A ager polje, oranica aginica agina žena aba grubo (domaće, seljačko) agnat rođak s očeve strane sukno; čoha od vune ili agnacija srodstvo po ocu, krvno kostrijeti; ogrtač od abe, gunj, srodstvo džuba, dušanka agnatsko srodstvo sklop društva u abadžija proizvođač predmeta od unilinearnim srodničkim abe; krojač seljačkih odijela grupama koje nazivamo abahija, abaija pokrivač obično lineage ili gens; djeca su od čohe, stavlja se ponajviše srodna samo sa obitelji svoje konjima pod sedlo; abaja majke ili samo sa obitelji svoga abandat povezati, omotati glavu oca; postoje dvije podvrste: povezačom, pokrivačom matrilinearnost i abenjača, abenjak kapa od abe patrilinearnost. Unilinearni abit odijelo, obično se misli na znači da se srodstvo računa redovničko samo po majci, ili samo po ocu. adet običaj, navika, tradicija; Kod matrilinearnosti šerijatsko pravo, običajno međusobno su srodni, tj. pravo kod islamskih naroda spadaju u isti lineage sve žene, advenat, advent došašće, dolazak; muškarci i djeca koji mogu vrijeme od oko šest tjedana svoje podrijetlo po ženskoj prije Božića (početak crkvene liniji svesti na istu pramajku, godine); sastoji se od četiri dakle preko svoje majke, bake, nedjelje koje neposredno prabake itd. Agnatsko srodstvo prethode blagdanu Božića je pri svom postanku identično adventska košulja lanena košulja, sa društvenim uređenjem ranih djevojka je nosi u svečane dane ratara i stočara. i u korizmi agrluk oprema (otkupnina) što je aerska gromovina zračna mlada dobiva od mladoženje nepogoda, tuča, oluja povodom svadbe po aga naslov vojnih ili civilnih muslimanskim ženidbenim dostojanstvenika u Turskoj; u običajima Bosni prije agrarne reforme agršak komadić kosti ili roga (u zemljoposjednik, obliku kolutića, pršljena) što veleposjednik, gazda, vlastelin žene natiču na vreteno kad čiju su zemlju obrađivali počinju presti kmetovi agušt kolovoz agapa zajednička gozba u prvih ajam prednji kraj samara, što stoji kršćana upregnutu konju oko vrata; Agarjani naziv za Turke, Arape i jastuk uopće muslimane u našim ajan starješina nekog mjesta, starim pisanim spomenicima prvak, odličnik, velikaš agava biljka mesnatog lišća, ajat, vajat krovna streha podrijetlom iz Južne i Srednje produžena do tla, nastamba za Amerike, udomaćena i kod nas sitnu stoku na jugu; poznata čipka od ajet rečenica, redak iz Kurana agave na Hvaru, po vrijednosti ajkača dugačka i na dugačkom ravna paškoj čipki dršku svezana kandžija

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 7

akefalna društva su društva koja sredstvo za obranu od raznih nemaju kephalos (glavu), zala: nesreće, bolesti i sl. društva bez centralne instance, anača košnica određena za dakle bez poglavara, poglavice, razmnožavanje pčela kralja ili sl.; ovamo spadaju analogija odnos između bitno lovačka i segmentirana društva različitih ali u nečemu sličnih ala aždaja, zmaj bića ili pojmova aladža pamučna tkanina s utkanim analogna magija magija koja šarama; haljina od te tkanine primjenjuje analogiju, alamar vrsta kopče na odijelu površinsku sličnost alba u rimsko doba duga bijela anarhična društva su društva tunika, a kod katolika duga, do slobodna od vlasti, bez tla, bijela košulja koju oblači poglavica, kraljeva, bez države. svećenik kod mise Ona su akefalna i egalitarna; tu alegorija prikazivanje kakva spadaju lovačka društva te pothvata, stava, vrline, segmentirana ratarska i apstraktnog bića najčešće u pastirska društva. obliku čovjeka, a ponekad i anđeli nevidljiva bića, Božji životinje klanjatelji i služitelji, alkar sudionik Sinjske alke prenositelji ili izvršitelji alkarski momak alkarov njegove volje na zemlji, među pomoćnik, za razliku od alkara ljudima; zaštićuju i kažnjavaju koji je obučen u neku vrstu angora vuna od angorske koze ili “plemićke” odore, ovaj je drugih domaćih životinja sa opremljen u sinjsku nošnju sličnom dlakom alov mreža za ribe anguja jegulja alja kratki kaput s rukavima animalizam kult životinja aljina kaput animizam vjerovanje da sve stvari amajlija ima ili krije magičnu imaju duh, dušu; pridavanje moć: ostvaruje ono što duševnih svojstava prirodnim simbolizira, neku osobitu vezu pojavama i silama između onog koji je nosi i sila ankora sidro koje predstavlja anterija dio odjeće kod amblem vidljiv lik, usvojen muslimana, oblači se povrh dogovorno, da bi predočio košulje; kratka haljina bez kakvu ideju, fizičko ili moralno rukava; kaputić; platneni biće haljetak bez rukava; anteriluk ambulja dugačka vreća anteršej srednji dio samara amen simbol pristajanja i potvrde; antropologija znanost o čovjeku; upotrijebljen je u Bibliji, a na Zapadu osnovna podjela na nalazimo ga u liturgiji sinagoga kulturnu, biološku (SAD) i i u kršćanskoj liturgiji socijalnu antropologiju (Velika ambar žitnica, spremište, Britanija, Francuska), skladište; pregrada u vodi za strukturalnu antropologiju lovljenje ribe (Francuska, Velika Britanija) amidža stric, oslovljavanje antropologija žene etnološka, svakom starijem čovjeku antropološka, kulturološka i amulet predmet, privjesak koji sociološka istraživanja položaja ljudi nose na tijelu kao čarobno žene u društvu, te u svim

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 8

vidovima kulture (urbane i odbiju troškovi oko ruralne); istaknute proizvodnje i vlastitog predstavnice: Eleanor Leacock, uzdržavanja Shirley Ardener, Ruby argan drvena naprava za istezanje Rohrlich-Leavitt, Gayle Rubin broda na suho antropos čovjek argat mala rupa u zidu suhozidice, antska teorija teorija o podrijetlu potleušice, umjesto prozora Slavena vezana uz Ante arhetip prvobitna struktura neke Antunovo 13. lipnja, na ovaj društvene pojave datum transhumantni stočari Arhiđakon, Toma (1200-1268) iz počinju izdig, drugu etapu Splita piše o vjerovanjima i penjanja na veće visine običajima povezanim s apolog je basna, poduža pomrčinom Mjeseca, opisuje pripovijetka o životinjama, Mongole koji su doprli do pred poučna sadržaja splitske zidine; djelo Historia apotropej naziv za predmete ili Salonitana nešto drugo što služi za armerun ormar odvraćanje nesreće, svojom aršin mjera za dužinu (68 cm) snagom uništavaju zle sile; arta pribor za ribolov hamajlija, amajlija, amulet, astal stol, trpeza talisman, uzrečica, molitvica i astar pamučno platno sl. astralna vjerovanja vjerovanja u apotropejska magija zaštitna razne moći zvijezda, magija, magija odvraćanja, prvenstveno u sudbonosnu i obrambena magija proročansku moć zvijezda arabeska arapska šara asturlija crvena marama arambaša vođa družine, glavar ašanjka, ašanka ženska kapa arar vreća od kostrijeti; polovina nalik na ovrljinu konjskog tovara at konj arbija šipka od drva ili kovine za atigur krzno od crne ovce nabijanje baruta atlas sjajna svilena tkanina Ardalić, Vladimir (Đevrske, atribut je predmet ili slika što 9.11.1857 - Đevrske, osobi, zajednici ili moralnom 25.11.1920) etnograf amater; biću služi kao znak seljak iz Đevrsaka, Bukovica, raspoznavanja; izabire se suradnik Antuna Radića, karakterističan dio koji skupio građu o životu i označuje cjelinu običajima Srba u svojem autohtona kultura jedna od zavičaju i napisao monografiju parola radićevske politike, koja Bukovica, objavljenu u se uglavnom svodila na Zborniku za narodni život i uzrečicu “Pleti kotac ko i otac”, običaje od 1899. do 1910. tj. da se svaki narod razlikuje godine. Objavio je još nekoliko od drugoga onim što je njegovo priloga o narodnim autohtono od drevne starine pripovijetkama, te članke o (nošnja, običaji i sl.) obitelji i običajima. avet, avetinja strašilo, utvara, ardže tkanina od lika, ličine sablast, utvor arenda zakup, zakupnina; čist avlija dvorište prihod od zemljišta kad se

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 9

avunkulat pojava povezanosti bačija stan, katun, planinska oženjenih muškaraca sa koliba sinovima svoje sestre; djeca baćo mužev stariji brat (ženi) nasljeđuju imovinu i kult ujaka badanj bure, bačva, kaca aždaja, aždaha neman u obliku badil lopata krilatog guštera, često sa badnjača, badnjak vrst nekoliko glava; ala, zmaj, blagdanskog peciva sa pozoj oblikovanim križem na sebi ažulice kopče na nogavicama; badnja jela skupina posnih jela žoke Badnjak, Badnji dan 24. ažur šupljikav ženski ručni rad; prosinca, bdijenje, paljenje probijeni ornamenti na kovini, božićne svijeće, paljenje panja drvetu i sl. badnjaka; čaranje iskrama s ognjišta; jedu se pokojnička jela; Badnje veče, Badnjica, B vilija, vilija Božja, božićno navečerje baba gornji snop sijena kada su badnjak panj ili donji dio debla; snopovi slame složeni jedan na dvije su vrste badnjaka: grana drugi; kapa koja se postavlja na krov kuće i babe žene koje liječe; pokladni klada, panj, velika glavnja koja ophodnici se pali na ognjištu; bodnjak, babica priručni nakovanj božićnjak, čok, kerj, hreb, did; babičenje pomaganje u porodu pali se jedan ili tri babine, babinje određen badrlj pozder od tučena lana ili vremenski period u kojem se konoplje dolazi rodilji nakon poroda u badža otvor na krovu s pomičnim posjet; proslava rođenja djeteta zaklopcem, umjesto dimnjaka na dan krštenja ili nedjelju bagana janjeća koža poslije; babinke, krstitke baglama vrst tambure; okov babini dani vrijeme kad na kraju prozora ili vrata ožujka i početkom travnja baja posuda, čabar, drveni sud padne snijeg ili krupa; babini veličine i oblika kao pola bačve jarci, babini kozlići, babini bajader dio ženske odjeće, vrsta pozajmenici, babini ukovi male marame; svilena ukrasna babljača igla bez ušica, sa glavom traka na nekadašnjoj ženskoj bacanj opleten koš za ribolov; nošnji, svileni pojas basača bajam badem bacanje ugljevlja čaranje bajamača vrsta košulje stavljanjem tri žeravice od trsa bajanje magijski postupak, u čašu posvećene vode, da se liječenje od bolesti vide uroci uzrokovanih urocima bač pastir kod stoke u planinama; bajar vračar; bajač čobanin, kravar, katunar bajka pripovjetka o nevjerovatnim bačar jedan od ljudi koji se združe i čudesnim događajima koja se da im se ovce zajednički čuvaju temelji na izmišljanju i mašti i muzu bajoslovlje mitologija bajsa lončarska boja

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 10

bakra kotao, osobito bakreni, barilo stara talijanska mjera za bakrač; posuda uopće; zemljani ulje, vino, brašno itd. različite kotlić, lopiža veličine (66 litara); burence, bakurine maškare, karneval bačvica bala smotak, svežanj, denjak, barjaktar, barijaktar često naramak; mjera za količinu predvodnik svadbe; zastavnik, sukna, papira, sijena, pamuka stjegonoša balada epsko-lirska pjesma s barka lađa, lađica, čamac, čun, razvijenom naracijom i tužnim brodić, brodica završetkom barkariz drvena ograda palube balatura, baladura trijem, veža, broda s prolazom podstrešje, kamena terasa; baršun vrsta tkanine; kadifa, samt, sular, solar velur, pliš balčak držak mača ili sablje basa osoljeno gusto ukuhano balota drvena kugla za igranje, mlijeko vrst kuglanja; boća, buća basač cilindrično pomagalo za baluk ot trava za lovljanje ribe ručno hvatanje ribe; koš balun narodni ples u Istri tipa basamak prečka kod ljestvi i u kolo, plešu muškarci i žene uz stubama pratnju sopele ili gajdi, a basma čarobna izreka, magijska katkad i uz pjevanje plesača formula banak klupa sa leđnim i bočnim bast liko, vlakno naslonom; ognjište baša Turčin banket ogradica za dijete; bašetina kamena ploča, kojom se poprečno sjedalo na krmi pokrivaju krovovi manje brodice bašluk glava u preslice bankina kamena ograda, zidić što bašta povrtnjak dijeli i štiti obalu, šetalište od batarela vika, lupa, “mačja mora derača” udovcu ili udovici kad banjak škrinja sklapaju novi brak banjenica bačva batik način bojanja u istočnoj baraban lupa u katoličkoj crkvi na Aziji s pomoću voska, danas se Veliki petak, što je izvode primjenjuje i u Europi vjernici kad se spomene ime batina deblji štap odraslog pastira; razbojnika Barabe, šibarina; štap, toljaga, tojaga šiba kojom se izvodi batištrada, batistrada čovjek koji spomenuta lupa ide pred kakvom povorkom, barba stric, ujak, stariji čovjek, procesijom, glazbom te krči put kapetan broda i ukazuje na zapreke barbeža ženska kapa; šamija, pod batur koža od jarca njom kapa od crvene čohe, bauk pokladno odijelo potom bijela marama baukači pokladna ophodna grupa barbir brijač; ranar, vidar, pučki baul, bavul kovčeg, kofer, sanduk liječnik (pušta bolesnicima krv) bava povjetarac, lahor barbirenje liječenje zarezivanjem bavela vrsta svile; vrsta vunene kože i puštanjem krvi sistemom tkanine (pređe) vakuuma, pomoću roga ili čaše baždariti službeno ispitivati i bareta crvenkapa, niska kapa s bilježiti ispravnost mjera (npr. ravnim tjemenom kod bačava) i utega

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 11

bažul, bažulj grah bembelj maškara bećar veseo, raskalašen, razuzdan benevreci, brnaveci muške plitke čovjek, veseljak, bekrija, i uske suknene hlače mangup benevrke vunene debele gaće do Bedeković, Josip (1688- 1760) ispod koljena; pelengaće opisuje život Međimuraca, daje Benigar, Ivan (Zagreb, prikaz praslavenske mitologije, 23.12.1883 - Alumin, kao i Vitezović upotrebljava Argentina, 14.1.1950) narodne pjesme kao povijesne amerikanist, indijanolog. dokumente; djelo Domovina Studirao građevinarstvo u velikog crkvenog učitelja sv. Grazu i tehniku u Pragu. Jeronima, 1752. Godine 1908. odlazi u beg gospodin, turski plemićki Argentinu i nastanjuje se u naslov Patagoniji, gdje živi među bekež ženska zimska kratka Indijancima. Proučavao njihove haljina običaje, jezik i prošlost. bekrija pijanica, lola, propalica Objavio znanstvene radove s bela mala postelja za djecu područja antropologije, belaj đavao, napast, zlo, bijeda etnologije, lingvistike, belani svjetliji pokajnički rupci arheologije i sociologije u belegija brus kojim se oštri kosa ili vodećim argentinskim stručnim britva; gladilo časopisima. belnuk duga ženska haljina s bensilah široki kožni pojas; rukavima; benluk pašnjača Belović-Bernadzikowska, Jelica berber brijač (Osijek, 25.2.1870 - Novi Sad, berekin mangup, fakin, deran, 30.6.1946) folkloristica i vragolan, obješenjak književnica. Nakon studija na Berger, Salomon (Mnešice, višim pedagoškim školama u Slovačka, 25.2.1858 - Zagreb, Beču i Parizu (1889-1891), 11.1.1934) sakupljač hrvatskih učiteljica i ravnateljica škola u narodnih rukotvorina. Nastojao Hrvatskoj, Bosni i Vojvodini. je razviti industrijsku Najznačajniji je njen proizvodnju narodnih etnografski rad, poglavito na rukotvorina. Brojnim skupljanju narodnih vezova, izložbama predstavio hrvatsko čije je izložbe organizirala po rukotvorstvo u Europi i SAD-u vodećim europskim središtima. (oko 100 izložbi). Njegova Početkom stoljeća radi u zbirka temelj je Etnografskom Obrtničko-umjetničkomu i muzeju u Zagrebu, kojemu je Etnografskome muzeju u bio upraviteljem do smrti. Zagrebu. Najznačajnija djela: Najznačajnije djelo: Tragedija Građa za tehnološki rječnik hrvatske tekstilne kućne ženskog ručnog rada, Sarajevo, industrije, 1913 i dr. 1898-1906; O preporodu berićet blagoslov, sreća; dobra hrvatske veziljačke industrije, ljetina, rodna godina, izobilje, Zadar, 1904; Die Sitten der blago Südslaven, Dresden, 1927. berita kapa mediteranskog tipa belzebub đavo, zao duh, satana, berkan tkanina od kozje dlake vrag, đavolski poglavica

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 12

berkeš veliki tamni kaput, najznačajniji predstavnici: podstavljen flanelom, optočen Edward Sapir, Géza Róheim krznom, ukrašen gajtanima bijac debeli sukneni pokrivač za berta ima oblik većeg ovratnika krevet koji se spušta niz prsa bijela magija stvarala je čudesa s besa vjera, obećanje, zadana riječ, pomoću “božanskih sila” nagodba, sporazum bijela nedjelja nedjelja nakon beštija zvijer, tegleća životinja Uskrsa; Mali Uskrs beštima psovka, kletva, ruženje, bijela subota subota prije Uskrsa; grdnja bila subota, mliječna subota bešvica ošvica bijeli smok mliječni proizvodi, betlehem seljački božićni nakit u mliječna jela kutu sobe; jeruzalem Bijelić-Bogdan, Pavlina (Cavtat, betlehemar dječak koji s 29.10.1856 - Dubrovnik, “betlehemom” obilazi po selu 18.1.1944) učiteljica, etnograf pjevajući prigodne pjesme i na amater. Proučavala narodni taj način prosi; pastir život u okolici Dubrovnika i bevanda vino pomiješano s bavila se narodnim vezom i vodom, polomlik, polovnik; posebice čipkom; izlagala u močenje pa kuhanje bobica inozemstvu (Beč, Graz, Pariz, smreke, divlje loze i drijena; London). razrijeđeno vino dobiveno bijelo prvobitno boja smrti i prelijevanjem tropa vodom uz oplakivanja fermentaciju, pivo bijelj vuneni pokrivač ili prostirač; bez fina turska tkanina biljac bezimena nedjelja treća bikela opleteni podložak za korizmena nedjelja, ponegdje kapicu, od šibe ili drveta; četvrta korizmena nedjelja konđa Bezjaci hrvatski etnik u Istri bikla pomiješano (kozje) mlijeko i biandrija brak žene istodobno sa vino; smutica dva muža bilača, biljača, bjeljača, bjelača bičaš, bičalj vuneni pokrivač, djevojačka duga zimska odjeća pastirski crni rutavi vuneni (haljina) s rukavima, oblači se plašt povrh košulje bičevi prameni na vunenom bilan dio konjske orme koji pokrivaču; kiće sprječava konju da visoko diže bičve, bječve vunene čarape; glavu hoveje bilig znakovi na rovašu, biljeg bićerin čaša bili smok mliječni proizvodi biga dvopreg bilka bijela kabanica bigamija dvoženstvo, bilo pomični okvir za zbijanje dvobračnost; stanje kada je tkanine u koje je umetnuto netko istodobno u braku sa brdo, na vodoravnom dvije žene tkalačkom stanu biheviorizam proučava ponašanje biljac bijeli pokrivač za krevet ljudi, vanjske reakcije biljača suknena ženska haljina s ponašanja; to je psihološki rukavima pravac američke antropologije;

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 13

Biljan, Mijo (Gospić, 1852 - starinarskog društva u Zagreb, 3.7.1924) sakupljač Dubrovniku. Osnivač i urednik narodnih predaja. Učitelj tjednika Hrvatska riječ 1925. pučkih i učiteljskih škola u Pisao povijesne, pravne, Petrinji, Karlobagu, Karlovcu i etnografske i arheološke Osijeku. Sakupljao narodne rasprave. Napose se bavio predaje i vjerovanja o kojima poviješću Pelješca, ali mu djela na napisao brojne članke u nisu uvijek pouzdana. Napretku, Zborniku za narodni blagdan privremeni prekid život i običaje JAZU i dr. svakodnevice ili svagdana, u biljari, biljarice osobe koje pravilu potvrda neke prirodne poznaju, sakupljaju i liječe ili društvene mijene koja se ljekovitim biljem ponavlja ciklički (kao tzv. bingeš dugačka haljina obložena godišnji običaji) ili linearno iznutra krznom; benješ, bineš (kao tzv. životni običaji) biranje kralja između Božića i blago stoka Tri Kralja, osobito dva dana iza blagoslov jela na Veliku subotu, Božića (ponegdje i o rjeđe na sam Uskrs, nosi se u Pokladama), birao bi se kralj ili crkvu košara s jajima i drugom knez, koji ima svoje oznake – hranom na blagoslov; crkveno- štap i krunu; smiješni kralj narodna tradicija biroš govedar, volar na imanju Blagovijest 25. ožujka, čobani se biruš kočijaš boje toga dana, jer može biti bisage dvostruka torba, dvije štete u blagu od studeni, sastavljene torbe koje se prte vukova i zmija, vukovi nakon preko ramena ili se vješaju o duge zime napadaju blago a sedlo; dvanjke zmije izlaze iz svoga biša vera; crvotočina, crv koji prebivališta; blagovist razara drvo blatnjara sobna peć od ilovače bijeli vez bliži ukrasnom pletenju, blazina od perušina slamarica na nitima platna stvaraju se ispunjena kukuruznim lišćem šupljikavi motivi ovijeni Blaževo 3. veljače, blagoslivljaju bijelom pamučnom niti se svijeće u crkvi, njima se kući birtija krčma; bircauz, bircuz križaju oko vrata da ih tijekom biruš pastir volar godine ne boli grlo bječva čarapa, ženska dokoljenica; blizna nejednakost u tkanju, kad blječva pukne koja od niti osnove Bjelovučić, Nikola Zvonimir blonda lagani čipkasti veo (Janjina na Pelješcu, bljuza bijela košulja 11.11.1882 - Janjina, bobar velika neotrovna zmija; 23.11.1952) povjesničar i kravosac, kravosis etnograf. Pravo doktorirao u bocel, bucel drveni koloturnik Zagrebu 1907, apsolvirao kroz koji prolaze jedreni povijest i zemljopis 1910. konopi Sudsku praksu obavljao u bočata voda miješana slatka voda Dubrovniku, Trstu i Podgorici. s morem Osnivač i dugogodišnji boće buće, drvene kugle za igru, predsjednik ogranka Braće raširenu u mediteranskom hrvatskog zmaja i Hrvatskog području pa i u hrvatskim

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 14

primorskim krajevima (igraju HAZU i nekih drugih se dvije partije; jedna se crvena akademija znanosti. kugla – bulin – izbaci u polje i bojanje jaja uskrsna tradicija u služi kao cilj, a igrači nastoje dane Velikog tjedna da svoje raznobojne kugle bace bolesti od perle očne bolesti što bliže do bulina) bolta zaštitni luk u kuhinji ispleten Boduli otočani za stanovnike od pruća i omazan domaćim kopna mortom bodve osti bonaca tišina na moru; utiha, Bog danas osobno ime maina kršćanskoga Stvoritelja, a u Boranić, Dragutin (Kraj Donji pretkršćansko vrijeme kraj Zaprešića, 19.12.1870 - praslavenska imenica bog bila Zagreb, 1.9.1955) studirao je atribut, oznaka visokih hrvatsku i slavensku filologiju božanskih osoba u Zagrebu. Od 1906. godine Bogišić, Baltazar (Cavtat, profesor na Sveučilištu u 20.12.1834 - Rijeka, Zagrebu. Od 1902. godine pa 24.4.1908) pravni povjesničar i do kraja života uređivao etnograf. Od 1859. studira u Zbornik za narodni život i Beču, Berlinu, Parizu i dr. U običaje Južnih Slavena. Giessenu 1862. doktorira bosi grah nemrsno jelo, kuhani filozofiju, a 1864. u Beču pravo grah na salatu ili u juhi, sa i političke znanosti. Kao malo ulja; grah na bosu juhu, bibliotekar bečke Dvorske bažul na suve knjižnice (1863-1868) počinje bošča velika kvadratna marama što se zanimati za običaje u je nose na glavi udate seljanke; Slavena. Tada objavljuje pregača, kecelja; prekrivač studiju O važnosti sakupljanja uopće narodnijeh pravnih običaja kod boščaluk dar kojim se Slovena, Književnik, 1866, 1- naizmjenično daruju mladenci 3/4, koji je HAZU u obliku na vjenčanju (košulja i drugo ankete razaslala po rublje što se daje umotano u južnoslavenskim krajevima. bošču) Gragja u odgovorima iz bošket grmlje, šumica; mamac za različitih krajevah slavenskoga lov ptica Juga, Zagreb, 1874, obuhvatila botana prosto, grubo tkano je, premda ne posve kritički, pamučno platno građu iz živog narodnog prava. botilja boca, staklenka Nacrtom Pisani zakoni na botra kuma; šantula slovenskom jugu ...., Zagreb, botrinje zabava, pir nakon krštenja 1972, Bogišić je dao program djeteta izdavanja južnoslavenskih botun puce pravnih spomenika te poticaj za bova plutača za privez brodova pokretanje edicije JAZU bovan kamen Monumenta historico-iuridica božić mladi bog u slavenskoj Slavorum Meridionalium. predaji Profesor je slavenskog prava u Božić 25. prosinca, početak nove Odesi (1870-1872). Bio je član godine; nakon polnoćke znanci i rodbina se mirbože ili

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 15

božićaju; čestitanje i darivanje brageše muške suknene hlače do (značajna je crvena jabuka); pola lista prvi posjetnik; paljenje vatri bragoc ribarska jedrenjača sa dva božićna grana na Luciju se otrgne jarbola i dva latinska jedra grana neke voćke, stavi u vodu brajde potpornji od letava ili da procvjeta do Božića i kiti kamena uz koje se penje loza figuricama od tijesta brajin mužev mlađi brat (ženi) božićna peciva od čistog brajne naziv za muža i sina (od pšeničnog brašna, kružnog milja u obraćanju ili oblika, sa likovima na sebi, oplakivanju) jede se na Badnju večer; brak elementarna zajednica koja božićnjak, božićnica, česnica, ima razne pojavnosti i badnjak, badnjača, koleda, tumačenja, reguliranjem incesta koladek, križnica, krsnica, luk, ima i više od društvenoga ljetnica, litnjak i dr. značaja kakav mu se u pravilu božićna slama sudjeluje u pridaje, brak je osnova nekoliko običaja: unošenje u nasljedstva, reguliranje bračnih kuću na Badnju večer i i seksulnih odnosa tvori i razastiranje pod stol te valjanje reguliranje svih ostalih po njoj, iznošenje iz kuće treći društvenih odnosa dan Božića i polaganje na bran nabrana suknja sa voćke, gatanje slamom na stolu poramenicama; brhan božićna svijeća pali se na badnju brananje usitnjavanje zemlje i večer, prije večere; gasi se pokrivanje zrnja zemljom; vinom drljanje, vlačenje, zubatanje, božićnica darivanje siromašnih draženje susjeda, dar, darivanje jabuke branalo brana, drljača na Božić brana sprava za usitnjavanje i božićni običaji cjelina božićnih ravnanje zemlje nakon oranja; običaja počinje prije Badnjaka i dijele se na trokutne, trapezne i Božića, obuhvaća cijeli Advent pravokutne i produžuje se do Sv. Tri Kralja branče škrge u ribe božićni stol predstavlja obilje; brasero grijalica, žeravica, posuda božićna peciva i pečenka; za držanje žari; obično u njoj upućen je živima i duhovima tinja ugljen pokojnika Bratanić, Branimir (Jastrebarsko, božitnjak kruh od bijela brašna s 16.5.1910 - Zagreb, 12.5.1989) ukrasima od tijesta diplomirao jugoslavistiku božja brada posljednje klasje pri (1932) i etnologiju (1936) u žetvi koje se čuva za plodnost Zagrebu. Profesor etnologije na usjeva Filozofskom fakultetu u bracera obalni jedrenjak od 18 do Zagrebu od 1955. godine, 40 tona s jednim latinskim dugogodišnji pročelnik jedrom i prečkom Odsjeka za etnologiju, osnivač braci konopi za pokretanje penula Centra za etnološki atlas, braća po mlijeku nekrvno srodstvo razvio djelatnost u bradva drvodjelsko oruđe za međunarodnim ustanovama tesanje, nalik na sjekiru etnološke kartografije. braganja vrsta ribarske mreže Istraživao oraće sprave, pitanja

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 16

opće etnologije i etnološke bretela naramenica na ženskom kartografije. Jedan od osnivača rublju časopisa Current Anthropology brevijar knjiga molitava, lekcija i (Chicago). Objavio Oraće pjesama za svećenike; sprave u Hrvata, 1939. i dr. časoslov; priručnik, zbornik, bratična bratova kći ženskoj molitvenik osobi; bratanica brgulja blagdan sveca zaštitnika, bratić bratov sin ženskoj osobi; fjera, dernek bratanac brig jedrenjak sa dva jarbola, oba s bratim član bratovštine, bratstva; križnim jedrima kapar, bratinac, bratinka brigantin jedrenjak sa tri jarbola bratimljenje običajni postupak za (dva s križnim, a jedan sa sklapanje pobratimstva sošnim jedrom) bratimstvo tradicijski oblik brime, breme teret utvrđivanja prijateljstva vrstom briškula vrsta kartaške igre, nekrvnog srodstva, bratstvo, osobito raširena po primorskim pobratimstvo krajevima bratstvo, brašćina bratovština, britva ženski ukrasni nož, srebrni udruženja svjetovnjaka sa brnica, brnjica ženska dugačka svrhom promicanja vjerskog platnena haljina ili samo života i dobrotvorstva suknja; vrsta ženske haljine, bratstvo šira društvena grupa koja suknje, složena u nabore koji se sastoji od dva ili više srodna su prišiveni na prslučić; carza, ali vremenom razdvojena roda, sarza, brnja, vrnja, vrhnja postoji upravljanje; fratrija brnja materijal za izradu brnjice, brautgešenk svadbeni dar brne bravar pastir, čuvar ovaca brnjčar noviji opanak na kopčanje bravarol plastron brojalice oblik pjesmice kojom se brdak drvena posuda za nošenje izgovaraju formule za brojenje, vina odnosno skidanje i brdila ono u čemu stoji brdo kod poništavanje uroka tkalačkoga stana ili razboja brojanice krunica brdo gusta rešetka od drvenih brojenice, brojanice 12 dana od lamela na vodoravnom sv. Lucije do Božića; gatanje, tkalačkom stanu predviđanje brecat tužan način zvonjenja brokat teška tkanina protkana crkvenim zvonima svilom, zlatom ili srebrom brenšer posebna željezna naprava bronzar ovan predvodnik (isto kao u obliku škara koja se zagrije i i konj, vol, magarac i sl. ako takva služi za kovrčanje kose; nosi klepku i ide na čelu stada) kovrčalo bronzin lonac, bakrač brenta ovelik drveni sud u kojemu broš oveća kopča kao nakit na se nosi grožđe za vrijeme ženskim haljinama berbe; kaca, badanj, puta; bršljan apotropej, odbija vještice posuda za ulijevanje ulja i vode brujet, brudet riba kuhana u vinu, za vrijeme maštenja ulju i octu te začinjena raznim breša, breška vrsta starinske začinima puške brunda prsten provučen kroz nos bika

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 17

brušket, bruškit ždrijeb; Bunjevci jedan od najranijih privatnopravni sporazum ribara slojeva pohrvaćenih gorštaka ili ribarskih družina jednoga Dinarskih planina; rimokatolici lučkoga područja o stjecanju za pravoslavce zaštite i prava morskog bunjište mjesto gdje se baca ribolova ždrijebanjem lovišta smeće bruškin četka, drvena oštra četka bura vjetar od kraja, sjeverac za ribanje burača mješina za nošenje pića brvnara kuća građena čitava od burin slaba bura, lagan istočnjak piljenih, tesanih ili netesanih, burina konop kojim se zateže oblih, greda jedro prema vjetru brvnašica prizemna ili polukatna burklja ognjišne rašlje kojima se zgrada od greda hvatao lonac bubanj mreže slične vršama, burundžuk tanko bijelo svileno dvostruka vrša; vefter, vehter platno bucanj sprava za mamljenje ili buša maska, krabulja, krinka tjeranje ribe na rijekama buše pokladna ophodna grupa buča tikva bušar maškara; karnevalska bučani pokladna ophodna grupa zabava bučnica savijača nadjevena bušari pokladna ophodna grupa; naribanom bučom sa sirom ili buše makom bušeni bod kod veza po pismu buća potkošulja, džemper buštin, bušt uski i tijesni ženski buđolar novčanik prsluk buka snažno apotropejsko butunja drvena čaša s drškom, kao sredstvo, odbija i plaši zle pehar, za zahvatanje vode demone buveljak opanak ili cipela bukagije sprave za sputavanje buzdovan hladno oružje, mnogo prednjih nogu stoci; putila upotrebljavano prije izuma bukal, bokal vrč baruta: teška kijača, bat sa bukara, bukaleta bokal, pastirska željeznim šiljcima na debljem čaša kraju; topuz buklija čutura, ploska bukvara jednostruka mreža stajaćica za lov na bukve C Bula Muslimanka, Turkinja Bulat, Petar prvi profesor na Carrara, Frano (Split, 16.11.1812 katedri etnologije od 1925. - Venecija, 29.1.1854) godine, nije ostavio značajnija arheolog, povjesničar i traga za sobom etnograf. Studije završio u bumbak pamuk Zadru i Beču. Direktor bunja kamena kućica čunjastog Arheološkog muzeja u Splitu oblika, građena u suhozidu, (1842-1853). Izdao značajnu uobičajena na jadranskom mapu narodnih nošnji. području, a može biti od carza vrsta ženske haljine, suknje, kamena, od slame i sl.; složena u nabore koji su poljarica, trim, kućica, ćemer, prišiveni na prslučić; sarza, kažun brnjica, zardza, carca

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 18

cavata kožna papuča cidilo vunena pregača ceđ lug iz prosijanog pepela za cidiljača vunena vreća za pranje rublja gnječenje maslina ceh zadruga, esnaf, rufet; u ciganica pokladni lik Ciganke feudalizmu staleška cijep sprava za mlaćenje žita; mlat organizacija obrtnika jedne cijepci vodoravno položene šipke struke; obrtnička bratovština za na vodoravnom tkalačkom međusobnu pomoć i reguliranje stanu proizvodnje cijev trska na koju se suče pređa cekin dukat, zlatnik cikličko poimanje vremena celača jednodijelna ženska košulja; vječno vraćanje istoga u suknja pravilnim vremenskim celebrirati svečano vršiti, razmacima, godišnje obavljati, služiti misu kod ponavljanje, ritmizacija katolika svakodnevice, nepovijesno celibat beženstvo, bezbračnost; poimanje vremena; vječnost zabrana ženidbe svećenicima prirode centum sto, stotina cilica cijela suha smokva Cepelić, Milko (Vuka, 21.9.1853 - cima uže, priveza, konop za Đakovo, 26.3.1920) svećenik, vezivanje broda za obalu; povjesničar i etnolog. Pohađao krajina bogosloviju u Đakovu, kapelan cimer prečka s rupicama između u Osijeku, Strossmayerov lemeša i gredelja, služi za kapelan, a od 1882. godine učvršćivanje lemeša, nalazi se biskupov tajnik. Sakupio kod pluga; božićni ukras bogatu etnografsku zbirku obješen o strop glavne sobe, narodnih tkanina i vezova koju kinjč, kinč je poklonio Etnografskom cimeri svadbeni nakit muškog muzeju u Zagrebu. Bavio se uzvanika za škrljakom primjenom narodnih šara u cimerman tesar, krovopokrivač ćilimarstvu. Djela: Narodno cimprle nakit za žensko oglavlje tkivo i vezivo, 1909, Sijmo opet cingara zvonce što se vješa stoci o lan i konoplju, 1917. vrat, mjedenica cerchiata starinsko kolo koje se ciplara mreža potegača za igralo u Splitu lovljenje cipala ceremonija obred po cipotka cjepanica ustanovljenim pravilima; cipov kruh od pšeničnog brašna, vanjski i redoviti oblik kulta; blagdanski svečani običaj, svečani čin, cjedilo posuda nalik na sito pompa cokli visoke cipele na vezivanje ceremonijalna cjelina skup cokule opanci, drvene papuče običaja koji tvore jednu logičnu copranje čaranje magijskim i smislenu cjelinu sredstvima ceribaša ciganski starješina coprija, coprie čaranje, vradžbina, cesar car magija; vračke cicvara pšenična kaša s jajima, coprnica čarobnica, vještica, žena kuhana na maslu uz manju s nadnaravnim moćima za količinu vode nabacivanje, odnosno obranu ciča zima ljuta zima, oštra zima od uroka; copernica, coparica

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 19

coprnik vještac, muškarac kome Cvijetnica početak uskrsnih se pripisuju nadnaravne moći i običaja, šesta korizmena utjecaj na ljude; copernjak nedjelja, kićenje zdenaca uoči crempica glineni kružni podložak Cvijetnice, zatakanje na koji se stavlja krušno tijesto blagoslovljene grančice o strop, pri pečenju umivanje u vodi sa cvijećem; crepulje posude za pečenje kruha Cvitnica, Cvitna nedilja, na ognjištu Cvijeti, Uličnica, Maslinica, crijemuš varivo od divljeg luka Maslinska nedija, Nedilja cripnja, čripnja vršnik, pokljuka, palama, Palminska nedilja, pekva; posuda kojom se macicna nedilja pokriva kruh na ognjištu cvit prvi mlaz pri pečenju rakije, crkovnjak, crikovnjak crkovnjak rabljen kao lijek crkvena godina liturgijska godina cvitnjak velika običajna vatra, crkvena roba svečana roba krijes crlenjak zobun bez rukava od cvilni pas svileni ženski pas crvenog sukna crvene i zelene boje crljena kabanica kabanica od cvjetničari ophodnici na Cvjetnicu domaćeg sukna, poput pelerine cvrga kap ulja s kukuljicom crna magija vradžbine koje su se utjecale za pomoć “nečistoj sili, Č đavlu” crno simbol smrti čabar posuda, drvena posuda; crnokop zimsko okopavanje čabrenica, čabrica vinograda čador šator crtalo nalazi se ispred lemeša na čakmak konop koji veže jarbol za plugu; reže okomito; nož, prvo brod; oštrilica, gladilo; ognjilo, železo kremen crtorez tanki i plitki urezi (kao čakšire suknene hlače sa velikim ukras) turom crvena kabanica kabanica od čalma platneni ovoj oko fesa kod domaće raše, ruho za pir i muslimana; turban, saruk proslave čampara uzica što se konju priteže crvenkapa crvena kapa od sukna, ispod donje čeljusti, od jednog čohe, sa resama kraja žvala do drugoga cubanka ljuljačka; nišaljka čampre čaporci, kandže cup pletenica čanak zdjela; tas cura djevojka za udaju, udavača čanta kožna torba, kesa, bisage curica, cur’ca desetogodišnje ili čapka kapa jedanaestogodišnje djevojčice, čaplje pokladna ophodna grupa koje se “pripremaju” za udaju čarak ognjilo na starinskoj puški curina večera oproštajna večera čaranje magijska aktivnost sa udavače ciljem da nekome nanese ili curma ribarska družina spriječi zlo cvancige ogrlica od novčića čarapa odjevni predmet koji se cvijet prvo ulje pri tiještenju navlači na noge; negdje isto što maslina

