ha % Poljoprivredno zemljište 29.122,87 30,82 Šume i šumska zemljišta 62.580,79 66,22 Neplodno zemljište 2.799,86 2,96 Ukupno 94.503,52 100,00
Planirana trasa se pruža u relativno nizijskom području, koju odlikuju hidromorfna tla (koja nastaju uslijed prekomjernog vlaženja oborinskom vodom ili stranim vodama različitog podrijetla (kapilarne,
8 Izvor: Enova d.o.o. Sarajevo, juni 2017. 9 Općina Bihać, Strategija razvoja općine Bihać 2014.-2023.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 23 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE poplavne, visoke podzemne vode, cijedne vode): pseudoglej, močvarno glejno tlo i aluvijalna tla. (Prilog 5. Kartografski prikaz pedoloških karakteristika projektnog područja)
Slika 8: Prikaz pedoloških karakteristika projektnog područja 10 Pseudoglej je tlo sa veoma lošim kako fizičkim tako i hemijskim osobinama. Ukupna poroznost je osrednja, ali zbog horizonta koji je pretežno nepropustan za vodu u mokroj fazi pseudoglej se pretvara u kašastu masu, dok je u suhoj fazi pretvara vrlo tvrdu i suzbijenu masu. U prirodnim uslovima prinosi su niski te u velikoj mjeri zavisni od klimatskih uslova tekuće godine, te su hidrotehničke i agrotehničke meliorativne mjere neophodne. Aluvijalna tla su po svom nastanku mlada (recentna) tla. Nastala su taloženjem nošenih materijala duž plavne terase rijeke, koji zaostaju kao nanos plavnog vala. Tipična aluvijalna tla se mogu klasifikovati na osnovu sadržaja karbonata, dubine aktivnog sloja, utjecaja podpovršinske vode, mehaničkog sastava i dr. U većini slučajeva aluvijalna tla imaju povoljna fizička svojstva, tj. dobru poroznost, vodopropusnost, povoljan odnos pora, dobro su aerisana. Na osnovu kriterija korištenja zemljišta, tlo na kojem se planira izgraditi trasa obilaznice spada u prvu zonu, odnosno u I, II, III, IVa i IVb bonitetne kategorije tla (Slika 9). (Prilog 6. Kartografski prikaz bonitetnih kategorija tla projektnog područja)
10 Izvor: Enova d.o.o. Sarajevo, juni 2017.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 24 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Slika 9: Prikaz bonitetnih kategorija tla projektnog područja 11
Bonitetne kategorije tla na razmatranom području su:
° I kategorija tla - pokazuje postupan prijelaz između gornjeg humusnog horizonta tla i zdravice i ima povoljan kapacitet tla za zrak, dobra mrvičasta struktura, nema znakova prekomjerne vlažnosti ni zakiseljavanja, ° II kategorija - tla ove kategorije predstavljaju recentne riječne nanose, a prema tipu pripadaju aluvijalnim pretežno karbonatnim tlima (Fluvisol). Odlikuju se povoljnim fizičko- kemijskim osobinama, težeg su mehaničkog sastava sa većim udjelom glinenih čestica. Pogodna su za uzgoj svih ratarskih kultura, a povoljan položaj dozvoljava potpunu upotrebu mehanizacije. ° III kategorija - Prema tipu to je pretežno Fluvisol, a podređeno, Semiglej, Histosol, Vertisol i Rendzine. Sličnih je karakteristika kao i prethodne kategorije s manjim ograničenjima. Također omogučava intenzivnu ratarsku proizvodnju. ° IVa podkategorija - Ova zemljišta imaju najčešće povoljan položaj (mala nadmorska visina i gotovo ravne površine). Prema tipu pripadaju Fluvisolu i Epiglejnim (močvarnim) tlima. To su uglavnom duboka tla (40-60 cm), kisele reakcije, ilovastog (u površinskom horizontu) i ilovasto-glinovitog u dubljim horizontima. Ograničavajući faktor je visok nivo podzemnih voda ili česta plavljenja što onemogućava intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. ° IVb podkategorija - Za razliku od prethodne ne pati od suvišne vode ali je ograničavajući faktor nagib, do 12º. U ovoj podkategoriji zastupljena su tla tipa Eutrik kambisol te Vertisol. Po teksturnom sastavu to su ilovače, glinuše i pjeskuše. Prema dubini srednje duboka, a po reakciji blago kisela do alkalična. Ako su na povoljnijem položaju (nagib, dubina), koriste se kao oranice, a manjim dijelom kao livade.
11 Izvor: Enova d.o.o. Sarajevo, juni 2017.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 25 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.2.7 Flora, fauna, pejzaž i zaštićeni dijelovi prirode Područje grada Bihać se nalazi u eurosibirskoj podoblasti i djelomično mediteranskoj sredozemnoj podoblasti na samom jugu. Međutim, prevladava biom vlažnih šuma lužnjaka i poljskog jasena i biom bukovih i bukovo – jelovih šuma. Ekosistem bukovih i bukovo jelovih evropske bukve prevladava na južnom dijelu grada Bihać, dok je ekosistem poplavnih šuma vrba i topola prevladajući u centralnom dijelu grada. Grad Bihać rasprostire se na 900 km² prostora, od kojeg je veliki dio sačuvan u prirodnom nepromijenjenom stanju, sa oko 225 km² (25%) zaštićenog prostora u kategoriji nacionalni park. NP Una prema metodi indeksa rekreacijskog potencijala ima 29 lokaliteta visokovrijednih reljefnih vrijednosti. Obzirom na reljefne, klimatske, geološke i pedološke vrijednosti, značajan je broj očuvanih jedinstvenih refugijalnih staništa s kojima je osiguran sistem neprekinutih kraških staništa juga Evrope. Oni su posebno vezani za kraške fenomene podzemnih staništa, izvora i vrela, zatim brdskih i planinskih livada. Na cijelom prostoru sliva rijeke Une identificirano 1900 biljnih vrsta, što iznosi 53.19% svih vrsta prisutnih u BiH i da je od toga ustanovljeno 177 oficijelnih i 105 potencijalno ljekovitih, jestivih, vitaminskih i aromatičnih biljnih vrsta. Veliki broj se upravo nalazi na području NP Una. Podaci dosadašnjih istraživanja fitobentosa na ovom području ukazuju na visok stepen diverziteta ovih akvatičnih mikrofita. Najzastupljeniji su predstavnici silikatnih algi ili dijatomeja (Bacillariophyta ), zatim slijede zelene alge ( Chlorophyta ), te modrozelene alge ( Cyanophyta ), dok predstavnici ostalih skupina algi imaju sasvim malo učešće. Rezultati dosadašnjih istraživanja ihtiofaune na području ukazuju da ovdje živi 15 vrsta riba iz 4 reda i 6 porodica. Broj vrsta vodozemaca ( Amphibia ) koje su zabilježene na širem području iznosi 10 vrsta, i to iz dvaju redova: Anura (bezrepci) i Caudata (repaši), također prisutno je i 12 vrsta gmazova iz dvaju redova: kornjače (Chelonia ) i ljuskaši ( Squamata ). Kad su ptice u pitanju zabilježeno više od 120 vrsta ptica. Od tog broja više od 80 vrsta su gnjezdarice, dok nešto iznad 20 vrsta potpadaju pod selice. Fauna sisavaca, koji nastanjuju područje grada Bihaća prilično je brojna i uključuje 59 vrsta. Među 60-tak prisutnih vrsta 9 pripada kukcojedima ( Insectivora ), 16 šišmišima ( Chiroptera ), 13 zvijerima (Carnivora ), 3 redu parnoprstaši ( Arctiodactyla ), 17 glodavcima ( Rodentia ) i 1 redu dvojezupci (Lagomorpha ). Najznačajnije vrste sisara su mrki medvjed ( Ursus arctos L. ), jelen ( Cervus elaphus L. ), koji vjerovatno migrira iz lovišta iz susjedne Hrvatske, srna ( Capreolus cepreolus L. ), divlja svinja ( Sus scrofa ), zec ( Lepus europaeus ) – penje se i do 1.200 m nadmorske visine, ali je mnogo brojniji u nizinskim dijelovima. Ovdje obitavaju i vuk, lisica, jazavac, kuna bjelica i zlatica, tvor, ris, divlja mačka, lasica, hermelin i vidra. Na ušću Unca u Unu su zabilježene četiri vrste riba iz porodica Salmonidae , Thymallidae i Cottidae . Prirodne potencijale čine vodotok rijeke Une i Unca na potezu od izvorišta do Ripča (stepen zaštite IV), kaskade i slapovi u Martin Brodu, Veliki Milančićev Buk, Jalak, srednji i donji buk i drugi; dio vodotoka, slapovi u Ripču; Crno vrelo na rijeci Uncu; Štrbački Buk na Uni kod Kestenovca; prašumsko područje „Plješevica“; dolina rijeke Une od Ripča do Bos. Novog (stepen zaštite II-IV); Vrelo Ostrovica u Kulen Vakufu, a najznačajniji je NP Una koji se gotovo u cijelosti prostire na teritoriji grada Bihać i predstavlja jedan od tri nacionalna parka u BiH. Nacionalnim parkom je proglašen 29. maja 2008. godine. Obuhvaća područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca. Cijelo područje nacionalnog parka obuhvaća površinu od 19.800 ha.Udaljenost NP Una od obuhvatnog području izgradnje planirane dionice Izačić - Kamenica iznosi cca 14,5 km (zračne linije).
ENOVA d.o.o. Sarajevo 26 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.2.8 Kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe Na području grada Bihać se nalazi značajan broj kulturno – historijskog nasljeđa. Kulturno – historijsko nasljeđe je relativno dobro očuvano, obzirom da su brojni spomenici stavljeni na listu Nacionalnih spomenika BiH. Nacionalni spomenici na području grada Bihać su 12 : ° Fethija džamija sa haremom, devet grobnih ploča sa natpisima- graditeljska cjelina ° Hidroelektrane na Jarku – industrijska graditeljska cjelina ° Jevrejsko groblje – historijsko područje ° Kameni reljef sa figurom muškarca – pokretno dobro ° Kapetanova kula – historijska građevina ° Konak – mjesto i ostaci historijske građevine ° Ostrovica- Ostrovački grad, historijsko područje ° Prahistorijska gradina, srednjovjekovni i osmanski grad Sokolac u selu Sokolcu – historijsko područje ° Ripač – arheološko područje ° Spomen park žrtava fašističkog terora Garavice – kulturni pejzaž ° Srpski pravoslavni manastir Rmanj sa ostacima originalnih fresaka u Martinbrodu, historijska građevina – mjesto i ostaci graditeljske cjeline ° Turbe – Mauzolej, historijska građevina ° Ulomak kamene japodske urne sa predstavom japodskih konjanika iz Založja ° Umjetnička zbirka Damirke i Envera Mulabdića, pokretno dobro ° Zbirka umjetničkih djela Dževada Hoze u Muzeju Unsko – Sanskog kantona u Bihaću , pokretno dobro ° Zbirka umjetničkih djela Jovana Hoze u Muzeju Unsko – Sanskog kantona u Bihaću, pokretno dobro ° Zgrada Klostera (Samostani škola časnih sestara Klanateljica Krvi Kristove i Zgrada zasjedanja AVNOJ-a, graditeljska cjelina ° Zgrada Krajinaputeva , historijski spomenik ° Župna crkva sv.Ante P.plemstva (grobnica hrvatskih velikaša), graditeljska cjelina ° Ploča desne bočne strane japodske kamene urne iz Golubiča, pokretno dobro ° Humačke glavice - arheološko naslijeđe Nacionalni spomenici se nalaze u gradskoj jezgri ili na drugim lokacijama koja nisu u obuhvatnom području planirane trase, odnosno dionica Izačić – petlja Kamenica. Humačke glavice (arheološko naslijeđe) predstavlja najbliže arheološko nalazište u odnosu na planiranu petlju Kamenica i udaljen je cca 3 km (zračne linije). Slika 10 prikaz lokacije planirane trase u odnosu na kulturno - historijske spomenike Grada Bihaća. (Prilog 7. Kartografski prikaz kulturno - historijskih spomenika i arhološkog naslijeđa projektnog područja)
12 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika: http://kons.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs- BA&template_id=175&pageIndex=1
ENOVA d.o.o. Sarajevo 27 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Slika 10: Prikaz kulturno - historijskih spomenika i arhološkog naslijeđa projektnog područja 13
3.2.9 Postojeća materijalna dobra i infrastruktura Planirana trasa se nalazi izvan granica užeg urbanog gradskog područja, gdje je sjeverno i južno od trase zastupljena stambeno poslovna zona sa pretežno stambenom namjenom individualnog stanovanja. Također, mjestimično su zastupljene i manje zone privredne namjene, dok su uz obje petlje Urbanističkim planom 2010.-2030. Grada Bihaća planirane površine predviđene za budući razvoj. Zelene površine i poljoprivredno zemljište se nalazi sa obje strane trase. Na potezu trase se ne nalaze vodozahvati, crpne stanice ili rezervoari vode. Uz trasu se pružaju fekalni kanalizacioni vodovi, a ne postoje pumpne stanice, kišni prelivi, ni uređaji za prečišćavanje otpadnih voda. U blizini planirane petlje Kamenica, nalazi se O.Š Kamenica i BH Pošta, kao objekti koji se ističu kao javno dobro. Od vjerskih objekata, identifikovana je džamija Izačić u blizini petlje Izačić, te nekoliko muslimanska groblja u naselju Izačić i Muslići. Posebno se ističe poslovna zona Kamenica. Ukupna površina poslovne zone je 392.000 m² i podijeljena je na 71 parcelu P=2.090 do 7.800 m² namijenjene za malo i srednje poduzetništvo, parcelu namijenjenu sadržaju sajmišta P= 35.810 m², motela P=10.380 m², uprave s administracijom P=9.000 m² i info centra s parkingom P=10.100 m². Po strukturi vlasništva 24 parcele ili cca 133.070 m² su vlasništvo Grad Bihać s 1/1, 12 parcela ili cca 45.180 m² Socijalističkog Saveza, a 39 parcela ili cca 213.750 m² je privatno vlasništvo. Na lokalitetu poslovne zone 9 firmi (na 8 parcela) obavlja djelatnost i zapošljava cca 130 radnika i to: „Škafa”d.o.o. Sarajevo, „Amir“d.o.o. Bužim, „Sancho” d.o.o. Bihać, „Freeli – gradnja” d.o.o. Bihać, „Interkeramika” d.o.o. Bihać, „Messer plin” d.o.o. Sarajevo, „Bob-betonara“ d.o.o. Bihać, „Terra Nova” d.o.o. Bihać, „Robni promet” d.o.o. Bihać, dok je na 11 parcela koje su u vlasništvu 7 poslovnih subjekata - Katrapilar d.o.o.,Ataco d.o.o. Mostar,
13 Izvor: Enova d.o.o. Sarajevo, juni 2017.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 28 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
WS-Trend d.o.o. Cazin, PT Promet d.o.o., Graditelj d.o.o., Čavkunović d.o.o., i Sany Boy d.o.o. (Prilog 8. Kartografski prikaz postojećih infrastrukturnih objekata projektnog područja)
Slika 11: Prikaz postojećih infrastrukturnih objekata projektnog područja 14
3.3 Opis predloženog projekta
3.3.1 Opis fizičkih karakteristika projekta Glavni projekat dionice Izačić - Kamenica (dužine 5,98 km) izradila je Konsultantska kompanija IPSA iz Sarajeva koji ujedno predstavlja podlugu za izradu okolinske dokumentacija u cilju dobijanja okolinske dozvole. U dosadašnji aktivnostima (prije izrade Glavnog projekta) vezanim za istraživanje i projektovanje navedene dionice urađeno je sljedeće: ° I faza - prethodni radovi i istraživanje ° II faza - idejno rješenje i ° III idejne dispozicije za mostove, tunele i petlje. U prvoj fazi vršena su istraživanja iz oblasti topografije, izgrađenost, konflikta sa razvojnim planovima, stabilnost terena, uslova izgradnje, naseljenosti problematike zaštite okoliša (kulturno - historijskog naslijeđa, prirodne raznolikosti, vode, zraka, tla i buke). Pored istraživanja sagledavana je i mogućnost polaganja trase u više varijanti (idejna rješenja) gdje su načelno razmatrani i upoređivani kako horizontalni tako i visinski elementi varijanti. Nakon izvršenog istraživanja i izrade idejnog rješenja izrađen je Glavni projekat, a ujedno i Projektni zadatak gdje su data konačna
14 Izvor: Enova d.o.o. Sarajevo, juni 2017.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 29 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE rješenja prema kojima planirana trasa magistralne ceste počinje od graničnog prelaza Izačić te nastavlja dalje u pravcu Grada Bihaća, odnosno u ovom slučaju do naselja Kamenica. Na samom izlazu iz graničnog prelaza plato prelaza se sužava na četiri saobraćajne trake što pogoduje formiranju raskršća na priključku postojećeg puta ka novoprojektovanoj obilaznici. Priključak postojećeg izmještenog puta je projektovan u krivini radijusa R=250 m i omogućava da stanovnici okolnih mjesta u području Izačića imaju direktnu vezu sa graničnim prelazom kao i pristup na novoprojektovanu obilaznicu (slika 12).
Slika 12: Lokacija priključak na planiranu dionicu - granični prelaz Izačić, km 0+000,0015 Od početne tačke trase pa do kraja dionice zastupljena je različita konfiguracija terena, tako da na prvih 3 (tri) kilometra trasa se nalazi u brdovitom dijelu, dok je dalje do kraja pretežno ravan teren. Na prvom dijelu trase gdje je brdovit teren (podrucje Mušića strane) trasa je položena za računsku brzinu Vr=80 km/h i ista je dosta zahtjevnija obzirom da su na tom dijelu projektovani objekti (mostovi i tuneli). Na ovom dijelu trase predviđena su 4 (četiri) mosta i 1 (jedan tunel), a koji su ujedno i najzahtjevniji objekti na ovoj dionici. U nastavku dokumenta dat je pregled položaja i dužina planiranih objekata na trasi. ° Most br. 1 - od km 1+180,00 do km 1+400,00, ukupne dužine l=220 m i ° Tunel Mušići - od km 1+430,00 do km 1+620,00, ukupne dužine l=190,00 m.
15 Glavni projekat izmještanja magistralne ceste M-5: Izačić-Bihać, dionica: Izačić - petlja Kamenica, IPSA Insitut Sarajevo i Divel d.o.o. Sarajeva
ENOVA d.o.o. Sarajevo 30 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Slika 13: Prikaz lokacije planiranog mosta br.1 i tunela Mušići 16
Nakon 40 m od izlaza iz tunela planirana je izgradnja mosta broj 2 (slika 14) ° Most br. 2 - od km 1+660,00 do km 1+780,00, ukupne dužine od l=120 m.
Slika 14: Prikaz lokacije planiranog mosta br. 2 17 ° Most br. 3 - od km 1+970,00 do km 2+040,00, ukupne dužine l= 70 m i ° Most br. 4 - od 2+090,00 do km 2+420,00, ukupne dužine l= 190 m.
16 ibid 17 Glavni projekat izmještanja magistralne ceste M-5: Izačić-Bihać, dionica: Izačić - petlja Kamenica, IPSA Insitut Sarajevo i Divel d.o.o. Sarajeva
ENOVA d.o.o. Sarajevo 31 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Slika 15: Prikaz lokacije planiranih mostova br. 3 i 4 18
Pored navedenih objekata od posebnog značaja je i planirani objekat u mjestu Kamenica gdje je predvidena petlja (čvor), odnosno ukrštanje sa postojećom cestom M5 van nivoa u dužini od 140,0 m. Na km 5+990.000 glavne trase projektovana je petlja Kamenica koja sa dvije rampe povezuje postojeći put M-5 sa obilaznicom Bihać. Predviđeno je da petlja bude van nivoa iz više razloga (velika računska brzina na glavnoj trasi, povećana opća sigurnost, veća protočnost, objekti se čuvaju od rušenja itd.). Zbog velike izgrađenosti u području čvorišta, uz postojeći put M-5 projektovane su dvije servisne saobraćajnice koje bi služile kao pristupni putevi objektima za lokalno stanovništvo. Kao što je već rečeno, petlja Kamenica je čvorište van nivoa oblikovano sa dvije silazno-ulazne rampe. Treba naglasiti da su, na insistiranje investitora, projektovane samo izlivne trake na glavnoj trasi dok su ulivne trake izbačene (bile su predviđene u Idejnom rješenju) uz obrazloženje malog intenziteta saobraćaja na lokalitetu petlje i blizine mosta br.8 L=140m. Dužina izlivnih traka je L=160m (125+35) širine 3,50 + 0,35 (ivična traka). Širina rampi je sljedeća: ° Saobraćajne trake 2 x 3,50 = 7,00 m ° Asfaltne ivične trake 2 x 0,35 = 0,70 m ° Bankine 2 x 1,20 = 2,40 m ° Rigol 0,50 m Proširenje u krivini za dva teretna vozila sa priključnim vozilom. Rampa 1: Rh=70m L1,2=35m
imax =3.499% Rv=1500m , Rv=1200m Rampa 2: Rh=45m L1,2=30m imax=6.958% Rv=500m , Rv=700m Zbog skučenosti prostora, tj. da bi se izbjeglo rušenje objekata, na spoju rampi sa postojećim putem M-5 projektovana su raskršća koja odstupaju djelomično od standarda JUS U.C4.050 (npr. primjenjeni su radijusu R=12.5m (rampa1) i R=18.0m (rampa 2).
18 ibid
ENOVA d.o.o. Sarajevo 32 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Kolovozna konstrukcija rampi je sljedeća: ° SMA = 3.5 cm ° BNS 32sA = 9.0 cm ° Tampon (MNS) = 40 cm ° Ukupno = 52.5 cm ° Posteljica izvedena od kamenitog materijala minCBR=15%. U zoni petlje izvršena je totalna rekonstrukcija postojećeg puta M-5 te za potrebe petlje izvršeno proširenje za jednu saobraćajnu traku. Treba naglasiti da je projektant bio primoran uklapati se u postojeće stanje (situativno i niveletski) te da nije bio u mogućnosti ispoštovati u potpunosti Pravilnik o osnovnim uslovima koje javni putevi izvan naselja i njihovi elementi moraju da ispunjavaju.
Slika 16: Situacioni prikaz planirane petlje Kamenica 19
Tehničke karakteristike kolovozne konstrukcije u osnovi su projektovane prema Pravilniku o osnovnim uslovima koje javni putevi izvan naselja i njihovi elementi moraju da ispunjavaju sa gledišta bezbjednosti saobraćaja i to: ° Razred puta: 2 ° Saobraćajne trake: 2x3,50=7,00 m ° Asfaltne ivične trake: 2x0,35=0,70 m ° Bankine: 2x1,20=2,40 m ° Rigol 0,75 m
19 Glavni projekat izmještanja magistralne ceste M-5: Izačić-Bihać, dionica: Izačić - petlja Kamenica, IPSA Insitut Sarajevo i Divel d.o.o. Sarajeva
ENOVA d.o.o. Sarajevo 33 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° Berma iza rigola: min. 1,00 m ° Slobodni profil: 4,70 m ° Osovinski pritisak: 115 kN ° Kosine zasjeka su predviđeni prema postojećim geološkim uslovima. Kolovozna konstrukcija se sastoji od: ° habajućeg sloja asfalt-betona AB 11s 3,5 cm ° bituminiziranog nosivog sloja BNS 32 8 cm ° cementna stabilizacija 20 cm ° tamponskog sloja šljunka 25 cm Na slici 17 dati su poprečni profili (u nasipu i u zasjeku) kolovozne konstrukcije na planiranoj dionici.
Slika 17: Poprečni profili kolovozne konstrukcije (u nasipu i u zasjeku) 20
Zbog razvijene mreže lokalnih puteva koji povezuju naseljena mjesta koja su smještena uz projektovanu trasu dolazi do konflikta novoprojektovane trase obilaznice sa lokalnim putevima za ova naselja. Navedene lokacije ukrštanja rješena su na način da su se na tim mjestima predvidjeli nadputnjaci i podputnjaci. Također presjecanjem parcela narušava se dosadašnji režim kretanja lokalnog stanovništva do polja, a što uslovljava izradu poljskih puteva uz obilaznicu sa kojih bi se ova polja opsluživala.
20 Glavni projekat izmještanja magistralne ceste M-5: Izačić-Bihać, dionica: Izačić - petlja Kamenica, IPSA Insitut Sarajevo i Divel d.o.o. Sarajeva
ENOVA d.o.o. Sarajevo 34 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Prilikom projektovanja planirane trase na određenim lokacijama dolazi do ukrštanja trase sa vodotocima, potocima i rijekama. Na datim lokacijama Glavnim projektom su predviđene regulacije istih i to prije početka izvođenja radova na dionici, a lokacije regulacija vodotoka su sljedeće: ° potok - km 3+060,00 do 3+30,00, ukupne dužine l=260 m, ° potok Jaruga - km 4+440,00 do km 4+620, ukupne dužine l=220 m i ° rijeka Mrežnica - km 5+610,80 do km 5+630,80, ukupne dužine l=20 m.
Slika 18: Prikaz lokacija regulacije potoka 21
Odvodnja oborinskih voda je podijeljena u dvije faze i to vanjska (kojom se rješava odvod pribrežnih voda koje se slivaju sa padina) i unutrašnja odvodnja (kojom se voda sa kolovoza rigolima odvodi do slivnika i preko cijevnog sistemima vodi na prečišćavanje (separatori ulja i masti), te iz separatora ispušta u najbliži recipijent. Na slici 19 prikazani su detalji odvodnje vanjske i unutrašnje vode.
21 Glavni projekat izmještanja magistralne ceste M-5: Izačić-Bihać, dionica: Izačić - petlja Kamenica, IPSA Insitut Sarajevo i Divel d.o.o. Sarajeva
ENOVA d.o.o. Sarajevo 35 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Slika 19: Detalji unutarnje i vanjske odvodnje oborinske vode22
3.3.2 Uslovi upotrebe zemljišta tokom realizacije projekta U toku realizacije projekta izgradnje dionice Izačić - petlja Kamenica, Investitor, odnosno Izvođač radova, dužan je pridržavati se uvjeta navedenih u okolišnoj dozvoli kao i u urbanističkoj saglasnosti, odnosno dužan je pridržavati se mjera zaštite okoliša i urbanističko-tehničkih uvjeta. Tokom pripreme lokacije za izgradnju i eksploataciju pogona, neophodno je provoditi mjere kako bi se utjecaji na okoliš sveli na najmanju moguću mjeru. Tokom priprema lokacije za izgradnju i tokom izgradnje trase na lokaciji se mogu pojaviti pojačane emisije prašine, dima, buke ali i akcidentne situacije kao što su: prolijevanje ulja, maziva, goriva, itd. Bez obzira na kratkoću djelovanja i učestalost ovih utjecaja, neophodno je poduzimati sve mjere definirane važećim propisima a koje se tiču građenja, zaštite na radu i zaštite okoliša (Zakon o prostornom uređenju i građenju (Sl. novine USK, br. 10/11, 13/11 i 19/11), Zakon o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 38/09), Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 72/09), Zakon zaštite na radu (Sl. novine SRBiH, br. 68/90), Zakon o vodama (Sl. novine FBiH, br. 70/06), itd.) Nakon izgradnje trase planirane dionice, istu je potrebno rekultivirati na mjestima gdje su vršeni iskopi, zasijecanje postojećeg terena, odnosno planiranu trasu uklopiti u okoliš što je to više moguće, a da ne ugrožava jedno drugom namjenu i prostor, nego se nadovezuju jedno na drugo.
3.3.3 Vrsta i količina materijala koji se koriste tokom provedbe projekta Slijedom navedenog će u sklopu ove tačke biti navedene procijenjene vrste i količine materijala koji će se koristiti i sa kojima će se manipulirati tokom procesa izgradnje kolovozne konstrukcije i pratećih objekata na planiranoj dionici. Tokom izgradnje planirane trase u najvećoj mjeri će se koristiti razni građevinski materijali, a koji su dati na osnovu predmjera radova iz Glavnog projekta izgradnje trase obilaznice. Na lokacijama trase (gornji dio) gdje su evidentirana veća usjecanja postojećeg terena od kojih na nekim mjestima dosežu i do 17 m visine, dok u donjem dijelu trase od 3+000,00 je trasa pretežno na nasipa. Pošto je manjak materijala za nasipanje iz planiranih iskopa će se upotrijebiti kompetan
22 ibid
ENOVA d.o.o. Sarajevo 36 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE materijal koji zadovoljava predviđene uslove ugradnje u nasipe, a ostatak materijala koji nedostaje će se obezbjediti sa lokalnih pozajmišta (kamenoloma). Tabela 7 prikazuje vrste i količine materijala koji će se koristiti prilikom izgradnje trase dionice Izačić - petlja Kamenica.
Tabela 7: Vrste i količine materijala koji će se koristiti prilikom izgradnje trase dionice Izačić - petlja Kamenica Naziv materijala Jedinica Količina Zemlja od iskopa m3 5.316,50 Nasip m3 55.586,80 Tampon m3 2.083,00 Beton MB20 m3 64,75,00 Drenažne cijevi φ200 mm m 332,00 Žica m 1.000,00 Mreže m 6.685,20 Geotekstil m2 11.855,00 Kablovi m 530,00 Geotekstil kg 1.500,00 Bitumizirani materijali (BNS 32sA d=8 cm) m2 62.525,00 Cementna stabilizacija m2 62.525,00 Završni sloj asfalta (SMA 11, b=3,5 cm) m2 62.525,00
Pored navedenih materijala bit će korištene i druge vrste materijala koji se koriste prilikom izvođenja građevinskih radova, a čiju je količinu u ovoj fazi nemoguće procijeniti, kao npr. pogonska goriva i maziva za građevinske mašine i agregate, ostali građevinski materijali, ambalaža i sl.
3.3.4 Procijena očekivanog nastajanja otpada i emisija u fazi izgradnje i eksploatacije projekta U cilju izrade procjene očekivanog otpada i emisija prilikom realizacije projekta izgradnje trase magistralne ceste (dionica: Izačić - petlja Kamenica, ukupne dužine l= 5,98 km) u obzir je uzeto nastajanje otpada i emisija u toku: ° izgradnje planirane trase i ° eksploatacije planirane dionice.
3.3.4.1 Procijena očekivanog otpada tokom izgradnje Tokom izgradnje planirane trase i svih pratećih objekata na razmatranoj dionici neminovno će doći do pojave otpada i emisija. Količine otpada i emisija koji će nastati u toku izvođenja radova mogu se procijeniti na osnovu shema i gabarita planiranih objekata, predmjeru radova datih u Glavnom projektu, kao i na osnovu usporedbe projekta sa već postojećim sličnim projektima i objektima koji su izgrađeni u neposrednoj blizini i FBiH. Izgradnja planirane trase podrazumijeva izgradnju kolovozne konstrukcije dužine od 5,98 km, izgradnju mostova, tunela, petlje Kamenica, pristupnih puteva, regulacija potoka i rijeka itd. Vrsta i obim radova na izgradnji ovih objekata, koji obuhvaćaju iskop zemlje, miniranje, betoniranje, montažerske radove, transport materijala i opreme, diktirat će vrste i količine nastalog otpada.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 37 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Projekcije vrsta i količina otpada moguće je sagledati kroz predmjer radova, gabarite objekata datih u Glavnom projektu i usporedbi tj. projekciji sa sličnim projektima izgradnje magistralnih puteva širom BiH, a jedna od osnovnih vrsta otpada koja će se javiti prilikom izgradnje je građevinski otpad. Građevinski otpad je otpad koji može nastati u procesu: ° gradnje; ° rušenja građevina; ° rekonstrukcije građevina; ° proizvodnje građevinskih proizvoda ili poluproizvoda. Vrste materijala koje se mogu javiti u građevinskom otpadu ovise o vrsti građevinskog objekta, obimu radova te o tome da li se objekat gradi, rekonstruiše ili ruši (demolira). Za konkretan slučaj građevinski otpad nastaje u procesu izgradnje trase i objekata. U građevinski otpad spadaju: ° zemlja, pijesak, šljunak, glina, ilovača, kamen kao posljedica zemljanih radova i iskopa tla; ° bitumen (asfalt) ili cementom vezani materijal, pijesak, šljunak, drobljeni kamen kao posljedica građenja objekata niskogradnje; ° beton, opeka, malter, gips, plinobeton, prirodni kamen kao posljedica izvođenja objekata visokogradnje; ° drvo, plastika, papir, karton, metal, kablovi, boja, lak i drugi miješani otpad na gradilištu kao posljedica ostalih građevinskih operacija.
Građevinski otpad može sadržavati opasne tvari, pa se u tom slučaju s takvom vrstom otpada mora postupati kao sa opasnim otpadom. Kategorizaciju otpada prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, br. 9/05) prikazuje tabela 8.
