ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. Str. 7 Aba Grubo
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
A ager polje, oranica aginica agina žena aba grubo (domaće, seljačko) agnat rođak s očeve strane sukno; čoha od vune ili agnacija srodstvo po ocu, krvno kostrijeti; ogrtač od abe, gunj, srodstvo džuba, dušanka agnatsko srodstvo sklop društva u abadžija proizvođač predmeta od unilinearnim srodničkim abe; krojač seljačkih odijela grupama koje nazivamo abahija, abaija pokrivač obično lineage ili gens; djeca su od čohe, stavlja se ponajviše srodna samo sa obitelji svoje konjima pod sedlo; abaja majke ili samo sa obitelji svoga abandat povezati, omotati glavu oca; postoje dvije podvrste: povezačom, pokrivačom matrilinearnost i abenjača, abenjak kapa od abe patrilinearnost. Unilinearni abit odijelo, obično se misli na znači da se srodstvo računa redovničko samo po majci, ili samo po ocu. adet običaj, navika, tradicija; Kod matrilinearnosti šerijatsko pravo, običajno međusobno su srodni, tj. pravo kod islamskih naroda spadaju u isti lineage sve žene, advenat, advent došašće, dolazak; muškarci i djeca koji mogu vrijeme od oko šest tjedana svoje podrijetlo po ženskoj prije Božića (početak crkvene liniji svesti na istu pramajku, godine); sastoji se od četiri dakle preko svoje majke, bake, nedjelje koje neposredno prabake itd. Agnatsko srodstvo prethode blagdanu Božića je pri svom postanku identično adventska košulja lanena košulja, sa društvenim uređenjem ranih djevojka je nosi u svečane dane ratara i stočara. i u korizmi agrluk oprema (otkupnina) što je aerska gromovina zračna mlada dobiva od mladoženje nepogoda, tuča, oluja povodom svadbe po aga naslov vojnih ili civilnih muslimanskim ženidbenim dostojanstvenika u Turskoj; u običajima Bosni prije agrarne reforme agršak komadić kosti ili roga (u zemljoposjednik, obliku kolutića, pršljena) što veleposjednik, gazda, vlastelin žene natiču na vreteno kad čiju su zemlju obrađivali počinju presti kmetovi agušt kolovoz agapa zajednička gozba u prvih ajam prednji kraj samara, što stoji kršćana upregnutu konju oko vrata; Agarjani naziv za Turke, Arape i jastuk uopće muslimane u našim ajan starješina nekog mjesta, starim pisanim spomenicima prvak, odličnik, velikaš agava biljka mesnatog lišća, ajat, vajat krovna streha podrijetlom iz Južne i Srednje produžena do tla, nastamba za Amerike, udomaćena i kod nas sitnu stoku na jugu; poznata čipka od ajet rečenica, redak iz Kurana agave na Hvaru, po vrijednosti ajkača dugačka i na dugačkom ravna paškoj čipki dršku svezana kandžija ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 7 akefalna društva su društva koja sredstvo za obranu od raznih nemaju kephalos (glavu), zala: nesreće, bolesti i sl. društva bez centralne instance, anača košnica određena za dakle bez poglavara, poglavice, razmnožavanje pčela kralja ili sl.; ovamo spadaju analogija odnos između bitno lovačka i segmentirana društva različitih ali u nečemu sličnih ala aždaja, zmaj bića ili pojmova aladža pamučna tkanina s utkanim analogna magija magija koja šarama; haljina od te tkanine primjenjuje analogiju, alamar vrsta kopče na odijelu površinsku sličnost alba u rimsko doba duga bijela anarhična društva su društva tunika, a kod katolika duga, do slobodna od vlasti, bez tla, bijela košulja koju oblači poglavica, kraljeva, bez države. svećenik kod mise Ona su akefalna i egalitarna; tu alegorija prikazivanje kakva spadaju lovačka društva te pothvata, stava, vrline, segmentirana ratarska i apstraktnog bića najčešće u pastirska društva. obliku čovjeka, a ponekad i anđeli nevidljiva bića, Božji životinje klanjatelji i služitelji, alkar sudionik Sinjske alke prenositelji ili izvršitelji alkarski momak alkarov njegove volje na zemlji, među pomoćnik, za razliku od alkara ljudima; zaštićuju i kažnjavaju koji je obučen u neku vrstu angora vuna od angorske koze ili “plemićke” odore, ovaj je drugih domaćih životinja sa opremljen u sinjsku nošnju sličnom dlakom alov mreža za ribe anguja jegulja alja kratki kaput s rukavima animalizam kult životinja aljina kaput animizam vjerovanje da sve stvari amajlija ima ili krije magičnu imaju duh, dušu; pridavanje moć: ostvaruje ono što duševnih svojstava prirodnim simbolizira, neku osobitu vezu pojavama i silama između onog koji je nosi i sila ankora sidro koje predstavlja anterija dio odjeće kod amblem vidljiv lik, usvojen muslimana, oblači se povrh dogovorno, da bi predočio košulje; kratka haljina bez kakvu ideju, fizičko ili moralno rukava; kaputić; platneni biće haljetak bez rukava; anteriluk ambulja dugačka vreća anteršej srednji dio samara amen simbol pristajanja i potvrde; antropologija znanost o čovjeku; upotrijebljen je u Bibliji, a na Zapadu osnovna podjela na nalazimo ga u liturgiji sinagoga kulturnu, biološku (SAD) i i u kršćanskoj liturgiji socijalnu antropologiju (Velika ambar