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 20

i papuča; mekana vunena čember veo muslimanskih žena; odjeća, okićena vezom veliki rubac koji pokriva glavu čarapci čarape i čelo do očiju čarapke laganija obuća u obliku čemer muški kožnati pojas papuča čeperac mreža na drvetu za čaratan, čaratanka opsjenar; onaj hvatanje riječne ribe koji se rodio u “marčanoj čeranci za vrijeme snovanja svijeći” ili “luni”, tj. za pojedine niti se opuste pomoću mjesečine u ožujku drugog vratila; voranci čardak zgrada drvena, zidana ili čerga mali šator, osobito ciganski na stupovima sa izbočenim čerma na toke jačerma, prsluk drvenim gornjim katom čerpić, ćerpič nepečena, na suncu čari magijski postupci i efekti sušena cigla takvog djelovanja; čare, uroci česma zdenac, bunar, izvor iz čarobnica žena koja čara, baja; kojega voda teče na cijev čarovnica, vražarica česnica božićni kruh; krsnica čarojice zimski ophod, običaj češalj drveno zupčasto pomagalo pretežno oko Božića, ali i za zbijanje potke na okomitom Poklada; čaroice tkalačkom stanu čarug, čaruk opanak češnjak apotropej biljnog čatrnja kanal, bunar, cisterna porijekla, štiti mirisom i čauš svat koji upravlja svadbom, okusom koji zbija šale u svatovima, češnjovke mesne kobasice; često smiješno opremljen; djevenice krcan, čajo, debeli svat, staćilo četiri nita u četiri nita, tkanje sa čegrtaljke zamjena za zvona za stepeničastom strukturom ili vrijeme šutnje u Svetom motivom riblje kosti, rabljeno trodnevlju; škrebetaljke, za grube pokrivače klepetala, regetaljke, klepetoci, četveri četiri (uroka) klepke četverodijelna rala gredelj, čehanje čišćenje perja; čepunjanje kozlac, ručica i plaz iz zasebnih perlja komada Čeh, Leh, Meh rodovska predaja četverostrana rala gredelj, kozlac, o tri brata, slavenski praoci u ručica i plaz tvore četverokutni usmenoj tradiciji lik; gredelj je u ručici čekme vrsta toke; gornja haljina čibuk duga lula, cijev lule; kamiš čekrk kolo, točak, vitao, kolotur, čilaš konj sa šarenim pjegama uređaj za dizanje; mjera, čisanica, čisnica sistem brojenja kvarat, četvrt niti namotanih na motovilu ili čelenka nakit u obliku perjanice, osnovanih u osnovu na srebrne, rjeđe zlatne, pričvršćen tkalačkom stanu, tridesetinski na kalpaku ili čalmi; nakit na ili šezdesetinski sistem s kapi ili kalpaku jedinicama brojenja od tri niti; čelopek strana brda okrenuta četnica, čisaonica prema suncu; prisoj čista nedjelja prva korizmena čematorij prostor oko crkve, drži nedjelja; kvaterna nedjelja se za svetinju čitanje uroka poništavanje lošeg efekta magijskim formulama

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 21

čivire drvena nosila za građevni Ć materijal čobanin ovčar, pastir ćakula trač, brbljanje, prepirka, čoha vrsta tvorničkog čvrstog rječkanje valjanog sukna i odjeća od ćemer široki kožni pojas sa njega listovima; pašnjača čohaš seoski obrtnik koji izrađuje ćenar naborana prugasta tkanina odjeću od sukna zbog labavije navijene osnove čoja isto što i čoha ili upotrebom trećega vratila; čopor najraniji oblik organiziranja voranac ljudskog društva, grupice koje ćerpič sirova, nepečena cigla su lutale u potrazi za hranom, ćesta košara nema bračnih odnosa, ni Ćići hrvatski etnik u Istri instituta poglavara ili ćićke ruho koje se sastoji od starješine; horda stomanje i golograna čordaš pastir ćikara staklena čaša čoroje maškara, maska, lik u ćilim sag, tepih, prostirač karnevalu; gavran, ciganin ćirak, ćirjak drveni stalak za čovrtati tresti se i vrtjeti u krug svijeće črčajika, čerčajika mala drvena ćok korijen; način češljanja ispod čegrtaljka koja se marame upotrebljavala za vrijeme ćućike kokoši, pilići Velikoga tjedna, umjesto zvona ćućin cucla, duda za dijete črdak brvnara, katnica ćup zemljani odugački lonac za čreda krdo; stoka se čuva zajedno, mlijeko, med i slično za cijelo selo ćurak krznom podstavljena čredar pastir; hrane ga redom sve haljina, ogrtač kuće te mu nabavljaju obuću i ćurčija krznar odjeću ćurdija kratki kožuh, ćurdijak; čreslo sredstvo za štavljenje, duga ženska haljina bez rukava hrastova, brezova ili johova ćuška drveno jaje koje bi djeca kora ili hrastove šišarke podmetnula pri uskrsnom čretež, črtež nova krčevina; prvi tucanju jaja put orana zemlja črljenica crvena ženska odjeća u kojoj se djevojka udava čudi uroci čuđenjem, zlo D djelovanje čuđenja i hvaljenja čunak pomagalo kod tkanja, dada oslovljavanje svekra oblikovano poput lađice, dio dalmatika kasnorimska ukrašena tkalačkog stana kojim se niti gornja odjeća, dugačka gornja potke provode kroz niti osnove haljina s rukavima, u starije čupavac slavonski prekrivač, vrijeme dio vladarskog ukrašen preko palice svečanog ornata, a danas čušpajz varivo misnička haljina katoličkih čutura drvena ploska za tekućinu, svećenika; odjeća dalmatinskih isto kao buklija pastira čuvarkuća kućna zmija; blazna damast svilena, vunena ili lanena tkanina s arabeskama

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 22

dance narodni vez; dio poculice demejana trbušasta opletena koji se vidi staklenka; demižana Danica najviše spominjana demografija proučava ljude i zvijezda; zornjača, jutrenja, društva u količinskom obliku večernjača, mjesečna, volarica, demon vrag, zao duh volarka, prehodnica demonizam vjerovanje u demone, Danica zvijezda naprsni nakit prvotna forma religije darivanje vode napose zdenca, demonologija nauka o vjerovanju božićni običaj kada se daruje u demone i natprirodna voda bacavši u nju jabuku, žito stvorenja; proučavanje ili što drugo od božićnih jela praznovjerja darovac grubo, debelo sukno i denotacija odnos koji vezuje neki odjevni predmeti od njega; izraz sa dijelom sadržaja s tanje vuneno sukno kojim je koreliran daska asimetrični dio pluga; baca dereklija tanko platno, u koje su zemlju na stranu oštrice lemeša usnovane druge deblje, daščica alat ribara za mjerenje oka raznobojne niti mreže dernek blagdan mjesnog ili dažd kiša župnog sveca zaštitnika, sajam, debela gibanica gibanica od zbor, vašar; skup; svadba, slatkog kvasnog tijesta veselje debela krv rođaci po ocu derviš monah-prosjak kod debela zemlja plodna zemlja, muslimana oranica dešpik, despik lavanda, lavandula; debeli kum drugi po važnosti na despić svadbi, s mladićeve strane; prvi dešop vrsta slatkog domaćeg kum kolača za umakanje debeli svat koji zbija šale u detići muška djeca svatovima, često smiješno devenice kobasice opremljen; čauš, staćilo devetnica vrsta katolička molitve debelke neparan broj kruhova koji dib, diba brokat, svilena tkanina u se peku kada netko umre koje je utkano zlato; diva dedek-babica uteg na tijesku, did vođa maskirane pokladne preši skupine; Turčin, arambaša de Diversis de Quartigianis, didi, didići pokladna ophodna Filippo (15. st.) školski rektor grupa u Dubrovniku opisuje grad, did i baba maskirani lik u uredbe i običaje njegovih pokladama stanovnika pri svadbi, smrti i difuzionizam povijesni pravac u pogrebu; djelo Zdanja, uredbe i etnologiji, težište je na pohvalni običaji slavonskoga raspršenosti, širenju i grada Dubrovnika, 1440. preuzimanju različitih kulturnih dedukcija zaključak od općih elemenata; nastojao se iznaći sudova na pojedinačne ili na izvor pojedinih elemenata, te druge opće sudove, od onda veze koje su se uopćavanja prema ostvarivale među njima; pojedinostima ili drugim migracijska teorija; uopćavanjima najznačajniji predstavnici: deman vrsta uskog okovratnika Franz Boas, Alfred Kroeber

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 23

digmen sprava za mrvljenje i divji čovik čudovište, pećinski rezanje slame; dvije daske sa čovjek, sa jednim okom u svinutim vrhom; na donjoj sredini čela, hvata i jede ljude strani nalaze se komadići divovi prvi ljudi, veliki rastom i kremena, šiljci koji režu slamu često rogati; džinovi, džiganti dijadema vrsta skupocjenog dizanje uroka skidanje, ukrasa koji žene nose na glavi poništavanje uroka dijakronija raznovremenost, dizga ivica od čoje ili sukna zbivanje nekih pojava u dizgin uzda, vođica, povodac; različito vrijeme; prikazivanje dizgen povijesnog razvoja neke pojave djetinjci, đetići treća nedjelja prije u različitim vremenskim Božića; stariji prijete djeci pa periodima ih djeca daruju dijalekt lokalno narječje, govor djevenice, divenice mesne dijalektologija znanost koja se kobasice; češnjovke bavi proučavanjem i djever, dever pratitelj i zaštitnik istraživanjem narječja mlade u svadbi dikaji djevojke dlaga daščica koja se ovci stavlja dikela motika sa dva šiljasta kraka, na slomljenu nogu roga na drugoj strani (za dlage pribijene daščice na ralu; za okopavanje vinograda); razgrtanje zemlje trnokop, kramp dobnjak muško tele, kada navrši dikla, dekla djevojka; diklica tri godine, sposobno za rad dilčik motka na kolovratu dobnjakinja žensko tele od dvije (varoškoj preslici); divčik godine, sposobno voditi dilnica neudata djevojka koja pri dobrice fantastična bića koja diobi dobiva jednaki dio utječu na zdravlje i sudbinu nekretnina kao i sinovi djeteta diljka stara puška doci doline, pašnjaci u planini dimije vrlo široke hlače dodole, dudulke djevojke, rjeđe istočnjačkog kroja koje nose momci, koji dozivaju kišu; idu muškarci i žene od kuće do kuće pri čemu dinarska kulturna zona južni glavnu osobu omotanu lišćem, planinski prostor Hrvatske, po travom i cvijećem ukućani podjeli na kulturno-povijesne polijevaju vodom; peperude, areale prporuše diple dvojnice, vrsta frule, dolama haljina s rukavima, do dvocijevne svirale s udarnim koljena ili dulja, preko koje se jezičkom (tipa klarineta) stavlja pojas diver, djever mužev brat dolibaša svat predvodnik, divinacijska praksa obožavanje, predvodi svatovsku povorku, iskazivanje počasti kao prvijenac, prvi, vojvoda, božanstvu kapitan divljaštvo često se smatra stadijem doguzac okratka gornja haljina u razvoju tzv. prvobitne dolaktaš kožuh s rukavima samo zajednice kada ne postoje do lakata ratarstvo i stočarstvo dolama, dolam suknena haljina, duga do koljena ili duža, s rukavima

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 24

domazet muškarac priženjen u dropuja rakija napravljena od ženino kućanstvo; pripuz, grožđanog dropa podrepa, dognanac, rora, rola, drug prijatelj; pajdaš, jaran došljo, skupnik, pripeljanec, drúga prijateljica; pajdašica, dohodac, prodan, dopuz jaranica donošče dijete druga, družica pomagalo za donjak vodenični kamen varijantu gruboga predenja, donje vratilo prednji valjak slično velikom vretenu; vodoravnog tkalačkog stana mahaljka, štiljega, štilja, štiljica donjica slavonska bijela drugenac drugi roj pčela u godini podsuknja; krilca družinska hiža glavna kuća dopja boca dvolitarka drveni gunjac ženska gornja doramak ženski zobun bez rukava odjeća, od loše, debele, tvrde doramče muška haljina bez rukava čoje dorat mrkov, konj mrke drvenjača košara, pletena od (tamnoriđe) boje pruća dorza držak pluga, ručica, dub hrast; izdubljeno ili prirodno rukohvat deblo koje služi kao košnica; došlje nepozvani svatovi; pristaše stubli dota prilikom udaje djevojka uz dubenica košnica izdubena u odjeću i obuću, posteljinu, drvetu stolnjake, katkad stoku i sl. dubljeni rub, dubljenac rub od dobiva i novac ili zemlju; gustog kupovnog pamučnog sprema, oprema, otprema, dota, platna tal, del, ris, pridav, miraz, duborez pliće ili dublje rovašenje prćija, alatura, vijeno dubovina hrastovina dotarica djevojka s mirazom dubrovački šudar kvadratna dovoče dijete koje dovede žena marama od domaće svile žute, mužu ili muž ženi; dovodac crvene i zelene boje dozluci, dizluci suknene dučec ples koji je u prošlosti bio dokoljenice vezan s kultom plodnosti draga dolina dude instrument srodan gajdama drap sukno duga simbolična, proročanska i dretva debeli laneni konac za čudotvorna moć; modra boja u šivanje dugi simbolizira vegetaciju, drhtavci, drtavci nakit za žensko žuta žito ili ulje, crvena vino; oglavlje, cvijeće od žice pomlađuje, može promijeniti drljača brana spol drljanje usitnjavanje zemlje i duge, dužice daščice pokrivanje zrnja zemljom; Duhovi Trojaki, Rusalje, ophod brananje kraljica, ljelja, pomični drmeš najpopularniji ples Hrvata blagdan, obično u svibnju ili kajkavaca lipnju, deset dana nakon drobina iznutrica, drob Spasova drobnina sve vrste mlade peradi, duhovna kultura skup rezultata sitnež društva u običajima i moralu; dronjak jagode od sitnog bisera, običaji, vjerovanja, narodna koje po dvije vise kraj svakog književnost, glazba, ples, uha likovni izraz

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 25

duhovnjača konoplja, koja se sije dvostruko prezime u prošlosti: o Duhovima; duovnjača spajanje dvaju manjih zadruga i duhovski kresovi običaj paljenja zadržavanje obaju prezimena ili vatri na Duhove priženjivanje muškarca u dukati obavezni dio miraza i zadrugu stvarni ili simbolični pokazatelj dvrst, vrst kalcit bogatstva dzerzonka košnica s pokretnim dumanjski ubručići kvalitetni saćem upotrebni i ukrasni rupci dunavska teorija teorija o podrijetlu Slavena od naroda DŽ koji su živjeli uz Dunav dupljak dvostruki plug; na jednom džak vreća gredelju su dva pluga džebe ploče na jačermi koje stoje Dušni dan 2. studeni, Mrtvi dan; iznad ilika pod grbom podušje, čašćenje i štovanje džeferdar damascirana puška pokojnika, posjećuju se i čiste džep prorez na odjeći izrađen u grobovi obliku vrećice u kojemu se duvak svadbena koprena nevjeste; nose sitnije stvari; hrvatski prevjes izraz: špag dužijanca proslava završetka žetve džoha kabanica svijetlo žućkaste te zatvaranje magičnog kruga boje; halja pripremom za novu žetvu na način da se čuvaju posljednji požnjeveni klasovi; dožinjanca dvanaestodnevnica 12 dana Đ između Badnjaka i Sv. Tri Kralja; čaranje, gatanje đaka kaput, jaketa dva nita u dva nita, tkanje s dvije đaketa kratak kaput, jaka nićanice, vezni bod platna đardin cvjetni vrt, perivoj; dveke stara slavenska guma za palubna ograda na brodu žvakanje, smolasta crno-smeđa đavao simbol zla tvar dobivena iskuhavanjem đečma srednji dio čibuka brezove kore đenđ ogrlica oko vrata, niza, niska, dvodijelna rala gredelj i kozlac, te đerdan ručica i plaz iz jednog komada đener ljetina dvogače gornje gaće od lanenog đeno pas platna sa širokim turom đerdan, đendar prsni nakit; dvojke posude u kojima se nosi ogrlica, lanac o vratu; niza; jelo na polje za vrijeme niska; na tekstilnoj ili kožnoj poljskih radova podlozi nanizani novci dvojnice dvostruka, dvocijevna dilej prsluk svirala đilet muški prsluk dvopoljni sistem jedna polovica đinđer ukras, ures, nakit, biser zemlje miruje, druga se đinđa, đinđuha stakleni biser; obrađuje; zemlja koja se ne naušnica, minđuša, ušnjak, obrađuje leži na ugaru mrnđela, grmjela, gmiza dvor dvorište, prostor oko kuće đule tane, metak, kugla, zrno dvori kuća s malim okućnicama đunđ ogrlica od staklenog zrnja

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 26

đuveglija mladoženja enklava etnička, jezična ili druga đuveglijska košulja za mladoženju skupina odvojena od svoje glavnine ep vrsta literature u kojoj se E opisuju neki događaji; vrsta literature o herojskim eblemska tkanja upotreba od 6 do događajima u povijesti društva 12 nićanica epifanija prisutnost božanstva, egalitarna društva je druga izravan kontakt božanstava i oznaka za akefalna i anarhična ljudi, uopće pojava božanstva u društva, koja trebaju izražavati ljudskom liku da su ljudi u njima u načelu epika epsko pjesništvo jednaki; nema klasnih razlika epitaf nadgrobni spomenik; niti vlasti nadgrobni natpis i sl. egzogamija zabrana ženidbe epopeja velika epska pjesma; duga djevojkom istoga plemena, poema povijesnog ili odnosno obaveza uzimanja mitološkog sadržaja žene iz druge sredine, a ne iz eremit pustinjak, isposnik, vlastite; u ranim društvima osamljenik egzogamska je agnatska Erlich-Stein, Vera (Zagreb, srodnička grupa, klan, gens, 4.10.1897-Zagreb, 9.8.1980) lineage; egzogamija se redovno socijalna antropologinja, dopunjuje zabranom incesta studirala u Zagrebu, Berlinu i emajl gleđ, pokost, caklina; Beču. Godine 1952-1960. bila staklasta neprozirna masa, koja je bliska suradnica Alfreda sadržava kositra i antimona i Kroebera, predavala na služi za prevlačenje kovine sveučilištu u Berkeleyu, potom empirizam nauka koja priznaje na Filozofskom fakultetu u iskustvo jedinim sredstvom Zagrebu. Istraživala položaj vjerodostojne spoznaje žene u tradicijskim sredinama i emsko pojave su opisane preobrazbu seoske obitelj; kategorijama značenja i značajna djela: Porodica u odnosima karakterističnim za transformaciji, Zagreb, 1964, same nosioce neke kulture U društvu s čovjekom. Tragom enam kutija za kuran, često od njegovih kulturnih i socijalnih srebra; knjižica sa citatima iz tekovina, Naprijed, Zagreb, Kurana (nosi se kao amajlija) 1968 endogamija ženidba ženama esnaf isto što i ceh vlastitog plemena; u ranim eška mamac društvima pleme je etimologija određivanje podrijetla endogamno; ono ima više riječi i njezina srodstva s egzogamskih rodova (lineages), drugim riječima istog ili drugih što znači da se brakovi sklapaju jezika u okviru plemena ali izvan roda etnik naziv za ime stanovnika enkaustika antikni način slikanja nekog naseljenog mjesta ili upotrebom boja povezanih zemlje voskom etnocentrizam nazor po kojemu je vlastita nacija centar svijeta

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 27

etnogeneza proces nastajanja i etnos narod, narodnost; razvitka nekog naroda narodnosnost, tj. skup svih etnografija nauka koja opisuje i oznaka koje neki narod čine proučava materijalne, narodom društvene i duhovne kulture etsko pojave su opisane pojedinih naroda svijeta kategorijama i odnosima etnografski prezent kvazi sasvim nezavisnim od povijesnost, nedostatak proučavane kulture, tj. do kojih konkretnih vremenskih se došlo koncenzusom odrednica u tzv. povijesnom nekolicine istraživača pristupu etnologije euharistija pričest; po kršćanskom etnoliza studij načina na koji su se vjerovanju sakrament tijela i odvajale pojedine kulture iz krvi Kristove pod prilikama starijih zajedničkih kultura u kruha i vina stanovitim razdobljima evanđelje izvještaji sastavljeni u etnologija narodoznanstvo; prvim stoljećima kršćanstva o znanost koja proučava širenje životu i učenju Isusa Krista, u ljudskoga roda po zemlji, nekoliko knjiga; od njih su njegovo podrijetlo i određuje četiri knjige ušle u Bibliju plemensku i nacionalnu (Novi zavjet) klasifikaciju i smještaj ljudi; evolucija princip neprestanog naziv “etnologija” uvodi u 18. napretka stoljeću francuz A. Cesar evolucijska teorija u širemu Chavannes smislu je znanost o razvoju etnologija svakodnevice prirode, a u užem shvaćanju proučavanje više-manje znanost o razvoju organskoga aktualnih običaja i kulture; ne svijeta (životinja i bilja); po proučavanje korijena običaja, evolucijskoj teoriji vrste nazivlja ili upotrebe, već životinja i bilja nisu trenutno stanje; sociološko nepromjenljive i svi organizmi obrađivanje običajnosti; u koji sada postoje i koji su velikoj mjeri približava se postojali u bilo kojoj drugoj urbanoj etnologiji epohi nastali su putem etnomuzikologija proučavanje dugotrajna mijenjanja i razvitka glazbenoga folklora organizma koji su prije etnonim ime naroda postojali etno-park kraće od etnografski evolucionizam pravac u etnologiji park, tj. ustanova gdje se u koji prihvaća ideju opće slobodnoj prirodi nalaze društvene evolucije kao smještene kuće iz različitih primarnu smjernicu razvoja etnografski zanimljivih krajeva, društva i kulture; nastojanje da sa svim predmetima koji u te se utvrdi uzlazni redoslijed kuće spadaju, pa i s ljudskim razvoja kulture pomoću figurama u odgovarajućim rasprostranjenja u prostoru; nošnjama jednosmjerno kretanje ljudskog etnopsihologija proučavanje razvitka; najznačajniji psihologije narodnih ili predstavnici: Adolf Bastian, J. plemenskih zajednica J. Bachofen, Lewis H. Morgan,

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 28

Edward B. Tylor, James G. mesopust, pokladni utorak; Frazer “princ Karneval”, maska, ex voto zavjet, formula na maškara zavjetnim darovima, zavjetni fašinek, fašinak, fašnik glavni lik darovi u vrijeme karnevala; krnje, krnjo fenomen rijetka pojava; nešto F znamenito; neobičan slučaj, rijetkost fabričijer crkvenjak, zvonar u fenomenologija znanost o crkvi pojavama, znanost nezavisna facenda pripovijest o lokalnim od iskustva, opisivanje i zbivanjima analiziranje pojava u nekom facol, faco rubac, rupčić; džepna određenom području maramica fenjer svjetiljka, laterna, lampaš, faco rakamani istarski djevojački feral rubac fera širina platna, tkanine faculet isto što i facol feredža svečana odjeća fajak haljetak, dio nošnje muslimanskih žena – dugačak fajtaši završetak ženskih rukava na širok ogrtač s mrežom od oplećku kostrijeti koja pokriva lice fald porub, ukrasni rub fereta ukosnica faldanica vrsta ženske suknje fermen haljetak bez rukava, falta nabor, bora, ubor bogato ukrašen zlatom, prsluk faltati praviti nabore na haljini, fertun pregača; fertuf, zastor, nabirati, plisirati, ubirati pregačica familija obitelj, porodica; kuća, fertušnica uži pojas za vezivanje rodbina, svojta, fameja pregače fandanija obred fes kapa osobitog izgleda, obično fantovska društva slabije ili crvena čvršće organizirana društva, fetiš predmet poštivanja, udruženja mladića poštovanja, predmet koji stare fanjak kolut na glavi što ga nose kulture ili primitivna plemena žene u znak udaje obožavaju kao nosioca fanjek podložak na kosu od šibe, čudotvorne sile trstike, žice fetišizam pripisivanje tajanstvene fara župa nadnaravne, čudotvorne moći faragov opančarski nož za čišćenje nekom predmetu ili pojavi; kože od ostataka mesa poštovanje takvog predmeta, faša manji komad preparirene njegovo obožavanje goveđe kože fibula kopča; igla koja sastavlja faše dječji povoji dva dijela haljine; gvozdac, fašnik vrijeme u crkvenoj godini pređica, spona, skoba od božićnih do korizmenih figanj ženska haljina; viganj dana, poklade, mesojeđe, fijole, fiole božićni ophodari karneval; fašnjak, fašnjek, filare kupovne cipele; postoli fašenk, fašange, vašange, filc pust, pustina – sukno od grubo fašinge; posljednji dan poklada; izatkane vune ili napravljeno

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 29

od vunenih dlaka, zalijepljenih forketa ukosnica i sabijenih forma izgled, lik, oblik, vid, obraz, filigran fini mrežasti rad od lice, figura i sl. neraskidivo skupocjene (srebrne ili zlatne) povezana s određenim žice, sličan čipki sadržajem; formu svakoga filipovčice proljetni ophod uoči 1. predmeta, procesa, pojave svibnja, sudjeluju djevojke i u uvjetuje njihov sadržaj koji sa ruci nose zelene grančice; drve, svoje strane vrši obratno drvce djelovanje na njihov razvitak Filipovo 1. svibnja, dan cvijeća, formula izraz, rečenica, obrazac folklorno sličan Jurjevu; za izražavanje nekog smisla i Filiplje značenja uobičajena u findelj ženska kapa od slame; tradicijskoj kulturi i magijskoj kondelj praksi fioka ladica, pretinac Fortis, Alberto (1741-1803) firale vrst cipela od (crvene) kože; tijekom 20 godina dvanaest postule, postole, kondure puta putuje Dalmacijom i fistan vrsta suknje; nekadašnja iznosi mnoge etnografske ženska ili muška haljina s činjenice o unutrašnjosti naboranim donjim dijelom Dalmacije; djelo Putovanje u fišek patrona, naboj, metak Dalmaciju, 1774. fišeklija spremnica za naboje, fortunal oluja na moru fišeke; nabojnjača, fišek-ćesa fraja mrsna večera i zabava fizur, fizir, fizirica vrsta dijadema, sredinom korizme uz samo čelo; sa svake strane fratar brat redovnik, samostanac, nad uhom ima polukružni ukras monah; međusobno se od stakalaca oslovljavaju braćom, fra, za fjera, fijera blagdan mjesnog ili razliku od drugih klerika koji župnog sveca zaštitnika; god, se oslovljavaju s don, gospodin kirvaj, dernek fratrija u vrijeme rodovskog fjok, fijok velika vezanka, dug do uređenja prvobitne zajednice dna suknje, u kompletu sa skup od nekoliko rodova; traversom; naštar fratrije su vršile funkciju flanel laka, obično vunena tkanina društvenog i vjerskog dlakave površine karaktera; savez fratrija činio je flaštre ljekoviti oblog koji se lijepi pleme; bratstvo, zadruga, na oboljelo mjesto pleme, rodbinstvo folklor usmene narodne Freudenreich, Aleksandar umotvorine: pjesme, priče, (Zagreb, 21.11.1892 - Zagreb, basne, uzrečice i sl.; u širem 22.4.1974) arhitekt i kazališni smislu i običaji, nošnje, plesovi djelatnik. Nakon završene i dr.; tzv. duhovna kultura Graditeljske škole i Akademije, folklorno kazalište obuhvaća projektira i izvodi dvorane običaje, obrede, igre i hrvatskih kulturnih domova, predstave, folklorno školu u Splitu te zgrade u predstavljanje unutar Zagrebu. Rekonstruira tradicijske kulture, nastaje Etnografski muzej u Zagrebu slabljenjem magijske funkcije u (1968-1972). Intendant je HNK obredu u Zagrebu 1940 - 1941. godine.

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 30

Proučava hrvatsku narodnu fuštuma veliki čirevi arhitekturu i pučke građevinske futa zaprega, zastirač; rubac koji oblike u kontinentalnim i nosi sluga primorskim krajevima. Objavio sa toga područja knjige: Narod gradi na ogoljelom krasu, G 1962, i Kako narod gradi na području Hrvatske, 1972. gaban gornji odijevni predmet od frigijska kapa visoka šiljasta kapa debelog valjanog sukna sa sa zavinutim vrhom, bez oboda kukuljicom fritule uštipci, prikle, jelo koje se gabel soha, rašlje, račve, krila prži na ulju; kolač od dizanog gaće hlače izvedene rezanjem tijesta u obliku kuglica za sukna po kroju božićno-novogodišnje blagdane gaće na klišta hlače dugih frk pomagalo za tokarenje, luk za nogavica s proširenim ravnomjerno okretanje stražnjim dijelom frosluk, prosluk prsluk od crna gaćnjak tkana vrpca za vezivanje sukna gaća; svitnjak froštuk, fruštik jutarnji obrok gadalina gadna životinja, buba fršlog veliki drveni sanduk za žito gaj mala šuma, šumarak, brdašce, fučija dugo barilo, drvena posuda pašnjak za vodu Gaj, Ljudevit (Krapina, 8.7.1809 - fudra postava Zagreb, 20.4.1872) književnik, fuksa prvotno riđa kobila, rićka, a vođa Ilirskoga pokreta, hrvatski kasnije i svaka druga kulturni i politički fumar dimnjak preporoditelj; 1818. objavljuje funcara tkanina od najlošije svoju upitnicu za skupljanje kučine folklorne i etnografske građe, funeral sprovod, pogreb tzv. narodnog blaga; značajan funkcionalizam pravac u utjecaj J. G. von Herdera etnologiji; proučava funkcije gajde narodni glazbeni puhački kulturnih elemenata, uz tezu da instrument koji se sastoji od nema nefunkcionalnih mijeha i svirale; naš stari izraz (nepotrebnih) kulturnih “miješnice”; dude elemenata; kultura je sredstvo gajeta poveća lađa s pokrivenom da se podmire biološke palubom i s jednim jedrom potrebe; apovijesni pravac; gajtan predena ili pletena vrpca najznačajniji predstavnici: koja služi za porubljivanje Bronislaw Malinowski, A. R. odjeće ili za ukras Radcliffe-Brown galanterija trgovina sitnom robom furjaga mala rupa u zidu galon posuda za tekućinu (3,785 suhozidice, potleušice umjesto litara) prozora; argat galotin kalota, nosi se na glavi fustan, fustanela muška košulja sa galun trak za kićenje odijela, klinovima; fuštan, vuštan, izatkan zlatnom ili srebrnom vuštanj žicom fuštanj, fuštan vrsta tkanine, galja velika morska mreža debela flanel; dio ženske nošnje, vrsta konca, a uska oka haljine, fuštana

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 31

gamaša dokoljenica od kože ili Zagrebu i Pragu. Radio u tkanine; nazuvak od pusta koji Etnografskom muzeju u pokriva ili štiti gornji dio obuće Zagrebu (1923-1927). Profesor gamonomija znanost o i dugogodišnji pročelnik ženidbenim i svadbenim Odsjeka za etnologiju običajima Filozofskog fakulteta u Gamulin, Jelena (Sarajevo, Zagrebu (od 1927. do 20.2.1930 - Split, 28.9.1989) umirovljenja). Terenskim dugogodišnja kustosica-etnolog radom istražio hrvatski etnički u Etnografskom muzeju u prostor i postavio temelje Splitu. Bavila se svim etnološkom znanstvenom radu segmentima muzejskoga rada i u Hrvatskoj. Odgojio brojne obrađivala mnoga etnografska naraštaje hrvatskih etnologa, područja. Značajni radovi: potaknuo snimanje etnoloških Staro balkansko oružje, 1980, filmova i etnološku Narodni nakit, 1986, Narodna kartografiju, proučavao nošnja Vrlike, 1988. folklornu glazbu i instrumente. ganak, ganjak trijem, trijem Bavio se kulturnom analizom, brvnašice odredio tipove kultura i ganga glazbeni oblik srodan područja njihova rasprostiranja ojkanju na jugoistoku Europe te ganjek, ganjčec hodnik slojevitosti pojedinih kulturnih gar čađ, čađa pojava. Osim poredbenih garbun sprava na kojoj se s studija objavio istraživanja lanenih i konopljanih klasova praslavenskog kulturnog sloja. skida sjemenje; ogreblo Dobitnik Herderove nagrade. gargača, gargaša greben za Autor mnoštva članaka te češljanje vune knjiga Vrela i sudbine garitule, karitule kruh, pecivo u narodnih tradicija, 1978, obliku pletenice, na jednom Godina dana hrvatskih kraju je umetnuto jaje; narodnih običaja, 1939, 1988, kolubice, polube, golubići, Baština hrvatskog sela, kosica, šišor, čičirka, jajnik, 1937/40, 1991. jajarica, sisirnjak, teharica gavunara jednostruka mreža gaštald funkcija i položaj u stajaćica za lovljenje ribe bratovštini gavuna, gauna gatanje proricanje događaja po gaz mjesto gdje se prelazi preko nečemu; vračanje rijeke gatare žene za koje se vjerovalo gazda autoritet u obitelji i da imaju naročite sposobnosti kućanstvu sa zajedničkim upravljanja nadnaravnim vlasništvom (zadruga); gatke proricanja, tekstovi bajanja, gospodar, starješina, domaćin pripovjetke gazdarica starija ili najstarija žena gator špiljski stan, izdubljen u u kućanstvu, često gazdina stijeni od lesa žena; gospodarica, gospodinja, Gavazzi, Milovan (Gospić, stopanjica, planinka 18.3.1895 - Zagreb, 20.1.1992) gema ukrasni kamen u prstenu ili studirao slavistiku, drugom nakitu s urezanim germanistiku i filozofiju u likom

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 32

gendar đerdan gibanica slatko tijesto, nekoliko genealogija rodoslovlje; znanost o slojeva tanjeg tijesta, nečim postanku i odnosima pokoljenja punjeno; bezlamača ljudi; rodovnik ginekokracija oznaka za generacija pokoljenje, naraštaj vladavinu žena, ima isto generalizacija uopćavanje, značenje kao i matrijarhat uopćenost; stvaranje gindac konop za podizanje jedara preopćeniti sudova, gizdanje uređivanje, kićenje neodgovorno primjenjivanje gladilica brus za oštrenje kose ili pojedinačnih slučajeva na sve britve; gladilo slučajeve glavnja klada, goruće drvo generičan koji se tiče roda, glaziranje ocakljivanjem genusa, rodni keramičkih predmeta olovnom geneza postanak, postajanje, ocaklinom nastajanje, proces razvitka, gliha slavlje pri završetku nakoga podrijetlo, porijeklo posla, piće kojim se proslavlja geniografija opisivanje duhova uspješna prodaja i sl.; likovo gens rod; gens je ujedinjavao ljude gluva nedjelja peta korizmena prvobitne zajednice koji su nedjelja; gluha nedjelja, vodili zajedničko domaćinstvo nedjelja muke i koji su među sobom bili gnjila nakvašena glina, ilovača povezani zajedničkim god blagdan mjesnog ili župnog podrijetlom od jedne pramajke sveca zaštitnika; kirbaj, kirvaj, ili praoca; latinski naziv za proštenje, prošćenje, godovno, agnatsku srodničku grupu; dernek, brgulja, fjera oblik društvenosti, bave se godišnjak osoba koja je išla u lovom ili ribolovom, usklađuju crkvu samo na Veliki petak se seksualni odnosi, razvija se godišnji običaji kalendarski, svijest o rodbinskim odnosima; ročni, periodički; običaji koji se klan, rod zbivaju na određeni dan ili gentili pripadnici roda, gensa tijekom više dana kalendarske gentilno uređenje rodovsko godine; većinom okupljeni oko uređenje prvobitne zajednice važnijih crkveno-kalendarskih koja nije znala za nejednakost i datuma osnivala se na zajednici gologran, gogran gornje odijelo sredstava za proizvodnju koja od vune; istarsko vuneno su bila krajnje nerazvijena; isto odijelo nerazrezano u pasu, bez što i segmentirano društvo rukava i sprijeda otvoreno; genus rod, vrsta, porod, pleme, modrna na klinove koljeno, podrijetlo, porodica golokapica kapa bez ikakve šare gerara jednostruka mreža stajaćica golubinjak sprema u koju se meću za girice, gerice klupka pri snovanju geričara mreža potegača za girice, gomila hrpa (kamenja) gerice gonanje, gonjanje istjerivanje germanska teorija teorija o stoke na pašu; magijski obred germanskom podrijetlu Slavena mladih pri prvom izgonu stoke; gete kratke suknene dokoljenice; vrlo slobodni susreti mladića i visoke cipele od crnog boksa djevojaka u dobi sklapanja braka; šićarija, meranje