Tabela 8: Kategorizacija otpada Oznaka Naziv vrste otpada 01 00 00 Otpad koji nastaje kod istraživanja i kopanja ruda, iskopavanja i drobljenja kamenja i od fizičkog i hemijskog obrađivanja ruda 02 00 00 Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i prerade 03 00 00 Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja, celuloze, papira i kartona 04 00 00 Otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne industrije 05 00 00 Otpad od prerade nafte, prečišćavanja prirodnog gasa i pirolitičke obrade uglja 06 00 00 Otpad iz anorganskih hemijskih procesa 07 00 00 Otpad iz organskih hemijskih procesa 08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za zaptivanje i štamparskih boja 09 00 00 Otpad iz fotografske industrije 10 00 00 Otpad iz termičkih procesa 11 00 00 Otpad koji potječe od hemijske površinske obrade i zaštite metala; hidrometalurgija obojenih metala 12 00 00 Otpad od oblikovanja i površinske fizičko-hemijske obrade metala i plastike 13 00 00 Otpadna tečna goriva i ulja (osim jestivog ulja, 05 i 12) 14 00 00 Otpad od organskih materije koje se koriste kao rastvarači (osim 07 00 00 i 08 00 00); 15 00 00 Ambalaža; apsorbensi, materijali za upijanje, filterski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način 16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu 17 00 00 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući iskopanu zemlju sa onečišćenih/kontaminiranih lokacija)
ENOVA d.o.o. Sarajevo 38 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
18 00 00 Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja(isključujući otpad iz domaćinstava i restorana koji ne potiče iz neposredne zdravstvene zaštite) 19 00 00 Otpad iz postrojenja za upravljanje otpadom, postrojenja za prečišćavanje gradskih otpadnih voda i pripremu vode za piće i industrijsku upotrebu 20 00 00 Komunalni otpad i slični otpad iz industrijskih i zanatskih pogona, uključujući odvojeno prikupljene frakcije
Prema navedenom Pravilniku, grupe otpada i pojedinačni naziv otpada označeni su šestocifrenim ključnim brojevima gdje prve dvije cifre označavaju djelatnost iz koje potječe otpad, druge dvije označavaju proces u kojem je otpad nastao i zadnje dvije cifre označavaju dio procesa iz kojeg otpad potiče. Opasni otpad u Pravilniku označen je zvjezdicom (*). Ovdje je važno napomenuti da je obaveza izvođača radova da se pridržava Elaborata o zbrinjavanju otpada i Elaborata zaštite okoliša koji su sastavni dijelovi Glavnog projekta, kojeg investitor treba izraditi u okviru procesa dobivanja građevinske dozvole, a u kojima su sadržani elementi za upravljanje otpadom i zaštitu okoliša. Procijenjene vrste i količine otpada u fazi izgradnje trase kao i smjernice za upravljanje pojedinim vrstama otpada prikazuje tabela 8. Prikazane vrste i količine otpada su procijenjene na osnovu predmjera radova iz Glavnog projekta u kojem je dat obim predviđenih građevinskih i drugih radova.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 39 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Tabela 9: Procijenjene vrste i količine otpada u fazi izgradnje planirane trase sa smjernicama za upravljanje pojedinim vrstama otpada 11 21 31 Naziv otpada Sastav otpad. Količina u Mjesto nastanka Mjesto prikupljanja Vrsta transporta do Mjesto krajnjeg toku gradnje mjesta zbrinjavanja, privremenog i ovlaštena firma, krajnjeg proizvođač zbrinjavanja 02 OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, ŠUMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJE HRANE I PRERADA 02 01 Otpad iz poljopr ivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva 02 01 07 Otpad od iskorištavanja Drvo i biljni otpad cca. 22.000 Šume na planiranoj trasi, Privremeno Transportno vozilo Ogrevno drvo, šume sa površine (35% m2 uslijed čišćenja i pripreme skladište kompostane i otpad) (na površini trase spaljivanje koja će se iskrčiti) 08 OTPAD OD PROIZVODNJE, FORMULACIJE, PRODAJE I PRIMJENE PREMAZA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SRETSTVA ZA ZAPTIVANJE I ŠTAMPARSKIH BOJA 08 01 Otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje, primjene i uklanjanja boja i lakova 08 01 11 * Otpadne boje i lakovi koji Boje i lakovi cca. 100 l Prilikom farbanja po trasi i Priv. skladište Transportno vozilo Ovlaštena firma sadrže organske rastvarače zaštite metalnih opasnog otpada ili druge opasne materije konstrukcija 08 01 21 * Otpad od sreds tava za Razrjeđivači boja i cca. 50 l Prilikom farbanja po trasi i Priv. skladište Transportno vozilo Ovlaštena firma uklanjanje/razrjeđivača lakova zaštite metalnih opasnog otpada boja i lakova konstrukcija 13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (O SIM JESTIVIH ULJA I ULJA IZ POGLAVLJA 05, 12 i 19) 13 01 Otpadna hidraulična ulja 13 01 10 * Nehlorirana hidraulična Hidraulična ulja (Izračunato Kompletna planirana trasa Skladište opasnog Transportno vozilo Ovlaštena firma ulja na bazi mineralnih ulja na bazi tabele otpada normativa za građ. mašine broja radnih sati)
cca. 200 l 13 01 11 * Sintetska hidraulična ulja Hidraulična ulja (Izračunato Kompletna planirana trasa Skladište opasnog Transportno vozilo Ovlaštena firma na bazi tabele otpada normativa za građ. mašine broja radnih sati)
ENOVA d.o.o. Sarajevo 40 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
cca. 150 l 13 02 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 13 02 06 * Sintetska ulja za motore, Motorna ulja, (Izračunato na Građevinske mašine, Priv. skladište Transportno vozilo Ovlaštena firma pogonske uređaje i maziva, materijali bazi tabele montaža opreme, ukupna opasnog otpada podmazivanje za podmazivanje normativa za trasa građ. mašine broja radnih sati)
cca. 350 l 13 02 07 * Biorazgradiva ulja za Motorna ulja, (Izračunato na Građevinske mašine, Priv. skladište Transportno vozilo Ovlaštena firma motore, pogonske uređaje maziva, materijali bazi tabele montaža opreme, ukupna opasnog otpada i podmazivanje za podmazivanje normativa za trasa građ. mašine broja radnih sati)
cca. 300 l 13 07 Otpa d od tekućih goriva 13 07 01 * Mazut i dizel Pogonska goriva Izračunato na Građevinske mašine, Priv. skladište Transportno vozilo Ovlaštena firma osnovu tabele montaža opreme, ukupna opasnog otpada normativa trasa potrošnje i radnih sati, otpad od 1%) cca. 200 l 13 07 02 * Benzin Pogonska goriva Izračunato na Građevinske mašine, Priv. skladište Transportno vozilo Ovlaštena firma osnovu tabele montaža opreme, ukupna opasnog otpada normativa trasa potrošnje i radnih sati, otpad od 1%) cca. 100 l 13 08 Zauljeni otpad koji nije specifiran na drugi način 13 08 99 * Otpad koji nije na drugi Zauljene krpe, cca. 100 kg Građevinske mašine, Priv. skladište Transportno vozilo Ovlaštena firma način specifiran odjeća, zauljeni montaža opreme, ukupna opasnog otpada materijali trasa 15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKI METERIJALA I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFIRANA NA DRUGI NAČIN 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad)
ENOVA d.o.o. Sarajevo 41 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
15 01 10 * Ambalaža koja sadrži Ambalaža od boja cca. 100 kg Cijela trasa dionice, i Priv. skladište Transportno vozilo Ovlaštena firma ostatke opasnih materija ili i lakova, prateći objekti, zaštita opasnog otpada je onečišćena opasnim metalnih konstrukcija materijama 15 02 Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća 15 02 02 * Apsorbensi, filterski Filteri, fileri za cca 150 kg Građevinske mašine i Priv. skladište Transportno vozilo Ovlaštena firma materijali (uključujući upijanje, transportna sredstva, opasnog otpada filtere za ulja koji nisu na montaža opreme, prateći drugi način specificirani), objekti, materijali za upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnim materij ama 16 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU 16 01 Stara vozila iz različitih načina prevoza (uključujući necestovna sredstva) i otpad od rastavljanja starih vozila i održavanja vozila (osim 13,14,16 06 i 16 08) 16 01 03 Stare gume Ostaci od cca. 50 kom. Uslijed rada građevinskih Priv. s kladište Transportno vozilo Ovlaštena firma istrošenih guma mašina otpada 16 01 11* Kočione obloge koje sadrže Obloge koje cca. 250 kg Građevinske mašine i Priv. skladište Transportno vozilo Ovlaštena firma azbest sadrže azbest transportna sredstva koja opasnog otpada su raspoređena po cijeloj trasi 16 01 12 Kočione obloge koje nisu Obloge cca. 150 kg Građevinske mašine i Privremeno Transportna vozila Ovlaštena firma navedene pod transportna sredstva koja skladište 16 01 11 su raspoređena po cijeloj trasi 16 06 Baterije i akumulatori 16 06 05 Ostale baterije i Baterije i cca. 250 kg Nastaje na samom Privremeno Transportna vozila Ovlaštena firma akumulatori akumulatori gradilištu uslijed kvara skladište građevinskih mašina 17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPNU ZEMLJU SA ONEČIŠĆENIH/KONTAMONIRANIH LOKACIJA) 17 01 Beton, opeka/cigle, crjepovi/pločice i keramika 17 01 01 Beton Otpadni beton Nastao usljed Trasa, rušenje postojećih Privremeno Transportna vozila Deponija rušenja betonskih prepreka, kuća, skladište građevinskog otpada objekata (3 izgradnja svih objekata, stambena putne prepreke objekata) cca.1.050 m 3 i Pri izgradnji cca. 200 m 3 17 01 02 Opeka / cigle Opeka Nastao usljed Rušenje stambenih Privremeno Transportna vozila Deponija
ENOVA d.o.o. Sarajevo 42 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
rušenja objekata skladište građevinskog otpada objekata cca.2000 m 3 17 01 03 Crijep /pločice i keramika Crijep i keramika Nastao usljed Rušenje stambenih Privremeno Transportna vozila Deponija rušenja objekata skladište građevinskog otpada objekata cca.1500 m 3 17 01 06* Mješavine ili odvojene beton, crijep, cca. 400 m 3 Rušenje stambenih Priv. skladište Transportna vozila Ovlaštena firma frakcije betona, opeke, cigla, keramika objekata opasnog otpada crijepova/pločica i keramike koje sadrže opasne materije 17 02 Drvo, staklo i plastika 17 02 01 Drvo Drvene daske, Rušenje: Rušenje objekata, montaža Privremena Transportna vozila Deponija kolci, drvene cca. 225 m 3 i opreme, betonski radovi, deponija građevinskog otpada skele, drveni pri izgradnji radovi na trasi, izgradnja podmetači cca. 10 m 3 svih objekata 17 02 02 Staklo Staklo za prozore cca. 2250 kg Rušenje postojećih Kontejneri za Transportna vozila Ovlaštena firme i vrata objekata selektivno odlaganje 17 02 03 Plastika Toplinski stezljivi Rušenje: Rušenje objekata, Kontejneri za Transportna vozila Ovlaštena firme rukavci, Izolacija cca. 3 t i konstrukcija objekata i selektivno od predizolovanih pri izgradnji trase odlaganje cijevi, PVC vreće, cca. 600 kg trake upozorenja, folije, PVC cijevi, kablovi 17 02 04* Staklo, plastika i drvo koji Mješavine cca 300 kg Rušenje objekata, montaža Priv. sk ladište Transportna vozila Ovlaštena firma sadrže ili su onečišćeni/ navedenih opreme, betonski radovi, opasnog otpada kontaminirani opasnim materijala radovi na trasi, izgradnja materijama svih objekata 17 03 Mješavine bitumena, (ugljeni) katran i proizvodi koji sadrže katran 17 03 01 * Mješavine bitumena koje Plastične cca. 70 m 3 Konstrukcija trase, Priv. skladište Transportna vozila Ovlaštena firme sadrže ugljeni katran antikorozivne postojeće putne prepreke, opasnog otpada trake, otpadni objekti asfalt 17 03 02 Mješavine bitumena koje Mješavine na bazi Rušenje: Konstrukcija trase, Kontejneri za Transportna vozila Ovlaštena firme nisu navedene pod 17 03 bitumena, cca. 1 t i postojeće putne prepreke, selektivno 01* lepenke pri izgradnji objekti odlaganje
ENOVA d.o.o. Sarajevo 43 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
cca. 0,3 t 17 04 Metali (uključujući njihove legure) 17 04 05 Željezo i čelik Montažni pribor, Rušenje: Konstrukcija objekata, Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštene firme oštećeni čelični i cca. 15 t i montaža opreme na trasi, selektivno željezni pri izgradnji demontaža stare žice na odlaganje dijelovi,žica, cca. 0,5 t preprekama, izrada stubovi za stubova, putni prelazi, oznake, bankine, lim, traka uzemljenja 17 04 07 Miješani metali Elektronska Rušenje: cca. Montaža opreme u Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštene firme oprema, ostatci 3 t i pratećim objektima selektivno elektroda za pri izgradnji uključujući elektronsku odlaganje zavarivanje, cca. 1 t opremu kablovi 17 05 Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih lokacija), kamenje i iskopana zemlja od rada bagera 17 05 04 Zemlja i kamenja koji nisu Zemlja od iskopa, cca. 2.500 m3 Iskopni građevinski radovi Privremena Transportno vozilo Deponija navedeni pod 17 05 03 * kamenje, duž trase, minerski radovi, odlagališta građevinskog otpada pijesak, pripremni radovi duž trase, (višak koji se neće krečnjački nasip pijeska na trasi, koristiti kao pijesak, šljunak makadamske ceste, putni građevinski prelazi, objekti materijal) 17 05 06 Iskopana zemlja koja nije Zemlja od iskopa, cca. 2.500 m 3 Iskopni građevinski radovi Privremena Transportno vozilo Deponija navedena pod 17 05 05 * humus od duž trase, bušački radovi, odlagališta građevinskog otpada pripremnih pripremni radovi duž trase, (višak koji se neće radova u sloju putni prelazi, objekti koristiti kao debljine d= 30 cm građevinski materijal) 17 06 Izolacioni materijali i građevinski materijali koji sadrže azbest 17 06 01* Izolacioni materijali koji Izolacioni Rušenje: Izgradnja svih objekata i Priv. skladište Transportna vozila Ovlaštena firme sadrže azbest materijali cca. 500 kg kod rušenja stambenih opasnog otpada objekata 17 09 Ostali građevinski otpad i otpad od rušenja 17 09 03* Ostali građevinski otpad i Miješani cca. 1,5 t Prilikom rušenja postojećih Priv. skladište Transportna vozila Ovlaštena firme otpad od rušenja građevinski objekata na cijeloj opasnog otpada (uključujući mješani otpad) opasni otpad planiranoj trasi koji sadrži opasne materije 17 09 04 Miješani građevinski otpad Miješani cca. 500 m 3 Prilikom rušenja postojećih Privremena Transportno vozilo Deponija i otpad od rušenja koji nije građevinski otpad objekata na cijeloj odlagališta građevinskog otpada
ENOVA d.o.o. Sarajevo 44 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
naveden pod 17 09 01, 17 planiranoj trasi 09 02 i 17 09 03 20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE 20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) 20 01 01 Papir i karton Karto nske kutije, cca. 500 kg Skladište građevinskog Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštena fir me ambalaža od materijala, montaža selektivno papira... opreme, radnici, ukupna odlaganje trasa 20 03 Ostali komunalni otpad 20 03 01 Miješani komunalni otpad Prehrambeni cca. 1 t Cjelokupno gradilište na Kontejneri za Transportno vozilo JKP odvoz na proizvodi, komunalni otpad deponiju ambalaža,... komunalnog otpada 11 - djelatnost iz koje potiče otpad 21 - proces u kojem je otpad nastao 31 - proces iz kojeg otpad potiče * - opasni otpad
ENOVA d.o.o. Sarajevo 45 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.3.4.2 Procijena očekivanih emisija tokom izgradnje Na području gradilišta zbog predviđenih aktivnosti predviđa se nastanak buke od transportnih sredstava (kamioni), radnih strojeva (utovarivač, buldožer, rovokopač i drugo) i eventualnih procesa miniranja ukoliko budu neophodni. Do povremenih izvora buke (manjeg intenziteta – varira tokom dana) dolaziće prilikom rada strojeva na gradilištu, te prilikom utovara i odvoženja/dovoženja materijala potrebnih za građevinske zahvate ili materijala od rušenja postojećih objekata. Radi se o utjecaju privremenog karaktera. Tokom izvođenja građevinskih radova bit će evidentan povremeni utjecaj povećane emisije čvrstih čestica prašine i sagorjelih gasova koje emituju građevinske mašine i transportna sredstva. Tokom izvođenja radova potrebno je raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom ispravnosti transportnih i građevinskih mašina. Pored toga, na transportnim sredstvima potrebno je koristiti prekrivke, a povremeno puteve kvasiti vodom kako bi se smanjile emisije prašine.
3.3.4.3 Procijena očekivanog otpada tokom eksploatacije projekta Tokom eksploatacije planirane saobraćajnice Investitor je obavezan, u skladu sa odredbama člana 19. Zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, br. 33/03 i 38/09) i odredbama člana 19. Zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 33/03 i 72/09), poduzeti adekvatne mjere za upravljanje otpadom i osigurati osnovne mjere u cilju sprečavanja stvaranja otpada, recikliranja i tretiranja otpada za ponovnu upotrebu, ekstrakciju sirovina i moguće energije, te sigurno odlaganje. Pored toga, operator pogona i postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola izrađuje Plan upravljanja otpadom koji mora da sadrži elemente navedene u članu 19. Zakona o upravljanju otpadom. Tokom eksploatacije saobraćajnice, pojavljuje se otpad specifičan za cestovni saobraćaj, ali i otpad zbog neodgovarajućeg ponašanja učesnika u saobraćaju, kao što je bacanje otpadaka iz auta u vožnji ili posebno na parking prostorima. Ovaj otpad je taložnog karaktera. Otpad sa tla, uz cestu, kao i otpad sa parking prostora treba da odvoze institucije nadležne za održavanje cesta. Na osnovu podataka o saobraćaju, ovaj otpad se procjenjuje na oko 4 m 3 godišnje. Odvodnjom vode sa kolovoza, posebno nakon prve kiše, sapiraju se različite vrste tečnog otpada sa saobraćajnica (gorivo, ispuštena maziva, tragovi praha od kočenja itd.) i odvode se u bočne šahtove i separatore. Sva ova rješenja projektant je razradio u Glavnom projektu, pošto ista zahtjevaju detaljne elemente kao što su uzdužni nagib puta, mjesta šahtova za odvodnju vode i dr. Radovi na održavanju puta, zahtjevaju korištenje i nekih vrsta materijala koji spadaju u grupu toksičnih i opasnih supstanci. Najčešće korišteni proizvodi su: ° dizel– gorivo korišteno za opremu kod većine transportnih vozila; ° benzin; ° maziva (ulja, vazelin); ° boje i lakovi, razređivači - koriste se za održavanje, zaštitu i markiranje. Mogu se pojaviti problemi kada kompanije nadležne za održavanje i popravljanje cesta koriste ove proizvode i rukuju njima. Uposlenici ovih kompanija se moraju pridržavati posebnih radnih propisa kako bi se radovi izvodili u uslovima potpune sigurnosti. Spremnici koji se koriste moraju biti popravljeni i korišteni na odgovarajući način. Vrste otpada sa šiframa koji se pojavljuje tokom eksploatacije magistralne ceste date su u tabeli 10.
Tabela 10: Klasifikacija otpada tokom eksploatacije obilaznice 08 00 00 OTPAD IZ PROIZVODNJE, FORMULACIJA, PRODAJE I PRIMJENE PREMAZA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SREDSTVA ZA ZAPTIVANJE I ŠTAMPARSKIH BOJA
ENOVA d.o.o. Sarajevo 46 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
13 00 00 OTPAD OD ULJA I OTPAD OD TEČNIH GORIVA (OSIM JESTIVOG ULJA, I OTPAD IZ GRUPA 05, 12 I 19) 15 00 00 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN 19 00 00 OTPAD IZ POSTROJENJA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM, POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE GRADSKIH OTPADNIH VODA I PRIPREMU VODE ZA PIĆE I INDUSTRIJSKU UPOTREBU 20 00 00 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE
Šifrirana lista otpada sa sastavom, količinom, mjestom nastanka i prikupljanja, vrstama transporta do privremenog i/ili krajnjeg mjesta zbrinjavanja kao i mjesto krajnjeg zbrinjavanja svih kategorija otpada koji će se generirati tokom faze eksploatacije obilaznice u nastavku je data u tabelarnom prikazu.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 47 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Tabela 11: Šifrirana lista otpada koji će nastati tokom eksploatacije saobraćajnice i smjernice za njegovo upravljanje 11 21 31 Naziv otpada Sastav Količina u godini Mjesto nastanka Mjesto prikupljanja Vrsta transporta do Mjesto krajnjeg otpad. mjesta privremenog i zbrinjavanja, krajnjeg zbrinjavanja ovlaštena firma, proizvođač 08 OTPAD IZ PROIZVODNJE, FORMULACIJA, PRODAJE I PRIMJENE PREMAZA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SREDSTVA ZA ZAPTIVANJE I ŠTAMPARSKIH BOJA 08 01 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 08 01 11* Otpadne boje i lakovi Boje i cca. 50 l Cijela trasa uslijed Skladište opasnog Transportno vozilo i Ovlaštena firma koji sadrže organske lakovi farbanja i obilježavanja otpada posebne posude za rastvaraće ili druge opasni otpad opasne materije 13 OTPADNA TEČNA GORIVA I ULJA (OSIM JESTIVOG ULJA, I OTPAD IZ GRUPA 05, 12 i 19) 13 02 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 13 02 05 * Nehlorirana ulja za Motorna cca. 50 l Prateći objekti, Skladište opasnog Transportno vozilo Ovlaštena firma motore, pogonske ulja transportna vozila, trasa otpada uređaje i podmazivanje pri održavanju na bazi minerala 13 02 06 * Sintetska ulja za Motorna cca. 50 l Prateći objekti, Skladište opasnog Transportno vozilo Ovlaštena firma motore, pogonske ulja transportna vozila, trasa otpada uređaje i podmazivanje pri održavanju 13 08 Zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 13 08 99 * Zauljeni otpad koji nije Krpe, cca. 100 kg Prateći objekti, Skladište opasnog Transportno vozilo Ovlaštena firma na drugi način posude, transportna vozila, trasa otpada specificiran odjeća... pri održavanju 15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljeni komunalni ambalažni otpad) 15 01 01 Ambalaža od papira i Kartonske i cca. 300 kg Prateći objekti, Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštena firma kartona papirne transportna vozila, trasa selektivno kutije, pri održavanju odlaganje 15 01 02 Ambalaža od plastike Plastična cca. 50 kg Prateći objekti, Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštena firma ambalaža, transportna vozila, trasa selektivno kutije, pri održavanju odlaganje flaše, ... 15 01 04 Ambalaža od metala Metal cca. 100 kg Prateći objekti, Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštena firma transportna vozila, trasa selektivno pri održavanju odlaganje 19 OTPAD IZ POSTROJENJA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM, POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE GRADSKIH OTPADNIH VODA I PRIPREMU VODE ZA PIĆE I
ENOVA d.o.o. Sarajevo 48 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
11 21 31 Naziv otpada Sastav Količina u godini Mjesto nastanka Mjesto prikupljanja Vrsta transporta do Mjesto krajnjeg otpad. mjesta privremenog i zbrinjavanja, krajnjeg zbrinjavanja ovlaštena firma, proizvođač INDUSTRIJSKU UPOTREBU 19 08 Otpad iz uređaja za obradu otpadnih voda koji nije specificiran na drugi način 19 08 10* Mješavine masti i masti i ulja, cca 500 l Separatori masti i ulja na Skladište opasnog Transportno vozilo i Ovlaštena firme ulja iz odvajača mješavine planiranoj trasi otpada posebne posude za ulja/voda koje nisu zauljenog opasni otpad navedene pod 19 08 otpada 09 20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTA VA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE 20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) 20 01 01 Papir i karton papir cca. 30 kg Prateći objekti, Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštena firme transportna vozila, trasa selektivno pri održavanju odlaganje 20 01 39 Plastika Plastična cca. 80 kg Prateći objekti, Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštena firma oprema i transportna vozila, trasa selektivno dijelovi pri održavanju odlaganje 20 03 Ostali komunalni otpad 20 03 01 Miješani komunalni Otpad koji cca. 2 t Kompletna lokacija Kontejneri po Transportno vozilo JKP "Komrad" otpad nastaje lokacijama odvoz na deponiju uslijed komunalnog ishrane otpada radnika, čišćenja,.... 11 - djelatnost iz koje potiče otpad 21 - proces u kojem je otpad nastao 31 - proces iz kojeg otpad potiče * - opasni otpad
ENOVA d.o.o. Sarajevo 49 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.3.4.4 Procijena očekivanih emisija tokom eksploatacije projekta Potencijalni negativni utjecaji na okoliš vezani su za: ° otpadne vode, ° produkciju buke i njena emisija u okoliš ° stanje zraka usljed eksploatacije saobraćajnice.
Nivoi emisija i negativni utjecaj na okoliš ovise o provođenju adekvatnih mjera za sprečavanje ili smanjenje emisija u okoliš, kao i mjera zaštite okoliša. Prema tome, što su mjere učinkovitije, negativni utjecaji ovih pogona na okoliš su sve manji i mogu se svesti u prihvatljive okvire za okoliš. Tretman otpadnih voda sprečava prekoračenje graničnih vrijednosti indikatora koji su određeni važećom zakonskom legislativom. ° Voda koja dolazi sa površine puta će se prikupljati u kanalima duž puta; prije oticanja radi ispuštanja u tokove dolazi do izvjesnog taloženja, radi postizanja sedimentacije čvrstih čestica nošenih vodom; ° Dotok će se dešavati tokom kišnog perioda, tako da će proticaj svih vodotoka biti veći od normalnog, pa će razblaženje doprinijeti opadanju koncentracije; ova voda će imati povećanu zamućenost, tako da se za izvjesno vrijeme neće moći koristiti u domaćinstvu; ° Okolinskom dokumentacijom predložit će se odgovarajuće mjere da bi se osiguralo da kvaliteta vode koja odlazi u recipijent zadovoljava nivo zagađenja nametnut državnim propisima. ° Oborinske vode koje otiču sa površine puta će se odvoditi u glavne odvodne kanale a zatim u separatore. Prema tome, vode je neophodno prečistiti i njihovo zagađenje dovesti do graničnih vrijednosti. Sa jakim padavinama, velike količine vode otiču sa površine puta; odvedena voda sadrži različite zagađujuće supstance, čestice, te druge vrste opasnih supstanci i druge vrste opasnih supstanci raspršenih po cijelom putu. Predložena varijanta izgradnje obilazniec neminovno će smanjiti prisustvo zagađujućih materija uzrokovanih saobraćajem na postojećem M 5. Sagorijevanjem benzina i drugih hidrokarbonskih goriva u vozilima proizvodi se nekoliko osnovnih zagađujućih materija. Relevantne zagađujuće materije koje se emituju iz motora vozila su: ° Ugljenmonoksid (CO); ° Ugljendioksid (CO 2); ° Sumpordioksid (SO 2); ° Azotni oksidi (NO x): azotmonoksid (NO), azotdioksid (NO 2); ° Olovo (Pb) (ako se koristi gorivo koje sadrži olova); ° Čađ iz dizel goriva (crni ugljik); ° Čestice (uključujući čađ i čestice koje potiču od abrazije guma i disperzije čestica sa površine puta); ° Benzen. Zapravo, emisije od postojećeg M 5 prema statističkim i studijskim podacima biće za oko 30% manja nakon izgradnje i eksploatacije obilaznice Grada Bihaća, navedeni podatak predstavlja vrlo važan napredak za lokalno stanovništvo zato što trenutno postojeći M5 prolazi kroz urbana naselja i sela koja su izložena negativnim utjecajem. Međutim, također može se očekivati povećano zagađenje zraka u šumskim i poljoprivrednim područjima preko kojih prelazi novi put. U isto vrijeme, usvajanjem Zakona o zaštiti zraka u FBiH (Službene novine FBiH, 33/03), te implementacijom provedbenih propisa koji se odnose na ovaj zakon, očekuje se značajan pomak u sistemu upravljanja kvalitetom zraka. Osim toga, očekuje se da će emisije zagađujućih materija u
ENOVA d.o.o. Sarajevo 50 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE narednom periodu biti smanjene kao rezultat napretka tehnologije u oblasti motoristike i smanjenja potrošnje goriva, optimizacije sagorijevanja i tretmana izduvnih gasova u katalitičkim konverterima. Nakon izgradnje planirane obilaznice, kojom će se zaobići urbani dijelovi utjecaj buke u toku eksploatacije nove saobraćajnice svest će se na minimum, osim za manje dijelove trase gdje ista prolazi pored stambenih objekata.
3.4 Opis mogućih značajnih utjecaja projekta na okoliš u toku izgradnje i eksploatacije projekta Analiza i vrednovanje postojećeg stanja okoliša kao i procjena mogućih utjecaja koji su posljedica modernizacije saobraćajnog koridora pokazuju da se do nedvosmislenih kvantifikovanih podataka može doći samo na osnovu sveobuhvatne analize. Definisanje pojedinih utjecaja (kriterijuma) i njihovih pokazatelja u smislu detaljnosti, bitno je vezano za fazu projekta za koju se analize rade. Kako je svaka faza projektne, odnosno planske dokumentacije, vezana za karakteristike informativne osnove koja za sobom povlači i sve bitne činjenice u vezi sa obimom i tačnošću dostupnih informacija, to je i mogućnost kvantifikacije i tačnost egzaktnih pokazatelja ograničena ovom činjenicama.
3.4.1 Utjecaj projekta na stanovništvo i stanovanje
3.4.1.1 Utjecaj na stanovništvo i stanovanje prije izgradnje Indikatori koji su ocjenjivani za period prije izgradnje su: ° Stanovništvo i naselja: - Eksproprijacija zemljišta - Preseljavanje/izmještanje stanovništva
Preseljavanje/izmještanje stanovništva zbog izgradnje obilaznice . Izgradnja obilaznice će zahtijevati eksproprijaciju i preseljenje ljudi iz nekih područja. Identificirane dionice planirane ceste koja prolazi i kroz naselja (Papari, Muslići i Kamenica) biće srušene ukupno 3 (tri) kuće, te će za navedeno lokalno stanovništvo biti primorano na iseljavanje. Ovaj utjecaj je dugoročan i zahtijeva mitigaciju. Bitno je napomenuti da je 2007. godine urađen Elaborat o ekspoprijaciji zemljišta koja prolazi kroz površine za individualno stanovanje, međutim neophodno je izraditi novi s obzirom da je na osnovu Glavnog projekta prvi elaborat pretrbio određene promjene. Novi Elaborat o ekspropijaciji biće urađen u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji ("Sl. novine Federacije BiH", br. 70/07, 36/10 i 25/12).
Slika 20: Prikaz lokacije stambenih objekata koji se ruše 23
23 Glavni projekat izmještanja magistralne ceste M-5: Izačić-Bihać, dionica: Izačić - petlja Kamenica, IPSA Insitut Sarajevo i Divel d.o.o. Sarajeva
ENOVA d.o.o. Sarajevo 51 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.4.1.2 Utjecaj na stanovništvo i stanovanje u toku izgradnje Konsultantsko istraživanje u pogledu društveno-ekonomskog stanja duž planirane trase pokazuje da je direktni utjecaj na stanovništvo kritično pitanje povezano sa indirektnim utjecajima na stambena područja kao što su: buka, utjecaj na pejzaž, istorijska mjesta i arheološka nalazišta, utjecaj na kvalitet zraka itd. Dalja analiza utjecaja na društveno-ekonomsku okolinu u periodu izgradnje kako je predstavljeno u daljem tekstu, obuhvatila je terenske analize, analizu dostupne literature, statističkih podataka, kao i drugih izvještaja i dokumentacije. Potencijalni utjecaji projekta na društveno- ekonomsku okolinu u periodu izgradnje identifikovani su i analizirani u pogledu na: ° vrstu utjecaja (pozitivan ili negativan); ° prirodu utjecaja (direktan ili indirektan); ° snagu i važnost (mali, srednji, veliki itd.), i ° obim/lokaciju utjecaja. Indikatori koji su ocjenjivani za period izgradnje su: ° Stanovništvo i naselja: - Utjecaj na razvojne perspektive naselja - Stanovništvo pod direktnim utjecajem građevinskih radova
° Društvena struktura i kulturne vrijednosti: - Društveni poremećaji ° Vrijednost posjeda: - Uklanjanje kuća i drugih objekata - Gubitak poljoprivrednog zemljišta ° Sigurnost: - Nesreće usljed građevinskih radova/mehanizacije ° Ekonomski razvoj. Identifikovani utjecaji u toku izgradnje saobraćajnice su sljedeći: Stanovništvo i naselja ° Utjecaj na razvojne perspektive naselja . Naselja ili građevinsko zemljište u koridoru planirane trase, kroz koja prolazi saobraćajnica bez postojanja petlje, biće pogođena presijecanjem tradicionalne naseobinske strukture, uključujući i prekid društvene kohezije. Mjesta petlji će ujecati na karakteristike razvoja naselja zbog mogućeg širenja elemenata naselja duž pristupnih puteva obilaznice. Planirana petlja na razmatranoj dionici je u naselju Kamenica. Ovaj utjecaj je dugoročan i zahtijeva mitigacione mjere u pogledu usvajanja urbanističkih planova grada pod utjecajem. ° Stanovništvo pod direktnim utjecajem građevinskih radova. Građevinski radovi će na stanovništvo iz područja pod direktnim utjecajem, djelovati u pogledu buke, zagađenja zraka i prašine koju izazivaju. Izgradnja nove ceste će direktno utjecati na stanovništvo u sljedećim naseljima: Papari, Muslići i Kamenica. Utjecaj će biti vezan za period izgradnje (kratkoročan) i zahtijeva ublažavanje.
