Tjedan Sjećanja Na Vukovar 14

GLASILO HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE GODINA XVI BR. 154 STUDENI 2016. 1333-2775 ISSN

Ovaj broj Liječničkih novina posvećen je obilježavanju 25. godišnjice stradanja Vukovara

Tjedan sjećanja na Vukovar 14. – 18. studenoga 2016. Za osobe sa ŠBT1 i ŠBT2* Inzulin nove generacije

za stabilnu budućnost1–5

Predvidljiv i stabilan učinak koji traje i dulje od 24 sata5,6

Stabilan profil djelovanja5

3 Toujeo® Lantus® 2 Stabilno5 Dulje od 24 sata 5,25

1 Ravnomjerno otpuštanje5 (mg/kg/min) 0

Brzina infuzije glukoze 0 6 12 18 24 30 36 Vrijeme nakon sc primjene (sati)

Prilagođeno prema: Becker RH, et al. Diabetes Care 20155

4 Kontrola HbA1C, koju očekujete Novo na Listi Niži rizik od hipoglikemija u lijekova HZZO-a usporedbi s inzulinom Lantus® u osoba s ŠBT24,6,7 Potvrđena dugoročna *Toujeo je indiciran za liješenje šećerne bolesti u odraslih. kardiovaskularna ŠBT1 i ŠBT2: šećerna bolest tip 1 i tip 2 sigurnost glargina6,8

1. Yki-Jarvinen H, et al. (Poster #946) presented at EASD, Vienna, September 15–19 2014. Available from: http://www.easdvirtualmeeting.org/resources/19180. Date accessed: April 2015. 2. Riddle MC, Diabetes, Obesity and Metabolism 17: 835–842, 2015. 3 . Bergenstal R, et al. (Poster #949) presented at EASD, Vienna, September 15–19 2014. Available from: http://www.easdvirtualmeeting. org/resources/18574. Date accessed: April 2015. 4 . Yki-Jarvinen H, et al. Diabetes Care 2014;37:3235–3243. 5. Becker RH, et al. Diabetes Care 2015;38(4):637–643. 6 . Toujeo® Sažetak opisa svojstava lijeka. Detaljnije informacije o ovom lijeku dostupne su na web stranici Europske agencije za lijekove: http://www.ema.europa.eu. 7 . Ritzel R et al. Diabetes, Obesity and Metabolism 17: 859–867, 2015 POMIČE GRANICE KONTROLE1–5 8 . Gerstein HC, et al. New Eng J Med 2012;367:319–328.

1. Naziv lijeka: Toujeo 300 jedinica/ml otopina za injekciju u napunjenoj brizgalici. Inzulin glargin. 2.Terapijske indikacije: Liječenje šećerne bolesti u odraslih. 3. Doziranje i način primjene: Toujeo je bazalni inzulin koji se primjenjuje jedanput na dan u bilo koje doba, po mogućnosti svaki dan u isto vrijeme. Režim doziranja (dozu i vrijeme primjene) treba prilagoditi odgovoru pojedinog bolesnika. U bolesnika sa šećernom bolešću tipa 1, Toujeo se mora kombinirati s kratkodjelujućim/ brzodjelujućim inzulinom kako bi se zadovoljila potreba za inzulinom u vrijeme obroka. U bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2, Toujeo se može primjenjivati i u kombinaciji s drugim antihiperglikemicima. Bolesnici po potrebi mogu primijeniti Toujeo do 3 sata prije ili nakon uobičajena vremena primjene. U bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2 preporučena početna dnevna doza iznosi 0,2 jedinice/kg, a zatim se doza prilagođava pojedinom bolesniku. Inzulin glargin jačine 100 jedinica/ml i Toujeo nisu bioekvivalentni i nisu izravno međusobno zamjenjivi.Prijelaz s inzulina glargina 100 jedinica/ml na Toujeo može se obaviti po načelu jedinica za jedinicu, ali, da bi se postigle ciljne vrijednosti razine glukoze u plazmi, možda će biti potrebna veća doza lijeka Toujeo (približno 10-18%). Pri prijelazu s lijeka Toujeo na inzulin glargin 100 jedinica/ml potrebno je smanjti dozu (približno 20%) da bi se smanjio rizik od hipoglikemije. Kad se prelazi s liječenja inzulinom srednje dugog ili dugog djelovanja na liječenje lijekom Toujeo, možda će biti potrebno promijeniti dozu bazalnog inzulina i prilagoditi istodobno liječenje antihiperglikemicima (dozu i vrijeme primjene dodatnih običnih inzulina ili brzodjelujućih inzulinskih analoga odnosno dozu neinzulinskih antihiperglikemika). Prijelaz s bazalnih inzulina koji se primjenjuju jedanput na dan na liječenje lijekom Toujeo jedanput na dan može se izvršiti u omjeru jedinica jedan naprama jedan, na temelju dotadašnje doze bazalnog inzulina. Pri prijelazu s bazalnih inzulina koji se primjenjuju dvaput na dan na liječenje lijekom Toujeo jedanput na dan, preporučena početna doza lijeka Toujeo je 80% ukupne dnevne doze bazalnog inzulina koji se prestaje primjenjivati. Tijekom prijelaza i u prvim tjednima nakon toga preporučuje se pomno nadzirati metabolizam. U starijih osoba (≥ 65 godina) progresivno pogoršanje bubrežne funkcije može dovesti do postupnog i ravnomjernog smanjenja potrebe za inzulinom, a u bolesnika s oštećenjem funkcije bubrega i jetre potrebe za inzulinom mogu biti smanjene. Sigurnost i djelotvornost lijeka Toujeo u djece i adolescenata mlađih od 18 godina nisu ustanovljene. Toujeo se primjenjuje supkutano. Toujeo se ne smije primjenjivati intravenski. Toujeo se ne smije primjenjivati u inzulinskim infuzijskim pumpama. Napunjenom brizgalicom Toujeo SoloStar, u jednoj se injekciji može primijeniti doza od 1-80 jedinica, koja se odmjerava u koracima od 1 jedinice. Prozorčić za prikaz doze prikazuje broj jedinica lijeka Toujeo koje će se injicirati. Napunjena brizgalica Toujeo SoloStar oblikovana je posebno za Toujeo i stoga nije potrebno preračunavati dozu. 4. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari. 5. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi: Toujeo nije inzulin izbora za liječenje dijabetičke ketoacidoze. U takvim se slučajevima preporučuje intravenska primjena običnog inzulina. U slučaju nedostatne kontrole glukoze ili sklonosti hiperglikemiji odnosno hipoglikemiji, prije razmatranja prilagodbe doze mora se procijeniti pridržava li se bolesnik propisanog režima doziranja i mjesta injiciranja, pravilne tehnike injiciranja te sve ostale važne čimbenike. 6. Interakcije s drugim lijekovima i drugi oblici interakcija: Tvari koje mogu pojačati učinak na snižavanje razine glukoze u krvi i povećati sklonost hipoglikemiji obuhvaćaju antihiperglikemike, inhibitore angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE), dizopiramid, fibrate, fluoksetin, inhibitore monoaminooksidaze, pentoksifilin, propoksifen, salicilate i sulfonamidske antibiotike. Za ostale tvari koje mogu smanjiti učinak na snižavanje razine glukoze u krvi ili pojačati ili oslabiti učinak inzulina na snižavanje razine glukoze u krvi vidjeti cjelokupni Sažetak opisa svojstava lijeka. 7. Trudnoća i dojenje: Nema kliničkog iskustva s primjenom lijeka Toujeo u trudnica.Velika količina podataka o trudnicama (više od 1000 iznesenih trudnoća izloženih lijeku koji sadrži inzulin glargin jačine 100 jedinica/ml) ne ukazuje ni na kakve specifične štetne učinke na trudno- ću niti na specifične malformacije i fetalnu/neonatalnu toksičnost. Može se razmotriti primjena lijeka Toujeo tijekom trudnoće, ako je to klinički opravdano. Nije poznato izlučuje li se inzulin glargin u majčino mlijeko. Dojiljama će možda biti potrebno prilagoditi dozu inzulina i prehranu. 8. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i rada na strojevima: Bolesnikova sposobnost koncentracije i reakcije može biti umanjena zbog hipoglikemije ili hiperglikemije ili, primjerice, zbog oštećenja vida. To može predstavljati rizik u situacijama u kojima su takve sposobnosti posebno važne. Bolesnicima treba savjetovati da poduzmu mjere opreza kako bi izbjegli hipoglikemiju tijekom vožnje. To je osobito važno u osoba u kojih su upozoravajući simptomi hipoglikemije slabije izraženi ili izostaju te u osoba s čestim epizodama hipoglikemije. Treba razmotriti da li je preporučljivo u takvim okolnostima upravljati vozilom ili rukovati strojevima. 9. Nuspojave: Vrlo često (>1/10) – hipoglikemija. Često ( >1/100,<1/10) – lipohipertrofija; reakcije na mjestu injiciranja (uključuju crvenilo, bol, svrbež, koprivnjaču, oticanje ili upalu). Manje često: (>1/1000,<1/100) – lipoatrofija. Rijetko (>1/10000,<1/1000): alergijske reakcije (Takve reakcije na inzulin (uključujući inzulin glargin) ili na pomoćne tvari mogu, primjerice, biti povezane s generaliziranim kožnim reakcijama, angioedemom, bronhospazmom, hipotenzijom i šokom te mogu ugroziti život); poremećaj vida, retinopatija; edem. Vrlo rijetko( <1/10000) – disgeuzija; mialgija. 10. Predoziranje: Predoziranje inzulinom može uzrokovati tešku, a katkada i dugotrajnu te po život opasnu hipoglikemiju. Blage epizode hipoglikemije obično se mogu liječiti oralnim uzimanjem ugljikohidrata. Teže epizode popraćene komom, konvulzijama ili neurološkim oštećenjima mogu se liječiti intramuskularnom/supkutanom primjenom glukagona ili intravenskom primjenom koncentrirane glukoze. 11. Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: Sanofi-Aventis Deutschland GmbH, D 65926 Frankfurt na Majni, Njemačka. 12. Farmakodinamička svojtva: Pripravci za liječenje šećerne bolesti; inzulini i analozi za injiciranje, dugog djelovanja. ATK oznaka: A10A E04.13. Način i mjesto izdavanja: Izdaje se na recept, u ljekarni. 14. Brojevi odobrenja za stavljanje lijeka u promet: EU/1/00/133/033-036 - Detaljnije informacije o ovom lijeku dostupne su na web stranici Europske agencije za lijekove: http://www.ema.europa.eu Ovo je Skraćeni sažetak opisa svojstava lijeka te sukladno Pravilniku o načinu oglašavanja o lijekovima (NN broj 43/15) molimo prije propisivanja lijeka Toujeo pročitajte zadnji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE. Izdaje se na recept. Prije propisivanja molimo pročitajte u cijelosti posljednji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku. Sanofi-aventis Croatia d.o.o. Heinzelova 70/II, Zagreb. Tel: 01/6003400, www.sanofi.com HR.TJO.15.09.05. 2 impressum kazalo

LIJEČNIČKE NOVINE 4 TJEDAN SJEĆANJA NA VUKOVAR Glasilo Hrvatske liječničke komore Adresa uredništva: Središnji ured Hrvatske Liječničke komore 5 UMJESTO UVODNE RIJEČI Ulica Grge Tuškana 37, 10000 Zagreb, Hrvatska Dobitnici Medalje časti Hrvatske liječničke komore

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK 6 RAZGOVOR Dr. sc. Trpimir Goluža, dr.med. Dr. Vesna Bosanac e-mail: [email protected] 14 pro memoria IZVRŠNI UREDNIK Prof. dr. Željko Poljak Dr. Juraj Njavro Vlaška 12, 10000 Zagreb e-mail: [email protected] 16 TEMA BROJA Što liječnici očekuju od novog ministra NOVINARKA Daniela Dujmović Ojvan, dipl. nov. 22 IZ KOMORE e-mail: [email protected] Neprovođenje pravilnika o specijalističkom usavršavanju • Izabran drugi TAJNIK REDAKCIJE dopredsjednik HLK-a • Otvorena web stranica za članove • Pametna Doc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med. liječnička iskaznica • Raspisivanje natječaja za koncesije u Zagrebu e-mail: [email protected] Dogovoreni kriteriji za koncesije u primarnoj • Aktualnosti u radu županijskih povjerenstava MEDICAL NEWS FOUNDER AND PUBLISHER 44 IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA The Medical Chamber of Croatia ADDRESS Hrvatsko katoličko društvo obilježilo 25 godina postojanja 10000 Zagreb, Tuškanova 37, Croatia Osnovano Hrvatsko androloško društvo • Nagrada za najbolju knjigu Editor-in-chief Trpimir Goluža, PhD o Domovinskom ratu • Specijalizanti u Đurđevcu Published in 18.900 copies 54 LIJEVI – DESNI KUT LIJEČNIČKA KOMORA NA INTERNETU www.hlk.hr e-mail:[email protected] Priziv savjesti u medicini

IZDAVAČKI SAVJET 62 Edukacija Dr. Miran Cvitković ognjen Bagatin: „Klijent (pacijent) je kralj“! Prim. dr. Ante-Zvonimir Golem Dr. Eva Jendriš Škrljak 64 NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE Dr. Ivan Lerotić Dr. sc. Krešimir Luetić 70 cOCHRANE ZANIMLJIVOSTI Prim. dr. Mario Malović Prim. dr. Hrvoje Minigo Fizioterapija bronhiolitisa u djece Dr. sc. Jadranka Pavičić Šarić Dr. sc. Iva Pejnović Franelić 74 NA METI NAPADA Dr. Ivan Raguž Prvi Hrvatski kongres ginekološke forenzike Dr. Dragan Soldo Prof. dr. sc. Davor Vagić 78 MEDICINSKA PUBLICISTIKA Prof. dr. sc. Lada Zibar Pola stoljeća Medicinske naklade UREDNIČKI ODBOR 80 HRVATSKI ZA LIJEČNIKE Tomislav Božek • Zdenko Kovač • Slavko Lovasić o nekim oblicima pridjeva Adrian Lukenda • Meri Margreitner • Ingrid Marton Tatjana Nemeth Blažić • Davor Plavec • Matija Prka 82 BIOETIKA Dražen Pulanić • Livija Puljak • Ana Tečić Vuger Ivica Vučak • Ksenija Vučur Siromaštvo kao duhovni problem

UPUTE SURADNICIMA 83 AKTUALNO Rukopisi se šalju na adresu: Liječničke novine HLK, Streptokokna grlobolja Ulica Grge Tuškana 37, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: [email protected] ili izravno uredniku. 84 HZZO I LIJEČNICI Članci ne podliježu recenziji i uredništvo Help desk HZZO-a se ne mora slagati s mišljenjem autora. Članci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora. 86 pRAVO I MEDICINA Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od Kaznena odgovornost liječnika, II. 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj: 534- 04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene u ovom 88 pOLJAKOV STUPIDARIJ broju Liječničkih novina, cjelokupni odobreni sažetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputa sukladni su 90 NAši u svijetu člancima 16. i 22. Pravilnika o načinu oglašavanja i obavješćivanja o lijekovima, homeopatskim i medicinskim Kako se studira i specijalizira u sad-u proizvodima (NN br. 62/05). 93 RAZMIŠLJANJA Liječničke novine su glasilo Hrvatske liječničke komore za Ne sudi – ljubi! staleška i društvena pitanja. Članovi ih dobivaju besplatno. Super ego Godišnja pretplata: 400,00 kn. Pojedinačni broj 50,00 kn. 94 KOLEGA HITNJAK Pretplatnička služba HLK-a Tel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465 96 HRVATSKI LIJEČNICI SPORTAŠI Dizajn: Restart, Hrvojka i Antonio Dolić, Prof. dr. Ljudevit Haller e-mail: [email protected], tel. 091/3000 482 98 USPOMENE I SJEĆANJA Tisak: Grafički zavod Hrvatske Moj najstrašniji doživljaj Naklada: 18.900 primjeraka 100 KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 3

Tjedan sjećanja na Vukovar

Uz ovaj broj Liječničkih novina dobili ste bedž „'91 VUKOVAR '16“

Pozivamo Vas da u tjednu od 14. do 18. studenoga 2016. na svojoj radnoj odjeći ponosno istaknemo bedž „'91 VUKOVAR '16“ kao izraz zajedništva hrvatskih liječnika u simboličnom iskazivanju zahvalnosti i pijeteta prema svim žrtvama i sudionicima obrane Vukovara VUKOVAR 25 godina hrvatske boli, ponosa i slave!

‘91 PROTIV AGRESIJE, ‘16 PROTIV ZABORAVA!

Hrvatska liječnička komora

4 umjesto uvodne riječI

Hrvatska liječnička komora Tjedan sjećanja na Vukovar s ponosom objavljuje imena dobitnika najvišeg priznanja hrvatskog liječništva, Medalje časti:

Dr. ZORAN ALEKSIJEVIĆ, ortoped traumatolog Mr. sc. ANTUN MATIĆ, kirurg Dr. GORDANA ANTIĆ, Hitna medicinska pomoć - Sanitetski stožer - evakuacija ranjenika Dr. DAVOR BANDIĆ, pedijatar - Stacionar Ilok Dr. ANA MATOŠ, radiolog Prim. dr. SADIKA BILUŠ, internist Mr. sc. IVICA MATOŠ, urolog Mr. sc. VESNA BOSANAC, pedijatar Dr. IVANKA MIHAJLOVIĆ, internist-kardiolog - ravnateljica Medicinskog centra Vukovar Dr. GORANKA MUHAREMAGIĆ - NJEGIĆ, pedijatar † Dr. IVAN DASOVIĆ, mikrobiolog Dr. VLADISLAV NADAŠ, citolog Dr. VLADIMIR EMEDI, ortoped † - liječnik u protuatomskom skloništu - liječnik u Borovo-Commercu Dr. JURAJ NJAVRO, kirurg † Dr. TOMO GRGIĆ, specijalist opće medicine - zapovjednik Saniteta ratne kirurgije - zapovjednik Stacionara u Iloku Dr. SLAVICA PANČIĆ, specijalist obiteljske medicine Dr. MIROSLAV HOLOKER, Stacionar Ilok - Stacionar Ilok Dr. VLADIMIR HORVATIĆ, internist Dr. MIRJANA SEMENIĆ RUTKO, ginekolog Dr. IVAN HUDOLIN, kirurg † Prof. dr. sc. BORISLAV SPAJIĆ, urolog - Sanitetski stožer - evakuacija ranjenika Prim. dr. NEDA STRIBER, oftalmolog Mr. sc. JOSIP HUSAR, kardiokirurg Prim. mr. sc. ZLATKO ŠIMUNOVIĆ, specijalist školske med. - Sanitetski stožer - evakuacija ranjenika - liječnik u Borovo-Commercu Prim. dr. sc. ŽELJKO JELINČIĆ, abdominalni kirurg Dr. BRANKA ŠIPEK, pedijatar Dr. DRAŽEN KARNAŠ, pedijatar Dr. LJERKA ŠUMSKI, anesteziolog Mr. sc. BORIS KRATOFIL, anesteziolog Dr. RENATO ŠUMSKI, ginekolog Dr. DUBRAVKA KULJIŠ, pedijatar Dr. SINIŠA TELAROVIĆ, psihijatar Dr. JAKOV KULJIŠ, epidemiolog Prim. dr. JOZO TOMIĆ, ginekolog Dr. STANKO KUŠT, anesteziolog † Dr. BLANKA VAGENHOFER, anesteziolog Dr. NADA MAĐAREVIĆ, neurolog Doc. prim. dr. sc. TOMISLAV VLAHOVIĆ, dječji kirurg † Dr. HICHAM MALLA, specijalist opće medicine - ambulanta u Borovu naselju Dr. EDIN ZUJOVIĆ, transfuziolog Mr. sc. SLAVICA MARUŠIĆ - EMEDI, internist Dr. SLAVKO ŽIVIĆ, otorinolaringolog - liječnik u Borovo-Commercu Dr. GROZDANA ŽUŽIĆ, ginekolog

Navedeni zaslužni liječnici do posljednjeg trenutka obrane Vukovara brinuli su o bolesnima i ranjenima. Svaki od njih podredio je svoju sigurnost, svoje zdravlje, svoju sudbinu i svoj život sigurnosti, zdravlju, sudbini i životu ranjenih i bolesnih branitelja i građana. Medalju časti Hrvatske liječničke komore zaslužili su iznimnim ostvarenjima u obavljanju liječničkog poziva pri čemu su dali nemjerljiv doprinos radu ratne bolnice Vukovar.

Njihovo djelo ostat će trajni spomen ljudskoj hrabrosti, primjer predanosti liječničkom zvanju, svjedočanstvo ljubavi prema Hrvatskoj i inspiracija sadašnjim i budućim naraštajima hrvatskih liječnika.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 5 RAZGOVOR

Razgovor s heroinom Domovinskog rata Mr. sc. Vesna Bosanac: „Nikad nijedan hrvatski branitelj ne bi izdržao toliko da iza sebe nije imao liječnika“

Razgovarala / DANIELA DUJMOVIĆ OJVAN [email protected]

Redovito su nam, dok Ovo nije običan intervju. Ovo je živo svjedočanstvo jednog vremena u kojem se stvarala hrvatska država. Svjedočanstvo jedne iznimne žene, Vukovarke, god se moglo doći pedijatrice, koja je imala hrabrosti i srca voditi bolnicu u nezamislivim uvjetima. u Vukovar, stizali u Ta heroina koja je postala simbol obrane Vukovara i dalje neumorno promiče pomoć liječnici iz istinu o Vukovaru i Domovinskom ratu. Da se ne zaboravi. Za pedijatre se inače kaže da su odvjetnici djece, no dr. Bosanac u svom je životu Klaićeve, Svetog Duha, postala i više od toga. Ona je odvjetnica svih žrtava Domovinskog rata; ranjenih, Rebra… no to je tada pogubljenih, nestalih i njihovih obitelji. bilo pod velom tajnosti. Uoči 25. obljetnice stradanja grada Vukovara, odlučili smo se na intervju s Stoga mi je žao što dr. Bosanac, ravnateljicom Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana, kako bi se svi podsjetili da Hrvatsku nismo dobili na pladnju nego na mnogi ljudi i šira račun stradanja i patnje mnogih, znanih i neznanih. Krizna vremena otkrivaju javnost zapravo niti velike ljude. A Domovinski rat je iznjedrio mnoge velikane. Hrvatske branitelje, hrabre majke i očeve i liječnike. Zato dođite u Vukovar ove godine i odajte počast ne zna koja je to bila svim žrtvama ali i priznanje svojim kolegama koji su se do zadnjeg dana brinuli snaga koja je pomogla o bolesnima i ranjenima. Poziv je posebno upućen mladim liječnicima, jer kao što je rekla naša sugovornica: „Tek kad poznaješ svoje korijene i povijest , tek da se Hrvatska obrani tada možeš biti čvrst, mladi čovjek koji može sa sigurnošću donositi odluke“. A povijest stvaranja hrvatske države je povijest svih nas. I dok god u Srbiji ne priznaju istinu, na Uoči opsade Vukovara imenovani ste za počela sam raditi 1974., kao liječnik sekun- v.d. ravnateljice tada Medicinskog centra darac na odjelu za zaštitu male djece i no- ovim prostorima (MC) Vukovar. Možete li nam ukratko pre- vorođenčadi. Specijalizaciju iz pedijatrije neće biti trajnog pričati svoj put od liječnika „sekundarca“ dobila sam 1977., koju sam obavila dijelom do prvog čovjeka Ratne bolnice Vukovar. u Osijeku, dijelom u Klinici za dječje bo- mira. No, ona se ne lesti Zagreb (Klaićeva) i u Klinici za dječje Imenovana sam v. d. ravnateljice Medicin- bolesti KBC-a Sestre milosrdnice, a magi- može zauvijek gurati skog centra Vukovar 24. srpnja 1991. Nai- strirala sam pod mentorstvom prof. dr. Ive pod tepih, to se još u me, prije reforme zdravstva 1993. godine, Švela iz Klaićeve 1983. godine, kada sam se i medicinski centri obuhvaćali su i bolnice vratila u Vukovar. Kada je 1991., moj tadaš- povijesti nije dogodilo i domove zdravlja. U Vukovarskoj bolnici nji šef Velimir Mihailović otišao u mirovi-