žitnica, spremište, Britanija, Francuska), skladište; pregrada u vodi za strukturalnu antropologiju lovljenje ribe (Francuska, Velika Britanija) amidža stric, oslovljavanje antropologija žene etnološka, svakom starijem čovjeku antropološka, kulturološka i amulet predmet, privjesak koji sociološka istraživanja položaja ljudi nose na tijelu kao čarobno žene u društvu, te u svim ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 8 vidovima kulture (urbane i odbiju troškovi oko ruralne); istaknute proizvodnje i vlastitog predstavnice: Eleanor Leacock, uzdržavanja Shirley Ardener, Ruby argan drvena naprava za istezanje Rohrlich-Leavitt, Gayle Rubin broda na suho antropos čovjek argat mala rupa u zidu suhozidice, antska teorija teorija o podrijetlu potleušice, umjesto prozora Slavena vezana uz Ante arhetip prvobitna struktura neke Antunovo 13. lipnja, na ovaj društvene pojave datum transhumantni stočari Arhiđakon, Toma (1200-1268) iz počinju izdig, drugu etapu Splita piše o vjerovanjima i penjanja na veće visine običajima povezanim s apolog je basna, poduža pomrčinom Mjeseca, opisuje pripovijetka o životinjama, Mongole koji su doprli do pred poučna sadržaja splitske zidine; djelo Historia apotropej naziv za predmete ili Salonitana nešto drugo što služi za armerun ormar odvraćanje nesreće, svojom aršin mjera za dužinu (68 cm) snagom uništavaju zle sile; arta pribor za ribolov hamajlija, amajlija, amulet, astal stol, trpeza talisman, uzrečica, molitvica i astar pamučno platno sl. astralna vjerovanja vjerovanja u apotropejska magija zaštitna razne moći zvijezda, magija, magija odvraćanja, prvenstveno u sudbonosnu i obrambena magija proročansku moć zvijezda arabeska arapska šara asturlija crvena marama arambaša vođa družine, glavar ašanjka, ašanka ženska kapa arar vreća od kostrijeti; polovina nalik na ovrljinu konjskog tovara at konj arbija šipka od drva ili kovine za atigur krzno od crne ovce nabijanje baruta atlas sjajna svilena tkanina Ardalić, Vladimir (Đevrske, atribut je predmet ili slika što 9.11.1857 - Đevrske, osobi, zajednici ili moralnom 25.11.1920) etnograf amater; biću služi kao znak seljak iz Đevrsaka, Bukovica, raspoznavanja; izabire se suradnik Antuna Radića, karakterističan dio koji skupio građu o životu i označuje cjelinu običajima Srba u svojem autohtona kultura jedna od zavičaju i napisao monografiju parola radićevske politike, koja Bukovica, objavljenu u se uglavnom svodila na Zborniku za narodni život i uzrečicu “Pleti kotac ko i otac”, običaje od 1899. do 1910. tj. da se svaki narod razlikuje godine. Objavio je još nekoliko od drugoga onim što je njegovo priloga o narodnim autohtono od drevne starine pripovijetkama, te članke o (nošnja, običaji i sl.) obitelji i običajima. avet, avetinja strašilo, utvara, ardže tkanina od lika, ličine sablast, utvor arenda zakup, zakupnina; čist avlija dvorište prihod od zemljišta kad se ETHNOLOGICA DALMATICA Vol. 8 Split 1999. str. 9 avunkulat pojava povezanosti bačija stan, katun, planinska oženjenih muškaraca sa koliba sinovima svoje sestre; djeca baćo mužev stariji brat (ženi) nasljeđuju imovinu i kult ujaka badanj bure, bačva, kaca aždaja, aždaha neman u obliku badil lopata krilatog guštera, često sa badnjača, badnjak vrst nekoliko glava; ala, zmaj, blagdanskog peciva sa pozoj oblikovanim križem na sebi ažulice kopče na nogavicama; badnja jela skupina posnih jela žoke Badnjak, Badnji dan 24. ažur šupljikav ženski ručni rad; prosinca, bdijenje, paljenje probijeni ornamenti na kovini, božićne svijeće, paljenje panja drvetu i sl. badnjaka; čaranje iskrama s ognjišta; jedu se pokojnička jela; Badnje veče, Badnjica, B vilija, vilija Božja, božićno navečerje baba gornji snop sijena kada su badnjak panj ili donji dio debla; snopovi slame složeni jedan na dvije su vrste badnjaka: grana drugi; kapa koja se postavlja na krov kuće i babe žene koje liječe; pokladni klada, panj, velika glavnja koja ophodnici se pali na ognjištu; bodnjak, babica priručni nakovanj božićnjak, čok, kerj, hreb, did; babičenje pomaganje u porodu pali se jedan ili tri babine, babinje određen badrlj pozder od tučena lana ili vremenski period u kojem se konoplje dolazi rodilji nakon poroda u badža otvor na krovu s pomičnim posjet; proslava rođenja djeteta zaklopcem, umjesto dimnjaka na dan krštenja ili nedjelju bagana janjeća koža poslije; babinke, krstitke baglama vrst tambure; okov babini dani vrijeme kad na kraju prozora ili vrata ožujka i početkom travnja baja posuda, čabar, drveni sud padne snijeg ili krupa; babini veličine i oblika kao pola bačve jarci, babini kozlići, babini bajader dio ženske odjeće, vrsta pozajmenici, babini ukovi male marame; svilena ukrasna babljača igla bez ušica, sa glavom traka na nekadašnjoj ženskoj bacanj opleten koš za ribolov; nošnji, svileni pojas basača bajam badem bacanje ugljevlja čaranje bajamača vrsta košulje stavljanjem tri