Društvena struktura i kulturne vrijednosti ° Društveni poremećaj. Izgradnja obilaznice zahtijevati će zaposlenje većeg broja radnika. Iako se očekuje korištenje lokalne radne snage tamo gdje je ona na raspolaganju, izvođači radova
ENOVA d.o.o. Sarajevo 52 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
na projektu će vjerovatno uposliti polukvalifikovanu i kvalifikovanu radnu snagu koja dolazi sa strane. Nije neuobičajen broj od 100-200 radnika. Dolazak 100-200 radnika, uglavnom muškaraca može imati jak utjecaj na lokalnu zajednicu. S obzirom da prilikom izgradnje nisu planirani građevinski kampovi za smještaj radnika, te da će isti biti smješteni u privatnim aranžmanima (iskustvena praksa) predstavlja pozitivan kratkotrajan utjecaj na lokalnu zajednicu u vidu financijske koristi lokalnog stanovništva Indirektni poremećaji u toku izgradnje su vjerovatni i u naseljima kroz koja cesta direktno ne prolazi. Ovi utjecaji se odnose na zagušenje saobraćaja u toku izvođenja radova na mjestima petlji/nadvožnjaka ili ukrštanja sa postojećim putevima. Treba da budu primjenjene mitigacione mjere, kao što su izrada Plana upravljanja saobraćajem za vrijeme izvođenja radova ili druge mjere za minimiziranje ovih utjecaja. Pod najvećim utjecajem zagušenja saobraćaja biće stanovnici naselja Kamenica gdje je planirana izgradnja petlje/nadvožnjaka. Vrijednost imovine ° Uklanjanje kuća i drugih objekata . Izgradnja obilaznice će zahtijevati eksproprijaciju i u nekim područjima kuće će morati biti uklonjene. Identificirane su dionice obilaznice koje prolaze direktno kroz naselja, i koja bi, shodno tome, bila predmet eksproprijacije. Prema gruboj procjeni Konsultanta, otkup i kompenzacija zemljišta također podrazumjeva uklanjanje kuća i drugih objekata. Detaljne informacije o eksproprijaciji biće dostupne nakon izrade Elaborata o eksproprijaciji za razmatrano projektno područje. ° Gubitak poljoprivrednog zemljišta. Zbog izgradnje potpuno nove obilaznice doći će do utjecaja na vlasništvo poljoprivrednog zemljišta. Utjecaj na poljoprivredno zemljište je veliki i treba da se razmatra za cijelu dužinu dionice. Ovo je dugoročni utjecaj i zahtijeva mitigaciju, te treba provesti detaljnu analizu eksproprijacionih zahtjeva u skladu sa odgovarajućom legislativom. Izgradnja obilaznice na pojedinim dijelovima dionice uzrokovaće gubitak poljoprivrednog zemljišta u najvećoj mjeri gdje je planirana trasa prolazi kroz naseljena mjesta. Tu će gubitak zemljišta biti trajan i potrebne su mitigacione mjere (opisano u poglavlju 3.5.1). Nadalje, obilaznica će prekinuti pristupne puteve do privatnih posjeda. Pristup vlasnicima do njihovog poljoprivrednog zemljišta treba da bude zagarantovan kroz obezbjeđenje lokalnih pristupnih puteva i s tim u vezi potrebne su mitigacione mjere. Također će doći do privremenog gubitka poljoprivrednog zemljišta u toku izgradnje zbog pristupnih puteva ka gradilištu, skladišta, asfaltnih baza itd. Još nisu identificirana mjesta gradilišta, međutim odgovarajuće planiranje treba da bude unaprijed urađeno i kompenzacija treba da bude plaćena na osnovu Zakona o eksproprijaciji FBiH. Sigurnost ° Nesreće zbog građevinskih radova/mehanizacije. Radovi na izgradnji će izazvati nezgode radi građevinskog saobraćaja i mehanizacije koja se koristi tokom radova. Nadalje, vozači na lokalnim putevima koji su u dodiru sa saobraćajnicom u izgradnji najpodložniji su saobraćajnim nezgodama i zagušenju saobraćaja, te su potrebne mjere ublažavanja. Ekonomski razvoj ° U toku izgradnje, obilaznica će imati pozitivan efekat na ekonomski razvoj područja radi stvaranja mogućnosti za kratkoročno zaposlenje na građevinskim radovima. Građevinski radovi će privući ljude u područje na relativno dug period. Lokalni snabdjevači mogu profitirati od dotoka radnika na mjesto gradnje, a razvijaće se i aktivnost sticanja dohotka, što može ostati tako i nakon završetka radova. Lokalna zajednica će također financijski profitirati zbog pružanja uslužnih djelatnosti radnicima i izvođačima. Mjere ublažavanja koje se odnose na obaveze izvođača bi mogle potpomoći i olakšati pozitivnu prirodu ovoga utjecaja.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 53 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.4.1.3 Utjecaji na stanovništvo i stanovanje u toku ekspoloatacije projekta Potencijalni utjecaji projekta na društveno-ekonomsku okolinu u toku eksploatacije identifikovani su i analizirani u pogledu na: ° vrstu utjecaja (pozitivan ili negativan); ° prirodu utjecaja (direktan ili indirektan); ° snagu i važnost (mali, srednji, veliki itd.), te ° obim/lokaciju utjecaja. Indikatori koji su ocjenjivani za period eksploatacije projekta su: ° Stanovništvo i naselja: - Stanovništvo pod direktnim utjecajem izgrađene dionice. ° Društvena struktura i kulturne vrijednosti: - Društveni poremećaji - Utjecaji na mjesta kulturnog nasljeđa ° Pristup javnim službama: - Lakši pristup obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, transportu, urbanim centrima ° Sigurnost: - Smanjenje broja nesreća usljed poboljšanja puta i boljeg projekta - Povećan broj nesreća usljed povećane motorizacije i veće brzine putovanja ° Ekonomski razvoj Identifikovani utjecaji u toku eksploatacije saobraćajnice su sljedeći: Stanovništvo i naselja ° Stanovništvo pod direktnim utjecajem eksploatacije. Lokalna populacija će biti direktno pod utjecajem eksploatacije nove ceste zbog buke i zagađenja zraka, kako je opisano u prethodnim poglavljima . Ovaj utjecaj će zahtijevati mjere ublažavanja radi minimiziranja poremećaja i utjecaja na zdravlje populacije koja živi u blizini ceste. Društvena struktura i kulturne vrijednosti ° Utjecaji na mjesta kulturnog nasljeđa. Tokom eksploatacije, put neće degradirati kulturne resurse, jer većina spomenika i područja važnih nalazišta ostaju izvan puta i neće trpjeti utjecaj eksploatacije ceste. Štaviše, pozitivan utjecaj je smanjenje obilaznog saobraćaja postojećim putevima, što smanjuje moguće negativne utjecaje zbog aerozagađenja. S druge strane, lokaliteti će biti pristupačniji i prepoznatljiviji zbog bolje transportne infrastrukture. Pristup javnim službama ° Lakši pristup obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, transportu, urbanim centrima. Unapređenje puteva može snažno utjecati na pristupačnost ustanova i usluga, pošto put obezbjeđuje krucijalnu vezu između fizičkih resursa i korisnika u ruralnim i prigradskim centrima. Razmatrani put je važan za obezbjeđenje mogućnosti unapređenja transporta na lokalnom i regionalnom nivou. Sigurnost
ENOVA d.o.o. Sarajevo 54 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° Smanjenje broja nesreća usljed poboljšanja puta i unapređenja projekta/povećanje broja nesreća usljed povećane motorizacije i brzine putovanja. Realizacija obilaznice donijeće smanjenje broja nesreća zbog bolje izvedbe puta, njegovog trupa, kolovoza i signalizacije, te zbog izbjegavanja gusto naseljenih područja i teških terena postojeće trase, odnosno zasigurno će biti povećana saobraćajna sigurnost. ° U toku eksploatacije puta, nesreće bivaju izazvane na različite načine: prekomjerna brzina, nepažnja/nemar, nepropisno preticanje, mehanički defekti, prepreke na putu, neiskustvo vozača, ometanje od strane putnika i ostalo. Saobraćajne nesreće na cesti će u budućnosti vjerovatno više zavisiti od intenziteta saobraćaja, nego od uslova na putu. U toku eksploatacije, novi put može poboljšati cjelokupnu sigurnost saobraćaja, ali moraju se razvijati hitna reakcija i sposobnost pružanja usluga. Znatni sigurnosni problemi vezani za saobraćaj u toku eksploatacije puta očekuju se oko petlje. Potrebne su mitigacione mjere na unapređenju opšte sigurnosti i hitne reakcije. Ekonomski razvoj ° Nova obilaznica će generalno imati pozitivan efekat na ekonomski razvoj područja zbog. Stvaranja mogućnosti zaposlenja vezanog za poslove na održavanju/upravljanju u fazi eksploatacije; ° Stvaranje mogućnosti za sticanje dohotka u toku eksploatacije puta, usljed razvoja pratećih ekonomskih aktivnosti duž trase, naročito u područjima petlji; ° Bolje veze između velikih ekonomskih centara BiH (Bihaća) i RH; ° Trasa obilaznice prolazi kroz područje sa potencijalima za razvoj turizma i pratećih usluga, razvoj industrije, šumarstva radi postojanja velikih područja šuma. Obilaznica može podržati različite mogućnosti ekonomskog razvoja, kao što je na primjer razvoj/revitalizacija nekorištenih industrijskih područja. Bolje transportne veze mogu privući nove investicije i podržati održivi razvoj urbanih područja. Zbog pozitivne prirode ovog utjecaja, nisu potrebne mitigacione mjere.
3.4.2 Utjecaj projekta na mikrolimu
3.4.2.1 Utjecaj u toku izgradnje Mikroklima područja kroz koje prolazi planirana obilaznica ima umjereno kontinentalnu klimu, čiji utjecaj dolazi iz Panonske nizije. Idući uz strane planina ulazimo u zonu umjereno kontinentalne klime pretplaninskog tipa (400- 800m n.m.). Prema Kepenovoj klasifikaciji klima je diferencirana na tri klimatska podtipa i to: do 1.000 m n.m. Cfb – umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom, od 1000 do 1500 m n.m. Dfb – umjereno hladna i vlažna klima s toplim ljetom i preko 1500 m n.m. Dfc – vlažna borealna klima sa svježim ljetom. Srednja godišnja temperatura opada sa porastom nadmorske visine. Izgradnja planirane dionice Izačić - petlja Kamenica pri dužini od 5,98 km neće utjecati na promjenu sadašnje mikroklime područja kroz koje prolazi.
3.4.2.2 Utjecaj u toku eksploatacije Nakon izgradnje obilaznice će doći do izvjesnih promjena uslovljenih kako novo izgrađenim objekatima: nasipima, usjecima, mostovima i tunelima, tako i eventualnim prosjecanjima šuma. Ovo se u prvom redu odnosi na lokalna strujanja zraka, promjene temperature zbog povećanih asfaltnih površina, tako i povećanja koncentracije zagađenja zraka zbog gustine saobraćaja. Međutim, sve ove promjene su lokalnog karaktera i posljedica toga ne može biti izmjena mikroklime.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 55 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.4.3 Utjecaj projekta na vode Problematika zagađenja voda je kriterijum koji ima značajnu težinu prvenstveno u sklopu mogućih utjecaja na zagađenje voda u regulisanim kanalima, a samim tim i na zagađenje rijeke Une koja je osnovni recipijent površinskih vodotoka na području projekta.
3.4.3.1 Utjecaj u toku izgradnje Otvaranje velikih gradilišta uvijek ima negativnih posljedica na okolinu. Naravno da se izvođač radova mora pridržavati svih tehničkih propisa, a naročito u svom odnosu prema vodi. Osnovni zahtjev je da se ne ugrozi kvalitet podzemnih i površinskih voda, što bi imalo trajne posljedice, kako na vodosnabdijevanje tako i na floru i faunu otvorenih vodotoka. Mora se također voditi računa o odlaganju viška materijala kako se nebi ugrozili proticajni profili otvorenih vodotoka. Isto tako izgradnja mostova mora strogo voditi računa kako o privremenoj tako i trajnoj zaštiti otvorenih tokova. Negativni utjecaji koji mogu nastati tokom izgradnje su: ° Zasipanje/zatrpavanje korita vodotoka građevinskim materijalom usljed nepažnje izvođača može da izazove zamuljivanje korita, onečišćenje vode, porast vodostaja u uzvodnom dijelu ili čak potpuno zatrpavanje korita kamenim materijalom pri čemu vodeni tok nastavlja podzemno kretanje. ° Istresanje različitih otpadaka iz gradilišnog procesa i gradilišnog kompleksa (tečnosti, čestica i čvrstog otpada) na obale ili direktno u korita rijeka dovodi do zagađivanja vode i širenje zagađivanja duž toka. ° Ispuštanje upotrijebljenih voda (tehnoloških i higijenskih) u vodene tokove, ili u tlo dovodi do difuzije opasnih polutanata i bioloških agenasa. ° Iskopima u terenu može doći do presijecanja-otvaranja vodonosnog sloja, odnosno do prekidanja toka podzemnih voda (kruženja vode u prirodi). ° Prilikom izvođenja građevinskih radova (duboki iskopi, uništavanje i skidanje prirodnog pokrovnog sloja i dr.) dovešće do spiranja finih frakcija koje će dospjevati u površinske tokove i zamutiti vodu. ° Do zamućenosti vodotoka doći će za vreme izvođenja građevinskih radova iskopa, nasipanja i odlaganja materijala, dok se bude vršila regulacija vodotoka, izgradnja mostova, propusta, zaštitnih nasipa, pristupnih puteva, privremene i trajne saobraćajnice. ° Prilikom izvođenja ovih radova može doći do ispiranja finih frakcija pod dejstvom padavina. Time će se zamutiti površinski tokovi. Pod istim uslovima dolazi do spiranja materijala prilikom transporta ili sa privremenih deponija. ° Otpadne materije, mašinsko ulje gorivo i sl. mogu biti rasute zbog neispravnosti građevinskih mašina i vozila ili nemarnosti osoblja. Iz tih razloga neophodno je predvidjeti mjere zaštite pri rukovanju raznim mašinskim uljima i mazivima, naftnim derivatima kao i sakupljanje ulja i maziva uz sprečavanje bilo kakvog ugrožavanja okolne flore i faune. ° Nesavjesno odlaganje građevinskog otpada može da dovede do zagađenja vodotoka i zemljišta.
3.4.3.2 Utjecaji u toku eksploatacije U toku eksploatacije puta primarni zadatak je poduzimanje adekvatnih mjera za spriječavanje zagađenja kako površinskih tako i podzemnih voda. Tehničkim rješenjem se mora obezbijediti tretman oborinskih voda (koje se zagađene teškim uljima i olovom, spiraju sa kolovoznih traka), kako iste nebi kontaminirale prirodne tokove. Smatra se da je utjecaj saobraćaja tokom vremena na kvalitet tekućih voda mali, tako da se ne može očekivati unapređenje kvaliteta vode sa unaprijeđenjem uslova saobraćaja i izgradnje infrastrukture,
ENOVA d.o.o. Sarajevo 56 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE sve dok se ne uklone ili minimiziraju drugi izvori zagađenja. U horizontima dubljih akvifera, izgradnja ceste ne predstavlja faktor rizika sa stanovišta zagađenja. U ovoj situaciji, važna opasnost za podzemne vode odnosi se na kvalitativnu promjenu proizvedenu zagađenjem od onečišćenih supstanci koje mijenjaju fizički, hemijski i biološki kvalitet vode. Značajnija kontaminacija se može desiti u prisustvu zagađujućih materija u vodama koje teku površinom puta i u slučajevima nesreća ili propusta u teretnom saobraćaju ili transportu specijalnih tečnih materija. U stvari, potencijalne zagađujuće materije, ako se njima ne rukuje propisno i ako se ispuštaju direktno u vodotoke, mijenjaju njihovu klasu kvaliteta. Postojeći i potencijalni izvori zagađenja vode Osnovni izvori zagađenja vode u toku faze eksploatacije projekta su: ° direktno odlaganje na vodenoj površini zagađujućih materija koje proizvode vozila; ° ispuštanje netretiranih voda u površinske tokove; u ovom slučaju otpadnim vodama se smatraju vode koje dolaze sa površine puta, kao npr. kišnica koja sapire puteve i slijeva se u korito rijeke; ° ispuštanje zagađene vode ili hemijskih jedinjenja usljed saobraćajnih nesreća cisterni za transport opasnih supstanci na putu. Glavno zagađenje površinskih voda kao rezultat korištenja puta dešava se u kišnim periodima zbog sapiranja čvrstih čestica i drugih rastvorljivih jedinjenja koja se privremeno nalaze na kolovozu. Zagađujuće materije transportovane kišnicom se onda slijevaju u kanale/rigole duž puta, a onda se prazne u neutralne vode, odnosno u odgovarajuće površinske vode preko kojih put prelazi. Veličina protoka i priroda zagađujućih supstanci koje potiču od saobraćajnih nezgoda, a potencijalno zagađuju površinske i podzemne vode ne mogu se lako izračunati. Za slučajeve nesreća, osnovne, a nekada i jedine mjere za minimiziranje rizika od zagađenja voda, sastojaće se u brzini preduzimanja mjera. Voda usljed oluje, sakupljena sa površine puta je glavni izvor zagađenja. Tokom kišne sezone, naročito tokom jakih kiša, površine i nasipi puta prikupljaju vodu, koja se onda odvodi rigolima i kanalima duž trase puta. Problem može nastati kada padne "prva kiša" (jaka kiša nakon dugog vremena) u vidu sapiranja površine puta na kojoj se nalaze zagađujuće materije, kao što su: nesagorjeli ostaci goriva iz izduvnih gasova, ostaci habanja guma (naročito kod naglog kočenja), metalni ostaci kao rezultat trošenja vozila, curenje ulja i mineralnih maziva, ostaci nastali habanjem kolovoza. Zimi takođe može biti supstanci protiv smrzavanja, postoji čitava paleta čvrstih ili tečnih proizvoda koji ističu na put u slučaju nezgoda. Zagađenje koje je posljedica navedenih procesa po svojoj vremenskoj karakteristici može biti stalno, sezonsko i slučajno (akcidentno). ° Stalna (sistematska) zagađenja vezana su prvenstveno za obim, strukturu i karakteristike saobraćajnog toka, karakteristike saobraćajnice i klimatske uslove. Posljedica odvijanja saobraćaja je permenentno taloženje štetnih materija na kolovoznoj površini, i pratećim elementima poprečnog profila, koje se kod pojave padavina spiraju. Radi se pre svega o taloženju izduvnih gasova, goriva, ulja i maziva, habanju guma i kolovoza, habanju karoserije i sl. ° Sezonska zagađenja su vezana za određeni godišnji period. Tipičan primjer ove vrste zagađenja je upotreba soli za održavanje puta u zimskim mesecima ili pak pesticida za održavanje u toku vegetacionog perioda. Ova vrsta zagađenja karakteristična su po tome što se u vrlo kratkom vremenskom periodu, koji obuhvata soljenje kolovoza i otapanje poledice odnosno tretiranja sa pesticidima javljaju velike koncentracije štetnih materija.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 57 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° Slučajna (akcidentna) zagađenja najčešće nastaju zbog transporta hazardnih materijala. Najčešće se radi o nafti i njenim derivatima, ma da nije rjedak slučaj da dolazi i do havarija vozila koja transportuju vrlo opasne hemijske proizvode. Ono što u ovom slučaju predstavlja poseban problem je činjenica da se radi o gotovo trenutnim vrlo visokim koncentracijama koje se ni vremenski ni prostorno ne mogu predvidjeti. Posljedica toga je da se sa stanovišta zaštite moraju štititi često vrlo široki pojasevi, najčešće zone za vodosnabdevanje ali ne rjetko i površinske vode visoke kategorije što u konkretnom slučaju ima značajnu težinu. U vodama koje se slivaju sa kolovoznih površina prisutan je niz štetnih materija u koncentracijama koje su često iznad maksimalno dozvoljenih za ispuštanje u vodotoke. Radi se prije svega o komponentama goriva kao što su ugljovodonici, organski i neorganski ugljenik, jedinjenja azota (nitrati, nitriti, amonijak). Posebnu grupu elemenata pretstavljaju tzv. teški metali kao što su olovo (dodatak gorivu), kadmijum, bakar, cink, živa, gvožđe i nikl.
Značajan dio predstavljaju i čvrste materije različite strukture i karakteristika koje se javljaju u obliku taloživih, suspendovanih ili pak rastvorenih čestica. Također je moguće registrovati i materije koje su posljedica korišćenja specifičnih materijala za zaštitu od korozije. Posebnu grupu veoma kancerogenih materijala predstavljaju poliaromatski ugljovodonici (benzopiren) koji su produkat nekompletnog sagorevanja goriva i korišćenog motornog ulja.
3.4.4 Utjecaj projekta na zrak
3.4.4.1 Utjecaj na zrak u toku izgradnje Prilikom izgradnje planirane obilaznice neminovno će doći do negativnog utjecaja na kvalitet okolnog zraka koji su kratkotrajnog karaktera, a razlikujemo sljedeće utjecaja: ° izduvni gasovi iz kamiona i mehanizacije koja će biti angažovana na izgradnji, ° lebdeće čestice (prašina) koja će se dizati sa gradilišta, transportnih puteva prilikom prolaska kamiona i mehanizacije, ° lebdeće čestice sa privremenih deponija kamenih agregata, ° otpadni gasovi koji nastaju kao produkt rada automobilskih motora itd. Kvantifikacija ovih utjecaja zavisiće prvenstveno od dinamike radova, odnosno brojnosti mehanizacije i kamiona koji će biti angažovani na izvođenju radova na modernizaciji puta.
3.4.4.2 Utjecaji na zrak u toku eksploatacije U toku eksploatacije dolaziće do zagađenja vazduha emisijom otpadnih gasova iz vozila koja će saobraćati predmetnom dionicom. Daćemo pregled i karakteristike osnovnih zagađivača koji će se nalaziti u otpadnim gasovima. Glavne zagađujuće materije. Sagorijevanjem benzina i drugih hidrokarbonskih goriva u vozilima proizvodi se nekoliko osnovnih zagađujućih materija. Relevantne zagađujuće materije koje se emituju iz motora vozila su: ° Ugljenmonoksid (CO); ° Ugljendioksid (CO2); ° Sumpordioksid (SO2); ° Azotni oksidi (NOx): azotmonoksid (NO), azotdioksid (NO2); ° Olovo (Pb) (ako se koristi gorivo koje sadrži olova); ° Čađ iz dizel goriva (crni ugljik); ° Čestice (uključujući čađ i čestice koje potiču od abrazije guma i disperzije čestica sa površine puta); ° Benzen.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 58 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Količina emisije zagađujućih materija iz vozila zavisi od različitih faktora kao što su: ° Za pojedinačna vozila: - Vrsta i snaga motora; - Vrsta i sastav goriva; - Stepen sagorijevanja; - Prisustvo opreme za kontrolu emisije (tj. katalizatora); - Stvarna brzina vozila. ° Cjelokupan saobraćaj: - Protok saobraćaja (broj vozila na sat ili na dan); - Sastav vozila po vrstama (tj. brojnost kamiona, prosječna starost i stvarno stanje motora); - Karakteristike toka saobraćaja na pojedinim dionicama trase (prosječna brzina, slobodni protok ili saobraćajna gužva); - Karakteristike puta (npr. nagib). U prisustvu svjetlosti, azotni oksidi reaguju sa ugljovodonicima i formiraju klasu sekundarnih zagađujućih materija, fotohemijske oksidante, među kojima su ozon i peroksiacetilnitrat (PAN) koji nadražuje oči. Azotni oksidi takođe reaguju sa kisikom iz zraka, stvarajući azotdioksid, smeđi gas neprijatnog mirisa. Utjecaji zagađenja zraka na ljude, životinje i biljke Ugljenmonoksid. Ugljenmonoksid (CO) je toksičan gas, koji se u atmosferu emituje kao rezultat procesa sagorijevanja. Ugljenmonoksid utiče na ljude tako što se veže sa hemoglobinom, ograničavajući na taj način transport kiseonika kroz tijelo. Negativan utjecaj ugljenmonoksid (CO) može imati i pri relativno malim koncentracijama. Trovanje ugljenmonoksidom izaziva poremećaj ravnoteže, probleme sa očima, slabljenje koncentracije, probleme sa disanjem i glavobolju. Koncentracija CO u hemoglobinu do 2% može se smatrati beznačajnom dok se koncentracije veće od 2,5% smatraju kritičnima. Utjecaj CO na biljke nije značajan.
Ugljendioksid. Ugljendioksid (CO 2) je staklenički gas i utiče na globalnu klimu jer doprinosi efektu staklenika. Zahvaljujući povećanoj količini atmosferskog ugljendioksida, uzrokovanoj široko zastupljenom sagorijevanju fosilnih goriva (uglja, nafte i prirodnog gasa) u modernim industrijskim društvima, efekat staklenika na Zemlji može se intenzivirati, što može rezultirati dugoročnim klimatskim promjenama. Azotni oksidi. Oksidi azota, azotmonoksid i azotdioksid su poznati pod zajedničkim imenom NOx. Oni nastaju na visokim temperaturama u procesu sagorijevanja oksidacijom azota u zraku ili gorivu. Glavni izvor NOx je drumski saobraćaj koji je odgovoran za polovinu emisije u Evropi. Koncentracije azotmonoksida i azotdioksida su stoga najveće u urbanim područjima, gdje je saobraćaj najgušći. Utjecaj azotmonoksida na ljude sličan je utjecaju ugljenmonoksida; istiskivanje kisika iz krvotoka ugrožava snabdijevanje organskih tkiva krvlju. Međutim, azotmonoksid (NO) u zraku jedva da je
škodljiv, dok su velike koncentracije azotdioksida (NO 2) toksične i izazivaju probleme sa disanjem. Izlaganje koncentraciji od 1.5-5 ppm azotdioksida uzrokuje otežano disanje. Ugljovodonici. Sagorijevanje goriva u motoru automobila stvara brojne ugljovodonike uključujući parafine, naftene, olefine i aromate. Najveću zabrinutost izazivaju emisije policikličnih aromatskih ugljovodonika koji izazivaju kancer. Sumpordioksid. Drumski saobraćaj samo u maloj mjeri doprinosi zagađenju zraka sumpordioksidom. Sagorijevanje uglja je najveći izvor sumpordioksida i iznosi oko 50% godišnje globalne emisije, dok sagorijevanje nafte daje sljedećih 25-30%.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 59 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Olovo i njegova jedinjenja. Čestice olova u zraku rezultat su aktivnosti kao što su sagorijevanje fosilnog goriva, industrije za preradu metala i spaljivanje otpada. Njegova najveća industrijska upotreba je u proizvodnji akumulatora. Toksično dejstvo olova na vegetaciju je malo. Koncentracija olova u biljkama je u snažnoj zavisnosti od sadržaja olova u tlu. Čestična tvar. Čestična tvar je generalni naziv za mješavinu čvrstih čestica i kapljica tečnosti koje se nalaze u zraku. Čestice imaju širok dijapazon prečnika: ° Čestice sa prečnicima manjim od 2,5 μm su FINE ČESTICE PM 2,5. Emituju se usljed sagorijevanja goriva. ° Čestice sa prečnicima manjim od 10 μm su LEBDEĆE ČESTICE PM 10. One se emituju iz izvora kao što su vozila koja se kreću po nezastrtom putu, te postupaka rukovanja materijalom, drobljenja ili mljevenja. Čestice izazivaju veliku zabrinutost zato što su dovoljno male da prodru duboko u pluća, gdje mogu izazvati upalu i pogoršati stanje kod ljudi koji već imaju oštećenje srca i pluća. Smatra se da čestice lako pronalaze put iz pluća u krvotok, što vodi do sistemskih upalnih promjena koje mogu uticati na sposobnost krvi da koagulira. One takođe mogu unositi u pluća površinski apsorbovana kancerogena jedinjenja. Stoga one potencijalno predstavljaju značajnu opasnost po zdravlje.
3.4.5 Utjecaj projekta na tlo i poljoprivredno zemljište Tlo spada u kategoriju najznačajnijih prirodnih resursa uopće. Posebna važnost i specifičnost tla kao prirodnog resursa, u savremenom analitičkom konceptu, definirana je njegovom neobnovljivošću ili vrlo teškom i sporom obnovljivošću. Radi ovakvog značaja tla, analize za potrebe projekta, imaju važnost u: ° ekološkom, ° proizvodnom, ° socijalnom i ° ekonomskom kontekstu. Negativni utjecaji na tlo, imat će dvostepeni karakter. Stepenovani negativni utjecaji na tlo, odražavat će se kao direktni negativni utjecaji i indirektni negativni utjecaji. Direktni negativni utjecaji na tlo, dešavat će se tokom izgradnje objekata i kolovoznih traka planiranih projektom. Pored značajnih negativnih utjecaja navedenih elemanata iz projekta, direktni negativni utjecaji na tlo, dešavat će se u dijelovima zemljišnog prostora gdje budu realizirani; deponije iskopnih geoloških materijala, skladišta građevinskih materijala, građevinske baze, servisni prostori, kampovi izvođaća radova, različita tehnološka postrojenja i slični objekti koji će biti podignuti za potrebe realizacije projekta. Direktni negativni utjecaji na tlo, pojavit će se u zonama ulaza i izlaza na putu, jer su ovo lokacije sa širokim prostornim obuhvatima i različitim objektima koji se realizuju u tlu i na tlu. Pored direktnih negativnih utjecaja, dešavat će se u kontinuitetu, indirektni negativni utjecaji na tlo tokom korištenja puta i pratećih infrastrukturnih i drugih objekata, koji su u njegovom obuhvatu. Negativni indirektni utjecaji, promatrani u širem kontekstu, biće uzrokovani postojanjem obilaznice kao objekta u prostoru, koji će izmijeniti sisteme komunikacija i u periodu korištenja saobraćajnice. Indirektne negativne utjecaje na tlo, uzrokovat će kontaminirajući faktori (kontaminenti, polutanti), različitih formi i različitih intenziteta, a koji će imati kumulativni karakter do popunjavanja pufernih svojstava tla. Nakon popunjavanja prirodnih pufernih svojstava tla, dugoročni indirektni negativni utjecaji na tlo, dobivaju karakter direktnih negativnih utjecaja. Radi navedenih potencijalnih opasnosti indirektnih negativnih utjecaja, treba jako imati u vidu definirane pozicije indirektnih negativnih utjecaja i širine zona sa indirektnim negativnim utjecajima na tlo.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 60 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Kvalitetna i duboka tla u realnom zemljišnom prostoru, koja imaju dobra proizvodna svojstva i duboki solum, koriste se za proizvodnju hrane. Takvi prirodni zemljišni prostori predstavljaju primarnu upotrebnoproizvodnu namjenu za tla, pa se taj prostor definira kao poljoprivredni zemljišni prostor. Predloženi projekt će u prethodno navedenom kontekstu, poljoprivrednog zemljišnog prostora, imati direktnih negativnih utjecaja.
3.4.5.1 Utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljište u toku izgradnje U toku izvođenja radova na izgradnji mogući su sljedeći utjecaji na zemljište u okolini lokacije izvođenja radova: ° Zauzimanje zemljišta prilikom izgradnje i trajni gubitak dijela zemljišta koji će biti pod saobraćajnicom. ° Otpadne materije, mašinsko ulje gorivo i sl. mogu biti rasute zbog neispravnosti građevinskih mašina i vozila ili nemarnosti osoblja, što može da dovede do zagađenja okolnog zemljišta; ° Nesavjesno odlaganje građevinskog otpada može da dovede do zagađenja zemljišta.
3.4.5.2 Utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljište u toku eksploatacije U fazi eksploatacije, zagađenje zemljišta će uglavnom biti posljedica sljedećih procesa: ° zagađenje od površinskih voda sa kolovoza, ° taloženje izduvnih gasova, ° odbacivanje organskih i neorganskih otpadaka, ° prosipanje tereta, ° taloženje iz atmosfere, ° donošenje vjetrom, ° razvejavanje usljed kretanja vozila. U zemljištu neposredno uz saobraćajnicu, pa i na određenom većem rastojanju, prisutan je niz štetnih materija u koncentracijama koje mogu biti značajne sas tanovišta mogućih posljedica. Radi se pre svega o komponentama goriva kao što su ugljovodonici, organski i neorganski ugljenik, jedinjenja azota (nitrati, nitriti, amonijak). Posebnu grupu elemenata predstavljaju tzv. teški metali kao što su olovo (dodatak gorivu), kadmijum, bakar, cink, živa, gvožđe i nikl. Tragovi ovih elemenata mogu se registrovati i na većim udanjenostima od osovine puta i sa stanovišta problematike okoliša mogu predstavljati određeni problem. Poseban oblik zagađenja predstavljaju organske i neorganske materije koje su posljedica odbacivanja potrošnih dobara učesnika u saobraćaju i pješaka i koje se također registruju na lokacijama na kojima se nalaze ovakvi objekti.
3.4.6 Utjecaj projekta na floru Procjena utjecaja na relevantno područje je provedena u pogledu na sljedeće faktore: ° Utjecaj na cijeli prirodni sistem duž zemljišnog koridora i ° Potencijalni utjecaji na biljke i staništa (u toku različitih faza izgradnje).
3.4.6.1 Utjecaji u toku izgradnje Glavni direktni utjecaji predstavljeni su sječom i destrukcijom vegetacijskog pokrivača, kako u područjima kojima obilaznica prolazi, tako i na mjestima rada gradilišta, kao i na mjestima skladištenja materijala. Međutim, biće mnogo indirektnih utjecaja: štete na vegetaciji izazvane različitim agensima (ulje, naftini derivati iz teške mehanizacije, različit hemijski i drugi otpad, kao i prašina od iskopa podloge, kako na mjestima gdje trasa prolazi po tlu, tako i tamo gdje će biti
ENOVA d.o.o. Sarajevo 61 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE izgrađeni vijadukti, isparljiva organska jedinjenja tokom asfaltiranja), povećan utjecaj zagađenja zraka na okolnu vegetaciju, kontaminacija vegetacije u vodotocima, mogući negativni efekti na vodonosnim slojevima usljed izgradnje tunela, mogući požari itd. Utjecaji na floru tokom perioda izgradnje su: ° Utjecaj na šumske komplekse, ° Utjecaj na trajan gubitak šume izazvanim zaposjedanjem šumsko-proizvodnih površina budućom obilaznicom, što se opet reflektuje na vodni režim i hidroenergetski sustav, stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere, rekreacijske, turističke i zdravstvene funkcije, ° Utjecaj na fragmentaciju šumskih predjela uz dodatne šumske ceste, jer će mnoge postojeće biti prekinute planiranim zahvatom, ° Utjecaj lakozapaljivih materijala i otvoreni plamen na šumske ekosisteme, ° Utjecaj izgradnje prolaza za divljač na okolnu floru, ° Utjecaj neofita i još nekih vrsta koje prije nisu obitovale na autohtonu vegetaciju u području namjeravanog zahvata, ° Utjecaj prilikom proboja planiranog tunela na trasi na podzemne objekte te podzemnu floru, ° Utjecaj izgradnje vijadukata na biljna staništa, ° Utjecaj suvišanog materijala, posebno ispod vijadukata, koji neće biti upotrebljen u graditeljskim aktivnostima, na biljni pokrov, ° Utjecaj komunalnog, građevinskog, opasnog i drugog otpada na biljni pokrov.
3.4.6.2 Utjecaji u toku eksploatacije Identifikovana je serija utjecaja, kao što su zagađenje zraka od saobraćaja i njegove posljedice na okolinu ili dalju okolinu; smanjenje kvaliteta zemljišta duž obilaznice (stanje kvaliteta pašnjaka, voćnjaka i okolne šume), sa negativnim efektima na prorjeđivanje vegetacije i smanjeni biodiverzitet unutar područja blizu dionice, stalna opasnost od curenja nafte i naftnih derivata (naročito u slučaju nesreća), požar. Flora, vegetacija. Najveći utjecaj na floru i vegetaciju očitovat će se u smanjenju staništa, tj. područja na kojima obitavaju biljne vrste i zajednice, te narušavanje prirodnog pejzaža, osobito izgradnjom pristupnih puteva, parkirališta, uslužnih objekata i odlagališta materijala. Utjecaj lakozapaljivih materijala osobito u onim dijelovima i u ljetnim razdobljima na područja izrazito osjetljiva na šumske požare (kulture crnog i alpskog bora), Štetni utjecaji nastaju i nakon puštanja obilaznice u promet (emisijom štetnih tvari iz prometa, ekcesima u prometu (izlijevanje štetnih tekućina, požari i sl.), odbacivanjem štetnih otpadaka i dr.