6 RAZGOVOR

Iako je otišla u mirovinu nakon što su je za vrijeme Milanovićeve vlade smijenili s mjesta ravnateljice vukovarske bolnice, od svibnja 2016., ponovno je na njezinu čelu nu, postala sam voditeljicom odjela za pedijatriju u vukovarskoj Kako se to moglo dogoditi? bolnici. Tada je već započeo rat u Vukovaru i tadašnji direktor Puno je osoblja iz bolnice otišlo na drugu stranu, na stranu Medicinskog centra Vukovar dr. Rade Popović dao je ostavku, a radničko vijeće (tako su se tada zvale uprave bolnica) čiji sam agresora. Oni su već prije odnosili zalihe iz bolnice, to sam tek bila član, biralo je njegova zamjenika. Nadali smo se da će to biti kasnije saznala. Zatražila sam pomoć od ministra Hebranga te dr. Nikola Cetinić koji se već prije kandidirao za direktora, no on smo uspjeli dobiti osnovne potrepštine; od lijekova do sanitet- se povukao. Radničko vijeće tada me je imenovalo za kandidata, skih vozila. Tada je već bio formiran Glavni sanitetski stožer Mi- a suglasnost je morao dati ministar zdravstva, a to je bio prof. dr. nistarstva zdravstva iz kojeg su nam, dok Vukovar još nije bio Andrija Hebrang. Tako sam zapravo stjecajem okolnosti postala pod punom opsadom, dostavljali pomoć. Dobili smo naputak ravnateljicom. ministra da se organiziramo u podrumima i suterenima te da Kako to da ste imali hrabrosti prihvatiti tako odgovornu imamo putove evakuacije do prve sljedeće bolnice, a to su nama funkciju, a već je počeo rat. Jeste li već tada mogli naslutiti bili Vinkovci i Osijek, premda su i Vinkovci bili na prvoj crti što vas čeka? bojišnice, a do Osijeka nam je umjesto 35, trebalo 90 kilometa- ra. Prvi potez koji smo učinili početkom kolovoza 1991., bila je Nakon napada srpskih terorista na hrvatske policajce 2. svibnja evakuacija pacijenata koji su na hemodijalizi izvan Vukovara. 1991., u Borovu Selu, počeli su u vukovarsku bolnicu stizati prvi Odvezli smo ih u Rovinj na privatnu hemodijalizu koju je vodila ranjenici. Tada sam već mogla naslutiti što nas čeka, jer je kod nas rat uistinu rano počeo. Međutim, imala sam izrazito jak mo- jedna liječnica i koja nam je nudila pomoć. tiv da dam svoj doprinos obrani grada i organizaciji zdravstvene Koliko je liječnika i medicinskog osoblja bilo zaposleno u MC zaštite na cijelom području, tako da sam tu odgovornost rado Vukovar, a koliko ih je dočekalo rat i ostalo do samog kraja? prihvatila, iako u tom trenutku, još nisam mogla znati koliko će agresija biti žestoka. No, i da sam znala, ipak bih prihvatila. Kad Ukupno je u MC-u Vukovar bilo preko tisuću zaposlenika, od sam postala ravnateljicom, prvo što sam učinila bio je obilazak toga stotinjak liječnika; specijalista, specijalizanata i liječnika cijele bolnice kada sam uvidjela da je zapravo prazna; da nema primarne zdravstvene zaštite u ambulantama, no kad je počeo zaliha niti u lijekovima niti u sanitetskom materijalu. rat, mnogi su otišli na stranu agresora, u Beograd i Srbiju ili u >>

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 7 RAZGOVOR

slobodan dio Hrvatske. Tako nam se više nego prepolovio broj osoblja. Do samoga kraja u Vukovaru je ostalo 340 zaposlenika, od toga nas 30-ak liječnika. Sve dok nije došlo do potpune blo- kade Vukovara u pomoć su nam dolazili liječnici iz Zagreba i Osijeka i to onih struka koje su nam nedostajale; anesteziolozi, kirurzi, transfuziolozi… Dakle, puno je širi krug liječnika pomagao u zbrinjavanju ranjenih i bolesnih u Vukovaru? Još 1990., prije početka agresije na Hrvatsku, ministar Hebrang je formirao Glavni sanitetski stožer Ministarstva zdravstva koji se brinuo ima li dovoljno lijekova, potrošnog sanitetskog materijala i liječničkih ekipa, koje su se dragovoljno javljale za odlazak na teren. Stoga su nam redovito, dok god se moglo doći u Vukovar, organiziranim putovima stizali u pomoć liječnici iz Klaićeve, Svetog Duha, Rebra…No to je tada bilo pod velom tajnosti, tako da mi je uvijek žao što mnogi ljudi i šira javnost Za vrijeme kratkog predaha od zbrinjavanja ranjenika, podrum zapravo niti ne znaju i nisu svjesni koja je to bila snaga koja je vukovarske bolnice, listopad 1991. (s lijeva na desno): Dr. Stanko Kušt, mr. sc. Vesna Bosanac i mr. sc. Boris Kratofil pomogla da se Hrvatska obrani. U to vrijeme sam svaki dan zvala Sanitetski stožer u kojem su dežurali mnogi profesori pa Kada ste organizirali rad bolnice u podrumu? tako i moj i svi su nam puno pomagali. Sjećam se, jednom sam General Ivo Prodan donio je 5. kolovoza 1991., zapovijed da zvala Stožer u gluho doba noći i javio mi se tata od moje kole- moramo organizirati rad bolnice u skladu s ratnim uvjetima. gice s godine, prof. Mikuličić, koji je tada bio pred mirovinom Mi smo imali protuatomsko sklonište koje je bolnici služilo kao ili je čak već bio u mirovini. Tada je Vukovar već bio gotovo u skladište i prvo smo ga morali raščistiti. Donijeli smo plan eva- potpunom okruženju. Iznenadila sam se kad sam ga čula. Rekla kuacije cijele bolnice u sklonište, a evakuacijom je zapovijedao sam mu: „Profesore, ranjen je jedan francuski novinar, moramo šef ratne kirurgije dr. Juraj Njavro. Čim bi se oglasile sirene, prvo ga izvući iz Vukovara kako god znamo, zovite francusku amba- bi se evakuirali najteži pacijenti, pa djeca i rodilje i onda svi dru- sadu“. Profesor je sve to organizirao, Francuzi su po novinara gi po etažama. Tako smo se dobro izvježbali da je u roku 15 mi- poslali avion u Budimpeštu, a mi smo ga sanitetskim vozilom nuta cijela bolnica bila u podrumu! dovezli na granicu s Mađarskom gdje ga je preuzela njihova hit- U kojem trenutku više nije bilo izlaska iz podruma? na služba. Ovim primjerom želim vam predočiti kakva je to bila Do 15. kolovoza smo se vraćali iz podruma na bolničke odjele, organizacija koja je spašavala živote, svaki dan i svaku noć…Ko- ali toga dana, na Veliku Gospu, sjećam se kao danas, kad smo lege liječnici koji su nam dolazili u pomoć, s nama su zdušno rase spustili u podrum nije više bilo povratka. U tom je trenutku dili u podrumu dok su po bolnici danonoćno padale granate…. u bolnici bilo 250 pacijenata sa svih sedam odjela plus zarazni odjel i odjel za plućne bolesti. Bolnica se praktički pretvorila u ratnu kirurgiju. Tada nam je u granatiranju jako stradala i bol- nička kuhinja pa smo i nju preselili u podrum. Kuharice su nam kuhale na dva obična „špareta“ na drva i u tim uvjetima mo- rale su pripremiti više od dvjesto obroka dnevno. Ostali smo i bez vode, pa smo je skupljali po okolnim bunarima. Preko Šta- Prema našim podacima, do ba obrane Vukovara zatražili smo pomoć i oni su nam slali što 6. studenog 1991., do kada smo popise nam treba kako bismo mogli funkcionirati, od bolničkih plahti do ostalog. Međutim, dolazilo je sve više ranjenika, pa smo or- ranjenih i poginulih mogli slati u Odjel ganizirali ratnu bolnicu „Borovo Commerce“, kamo smo slali ranjenike nakon što bismo ih zbrinuli. Na kraju je cijeli grad za informiranje na zagrebačkom funkcionirao u podrumu jer smo u svakom skloništu imali li- Medicinskom fakultetu, u vukovarskoj ječnika i medicinske sestre koji su se brinuli za stare, kronično bolesne i one ranjenike koji više nisu morali biti u bolnici, ali ratnoj bolnici zbrinuli smo oko 3.400 nisu imali kamo otići. ranjenika i obavili 2.900 operacija I o svim tim ljudima u podrumima brinulo se 30 liječnika? Bilo nas je oko trideset i morali smo se snaći u raznim situacijama. Primjerice, u atomskom skloništu u naselju Olajnici u blizi-

8 RAZGOVOR

S lijeva na desno: dr. Željko Jelinčić, dr. Ivica Matoš, "Ravnateljski ured" dr. Vesne Bosanac u podrumu ratne mr.sc. Boris Kratofili, dr. Tomislav Vlahović, mr.sc. Vesna Bosanac, vukovarske bolnice, listopad 1991. prim.dr. Juraj Njavro i dr. Stanko Kušt (sjedi na podu) ni bolnice bio je kapacitet skloništa za 200 Koliko ste u sveukupno zbrinuli ra- Protiv koga ste sve svjedočili u Haagu? osoba, a boravilo je 700 ljudi. Jedna naša njenika u bolnici? Na Haaškom sudu svjedočila sam šest sestra javila nam je da se pojavio šarlah. Prema našim podacima, zbrinuli smo do puta o događanjima u vukovarskoj bol- Poslala sam odmah infektologa i pedijatra 6. studenog 1991., do kada smo popise ra- nici. Bila sam svjedok tužiteljstva protiv pa su oboljeli dobili terapiju penicilinom, njenih i poginulih mogli slati u Odjel za Slavka Dokmanovića, koji je 1991., bio dok su svi ostali preventivno popili po informiranje na zagrebačkom Medicin- predsjednik vukovarske općinske skup- bočicu Sumameda. Naime, u jednoj smo skom fakultetu, koji je vodio prof. Ivica štine, protiv Slobodana Miloševića, protiv donaciji dobili pun kamion tog antibioti- Kostović, oko 3.400 ranjenika i obavili tzv. Vukovarske trojke; Šljivančanina, Mr- ka. Tako smo uspjeli spriječiti epidemiju 2.900 operacija. Nemamo potpuno toč- kšića i Radića, u procesu protiv Gorana šarlaha. ne podatke, jer je tog datuma svaka veza Hadžića te Vojislava Šešelja. sa Zagrebom prekinuta. Tim više što je Na kraju nitko više nije smio Iako mogu pretpostaviti vaš odgovor, cjelokupnu bolničku medicinsku doku- ipak vas moram pitati za komentar svih napustiti bolnicu? mentaciju uzela JNA, tako da do dan da- tih presuda. Jesu li one donijele pravdu Zbog velike opasnosti od ranjavanja i po- nas nemamo niti jednu povijest bolesti iz žrtvama Vukovara? vukovarske bolnice 1991., osim onih koje gibije, donijela sam 15. rujna 1991., od- su sa sobom odnijeli otpušteni iz bolni- Nitko nije dovoljno osuđen za smrt toli- luku i zapovijed da više nitko ne smije ce, kada su s humanitarnim konvojima kih ljudi, za uništenje grada, za ubijanje napustiti bolnicu. Svi koji su morali raditi napuštali Vukovar. Stalno smo tražili ranjenika na Ovčari. Za takav masakr svi u njoj, morali su i ostati i mogli su do- preko hrvatskog Ministarstva vanjskih su morali dobiti maksimalnu kaznu, u vesti članove svoje obitelji koji su služili poslova i preko Haaškog suda da nam se Haagu je to doživotna i to bi bila barem kao pomoćno osoblje; za istovarivanje vrati ta dokumentacija, ali nikad nije vra- neka satisfakcija za žrtve i njihove obitelji, humanitarne pomoći, za prenošenje ra- ćena. Prilikom jednog službenog posjeta ali i utjeha da je Međunarodna zajedni- njenika….Osobno sam do zadnjeg dana Hrvatskoj, tadašnji srbijanski predsjed- ca koja nije dovoljno učinila za Vukovar spavala kod svoje kuće. Nisam se bojala nik Tadić donio je neku omanju kutiju i dok se razarao, barem kroz primjereno granata i pucnjave. Kasno uvečer, kad bi oko toga je bila velika pompa u javnosti. kažnjavanje ratnih zločina to ispravila. se sve smirilo, otišla bih prvo u Štab obra- Usporedbe radi, mi smo imali dokumen- Dok sam bila u progonstvu, obišla sam ne grada da vidim kakva je situacija, te se taciju za cijeli jedan kamion. U njoj su sve međunarodne centre moći tražeći ra- bili nekakvi predratni protokoli, a jedino čula sa Zagrebom. Kući sam dolazila po- njenike iz Vukovarske bolnice jer još ni- vrijedno bile su tri bilježnice naše glavne slije ponoći, ujutro se ustajala u pola šest i sestre koja je zbog sebe i nas vodila svoju smo znali da su pobijeni na Ovčari. I tada natrag u bolnicu… evidenciju o svakom ranjeniku te upisiva- sam zapravo shvatila što je međunarodna politika. Oni su cijelo vrijeme štitili bivšu Kada je nastupila potpuna la njegovu dijagnozu. Jugoslaviju tražeći nekakav modus za po- blokada Vukovara? Zašto Srbija ne želi vratiti medicinsku kretanje demokratskih snaga u Srbiji u ci- Početkom listopada, nakon pada Bogda- dokumentaciju iz vukovarske bolnice? lju smirivanja ratnih razaranja, no nakon novaca, nitko nije mogao ući niti izaći iz Jer je ona dokaz ratnog zločina kojeg su Vukovara eskaliralo je nasilje u BIH-a. Vukovara. počinili. Konačno, niti za zločin u Srebrenici nitko >>

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 9 RAZGOVOR

Iz Vukovarske bolnice odvedena je 261 osoba, a bila je riječ o ranjenicima, civilima i djelatnicima bolnice. Na Ovčari je otkriveno 200 tijela, od kojih je identificirano 193. Još uvijek se ne zna za 61 osobu

nije primjereno odgovarao. A zašto su važne te presude? Jer bi one ukazale svekolikoj javnosti tko je agresor, a tko žrtva. Na kraju se sve svelo na jednakost krivnje pa u današnjoj Srbiji još ne znaju istinu, posebice mladi.Oni su vodili toliko agresivnu medijsku kampanju da sam se morala pravdati nekoliko godina kako mi nismo ubijali Srbe i srpsku djecu. I dok god u Srbiji ne priznaju istinu, na ovim prostorima neće biti trajnog mira. No, ona se ne može zauvijek gurati pod tepih, to se još u povijesti nije dogodilo. Da su preko granice mudriji, priznali bi krivnju, ne možda svoju, nego svojih prethodnika, i ispričali se kako treba i zatražili oprost. U Vukovaru su vam ljudi izgubili po 13 čla- nova obitelji, što uže, što šire, sve muškarce iz obitelji… Kako komentirate činjenicu da je unatoč takvoj žestini agresije na Vukovar i istočnu Slavoniju, mirna reintegracija Dr. Vesna Bosanac ispred Spomen obilježja žrtvama hrvatskog Podunavlja uspješno provedena? stradalim u Vukovaru i vukovarskoj bolnici u okrugu bolnice To je zapravo veličina vukovarske žrtve. Nikada niste čuli da je veno 200 tijela, od kojih je identificirano 193. Još uvijek se ne netko ubio ili istukao nekoga srpske nacionalnosti zato što se zna za 61 osobu. Odvedeni su autobusima prije dolaska Me- vratio u Vukovar. Znamo da nisu svi Srbi krivi i da ne trebamo đunarodnog crvenog križa, ujutro, 20. studenog 1991. Prvo su provoditi pravdu mi nego pravosuđe, prvo hrvatsko, koje nije ih odveli na ispitivanje u prostorije nekadašnje tvornice obuće ništa napravilo, onda Haag koji isto ništa nije napravio. Ostaje „Modatex“. U hangar na Ovčari doveli su ih isti dan popodne i nam jedino Vrhovni sud Božji. Nije na nama da sudimo i osve- tamo su ih mučili do navečer kada je počela prozivka. Po dva- ćujemo se, jer osveta nikomu nije dobro donijela. Bez obzira na to što smo preživjeli, u stanju smo cijeniti svakog čovjeka bez deset njih utrpali bi u kamion i odvozili na streljane. Kako su se obzira na njegovu nacionalnost, vjeru i dr. I upravo je zato taj čuli rafali, svi su već znali što ih čeka. Jedan od zatočenih, koji međunarodni eksperiment mirne reintegracije uspio baš tu gdje nije bio ranjenik nego je stanovao u blizini bolnice i dospio u je bilo najteže. Mislim da bi o tome trebalo puno više govoriti u te autobuse, ohrabrio se kada je na njega došao red te iskočio iz javnosti jer bismo sa svojim iskustvom mogli pomoći Ukrajini, kamiona. Krvnici su već bili toliko pijani da nisu ni primijetili Siriji…ali prvo se mora znati istina. njegov nestanak. Ipak su ga uhvatili na putu prema Vinkovcima i odveli u istražni zatvor u Beograd. No, nikome nije rekao da Dakle, opravdane su kritike kako se ni hrvatsko pravosuđe je bio na Ovčari, osim svojoj supruzi. Pušten je u generalnoj nije iskazalo u procesuiranju ratnih zločina? razmjeni 1992., a mi smo već tada preko UN-a i Ženeve tražili Nije. Čim je koji Vukovarac izašao iz logora ili iz Vukovara, od- ranjenike. Kada je iz Ženeve došla velika komisija 1993., u njoj mah je trebalo bilježiti njihova svjedočenja i pokretati postupke. je bio jedan profesor, međunarodni ekspert za masovne grob- Mi smo kao Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca podignuli nice. Posebno je razgovarao s čovjekom koji je preživio Ovčaru prijavu protiv deset osoba za koje smo saznali da su sudjelovale i koji mu je nacrtao taj hangar i put. Drugo jutro je profesor s u razaranju vukovarske bolnice i ubijanju ranjenika. Do dan da- helikopterom došao u Vukovar u kojem je već bio UN, otišao nas Državno odvjetništvo nije dalje pokrenulo taj postupak…. na opisano mjesto i kada je malo zagrebao po zemlji, pokazale su se kosti, bijele kute, gipsevi…Međutim, Srbi nisu dali da se Kada je i kako otkrivena masovna grobnica na Ovčari? grobnica otkopa, stoga je ograđena bodljikavom žicom sve do Iz Vukovarske bolnice odvedena je 261 osoba, a bila je riječ o 1996. godine, kada su u Zagreb preneseni posmrtni ostaci žrta- ranjenicima, civilima i djelatnicima bolnice. Na Ovčari je otkri- va radi identifikacije.

Dr. Vesna Bosanac ispred spomen-poprsja koji je u okrugu vukovarske bolnice podignut u čast legendarnom liječniku i zapovjedniku vukovarske ratne kirurgije dr. Juraju Njavri

Gdje ste vi i ostali liječnici završili? U kakvom ste stanju našli izgradimo Vukovar i dokažemo svojim ži- vukovarsku bolnicu? votima što je Vukovar vrijedio i što će vri- Nas su odveli u logore, doktora Njavru i jediti u budućnosti. I zato nam treba široka mene, a neke su pustili konvojem iz Vuko- Na bolnicu je znalo padati i po 200 gra- podrška, i vaša i predsjednika Hrvatske li- vara. Mi smo tri tjedna proveli u zatvoru, nata dnevno. Bilježila sam broj vukući ječničke komore dr. Goluže koji je shvatio prvo u Sremskoj Mitrovici, a onda u voj- crtice kao kad se igraju karte. Kad sam se koliko je bitno da svi liječnici dođu u Vu- nom istražnom zatvoru u Beogradu. Tamo vratila, bolnica je već bila djelomice sa- kovar, posebice mladi koji o tom razdoblju su nas stalno ispitivali, osobno sam ispisala nirana, rupe od granata i bombi bile su zatvorene. No sve je zahtijevalo temeljitu ne znaju ništa ili vrlo malo. Važno je da se 160 stranica izjava. Pušteni smo 13. prosin- zna koliko su liječnici i medicinske sestre i ca 1991. obnovu. Mi smo u nju krenuli već 1998., a završena je 2002. Godine. Koštala je ostalo osoblje učinili ne samo u Vukovaru Progonstvo ste proveli u Zagrebu ukupno 200 milijuna kuna. Danas ima- nego svugdje na prvoj crti bojišnice. Nikad gdje ste se angažirali u potrazi za mo najbolju bolnicu u Hrvatskoj. Ne zna niti jedan branitelj ne bi toliko izdržao da odvedenima iz bolnice. se što nam je ljepše, rodilište ili pedijatri- iza sebe nije imao liječnika. Amerikanci su ja; svaka soba ima svoj tuš i wc i većina ih zvali dr. Njavru i mene da održimo preda- U Zagrebu sam počela raditi kao savjetnik je dvokrevetna. Sada nam je preko europ- vanje u njihovoj vojnoj bolnici koja je za u Ministarstvu zdravstva i tada sam se anskih fondova odobreno 45 milijuna kuna vrijeme rata bila smještena na zagrebačkom gažirala u potrazi za nestalima iz vukovar- za izgradnju dnevne bolnice za psihijatri- Plesu. Naime, mi smo imali manji morta- ske bolnice. Obišla sam Washington, Lon- ju i opremanje ostalih dnevnih bolnica. litet i bolje rezultate zbrinjavanja ranjenika don…Svi su me saslušali i mislim da su mi nego oni sa svom svojom najmodernijom kao liječniku vjerovali. Tražila sam njihova Kako ste nakon svega imali snage opremom i tehnologijom. No, oni su svoje nastaviti i krenuti u obnovu? objašnjenja i govorila da je Međunarodna ranjenike iz Sarajeva zbrinjavali u Zagrebu, zajednica na vrijeme reagirala i bombardi- Shvatila sam kad sam se vratila u Vuko- a mi smo na prvoj liniji imali liječnike koji rala Beograd, ne bi bilo ni rata u Bosni. U var, da to nije gotovo, da proces mora biti su imali srce i motiv da pomažu u obrani Vukovar sam se vratila 1997. godine. završen. A bit će završen kad ponovno Domovine. >>