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 33

gorica vinograd grenadin vrsta svilene tkanine gornje vratilo stražnji valjak Grgurovo sv. Grgur 12. ožujka, vodoravnog tkalačkog stana prvi proljetni radovi i običaji gornjica, gornica gornja soba; griblja međa soba na tavanu za spremanje grijačnica peć za sušenje lana i raznih stvari konoplje grabancijaš po narodnom grilje kapci, zastori na prozoru, vjerovanju đak koji svršivši rebrenice, žaluzije dvanaest bogoslovnih škola, grimiz ljubičasto-crvena tkanina izuči trinaestu vilenjačku, te grinolina široka svilena suknja za može zapovijedati vragovima, svatove jahati na zmaju, voditi oblake i gripe vrsta morske mreže ulaziti u vrzino kolo grivna željezna karika što drži grad stupanj, stepen kosu za kosište; narukvica gradela, gradele metalna rešetka, grivnica vrsta upletnjaka u kosi roštilj griža krvavi proljev gradoboj šteta od grada, prirod grlić kruti, gornji dio čarapa; pobijen gradom; gradobitina narubak građa ukrasi od čohe na suknenim grlin ogrlica tijesno pričvršćena predmetima oko vrata granajlija puška po kojoj su grlinček ogrlica od šarenih izvezene grane staklenih zrnaca granina sprava za hvatanje pataka grobari mladi ljudi i momci u granulacija način izvođenja u inicijacijskom obredu na Uskrs, zlatarstvu s pomoću lemljenja čuvari Božjeg groba obučeni u malih zrnaca svečane nošnje s oružjem gravirati urezivati sliku u kovinu, grohotljika pjeskovita zemlja drvo, linoleum ili kamen s grom objavljuje volju i svemoć pomoću posebnih dlijeta, vrhovnog boga; božansko kemijskih sredstava ili oružje fotomehanički gromača kamena ograda koja građa porub ili ukrasni detalj omeđuje kultivirana tla ili sastavljen od komadića finog pašnjake sukna na suknenoj odjeći gromovnik onaj koji grmi, kod grana svadbena grana s više Slavena u predkršćanstvu ogranaka koja se kiti zelenilom, oznaka ili atribut vrhunskog vrpcama, jabukama božanstva, u kršćanstvu to grbež vez na muškim košuljama mjesto zauzima Ilija greben pomagalo sa željeznim grošići novci na upletnjaku u zupcima za fino čišćenje djevojaka vlakana; gratuša grot koš u vodenicama gdje se sipa greblja drvena sprava za vađenje žito žara iz peći, drveni držak sa grotulja, grontulja probušeni okomito usađenom daskom orasi ili lješnjaci nanizani na gredelj nosi većinu dijelova pluga; konopac učvršćen je na jednu ručicu grudnjača prteno cjedilo za sir; koja nosi i drugu (prva je torba sa dvije uzice obično jača); horizontalni dio grudnjak mali kožuh bez rukava; koji nosi okomite; oje grudnik, pršnjak

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 34

grunt zemljišni posjed, zemljište, nos i grlo u Zagrebu, redovni imanje profesor zagrebačkog gruntkorna velika ribarska mreža Medicinskog fakulteta, što se razvlači između dva nekoliko puta dekan fakulteta. čamca i pada na dno Bio je vrstan poznavalac gruntovnica zemljišna knjiga u dinarskoga područja, koju se unose same nekretnine, suosnivatelj Odbora za krš, vlasnički odnosi na njima, predsjednik Republičkog tereti savjeta za zaštitu prirode i grušaline vrijeme na izmaku Odbora za nacionalne parkove. babinja Redovni je član JAZU, njezin grušava, grušalina jelo od glavni tajnik i predsjednik zakuhana prvog žutkastoga Odbora za narodni život i mlijeka nakon što se ovca običaje Južnih Slavena. Član ojanjila više znanstvenih akademija i guber gunj, pokrivač, deka, biljac društava. Obrađivao etnografiju guc čamac na vesla i jedro, sa otoka Mljeta. šiljatim pramcem i krmom Gušić, Marijana (Zagreb, guća pletena vunena maja ili 18.2.1901 - Zagreb, 6.2.1987) košulja diplomirala povijest i zemljopis gugači pokladna ophodna grupa (1924) u Zagrebu. Istraživala guja zmija; zmaja narodnu kulturu, osobito gujavica glista nošnju, vez i čipku. Kao guke masa u obliku lopte, npr. direktor Etnografskog muzeja u grnčarske zemlje; zadebljanje u Zagrebu (1946-1964) priredila obliku kugle pod kožom velik broj izložbi u zemlji i guljevina vuna koja sama opadne inozemstvu. Bavi se s ovce, vuna koja se ne striže etnografijom Hrvatskog gumb dugme, puce zagorja, Međimurja, Kupčine, i gumina vrlo debelo uže kojim se djelomice Slavonije. Potaknula vežu velike lađe osnivanje etno-parka Staro Selo gumno, guvno prostor za vršenje u Kumrovcu. Bila direktor žita; arman Etnološkog zavoda JAZU gunj, gunjić pokrivač, deka; kratki (1963-1975). Najznačajnija sukneni kaput; suknja sa djela: Tumač etnografske poramenicama građe, 1955, Narodna nošnja gunjac prsluk od domaćega sukna senjskih Uskoka, 1971. gunjci mješoviti instrumentalni gušta gusti crni oblaci; guštava, sastav guštavina gusle gudačko glazbalo s jednom gužva kolut od pruća; služi da žicom kurelj ne ispadne sa jarma ili gustirna cisterne s kišnicom; kolica šternja gvardijan glavar franjevačkog ili Gušić, Branimir (Zagreb, kapucinskog samostana; čuvar, 6.4.1901 - Zagreb, 6.7.1975) stražar, a u starini katkada i liječnik, geograf i etnolog, naziv za sakupljača harača Diplomirao 1926. u Zagrebu, doktorirao 1928. Od 1927. godine radi na Klinici za uho,

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 35

H harbija šipka za nabijanje puške kremenjače odozgo Habib (10. st.) zvan Siklab - Hefele, Ferdo (Samobor, Slaven, napisao knjigu o 10.4.1846 - 10.7.1909) Slavenima, njihovoj povijesti, etnograf. Bio je upravitelj više pjesmama i slavi; pretpostavlja pučke škole u Sisku. Opisivao se njegovo hrvatsko podrijetlo narodne obrte, prikupljao habit muško redovničko odijelo (u nazive alata i sl. Zbirku modela franjevaca npr.) sprava narodnih obrta poklonio haćizmo konjski pokrovac; Etnografskom muzeju u haizmo, hakizmo Zagrebu. had podzemni, zagrobni svijet heklati kukičati; u ženskom haj gornji haljetak s rukavima, ručnom radu plesti iglom kaputić kukačom hajdin kolač kolač od hajde, heksagram apotropej, heljde geometrijski lik, šesterokraka hajdučka trava služi kao zaštita (“Davidova”) zvijezda, ucrtava od čaranja se iznad kolijevke ili na staju; hajduk odmetnik od turske vlasti; Salamunovo ili Solomunovo odmetnik, razbojnik slovo hajić kaputić od damasta ili samta Hektorović, Petar (1487-1572) halucinacija priviđenje ili pojava opisuje trodnevni izlet sa dva obmane sluha, njuha itd. koja ribara, ribarske sprave, se javlja uslijed poremećaja ribarenje i ribarske djelatnosti mozga; tobožnja pripovijetke, uz svoje apercepcija nečega što ne komentare i moraliziranje; postoji djelo Ribanje i ribarsko halja, haljina dugi kaput s prigovaranje ..., 1568 kukuljicom; džoha henoteizam štovanje jednoga boga haljina ženski haljetak od bijelog kao glavnoga u sukna; dugačak sa rukavima, mnogobožačkim religijama, sprijeda se ne zatvara odnosno, iskazivanje osobitih ham glavni dio konjske opreme za počasti jednome svecu u prezanje pred kola jednobožačkim hamajlija amulet, talisman; vjeroispovijestima (hodočašća, predmet koji praznovjerni ljudi zavjeti, štovanje relikvija i sl.) nose uza se vjerujući da ih hepatoskopija gatanje prema brani od zla; zapis koji štiti od znakovima na jetrima zla žrtvovanih životinja handera svatovska zastava sa herceg vojvoda šarenim rupcima, trakama i hidromantija proricanje umjetnim cvijećem gledanjem u vodu handžar orijentalni dvosjekli bojni hiromantija vjerovanje da se iz nož za sječenje i bodenja crta ruke na dlanu može harambaša poglavica nad pogoditi sudbina čovjeka hajducima, predvodnik grobara historicizam naglašavanje i harar vreća od kostrijeti isticanje gledanja na pojedine pojave prvotno sa povijesnog

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 36

stajališta, tj. s obzirom na hrast sveto stablo; zbog toga što povijest i prošlost privlači grom simbol hiža kuća, dom; glavna prostorija uzvišenosti u kojoj se kuha i boravi cijeli hrišćanin Srbin pravoslavne vjere; dan hrkać, rkać hižni otac svat koji zastupa hrvatka, hrvatica crvena kapa mladenkine ukućane hrvatski ugao izvana neotesani hlača klašnja, dugačke bijele uglovi kod brvnara, glave greda čarape, preko kojih se obuvaju strše preko ugla, starija čarape tradicija; hrvaški vuglič hljeb kruha okrugao kruh pečen u krušnoj peći ili pod pekom hodulje štapovi na koje se čovjek I popne te na njima hoda po blatu, vodi i sl.; gigalje, štule ibrik bakreni sud, prema vrhu holizam načelo da se pojedine sužen, s kljunom i drškom, a pojave uvijek moraju služi za lijevanje vode ili kave; promatrati u sklopu cjeline ibričić homeopatija magijsko načelo idiom narječje jednoga kraja, sličnosti govor hominizacija očovječenje, idol kip ili slika mnogobožačkog počovječenje, pojavljivanje boga ljudskih osobina u tijeku idolatrija kult koji se pridaje kipu stoljeća i u različitim fazama ili slici nekog božanstva kao da ljudskog razvitka je taj lik samo božanstvo, s homogalakti braća po mlijeku, težnjom da se od tog lika djeca koja su sisala istu majku, dobije nadnaravna pomoć ako i nisu ni u kakvom ići na ružne imati intiman odnos s srodstvu momkom prije vjenčanja hondelj primorsko svečano idrar izrađivač jedara starinsko oglavlje igla vijak u tijesku, preši horda čopor, rulja, neorganizirana iglica ribarska igla od tvrdog skupina; najprimitivniji oblik drveta za pletenje i krpanje ljudskoga društva u kome nije mreže; brlce bilo ne samo klasa, nego ni igo jaram podjele rada niti na njoj ikona slika sveca ili božanstva u zasnovanih bračnih zabrana; pravoslavnim crkvama, na drvu čopor ili platnu, za razliku od slika na hoverlica pokrivalo ženske glave; zidu hovrlica Ilić-Oriovčanin, Luka (1817- Hranković, Dujam (14.-15. st.) 1878) skupljao pjesme, opisuje naseljavanje bjegunaca vjerovanja i običaje po iz Salone na Brač i rekonstruira Slavoniji i 1846. godine ih njihov način života, a kako je sumirao u knjizi Narodni bez izvora opisuje zapravo slavonski običaji. Knjiga se život Bračana svoga doba; smatra prvom šire zasnovanom djelo Opis otoka Brača, 1405. poredbenom etnološkom studijom u Hrvata.

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 37

ilike manje lijevane mjedene Irudica i Poganica kći i majka, zli pločice, ušivane na đerdan demoni koji se skitaju po zraku Ilinje sv. Ilija, 20. srpnja, pale se i oblacima za nevremena, kresovi, tabu prema žitu i krmi donose tuču ilirski pokret nacionalni pokret ispolac izdubena lopata kojom se što ga je 1835. hrvatska vadi voda iz čamca inteligencija povela protiv istifan, istivan čeoni nakit, nakit prevlasti Mađara u Hrvatskoj; koji žena nosi oko glave iznad preuzimanje folklornih čela elemenata u odjeći i kulturi iti po pitajnu isprošena djevojka imbrete kopče na košulji pod obilazi rodbinu i pita za vratom mišljenje o njenoj udaji imbulja vrsta pokrivača od itmač prorez na gaćama kostrijeti Ivanišević, Frano (Jesenice, imitativna magija magijski 1.1.1863 - Jesenice, 4.6.1947) postupci kojima bi se efekt napisao znamenitu etnografsku trebao postići imitacijom monografiju o poljičkim selima incest rodoskrvnuće, spolni odnos Poljica. Narodni život i običaji sa krvnim srodnikom u Zborniku za narodni život i indukcija jedna od osnovnih običaje, 1903-1905. Bio je metoda znanstvene spoznaje – svećenik i javni djelatnik. zaključivanje od pojedinačnih Bogosloviju završio u Zadru. slučajeva na općeniti izvod, od Nadstojnik biskupskog pojedinačnih fakata na općenite sjemeništa u Splitu, župnik u inicijacija kod primitivnih naroda Vranjicu i u Jesenicama. svečanost kojom se muška ili Ivanje 24. lipnja, centralni ljetni ženska mladež proglašava običajni datum; kresovi, punopravnim članovima sklapanje kumstva, kupanje društva (sv. Ivan Kupavac u inkašt utor Dalmaciji); Ivanj-dan, Ivanja inkaustika slikanje u vosku ivanjski kresovi običaj paljenja inkrustacija ukras od sedefa, vatara na Ivanje; sutradan se kovine i dr. utisnut u drvo, kost preko garišta pregoni stoka; ili kamen, i neispupčen nad krijes, kres, kris, koleda, površinom ukrašenog predmeta svitnjak inoča, inočica druga žena, kada se Ivanuš, Ivanja 27. prosinca, ima više žena, ona koja nije blagoslov vina u crkvama; prva, glavna iznosi se božićna slama van, intarzija ukrašavanje drvenih pale se koleda; božićni predmeta ulaganjem Ivanjdan raznobojnih uzoraka od drugog ivanjski kukčeki krijesnice drva, kovine, slonove kosti itd. iveranje vrsta tkanja, odgovara interpretacija tumačenje, dinarskom klječanju objašnjenje smisla nečemu izazovna, poticajna magija intrada ljetina, polje, obradivo srećonosna magija, izazivanje zemljište nečeg poželjnog ira, irha uštrojena ovčja koža izdig kretanje stoke na ljetna iranska teorija teorija o iranskom staništa podrijetlu Slavena

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 38

izgled Zemlje vladalo je uvjerenje Jajnčerova, Kata (Trebarjevo da nema kraja, ali da se na Desno, 23.11.1876 - Martinska “kraju” dotiču Nebo i Zemlja Ves, 8.3.1953) sestra je braće izgovarajne izgovaranje magijske Antuna i Stjepana Radića. Po formule za zdravlje uputama brata Antuna napisala izor posudba volova drugima da je etnografsku monografiju njima oru, a plaćanje u naturi Trebarjevo. Narodni život i prema dogovoru; na izor, pod običaji, objavljenu u Zborniku izor za narodni život i običaje, izvoda glavica kupusa ili nekog 1898, 1901. drugog povrća, što se ostavlja jakanica rubac, ubrus za sjeme jaketa kratki kaput, sako izvođenje dio svadbenoga običaja, jakičar ženski kožni pojas ukrašen izvodi se u smiraj vjenčanog karneolima dana jalba ženska kapica; tehnika izrade kapice; šupljikavi materijal za ženske kapice J jalovari članovi pastirske družbe koji se bave oko jalovih ovaca jabukovača sok od mljevenih i jame ledenjače skrovita mjesta u tiještenih jabuka planini na kojima se dugo jačerma, jačarma, ječerma zadržavao snijeg gornja ženska odjeća od jamuža pomuzeno mlijeko crvenog ili modrog sukna; jančari članovi pastirske družbe čerma, zobun, sadak koji se bave samim janjcima jačica kaputić; komadić platna što janka vrsta mreže se meće iznad latice pod rukav janjkel kratki haljetak košulje; ogrlica janjuš najčešće srebrna, okrugla ili jadranska kulturna zona usko ovalna kutijica s poklopcem i priobalno, obalno i otočki privjescima medaljica sa područje Hrvatske, prema strane; nosi se na lančiću oko podjeli na kulturno-povijesne vrata kao amajlija, a u njoj se areale nalazi zemlja sa svetih mjesta jagla igla japa tata; japica jagli, jagla, jagle, jagliči prosena japic domaći nije član obitelji ali kaša na svadbi govori u ime ukućana jagluk vezena maramica, rupčić, i mladenaca vezeni ubrus za otiranje znoja japnenica vapnenica, mjesto gdje jagnuš apotropejski predmet vezan se pravi vapno, klak uz uskrsno vrijeme, jastučić sa japundže kišna kabanica, ogrtač, blagoslovljenim voskom i dr.; plašt; japundžeta jagnec, onjuš jara pojata jajčarica žena koja otkupljuje jara (žita) proljetna (žita); jarica bojana jaja i prodaje ih na jaram greda koja leži na volovskoj tržnici šiji i na koju je prikačen plug ili jaje simbol postanka svijeta, drugo pomagalo koje vuče, uskrsnuća drveni okvir za vuču; jarmec, jarmić jarbolac jarbol

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 39

Jardas, Ivo (Marčelji kraj Kastva, jelek ženski prsluk; haljina bez 15.7.1888 - Zagreb, 16.9.1978) rukava učitelj, etnograf. Skupio obilnu jelitima odmah isplaćeni dio dote, etnografsku građu o Istri. nužni dio, dio koji djevojka Objavio etnografsku dobiva nakon očeve smrti monografiju Kastavština. jematva berba grožđa; branje, Građa o narodnom životu i trgatva običajima u kastavskom jemenija marama govoru, Zbornik za narodni jemenije, jemenlije papuče, firale život i običaje, 1957. jemješ, jemlješ lemeš; ljemeš, jarmenjača donja letva na jarmu lemlješ, lemješ, oralo, raonik što stoji volovima ispod vrata jemuža, jomuža nevareno jarula ograđeni morski bazen na mlijeko, netom pomuženo brodogradilištu gdje su se jenđa, jenga žena koja u namakala debla prije piljenja svatovima ide uz mladenku; na daske djeveruša, posnaška, posnašica, jaslice pobožna inscenacija motiva posnašnica, podsneš, enga, Kristova rođenja za božićnih jenđija enđija, jenđibula, blagdana; širili su ih franjevci enđibula jaspre zaruka, prošnja jenojni jednostruki (uroci) jasprenka djevojačko ukrašeno jerula gredica, lijeha u vrtu ili temeljno ruho polju, nešto zemlje među jasprica ukras oglavlja, šljokice; škrapama u kršu asprica jesenski krug običaja folklorno jašmačar postav za jašmake siromašni, uvod u božićne jašmak marama; veo kojim se običaje, najvažniji jesenski pokrivaju muslimanke (donji običaji su oko Svih svetih i dio lica); vrsta prsluka Dušnog dana, te na Martinje jatagan veliki, malo zakrivljeni ješka mamac, meka; leška nož, oštar na unutrašnjoj strani jetika tuberkuloza; sušica krivine jetrva žena muževa brata; jetrvica javaša sprava kojom se zavrću jirlanda, girlanda nevjestinski konju nozdrve da bi bio miran vijenac pri potkivanju jujnica veliko rešeto s mrežom od jaz plotovi u vodi koji usmjeruju posebnih trava ribe prema vršama i mrežama jumak mala zdjela na kojoj se ječerma dio muške nošnje; prodaje zlato i svila preklopljen prsluk s rukavima, junaci sezonski najamni radnici na ukrašen gajtanima obali i otocima, došli iz jedek uže, povodac, deblji Dalmatinske zagore konopac jurjaši, jurjevčani ophodnici na jedinstvo u božićno žito umetnuta Jurjevo; đurđari, Đure, zeleni jedna svijeća Juraj jednopoljni sistem monokultura; Jurjevo 23. travnja, nekada 24. zapuštanje jednog područja, travnja; narodni početak zemlje, da se obnovi proljeća; prvi puta se stoka jedogonja čovjek iz kojega u snu izvodi na pašu; pastirski iziđe duh; vjedogonja, tenac, blagdan; Jurjev-dan tejac

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 40

jurjevski kresovi vatre uoči kalkanj peta, spoj krmene statve s Jurjeva ili na sam taj dan; kobilicom poveće lomače preko kojih se kalota kapica preskače kalpak kapa od krzna jurjevski ophodi mladež obilazi kalumer čovjek u ribarskoj družini selo pjevajući jurjevske koji baca i diže olova iz mora popijevke; svi nose svježe kaljenje postupak pocrnjivanja zelenilo posuđa uranjanjem u juta biljka iz porodice lipa; od razmućeno brašno ili otopinu njezinih se vlakana prave čađe vreće, cerade, sagovi, pojasi i kama dvosjekli bodež sl. kamara soba za spavanje; primaća jutrenja jutarnje pozdravljenje, soba zvonjava kamarin sobičak, smočnica kambrik suknja s poramenicama od tanjeg tvorničkog pamučnog K platna kameni stol pojam za ploču od kaban, kabanica dugi ogrtač od kamena postavljenu u davnim smeđeg ili crvenog ustupanog vremenima nad ili pri izvoru sukna, sa kukuljicom i bez vode koja se smatra ljekovitom rukava; kapot kamin visoko ognjište kaca oveći drveni vinogradarski kamažot suknja s poramenicama, sud od crne pamučne tkanine kacjola žlica kamenica posude dubene od kača zmija kamena u koje se ulijeva i čuva kadena lanac, okovi, verige ulje, može imati kameni ili kadifa samt, baršun, pliš, velur drveni poklopac kadifača janinski bod i tehnika kamenje apotropej mineralnog kadija sudac porijekla kaditi nešto na nečemu dimiti kamin otvorena peć s izravnim kaiš, kajiš kožni remen, pojas dimnjakom koja grije sobu kaja tkalja, žena koja se neposredno plamenom poluprofesionalno bavi tkanjem kamiš cijev od lule kal blato kamižola, kamižol, kamizol kalafat brodograditelj haljetak, pršnjak, zobunčić, kalaj kositar; bijela kovina kojom koret, dugi kaput bez rukava, se pokriva mjedeno posuđe dugi ogrtač bez rukava; kalamita gromobran i sve što kamžola privlači munju kamižot crna suknja kalčine pletene i valjane vunene kanap uže, knopac čarape; fusekle kanata kućna ili susjedska kaldrma pločnik od neravnog svetkovina, proslava završetka kamenja nekoga rada ili posla kaleta uska uličica kanavača, kanavaca kuhinjska kalfa obrtnički pomoćnik krpa kalica tkalja na tkalačkom stanu kanavina tkanina od konoplje; kanavak

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 41

kandara metalne žvale na uzdama karneval mesopust, mesojeđe, konja poklade, zauzi, fašnik; pučka kandela svijeća, lojanica, svečanost, praćena voštanica maskaradama, plesovima i kandelir svijećnjak igrama; figura od slame i sl.; Kandelora, Kandalora krnjeval, krnoval, karnevo, Svijećnica, 2. veljače karnivo, krneval kandilo posudica od raznobojnog karoc vrh krmene ili pramčane stakla, obično viseća, u kojoj statve, onaj dio statve koji strši gori žižak u ulju iznad razine palube kandžija bič, korbač kas prslučić na primorskoj haljini; kanibal ljudožder skas, život, bušt kanica pojas od svile kasapin mesar kanijela duga zlatna ogrlica kasela škrinja za živež sastavljena od dvostrukih kasta zatvorena društvena grupa pločica bademastog oblika povezana određenim kanistar košara zanimanjem i predodžbom o kanotjera tvrdi slamnati šešir zajedničkom podrijetlu; sklapa kantar vaga brakove samo unutar svoje kantun kut, ugao grupe, ima svoje običaje i kantunal noćni ormarić zakone kapa gornji snop kada su snopovi kastinstvo društveno uređenje po slame složeni jedan na drugi; kastama baba kašagija četka od kovine za kapar duga tunika s kukuljicom, timarenje konja ili krava odjeća bratima kašika žlica kaparan muški gornji haljetak, kašikara vodenica potočarka, kaputić kojoj kolo stoji uspravno, pera kapetan svatovski dužnosnik na kolu su u obliku kašika, kapičar opanak žlica; lopatara kapislara vrsta puške koja se kašiluk ognjilo na puški; kresivo, palila kapislom čakmak, čarak kapsla mrtvački sanduk, kapsil kašmir svilena tkanina s utkanim kar težačka kola vunenim dijelovima karabinka kratka, lagana puška, kašnjak savijača punjena oružje za pucanje kuglom ili hajdinom kašom sačmom kaštel pramčano nadgrađe broda karatil veća bačva kaštelice zlatne lijevane naušnice karena dno broda, kobilica, kaštradina ovčetina, bravetina podvodni dio broda kašun velik sanduk, škrinja karet kolica Katančić, Matija Petar (Valpovo, kariola mala kola sa dva kotača 1750 - Budim, 1825) franjevac, karmine gozba u počast od 1795. profesor sveučilišta u pokojnika, obredno zajedničko Pešti, piše prve znanstveno jelo poslije pogreba; daća, utemeljene etnološke studije u sedmine, haronime, hormine, nas: Filološko istraživanje o karonime, kormine staroj domovini Hrvata, 1790, karneol vrsta crvenog Ogled jezikoslovlja i zemljopisa poludragulja Panonaca, 1795, Opis Dunava

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 42

i stanovnika njegovih obala, kefalna društva društva sa 1770-ih centralnim instancama: društva katarka jarbol sa poglavicom, rana katori mrežasto ispunjavanje kraljevstva, protodržave i podloge kod zlatoveza naskroz države. Sva društva sa katriga rustikalni stolci s političkom vlašću, prema tome naslonom; karega i antičke demokracije, društva katun pastirsko naselje; pašnjak na sa azijskim načinom koji se preko ljeta izvodi stoka; proizvodnje, feudalna društva i stan, bačija suvremene kraljevine i katunar pastir na katunu demokracije. kaurin nevjernik, muslimanski kefčija vreća od mreže naziv za kršćanina kela magarica kauri, cowrie puž, školjke mu kenotaf prazni, fiktivni grob za služe kao novac ili ukras nekoga tko je stradao na moru kavad jeftino platno; gornja kratka ili u tuđini ženska haljina, kavadić kepčija sudić za vodu, drvena kavalet, kavaleta ležaj na čaša; saplak, tasić nogarima; stalak, nogari; kepenjak ženski ogrtač sa velikom stolarski konj pelerinom kavkaska teorija teorija o kera najslabija rakija, dobivena na kavkaskom podrijetlu Slavena samom kraju pečenja; plaviš, kazan kotao plema kazandžije čest naziv za majstore kerica, kera šivani bod, ukras koji su radili proizvode od kesedžija junak, dobar borac; bakra pljačkaš kazma teško oruđe za krčenje kesim posudba stoke na 2-3 kamenja i grmlja; s jedne strane godine; na kraju posudbe je budak a s druge sjekirica vlasnik mora dobiti isto grlo Kažotić, bl. Augustin (oko 1260- kakvo je i dao sa kamatama 1323) zagrebački biskup, (priplod i nešto od mliječnih izložio je 1320. u Avignonu proizvoda); “pod kesim” svoje poglede na praznovjerje, kičica pomagalo za nanošenje pravu malu kulturno- rastopljenog voska na jaje, antropološku studiju; djelo komad drva sa šiljkom od žice Slijede izlaganja doktora svete ili sa cjevčicom; kličica, teologije o pitanjima kiščica, pisaljka krštavanja slika i drugih kičke pletenice kose praznovjerja. Prvo brata kiće božićna slama i Augustina, zagrebačkog blagoslovljeno zelenilo; gobin biskupa ..., oko 1320. kićenica ukrašeni obredni božićni kažun kuća kruh kece mreža povlakača, kao kesa na kićenje biljem apotropejsko trokutnom okviru, otežana značenje, štiti od vještica i kamenom uroka kecelja pregača od kupovnih kijača batina kojoj je na gornjem materijala kraju zadebljanje keča bijela kapa od valjane vune kiklić prsluk na koji je našiveno krilo rubače

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 43

kiklja krilo rubače od četiri pole kliček klin na jarmu platna klijet, klet komora, kućica u kiljer manja zasebna kuća za vinogradu za spremanje vina i mladu obitelj u zadruzi; alata komora klin kozlačnjak klin iza kozlaca kinč, kinjč ukras kao vijenac od klin zacrtnjak klin iza crtala crnogoričnog granja s drugim klin zagužnjak klin na spoju ukrasima obješen za Božić o gredelja i ručice strop sobe, cimer; simbolična klinovi dodaci na košulji ispod oznaka za žensku djecu u rukava; košulja je tako široka pjesmicama sa obrednim klišća sklopne stupice s perom željama za božične blagdane klištine udarne stupice za zvjerad kipić oznaka za svetu sličicu koja klitić, klijetić drveni ormar za se protiv zla nosi ispod odjeće spremanje kruha i mlijeka kirbaj, kirvaj crkveni god, klobuk veliki ženski šešir blagdan mjesnog ili župnog klonja klopka za ptice u obliku sveca zaštitnika, proštenje, kutije zbor, fjera, dernek klopotec, klepetec strašilo za ptice kiselica kisela juha u obliku vjetrenjače, s drvenim kiselina kiselo mlijeko krilima kislica postava na suknji Klukas, Lobelos, Kosences, kiščići, kišići sustav niza daščica Muhlo, Hrovat, Tuga i Buga paralelno poredanih za tkanje; legenda o petoro braće i dvije tkalačka daščica sestre koja objašnjava dolazak kištra sanduk Hrvata sa sjevera kita jabuka ukrašena kovanim klječanje tkanje sa stepeničastim novcem, svilom i vrpcama, uzorcima i geometrijskim umotana u šarenu maramu, oblicima, preborna tehnika svadbena ponuda; način kojom se kraćim vunenim djevojačkog češljanja nitima potke prstima opleće ili kitina snijeg koji se zaustavlja na prekriva nekoliko niti osnove; stablima na kocke klačina peć u kojoj se pali klak, kljukuša uskrsna beskvasna vapno; krečana, vapnenica pogača kladice udarne stupice za zvjerad kljun narodno češljanje, pletenica klajda haljina je namještena nad čelom klak živo vapno, kreč knezo seoski knez klan rod, vrsta, zajednica; društvo; kobača kavez od drveta gdje se naziv rodovskih zajednica, drže kokoši i sl. oblik društvenosti, bave se kobilaš, kobilan škrinja sa lovom ili ribolovom, usklađuju sedlastim pokrovcem; sanduk se seksualni odnosi, razvija se kobrtno pokrivka za postelju, svijest o rodbinskim odnosima; napunjena pamukom, postava rod, gens katkad i od svile klapa manja skupina pjevača kočeta, koćeta postelja domaće klašnja plahta od kudjelje izrade s daskama postavljenim klašnje obuća bez stopala, od preko nogara, starinska drvena gležanja do koljena postelja klepac čekić

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 44

kočetna pastirska kabanica od koledati pjevati kolede, pjesmom kostrijeti čestitati kod putem njega poruka postaje koledvica dar svećeniku koji je razumljivom; termin sugerira blagoslivljao kuću na Badnjak dekodiranje i razumljivost; koleđani, kolijani, kolendari, sredstvo prenošenja izvode kolede; fiole kofa kabao, vedro; košara kolenika, koljenika zašiljeno drvo kofrtalo trapezoidni podložak za na koje se suče pređa uplitanje pletenica kolera ženska nakaza s jednim kognat krvni rođak okom i uhom, dva jezika i tri kognatsko srodstvo je krvno usne šupljine, personifikacija srodstvo. Dijete je u srodstvu bolesti i smrti sa svim srodnicima svoje kolijer, kolijera okovratnik; jaka, majke i svoga oca, preko krvi jačica, ogrica, ogrlica svoje majke i svoga oca. kolino generacija Kognatsko srodstvo povijesno kolinje svinjokolja, klanje svinja postoji prije agnatskoga, naime pred Božić još u lovačkim društvima. Kod kolo najpoznatiji slavonski ples; kognatskog srodničkog ples u otvorenom i zatvorenom uređenja ne stvaraju se čvrste krugu; horo, oro srodničke grupe, koje se koloture dio razboja o kojem vise uzajamno razgraničuju kao niti; koloturići, skočki, školjci, lineages, već je svako sa škokci svakim u srodstvu. kolovaja uzan prostor između kogol mreža stajaćica ili povlakača dvije kuće na moru; zapravo mrežasta vrša kolovrat mehanizirana naprava za sa dva povelika krila predenje kokošji badnjak dan uoči Koludrović, Aida (Split, 1885 - Badnjaka Split, 12.9.1976) u kolada, koladek božićni kruh u Etnografskom muzeju u Splitu čiju sredinu je zabodena kitica radi od 1934. godine. Nakon kolan pojas na konju, poprug, Kamila Tončića istaknuta potprug; ženski pojas ravnateljica Etnografskog kolanje plesanje kola muzeja u Splitu, 1946-1959. U kolarda ogrlica od staklenog zrnja rad muzeja uvela je suvremene sa nekoliko nizova muzeološke koncepcije. kolarin zlatni lančić s privjeskom Mijenja muzejsku postavu i kolarnica štagalj sa središnjim bazira je na prikazu materijalne otvorenim prostorom za kola i kulture Dalmacije. Značajna saonice djela: Ženske varoške nošnje u kolbaš marama, šamija sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, kolčenje stavljanje novih kolaca za 1954, Vrlika, 1956. trsove kolumba kobilica, osnovna greda koleda, kolenda ophod; na dnu broda na koju se čestitarska obredna crkvena ili pričvršćuju rebra svjetovna pjesma što se pjeva o komancin spremnik za robu s Božiću ili Novoj godini jednim pretincem koleda božićni kres, obredne vatre komencija ostarjeli ljudi bez nasljednika daju imanje

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 45

rođacima ili susjedima a za konotacija izražava subjektivne uzvrat uživali su doživotno vrijednosti vezane za znak s uzdržavanje obzirom na njegovu funkciju i komeš vrsta potkošulje, dio ženske formu; na sebe prihvaća nošnje znakove drugog sustava da od komin otvoreno ognjište, dimnjak; njih načini svoje označitelje kuhinja, zasebna zgradica ili Konšćak, Ferdinand (1703-1759) prostorija s ognjištem tri desetljeća boravi među kominjanje odvajanje zrnja graha Cochimie Indijancima na iz osušenih ljuski poluotoku Baja California, te komoč konjski upreg ostavio vrijedne bilješke o komora prostorija uz kuhinju, za životu i jeziku spremanje živeži i sprava; kontagiozna magija magijski zadnja iža, ižica postupci dodirom te kroz dodir komorica posebna samostojna imaju neposredno djelovanje zgradica za mlade supružnike kontigvitet magijsko načelo komoštre lanac nad ognjištem o dodira kojima visi kotao; verige kontrada dio primorskog mjesta, komšija, konšija susjed uz kuću ulica, šetalište ili u užem dijelu sela, kontradota dio imovine muža, komšiluku kojega žena dobiva pri udaji ili komšiluk dio sela od manje ili više nakon njegove smrti razbacanih grupa kućišta, sa konjad, kunjad djever, svak, posebnim imenom; pleme, šurjak zaselak konjarica lepinja, božićni kruh sa komušanje, kominjanje skidanje oblikovane dvije oblice listova s klipova kukuruza; konjobarka vještica koja čovjeka komištranje obara s konja očima komušine, perušine listovi kopanja, kopajna drvena posuda; klipova kukuruza; stočna korito za napajanje stoke, hrana, punjenje slamarica naćve konak odmor, prenoćište kopča spona, spojka, fibula konđa, konjga marama za glavu; kopice ženske šarene vunene umetak ženskih oglavlja, malen čarape obruč od lipove kore koji se koporan gornji kaput od stavlja oko skupljenih pletenica domaćega smeđeg ili modrog i ovija povezačom; bikela, sukna s rukavima; kanparan, kunjč trlagan konistra veća košara s dvije ručke, koprena laneni omotač koji pletena od pruća prekriva glavu, vrat i dio lica; konfesija vjeroispovjest, vjera, veo religija kopun pijetao konka sprava za nošenje kamenja, koralji upotrebljavali se kao gnjojiva zaštita od uroka i vješali se konoba podrum, podzemno djeci oko vrata spremište; donji dio kuće koram ustrojena ili tabačena koža (prizemlje) korba brodsko rebro konopar izrađivač konopa korbač bič od ispletenog kožnog remenja

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 46

korda uže, konopac, vrpca, traka, kotac svinjac, zatvoreni smještaj uzica za svinje kordun ogrlica koja se sastoji od kotar zamka za lov na lisice i većeg niza tanjih zlatnih vukove; u obliku puževe kućice lančića kotarica pomagalo za skupljanje koret, koretina haljetak bez bobica, izrađena od komada rukava; sadak, jačerma; kore u obliku tuljca ili haljetak sa rukavima; kratki četvrtaste sukneni kaput Kotarski, Josip (Rakovica kod korizma kod katolika post od 40 Samobora, 10.11.1851 - dana pred Uskrs (počinje Zagreb, 13.5.1926) bio je Čistom srijedom, odnosno kapelan i župnik, istraživao Pepelnicom) etnografiju Zagorja. korpet, koret prsluk Objavljivao je u Katoličkom korut crnina, korota listu i drugdje, a pisac je kosa pomagalo za košenje etnografske monografije Lobor. kosir, koserić služi za krčenje Narodni život i običaji, grmlja, ima srpasti oblik; objavljene u Zborniku za kosijer, kosjerić narodni život i običaje, 1915- kosište drška kose 1917. kostanj kesten kotiga ženska suknja od ovčjeg kostrijet kozja dlaka, kozina, krzna s runom okrenutim kočet unutra koš cilindrični ili elipsoidni objekt kotlac, kotalac, kotlec, kotuc od pletera za spremanje petljice kod pletenja, kružić, oguljenih klipova kukuruza; oko u nićenicama donji dio tijeska za masline, kotlenica kotao preše kotula ženska gornja suknja (u košar poveliki koš za hvatanje cjelini sa prslučićem), nabrana ribe; bacanj suknja; kotul košara kućica za sitnu stoku, od kotun pamuk, pamučna tkanina pletera ili kamena; dvorište kov srebrni ili pozlaćeni ukras na ograđeno kamenim zidom prsima krožeta, sastavljen od košarice češljanje i nakit glave nizova toka koščičenka juha od bundevinih kovrljak umetak za kosu, sprijeda koštica podignut košćica kauri školjka kovrtanj svatovski kolač; uskrsno košići kotarice za voće i povrće pecivo, zbornjak, vrtanj, koška košnica srčeka, tičice, perec; božićni košuljac ženska kratka košulja po kolač kojoj se skuti pripasuju, i od kozatuš ples koji je u prošlosti bio boljega platna je nego skuti; vezan s kultom plodnosti muška kratka košulja koju kozbaša prvi kosac koji daje težaci kad žanju oblače povrh tempo košnji, za stolom mu se ostalog odijela, od debeloga obično daje bravlji rep platna kozel torbica od kore košuljak nosi se ispod košulje, kozica sluškinja; čupa slično gući kozlac, kozlačnjak dio pluga; klin koji spaja oje i plaz; učvršćuje