3.4.7 Utjecaj projekta na faunu Procjena utjecaja na relevantno područje je provedena u pogledu na sljedeće faktore: ° Utjecaj na cijeli prirodni sistem duž zemljišnog koridora i ° Potencijalni utjecaji na životinjske vrste i staništa (u toku različitih faza izgradnje).
3.4.7.1 Utjecaji u toku izgradnje Smanjen biodiverzitet faune duž i oko područja interesovanja (kao posljedica uništavanja staništa, poremećaja ekološke ravnoteže, prekid prirodnih koridora koje koristi fauna, vizuelni utjecaj građevinskih radova i proizvedene buke), utjecaj na vodenu faunu u vodotocima, na pedofaunu (male životinje koje žive u tlu), utjecaj izgradnje tunela na moguću podzemnu faunu. Utjecaji na faunu u toku izgradnje su sljedeći: ° utjecaji skidanja površinskog sloja zemljišta (humusa), na pedofaunu,
ENOVA d.o.o. Sarajevo 62 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° fragmentaciju prostora, i životinjski svijet različitih niša, ° smanjenje staništa, ° remećenje ekološke ravnoteže, ° smanjenje biološke raznolikosti, ° utjecaj prilikom proboja planiranog tunela na trasi na podzemnu faunu.
3.4.7.2 Utjecaji u toku eksploatacije Ovi utjecaji mogu se sažeti kako slijedi: ° povređivanje i stradavanje životinja usIjed saobraćaja, buke, zagađenja zraka i vode, smanjeni biodiverzitet u području u blizini obilaznice, ° na stradavanje divljači, ° ugrožavanje endemičnih, strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta životinja, ° otežanu migraciju pojedinih životinjskih skupina (poradi razmjene gena, portage za hranom i vodom i dr.), ° smanjenje biološke raznolikosti.
3.4.8 Utjecaj na pejzaž
3.4.8.1 Utjecaj u toku izgradnje Osim što će pejzaž biti izmijenjen novim objektima, koji se podižu u toku izgradnje, i građevinske aktivnosti utječu na pejzaž, međutim, samo privremeno. U toku građevinskih radova na projektu, neka područja će biti privremeno iskorištena za postavljanje gradilišta. Iako korišteno samo privremeno, područje će izgubiti svoj vegetacijski pokrivač, produktivnost tla i originalnu morfologiju. Lokalizirani značajni utjecaji na pejzaž će se najvjerovatnije desiti na mjestima izgradnje petlji, mostova, vijadukta i tunela. Lokalna pozajmišta materijala, depoi i odlagališta suvišnog iskopanog materijala će takođe imati štetan utjecaj na pejzaž. Zatim će građevinski radovi donijeti sa sobom seriju nepovoljnih utjecaja na pejzaž, među kojima su najuočljivije sljedeća tačka, koje su privremenog karaktera: ° Buka, prašina i otpadne vode proistekle iz građevinskih radova i građevinskih vozila zagadiće lokalne puteve i objekte, utičući na pejzaž i izgled.
3.4.8.2 Utjecaj u toku eksploatacije Pri određivanju položaja obilaznice posebna pažnja se posvetila da se ne podijele i ne naruše dolinski naseobinski i poljoprivredni sistemi, kao ni prirodni sistemi brdovitih i planinskih područja. Pejzažni sistem dolina je veoma delikatan. Ovo je rezultat stare i neprekinute kulture lokalnih zajednica; koja je kombinacija stambenih naselja, kulturno-istorijskog nasljeđa, poljoprivredne aktivnosti i prirodne vegetacije. Također, nakon što su pretrpjeli znatne transformacije i intenzivan proces opadanja, ova područja predstavljaju odlučujući faktor za razvoj održive lokalne ekonomije. Drugi glavni resurs ovog područja je predstavljen prirodnim sistemima šumskih područja i riječnim staništima. Za ove ekosisteme izgradnja obilaznice je faktor visokog rizika. Pojava utjecaja na pejzaž prepoznaje se u dva oblika: ° Utjecaj na fizičku strukturu i estetiku pejzaža (poremećaj kontinuiteta pejzaža, Promjena vrijednosti pejzaža); ° Utjecaj na vizualnu ugodu pejzaža koju izaziva kod posmatrača (poremećaj kontinuiteta pejzaža, razvoj područja za odlaganje, degradacija kulturnih resursa).
ENOVA d.o.o. Sarajevo 63 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
U pogledu ranijih pitanja, promjene po stepenu i veličini, nastale zbog izgradnje objekata u sadašnjem ravnom i homogenom pejzažu su najočigledniji utjecajni faktori. Što se tiče domaćih receptora (odnosno ljudi koji žive u lokalnim selima i naseljima), smatra se da će oni biti najosjetljivija grupa receptora, što je posljedica njihovih vlasničkih interesa i trajne izloženosti projektu nakon njegovog završetka. Također, i budući korisnici puta mogu se smatrati receptorima; međutim, prolazna priroda njihovog doživljaja pogleda svrstava njihovu osjetljivost mnogo niže od onih koji su trajno izloženi pogledima na objekte i na saobraćaj preko njih. Projekat će izmijeniti pejzaž, kako za gotovo cijelu dužinu trase, osnovni trup puta nije u visini preovlađujućeg nivoa terena. Naročito će dionica sa visokim nasipima, te vijadukti i mostovi obilaznice znatno promijeniti topografiju. Vrsta i nivo utjecaja su, međutim, različiti na različitim dionicama projekta, saglasno različitoj osjetljivosti pejzaža i prisustvu receptora. Izgradnja puta teško može izmijeniti glavne osjetljive poljoprivredne i prirodne pejzaže.
3.4.9 Utjecaj projekta na zaštićene dijelove prirode i kulturno - historijsko naslijeđe Iako se na području Grada Bihaća nalaze zaštičeni dojelovi prirode kao i objekti i elementi kulturno – historijskog naslijeđa (pogledati poglavlja 3.2.7, 3.2.8 i 3.2.9), u blizini planirane trase obilaznice nisu evidentirani. U radijusu od 2 km zračne linije od obilaznice nema službeno zaštićenih dijelova prirode i nacionalnih spomenika, stoga projekat izgradnje obilaznice na dionici Izačić - Petlja Kamenica neće utjecati na zaštićene dijelove prirode kao i materijalna i kulturno – historijska naslijeđa na području Grada Bihaća.
3.4.10 Utjecaj projekta na razinu buke Izgradnja i održavanje građevinskih objekata, pa tako i cesta, zahtjeva korištenje teške mehanizacije koja, u toku operativnog rada, doprinosi povećanju nivoa buke u okolišu. Buka od saobraćaja na cestama, koja potiče iz dva glavna izvora: vozilo i trenje između vozila i kolovoza, također izaziva povećanje nivoa buke u okolišu. Buka drumskih vozila nastaje od rada motora, transmisije, ispušne cijevi, sistema vješanja i najveća je tokom ubrzanja motornog vozila na usponima, tokom kočenja motorom, na loše održavanim putevima i u “ stop and go ” (stani-kreni) uslovima odvijanja saobraćaja. Loše održavanje motornih vozila doprinosi povećanju emisije nivoa buke. Buka koja nastaje zbog trenja na kontaktnoj tački puta i gume motornog vozila takođe doprinosi ukupnom nivou saobraćajne buke. Nivo ovako nastale buke zavisi od vrste i stanja guma i od vrste kolovoznog zastora. Buka otpora je najveća prilikom postizanja velikih brzina i tokom kočenja motornog vozila. I ponašanje vozača može doprinijeti povećanju buke u slučaju korištenja sirene, puštanja glasne muzike, te prilikom naglih polazaka ili kočenja motornog vozila. Utjecaj buke na ljudski organizam zavisi od niza faktora: ° Faktori koji se odnose na buku: intenzitet, frekvencija, vrijeme djelovanja, karakteristike buke (kontinuirana ili sa prekidima); ° Faktori koji se odnose na ljudski organizam: starost, aktivnost, fizičko stanje, individualna osjetljivost; ° Faktori koji se odnose na mjesto djelovanja: veličina prostora, konfiguracija terena i građevinski objekti itd. Općenito, utjecaji buke zavise od karakteristika i složenosti aktivnosti koje se obavljaju. Buka manje utiče na aktivnosti koje su jednostavne, koje se ponavljaju i koje su monotone. Izlaganje buci bi moglo izazvati različite vrste refleksnih reakcija, naročito ako je buka neočekivane ili nepoznate prirode. Na ove reakcije reaguje vegetativni nervni sistem, a poznate su kao stresne reakcije.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 64 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.4.10.1 Utjecaji u toku izgradnje Utjecaji u pogledu buke u toku izgradnje mogu se razmatrati sa dva gledišta: ° Buka koju proizvodi oprema na gradilištu tokom izvođenja građevinskih radova (teške građevinske mašine, eventualno miniranje pri izgradnji tunela), kao i radovi u pozajmištima materijala i kamenolomima; ° Buka koju izaziva saobraćaj mašina i kamiona pri izvođenju radova. Tokom izgradnje, buka na izvoru i u okolnom području ima akustične karakteristike koje su u skladu sa prirodom i lokacijom opreme. Na buku u udaljenim područjima, koja nije interesantna za ovu procjenu, utiče više vanjskih faktora, kao što su brzina i pravac vjetra, temperatura i gradijent vjetra, apsorpcija zvučnih talasa od zemljišta/tla (efekat zemljišta/tla), apsorpcija od zraka (u zavisnosti od pritiska, temperature, relativne vlažnosti, frekvencije buke), oblika zemljišta i tipa vegetacije.
3.4.10.2 Utjecaji u toku eksploatacije Generalno, najveći utjecaj na nivo buke zavisi od frekvencije saobraćaja, odabranih transportnih sredstava i kvaliteta puteva. Za planiranu obilaznicu utjecaj buke od saobraćaja manifestovat će se na naselja koja su u blizini planirane trase (Papari, Muslići i Kamenica), ali je bitno napomenuti da će izgradnjom obilaznice utjecaj buke biti znatno manji nego što je to trenutna situacija pri odvijanju saobraćaja na postojećoj magistralnoj cesti. Pored uznemirujućeg utjecaja, buka je opasna i po zdravlje. Razlikuju se dvije vrste utjecaja: ° Oštećenja sluha zbog buke. U slučaju oštećenja sluha zbog buke, poznati su uzrok i posljedica. Oštećenje sluha je jedino definirano oštećenje zdravlja izazvano bukom u klasičnom smislu. Prema dosadašnjim saznanjima, oštećenje sluha zdravog uha nastupa nakon duže izloženosti buci iznad 90 dB(A). Takvoj buci ljudi su izloženi samo na radnom mjestu. Osim toga, poznata su oštećenja sluha bukom samo kod ljudi koji imaju neki bučan hobi, kao npr. streljaštvo, a u novije doba to su posjetioci i zaposleni u disco klubovima. ° Ekstraauralno djelovanje buke. Pod pojmom “ekstraauralno djelovanje buke” podrazumjevaju se sve reakcije čovjeka na buku, izuzev reakcija samog slušnog sistema. Te reakcije dokazuju se odgovarajućim fizikalnim, hemijskim ili psihološkim metodama. Ekstraauralno djelovanje karakterizirano je činjenicom da ljudski organizam reagira na svaki zvučni podražaj, i to, u različitim područjima, kao što su neuralno, vegetativno, hormonalno ili psihičko. Razlog za to leži u psihosomatskoj organizaciji čovjeka, u organizaciji centralnog nervnog sistema i njegovim višestrukim vezama sa sistemom hormonalnih žlijezda.
3.4.11 Utjecaj projekta na infrastrukturu Elektroenergetska mreža. Utjecaji planirane obilaznice na elektroenergetsku mrežu su uglavnom tehničke prirode, jer u slučaju nezadovoljavanja propisanih konstrukcijskih i položajnih uslova kod izgrađenih nadzemnih i podzemnih kablovskih dalekovoda zahtjeva rekonstrukciju kako bi se zadovoljili propisani uslovi kao što su: propisana udaljenost stubova dalekovoda, propisana minimalna visina provodnika od završnog sloja asfalta, te mehanička zaštita podzemnih kablovskih vodova od mehaničkog opterećenja promjenjivog inteziteta koji bi mogao oštetiti podzemne kablovske dalekovode. Postoje i utjecaji nadzemnih dalekovoda i to kod križanja sa trasom obilaznice. Prvi se odnosi na rijetke ali teoretski moguće slučajeve da se pri elementarnim nepogodama većih razmjera zbog rušenja stubova, kablovi ruše na kolovoz. Zatim pri redovnom održavanju mreže može doći do kraćih zastoja u prometu. Elektromagnetski utjecaji dalekovoda ovih naponskih nivoa uz propisanu minimalnu visinu provodnika od kolovoza te uz kratkoću zadržavanja vozila ispod dalekovoda pri prolazu su u potpunosti zanemarivi. Uz ostvarenje neophodnih
ENOVA d.o.o. Sarajevo 65 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE rekonstrukcija na elektroenergetskoj mreži (koje su predmet posebnog elaborata), trasa planirane dionice je prihvatljiva sa aspekta elektroprivrede. Telekomunikacijska mreža. Utjecaji obilaznice na podzemne kablovske vodove uglavnom su tehničke prirode, jer je za sve vodove potrebna rekonstrukcija i postavljanje u zaštitne cijevi, zbog sprečavanja oštećenja telekomunikacijskih kablova usljed mehaničkog opterećenja promjenjivog inteziteta kojim trasa djeluje i na kablovske telekomunikacijske vodove. Uz ostvarenje neophodnih mjera zaštite i s tim povezanih rekonstrukcija trasa planirane dionice je prihvatljiva sa aspekta nepokretne telekomunikacijske mreže. Transportna mreža. Najveći poremećaji i ograničenja nastaju u pogledu utjecaja na funkcionalnu organizaciju prostora tako da je utjecaj na transportni-prometni sistem značajan i mora se prilagoditi novim ograničenjima koja nameće način korištenja planirane obilaznice. Znači, primjena elemenata oblikovanja prelaza postojećih kategoriziranih cesta je ovisna o njihovoj kategoriji i ulozi u prometnoj mreži. Najveći utjecaj obilaznice očekuje se na sistem postojećih poljskih i šumskih puteva (nekategorizovani putevi). U nekim slučajevima će se poremetiti postojeća funkcionalna organizacija prostora i to prvenstveno pristup poljoprivrednim površinama. Planirana trasa neće značajnije uticati na funkcionisanje lokalnih transportnih sistema ukoliko se obezbijedi potreban broj prolaza za automobile i pješake u konstrukciji dionice, a što je i predviđeno u Glavnom projektu. U tabeli 12 dati su mogući utjecaji usljed izgradnje i eksploatacije projekta izgradnje obilaznice na dionici Izačići - petlja Kamenica u ukupnoj dužini od 5,98 km.
Tabela 12: Prikaz mogućih utjecaja projekta na okoliš prije izgradnje, u toku izgradnje i eksploatacije Mogući utjecaji na okoliš prije izgradnje Trajanje Značaj utjecaja utjecaja 1. Eksproprijacija zemljišta i preseljenje stanovništva - prije početka Dugotrajan Umjeren izgradnje obilaznice biće izvršena adekvatna eksproprijacija zemljišta na dijelu gdje planirana trasa prolazi kroz privatne posjede, poljoprivredno i šumsko zemljište. Konkretan utjecaj eksproprijacije biće poznat nakon izrade Elaborata o eksproprijaciji koji će biti urađen u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji FBiH 2. Usklađenost sa državnim zakonodavstvom - - Mogući utjecaji na okoliš u toku izvođenja radova Trajanje Značaj utjecaja utjecaja 1. Stanovništvo 1. Kao najvažniji utjecaji na materijalna dobra lokalnog Kratkotrajan Umjeren stanovništva, ističu se oni koji se odnose na pojedinačne objekte u zoni obuhvata projekta (buka, prašina, izduvni gasovi iz građevinskih mašina) 2. Komunikacije i infrastrukturni objekti bi mogli biti presječeni Kratkotrajan Umjeren 3. Poremećaj u odvijanju saobraćaja Kratkotrajan Umjeren 4. Ograničavanje prilaza lokalnog stanovništva uslijed formiranja Kratkotrajan Umjeren gradilišta i rada građevinskih mašina 2. Mikroklimu
1. Saobraćajnica svojom izgradnjom neće uticati na promjenu - - mikroklime područja kroz koje prolazi. 3. Vode
ENOVA d.o.o. Sarajevo 66 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
1. Presjecanje vodenih tokova (dvije lokacija) Kratkotrajan Umjeren 2. Građevinski radovi mogu poremetiti prirodne pravce Kratkotrajan Veliki prihranjivanja, zamutiti ili na drugi način onečistiti vodu koja brzo drenira u podzemlje 3. Obzirom na prirodu terena, postoji mogućnost da uslijed Kratkotrajan Veliki nekontrolisanog izlijevanja maziva i ulja ista dospiju u podzemne vode 4. Tlo
1. Oštećenja tla radi nepropisne uspostave gradilišta, skladišta i Kratkotrajan Umjeren deponija građevinskog otpada 2. Nekontrolirano i/ili akcidentno istjecanje goriva, maziva i ulja iz Kratkotrajno Veliki transportnih ili građevinskih mašina/strojeva 3. Kontaminacija tla hemijskim zagađivačima radi neadekvatnog Dugotrajan Veliki uskladištenja ili neadekvatnog korištenja hemijskih sredstava 4. Oštećenja ili trajni gubitak tla kao prirodnog resursa radi Dugotrajan Mali postavljanja trase projekta u prostor 5. Oštećenja poljoprivrednog proizvodnog prostora prašinom i Kratkotrajan Umjeren hemijskim onečišćivačima i umanjenje kvalitete proizvoda 6. Nepravilna obrada i ispuštanje otpadnih voda sa gradilišta Kratkotrajan Umjeren 5. Zrak 1. Onečišćenje zraka (emisija prašine) uslijed prometa i rada Kratkotrajan Umjeren transportnih i građevinskih vozila, rada asfaltne baze, te prašenja prilikom manipulacije sa sirovinama 2. Emisije dima i lebdećih čestica, te ispušnih plinova koje nastaju Kratkotrajan Umjeren kao produkt sagorijevanja pogonskog goriva uslijed rada građevinskih mašina 6. Floru i faunu 1. Oštećenja i rezanje stabala Dugotrajan Umjeren 2. Uspostavljanje odlagališta, ali i radnih prostora, što za posljedicu Kratkotrajan Umjeren ima opadanje brojnosti populacija, kao i površine koju biljne zajednice zauzimaju 3. Djelovanja mehanizacije čime se značajno narušava prirodna Kratkotrajan Umjeren ravnoteža 4. Utjecaja otpadnih voda, koji se ogleda u mogućnosti njenog Dugotrajan Veliki daljeg oticanja, te zagađenja podzemnih voda, što dovodi do dalje degradacije biljnih zajednica 5. Zbog obima radova koji se izvode na gradilištu, dolazi do Dugotrajan Veliki narušavanja staništa, ali i smanjenja mogućnosti migracija životinja 6. Primjena teške mehanizacije dovodi do povećanja koncentracije Kratkotrajan Umjeren štetnih gasova i prašine 7. Uslijed izgradnje trase dolazi do fragmentacije staništa Dugotrajan Umjeren 8. Migracija (privremena) plašljivih vrsta životinja (npr. zec, Kratkotrajan Mali vjeviraca itd.) 7. Pejzaž 1. Tokom izgradnje doći će do narušavanja vizuelnog dojma Kratkotrajan Umjeren pejzaža, ali je taj ut je caj kratkotrajan. 8. Zaštičene dijelove prirode i kulturno-historijsko naslijeđe 1. Na području koje je predviđeno za izgradnju buduće - - saobraćajnice nema zaštićenih prirodnih područja i kulturno-
ENOVA d.o.o. Sarajevo 67 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
historijskog naslijeđa, koja bi direktno bila ugrožena projektom 9. Buka 1. Povećanje nivoa buke i vibracije na lokaciji gradilišta uslijed rada Kratkotrajan Mali i prometa građevinskih mašina i eventualno miniranje (tuneli) Mogući utjecaji na okoliš u toku eksploatacije Trajanje Značaj utjecaja utjecaja 1. Stanovništvo 1. Nema negativnih utjecaja, prepoznati su samo pozitivni utjecaji Dugotrajan Velik (rasterećenje postojeće magistralne ceste, smanjenje buke oko (pozitivan) naselja postojeće magstrale, podizanje vrijednosti privatnih posjeda itd.) 2. Mikroklimu
1. Saobraćajnica svojom izgradnjom neće uticati na promjenu - - mikroklime područja kroz koje prolazi. 3. Vode
1. Tokom korištenja može da dođe do zagađenja oborinskih voda Kratkotrajan Umjeren pogonskim gorivom, motornim uljima, ostacima guma itd 2. Zagađenje voda uslijed pojave akcidentnih situacija (požar, Kratkotrajan Veliki eksplozija, oštećenja sistema za prikupljanje otpadnih voda, istjecanje opasnih tekućina - goriva, masti i ulja, naftni derivati itd.) 4. Tlo
1. Oštećenja tla radi neodgovarajućeg korištenja odmorišta i Kratkotrajan Umjeren parkinga 2. Kontaminacija tla mehaničkim i hemijskim zagađivačima od Dugotrajan Veliki automobila i transportnih sredstava koja zaostaju u koridoru ceste radi kvarova i kao posljedica sagorijevanja pogonskih goriva 3. Oštećenja tla kao posljedica saobraćajnih akcidenata (požar, Kratkotrajan Veliki eksplozija, oštećenja sistema za prikupljanje otpadnih voda, prosipanje opasnih tekućina - goriva, masti i ulja, naftni derivati itd.) 5. Zrak 1. Emisije ispušnih plinova (CO2, CO, NO, NO2, PAH itd.) koji Dugotrajan Umjeren nastaju uslijed procesa sagorijevanja goriva u toku odvijanja saobraćaja 6. Floru i faunu
1. Negativan utjecaj uslijed pojave akcidentnih situacija (požar, Kratkotrajan Umjeren eksplozija, oštećenja sistema za prikupljanje otpadnih voda, istjecanje opasnih tekućina - goriva, masti i ulja, naftni derivati itd.) 2. Povećane koncentracije ispušnih plinova i buke uslijed Kratkotrajan Umjeren normalnog odvijanja prometa 7. Pejzaž
1. Obzirom da su tehnički elementi trase usklađeni, cjelokupan - - izgled trase se uklopio u okoliš 8. Zaštičene dijelove prirode i kulturno-historijsko naslijeđe
1. Na području koje je predviđeno za izgradnju buduće - -
ENOVA d.o.o. Sarajevo 68 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
saobraćajnice nema zaštićenih prirodnih područja i kulturno- historijskog naslijeđa, koja bi direktno bila ugrožena projektom 9. Buka 1. Povećan nivo buke koja nastaje na obilaznici kao rezultat Dugotrajan Umjeren odvijanja prometa djeluje na okoliš kroz koju ta prometnica prolazi i doprinosi degradaciji kvalitete življenja i ometa divlje životinje
3.4.12 Pozitivni utjecaji projekta na okoliš
3.4.12.1 Pozitivan utjecaj izgradnje obilaznice u pogledu fizičke dostupnosti Pristup velikom dijelu registrovanih lokaliteta naslijeđa danas je moguć samo preko dugih i zamornih lokalnih puteva niskog ranga. I sa aspekta očuvanja naslijeđa, odsustvo komunikacije ima negativan predznak, jer može uzrokovati stagnaciju razvoja, uvećati migraciju mlađe populacije i pogodovati otsustvu svake kontrole od strane nadležnih službi zaštite. Sela u živopisnom prirodnom okruženju, pored kojih nerijetko nalazimo srednjovjekovne stećke ili ostatke fortifikacijskih struktura, tako, vrlo često samo «vegetiraju», slabeći ekonomski, što je vrlo daleko od principa revitalizacije i savremene integrirane zaštite.
3.4.12.2 Pozitivan utjecaj izgradnje obilaznice u pogledu privrednog razvoja područja U naseljenim zonama, izgradnja obilaznice nesumnjivo će rezultirati i razvojem servisnih djelatnosti, ugostiteljstva, trgovine i najrazličitijih pratećih sadržaja. Naime, ekonomsko jačanje i opći socio- ekonomski razvoj područja direktno su proporcionalni operativnim aspektima promocije, popularizacije i prezentacije naslijeđa. Ukoliko želimo aktivno štititi kulturno dobro: uključiti ga u savremeni život, prezentirati ili koristiti, moramo obezbijediti odgovarajuću ekonomsku osnovu i okruženje, a posjetiocu/korisniku, ponuditi i prateće sadržaje.
3.4.12.3 Pozitivan utjecaj izgradnje obilaznice u pogledu širenja informacije i komunikacije Treći efekat je efekat informacije i komunikacije. Mnogi lokaliteti naslijeđa smješteni su u zonama koje ni na koji način nisu promovirane niti afirmirane kao ciljne tačke kulturnih ili turističkih lokacija, te egzistiraju daleko od stvarnog života i razvoja: zaboravljeni, često zapušteni, i prepušteni slučajnim i stihijskim dejstvima pojedinaca. U tom smislu, proces korištenja frekventne obilaznice treba shvatiti i kao vanrednu mogućnost za prezentaciju i afirmaciju kulturnih, historijskih, prirodnih, etnoloških, tradicionalnih i svih drugih vrijednosti područja, te osmišljeno, dugoročno marketinško djelovanje turističkih zajednica, zasnovano na potencijalu baštine. Duž čitave dionice moguće je, putem vizuelnih komunikacija, ponuditi odgovarajuće informacije, te tako, afirmirati vrijednosti naslijeđa.
3.4.12.4 Ostali pozitivni utjecaji izgradnje obilaznice Izgradnja obilaznice također može također imati slijedeće pozitivne utjecaje: ° Moderne obilaznice omogućavaju ekonomski razvoj područja, visoki standard prometa i povećavaju sigurnost korisnika. Povećana je brzina kretanja roba i usluga koja rezultira uštedom vremena, čime se smanjuju operativni troškovi u slučaju pojedinačnih domaćinstava, dok se u slučaju preduzeća smanjuju i troškovi radne snage i operativni troškovi. ° Smanjenje nesreća pješaka i s tim vezanih socio-ekonomskih troškova zbog olakšanja za sadašnje miješani tranzitni i lokalni promet na postojećoj cestovnoj šemi. ° Pozitivan utjecaj za kuće i preduzeća duž postojeće trase jer će oni imati koristi zbog lakšeg pristupa.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 69 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° Poslovne mogućnosti za lokalna preduzeća u sektoru cestogradnje, prijevoza, eksploatacije i prerade sirovina (kamena, šljunka, cementa i sl.). ° Građevinski radovi će pružiti kratke, ali ipak opsežne prilike za rad tokom perioda od nekoliko godina, a također će pozitivno utjecati na lokalnu zajednicu sa finansijskog aspekta tj. u smislu mogućnosti pružanja uslužnih djelatnosti radnicima (smještaj, hrana i sl.).
3.4.13 Međuodnos navedenih faktora Analizirajući sve navedene faktore mogućeg utjecaja (utjecaj na stanovništvo, klimatske značajke, zemljište i tlo, podzemne i površinske vode, kvalitetu zraka, utjecaj na floru, faunu, pejzaž, vrijedna prirodna i kulturno-povijesna područja) te njihov eventualni međusobni utjecaj, može se zaključiti da međusobni odnos navedenih utjecaja nema potencijal da proizvede značajnije negativne utjecaje na okoliš.
3.4.14 Specifični utjecaji projekta na okoliš utvrđeni prethodnom procjenom utjecaja na okoliš Za projekat izgradnje obilaznice, dionica: Izačić - petlja Kamenica pri ukupnoj dužini od 5,98 km nije rađena Prethodna procjena utjecaja na okoliš, tako da nisu identificirani neki specifični utjecaji ovog projekta na okoliš.
3.5 Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje negativnih utjecaja projekta na okoliš U osnovi mjere ublažavanja negativnih efekata, odnosno sprečavanja, smanjenja ili ublažavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš definiraju se kao: ° Opće mjere ublažavanja, ° Posebne mjere ublažavanja, i ° Tehničke mjere ublažavanja. Opće mjere ublažavanja Kroz realizaciju ovih mjera Investitor je dužan: ° poštovati sve relevantne zakonske propise koji se odnose na zaštitu voda, zraka i tla u BiH, kroz faze projektovanja, izgradnje i eksploatacije planirane obilaznice, ° pratiti i kontrolirati sve radnje u domenu zaštite voda, zraka i tla kroz faze pripreme, građenja i korištenja projekta, ° poduzimati potrebne radnje u slučaju prekoračenja dozvoljenih emisija, kroz faze pripreme, građenja i korištenja projekta, ° izvijestiti nadležne organe i obavijestiti javnost u slučaju akcidentne situacije i narušavanja stanja kvaliteta voda, zraka i tla, kroz sve faze, ° prije početka izgradnje potrebno je urediti pristupni put za mehanizaciju, te odlagališna mjesta na lokalitetima gdje će prouzročiti najmanju štetu za biljni pokrov. Nakon završetka radova potrebno je sanirati pristupni put, te ukloniti višak građevinskog i otpadnog materijala sa prostora oko obilaznice, ° provoditi učestalo i kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na način propisan Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 72/09) i podzakonskim aktima navedenog Zakona, odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje navedenog otpadnog materijala na okolno tlo, te osigurati nepropusne kontejnere za otpad, Posebne mjere ublažavanja Kroz realizaciju ovih mjera, Investitor je dužan:
ENOVA d.o.o. Sarajevo 70 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° informirati lokalno stanovništvo o projektu kako bi bilo u mogućnosti sagledati sve dimenzije potencijalnog utjecaja i kvalitetno sudjelovati u procesu donošenja odluka, ° izraditi odgovarajuće operativne planove hitnih intervencija u mogućim akcidentnim situacijama i izvršiti nabavku potrebne opreme. Tehničke mjere ublažavanja Kroz realizaciju ovih mjera, Investitor je dužan: ° sprovesti vrlo rigorozne mjere i uvjete prečišćavanja svih otpadnih voda na predviđenim separatorima. To podrazumijeva prečišćavanje otpadne vode do nivoa čiji će kvalitet odgovarati najvišoj klasi kvaliteta voda. Promjene u fizikalno-hemijskim svojstvima vodenog ekosistema direktno bi se odrazile na život makrofita i alga, kao i na promjenu cjelokupnih trofičkih odnosa. ° poštivanje graničnih emisija u otpadnim vodama koje se upuštaju u površinske vodotoke ili postojeću kanalizaciju treba uskladiti sa relevantnim pravilnicima. Kao smjernicu preporučujemo poštivanje graničnih vrijednosti definirane u Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 101/15 i 01/16). ° u okviru Glavnog projekta izraditi Elaborat zbrinjavanja otpada (Detaljni plan upravljanja građevinskim otpadom) i Elaborat zaštite okoliša gdje se mora sagledati i uvažiti potreba istresanja otpadnog i zemljanog materijala, izlijevanje ulja i slično. ° Mjere za ublažavanje negativnih efekata, odnosno mjere sprječavanja, smanjenja ili ublažavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, moguće je posmatrati i kroz mjere ublažavanja tokom izgadnje i eksploatacije projekta.