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 11 RAZGOVOR

Predsjednica ste Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca Zato bi se u školi više moglo učiti o tom razdoblju? 1990.-1991. Čime se sve vaša Udruga bavi? Kad je prof. Željko Reiner, koji je također član naše Udruge Glavni sanitetski stožer Ministarstva zdravstva formiran je 1990. bio predsjednik Sabora, njegovo je dijete pohađalo osmi razred i trajao je do kraja rata 1995. Svi ti liječnici koji su sudjelova- osnovne. Donio nam je knjigu iz povijesti kako bismo pročitali li u obrani preko Stožera uključili su se u Udrugu. Na njezinu što piše o Domovinskom ratu. No, nije pisalo ništa. A zašto? čelu prvo je bio prof. Hebrang, onda dr. Njavro koji je na žalost, Zato što povijest pišu ljudi koji ne žele da se zna istina. Pišu je umro od karcinoma prije osam godina, nakon čega sam ja preu- ljudi koji žele umanjiti krivnju agresora i koji ne razumiju što zela vodstvo u Udruzi. Imamo svoje županijske ogranke i jedan se događalo ili ne žele razumjeti. Pogreška je naše politike što od naših projekata je evaluacija zdravstvenog stanja ranjenika je ostavila te ljude na vrhu i omogućila im da kreiraju svijest vukovarske bolnice. Tiskamo edicije i zbornike sa svjedočan- naših ljudi. Svjesni smo da ne možemo živjeti u prošlosti, da stvima o Domovinskom ratu. Prošle godine izdali smo značajnu postoji danas i sutra, ali mladi moraju znati kako se stvarala knjigu o ratnom sanitetskom stožeru, u kojoj su svi predsjednici hrvatska država. Ako nemaju istinitu informaciju o tome, nikad županijskih stožera, odnosno ravnatelji bolnica napisali svoj dio neće znati koliko vrijede i uvijek će se osjećati nesigurno. Tek o tom vremenu, a prof. Hebrang je glavni autor. Napravili smo kad poznaje svoje korijene i povijest, tek tada mlad čovjek može monografiju o vukovarskoj i dubrovačkoj bolnici u ratu, sada je biti čvrst i sa sigurnošću donositi odluke. na redu monografija iz primorsko-goranske i istarske regije… Želimo da se na osnovi svih naših sjećanja, spoznaja, dokumen- Svi govore o suživotu, ima li ga uistinu u Vukovaru? tacije i egzaktnih brojki ta istina ne zaboravi. Naravno da ima. Svi oni koji žele živjeti u hrvatskoj državi ima- Zna li se dovoljno o Vukovaru i događajima iz ju pravo tu ostati i mi ih poštujemo, kako u bolnici tako i u Domovinskog rata? gradu. To nije upitno. Na žalost, neka vanjska politika uvijek želi nametnuti priču o njihovoj ugroženosti, ali to jednostavno Znaju oni koji su proživjeli rat. Međutim, šira javnost, mladi lju- nije istina. di, o tome ne znaju ništa i to je žalosno. To je posljedica šutnje u hrvatskim medijima. Tek se zadnjih godinu, dvije, počelo o Domovinskom ratu više govoriti i prikazivati na televiziji. Važno je da se zna koliko su liječnici Što je razlog toj medijskoj šutnji? Uvijek postoje dva glavna razloga. Knjiga Andrije Hebranga “ Zlo- i medicinske sestre i ostalo osoblje čini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na republiku Hr- učinili ne samo u Vukovaru nego vatsku“, u kojoj su izneseni egzaktni podaci o tim zločinima, nije primjerice dobila nikakvu medijsku pažnju. Osobno mislim da se svugdje na prvoj crti bojišnice. Imali u početku, dok je još trajao rat, štitila javnost od loše informacije. smo liječnike koji su imali srce i motiv Ključan je bio i politički stav da ne treba o tome previše pričati, kako se naši ljudi ne bi osjećali krivi što nismo uspjeli spasiti Vu- da pomažu u obrani Domovine kovar. Sada, kada godine prolaze, mladim ljudima to više nije zona interesa. Njih zanima gdje će se zaposliti, koliko će zaraditi…

U podrumskim prostorijama vukovarske bolnice vjerno je rekonstrurian život nekoliko stotina ranjenika i bolničkog osoblja tijekom višemjesečne okupacije Vukovara

Znamo da nisu svi Srbi krivi i da ne trebamo provoditi pravdu mi nego pravosuđe, prvo hrvatsko, koje nije ništa napravilo, onda Haag koji isto ništa nije napravio. Ostaje nam jedino Vrhovni sud Božji

Jedna od podrumskih prostorija ratne vukovarske bolnice u kojoj su bili smješteni ranjenici i bolesnici

Kako se vi osobno nosite A jeste li raspisali natječaje za I na kraju, vaš komentar novog mi- s tim sjećanjima? specijalizacije? nistra zdravstva, što biste mu poručili? Prihvatila sam ih, iako nije lako. Posebice Jesmo, javilo nam se po pet, šest kandidata Prof. Milana Kujundžića poznajem go- kada dođu ti jesenji dani, i kada sretnem za jedno mjesto. Kada potpišemo ugovore dinama i dok je bio ravnatelj KB-a Du- sve te ljude nakon više godina…No, živje- sa 16 novih specijalizanata imat ćemo ih brava, vrlo dobro smo surađivali. Svake ti se mora. Mislim na projekte koje treba čak 40. nam je godine na Dan grada Vukovara ostvariti i što sve treba poboljšati, dovršiti… slao svoje liječnike koji su vodili eduka- Kako komentirate sukobe oko Kada imaš jak motiv, onda dobiješ i snagu. ciju u sklopu projekta „Liječnici KB-a Pravilnika za stručno usavršavanje Dubrava liječnicima Vukovara“, što je Za vrijeme Milanovićeve Vlade doktora medicine. Ravnatelji i nama bilo jako važno, jer bismo saznali 2013., bili ste smijenjeni s mjesta poslodavci na jednoj, a Komora i što se sve novo radi na njihovoj klinici. ravnateljice, a kao razlozi navedeni specijalizanti na drugoj strani. Komora Mislim da je prof. Kujundžić dobar izbor su loše financijsko poslovanje i je čak izradila potpuno novi koncept jer je upoznat s problematikom. Drugo dugovi bolnice. Kako je to sposobna specijalističkog usavršavanja. je pitanje koliko će zapravo moći učiniti ratna ravnateljica uspjela postati Bolnicama je najveći problem plaćanje spe- glede zdravstvenog proračuna i kako će nesposobnom u miru? cijalizanata. U našoj bolnici na njihove pla- osigurati da svi budu zadovoljni; i bolni- Zbog tih razloga mogli su se smijeniti svi će otići će pola milijuna kuna, a taj novac ce i liječnici i primarna zaštita i pacijenti. ravnatelji bolnica. Neki lokalni političari izdvajamo iz sredstava koja dobivamo od Čeka ga vrlo zahtjevan posao. Želim mu iz SDP-a mislili su da imaju moć i da oni HZZO-a. Pitanje je, kad oni završe speci- sve najbolje. mogu upravljati bolnicom. jalizacije, tko će nama vratiti te novce? Iz HUBOL-a kažu kako su oni te novce po- Imate li problema s nedostatkom šteno zaradili. To je istina, ali su pritom i liječnika, odlaze li vam ljudi? učili. Zaboravlja se da mi niti jednu fakturu Odlaze nam poneki, ali zasada nam ne HZZO-u ne možemo poslati s potpisom Povijest pišu ljudi koji manjka liječnika jer smo mi planski, sva- specijalizanta. Kako se ne bismo među- ke godine, još dok smo bili u progonstvu sobno svađali, predlažem da osmislimo ne žele da se zna istina. u Zagrebu, raspisivali specijalizacije za projekt za edukaciju specijalizanata i potreban novac povučemo iz Europske unije. Pogreška naše politike potreban broj liječnika. Kad iz bolnice To je već napravljeno za specijalizaciju iz ode jedan liječnik, treba čekati desetak bila je ta što je ostavila te obiteljske medicine, ali je slabo realizirano godina da dobiješ novog; dok završi spe- jer niti administracija niti domovi zdravlja cijalizaciju treba mu još pet godina da po- ljude na vrhu i omogućila nisu bili spremni za provedbu. Mi bismo stane kompletan liječnik. Otišle su nam bili spremni. im da kreiraju svijest tri liječnice sa psihijatrije; u Norvešku, Dubai i London. Slažete li se s ocjenama nekih kako naših ljudi. Svjesni smo novi naraštaji liječnika odlaze i zato jer Jeste li ih vi kao ravnateljica nemaju razvijenu lojalnost prema Domo- da ne možemo živjeti pokušali zadržati? vini kao prijašnje generacije te da su više u prošlosti, da postoji usredotočeni na sebe i svoje potrebe? Teško je to kada ljudi odluče otići. Oni su danas i sutra, ali mladi vani dobro plaćeni, više cijenjeni i manje To nije istina, naša su djeca dobri liječnici rade nego u Hrvatskoj. Zapadne zemlje i dobri domoljubi. Jednostavno im treba moraju znati kako se traže naše liječnike. U Norveškoj odmah pružiti priliku i šansu. Kada završe medici- zaposle i bračnog partnera, pošalju kami- nu, još su premladi, moraju još puno učiti stvarala hrvatska država on po namještaj…S takvim uvjetima se i zato ih treba usmjeriti što prije i osigurati teško boriti. im bolje uvjete rada.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 13 promemoriapro memoria

Legendarni liječnik i junak Domovinskog rata Velikan dobra u ratu i miru

Nije samo za sebe živio, nego drugima koristio - narodu, Hrvatskoj! Tako je postupao u ratnom Vukovaru ali i u miru, kada je obnašao dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru i ministra triju ministarstava u Vladama Republike Hrvatske. Legendarni Vukovarac može biti simbol odnosa liječnika i trpećeg čovjeka (pacijenta)

14 pro memoria

Piše: dr. sc. Ivan Bagarić, specijalist javnog zdravstva zapovjednik ratnog zdravstva HVO-a, general bojnik HVO-a i brigadir HV-a, mail: [email protected] Juraj Njavro (2.7.1938. – 15.9.2008.)

Juraj Njavro je rođen na jednom kra- izjasnilo za Hrvatsku kao samostalnu Usprkos svim nevoljama, ne posustaje ju Domovine, u Cerovici, Neum (BiH), državu, odmah nakon prvih slobodnih se u spašavanju života. I u takvim okol- branio ju je na drugom kraju (Vukovar), izbora u „pomoć“ dolaze „dragovoljci“ nostima, primjenjuje se doktrina „zlat- a preminuo u njenom srcu (Zagreb). iz Srbije. Zločinački podmuklo napadaju nog sata“, tj. najkraćeg mogućeg vremena redarstvenike u Borovu Selu, organizira- Liječnik i junak Domovinskog rata, za- u kome se provodi trijaža, reanimacija, no kreću na Vukovar, Hrvatsku i BiH. povjednik ratnog zdravstva i glavni ki- dijagnostika i kirurško zbrinjavanje. I rurg u vukovarskoj ratnoj bolnici, uspra- U isto vrijeme se nedolascima na posao pored nadljudskih napora, medicinsko van zatočenik srpskih logora, zastupnik „opredijelio“ i jedan broj zdravstvenog osoblje svakodnevno svjedoči stradanju i u Hrvatskom saboru u tri mandata, mi- osoblja srpske nacionalnosti Medicin- smrti – i djece! S druge strane, organizira nistar triju ministarstava u Vladama Re- skog centra Vukovar. Tako sredinom se rodilište i briga o trudnicama i novo- publike Hrvatske, predsjednik Udruge 1991. preko tristo njih napušta bolnicu, rođenčadi. Protivno svemu, život se rađa! hrvatskih liječnika dragovoljaca. odnose lijekove, sanitetski materijal i Tako su u vukovarskoj nevolji bolnica i opremu. O tempora…! Za sve to, Juraj Njavro ima mnoga pri- njeni djelatnici bili „svjetlo i nada“. Juraja znanja, a najvažnije mu je, kako je govo- I dio stanovništva, što u strahu a što Njavru, Vesnu Bosanac i sve njih zbližila rio, priznanje čovjeka u potrebi. Onoga planski, napušta grad. Bolnica biva ljud- je čovječnost i stradanje. I sve se to uveza- kojeg je tješio i budio mu nadu, bio mu ski, materijalno i tehnički devastirana. lo u rukovet dobra u službi obrane života svjetlo protivno svakoj nadi. I onda kad Na balvan-putovima otima se sanitet- i slobode. Obrane čovjeka i naroda – u ga je liječio i kad je s njim prolazio križ- ska vozila, organizira poljske bolnice na nevolji. A nevolja je bila golema, osobito ni put od vukovarske bolnice do stratišta „svom“ teritoriju... U takvim okolnosti- nakon pada grada kada je uslijedio zlo- Ovčare ili logora u Srbiji. ma Juraj Njavro obnaša dužnost načelni- čin nad ranjenicima vukovarske bolnice i ka saniteta općine, a Vesna Bosanac pre- Zrcalio je svoj poziv radom i ljubavlju. zatočeništvo mnoštva vojnika i civila koji uzima dužnost ravnateljice Medicinskog Vjerovao je u ono što je radio, ostavljao su zlostavljani po logorima u Srbiji. centra. Kolike kušnje, kolik izazov! dojam…, i prema franjevačkoj reguli - Zatočeno je i šesnaest zdravstvenih dje- koristio je i riječi, ako je morao. Bio je naj- U srpnju 1991. organiziraju krizni stožer latnika, među njima i Juraj Njavro i Ve- šutljiviji propovjednik kojeg sam vidio. i isturene sanitetske punktove, priprema- sna Bosanac, koji su kasnije razmijenjeni ju općinu i bolnicu za obranu. Juraj Nja- Kad razmišljamo o čovjeku i liječniku za zločinačku skupinu „Labrador“. Ova vro osobno rukovodi bolničkim Odjelom Juraju Njavri, neizostavna je asocijacija razmjena je svojevrsna paradigma Do- za kirurgiju i pripadajućim Odsjekom za na starozavjetnog Joba, liječnika i zato- movinskog rata. Svatko na svoju stranu, ranjenike. Kad se stradanje vojnika i civi- čenika Viktora Frankla pa i samog Kri- zatočenici dobra za zatočenike zla. la povećalo, organizirao je Odjel za ratnu sta. U znaku vlastitog imena, bio je za- kirurgiju. Na blagdan Velike Gospe 1991. Nakon razmjene, Juraj Njavro se s obite- štitnički odvažan i nesalomljiv, jobovski i bolnica je bila napadnuta. Pacijenti su lji doselio u Zagreb. Tražio sam ga i na- vjeran i ustrajan, vjerujući „bezuvjetnom žurno izmješteni u podrum i protuatom- vjerom u bezuvjetan smisao života“. S šao u hotelu Laguna gdje je bio smješten sko sklonište. Napadi na bolnicu se na- trpećim narodom strpljivo je podnosio s drugim prognanicima. Slušao i učio. U stavljaju izravnim projektilima sa zemlje patnju i potvrdio da je čovjek biće koje ne vukovarskoj medicinskoj epopeji nagla- i iz zraka! U okruženju Vukovara ostalo samo zna (homo sapiens) i stvara (homo šavao je značaj i doprinos drugih kolega, je oko 15.000 stanovnika, od čega 1.500 faber), nego i pati (homo patiens). I sve osobito medicinskih sestara i pomoćnog djece. Uređuju se civilna skloništa u ko- to ima smisla! Budući da je uvijek znao osoblja. Ispričao sam mu naše nevolje u jima je organizirana zdravstvena zaštita zašto, nikada nije imao problema s kako. Posavini, Bosni, Hercegovini…, te mu za vojnike i civile. Prekinuta je svaka ko- Ni u Vukovaru. dao do znanja da bismo ga tamo rado vi- munikacija s ostatkom Hrvatske. Glavni djeli. Veli mi, odmah dolazim! A Vukovar…! Iako je u njemu bilo najvi- sanitetski stožer organizira 19. listopada še Hrvata (uz dvadeset i dvije nacional- 1991. i provodi posljednji konvoj kojim Došao je i s nama liječnicima HV(O)-a i ne manjine!) i unatoč činjenici da se 98 evakuira ranjenike. Bolnica se organizira hrvatskim narodom (u Hrvatskoj i BiH), % njegovih stanovnika na referendumu i na pričuvnoj lokaciji u Borovu Naselju. i kad je otišao - ostao je zauvijek!

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 15 TEMA BROJA

ŠTO LIJEČNICI OČEKUJU OD NOVOG MINISTRA „Ne možete nas zadržati dekretima i zabranama nego boljim uvjetima!“

Piše / DANIELA DUJMOVIĆ OJVAN [email protected]

„Ne veselim se što ću biti ministar zdravstva“ rekao je novi ministar prof. dr. Milan Kujundžić premijeru Plenkoviću kada mu je ponudio to mjesto, barem je tako izjavio u medijima. Nema razloga da mu ne vjerujemo s obzirom na teško stanje koje ga očekuje u tom resoru, opterećenom nizom problema. Za početak: ukupan dug u zdravstvu iznosi 3,5 milijardi kuna, bolnice mjesečno stvaraju manjak od 55 milijuna kuna a u HZZO-u mjesečno nedostaje za lijekove 65 milijuna kuna. To znači da zdravstvo na godišnjoj razini generira milijardu i pol kuna novog duga. Istodobno, država ne plaća svoje obveze, pa je tako zdravstvo u 2015. godini dobilo iz proračuna umjesto 4,1 milijardu tek 1,7 milijardu kuna. S proračunom od oko 22 milijarde godišnje, uz neracionalno gospodarenje, nedovoljno izdvajanje za zdravstvo po glavi stanovnika te opsegom prava koja se pružaju osiguranicima, hrvatsko je zdravstvo na rubu održivosti. Pribrojimo li tome nezadovoljstvo svih dionika sustava, od liječnika do pacijenta - liječnika zbog loših materijalnih i radnih uvjeta, a pacijenata zbog loše dostupnosti niza zdravstvenih usluga - onda je ocjena minus četiri koju je ministar Kujundžić dao hrvatskom zdravstvu i više nego iznenađujuće visoka.

Ministar uvodi reda u sustav pregled ili pretragu. Istodobno je svjestan potrebe očuvanja ljudskih resursa u zdravstvu te planira donijeti mjere za zadržava- Najavivši uvođenja reda, rada i discipline u sustav, novi ministar nje liječnika u Hrvatskoj. U jednom intervjuu je izjavio kako će je odmah krenuo oštro i prema bolnicama i prema liječnicima i prema pacijentima. Uvest će kontrolu i evaluaciju rada liječ- zadržati liječnike prema „aljaškom modelu“, koji uključuje sti- nika jer smatra da mnogi ne rade dovoljno; za njihov rad bit mulacije većim plaćama, posebice onih u ruralnim sredinama, će odgovorni ravnatelji, a o rezultatima njihova rada ovisit će i te rješavanje njihova stambena pitanja. Navodno se priprema i visina bolničkog proračuna. Slat će im se kontrole i upozorenja izmjena Pravilnika o dopunskom radu liječnika donesenom za ako šalju ljude na nepotrebne dijagnostičke preglede, a pacijenti vrijeme ministra Darija Nakića, a uskoro će se znati i sudbina bi mogli „dobiti po džepu“ ako neopravdano propuste naručeni Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.

Hrvatski liječnički korpus - unatoč svemu, zdravstvo funkconira zahvaljujući njihovu entuzijazmu (i prekovremenim radnim satima)

U medijima se kao najviši iznos spominje kako je ustvrdio, nema više transparentno- 200 tisuća kuna koje bi liječnik morao vra- sti u HZZO-ovom poslovanju kao prije. titi bolnici u kojoj je specijalizirao u sluča- Financijski racionalizirati sustav, podići ju prijevremenog prekida ugovora. Uštede njegovu efikasnost i zadovoljiti sve dionike u zdravstvu ministar namjerava postići i u sustavu čini se kao neostvariv zadatak, objedinjavanjem javne nabave dok će, kako stoga ne čudi što je bivši ministar Dario je najavio, dostupnost zdravstvene zaštite Nakić izjavio kako ne zavidi svom nasljed- osigurati svima, neovisno o imovinskom cenzusu. niku, predajući svoju dužnost prof. Kujun- džiću. Aktualni ministar o sebi je pak re- Zdravstvu samo dvije stranice kao kako je čovjek „koji ne uzmiče pred teškoćama“. I to će vrijeme pokazati. U programu nove Vlade, u kojem su zdravstvu posvećene samo dvije stranice, navodi Što se od ministra očekuje i koje se i formiranje tzv. zdravstvene košarice, Prof. dr. Milan Kujundžić, su reforme neminovne što je odmah „diglo na noge“ sindikate i aktualni ministar zdravstva udruge pacijenata. Dodatno bi moglo za- Što od ministra očekuju njegovi kolege koji mrsiti stanje i to što je aktualni ministar U jednom intervjuu ministar su mu bili prethodnici na ministarskoj duž- financija Zdravko Marić ponovno otvorio je kazao kako će zadržati li- nosti, ali i oni koji predstavljaju relevantne pitanje HZZO-a i njegova izdvajanja iz ječnike prema „aljaškom mo- liječničke udruge i komore u zdravstvu? Koji državne riznice, izjavivši kako će vrijeme delu“, koji uključuje i stimula- su njihovi prijedlozi za jačanje i stabilizaciju pokazati koliko je ta odluka bila mudra jer, cije većim plaćama... sustava te koje je reforme nužno provesti? >>

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 17 TEMA BROJA

Nastaviti putem prethodnika se odnosi na zdravstvo smatra neambicio- znim i nedorečenim, tim više što nema niti Bivši ministar dr. Dario Nakić, koji je zbog spomena o financiranju sustava, a upravo viših sila, kao što je pad Vlade, obnašao tu je, ističe, financijska stabilnost preduvjet za dužnost tek devet mjeseci i u kojoj je zapo- provedbu neminovnih reformi. čeo reformu hitne službe i primarne zdravstvene zaštite te prekinuo sanaciju bolnica Povećati izdvajanje za zdravstvo vrativši ih njihovim osnivačima, županija- Liječnik koji je zasigurno proveo najviše ma, misli da se mora nastaviti s reformom vremena na dužnosti ministra zdravstva bolničkog sustava i jasno utvrditi djelokrug (više od osam godina u tri mandata), prof. rada pojedinih ustanova. Funkcionalno ih dr. Andrija Hebrang, drži kako je zdrav- povezati s ustanovama veće razine u susta- stvo jedan od uspješnijih resora u svim hr- vu, kako bi se jasno utvrdile razine liječenja vatskim vladama jer se othrvalo privatizaci- i izbjeglo lutanje pacijenata u sustavu. Na- ji, dok je stručna kvaliteta usluge ostala na staviti s reformom primarne sukladno pred- Dr. Dario Nakić, najvišoj svjetskoj razini unatoč najmanjem loženim izmjenama Zakona o zdravstvenoj bivši ministar zdravlja izdvajanju novca za zdravstvo u usporedbi s zaštiti (uključivanje primaraca putem de- europskim zemljama (700 eura po stanovni- žurstava u rad hitne službe vikendom i blag- ku godišnje), i to zahvaljujući ponajprije po- danom), i to u cilju reforme hitne medicine, žrtvovanosti i znanju naših liječnika. Prof. te postupno smanjiti broj osiguranika po Hebrang pojašnjava kako nisu sva rješenja timu liječnika obiteljske medicine. Obve- samo u racionalizaciji sustava, već i u većem znim smatra i donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv raka te poduzimanje aktiv- izdvajanju za zdravstvo zbog povećanih po- nih mjera za sprječavanje odlaska liječnika i treba (starenje stanovništva, pojačana briga medicinskih sestara iz Hrvatske. U cilju za- za zdravlje...). Upozorava da treba što prije državanja liječnika, dr. Nakić predviđa mje- krenuti s utvrđivanjem postupnika, barem re sufinanciranja kamata na stambene kre- za najčešće bolesti, izračunati realnu cijenu dite te omogućavanje stručnog usavršavanja usluge i rada te uvesti konkurenciju u ob- i znanstveno-istraživačkog rada na prestiž- veznim dopunskim osiguranjima. Liječnici nim institucijama i klinikama u inozemstvu. su, ističe, nezadovoljni i zbog lošeg odnosa Vladin program za zdravstvo ocjenjuje am- rukovodstva zdravstvenih ustanova prema bicioznim, no za njegovu je provedbu, ističe, kolektivu, nedostatnog sustava stimulacije potrebna hrabrost provoditelja te suradnja stručnog napredovanja, manjka u provođe- šire zajednice i medija. Prim. Siniša Varga, nju edukacije, loših uvjeta rada i zastarjele bivši ministar zdravlja opreme, ali i zbog podcjenjivanja te zahtjev- Financijska stabilnost preduvjet ne profesije, kao i cijene njezina rada. To bi, za provedbu reformi naravno, trebalo promijeniti. Prethodnik dr. Nakića u fotelji ministra, Umjesto penalizacije osmisliti prim. Siniša Varga, ističe kao ključno pita- mjere za ostanak liječnika nje kako bez dodatnog financijskog optere- ćenja osigurati financijsku održivost sustava Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo te istovremeno povećati dostupnost usluge i socijalnu politiku, dr. sc. Ines Strenja-Li- i unaprijediti ishode liječenja. Pitanje je nić, ističe kako u rješavanje nagomilanih samo, napominje, kako će nova administra- problema u zdravstvu treba uključiti sve re- cija provesti sve potrebne mjere i usto po- levantne faktore u zdravstvu - od komora i miriti različite interese i potrebe. Jasno je, poslodavaca do pacijenata. Nužnim smatra kaže, da sustav mora biti učinkovitiji, da se nastavak reforme hitne pomoći, donošenje moraju zadržati dobri stručni kadrovi te pa- jasnog „Nacionalnog plana razvoja bolnica“ cijentima osigurati bolje usluge. Prim. Varga te provođenje reforme bolničkog sustava ističe kako je njegov tim napravio mjerljive kao najvećega potrošača. Pitanju koncesi- i vidljive rezultate u tom cilju, kao i da će u ja, domova zdravlja i njegove uloge danas Saboru podržati novu administraciju ako treba, kaže, racionalno pristupiti te poticati ih i drugačijom provedbom uspije ostvariti. Prof. dr. Andrija Hebrang, uvođenje grupnih praksi u primarnoj zaštiti. Za razliku od našeg prethodnog sugovorni- bivši ministar zdravstva Svakako treba riješiti i pitanje javne nabave. ka, prim. Varga dio Vladina programa koji Ističe kako se nedostatku liječnika i ostalih