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 47

se kroz plaz; zagužnjak, kotla, kravosis, kravosisac duža grebenica, brdica neotrovna zmija za koju se kozmogonija priča o stvaranju vjeruje da siše mlijeko kravi svijeta; svaka religija i svaka krčag vrč, pehar kultura imaju svoje teorije i krčela lučna spojnica, kojom je mitove o podrijetlu univerzuma brana spojena sa zapregom; ili o postanku svijeta žagre kozolac stegnjevi sa krovićem ili Krčelić, Adam Baltazar (1715- bez njega za sušenje slame 1778) piše o svakidašnjem kožuh gornji dio ruha od kože ili životu, opisuje vjerovanja u teškog sukna, krzneni ogrtač s vampire i razne natprirodne rukavima; kožun pojave, zabave, etnografski kožulec mladenačko šareno gornje opisuje ondašnju Hrvatsku; ruho, krzneni prsluk djela Annuae sive Historia, kožulić prsluk od crnog glota bez Prethodne bilješke o rukava kraljevinama Dalmaciji, kožun dugački krzneni prsluk sa Hrvatskoj i Slavoniji, 1770 rukavima krčevina tek dobiveno obradivo kožunčić kratki krzneni prsluk; tlo kožušak krčnica lopata za teško kopanje kožuvari pokladna ophodna grupa kreč vapno kragulj ogrlica od staklenih zrnaca kremenjača vrsta vatrenog oružja krakun zasun na vratima krijes prvotno označuje vrijeme kraluš nizovi koralja oko ljetnog solsticija, potom sa kraljača drveni sud kojim se vadi Ivanja na ivanjske vatre i voda iz bunara napokon sve obredne i ostale kraljice duhovski ophodni običaj, vatre; velika vatra djevojke sa muškim šeširima i krila podsuknje sabljama ophode selo; kraljevi, krilaši pastiri, dio družine ljelje, rusalije krilo suknja (u cjelini sa kraljut ukrasni plastron, dodatni prslučićem) dio opleća; prikopček krilca bijela podsuknja; donjica kraljuži struke bisera kao nakit kriljava šešir od crnog ili zelenog kram crkveni blagdan pusta Krampus đavo; pratioc Nikole kriošce krilo, krilce Kranjci Slovenci (za Hrvate) kriterij forme slučajnosti koje krastavčar zlatni prsten nisu uvjetovane funkcijom Krauss, Fridrich Salomon kritički evolucionizam kritičko (Požega, 7.10.1859 - Beč, gledanje na evolucijsku teoriju 29.5.1938) etnolog, na terenu je u etnologiji i kulturi, sa istraživao spolnost i sakupljao zadržavanjem osnovne ideje o usmene predaje. Pokrenuo i evolutivnom razvoju; razne uredio 10 svezaka časopisa ljudske grupe ne mogu ići istim Anthropophyteia, s ciljem putem razvitka; najznačajniji unapređenja folklorističkih predstavnik: Kazimierz istraživanja (1904-1913). Moszynski Objavio i etnografsku građu krivača suknena ili vunena kapa, skupljanu po Hrvatskoj. crvene boje, kao visoki tuljac; kravar pastir “kapa hrvatka”

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 48

krizbaum božićno drvce, jelka, u sličica svetaca koja se nosi kao sjevernim krajevima bor obrana od zla križ srebrni privjesak krpice tjestenina križanina karirana tkanja, krplje okrugla pomagala za umetanje druge vrste, debljine hodanje po snijegu, okrugle ili ili boje pređe u potki i osnovi u obliku potkove križara svilena marama krsnica imendan križari, križi proljetni, spasovski krsnik nadnaravno biće, ophodi, nose križ u ophodu bezrezervni zaštitnik ljudi, križec križ koji se nosi za oponent vukodlaku, rađa se u posvećenje kuća “bijeloj košuljici”; karsnik, križičar uskršnji ophodnik; kresnik, krstenjak, krišnjak, raspetnik grišnjak, skrstnik, krstnik križići bodovi kod veza brojem krst, krsnica, krstač blagdansko križonoša osoba koja u procesiji pecivo sa oblikovanim križem nosi križ, povezano s velikom na sebi čašću krstača eufemizam za vješticu krlj badnji panj krstine, kršće slaganje slogova u krmećak nastamba za svinje hrpe radi sušenja s uvijek istim Krnje, Krnjeval, krnjo glavni lik brojem ukriženih snopova (9, karnevala, Poklada 17, 20 i dr.) krnjeval, krnoval karneval, kršćanin Hrvat katoličke vjere poklade; fašnik, mesopust, pust krštenje očišćenje i obnova; krnjevalada pokladna povorka, inicijacijska radnja priredba preporađanja; obred prijelaza krok opašaj kojim se opašu i svežu krto, krtol pletena košara s s mrežom ribari kaji će mrežu jednom ručkom izvlačiti na kraj krugla trbušasta glinena posuda s krop vrela, tek proključala voda ručkom i uskim izljevom krosna okomiti i vodoravni krugovata bijela platnena peča, tkalački stan koju udovica stavlja povrh krosnica drvena tkalačka rešetka bijele kapice za tkanje tkanica; mali stan, krumpirašica složenija kaša sa tkalnica, lopatka sitno izrezanim krumpirom, kroštule vrsta hrskavog kolača koji je kuhan s ječmenim ili pečenog na masti kukuruznim brašnom pa zatim krovek potkrovne strehe koje su zaliven maslom štitile prizemlje; prikrovak krunaš đerdan od zlatnih ili krožet, krožat muški prsluk bez srebrnih kruna o vratu rukava; vrsta prsluka od sukna; krunjača nazubljena metalna krožun naprava za runjenje kukuruza; krožetun muški prsluk, prednjica runjić od crnog sukna, leđa od crne krušnica, krušnjaki viseća pamučne tkanine naprava s ukriženim prečkama krpa oveći bijeli platneni rubac za odlaganje kruha krpica stražnji prevjes, trak od krvna osveta običajno etično i tjemena do ispod struka, širok moralno zaduživanje; direktna 15 cm, ukrašen stakalcima i ili indirektna osveta zbog čipkom, na kraju su rese; osobne uvrede ili uvrede nekog

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 49

iz obitelji, također zbog ozljede kultura sve što je stvorilo ljudsko ili ubistva društvo i što postoji po krvno srodstvo bračno srodstvo, tjelesnom i umnom radu ljudi, srodstvo putem bračnih veza za razliku od prirodnih pojava kubura mala puška, pištolj kulturna antropologija kučen nož za rezidbu, kosijer najznačajniji antropološki kučine, kučina grublji i kraći pravac u SAD-u, može se dijelovi vlakna, najlošija predstaviti kao sinonim za naš kvaliteta vlati; sebica pojam etnologije; proučava kučiš pastir konjar nastanak, razvoj i kuća prostorija sa ognjištem funkcioniranje kulture kuća na pod katnica kulturna jedinica bilo što kućanica kućna zmija, neotrovna; kulturno definirano i označeno smričalina kao entitet kućanstvo označava zajedničko kulturni areal određena kulturna stanovanje srodnih ili zona označena entitetom zbog nesrodnih obitelji svojih različitosti; kontinuirana kućarica zmija, čuvar kuće i ili diskontinuirana područja s kućne imovine ujednačenim prirodnim kućeta, koćeta krevet, ležaj uvjetima u kojima različite kudelja, kudilja, kudjelja ljudske zajednice žive na sličan konoplja; preslica; ono što se način; područje tradicijske prede kulture kudjeljište konopljište, mjesto kulturni krug pojava da se gdje je bila posijana konoplja pojedini kulturni elementi kudljak vukodlak, pokriven međusobno povezuju, a dlakom kulturni krug postaje ako se taj kuga demonsko biće ženskog lika, kompleks razgraničava prema koje nosi smrt, bolest i zarazu nekim drugim kulturnim kuglof, kuglov slatki uskrsni kruh kompleksima; termin iz kuhilo, kuvanje variva kulturno-povijesne etnologije kujundžija zlatar, izrađivač kulturni obrazac proučavanje umjetničkih filigranskih kulture kroz osobnost; u predmeta središte proučavanje dolazi kukulja bijela pustena kukuljica pojedinac; psihološka škola na pastiru etnološke problematike; kukuruzana duguljasta zgradica najznačajnije predstavnice: od prepletenoga pruća za Ruth Benedict, Margaret Mead smještaj kukuruznih klipova kulturno-povijesna etnologija kular, kolar okovratnik pravac u etnologiji koji se kulen nadjeveno i tlačeno debelo bazira na povijesnom razvoju u crijevo; švargla društvu i kulturi; za razliku od kult religiozni obredi, služenje evolucionizma, kulturno- božanstvu, štovanje, poštivanje povijesni pravac razlikuje kultni vrtići stručni naziv za razvoj mikro i makro cjelina u božićno žito; Adonisovi vrtići društvu i kulturi; istraživanje kult plodnosti štovanje svega što utjecaja različitih kulturnih izaziva ili simbolizira plodnost sfera i etničkih skupina te i obilje zemljopisnog okoliša na

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 50

kulturu; cilj je pronalaženje kurđelica uski ženski pojas od osnovne početne kulture, sintetičnog konca prakulture, odnosno njenih kureja lov na koralje izvora u kojima su se stvarali i kurjak vuk dalje širili pojedinačni kurnik kokošinjac elementi; prečesto kvazi kurtin kratki ženski haljetak s povijesni pravac u proučavanju rukavima kulture; najnačajniji kuruzinje suho lišće od kukuruza predstavnici: Friedrich Ratzel, kuružnjača lepinja od kukuruznog Leo Frobenius, Fritz Graebner, brašna P. Wilhelm Schmidt kuružnjak spremište za klipove kuluk vrsta poreza koji se sastojao kukuruza u osobnom radu ili davanju kuserva, kuserba dvojica ili više podvoza ribara zajednički love, kum druga osoba po važnosti u kooperacija svadbi Kus-Nikolajev, Mirko (Zagreb, kumče dijete koje nakon krštenja 11.5.1896 - Zagreb, 18.3.1961) biva pod posebnom zaštitom etnolog i sociolog. Diplomirao krsnog kuma na Prirodoslovno kumpanija družina, družina matematičkom fakultetu i pastira doktorirao 1924. godine na kumpanija – moštra viteški bojni Filozofskom fakultetu u ples Zagrebu. Izuzetno aktivan u kumpanjoli plesači kumpanije sociologiji. Značajna su kumpare kum njegova istraživanja na polju kumstvo društveni odnos koji se primitivne umjetnosti. Napisao uspostavlja između dvaju nekoliko etnografskih pojedinaca pri krštenju, monografija: O porijeklu krizmanju, vjenčanju i prvome licitarskog srca, 1928, šišanju Ekspresionizam u seljačkoj kundak dno puške od drva ili umjetnosti, 1929, Neki narodni kovine običaji, 1935 i dr. kunfet slatkiš Kušar, Marcel (Rab, 16.1.1858 - kunfin, kufin granica Rab, 1.12.1940) bavio se kunj drveni klin jezičnopovijesnim, kunjada svastika gramatičkim, dijalektološkim i kupa crijep sličnim pitanjima. Jedna od kupeji ribari u ribarskoj družini njegovih najpopularnijih knjiga koji pomažu pri ribolovu je etnografski rječnik Narodno kuranti, kurenti pokladni likovi, blago u izdanju Etnografskog maškare muzeja u Splitu, 1934. kurativna moć ljekovita moć, kuševanje ljubljenje križa u crkvi moć koja služi za liječenje na Veliki petak kurdela vrpca, traka kutlača velika žlica za grabljenje; kurdelj, kurelj dio pluga, klin za varjača koji se zapinje gužva oračica; kuvada običaj da muž prigodom klin na početku gredelja; služi poroda u obitelji liježe u za učvršćivanje sa kolicima; na postelju i ponaša se kao rodilja; ralu ide izravno na jaram muške babine

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 51

kuvarna omanja zgrada s krušnom lajbec, lajbek muški sukneni peći; sokašnica prsluk; kamižol, kamizol, kuverta pokrivač za postelju; prusljek, prosluk, lajbak kuvertur lakat dužna mjera od 50-60 cm kuzo, kuzol, kozol posuda od kore lakomec četvrtak prije pokladne drveta, u obliku tuljca, za nedjelje, dan kada se meso jelo skupljanje šumskih plodova neumjereno; lakomi četvrtak, kuželj stožasti dio preslice tosti četrtek, mali fašenjek, kužina kuhinja na katu, ili kod mali fašnik katnica u potkrovlju; središna lalovka gubica svinje kućna prostorija, ognjenica lamentacija žalovanje, kvadar slika sveca jadikovanje, tužaljka, kukanje kvadrilja ples uz pratnju gitare i lamentacije katolički crkveni mandoline obredi u Velikom tjednu (pred kvas komad uskislog tijesta od Uskrs) umiješanog kruha, koji se lancana konopac za pritezanje dodaje u novo tijesto za kruh jedara da uskisne lancun plahta, ponjava kvasina vinski ocat, ukiseljeno lančanac bod kod veza po pismu vino Lang, Milan (Volavje kraj kvatre dobrovoljni postovi koji Jastrebarskog, 10.9.1863 - nisu strogo propisani; 20, 22. i Samobor, 6.7.1953) učitelj, 23. veljače, 22, 24. i 25. službovao u Samoboru, napisao svibnja, 18, 20. i 21. rujna, 11, više pedagoških radova te 13. i 14. prosinca skupio građu i napisao iscrpnu etnografsku monografiju Samobor. Narodni život i L običaji, Zbornik za narodni život i običaje, Zagreb, 1913. lačice laneno platno koje se omata lanište mjesto gdje je bio zasađen oko noge od koljena do lan; ćetenište, ketenište gležnja; čarape ispletene od lapice ženske papuče šarene vune larfa, larva maska životinjskog laće, lače hlače od modrog i lika za Poklade bijelog sukna lasinj, lasonj plašt od trave, ladarice, ladekarice, ladajnke snopove trave bi nanizali na običaj o Ivanju, ophod mladeži uzicu koje je vezana oko vrata koji se ovjenčavaju vijencima lašćica vrsta smokve od cvijeća; kresovalje, krisnice, lašnjak kožni remen kresnice, ivančice, tijolkalice laterna, lanterna svjetiljka, fenjer, ladet hladetina feral ladica vrsta škrinje latica klinčić u košulje pod lado karakteristični pripjev u pazuhom pjesmama uz ivanjski krijes, te latižina platno od pamuka; duhovske i ivanjske ophode rigadina lagev, lagva bačva lavanda, lavendula mirisna biljka plavih cvjetova, služi u ljekovite svrhe te kao parfem i zaštitno sredstvo protiv moljaca

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 52

laz šumski proplanak krčen letnica, letnjica vrst blagdanskog prirodno ili ljudski peciva sa oblikovanim križem laza ulaz u vinograd ili polje; na sebi otvoreno mjesto u gomili kojoj leto jelen; rub, kraj odjeće je polje ograđeno leto, lećalo pčelinji ulaz, otvor za lazina ono što plug preskoči pri pčele oranju, pa ostane cijela zemlja; leut ribarski brodić s jednim oplaza jarbolom i na vesla lažina vrsta morske trave; svilina levanat istočni, hladni i vlažni lebićada jugozapadni vjetar, vjetar olujne snage levirat dužnost muževa brata da se ledenica vrst kratke puške oženi njegovom udovicom legenda narodna predaja o životu libacija žrtva ljevanica neke osobe ili o nekom libade, libada dio ženske nošnje, događaju; priča o neobičnom kratka kabanica sa širokim događaju rukavima lemeš raonik, željezni dio rala i libar knjiga pluga; kod rala je u obliku libon, libonj debelo uže od trave šiljka strelice (baca zemlju librica stara mjera za težinu, oko dvostrano), a kod pluga u 325 grama obliku polovice šiljka strelice licitar kolačar, medičar, obrtnik (baca zemlju jednostrano); koji se bavi pripravljanjem zadnje, dolno železo, lemješ, medenih kolača i igračaka od oralo, jemješ tijesta len, lenek, lanek lan licitari licitarski kolači, ukrašeni leno zemljišni posjed što ga je bojanom šećernom masom, zemljoposjednik davao vazalu sličicama, ogledalcima, uz uvjete da će ovaj prema dvostihovima, prodaju se na njemu izvršavati određene sajmovima obveze; isto što i feud lička kapa crvenkapa, ravnog lepinja od grla na Badnjak se okruglog tjemenog dijela mora jesti da dogodine ne bi ličnik kišni plašt kod stočara boljelo grlo ličnjak ubrus, ručnik; otarak, rida lepušina suho kukuruzovo lišće liganj košarica za branje (maslina) što se stavlja u slamaricu lijerica, lirica, lira narodni Lerman, Dragutin (Požega, trožičani gudački instrument 24.8.1863 - Kreševo, lijevča posebno udešena 12.6.1918) istraživač i iskrivljena poluga sa svake putopisac, sudionik Stanleyevih strane seljačkih kola, montirana ekspedicija u poriječje Konga. na kotačište Darovao Hrvatskom narodnom likar seljak koji se liječenjem bavi muzeju vrijednu zbirku iz nužde predmeta naroda istočnog likarija lijek Konga (sada u Etnografskom likaruše ljekovite trave muzeju u Zagrebu). Djela: liko kora kalana s ljeskovog, Listovi iz Afrike, Požega, 1891; lipovog, brijestovog ili Novi listovi iz Afrike, Požega, bagremovog pruta 1894; Afrički dnevnik 1888- 1896, Zagreb, 1989.

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 53

lile, lilji upaljene baklje na ivanje, lokardara suvrstica mreže oko ljetnog solsticija; mašale, potegača, za lov na lokarde mašalanje lopar okrugla daska s dugim linćuša obično crno grožđe držalom za stavljanje i vađenje linđo ples uz glazbenu pratnju kruha iz peći; loparica lirice lopiža zemljani lonac, posuda, lineage je engleski termin za ćup; bakra agnatsku srodničku grupu, a Lovretić, Josip (Otok kraj ima isto značenje kao gens. U Vinkovaca, 29.6.1865 - Čardak etnologiji se pravi razlika već kraj Gradačca, BiH, prema starosti i veličini ovih 27.10.1948) bio je svećenik i grupa, tj. prema broju prošlih etnograf. Bavio se književnim generacija, između klana, radom i objavljivao maksimalnog lineagea, srednjih pripovijetke iz slavonskog grupa koje se obično života. Autor je znamenite obilježavaju samo kao lineage i etnografske monografije Otok. nuclear lineage. Narodni život i običaji, prva linearno poimanje vremena takve vrste objavljena u nema pravilnih ponavljanja, Zbornik za narodni život i vrijeme protiče neovisno o bilo običaje (1897-1899), koja je čemu, neovisno o prirodnim ili bila predloškom Antunu društvenim ponavljanjima, Radiću prilikom izrade njegove dominira povijesnost, povijest; Osnove ... povijest društva Lovrić, Ivan (Sinj, 1754 - ? 1777) lipa zakrpa studirao je jezike i filozofiju u listovi slojevi na pašnjači Veneciji, a medicinu u Padovi. litar uzak ženski kožni pojas na Napisao 1776. godine Bilješke kojemu su nanizani kositreni o putu po Dalmaciji opata članci Alberta Fortisa i Život litina urod Stanislava Sočivice, gdje litnica, letnica, ljetnica prvi dan obrađuje društvene prilike i Božića, početak nove godine; kulturu hrvatskoga božićni kruh stanovništva Cetinske krajine liturgijska godina počinje prvom 18. stoljeća. Umro je u 21. nedjeljom adventa a završava godini. zadnjom nedjeljom mjeseca loza navoj, navojnica na presama studenog; sastoji se od tri lozovača rakija dobivena pečenjem ciklička središta: božićni, koji tropa u rakijskom kotlu; tropica komemorira Kristovo lubnjača kuća ili koliba pokrivena djetinjstvo, uskrsni koji lubom, korom komemorira Kristovu smrt, lucijanski dani dvanaest dana od uskrsnuće i život s apostolima, Sv. Luce do Božića te duhovski koji komemorira luč vatra borovine silazak Duha Svetoga na lučica mala uljarica; opančić apostole ludinjak otrovna biljka koja štiti lođa uređena nadstrešnica od vilinske osvete lojtra ljestve; dio seljačkih kola po luđ srpanj uzdužnoj strani (ima oblik lugana jaja uskrsna jaja bojana ljestava) čađu, pepelom; luge

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 54

Lukić, Luka (Varoš kraj Broda na ljesa pletena podloga za sušenje Savi, 04.12.1875 - Varoš, voća; šira ulazna drvena vrata u 28.5.1956) melograf i etnograf. dvorište Školovao se u Petrinji i bio ljetni običaji grupiraju se oko učitelj. Bavio se sakupljanjem Ivanja; inače skromno običajno etnografske i folklorističke razdoblje građe. Objavio više članaka o ljudske tranzicije životni narodnoj glazbi iz brodskoga prijelazi, rođenje djeteta, kraja. Napisao je etnografsku sazrijevanje, sklapanje braka, monografiju Varoš. Narodni smrt, polazak u školu, život i običaji 1898. godine, zapošljavanje, odlazak u vojsku koja je objavljena u Zborniku i sl. za narodni život i običaje 1919- ljulj vrsta korova iz porodice 1928. godine. trava, neke vrste imaju lukijerna žižak, uljna svjetiljka s opijatsko djelovanje poznato u mjedenim stalkom narodu; vrat, utrinac luminarij krovni prozor ljutac tvrdi kamen lunarni kalendar razvili su ljutina žgaravica zemljoradnički narodi; mjesečev kalendar lunarni kult štovanje Mjeseca, M koji ima utjecaj na prirodu i ljude, posebice žene macaruo dijete koje umre luperkalijski karneval nekršteno pa poslije u grobu karakterističan za ruralne oživi i iz groba izlazi i malu stočarske krajeve i blizak djecu muči i davi, na vrhu magiji plodnosti glave gori im mala svijeća; lupine ljuske krumpira i sl. macarula, maciruo lustracija očišćenje macić, mačić, malić demonsko lustrativna magija magija biće, duša nekrštena djeteta očišćenja, čišćenja od grijeha koje se povampiri, djeluje noću lužnjak komad vreće, što se meće i nije opasan za ljude; malik, na vrh kace kada se pare masmalić, macmolić, maličić, haljine macklić, tintilin macrame uzlanje, čvoranje, jedan od načina tkanja sagova a i LJ sami takvi proizvodi mačkara, mačkuri maškare, lječtva sredstva za liječenje bolesti maskirani učesnici karnevala svake vrste madrac jastuk ispunjen konjskom ljekaruše zbirke zapisa s raznim dlakom, morskom travom ili narodnim i magijskim vunom pa prošiven, a služi kao sredstvima i uputama za uložak za krevet liječenje mađ svibanj ljelje duhovski ophodni običaj, magija čarobnjaštvo, djevojke sa muškim šeširima i čudotvorstvo, bajanje, sabljama ophode selo; kraljice vradžbine; proricanje, gatanje, zaklinjanje, čudesa; postupci za

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 55

poništavanje uroka, liječenje, mala berita kraća muška kapa nanošenje zla i sl. koje izvode ispletena od modre vune i muškarci i žene za koje se povaljana, u obliku tuljca, a vrh smatra da posjeduju neku pada prema ramenu nadnaravnu moć Mala Gospojina 8. rujna; između magični krug zaokruživanje Velike i Male Gospe vlada (ucrtavanjem, oboravjanjem, zdravlje u prirodi obilaskom) lica, mjesta, sela, Mali Božić Nova godina; Mladi kao obrambeni postupak ili Božić liječenje od bolesti i uroka male poklade tjedan dana prije magija brojeva vjerovanje u Pepelnice magičnost određenih brojeva Mali fašnik prvi korizmeni (npr. 3), ponavljanje magičnih četvrtak, jede se meso; Tosti radnji onoliko puta koliko se čertetek, Lakomi četvrtak vjeruje da iz nekog određenog Mali pust četvrtak sredinom razloga magijski djeluje korizme kada se jelo meso; mahalica lepeza; mahač, ventula Salus mahaljka poprečna greda između mali vlak mreža između dva luka; dva drveta o koju se udara vuče se po dnu konoplja ili lan, da ispadne malo obilježe početak razdoblja pozdar; mahača, mahanica vjereništva maite kopče, spone na prsima; maljuga drvo, mala lopatica imbrete kojom žene lupaju košulje pri maj, maž, majuš usječeno pranju; pratljača povisoko stablo, okićeno nečim mama oslovljavanje svekrve šarenim, postavljeno na 1. mamuza ostruga svibnja odličniku ili djevojci u mana trajna, tajanstvena snaga u selu, maibaum; božićno drvce ljudima, životinjama i maja pleteni džemper od domaće predmetima bijele vune na koji se uz rubove mandolina žičani instrument iz prišivala čvrsta kupovna roda lutnji tkanina, pleteni kaput; svekrva; mandrać lučica za manje brodove reduša maneštra jušni složenac od majdan rudokop, rudnik raznovrsnog povrća Majevica 1. svibnja manfrina ples uz pratnju gitare i majo kod Hrvata u Italiji maska od mandoline zelenila i slame u koju je manijorgo magarac za kojeg se maskiran mladić; sa pratnjom vjeruje da je inkarnacija đavla obilazi selo na 1. svibnja manizam kult pokojnika, majolika pocakljena i ošarana vjerovanje u postojanje duša glinena roba umrlih predaka majur zemljište s gospodarskim mantija širok, dugačak plašt; zgradama; bačija svećenička haljina makadam građenje cesta s mantika otkrivanje tajna nasipavanjem mrvljenog budućnosti po letu ptica, kamenja bacanjem karata, tumačenjem makovište mjesto gdje je bio snova itd.; vračarska vještina, posijan mak gatanje, vračanje

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 56

marac, marač mjesec ožujak; predstavnici: Maurice Godelier, marč, marat, mare Lawrence Krader marama rubac, facol Martinje dan sv. Martina po maraška poznata jadranska vrsta katoličkom kalendaru, 11. višnje studenoga; uz taj dan vezani su, marčanske bure tri bure u često šaljivi, običaji krštenja mjesecu ožujku, otprilike 7., mošta, blagovanja utovljenih 17. i 27. ožujka, zadnja gusaka i sl. hladnoća prije ljeta; marčane marva, marha blago, domaće bure životinje krupnog zuba marenda prvo jutarnje obilnije maskerada krabuljni ples, jelo maskenbal, maskirana povorka Maretić, Tomo (Virovitica, mast mošt 13.12.1854 - Zagreb, mastenjača drveni sud za 15.1.1938) jezikoslovac, gnječenje grožđa studirao slavensku i klasičnu mastiona bojadisaona filologiju na zagrebačkom mastiti gnječiti, gaziti grožđe, Filozofskom fakultetu. Na praviti mošt istome fakultetu bio je maša, mašica kliješta za hvatanje profesor. Urednik Akademijina žari kod ognjišta Rječnika hrvatskoga ili mašala izraz za onemogućavanje srpskoga jezika (1907-1935), te djelovanja uroka urednik Zbornika za narodni maškadur spremnica za držanje život i običaje Južnih Slavena. sira, kruha i sl. marijaš srebrni prsni nakit ili maškara maska; obrazina, krinka, ukras za kosu krabulja, larva, larfa, čuvida, marinera odijelo “na mornarsku” nagubnica, vizera Marković, Tomo (Livno, maškarada pokladna povorka, 26.2.1894 - ?) isusovac i priredba etnolog. Etnologiju diplomira u maškare pokladni ophodnici; Zagrebu 1932. godine. Kustos mačkare, mačkari, mačkaraši, etnografskog odjela maskare, maskari, maškari, Zemaljskog muzeja u Sarajevu maškarade, maškaraši, maškeri, od 1942-1945. godine, potom maškore, maškuri, fašenki, emigrira i živi u Venezueli. fašenkaši, fašenjkari, fasargare, Značajno mu je djelo Božićni fašingi, fašnici, fašnjaci, običaji Hrvata u Bosni i fašnjaki, fašingari, fašjeki, Hercegovini, Zagreb, 1940. fašenjaci, fašanke, fašinke, Markovo 25. travnja, dan šafanjgari, šafingari, šefengari, blagoslova polja, procesije za vašange, pusti, krnjevali, zaštitu polja; Markovdan karnevali, babani, djedi, didi, marksistička antropologija čarojice, čerjaci, čaraci, čorjaci, pravac etnologije i ćoraci, balije, pepelnice, antropologije koji prihvaća pesnike, pesniki određene postavke maškare, mačkare običaji prije dijalektičkog i povijesnog korizme, karneval, poklade materijalizma, te ih preoblikuje maškula, mačkula prangija, topić, u moderne znanstvene pravce, mužar začetnik je pravca F. Engels; maškuri pokladna ophodna grupa

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 57

mašlija svilena vrpca matkanje obredno pomirenje žena mašlijara svečana rubina, košulja; koje su se tijekom godine svečana baranjska odjeća posvađale; razmjena uskrsnih maštelo široka plića kaca; maštil, jaja, sestrenje čeber matke sudionice posestrimskog maštenje ulja gaženje maslina; obreda o Uskrsu, izmjenjuju masti ulike jaja ili miješaju krv; sestre mašur, mošur duguljasti plitki matrijarhat je vladavina žena; to drveni sud za prenošenje je novoskovana riječ s kraja 19. raznog materijala stoljeća, a označava političku Matasović, Josip (Vrpolje, vlast žena u društvu i njihovu 18.8.1892 - Zagreb, 10.2.1937) dominaciju u obitelji povjesničar, studirao povijest u matrifokalna društva su u svom Zagrebu, Zürichu i Beču, gdje uređenju usmjerena na žene, doktorira 1915. godine. Od prema porijeklu i određivanju 1920. godine kustos Narodnog boravišta, dakle kombinacijom muzeja u Zagrebu. Od 1922- matrilinearnosti i 1940. godine izdavao i matrilokalnosti uređivao Narodnu starinu. matrilinearnost je agnatsko Proučavao najrazličitije pojave srodstvo po ženskoj liniji; djeca u hrvatskoj prošlosti, od pripadaju samo srodnicima trgovine i umjetničkog obrta do svoje majke, a ne svoga oca folklora, te osobito hrvatsku matrilokalnost označava stalno povijest od 17. do 19. stoljeća. mjesto stanovanja jedne materice, majke nebeske druga obitelji; muž, žena i njihova nedjelja prije Božića; muškarci djeca žive u mjestu ženina ucjenjuju ženske i traže otkup roda; postoji samo u materijalna kultura skup matrilinearnim društvima sredstava za proizvodnju i matrimonij brak, ženidba, bračno drugih materijalnih vrijednosti stanje supružništvo društva na svakom povijesnom matristička društva označava stupnju društvenu premoć žena, ali bez materinsko pravo termin se političke vladavine upotrebljava za matrijarhat, matronimik prezime po majčinom matrilinearnost, matristička imenu društva, a i za matrifokalnost. matun cigla, opeka, kamen Problematičan je zbog toga što mavez crveni vez na ruhu se o pravu može govoriti ako medalja srebrni privjesak postoji politička vlast, a to medenica okrugla keramička obično ne postoji u društvima zdjela koja se označavaju kao medič bolest na smokvi materinsko-pravna. Ona su medičar majstor koji pravi licitare segmentirana, anarhična. Tamo medik, medih liječnik postoje samo navike ili običaji medovina, medica alkoholno piće (custom za razliku od law). proizvedeno od meda; gvirc materinstvo obiteljska i pravna meh, mih životinjske mješine za institucija koja osigurava transport (grožđa) nasljeđe ženskoj djeci melo željezna lopata s drvenom ručicom za metenje vapna

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 58

mendula bajam mij mješina, mijeh; mijur mendulat, mandulat slatkiš od Mikac, Jakov (Brest u Ćićariji, bajama, tradicionalan za 1892 - Zagreb, 7.5.1982) božićne blagdane etnolog. Učiteljsku školu menestra, minestra juha sa gusto završava 1913. godine. Do 1. ukuhanim rezancima, rižom, svjetskog rata radi kao učitelj u zeleni i sl. uz dodatak sira Istri. Nakon rata na parmezana Filozofskom fakultetu u menten velika bunda Zagrebu upisuje studij mentruga korito ugrađeno u zemljopisa, etnologije i posebnu vrstu stola; korito sa etnografije te narodne povijesti. poklopcem za miješanje i Prikuplja narodnu baštinu Istre. spremanje kruha Etnografskom muzeju u mesitje korito naćve, korito Zagrebu nabavlja primjerke mesnati kamen karneol, nošnji. Široj javnosti poznat je poludragulj po knjizi Istarska škrinjica, mesojeđe običaji prije korizme; 1977. mesoije, mesoveđe, mesuveđe, milanje magijski običaj mesvijeđe, mrsoveđa zaklanjanja, sakrivanja vezan mesopust poklade, karneval, uz božićni kruh; zaklanjanje iza običaji prije korizme; pust, kruha, slame mesopušće Milčetić, Ivan (Milčetić, meštar obrtnik 27.8.1853 - Varaždin, metafora deklarirana sličnost; 26.10.1921) kroatist i slavist, veze simbola; imenuje jedan gimnazijski profesor. Jedan je predmet pomoću drugoga, a od začetnika hrvatske ovaj se postavlja kao termin etnografije, jezikoslovac koji je prikrivene sličnosti proučavao dijalekte. Djelo: metek plavo cvijeće, ima ga u Čakavština kvarnerskih otoka, proljeće; zimi zeleni listovi, 1895. obično bez cvijeća; zimzelen milibrot mliječni kruh, obredno od kojeg se pletu vijenci; jelo metig, metik, netik, neteg minđuša naušnica, rinčica metonimija implicira kongvitet mirakul čudo (susjedstvo); javlja se tamo miraz imetak koji žena donese u gdje dio stoji umjesto cjeline; brak, ženinstvo, prćija, dota veze znakova; imenuje predmet mirboženje, mirbožanje obredno pomoću drugoga predmeta koji mirenje za Božić se s njim nalazi u bliskom mirilo kameno odlagalište za odnosu nosače tereta i odmaranje mezabota bačva od 6 hektolitara pogrebne povorke, odnosno mežnjar crkvenjak, remeta odlaganje lijesa; počivalo micano arhaična tehnika bijelog mirina zidine; staja bez krova raspleta mišina mješina od ovce za čuvanje migavica mreža potegača; baca se sira, tekućine i sl.; mješina sa kopna a sredina je ispupčena povukodlačenog mrtvaca kao vreća (sak) mišnice diple s mijehom mih drveni puhački instrument s mišni sir pohranjivan u mješine uz mješinom dodatak soli

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 59

miš potopir šišmiš suseljana, naročito žetve, mit priča, predajno vjerovanje o iskopavanja, transport npr. podrijetlu svijeta, o prirodnim kuće, rad se uzvraćao na isti pojavama, o bogovima i način ili se plaćao; pomoć, legendarnim herojima; bedba dramaturgija društvenoga močilo mjesto gdje se moči života, poetizirana povijest; konoplja i lan, lokva, prirodna sveti obredni tekst kamenica mitologema temeljna, mitska priča moć, moći nadnaravna snaga mitologija skup mitova, bajki o modeli predstavljaju zamišljeni božanstvima i o legendarnim red stvari na nekom području; herojima obrazac, šablon, uopćeni opis; mitske predstave razni likovi iz ne odražava pravu, konkretnu kompleksa predkršćanskih realnost vjerovanja modraperla, madreperla školjka miza odar, stol bisernica, sedef mizariola drvena bačvica modric prslučić prišit na krilo, mlada, mladenka udavača, suknju nevjesta, nevista, nevesta, modrina ženska modra ili crna nevistica; mlada žena do gornja, zimska odjeća vremena kad rodi prvo dijete modrini ukrasni vezeni dijelovi na Mlada nedjelja nadnaravno biće, ženskoj haljini žena u bijelom koja stoji na modrna suknja križanju ili na ogradi, mogut pozitivni demon, seoski bezopasna je; prva nedjelja u patron mjesecu moliti izgovarati molitve naopako mladenac ženik; mladoženja, ili magijske formule u oženja, ženih, đuveg, đuvegija, magijskom liječenju guveglija, beg, kapetan, vojno molitvice, molitve tradicijski mladenci, mladinci, mladijenci rimovani tekstovi za obranu od običaj šibanja o Nevinoj zla dječici, 28. prosinca; molo ort ribolov na udicu, herodeševo, šibarjevo parangal i manje mreže mladići, mladenići naziv za momačke družbe slobodne ali udavaču i ženika; mladenci, zatvorene lokalno ograničene mladijenci družbe mladih, obilježene mladina mlado od peradi tradicijom primanja u družbu mlado leto, mlado ljeto Badnjak monfrina starinski ples ili Božić monizam filozofsko učenje koje mlađak novi mjesec; mijena, priznaje za temelj svih pojava u mladina, novljak, prvak, svijetu jedno načelo sedmak monoandrija društveni sistem u mlat pomagalo za mlaćenje kome žena ima samo jednoga snoplja; cijep muža mlinci tanje, izvaljano tijesto monogamija brak s jednom ženom mlinica vodenica odnosno s jednim mužem, moba, molba, moljba jednobračnost kooperativni običaj, veliki radovi se vrše uz pomoć

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 60

monoginija društveni sistem u jedinicama brojenja od 1200 ili kojem muž ima samo jednu manje niti; predeno ženu, jednoženstvo motap, mutap prosti gunj za monoteizan jednoboštvo, religija pokrivanje konja koja priznaje samo jednog boga motovilo namotava konop kad se mora, mura neudata žena, mreža povlači; za namatanje djevojka, koja nastane od niti s vretena, ručno i okretno, ženskog djeteta rođenog u rašak, mahalo; mjera od 20 posteljici, fantastična bića koja pasama, odnosno 600 niti utječu na zdravlje i sudbinu moždac, moždanik, možđenak, djeteta, nevidljiva sila koja u moznik drveni klin koji spaja snu muči i guši odrasle i djecu, gredu s gredom i nije vidljiv pritiska grudi u snu; morica, mračnica, mračna trava morina nametnik na ruži, šipku ili moreška narodni ples s mačevima, drugo rasline, koje se stavlja simbolički prikazuje borbu uglavnom pod glavu djeteta da protiv Maura, poznata je bi ga se obranilo od more i korčulanska moreška; moštra – uroka kompanjija mrak razdolje od 20 dana, a traje moreta maska od punog mjeseca nadalje morfologizam smjer kulturno- (četiri puta ljeti), kada se lovi povijesne etnologije koji mrežom plivaricom uvažava tzv. kriterij kvantitete; mrak, mrakovi, mraki mračni po njima kultura je nezavisna gorostas, fantastična bića koja od čovjeka, potrebno je utječu na zdravlje i sudbinu slaganje slike svijeta djeteta, nematerijalna opasnost, proučavane kulture; naročito za djecu i trudnice; Najznačajniji predstavnici: Leo mračnica, mračnjak, mračina, Frobenius, A. Jansen bučan, strašne crne spodobe, mori, morči, morčići zlatne vadine, đavline, paklenjaki, naušnice u formi crnca vragi morica mala naušnica koju žene i mrčina ženska crna haljina, suknja muškarci nose u desnom uhu s poramenicama u obliku Morlak ime kojim su nazivali prsluka za kopčanje; široka stanovnike Dalmatinske kiklja, šara kiklja zagore, nekada stočare mreža veo dinarskoga soja mrgar zidom ograđena dva morša drvena stezaljka za stezanje prostora za stoku komada drva pri piljenju mrs meso mosur odug, produženi drveni mrska, mrske nabori na odjeći valjak sa većim podnicama na mučketiši uske hlače od zagasito koju se namata pređa sa vitla za modra sukna tkanje; navojak, klupka mučnjak (kod vodenica) sanduk u mošt mlado vino; mast koji pada brašno ispod kamena motak sistem brojenja niti mudante gaće namotanih na motovilu ili mula križanac između kobile i osnovanih u osnovu na magarca tkalačkom stanu, tridesetinski mulac, mulica izvanbračno dijete ili šezdesetinski sistem s mulete hvataljke za žeravicu

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 61

mulice obuća, čarape naboj gnojna rana prouzročena mumlija pamučna marama bojana ubodom na trnje i sl. tehnikom batika nabrajalice tekstovi u vidu pjesme munja nebeski oganj, iskra života, koji se čitaju ili napamet plodovita moć; grmljavina i izgovaraju kod krštenja mošta munja su božanski atributi na Martinje murka, murga tekućina koja je nabrajati plakati za mrtvim ostala nakon odvajanja ulja, naćve korito za miješanje kruha; mješavina vode i taloga ulja, navće, mlaćve talog nakon tiještenja maslina, na fraj doći na udvaranje od kojeg se proizvodio sapun, nagariti zacrniti dijete čađom mazivo i sl. protiv uroka i zla pogleda murva stablo duda nagazi čari, magijska zla na koja musa proljetni slatkasti sok iz se može na određenim debla klena, brijesta, graba, mjestima nogom nagaziti bukve ili javora nagaziti stati na čini, čari koje je museki mala bića ili plamićci, netko sa zlom namjerom inkarnacije duša mrtvih ostavio na raskrižju ili drugome musulin vrsta pamučne tkanine mjestu mušula vrsta morske školjke na iglu čipka, izrađuje se na mutaba vrsta prostirke podlozi od papira preko mutap pokrovac za samare i pomoćnih niti prema nacrtu ili tovare bez njega muzača krabuljno odijelo naiže, najža pokrovni prostor za seljakinje spremanje namirnica, tavan muzničari članovi pastirske najmenik sluga družine koji se brinu oko ovaca na kocke preborna tehnika kojom koje se muzu se kraćim vunenim nitima muž seljak potke prstima opleće ili mužar avan, stupa, drveno prekriva nekoliko niti osnove; pomagalo za tucanje soli, kave, klječanje maka, papra i sl. nakoljenče, nakonjče malo muško mužikaši glazbenici, skupina dijete, koje daju mladenki pri glazbenika, putujući glazbenici dolasku u novi dom namah čovjek u ribarskoj družini koji vuče mrežu iz mora N nameti čini koje su nametnute, nabačene na nekoga nabaciti čini nekome nanijeti zlo namira dokument kojim se žena pomoću čarolije prilikom udaje odriče na batiće čipka, tvori se obiteljskih nekretnina isprepletanjem niti namotanih namjenica djevojka koje kod na posebne drvene drške nekoga radi u najmu, koja kod nabijače kuće od nabijene ilovače, koga služi bez drvenog kostura namjenjivati na Badnjak, nabijajla kolac za nabijanje polijevajući vino po konoplje ili kudjelje badnjacima, željeti dobar urod nabiranje šav pred iglu za pšenicu i sl.