3.5.1 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na stanovništvo i naselja Stanovništvo i naselja ° Potrebno je planirati mjere prije početka građevinskih radova, radi uspostavljanja novih komunikacijskih struktura naselja gdje su tradicionalni načini komunikacije poremećeni obilaznicom. Na mjestima gdje su prekinute postojeće komunikacije, Glavnim projektom je predviđena izgradnja adekvatnih nadvožnjaka/podvožnjaka; Stanovništvo pod direktnim utjecajem ° Mjere ublažavanja vezane za zrak; ° Mjere ublažavanja vezane za buku. Preseljenje/izmještanje stanovništva Kada je neizbježno izmještanje, preporučljivo je sačiniti planove preseljenja. Osnovni koraci plana preseljenja obuhvataju sljedeće: ° Objašnjenje organizacionih odgovornosti, ° Organizacija učešća zajednice, ° Terenski obilazak, ° Analiza pravnog okvira, ° Vrednovanje i kompenzacija izgubljene imovine, ° Pravo vlasništva nad zemljištem, sticanje i prenos, ° Plan, praćenje i vrednovanje implementacije. Detaljnije informacije biće dostupne nakon izrade Elaborata o eksproprijaciji kojeg je neophodno izraditi u što skorijem vremenu. Stanovništvo koje se izmješta treba da bude:
ENOVA d.o.o. Sarajevo 71 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° kompenzirano za njihov gubitak u punom iznosu prije stvarnog izmještanja; ° potpomognuto prilikom izmještanja, kao i u toku prelaznog perioda u novom mjestu boravka; i ° podržano u njihovim naporima za poboljšanje prijašnjeg životnog standarda, mogućnosti sticanja dohotka, proizvodnog nivoa ili barem njihovog obnavljanja. Posebnu pažnju treba posvetiti potrebama najsiromašnijih grupa koje treba preseliti. Učešće zajednice u planiranju i provođenju preseljenja treba ohrabriti i uspostaviti odgovarajuće modele društvene organizacije. Postojeće društvene i kulturne institucije doseljenika i njihovih domaćina treba podržati i iskoristiti u najvećoj mogućoj mjeri. Doseljenici treba da se društveno i ekonomski integrišu u lokalne zajednice, tako da se smanje štetni utjecaji na njih. Najbolji način postizanja ove integracije je planiranje preseljenja u područja koje će imati koristi od projekta, uz konsultaciju sa budućim domaćinima. Treba obezbijediti zemljište, stambene objekte, infrastrukturu i druge vidove kompenzacije različitim kategorijama oštećenog stanovništva, etničkim manjinama i seljacima koji uživaju pravo na korištenje nad zemljištem i drugim resursima oduzetim radi projekta. Odsustvo legalnog prava tih grupa na zemlju ne treba da bude prepreka za kompenzaciju. Društvena struktura i kulturne vrijednosti Društveni poremećaji zbog zagušenja saobraćaja: ° Izrada Plana upravljanja saobraćajem u toku izvođenje radova, ° Poduzimanje mjera upravljanja saobraćajem u područjima presjecanja postojećeg puta. ° Predvidjeti privremenu saobraćajnu signalizacija koja mora da bude postavljena na mjestima definasim prema Pravilniku o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na putevima, načinu obilježavanja radova i prepreka na putu i znakovima koje učesnicima u saobraćaju daje ovlašteno lice'' (Službeni glasnik BiH 16/07). ° Uspostaviti jednosmjerni saobraćajni režim, koji je potreban ako je širina slobodnog dijela saobraćajnice manja od 5,5m. U tim uslovima se širina saobraćajnice smanjuje na 3,7 m postavljanjem zaštitnih konusa-markera i signalnih znakova. Jednosmjerno propuštanje saobraćaja bez kontrole jedino je moguće u situacijama potpune semaforizacije i na putevima sa malim saobraćajnim opterećenjem. Odluka o tome da li postavljati privremene svjetlosne saobraćajne signale ili saobraćaj regulisati vertikalnom saobraćajnom signalizacijom zavisi od vremenskih uslova za izvođenje radova – da li se radi pri dnevnom svjetlu ili u noćnim uslovima i od gustine saobraćajnih tokova na dionici gdje se obavljaju radovi. Glavni oblik regulisanja saobraćaja su svjetlosna signalizacija i table za regulisanje prava prvenstva prolaza u odnosu na suprotni smjer Vrijednost imovine U skladu sa Zakonom o eksproprijaciji FBiH, treba sljediti naredne korake: ° Detaljno snimanje mjesta, koje pokazuje lokacije svih posjeda koji mogu doći pod utjecaj projekta; ° Izrada detaljnog projekta za objekat, do nivoa koji omogućava definisanje zahtjeva u pogledu zemljišta; ° Priprema planova podjele, koji pokazuju odnos između šeme obilaznice i zemljišta ili objekata koji treba eksproprisati; ° Federalno ministarstvo za prostorno uređenje i okoliš treba da prihvati prijedlog; ° Iz katastra/registra grada treba obezbijediti kopiju zemljišnog plana. To treba da se provjeri u odnosu na najnovije informacije dobijene snimanjem terena; ° Treba dostaviti odgovarajuće detaljne katastarske brojeve parcela; ° Vlada Federacije Bosne i Hercegovine objavljuje javni interes i obezbjeđuje sredstva za eksproprijaciju;
ENOVA d.o.o. Sarajevo 72 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° Potrebno je informisati grada o izvođenju projekta, a od grada treba zatražiti da obezbijede timove za izvođenje eksproprijacije zemljišta i objekata; ° Procjenitelji treba da urade snimanje terena; ° Gradske vlasti provode odluke; ° Postavlja se zahtjev za prijevremeni ulazak u posjed prije izdavanja pravomoćnog rješenja od Federalnog ministarstva za prostorno uređenje i okoliš; ° Ulaz u posjed se obezbjeđuje za predstavnike odgovornih organa vlasti; ° Sporovi o kompenzaciji pred gradskim organima; ° Sporovi o kompenzaciji pred sudom. Gubitak poljoprivrednog zemljišta Eksproprijacija poljoprivrednog zemljišta treba da prati gornju proceduru. Nadalje, u toku izgradnje treba preduzeti sljedeće mjere: ° Izvođač se mora obavezati da izvodi radove tako da se ne bi dešavalo nepotrebno ili neodgovarajuće remećenje pristupa do javnih ili privatnih puteva i staza koje vode prema ili od posjeda, te njihovo korištenje i zauzimanje; ° Privatno vlasništvo se neće koristiti za skladištenje, obilazne puteve i druge građevinske objekte i postrojenja bez pismenog odobrenja vlasnika ili zakupnika i njegove isplate ako je potrebno; ° Izvođač će takođe odabrati, urediti i, po potrebi, platiti za mjesta obilaženja, skladišta opreme ili drugih potrebnih građevinskih radova; ° Nakon završetka radova, korišteno područje treba očistiti i obnoviti tako da vlasnik bude zadovoljan; ° Svi dugoročni gubici poljoprivrednog zemljišta treba da budu kompenzirani u skladu sa zakonom. Ukoliko je zemljište zauzeto duže od jedne sjetvene sezone, gubitak usjeva treba kompenzirati na odgovarajući način; ° U slučaju korištenja pašnjaka, područje treba rehabilitirati ponovnim zasijavanjem, kako bi se minimizirali poremećaji i gubici; ° Nakon završetka obilaznice treba garantovati pristupne puteve lokalnim poljoprivrednim posjedima. Sigurnost Nesreće usljed građevinskih radova/mehanizacije: ° Generalno, sigurnosna pravila za gradilišta treba odrediti kroz ugovorne obaveze; ° Da bi se smanjili rizici od nesreća tokom izgradnje (obilazni putevi itd.) treba postaviti znakove upozorenja koji određuju ograničenje brzine, ograde oko gradilišta; ako je potrebno, osvjetljenje treba postaviti i na obilaznim putevima, pristupnim putevima glavnom kampu, kamenolomu i drugim mjestima vezanim za izgradnju. ° Treba odrediti ograničenje brzine građevinskog saobraćaja, ograđivenje kamenoloma i pozajmišta, zabraniti pristup javnosti mjestima rada teške mehanizacije, odgovarajuća obuka radnika u pogledu sigurnosti; ° Aktivnosti skladištenja i izgradnje treba da se regulišu i jasno odrede u ugovornim dokumentima da bi se izbjegla opasnost ili ometanje postojećeg saobraćaja. Ekonomski razvoj Da bi se osigurala mogućnost zapošljavanja lokalnog stanovništva, izvođač treba maksimalno da koristi lokalnu radnu snagu. Mora se osigurati da izvođač zaposli veći udio lokalne radne snage i, po potrebi, obezbijedi njihovu obuku. Ovo uključuje konsultacije sa lokalnim vlastima o uspostavljanju lokalnih radnih odnosa.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 73 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.5.2 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja projekta na vode
3.5.2.1 Predložene mjere u toku izgradnje Osnovne stavke u pogledu mjera prevencije zagađenja vode unutar područja izgradnje, koje se moraju analizirati su: ° Sprečavanje kontaminacije vodnih sistema od hemijskih supstanci koje se koriste na gradilištu; ° Sprečavanje kontaminacije od odlaganja otpada na privremenim depoima; ° Preporuke za aktivnosti koje se odnose na isporuku goriva prema skladištima i za tankovanje goriva; ° Uređaji za odvodnju i tretman otpadnih voda; ° Održavanje mehanizacije na gradilištu. Zaštita kvaliteta voda Postoji mogućnost da se, tokom iskopa tla i nasipanja materijala, kontaminirani ostaci/suspendovane čvrste tvari oslobađaju u površinske vode. Međutim, prihvatanjem prakse dobrog upravljanja ovo neće dovoditi do značajnog štetnog utjecaja. Sve građevinske aktivnosti vezane za projekat će se uskladiti sa najboljom praksom upravljanja gradnjom. Na gradilištu kišnica spira uskladištene građevinske materijale (naročito praškaste), a fine čestice se rasipaju po okolnom zemljištu. Tako, morfologija lokalnog zemljišta utiče na raspodjelu zagađenja u datom području. Da bi se izbjegle sve neugodnosti koje nastaju zbog privremenog skladištenja građevinskog materijala, preporuka je da se platforme za skladištenje opreme kanalima za zadržavanje. Također, radovi koji se izvode u blizini potoka neizbežno će vode opterećivati muljem. Prije početka izvođenja radova mjere koje su predviđene je regulacija potoka i rijeka koje presijeca planirana trasa obilaznice. Posebna pažnja se mora posvetiti zaštiti nagiba da bi se izbjeglo gubljenje materijala (naročito maltera) koji može povećati bazičnost vode. Međutim, relativno mali broj radova na vodotocima neće imati veliki utjecaj na kvalitet voda. Tretman otpadnih voda Nije poznata lokacija gradilišnih objekata ili stalnih rezervi materijala koji će biti korišteni tokom gradnje razmatrane dionice puta, pa prema tome, u ovom trenutku nema potrebe za posebnim uređajima za prikupljanje i tretman otpadnih voda. Bujične vode mogu sapirati privremene zalihe građevinskih materijala, pa se prema tome, preporučuje njihova zaštita zaštitnim kanalima koji okružuju područje skladišta. Ove kanale treba periodično čistiti da bi se izbjeglo začepljenje. Stepen isticanja i koncentracije zagađujuće materije u odnosu na važeću okolinsku legislativu Što se tiče mogućnosti zagađenja vodene mase, pretpostavlja se da ono neće biti značajno, ako se prihvati dobra praksa upravljanja gradilištem. Goriva i druga hemijska jedinjenja će se skladištiti na sigurnom mjestu, bez pristupa javnosti i u posebnim rezervoarima, prema važećim propisima za svako jedinjenje. Otpadne vode koje nastaju pranjem građevinskih i transportnih vozila će se prikupljati u kanalima i taložiti prije ispuštanja. Po potrebi, talog će se ispumpavati u cisterne i transportovati do najbliže stanice za tretman otpadnih voda. Gdje bude moguće, uspostaviće se zatvoreni prostori, manjim kanalima izolovani od glavnog vodotoka, radi ublažavanja zamućenja površinske vode nizvodno od radova. Voda ispumpana iz iskopa će se ispuštati u prirodne recipijente, pomoću taložnika koji imaju zadatak da smanje koncentraciju suspendovanih čestica, te zamućenje vode i eroziju riječnog korita.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 74 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.5.2.2 Predložene mjere u toku eksploatacije Kada se radi o periodu eksploatacije, treba primijeniti mjere za zaštitu voda. Osnovne mjere za kontrolu i zaštitu od zagađenja voda su: ° Postojanje uređaja za odvodnju i tretman otpadnih voda; ° Periodična provjera sistema za prikupljanje, tretman i odvodnju oborinskih voda; Voda Mora se posvetiti posebna pažnja zaštiti i održavanju kvaliteta podzemnih i površinskih voda. U ovom slučaju moraju se razmotriti sljedeće mjere: ° Kanali duž puteva treba da prikupljaju kišnicu koja dolazi sa površine puta; ° Mulj prikupljen iz kanala i iz komora dekantera će se transportovati na posebnu deponiju ili do postrojenja za tretman otpadnih voda, radi tretiranja zajedno sa muljem koji nastaje kao rezultat procesa koji se odvijaju u ovom postrojenju; ° Stalno praćenje će omogućiti poboljšanje rješenja koja su prihvaćena u ovom projektu; ° Drenažni sistem u osnovi nasipa puta mora ublažiti svako moguće klizanje zemljišta; ° Raspršivači/disipatori protoka će biti zaštićeni kamenom i betonskim elementima; ° Mora se utvrditi koji su dijelovi puta zabranjena područja, dozvoljena samo za transport opasnih supstanci. Ove mjere su povezane sa mjerama koje postavlja nadležni organ za javno zdravstvo i javna preduzeća za vodovod. Tretman otpadnih voda Tretman otpadnih voda sprečava prekoračenje graničnih vrijednosti indikatora koji su određeni važećom okolinskom legislativom. Potrebni su također neki komentari o tretmanu otpadnih voda: ° Voda koja dolazi sa površine puta će se prikupljati u kanalima duž puta; prije oticanja radi ispuštanja u tokove dolazi do izvjesnog taloženja, radi postizanja sedimentacije čvrstih čestica nošenih vodom; ° Dotok će se dešavati tokom kišnog perioda, tako da će proticaj svih vodotoka biti veći od normalnog, pa će razblaženje doprinijeti opadanju koncentracije; ova voda će imati povećanu zamućenost, tako da se za izvjesno vrijeme neće moći koristiti u domaćinstvu; ° U Glavnom projektu predviđena su sva mjesta ispusta duž te su predložene sve mjere kako bi se osiguralo da kvaliteta vode koja odlazi u prirodno riječno korito zadovoljava nivo zagađenja definirane u Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 101/15 i 01/16). Olujne vode koje otiču sa površine puta će se odvoditi u glavne odvodne kanale. Prema tome, vode je neophodno prečistiti i njihovo zagađenje dovesti do graničnih vrijednosti. Sa jakim padavinama, velike količine vode otiču sa površine puta; odvedena voda sadrži različite zagađujuće supstance, čestice, te druge vrste opasnih supstanci i druge vrste opasnih supstanci raspršenih po cijelom putu.
3.5.3 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja projekta na zrak U pogledu mjera ublažavanja negativnih utjecaja projekta na zrak u toku izvođenja radova i eksploatacije planirane dionice obilaznice previđa se sljedeće: ° U toku izgradnje koristiti savremenu praksu i sredstva kod organizovanja gradilišta i izvođenja radova; ° Predvidjeti korišćenje uređaja, vozila i postrojenja koja su, prema evropskim standardima, klasifikovana u kategoriju s minimalnim utjecajem na okolinu;
ENOVA d.o.o. Sarajevo 75 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° Bitna mjera zaštite vazduha je redovna tehnička kontrola ispušnih gasova motora postrojenja i vozila na radilištu kao i njihovo redovno održavanje, kao i korišćenje goriva sa malim sadržajem sumpora; ° Neminovna posljedica izvođenja građevinskih radova (iskop, utovar i istovar materijala) je i disperzija lebdećih čestica i zagađenje vazduha sa njima, pa je potrebno da se tokom izvođenja tih radova primjenjuju sve mjere neophodne da bi disperzija lebdećih čestica u vazduhu bila što manja ; ° Pri utovaru, izdvajanje prašine je minimalno ako je vlažnost materijala oko 6 %. U sušnom periodu potrebno je kvašenje iskopanog materijala da bi se dobila vlažnost od 6 %. ° Zaštita od prašine pri transportu kamionima u našim klimatskim uslovima zadovoljava postupak orošavanja vodom; ° Asfaltne baze, čiji je rad ugovoren, moraju da zadovoljavaju sve uslove date u Zakonima i Pravilnicima vezanim za zaštitu životne sredine, odnosno vazduha, vode, prirode i otpada. S obzirom da je razmatrano područje interesovanja u pogledu nove obilaznice karakteriše brdska i nizijska orografija te rijetka naseljenost gdje je zapravo vrlo malo objekata u blizini projekta posebne mjere ublažavanja na zrak u toku eksploatacije projekta nisu predviđene, jer je saobraćaj u FBiH regulisan prema evropskim standardima za vozila.
3.5.4 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja projekta na tlo Aspekt ublažavanja direktnih i indirektnih negativnih utjecaja odnosno efekata, na tlo i na poljoprivredni zemljišni prostor, ima složen i kontinuiran pristup. Složenost mjera ublažavanja sastoji se u činjenicama da je neophodno primjenjivati mjere koje su kombinovane sa projektantskim i tehnološkim elementima. Kontinuitet se sastoji u tome da je mjere ublažavanja neophodno primjenjivati tokom izvođenja projekta, odnosno tokom izgradnje različitih dijelova projekta, kao i tokom korištenja obilaznice. Sve mjere ublažavanja negativnih utjecaja trebat će se stalno pratiti i unaprjeđivati. Trebat će se uvoditi nove, dodatne mjere ublažavanja, kao rezultat stalnog praćenja negativnih utjecaja, naročito u periodu korištenja obilaznice, i nastojati takvim dodatnim mjerama, sve pojave negativnih utjecaja svoditi na minimum. Aktivnosti ublažavanja negativnih efekata, moraju se provoditi u fazama izgradnje obilazniec i pratećih objekata i u fazi korištenja i pratećih objekata. Tokom izvođenja građevinskih radova, kao mjere ublažavanja negativnih utjecaja, izvođaći radova će trebati realizovati predložene mjere minimiziranja destrukcije tla i zauzimanje poljoprivrednog prostora. Sve deponije materijala, pozajmišta materijala, baze građevinske mehanizacije sa radionicama i slične objekte treba formirati na lokacijama koje ne predstavljaju zone sa dubokim fertilnim tlom i koje nisu u obuhvatu poljoprivrednog zemljišnog prostora. Ovakav prostup predstavljao bi najkvalitetniju mjeru ublažavanja negativnih utjecaja na tlo i poljoprivredni zemljišni prostor, tokom izgradnje obilaznice. Na lokacijama na kojima bi se moralo raditi neko skladište, baza građevinskog materijala, servisna radionica za građevinsku mehanizaciju ili neki slični privremeni bjekti, kao mjere ublažavanja negativnih utjecaja na poljoprivredni zemljišni prostor, trebat će graditi zavjese koje će štititi taj prostor od nepoželjnih kontaminenata. Pored takvih zavjesa na lokacijama gdje će dolaziti do čestih prohoda teških građevinskih mašina i kamiona, trebat će instalirati postrojenja za kišenje i onemogučiti da prašina ometa poljoprivrednu proizvodnju. Za tlo, kao prirodni resurs, bitno je da se kao najvažnija mjere ublažavanja realizira koncept njegovog vračanja u stanje u kome je bilo prije početka radova, ukoliko nije došlo do potpunog njegovog uništenja izgradnjom nekog trajnog objekta. Dakle, kao logičnu realizaciju predloženog koncepta, za lokacije koje će biti oštećene ili trajno uništene, trebat će prije početka građevinskih radova u potpunosti odstraniti fertilni dio ili pedosferu i deponovati je na lokaciju, sa koje će nakon završetka radova biti moguće dovoziti tlo i korigovati oštećene lokacije, nanošenjem tla u količinama koje će obezbijediti nesmetan rast i razvoj biljaka.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 76 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Ovaj koncept ublažavanja negativnih efekata na tlo, trebat će realizirati na cijeloj, na stacionažama gdje bude dolazilo do direktnih negativnih utjecaja. Građevinski objekti, kao mjere ublažavanja negativnih efekata na poljoprivredni zemljišni prostor, predlažu se na stacionaža na kojima će dolaziti do direktnih negativnih utjecaja na tlo i na poljoprivredni zemljišni prostor. Ove objekte trebat će realizirati kao komunikacijska poboljšanja sa poljoprivrednim prostorom. Glavnim projektom predviđeni su prolazi ispod obilaznice, koji će poljoprivrednu proizvodnju ostaviti u rentabilnim okvirima. Ublažavanje indirektnih negativnih utjecaja trebat će realizirati formiranjem zaštitnih vegetacionih pojaseva, koji će za svaku lokaciju imati potrebne dimenzije, forme i strukturu biljnih vrsta. Posebna pažnja biljnim zaštitnim pojasevima bit će posvećena u najvrjednijim poljoprivrednim zemljišnim prostorima, na stacionažama koje su navedene. Zaštitni pojasevi koji će imati prorodni odnosno biljni karakter, a koji će ublažavati kontaminirajuće posljedice od produkata sagorijevanja pogonskih goriva i drugih kontimenanata koji potiću sa obilaznice, predstavljaju najvažniju ekološko- ambijentalnu mjeru ublažavanja indirektnih negativnih efekata.
3.5.5 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na floru Mjere ublažavanja imaju za cilj mininimiziranje i eliminisanje negativnih utjecaja projekta (kako u toku izgradnje, tako i u toku korištenja infrastrukturnog objekta). Mitigacija je važna za identifikaciju odgovarajućih mjera koje mogu osigurati puno uklapanje projekta u postojeći okolinski kontekst. Sadnja autohtone vegetacije (drveća, žbunja i trave) duž obilaznice i u okolnim područjima, radi kompenzacije sječe vegetacije, unapređenja vizuelnog efekta okolnog područja i zaštite od prašine. Zaštita starijeg drveća na gradilištima, pristupnim putevima i duž vodotoka. Vraćanje gradilišta i pristupnih puteva u prirodno stanje. Kontrola zagađenja zraka i praćenje stanja vegetacije okolnih vodotoka, uključujući provjeru statusa flore i vegetacije, tla, te mjere zaštite od požara.
3.5.5.1 Mjere ublažavanja tokom pripreme i perioda izgradnje Mjere ublažavanja u toku pripreme ° Prije početka gradnje odabrati mjesta za odlaganje građevinskog i otpadnog materijala, mjesta za parkiranje te pretakališta za gorivo, s ciljem zaštite okoline i prirode; ° Svi privremeni objekti u funkciji gradilišta moraju biti locirani izvan osjetljivih zona; ° Sačuvati starije primjerke šume na dijelovima trase gdje je to moguće; ° Prije početka gradnje treba odabrati mjesta za odlaganje građevinskog i otpadnog materijala, mjesta za parkiranje i manevarsko kretanje mehanizacije, te pretakališta goriva, radi zaštite biljnog pokrova; ° Nužno je razviti strategiju zaštite podzemnih staništa (nailazak na podzemnu floru) koju treba primjeniti u trenutku nailaska na njih prilkom proboja svih tunela koji su na dionici popriličito zastupljeni u kvalitativnom i kavantitativnom smislu (broj i dužina); ° Kod ostavljanja prolaza ako ne postoji prirodna zaštita, treba posaditi autohtonu vegetaciju tako da se potpuno utopi u krajolik, preko kojih bi divljač i životinje nesmetano i neplašljivo prolazile; ° Prilikom projektiranja mostova, voditi računa o oblikovanju mosta, s ciljem što boljeg uklapanja u riječni ili jezerski ambijent; ° Voditi računa da gradnja mosta ima minimalan utjecaj na okolinu, odnosno da se ne naruši postojeća prirodna ravnoteža, kanjona i drugih mjesta; ° Od biljnih vrsta za uređenje različitih površina uzduž obilaznice te oko objekata za dodatne usluge, koristiti vrste koje se javljaju u sustavu zajednica na širem području trase. Mjere ublažavanja tokom perioda izgradnje
ENOVA d.o.o. Sarajevo 77 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° U toku izvođenja zemljanih radova, humusni sloj kontrolirano deponirati i kasnije koristiti za uređenje pokosa i zelenog pojasa pored puta ili koristiti za druge potrebe sukladno s propisima; ° Ograničiti kretanje teške mehanizacije prilikom izgradnje obilaznice, kako bi devastirana površina bila manja, odnosno koristiti postojeću mrežu puteva, koju nakon završetka radova treba sanirati; ° Kontrolirano zbrinjavanje komunalnog, građevinskog, opasnog i drugog otpada na odlagališta uz suglasnost nadležnih komunalnih poduzeća uzduž trase, odnosno osigurati nepropusne kontejnere za otpad i izričito voditi računa o privremenom i trajnijem odlaganju u okoliš; ° Višak materijala iz iskopa ugraditi u nasipe ili deponirati, a nikako „zaravnati“ u sklopu prirodne vegetacije, kako bi se smanjilo daljnje širenje korovnih i neofitskih vrsta; ° Obavezno i djelotvorno zaštititi tlo (osobito poljoprivredno s većom bonitetnom klasom), od imisija krutih čestica na način da se podignu zaštitni vegetacijski pojasevi uz samu trasu obilaznice, kako bi se što bolje izoliralo tlo u zoni predviđenog utjecaja; ° Urediti pokose uz obilaznice kako bi se spriječilo izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i klizanje tla. Ovo se posebno odnosi na tunele i prostore oko početka i završetka vijadukta; ° Ublažavanje šteta na šumi koje mogu nastati prilikom izgradnje obilaznice mogu se izbjeći pažljivim radom i poštivanjem propisanih mjera i postupaka pri gradnji. Ovo se prvenstveno odnosi na oštećivanje rubnih stabala i njihova korjenja. Da bi se to spriječilo, potrebito je odmah nakon prosjecanja trase uspostaviti šumski red, tj. ukloniti panjeve, izraditi i izvesti svu posječenu drvnu masu. Pri tome treba voditi računa da se posjeku i izrade sva oštećenja i slomljena stabla, kako ne bi postala izvor zaraze. Ovo se posebno odnosi na kulture alpskog i crnog bora koji su osobito osjetljivi na ozljeđivanje, a ovim zajednicama u posljednjih pedesetak godina bliže naseljima vršena su pošumljavanja na nekim mjestima budućeg obilaznice. Zapravo šta se dešava, uspostavljanjem šumskog reda omogućit će se preostalim stablima, osobito onima na novonastalim rubovima, da brže izgrade novi zaštitni rub koji će moći zaštititi sastojinu od izravnih, ali i neizravnih štetnih utjecaja; ° Za ove aktivnosti osobito kod krčenja šuma prema Federalnom Zakonu o šumama treba uraditi i procjenu utjecaja na okoliš zahvata; ° Osobitu pažnju treba posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenim plamenom kako ne bi došlo do šumskih požara. Poštovati sve propise i postupke o zaštiti šuma od požara. Nakon izgradnje treba postaviti znakove koji upozoravaju na ograničenje korištenja vatre, odnosno na opasnost od požara; ° Prilikom premoštenja vodenih ekosistema sačuvati postojeću vegetaciju; ° Osigurati biospelološki nadzor prilikom proboja svih predviđenih tunela na trasi; ° U slučaju nailaska na podzemne objekte i podzemnu floru obavezno je obustaviti radove dok ekipa biospelologa ne utvrdi zatečeno stanje lokaliteta i ne definira vrijednost, te potrebite mjere zaštite podzemne flore i njenih staništa; ° Osigurati trajnu mogućnost praćenja stanja podzemne flore i staništa otkrivenih tijekom proboja tunela (koje biospelolozi ocjene značajnim), te uključiti potrebne mjere zaštite podzemne flore i staništa; ° Suvišan materijal, posebno ispod vijadukata, koji neće biti upotrebljen u graditeljskim aktivnostima, mora biti dislociran na za to predviđene lokacije na kojima je sagledan utjecaj na floru; ° Pri izgradnji prolaza sačuvati okolnu floru koja se nalazi u blizini objekta kako bi se divljač i na taj način, prirodnim tokom vodila ka prolazu, ° Hortikulturalnim mjerama pospješivati naseljavanje i razvoj authtone vegetacije, na svim mjestima gdje projektom nije predviđena sadnja (nasipi i dr.), u protivnom će se razvijati neofiti i još neke vrste koje prije nisu obitovale.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 78 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.5.5.2 Mjere ublažavanja u toku eksploatacije ° Odabir prikladnih lokacija i načina skladištenja kemikalija koje se koriste pri održavanju obilaznice (sol, gnojiva, pesticidi itd), radi zaštite vodene i druge flore; ° Izbjegavanje soli za otapanje i ostalih kemikalija koliko je to moguće; ° U suradnji s nadležnim Federalnim i Županijskim/Kantonalnim vlastima formirati odgovarajuće obučene i opremljene ekipe za hitne intervencije te izraditi odgovarajuće operativne planove hitnih intervencija u različitim akcidentnim situacijama; ° Privremene građevine (asfaltne baze, betonare, parkirališta za mehanizaciju isl.) izvesti izvan vodozaštitnih područja ili, ako to nije moguće, uz odgovarajuće mjere zaštite podzemnih voda, prema istim kriterijima kao i za samu obilaznicu; ° Ukoliko rezultati praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta pokažu povećanu razinu teških metala, znači da zaštita vegetacijskim pojasevima nije dobro sprovedena ili da nije djelotvorna. U tom slučaju treba postupiti u skladu s Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, odnosno ako izmjerene vrijednosti prelaze maksimalno dozvoljene količine štetnih tvari, takva će tla kao onečišćena trebati izdvojiti iz fonda poljoprivrednih tala i pretvoriti ih u šumska tla. Pored toga, trebati će hitno utvrditi razloge uslijed kojih je došlo do onečišćenja okolnog tla, te izvršiti rekultivaciju vegetacijskog zaštitnog pojasa, a ako će trebati izvršiti i primjenu sredstava izrađenih na bazi zeolita, koja mogu vezati teške metale, učiniti i to; ° U redovito održavanje površina razdijeljenog pojasa, površine oko petlji i pratećih uslužnih objekata, potrebito je uključiti uklanjanje korovne flore;
3.5.6 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na faunu Mjere ublažavanja imaju za cilj mininimiziranje i eliminisanje negativnih utjecaja projekta (kako u toku izgradnje, tako i u toku korištenja infrastrukturnog objekta). Mjera ublažavanja je važna za identifikaciju odgovarajućih mjera koje mogu osigurati puno uklapanje projekta u prvobitni okolinski kontekst. ° Sadnja autohtone vegetacije duž obilaznice i u okolnim područjima, radi ponovnog kreiranja staništa za faunu; ° Podizanje zaštitnih ograda na mjestima gdje divlje životinje prelaze obilaznicu; ° Kontrola buke sađenjem dodatne vegetacije (redovi i rubovi) na mjestima gdje se dokaže negativan utjecaj na životinje; ° Obezbjeđenje zaštite otvorenih vodotoka duž trase (građevinski radovi u vodi uz pomoć tehnika bioinženjeringa; ° Ponovno pošumljavanje obalnog pojasa u slučaju sječe, izbjegavanje zamućivanja vodotoka, izgradnja propusta za vodu u slučaju transferzalnih prepreka), monitoring biološkog i hemijskog statusa vode u okolnim vodotocima radi zaštite vodene faune; ° Dobro planirane interventne mjere u slučaju nesreća; ° Vođenje evidencije o mjestima i načinima povređivanja ili stradavanja ljudi i životinja, da bi se mogle unaprijediti mjere zaštite i blagovremeno izbjeći takvi akcidenti.
3.5.6.1 Mjere ublažavanja u toku pripreme i perioda izgradnje Mjere ublažavanja u toku perioda pripreme ° Kako buduća trasa prolazi dijelom uz važne vodene ekosisteme s biološkog stajališta, prilikom projektiranja osobitu pažnju posvetiti odvodnji na senzitivnim zonama (mjesta gdje obituju endemične vrste riba odnosno njihova plodišta i prostore iz kojih se regrutuju); ° Svi privremeni objekti u funkciji gradilišta moraju biti locirani izvan osjetljivih zona;
ENOVA d.o.o. Sarajevo 79 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° Prije početka radova nužno je razviti strategiju zaštite podzemnih staništa (podzemna fauna) koju treba primjeniti u trenutku nailaska na njih prilkom proboja svih tunela koji su na ovoj dionici popriličito zastupljeni u kvalitativnom i kavantitativnom smislu (broj i dužina); ° Na prijelazima vodotoka osigurati permanentno suhi dio kojom sitna dlakava divljač može komunicirati ispod ceste i tijekom povišenog vodostaja; ° Kod ostavljanja prolaza ako ne postoji prirodna zaštita, treba predvidjeti sadnju autohtone vegetacije koja bi se trebala u potpunosti uklopiti u postojeći krajolik, preko kojih bi divljač i životinje nesmetano i neplašljivo prelazili; ° S ciljem onemogućavanja izlaska životinja i divljači na cestu duž cijele trase obilaznice neophodno je predvidjeti dovoljno visoke ograde, gdje se donji dio mora fiksirati za tlo. Mjere ublažavanja u toku perioda izgradnje ° U toku izvođenja zemljanih radova, humusni sloj kontrolirano deponirati i kasnije koristiti za uređenje pokosa i zelenog pojasa pored puta, ili koristiti za druge potrebe sukladno s propisima (zaštita pedofaune); ° Osigurati biospelološki nadzor prilikom proboja svih predviđenih tunela na trasi; ° U slučaju nailaska na podzemne objekte obavezno je obustaviti radove dok ekipa biospelologa ne utvrdi zatečeno stanje lokaliteta i ne definira vrijednost, te potrebite mjere zaštite podzemne faune; ° Osigurati trajnu mogućnost praćenja stanja podzemne faune i staništa otkrivenih tijekom proboja tunela (koje biospelolozi ocjene značajnim), te uključiti potrebne mjere zaštite podzemne faune i staništa; ° Tokom izgradnje vijadukata nužno je što manje utjecati na stanište, jer će i za vrijeme izgradnje ti migracijski koridori biti korišteni za prelaženje životinja; ° Suvišan materijal, posebno ispod vijadukata, koji neće biti upotrebljen u graditeljskim aktivnostima, mora biti dislociran na za to predviđene lokacije na kojima je sagledan utjecaj na okolinu i prirodu (uglavnom se misli na prirodni prolaz divljači); ° U suradnji s lovačkim udrugama koje djeluju u području budućeg zahvata na terenu, razmotriti ustaljene staze divljači kako bi se na vrijeme poduzele sve mjere (izgradnja prolaza za životinje) za spriječavanje šteta koje mogu nastati naletom vozila na divljač, te kako bi se dotična mjesta pravilno označila prometnom signalizacijom; ° Odrediti putne pravce i koridore za kretanje ljudi i vozila, zaštititi areal od nepotrebnih i nekontroliranih ulazaka i kretanja po lovištu; ° Pri izgradnji planiranih prolaza (za ljude i životinje) sačuvati okolnu floru koja se nalazi u blizini objekta kako bi se divljač i na taj način, prirodnim tokom vodila ka prolazu; ° U suradnji s lovačkim udrugama izmjestiti zatečene objekte na budućoj trasi (čeke, hranilišta) na druge lokacije ili nadomjestiti novima.
3.5.6.2 Mjere ublažavanja u toku eksploatacije ° Tokom korištenja obilaznice zaštita voda (vodena fauna) se postiže na način održavanje sistema odvodnje, izborom prikladnih lokacija za objekte službe održavanja te i na izbor materijala koji se pri tome koristi; ° Donošenje određenih Pravilnika koji reguliraju ove aktivnosti; ° Odabir prikladnih lokacija i načina skladištenja hemikalija koje se koriste pri održavanju obilaznice (sol, gnojiva, pesticidi itd); ° Izbjegavanje soli za otapanje i ostalih kemikalija koliko je to moguće; ° Osigurati redovito čišćenje i kvalitetno održavanje svih uređaja i opreme za zaštitu voda te u suradnji s lokalnom zajednicom definirati način zbrinjavanja materijala nastalog čišćenjem i održavanjem ovih uređaja, u skladu s zakonom o otpadu;
ENOVA d.o.o. Sarajevo 80 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° U suradnji s nadležnim federalnim i kantonalnim vlastima formirati odgovarajuće obučene i opremljene ekipe za hitne intervencije te izraditi odgovarajuće operativne planove hitnih intervencija u različitim akcidentnim situacijama; ° Privremene građevine (asfaltne baze, betonare, parkirališta za mehanizaciju isl.) izvesti izvan vodozaštitnih područja ili, ako to nije moguće, uz odgovarajuće mjere zaštite podzemnih voda, prema istim kriterijima kao i za samu obilaznicu; ° U svrhu sprječavanja stradavanja ljudi i divljači, služba održavanja obilaznice dužna je evidentirati stradavanje divljači kako bi se na vrijeme reagiralo poduzimanjem dodatnih mjera zaštite; ° Uočena oštećenja ograde sanirati u najkraćem mogućem roku; ° Ukoliko se pokaže da su uprkos ogradi stradavanja divljači u prometu i prometne nezgode učestale, poduzeti dodatne mjere za sprječavanje navedenih pojava postavljanjem kemijskih repelenata za odbijanje divljači.