18 TEMA BROJA

zdravstvenih radnika i dalje pristupa putem penalizacija, umjesto da se osmisle mjere za njihov ostanak. Drži da je ključno poveća- ti broj izvršitelja u sustavu, uz uvažavanje europskih kriterija vremensko-kadrovskih normativa u pružanju zdravstvenih usluga. Liječnici će ostati u Hrvatskoj, uvjerena je dr. Strenja-Linić, ako im se omogući struč- no i profesionalno usavršavanje te utvrde jasniji kriteriji za napredovanje u struci. Potrebna veća odgovornost svih dionika u sustavu Da nedostatak liječnika ugrožava cijeli Dr. sc. Ines Strenja-Linić, zdravstveni sustav najglasnije u javnosti predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku upozorava predsjednik Hrvatske liječnič- ke komore dr. sc. Trpimir Goluža. Stoga je nužno, smatra, hitno uvesti stimulativne mjere za njihovo zadržavanje u Hrvatskoj te osmisliti poticaje za stvaranje novih kadro- va, ali i za povratak onih liječnika koji su već napustili Hrvatsku. Isto tako treba ozbiljno unaprjeđivati trajnu medicinsku edukaciju (staž, specijalističko i subspecijalističko usavršavanje), omogućiti pravnu sigurnost dionicima u sustavu redefiniranjem pravnih okvira (Zakona o zdravstvu, Zakona o liječništvu i drugih zakona koji se odnose na ostale zdravstvene profesije) te priznati specifičnosti liječničkog poziva sklapanjem strukovnog kolektivnog ugovora za liječni- Kada će se profesionalno napredovati ke. Potrebno je, nadalje, ojačati položaj i zahvaljujući sposobnosti, a ne Dr. sc. Trpimir Goluža, ulogu pacijenta uvođenjem pravobranitelja predsjednik Hrvatske liječničke podobnosti? za pacijente te uvesti sustav „no fault com- komore pensation“ kojim bi se omogućila isplata dodatno otežavaju funkcioniranje sustava. odštete pacijentima u slučaju pretrpljene No, dugoročno održiv sustav nije moguće štete neovisno o tome je li ona posljedica ostvariti bez dobroga zdravstvenog osoblja liječničke pogreške. Sustav se može finan- pa stoga prof. Krznarić smatra iznimno cijski stabilizirati, smatra dr. Goluža, pove- važnim što je Vlada u svom programu pre- ćanjem odgovornosti svih dionika u susta- poznala potrebu odgovarajućeg nagrađiva- vu, realnijim cijenama zdravstvenih usluga, nja rada liječnika. Potpisivanje strukovnog uvođenjem instituta „risk managementa“ u kolektivnog ugovora bilo bi, ističe, snažna poslovanje svake zdravstvene ustanove te pozitivna poruka liječničkom staležu i os- jačanjem uloge Agencije za kontrolu kvali- tvarenje dugogodišnjih težnji svekolikog tete i akreditacije u zdravstvu. liječništva. Misli da bi prioriteti novog mi- Strukovni kolektivni ugovor - nistra trebali biti stabilizacija i racionaliza- snažna poruka liječnicima cija sustava te poboljšanje odnosa sa svim njegovim dionicima. Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, Zdravstvo očistiti od korupcije prof. dr. sc. Željko Krznarić, ističe kako loša organizacija rada u zdravstvenim usta- Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih novama, prevelika očekivanja osiguranika Prof. dr. Željko Krznarić, liječnika (HUBOL) dr. Ada Barić, navodi predsjednik Hrvatskog i neprimjerena cijena zdravstvenih usluga liječničkog zbora korupciju kao ključan problem hrvatskog >>

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 19 TEMA BROJA

Hoće li novi ministar nastaviti reformu hitne medicinske službe? zdravstva, uz kroničan nedostatak liječnika, stvene zaštite na razini palijativne skrbi, pre- posebice specijalista te neuravnoteženost iz- ventivnih programa, grupnih terapija i sa- dvajanja za zdravstvo u odnosu na količinu vjetovališta. Liječnike se, poručuje, ne može dobivenih usluga. Korupcije ima na svim ra- zadržati dekretima niti zabranama, nego bo- zinama, napominje, a posljedica je „nemara i ljim uvjetima rada i boljim plaćama. nedostatka volje vodećih ljudi zdravstvenog Očekivanja su od novog ministra velika. sustava da se taj problem riješi konkretnim Svima je jasno da se nagomilani problemi u potezima“. Ističe kako se ministar odmah zdravstvu ne mogu riješiti u jednom manda- mora fokusirati na status i nedostatak liječ- nika „ne zato što smo mi sami sebi najvažni- tu niti da ih može riješiti jedan čovjek. Niz je ji, nego jer smo nositelji i ključni izvršitelji u i objektivnih razloga zašto je zdravstveni su- sustavu“, rezolutna je naša sugovornica. Pod- stav u teškim dubiozama: loša gospodarska sjeća kako zdravstvo unatoč svemu funkcio- situacija, velik broj nezaposlenih, starenje nira - zbog često protuzakonite satnice rada stanovništva… Svugdje u svijetu zdravstvo Dr. Ada Barić, predsjednica poskupljuje te ga i puno razvijenije i sređe- liječnika diljem Hrvatske. Hrvatske udruge bolničkih liječnika nije zemlje od Hrvatske jedva održavaju na Povećati broj timova u PZZ-u prihvatljivoj razini. Mi smo se odredili za so- Predsjednica KoHOM-a dr. Vikica Krolo je cijalni sustav koji se temelji na solidarnosti, jasna: u sustavu nedostaje ljudi. Nije sigurna no jednom netko mora reći građanima kako koliko će ministar biti uspješan u reformi pri- zdravstvo nije besplatno te da i sami moraju marne zaštite jer, kao i svi prije njega, dolazi snositi odgovornost za svoje zdravlje. Dakle, iz bolničkog sektora. To je smatra, otežava- nužno je povećati odgovornost svih u susta- juća okolnost, jer je pitanje koliko bolnički vu, bolje ga organizirati, uvesti jaču kontro- liječnik pozna proces rada u primarnoj, a lu, očistiti ga od korupcije te provesti nužne donosit će važne odluke za njezin rad. Ističe reforme. Pritom se, naravno, ne smiju zabo- kako je nužno povećati broj timova u PZZ-u, raviti ljudi koji su glavni nositelji sustava, a što je ministar i najavio, te privući liječnike to su liječnici. Njihovo zadovoljstvo je pre- u primarnu omogućivši im specijalizacije i duvjet za kvalitetno zdravstvo, jer ako nam prijelaz u koncesiju. Nužno je, kaže, rediza- Dr. Vikica Krolo, predsjednica odu, tko će ih zamijeniti? jnirati ulogu domova zdravlja i pretvoriti ih Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Ministar zna što mu je činiti. I to je za poče- u dijagnostičke centre i koordinatore zdrav- tak nešto.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 21 iz KOMORE

Problem implementacije i (ne)provođenja Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine

Tekst pripremili: dr. sc. Luka Vučemilo, dr. med. i Vanja Pintarić Japec, dr. med. Povjerenstvo za mlade liječnike, [email protected]

Postojeći Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora usavršavanja, a značajan dio ispitanika upozorava i na lažira- medicine iz obiteljske medicine (NN 129/11, 129/12 i 120/13) nje podataka pri ispunjavanju specijalizantskih knjižica. Čak te Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medici- 48 % ispitanika nije zadovoljno ulogom mentora u obavljanju ne (NN 100/11, 133/11, 54/12, 49/13, 139/14, 116/15, 62/16 i specijalizacije. 69/16) utvrđuju grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija, uvjete koje moraju ispunja- Program specijalističkog usavršavanja utvrđuje sadržaj, tra- vati zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju janje svih dijelova specijalističkog usavršavanja, popis općih zdravstvenu djelatnost i doktori medicine koji obavljaju pri- i posebnih kompetencija, obrazac praćenja napredovanja u vatnu praksu za obavljanje specijalizacije, način provođenja stjecanju kompetencija te obrazac praćenja zahvata. Upozora- specijalizacija i užih specijalizacija te način polaganja spe- vamo na rezultate prethodno spomenutog istraživanja prema cijalističkog ispita. Unatoč postojanju pravilnika i njihovim kojima je samo 7 % ispitanika izjavilo da je u sklopu specijali- učestalim izmjenama i dopunama, postoje brojni problemi u zacije obavilo sve stavke programa specijalističkog usavršava- njihovoj primjeni. Ovim se tekstom ne želi generalizirati na nja. Razlozi za to su brojni te ih se može promatrati s aspek- sve specijalizante, mentore i zdravstvene ustanove, ali ako ta specijalizanta, mentora i zdravstvenih ustanova. Pojedini je i jedan specijalizant ili budući specijalist zakinut u svom dijelovi programa su nerealno napisani, pojedine organiza- profesionalnom razvoju, zdravstvena administracija treba cijske jedinice ne ispunjavaju uvjete za provedbu programa poduzeti sve potrebne mjere kako bi se to ispravilo. Sustav s obzirom na opremu i broj određenih postupaka i zahvata, specijalističkog usavršavanja treba unaprijediti ne samo radi pojedini mentori nisu upoznati sa sadržajem programa, a po- specijalizanata samih već i radi kvalitete samoga zdravstve- jedini specijalizanti ne inzistiraju na cjelovitom provođenju nog sustava te postizanja bolje zdravstvene skrbi za pacijente. programa i stjecanju potrebnih kompetencija za samostalan Uvijek je dobro podsjetiti se da određena prava prate i odre- specijalistički rad. đene obveze, ali vrijedi i obrnuto, kada se od specijalizanta traži izvršenje određenih obveza (ugovorna obveza rada, pla- Osim problema s provođenjem samih pravilnika o specija- ćanje penala, tretiranje bruto plaće kao troška specijalizacije), lističkom usavršavanju, specijalizanti nailaze na neprilike jer onda se mora osigurati i provođenje prava što ih nude pravil- su neke stavke specijalističkog usavršavanja nejasno definira- nici o specijalističkom usavršavanju. Na alarmantnu situaciju ne ili su pak u koliziji s drugim aktima. Tako je primjerice upozorava i istraživanje koje je provelo Povjerenstvo za mlade prema pravilnicima trajanje godišnjeg odmora utvrđeno u liječnike Hrvatske liječničke komore, čiji su rezultati publici- trajanju od 30 kalendarskih dana, a za svaki dan godišnjeg rani u radu pod naslovom “Zadovoljstvo mladih liječnika u odmora preko te granice specijalizacija se produljuje. Među- Republici Hrvatskoj: idemo li u pravom smjeru” (Liječ Vje- tim, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdrav- sn 2016;138:179–188). Rezultati tog istraživanja među 1531 stvenog osiguranja (KU) utvrđeno je trajanje godišnjeg od- liječnikom upućuju na visoku razinu nezadovoljstva mladih mora zdravstvenih radnika tako da i specijalizanti s pravom liječnika zdravstvenim sustavnom općenito, segmentima spe- na najkraći godišnji odmor imaju 24 radna dana, dakle više cijalističkog usavršavanja te ulogom mentora u specijalistič- od 30 kalendarskih dana predviđenih pravilnicima. Pojedine kom usavršavanju. Prema rezultatima istraživanja zanemariv zdravstvene ustanove, vodeći se pravilnicima, specijalizanti- broj ispitanika cjelovito je odradio program specijalističkog ma uskraćuju trajanje godišnjeg odmora sukladno KU-u.

22 iz KOMORE

Dijelovi pravilnika koji se u praksi ne Specijalističko usavršavanje doktora Specijalističko usavršavanje doktora izvode u potpunosti medicine medicine iz obiteljske medicine

Specijalizant u svakoj ustanovi u kojoj Nerijetko ga ima samo deklarativno Nerijetko ga ima samo deklarativno Problem implementacije i (ne)provođenja obavlja dio programa ima mentora

U nekim slučajevima specijalizanti umjesto Pravilnika o specijalističkom Obilasci definirani pojedinim programom ili uz definirane obilaske odrađuju svoju ili Ne provode se sukladno programu specijalističkog usavršavanja ambulantu za koju je potrebna zamjena u usavršavanju doktora medicine domovima zdravlja zbog nedostatka kadra Pojedine organizacijske jedinice ne Zdravstvene ustanove i ordinacije u kojima Pojedine ambulante u kojima se obavlja ispunjavaju uvjete za provedbu programa se obavlja dio programa moraju imati program specijalizacije neadekvatno su s obzirom na opremu i broj određenih odgovarajući prostor i opremu opremljene za rad i edukaciju postupaka i zahvata

Specijalizant mora sudjelovati na redovitim Stručni sastanci se nerijetko ne Stručni sastanci se nerijetko ne stručnim sastancima i najmanje dva puta organiziraju i ne prikazuju se slučajevi organiziraju i ne prikazuju se slučajevi godišnje na stručnom sastanku dati prikaz bolesnika bolesnika slučaja bolesnika

Liste voditelja programa trebaju biti objavljene na mrežnim stranicama Nije predviđeno Pravilnikom iz obiteljske Ministarstva, a liste glavnih mentora Ne provodi se medicine na mrežnim stranicama zdravstvenih ustanova

Postupci i zahvati koje specijalizant HZZO nije odgovorio na upit, no koliko je Nije predviđeno Pravilnikom iz obiteljske obavi evidentiraju se na računima koji se poznato nema dostupne evidencije medicine ispostavljaju HZZO-u

Nastava poslijediplomskih studija Teorijski dio programa obavlja se u punoj nerijetko se u praksi provodi uz redovan Nije predviđeno Pravilnikom iz obiteljske satnici i punom opsegu na medicinskom rad specijalizanata u zdravstvenim medicine, ali se ipak provodi fakultetu ustanovama

Nije predviđeno Pravilnikom iz obiteljske medicine. U praksi ako specijalizanti Dežurstva su dio programa specijalizacije Ne dežuraju svi specijalizanti rade u posebnim dežurstvima vikendom i praznikom, rade samostalno te taj rad nije dio programa specijalizacije

Vođenje osobnika je razrađeno, ali nema Specijalizanti nerijetko nisu informirani o objavljenih službenih informacija o načinu Specijalizant vodi osobnik načinu vođenja osobnika te se on ne vodi njegova vođenja te se u praksi vrlo različito primjenjuje

Tablica 1. Dijelovi pravilnika o specijalističkom usavršavanju koji se ne provode u potpunosti. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine drugačije uređuje neke stavke ili ih uopće ne predviđa. Znatan broj relevantnih stavki koje se ne provode zajedničke su za oba pravilnika

Iako nadzor nad provođenjem programa sretnu samo nekoliko puta za vrijeme ci- marne zdravstvene zaštite u prethodno specijalističkog usavršavanja, predviđen jelog specijalističkog usavršavanja. Tre- spomenutom istraživanju našeg Povje- pravilnicima i prikazan na Slici 1, na pa- ba napomenuti da je organizacija men- renstva. Što se tiče viših instanci nad- piru izgleda dobro razrađen, u praksi se torskog sustava u obiteljskoj medicini zora nad provođenjem specijalističkog rijetko provodi. Glavni mentor i mentori značajno bolja nego u ostalim strukama, usavršavanja, uputili smo Ministarstvu specijalizanta uglavnom ne komunicira- a to potvrđuje i veće zadovoljstvo spe- zdravstva upit o sljedećemu: 1) broju in- ju kao što je predviđeno, a neki specija- cijalizanata obiteljske medicine svojim spekcijskih posjeta Ministarstva zdrav- lizanti svoje glavne mentore i mentore mentorima, koje su izrazili ispitanici pri- stva zdravstvenim ustanovama od 2011.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 23 iz KOMORE

godine sukladno čl. 2. i broju utvrđenih nepravilnosti u navedenim izvidima; 2) broju glavnih mentora i mentora koji su razriješeni zbog neodgovornog vođenja specijalizanata sukladno čl. 10.; 3) je li formirano Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine prema izmjenama i dopunama Pravilnika iz 2016. godine? Nažalost, od resornog Ministarstva do dana tiskanja ovog članka nismo dobili odgovor, pa nam ostaje samo na osnovi vlastitih iskustava zaključiti da se navedeno ne provodi. S obzirom na to da mentorski sustav igra ključnu ulogu u edukaciji specijalizanta, posebno ističemo što se sve u praksi od obveza glavnih mentora i mentora ne provodi u cijelosti, a predviđeno je pravilnicima: - glavni mentor može biti mentor istovremeno za najviše pet specijalizanata - mentor može istovremeno voditi najvi- še pet specijalizanata (odnosno tri specijalizanta po Pravilniku o specijalistič- kom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine) - glavni mentor redovito provjerava Slika 1. Nadzor programa specijalističkog usavršavanja: Ministarstvo zdravstva nadzire program specijalističkog usavršavanja izravno ili uz pomoć Nacionalnog povjerenstva za specijalističko znanja specijalizanta putem provjere usavršavanje doktora medicine kroz inspekcijske (stručne) posjete. Voditelj programa specijalističkog znanja i vještina najmanje dva puta usavršavanja nadzire rad svih glavnih mentora i mentora za određenu granu specijalizacije koji su godišnje odgovorni za propisano provođenje programa specijalističkog usavršavanja - glavni mentor je obvezan izraditi raspored obavljanja propisanog programa doktora medicine na specijalističkom čemu zdravstvena administracija treba specijalističkog usavršavanja i s mento- usavršavanju. rima dogovoriti obavljanje specijaliza- zauzeti proaktivan pristup u rješavanju cije u drugim ustanovama Uzevši sve to u obzir, jasno da treba mi- navedenih nedostataka. Pozitivan pri- jenjati mentorski sustav tako da bude po- mjer je angažman Hrvatske liječničke - mentor je obvezan provesti najmanje komore koja predlaže donošenje mjera dva sata tjedno u radu sa specijalizan- ticajniji. Male mentorske naknade, koje za unaprjeđenje sustava specijalističkog tom (nije predviđeno Pravilnikom o se često ni ne isplaćuju, zasigurno nisu usavršavanja doktora medicine u Repu- specijalističkom usavršavanju doktora motivirajuće za opsežan rad sa specijali- medicine iz obiteljske medicine te se ta- zantima i osposobljavanje mladih kolega blici Hrvatskoj. Navedene mjere snažno kođer ne provodi) za rad u struci. Uz povećanje naknada podupire i Povjerenstvo za mlade liječni- za mentore, treba povećati i nadzor nad ke, smatrajući nužnim uređivanje susta- - mentor bilježi napredak specijalizanta u provođenjem obveza mentora utvrđenih va specijalističkog usavršavanja na način stjecanju kompetencija pravilnicima, kako bi se osiguralo pri- da kvalitetna edukacija i usvajanje svih - ispunjavaju knjižicu o specijalističkom mjereno provođenje programa specijali- potrebnih znanja i vještina bude središ- usavršavanju doktora medicine i stičkog usavršavanja. nji dio budućega cjelovitog pravilnika - odgovorni su za točnost podataka u Možemo zaključiti da se pravilnici nedo- o specijalističkom usavršavanju koji bi knjižici o specijalističkom usavršavanju voljno provode s aspekta izvođenja pro- obuhvaćao sve specijalizante uključujući doktora medicine i u dnevniku rada grama specijalističkog usavršavanja, pri i specijalizante obiteljske medicine.

24 iz KOMORE

Predmeti protiv sedam ravnatelja bolnica i direktora UPUZ-a proslijeđeni Časnom sudu Komore

Povjerenstvo za medicinsku etiku i deon- podnio je predsjednik Komore dr. sc. Očitovanje još šest ravnatelja Trpimir Goluža zahtjev protiv devetoro tologiju Hrvatske liječničke komore utvr- Predsjednik Komore podnio je zahtjeve dilo je na sjednici održanoj 28. listopada liječnika, članova Komore, među kojima za pokretanjem disciplinskog postupka da postoji osnova sumnje da su sedam su osam ravnatelja i direktor UPUZ-a. protiv još šest ravnatelja zdravstvenih ravnatelja zdravstvenih ustanova i di- Ravnatelj OŽB-a Požega poštivao odred- ustanova zbog sumnje da su prekršili rektor Udruge poslodavaca u zdravstvu be važećeg Pravilnika o specijalističkom odredbe spomenutog Pravilnika. Stoga (UPUZ), prekršili Kodeks medicinske usavršavanju je Povjerenstvo na aktualnoj sjednici etike i deontologije te su predmeti prosli- Nakon što je proučilo njihova očitovanja, zatražilo i njihovo očitovanje. Radi se jeđeni Časnom sudu Komore. koja su zatražena na rujanskoj sjednici, o ravnateljima: ŽB Čakovec, OB Zadar, Povjerenstvo je Časnom sudu proslijedi- Prekršili odredbe Pravilnika OB „Dr. Ivo Pedišić“ Sisak, OB „Dr. Jo- lo predmete sedmero ravnatelja bolnica Podsjetimo, Izvršni odbor Komore je i to: OB Karlovac, PB Rab, OB Bjelovar, sip Benčević“ Slavonski Brod, OB Šiben- početkom rujna donio odluku o pokre- OB Koprivnica, OB Pula, NPB „Dr. Ivan sko-kninske županije i OB Dubrovnik. tanju disciplinskih postupaka protiv li- Barbot“-Popovača i SB Stubičke Toplice Časni sud Komore može kao neosnovan ječnika-ravnatelja i liječnika-dužnosnika te predmet direktora UPUZ-a. Za rav- odbaciti zahtjev za pokretanjem disci- zdravstvene udruge zbog sumnje da su natelja OŽB-a Požega nije utvrđeno da plinskog postupka ili sankcionirati op- prekršili odredbe važećeg Pravilnika o je prekršio Kodeks, jer je u očitovanju specijalističkom usavršavanju doktora Povjerenstvu dostavio dokaze da je po- tuženika opomenom, ukorom, javnim medicine te liječnicima nisu ponudili nudio izmijenjene ugovore liječnicima ukorom, novčanom kaznom te privre- izmijenjene ugovore i time se ogriješili prema važećem Pravilniku o specija- menim uvjetnim, bezuvjetnim ili traj- o Kodeks Komore. Na temelju te odluke, lističkom usavršavanju. nim oduzimanjem licence.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 25 iz KOMORE

Dr.sc. Miroslav Hanževački smijenjen, prim. dr. Ante-Zvonimir Golem Predstavljen prijedlog Cjelovitog koncepta novi drugi dopredsjednik HLK-a specijalističkog usavršavanja doktora medicine

Životopis Prim. dr. Ante-Zvonimir Golem rođen je 1964. u Zagrebu. Specijalist je opće kirurgije i subspecijalist abdominalne kirurgije i kirurške onkologije. Voditelj je Odjela za tumore probavnog sustava Klinike za kirurgiju KBC-a Zagreb. U periodu od 2004. do 2005. obnašao je dužnost pomoćnika ravnatelja KBC-a Za- greb za medicinske poslove i nadzor. U dva mandata (2005. - 2011.) bio je državni tajnik za zdravstvo i socijalnu skrb u Mini- Dr.sc. Miroslav Hanževački Prim. dr. Ante-Zvonimir Golem starstvu zdravstva i član niza državnih povjerenstava. Višegodišnji je tajnik (1998.- 2002.) i dopredsjednik (2002.-2010.) Hr- Izvršni odbor Hrvatske liječničke komore svih zakonski definiranih prava liječnika vatskog kirurškog društva HLZ-a te glav- (IO HLK), na svojoj 14. sjednici održanoj važna su odrednica našeg rada. Ne samo ni tajnik (1995.-2012.) Udruge liječnika 11. listopada 2016., na prijedlog predsjed- u teoriji već i u praksi. Kolegi Hanževač- dragovoljaca 1990.-1991. nika dr. sc. Trpimira Goluže, izglasao je nekom zahvaljujem na dosadašnjoj suradnji povjerenje drugom dopredsjedniku HLK-a i želim mu puno uspjeha u vođenju Doma Bio je osoba nadležna za upravljanje in- i članu Izvršnog odbora, dr.sc. Miroslavu zdravlja Zagreb – Zapad”, rekao je pred- strumentima pretpristupne pomoći (IPA) Hanževačkom. Naime, dr. sc. Hanževački, sjednik dr. sc. Goluža. i član hrvatske pregovaračke skupine, u u svojstvu ravnatelja Doma zdravlja Za- Prim. dr. Ante-Zvonimir Golem novi je pregovorima Hrvatske za članstvo u EU greb-Zapad, nije poštovao odredbe Pravil- drugi dopredsjednik Hrvatske liječničke za poglavlja vezana uz zdravstvo. Obna- nika o izmjenama i dopunama Pravilnika o komore (HLK). Naime, prijedlog pred- šao je dužnost dopredsjednika Odbora za specijalističkom usavršavanju doktora me- sjednika Komore dr. sc. Trpimira Goluže upravljanje, financije i zakonitost Svjetske dicine te nije svim zainteresiranim speci- o njegovu imenovanju jednoglasno je pri- zdravstvene organizacije te je bio član nji- jalizantima i specijalistima zaposlenicima hvaćen na 15. sjednici Izvršnog odbora ustanove kojoj je na čelu ponudio izmije- hova Izvršnog odbora (2011.). HLK-a, održanoj u srijedu, 2. studenog. njene ugovore o radu. Dragovoljac je Domovinskog rata u kojem Predsjednik Komore je, obrazlažući svoj Izglasavanjem nepovjerenja dr. Hanževač- izbor, istaknuo kako se radi o kolegi koji je sudjelovao kao član mobilne kirurške ki je smijenjen s dužnosti drugog dopred- je vrstan poznavatelj hrvatskog zdravstve- ekipe (1991.) te pomoćnik zapovjednika sjednika HLK-a, čime je prestalo i njegovo nog sustava i dokazano uspješan državni Glavnog sanitetskog stožera RH-a. članstvo u Izvršnom odboru Komore. dužnosnik u sferi zdravstvene politike. Autor je i koautor više znanstvenih i "S obzirom da je kolega Hanževački osobno Naglasio je kako je u zadnjih godinu i pol stručnih radova objavljenih u različitim bio u prilici omogućiti članovima HLK-a dana evidentno da prim. dr. Golem dijeli znanstvenim bazama, kao i većeg broja potpunu primjenu Pravilnika o izmjenama viziju vodstva Komore u pogledu svih bit- i dopunama Pravilnika o specijalističkom međunarodnih i domaćih kongresnih nih reformi kako u Komori tako i u zdrav- sažetaka. usavršavanju doktora medicine, a propu- stvenom sustavu u cjelini. stio je to učiniti, smatrao sam da bi njegovo Oženjen je i otac je troje djece. daljnje djelovanje u okviru Izvršnog odbo- Prim. dr. Golem, kao drugi dopredsjed- ra HLK-a kompromitiralo vjerodostojnost nik HLK-a, bit će zadužen za odnose Do sada je u Hrvatskoj liječničkoj komori i dosljednost rada vodstva HLK-a. Ukida- HLK-a s Ministarstvom zdravstva (MIZ) bio savjetnik predsjednika za odnose s Mi- nje tzv. robovlasničkih ugovora i zaštita i HZZO-om. nistarstvom zdravstva (MIZ) i HZZO-om.

