Od Replike Povijesne Odjeće Do Kostima
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
UREDILA Katarina Nina Od replike Simončič povijesne odjeće do kostima Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis / Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu Na naslovnici interpretacija povijesnog macaroni stila, rad studentice Ines Zrnc Gregorina, akademska godina 2018./2019. Autor fotografije© Petar Varat. od replike povijesne odjeće do kostima UREDILA Katarina Nina Od replike Simončič povijesne odjeće do kostima Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis / Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu sadržaj 6 Predgovor 8 Bilješke o autorima poglavlja 12 katarina nina simončič Izvori za rekonstrukciju povijesne odjeće—od prvih publikacija do danas 42 alica mihalić Principi i praktične implikacije rekonstrukcije povijesnih odjevnih artafakata u muzejskom okruženju 62 katarina nina simončič i irena šabarić „Rekonstrukcija“ (interpretacija) te realizacija povijesnih odjevnih formi na temelju sadržaj portreta, artefakta i fotografije 96 barbara bourek Filmska kostimografija 122 saša došen Kazališna kostimografija 144 lucija prstec smolčec Narodna nošnja u kostimografiji 156 duje kodžoman Implementacija inovativnosti u suvremenoj modnoj i kostimografskoj praksi 182 Literatura PREDGOVOR predgovor E-udžbenik Od replike povijesne odjeće do kostima namijenjen je PREDGOVOR studentima diplomskog studija tekstilnog i modnog dizajna, smjera kostimografije na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njime je pokriven dio nastavnog sadržaja obveznih kolegija u 2. i 3. semestru—Povijest odijevanja II i Povijest odijevanja III. Nave- deni kolegiji pružaju uvid u teorijska istraživanja odjevnih artefakata, zatim studente upućuju na metodologiju analize i rekonstrukcije odjevnih formi, na primjerima realiziranih replika i kostima defini- raju i objašnjavaju stručnu terminologiju te pružaju uvid u stilske i tehnološke karakteristike modnih produkata od renesanse do dvadesetog stoljeća. Udžbenik je strukturiran od autorskih poglav- lja, koja su pisana iz perspektive njihove profesionalne vokacije i pružaju najbolji mogući uvid u pitanje primjene elemenata povijesne odjeće unutar različitih znanstvenih te umjetničkih disciplina i stručnih područja. Naglasak je na izvorima rekonstrukcije, oblicima i metodama reinterpretacije i realizacije te pružanju uvida u upotre- bu primjene novih tehnologija u svijetu. Studenti ovim udžbenikom trebaju steći vještine istraživanja poten- cijalnih izvora za potrebe rekonstrukcije ili reinterpretacije. Poseban je naglasak na razlučivanju termina kostim i replika, kao i na različi- tim umjetničkim i stručnim praksama u kojima se koriste vještine poznavanja karakteristika odjeće određenih stilskih razdoblja. predgovor Na kraju svakog poglavlja nekoliko je pitanja kojima studenti mogu sami provjeriti razumijevanje obrađenog nastavnog gradiva. Ta su pitanja ujedno i tematske odrednice seminara koji se sadržajno nastavljaju na predavanja. Udžbenik prati silabus kolegija Povijest odijevanja II te Povijest odijevanja III i podjelu na tematske cjeline koje se obrađuju na predavanjima i seminarima u sklopu kolegija. izv. prof. dr. sc. Katarina Nina Simončič 7 BILJEŠKE O AUTORIMA POGLAVLJA bilješke o autorima poglavlja autorima bilješke o od replike povijesne odjeće do kostima odjeće od replike povijesne dr. sc. katarina nina simončič izvanredna je profesorica na Sve- BILJEŠKE učilištu u Zagrebu Tekstilno–tehnološkom fakultetu, gdje predaje kolegije Povijest tekstila i odjeće, Povijest odijevanja, Antropologija mode, Muzealizacije mode i Moda XX stoljeća. Njezina istraživanja usredotoče- O AUTORIMA na su na razdoblje od 16. do uključujući 20. stoljeća, u kojima proma- tra odnos mode i društva, te ulogu odjevnog artefakta kao odraza POGLAVLJA društvenih promjena i utjecaja. alicia mihalić vanjska je suradnica u naslovnom zvanju asistentice na Sveučilištu u Zagrebu Tekstilno–tehnološkom fakultetu, gdje je diplomirala smjer Teorija kulture i mode 2016. godine. Sudjeluje u nastavnom procesu na kolegijima Etnologija tekstila i odijevanja i Povijest tekstila i odjeće. Bavi se fenomenom nostalgije, povijesnim zaokretima te razvojem marginalnih odjevnih diskursa devetnaestog i dvadesetog stoljeća. dr. sc. irena šabarić docentica je na Sveučilištu u Zagrebu Tekstil- no - tehnološkom fakultetu, gdje predaje kolegije iz područja pro- jektiranja odjeće i surađuje na kolegiju povijest odijevanja. Njezina istraživanja usredotočena su na aktualna pitanja održive mode i na preispitivanja suvremenih metoda modeliranja odjeće. Objavila je niz radova na temu propitkivanja odnosa proporcije tijela i odjevne ovojnice prilagođene ergonomskim zahtjevima odjeće. dr. sc. saša došen izvanredna je profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. bilješke