3.5.7 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na pejzaž
3.5.7.1 Predložene mjere u toku izgradnje Kao što je ranije rečeno, u ovoj fazi projekta tačne lokacije gradilišta nisu još definisane, pa je tako nemoguće dati mjere ublažavanja utjecaja na pejzaž. Međutim, generalno mjere koje se predlažu su: ° Vidljive smetnje kao što su oblaci prašine od izgradnje mogu se ublažiti primjenom prakse dobrog upravljanja gradilištem kao što je prskanje vodom nezastrtih dijelova radnih puteva i gradilišta; ° Otvoreni usjeci treba da budu ponovno ozelenjeni što je prije moguće, što je poželjno i iz razloga sprečavanja erozije tla; ° Degradirana područja treba sanirati nasadima zelenila ili kroz poljoprivrednu upotrebu.
3.5.7.2 Predložene mjere u toku eksploatacije Priroda promjene topografije usljed projekta je stalna. Međutim, utjecaji na pejzaž mogu se ublažiti do određene mjere zelenim pojasevima oko objekata i izgledom arhitekture, pomoću kojih se objekti integriraju u okolinu. TEM standard preporučuje da se, gdje je to moguće, poprave i koriguju nepoželjni vizuelni efekti kroz primjenu odgovarajućih pejzažnih mjera. Zasijavanje trave i šipražja daje kratkoročni efekat pokrivanja područja otvorenog tla i izloženih padina. Sađenje drveća i grmlja neće odmah dati efekat u pogledu pejzaža, nego treba da raste oko 10 godina da bi se primijetio značajan zaštitni efekat. Obnova zemljišta U poljoprivrednim područjima, realizacija infrastrukture može izazvati promjenu kontinuiteta poljoprivrednog tla sa posljedicama moguće promjene uslova korištenja zemljišta od strane poljoprivrednika. Kontinuitet upravljanja zemljištem, naročito u pogledu kretanja poljoprivrednih mašina će biti predmet narednih faza projekta, kroz realizaciju propusta i prolaza koji će obezbijediti neprekidnost mreže poljoprivrednih puteva. Poseban osvrt na postojeću strukturu poljoprivrednih gazdinstava pri organizaciji aktivnosti mitigacije ili kompenzacije će dozvoliti upotrebu poljoprivrednog područja između nagiba i nasipa izbjegavajući stvaranje marginalnih poljoprivrednih područja, te usitnjavanje i ekstremne promjene okolinskih sistema koji postoje duž teritorije preko koje se prelazi (sistem vodotoka za reklamaciju zemljišta, sistem ograda između polja i duž putne infrastrukture). U vezi sa bližim određivanjem odgovarajuće upotrebe zemljišta koje donosi prihod, a u pogledu kompenzacije, na teritoriji preko koje prelazi obilaznica, biće neophodno prioritetno provjeriti
ENOVA d.o.o. Sarajevo 81 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE mogućnost intervencije na ponovnom ujednačavanju i/ili ponovnoj dodjeli zemljišnog fonda okolnim gazdinstvima, koja će biti konačna, radi kontrole parcelisanja sistema posjeda. Intervencije u pogledu okolinskog i pejzažnog uklapanja Morfologija područja interesovanja pokazuje posebnu vizuelnu osjetljivost na prisustvo objekata obilaznice kao što su mostovi i vijadukti. Problemi vezani za vijadukte i mostove bi se mogli riješiti u narednim fazama projekta, kroz predviđanje objekata sa malim brojem stubova obloženih lokalnim kamenom. Intervencije radi okolinskog i pejzažnog uklapanja usmjerene su na realizaciju elemenata zaklanjanja obilaznice kroz stvaranje zelenih zavjesa duž usjeka i zasjeka obilaznice. Intervencije će se kalibrirati prema tipu puta (prema visini nasipa) i stvaranjem područja sa šibljem. Intervencije ozelenjavanja će takođe biti neophodne na ulazima u tunele, radi ublažavanja promjena na zelenom pokrivaču planinskih padina. Predložene intervencije, u skladu sa mjerama ublažavanja koje se odnose na floru su: ° Uređenje zajednica drveća i grmlja duž rijeke, ° Ozelenjavanje petlji i područja između kosina brda i nasipa, ° Uređenje pojasa grmlja, ° Ponovno davanje prirodnog izgleda području itd.
3.5.8 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja nastajanja otpada Prilikom izvođenja radova na modernizaciji puta treba vršiti odvajanje građevinskog od drugih vrsta otpada. Zbrinjavanje građevinskog otpada se može sprovesti na sljedeći način: ° Jednovrsni građevinski otpadi - Asfaltni lom i miješani asfaltni lom s betonskim lomom treba prikupljati i po goućnosti reciklirati u stalnim asfaltnim bazama. - Kameni otpad treba prikupljati i reciklirati u stalnim kamenolomima ili postrojenjima drobilana, - Papir, staklo, plastika iz građevinskog otpada predaju se ovlaštenim sakupljačima I obrađivačima otpada. ° Miješani građevinski otpadi - Raznovrsni građevinski otpad može se odlagati na deponijama inertnog otpada sa ili bez naknadnog razdvajanja, ili na deponijama komunalnog otpada - Betonski lom sa značajnim udjelom ostalih građevinskih materijala može se odlagati na deponiju inertnog otpada ili na deponijama komunalnog otpada, - Lom opeke i crijepa pomješan sa ostalim građevinskim materijalom može se odlagati na deponijama inertnog otpada ili na deponijama komunalnog otpada. Kako bi se sprečilo raznošenje čvrstog komunalnog otpada koji se normalno javlja u procesu gradnje i boravka radnika u zoni gradilišta (ambalaža od hrane, drugi čvrsti otpaci) mora se vršiti njegovo sistematsko prikupljanje i privremeno odlaganje u kontejnere zatvorenog tipa koje je potrebno postaviti na gradilište. Odlaganje komunalnog otpada ima kratkotrajni karakter, a njegovo uklanjanje je neophodno izvršiti u što kraćem roku. Za preuzimanje ovog otpada izvođač radova treba sklopiti ugovor sa oblaštenim operaterom za upravljanje ovom vrstom otpada.
3.5.9 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na nivo buke i vibracije Tokom izgradnje obilaznice, evidentno je da će se upotrebom građevinskih mašina (rovokopač, bager, buldožer, kompresor za zrak, itd.) i transportnih sredstava (kamioni) proizvoditi buka
ENOVA d.o.o. Sarajevo 82 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE povećanog nivoa i preko 90 dB (A). Međutim, ova buka vezana je isključivo za užu lokaciju izvođenja radova. Kao što je prethodno navedeno područje projekta je relativno nenaseljeno stoga neće biti negativnog utjecaja projekta na stanovništvo. Ipak, u fazi izgradnje potrebno je poduzimati sljedeće mjere ublažavanja negativnih utjecaja buke i vibracija: ° Koristiti opremu i uređaje sa prigušivačima koji moraju biti atestirani, odnosno konstruisani ili izolovani da u spoljnu sredinu ne emituju buku preko dozvoljenog nivoa; ° Građevinske radove koji bi proizvodili veliku buku izvoditi u određenim vremenskim intervalima i prema odgovarajućim propisima i standardima; ° Zabraniti korištenje građevinskih mašina u noćnom periodu i ograničiti ih na radne sate i dane u sedmici; ° Radnici na gradilištu treba da koriste zaštitnu opremu protiv buke (štitnike za uši); ° Izvođač radova se mora pridržavati uobičajenih radnih sati u toku dana; ° Izvođač radova mora koristiti opremu koja zadovoljava zahtjeve Evropske direktive EC/2000/14 vezano za emisiju buke koju proizvodi oprema za upotrebu na otvorenom prostoru; ° U slučaju da nivo buke prekorači dozvoljene vrijednosti, zabraniti korištenje mehanizacije koja proizvodi nedozvoljeno veliku buku, odnosno koristiti modernu i ispravnu mehanizaciju.
3.5.10 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja u akcidentnim situacijama U slučaju akcidentnih situacija potrebno je uspostaviti odgovarajuće procedure za postupanje u ovim situacijama. Najopasniji akcidenati su svakako požar i eksplozija, a pored toga može doći do poplava, zemljotresa, izlijevanja i prosipanja opasnih materijala. Za sve ove pojave potrebno je poduzeti preventivne mjere i to: ° uraditi efikasan sistem protupožarne zaštite sa vatrodojavom i automatskim sistemom za gašenje, ° označavanje i posebno rukovanje uz propisana uputstva sa opasnim i lakozapaljivim materijalima, ° pravilno dimenzioniranje i projektiranje sistema odvodnje, ° projektiranje i izvođenje građevinskih radova na objektima u skladu sa geološkim, geomehaničkim, seizmološkim i erozivnim karakteristikama lokacije, ° provođenje edukacije zaposlenog osoblja, ° jedna od važnih mjera za prevenciju pojave požara je provođenje mjera koje će biti propisane u Elaboratu zaštite od požara, npr.: - izvršiti edukaciju i provjeru znanja osoblja iz oblasti protupožarne zaštite najmanje jedanput godišnje, - osigurati dovoljan broj aparata za gašenje požara na lokaciji, - redovito kontrolirati pristup unutrašnjim i vanjskim hidrantima, - osigurati ispravnost i maksimalnu pokrivenost vatrodojavnim sistemom.
U slučaju bilo kojeg akcidentnog događaja (eksplozije, požara, poplave, prosipanja štetnih materija i sl.), mora se postupiti na sljedeći način: ° pristupiti brzoj intervenciji sanacije nastale pojave, ukoliko je to moguće, ° evakuisati zaposlene najbližim putevima evakuacije i organizirano djelovati, ° ukazati neophodnu prvu pomoć i pozvati nadležne službe (hitnu pomoć, vatrogasce i dr.), ° u slučaju istjecanja opasne supstance u radni prostor ili okoliš, potrebno je istu razrijediti, neutralizirati i apsorbirati.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 83 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Kao što je navedeno, najčešći mogući akcident, tj. opasnosti su požar i eksplozija. Požar i eksplozija bi doveli do ispuštanja opasnih tvari u atmosferu nakon sagorijevanja, predstavljao rizike za radnike i zaposlene u okolnom području.
Tabela 13: Sažeti prikaz mogućih utjecaja projekta na okoliš i predloženih mjera ublažavanja prije izgradnje, u toku izgradnje i eksploatacije projekta Prije izgradnje Mogući utjecaji na okoliš Predložene mjere ublažavanja 1. Eksproprijacija zemljišta i preseljenje - Izrada Elaborata o u skladu sa odredbama stanovništva - prije početka izgradnje Zakona o eksproprijaciji FBiH obilaznice biće izvršena adekvatna - Naknada štete/gubitka eksproprijacija zemljišta na dijelu gdje planirana trasa prolazi kroz privatne posjede, poljoprivredno i šumsko zemljište 2. Usklađenost sa državnim zakonodavstvom Obezbjediti sve potrebne dozvole za implementaciju projekta (vodna, okolinska i građevinska dozvola) Izraditi projektnu dokumentaciju u skladu sa FBiH i EU legislativom Izvođenje radova Mogući utjecaji na okoliš Predložene mjere ublažavanja 1. Stanovništvo 1. Kao najvažniji utjecaji na materijalna dobra - Gradilište organizovati sa ciljem minimalnog lokalnog stanovništva, ističu se oni koji se zadiranja u prostor izvan direktnog zahvata odnose na pojedinačne objekte u zoni ceste. obuhvata projekta (buka, prašina, izduvni - Radove izvoditi sukladno Glavnom projektu i gasovi iz građevinskih mašina) Planu upravljanja građevinskim otpadom, te Planu organizacije gradilišta. - Osigurati primjeren nadzor nad izvođenjem radova. - Realizacija svih pozitivnim zakonskim aktima predviđenih mjera uz korištenje savremenih tehnologija - BAT
2. Komunikacije i infrastrukturni objekti bi mogli Neophodno je maksimalno izbjeći biti presječeni infrastrukturne objekte, kako bi se osigurala nesmetana komunikacija lokalnog stanovništva. 3. Poremećaj u odvijanju saobraćaja Odvijanje saobraćaja regulisati postavljanjem semafora, znakova upozorenja i odgovarajućih znakova za odvijanje saobraćaja 4. Ograničavanje prilaza lokalnog stanovništva Izraditi Plan upravljanja saobraćajem uslijed formiranja gradilišta i rada građevinskih mašina 2. Mikroklimu
1. Saobraćajnica svojom izgradnjom neće uticati Mjere nisu potrebne na promjenu mikroklime područja kroz koje prolazi. 3. Vode
1. Presjecanje vodenih tokova (dvije lokacija) Prije izvođenja radova izvršiti regulaciju korita
ENOVA d.o.o. Sarajevo 84 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
2. Građevinski radovi mogu poremetiti prirodne - Gradilište organizovati sa ciljem minimalnog pravce prihranjivanja, zamutiti ili na drugi zadiranja u prostor izvan direktnog zahvata način onečistiti vodu koja brzo drenira u ceste. podzemlje - Spriječiti otjecanje zamućenih voda, te nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda sa površine gradilišta na tlo. 3. Obzirom na prirodu terena, postoji - Provođenje mjera zaštite voda mogućnost da uslijed nekontrolisanog - Radove izvoditi sukladno Glavnom projektu i izlijevanja maziva i ulja ista dospiju u Planu upravljanja građevinskim otpadom, te podzemne vode Planu organizacije gradilišta. - Osigurati primjeren nadzor nad izvođenjem radova. - Osigurati prostore sa nepropusnom podlogom za smještaj i servisiranje mehanizacije, te zabraniti popravak strojeva i izmjenu ulja u zoni neprihvatljivog rizika na podzemne vode - Prilikom pretakanja i dolijevanja goriva provoditi posebne mjere kako bi se spriječila akcidentna situacija, a ako dođe do onečišćenja, sloj tla treba ukloniti i odvesti na odlagalište. 4. Tlo
1. Oštećenja tla radi nepropisne uspostave Realizacija svih pozitivnim zakonskim aktima gradilišta, skladišta i deponija građevinskog predviđenih mjera uz korištenje savremenih otpada tehnologija - BAT Vršiti pravilno odlaganje otpada, odvajanje opasnog otpada, te angažirati ovlaštene tvrtke za konačno zbrinjavanje otpada. 2. Nekontrolirano i/ili akcidentno istjecanje - Radove izvoditi sukladno Glavnom projektu i goriva, maziva i ulja iz transportnih ili Planu upravljanja građevinskim otpadom, te građevinskih mašina/strojeva Planu organizacije gradilišta. - Osigurati primjeren nadzor nad izvođenjem radova. - Osigurati prostore sa nepropusnom podlogom za smještaj i servisiranje mehanizacije, te zabraniti popravak strojeva i izmjenu ulja u zoni neprihvatljivog rizika na podzemne vode - Prilikom pretakanja i dolijevanja goriva provoditi posebne mjere kako bi se spriječila akcidentna situacija, a ako dođe do onečišćenja, sloj tla treba ukloniti i odvesti na odlagalište. 3. Kontaminacija tla hemijskim zagađivačima Ispravno korištenje hemijskih sredstava uz radi neadekvatnog uskladištenja ili provođenje propisanih mjera zaštite i neadekvatnog korištenja hemijskih sredstava izbjegavanje korištenja opasnih sredstava ili njihovo potpuno isključivanje iz upotrebe tokom gradnje ili adekvatna zamjena manje opasnim sredstvima. 4. Oštećenja ili trajni gubitak tla kao prirodnog Glavnim projektom izabrana je trasa u resursa radi postavljanja trase projekta u prostorima sa nižim kategorijama upotrebne prostor vrijenosti, u kojima su zastupljena i tla manjih proizvodnih mogućnosti. 5. Oštećenja poljoprivrednog proizvodnog Realizacija svih, pozitivnim zakonskim aktima prostora prašinom i hemijskim onečišćivačima predviđenih mjera, uz korištenje savremenih i umanjenje kvalitete proizvoda tehnologija - BAT 6. Nepravilna obrada i ispuštanje otpadnih voda - Radove izvoditi sukladno Glavnom projektu i sa gradilišta Planu organizacije gradilišta. - Provođenje mjera zaštite voda
ENOVA d.o.o. Sarajevo 85 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
5. Zrak 1. Onečišćenje zraka (emisija dima i prašine) - Vlaženje gradilišta kako bi se spriječilo podizanje uslijed prometa i rada transportnih i prašine tokom toplih i suhih vremenskih uvjeta, a građevinskih vozila, rada asfaltne baze, te posebno u vjetrovitom periodu. prašenja prilikom manipulacije sa sirovinama - Kod transporta građevinskog i drugog sitnog materijala isti prekriti kako ne bi došlo do rasipanja materijala na okolno područje. 2. Emisije ispušnih plinova koje nastaju kao - Redovno održavanje građevinskih strojeva, produkt sagorijevanja pogonskog goriva osiguravati maksimalnu ispravnost i uslijed rada građevinskih mašina funkcionalnost sustava sagorijevanja pogonskog goriva, koristiti i redovno kontrolirati gorivo sa garantiranim standardom kvaliteta. 6. Floru i faunu 1. Oštećenja i rezanje stabala Realizacija svih, pozitivnim zakonskim aktima predviđenih mjera, uz korištenje savremenih tehnologija. Izvršiti rekultivaciju oštečenog prostora. 2. Uspostavljanja gradilišta, odlagališta, ali i Prije samog početka radova, neophodno je radnih prostora, što za posljedicu ima na adekvatan način organizovati odlagališta opadanje brojnosti populacija, kao i površine otpadnog materijala, pozajmišta građevinskog koju biljne zajednice zauzimaju materijala, te drugih objekata na gradilištu, i to na način da nanesena šteta po biljne zajednice bude što manja 3. Djelovanja mehanizacije čime se značajno Koristiti novu, ispravnu mehanizaciju narušava prirodna ravnoteža 4. Utjecaja otpadnih voda, koji se ogleda u Potrebno je ograničiti opterećenje otpadnim mogućnosti njenog daljeg oticanja, te vodama na što širem području zagađenja podzemnih voda, što dovodi do dalje degradacije biljnih zajednica 5. Zbog obima radova koji se izvode na Prije samog početka radova, neophodno je na gradilištu, dolazi do narušavanja staništa, ali i adekvatan način organizovati odlagališta smanjenja mogućnosti migracija otpadnog materijala, pozajmišta građevinskog životinja materijala, te drugih objekata na gradilištu, i to na način da nanesena šteta po bude što manja 6. Primjena teške mehanizacije dovodi do Koristiti novu, ispravnu mehanizaciju, koje su povećanja koncentracije štetnih gasova i prošle tehničke preglede prašine 7. Uslijed izgradnje trase dolazi do fragmentacije Mjera ublažavanja nije primjenjiva, s obzirom da staništa i povećanja rubnog efekta je izgradnja ceste linijskog karaktera koja dijeli stanište na dva dijela 8. Migracija (privremena) plašljivih vrsta S obzirom da je migracija privremena nisu životinja (npr. zec, vjeverica itd.) predviđene posebne mjere ublažavanja 7. Pejzaž 1. Tokom izgradnje doći će do narušavanja Mjere ublažavanja su obuhvaćene ostalim vizuelnog dojma pejzaža, ali je taj utjecaj mjerama zaštite, te ih nije potrebno posebno kratkotrajan. razmatrati. 8. Zaštičene dijelove prirode i kulturno-historijsko naslijeđe 1. Na području koje je predviđeno za izgradnju Pošto nisu zabilježena navedena područja u buduće saobraćajnice nema zaštićenih bližem okruženju projekta, mjere nisu navedene prirodnih područja i kulturno-historijskog naslijeđa, koja bi direktno bila ugrožena projektom
ENOVA d.o.o. Sarajevo 86 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
9. Buka 1. Povećanje nivoa buke i vibracije na lokaciji - Provođenje svih mjera predviđenih POG-om u gradilišta uslijed rada i prometa građevinskih cilju smanjenja buke. mašina i eventualno miniranje (tuneli) - Opremu koja je bučna postaviti dalje od osjetljivih prijemnika. - Aktivnosti gradnje planirati tako da se izbjegavaju paralelne aktivnosti više uređaja u blizini prijemnika. - Tokom izvođenja radova održavati mehanizaciju (građevinske strojeve i vozila) u ispravnom stanju i iste koristiti samo po potrebi. Oprema koja se ne koristi u tom trenutku treba biti ugašena. - Korištenje inženjerskih tehnika kontrole buke gdje je praktično (korištenje prigušnih lonaca, prigušivača i sl.). - Ograničiti aktivnosti koje potencijalno proizvode veliku buku (npr. miniranja) samo u toku radnih sati u toku dana, - Radove bušenja i miniranja smanjiti na najmanju moguću mjeru. - U slučaju prekoračenja dopuštenih vrijednosti, osigurati radnicima zaštitnu opremu pri radu i primijeniti propise zaštite na radu. Eksploatacija projekta Mogući utjecaji na okoliš Predložene mjere ublažavanja 1. Stanovništvo 1. Nema negativnih utjecaja, prepoznati su samo Mjere nisu potrebne pozitivni utjecaji (rasterećenje postojeće magistralne ceste, smanjenje buke oko naselja postojeće magstrale, podizanje vrijednosti privatnih posjeda itd.) 2. Mikroklimu
1. Saobraćajnica svojom izgradnjom neće uticati Mjere nisu potrebne na promjenu mikroklime područja kroz koje prolazi. 3. Vode
1. Tokom korištenja može da dođe do zagađenja Redovno održavanje sistema odvodnje i oborinskih voda pogonskim gorivom, objekata za tretman otpadnih voda (separatori) motornim uljima, ostacima guma sa saobraćajnice. itd 2. Zagađenje voda uslijed pojave akcidentnih U slučaju akcidentnih situacija postupiti prema situacija. operativnom planu interventnih mjera koje je odredio nadležni organ. 4. Tlo
1. Oštećenja tla radi neodgovarajućeg korištenja Realizacija svih, pozitivnim zakonskim aktima odmorišta i parkinga predviđenih mjera i redovno praćenje stanja i održavanje ovakvih lokaliteta 2. Kontaminacija tla mehaničkim i hemijskim Realizacija projektom predviđenih fizičkih zagađivačima od automobila i transportnih barijera u zonama konflikta ili realizacija sredstava koja zaostaju u koridoru ceste radi bioloških barijera. Redovna obhodnja kvarova i kao posljedica sagorijevanja saobraćajnice i blagovremene intervencije pogonskih goriva tehničkih službi.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 87 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3. Oštećenja tla kao posljedica saobraćajnih Prijevoz opasnih tereta uz pratnju. akcidenata 5. Zrak 1. Emisije ispušnih plinova (CO2, CO, NO, NO2, - Sve mašine i vozila u toku održavanja ceste PAH itd.) koji nastaju uslijed procesa moraju imati upotrebnu dozvolu i ugrađene sagorijevanja goriva u toku odvijanja filtere za smanjivanje čađi saobraćaja i održavanja ceste - Vršiti monitoring zraka 6. Floru i faunu
1. Negativan utjecaj uslijed pojave akcidentnih - Prometnicu opremiti odgovarajućom situacija (požar, eksplozija, oštećenja sistema horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, koja za prikupljanje otpadnih voda, istjecanje obuhvata sve vidove potrebnih zabrana i opasnih tekućina - goriva, masti i ulja, naftni obavještenja u zonama mogućeg zagađenja derivati itd.) voda. - Prometnom signalizacijom utjecati na sudionike u prometu koji prevoze opasne tvari na način da se smanji brzina vožnje, zabrani pretjecanje kamiona, poveća nivo pažnje, zabrani zaustavljanje vozila na cesti i sl. - Uspostaviti dobru koordinaciju sa svim javnim službama; - U slučaju onečišćenja, provodit će se hitna sanacija u skladu s Pravilnikom o postupcima i mjerama u slučajevima akcidenta na vodama i obalnom vodnom zemljištu (Sl. novine FBiH br. 71/09). - U slučaju istjecanja opasnih supstanci, iste je potrebno razrijediti, neutralizirati i apsorbirati. Poslove čišćenja mora izvršiti stručno lice uz upotrebu propisanih zaštitnih sredstava. 2. Znatan utjecaj na floru i faunu tokom Biće osigurane kroz ostale mjere ublažavanja. korištenja saobraćajnice, imat će povećane koncentracije ispušnih plinova. 7. Pejzaž
1. Obzirom da su tehnički elementi trase Mjera nije predviđena usklađeni, cjelokupan izgled trase se uklopio u okoliš 8. Zaštičene dijelove prirode i kulturno-historijsko naslijeđe
1. Na području koje je predviđeno za izgradnju Mjera nije predviđena buduće saobraćajnice nema zaštićenih prirodnih područja i kulturno-historijskog naslijeđa, koja bi direktno bila ugrožena projektom 9. Buka 1. Povećan nivo buke koja nastaje na obilaznici - Sve mašine i vozila u toku održavanja ceste kao rezultat odvijanja prometa djeluje na moraju imati upotrebnu dozvolu okoliš kroz koju ta prometnica prolazi i - Vršiti monitoring buke doprinosi degradaciji kvalitete življenja i ometa divlje životinje
ENOVA d.o.o. Sarajevo 88 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.6 Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja projekta i/ili njihov utjecaj Shodno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i drugim važećim okolišnim propisima, potrebno je obezbijediti provođenje monitoringa postrojenja i aktivnosti na lokaciji projekta. Monitoring emisija zagađujućih tvari predstavlja vrlo važan element sistema upravljanja kvalitetom i zaštite okoliša pa ga je stoga potrebno organizirati i redovno provoditi prema propisanoj metodologiji. Monitoringom treba obuhvatiti redovno vizualno praćenje funkcioniranja svih tehničkih sistema za pročišćavanje i smanjivanje emisija, kao i tehnološke opreme i aktivnosti koje mogu negativno utjecati na okoliš u cilju sprječavanja i što većeg ublažavanja emisija i negativnih utjecaja na okoliš. Isto tako, potrebno je obezbijediti povremeni, odnosno periodični monitoring emisije plinova u zrak, monitoring kvalitete otpadnih voda i mjerenje nivoa buke. Osnova za mjerenja i ocjenu utjecaja vrši se u skladu s Zakonom o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, broj 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, broj 38/09), Zakonom o zaštiti zraka („Sl. novine FBiH“, broj 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka („Sl. novine FBiH“, 04/10), Zakonom o vodama („Sl. novine FBiH“, broj 70/06), Zakonom o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, broj 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, broj 72/09), Zakonom o zaštiti od buke („Sl. novine FBiH“, broj 110/12) kao i drugih podzakonskih akata koji su vezani za zaštitu okoliša: ° Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih tvari u zrak („Sl. novine FBiH“, broj 12/05), ° Pravilnik o graničnim vrijednostima kvalitete zraka („Sl. novine FBiH“, broj 12/05), ° Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih tvari u zrak („Sl. novine FBiH“, broj 12/05), ° Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 101/15 i 01/16) Provjera i praćenje emisije u zrak vrši se u cilju dokazivanja da emisije na lokaciji zadovoljavaju granične vrijednosti emisije propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije u zrak („Sl. novine FBiH“, broj 12/05), te u cilju dobivanja podataka za izradu katastra emisija, odnosno praćenja kretanja vrijednosti emisije na lokaciji projekta. Mjerenje emisije u zrak vrši se u skladu s odredbama Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih tvari u zrak („Sl. novine FBiH“, broj 12/05) i u skladu s BAS standardima iz ove oblasti (metode mjerenja standardizirane prema EU normativima). Ispitivanje i ocjenjivanje kvaliteta ispuštene otpadne vode koja nastaje na lokaciji potrebno je provoditi u skladu s odredbama Uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 101/15 i 01/16). Praćenje produkcije otpada vrši se u skladu s odredbama Zakona o upravljanju otpadom i pravilnika donesenih na bazi ovog Zakona. Mjerenje nivoa buke radi se u skladu s Zakonom o zaštiti od buke („Sl. novine FBiH“, broj 110/12) i prema međunarodnim standardima ISO 1996/1-3. Operator je dužan ustrojiti i uredno voditi podatke o okolišnom i tehnološkom monitoringu, te izvještavati nadležne subjekte u skladu s okolišnim propisima.
3.6.1 Monitoring emisija u zrak
U skladu sa članom 9. Pravilnika o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH, br. 9/14), obveznik provjere emisije je Investitor postrojenja čija emisija u zrak iz stacionarnog izvora podliježe ograničenju na osnovu:
ENOVA d.o.o. Sarajevo 89 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH, br. 12/05) i ° Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl. novine FBiH, br. 3/13). odnosno ukoliko prelaze granične vrijednosti emisije u zrak ili pragove koje određuju navedeni pravilnici.
Budući da radovi vezani za izgradnju cesta ne podliježu obavezi vršenja monitoringa emisija u zrak i spadaju u red difuznih emitera, monitoring emisija u zrak u fazi izgradnje obilaznice podrazumijevat će kontrolu i nadzor nad provođenjem predloženih mjera zaštite zraka iz faze izgradnje.
S tim u vezi, potrebno je vizualnim pregledom svakodnevno vršiti sljedeće provjere: ° implementaciju prekrivanja utovarnog dijela kamiona prilikom transporta građevinskog ili drugog usitnjenog materijala, kako bi se spriječilo rasipanje materijala i podizanje prašine prilikom transporta, ° implementaciju vlaženja/prskanja neasfaltiranih površina u suhom periodu bez padavina s ciljem smanjenja podizanja prašine uslijed djelovanja vjetra, ° implementaciju ograničenja brzine kretanja vozila do 20 km/h s ciljem smanjenja mogućnosti podizanja prašine, ° gašenja uređaja i mehanizacije kada se isti ne koriste, ° korištenja uređaja i opreme koja ima važeće upotrebne dozvole i koja je redovno servisirana s ciljem osiguravanja optimalnog rada motora, ° kontrolu skladištenja otpada koji će nastajati pri izgradnji ° kontrolu rastavljanja otpada predviđenog za transport (dozvoljeno je rastavljati otpad samo do dimenzija pogodnih za transport do mjesta zbrinjavanja).
3.6.2 Monitoring emisija u vode Monitoring emisija u vode u fazi izgradnje obilaznice podrazumijevat će kontrolu i nadzor nad provođenjem predloženih mjera zaštite voda u fazi izgradnje i eksploatacije projekta. S tim u vezi, potrebno je vizualnim pregledom svakodnevno vršiti sljedeće provjere: ° monitoring površinske vode na lokaciji najbližih izvorišta i vodotoka, ° poštivanja zabrane pretakanja supstanci koje mogu narušiti kvalitetu vode, kao što su goriva, ulja i maziva, ° poštivanja zabrane izmjene motornih ulja, rashladnih tekućina i akumulatora na svim vrstama vozila na lokaciji projekta, ° poštivanja zabrane servisnog pranja vozila i dijelova vozila na lokaciji, ° adekvatnost privremenog skladištenja različitih vrsta otpada koji će nastajati pri sanaciji izgradnji, posebno opasnog otpada, ° izvršenja nabavke posuda i adsorptivnih materijala (pijesak, piljevina, okipor i sl.) za prevenciju većeg onečišćenja u slučajevima curenja ulja, opasnih tečnih materija i sl, ° ukoliko dođe do nepovratnog onečišćenja tla opasnim tvarima, provjeriti je li sav onečišćeni teren iskopan, privremeno skladišten u bačve i spremnike te predan na zbrinjavanje kao opasni otpad.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 90 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Ukoliko tokom izvođenja radova nastane otpadna voda, prije odvođenja i ispuštanja u vodotoke ili u kanalizaciju, potrebno je otpadnu vodu očistiti do zahtijevanog stepena čistoće u skladu sa Uredbom o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 101/15 i 01/16). Zahtijevani stepen čistoće potrebno je provjeriti ispitivanjem kvalitete otpadnih voda koje vrši akreditirana laboratorija koja upotrebljava laboratorijske metode analize za ispod nabrojane parametre:
° mjerodavni protok, ° temperaturu, pH vrijednost, ° miris i boju, ° sadržaj otopljenog kisika,
° BPK 5, ° KPK, ° ukupne suspendirane tvari, ° električnu provodljivost, ° isparni ostatak, ° gubitak žarenjem, ° alkalitet, ° hloride i sulfate,
° NH 4-N, NO 2-N, NO 3-N, ukupni N, ° orto-fosfate i ukupni P, ° test toksičnosti (bioogled s testnim organizmom Daphnia magna Strauss).
Učestalost monitoringa provodi se s obzirom na protok otpadnih voda. U skladu s Uredbom, minimalni godišnji broj uzoraka direktno je vezan uz dnevni protok te tako minimalni godišnji broj ispitivanja, tj. uzorkovanja iznosi:
° 2 za industrijske korisnike sa ispuštanjem <20 m 3/dan otpadnih voda, ° 4 za industrijske korisnike sa ispuštanjem 20-50m 3/dan otpadnih voda, ° 6 za industrijske korisnike sa ispuštanjem 50-100m 3/dan otpadnih voda, ° 8 za industrijske korisnike sa ispuštanjem 100-500m3/dan otpadnih voda, ° 12 za industrijske korisnike sa ispuštanjem >500 m 3/dan otpadnih voda.
Tabela 14 u nastavku pokazuje minimalni broj uzimanja uzoraka otpadnih voda ispuštenih iz postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda i od strane industrijskih korisnika čije otpadne vode dominantno sadrže organsko opterećenje u skladu sa Uredbom.
Tabela 14: Minimalni broj uzimanja uzoraka otpadnih voda ispuštenih iz postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih voda i od strane industrijskih korisnika čije otpadne vode dominantno sadrže organsko opterećenje 24 Aglomeracije sa Minimalni broj uzoraka tokom jedne godine opterećenjem manjim od 2.000 ES ° 4 uzorka tokom prve godine ° 12 uzoraka tokom prve godine; ° 4 uzorka tokom slijedećih godina ako se može dokazati da su tokom 2.000 - 9.999 ES prve godine otpadne vode iz postrojenja za pročišćavanje ispunile zahtjeve iz ove Uredbe;
24 U skladu sa Uredbom o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, broj 101/15 i 01/16).
ENOVA d.o.o. Sarajevo 91 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Aglomeracije sa Minimalni broj uzoraka tokom jedne godine opterećenjem ° 12 uzoraka mora se uzeti u narednoj godini ukoliko jedan od uzorka ne pokaže zadovoljavajuće rezultate 10.000 - 49.999 ES ° 12 uzoraka 50.000 i više ES ° 24 uzorka
U fazi eksploatacije projekta biće potrebno vršiti monitoring kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda, i to: ° monitoring na lokaciji ispuštanja voda u recipijente i ° monitoring površinskih voda na lokaciji obližnjih izvorišta.