26 iz KOMORE

Vijeće Hrvatske liječničke komore Predstavljen prijedlog Cjelovitog koncepta specijalističkog usavršavanja doktora medicine

Predsjednik Komore podnio je izvješće o radu Komore u razdoblju od 3. lipnja do 14. listopada 2016. te naglasio kako Komora nastoji povući značajna sredstva iz EU fondova

kretanju peticije među liječnicima radi pružanja podrške Komorinu prijedlogu, koju će biti moguće potpisati zaključno sa 21.11.2016. godine. Edukacija liječnika u primarnoj Predsjednik Komore podnio je izvješće o radu Komore u razdoblju od 3. lipnja do 14. listopada 2016. Naglasio je kako Ko- mora intenzivno radi na dva projekta za čiju realizaciju nastoji povući značajna sredstava iz EU fondova. Jedan je projekt izgradnje doma za umirovljene liječnike koji je na samom početku i o čijoj se re- alizaciji vode razgovori s vodstvom Hr- vatske akademije znanosti i umjetnosti. Drugi projekt je projekt edukacije liječ- Na 7. sjednici Vijeća Hrvatske liječničke specijalističkog usavršavanja, pozitivno nika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. komore, održanoj 14. listopada, predsjed- utjecati na kvalitetu i kvantitetu usvoje- Taj projekt je u završnoj fazi. Trajao bi nik Povjerenstva za medicinsku izobrazbu nog znanja i vještina te mladog liječnika četiri godine i vrijedan je više desetaka liječnika HLK-a dr. Ivan Lerotić, predsta- učiniti stručno potpuno kompetentnom milijuna kuna. vio je članovima Vijeća novi model Cjelo- osobom koja će biti društveno uvažena Vijećnicima HLK-a podnijeto je izvješće vitog koncepta specijalističkog usavršava- i priznata. nja doktora medicine. o stanju projekta e-HLK-a i njegovih sa- S obzirom da je dosadašnji nadzor nad stavnica KIIS-a (Komorina integriranog Iza prijedloga stoji ozbiljan rad provedbom specijalističkog usavršava- informacijskog sustava) i članske iskazni- Predsjednik Komore dr. sc. Trpimir Go- nja bio gotovo nikakav, u Komori sma- ce – identifikacijske kartice s digitalnim luža, istaknuo je kako iza prijedloga Kon- traju kako posjeduju snagu, stručnost i certifikatom (tzv. „pametne“ kartice). Pi- cepta specijalističkog usavršavanja stoji potrebnu infrastrukturu za preuzimanje lot studija projekta bit će prezentirana na ozbiljan rad Povjerenstva za medicinsku nadzora nad sustavom provođenja spe- prosinačkoj Skupštini HLK-a. cijalizacia. Komorin prijedlog Koncepta izobrazbu liječnika i želja Komore da se u Na Vijeću Komore najavljen je termin specijalističkog usavršavanja onemogu- sustav specijalističkog usavršavanja uvede održavanja 5. sjednice Skupštine HLK-a. ćava situaciju u kojoj onaj tko u javnom red i odgovornost svih sudionika u tom Skupština će se održati u Zagrebu, 10. zdravstvenom sustavu kontinuirano procesu: od administracije koja organi- prosinca 2016. u Europskom domu, Juri- zira i daje podršku sustavu specijaizacija, radi 17 godina tom istom sustavu zbog šićeva 1, s početkom u 11,00 h. ravnatelja i osnivača zdravstvenih usta- specijalističkog usavršavanja duguje nova, mentora do samih specijalizanata. milijun kuna, kako je to bilo u dosadaš- Vijeće HLK-a jednoglasno je usvojilo i Namjera je poticanjem izvrsnost u krajnje njem Pravilniku, prije zadnjih izmjena. novi Pravilnik o odličjima Hrvatske li- transparentnom i kontroliranom procesu Na sjednici je usvojena i odluka o po- ječničke komore.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 27 iz KOMORE

Potpišite peticiju i podržite Komorin prijedlog specijalističkog usavršavanja doktora medicine

Hrvatska liječnička komora pokrenula je potpisivanje peticije za donošenje mjera za unaprjeđenje sustava specijalističkog usavršavanja doktora medicine u RH. Naime, specijalističko usavršavanje doktora medicine ključan je period u struč- nom i profesionalnom razvoju liječnika. S obzirom da je dosadašnja primjena programa specijalizacije nepotpuna i nedovoljno kvalitetna, Povjerenstvo za medicinsku izobrazbu liječnika HLK-a izradilo je novi koncept specijalističkog usavršavanja doktora medicine, koji je detaljno predstavljen u Liječničkim novinama broj 153. (10/2016). Cilj ove akcije je prikupiti što više potpisa liječnika, članova HLK-a, kako bi Komo- Potpisi se prikupljaju na za to predviđe- preuzeti na www.hlk.hr. Peticija se može ra dobila što širu podršku za koncept koji nom obrascu Komore koji iziskuje samo potpisati do 21. studenog 2016. Potpisa- bi omogućio izgradnju transparentnog faksimil i vlastoručni potpis. Prijedlog ni primjerak možete predati svom župa- i kontroliranog procesa specijalističkog novog koncepta specijalističkog usavr- nijskom povjereniku HLK-a ili izravno usavršavanja koji će mladog liječnika šavanja doktora medicine, tekst peticije poslati poštom u sjedište HLK-a, Grge učiniti stručno kompetentnom osobom. i obrazac za njezino potpisivanje možete Tuškana 37, 10 000 Zagreb.

Isprika uredništva Liječničkih novina ravnateljici ZZJZ-a Međimurske županije

Prim. dr. Marina Payer-Pal jedina u Međimurskoj županiji ponudila izmijenjene ugovore!

Uredništvo Liječničkih novina ovim se putem javno ispri- lovoza ove godine, ponudila Anekse ugovora usklađene s čava ravnateljici Zavoda za javno zdravstvo Međimurske Pravilnikom koji su nakon godišnjih odmora i potpisani. županije prim. dr. Marini Payer-Pal jer je u Liječničkim Uredništvo Liječničkih novina izražava iskreno žaljenje što novinama (br. 152/rujan, str. 27), neopravdano uvrštena u popis ravnatelja koji nisu ponudili ugovore u skladu s va- je svojom nenamjernom pogreškom, bezrazložno prou- žećim Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o zročilo neugodnosti prim. Payer-Pal te joj se srdačno za- specijalističkom usavršavanju doktora medicine. hvaljuje što je svojim postupanjem zaštitila dostojanstvo naših najmlađih kolega i vratila im vjeru u hrvatsku državu Primivši dopis od prim. dr. Marine Payer-Pal te naknad- i međuliječničku solidarnost. nom provjerom, nedvojbeno je utvrđeno da je prim. Payer- Pal specijalizantima ustanove koju vodi, još početkom ko- Dr. sc. Trpimir Goluža, glavni i odgovorni urednik LN

28 iz KOMORE

Predsjednik Goluža poručio upravama bolnica: "Vrijeme je da se počnete brinuti i o liječnicima!"

„Ključ hrvatskog zdravstva su ljudi - zdravstveni djelatnici na čijem nje stipendije za odlazak na mjesec dana u inozemstvo, a riješili su i entuzijazmu opstaje zdravstveni sustav. Iz sustava odlaze najspo- nedostatak specijalista u manjim sredinama tako što iz KBC-a tamo sobniji liječnici koji su uvjereni u svoje znanje i vještine, koji više svoje liječnike, a svi oni to rado prihvaćaju, naglasio je prof. Štimac. ne žele raditi u neuređenom sustavu u kojem glavnu riječ ima politika“ upozorio je predsjednik Komore dr. sc. Trpimir Goluža na Pasivnost uprava bolnica i lokalne zajednice 2. Zdravstvenom kongresu „Budućnost zdravstvene industrije“ u Predsjednik Komore, u kontekstu odnosa prema zaposlenicima, organizaciji Poslovnog dnevnika. usporedio je trenutnu situaciju u KBC-u Split s onom u KBC-u Rijeka: „Iako se radi o istoj razini zdravstvenih ustanova u kojim Do sada je 1200 liječnika podnijelo zahtjev za odlazak u inozem- rade, liječnici u splitskom KBC-u mogu samo sanjati da će im se stvo, a procjenjuje se da je iz sustava otišlo oko 500 liječnika. u dogledno vrijeme omogućiti ovo što je u Rijeci, zahvaljujući an- Na panel diskusiji konferencije na temu kako zaustaviti odljev gažmanu ravnatelja Štimca, realnost.“ Naglasio je kako je iznimno stručnjaka, istaknuto je kako su bolji financijski uvjeti tek jedan od važno tko je na čelu bolnica i klinika i imaju li te osobe liderske razloga odlaska liječnika te da mnogi napuštaju Hrvatsku jer su iz- i upravljačke sposobnosti: „Ne znači ako ste vrhunski stručnjak i gubili povjerenje u sustav. Ne vide mogućnost ostvarenja vlastitih priznati sveučilišni profesor da ćete biti i dobar ravnatelj. Možete, profesionalnih ambicija i ne vjeruju da će u bliskoj budućnosti si- ali i ne morate.“ Upozorio je na pasivnost uprava bolnica u aktivira- tuacija biti bolja. nju lokalne zajednice za zadržavanje postojećeg liječničkog kadra i privlačenje novog te poručio upravama bolnica da je prošlo vrijeme U KBC Rijeka vratilo se čak 12 anesteziologa! kad se upravljanje bolnica isključivo svodilo na iščekivanje dekreta Jedna od rijetkih bolnica u kojima nema značajnijeg odljeva specija- iz Ministarstava. Podsjetio je i na dosadašnji, tzv. robovlasnički mo- lista je KBC Rijeka. Njezin ravnatelj prof. dr. Davor Štimac otkrio je del specijalističkog usavršavanja liječnika, koji je bio destimulati- kako su riješili to pitanje. Ponajprije, razgovarali su s ljudima koji su van ne samo za specijalizante već i za ravnatelje jer ih nije motivirao željeli otići i istodobno im ostavili prostora za povratak, ponudivši na stvaranje poticajne radne sredine za mlade specijaliste. „Kad ima im godinu dana neplaćeni dopust. To je rezultiralo povratkom čak mladog liječnika koji će kod njega, bez obzira kako mu je, sigurno 12 anesteziologa iz Irske! Isto tako, ravnateljstvo svaki tjedan ima raditi 10 ili 15 godina ili će morati platiti enormnu odštetu, poslo- sastanak sa specijalizantima kako bi saznalo koji ih problemi muče, davac nije previše zainteresiran da ga profesionalno zadovolji. Čast i to od praktičnih, svakodnevnih do stručnih. Raspisali su i unutar- iznimkama!“, zaključio je predsjednik Komore.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 29 iz KOMORE

e-Komora postaje realnost u srpnju 2017.

„Digitalna transformacija Komore bitno će unaprijediti i situaciju, projicirati kadrovske potrebe sustava u bližoj i učiniti transparentnim rad Komore, poboljšat će komu- daljoj budućnosti te na osnovu toga kadrovski optimalno nikaciju s članovima i omogućiti članovima ostvarivanje kapacitirati zdravstveni sustav u pogledu liječnika“ rekao njihovih prava iz udobnosti njihovog doma“, poručio je je dr. Goluža. predsjednik dr. sc. Trpimir Goluža u svojoj prezentaci- ji „e-Komora u e-zdravstvu, hrvatska realnost ili daleka Nova kultura poslovanja budućnost?“, na konferenciji „Budućnost zdravstvene in- Poručivši kako je želja vodstva Komore učiniti od HLK-a dustrije“ u organizaciji Poslovnog dnevnika, održanoj 25. najorganiziraniju organizaciju u državi, koja će biti servis listopada u zagrebačkom hotelu „The Westin“. svim hrvatskim građama, te potaknuti novu kulturu poslo- Demografski atlas hrvatskog liječništva vanja, predsjednik Goluža je iznio podatak kako će projekt digitalne transformacije Komoru koštati oko 4 milijuna Projekt e-Komore bit će od koristi ne samo članovima kuna te da će e-Komora postati realnost u srpnju 2017. HLK-a nego i široj zajednici jer će uz visoku razinu si- godine. gurnosti omogućiti spregu s ostalim državnim informacij- skim sustavima. Tako će Komora postati relevantan izvor Članove Komore čeka niz novih usluga; od web portala za svih informacija o liječnicima. "Do kraja 2017. napravit liječnike do pametne članske iskaznice koje će članovima ćemo demografski atlas hrvatskog liječništva na osnovu uvelike olakšati realizaciju administrativnih potreba veza- kojeg ćemo moći objektivno sagledati kadrovsku aktualnu nih za rad Komore.

30 iz KOMORE

Otvorili smo web stranicu za članove, ažurirajte svoje podatke!

U sklopu započetog projekta “e-HLK“ pripremili smo i pokrećemo web stranicu namijenjenu isključivo članovima Hr- vatske liječničke komore. Taj, svojevrsni portal za liječnike predstavlja početak nove ere u komunikaciji između članstva i djelatnika Središnjeg ureda Hrvatske li- ječničke komore. Nova web stranica omogućava članovi- ma jednostavan uvid u sve osobne podatke te podatke o licenci, trenutnom statusu prikupljenih bodova u sustavu trajne medicinske izobrazbe, članarini, korištenju određenih pogodnosti... Pu- tem stranice članovi će moći elektron- skim putem ispuniti i predati zahtjev Komori za ostvarenje svojih pojedinih administrativnih potreba pri čemu neće trebati unositi one podatake s kojima HLK već raspolaže. Pojednostavite si Komorski život, pri- stupite novom webu i aktivirajte osobni korisnički račun gradnjom Integriranog informacijskog Svoj korisnički račun možete aktivirati sustava HLK-a, postepeno će postajati na dva načina: Koristeći trenutne informacijske i komu- sadržajno svestranije i bogatija te infor- 1. posjetom stranice www.hlk.hr i kli- nikacijske tehnologije, namjera nam je matički funkcionalnija. Očekujemo da kom na opciju „Za članove“ ili članovima HLK-a maksimalno olakšati ćemo je u potpunosti razviti do srpnja 2. izravno putem linka: https://clanovi. i pojednostaviti pristup Komori, oslobo- 2017. godine, kada planiramo postići i hlk.hr/prijava.aspx?RedirectURL=/in- diti ih nužnosti fizičkog dolaska u Tuš- punu funkcionalnost i operativnost pro- dex.aspx. kanovu 37, ubrzati poslovne procese te jekta e-HLK-a. Podaci za prijavu i aktiviranje korisnič- uz visoku razinu sigurnosti, u skladu sa kog računa trebali su početkom studenog Kako biste omogućili pokretanje pro- svjetskim standardima, podići kvalitetu biti dostavljeni na e-mail adrese članova pružene im usluge. jekta web portala za članove, poziva- HLK-a. Ako još niste zaprimili podat- mo Vas da putem web stranice za čla- Web stranica za članove je trenutno u ke za prijavu, obratite nam se na e-mail nove ažurirate i po potrebi ispravite ili adresu: [email protected] sa zahtjevom da fazi razvoja. Ona neće odmah zaživiti dopunite Vaše osobne podatke kojima se u bazi podataka Komore ažurira vaša u punom opsegu, no usporedno s iz- HLK raspolaže u svojoj bazi članova. e-mail adresa.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 31 iz KOMORE

Predsjednik Panel diskusija o izradi hrvatskih kliničkih smjernica Komore čestitao novom ministru Dr. Cvitković: „ Smjernice ne zdravstva bi smjele biti obvezujuće niti ograničavajuće za liječnike“ Predsjednik dr. sc. Trpimir Goluža uputio je 19. listopada 2017. godine čestitku novom ministru zdravstva prof. dr. sc. Milanu Kujundžiću koju u cijelosti prenosimo: "Poštovani gospodine ministre, u povodu Vašega imenovanja za najod- govorniju osobu hrvatskog zdravstvenog sustava, u svoje osobno ime kao i u ime članova Hrvatske liječničke komore, upućujem Vam srdačne čestitke. Pred Vama je veliki izazov. U vremenu ekonomske stagnaci- je i društvene nestabilnosti trebate očuvati zavidnu razinu zdravstvene skrbi za sve građane Republike Hr- vatske. Takav izazov zahtjeva dobro promišljene i sa svim dionicima u sustavu usuglašene reformske pote- ze. Slobodan sam Vas podsjetiti da je zakonodavac nas liječnike označio “temeljnim, mjerodavnim nositeljima U sklopu konferencije Budućnost zdrav- osigurat će i veću dostupnost liječničke zdravstvene djelatnosti“ te nam do- stvene industrije u organizaciji Poslov- njege širem krugu pacijenata, a ušteđena dijelio najveću odgovornost u zdrav- nog dnevnika, održana je i panel diskusi- sredstva možemo usmjeriti u daljnji ra- stvenom sustavu. Hrvatska liječnička ja o izradi hrvatskih kliničkih smjernica. zvoj", zaključio je. komora, kao krovna organizacija li- Razgovaralo se o njihovoj implementa- ciji i razini obligatnosti koja se razlikuje Prekomjerno normiranje ječnika u Republici Hrvatskoj, kadra postupaka je ponijeti teret te odgovornosti te u među europskim zemljama, ali i o tome svojoj domeni konstruktivno surađi- koji je model najprihvatljiviji za hrvatsko Predsjednik povjerenstva za ostale li- zdravstvo. vati sa Ministarstvom zdravstva na ječničke djelatnosti Hrvatske liječničke principima međusobnog uvažavanja Centar izvrsnosti komore dr. Miran Cvitković, istaknuo je i dobronamjernosti. U tom pogledu kako kliničke smjernice ne bi smjele biti Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora očekujemo uspostavu zdravog par- obvezujuće jer ne mogu sažeti cijelo me- prof. dr. Željko Krznarić upozorio je da tnerskog odnosa između Ministar- dicinsko znanje. "One nisu medicina, bar prenošenje tuđih modela nije prihvatlji- stva zdravstva i Hrvatske liječničke ne cjelovita, i njihova je primarna svrha komore te otvoreni dijalog o svim vo te da je za ozbiljan pristup u pisanju i korištenju smjernica nužno educirati usmjeravanje i pomoć. Postavlja se i pita- problemima u zdravstvenom sustavu. naše ljude. „ Želimo osnovati centar izvr- nje trebaju li one biti obvezujuće i koliko Uvjeren u postojanje zajedničkog cilja snosti koji će zaposliti mlade kompeten- duboko u zakonske akte smiju zalaziti? – više zdravlja i što bolju zdravstvenu tne ljude koji će se baviti pisanjem smjer- Svjedočimo prekomjernom normiranju uslugu za sve naše građane, ljubazno nica, ali takvo što iziskuje poprilične naših postupaka od strane prava, stoga Vas molim da imate na umu da su troškove", rekao je prof. Krznarić, napo- smatram da bismo se protiv toga trebali zdravstveni djelatnici najveća vrijed- menuvši da su smjernice potrebne kako boriti, a ne na njima inzistirati, rekao je nost hrvatskog zdravstvenog sustava ne bi došlo do kaosa s informacijama i dr. Cvitković, istaknuvši kako bi smjerni- i da je primjereno kadrovski kapaciti- tehnološkim dostignućima. "Smjernice, ce trebale donijeti širinu u radu liječnika, ran sustav preduvjet njegove trenutne a time racionalnija dijagnostika i terapija a ne ih dodatno ograničavati. ali i buduće funkcionalne održivosti."

32 CJELOVITO LIJEČENJE Vagisan® Myko Kombi VULVOVAGINALNE 500 mg vagitorij i 10 mg/g krema KANDIDIJAZE! Djelatna tvar: klotrimazol

Jednodnevno liječenje kandidijaze rodnice s 500 mg klotrimazola

JEDAN vagitorij s 500 mg klotrimazola u jedinstvenoj Cremolum® tehnologiji za primjenu u rodnicu:

topi se pri tjelesnoj temperaturi apsorbira vlagu iz rodnice stvara kremastu masu, emulziju tipa ulje-u- vodi koja oblaže sluznicu rodnice nema neotopljenih ostataka vagitorija u rodnici vagitorij se jednostavno primjenjuje u rodnicu, nije potreban aplikator Cremolum® krema koju stvara Cremolum® odmah nakon primjene nakon 30 minuta

i krema s 1% klotrimazola za primjenu na vanjsko genitalno područje:

dva puta dnevno tijekom tjedna smiruje i ublažava iritaciju vanjskog genitalnog područja uzrokovan kandidijazom krema se lako razmazuje na vanjsko genitalno područje (stidnicu i okolno područje) Pakiranje lijeka: Jedan vagitorij u blisteru i 20 g kreme u tubi, u zajedničkoj kartonskoj kutiji

Na dopunskoj listi lijekova HZZO-a

Dr. August Wolff GmbH & Co. KG Arzneimittel Sudbrackstraße 56, D-33611 Bielefeld

Napomena: Upućujemo zdravstvene radnike na zadnji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka te uputu o lijeku za Vagisan Myko Kombi, koji su dostupni na internetskoj stranici Agencije za lijekove i medicinske proizvode (www.halmed.hr). Klasa: Vagisan Myko Kombi – UP/I-530-09/12-01/248. Način i mjesto izdavanja lijeka: bez recepta, u ljekarni. Nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: Dr. August Wolff GmbH & Co. KG Arzneimittel, Sudbrackstraße 56, 33611 Bielefeld, Njemačka. Predstavnik nositelja odobrenja za RH: Remedia d.o.o., Sv. Mateja 66, 10020 Zagreb, Hrvatska. Datum tiskanja: svibanj, 2016. Remedia d.o.o. LIJEČNIČKESAMO ZA NOVINE ZDRAVSTVENE 154 11 / RADNIKE.2016 Sv. Mateja 66, 10020 Zagreb 33 iz KOMORE

Pametna liječnička iskaznica Brzo i efikasno ostvarivanje članskih prava i pogodnosti!