o autorima poglavlja autorima bilješke o Suautorica je Preddiplomskog sveučilišnog studija kazališno oblikova- od replike povijesne odjeće do kostima odjeće od replike povijesne nje te diplomskih sveučilišnih studija Kostimografija, Scenografija i Oblikovanje i tehnologija lutke. Profesionalno se bavi kostimografijom, scenografijom, oblikovanjem i izradom lutaka te grafičkim oblikova- njem. barbara bourek vanjska je suradnica u umjetničkom–naslovnom zvanju docentice na Sveučilištu u Zagrebu Tekstilno–tehnološkom fakultetu i na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rije- ci, gdje predaje kolegije iz područja kazališne i filmske kostimografije. Dobitnica je Nagrade hrvatskog glumišta za kostimografiju predsta- ve Ljepotica i Zvijer (2008.) i Zlatne Arene za kostimografiju filma Lea i Darija (2011.). —> 9 lucija smolčec prstec diplomirala je na Sveučilištu u Zagrebu Tekstilno–tehnološkom fakultetu, smjer kostimografija (2018.). Tijekom svog fakultetskog obrazovanja radila je na kostimografskim projektima Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te bila asisten- tica kostimografkinje Doris Kristić na Dubrovačkim ljetnim igrama. Ostvaruje i samostalne kazališne kostimografije te organizira kosti- mografske radionice. duje kodžoman vanjski je suradnik u naslovnom zvanju asistenta na Sveučilištu u Zagrebu Tekstilno–tehnološkom fakultetu te dok- torand na Prirodoslovno-tehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Bavi se modnim dizajnom i kostimografijom. Dizajnirao je uniforme zaposlenika Ureda predsjednika Republike Hrvatske 2014. te bio autor kostima za otvaranje Europskih sveučilišnih igara 2016. Izlagao je na 7 samostalnih i 24 skupne izložbe u zemlji i inozemstvu. od replike povijesne odjeće do kostima odjeće od replike povijesne 10 od replike povijesne odjeće do kostima odjeće od replike povijesne 11 IZVORI ZA REKONSTRUKCIJU POVIJESNE ODJEĆE — od prvih publikacija do danas od replike povijesne odjeće do kostima odjeće od replike povijesne do kostima odjeće od replike povijesne Katarina Nina Simončič MATTHÄUS SCHWARTZ IZVORI ZA Svako zašto ima svoje zato (Omne quare suum quia) Klaidungsbüchlein or Trachtenbuch, 1520. REKONSTRUKCIJU Promatrajući povijesne odjevne artefakte te portrete, ne može se izbjeći ili ne primijetiti ljepota te raskoš odjevnih kompozicija. Ra- POVIJESNE znolikost forme, šarenilo materijala, umijeće tkanja živopisnih uzo- raka velikog raporta, blještavilo boja te mnoštvo modnih dodataka odraz su društvenog i kulturnog ozračja povijesnih razdoblja. Uvode ODJEĆE — nas u svijet odjevnih pravila određene zajednice vlasnikove intime te time predstavljaju memorijski zapis vremena i prostora. No, za teme- ljito poznavanje odjevne kompozicije neophodno je propitivanje svih od prvih publikacija polazišta njezinog oblikovanja. Odjeća kao oblik komunikacije ima slojevito značenje te je primjerice tijekom povijesti između ostaloga bila i pokazatelj društvenog statusa. Na poziciju u društvenoj hijerar- do danas hiji upućivali su raskošna odjevna forma, ali i vrsta tkanine, boja, or- nament te modni dodaci propisani gradskim zakonima (tzv. zakoni o raskoši) ili kraljevskim proglasima. Njihovo nepoštovanje strogo se kažnjavalo visokim iznosom, oduzimanjem slobode ili čak rezanjem udova. No, ipak, najgora kazna bila je društvena osuda ili stigmatizacija cijele obitelji. Primjerice, predivne svilene haljine tamno ljubičaste boje tijekom druge polovice 16. stoljeća u Firenci mogle su odjenuti isključivo plemkinje. Dobrostojećim građankama ta boja i sirovina za haljine bila je zabranjena te dopuštena samo za izradu rukava. Iz tog razloga, kada promatramo povijesne portrete s pozicije nekoga tko nastoji istražiti povijesnu odjeću te ju primijeniti kroz kostim kao sim- od replike povijesne odjeće do kostima odjeće od replike povijesne do kostima odjeće od replike povijesne bol ili znak u drugom umjetničkom mediju, neophodno je poznavati povijesno, društveno, umjetničko pa i političko ozračje određenog razdoblja i prostora. Naročito njegove propise o odijevanju i odjeći. Upravo oni su na najosjetljiviji način utjecali na odjevnu ovojnicu te ju svojim pisanim i nepisanim zakonima oblikovali dok su odjevnim izgledom ukazivali na poziciju pojedinca u društvu (Simončič, 2014: 13-29). Drugi važan izvor kojem ćemo se posvetiti kroz ovaj rad je po- vijesni pregled vodiča o krojenju, odijevanju i ukrašavanju. No, za kva- litetnu rekonstrukciju i reinterpretaciju ključno je prvo poznavanje terminologije s kojom ćemo se kroz rad susretati.na: kostim, replika Katarina Nina ili kopija, rekonstrukcija, reinterpretacija. Simončič 13 POZNAVANJE TERMINOLOGIJE — REKONSTRUKCIJA ILI REINTERPRETACIJA Prije osvrta na izvore koji pomažu u rekonstrukciji povijesnih krojeva, objasnit ćemo četiri ključna termina: kostim, replika ili kopija, rekon- strukcija, reinterpretacija.