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 62

naniz grivna, grotulja, ogrlica od narodoznanstvo Radićev izraz, nanizanih novčića ili bisera preuzet iz njemačkoga oblika nanule drvene papuče naziva za etnologiju; sinonim naoposun, naoposum smjer izrazu etnologija kretanja Sunca, svadbeno narukve ukrasi na podlaktici, kretanje, okretati nekoga ili ići pleteni od tamnocrvene vunice u krug oko nečega “za i navezeni sitnim bijelim suncem”, magično kretanje; staklenim zrnjem; šticle naoposâ na sklad oranje plugom ili napa polupiramidalna nadstrešnica plužicom; na dva susjedna nad ognjištem, kominom, dijela njive prevrće se zemlja ognjišćem, tornicom i sl. ususret, na hrpu, od sredine naparit ulike preliti masline prema rubovima vrelom vodom prije gaženja naskroz zlatovez, vez izrađen napašnjak stopalo pleteno od tehnikama plosnog veza po vune pismu naphanci pokladna ophodna grupa nastojna božićni kolač koji se napitni brati oblik bratimljenja sastoji od tri kolača poslaganih kada dva muškarca ispiju vino jedan na drugi a u sredinu ukrstivši ruke najgornjega utaknula bi se na poček plaćanje obrtnicima s slama i zelenilo odgodom do jeseni, kada su ih na sukansku tkanje u četiri nita seljaci plaćali u naturi našarati ukrasiti obrednu pogaču napolica pastir i vlasnik stoke na šibe tehnika tkanja; ukrasna dobivaju po pola dobara na tehnika prebiranjem niti osnove godinu dana; vrsta krušnog naštar velika vezanka, duga do brašna; pamuk po pređi dna suknje, u kompletu sa na postavsku tkanje u dva nita traversom napovid javna obavijest u crkvi o našvice tkani ukras, nakit sklapanju braka natak pamuk, kojim seljanke vezu naprava crvena ili crna čoha svoje rubine; tiflik kojom je na rubovima opšivena natega zaimača za vađenje vina iz kabanica bačve naprsci nazuvci natra gornji dio stupe; razboj; stan na razor oranje plugom ili natruhe nesreće nanesene plužicom; na dva susjedna čarolijama dijela njive prevrće se zemlja naturašćina demon mraka koji se na suprotne strane, s ruba noću pojavljuje u životinjskom oranice prema sredini; jazor obliku narekuše vješte narikače, žene nav drugi svijet, svijet blaženih u koje nisu pripadale obitelji; mitologiji Starih Slavena narekalje, javkalje, naricuše navitak povjesmo naricati za mrtvom osobom u na vjeru uzimanje neke robe od plačnome tonu govoriti njegove trgovaca s odgođenim dobre osobine plaćanjem narodna umjetnost kolektivna navlačak priglavak, bozavac; umjetnost, folklorni likovni grlići izraz na zakon odlazak na crkveno vjenčanje

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 63

nazubak grlo u čarape, grlić neva nevjesta nazuvci, nazupci obuća, pokriva nevera iznenadna oluja na moru samo prste nevesta, nevista mlada, nevjesta, na žežin uoči sinova ili bratova žena muškoj i nebo sveopći simbol koji izražava ženskoj osobi; snaja vjerovanje u jedno nebesko Nevina dječica 28. prosinca, vrši božansko biće; nebeski svod, se običaj šibanja; mladenci nebosklon, nebeska tvrdina, nićanice sustav petlji na tkalačkom nebeska pučina, nemjereno stanu polje; strop u kući nidra njedra, prsa nećak sestrin sin muškoj osobi nijelo gravira u srebru ili kojoj nećakinja sestrina kći muškoj drugoj kovini; urežu se crte osobi koje se onda ispunjavaju crnom nečistaci kućni duhovi i patroni mješavinom nekih kovina obitelji, zaštitnici ljudi, slični nijemo kolo stari ples praćen sa krsnikom zveketom nakita i dubokim Nedjelja nadnaravno biće, disanjem plesača zaštitnica lovaca Nikolinje 6. prosinca, darivanje nedobrice vile, ali i vještice dobre djece a šiba zloj nemri nadnaravne osobe, ni žive Nimac, F. pisao o životu pastira ni mrtve, nisu umirali a bili su Dalmatinske zagore, surađivao kao skamenjeni ili odrvenjeni sa Etnografskim muzejom u nemški vuglič glave greda na uglu Zagrebu kuće su ravno otesane noćnica avet koja čovjeku noću, nena ženino oslovljavanje jetrve ili dok spava, čini kakvu pakost zaove ako je bila starija noćnjak ulje dobiveno samo neoevolucionizam pravac u mljevenjem, bez tiještenja, etnologiji koji je radio na ljekovito; ulje verđino obnavljanju nekih Nodilo, Natko (Split, 31.8.1834 - evolucionističkih teorija i Zagreb, 21.5.1912) političar, postavki; predstavnici: Leslie povjesničar i publicist, studirao A. White, Julian H. Steward teologiju, povijest i zemljopis u neolokalna rezidencijalnost novi Beču do 1861. Prvi profesor bračni par zasniva zasebno opće povijesti na zagrebačkom kućanstvo, nakon vjenčanja ne Filozofskom fakultetu. Kao prelaze ni u muževo ni u povjesničar proučavao ranu ženino roditeljsko kućanstvo srednjovjekovnu povijest nerezine zemljište napuštenog Hrvata i jugoistočne Europe. vinograda; zemljište gdje se ne Proučavao staru religiju. ore Značajno djelo: Religija Srba i nerotkinja nerodna žena, voćka Hrvata. Na glavnoj osnovi nesrodničke zadruge u kućanstva pjesama, priča i govora kojima prijeti izumiranje narodnog, Zagreb, 1885. naseljavaju se pojedinci ili nogače velike drvene cipele obitelji novena devetnica, molitva u nestve vrsta lagane ženske obuće katoličkom obredu od laganije kože novogodišnja jelka socijalistički neteg, netig zimzelen za pandan božićnom drvcu, mladenkin vijenac; pavenka

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 64

zapravo ateistički katalizator oboravanje radnja kojom se što božićnih ukrasa oborava, npr. u kužno doba Novo lito Nova godina obori se selo da kuga u njega nož crtalo na plugu ne dođe; plug tada često ne nuklearna obitelj bračni par sa vuku volovi već muškarci ili djecom i zajedničkim djevojke vlasništvom; otac, majka i oborit, oborita bolja vrsta ribe djeca; označava srodstvo obrambena magija odbojna, članova obitelji zaštitna, apotropejska magija koja se prakticira kao prevencija od zla; među NJ važnijim načinima su: skrivanje, odvlačenje njadast tamnozelen pozornosti, upotreba nečistih njoki valjušci, knedle, okruglice stvari obramnica, obramnjica torba prtenjača obred sklop radnji i običajnoga O ponašanja, koji u tradicijskoj kulturi svakoga naroda, obalut oblutak, kamen morem izvođen u određenim prilikama izvaljan u gladak i okruglast (bolest, sklapanje braka, smrt i oblik sl.) i vremenu (doba dana, noći obamet bod kod veza po pismu ili godine), ima izraziti obećanje zaruke socijalni ili magijski karakter običaj ponašanje vezano za kojim daje osnovno obilježje skupinu ljudi, očuvano običaju, ili sam po sebi tradicijom i podržano normom, označava suštinsku namjenu u pravilima, postupcima i kojoj je i naznaka svrhe, oblicima ponašanja rezultata, odnosno ispunjenja običajno pravo nepisano pravo, čina (sklopljeni brak, obrana, pravo zasnovano na liječenje i sl.); zajedništvo tradicijskim normama misli, mita i čina, ritual obilježje dar koji prosci daju obredno jelo određena, tradicijom djevojci nakon uspješne ustaljena vrsta hrane, prošnje; obiližje, obilježe pripremljene na poseban obočići filigranske naušnice, obredni način; jede se, čak i sastavljene su od dva ili tri danas, isključivo na određene srebrna dijela koji su povezani dane (blagdane, obiteljske u cjelinu svečanosti) kada je prisutna oboj naboj, nažuljano mjesto cijela obitelj ili najuži obojak vunena pregača od dva srodstveni krug dijela obredno pranje spojeno je s obojci obuća koja ima stopalo bez obrednim čišćenjem; simbol je pete, ovoj nogu, od domaće očišćenja vodom; čišćenje od vune; onuče blata kojim smo pokriveni obor ograđeni prostor za ovce, na obred prijelaza obred ili obredne otvorenome prostoru nedaleko radnje, običajne radnje koje kuće izvršava osoba koja iz jednoga

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 65

društvenoga ili generacijskoga ognjište središnji kultni objekt oko stupnja prelazi u viši stupanj, kojeg su se odvijale ceremonije najistaknutiji takav običaj je obiteljskog kulta čin vjenčanja; zahvaća ograjica ograđene male pašnjačke prirodno-svemirske i ljudske površine tranzicije oguzine donji dio hlača; omudine obredi agregacije završna faza oje, ojić gredelj; koljenasto rudo obreda prijelaza, stanje nakon rala; nosi većinu dijelova pluga prijelaza, ponovno simboličko ojkače glazbeni oblik srodan rođenje; postliminalna faza ojkanju obredi margine središnja faza ojkanje otegnuto pjevanje obreda prijelaza, sâm prijelaz, nekoliko tonova na slogu “oj”; izuzetno opasno i sveto stanje; orcanje, zerzavanje, rozganje liminalna faza oka mjera za težinu (1.282 kg) i obredi separacije početna faza zapremninu (litra i po) obreda prijelaza, simboličko okarina malo duhačko glazbalo od umiranje; predliminalna faza ilovače, jajolika oblika, s obrstar vukodlak, osoba kojoj se rupicama za prebiranje pridaje izvanredno snažna moć okinčana ukrašena, npr. božićna djelovanja pogača obručić veća marama, složena okno prozor; obloki poviše pošice okretanje naoposum u smjeru obrusac bijeli rupčić prividnog kretanja sunca, obuvače vrsta opanaka redovno tri puta, npr. kod oci, očići, oci nebeski nedjelja svadbe pred Božić; djeca ili ženske okruga, okrug marama za glavu osobe traže od muškaraca da se omađijati začarati otkupe omanja, oman vrsta trave odiva djevojka ljekovitih i magijskih svojstava odivač vrsta vunenog pokrivača za omel, omela svežanj komušine na novorođenčad dugačkom dršku odnica svakidašnje odijelo ometača, omitača svežanj suhog odnjica naziv rubine u starijem kukuruza kojim se dno peći sloju slavonske nošnje; čistilo od pepela hodnjica, vezenka opačni prebor ukrasna tehnika odrina nekoliko trsova uz kuću na prebiranjem niti osnove podupiračima, za hladovinu; opaklija krzneni ogrtač bez brajda rukava; kabanica s leđnim odžak ognjište, ložište, dimnjak prevjesom oganj ogenj, vatra, vrućica opasno doba sredina noći; tada oglava opanci od kože izlaze vukodlaci, more, vile i ogledi propitivanje, predsvadbeni sve druge nevidljive sile, koje sastanak, nekad i nakon ljudima mogu nanijeti zlo prošnje; zagledi operani raž svileni damast ognjarica čobanska koliba operani velud damast broširan ognjenica prizemna kuhinja; velurom ognjanka oplata tkanje, koje se prede od ognjišće nisko, otvoreno ognjište; lošije kudjelje; platno od komin kučina

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 66

oplečak dio suknje osmina posjeti nevjestinih opleček, opleče kratka ženska roditelja mladencima dva bluza; oplećek, oplećje, pleček tjedna nakon vjenčanja, opleća stražnji dio košulje završetak svadbenih običaja oplećak prednji dio ženske osnova sustav paralelnih niti kroz košulje koji se provlači potka opolac drveni tanjur osobac, osobak miraz koji se opoldešni podnevni uroci, uroci donosi u zadrugu, npr. ovca ili nabačeni sredinom dana krava; individualna svojina oposun kretanje suprotno od pojedinačne obitelji ili člana kretanja Sunca, pogrebno obitelji u zadruzi, odnosno kretanje zajedničkom kućnom oprava odijelo, ruho vlasništvu; prćija, prčija, opregalj pregača; opreg baškaluk, osobina, osebujak, oprežina vunena pregača osebujek, osebušak, osebunjak oprljuša mršava zemlja ostrve rašljaste naprave za sušenje opršnjak komadić krpe što se sijena, podižu se na travnjaku djeci stavlja ispod brade da se ošca veće zamke za zvjerad ne zaprljaju jedući ošit tanki drveni zid između soba, oputa konopac od tanke ovčje drvena pregrada kože oštarija gostionica, krčma oputaši opanci od oputa; ošva, ošvica okovratnik, vratni pripletenjaci, prepletaši ovoj Orbini, Mavro (16-17. st.) otac jedan od tri panja badnjaka, slavensku pradomovinu ostali su sini smješta na Jadran i te su otarak ručnik hipoteze postale poznate u otava sijeno druge košnje u jednoj Europi; djelo Slavensko godini kraljevstvo, 1601. otavić sijeno treće košnje u jednoj orci demonska, fantastična bića godini koja utječu na zdravlje i otik, otka željezna lopatica za sudbinu djeteta, imaju oblik skidanje zemlje sa pluga neke životinje i opasni su za otkup škrinje svadbeni običaj, ljude; orbo, manjijorgo, bacanje novca na nevjestino poprdan, đava poludani, ruho smetinjak, posmetinjak, otmica djevojke kod neželjenog manjimorgo, mrak braka ili kada se žele izbjeći orčaš ribarska mreža koja se baca; troškovi vjenčanja, pira; sačmarica fingirana otmica, djelomice orijaš div, gorostas, kolos dogovorena otmica, prava orijent istok otmica; umicanje ornica, ornice plužna kolica; jedan otun mjed, mesing kotač može biti veći (za ovasar čudovište, gorostas sa brazde) mnogo repova, koji se noću oroz odapinjač, obarač, okidač na šulja po zidovima ili prebiva u pušci mlinovima orzo oguljeni ječam ovčarica lepinja, božićni kruh sa osik prostor za čuvanje koza i oblikovane dvije oblice ovaca ovijanac bod kod veza po pismu

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 67

ovjenčanje stoke na Jurjevo palj, palja drvena lopatica kojom rogatoj stoci na glavu i oko se izbacuje more iz čamca vrata stavljaju vijence paljenje šaranje usijanom žicom; proljetnog bilja pečenje osušenog posuđa na ovrljina ženska kapa, koja stoji otvorenoj vatri, žeženje navrh glave kao konjsko kopito paljenje u crno dimljenjem kod ovrška vršak crnogoričnog drveta pečenja dobiva se posuđe ozima zimska (žita); ozimica glatke i sjajne crne boje ozimac lan koji se sije u jesen na pan crveni skrlet; sukno zemlji koja dolazi pod žito pancir lanac koji vezuje stupce na ožeg žarač težačkim kolima; lanac, ogrlica pandil, pandilj ženska haljina pandil na kase suknja sa P steznikom i širokim poramenicama paculica ženska kapica; trokutni pandij, pandija prsni dio haljine platneni rubac panđel suknja od svilene tkanine pače hladetina panibrod juha s udrobljenim pačista nedjelja druga korizmena kruhom nedjelja panica zdjela, činija, tava paćel nevjestin veo, kojim se pano fino kupovno sukno pokriva idući na vjenčanje; panoge dio nožnog stupa za paćio, paćeo konoplju padela posuda za kuhanje panonska kulturna zona sjeverni pafta karika, grivna, spojka; pojas; nizinski krajevi Hrvatske po kopka od kovine podjeli na kulturno-povijesne pagadebit bijelo stolno grožđe areale pajer okrugla sprta za ribu, od pantagana štakor vrhova šiblja panteizam religiozno-filozofsko pajola pomična daska na dnu lađe, učenje koje poistovjećuje boga podnica; pajol s prirodom i prirodu razmatra pajvan uže kojim se vežu konji kao očitovanje božanstva dok pasu panteon u povijesti religija naziv pala dugački bojni nož za skup božanstava u nekom palčić u bajkama je malen i uvijek politeističkom vjerovanju; obdaren atributima moći hram posvećen svim bogovima paletun kratki kaputić uskih pantlika, pantljika vrpca, traka, rukava, prsluk uglavnom od crvene vunice; paličnjak svrdlo kojim se na pantlin, pantlek jarmovima vrte rupe za palice panula udice koje se povlače palma svežanj maslinovih ili brodom, panulavanje drugih grančica, pa i palminih panj komad debla od hrasta, palmena nedjelja šesta korizmena graba; najčešće vezan uz nedjelja, Cvjetnica, Cvjetna badnjak i panj koji se u to nedjelja; uličnica vrijeme stavlja na ognjište palmete ukrasi različitih oblika na panja kruh pojasu paor seljak, seljanin papa, papica kuhana ječmena kaša sa lišćem od sljeza ili

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 68

medom, koja se previja na čir vođa ribarske družine, obično ili bolno mjesto vlasnik broda i mreže papar apotropej biljnog porijekla, pas pojas od vune ili svile štiti ljutim okusom pasaman vrpca za kićenje koreta, pape ukras koji se zatiče u ali bez zlata pletenice pasara čun, lađica, čamčić paprenjaci mali kolačići, pasarica mreža stajaćica, srodna oblikovani u posebnim drvenim poponici kalupima paseđ vrsta dječje hodalice paprica dio žrvnja; pločica, pasmo sistem brojenja niti uglavljena u gornji kamen, sa namotanih na motovilu ili šiljkom koji se nasloni na donji osnovanih u osnovu na kamen tkalačkom stanu, tridesetinski papula zgnječeni, začinjeni grah ili šezdesetinski sistem s parabola priča koja sama po sebi jedinicama brojenja od 30 ili 60 ima određen smisao, ali kojoj niti; pasam je svrha da sugerira više od pas na struke muški svileni pojas, toga neposrednog značenja, pojas od snopa vunenih uzica neku moralnu pouku pasoglavac čudovište, čovjek s parangal vrsta ribarske sprave od pasjom glavom, jednim okom, niza udica na dugačkome repom, konjskim nogama ili konopu; palingar, odmet, četiri ljudske noge; pesoglavec, odmetnica pasjan, pesjak, pasjoglavac, parazitsko hranjenje lov i songlav sabiraštvo pastirica rana jutarnja misa na parba parnica, pravda, proces, Božić raspra pastorak, pastorka mužev parci mali smotuljci pročešljane sin/kćer maćehi ili ženin vune, prikladni za veličinu sin/kćer očuhu preslice na koju se učvrsti i pašaman nakit na tkanici prede pašanac muž ženine sestre; parić malo veslo pašenog, šogor, faš parip konj, kljuse pašica platno od debljeg pamuka; parmak povjesma što se izvlače iz povoj za novorođenče velikog vlasa paški teg čipkarski bod, šivana parog kukasta batina pogodna za čipka nošenje tereta pašmag, pašmaka vrsta obuće, parojak drugi roj pčela u godini, papuča, cipela, sandala; drugenac pašmaga parojak, parojka prvi roj pčela u pašnjača, pripašnjača široki godini, prvenac kožni pojas u kojem se nosilo parta nakit na glavi djevojke, oružje; bensilah, saktijan, nevjeste; dijadema, kruna, ćemer, pasnjača oznaka djevojaštva; svetlo pašta tjestenina, rezanci partenjaki pokladna ophodna pašticada govedina kuhana u vinu grupa i sa začinima te nadjevena parun čovjek u ribarskoj družini slaninom, bijelim lukom, koji baca i vuče mrežu iz mora; dodaje se i crveni luk i sl. pašticerija slastičarna

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 69

patrijarh praotac, rodonačelnik pedalj starinska mjera, udaljenost patrijarhalni poredak veće od vrha palca do malog prsta vrednovanje muškaraca u pedana vrsta suknje društvu peglja na spret željezno glačalo patrijarhat je vladavina punjeno žeravicom muškaraca u društvu i obitelji; pejar drveni tanjur; pejarica oblik rodovske zajednice u pejarac posuda ispletena od kojoj je osnovna društvena ražene slame; slamnata ili jedinica očev rod, grupa drvena posuda, grovača povezana srodstvom po muškoj pekmez gusto ukuhano slatko voće liniji pekva zemljana posuda kojom se patrilinearnost agnatsko srodstvo pokriva kruh na ognjištu; po muškoj liniji; djeca cripnja, pokljuka pripadaju samo srodnicima pelengaće vunene podebele gaće svoga oca, a ne svoje majke do ispod koljena; pelengiri patrilokalnost obitelj stanuje u pelerina široka kišna kabanica bez mjestu muževljeva roda rukava; ogrtač patrimonij očevina, očinstvo, peleš perčin, pletenica nasljedstvo, baština pendelj, pendel gornji dio ženske Paulić, Tereza (Osijek, 2.8.1887 - košulje, rubače, koji odgovara Zagreb, 31.7.1971) prslučiću; ravan komad platna; folkloristica, studirala u Pragu i vrsta donje suknje s uskim Beču. Bila je kustosica gornjim dijelom i Etnografskoga muzeja u poramenicama Zagrebu od 1923-1948. godine. pendžer prozor Bavila se izradom nacrta za pentagram apotropej, vezivo, čipke, batik, tapiserije i geometrijski lik, ucrtava se ćilime, proučavala hrvatsku iznad kolijevke ili na staju; narodnu nošnju, zalažući se za Salamunovo, Solomunovo upotrebu narodnih motiva u slovo primijenjenoj umjetnosti. Pepelnica započinje korizma, Izlagala 1923. godine s Ankom četrdesetodnevni nemrs, prvi Martinić u Zagrebu; dan iza Poklada, pomični sudjelovala na međunarodnim blagdan, obično u veljači ili izložbama dekorativnih ožujku; Čista srijeda umjetnosti u zemlji i pepeljuga pepeljava djevojka; inozemstvu. pepeljuha, pepeljuša pavutina košnica pletena od pepeljušina biljka, razni sadržaji šumske ili divlje loze sa pepelom, zmija, pojave pčela za razliku od drugih podzemlja sa zlim djelovanjem životinja ona je Božje pepeo apotropej mineralnog stvorenje, pčele ne ugibaju već porijekla, ima i lustrativnu moć umiru paprenjaci blagdanski kolači, peča rubac, ženska povezača za izrađivani pomoću kalupa, na glavu; šamija gornjoj površini ukrašeni pečilo odabrana ovca za božićnu biljnim, životinjskim ili pečenku; boško sakralnim motivima pečki vez bod kod veza po pismu perčin pletenica, kika, dio kose

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 70

perda pregrada od prepletenog pijaljika pastirska cijev za piće, pruća kada piju iz dubokih jama peretak dječji uskrsni kruh; pereci pijatica, pijatina ukrasni rub na pergelj rozeta od šest listova odjeći perišan čeoni nakit; pločice pikači pokladna ophodna grupa međusobno povezane pilibaba sredinom korizme običaj lančićima sa privjescima od piljenja lutke koja predstavlja lima; kovinski ukras koji se babu prihvaća na ruho visoko na pilipina vonj odjeće seljaka prsima, sastavljen od tankih Dalmatinske zagore (za lančića i mnoštva lijevanih, primorce) kucanih i na proboj rađenih pilj zidani širi stup ili kućica na listića raskrižju puteva sa slikom ili perjača krilo od guske s perjem, kipom sveca zaštitnika služi za čišćenje, ponajviše piljak obli kamen, oblutak pepela oko ognjišta pikačica motika kojoj je sječivo perla biser, zrno bisera dopunjeno dvama dodatnim pernata blazina slamarica zubovima ispunjena grubo obrađenim pilav riža s mesom kokošjim perjem pinca slatki uskrsni kruh sa jajima; Perun staroslavenski ratnički bog, pinica, maslenica, sirnica, bog groma, gromovnik vazmena pogača perun, pirun viljuška pinjata lončić perunika biljka, iris germanica; pirlit orijentalni vez bogiša pisanac bod kod veza brojem perušanje runjenje zrnja s klipova pisanice, pisanke bojana uskršnja kukuruza jaja, šarena jaja; pisanki, šarana peškarija ribarnica jaja, svilopis, napengana jaja, peškir ručnik, ubrus pengana jaja pešt smjesa od sala, bijelog luka i pisanje tehnika ukrašavanja jaja peršina, sve sitno isjeckano, rastopljenim voskom; cifranje, dodatak jelu šaranje, penganje, ćukanje petaki ogrlica od novčića pismo crveni pamuk koji služi za Petančić, Feliks (oko 1455-oko pretkivanje 1517) najugledniji turkolog piščalica svirala od lijeske; svoga vremena pišćavica petenin češalj pitar kamena posuda za spremanje petnjaci ostakljeni keramički maslina lončići od kojih su građene peći pivnica, pelnica prizemna petnjica kamena peć za sušenje prostorija za pohranu živežnih konoplje i voća namirnica; zidanica petrada kamenolom pivo razrijeđeno vino dobiveno Petrovo 29. lipnja, pale se kresovi prelijevanjem tropa vodom uz peturin “prsa” kod haljina; fermentaciju plastron od svilenog damasta ili pjat, pinjat tanjur, zdjela damasta broširanog velurom pjevanje na bas dijatonsko picek pilić, mlado od peradi, dvoglasje, započinje i vodi kokoši jedan glas a drugi izvode prateći glas

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 71

pjeta pregib, nabor na odjeći pletara slamnata košnica, plač pjevanje na temu tuženja zvonolikog oblika sa drškom Majke Božje nad raspetim na vrhu Kristom, sa primjesom pletenac motiv ukrasa u drvu usmenoga pjesništva, pleteruša kuća kojoj je na ukomponirano u procesiju na okosnici od drvenih greda i Veliki četvrtak; Gospin plač stupova ispletena stijena od plahta, plavta, plafta velika pletera posteljina pletke čarape bez stopala; čorape plandište predjel gdje ovce počinu plise pravilni nabori na ženskim u hladovini haljinama planinka žena koja s pastirima ide plisiran nabran, s naborima u planinu i vodi posao u kolibi; pliš kadifa; baršunasta tkanina; maja, stanarica, stopanjica samt plast slaganje sijena u dvorištu; plitica muška crvenkapa sa stog stožastim tjemenim dijelom; plastaš snijeg koji pada u velikim velika drvena plitka zdjela krpama; lopatar pločaš zlatni lijevani ili filigranski plastići manje hrpe otkosa nakon prsten sušenja; naviljci ploče kopče kojima se sapinje plastron prsa kod haljina i kod nošnja na grudima, od mjedi ili muških košulja srebrnih slitina plašć pastirski kišni plašt od ploska čutura vlatova šaša, od ražene slame; plosni vez bod kod veza brojem i lasec veza po pismu platul daska za pranje; daska na plot drvena ograda oko kuće i koju se polaže mrtvac okućnice plaz vodoravni dio pluga i rala; na plug asimetrična orača sprava njega je utaknut lemeš; obično plužica hibrid rala i pluga; uz ralo je spojen s ručicama i plug treći oblik drvenih oraćih plazovi saonice za transport sprava; simetrična orača pleh lim, metalna ploča sprava; nema kolica i često pleme društvena zajednica nedostaje nož; vrganj sastavljena od nekoliko plužina koliba kod npr. tora; bratstava, odnosno rodova, pružina poznat je teritorij na kojemu pobraditi svezati rubac sprijeda, boravi, ima zajedničke tradicije ispod brade o porijeklu, zajedničko ime, pobratimstvo nadomjestak za postoje glavari, uprava, pravo i krvno srodstvo, sklapanje vojna organizacija; dio sela od trajnih veza među pojedincima manje ili više razbacanih grupa ili obiteljima, tvorenje zadruge kućišta, sa posebnim imenom, pobuk sprava za mamljenje ili komšiluk tjeranje ribe na moru plemenjaci po podrijetlu srodnici, pocelica ženska kapica koja samo istoga prezimena kosu pokriva plet, pleto veliki vuneni šal, poces posjed, pravo na posjed ili vuneni ogrtač vlasnost pletak uska vrpca, koju žene pocok nastavak na dnu suknje, upleću u kosu ukrasni rub; pocuk

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 72

poculica kapica, oglavlje; podsedlica prostirka pod sedlom poculjica podsnehalja, posnehalja počelica čeoni nakit, na tekstilni djeveruša, pratiteljica i trak su prišiti novčići; poćelica, zaštitnica mlade na svadbi; kapica, škufija posnašica, posnašnica, podsneš, Počelo Nova godina jenga, enga, jenđija, enđija, počivalo, počivaljka kameno jenđibula, enđibula odlagalište za nosače tereta i podšpice podložak ispod kapice, odmaranje pogrebne povorke, od tvorničke bijele tkanine odnosno odlaganje lijesa; podumjente temelj polukatnice, mirilo brvnašice, od četiri masivne pod kat, tavan grede oslonjene na kamenu podbojnača, podbojnjača daske podlogu; poduminta od kojih je vodenica sa strane podušje dar nekome za nečiju načinjena dušu, za ispokoj duše podbradnjik trak nakićen podveza ono čime se podvezuje novcima, koji se pribode na bječve ili hlače; podvezača žensku kapu i idući ispod brade podvezača marama koju seljanka drži kapu na glavi nosi podvezanu do blizu očiju podgrljača drvo na jarmu koje da štiti lice od sunca; podvezica volu stoji ispod grla; podvezak pačetvorinasta marama podjarmica od domaćeg tkanja podila babine, posjete rodilji i podvijač tekstilni kružni podmetač djetetu za nošenje tereta na glavi, dio podina prostirač, prostirka miraza; poglavač podlake grede temeljnjače; poceki podzimak jesen podlanica starinska mjera, dužina podžupan funkcija i dužnost u kažiprsta bratovštini podložak jaje koje stoji u gnijezdu pogača beskvasni kruh; kruh od podmeče dijete koje vile bijelog brašna podmetnu nekoj majci a njoj poganac, poganica personificirana ukradu njeno bolest, nečist; pogančina; podmetača klin koji na plugu opaka bolest, rak određuje dubinu oranja pogansko nekršćansko, podmitalce platneni ovoj oko čela, predkršćansko služi u kući pogrebnjak osoba koji je bio u podnice posude za pečenje kruha kontaktu sa mrtvim tijelom, na ognjištu; crepulje nosio je pokojnika na groblje podnožnici nožne podloge za pohođani, poođani mladenkina razdvajanje osnove na najbliža rodbina koja se vodoravnom tkalačkom stanu; pridružuje ostalim svatovima u podnoži, stopnjak mladenca pri kraju pirovanja; podrepina širi navezeni trak, pohodi, darovniki, gosti dolazi na potiljak pohotki dva tjedna nakon podrepnica kaiš na sedlu koji vjenčanja mladenci sa konju stoji ispod repa; mladoženjinim roditeljima podrepina, kuskun posjećuju mladenkine roditelje podrošnjak oblak koji se navuče pojarica vrsta smokve na noćnu rosu

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 73

pojata nastamba za koze i ovce, polegač zao duh, koji jaši na gospodarska zgrada, poljska čovjeku mučeći ga, jednak kućica, staja, sjenik mori pojatak u zadružnim kućama poliandrija jedna žena ima više pregradak u kojemu muž i žena muževa; mnogomuštvo spavaju; kućak polić politra, boca od pola litre pojilo poznato mjesto gdje se poligamija mnogoženstvo; u stoka napaja; pojište, napojište ranijim društvima je česta pokajna nošnja korotna nošnja; pojava da se istovremeno bude zagasita, mrka, crno-bijela u braku sa više žena nošnja poliginija jedan muškarac u braku pokapalište groblje sa više žena pokaporta poklopac pramčanog polijevanje vodom na uskrsni otvora ili skladišta na brodu ponedjeljak djevojke polijevaju pokladari pokladna ophodna momke grupa politeizam mnogoboštvo, Poklade običaji prije korizme, vjerovanje u više bogova karnevali, maskiranja, fašnik, polka šaltina ples uz pratnju gitare povlačenje oraće sprave po i mandoline selu; pokladi, poklad, karneval, polovnik napoličar mesopust, fašnik polovnjak žitna mjera pokljuka glinena polukuglasta položaj Zemlje stoji na vodi, ribi, zdjela volu, na rogovima vola pokojnička jela obično za Božić, polutina svilena trokutasta indicija štovanja pokojnika marama za leđa pokoljenje potomstvo, pomladak poljar, poljak čuva polje od stoke pokresničari učesnici obrednog poljevačina novci koji mladoj daju ophoda na Jurjevo svatovi da im poljeva te se oni pokrivaca pravokutno oglavlje od umivaju kupovnog bijelog platna, poljevka uskrsni kukuruzni kruh urešeno paškim tegom poliven uljem pokrivača svileni rubac; poljska kućica pravokutna tlocrta, pravokutni komad platna za s jednostrešnim krovom, uz omatanje glave, rub ogradu polja ili pašnjaka; sinica pokusni brak razdoblje poma rajčica nevjenčanog zajedničkog pomije splačine života, vrijeme bračnog pomir izmirenje, prva posjeta iskušavanja; probni brak djevojke roditeljima nakon pola ženska košulja tkana iz vjenčanja jednoga komada; jedna širina pomišće dio nepregrađene težačke platna kuće polandara jednostruka mreža ponara udubina u zidu u kojoj se stajaćica za lov na palamide drže razni predmeti polaznik, polaženik, poležaj, ponikvica proplanak, polje u položaj, položajnik, položar planini među šumom običaj prvog gosta na Božić, ponistra prozor, okno božićni čestitar ponjavci manje i laganije pokrivke pole krumpir pečen u ljusci ponjavka stražnja vunena pregača

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 74

ponjavke dvije široke vunene posestrimstvo običaj o Uskrsu; u pregače, koje opasuju tijelo i (bijelu) nedjelju iza Uskrsa vežu se sprijeda i straga; djevojke iz sela sklapaju obojak posestrimstvo i postaju matke popasak poslijepodnevno ili poskočica ples uz glazbenu pratnju jutarnje izvođenje stoke na lirice pašu blizu sela posna nedjelja naziv za treću Pop Dukljanin zapravo barski korizmenu nedjelju biskup Grgur (biskupovao pospavača ruža sa šipka, za koju 1172-1195) u svoj ljetopis se smatra da uspavljuje i umeće pučke legende smiruje dijete u kolijevci ako se popečena peča marama sa dvije stavi pod jastuk; pospeča ruža izvezene pruge na suprotnim post vjerska obaveza koja nastaje stranama na temelju vjerovanja da se popelnica udubina na ognjištu u uzdržavanjem od raznih jela koju se sprema popeo može zadobiti milost Božja poponac vrsta mirisne trave postat prostor koji dobiva za žetvu poponica, popunica trostruka jedan žeteoc mreža stajaćica, sastoji se od postol drvena klompa za gaženje mreže sitnih oka (naha, maha, maslina; cokol, kopito, platno) i dvije mreže većih oka drvenjok (ćarun, poponica, retkija) posvećenica božićni ukrašeni kruh poprsnica prsni dio košulje; krpa poša vrpca koju muškarac veže poprug trak kojim se samar ili oko vrata; kapa, marama, sedlo veže za konja; kolan, oglavlje potprug pošica ženski mali bijeli rubac, poputina, poputnina hrana koja mala marama se daje putniku ili pastiru kad pošta određeno mjesto za lov ribe ide na pašu; popudbina pot zemljani lonac poralija zemljana posuda za jelo; potegače pokretne mreže za bljuda, činija, kalenica ribolov poramak na košulji rameni dio od potez slatkovodna mreža zaimača; kolijera do rukava; poduplata, mali križak ramenjača, potkrpa potežnice dvije daska koje drže poramiće aplikacije oko ramena osovine kola jednu za drugu; na sadaku srčanice, potege porat, port luka, pristanište potišnji manje razglašen (svetac) poreduše žene koje su se u potka poprečni sustav niti u zadružnim obiteljima tkanju; poutka, vutek smjenjivale na poslovima potkapak manja kapa koja se nosi posluživanja, nošenja vode, pod većom; potkapčić, pranja suđa i sličnim potkapka pomoćnim poslovima potkoljenače remeni stegnuti porpet kruh pečen ispred peći ili ispod koljena; podveza, ispod žara potkoljenica portun ulaz, portal sa vratima, potkorica sloj pod korom drveta, kućna veža liko posejati izmijeniti o Ivanju narukvice, vrst posestrimstva