Za sve one koji se pitaju zašto smo toliko dugo čekali s izradom nove iskaznice odgovor je jednostavan. S obzirom na to da živimo u digitalnom dobu u kojem nam moderna tehnologija pruža nebrojene mogućnosti, cilj nam je bio članovima ponuditi puno više od obične plastične kartice.

OIB / VAT Datum izdavanja Vrijedi do HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA 12345678901 Data of issue Date of Expiry CROATIAN MEDICAL CHAMBER 20.02.2016. 20.02.2021.

LIJEČNIČKA ISKAZNICA MEDICAL IDENTITY CARD

Ime/Name Molimo nalaznika ove kartice da je dostavi u Hrvatsku liječničku komoru.Svaka Dr. Marijana Broj licence zlouporaba kartice podliježe zakonskim sankcijama.Molimo Vas da gubitak ili Licence number krađu kartice prijavite odmah na telefon: +385 1 4500 830. Ova iskaznica je Prezime/Surname vlasništvo Hrvatske liječničke komore, ulica Grge Tuškana 37, 10000 Zagreb. Markovinović Padovinski 12345

Hrvatska liječnička komora pokrenula ili sudjelovao u transakciji. i Komore, čime se ispunjavaju visoki je projekt izrade nove liječničke iska- svjetski sigurnosni standardi. Primje- • Autentifikaciju- utvrđuje da je enti- znice, tzv. pametne liječničke iskaznice rice, moći ćete svoje zahtjeve podno- tet ono što tvrdi da jest. Digitalni certi- s naprednim elektroničkim potpisom, siti elektroničkim putem, a Komora će fikat povezuje identitet s jedinstvenim koja će članovima omogućiti siguran vam na isti način dostavljati tražene ključem. način komunikacije s Komorom kroz dokumente. lanac povjerenja koji jamči:. Što to znači za članove ? U sklopu e-Komore putem pametne kartice čla- Sljedeći izbori putem • Privatnost - ostvaruje se korištenjem novima će biti omogućeno pristupanje elektronskog glasovanja kriptiranja. Poruka se pretvara u dru- informacijskom sustav komore putem gačiji tekst korištenjem algoritama Sadašnje vodstvo Komore želi predsto- ovjere identiteta/autentifikacije, kako enkripcije i samo osobe s ispravnim jeće izbore provesti putem elektron- bi brzo, jednostavno i efikasno ostva- ključem za dekriptiranje mogu dobiti skog glasovanja, a da bi to bilo moguće, rivali svoja članska prava i koristili izvornu poruku. preduvjet je upravo pametna liječnička pogodnosti koje im pruža Komora. iskaznica. • Integritet - nema gubitka informaci- Pametna liječnička iskaznica omogu- ja između primatelja i pošiljatelja. ćit će ovjeru i enkripciju dokumenata Novu liječničku iskaznicu izradit će i poruka koji će se razmjenjivati u elek- Agencija za komercijalnu djelatnost • Neporecivost - osigurava da korisnik troničkoj komunikaciji između člana (AKD), državna tvrtka u nadležnosti ne može negirati da je poslao poruku

MUP-a, specijalizirana za proizvod- nju pametnih kartica i davanja usluga certificiranja. Neki od njihovih proizvoda su biometrijska putovnica, osobna iskaznica, vozačka dozvola, e-zdravstvena iskaznica i sl. Važno je istaknuti kako će pametna liječničkla iskaznica, uz osobne podatke i podatke o stručnim kvalifika- cijama, sadržavati i fotografiju člana. Stoga je važno dostaviti biometrijsku fotografiju Hrvatskoj liječničkoj komori do kraja godine. Uputa za biometrijsku fotografiju Biometrijsku fotografiju izradite u profesionalnom foto studiju koji je upoznat sa standardima izrade fotografija za dokumente (npr.za osobnu iskaznicu), kako biste bili sigurni da ona zadovoljava propisane standarde. Prihvatljiva biometrijska fotografija zadovoljava sljedeće uvjete: • Razlučivost fotografije: 600DPI • Omjer fotografije: Širina 26mm / Visina 32mm • Dozvoljeno odstupanje omjera: 10% • Format fotografije: JPEG • Naziv fotografije: OIB člana (npr. 94724600512.jpeg)

Dostava fotografije Komori moguća je na dva načina: 1. Učitavanje fotografije s osobnog računala putem portala za članove pod rubrikom Uredi profil. Dostavom fotografije na e-mail: [email protected] Svi koji do kraja godine dostave svoju biometrijsku fotografiju mogu očekivati svoju pametnu liječničku iskaznicu najkasnije do kraja ožujka 2017. godine.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 35 iz KOMORE

Analiza aktualnog stanja Raspisivanje natječaja za koncesiju PZZ-a u Gradu Zagrebu

dr. Meri Margreitner, spec. obiteljske medicine Savjetnica za primarnu zdravstvenu zaštitu predsjednika Hrvatske liječničke komore

Od 2010. Godine, kada je donesen Zakon o koncesijama, Gradonačelnik grada Zagreba, odnosno Gradski ured za zdravstvo, dotadašnjim zakupcima odobra- va odlazak u koncesiju na temelju stečenih prava, dok novim koncesionarima postaje svega troje kolega obiteljske medicine. Prema Zakonu o koncesijama i Načelima postupka davanja koncesija (čl. 20) "Prilikom provođenja postupka davanja koncesija davatelji koncesija obvezni su, u odnosu na pravne i fizičke osobe, poštovati načelo slobode kretanja robe, nače- lo slobode poslovanja, načelo slobode pružanja usluga, načelo učinkovitosti, kao i ostala temeljna načela iz Ustava RH te ugovora o funkcioniranju Europske unije, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti.“ http://www.zakon.hr/z/157/Zakon-o-koncesijama Gradski ured za zdravstvo, odnosno Gradonačelnik su dužni raspisivati Natječaj za koncesiju za popunjavanje mreže javne zdravstvene zaštite koju donosi Mi- nistarstvo zdravstva Republike Hrvatske, a koji je propisan Planom i programom razvoja zdravstvene zaštite grada Zagreba. Plan i program razvoja zdravstvene zaštite se temelji i na čl. 9 Zakona o zdravstvenoj zaštiti prema kojem jedinica područja (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da osigurava popunjenost mreže javne zdravstvene službe na svom području Iz točke IX Plana zdravstvene zaštite grada Zagreba proizlaze prava i obveze, zadaće i ciljevi zdravstvene zaštite koju ostvaruje grad Zagreb kao jedinica po- dručne (regionalne) samouprave, temelju kojega „sukladno mreži javne zdravstvene službe daje koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe na području Grada Zagreba“. Gradonačelnik objavljuje Obavijest o namjeri davanja koncesija, nakon koje zaposlenici domova zdravlja šalju svoju Namjeru odlaska u koncesiju Gradona- čelniku, a on ju prosljeđuje Gradskom uredu za zdravstvo grada Zagreba. Gradski ured za zdravstvo zahtjev o Namjeri zaposlenika doma zdravlja šalje na suglasnost Upravnom vijeću doma zdravlja zaposlenika. Upravno vijeće doma zdravlja daje ili uskraćuje suglasnost odlaska u koncesiju, a koja se temelji na odluci Gradske skupštine grada Zagreba. službeni glasnik grada Zagreba 3/2010 , http://www1.zagreb.hr/slglasnik.nsf Prema odluci Gradske skupštine „Upravno vijeće zdravstvene ustanove će dati suglasnost iz članka 3. ove odluke ako su, uz uvjete iz članka 2. ove odluke, ispu- njeni i sljedeći uvjeti:

36 iz KOMORE

• da je najmanje 30% timova u pojedi- dok se donosila odluka Gradske skupštine, Komora zatražila od noj djelatnosti zdravstvene ustanove odnosio na pojedinačne domove zdravlja na lokaciji za koju zdravstveni radnik kojih je ukupno tri u gradu Zagrebu, a sve Grada Zagreba izmjene iskazuje interes za koncesiju popunje- u svrhu kako bi se zadovoljio kriterij ostan- kriterija za dodjelu no timovima zdravstvene ustanove, pri ka 30 % zaposlenika iz iste djelatnosti u čemu se ne računaju ordinacije koje pojedinom domu zdravlja koju propisuje koncesija u PZZ-u služe kao nastavne baze fakulteta ili Zakon o zdravstvenoj zaštiti. veleučilišta zdravstvenog usmjerenja, Jedan od kriterija je i da zaposlenik nije Hrvatska liječnička komora je zatražila od • da zdravstveni radnik koji iskazuje nastavnik ili suradnik u nastavi fakulteta Gradske skupštine Grada Zagreba izmje- interes za koncesiju nije nastavnik ili ili veleučilišta zdravstvenog usmjerenja, nu Odluke o popunjavanju mreže javne suradnik u nastavi fakulteta ili veleu- odnosno da nije nastavna baza fakulteta ili zdravstvene službe za pojedine djelatnosti čilišta zdravstvenog usmjerenja, veleučilišta. na primarnoj razini zdravstvene zaštite • da je zdravstveni radnik koji iskazuje na području Grada Zagreba zbog spornih interes za koncesiju najmanje 5 godina Ovakva pravila su neprihvatljiva, obzirom kriterija propisanih tom Odlukom. zaposlen u djelatnosti za koju iskazuje da je čl. 96. st. 2. Zakona o zdravstvenoj Odluka naime propisuje uvjete koji znat- namjeru obavljanja djelatnosti konce- zaštiti propisao da i nastavnici i osobe u no otežavaju i gotovo onemogućuju zain- sijom, suradničkim zvanjima, znanstveni rad- teresiranim liječnicima – zaposlenicima nici koji imaju sklopljen ugovor sa Za- • da je zdravstveni radnik koji iskazuje domova zdravlja na području Grada Za- vodom mogu istodobno zasnovati radni interes za koncesiju zaposlen u punom greba pribavljanje potrebne suglasnosti odnos s jednim visokim učilištem tako da radnom vremenu, upravnog vijeća doma zdravlja kako bi njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše obavljali zdravstvenu djelatnost na osnovi • da je zdravstveni radnik koji iskazuje 40 sati tjedno. koncesije. interes za koncesiju ispunio obveze prema zdravstvenoj ustanovi U Republici Hrvatskoj još uvijek je na Spornim se posebno smatra propisani snazi postojeći Zakon o zdravstvenoj za- uvjet da najmanje 30 posto timova u poje- Suglasnost Upravnog vijeća doma štiti prema kojem najmanje 30 % zaposle- dinoj djelatnosti zdravstvene ustanove na zdravlja se šalje Gradonačelniku odno- nika iz pojedine djelatnosti mora ostati u lokaciji za koju zdravstveni radnik iskazuje sno Gradskom uredu za zdravstvo gra- domu zdravlja. Primjera radi, u djelatno- interes za koncesiju mora biti popunjeno da Zagreba. sti obiteljske medicine u gradu Zagrebu timovima zdravstvene ustanove. Ukoliko dom zdravlja da suglasnost, 43 % je zaposlenika doma zdravlja. Sva- Stoga je HLK zatražio izmjenu kriterija na Natječaj za popunjavanje mreže za kon- kim odlaskom liječnika koncesionara u način da se propisani postotak odnosi is- cesiju se povećava za onaj broj suglasno- mirovinu, ordinacije potpadnu pod dom ključivo na pojedinu odobrenu djelatnost sti koje je dobiveno od Upravnog vijeća zdravlja, a grad Zagreb ne raspisuje nove doma zdravlja na području Grada Zagre- doma zdravlja. natječaje za dodjelu koncesija te se udio ba, odnosno na 30 posto zaposlenika iz iste Dosadašnja praksa Gradskog ureda za zaposlenika povećava. djelatnosti u pojedinom domu zdravlja, a ne na svaku pojedinu lokaciju, kako je tre- zdravstvo je pokazala, prema podatci- Nije na odmet naglasiti kako u Republici nutno propisano. ma kojima raspolažemo, da se Namjere Hrvatskoj ima 51% specijalista obiteljske zaposlenika nisu prosljeđivale iz Grad- medicine. Još uvijek ima veliki broj njih Budući da mreža javne zdravstvene službe skog ureda na Upravno vijeće domova koji nisu ostvarili pravo odlaska u konce- na području Grada Zagreba u djelatnosti- zdravlja ili, ako su i proslijeđene, su- siju, a 2020. upravo će specijalizacija biti ma primarne zdravstvene zaštite (opća/ glasnost se nije dobivala iz razloga što uvjet samostalnog rada u ordinaciji obi- obiteljska medicina, zdravstvena zaštita zaposlenik nije zadovoljio kriterije od žena, zdravstvena zaštita predškolske dje- 30 % na lokaciji koju su upravna vije- teljske medicine gdje će se tražiti da specijalist bude nositelj prakse. ce) trenutno nije popunjena, zatraženo je ća domova zdravlja tumačila adresom da se ponovno pokrenu postupci objave ordinacije. Gotovo svaka županija koja ima više od 30 poziva za dostavu ponuda za obavljanje Većina ginekoloških i pedijatrijskih % zaposlenika u domu zdravlja godišnje zdravstvene djelatnosti na osnovu kon- ordinacija nemaju kolegu iz suprotne raspisuje natječaj za koncesiju, pridrža- cesije te u tu svrhu, sukladno prijedlogu smjene na istoj adresi te u tom slučaju vajući se kriterija Zakona o zdravstvenoj Komore, omogući i svim zainteresiranim nikada i neće u koncesiju, a ordinacije zaštiti, dok se kolege u gradu Zagrebu, a zaposlenicima domova zdravlja da podne- obiteljske medicine su "razbacane“ tako koje pokazuju interes odlaska u koncesiju, su svoje ponude, odnosno da ishode pret- da rijetko koja zadovoljava spomenuti dovode u diskriminirajući položaj u odno- hodnu suglasnost upravnog vijeća doma kriterij, osim moguće onda kada kolege su na kolege iz drugih županija. zdravlja. odu u mirovinu. Voditelj Službe općih poslova HLK-a, Nadamo se da će se ovakva praksa pro- Mijo Karaula, dipl. prav. Čini se logičnim da se pojam lokacije, mijeniti.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 37 iz KOMORE

Sastanak predstavnika Komore s udrugama liječnika iz PZZ-a Dogovoreni kriteriji za dodjelu koncesija u primarnoj!

Predstavnici Hrvatske liječničke komore na čelu s pred- rivanje prednosti u slučaju ispunjavanja navedenih uvjeta, sjednikom dr. sc. Trpimirom Golužom sastali su se 19. li- a to je duljina staža u struci dok bi se posebno vrednovao stopada s udrugama liječnika primarne zdravstvene zaštite staž u ruralnim područjima. kako bi utvrdili uvjete za dodjelu i ugovaranje koncesija u Predsjednik Komore predstavio je predstavnicima udru- PZZ-u, a koje će Komora zastupati u daljnjim kontaktima ga iz PZZ-a cjelovit koncept specijalističkog usavršavanja sa zdravstvenom administracijom. HLK-a koji se odnosi i na obiteljsku medicinu, nakon čega Na sastanku je predstavljen prijedlog uvjeta i kriterija pod je i od njih dobivena podrška te im je podijeljen tekst peti- kojima bi se ubuduće provodio postupak dodjele koncesije, cije kojom će Komora od svojih članova zatražiti potporu a koje je izradilo Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu za- za prijedlog specijalističkog usavršavanja. Najvažniji su no- štitu Komore, nakon što je prikupilo prijedloge svih udru- viteti u Komorinu konceptu specijalističkog usavršavanja ga liječnika primarne zdravstvene zaštite. nacionalno planiranje i financiranje specijalizacija, tran- sparentnost procesa, unaprjeđenje provedbe specijalizaci- Dogovoreno je da se traži ukidanje odredbe članka 78. ja, istovremeni početak specijalizacija te bitne promjene, stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti odnosno ukidanje odnosno poboljšanja u samom sustavu mentorstva. obveze zadržavanja 30 posto timova u svakoj pojedinoj djelatnosti unutar doma zdravlja te da se omogući dobro- Sastanku su osim predstavnika Komore nazočili i pred- voljan prijelaz u koncesiju. Uvjeti za dobivanje koncesije stavnici Društva nastavnika opće/obiteljske medicine, Ko- bili bi status nositelja tima u djelatnosti za koju se liječnik ordinacije hrvatske obiteljske medicine, Hrvatskog društva natječe, specijalizacija iz obiteljske medicine, pedijatrije ili obiteljskih doktora, Hrvatske udruge koncesionara pri- ginekologije ili najmanje 5 godina staža u djelatnosti za marne zdravstvene zaštite i Hrvatske udružbe obiteljske koju se natječe. Predložen je i dodatan kriteriji za ostva- medicine.

38 iz KOMORE

Aktualnosti u radu županijskih povjerenstava Komore

Povjerenstvo MORH-a Povjerenstvo Brodsko-posavske S obzirom na višegodišnji zastoj u speci- županije jalističkom usavršavanju vojnih liječnika, Povjerenstvo MORH-a drži za jednu od Pružalo je i pruža aktivnu pomoć svojih važnijih zadaća podupirati struč- pri ponovnom te prvom izdavanju ni i profesionalni razvoj svojih članova u licenci, savjetuje članove Komore svakoj prigodi i na svim razinama. Stoga u Županiji te ih upućuje na adrese su sudjelovali na Danu liječničkih kari- HLK-a gdje mogu dobiti pravi od- jera kako bi privukli mlade liječnike u govor i daljnju pomoć, a u tom su vojnu službu. Povjerenstvo se, u okviru cilju u svim ustanovama Županije svojih nadležnosti, pozabavilo i izradom ostavljeni kontakti članova Povje- određenih propisa iz područja zdravstvene potpore, podržavajući nastojanje za njihovim ažu- renstva, njihove e-mail adrese te riranjem i usvajanjem novih. Članovi su aktivno sudjelovali i u različitim međunarodnim kontakt telefon predsjednika Po- aktivnostima kao što su: zbrinjavanje ozlijeđenih na bojištu, preventivno medicinske mjere, vjerenstva. medicinski obavještajni rad, sigurnost pacijenata itd. Nakon niza „peripetija“ zbog ne- Članovi su kao liječnici angažiranu u međunarodnim timovima u NATO operaciji „Resolute zainteresiranosti župana Danijela Support Mission“ u Afganistanu, pružajući zdravstvenu zaštitu tamošnjim snagama te sudje- Marušića te inzistiranja na sastan- lujući u stručnome obučavanju. Aktivni su i u operaciji EU ATALANTA, uz obalu Somalije, ku kod pročelnice Upravnog ure- ali i u UN-ovim misijama, UNMOGIP-u, u Kašmiru. da za zdravstvo i socijalnu skrb Aktualno, Povjerenstvo je podržalo sudjelovanje vojnih liječnika u Koloni sjećanja u Vukovaru. Županije Klare Šćuke, na kraju je Član Povjerenstva MORH-a, pukovnik Šime Kevrić, dr. med. prijedlog županijskog Povjerenstva da dužnosnik HLK-a bude članom Savjeta za zdravlje Brodsko-posavske županije prihvaćen. Isto tako, Povjerenstvo Koprivničko-križevačke županije članovi Povjerenstva će se kandidi- rati za mjesta u županijskom Povje- Održali smo sastanak krajem kolovoza renstvu za zaštitu prava pacijenata povodom aktualnih događaja oko pot- kako bi svojim profesionalnim zna- pisivanja novih ugovora o radu u skla- njem i poznavanjem zakona i produ s Pravilnikom o specijalističkom pisa spriječili pokretanje pritužbi i usavršavanju doktora medicine. S ob- procesa protiv kolega bez valjanih zirom na to da ravnatelji zdravstvenih argumenata i dokaza. Pregovara ustanova u našoj Županiji nisu našim se i s ravnateljima i predsjednici- kolegama ponudili potpisivanje aneksa ma stručnih vijeća zdravstvenih ugovora, organizirali smo sastanak svih ustanova da dužnosnici našeg Po- naših kolega liječnika s ravnateljima vjerenstva budu i članovi stručnih zdravstvenih ustanova. No, i na tom sa- vijeća zdravstvenih ustanova kako stanku (31. kolovoza) su ravnatelji po- bi informacije s njihovih sjednica iz novili svoje stavove zašto neće ponuditi sklapanje novih ugovora, tako da je zaključeno da „prve ruke“ bile prenesene članovi- će svaki od kolega zaštititi svoja prava unutar zakonskih okvira. ma Komore. U organizaciji Komore i Hrvatskog reanimatološkog društva održana je 14. listopada edukacija učenika petih razreda Osnovne škole "Đuro Ester" u Koprivnici, gdje je naš kolega, dr. Predsjednik prim. dr. Ninoslav Nenad Tufel organizirao i vodio tečaj početnog održavanja života. Plan je provesti edukaciju Leko u svim osnovnim školama grada Koprivnice te u cijeloj Županiji. Predsjednik dr. Dubravko Mišić

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 39 iz KOMORE

Povjerenstvo Osječko-baranjske županije Povjerenstvo Vukovarsko- srijemske županije

Povjerenstvo je u razdoblju od svibnja do listopada 2016. bilo vrlo aktivno. Re- Povjerenstvo se u proteklom razdoblju dovito su održavane sjednice na aktualne teme vezane uz struku. U prostorijama sastalo tri puta. Posebna točka svakog sa- Povjerenstva održano je i pet predavanja u suradnji s Hrvatskim liječničkim zbo- stanka bila je organizacija sjednice Vijeća rom i Hrvatskim društvom Komore 16. studenoga te svih ostalih doza psihoterapiju. U rujnu gađanja povodom 25. godišnjice stradanja 016. sudjelovali smo u or- Vukovara. ganiziranju utrke „Trčanjem do zdravlja“ uz rijeku Dravu Raspravljalo se i o ugovorima specijaliza- te smo uspjeli okupiti oko nata i možemo s radošću izvijestiti da su 60 liječnika, za što smo po- OŽB Vinkovci i OŽB Vukovar poštovali hvaljeni i od kolega i od su- važeći Pravilnik i potpisali aneks ugovoru. građana. Predsjednik dr. Domagoj Marinić Predsjednik dr. Vedran Zubčić

Povjerenstvo Primorsko-goranske Povjerenstvo Varaždinske županije županije Rad Povjerenstva obilježile su aktivnosti vezane uz primjenu Povjerenstvo je radilo i radi na promicanju liječničke struke i Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medici- rješavanju pojedinačnih problema liječnika. U cilju približava- ne. Sastajali smo se sa specijalizantima, koordinirali s upra- nja Komore samim liječnicima te približavanja liječnika razli- vom OB-a Varaždin te organizirali sastanak sa županom, čitih specijalnosti jednih drugima, Povjerenstvo planira posjet koji je zabranio njegovu primjenu. Sa zadovoljstvom može- svim županijskim zdravstvenim ustanovama. Članovi Povje- mo izvijestiti da su spomenute aktivnosti rezultirale potpisi- renstva sudjelovali su u obilježavanju Svjetskog dana srca, Me- vanjem aneksa ugovora o radu sukladno Pravilniku sa svim đunarodnog dana starijih osoba, Svjetskog dana hodanja, Me- specijalizantima i specijalistima koji su uputili zahtjev. đunarodnog dana ružičastih vrpci itd. Do sada nismo uspjeli uključiti predstavnika Komore u rad Velik je naglasak i na animiranju članova za sudjelovanje u ovo- županijskog Savjeta za zdravlje pa ćemo to ponovno aktua- godišnjoj Koloni sjećanja te će iz naše Županije najviše, čak 74 lizirati. liječnika otići pokloniti se žrtvi Vukovara. Predsjednik dr. sc. Goran Benko Predsjednik doc. dr. sc. Alen Protić

Povjerenstvo Sisačko-moslavačke županije Povjerenstvo je organiziralo i održalo javni prosvjed pred zgradom Sisač- ko-moslavačke županije u svrhu podizanja svijesti javnosti ali i protestiranja protiv stava Županije oko tzv. „robovlasničkih ugovora“ djelatnika NPS-a Po- povača i OB-a Sisak. Prosvjed je održan 8. rujna, uz odličnu medijsku potporu. Održani su sastanci s ravnateljicama NPS-a Popovača i Doma zdravlja Kutina te ravnateljem Lječilišta Topusko. U planu su sastanci s preostalim ravnateljima zdravstvenih ustanova u Županiji, te sukladno traženim podacima, izrada ažuriranih zajedničkih podataka o svim liječnicima u Sisačko-moslavačkoj županiji. Predsjednica dr. Ivana Šmit Prosvjed liječnika protiv tzv. robovlasničkih ugovora u Sisku

40 iz KOMORE

Povjerenstvo Krapinsko-zagorske županije

Povjerenstvo je organiziralo obilježavanje međunarodnog Tjedna mozga od 14. do 20. ožujka, koje je održano u Mariji Bistrici, Zla- tar Bistrici i Zaboku. Ove godine posebno su obrađene teme: dječji mozak, empatija, tolerancija i netolerancija te suradnja lijeve i desne moždane hemisfere. U Mariji Bistrici održane su i dvije izvrsne radionice za djecu „Brain Gym“ i „Razigrani mozak“. Predsjednica dr. sc. Sanja Kovačić

Tjedan mozga u Krapinsko-zagorskoj županiji od 14. do 20. ožujka 2016.