Učestalost i način monitoringa potrebno je provoditi u skladu sa Uredbom o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 101/15 i 01/16), odnosno s obzirom na tip otpadne vode i protok otpadnih voda. Zahtijevani stepen čistoće potrebno je provjeriti ispitivanjem kvalitete otpadnih voda koje vrši akreditirana laboratorija.
3.6.3 Monitoring emisije buke Monitoring buke u fazi izgradnje i eksploatacije podrazumijevat će kontrolu i nadzor nad provođenjem predloženih mjera nastajanja buke u fazi izgradnje. S tim u vezi, potrebno je vizualnim pregledom svakodnevno vršiti sljedeće provjere: ° ograničenje izvođenja radova samo na period dana (period dana traje od 06:00 do 22:00 sata, period noći traje od 22:00 do 06:00) 25 , ° ograničenje istovremene upotrebe više mašina koje generiraju buku veću od 70 dB, ° korištenja uređaja i opreme koja ima važeće upotrebne dozvole i koja je redovno servisirana, ° primjene ličnih zaštitnih sredstava uposlenih na gradilištu, ° gasiti uređaje i mehanizaciju kada se ne koristi.
Monitoring ambijentalne buke u fazi izgradnje i eksploatacije biće potrebno raditi jedino u slučaju pritužbi okolnih privrednih subjekata i lokalnog stanovništva na ometajući utjecaj buke. U tom slučaju, intenzitet okolišne (ambijentalne) buke se mjeri i ocjenjuje u skladu s odredbama Zakona o zaštiti od buke26 . Mjerenja nivoa buke se vrše prema granicama industrijskog kruga, posebno prema najbližim stambenim i stambeno-poslovnim objektima. Ovaj Zakon ne određuje učestalost mjerenja nivoa buke, stoga je monitoring nivoa buke, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 38/09), potrebno raditi svake tri godine ukoliko faza izgradnje bude trajala više godina. Zakonom o zaštiti od buke (Sl. novine FBiH, br. 110/12) utvrđeni su dozvoljeni nivoi buke, mjere zaštite od buke i način mjerenja buke. Granični nivoi buke usklađeni su sa namjenom prostora, tako da ne ugrožavaju život i rad ljudi, a posebno njihovo zdravlje. Dobivene rezultate mjerenja ambijentalne buke potrebno je usporediti sa dozvoljenim nivoima koje je odredio Zakon, te ukoliko ambijentalna buka prekoračuje dozvoljene vrijednosti za zone IV i VI, potrebno je primijeniti strožije mjere ublažavanja.
Tabela 15: Dozvoljeni nivoi vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke 27 Najviši dozvoljeni nivoi (dBA) Područje Namjena područja Ekvivalentni (zona) Vršni nivo nivoi Leq
25 Prema Zakonu o zaštiti od buke (Sl. novine FBiH, broj 110/12) 26 Sl. novine FBiH, broj 110/12 27 Prema odredbama Zakona o zaštiti od buke (Sl. novine FBiH, broj 110/12)
ENOVA d.o.o. Sarajevo 92 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Dan noć L1 I Bolničko – lječilišno 45 40 60 II Turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65 Čisto stambeno, odgojno-obrazovne i zdravstvene III 55 45 70 institucije, javne zelene i rekreacione površine Trgovačko, poslovno, stambeno i stambeno uz IV 60 50 75 prometne koridore, skladišta bez teškog transporta Poslovno, upravno, trgovačko-obrtničko, servisno V 65 60 80 (komunalni servis) Industrijsko, skladišno, servisno i prometno područje VI 70 70 85 bez stanovanja
3.6.4 Monitoring nastajanja otpada Operater je dužan vršiti monitoring nastajanja otpada u fazi izgradnje i eksploatacije i o tome voditi odgovarajuću evidenciju u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 72/09), Pravilnika o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH, br. 9/05) i Uredbe o selektivnom prikupljanju, pakiranju i označavanju otpada i drugim propisima o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, br. 31/06). Investitor je dužan voditi evidenciju o ukupnim količinama nastalog otpada koji se generira po kategorijama (sa šiframa), u skladu s Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama, a osobito za opasni otpad. Evidenciju o otpadu, u skladu sa članom 20 Zakona o upravljanju otpadom, vodi odgovorno lice za upravljanje otpadom. Investitor treba imenovati odgovorno lice za poslove upravljanja otpadom.
3.6.5 Prijedlog monitoring plana Monitoring Planom određuje se praćenje i mjerenje ključnih karakteristika svih aktivnosti i emisija vezanih za implementaciju projekta (faza izgradnje i eksploatacije) koji mogu imati negativan utjecaj na okoliš. Ciljevi uspostave Monitoring Plana Investitora su izvršavanje zakonskih odredbi po pitanju vršenja obaveznih monitoringa emisija u sve sastavnice okoliša te planiranje praćenja utjecaja na okoliš odnosno: ° praćenje promjene stanja okoliša i utjecaja na okoliš kako bi se ukazalo na smanjenje zagađenja, ° da se lociraju i prate uzorci kako bi se mogle poduzimati korektivne i preventivne mjere, ° da se može izvršiti vrednovanje usaglašenosti sa relevantnim zakonskim propisima. Osnova za Monitoring Plan data je u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 38/09), Zakonom o zaštiti zraka (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 4/10), Zakonom o vodama (Sl. novine FBiH, br. 70/06) i Zakonom o zaštiti od buke (Sl. novine FBiH, br. 110/12). Također, Planom su uzeti u obzir sljedeći podzakonski akti navedenih zakona: Pravilnik o monitoringu emisija zagadujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH, br. 9/14), ° Pravilnik o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH, br. 1/12), ° Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH, br. 12/05), ° Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 101/15 i 01/16),
ENOVA d.o.o. Sarajevo 93 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Sl. novine FBiH, br. 92/07, 46/09, 79/11 i 88/12), ° Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH, br. 09/05), Prijedlog monitoring plana za realizaciju projekta u toku izgradnje i eksploatacije dat je u tabeli 16.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 94 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Tabela 16: Prijedlog Monitoring Plana u fazi izgradnje i eksploatacije projekta Kako će se parametar pratiti, Gdje će se parametar Kada će se Zašto će se parametar Procjena Koji parametar se prati? frekvencija mjerenja ili stalno Odgovornost pratiti? parametar pratiti? pratiti? troškova (KM) mjerenje? Faza izgradnje
Kvalitet vode (površinske i podzemne):
• Hemijska analiza (temperatura, pH, Uzimanje uzoraka i laboratorijsku 200 KM po 1 Analize kvaliteta vode miris, boja, mutnoća, sadržaj otopljenog analizu vršiti najmanje jednom Monitoring izvršiti u uzorku vode za vrše se u cilju kisika, el. provodljivost, isparni ostatak, Monitoring će se vršiti godišnje. Uzorkovanje vršiti za periodu izgradnje hemijsku utvrđivanja svih amonijak, BPK , HPK, NO ukupni N, na dva potoka koji se period godine kada su obilnije obilaznice. analizu JP Ceste FBiH 5 3, mogućih promjena ukupni fosfor - P, Hloridi, ukupne reguliraju i rijeka padavine. Uzorkovanje vršiti Ovlaštena institucija parametara kvaliteta 140 KM po 1 suspendirane tvari and ulja and masti) Mrežnica (Slika 18) za period ranog (akreditirana laboratorija) Metode i laboratorijski standardi vode koji se prate u uzorku vode za proljeća, kasna Ukupno 3 lokacije uzimanja uzoraka i vršenja analize odnosu na trenutno mikrobilošku • Mikrobiološka analiza (ukupni koliformi, jesen i zimi. fekalni koliformi (Escherichia coli, trebaju biti dati u izvještaju o stanje (nulto stanje). analizu fekalne streptokoke (Enterococcus istom. faecalis))
Planirana trasa puta Kvalitet zraka: Uzorkovanje i laboratorijsku Analize kvaliteta zraka koja prolazi kroz Monitoring će se vrše se u cilju • Parametri kvaliteta zraka (SO , NO , analizu vršiti najmanje 4 puta 2 2 naseljena mjesta vršiti u periodu utvrđivanja svih čađ), ukupna taložna tvar, PM10 i PM godišnje. JP Ceste FBiH (blizu domaćinstava) najintezivnijih i mogućih promjena 700 KM po 1 2.5, O 3 Metode i laboratorijski standardi Ovlaštena institucija Ukupno 3 lokacije kompleksnijih parametara kvaliteta uzorku uzimanja uzoraka i vršenja analize (akreditirana laboratorija) • Meteorološki uslovi u momentu analize uzimanja uzoraka izvođenja radova na zraka koji se prate u trebaju biti dati u izvještaju o kvaliteta zraka (pravac pružanja vjetra, (Muslići, Papari i obilaznici. odnosu na trenutno istom. pritisak, temperatura, vlažnost) Kamenica) stanje (nulto stanje).
Planirana trasa puta koja prolazi kroz Uzimanje uzoraka i laboratorijsku Analize kvaliteta tla vrše se u cilju Kvalitet tla: naseljena mjesta i analizu vršiti najmanje jednom Monitoring izvršiti u utvrđivanja svih poljoprivredne godišnje. JP Ceste FBiH periodu izgradnje mogućih promjena 100 KM po 1 • pH vrijednost obradive površine Ovlaštena institucija Metode i laboratorijski standardi obilaznice - parametara kvaliteta uzorku (akreditirana laboratorija) • Teški metali (kadmij, olovo) Ukupno 3 lokacije uzimanja uzoraka i vršenja analize izvođenje radova. zraka koji se prate u uzimanja uzoraka trebaju biti dati u izvještaju o odnosu na trenutno (Muslići, Papari i istom. stanje Kamenica)
Nivo buke: Mjerenje vršiti u Planirana trasa puta Mjerenje vršiti najmanje jednom Mjerenje nivao buke 120 KM po JP Ceste FBiH • Lrezid – nivo rezidualne buke periodu jednom koja prolazi kroz godišnje i u slučaju pritužbi od se vrši zbog velikog • L – ekvivalentni nivo najintezivnijih Ovlaštena institucija eq naseljena mjesta lokalnog stanovništva povećanja buke i mjerenju (jedna L1 - nivo buke koji je prekoračen 1% građevinskih (akreditirana laboratorija) • vibracija na gradilištu lokacija) vremena od perioda u kojem se mjeri Ukupno 3 lokacije Metode i standardi mjerenja nivoa radova, bušenja i
ENOVA d.o.o. Sarajevo 95 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Kako će se parametar pratiti, Gdje će se parametar Kada će se Zašto će se parametar Procjena Koji parametar se prati? frekvencija mjerenja ili stalno Odgovornost pratiti? parametar pratiti? pratiti? troškova (KM) mjerenje? mjerenja nivoa buke buke t rebaju biti dati u izvještaju o eventualnog (Muslići, Papari i istom. miniranja Kamenica)
JP Ceste FBiH Izvođač radova Odgovorna osoba za provedbu Nastajanje otpada (građevinski otpad, monitoringa: komunalni otpad i posebne vrste otpada Potrebno je vršiti stalnu evidenciju - odgovorna osoba za (gume, ulja, akumulatori itd.) Parametri se prate Eliminacija negativnih Varijabilno (u proizvedenog, odloženog, implementaciju „Plana Parametri: Kompletna trasa svakodnevno, utjecaja na okoliš koji zavisnosti od privremeno skladištenog otpada količine i vrste upravljanja (građevinskim) - vrsta (opasni i neopasni) i količina izvođenja radova prilikom odvoza i uzrokuje odloženi koji je nastao u toku izvođenja otpadom“, - način transporta i privremenog zbrinjavanja otpada otpad otpada) radova - ekološki nadzor prilikom skladištenja/deponovanja izvođenja radova, ili - zbrinjavanje od ovlaštene kompanije - rukovodioc radne jedinice za sakupljanje i odlaganje otpada Faza eksploatacije
Uzimanje uzoraka i laboratorijsku analizu vršiti najmanje jednom Kvalitet vode (površinske i podzemne): godišnje. Uzorkovanje vršiti za • Hemijska analiza (temperatura, pH, period godine kada su obilnije 200 KM po 1 Analize kvaliteta vode miris, boja, mutnoća, sadržaj otopljenog padavine. vrše se u cilju uzorku vode za kisika, el. provodljivost, isparni ostatak, Monitoring će se vršiti Ukoliko se analizom utvrde Monitoring vršiti utvrđivanja svih hemijsku amonijak, NO 3, ukupni N, ukupni fosfor - analizu JP Ceste FBiH na dva potoka koji se vrijednosti parametara koji su tokom korištenja mogućih promjena P, Hloridi, ukupne suspendirane tvari Ovlaštena institucija reguliraju i na rijeci ispod graničnih vrijednosti (MDK) ceste (npr. u parametara kvaliteta and ulja and masti) 140 KM po 1 (akreditirana laboratorija) Mrežnica tada je dovoljno vršiti monitoring narednih 70 godina) vode koji se prate u uzorku vode za • Mikrobiološka analiza (ukupni koliformi, jednom u 3 godine odnosu na granične mikrobilošku fekalni koliformi (Escherichia coli, vrijednosti Metode i laboratorijski standardi analizu fekalne streptokoke (Enterococcus uzimanja uzoraka i vršenja analize faecalis)) trebaju biti dati u izvještaju o istom.
Unutrašnje vode koje se ispuštaju u okoliš iz separatora: Uzimanje uzoraka i laboratorijsku Separatori ulja i masti Praćenje efikasnosti analizu vršiti najmanje jednom Tokom JP Ceste FBiH - izlazna cijev iz rada ugrađenih 90 KM po 1 • Protok, temperatura, pH, otopljeni kisik, godišnje nakon obilnih padavina eksploatacije Ovlaštena institucija BPK 5, HPK, suspendirane materije, boja, separatora - mjerno separatora i kvaliteta uzorku vode Izrada izvještaja o rezultatima obilaznice (akreditirana laboratorija) el. provodljivost, amonijak (NH 4-N), mjesto ispuštene vode iz istih ukupni fosfor (P), test toksičnosti monitoringa Daphnia magna Straus, 48hEC50,
ENOVA d.o.o. Sarajevo 96 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Kako će se parametar pratiti, Gdje će se parametar Kada će se Zašto će se parametar Procjena Koji parametar se prati? frekvencija mjerenja ili stalno Odgovornost pratiti? parametar pratiti? pratiti? troškova (KM) mjerenje? mineralna ulja
Uzimanje uzoraka i laboratorijsku analizu vršiti najmanje jednom Kvalitet zraka: Dionica obilaznice godišnje Analize kvaliteta zraka koja prolazi kroz vrše se u cilju • Parametri kvaliteta zraka (SO , NO , 2 2 naseljena mjesta Ukoliko se analizom utvrde Monitoring vršiti utvrđivanja svih čađ), ukupna taložna tvar, PM10 i PM JP Ceste FBiH (blizu domaćinstava) vrijednosti parametara koji su tokom korištenja mogućih promjena 700 KM po 1 2.5, O Ovlaštena institucija 3 ispod graničnih vrijednosti tada je ceste (npr. u parametara kvaliteta uzorku Ukupno 3 lokacije (akreditirana laboratorija) • Meteorološki uslovi u momentu analize uzimanja uzoraka dovoljno vršiti monitoring jednom narednih 70 godina vode koji se prate u kvaliteta zraka (pravac pružanja vjetra, (Muslići, Papari i u 3 godine odnosu na granične pritisak, temperatura, vlažnost) vrijednosti Kamenica) Izrada izvještaja o rezultatima monitoringa
Trasa obilaznice na Uzimanje uzoraka i laboratorijsku analizu vršiti najmanje jednom dionicama koja Analize kvaliteta tla godišnje. 60 $ for one prolazi kroz naseljena vrše se u cilju Kvalitet tla: mjesta i Ukoliko se analizom utvrde Monitoring vršiti utvrđivanja svih sample x 32 locations = JP Ceste FBiH poljoprivredne vrijednosti parametara koji su tokom korištenja mogućih promjena • pH vrijednost Ovlaštena institucija obradive površine ispod graničnih vrijednosti tada je ceste (npr. u parametara kvaliteta 1,000 $ for air (akreditirana laboratorija) • Teški metali (kadmij, olovo) dovoljno vršiti monitoring jednom narednih 70 godina) vode koji se prate u soil quality Ukupno 3 lokacije analysis uzimanja uzoraka u 3 godine odnosu na granične vrijednosti (Muslići, Papari i Izrada izvještaja o rezultatima Kamenica) monitoringa
Mjerenje vršiti najmanje jednom Trasa obilaznice na godišnje i u slučaju pritužbi dionicama koja Nivo buke: Ukoliko se mjerenjem utvrde Mjerenje nivao buke prolazi kroz naseljena Monitoring vršiti 120 KM po • L – nivo rezidualne buke vrijednosti parametara koji su se vrši u cilju praćenja JP Ceste FBiH rezid mjesta tokom korištenja jednom • L – ekvivalentni nivo ispod graničnih vrijednosti tada je promjena nivoa buke Ovlaštena institucija eq ceste (npr. u mjerenju (jedna L1 - nivo buke koji je prekoračen 1% Ukupno 3 lokacije dovoljno vršiti monitoring jednom tokom korištenja (akreditirana laboratorija) • narednih 70 godina) lokacija) vremena od perioda u kojem se mjeri uzimanja uzoraka u 3 godine obilaznice (Muslići, Papari i Kamenica) Izrada izvještaja o rezultatima monitoringa
Nastajanje otpada (komunalni otpad i Potrebno je vršiti stalnu evidenciju JP Ceste FBiH Parametri se prate Eliminacija negativnih Varijabilno (u posebne vrste otpada) Kompletna trasa proizvedenog, odloženog, svakodnevno, utjecaja na okoliš koji zavisnosti od Kompanija ovlaštena za Parametri: obilaznice privremeno skladištenog otpada prilikom odvoza i uzrokuje odloženi količine i vrste održavanje ceste - vrsta (opasni i neopasni) i količina koji je nastao tokom korištenja
ENOVA d.o.o. Sarajevo 97 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Kako će se parametar pratiti, Gdje će se parametar Kada će se Zašto će se parametar Procjena Koji parametar se prati? frekvencija mjerenja ili stalno Odgovornost pratiti? parametar pratiti? pratiti? troškova (KM) mjerenje? - način transporta i privremenog obilaznice zbrinjavanja otpada otpad otpada) Odgovorna osoba za provedbu skladištenja/deponovanja monitoringa: - zbrinjavanje od ovlaštene kompanije - odgovorna osoba za implementaciju „Plana upravljanja otpadom“,
ENOVA d.o.o. Sarajevo 98 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
3.6.6 Izvještavanje o izvršenom monitoringu U skladu s odredbama okolišne dozvole, Investitor je dužan izvještavati Federalno ministarstvo okoliša i turizma o izvršenim aktivnostima i prikupljenim podacima na način kako je to propisano odredbom člana 8. Pravilnika o registrima postrojenja i zagađivanjima (Sl. novine FBiH, br. 82/07), do 30.06. za prethodnu godinu izvještavanja. Investitor je dužan bez odlaganja prijaviti svaku vanrednu situaciju koja bi mogla negativno utjecati na okoliš. Pored navedenog, izvještaje o izvršenim mjerenjima emisija, dostavljene od strane ovlaštenih pravnih lica i akreditiranih laboratorija, Investitor je dužan proslijediti nadležnim institucijama, u skladu s rokovima navedenim u tabeli ispod (Tabela 17).
Tabela 17: Način izvještavanja o izvršenom monitoringu emisija i ostalih aktivnosti Nadležna institucija za prijem Izvještaj Rok za dostavljanje izvještaja izvještaja Godišnji izvještaj prema Pravilniku Najkasnije do 30.06. za prethodnu Federalno ministarstvo okoliša i o registrima postrojenja i godinu izvještavanja turizma zagađivanjima („Sl. novine FBiH“, br. 82/07) i okolišnoj dozvoli Izvještaj o mjerenjima emisija u U roku 30 dana od prijema • Fond za zaštitu okoliša FBiH zrak izvještaja po izvršenom mjerenju (za naknadu za zrak) • Federalno ministarstvo okoliša i turizma (u sklopu godišnjeg izvještaja) Izvještaj o izvršenim mjerenjima U roku 30 dana od prijema Agencija za vodno područje sliva kvaliteta efluenta iz separatora i izvještaja po izvršenom mjerenju rijeke Sava, Sarajevo obodnih kanala Izvještaj o mjerenju ambijentalne U roku 30 dana od prijema Federalno ministarstvo okoliša i buke izvještaja po izvršenom mjerenju turizma (u sklopu godišnjeg izvještaja)
ENOVA d.o.o. Sarajevo 99 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
4 KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDANE ZAJEDNO S OKOLIŠNOM DOZVOLOM
Uz ovaj Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole (član 54a. Zakona o zaštiti okoliša, „Sl.novine FBiH“. broj 33/03 i 38/09), Investitor je obavezan priložiti i: ° Plan upravljanja otpadom (član 54a. Zakona o zaštiti okoliša i član 19. Zakona o upravljanju otpadom, “Sl.novine FBiH”, broj 33/03 i 72/09). U skladu s članom 111. i 112. Zakona o vodama („Sl. Novine FBiH“, broj 70/06), investitor je dužan pribaviti Prethodnu vodnu saglasnost koja se pribavlja u postupku izdavanja okolišne dozvole. Prethodnom vodnom saglasnošću odlučuje se o postojanju uvjeta za ostvarivanje prava na vodu podnosioca zahtjeva, a dobija se na temelju podnesenog Zahtjev za prethodnu vodnu saglasnost uz koji se prilaže i razna popratna dokumentacija precizirana članom 12. Pravilnika o sadržaju, obliku, uslovima, načinu izdavanja i čuvanja vodnih akata („Sl. Novine FBiH“, broj 06/08, 57/09, 72/09 i 68/12). Investitor je za projekat izgradnje obilaznice u postupku dobivanja prethodnih vodnih saglasnosti: ° za tehnološku otpadnu vodu (Zahtjev za Prethodnu vodnu dozvolu upućen je Agenciji za vodno područje rijeke Save, shodno članu 4., stav prvi Pravilnika o sadržaju, obliku, uslovima, načinu izdavanja i čuvanja vodnih akata („Sl. Novine FBiH“, broj 06/08, 57/09, 72/09 i 68/12),
ENOVA d.o.o. Sarajevo 100 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
5 NETEHNIČKI REZIME
U svrhu poboljšanja uslova tranzitnog saobraćaja, povećanja sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, te smanjenja sredstava namjenjenih održavanju ceste, JP Ceste FBiH je finansiralo i pokrenulo izradu Investiciono - tehničke i okolinske dokumentacije izgradnje Obilaznice Bihać, te koja podrazumijeva izgradnju dionice: ° Dionica: Izačić - Petlja Kamenica, dužine l=5,98km Idejno rješenje izmještanja magistralne ceste M5 izradila je Konsultantska kompanija IPSA Institut d.o.o. Sarajevo, a Glavni projekat dionice Izačić - Petlja Kamenica izradile su Konsultantnske kompanije IPSA Insitut i Divel iz Sarajeva. U skladu s utvrđenom dužinom izgradnje planirane dionice Izačić - Petlja Kamenica (l=5,98km) i u skladu s članom 6. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu (“Sl. novine FBiH”, broj 19/04), tačka „f“) Infrastrukturni projekti, podtačka 42. – Izgradnja novih kantonalnih puteva sa više od 2 km neprekidne dužine, Investitor ima obavezu da u procesu izdavanja okolišne dozvole izradi Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole i Plana upravljanja otpadom. Federalno ministarstvo okoliša i turizma nadležno je za razmatranje Zahtjeva, Investitora za dobijanje okolišne dozvole i u konačnici i njeno izdavanje. Izrada Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole u skladu je sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša (“Sl. novine FBiH”, broj 33/03) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša(„Sl. novine FBiH“, broj 38/09), Zakona o upravljanju otpadom (“Sl. novine FBiH”, broj 33/03) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, broj 72/09), Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“, broj 02/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) i Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu (“Sl. novine FBiH”, broj 19/04).
5.1 Opis projekta
5.1.1 Opis lokacije projekta U širem smislu područje predmetnog projekta odnosno izradnje Obilaznice Grada Bihaća nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i privredno, administrativno i kulturno je središte Unsko-sanskog kantona. Grad Bihać je smješten u Bihaćkom polju, podno planina Plješevice i Grmeč i brda Debeljača. Kroz njega protječu rijeka Una i njene pritoke Klokot i Privilica. Kompletna planirana trasa Obilaznice Bihać, pa tako i dionica Izačić - Petlja Kamenica u skladu je i sa Prostornim planom USK za period 2012. - 2032. i Urbanističkim planom Grada Bihaća 2010. - 2030. te prema kojem svojim najvećim dijelom prolazi kroz poljoprivredne površine, zatim privredne i jednim dijelom kroz površine individualnog stanovanja. Početak lokacije planirane dionice Izačić - Petlja Kamenica uklapa se u granični prijalaz Izačić te nastavlja dalje u pravcu grada Bihaća. U prvom dijelu dionice trasa planirane saobraćajnice u najvećem dijelu se pruža preko brdovitih predijela, kako bi dalje prema naselju Kamenice se spuštala prema ravnim poljoprivrednim površinama. U dijelu gdje trasa prolazi kroz poljoprivredne i inividualno stambene površine zabilježen je veoma mali broj stambenih objekata koji se nalaze u blizini planirane trase i to u sljedećim naseljima: Papari, Muslići i Kamenica.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 101 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
5.1.2 Opis okoliša Stanovništvo i naseljenost Grad Bihać u svom sastavu ima sljedeće mjesne zajednice: Bakšaiš, Brekovica, Centar, Čavkići, Donje Prekounje, Gata, Golubić, Gornje Prekounje, Harmani, Hatinac, Izačić, Jezero-Privilica, Kamenica, Klokot-Papari, Kulen Vakuf, Luke, Mali Lug, Martin Brod, Orašac, Ozimice I, Ozimice II, Pokoj, Pritoka, Ribić, Ripač, Ružica, Skočaj, Sokolac, Srbljani, Vedro Polje, Veliki Lug, Veliko Založje, Vrsta, Zavalje, Žegar. Prema podacima posljednjeg službenog popisa stanovništva, iz 2013. godine, na području grada Bihaća je živjelo 56.261 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika, zabilježen je veći broj žena (29.220) od muškaraca (27.041). U 2013. godini stanovništvo Grada raspoređeno je u 59 naseljenih mjesta i 35 mjesnih zajednica. Broj domaćinstava iznosi 18.294, a prosječan broj članova obiteljskog domaćinstva 3,13. Izračunata gustoća naseljenosti je 62,5 stanovnika po 1/km² i značajno je manja od općina Bužim, Cazin i Velika Kladuša, a veća nego u općinama Bos. Krupa, Bos. Petrovac, Ključ i Sanski Most. Klimatske i meteorološke karakteristike Područje grada Bihać, generalno, ima umjereno kontinentalnu klimu, čiji utjecaj dolazi iz Panonske nizije. Idući uz strane planina ulazimo u zonu umjereno kontinentalne klime pretplaninskog tipa (400 - 800 m n.m.). Srednja godišnja temperatura kreće se od 10,0 do 11,0 0C. Prosječne godišnje sume padavina kreću se oko 1.300 l/m 2 u području Bihaća. Godišnja suma padavina raste idući uz padine planina sa povećanjem nadmorske visine, tako da u višim predjelima Plješevice, Grmeča i Osječenice iznose i preko 1500 l/m 2. U dolinama rijeka je prisutna pojava temperaturne inverzije, posebno u jesen i zimi. To uzrokuje povećanu relativnu vlažnost zraka i veći broj dana sa maglom. Ukupno trajanje sijanja sunca je relativno veliko i iznosi preko 1.700 sati godišnje. Ruža vjetrova odražava pravce pružanja riječnih dolina, tj. doline rijeke Une i pritoka. Prevladava pravac vjetrova jugoistok – sjeverozapad. Geomorfološke i geološke karakteristike Sa geomorfološkog aspekta područje Grad Bihać pripada morfološkoj regiji bila i polja Zapadne Bosne, a prema fizionomsko-homogenoj regionalizaciji regiji Bosansko-hercegovačkog visokog krša. Mezoregionalno, područje obuhvata pripada morfocjelinama Grmeča, Plješevice i Osječenice s gorskom skupinom Ljutoča te dolinama Une i Unca. Zapadno i sjeverozapadno od grada Bihaća, gdje se planira putni pravac Izačić – petlja Kamenica, teren je relativno ravan, većina vrhova je zaravnjena. Dominira karbonatna greda planine Plješevice,koja dominira područjem Krajine i susjedne države Hrvatske. U blizini naselja Muslići, zastupljen je naboran reljef, ali je visinska razlika oko 100 m. Putna komunikacija se pruža u smjeru jugoistok – sjeverozapad, paralelno sa zaravni Debeli Lug, koja se prostire južno od komunikacije. Razvijen je krško korozioni geološki proces. Prevladavaju sedimentne stijene, vapnenci i dolomiti, soli te gips (najmanje rastezljiv te savitljiv) – koje su podložne hemijskoj eroziji. Teren je izgrađen od krede i djelomično gornjeg, srednjeg i donjeg trijasa. Hidrogeološke, hidrografske i hidrološke karakteristike Hidrogeološki se na području mogu razdvojiti četiri skupine naslaga: vrlo propusne stijene sastavljene od razlomljenih i okršenih vapnenaca, djelomično propusne stijene sastavljene od vapnenaca s dolomitom, djelomično nepropusne stijene sastavljene od laporovitih vapnenaca i nepropusne stijene koje sačinjavaju klastične flišne, aluvijalne i deluvijalne naslage. Glavno kretanje
ENOVA d.o.o. Sarajevo 102 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE podzemne vode odvija se u propusnim i djelomično propusnim stijenskim masama kroz pukotinske sustave u najvećoj mjeri vezane uz veće ili manje rasjedne zone. Glavni vodotok obuhvatnog područja za planiranu obilaznicu Bihać čini rijeka Una, koja protiče u pravcu jug – sjever kroz urbano područje grada Bihać. Gornji tok rijeke, odnosno južni dio od centra Bihaća je u sastavu NP Una. NP obuhvaća područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unca od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja, kao i međuprostor između Une i Unca. Specifičnost područja podsliva rijeke Une je utjecaj krša, koja se manifestira u ne tako značajno izraženoj hidrografiji, već postojanju značajnog broja krških vrela (vrelo Klokot, Dabarsko vrelo, vrelo Zdene, vrelo Sanice, kao i sama vrela Une i Sane). Hidrološke karakteristike terena na planiranoj trasi Izačić – Petlja Kamenica se odlikuje brojnim povremenim i podzemnim tokovima, koji idu paralelno sa pružanjem trase i povremeno presjecaju istu. Zastupljene su mreže kanala, koji presjecaju trasu, kao npr. rijeka Mrežnica. Tlo i poljoprivredno zemljište
Pedološke karakteristike grada Bihać karakteriziraju kontrastni klimatski odnosi, velika raznolikost geološko-litološke građe, izrađeni geomorfološki oblici i raznovrsni hidrološki uvjeti . Posljedica toga je izražen diverzitet pedosfere i zastupljenost velikog broja tala i nižih pedosistemskih jedinica. Najzastupljenija tla su: krečnjačko-dolomitna crnica, rendzine, smeđa tla na krečnjaku i dolomitu, distrična smeđa tla, te u nizinskim područjima hidromorfna tla (pseudoglej, močvarno glejno tlo, aluvijalna tla). Planirana trasa se pruža u relativno nizijskom području, koju odlikuju hidromorfna tla (koja nastaju uslijed prekomjernog vlaženja oborinskom vodom ili stranim vodama različitog podrijetla (kapilarne, poplavne, visoke podzemne vode, cijedne vode): pseudoglej, močvarno glejno tlo i aluvijalna tla. Flora, fauna, pejzaž i zaštićeni dijelovi prirode Područje grada Bihać se nalazi u eurosibirskoj podoblasti i djelomično mediteranskoj sredozemnoj podoblasti na samom jugu. Međutim, prevladava biom vlažnih šuma lužnjaka i poljskog jasena i biom bukovih i bukovo – jelovih šuma. Grad Bihać rasprostire se na 900 km² prostora, od kojeg je veliki dio sačuvan u prirodnom nepromijenjenom stanju, sa oko 225 km² (25%) zaštićenog prostora u kategoriji nacionalni park. Cijelo područje nacionalnog parka obuhvaća površinu od 19.800 ha. Udaljenost NP Una od obuhvatnog području izgradnje planirane dionice Izačić - Kamenica iznosi 14,5 km (zračne linije). Na Fauna sisavaca, koji nastanjuju područje grada Bihaća prilično je brojna i uključuje 59 vrsta. Među 60-tak prisutnih vrsta 9 pripada kukcojedima ( Insectivora ), 16 šišmišima ( Chiroptera ), 13 zvijerima (Carnivora ), 3 redu parnoprstaši ( Arctiodactyla ), 17 glodavcima ( Rodentia ) i 1 redu dvojezupci (Lagomorpha ), pored sisavaca zastupljen je veliki broj vrsta ptica, gmizavaca, riba, vodozemaca itd. Kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe Na području grada Bihać se nalazi značajan broj kulturno – historijskog nasljeđa. Kulturno – historijsko nasljeđe je relativno dobro očuvano, obzirom da su brojni spomenici stavljeni na listu Nacionalnih spomenika BiH. Nacionalni spomenici se nalaze u gradskoj jezgri ili na drugim lokacijama koja nisu u obuhvatnom području planirane trase, odnosno dionica Izačić – petlja Kamenica. Postojeća materijalna dobra i infrastruktura Planirana trasa se nalazi izvan granica užeg urbanog gradskog područja, gdje je sjeverno i južno od trase zastupljena stambeno poslovna zona sa pretežno stambenom namjenom individualnog stanovanja. Također, mjestimično su zastupljene i manje zone privredne namjene, dok su uz obje petlje Urbanističkim planom 2010.-2030. Grada Bihaća planirane površine predviđene za budući razvoj. Zelene površine i poljoprivredno zemljište se nalazi sa obje strane trase. Na potezu trase se
ENOVA d.o.o. Sarajevo 103 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE ne nalaze vodozahvati, crpne stanice ili rezervoari vode. Uz trasu se pružaju fekalni kanalizacioni vodovi, a ne postoje pumpne stanice, kišni prelivi, ni uređaji za prečišćavanje otpadnih voda.