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 75

potkošuljak donja ženska košulja prag kultno mjesto, prebivalište bez rukava, oblači se na golo predaka; vrata se sastoje od tijelo; privlačak gornjeg praga, donjeg praga i potleušica prizemna kuća, često lijevog i desnog dovratka zidana usuho; ševarica prahača ralica kojom se posijano potočara vodenica proso preorava potpašaj široki muški kožni pojas; pralica željezna poluga za vađenje pašnjača kamenja potprug kolan na samaru praljak željezni šiljak kojim se potuk klin kojim se udaraju obruči rade opanci kada se postavljaju na bačvu pramaliće proljeće poturlija hlače sa širokim turom pranica menstruacija povezača okruga, marama pratljača drveno pomagalo kojim povijest znanost o konkretnom se lupaju košulje pri pranju razvitku, osobito ljudskog praznica prazna košnica društva praznovjerje religijski oblici koji povismo platno od lana, vrsta su izgubili značenje, prvotnu ili pamučne robe pravu ideju, čiji je sadržaj povitica beskvasna savijača od sira izmijenjen povjesmo očišćena finija i duža pražetina pečena jaja umućena s vlakna od konoplje i lana brašnom povlakače povlačne (ili stružne) prćija vjenčani dar, dota, miraz; mreže za ribolov djevojačka oprema, vijeno, povodanj kiša kao iz kabla, alatura poplava prč jarac povojnica dolazak žena kod prčija individualna svojina porodilje pojedinačne obitelji ili člana povojnik dar djetetu (čarapice, obitelji u zadruzi, odnosno kapa ili košulja) što se šalje zajedničkom kućnom porodilji poslije porođaja vlasništvu; prćija, baškaluk, povozič klin u ornicama, kod osobina, osebujak, osebujek, pluga osebušak, osebunjak; osobac povraćaj u tkanju onoliko pređe preanimizam teorija po kojoj je koliko se s vratila u jedanput najprimitivniji oblik religije odmota vjerovanje u tajanstvenu povraz ribarski konopac, uzica; bezličnu silu povrazača prebor, prebiranje tkanje, pozakoniti se vjenčati se prebirući niti osnove, ubacuju pozder drvenasti otpaci iz vlakana se ukrasi konoplje i lana prebor na dasku ukrasna tehnika pozemljuša kuća koja je ozidana prebiranjem niti osnove od sama kamena bez veziva, prečaga poprečne daske na nema tavana; pozemljušica ljestvama, na vodeničkom pozemuljka prizemna kuća kolu; prečažica, prečanica pozlatinski vez zlatni vez po prečka dodatak na donjem dijelu papiru rala za razgrtanje zemlje pozoj zmaj, aždaja predenje pravljenje niti za tkanje požunac žitna i vinska mjera ili pletenje praća stremen, praćka

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 76

predivo dio vlakanaca iz kojeg se preokumak, prekumak kumov prede momak, u svatovima nosi prednjaci pastiri, dio družine barjak predodžba o više svjetova “ovaj” preorica preorana njiva, ugarnica svijet (gdje žive živi), svijet preperuše običaj dozivanja kiše “pod nami” (gdje također netko preprut paprat živi i prouzrokuje grmljavinu) i preslica drvena podloga, štap na “onaj” svijet (gdje odlaze duše kojemu se drži predivo; mrtvih) stožasta, kopljasta, lopatasta, predpasnik, pretpasnik velika jabučasta ili buzdovanska bijela pregača, zapreg presnica sirutka pregljača pregača presomitača odjevni predmet pregovaranje, pregovor magijsko povrh košulje, prsluk liječenje izgovaranjem tajnih, preša tijesak za grožđe; turanj magijskih formula prešljen, pršljen mali kolutić od preja pređa, laneno predivo kosti ili roga, koji se natiče na preko palice stvaranje petljica, vreteno kada počnu presti da ga slično tvorničkim froté otežaju tkaninama pretkivanje na određenim preko papira zlatovez, žicom se razmacima se pretkiva pokrivaju motivi izrezani od drugačijom niti, većinom u kartona drugoj boji prelevanje izraz za magijsko pretpećak postament ispred liječenje izgovaranjem ložišta peći magijske formule uz gašenje prevezača lanena ili svilena ugljevlja u čaši posvećene vode marama prelo čijalo, vrst sastanka u kojima prez, brez bez se miješa rad i društvenost, prežgana juha od brašna prelo se, tkalo, čijalo perje, prežitak nestajući, i često nečitki, komušalo kukuruz, češljala dio kulture vuna, listao duhan; sijelo, silo, prga kaša kuhana od prosa ili divan ječma; sir pomiješan s prelog dio njive koji se ostavi češnjakom ili paprikom i sušen neobrađen da se regenerira na dimu prelja osoba koja prede prhnuti poletjeti prema vrsta uspravnog tkalačkog Pribojević, Vinko (16. st.) je stana za pletenje rogozom povezao podrijetlo Ilira, koje premaliće, premaljeće proljeće smatra Slavenima, s nastankom premetnjak plug kojemu se daska naroda opisanim u biblijskoj premješta s jedne na drugu Knjizi postanka, podržava stranu legendu o Čehu, Lehu i Rusu; premetača platnena pravokutna djelo O izvorima i uspjesima marama Slavena, 1532. premlice učesnice obrednog pridvorje, pridvraće ograđeno ophoda na Pepelnicu dvorište; korta prenoćna voda voda koja prenoći, priglavak kratka čarapa od vune koja ostane preko noći, kraj prijatelji roditelji čija djeca bolesnikove postelje sklapaju brak

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 77

prijeboj pregrada u vodi od kolja i prljača željezni žarač kojim se pruća radi lovljenja ribe drva turaju u klačinu, prijebor, pribor tkanje, utkiva se vapnenicu zlatna nit u bijelu osnovu; probni brak bračni institut, oblik naopačni prebor; prebor bračnih odnosa gdje isključivo prijeklad, preklad željezni žena dolazi u kuću naslon, stalak za naslanjanje potencijalnoga muža na probni klada kraj vatre; zaklad, rok u kojemu mora dokazati da panjug, konj je sposobna odgovoriti na sva prijesnac, prisnac beskvasna očekivanja muža i njegove pogača obitelji; ne spada u predbračne prikopček ukrasni plastron; kraljut odnose jer se partneri u prikupljači pastiri, dio družine probnome braku smatraju u primetača marama, ogrtač, nosi se neku ruku ozakonjeni preko košulje proboj tehnika rezbarenja gdje su primicijska žrtva žrtva od prvine motivi potpuno izrezani u drvu princ Karneval jedan od procesija vjerska ili običajna sudionika na pokladnoj zabavi povorka koja ide s jednog koga o ponoći “pokapaju” kao mjesta na drugo znak da je prošao karneval produktivno hranjenje stočarstvo pripaša onaj dio od stoke koji se i zemljoradnja ne prodaje nego se ostavlja za profilaktički čin zaštitni, kuću; domazluk preventivni čin pripašaj pastirski pojas proja kukuruzni beskvasni kruh priplet ukrasni sastavni šav, prokurator mali funkcija i tehnika bijelog veza dužnost u bratovštini prirodno-svemirske tranzicije prokurator veli funkcija i dužnost prirodni prijelazi, početak u bratovštini novoga vegetacijskog ciklusa u proljetni običaji običaji od proljeće, umiranje i ponovno Cvjetne nedjelje do Duhova; rađanje Mjeseca, sunčeve okupljeni oko dolaska proljeća mijene proricanje magijski postupak pripuz muškarac koji se priženi u predviđanja događaja u ženinu kuću; priženja budućnosti prisad zemlja na kojoj je prije bila prosluk ukrasni ženski prsluk, loza, a sada se uzgaja povrće muški prsluk od crnog baršuna prismuditi pripaliti, nagorjeti prostica jednostruka mreža prisnac suhi kolač sa sirom stajaćica za raznu ribu; prišnica dio sedla, palica sanadiža privlakač mreža povlakača, kao prostina obično, prosto ruho, oduga kesa na rašljastoj motki nosila se i za žalost priženjivanje dolazak muškarca u prosvita velika vatra paljena na zadrugu ili ženinu kuću nakon kakav blagdan vjenčanja prošće ograda od dasaka ili kolaca prlišće mjesto u dvorištu gdje se prošek vino od sušenoga grožđa ili ubivena kokoš preliva vrelom od ukuhane šire vodom i gdje joj se čupa perje proširena obitelj sastavljena od dvije ili više nuklearnih obitelji; označava srodstvo

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 78

članova obitelji; često se prvina, prvine prvi rod uopćeno naziva zadrugom prvinkinja žena koja prvi puta prošnja predsvadbeni čin, rađa pregovori o vjenčanju, prošenje psoglav prikaza, lik sa psećom mlade; snuboki, snubočenje, glavom uprosi pucal dio bunara prova pramac, kljun broda, prednji puce dugme, spona s ukrasnom dio lađe funkcijom provaljenica zimska suknja od pučka etimologija nestručno debelog valjanog sukna tumačenje značenja riječi na provodadžija osoba koja navodi temelju sličnosti ili prosce na djevojku, posrednik; istovjetnosti naših riječi s navodadžija tuđima bez obzira na suštinsku prožanj dio koji prožanje prva srodnost žetelica pudar unajmljeni čuvari koji su prpac starješina ili kolovođa vinograde čuvali od ptica prporuša puhalo cijev od trske za prporuše ophodi za kišu sa raspirivanje plamena zelenim granama i cvijećem pula kukuruzna kaša prstac vrsta školjke, duguljasta pulac mladunče magarca; pule, poput prsta pulak pršnjak krzneni prsluk pulčaz velika ploča koja stoji na pršura tava, tiganj ječermi navrh prsiju poviše pršurate, pršunate uskrsni toka, sa strane su manje pločice uštipci; fritule pod kojima su kopče prtenina naziv za otkane pulentada vjetar jugozapadnjak materijale izrađene od niti puletkanje kupljenje ostataka biljnoga porijekla (pamuk, lan, nakon berbe maslina konoplja); prteno pulija puce, kopča; ukrasni prtit, prtiti tovariti (na živinu) predmet od kovine; prišiva se pruglo zamka za zvjerad, s na odjeću petljom pulini maleni okrugli šareni pružanka bod kod veza brojem komadići papira kojima se prva kuća kuhinja kod brvnašica; posipa u karnevalu ugljenica punac, punica ženin otac, majka; prvenac prvi roj u košnici; ranko tast prvi, prvinac, prvijenac svat punćela svilena čahura predvodnik, predvodi pundžuka opanak na vezice svatovsku povorku; vojvoda, punica ženina majka (mužu); dolibaša, deči, poklojnič mama prvi Božić naziv za Svi svete; prvo punta bol mišića uzrokovan čelo Božića, prva noga Božića prehladom; upala pluća prvići prvi posjet mladenaca, puntapet zlatni ovalni broš nakon svadbe, mladenkinim ukrašen listićima i cvjetovima roditeljima; povrati od filigrana prvidan ponedjeljak puntarol šiljasto dlijeto za obradu prvi ljudi predodžba analogna s kamena biblijskom pričom o raju, često punta smrti stanje tik pred smrt su to divovi

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 79

punjara polica u zidu na kojoj su modernoga etnološkog naslagane razne stvari istraživanja u Hrvatskoj smatra pupkorez nožić za sječenje se izdavanjem Radićeve pupčane vrpce Osnove za sabiranje i pura kaša kuhana od kukuruza, proučavanje građe o narodnom kukuruznog brašna životu, iz 1897. godine. To je purgarsko odijelo više građanska upitnik za istraživanje i odjeća, odjeća s velikim obuhvaća sve što se u to gradskim utjecajem u kroju i vrijeme smatralo “narodnim materijalu; civilsko odijelo, životom”. Na temelju ovoga varoška odjeća upitnika skupljena je ogromna pusni utorak pokladni utorak građa o narodnom životu u pust karneval, poklade; figura od Hrvatskoj i u ostalim slame i dronjaka za vrijeme južnoslavenskim zemljama. karnevala, krnjo; prostirač Razradio problem narodne svaljan od vune, pustina kulture i narodoznanstva pustina debeli pokrivač od valjane (etnologije) kao znanosti. vune, na kojemu se spava rahet napravica za bilježenje pustopaš mjesto gdje je svakome debljine drva slobodno pasti rahta konjski pokrivać pustosvat sudionik svadbe bez raj mjesto gdje prebivaju duše posebne uloge umrlih, zemlja obilja, otok pušća debela udica s mnogo blaženih, virej ravnih šiljaka naokolo; rajni pokojni škaramela rakaman izvezen, čipkan pušl buketić rakija piće dobiveno u sredini pušnica peć za sušenje voća procesa pečenja rakije, najbolje putila sprave za sputavanje za piće prednjih nogu stoci; od drva ili rakno težački ženski crni vuneni kovine; bukagije, puto, klato šal; kratki šal od plavetna putina sporedni put, jarak pored sukna puta ral 1600 hvati zemlje ili dva dana putunja brenta, drvena posuda s oranja; rali naramenicama u kojoj se pri ralica mali plug kojim se ore samo berbi nosi obrano grožđe sa dva vola po strmijim njivama ralo simetrična oraća sprava R ramenjača poramak na košulji ramina limeni sud, posuda, kanta raca rod, porijeklo rankine zlatne naušnice Radić, Antun (Trebarjevo Desno raonik oralo, lemeš kod Siska 11.6.1868 - Zagreb, rasa soj, vrsta, sorta; povijesno 10.2.1919) studirao slavistiku u nastale grupe ljudi obilježene Zagrebu i Beču 1891-1892. određenim skupom godine. Doktorirao iz filozofije drugorazrednih vanjskih 1892. godine temom O nekim fizičkih osobina – bojom kože, eshatološkijem motivima u očiju, kose, uzrastom itd. hrvatskoj književnosti. Začetak raskoljenka košulja, sprijeda ili nazad ima razrez

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 80

rasoje ručice na plugu; rasohe članovi ne žive na istome rasol sok od kiselog kupusa mjestu, pod istim krovom raspelo apotropej religijsko- raž fini atlas crkvenog podrijetla, protjeruje razboj horizontalni tkalački stan; vještice i ubija vukolake stativo raspetnik uskršnji ophodnik; razgovarati vračati križičar razgovaranje liječenje (od rasplit, rasplet izvlačenje niti zmijskog ugriza) potke i obavijanje ostalih niti razgovarati za zgrihe liječiti koncem, tehnika bijelog veza glavobolju raspon kod pluga, prečka iznutra razor trag oranja, između dva poviše plaza, raspinje ručicu od razora je slog ručice recelj ručke na kosištu (dršku) rastepena sela razasute kuće, kose razbijena sela reča, rječa vreća u koju se rastoka mjesto gdje se voda stavljaju masline pri tiještenju; razbija, odvaja športa rastriž razrez kod suknje, haljine; rećam ptica mamac za druge ptice; prorez, prostriž mamac općenito rasuhe drvene vile za okretanje rećin naušnica nošena u jednom trave kod sušenja uhu raša ženski nakit za glavu; vrsta rećine, rećini, rećin naušnice, debele tkanine, sukno minđuše raša, raševina vrsta suknje redelin drveni štap s pločicom na rašak rašljasta grana na koju se dnu za mlaćenje maslaca u namataju niti, za namatanje niti stapu s vretena, ručno i okretno; redina tanko i prozirno platno motovilo reduše žene koje su se u rašica domaće sukno zadružnim obiteljima rašketa vrsta kape smjenjivale u kuhanju; rašlje dodatak na donjem dijelu kuvarice, ižnice ručice kod rala; sasvim malo reful udar vjetra; refuja razgrće zemlju rekla kratki kaput od tamnomodre ratar orač, rataj vune s ukrasnom bordurom na ratilo naziv za plug, kolica (rudo) i rukavima i donjem rubu; jaram zajedno špencla, špencl; bluza s pravim ravnjača kapa koja je gore ravna krojenim rukavom, širokim u raz kod pluga daska prikovana gornjem dijelu; haljetak izvana na desnu ručicu da religija vjera, vjeroispovijest; odbija brazdu moralni i prirodni svjetonazor raza, raz vrsta svilene tkanine, prihvaćen od neke grupe ljudi atlas, saten relikt stvar, pojava sačuvan kao razbludnica ovca ljubimica ostatak iz davnih vremena, a pastira nalazi se još samo u malom razboj tkalački stan broju na nekim ograničenim razdvoj kamen ili drugi znak koji područjima razdvaja dvije njive ili sl. relikvija ostatak, predmet razdvojena zadruga većinom štovanja, obično tijelo, odjeća rodbinska zadruga gdje svi

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 81

ili dio odjeće kojeg vjerskog predstavljaju njegovo vanjsko mučenika oblikovanje; obred Relković, Matija Antun (Svinjar, riva uređeni obalni prostor danas Davor, 06.1.1732 - riza uska traka na odjeći od čohe, Vinkovci, 22.1.1798) napisao kao ukras Satir iliti divji čovik (prvo rizanci tjestenina izdanje 1762, drugo 1779. rizano arhaična tehnika ukrasa, godine). Piše o društvenim izriza odnosima u Slavoniji, a osobito Rkaći katolički naziv za o funkcioniranju zadruga u 18. pravoslavce; Arkaći stoljeću. Propagira europske robača suknja do struka; košulja uzore nasuprot turskom od domaćeg platna s dugim feudalnom sistemu. rukavima remeta pustinjak, isposnik; rod oblik društvenosti, bave se crkvenjak, zvonar u crkvi lovom ili ribolovom, usklađuju remiza spremište za kola, kolnica se seksualni odnosi, razvija se repača zvijezda repatica svijest o rodbinskim odnosima; repači čudovišta, ljudi koji se rode gens, klan s repom rodinci dani u proljeću kada pada repni kolač savijača sa sirom i krupan snijeg; lastinci repom rođenice obično tri, koje kod rera glazbeni oblik srodan ojkanju poroda određuju sudbinu; rešeto sito s krupnijim otvorima, suđenice služi za vijanje žita rog šuplje doglasalo; čaša; rešma konjsko oglavlje spremnica za barut retkoseja veliko rešeto s mrežom rogacjun, rogacjuni tri prosna od lika za prosijavanje zrnja dana prije Spasova, crkveni reza zasun, zatvarač ophod, procesija i molitve za režar šešir s perjanicom polja rg zaimača od dugoljaste tikve rogač motika sa dva roga; dikela rigadina platno od pamuka; rogi stalak ušiven u kosu, podloga latižina za kapicu; kobasica rigolanje kopanje pijukom i rogonje pokladna ophodna grupa motikom i do 80 cm dubine rogulje rašlje na dugačkom dršku, rikaman izvezen kojima su pomicali lonce na ril oveći drveni češalj za kidanje peći; burklje lanenih glavica sa sjemenom rojenje okupljanje pčela rinčica naušnica, minđuša rojstvo rodbina ris vampir; magijski krug u rokavci ženska kratka platnena obrambene svrhe košulja rišćani pravoslavci – Srbi (za rokoko svečani, uz tijelo krojeni katolike) kaputić od baršuna, Baranja Ritter-Vitezović, Pavao (1652- romanija svijetlocrveno stolno 1713) opisuje ivanjske običaje i grožđe proglašava uzvik “lado” romijenča bakrena posuda, vedro, imenom prahrvatskoga boga kabao ritus obred, vjerski propis, običaj rotni suci, porotnici davni način ritual skup obreda koji se vrše uz presuđivanja, narodni sud neki religiozni čin i

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 82

rovaš štapići za diobu mlijeka kod rubina temeljno ruho od čistog stočara, pastirski kalendar; platna, dugačka ženska raboš platnena košulja rovnjače kučine kojima se rubina šarenka djevojačko pokrivaju ukopani krumpiri da ukrašeno temeljno ruho se ne smrznu rubinka donja košulja, nosi se rozgalice oblik ojkanja ispod rubine rozgva, rezgva loza, grana rublje donji odjevni sloj obitelji; vriža ručice noge, stegna, kvake, rasovi; rozi tajno ili javno pokazivanje plug ima dvije koje nisu kažiprsta i malog prsta (rogovi) jednake; ralo ima jednu ručicu ispruženih na ruci u znak rudo, ruda spaja kolica i volovski magijskog odbijanja uroka ili jaram nagaza ruh rog, stara pokladna igra rožarija, ružarij, ruzarij, rozarij ruho sve ono što se podrazumijeva krunica, brojanice, očenaši; pod pojmom “narodna nošnja”; kralješ haljine, roba, oprava roženice puhačka glazbala s ruho, ruvo prilikom udaje dvostrukim jezičkom tipa oboe djevojka uz odjeću i obuću, Rožić, Vatroslav (Prodindol, kraj posteljinu, stolnjake, katkad Jastrebarskog, 13.3.1857 - stoku i sl. dobiva i novac ili Zagreb, 6.3.1937) pisac zemlju; sprema, oprema, monografije Prigorje u otprema, dota, tal, del, ris, Zborniku za narodni život i pridav običaje, 1907-1908. Napisao je rukatke grubo, neocakljeno više članaka o jezičnim posuđe pitanjima i dijalektu svoga rukovan zaručen kraja. Bio je učitelj i profesor rukovet ono što se može uzeti na preparandiji. jednom rukom rožno ulje ulje u kojemu su runo vuna, ovčje krzno otapane latice ruža rupček maramica rub žensko prastaro oglavlje u ruralan koji se tiče sela, seljački, primorju, dugački povoj koji se poljodjelski, zemljoradnički omata oko glave; pravokutni rusalka šumska i vodena vila kod komad platna za omatanje starih Slavena glave rusalje naziv za kršćanski blagdan rubača duga suknja prišivena na Duhove; rusalji prslučić rušica plahta kojom se zaogrću rubača, robača (dvodijelna) žene protiv kiše ili zime ženska i muška košulja, rubina; ruvo kućno i odjevno ruho suknja od domaćega lanenog ružmarin sredozemna biljka, platna simbol radosti a naročito rubača pisanka suknja za bolje svatovske zgode, gusto protkana tehnikom tkanja na šibe ruban vrpca, traka S rubec crveni svileni rubac sabat raspojasanost, orgija

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 83

sabatlija svečano odijelo heksagram, ucrtava se iznad Sabolović, Martin (1730-1801) za kolijevke ili na staju; potrebe knjige Antona Karla Solomunovo slovo Gottloba Prve crte pokušaja o salamura slana voda s različitim izvoru, ponašanju, običajima, začinima u kojoj se prepapira mnijenjima i znanjima Slavena, meso, rasol 1789., šalje priloge o izgledu salaš imanje s gospodarskim sela, načinu života, običajima, zgradama kolima, crta plug sa salbun pijesak nomenklaturom i dr. salinac dio saonica koji ide po sač, sača pekva, peka, vršnik, snijegu žetka; plitak željezni sud pod salma buzdovan, topuz kojim se peče kruh samar drveno sedlo, prednjica sačica vrsta ribarske mreže sasvim obla od jednoga zaimače, mrežica je razapeta na komada; tovar, tovarnica luku od pruta, a ovaj učvršćen samardžija sarač, sedlar, remenar na dršku; sak podimač, oprara, samica tambura kao solističko janka glazbalo sačmarica ribarska mreža koja se samocid čisti med koji se ocijedi baca i koju pritežu prema dnu sa saća olovna zrnca; orčaš, oćaz, samodošla dolazak udavače u rićaglo, ričijak kuću bez pristanka ženika, saćura kotarica od slame u kojoj zbog otezanja vjenčanja, često stoji kruh prije nego se metna u prethodi predbračna obveza; peć; saćurica dobjeglica sadak ženski zobun, ječerma samojede ženski kaput sa dugim sadiljka drveni klin za sađenje; širokim rukavima sadaljka, sadilica samokres pištolj, kubura saguma mjera u obliku štapa za samotok ulje dobiveno hladnim mjerenje sadržaja bačava postupkom, tj. drobljenjem; saja vrsta fine crvene čohe; ženska divičino, nevereno, prisno, haljina bez rukava; gornje lice sirovo, puvenik, puveno, papuče puheno, lotnjak, loćnjak, sak krošnje za nošenje slame, noćnjak, lanbik, pajveno; med tralje, mrežale; mreža za koji sam isteče iz saća ribolov santina prostor na dnu broda saka bure za vodu; ogrtač što ga između brodskih rebara nose starci sapon, saponi štapići u krosnama, Sakalibi (Sakalibah) arapski prvi i stražnji valjak na kojima naziv za Slavene stoje stativice sakaluk ogrlica, đerdan sarač sedlar, remenar saketa torbica, kesica, vrećica sarice stativice za vratilo stana sako kratki muški kaput saruk pletenica; ovijanje glave sakrištan, sakristan poslužitelj u šalom, peškir crkvi, raznosi žar na Uskrs, satana đavo, vrag, zao duh izrađuje palme na Cvjetnu saten svilena tkanina vrlo sjajna na nedjelju jednoj strani Salamunovo slovo apotropej, geometrijski lik, pentagram ili

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 84

satir u starogrčkoj mitologiji je na muške i ženske, segregacija jedno od nižih božanstava koje na osnovu spola se odlikovalo pohotljivošću selište mjesto gdje je nekada bilo satkanica satkana suknja ili pojas selo; povremeno stanište, etapa saturnalijski karneval češći u na putu urbanim okružjima i skloniji Seljan, Mirko (Karlovac, 5.6.1971 društvenoj kritici - Peru, 1913) s bratom Stevom Savistar Silvestrovo pošao 1899. godine na put oko saz vrst tambure svijeta. Proveli su etnografska sebica prostija vrsta lana; muligin istraživanja područja sećija poširoka, uza zid Rudolfova i Stefanijina jezera. postavljena klupa prostrta Godine 1903. odlaze u Južnu ćilimima Ameriku. Tijekom ekspedicije sedef blistava masa kojom je u području Amazone Mirko obložena nutrina školjke i pogiba. Braća Seljan objavili su kućice nekih puževa različite putopisne crtice na sedeflija predmet optočen mnogim jezicima. Zbirke sedefom, npr. puška, tambura materijalne kulture iz Etiopije i sedefli tambura s ukrasima od Južne Amerike poklonili su sedefa; bisernica Etnografskom muzeju u sedlo pomagalo za nošenje tereta Zagrebu. na konjima i mazgama, Seljan, Stevo (Karlovac, naprijed ima dva drvena 19.8.1875 - Ouro Pret, Brazil, komada koji se ukrštaju i tvore 7.6.1936) istraživao, putovao i dva roga pisao zajedno s bratom Mirkom sedmaci mjesečeve mijene sena boravi noću na međi i u sedmine, sedmane gozba u počast mraku lovi ljude pokojnika, obredno zajedničko senj dio žrvnja; šipka na kojoj stoji jelo poslije pogreba; karmine paprica segmentirana društva označava seoska endogamija izrazita u akefalna društva, čije uređenje Hrvata, sklapanje braka s postoji paralelno u više partnerom iz vlastita mjesta, segmenata; njihovo uređenje se župe sastoji u ravnopravnom seoski kralj božićni i novogodišnji paralelnom postojanju više izbor kralja sa znacima vlasti, egzogamnih rodova koji su pratnjom, vlašću, čašćenjem; međusobno povezani smiješni kralj, doža mnogostrukim ženidbenim sepet pletena košara odnosima; ne postoji centralna serenada podoknica, pozdravna vlast; društvena ravnoteža se pjesma održava egzogamijom roda i sersan konjska oprema endogamijom plemena; njihova sestrenje nazivni pandan karakteristika je identitet bratimljenju, sklapanje srodničkog uređenja i posebnih nekrvnih odnosa političkog poretka među ženskim osobama, ali s seka ženino oslovljavanje jetrve ili manjim društvenim značenjem zaove ako su bile vršnjakinje od bratimljenja, što je u vezi s seksizam težnja da se poslovi i subkulturnim položajem žene u uloge u društvu strogo odijele

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 85

društvu; sestrimljenje, sinovac bratov sin muškoj osobi sestrinstvo sinovica bratova kći muškoj osobi; sestrična sestrina kći ženskoj ćerša osobi sinjal signal, oznaka sestrić sestrin sin ženskoj osobi sinjavo sivkasto, miješana crna i Severović, T. istraživao i pisao o bijela prirodna vuna etnografiji Žumberka. sipac morsko vabilo za sipe Surađivao sa Etnografskim sirada plavetni konop za optakanje muzejom u Zagrebu. haljine shodič vanjsko stubište sirar proizvođač ili prodavač sira sić vjedro za vodu, uglavnom sirće kvasina, ocat bakreno ili emajlirano sirena morska nimfa koja je sidžim uže, jelek svojim pjevanjem zavodila sijelo, silo vrst sastanka u kojima pomorce na opasna mjesta gdje se miješa rad i društvenost, su pogibali prelo se, tkalo, čijalo perje, sirene vile koje su se povukle komušalo kukuruz, češljala živjeti u more vuna, listao duhan; prelo, divan sirinava vuna ostrižena ali sik, sjek usjecima na kraju, brvna neoprana, neočišćena vuna (na brvnari) su po pravim ovce, onakva kakva je bila na kutom povezane u produženi tijelu životinje, prožeta njenim preklop znojem i komadićima razne silah, silaj pojas u koji se zadijeva nečistoće oružje; pašnjača, silav, sirište osušeni želučić malog teleta bensilah, bensilav ili janjeta, služi za sirenje; silidžik daščica kojom se žito sirišće skida s mjerice pri mjerenju sirnica košara ili mreža za sušenje silja jelek sira u zraku; slatki kruh koji se simbol mnogo više od običnog spravlja o Uskrsu znaka: on upućuje s one strane sirutka tekućina koja ostaje iza značenja, ovisi o tumačenju, a sirenja ono o nekoj vrsti sklonosti; sišalj siječanj; sičanj, sičan znak znamen, biljeg koji sitari obrtnici koji izrađuju sita predstavlja, označuje neki sjecalo kresivo, sprava za paljenje pojam ili na njega podsjeća, vatre smislena slika sjeđa postolje ili kolibica nad simpatička magija magija koja vodom, iz koje se lovi riba izaziva protudjelovanje; sjek kuća od dugačkih i debelih magijski postupci čija se snaga brvana koja su na krajevima bazira na sličnosti postupaka i usječena jedno u drugo stanja koje se time želi postići sjekira vjerovalo se da (kamena, sindžir lanac, verige; nakit u neolitička) sjekira, spremljena perčinu u kući na tavanu ili zaticana iza singava crna ovca grede ili strehe, brani od udara sini dva panja badnjaka, treći je groma; kamena strela, strelni otac kamen, strela sinija niski stol za blagovanje; sjenica koliba od sirova granja bakrena ili brončana ploča na sjenokos livada, sjenokoša; tronogu; sofra vrijeme kada se sijeno kosi

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 86

sjerina neoprana, ostrižena vuna slamnjača vreća napunjena ovce slamom s koje se jede od skale kamene stube badnjega dana do mladoga skancija polica; skancil božića skarifikacija ukrašavanje tijela slavenski jaram podbradni tip nanošenjem ozljeda na koži, jarma, jača gredica iznad šije, direktnim zarezivanjem po koži slabija gredica ispod vrata sklavina istarski pokrivač slipci prosjaci; bokci, pekljari sklepanec pojas za ključeve smesni kruh kruh od miješanog Sklevicky, Lydia (Zagreb, brašna 7.5.1952 - Zagreb, 21.1.1990) smilje, kovilje i neven nakit studira na zagrebačkome djevojaka Filozofskom fakultetu, 1976. smok mesna jela; bolja vrsta jela godine diplomira sociologiju i smotak pređa skinuta s raška etnologiju. Radi u Institutu za smrča, smrč smreka historiju radničkog pokreta u smrič osvježavajuće bezalkoholno Hrvatskoj do 1988. godine, piće od divljih plodova kada prelazi u današnji Institut smrt prikazuje se kao sablast, za etnologiju i folkloristiku. bijela, mršava i ružna žena Glavno istraživačko područje snaja, sneha, sneja snaha, joj je povijest ženske nevjesta, sinova ili bratova emancipacije. Posthumno joj je žena muškoj i ženskoj osobi; izdana knjiga Konji, žene, nevista, snaša, snašica ratovi, Zagreb, 1996. snovača okretna sprava za sklopnice dvije kašike (“posna i pravljenje osnove; snovaljka mrsna”), koje se sklope jedna u snovanje pripremanje, pravljenje drugu i nose o pojasu osnove, osnutka skorup vrhnje, slaka snubočica, snubokalja bračna skornja čizma, škornja posrednica; poprdulja, skretan predmet koji se nabire, provodađinica skreće snuboki prosci; snoboki skretanje nabiranje rublja; soba prostorija sa krevetom, uglačaju se nabori, utuču stolom, klupama, peći; prva manjim kamenom te se otežaju hiža, iža pomoću korita socijalna antropologija prihvaća skrinja, škrinja drveni sanduk; funkcionalističke metode; kasela funkcionalističku analizu skudari ogrlica od koraljnih stavlja u okvire sociološke nizova znanosti; značajni predstavnici: skunfija kapa ušivena od crne Emile Durkheim, Marcel svile Mauss, Lucien Levy-Bruhl, E. skuta obrani skorup E. Evans-Pritchard skuti donji dio rubine, košulje; soč vrsta pregiba na suknji donji dio ženske košulje soj rod, pleme, narod, koljeno skutići jednostavna bijela soje, sohe jaki drveni stupovi podsuknja iste dužine kao i sojenice, sočnice, sošnice brvnare, košulja građene na sohama, drvenim slar trijem pred kućom, balkon stupovima sokačica, sekačica kuharica

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 87

sol apotropej mineralnog porijekla, dvoje dogovorno pružaju jedan zbog oštrog okusa drugome; suvez solarni kalendar razvili su spret žeravica stočarski narodi; sunčev spričanje, pričanje tekst oproštaja kalendar od pokojnika solarni kult štovanje Sunca sprta, sprtva košara solila mjesta gdje se ovcama srce srebrni privjesak povremeno daje da ližu sol srdelara jednostruka mreža soparnik poljičko jelo, varijanta stajaćica ili potegača za srdele pite zeljanice srebro apotropej mineralnog sopile, sopele puhačka glazbala s porijekla, zbog vrijednosti, dvostrukim jezičkom tipa oboe, čistoće i boje mala i vela sopila; roženice sredoposna nedjelja četvrta soprapišin pregača korizmena nedjelja; sorguč perjanica purgatorska nedjelja sororat običaj da se udovac oženi srma srebro, srebrni konac koji se sestrom svoje preminule žene upotrebljava za filigran i za vez sotišanka vrsta košulje srpac, srpak trava za bojenje žute sotokotul podsuknja od bijelog vune tvorničkog platna staburina deblo, panj, trupac sotoš tkanje od najfinijeg pamuka; stačica mjera za dužinu u obliku merim pruta sovjelo čunak na razboju; sovilja stačun trgovina spada kratak mač, vrsta bodeža staćilo koji zbija šale u svatovima, spara podloga od krpe za nošenje često smiješno opremljen; čauš, tereta na glavi; kotrlj, kotuljač, debeli svat svitak stajaće ruho najsvečanija odjeća Spasovo 40. dan iz Uskrsa, stajaćice stajaće mreže, spuste se pastirska svetkovina, ophod iz broda i učvrste križara, pomični blagdan, stan nastamba izvan sela u kojoj obično u svibnju ili lipnju; netko boravi cijelu godinu sa Križevo, Križi, Sensa, Sensova stokom; dio je zadruge spice čipke za poculicu oko čela stanište mjesto gdje se netko spirit duh, duša, utvara, prikaza nastani spiritizam vjerovanje u zagrobni stan, stative vodoravni tkalački život duhova umrlih ljudi i u stan; krosna, vučin mogućnost općenja s njima stan košulje oblik vreće, tkanina s police davanje privatne imovine preklopljena na pola kod nekom sumještaninu izvan dinarske košulje kuće na obradu stanje sklop gospodarskih zgrada spona sapetljača na košulji, končić stap drveni sud u kojemu se radi kojim se veže košulja na zamku maslo sponje kopče načinjene od žice, star mjera od dubenog drveta za uvijek su u paru: kukac i žitarice i druge proizvode kovčica; parovi stara parta stara djevojka, sprega, spreža kooperativni usidjelica običaj, ugovorni odnos, pomoć starešica u zadružnoj obitelji u teglećem blagu kod glavarica kuće, domaćica gospodarskih poslova, što

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 88

stari svat ugledan muškarac na stogodnjak stara, davno tiskana čelu svatova, stariji od ostalih knjiga svatova; starešina, starješina stoka apotropej životinjskog staro sito ples koji je u prošlosti porijekla, zaštita od zlih sila; i bio vezan s kultom plodnosti dijelovi životinja bili su starovirsko ruho stariji sloj apotropeji nošnje u Slavoniji stolčec stoličica, niska stolica, starosno načelo veće vrednovanje tronožac starijih osoba u društvu stolnica tkani stolnjak stative tkalački stan, razboj, tara stomanja muška košulja; košulja steća anterija koja se nosi na nabrana oko vrata i na blagdan rukavima stećak isklesani kamen koji se Stomorina Velika Gospa stavlja na grob ili na kakav stopanica žena koja u stočarskim drugi biljeg; kamenje sredinama vodi domaćinstvo starovirsko stopanin domaćin, gazda stelja naramci slame i suhog lišća stopina stopa, otisak da blago bude na suhom; šušanj stožina visok štap oko kojeg se Stepanov, Stjepan (Osijek, slaže sijeno; stožer 30.1.1901 - Zagreb, 11.6.1984) stožišće stog etnomuzikolog i glazbenik. strašin morska mreža povlakača, Kao djelatnik Instituta za kao uglata klinasta košara etnologiju i folkloristiku od stravine nadnaravna bića, pojave 1954-1965. prikuplja i koje plaše ljude, događaji na znanstveno obrađuje opsežnu granici vizija i halucinacija; melografsku građu, ali i bogatu plašine, danje folklorističku i etnografsku streka zlatom izvezeno odijelo građu. stričevići međusobno nazivanje stepka tekućina preostala pri djece dvojice braće pravljenju maslaca strija streha stereotip etnografsko tipiziranje; strijela munja, grom u staroj vrijedi u principu samo “za one mitskoj predaji te u narodnim druge” uzrekama; strila stifle crne ili žute cipele strijač ljetni lagani slamnati šešir stigma znamenje, znak, točka, široka oboda obilježje, žig, biljeg, ožiljak striženje šišanje ovčje vune Stipanje, Stjepanje, Štefanje 26. striževina najfinija vuna prosinca, dan konja, seljaci strug, struk sprava za slatkovodni izlaze vani s konjima i utrkuju ribolov, slična parangalu se struga zidom ograđen prostor za stisak mjesto gdje se dvije ivice stoku; posebni dio tora za sašiju jutarnju i večernju mužnju; stiva tovarni prostor na brodu, ravan pred kućom, prošireni brodsko spremište za teret dio ulice u selu stivan nevjestinski ukras struganjka drvena zdjela, razne stjegonoša barjaktar, zastavnik veličine i namjene, iz jednog stog sijeno složeno oko stožine; komada izdubljena plast struka dugački i uži komad tkanine, krpet; pastirski plašt-