Povjerenstvo Međimurske Povjerenstvo Istarske županije županije

Povjerenstvo je aktivno u prikupljanju potpisa za peticiju koju je pokrenula Komo- Od svibnja do listopada ove godine, nara kako bi članovi podržali njezin prijedlog unapređenja sustava specijalističkog kon objave izmjena i dopuna Pravilnika usavršavanja doktora medicine. Predsjednik Povjerenstva sudjelovao je u radu o specijalističkom usavršavanju doktora sjednice Savjeta za zdravlje Istarske županije, na kojoj se raspravljalo o novom medicine, najveći broj konzultacija u Po- Pravilniku o specijalističkom usavršavanju. Pružili smo svu pomoć i objašnjenja vjerenstvu odnosio se na upite specijaliza- kolegama koji imaju pravo na pomoć radi bolesti ili smrti člana HLK-a, upoznavši nata i specijalista oko ostvarivanja njihovih ih s njihovim pravima sukladno Pravilniku o dodjeli pomoći članovima Komore. prava. Na inicijativu predsjednika Povje- renstva održan je sastanak sa županom i Predsjednik dr. Marino Derossi pročelnicom županijskog Upravnog odsje- ka za zdravstvo. Razgovaralo se o prijedlogu Povjerenstva Komore o dugoročno održivom modelu suradnje ŽB-a Čakovec Povjerenstvo Požeško-slavonske županije i OB-a Varaždin u svrhu boljeg korištenja postojećih kadrovskih i materijalnih resursa obiju ustanova. Druga tema razgovora U proteklom razdoblju Povjeren- bili su problemi vezani uz izmjenu Pravil- stvo je održalo niz aktivnosti i kon- nika o specijalističkom usavršavanju dok- takata s liječnicima svih struka u tora medicine. Župan je saslušao stavove svrhu promicanja ciljeva Komore. našeg Povjerenstva o obje teme bez izno- Pokrenuto je nekoliko programa šenja službenih stavova te predložio novi stručne edukacije članova, uz na- sastanak na temu specijalističkog usavrša- glasak na stručnom usavršavanju vanja doktora medicine. i napredovanju najmlađih kolega: studenata, stažista i specijalizanata. Predsjednik prim. dr. sc. Ivan Žokalj Predsjednik doc. prim. dr. sc. Specijalizanti, polaznici tečaja prve kategorije: „UZV u hitnim stanjima“, održanog u OŽB Požega Goran Šantak

Povjerenstvo HZZO-a

Povjerenstvo je raspravljalo o izjednačavanju članarine za sve članove Komore, koja će kod liječnika zaposlenika HZZO-a dovesti do povećanja članarine za više od 100 posto. Unatoč nezadovoljstvu, zaključeno je da je članstvo u Komori nužno kako bi se osi- gurao ravnopravan i partnerski odnos u odnosu na liječnike zaposlene u neposrednoj zdravstvenoj zaštiti. Zauzvrat, liječnici iz HZZO-a očekuju podršku Komore kako bi ostvarili mogućnost trajne edukacije. Predsjednik dr. Josip Silovski, spec. med. rada

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 41 iz KOMORE

Pregled aktivnosti dužnosnika Komore u listopadu 2016.

Obilježavanje 140. obljetnice postojanja i djelovanja Sisačke podružnice Hrvatskog liječničkog 1. listopada zbora, Sisak (dr. sc. T. Goluža, dr. sc. K. Luetić)

Sajam „Vikend zdravlja Zagreb HBT“, panel diskusija „Kakav model zdravstva Hrvatska treba 1. listopada razvijati“, Zagreb (prof. dr. D. Vagić)

U suradnji sa županijskim povjerenstvom Komore organiziran sastanak s liječnicima OŽB-a 4. listopada Požega i održano predavanje iz područja medicinskog prava, Požega, (dr. M. Cvitković)

Sastanak u Ministarstvu zdravstva vezano uz primjenu Pravilnika o specijalističkom usavršavanju 5. listopada doktora medicine, Zagreb (dr. sc. T. Goluža, prof. prim. dr. L. Zibar)

Sastanak s dekanom i vodstvom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vezano uz plan 5. listopada daljnje suradnje, specijalizacije, edukacije i ostalih pitanja od zajedničkog interesa, Zagreb (dr. sc. T. Goluža, dr. sc. J. Pavičić Šarić, dr. M. Cvitković)

Sastanak s liječnicima KB-a Sv. Duh i predstavljanje rezultata rada Komore u proteklom razdoblju, 5. listopada Zagreb (dr. sc. T. Goluža, dr. sc. K. Luetić, dr. I. Raguž, dr. M. Cvitković)

6. listopada 23. Dani Belupa, Split (dr. sc. T. Goluža)

Sastanak s predstavnicima Strukovnog razreda sanitarnog inženjerstva Hrvatske komore 6. listopada zdravstvenih radnika, vezano uz DDD djelatnosti i druga pitanja od zajedničkog interesa, Zagreb (dr. sc. I. Pejnović Franelić, dr. M. Cvitković)

Sastanak Europske organizacije mladih liječnika (European Junior Doctors), Portugal (dr. V. 7. - 8. listopada Štefančić)

7. - 8. listopada X. Kongres pravnika u zdravstvu s međunarodnim sudjelovanjem, Makarska (dr. M. Cvitković)

Sastanak vezan uz temu akreditacijskih područja i specijalističko usavršavanje doktora medicine, 11. listopada Zagreb (dr. sc. K. Luetić, prof. dr. D. Vagić, dr. I. Lerotić, dr. E. Jendriš Škrljak, dr. sc. J. Pavičić Šarić, dr. D. Soldo, dr. M. Cvitković)

Gostovanje u emisiji Z1 televizije na temu ukidanja liječničkih potvrda od strane liječnika obiteljske 12. listopada medicine, Zagreb (dr. M. Margreitner)

13. listopada 12. Kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva, Opatija (dr. M. Cvitković)

13.-14. listopada Cost Benefit Analysis for Major EU-Funded Projects, Brussels (doc. dr. I. Bilić)

14. Kongres Hrvatskog društva medicinskih vještaka zdravstvenog osiguranja s međunarodnim 14. listopada sudjelovanjem, Rovinj (dr. M. Cvitković)

14. listopada 48. Stručno – znanstveni skup hrvatskih pulmologa, Zadar (dr. M. Cvitković)

14. listopada XX. Kongres Hrv. Udruge djelatnika hitne medicinske pomoći, Selce (doc. dr. G. Hauser)

15. listopada 25. godišnjica osnivanja Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, Zagreb (dr. sc. T. Goluža)

Sastanak s predstavnicima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vezano uz plan uvođenja 19. listopada medicinskog prava u prijediplomsku nastavu na fakultetu, Zagreb (dr. M. Cvitković)

19. listopada Proslava svjetskog Dana bioetike, Zagreb (prof. prim. dr. L. Zibar)

42 iz KOMORE

Sastanak s predstavnicima liječnika primarne zdravstvene zaštite vezano uz pitanja koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz 19. listopada obiteljske medicine i ostale probleme djelatnosti, Zagreb (dr. sc. T. Goluža, dr. sc. K. Luetić, dr. M. Margreitner, dr. D. Soldo, dr. M. Cvitković)

II. zajednički kongres Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju i Hrvatskog društva za 20. listopada infektivne bolesti, Poreč (dr. M. Derossi)

20. listopada Kongres Hrvatske komore fizioterapeuta, Vodice (dr. N. Brajković)

Sastanak s predstavnicima Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vezano uz 21. listopada program medicinske izobrazbe liječnika i korištenja fondova EU, Zagreb ( dr. sc. T. Goluža, dr. I. Lerotić, dr. M. Cvitković)

21. listopada XI. Hrvatski međunarodni Quintessence kongres, Zagreb (dr. sc. K. Luetić)

24.-26. listopada Posjet švedskim zdravstvenim ustanovama i organizacijama, Švedska (dr.sc. K. Luetić, dr. I. Raguž)

Hrvatski zdravstveni kongres 2016. „Budućnost zdravstvene industrije“ i susret s predstavnicima 25. listopada National Institute for Health and Care Excellence, Zagreb (dr. sc. T. Goluža, dr. M. Cvitković)

Sastanak s ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vezano uz pitanja od interesa za 26. listopada liječnike u segmentu javnog zdravstva, zdravstvene ekologije, epidemiologije i školske medicine, Zagreb (dr. sc. I. Pejnović Franelić, dr. M. Cvitković)

Dekanska konferencija medicinskih fakulteta RH, Zagreb (dr. sc. T. Goluža, prof. dr. D. Vagić, 27. listopada dr. I. Lerotić, dr. M. Cvitković)

Sastanci tijela Komore u listopadu 2016.

1. listopada Sjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju

3. listopada Sjednica Povjerenstva za mlade liječnike

11. listopada Sjednica Izvršnog odbora

14. listopada Sjednica Vijeća

18. listopada Sjednica Povjerenstva za medicinsku izobrazbu liječnika

18. listopada Sjednica Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti

20. listopada Sjednica Povjerenstva za javnozdravstvenu djelatnost

24. listopada Sastanak Uredničkog odbora Liječničkih novina

25. listopada Sjednica Povjerenstva za bolničku djelatnost

26. listopada Sjednica Povjerenstva za stručna pitanja i stručni nadzor

28. listopada Sjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju

1. - 31. listopada 80 rasprava na Časnom sudu

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 43 iz HRVATSKOG zdravstva

Hrvatsko katoličko liječničko društvo obilježilo 25 godina postojanja

Autor: Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević

Hrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD) obilježilo je 15. listopada 2016., 25 godina postojanja misnim slavljem u Crkvi sv. Marka te svečanom akademi- jom u zagrebačkoj Staroj gradskoj vijeć- nici. HKLD je osnovan 16. veljače 1991. godine kao laičko društvo u okrilju Katoličke crkve koja okuplja liječnike, stomatolog i farmaceute radi promicanja kršćanskih načela u zaštiti zdravljai čuvanju ljudsko- ga života od začeća do prirodne smrti. Misno slavlje u crkvi sv. Marka pred- vodio je pomoćni biskup zagrebački, mons. Valentin Pozaić, duhovni asistent HKLD-a i europske federacije liječnika katolika, naglasivši kako je čovjek „živa ikona Božja, stvoren za vječno zajedniš- tvo ljubavi sa svojim Stvoriteljem“ upozo- rivši u kontekstu širenja kulture smrti da su „Najprije roditelji ozakonili ubijanje svoje djece, abortus; a sada su djeca oza- o razmjeni; otet, mučen i ubijen. Nagla- čilišta, predstavnici Hrvatske liječničke konila ubijanje svojih roditelja, eutanazi- sila je kako HKLD danas okuplja oko komore i europske i svjetske federacije ju“ te da se „U svijetu izgubljenosti ideala 1500 članova od koji je 350 članova sek- liječnika, izaslanici državnih, znanstve- i vrednotaod katoličkog zdravstvenog dje- cije mladih koji djeluju u 24 podružnice nih i vjerskih institucija te fakulteta i latnika očekuje da budu evanđeoski grad u gradovima RH; istaknuvši aktivnosti visokih učilišta, zatim Hrvatskog li- na gori, sol zemlje, svjetlo svijeta, napose članova HKLD-a na međunarodnom ječničkog zbora i Hrvatskog katoličkog da bude apostol kulture života“ planu; sudjelovanje delegata u upravnim društva novinara. Na kraju akademije odborima svjetske i europske federacije dodijeljene su priznanja HKLD-a. Zlat- Nakon sto su se nazočnima obratili liječnika katolika, aktivno sudjelovanje na povelja dodijeljena je doc. dr. Mariji dužnosnici znanstvenih, sveučilišnih i na kongresima i simpozijima; u Papin- Miletić-Medved, dr. Maji Peraica, bi- stručnih institucija, o povijesti HKLD-a skoj akademiji za život, na simpoziju u skupu prof. dr. Valentinu Pozaiću, dr. govorila je predsjednica, prof. dr. Ana skupštini i parlamentu EU-a, na svjet- Franji Turaliji i prof. dr. Niki Zuraku, Planinc-Peraica, istaknuvši ulogu skim i europskim kongresima te dva sa- te posmrtno dr. Ivana Šreteru. Također HKLD-a u edukaciji, oblikovanju svijesti stanka Upravnog odbora europske fede- su dodijeljene i povelje i zahvalnice. i promicanju etičkih načela temeljnih na racije održanima u organizaciji HKLD-a. katoličkom nauku crkve. Podsjetila je na Povodom obljetnice HKLD-a izdana je i aktivnosti članova HKLD-a u Domovin- Proslavi su nazočili bivši predsjednik monografija, a u glazbenom dijelu aka- skom ratu te na dr. Ivana Šretera koji je Vlade Tihomir Orešković, rektori za- demije sudjelovao je zbor Zagrebačkih 18. kolovoza 1991., prilikom pregovora grebačkog i Hrvatskog katoličkog sveu- liječnika.

44 iz HRVATSKOG zdravstva

Ines Strenja Linić ponovno na čelu saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Dr. sc. Ines Strenja Linić, zastupnica MOST-a neurologinja iz KBC-a Rijeka bila predsjedni- u Hrvatskom saboru, ponovno je imenovana ca Skupštine Hrvatske liječnike komore. Po- za predsjednicu saborskog Odbora za zdrav- znati je borac za liječnička prava i bolji status stvo i socijalnu politiku. Tu je dužnost obna- liječnika u društvu. šala i u prošlom sazivu Sabora. Prije nego što Bivši ministar zdravlja prim. Siniša Varga iza- je ušla u politiku na nacionalnoj razini, ta je bran je za potpredsjednika tog Odbora.

XII. Znanstveno-stručni simpozij „Ratna bolnica Vukovar 1991. -dr. Juraj Njavro“

U Vukovaru se 17. studenog održava XII. znanstveno-struč- i ranjenima u ratnoj bolnici Vukovar. Održat će se niz zani simpozij "Ratna bolnica Vukovar 1991. - dr. Juraj Njavro nimljivih predavanja, a izdvojit ćemo samo neka: prof. dr. i to u organizaciji Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca sc. Andrija Hebrang govorit će o nekažnjenim zločinima 1990.- 1991. i Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Hrvatsku, hrvatskih veterana pod pokroviteljstvom Hrvatske liječnič- prof. dr. Zvonimir Lovrić o mobilnim kirurškim ekipama ke komore. Specijalnih jedinica MUP-a, dok je prof. dr. Mirna Šitum Tom prigodom bit će dodijeljena najviša odličja HLK-a li- pripremila predavanje o ulozi 4. gardijske brigade u Domo- ječnicima koji su se do zadnjeg dana brinuli o bolesnima vinskom ratu.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 45 iz HRVATSKOG zdravstva

EJD najavio logističku i pravnu pomoć hrvatskim specijalizantima

Dr. Vesna Štefančić, Povjerenstvo za mlade liječnike HLK-a

EJD, najveća organizacija mladih liječnika u Europi, održala s njihovim kolegama u Uniji te nužnost angažiranja pravnih je u suradnji s portugalskom liječničkom komorom, u portu- stručnjaka kako bi se pomoglo rješavanju nepovoljnog statusa galskom gradu Portu od 6. do 8. listopada 2016., dvodnevnu specijalizanata i mladih liječnika u Hrvatskoj. međunarodnu konferenciju na kojoj su razmijenjena iskustva Podsjetimo, EJD koji broji više od 300 tisuća članova, podržao o statusu mladih liječnika i predloženi koraci za poboljšanje je zahtjeve HLK-a za ukidanjem tzv. robovlasničkih ugovora i njihova položaja u EU-u. Vijeće EJD-a za specijalističko usa- njezine napore da se osigura provođenje i poštivanje izmjena vršavanje mladih liječnika (PGT Committee), čijom je koordi- i dopuna Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora natoricom imenovana članica Povjerenstva za mlade liječnike medicine. Nastojanje pojedinih udruga, ravnatelja i dužnosni- HLK-a dr. Vesna Štefančić, najavilo je daljnju podršku nasto- ka lokalne samouprave da se u praksi ne primjenjuju odredbe janjima naše Komore za poboljšanjem položaja mladih liječni- važećeg Pravilnika, ocijenili su kao pokušaj pravnog nasilja ka u Hrvatskoj, posebice glede uvjeta njihova specijalističkog krajnje neprihvatljivog i protivnog europskim principima usavršavanja. društvenog djelovanja i samoj vladavini zakona. Naglašena je i potreba za lobiranjem EJD-a prema tijelima Sljedeći sastanak EJD-a, pod nazivom „Spring Meeting 2017.“, EU-a u cilju izjednačavanja položaja mladih hrvatskih liječnika održat će se u Rotterdamu.

Sve o životu s rakom u akciji „Pitaj SVE – SVE za NJU“

dič s odgovorima na najčešća pitanja oboljelih i njihove okoline, a postaviti ih mogu svi zainteresirani građani. Kroz akciju simboličnog naziva „Pi- taj SVE – SVE za NJU“, udruga poziva građane da svoja pitanja o svim aspekti- ma bolesti do 15. studenog šalju na mail adresu [email protected], ili poštom na adresu: Udruga "SVE za NJU!", Ulica kneza Mislava 10, 10000 Zagreb, nakon čega će stručnjaci onkolozi pripremiti od- govore. Online priručnik s odgovorima bit će dostupan na internetskim stranicama Udruge SVE za NJU. Posebna se pozornost kroz akciju posve- ćuje ženama s metastatskim rakom, koji sa sobom nosi i najviše izazova. „Kroz rad Udruge svakodnevno se razmjenjuju pitanja i odgovori, stoga smo odlučili odabrati ona najučestalija i pretvoriti ih u svima Od najčešćih dvojbi vezanih uz život s Kako bi olakšala suočavanje s metastat- dostupan i pregledan digitalni priručnik teškom bolešću nastat će praktični online skim rakom dojke i snalaženje u novim koji s vremenom možemo nadograđivati“, priručnik, a pitanja svih zainteresiranih životnim okolnostima, Udruga SVE za istaknula je predsjednica udruge SVE za prikupljat će se do polovice studenoga NJU odlučila je pripremiti praktični vo- NJU Almenka Balenović.

46 iz HRVATSKOG zdravstva

Najava Simpozij „Suradnja primarne i sekundarne zdravstvene zaštite: eZdravstvo“

U Karlovcu će se 17. prosinca 2016. godine u organizaciji Hrvat- Simpozij će biti bodovan prema Pravilniku HLK-a, a sudjelova- ske liječničke komore, održati drugi simpozij suradnje primar- nje besplatno. Detaljan program Simpozija bit će objavljen na ne i sekundarne zdravstvene zaštite pod nazivom „eZdravstvo“. web portalu HLK-a te putem newslettera HLK-a. Trenutne mogućnosti i budućnost „eZdravstva“ te prednosti elek- Molimo da zbog ograničenog broja mjesta pošaljete potvrdu troničkog povezivanja primarne i sekundarne zdravstvene zaštite dolaska najkasnije do 1. prosinca 2016. godine. Ukoliko do popunjenosti kapaciteta dođe prije navedenog datuma, bit predstavit će predavači Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura- ćete pravovremeno obaviješteni. nje (HZZO), Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), predstavnici udruga primarne zdravstvene zaštite, bolnički liječnici i Prijave se šalju na e-mail adresu: predstavnici informatičkih tvrtki (IN2, Ericsson). Na Simpoziju [email protected]. će biti predstavljeni: „Portal za pacijente“, „Mobilni portal za pa- Petar Mišković, dr.med., cijente“, „eKarton“, „Markica zdravlja“, „Potencijal A5 uputnice“ Predsjednik Županijskog povjerenstva HLK-a Karlovačke te projekt Hrvatske liječničke komore „eKomora“. županije

Javnozdravstvena kampanja „Reci rukama“ Nužna znatno viša ulaganja u nove tehnologije liječenja malignih bolesti

U KBC-u Zagreb predstavljena je 25. li- pom porasta učestalosti malignih bolesti, Hrvatskoj nužna su i hitna", istaknuo je stopada nacionalna javnozdravstvena zajedno s Latvijom, Maltom, Portugalom prof. Pleština, upozorivši na zabludu da je kampanja «Reci rukama“ kojom se Hrvat- i Rumunjskom. Po smrtnosti od raka od ključ borbe protiv raka isključivo u preska pridružila globalnoj kampanji borbe debelog crijeva na drugom smo mjestu u venciji i ranom otkrivanju. protiv raka. Poruka kampanje «Mi može- EU-u, odmah iza Mađarske. Racionalizacijom do uštede mo. Ja mogu.» temelji se na ideji da sva- Tomu u prilog idu i podaci Hrvatskog ka institucija, zajednica i svaki pojedinac Riječ je o novim lijekovima i tehnologi- zavoda za javno zdravstvo, po kojima go- jama zahvaljujući kojima je petogodišnje mogu pridonijeti smanjivanju broja obo- dišnje u našoj zemlji od raka oboli 21.434 ljelih i umrlih od raka. preživljavanje u razvijenim europskim osoba, a umre ih 13.939, to jest svaki dan zemljama od svih vrsta raka prosječno 54 Nužan nacionalni plan od raka umre 38 osoba. postotno. "To više nije smrtonosna bo- Na predstavljanju kampanje istaknuta je S većom učestalošću onkoloških bolesti lest", rekao je. potreba donošenja i implementacija sveo- povećavaju se i troškovi dijagnostike i Racionalizacijom nepotrebnih zdravstve- buhvatnog Nacionalnog plana borbe pro- liječenja, za koje Hrvatska izdvaja upo- nih usluga moglo bi se uštedjeti oko 30 tiv raka, budući da pojavnost i smrtnost la manje od prosjeka EU-a, upozorio je posto novca u zdravstvenom proračunu. zloćudnih bolesti u Hrvatskoj stalno raste. predstojnik Klinike za onkologiju prof. Tim novcem mogla bi se povećati dostu- Naime, Hrvatska za onkologiju izdvaja dr. Stjepko Pleština te pozvao na mobili- pnost liječenja i lijekova koji donose vi- samo 16 eura godišnje po stanovniku pa zaciju "svih struktura u zemlji" kako bi se soku vrijednost bolesnicima, poručio je su hitno potrebna veća ulaganja u nove zaustavilo negativne trendove. predstojnik Klinike za onkologiju. tehnologije liječenja kako bi se maligne "Nedostupni su nam novi lijekovi i tehno- Podrška nacionalnoj kampanji iskazuje bolesti stavile pod kontrolu. logije koji su u najrazvijenijim europskim se pisanjem poruke na ruku i slanjem na Prema podacima za 2014. godinu, Hrvat- zemljama rak uspjeli pretvoriti u kronič- www.mi-mozemo-ja-mogu.hr ili na www. ska je u skupini zemalja sa znatnom sto- nu bolest. Veća ulaganja u onkologiju u worldcancerday.org.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 47 iz HRVATSKOG zdravstva Osnovano Hrvatsko androloško društvo