5.1.3 Opis fizičkih karakteristika projekta Glavni projekat dionice Izačić - Kamenica (dužine 5,98 km) izradila je Konsultantska kompanija IPSA iz Sarajeva koji ujedno predstavlja podlugu za izradu okolinske dokumentacija u cilju dobijanja okolinske dozvole. Na samom izlazu iz graničnog prelaza plato prelaza se sužava na četiri saobraćajne trake što pogoduje formiranju raskršća na priključku postojećeg puta ka novoprojektovanoj obilaznici. Od početne tačke trase pa do kraja dionice zastupljena je različita konfiguracija terena, tako da na prvih 3 (tri) kilometra trasa se nalazi u brdovitom dijelu, dok je dalje do kraja pretežno ravan teren. Na prvom dijelu trase gdje je brdovit teren (podrucje Mušića strane) trasa je položena za računsku brzinu Vr=80 km/h i ista je dosta zahtjevnija obzirom da su na tom dijelu projektovani objekti (mostovi i tuneli). Na ovom dijelu trase predviđena su 4 (četiri) mosta i 1 (jedan tunel), a koji su ujedno i najzahtjevniji objekti na ovoj dionici. Pored navedenih objekata od posebnog značaja je i planirani objekat u mjestu Kamenica gdje je predvidena petlja (čvor), odnosno ukrštanje sa postojećom cestom M5 van nivoa u dužini od 140,0 m. Prilikom projektovanja planirane trase na određenim lokacijama dolazi do ukrštanja trase sa vodotocima, potocima i rijekama. Na datim lokacijama Glavnim projektom su predviđene regulacije istih. Na lokacijama ukrštanja obilaznice sa lokalnim putevima prema naseljima, privatnim parcelama i poljoprivrednim zemljištima Glavnim projektom predviđena je izgradnja nadputnjaka i podputnjaka. Na dijelovima planirane dionice gdje trasa prelazi preko privatnih posjeda planirana je adekvatna eksproprijacija zemljišta i preseljenje stanovništva. Izrada Elaborata o eksproprijaciji je planiran, te će se isti uraditi u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji FBiH.
5.2 Opis mogućih utjecaja projekta na okoliš Prilikom realizacije predmetnog projekta predviđaju se mogući utjecaji projekta na okoliš u toku: ° Prije izgradnje obilaznice ° U toku izgradnje planirane obilaznice (izvođenje građevinskih radova) i ° Eksploatacije projekta.
Tabela 18 prikazuje prikazuje najznačajnije moguće utjecaje projekta na okoliš.
Tabela 18: Prikaz mogućih utjecaja projekta na okoliš prije izgradnje, u toku izgradnje i eksploatacije Mogući utjecaji na okoliš prije izgradnje Trajanje Značaj utjecaja utjecaja 1. Eksproprijacija zemljišta i preseljenje stanovništva - prije Dugotrajan Umjeren početka izgradnje obilaznice biće izvršena adekvatna eksproprijacija zemljišta na dijelu gdje planirana trasa prolazi kroz privatne posjede, poljoprivredno i šumsko zemljište. Konkretan utjecaj eksproprijacije biće poznat nakon izrade Elaborata o eksproprijaciji koji će biti urađen u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji FBiH 2. Usklađenost sa državnim zakonodavstvom - - Mogući utjecaji na okoliš u toku izvođenja radova Trajanje Značaj utjecaja utjecaja 1. Stanovništvo
ENOVA d.o.o. Sarajevo 104 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
1. Kao najvažniji utjecaji na materijalna dobra lokalnog Kratkotrajan Umjeren stanovništva, ističu se oni koji se odnose na pojedinačne objekte u zoni obuhvata projekta (buka, prašina, izduvni gasovi iz građevinskih mašina) 2. Komunikacije i infrastrukturni objekti bi mogli biti presječeni Kratkotrajan Umjeren 3. Poremećaj u odvijanju saobraćaja Kratkotrajan Umjeren 4. Ograničavanje prilaza lokalnog stanovništva uslijed formiranja Kratkotrajan Umjeren gradilišta i rada građevinskih mašina 2. Mikroklimu
1. Saobraćajnica svojom izgradnjom neće uticati na promjenu - - mikroklime područja kroz koje prolazi. 3. Vode
1. Presjecanje vodenih tokova (dvije lokacija) Kratkotrajan Umjeren 2. Građevinski radovi mogu poremetiti prirodne pravce Kratkotrajan Veliki prihranjivanja, zamutiti ili na drugi način onečistiti vodu koja brzo drenira u podzemlje 3. Obzirom na prirodu terena, postoji mogućnost da uslijed Kratkotrajan Veliki nekontrolisanog izlijevanja maziva i ulja ista dospiju u podzemne vode 4. Tlo
1. Oštećenja tla radi nepropisne uspostave gradilišta, skladišta i Kratkotrajan Umjeren deponija građevinskog otpada 2. Nekontrolirano i/ili akcidentno istjecanje goriva, maziva i ulja iz Kratkotrajno Veliki transportnih ili građevinskih mašina/strojeva 3. Kontaminacija tla hemijskim zagađivačima radi neadekvatnog Dugotrajan Veliki uskladištenja ili neadekvatnog korištenja hemijskih sredstava 4. Oštećenja ili trajni gubitak tla kao prirodnog resursa radi Dugotrajan Mali postavljanja trase projekta u prostor 5. Oštećenja poljoprivrednog proizvodnog prostora prašinom i Kratkotrajan Umjeren hemijskim onečišćivačima i umanjenje kvalitete proizvoda 6. Nepravilna obrada i ispuštanje otpadnih voda sa gradilišta Kratkotrajan Umjeren 5. Zrak 1. Onečišćenje zraka (emisija prašine) uslijed prometa i rada Kratkotrajan Umjeren transportnih i građevinskih vozila, rada asfaltne baze, te prašenja prilikom manipulacije sa sirovinama 2. Emisije dima i lebdećih čestica, te ispušnih plinova koje nastaju Kratkotrajan Umjeren kao produkt sagorijevanja pogonskog goriva uslijed rada građevinskih mašina 6. Floru i faunu 1. Oštećenja i rezanje stabala Dugotrajan Umjeren 2. Uspostavljanje odlagališta, ali i radnih prostora, što za Kratkotrajan Umjeren posljedicu ima opadanje brojnosti populacija, kao i površine koju biljne zajednice zauzimaju 3. Djelovanja mehanizacije čime se značajno narušava prirodna Kratkotrajan Umjeren ravnoteža 4. Utjecaja otpadnih voda, koji se ogleda u mogućnosti njenog Dugotrajan Veliki daljeg oticanja, te zagađenja podzemnih voda, što dovodi do dalje degradacije biljnih zajednica
ENOVA d.o.o. Sarajevo 105 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
5. Zbog obima radova koji se izvode na gradilištu, dolazi do Dugotrajan Veliki narušavanja staništa, ali i smanjenja mogućnosti migracija životinja 6. Primjena teške mehanizacije dovodi do povećanja Kratkotrajan Umjeren koncentracije štetnih gasova i prašine 7. Uslijed izgradnje trase dolazi do fragmentacije staništa Dugotrajan Umjeren 8. Migracija (privremena) plašljivih vrsta životinja (npr. zec, Kratkotrajan Mali vjeviraca itd.) 7. Pejzaž 1. Tokom izgradnje doći će do narušavanja vizuelnog dojma Kratkotrajan Umjeren pejzaža, ali je taj utjecaj kratkotrajan. 8. Zaštičene dijelove prirode i kulturno-historijsko naslijeđe 1. Na području koje je predviđeno za izgradnju buduće - - saobraćajnice nema zaštićenih prirodnih područja i kulturno- historijskog naslijeđa, koja bi direktno bila ugrožena projektom 9. Buka 1. Povećanje nivoa buke i vibracije na lokaciji gradilišta uslijed Kratkotrajan Mali rada i prometa građevinskih mašina i eventualno miniranje (tuneli) Mogući utjecaji na okoliš u toku eksploatacije Trajanje Značaj utjecaja utjecaja 1. Stanovništvo 1. Nema negativnih utjecaja, prepoznati su samo pozitivni utjecaji Dugotrajan Velik (rasterećenje postojeće magistralne ceste, smanjenje buke oko (pozitivan) naselja postojeće magstrale, podizanje vrijednosti privatnih posjeda itd.) 2. Mikroklimu
1. Saobraćajnica svojom izgradnjom neće uticati na promjenu - - mikroklime područja kroz koje prolazi. 3. Vode
1. Tokom korištenja može da dođe do zagađenja oborinskih voda Kratkotrajan Umjeren pogonskim gorivom, motornim uljima, ostacima guma itd 2. Zagađenje voda uslijed pojave akcidentnih situacija (požar, Kratkotrajan Veliki eksplozija, oštećenja sistema za prikupljanje otpadnih voda, istjecanje opasnih tekućina - goriva, masti i ulja, naftni derivati itd.) 4. Tlo
1. Oštećenja tla radi neodgovarajućeg korištenja odmorišta i Kratkotrajan Umjeren parkinga 2. Kontaminacija tla mehaničkim i hemijskim zagađivačima od Dugotrajan Veliki automobila i transportnih sredstava koja zaostaju u koridoru ceste radi kvarova i kao posljedica sagorijevanja pogonskih goriva 3. Oštećenja tla kao posljedica saobraćajnih akcidenata (požar, Kratkotrajan Veliki eksplozija, oštećenja sistema za prikupljanje otpadnih voda, prosipanje opasnih tekućina - goriva, masti i ulja, naftni derivati itd.) 5. Zrak
ENOVA d.o.o. Sarajevo 106 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
1. Emisije ispušnih plinova (CO2, CO, NO, NO2, PAH itd.) koji Dugotrajan Umjeren nastaju uslijed procesa sagorijevanja goriva u toku odvijanja saobraćaja 6. Floru i faunu
1. Negativan utjecaj uslijed pojave akcidentnih situacija (požar, Kratkotrajan Umjeren eksplozija, oštećenja sistema za prikupljanje otpadnih voda, istjecanje opasnih tekućina - goriva, masti i ulja, naftni derivati itd.) 2. Povećane koncentracije ispušnih plinova i buke uslijed Kratkotrajan Umjeren normalnog odvijanja prometa 7. Pejzaž
1. Obzirom da su tehnički elementi trase usklađeni, cjelokupan - - izgled trase se uklopio u okoliš 8. Zaštičene dijelove prirode i kulturno-historijsko naslijeđe
1. Na području koje je predviđeno za izgradnju buduće - - saobraćajnice nema zaštićenih prirodnih područja i kulturno- historijskog naslijeđa, koja bi direktno bila ugrožena projektom 9. Buka 1. Povećan nivo buke koja nastaje na obilaznici kao rezultat Dugotrajan Umjeren odvijanja prometa djeluje na okoliš kroz koju ta prometnica prolazi i doprinosi degradaciji kvalitete življenja i ometa divlje životinje
Svi naprijed navedeni utjecaji nisu nepoznati i složeni, te imaju povratan karakter.
5.3 Opis predloženih mjera ublažavanja Prilikom realizacije projekta Investitor i Izvođač radova su dužni poštovati granične vrijednosti za pojedine emisije na osnovu zakonskih propisa kako u FBiH tako i prema direktivama EU. U toku izvođenja radova i eksploataciji projekta nužno je poduzeti sve mjere propisane važećim zakonima sa stanovišta građenja i korištenja uključujući i mjere zaštite na radu.
Tabela 19: Sažeti prikaz mogućih utjecaja projekta na okoliš i predloženih mjera ublažavanja u toku izgradnje i eksploatacije projekta Prije izgradnje Mogući utjecaji na okoliš Predložene mjere ublažavanja 1. Eksproprijacija zemljišta i preseljenje - Izrada Elaborata o u skladu sa odredbama stanovništva - prije početka izgradnje Zakona o eksproprijaciji FBiH obilaznice biće izvršena adekvatna - Naknada štete/gubitka eksproprijacija zemljišta na dijelu gdje planirana trasa prolazi kroz privatne posjede, poljoprivredno i šumsko zemljište 2. Usklađenost sa državnim zakonodavstvom Obezbjediti sve potrebne dozvole za implementaciju projekta (vodna, okolinska i građevinska dozvola) Izraditi projektnu dokumentaciju u skladu sa FBiH i EU legislativom Izvođenje radova Mogući utjecaji na okoliš Predložene mjere ublažavanja 1. Stanovništvo
ENOVA d.o.o. Sarajevo 107 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
1. Kao najvažniji utjecaji na materijalna dobra - Gradilište organizovati sa ciljem minimalnog lokalnog stanovništva, ističu se oni koji se zadiranja u prostor izvan direktnog zahvata odnose na pojedinačne objekte u zoni ceste. obuhvata projekta (buka, prašina, izduvni - Radove izvoditi sukladno Glavnom projektu i gasovi iz građevinskih mašina) Planu upravljanja građevinskim otpadom, te Planu organizacije gradilišta. - Osigurati primjeren nadzor nad izvođenjem radova. - Realizacija svih pozitivnim zakonskim aktima predviđenih mjera uz korištenje savremenih tehnologija - BAT
2. Komunikacije i infrastrukturni objekti bi Neophodno je maksimalno izbjeći mogli biti presječeni infrastrukturne objekte, kako bi se osigurala nesmetana komunikacija lokalnog stanovništva. 3. Poremećaj u odvijanju saobraćaja Odvijanje saobraćaja regulisati postavljanjem semafora, znakova upozorenja i odgovarajućih znakova za odvijanje saobraćaja 4. Ograničavanje prilaza lokalnog stanovništva Izraditi Plan upravljanja saobraćajem uslijed formiranja gradilišta i rada građevinskih mašina 2. Mikroklimu
1. Saobraćajnica svojom izgradnjom neće Mjere nisu potrebne uticati na promjenu mikroklime područja kroz koje prolazi. 3. Vode
1. Presjecanje vodenih tokova (dvije lokacija) Prije izvođenja radova izvršiti regulaciju korita 2. Građevinski radovi mogu poremetiti prirodne - Gradilište organizovati sa ciljem minimalnog pravce prihranjivanja, zamutiti ili na drugi zadiranja u prostor izvan direktnog zahvata način onečistiti vodu koja brzo drenira u ceste. podzemlje - Spriječiti otjecanje zamućenih voda, te nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda sa površine gradilišta na tlo. 3. Obzirom na prirodu terena, postoji - Provođenje mjera zaštite voda mogućnost da uslijed nekontrolisanog - Radove izvoditi sukladno Glavnom projektu i izlijevanja maziva i ulja ista dospiju u Planu upravljanja građevinskim otpadom, te podzemne vode Planu organizacije gradilišta. - Osigurati primjeren nadzor nad izvođenjem radova. - Osigurati prostore sa nepropusnom podlogom za smještaj i servisiranje mehanizacije, te zabraniti popravak strojeva i izmjenu ulja u zoni neprihvatljivog rizika na podzemne vode - Prilikom pretakanja i dolijevanja goriva provoditi posebne mjere kako bi se spriječila akcidentna situacija, a ako dođe do onečišćenja, sloj tla treba ukloniti i odvesti na odlagalište. 4. Tlo
1. Oštećenja tla radi nepropisne uspostave Realizacija svih pozitivnim zakonskim aktima gradilišta, skladišta i deponija građevinskog predviđenih mjera uz korištenje savremenih otpada tehnologija - BAT Vršiti pravilno odlaganje otpada, odvajanje opasnog otpada, te angažirati ovlaštene tvrtke
ENOVA d.o.o. Sarajevo 108 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
za konačno zbrinjavanje otpada. 2. Nekontrolirano i/ili akcidentno istjecanje - Radove izvoditi sukladno Glavnom projektu i goriva, maziva i ulja iz transportnih ili Planu upravljanja građevinskim otpadom, te građevinskih mašina/strojeva Planu organizacije gradilišta. - Osigurati primjeren nadzor nad izvođenjem radova. - Osigurati prostore sa nepropusnom podlogom za smještaj i servisiranje mehanizacije, te zabraniti popravak strojeva i izmjenu ulja u zoni neprihvatljivog rizika na podzemne vode - Prilikom pretakanja i dolijevanja goriva provoditi posebne mjere kako bi se spriječila akcidentna situacija, a ako dođe do onečišćenja, sloj tla treba ukloniti i odvesti na odlagalište. 3. Kontaminacija tla hemijskim zagađivačima Ispravno korištenje hemijskih sredstava uz radi neadekvatnog uskladištenja ili provođenje propisanih mjera zaštite i neadekvatnog korištenja hemijskih sredstava izbjegavanje korištenja opasnih sredstava ili njihovo potpuno isključivanje iz upotrebe tokom gradnje ili adekvatna zamjena manje opasnim sredstvima. 4. Oštećenja ili trajni gubitak tla kao prirodnog Glavnim projektom izabrana je trasa u resursa radi postavljanja trase projekta u prostorima sa nižim kategorijama upotrebne prostor vrijenosti, u kojima su zastupljena i tla manjih proizvodnih mogućnosti. 5. Oštećenja poljoprivrednog proizvodnog Realizacija svih, pozitivnim zakonskim aktima prostora prašinom i hemijskim predviđenih mjera, uz korištenje savremenih onečišćivačima i umanjenje kvalitete tehnologija - BAT proizvoda 6. Nepravilna obrada i ispuštanje otpadnih voda - Radove izvoditi sukladno Glavnom projektu i sa gradilišta Planu organizacije gradilišta. - Provođenje mjera zaštite voda 5. Zrak 1. Onečišćenje zraka (emisija dima i prašine) - Vlaženje gradilišta kako bi se spriječilo podizanje uslijed prometa i rada transportnih i prašine tokom toplih i suhih vremenskih uvjeta, građevinskih vozila, rada asfaltne baze, te a posebno u vjetrovitom periodu. prašenja prilikom manipulacije sa sirovinama - Kod transporta građevinskog i drugog sitnog materijala isti prekriti kako ne bi došlo do rasipanja materijala na okolno područje. 2. Emisije ispušnih plinova koje nastaju kao - Redovno održavanje građevinskih strojeva, produkt sagorijevanja pogonskog goriva osiguravati maksimalnu ispravnost i uslijed rada građevinskih mašina funkcionalnost sustava sagorijevanja pogonskog goriva, koristiti i redovno kontrolirati gorivo sa garantiranim standardom kvaliteta. 6. Floru i faunu 1. Oštećenja i rezanje stabala Realizacija svih, pozitivnim zakonskim aktima predviđenih mjera, uz korištenje savremenih tehnologija. Izvršiti rekultivaciju oštečenog prostora. 2. Uspostavljanja gradilišta, odlagališta, ali i Prije samog početka radova, neophodno je radnih prostora, što za posljedicu ima na adekvatan način organizovati odlagališta opadanje brojnosti populacija, kao i površine otpadnog materijala, pozajmišta građevinskog koju biljne zajednice zauzimaju materijala, te drugih objekata na gradilištu, i to na način da nanesena šteta po biljne zajednice bude što manja 3. Djelovanja mehanizacije čime se značajno Koristiti novu, ispravnu mehanizaciju
ENOVA d.o.o. Sarajevo 109 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
narušava prirodna ravnoteža 4. Utjecaja otpadnih voda, koji se ogleda u Potrebno je ograničiti opterećenje otpadnim mogućnosti njenog daljeg oticanja, te vodama na što širem području zagađenja podzemnih voda, što dovodi do dalje degradacije biljnih zajednica 5. Zbog obima radova koji se izvode na Prije samog početka radova, neophodno je na gradilištu, dolazi do narušavanja staništa, ali i adekvatan način organizovati odlagališta smanjenja mogućnosti migracija otpadnog materijala, pozajmišta građevinskog životinja materijala, te drugih objekata na gradilištu, i to na način da nanesena šteta po bude što manja 6. Primjena teške mehanizacije dovodi do Koristiti novu, ispravnu mehanizaciju, koje su povećanja koncentracije štetnih gasova i prošle tehničke preglede prašine 7. Uslijed izgradnje trase dolazi do Mjera ublažavanja nije primjenjiva, s obzirom da fragmentacije staništa i povećanja rubnog je izgradnja ceste linijskog karaktera koja dijeli efekta stanište na dva dijela 8. Migracija (privremena) plašljivih vrsta S obzirom da je migracija privremena nisu životinja (npr. zec, vjeverica itd.) predviđene posebne mjere ublažavanja 7. Pejzaž 1. Tokom izgradnje doći će do narušavanja Mjere ublažavanja su obuhvaćene ostalim vizuelnog dojma pejzaža, ali je taj utjecaj mjerama zaštite, te ih nije potrebno posebno kratkotrajan. razmatrati. 8. Zaštičene dijelove prirode i kulturno-historijsko naslijeđe 1. Na području koje je predviđeno za izgradnju Pošto nisu zabilježena navedena područja u buduće saobraćajnice nema zaštićenih bližem okruženju projekta, mjere nisu navedene prirodnih područja i kulturno-historijskog naslijeđa, koja bi direktno bila ugrožena projektom 9. Buka 1. Povećanje nivoa buke i vibracije na lokaciji - Provođenje svih mjera predviđenih POG-om u gradilišta uslijed rada i prometa građevinskih cilju smanjenja buke. mašina i eventualno miniranje (tuneli) - Opremu koja je bučna postaviti dalje od osjetljivih prijemnika. - Aktivnosti gradnje planirati tako da se izbjegavaju paralelne aktivnosti više uređaja u blizini prijemnika. - Tokom izvođenja radova održavati mehanizaciju (građevinske strojeve i vozila) u ispravnom stanju i iste koristiti samo po potrebi. Oprema koja se ne koristi u tom trenutku treba biti ugašena. - Korištenje inženjerskih tehnika kontrole buke gdje je praktično (korištenje prigušnih lonaca, prigušivača i sl.). - Ograničiti aktivnosti koje potencijalno proizvode veliku buku (npr. miniranja) samo u toku radnih sati u toku dana, - Radove bušenja i miniranja smanjiti na najmanju moguću mjeru. - U slučaju prekoračenja dopuštenih vrijednosti, osigurati radnicima zaštitnu opremu pri radu i primijeniti propise zaštite na radu. Eksploatacija projekta
ENOVA d.o.o. Sarajevo 110 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
Mogući utjecaji na okoliš Predložene mjere ublažavanja 1. Stanovništvo 1. Nema negativnih utjecaja, prepoznati su Mjere nisu potrebne samo pozitivni utjecaji (rasterećenje postojeće magistralne ceste, smanjenje buke oko naselja postojeće magstrale, podizanje vrijednosti privatnih posjeda itd.) 2. Mikroklimu
1. Saobraćajnica svojom izgradnjom neće Mjere nisu potrebne uticati na promjenu mikroklime područja kroz koje prolazi. 3. Vode
1. Tokom korištenja može da dođe do Redovno održavanje sistema odvodnje i zagađenja oborinskih voda pogonskim objekata za tretman otpadnih voda (separatori) gorivom, motornim uljima, ostacima guma sa saobraćajnice. itd 2. Zagađenje voda uslijed pojave akcidentnih U slučaju akcidentnih situacija postupiti prema situacija. operativnom planu interventnih mjera koje je odredio nadležni organ. 4. Tlo
1. Oštećenja tla radi neodgovarajućeg Realizacija svih, pozitivnim zakonskim aktima korištenja odmorišta i parkinga predviđenih mjera i redovno praćenje stanja i održavanje ovakvih lokaliteta 2. Kontaminacija tla mehaničkim i hemijskim Realizacija projektom predviđenih fizičkih zagađivačima od automobila i transportnih barijera u zonama konflikta ili realizacija sredstava koja zaostaju u koridoru ceste radi bioloških barijera. Redovna obhodnja kvarova i kao posljedica sagorijevanja saobraćajnice i blagovremene intervencije pogonskih goriva tehničkih službi. 3. Oštećenja tla kao posljedica saobraćajnih Prijevoz opasnih tereta uz pratnju. ak cidenata 5. Zrak 1. Emisije ispušnih plinova (CO2, CO, NO, NO2, - Sve mašine i vozila u toku održavanja ceste PAH itd.) koji nastaju uslijed procesa moraju imati upotrebnu dozvolu i ugrađene sagorijevanja goriva u toku odvijanja filtere za smanjivanje čađi saobraćaja i održavanja ceste - Vršiti monitoring zraka 6. Floru i faunu
1. Negativan utjecaj uslijed pojave akcidentnih - Prometnicu opremiti odgovarajućom situacija (požar, eksplozija, oštećenja sistema horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, koja za prikupljanje otpadnih voda, istjecanje obuhvata sve vidove potrebnih zabrana i opasnih tekućina - goriva, masti i ulja, naftni obavještenja u zonama mogućeg zagađenja derivati itd.) voda. - Prometnom signalizacijom utjecati na sudionike u prometu koji prevoze opasne tvari na način da se smanji brzina vožnje, zabrani pretjecanje kamiona, poveća nivo pažnje, zabrani zaustavljanje vozila na cesti i sl. - Uspostaviti dobru koordinaciju sa svim javnim službama; - U slučaju onečišćenja, provodit će se hitna sanacija u skladu s Pravilnikom o postupcima i mjerama u slučajevima akcidenta na vodama i
ENOVA d.o.o. Sarajevo 111 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
obalnom vodnom zemljištu (Sl. novine FBiH br. 71/09). - U slučaju istjecanja opasnih supstanci, iste je potrebno razrijediti, neutralizirati i apsorbirati. Poslove čišćenja mora izvršiti stručno lice uz upotrebu propisanih zaštitnih sredstava. 2. Znatan utjecaj na floru i faunu tokom Biće osigurane kroz ostale mjere ublažavanja. korištenja saobraćajnice, imat će povećane koncentracije ispušnih plinova. 7. Pejzaž
1. Obzirom da su tehnički elementi trase Mjera nije predviđena usklađeni, cjelokupan izgled trase se uklopio u okoliš 8. Zaštičene dijelove prirode i kulturno-historijsko naslijeđe
1. Na području koje je predviđeno za izgradnju Mjera nije predviđena buduće saobraćajnice nema zaštićenih prirodnih područja i kulturno-historijskog naslijeđa, koja bi direktno bila ugrožena projektom 9. Buka 1. Povećan nivo buke koja nastaje na obilaznici - Sve mašine i vozila u toku održavanja ceste kao rezultat odvijanja prometa djeluje na moraju imati upotrebnu dozvolu okoliš kroz koju ta prometnica prolazi i - Vršiti monitoring buke doprinosi degradaciji kvalitete življenja i ometa divlje životinje
5.4 Opis mjera planiranih za monitoring Obzirom na identificirane potencijalne negativne utjecaje na okoliš prije građenja, u tokom građenja i korištenja obilaznice, potrebno je pratiti i analizirati stanje osnovnih komponenti okoliša za koje je utvrđeno da mogu biti izloženi negativnim utjecajima. Kako bi se eventualne promjene mogle pratiti, potrebno je uspostaviti sistem praćenja okoliša. Na osnovu dobivenih rezultata moguće je sagledavanje učinaka mjera ublažavanja, kao i uvođenje neophodnih poboljšanja i popravaka, ukoliko se pokaže potrebnim. Međutim, kako bi se mogle pratiti promjene sastavnica okoliša, prije početka izvođenja radova potrebno je snimiti postojeće stanje. Osnovne komponente okoliša koje je potrebno ispitati prije početka izvođenja radova (radi dokumentiranja nultog stanja navedenih parametara) su: ° Kvaliteta podzemnih površinskih voda ° Kvaliteta zraka ° Kvalitet tla
Za vrijeme izvođenja radova potrebno je redovito pratiti: ° kvalitetu podzemnih i površinskih voda, ° kvalitetu zraka, ° kvalitet tla ° razinu buke na gradilištu i dodirnim tačkama prema naselju, te ° nastajanje otpada.
Pored navedenog, potrebno je voditi evidenciju o mogućim pritužbama i prigovorima građana. U periodu korištenja obilaznice potrebno je i dalje redovito pratiti:
ENOVA d.o.o. Sarajevo 112 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
° kvalitetu podzemnih i površinskih voda, ° kvalitetu otpadnih, tj. pročišćenih voda na separatorima masti i ulja, ° kvalitetu zraka, ° kvalitetu tla, ° razinu buke u blizini objekata; ° nastajanje otpada.
Nadležne službe će također voditi evidenciju o broju prometnih nesreća, broju unesrećenih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama na obilaznici.
ENOVA d.o.o. Sarajevo 113 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
6 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM
Plan upravljanja otpadom definira preduvjete za uspostavu održivog sistema upravljanja otpadom za projekat izgradnje obilaznice na dionici: Izaćić - Petlja Kamenica, u dužini od 5,98 km, koji se treba bazirati na načelima održivog razvoja i to na principima izbjegavanja, vrednovanja i odstranjivanja otpada. Jedan takav sistem upravljanja otpadom se uspostavlja na način da zadovoljava prirotete i uspostavi mehanizme za: ° Minimalno nastajanje otpada, osobito svođenje opasnih karakteristika takvog otpada na minimum, ° Smanjenje nastalog otpada, ° „Sigurno“ odlaganje otpada. Ciljevi Plana upravljanja otpadom usklađeni su s važećom zakonskom regulativom koja je na snazi u FBiH i sa zakonodavstvom Europske Unije. Plan upravljanja otpadom dostaviti će se uz ovaj Zahtjev .
ENOVA d.o.o. Sarajevo 114 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
7 POPIS ZAKONSKE REGULATIVE
° Zakon o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 38/09), ° Zakon o prostornom uređenju i građenju (Sl. novine USK, br. 10/11, 13/11 I 19/11), ° Zakon zaštite na radu (Sl. novine SRBiH, br. 68/90), ° Zakonu o zaštiti od buke FBiH (Sl. novine FBiH, br. 110/12), ° Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 72/09), ° Zakon o vodama (Sl. novine FBiH, br. 70/06), ° Zakono o zaštiti zraka (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 4/10), ° Zakon o zaštiti prirode (,,Sl. novine Federacije BiH" br. 66/13), ° Zakon o poljoprivrednom zemljigtu (,,Sluibene novine Federacije BiH br. 42/10), ° Zakon o lovstvu (,,Sl. novine Federacije BiH" br. 4/06, 8/10,81/14), ° Zakon o cestama Federacije BiH (,,Sl. novine Federacije BiH" br. 12/10 i 16/10), ° Zakon o zaštiti od požara (,,Sl. novine Federacije BiH" br. 64/09), ° Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu (Sl. novine FBiH, br. 19/04), ° Pravilnik o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH, br. 1/12), ° Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH, br. 9/14), ° Pravilnik o kategorijama otpada sa listama ("Sl. novine FBiH", broj 09/05), ° Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 101/15 i 01/16), ° Pravilnik o uslovima i kriterijima koje moraju ispunjavati ovlašteni nosioci izrade Studije o utjecaju na okoliš, visini pristojbi, naknada i ostalih troškova nastalih u postupku procjene utjecaja na okoliš (Sl. novine Federacije BiH br. 33/12).
ENOVA d.o.o. Sarajevo 115 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
8 POPIS KORIŠTENE LITERATURE
° Federalni zavod za statistiku (2013.), Rezultati popisa stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u BiH 2013. godine, po općinama i naseljenim mjestima u BiH, Sarajevo ° Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2008), Strategija zaštite okoliša FBiH (2008-2018), Sarajevo ° Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencija za vodno područje rijeke Save, (Sarajevo), Agencija za vodno područje Jadranskog mora (Mostar) (2010.), Federalna strategija upravljanja vodama 2010-2022, Sarajevo ° Federalno ministarstvo prostornog uređenja (2010) Prostorna osnova za Prostorni plan FBiH 2008- 2028 ° Općina Bihać, Ekološki održiv akcioni plan Općine Bihać, 2012,Bihać ° Općina Bihać, Strategija razvoja općine Bihać 2014.-2023. ° Urbanistički Zavod BiH, Satajevo (2010.), Prostorni plan Općine Bihaća 2010. - 2030. g. ° Urbanistički Zavod BiH, Satajevo (2010.), Urbanistički plan Grada Bihaća 2010. - 2030. g. ° Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika: http://kons.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs- BA&template_id=175&pageIndex=1 ° IPSA Institut d.o.o. Sarajevo (2006.), Idejno rješenje izmještanja magistralne ceste M5, ° IPSA Insitut d.o.o. Sarajevo i Divel d.o.o. Sarajevo (2007.), Glavni projekat dionice Izačić - Petlja Kamenica, ° IPSA Insitut d.o.o. Sarajevo (2013.), Studija opravdanosti izgradnje magistralne ceste M5: Izačić - Orljani sa obilaznicom Bihać,
ENOVA d.o.o. Sarajevo 116 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
9 PRILOZI
Popis priloga: Prilog 1. Odluka FMOiT o potrebi izrade Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole Prilog 2. Odgovori FMPP i MzGPUiZO USK na upit o nadležnosti izdavanja akata o građenju Prilog 3. Kartografski prikaz lokacije izgradnje planirane dionice Izačić - petlja Kamenica Prilog 4. Kartografski prikaz hidrografske mreže u obuhvatnom području Prilog 5. Kartografski prikaz pedoloških karakteristika projektnog područja Prilog 6. Kartografski prikaz bonitetnih kategorija tla projektnog područja Prilog 7. Kartografski prikaz kulturno - historijskih spomenika i arhološkog naslijeđa projektnog područja Prilog 8. Kartografski prikaz postojećih infrastrukturnih objekata projektnog područja
ENOVA d.o.o. Sarajevo 117 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
9.1 Prilog 1. Odluka FMOiT o potrebi izrade Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole
ENOVA d.o.o. Sarajevo 118 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
9.2 Prilog 2. Odgovori FMPP i MzGPUiZO USK na upit o nadležnosti izdavanja akata o građenju
ENOVA d.o.o. Sarajevo 119 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
9.3 Prilog 3. Kartografski prikaz lokacije izgradnje planirane dionice Izačić - petlja Kamenica
ENOVA d.o.o. Sarajevo 120 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
9.4 Prilog 4. Kartografski prikaz hidrografske mreže u obuhvatnom području
ENOVA d.o.o. Sarajevo 121 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
9.5 Prilog 5. Kartografski prikaz pedoloških karakteristika projektnog područja
ENOVA d.o.o. Sarajevo 122 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
9.6 Prilog 6. Kartografski prikaz bonitetnih kategorija tla projektnog područja
ENOVA d.o.o. Sarajevo 123 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
9.7 Prilog 7. Kartografski prikaz kulturno - historijskih spomenika i arhološkog naslijeđa projektnog područja
ENOVA d.o.o. Sarajevo 124 ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE
9.8 Prilog 8. Kartografski prikaz postojećih infrastrukturnih objekata projektnog područja
ENOVA d.o.o. Sarajevo 125