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 89

pokrivač od vune i kostrijeti sa suk panj, posebice badnjak, dugačkim resama, gunj, ćebe glavnja struke ogrlice od jednog ili dva sukanac debeli sukneni pokrivač niza staklenih zrnaca za krevet strukturalna antropologija suknena kecelja tamna vunena primjena strukturalne metode u pregača etnologiji i proučavanju sukno tkanina od vune, tkana u kulture; preko jezika i drugih četiri nita kulturnih dobara dolazi se do sukub ženski vampir; ženski nesvjesnog; apovijesni pristup; demon koji spolno opći s najznačajniji predstavnici: usnulim ljudima Claude Lévi-Strauss, Edmund sular kamena terasa ispred vrata; Leach balatura strukturalizam odjeljivanje sunčani prah pojam za uništenje kulture na strukturne dijelove; nekoga ili nečega, razbijanje u preuzeto iz lingvistike te najsitnije čestice, prašinu primarno lingvistička metoda supa juha strumica rukovet lana supkultura kultura ili segment stružnica tokarski stan kulture koji nije priznat od stucka zemljani vrč za piće; vladajućeg dijela društva, bilo krugla, koršov koja kultura ili njen segment studenac izvor iz kojega se koji živi paralelno sa zahvata voda oficijelnom kulturom: kultura stuhać vjedogonja, vještac, žena, djece, staraca, vilenjak homoseksualaca, rock kultura stupa nazubljena poluga koja itd. udara po rukovetima, koje su supkulturne razlike razlike prislonjene na donji nazubljeni unutar jednog manjeg ili većeg dio, podiže se nogom; uređaj područja slične kulture pokretan vodom koji velikim suražica, suržica raž se sije batovima udara sukno; miješana sa nekim žitom, žito u valjarica; ostaci konoplje ili kojem ima više raži nego lana, kučina pšenice subaša poljar, čuvar polja surka, surina kratki kaput od Sudamja sajam sv. Duje u Splitu, sukna, kabanica; surica, zaštitnika grada menten, bekeš, kudmen suđenice vilinska bića koja survival ostatak iz prošlosti koji se određuju čovjekovu sudbinu u još danas vidi u narodnim času rođenja, porodna običajima i vjerovanjima demonska bića, obično tri, koje susvita svršetak svijeta, sudnji dan kod poroda određuju sudbinu; sušac suhi snijeg, koji škripi pod rođenice, sudbine, sudbinice, nogama sujenice, sudnice, rejenice sušnik bezvodan oblak suhozid slaganje neobrađenog suvar, suvač mlin na pogon kamena bez vezivnog sredstva stokom suhozidica prizemna nastamba suvat mjesto gdje se ljeti čuvaju građena kamenom u suho, bez goveda vezivnoga materijala; suvez kooperativni običaj, potleušica ugovorni odnos, pomoć u

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 90

teglećem blagu kod sveza vrpca otkana od svile i zlata gospodarskih poslova, što svežanj straga svezana vrpca; fjok, dvoje dogovorno pružaju jedan mašla, pantljika drugome; sprega sv. Filip i Jakov 1. svibnja, suveznici partneri u suvezu, ukrašavanje zelenilom, obično ljudi unutar istoga sela podizanje maja; Filipovo, svaća nevjestina sestra Filiplje svagdan svakodnevica, ustaljeni svibovina vrbovina, drvo vrbe tijek života i rada, ovisan o svićalo brodska željezna sprava s godišnjem dobu nekoliko rebara u kojoj gori svak sestrin muž ženskoj osobi, vatra muž muževe sestre; svojak svićar ribar koji u ribarskoj družini svaldanica nabrana suknja radi na svićama svalde, svaldi nabori na odjeći svićarica brod koji lovi po mraku, sv. Andrija 30. studeni, običaj na sviću, pomoću svjetlosti nagađanja djevojaka o Svijećnica 2. veljače, Svitlo budućem ženiku i uopće o Marinje, Kandalora, Svečnica; sudbini žene prave svijeće i daju ih svast, svaja ženina sestra blagosloviti; ophod sa svastika zaobljeni križ s kukama, sakupljanjem darova motiv sunca indoevropske svilača košulja, svilena košulja starine, najznačajniji motiv šara svilaj, svilaja kožni pojas s na pisanicama; šogorica, svast nekoliko listova, pregrada svatovi svi sudionici svadbe; svilec lan finoga vlakna, fini lan; glavni sudionici svadbe; svati, preja svilica svaća, pirovjani, pirovljani svilina vrsta morske trave svatovska grana svadbeni običaj, svilopis u cjevčicu kiščice (za grana s četiri ogranka koja je šaranje jaja) umetne se svilena nakićena i utaknuta u križ ili nit, pa vosak ostavlja tanje kolač, a koja se prodaje, daruje linije; naziv za jaja obojena u ili otkupljuje za mladu; više boja svadbena grana, jabuka, gorica svinjak običajna vatra Velike zelena, kravalj Ivanje sv. Barbara 4. prosinca, sijanje svinjar pastir pšenice, gatanje, proricnje, svinjarica lepinja, božićni kruh sa običaj polaženika oblikovanih dvanaest sisa sv. Blaž 3. veljače, blagoslov grla svinjokolja vrijeme pred Božić u svečanica košulja za svece kojem se kolju svinje; kolinje svekar mužev otac (ženi) Svi sveti 1. studeni, posljednji svekrva muževa majka pastirski blagdan u godini; sven uganuće štovanje pokojnika, uređuju se i svetenje blagoslov jela na Uskrs; posjećuju grobovi posvećenje svita čoha, čoja sveti kutak dio kuće gdje visi svitica crveni sukneni ogrtač za raspelo uz nekoliko slika s djecu biblijskim motivima svitnjaci krijesovi, velike vatre na svetinja izvor kojemu se pridaje otvorenome, na Ivanje ljekovita moć svitnjak tkana vrpca za vezivanje svetlo dijadema na glavi; parta gaća; gaćnjak

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 91

sv. Ivan Glavosjek 29. kolovoza, šalvare široke turske hlače, dan kada se ne smije počinjati naročito suknene, dimije od nikakav posao čohe svjetlica munja šamija marama ovijena oko glave sv. Katarina 25. studenog, zadnji udatih žena; zavoj, zlatara dan jeseni, do kada se mogu šamlija crvena marama, na sklapati brakovi; sveta Kate jednome kraju šuplja gdje je sv. Kliment, Klement 23. obješeno puce studenog, seljaci vode tri puta šanka svila za ječerme, šarena i stoku oko crkve; patron stoke, prugasta spremanje drva za blagdane šapćalica basma, magijski tekst sv. Lucija 13. prosinca, sijanje koji se u obredu tiho i pšenice, darivanje djece, nerazumljivo izgovara, da ne bi gatanje, proricanje u 12 dana izgubio snagu ako netko od Luce do Božića nepozvan sazna sadržaj sv. Matija navješćuje konac zime, šapelj nakit za glavu, iskićen korizmeni datum đinđama i zlatom svojak muž ženine sestre šara prednji ukrašeni dio na crnim svornica klin na plugu ili kolima vunenim pojasima; vuneni svračine, svračina račvasti pojas pravokutnog oblika stražnji kraj na rudu šarage koš u kolima, zadnji dio svrdlo osovina u turnju kola sv. Toma 21. prosinca, gatanje šaranje ukrašavanje tikvica djevojaka, klanje onog što je crtorezom spremno za Božić šarenica tkanina od naveza i sv. Tri Kralja 6. siječnja, pamuka; šareni biljac Vodokršće, posljednji dan šargija vrst tambure božićnog ciklusa, blagoslov šarkanj zmaj, aždaja kuća, ophod zvjezdara šarpelj seljačka kožna torba što se sv. Valentin 14. veljače, peku se i nosi preko ramena darivaju mala peciva šarvale suknene gaće šator nastamba osobita oblika od čvrsto impregnirane tkanine; Š služi za stanovanje na otvorenom šajtar veća morska i slatkovodna šegac manja jednoručna pila mreža zaimača; veliki križak šejtan vrag šalange, šalanke dvije jednake šekati ispolcem prazniti more i ukrasne vrpce spuštene na vodu iz broda pleća, u vezi s ogrlicom od šekret priprost zahod; vuvodnjak dukata šereg kapitan predvodnik svatova šaliž tlo popločano kamenim šešebanji ukrasi od tijesta na pločama (u kući npr.) svadbenoj pogači Šaluš sredposni praznik kada se šešrca na prazan želudac (ujutro) jelo meso, poznat i velebitskim šešula drveni ispolac za grabljenje pastirima tekućine, obično vode, mora, vina i sl. šetemana tjedan ševar trska

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 92

ševarica kamena potleušica sa zadivljen je pučkom kulturom, slamnatim krovom uvjeren u hrvatstvo Ilira; djelo ševasta šepava, djevojka koja u O položaju Ilirije i grada hodu zanosi na stranu Šibenika, 1487. šibanje udaranje prutovima po šjarpa, šjarpica ovratnik crkvenim klupama u Velikom škaf vjedro tjednu; tući barabana, tjerati škafetin mala ladica korizmu škancija polica, stalaža ovješena o šijavac ribar koji u ribarskoj zid družini vesla; veslač škanj, škanjet stoličica, šijun zli morski demon koji je jednostavna klupica bez uzrokovao nevere i potapao naslona; klup brodove; jak vjetar škanjić omanji tronožni stolac šijunada žestoki vjetar, žestoki domaće izrade; bančić udar vjetra, olujni vjetar škapular dvije platnene svetačke šiljkan opanak obrtničke izrade, sa sličice spojene uzicom remenčićima, naprijed ima škarići uske hlače, benevreci kljun škip drvena posuda kod šimatorij prostor oko crkve koji je prerađivanja mlijeka; drvena nakada služio za pokapanje duguljasta zdjela za miješanje mrtvih kruha šindra, šimla otesana daščica za škojar otočanin pokrivanje krova, služi umjesto škontradur zli susret, zlo oko crijepa; soba ugrađena u škopular, škapular dio potkrovlju seljačke kuće svećenikove odjeće ili opreme širit zlatni nakit na ječermi koji se kod blagoslova stavlja širočka mala sjekirica bolesniku ili drugome na glavu široko vrući vjetar; jugo, šilok škrebetaljke njima su se mještani Širola, Božidar (Žakanje kraj pozivali u crkvu između Ozlja, 20.12.1889 - Zagreb, Velikog četvrtka i Velike 10.6.1956) muzikolog i subote, kada su zvona šutjela; etnograf, bio je kustos i čegrtaljke, klepetaljke, direktor Etnografskog muzeja u klepetarnice Zagrebu. Proučavao glazbeni škrij kamena ploča folklor i narodne glazbene škrilok muški šešir instrumente. škrilje vapnenačke ploče za širop ljekoviti čaj, sirup pokrivanje krova šišana vrsta puške, karabinka škripavac sir sušen na zraku šišani, striženi, naštrigani kum škrlak, škrljak muški šešir, kapa; stupa u duhovno srodstvo sa škriljak kumčetom i cijelom obitelji; škrova dvije grede u turnju koje se vrši prvo šišanje djeteta vrte oko osovine i tako pritišću šišano kumstvo običaji pri prvom i gnječe grožđe šišanju kose, prvo rezanje kose, škudar, škude ogrlica od velikih utječe na poboljšanje zdravlja; srebrnih novaca strigano kumstvo škufija, škufijica ženska bijela Šižgorić, Juraj (1420-1509) kapica; počelica opisuje kako su Šibenčani škufjun dječja kapuljača preuzimali običaje od susjeda, škura kapak na prozoru

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 93

šlajer veo šprulja dugačka motka, kojom šlarna peča marama od jeftinog djeca mlate voće sa zemlje tvorničkog materijala, špurtil ribarska sprava presložena u obliku trokuta šrefanje puštanje krvi u svrhu šlingeraj bijeli ukras liječenja zarezivanjem kože šloprtki pokvarena jaja štacun dućan, trgovina šljepice ocakljene kalijeve ploče štagalj, škedenj sjenik za peć štala nastamba za goveda šmuk nakit, ukras štamet pređa od vune šnekle vještački uvojci na kosi štampari majstori za izradu šofo krevet (kupovni) sa šupljim, ženskih marama, zejtinjača izrezbarenim pločama pri glavi štepati, štopati prošivati i nogama šterika svijeća, lojanica šogor ženin brat, šura, šurjak, šternja zdenac svak, djever, zet, pašanac šticle ukrasi na podlaktici, pleteni Šokci rimokatolici za pravoslavce od tamnocrvene vunice i šop snopić, rukovet slame za navezeni sitnim bijelim pokrivanje krovova na staklenim zrnjem; narukve starinskim seljačkim kućama; štihanje kopanje zemlje lopatom ritak, ritek štinge stepenice šopati nasilno hraniti, kljukati štopelice cipele šoriti graditi kuće tako da budu u štovanje pokojnika, predaka nizu odnosno kult pokojnika, na šorke pletene cipele razne načine pokazivanje šotana podsuknja, od pamučnog štovanja umrlih, povezano sa platna vjerovanjem u duše umrlih šotarica potkošulja, od tanke vune predaka ili pamuka štrada prošireno i uređeno mjesto šotić ples uz pratnju gitare i okupljanja suseljana, trg, ulica; mandoline strada, štroda špajza spremnica za hranu, štrena svitak vune, povjesmo, smočnica, ostava predenica španćera građanski šešir štrepe nakit za kosu; titrenke šparanec vrst torbe štriga, štringa vještica, čarobnica; španga kopča, grivna, sponka fantastična bića koja utječu na špašej drvena ogradica u kojoj su zdravlje i sudbinu djeteta se malena djeca učila hodati štrigon, štrigun vještac, špigeta trak, vrpca, uzica čarobnjak, ljudi koji se nakon špila zlatna ukrasna igla u obliku smrti vraćaju među žive da bi cvijeta, s velikim poludragim im činili zlo, rađaju se u kamenom “crvenoj košuljici”; vukodlak špiode, špjode ukrasne igle štrikana reklja kratki vuneni šporet zidani štednjak kaput s dugim rukavima športa mrežasta torba, vreća u štrikati plesti koju se stavljaju masline pri štrikeri majstori koji pletu rekle, tiještenju; reča, rječa čarape i sl. špoža nevjesta štrokalj kvasni kolač od sira šprajak šiljasti komad drveta štrolig vrač kojim se podbada magare

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 94

štruklji savijača od beskvasnog narušavanje te zabrane povlači tijesta za sobom tešku bolest; štuc kratka puška, skraćene i zabranjeni predmeti, pitanja, otpilane cijevi; karabinka mišljenja; nešto posvećeno, štule drvene motke na kojima se sveto, što se ne smije dirati, prelaze voda ili blato, drvene nepovredivo noge; hodulje, gigalje tabu incesta je zabrana spolnog štumfe, štumfi ustupane čarape, općenja sa bliskim srodnikom pamučne bijele dokoljenice; ili u okviru jedne veće agnatske štunfe grupe srodnika; to je redovno šuba dugačka ženska haljina s dopuna egzogamskih propisa; rukavima od čohe i postavljena nalazi se već u lovačkim kožom društvima šubara pokrivalo za glavu od taclini, tacne široko zarukavlje na krzna ženskoj košulji šudar svileni ubrus, rubac, tak podnožak za bačvu marama takalj kolac šufit tavan, potkrovlje takica, takljica pritka, vilica šulj elementarna brana, na hrpu takjat postavljati takice u drače se na bok postavi oraća vinogradu sprava i tako brana taktina, taptina donji, često šupreš glačalo prošupljeni dio debla masline, šurjak, šura ženin brat panj masline šurjinica žena ženinog brata talisman predmet koji svome šušanj naramci slame i suhog lišća posjedniku daje čudotvornu da blago bude na suhom; stelja moć, donosi sreću, uspjeh; šuština vrsta dugmeta, puceta, amajlija kopče taloškinja kćer koja dobiva za šušumad suha trava za miraz zemlju, ona je jedinica ili potpaljivanje vatre je obitelj bogata ili je majka šute prizemne prostorije u čardaku sačuvala od svoga miraza švabica moda gdje su haljetci i taljige kola u koje se upreže jedan bluze uskih rukava konj švav komadić lipove kore koja tambura, tamburica žičani dođe pod potplatu instrument; po budističkoj švora redovnica, opatica, mitologiji prvu je tamburu koludrica, kaluđerica načinio bog Tamburu, zaštitnik glazbe i glazbenika tamen tamjan T tanac ples tancanje venca opraštanje tabar starinska svečana kabanica, mladenke od njezina ogrtač djevojačkog vijenca tabor ratni logor, šatorje; prostor tancar plesač za držanje ovaca i koza tanka krv rođaci po majci taborište mjesto za tabor tapun veliki čep na sredini bačve tabu zabrana koja se stavlja na tara uspravni tkalački stan; krosna neki predmet, rad, riječ i sl.; tarabe daščana ograda tarana tjestenina

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 95

tarankanje pjevanje teofagija u nekim religijama instrumentalne melodije uz učenje da se bog nalazi u oponašanje sopila stanovitoj hrani i da osoba koja tarantela mreža stajaćica, srodna tu hranu jede prima boga u poponici sebe (kod kršćana je to slučaj tast ženin otac (mužu) sa pričešću, a kod starih naroda tatuaža, tetovirati urisivati razumijevalo se pod tim neizbrisive slike na čovječje pojmom blagovanje žrtvene tijelo s pomoću uboda u kožu i životinje) stavljanje boje u te ubode; teofanija vjerovanje da božanstvo, običaj raširen među nekim duh ili demon dolazi prerušen u plemenima od kojih su ga ljudskom liku u posjetu, odatle preuzeli pomorci i ostali slojevi razni oblici gostoprimstva različitih zemalja tepalek drveni batić za pravljenje tauširanje postupak umetanja maslaca kovine u kovinu (npr. zlata i tepeluk tjemeni nakit; kovinska srebra u čelik) pri kome se pločica, nosi se na tjemenu duboko u gravirani crtež na kape; tepelak kovini umeće druga kovina, terluci vrsta papuča, nazuvaka; zakiva i grijanjem stapa s priglavci podlogom; urešavanje kovine tesla oruđe za dubenje, kopanje kovinskim intarzijama tesnek, tasnak gornji dio odjeće, tavaja stolnjak, stolni prekrivač opleće; suknja i opleće tavan potkrovlje tešerska krosna savršeniji tip tazbina ženina obitelj krosana, manufakturni tip tefebaš zlatna anterija tetak muž očeve sestre, muž tegeltija prošivena koža ili sukno majčine sestre na sedlu tetka očeva ili majčina sestra tehara uskrsni kolač s jajetom u tetići međusobno nazivanje djece sredini; teharica dviju sestara teizam religiozno-filozofska tetoviranje ukrašavanje tijela dogma koja tvrdi da postoji trajnim nanošenjem boje na jedan bog, predstavljen u liku kožu; tatauiranje jedne osobe koja je stvorila teurgija zaklinjanje duhova, svijet i koja njime upravlja spiritizam, vidovnjaštvo, tela tkanje, tkanina, platno od čudotvorstvo, čarobnjaštvo debljeg pamuka teza prizemna kućica, služi za tenac, tenjac vjedogonja, vještac spremište, u gospodarske svrhe, tenda, tjenda šator koji samo s katkada se u njoj drži i perad jedne strane čuva od sunca težačka lepinja božićni kruh na tenka gibanica gibanica od kojem su oblikovane četiri beskvasna tijesta dojke; volarica tentacija demonsko biće u obliku tibet cvijetni uzorak dječačića, sa zelenim hlačama, tiftik čisto pamučno platno kaputom i šeširićem, nečista tiganj tava savjest za one koji se ne znaju tiha molitva tajna magijska prekrižiti i moliti Boga; beštija, stihovana formula, magija vražić riječi uz magijski obred za liječenje bolesnika

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 96

Tijelovo pomični blagdan, obično Seljačke nošnje na području u lipnju ili svibnju, deset dana Zagrebačke Gore, Narodna nakon Duhova starina, 10, 1925, Seljačko tikva, tikvica prva posuda; posuda ćilimarstvo u Jugoslaviji, ili ukras; tukvanj Zagreb, 1929, Etnografski til laka, rijetka, prozirna mrežasta muzej u Zagrebu 1919-1929, tkanina Zagreb, 1930, Seljačko tilut hrbat noža, sjekire ili kojeg zgradarstvo u Turopolju, drugog oštrog predmeta Etnografska istraživanja i timariti brinuti o konjima građa, 1934. timon rudo tkalice, kalice vještije žene koje su timun kormilo tkale pretežno vunom za tinac veliki drveni sud s novčanu naknadu rupičastim podnožjem pri vrhu tkanica ženski pojas od za gnječenje maslina raznobojne vune tindirik kovni nakit, zvonca tkanjače sprave za tkanje tintilin kućni, domaći duh tmora crna oblačina tip obrazac, model za grupu, forma tobalica vodir, vodijer, brušnjača nečega tocilj brus, gladilica tipizacija uređivanje ili toć preša za masline, jednostavni svrstavanje koje se vrši po mlin smješten uz kuću i s određenim tipovima, po jednostavnim kamenim značajnim osnovnim koritom; valjavac, vajavac obilježjima toka dugme ili pločica od kovine tipologija znanost o tipovima, na nošnji (na prsima) svrstavanje u tipove, tokmak mali buzdovan, topuz, klasifikacija malj, palica, toljaga, drveni bat tisto smjesa dobivena meljavom u suknarskoj stupi maslina; pašta Tommasini, Giacomo Filippo tišljar stolar (17. st.) iz Kopra daje dobar titular momak koji se sprema opis seoskoga života u Istri; zaručiti djevojku djelo Povijesno – zemljopisni tkalački stan naprave za tkanje; prikaz provincije Istre, 1645. postoje dvije osnovne vrste: Tončić, Kamilo (Zadar, vertikalni i horizontalni 28.10.1878 - Split, 29.6.1961) Tkalčić, Vladimir (Zagreb, građevinski inženjer, Visoku 30.9.1883 - 11.11.1971) tehničku školu završio u Beču. muzeolog, povjesničar U razdoblju od 1910-1925. umjetnosti i etnograf, studirao godine utemeljitelj i ravnatelj zemljopis i povijest na Obrtne škole, Graditeljske i zagrebačkom Filozofskom umjetničke škole, te Srednje fakultetu. Djelovao je u tri tehničke škole u Splitu. Bavio zagrebačka muzeja: bio je se skupljanjem i proučavanjem kustos u Arheološkome (1907- dalmatinskoga folklora. Godine 1919) i Etnografskome muzeju, 1907. organizira prvu službenu potom ravnatelj Etnografskoga etnografsku izložbu, a 1910. muzeja (od 1927) i Muzeja za godine osniva Pokrajinski umjetnost i obrt (1933-1952). muzej za narodni obrt i Značajniji etnografski radovi: umjetnost, današnji Etnografski

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 97

muzej Split. Godine 1926. torniček svadbena kruna od muzej preuzima splitska općina crvenih pera, cvijeća i stakalaca i Kamila Tončića postavlja za toš prostorija ili zgrada sa svim ravnatelja. Tridesetih godina od uređajima i priborom za Etnografskog muzeja odvaja se mljevenje, tj. drobljenje Galerija umjetnina te je Tončić maslina, mlin, tijesak i uzidani osnivač i prvi ravnatelj Galerije kotao za grijanje vode; toć, (1931-1941). Godine 1913. toklarija, torč, torkula, malin, pokrenuo muzejski časopis mlinica Koledar Pokrajinskog muzeja tošar unajmljeni poslovođa kod za narodni obrt i umjetnost u prerade maslina u tošu; proto Splitu, ali su izašla samo dva totem životinja, biljka ili predmet broja. Od brojnih radova treba kojemu svi članovi prvobitne istaknuti mape Narodne šare, socijalne grupe (roda, plemena) 1937. i Narodne nošnje s iskazuju specijalno poštovanje jadranskog primorja i zagorja. pri čemu se totem smatra tonda vjenčani prsten začetnikom plemena tondin omanja jednostavna totemizam kult totema; jedan od željezna ručna sprava iz koje se najranijih oblika religije, udarcem o zid puca o božićnim ponikao istodobno s rodovskim blagdanima i uoči njih, sastoji uređenjem se od ručice, udarne igle i tovar magarac udubljenja (obično dijela kakve tovilica stol za jelo okrugle cijevi) u koje se stavi tozluci dokoljenica; tozluke, nešto smjese, praha tj. tozlučine mješavine klora i sumpora trabakul teretni obalni jedrenjak toponim naziv nekog sa dva jarbola zemljopisnog mjesta, mjesno traboloz svileni pojas, vrsta ime muškoga pojasa; trabulos toponimija znanost koja se bavi tradicija predanje, usmena predaja proučavanjem toponima povijesnog materijala; običaj, toponomastika znanost o poredak, pravila ponašanja, značenju i podrijetlu imena konstante koja prelaze od mjesta pokoljenja na pokoljenje topuz buzdovan, malj, kijača tradicijski koji je došao do nas po tor pomična i nepomična ograda predanju, koji prelazi, koji se za ovce i sl. predaje od pokoljenja torara malena pastirska kolibica, pokoljenju; koji je uobičajen od koja je položena na plazove pa davnine; osnovan na tradiciji, se može premještati predajni torbač torbar, ide po selima i tradicijski kalendar obuhvaća prodaje blagdane koji se ponavljaju torci, torac svijeće na visokim svake godine, a u Hrvata su štapovima, nose se u procesiji o vezani uz blagdane katoličkog Uskrsu; duplir kalendara torkul složeniji mlin za masline; tradiranje kulture proces toš, toklarija prenošenja kulture s naraštaja tornica pokrajnja apsidalna na naraštaj prigradnja kuće trag dio rukava odjeće u Slavoniji

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 98

trajina udica tremanat zlatna igla, ukosnica trak srma, lanac obložen oko trenfus tronogi željezni stalak, u zlatne ploče na fesu, srebrn je a obliku kruga ili trokuta, za krajevi mu se spuštaju niz oba prženje obraza trepača stupa, sprava kojom se tralje, traglje nosiljka, nosila; nabija kudjelja krošnje trepetljika zlatna igla, ukosnica; tram masivna središnja greda, tremanat protegnuta duž stropa; treskavice glazbeni oblik srodan poprečna greda u tijesku, preši ojkanju tramontana, tramuntana trgačina berba grožđa, trgati sjeverni, sjeverozapadni vjetar; grožđe tremuntana trganci tjestenina transhumantno stočarstvo tri kralji ophod na Sv. Tri Kralja; selidbeno stočarstvo; jednom ili zvezdari više puta na godinu stoka sa trim kamena kućica čunjastog pastirima seli na druga selišta oblika, građena u suhozidu, ili u bazično selo uobičajena na jadranskom trap ostava za krumpir, dijelom u području; bunja, kažun, ćemer zemlji i sa krovićem tri nedjelje pred Božić djetinjci, trapula zamka, klopka, stupica, materice i oci mišolovka trinoge tronožac; bančić trata mreža, vrsta povlačne mreže trizir čipka oko ženske kape tratina zemlja na kojoj je narasla poculice sitna trava trklja, brklja uspravna grana sa travan travanj izbočinama na koje se nabaca travar, travarica muškarac ili sijeno žena koji se bavi sakupljanjem trkmar, dakmar malo sidro ili i liječenjem ljekovitim biljem grana s pomoću koje se vadi travarica rakija dobivena otkinuta mreža s dna; grančik, pečenjem tropa u rakijskom šebig kotlu uz dodatak aromatičnog trlac gornji dio stupe za konoplju; bilja daska na kojoj se tkaju tkanice traversa uska svilena pregača, od trlagan kaput od smeđeg ili kupovnog materijala; travesa, modrog sukna; koporan traveša, traveza trlica ručna naprava sastavljena od traversada platno otkano od drvenog noža umetnutog u modrog pamuka s uskim procijep između dviju uzdužnih prugama daščica, za čišćenje vlaknastih trbok mala mreža; vuče se po dnu dijelova konoplje i lana treba žrtva poganskim trliš debelo platno; odijelo od božanstvima takva platna trebež, trebežište krčevina trnac voćnjak; šljivik trećaki treći roj pčela u godini; trnka, trnjka, trmka košnica čele zvonolika oblika, od pruća treća košulja nosi je žensko trnov ili glogov kolac apotropej, dvogodišnje dijete, ima ogrlicu štiti od vukodlaka a natrag je malo nabrana trem, trim trijem; ganjak

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 99

trodijelna rala ručica i plaz iz turo umetnuti središnji kvadratni jednog komada, gredelj i dio gaća kozlac zasebno turšek lan; len, lenšek, keten trojica trokraka božićna svijeća turšija sok od mljevenih i trojstvo među božićno žito tiještenih krušaka stavljaju se tri svijeće turta torta, pogača, pogača tronog, tronoga stoličica sa tri bijeloga kruha noge; tronožac tušelj zimski, kratak haljetak trostrana rala gredelj, kozlac, podstavljan vatom ručica i plaz tvore trokutasti lik tušl vuneni kaputić dugih rukava trpeza stol; astal tušlin haljetak od finih vunenih i trs loza, čokot polusvilenih tkanina trsje vinograd, loza; lozje tužaljke pripadaju pogrebnim trst trstika običajima svih naroda; svrha truba bala platna; cijeli komad im je zaklinjanje i zazivanje tkanja koji je na stativama tuženina bijela odjeća otkan; ono što se sa prednjeg upotpunjena velikim bijelim vratila izmota rupcima, nosi se osobito u truhnjeta, truhnjela noseća žena, posljednjim danima korizme; žena u drugom stanju prostina, crni se v belini trvelji dvije pletenice koje se tužiti glasno naricati, tradicijski umjetno odebljavaju savijene obrazac oplakivanja pokojnika; kraj uha jafkati, navijati, narekati, tucanje jaja uskrsni običaj, igra, naricati najčešće na Uskrsni tvez po tvezu bijeli vez ponedjeljak kombiniran sa čipkanim bodom Tucin dan, Tučin dan dan prije tvorilo drvena forma za Badnjaka; isto kao i sv. Toma, oblikovanje sira klanje onoga što je spremno za tvorčenka šuplja klopka za Božić tvorove s pomičnim vratima tuč bronca, mjed tuča, toča grad tukača, tukač ručna stupa za U konoplju tukalo gornji dio preslice uboga gore, vrlo visoko tulac stupica, izdubeni panj kroz ubojni kamen brus, kamen koji bi životinja morala proći osobite vrste, služi za oštrenje tuligan šuplje stablo za lov na kose kod košnje; služi za somove liječenje, s magijskim tumban duga pačetvorinasta značenjem marama ubotnica hobotnica tunara jednostruka mreža stajaćica ubrada nakit glave, od umjetnoga za lov na tune cvijeća i svilenih vrpca turanj tijesak za grožđe; turan, ubradać vrsta koprene, od fine preša prozirne tkanine obrubljena turica maskirani lik u karnevalu, zlatnom čipkom, kojom mlada bivol žena u prvo vrijeme braka turnjačina tiještenje grožđa zastire lice kada ide u crkvu

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 100

ubrusac rubac od kupovne umicanje otmica djevojke kod poluvunene tkanine neželjenog braka ili kada se u čelo oglavlje, okrugla i debela žele izbjeći troškovi vjenčanja, tkanina koja se meće na čelo pira ugar dio njive koji se ostavi undurulja kisela surutka neobrađen da se regenerira unkos prednji kraj sedla, jabuka ugota magarica unterok podsuknja od domaćeg ugovor sastanak na kojemu se platna ugovara vjenčanje, obveze upletnjak nakit u kosi, sastavljen obiju strana o darovima, od lančića, lijevanih kuglica, proceduri i sudionicima svadbe listića i novčića; uplet ujak majčin brat; ujac, daidža uprta vunena uzica za nošenje ujam naplaćivanje za mljevenje u urbana etnologija proučavanje mlinu običajnosti i tradicija urbanih ujna žena majčina brata cjelina, kako u prošlosti tako i ujvenik vrlo dugačak pojas u svakodnevici, bliska urbanoj ukliči napovijedi sociologiji uknica mali prozorčić urbar, urbarij propisi kojima se ukopnica ukopna, pogrebna uređuju odnosi između košulja feudalaca i kmetova; zemljišne ukopnina odjeća koja se spremi za knjige ukop urda, vurda vrsta mliječne hrane, uksorilokalna rezidencijalnost sirutka se grije uz dodavanje prelazak muškarca u ženinu mlijeka; provaka kuću, žene i nakon udaje ostaju uročljiva trava trave koje su u roditeljskom kućanstvu poznavale samo osobe koje su, ul košnica po vjerovanju, mogle ular povodac, oglav, uzda, vođica nabacivati ili skidati uroke; ulašnik uzica za vezivanje hlača djelovanje im je uglavnom u ulenjaci božićni valjušci prženi u značenju lijeka protiv uroka ulju urok škoditi nekome ili nečemu ulično selo kuće uz ulicu ili rijeku pomoću pogleda i želja; kljuka, ulika, uljika, uljka, uljikva urek maslina usklisure zimske vunene bijele ulište pčelinjak, čelinjak, vulnjak, čarape čelci uskočiti intiman odnos djevojke s uljenica posudica u kojoj je ulje i momkom prije vjenčanja, imati služi za rasvjetu odnos prije vjenčanja ulje violito ulje u kojemu su Uskrs dan Isusova uskrsnuća; otapane latice ljubica čišćenje kuće i okućnice, uljez muškarac koji nakon bojanje i ukrašavanje jaja, vjenčanja dođe stanovati u blagoslov jela, djevojke s ženinu kuću; pripuz, dohodar, blagoslovljenim jelom trče domazet, domazetović, kući, pomični blagdan, obično prišupak, privuk, utoskalo u travnju ili ožujku; Vuzem, uma žuta ljepljiva zemlja Vazam pomiješana sa slamom koja uskrsna peciva kolači koji se služi za jednostavne papuče samo o Uskrsu peku, značajna između đona i podstave

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 101

su pletena peciva s umetnutim Kućne zadruge u južnih jajem Slavena, Beč, 1859. Školovao uskrsna kola na uskrsni se u Beču. Bio je priklonjen ponedjeljak počinje doba ilirizmu. Osim zanimanja za plesanja kola, kolanje zadruge, bavio se pisanjem uskrsni krijes običaj paljenja spisa pravnoga karaktera. vatre u noći od Velike subote Stvorio je “model zadružnog na Uskrs života”. uskrsno jaje simbol periodičke utkanica bod kod veza brojem obnove prirode utor dno bačve usmena epika opjevava događaje uvača drveno vedro sa dva drška i junake, karakteristične su uvrati prostor za okretanje pluga formule, modeli tvorbe stihova uzanca navika, običaj, upotreba; usmena književnost poseban užanca oblik jezičnog stvaralaštva, koji uzdarje povrat dara, odgovor na u principu nije zapisan u darivanje knjigama uzengija u što jahač utiče noge na usmena predaja usmeni književni konju žanr, a ne izravno svjedočenje užanca običaj, navada o zbilji i zato predaje nisu uže usukane vlati kojima su na vjerodostojna svjedočanstva njivi snopovi povezani usnivanje najjednostavnije u žežin uoči, dan prije blagdana ukrašavanje prilikom samog užina ručak, podnevni obrok snovanja uživo zidanje kamenom i vezanje usnivanica košulja od jednostruka žbukom pamuka usprema ostava s gotovim mliječnim proizvodima i V krevetom, dio stana u planini usuho zidanje kamenom bez vabac, babac niz udica unaokolo veziva nanizanih u olovnom središtu, uši dodatak kose daske na ralu; za za lov sipa, liganja razgrtanje zemlje, brazda vaćel ubradač, konjga, ženska ispada šira, ali ne prevrće povezača od krpa; vaćov zemlju kao daska vagir oval koji leži na konjskoj šiji ušoreno selo kojemu kuće čine i na koji je prikačen plug ili ulicu, nisu razbacane već u drugo pomagalo koje vuče pravilnome nizu vala tanka, prozirna tkanina; uštipak slatko jelo, umiješano starinski šupljikavi vez, npr. za brašno, jaja i voda te prženo na rukave masti vald nabor na odjeći ušur ujam, dio brašna koji se valdanica ljetna suknja od tankoga ostavlja mlinaru kao plaća za sukna, modra; carza mljevenje, umjesto novca valov korito za napajanje stoke; Utješenović-Ostrožinski, kopanja Ognjeslav (Ostrožin kraj Valvasor, Johann Weikhard (17. Vrginmosta, 21.8.1817 - st.) opisuje život Hrvata u Zagreb, 8.6.1890) napisao prvu sjevernoj Istri, Rijeci, Senju i raspravu o tematici zadruga,

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 102

Žumberku; djelo Slava varoška nošnja pučka odjeća s vojvodine Kranjske, 1689. velikim gradskim utjecajem u valjavac, vajavac preša za kroju i materijalu masline, jednostavni mlin varotice sitni pozamanterijski smješten uz kuću i s svileni ukras za žensku nošnju jednostavnim kamenim varzilo crvena kupovna boja za koritom za mrvljenje maslina; bojanje jaja; vrazilo, toć fernambuka valjanje jaja uskrsna igra, čije jaje vasiljica vrst blagdanskog kolača ode najdalje pobjednik je; sa oblikovanim križem na sebi kotrljanje vašar sajam, pazar valjenke čizme od valjanog sukna, vatra zdravonosna, lustrativna i pusta ili čohe; obuvaju se preko apotropejska moć, ima druge obuće mističnu snagu i kultnu ulogu u valjušci tjestenina životu vampir zao duh pokojnika, noćno vazmeni ognji uskrsne vatre strašilo, vukodlak; mrtvac za vedi gorostasna bića obiteljsko kojega se vjeruje da je izašao iz patronatskog značenja, rado su groba kako bi sisao krv živima se družili sa ljudima vandrovanje putovanje obrtničkog vela berita duga muška kapa pomoćnika svijetom radi ispletena od modre vune i stjecanja radnog iskustva povaljana, u obliku tuljca je i vanga vrsta ribarske mreže vrh pada prema ramenu vanjkuš jastuk punjen kokošjim vela ort veliki organizirani ribolov perjem ili pljevom Veles zmijoliki bog stoke; u varak pozlata slavenskoj predaji Velesova varenik vruće vino u koje je dodan postojbina je voda med i biber, po običaju pije se veleta veo, koprena; malo trokutno na Božić prije jela jedro pri vrhu jarbola varenika mlijeko ugrijano Velika Gospa 15. kolovoz, usijanim kamenjem koji se prinošenje prvog grozda u ubace u posudu; cjeđ od crnog crkvu gdje se objesi; sinjska grožđa koji se kuha na vatri alka varenje kuhanje u loncima Velika nedjelja sedma korizmena varga opančar; kožar, štavitelj nedjelja varićak mjera za žito (oko deset Velika subota dan u Velikom litara); varčak, varečak tjednu kada se razvežu crkvena varizlana, varzlana jaja uskrsna zvona jaja koja se samo bojaju; velike poklade tri dana prije ovarzilita jaja, broće, broćka, Pepelnice bojak, tučak, kaluđer Veliki četvrtak dan u Velikom varjača, varnjača velika žlica; tjednu kada se vežu crkvena kutlača zvona varnica kaca ukopana u zemlju, u Veliki petak strogi post, ponegdje kojoj se opančarska koža se pije vino, pjevanje muke zalužuje veliki staćilo svatovski dužnosnik varoš grad Veliki tjedan priprema za predstojeće uskrsne blagdane,

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 103

uređivanje kuće, vezivanje vezenka naziv rubine u starijem crkvenih zvona, post, baraban sloju slavonske nošnje; odnjica veliko obilježe završetak razdoblja veža kuhinja vjereništva viaticum prilog u grobu, velur vrsta baršuna, samt, somot, popudbina kadifa; velud vidari narodni ljekari koji Velja noć poganska Nova godina manuelno liječe iščašenja i veljun krabuljni ples; maskenbal, druge slične bolesti karneval vide oveći drveni vijci na venčanice završne grede na kojima suprotnim stranama kamene počiva krov podloge tijeska za masline, uz venec navijat pletenje svadbenog čiji je rub dubljeni kanalić vijenca vidina vila, žena nadnaravnih ventula lepeza; mahalica osobina, vještica venturin razdoblje prije prvog vidjelica otvor u krovu u mraka i poslije zadnjega (dva potleušici puta ljeti), kada se lovi mrežom vidjelo svjetlost plivaricom Vidovo pale se kresovi verige, verižnjača željezni lanac viganj ženska haljina nad kominom; komoštre viganj, duganja kovačnica verižnjača drvena greda na kojoj vijača drvena lopata za vijanje su učvršćene verige vila maskirani lik u karnevalu Vetranović-Čavčić, Mavro vilaet zemlja, zavičaj, postojbina (1482/3-1576) opisuje Židove u vilaš mladi ovan Abramovo doba kao Vlahe u vile jezerkinje, vodene vile, vile u Dubrovačkom zaleđu oblacima, biljarice; vjerovanje vez brojem ukras na ruhu, izvodi u sveprisutna bića, često mrtve se brojenjem niti podloge osobe; samovila, samodiva; vezivanje čvora otežava porod, stvorovi kao ljudi a ipak nisu sputava “muškost” ljudi; tajanstvena ženska bića vez po papiru vez sa podmetnutim koja žive daleko od ljudi, a papirom, izveden zlatnim ipak im pomažu i s njima koncem bez dodavanja drugih komuniciraju boja vilci vile muškog roda vez po pismu ukras na ruhu, vilenice ljudi miljenici vila; vilaši prema nacrtanom ili vileni kovitlac kolo vila koje je, zamišljenom liku po vjerovanju, opasno za ljude, vez naskroz zlatni vez, izvodi se ali isto tako i za “bolest”, plosnim bodom vještice i personificirana zla Vezdin, Ivan Filip (1748-1806) uopće od 1776-1789. godine boravi u vilenjaci muška djeca koju rode Indiji. Svojim radovima vile utemeljio europsku indologiju. vinac kovinski ukras koji se U raspravama o indijskoj prihvaća na ruho visoko na kulturi unosi mnogo etnoloških prsima, sastavljen od tankih elemenata. Značajno djelo: lančića i mnoštva lijevanih, Brahmanski liturgijski, kucanih i na proboj rađenih mitološki, civilni ... sustav, listića; perišan 1791.

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 104

vinotok oveći drveni vremena; djelo Ključ Svetome vinogradarski sud, više širok pismu nego visok, u kojemu se u Vlah kod različitih naroda naziv za vinogradu nogama gnječi različite tuđe narode; grožđe stanovnici kopna za otočane; vinovina list od trsja vinove loze pravoslavci za rimokatolike viraj zemlja u koju odlijeću ptice Vlaj i danas naziv za stanovnike selice u jesen Dalmatinske zagore virilokalna rezidecijalnost vlaka terasica u krškome terenu (u muškarci i nakon ženidbe vinogradu i sl.) ostaju u roditeljskom vlak šajtar mreža potegača; spušta kućanstvu, a žene samo do se u more iz čamca; držak se udaje nasloni o bok čamca visilice nakit za žensko oglavlja, vlak virnjaš velika mreža; vuče se stakleno zrnje sistemom konopaca vitlac komadić drveta sa kukom, vlas kosa, često magijski objekt služi umjesto vretena vlaško brojenje ovaca u zagorskoj vitl, vitlić za namatanje pređe u Dalmaciji, do=2, pato=4, klupka šasto=6, šopći=8, zeći=10 itd. vitrica košara pletena od kalanih voda daje život i zdravlje, ima drvenih trakova; brukvica očisnu moć, ona se dariva, ne vižlini mala bića sa svjetlima, smije ju se prevariti obično po grobljima vodenica mlin na rijeci, potoku, vjedogonja vidovnjak, čovjek iz mjesto gdje se sakupljaju vile i kojega u snu iziđe duh; druga nadnaravna bića jedogonja, vidogoja vodir brusna torbica od dubenog vjedovit vidovit drva, posebna posudica za brus vještac, vještica baca čini na ljude s vodom i mazalom; vodijer, kojima želi zlo; odaje se tobolac vračanju uz pomoć svakojakih Vodokršće Sv. Tri Kralja, postupaka, u potrazi za tajnama blagoslov kuće, blagoslov prirode, kako bi stekao čarobne blaga moći, ili stekao materijalna vojkavice glazbeni oblik srodan dobra, vješticama postaju more ojkanju kada se udaju; coprnice, volat, volta bačvasti svod ceprnice, ceprnjaki, viške, Volos stroslavenski bog stoke; štrige, štrigi, štringe, vidine, Veles vištice, višćice, vešće, višćun, volovača bič za volove višćak, bilfo, dobrice, voranci uzdužne pruge u osnovi su nedobrice naborane, opuštene; čeranci vlača drljača, brana voštari majstori koji prerađuju vlačale konstrukcija od drva na vosak i proizvode svijeće kojima se plug vozi od kuće na votiv zavjetni dar, obično crkvi, i njivu i s njive kući to takav koji simbolizira želju Vlačić, Matija (16. st.) naučavao darodavca; figurica od srebra je kako tumačenje starih ili voska tekstova ili prošlosti nije votivan zavjetan, posvećen moguće bez poznavanja načina voz kola govora i načina života ljudi i vrač narodni ljekar

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 105

vračanje magijski postupci, vrganj hibrid rala i pluga; plužica odnose se na izazivanje neke Vrhovac, Maksimilijan materijalne koristi, izazivanje (Karlovac, 23.11.1752 - štete drugome i sl. Zagreb, 16.12.1827) biskup i vrače snopovi konoplje dok se političar. 1813. godine uputio moči u vodi prvi Poziv svećenstvu svoje vračitel, vračitelka onaj koji liječi dijeceze da mu šalje narodno tradicijskim metodama blago, tj. folklorne sadržaje. vračiti liječiti narodnim Između ostaloga jedan je od lijekovima osnivača sadašnje Nacionalne i vračtva narodni, magijski lijekovi sveučilišne knjižnice u i trave; vraštvo Zagrebu. vragodusni koji je pod utjecajem vrnčanje prepletanje kožnih traka vraga vrnja košara za darove vratilo dio tkalačkog stana; vrsta stucani i samljeveni kalcit navijač vrša, vršva sprava od pruća za Vraz, Stanko (Cerovec kraj lovljenje ribe Ljutomera, 30.6.1810 - Zagreb, vršaj rasprostrto snoplje na gumnu 24.5.1851) ilirac, pjesnik. vrtača dolina 1839. godine izradio pravila za Vrtičava srida srijeda u pola zapisivanje i opisivanje korizmenog posta folklornih sadržaja i života na vrulja izvor bočate vode selu (Kolo od III do VII). vrvica uže od kostrijeti za nošenje Razradio metode terenskog brimena rada. vrzino kolo vilinsko kolo u kojem vražarica vračarica od koje postoji đaci izuče trinaestu školu i strah kao od vještice postanu grabancijaši vražda krvna osveta, običajno vučija plosnata posuda od drvenih etično i moralno zaduživanje; dužica mirenje krvnika s rodbinom vuglič ugao usječen u preklop ubijenoga vukari, vučari ophod oko Božića, vražji pečat žena je vještica ako mlađi muškarci obilaze selom s ima madež ispod pazuha desne vučjom kožom ruke, pod grudima ili gdje vukodaška mišina mješina drugdje; madež vukodlaka vrčanac opanak vukodlak vampir, demon; nastaje vrčina noćna posuda nakon smrti vještice koja je vrdako vešta od sukna prije bila mora, ljudi koji se vretenača mjerica, kotarica nakon smrti vraćaju među žive vreteno pomagalo za sukanje niti, da bi im činili zlo, rađaju se u konusni štapić; uspravna greda “crvenoj košuljici”, mrtvac koji na tijesku za masline na koju su noću izlazi na Zemlju, a vidljiv ljudi okretanjem namatali je samo u času ubijanja, u liku konop čiji je drugi kraj bio mješine pune krvi; vukudlak, vezan za vidu kudlak, fudlak, ukodlak, vrimenjak osoba koja može ukodlačica, ukosica, korlak, prouzročiti tuču i nevrijeme, štrigon, štrigun, obrstar utječe na vrijeme vukolovka klopka izrađena kao vrit površinska mjera, 864 m2 ograda od pruća, sastoji se od

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 106

dvaju koncentričnih krugova; zacoprati začarati kotar, tor zacrtnjak zaglavak u plugu kojim vul košnica se crtalo odozgo zaglavljuje Vuletić-Vukasović, Vid (Brsečine zadavača oje, gredelj kraj Dubrovnika, 16.12.1853 - zadavčići demonska bića koja Dubrovnik, 10.7.1933) kulturni nastaju od umorene, pobačene povjesničar, proučavao je i ili nekrštene djece (kao i spašavao korčulansku macići), noću plaču i zovu spomeničku baštinu. Bio je roditelje kojima jedino i mogu učitelj u Dubrovniku i Korčuli. nauditi; nevidinčići, Objavio je niz članaka i medivančići rasprava s područja povijesti, zadruga život više generacija u povijesti umjetnosti, jednoj zajednici, velika obitelj i arheologije i etnologije: kućanstvo s više bračnih Napomene o narodnom parova, zajednička imovina, umijeću, Dubrovnik, 1913; zajednički rad i zajedničko Imena i prezimena zlatara u starješinstvo, održavanje Dubrovniku XV. vijeka, patrijarhalnih odnosa u Rešetarov zbornik, Dubrovnik, gospodarenju, čvrste običajne 1931. norme; oblik obiteljske vunenaš vuneni rubac za glavu zajednice vureki, vroki uroci zadružna obitelj svi članovi vuštan ženska suknja od domaćeg zadruge, odnosno proširene bijelog platna obitelji vutlak šupljikavo prebirano tkanje zagažnja vrsta pletene ribarske geometrijskih motiva mreže Vuzem, Vazam Uskrs, prestanak zagledačina pretprošnja, gledanje nemrsa, ponovno uzimanje prije prošnje mesa zagovor zavjetna molitva vuzmenka, vazmenka uskrsni zagrljač okovratnik krijes, visok i do 6 metara, zahlađe mjesto gdje je hlad sastavljen od velikih motki zaimače morske ili slatkovodne među kojima se naslaže granje; mreže koje se uvis podižu vuzmica, vuzemlica, vuzelnica, zajam recipročna razmjena radne vuzmenjak, vuzemljak, snage pri većim poslovima, s vuzijelnjak, vuzmeni oganj, nedefiniranim datumom kris uzvraćanja zaklade skupni naziv za srebrne toke, dugmad i oružje Z zaklinjanja način magijskog djelovanja uz magiju riječi zaboj mjesto gdje se krči zemlja zakon brak; hižni zakon zabratka rubac zabrađen i vezan Za križen, Za križem uskršnja otpozadi procesija na Hvaru, između zabrdnjača mala gredica na četvrtka i petka razboju, stoji odozgo preko zakuljaviti zatrudnjeti stativica, a o njoj vise šipila i zakunđak stražnji dio poculice brdila zakusniti napojiti, kao dio svatovskog običaja

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 107

zaoblica božićna pečenka; veselica zavjeti obećani materijalni dar zaova muževa sestra; zava crkvi za izlječenje i ophodi oko zapanjivati okopavati vinograd svetišta prvi put, zgrtati zemlju uz panj zbijena sela stisnute kuće zapara sparina, omara zdelnjača zidna stalaža za posuđe zaperak maleni listić od loze koji sa tri do četiri police se odreže da ne raste dalje da bi zdig silazak stoke s planine, ljetnih grozd bio jači staništa zapetak čarapa oko pete zduhač vjedogonja, vještac; zduha zapetnica, zapetnjica stražnji dio zđulo, zjalo otvor za loženje na opanka peći zapinjač, zapinjača drvo, motka zec darovatelj pisanica za Uskrs na tkalačkom stanu za zejtinjača pamučna marama popuštanje pređe na vratilo bojana tehnikom batika; zapirač slatkovodna mreža mumlija potegača zelenčina grožđe koje raste na zapisi prave ih svećenici, često neplodnu tlu druge vjere, imaju apotropejsku zeleni Juraj proljetni jurjevski i kurativnu moć; magijske ophodni lik u direktnoj vezi sa formule zapisane na papiru ili starom slavenskom kruhu koje bolesnik nosi uza se mitologijom; hoda poklopljen ili pojede spletenim košem; sam zeleni zapitki prošnja Juraj u povorci šuti zaponac vrpca za stezanje na zeljanica pita od zelja kikliću, prsluku Zemlja štovala se poput nebeskih zapreg suknena pregača tijela, daje ljudima zdravlje ili zapunit svojim dahom nanijeti bolest nekome bolest zet kćerin ili sestrin muž (bratu) zar vanjska odjeća muslimanki zibača kolijevka koja se može zarač čavao ili što slično čime se zibati čisti lula ili kamiš zidanica prostorija zaramlje zlatom izvezeni dio na zijev u zijev, ukrasna tehnika koretu prebiranjem niti osnove zaruke predsvadbeni običaj, iskaz zikva, zivka kolijevka odluke da se zasnuje brak zimorad ružmarin zaspel mjera za pređu zimski običaji počinju u zastor pregača panonskog dijela; studenome i traju do Poklada; fertun središnje mjesto zauzima zaštitna magija odbijanje i božićni skup zastrašivanje zlih sila zivalo nakit na glavi zatka vez na okrajku pregače zlatara slavonska odjeća bogato zaušit uzrokovati kome kakvu urešena zlatnim vezom; bolest (vjerovalo se da mrtvaci marama, šamija mogu zaušit) zlatni šudar trokutasta marama od zavada svađa žućkastobijelog finog atlasa ili zavijača bolest na vinovoj lozi od svilenog damasta koje se list zavija; ženska zlato apotropej mineralnog marama porijekla, zbog vrijednosti, čistoće i boje

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 108

zlatovez tehnika prošivanja zub kamena konzola zlatnom žicom zubac istureni kamen na kući zlevanka kolač od kukuruznog pored prozora brašna pomiješanog sa zubača grablje sa drvenim zubima mlijekom, jajima, maslom i za sijeno vrhnjem zubatica, zuba brana koju su zlogoda oblak koji nosi oluju, grad izrađivali tesari, gredice s zmaj čuvar skrivenih blaga, klinovima su učvršćene u protivnik kojeg valja savladati okvir; brnača, drljača da bi se došlo do blaga; zubato sunce zimsko sunce poistovjećuje se sa zmijom; lik zunj lipanj u staroj slavenskoj mitologiji zurna, zurla glazbeni duhački zmija dio mitologije, instrument, vrsta frule, poistovjećena sa zmajem elementarna oboa zmijari osobe koje se zvekači, zvekače praporci; profesionalno bave lovom i zvekačice prodajom zmija, vjeruje se da zvjezdari, zvezdari ophod na Tri nad zmijama imaju neku moć Kralja s elementima koleda; tri zmijski kralj shvaćanje da zmije kralji imaju funkciju starješine, zvonar ovan sa zvonom, vladara; zmijska kraljica, predvodnik stada modros, kačec zvončari pokladna ophodna grupa znak kombinacija pojma i zvrk ukras na suknenoj odjeći, akustične slike, označenog i velika suknena ploha označitelja; stimulans čiju mentalnu sliku naš duh vezuje uz sliku drugog stimulansa Ž koju treba oživjeti u cilju općenja; nosilac značenja, žagra zglob koji spaja dijelove oja nešto što posjeduje značenje, između jarma i kolica predmet koji upućuje na neki žaket vrsta muškog svečanog drugi predmet kaputa; kaputić, prsluk zobun, zubun vrsta prsluka; žalba nošnja za žalost ženski haljetak koji se nosi žara velika teška zemljana posuda preko haljine; bez rukava za vodu, rjeđe vino ili ulje; zobnica, zovnica torba sa hranom velike spremnice koja se konju objesi o vrat žar-ptica rajska ptica u našim zora košulja od debelog platna narodnim pričama Zoranić, Petar (1508-1550?) žbanja malen drveni sud u kojemu opisuje život seljaka u se drži i prenosi piće zadarskome zaleđu, žbjaka bjelilo za obuću postavljanje majskog drvca, ždrilo otvor na gornjim dijelovima guslanje, vjerovanja; djelo suknje ili drugih dijelova Planina, 1536 ženske nošnje zornica jutarnja misa ždrilj struk zrak uz Zemlju i vodu “treći žegar svadbeni dar junak”, zdravonosan zrman rođak zrnčani bod kod veza po pismu

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 109

željezo apotropej mineralnog Zagorac koji je štitio probitke porijekla, zbog tvrdoće i vlasnika vinograda otpornosti župetac muški prsluk od svile ili ženidbar mladić koji se ženi samta žešnica pokrivalo istog oblika kao žurka, zurka sukneni haljetak i rub, ali od tankog batista dugih rukava žetica sirutka, dobivena žutaci žuti dukati kao nakit na sažimanjem svježe usirenog đerdanu, fesu ili kapi sira žuteljci djevojački nakit za glavu žežin post; velika vatra paljena na blagdan žganci kaša od kukuruznog zrnja; palenta, pura žitak razne vrste žita žitnica zgrada za spremanje žita žitovica ječmeni kruh živac kamen izniknuo iz zemlje i ne da se pomaknuti živa vatra vatra koja se pali kresanjem drveta o drvo; obredna, božićna vatra na ognjištu na kojoj gore badnjaci žlajf kočnica na seljačkim kolima žličar mlin vodenica s vodoravnim vodnim kolom žmul čaša žoke vrsta obuće od vune žrtva odricanje od zemaljskih veza iz ljubavi prema božanstvu; zamjena za prinositelja – žrtvovanje mora postići svoj cilj u njegovu korist; vrhunac obreda žrtva ljevanica žrtvovanje, prolijevanje tekućine (vode i vina najčešće) u obredne svrhe; libacija žrtva paljenica spaljivanje životinje ili biljke u obredne svrhe žrtvenik mjesto na kojemu se ostvaruje žrtva, odnosno ono što se čini svetim žrvanj naprava za ručno mljevenje žita; žorna žuka brnistra župan nadglednik pri jematvi, u primorju obično dalmatinski

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 110

INDEKS IMENA Habib 36 Hefele, Ferdo 36 Ardalić, Vladimir 9 Hektorović, Petar 36 Ardener, Shirley 9 Herder 31 Arhiđakon, Toma 9 Hranković, Dujam 37

Bastian, Adolf 28 Ilić-Oriovčanin, Luka 37 Bachofen, J. J. 28 Ivanišević, Frano 38 Bedeković, Josip 12 Belović-Bernadzikowska, Jelica 12 Jajnčerova, Kata 39 Benedict, Ruth 50 Jansen, A. 61 Benigar, Ivan 12 Jardas, Ivo 40 Berger, Salomon 12 Bijelić-Bogdan, Pavlina 13 Katančić, Matija Petar 42 Biljan, Mijo 14 Kažotić, bl. Augustin 43 Bjelovučić, Nikola Zvonimir 14 Koludrović, Aida 45 Boas, Franz 23 Konšćak, Ferdinand 46 Bogišić, Baltazar 15 Kotarski, Josip 47 Boranić, Dragutin 15 Krader, Lawrence 57 Bratanić, Branimir 16 Krauss, Fridrich Salomon 48 Bulat, Petar 18 Krčelić, Adam Baltazar 48 Kroeber, Alfred 23, 27 Carrara, Frano 18 Kus-Nikolajev, Mirko 51 Cepelić, Milko 19 Kušar, Marcel 51 Chavannes, A. Cesar 28 Lang, Milan 52 de Diversis de Quartigianis, Leach, Edmund 90 Filippo 23 Leacock, Eleanor 9 Durkheim, Emile 87 Lerman, Dragutin 53 Lévi-Strauss, Claude 90 Engels, F. 57 Levy-Bruhl, Lucien 87 Erlich-Stein, Vera 27 Lovretić, Josip 54 Evans-Pritchard, E. E. 87 Lovrić, Ivan 54 Lukić, Luka 55 Fortis, Alberto 30, 54 Frazer, James G. 29 Malinowski, Bronislaw 31 Freudenreich, Aleksandar 30 Maretić, Tomo 57 Frobenius, Leo 51, 61 Marković, Tomo 57 Matasović, Josip 58 Gaj, Ljudevit 31 Mauss, Marcel 87 Gamulin, Jelena 32 Mead, Margaret 50 Gavazzi, Milovan 32 Mikac, Jakov 59 Godelier, Maurice 57 Milčetić, Ivan 59 Gottlob, Anton Karl 84 Morgan, Lewis H. 28 Graebner, Fritz 51 Moszynski, Kazimierz 48 Gušić, Branimir 35 Gušić, Marijana 35 Nimac, F. 64 Nodilo, Natko 64

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 111

Orbini, Mavro 67 INDEKS Paulić, Tereza 70 Petančić, Feliks 71 TEORIJSKIH Pop Dukljanin 75 POJMOVA Pribojević, Vinko 77 agnat 7 Radcliffe-Brown, A. R. 31 agnacija 7 Radić, Antun 9, 39, 54, 63, 80 agnatsko srodstvo 7 Ratzel, Friedrich 51 akefalna društva 8 Relković, Matija Antun 82 alegorija 8 Ritter-Vitezović, Pavao 12, 82 amblem 8 Róheim, Géza 13 analogija 8 Rohrlich-Leavitt, Ruby 9 analogna magija 8 Rožić, Vatroslav 83 anarhična društva 8 Rubin, Gayle 9 animalizam 8 animizam 8 Sabolović, Martin 84 antropologija 8 Sapir, Edward 13 antropologija žene 8, 9 Schmidt, P. Wilhelm 51 antropos 9 Seljan, Mirko 85 antska teorija 9 Seljan, Stevo 85 apolog 9 Severović, T. 86 apotropej 9 Sklevicky, Lydia 87 apotropejska magija 9 Stepanov, Stjepan 89 arhetip 9 Steward, Julian H. 64 astralna vjerovanja 9 atribut 9 Širola, Božidar 93 autohtona kultura 9 Šižgorić, Juraj 93 avunkulat 10

Tkalčić, Vladimir 97 balada 11 Tommasini, Giacomo Filippo 97 biandrija 13 Tončić, Kamilo 97, 98 bigamija 13 Tylor, Edward B. 29 biheviorizam 13 blagdan 14 Utješenović-Ostrožinski, božićni običaji 16 Ognjeslav 102 ceh 19 Valvasor, Johann Weikhard 102 celibat 19 Vetranović-Čavčić, Mavro 104 ceremonija 19 Vezdin, Ivan Filip 104 ceremonijalna cjelina 19 Vlačić, Matija 105 cikličko poimanje vremena 19 Vraz, Stanko 106 crkvena godina 20 Vrhovac, Maksimilijan 106 Vuletić-Vukasović, Vid 107 čopor 22

Zoranić, Petar 109 dedukcija 23 demografija 23 White, Leslie A. 64 demonizam 23

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 112

demonologija 23 genealogija 33 denotacija 23 generalizacija 33 difuzionizam 23 generičan 33 dijakronija 24 geneza 33 dijalektologija 24 geniografija 33 dinarska kulturna zona 24 gens 33 divinacijska praksa 24 gentili 33 divljaštvo 24 gentilno uređenje 33 duhovna kultura 25 genus 33 dunavska teorija 26 germanska teorija 33 ginekokracija 33 egalitarna društva 27 godišnji običaji 33 egzogamija 27 emsko 27 halucinacija 36 endogamija 27 henoteizam 36 epifanija 27 hepatoskopija 36 epika 27 hidromantija 36 epopeja 27 hiromantija 36 etimologija 27 historicizam 36 etnik 27 holizam 37 etnocentrizam 27 homeopatija 37 etnogeneza 28 hominizacija 37 etnografija 28 homogalakti 37 etnografski prezent 28 horda 37 etnoliza 28 etnologija 28 idiom 37 etnologija svakodnevice 28 idol 37 etnomuzikologija 28 idolatrija 37 etnonim 28 ilirski pokret 38 etno-park 28 imitativna magija 38 etnopsihologija 28 incest 38 etnos 28 indukcija 38 etsko 28 inicijacija 38 evolucija 28 interpretacija 38 evolucijska teorija 28 iranska teorija 38 evolucionizam 28 izazovna, poticajna magija 38 fenomen 29 jadranska kulturna zona 39 fenomenologija 29 jesenski krug običaja 40 fetiš 29 fetišizam 29 kasta 42 folklor 30 kastinstvo 42 folklorno kazalište 31 kavkaska teorija 43 forma 30 kefalna društva 43 formula 30 kognat 45 fratrija 30 kognatsko srodstvo 45 funkcionalizam 31 konotacija 46 kontagiozna magija 46 gamonomija 32 kontigvitet 46

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 113

kozmogonija 48 metafora 59 kriterij forme 48 metonimija 59 kritički evolucionizam 48 mit 60 krvna osveta 49 mitologema 60 krvno srodstvo 50 mitologija 60 kućanstvo 50 mitske predstave 60 kult 50 monizam 60 kultura 50 monoandrija 60 kulturna antropologija 50 monogamija 60 kulturna jedinica 50 monoginija 61 kulturni areal 50 monoteizan 61 kulturni krug 50 morfologizam 61 kulturni obrazac 50 kulturno-povijesna etnologija 50 narodna umjetnost 63 kumstvo 51 narodoznanstvo 63 kurativna moć 51 neoevolucionizam 64 kuvada 51 neolokalna rezidencijalnost 64 nuklearna obitelj 65 lamentacija 52 legenda 53 običaj 65 levirat 53 običajno pravo 65 libacija 53 obrambena magija 65 lineage 54 obred 65 linearno poimanje vremena 54 obred prijelaza 65, 66 liturgijska godina 54 obredi agregacije 66 lunarni kalendar 55 obredi margine 66 lunarni kult 55 obredi separacije 66 luperkalijski karneval 55 okretanje naoposum 66 lustracija 55 oposun 67 lustrativna magija 55 panonska kulturna zona 68 ljetni običaji 55 panteizam 68 ljudske tranzicije 55 panteon 68 parabola 69 magija 55, 56 patrijarhalni poredak 70 magija brojeva 56 patrijarhat 70 manizam 56 patrilinearnost 70 mantika 56 patrilokalnost 70 marksistička antropologija 57 patrimonij 70 materijalna kultura 58 pleme 72 materinsko pravo 58 pobratimstvo 72 materinstvo 58 poliandrija 74 matrijarhat 58 poligamija 74 matrifokalna društva 58 poliginija 74 matrilinearnost 58 politeizam 74 matrilokalnost 58 povijest 76 matrimonij 58 praznovjerje 76 matristička društva 58 preanimizam 76 matronimik 58 primicijska žrtva 78

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 114

prirodno-svemirske tranzicije 78 transhumantno stočarstvo 99 proljetni običaji 78 pučka etimologija 79 uksorilokalna rezidencijalnost 101 urbana etnologija 101 rasa 80 usmena epika 102 religija 81 usmena književnost 102 relikt 81 usmena predaja 102 ritus 82 ritual 82 virilokalna rezidecijalnost 105 rod 82 zadruga 107 saturnalijski karneval 85 zaštitna magija 108 segmentirana društva 85 zimski običaji 108 seksizam 85 znak 109 seoska endogamija 85 simbol 86 žrtva 110 simpatička magija 86 žrtva ljevanica 110 socijalna antropologija 87 žrtva paljenica 110 solarni kalendar 88 solarni kult 88 sororat 88 spiritizam 88 starosno načelo 89 stereotip 89 strukturalna antropologija 90 strukturalizam 90 supkultura 90 supkulturne razlike 90 survival 90 svagdan 91

štovanje predaka 94 tabu 95 tabu incesta 95 teizam 96 teofagija 96 teofanija 96 tip 97 tipizacija 97 tipologija 97 toponim 98 toponimija 98 toponomastika 98 totem 98 totemizam 98 tradicija 98 tradicijski kalendar 98 tradiranje kulture 98

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 115

Materice 58

INDEKS BLAGDANA Nevina dječica 60 Nikolinje 64 I SVETAČKIH Nova godina 45, 65 DANA Oci 66 Advent 7, 16 Antunovo 9 Pačista nedjelja 68 Pepelnica 47, 70 Badnjak 10, 16, 26, 45 Petrovo 71 Bezimena nedjelja 13 Poklade 14, 21, 49, 74 Bijela nedjelja 13 Posna nedjelja 75 Bijela subota 13 Blagovijest 14 Silvestrovo 85 Blaževo 14 Spasovo 88 Božić 7, 14, 15, 16, 17, 21, 45, Sredoposna nedjelja 88 54 Stjepanje 89 Sv. Andrija 91 Cvijetnica 20, 68, 78 Sv. Barbara 91 Sv. Blaž 91 Čista srijeda 47 Sv. Duje 90 Čista nedjelja 21 Sv. Filip i Jakov 30, 91 Svijećnica 91 Djetinjci 24 Svi sveti 40, 79, 91 Duhovi 25, 26, 48, 78, 83, 97 Sv. Ivan Glavosjek 92 Dušni dan 26, 40 Sv. Katarina 92 Sv. Kliment 92 Filipovo 30, 91 Sv. Lucija 17, 92 Sv. Matija 92 Gluva nedjelja 33 Sv. Toma 92, 100 Grgurovo 34 Sv. Tri Kralja 14, 16, 26, 92, 99 Sv. Valentin 92 Ilinje 38 Ivanja 38 Tijelovo 97 Ivanje 38, 48, 75 Tucin dan 100

Jurjevo 40, 41 Uskrs 14, 47, 101

Korizma 47 Velika nedjelja 103 Velika subota 14, 93, 103 Majevica 56 Velika Gospa 103 Mala Gospa 56 Veliki četvrtak 72, 93, 103 Mali fašnik 56 Veliki petak 11, 103 Mali pust 56 Veliki tjedan 93, 103 Mali Uskrs 13 Vidovo 104 Markovo 57 Vodokršće 105 Martinje 40, 57 Vrtičava srida 106 Vuzem 107

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 116

LITERATURA boje, brojevi, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1983 Andrić, Jasna: Predavanja, Cooper, Jean Campbel: Filozofski fakultet, Zagreb, Ilustrovana enciklopedija 1983/1986 tradicionalnih simbola, Bagur, Radojka: Neretvanska Prosveta – Nolit, Beograd, narodna nošnja – Metković i 1986 okolina, Kulturno-prosvjetni Čapo Žmegač, Jasna: Hrvatski sabor Hrvatske, Zagreb, 1989 uskrsni običaji. Korizmeno- Bakrač, Ivanka: Narodna nošnja usksni običaji hrvatskog puka u Kupinca, Kulturno-prosvjetni prvoj polovici XX. stoljeća: sabor Hrvatske, Zagreb, 1986 svakidašnjica, pučka Barjaktarović, Mirko: Osnovi pobožnost, zajednica, Golden opšte etnologije, Beograd, 1977 marketing, Zagreb, 1997 Belaj, Vitomir: Predavanja, Čapo Žmegač, Jasna – Muraj, Filozofski fakultet, Zagreb, Aleksandra – Vitez, Zorica – 1983/1986 Grbić, Jadranka – Belaj, *** Hod kroz godinu. Mitska Vitomir: Etnografija. Svagdan pozadina hrvatskih narodnih i blagdan hrvatskoga puka, običaja i vjerovanja, Golden Matica hrvatska, Zagreb, 1998 marketing, Zagreb, 1998 Čulinović-Konstantinović, Belović-Bernadzikowska, Jelica: Vesna: Aždajkinja iz Manite Gragja za tehnološki rječnik Drage (običaji, vjerovanja, ženskog ručnog rada, Sarajevo, magija, liječenje), Logos, Split, 1906 1989 Benc-Bošković, Katica: Konavle – Eckhel, Nerina: Narodna nošnja tekstilno rukotvorstvo i ogulinskog kraja – Ogulin, narodna nošnja, Etnološka Kulturno-prosvjetni sabor istraživanja 2, Etnografski Hrvatske, Zagreb, 1986 muzej, Zagreb, 1983 Enciklopedija hrvatske povijesti i *** Narodna nošnja Podravine – kulture, Školska knjiga, Koprivnički Ivanec, Kulturno- Zagreb, 1980 prosvjetni sabor Hrvatske, Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1986 sv. I – IV, Leksikografski *** Narodna nošnja Dubrovačkog zavod FNRJ – Jugoslavenski primorja – Doli, Kulturno- leksikografski zavod, Zagreb, prosvjetni sabor, Zagreb, 1987 MCMLIX-MCMLXVI Braica, Silvio: Retorikom Starih u Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Carstvu Znakova, Ethnologica Leksikografski zavod Miroslav Dalmatica 7, Etnografski muzej Krleža, Zagreb, 1995-1996 Split, Split, 1998 Fazinić, Alena: Narodna nošnja *** Mala splitska kronologija, otoka Korčule - Blato, Hrvatski Etnografski muzej Split, Split, sabor kulture, Zagreb, 1993 1999 Filipi, Goran: Betinska Chevalier, Jean i Gheerbrant, brodogradnja. Etimologijski Alain: Rječnik simbola. Mitovi, rječnik pučkog nazivlja, sni, običaji, geste, oblici, likovi, Županijski muzej, Šibenik, 1997

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 117

Furčić, Ivo: Narodno stvaralaštvo Nakladni zavod MH, Zagreb, šibenskog područja, I. šibensko 1988 otočje, Muzej grada Šibenika, Kušar, Marcel: Narodno blago Šibenik, 1980 (Riječi, fraze, poredbe, *** Narodno stvaralaštvo poslovice, pričice, izrazi od šibenskog područja, III. mjesta mila i od pošte, pozdravi, u šibenskom zaleđu, Muzej čestitke, blagoslovi, pohvale, grada Šibenika, Šibenik, 1988 zahvale, molitve, psovke, Gamulin, Jelena: Narodna nošnja kletve, zakletve, tužbalice, Vrlike, Kulturno prosvjetni pitalice, zagonetke), sabor Hrvatske, Zagreb, 1988 Etnografski muzej, Split, 1934 Gavazzi, Milovan: Vrela i sudbine Leksikon ikonografije, liturgike i narodnih tradicija kroz simbolike zapadnog kršćanstva, prostore, vremena i ljude, Sveučilišna naklada Liber – Sveučilišna naklada Liber, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, Zagreb, 1978 1985 *** Godina dana hrvatskih Lozica, Ivan: Hrvatski karnevali, narodnih običaja, Kulturno- Golden marketing, Zagreb, prosvjetni sabor Hrvatske, 1997 Zagreb, 1988 Mikac, Jakov: Istarska škrinjica. *** Baština hrvatskoga sela, Iz kulturne baštine naroda Otvoreno sveučilište, Zagreb, Istre, Nakladni zavod Matice 1991 hrvatske, Zagreb, 1977 Gušić, Marijana: Tumač izložene Mileusnić, Zlatko – Šestan, Ivica: građe, Etnografski muzej, Ljudi i masline, Etnografski Zagreb, 1955 muzej, Zagreb, 1994 Hatch, Elvin: Theories of Man and Muraj, Aleksandra: Narodna Culture, Columbia University nošnja Žumberka, Kulturno- Press, 1973 prosvjetni sabor Hrvatske, Hrvatska enciklopedija, sv. I – V, Zagreb, 1988 Naklada konzorcija Hrvatske *** Živim znači stanujem. enciklopedije – Naklada Etnološka studija o kulturi hrvatskog izdavalačkog stanovanja u žumberačkim bibliografskog zavoda, Zagreb, Sošicama, HED-IEF-ZIFF, 1941-1945 Zagreb, 1989 Hrvatski leksikon, sv. I – II, Pisanica. Hrvatski uskrsni običaji, Naklada Leksikon, Zagreb, Otvoreno sveučilište, Zagreb, 1996-1997 1991 Iveković, F. i Broz, Ivan: Rječnik Radauš-Ribarić, Jelka: Narodne hrvatskoga jezika, sv. I - II, nošnje Hrvatske, Spektar, Zagreb, 1901 Zagreb, 1975 Ižgum, Marija: Predavanja, Rihtman-Auguštin, Dunja: Filozofski fakultet, Zagreb, Knjiga o Božiću. Božić i 1983/4 božićni običaji u hrvatskoj Katičić, Radoslav: Predavanja, narodnoj kulturi, Golden Filozofski fakultet, Zagreb, marketing, Zagreb, 1995 1985/1989 Šestan, Ivica: Narodna nošnja Klaić, Bratoljub: Rječnik stranih Slavonije, Kulturno-prosvjetni riječi. Tuđice i posuđenice, sabor Hrvatske, Zagreb, 1984

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 118

*** Narodna nošnja Baranje – Topolje, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1986 Vidović, Radovan: Rječnik, u: Ivan Kovačić: Smij i suze starega Splita, Split, 1971, str. 235-267 Vidović-Begonja, Ilda: Narodna nošnja Splita, Kulturno prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1988 Vitez, Zorica - Antoš, Zvjezdana – Biškupić-Bašić, Iris: Mladenka u hrvatskim svadbenim običajima, Etnografski muzej – Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 1996 Vrtovec, Ivanka: Narodni nakit Hrvatske, Grafički zavod Hrvatske - Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1985 Wesel, Uwe: Mit o matrijarhatu, Prosveta, Beograd, 1983

ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 119