Na osnivačkoj skupštini Hrvatskog an- drološkog društva, održanoj 26. listopada u dvorani Klinike za urologiju KBC-a “Zagreb” i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za predsjednika Društva izabran je prof. dr. sc Željko Ka- štelan, a za prvog dopredsjednika prof. dr. sc. Slavko Orešković. Andrologija je u Republici Hrvatskoj razmjerno mlada disciplina te je ustrojena kao subspecijalizacija urologije. Radi se, međutim, o izrazito interdisciplinarnom području. Naime, andrologija je sjecište mnogo- brojnih medicinskih struka u kojem su- rađuju osim kolega urologa i ginekolozi, endokrinolozi, onkolozi, dermatovene- rolozi, dječji kirurzi, genetičari, struč- njaci laboratorijske medicine, klinički embriolozi, psihijatri i klinički psiholozi, biokemičari, biolozi i svi drugi koji se bave reprodukcijskom medicinom. Novoizabrano voditeljstvo Hrvatskog androloškog društva (s lijeva na desno): U Upravni odbor Društva izabrani su prof. dr.sc. Slavko Orešković (prvi dopredsjednik), prof. dr.sc. Željko Kaštelan kolege iz svih dijelova Hrvatske, što će, (predsjednik) i prof. dr.sc. Davor Ježek (tajnik) nadamo se, omogućiti izvrsnu razmjenu stručnih i znanstvenih informacija iz ra- ekspertize. Između ostalog, EAA osniva skim urološkim društvom, Hrvatskim zličitih segmenata andrologije. i akreditira svoje centre, kojih u Europi i endokrinološkim društvom, Hrvatskim Osnivačkoj skupštini Društva prethodili svijetu ima za sada samo 26, uključivši i društvom za ginekološku endokrinolo- su uspješni međunarodni mini-simpozij Zagreb. giju i humanu reprodukciju, Hrvatskim pod nazivom “Andrology update 2015.'“ Budući da u Hrvatskoj još uvijek nema- društvom za spolno prenosive bolesti, te akreditacija Medicinskog fakulteta mo nacionalne smjernice iz područja Hrvatskim društvom kliničkih embrio- Sveučilišta u Zagrebu i KBC-a “Zagreb” andrologije, prvi zadatak Društva bit loga i dr. Osobito važna aktivnost bit će kao Europskog centra izobrazbe iz an- će njihova priprema, osobito iz pod- zajednička Europska škola andrologije, drologije. Akreditaciju je načinila Eu- ručja neplodnosti muškarca i erektilne koja se planira početkom rujna 2017., ropska androloška akademija (European disfunkcije. Društvo radi na drugom zajedno s Kraljevskom sveučilišnom Academy of Andrology, EAA) na čelu mini-simpoziju, koji će se održati po- bolnicom u Kopenhagenu. Društvo će s predsjednicom, prof. dr. sc. Csillom četkom travnja iduće godine. Svoje su- u uskoj suradnji s MEF-om u Zagrebu Krausz (Sveučilište u Firenci) i Ewom djelovanje, osim domaćih predavača, i KBC-om “Zagreb” nastojati unaprije- Rajpert-De Meyts (Sveučilište u Kopen- već su potvrdili ugledni europski uro- diti dijagnostiku i terapiju neplodnosti hagenu), glavnom urednicom časopisa lozi/androlozi Gert Dohle (Sveučilište u muškarca, između ostalog, uvođenjem “Andrology”. Europska androloška aka- Rotterdamu), Zsolt Kopa (Sveučilište u novih mikrokirurških zahvata i unaprje- demija je tijelo koje okuplja nacionalna Budimpešti) kao i tajnik EAA, Dimitrios đenjem rada Banke sjemenika. androloška društva (poglavito iz ze- Goulis (Sveučilište u Solunu). Društvo malja EU-a), propisuje normative kao i će nastojati razvijati suradnju i razmjenu Tajnik Hrvatskog androloškog dijagnostičke te terapijske postupnike i predavača, posebice s društvima iz srod- društva preporuke/smjernice iz svojeg područja nih područja medicine, kao npr. Hrvat- Prof. dr. sc. Davor Ježek

48 iz HRVATSKOG zdravstv a

Izgradnja Centra za Nagrada za najbolju forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju knjigu o Domovinskom Vrapče

ratu za 2016. godinu Do kraja godine trebali bi biti dovršeni grubi građevinski radovi na izgradnji Cen- tra za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče te je otvaranje Zavoda previđeno u lipnju 2017. godine. Podsjeti- Na Zagrebačkom velesajmu je 7. limo, ideja o potrebi izgradnje zgrade za fo- stopada, u organizaciji Udruge hr- renzičko-psihijatrijske pacijente u sklopu vatskih branitelja Domovinskog rata bolnice „Vrapče“ prvi put je artikulirana 91. i Udruge branitelja Domovinskog prije 16 godina. Godine 2002. Ministarstvo rata „Zagrebački velesajam“, održana zdravstva osiguralo je 500.000 kn za isho- svečana dodjela nagrade „Bili smo đenje idejnog projekta. Izabran je projekt prvi kad je trebalo“. Primio ju je prof. Zavoda za arhitekturu Arhitektonskog fa- dr. sc. Andrija Hebrang za knjigu kulteta Sveučilišta u Zagrebu – projektanti “Hrvatski sanitet tijekom srpsko-cr- Gordana Žaja, d.i.a. i dr. sc. Dražen Jura- nogorske agresije na Republiku Hr- čić, d.i.a. S njim je sklopljen ugovor za izra- vatsku 1990.-1995.“ du glavnog i izvedbenog projekta. Godine 2004. Ministarstvo zdravstva je projekt fo- Monografija je, u izdanju Medicinske renzike u Vrapču uvrstilo u svoje investi- naklade i Udruge hrvatskih liječnika cijske projekte. Kao preduvjet za ishođenje dragovoljaca 1990. – 1991., objavlje- građevinske dozvole Bolnica je, zahvalju- nja prigodom 25. obljetnice osnutka jući vlasniku Gradu Zagrebu i decentra- Glavnog sanitetskog stožera Republi- liziranim sredstvima, uložila oko milijun ke Hrvatske. Sadržava radove 133 au- kuna za premještanje glavnog vodovoda tora i koautora, voditelja sanitetskih za Gornje Vrapče čija je trasa bila na pred- jedinica, koji “iz prve ruke” svjedoče viđenoj lokaciji budućeg Centra za foren- o tom herojskom razdoblju u hrvat- zičku psihijatriju. Dobivena je građevinska skoj povijesti. dozvola i plaćena komunalna naknada u Opisujući organizaciju i funkcionira- iznosu od 1,800.000, no nekoliko sljedećih nje pojedinih ratnih bolnica, sanitet godina, unatoč svakogodišnjim aplikaci- u vojnim bolnicama, sanitet MUP-a kako bi se smanjile najteže posljedice jama za proračun u narednoj godini, ova te suradnju sa sanitetom Hrvatskoga nekih budućih kriza u Hrvatskoj, ali i investicija nije uvrštavana u proračun. vijeća obrane u Bosni i Hercegovini, šire. Od neprocjenjive će važnosti biti Konačno Ministarstvo zdravlja, a onda autori rekonstruiraju zbivanja iz toga svima koje zanima objektivna isti- Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fon- vremena, potkrjepljujući ih nizom na o ulozi saniteta u Domovinskom dova 2014. ovu investiciju prihvaćaju kao originalnih dokumenata i fotografija ratu te na trajno sjećanje na liječni- investiciju u sklopu poboljšanja isplativosti – neki od njih po prvi su puta dostu- ke dragovoljce i njihove suradnike, i pristupa bolničke skrbi za ranjive skupine pni široj javnosti. medicinske sestre, tehničare i ostale u okviru Operativnog programa „Konku- zdravstvene djelatnike koji su svojom Knjiga je prvorazredan izvor za bolje rentnost i kohezija 2014.-2020.“. U rujnu požrtvovnošću spasili desetke tisuća shvaćanje i poznavanje događaja u 2015. potpisan je Sporazum o prijenosu života i tako umanjili posljedice teš- Domovinsko ratu koji, na temelju či- ovlasti za provedbu otvorenih postupaka kih ratnih zločina agresora. njenica, pokazuje važnost i značenje javne nabave za izgradnju zavoda. Slijedi- saniteta u ratnim okolnostima. Sadr- Ivana Hatvalić li su raspisivanje javnog natječaja i izbor žava obilje podataka koji mogu po- Izdavač Medicinska naklada, Zagreb, 2015., izvođača, nakon toga svečano polaganje služiti za opsežne stručno-znanstve- format 21,5 x 28 cm, 748 str., tvrdi uvez, kamena temeljca, a u siječnju ove godine ne radove te kao izvor kvalitetnih rje- težina 2200 g, cijena 504 kn; ISBN: 978-953- započela je izgradnja. šenja za sadašnju i buduće generacije, 176-732-3

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 49 iz HRVATSKOG zdravstva

Simpozij Skup specijalizanata hitne medicine u Đurđevcu medicinskog Nužno je osnovati novo društvo prava u za bolničku hitnu medicinu Vodicama

Jasno definiranje rada i organizacije za uvođenje posebnih uvjeta rada na hitne službe te potreba za osnivanjem objedinjenom hitnom bolničkom pri- novog društva za bolničku hitnu me- jemu u obliku skraćenja radnog tjed- dicinu, glavni su ciljevi istaknuti na na. skupu specijalizanata hitne medicine održanog 8. i 9. listopada 2016., u Đu- Uz glavnu problematiku, na skupu su Medicinsko pravo u sustavu zdravstvene rđevcu. dotaknute još dvije teme: osnivanje djelatnosti" naziv je 2. hrvatskog simpozija katedri te subspecijalizacija i eduka- Osnivanje novog društva za bolničku medicinskog prava s međunarodnim su- cija specijalizanata hitne medicine. hitnu medicinu, naglašeno je na sku- Kao logičan i nužan nastavak speci- djelovanjem koji će se održati od 11. do 13. pu, nužno je zbog brojnih manjkavosti jalizacije je osnivanje katedre za hit- studenog u Vodicama u organizaciji split- u provedbi ove razmjerno nove speci- nu medicinu. Zbog širokog spektra skog Pravnog fakulteta i uz suorganizaciju jalizacije te nedovoljnog angažmana područja kojom se bave liječnici hitne Hrvatske liječničke komore i Hrvatske ko- postojećih društava za hitnu medicinu medicine, zemlje s dugom tradicijom u rješavanju brojnih problema na koje more zdravstvenih radnika. te specijalizacije, prepoznale su potre- specijalizanti hitne medicine nailaze bu uvođenja subspecijalizacija, koje u Riječ je o skupu kojem je cilj na jednom tijekom svoje edukacije i svakodnev- Hrvatskoj nisu realizirane. Jedan od nog rada. mjestu okupiti predstavnike svih relevan- dugoročnih ciljeva i zahtjeva skupa tnih subjekata u zdravstvu i na kojem će Stimulacije na plaće upravo je uvođenje subspecijalizacije sudjelovati mnogi stručnjaci iz područja unutar hitne medicine. Zaključeno je kako bi Ministarstvu medicine i prava, povijesno dviju najstari- zdravlja trebalo predložiti stimulaciju Podrška specijalizantima jih znanstvenih disciplina. na plaće za specijalizante i specijaliste hitne medicine kao moguće rješenje Edukacija specijalizanata hitne medi- Iznimno velik interes za organiziranjem za slab interes liječnika za tu specijali- cine nije strukturirana i gotovo je ne- ovakvog skupa iskazan je na prvom hrvat- zaciju zbog dužine trajanja i složenosti postojeća, složili su se sudionici sku- skom simpoziju medicinskog prava, održa- same specijalizacije, ali i teških uvjeta pa. Stoga je potrebno točno utvrditi nom na Plitvicama 2015. godine. rada specijalizanata i specijalista. stručnu literaturu za specijalistički ispit, s tim da trenutno optimalna litera- Na 2. simpoziju raspravljat će se o temama S obzirom na sedam godina posto- tura nije prevedena na hrvatski jezik. s kojima se liječnici i drugi sudionici zdrav- janja specijalizacije hitne medicine Podršku specijalizantima dao je i stvenog sustava susreću u svom neposred- potrebno je i krajnje nužno stvoriti provedive modele funkcioniranja hit- predsjednik Hrvatske liječničke konom radu, a o kojima se do sada u znan- ne službe, rada specijalista i specija- more dr. sc. Trpimir Goluža, koji se stveno-teorijskom i stručno- praktičnom lizanata hitne medicine. Donesena je obratio nazočnima na skupu i iznio smislu malo ili gotovo nikako nije govorilo i odluka o potrebi senzibilizacije Mi- konkretne prijedloge za rješavanje i raspravljalo. nistarstva rada i mirovinskog sustava problema s kojima se suočavaju.

50 iz HRVATSKOG zdravstva

U Medixovoj edukaciji do sada sudjelovalo više od 12.000 liječnika

Časopis Medix stručni je medicinski Gastroezofagealna refluksna bolest dvomjesečnik za edukaciju i informira- (broj 70, 2007.) nje liječnika svih područja specijalizacije Anksiozni poremećaji (broj 71, 2007.) o novostima u medicini i primjeni novih Rak vrata maternice - prevencija, znanja u svakodnevnoj praksi. Cilj je ča- dijagnostika i liječenje (broj 72/73, sopisa podržati liječnike u stručnom usa- 2007.) vršavanju i doprinijeti programima traj- Kronična bubrežna bolest (broj 74, 2008.) ne medicinske izobrazbe te već 11 godina Kolorektalni karcinom(broj 75/76, 2008.) u svakom broju donosi dopisni test pro- Rijetke nasljedne metaboličke bolesti vjere znanja od 70 pitanja bodovan sa 7 (broj 77 , 2008.) HLK bodova za obnovu licence. Do sada Bipolarni afektivni poremećaj je objavljeno 45 testova znanja, a ukupno (broj 77, Supl 1, 2008.) je u edukaciji sudjelovalo više od 12.000 Oftalmologija (broj 78, 2008.) liječnika. Moždani udar - prevencija, dijagnostika i liječenje (broj 79, 2008.) Testovi znanja generirani su iz sadržaja naslovnih tema koje donose interdiscipli- Šećerna bolest - rano otkrivanje, prevencija i liječenje (broj 80/81, 2009.) narni i sveobuhvatan pregled sadašnjeg stanja i perspektive daljnjeg razvoja poje- Tumori probavnog sustava (broj 82, 2009.) dinog područja kliničke medicine, odno- Psihosomatska medicina (broj 83, 2009.) sno prevencije, racionalne dijagnostike Ciroza jetre i komplikacije (broj 84/85, i optimalnog liječenja najčešćih uzroka 2009.) Bolesnikova sigurnost – bolesnik u središtu pobola i smrtnosti u našoj sredini. Zdravlje i kvaliteta života žena (broj 86, 2010.) (broj 104/105, 2013.) Moderatori i autori tematskih brojeva Arterijska hipertenzija (broj 87/88, 2010.) Depresija – etiologija, dijagnostika i liječenje vodeći su domaći stručnjaci, kliničari i PTSP – jučer, danas, sutra(broj 89/90, 2010.) (broj 106, 2013.) + Kliničke smjernice za znanstvenici, koji se opisanim područ- Urologija - suvremeni dijagnostičko- liječenje depresivnog poremećaja (broj 106, jima svakodnevno najuže bave i koji u terapijski postupci (broj 91, 2010.) supl. 1, 2013.) formi „state of the art“ preglednih rado- Darivanje organa i transplantacijska va daju smjernice za provedbu dijagno- medicina u Hrvatskoj (broj 92/93, Dijagnostika i liječenje tumora želuca, stičkih i terapijskih postupaka u liječenju, 2011.) gušterače i jetre (broj 107/108, 2013.) temeljenih na provjerenim znanstvenim Komunikacija u medicini Respiratorna medicina (broj 109/110, 2014.) činjenicama, kliničkom iskustvu autora (broj 92/93, supl. 1, 2011.) Najčešće kronične neurološke bolesti te „etici dobre kliničke prakse“. Svaki od Obiteljska medicina – mjesto i uloga u (broj 111, 2014.) namjenskih brojeva predstavlja suvreme- sustavu zdravstva (broj 94/95, 2011.) Kronično zatajivanje srca (broj 112, 2014.) ni udžbenik s novitetima u medicini. Urogenitalne i spolno prenosive infekcije Reumatologija (broj 113/114, 2014.) (broj 96, 2011.) 'Namjenski' brojevi Medixa (2005.-2016.) Ozljede u djece i adolescenata Hrvatske smjernice za liječenje šećerne (broj 115/116, 2015.) HPV i HSV spolno prenosive infekcije (broj bolesti tipa 2 (broj 96, supl 2, 2011.) 58, 2005.) Bolesti probavnog sustava (broj 117, 2015.) Metabolički sindrom i kardiovaskularne Glavobolja – dijagnostika i liječenje bolesti (broj 97, 2011.) Korektivna dermatologija (broj 118, 2015.) (broj 59, 2005.) Osnove nadomještanja bubrežne funkcije Palijativna medicina i palijativna skrb Rak prostate (broj 60/61, 2005.) (broj 98/99, 2012.) (broj 119/120, 2016.) Shizofrenija (broj 62/63, 2006.) Hematologija i transfuzijska medicina Antitrombocitno i antikoagulantno liječenje Astma - potpuna kontrola stvarnost ili mit? (broj 100, 2012.) (broj 121/122, 2016.) - rok za rješavanje (broj 64, 2006.) Alzheimerova bolest i druge demencije dopisnog testa prolongiran je do 30. Bolesti srca i krvnih žila (broj 65/66, 2006.) (broj 101/102, 2012.) studenog 2016. Kronična opstruktivna plućna bolest Novosti u dermatološkoj farmakoterapiji Kronični hepatitis C – izlječiva bolest (broj 67, 2006.) (broj 103, 2012.) (broj u pripremi)

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 51 iz HRVATSKOG zdravstva

Simpozij “Stenoza Zdravstvena zaštita spinalnog kanala djece složenija nego ikad lumbalne regije” zbog novih bolesti i ovisnosti

Predstavljanje novih spoznaja u di- jagnostici i liječenju stenoze lum- balnog dijela kralježnice obilježilo je Simpozij "Stenoza spinalnog "Zdravstvena zaštita djece složenija ovisnostima raznih vrsta, s alkoho- kanala lumbalne regije" održan 13. je nego ikad u povijesti, pa naš te- lizmom na čelu. Djeca se danas ma- listopada povodom obilježavanja meljni zadatak nije liječenje bolesti, nje bave tjelesnim aktivnostima, ne Svjetskog dana kralježnice. Nizom već provođenje postupka koji održa- znaju se ni popeti na drvo, jer ga u predavanja, od funkcionalne ana- vaju zdravlje djece", upozorio na 12. svom okružju niti nemaju. Pogledaj- tomije, epidemiologije i etiopato- kongresu Hrvatskog pedijatrijskog te samo silinu marketinških kampa- geneze te kliničke slike do moguć- društva koji se od 13. do 16. listopa- nja za pivo tijekom važnih globalnih da održao u Opatiji, njezin predsjed- sportskih događanja! Ciljana skupi- nosti suvremene dijagnostike, kon- nik prof. dr. Julije Meštrović. na su upravo tinejdžeri, a uloge pro- zervativnog i kirurškog liječenja te motora preuzimaju glumci, pjevači, rehabilitacije, obuhvaćena je tema Kongres je ove godine okupio više od 750 stručnjaka iz Hrvatske i svijeta, pa čak i sami sportaši, upravo oni s spinalne stenoze lumbalne regije. a održan je u vrijeme kada se među kojima se tinejdžeri identificiraju. U Cilj simpozija bio je među ostalim djecom i mladima šire tzv. nove bole- nekim je zemljama, ne bez razloga, i educirati sudionike o ovom ne sti, poput izloženosti nasilju, stresu, oglašavanje piva dozvoljeno tek u ka- tako rijetkom i potencijalno ones- ovisnostima, lošoj prehrani ili pak snim večernjim satima“, istaknuo je posobljavajućem entitetu. Voditelji pretilosti. Stoga je upravo pedijatar, prof. Meštrović. Simpozija bili su predsjednik i prvi istaknuto je, po definiciji zaštitnik Izrazio je zadovoljstvo stanjem u hr- dopredsjednik Hrvatskog vertebro- interesa djece i njegova odgovornost vatskoj pedijatriji i brojem pedijatara nikad nije bila veća. loškog društva, prof. dr. sc. Simeon s obzirom na situaciju 2009. godine, Grazio i prof. dr. sc. Boris Božić. "Zdravstvena zaštita djece složenija kada je, kako je rekao, pedijatrijska služba bila devastirana. "Primarni Simpozij je održan u organizaciji je nego ikad u povijesti, pa naš temeljni zadatak nije više liječenje, već zadatak bio nam je ustrojiti strategiju Hrvatskog vertebrološkog društva provođenje postupka koji održava- održavanja pedijatrije u primarnoj Hrvatskog liječničkog zbora i pod ju zdravlje djece", upozorio je prof. zdravstvenoj zaštiti. Ponosni smo da- pokroviteljstvom Hrvatske akade- Meštrović. "Današnja djeca izložena nas na broj pedijatara u Hrvatskoj te mije znanosti i umjetnosti. su neselektiranim sadržajima klasič- na odlično stanje u našoj pedijatriji, nih te posebno novih medija, kao i na svim razinama“.

UČINKOVITO OČUVANJE NORMALNE OLAKŠAVANJE BOLI1, 3, 4 CRIJEVNE FUNKCIJE1-4 Za bolesnike s jakom boli koja se odgovarajuće Dodani antagonist opioida nalokson sprečava može suzbiti samo opioidnim analgeticima2 opioidima uzrokovanu konstipaciju blokirajući djelovanje oksikodona na lokalne opioidne receptore u crijevu2

PREKRETNICA U INOVATIVNI LIJEČENJU BOLI ANALGETIK KOJEG STE ČEKALI

NA DOPUNSKOJ LISTI HZZO- a* Samo za zdravstvene radnike

DOKAZANO OLAKŠAVANJE BOLI RAZLIČITE SPREČAVANJE POREMEĆAJA CRIJEVNE FUNKCIJE ETIOLOGIJE (OSTEOARTROZA, BOL U DONJEM UZROKOVANIH OPIOIDIMA (KONSTIPACIJA, 1, 3, 4 1-4

DIJELU LEĐA, NEUROPATSKA BOL...) GERB, NADUTOST, MUČNINA...) HR-TAR-1016-006

* Za lije�enje teške boli. Tablete Targinact® sadr�e opioidni analgetik. 1. Clemens KE et al. Expert Opin Pharmacother 2010; 11: 297-310 / 2. SmPC Targinact® / 3. Löwenstein et al., BMC Clinical Pharmacology 2010; 10: 12 / 4. Simpson K et al., Curr Med Res Opin 2008; 24: 3503-3512 Skra�eni sa�etak opisa svojstava lijeka Targinact® Naziv lijeka i sastav: Targinact 5 mg/2,5 mg tablete s produljenim osloba�anjem: jedna tableta sadr�i 5 mg oksikodonklorida i 2,5 mg naloksonklorida; Targinact 10 mg/5 mg tablete s produljenim osloba�anjem: jedna tableta sadr�i 10 mg oksikodonklorida i 5 mg naloksonklorida; Targinact 20 mg/10 mg tablete s produljenim osloba�anjem: jedna tableta sadr�i 20 mg oksikodonklorida i 10 mg naloksonklorida, Targinact 40 mg/20 mg tablete s produljenim osloba�anjem: jedna tableta sadr�i 40 mg oksikodonklorida i 20 mg naloksonklorida. Terapijske indikacije Za lije�enje teške boli koja se odgovaraju�e mo�e suzbiti samo opioidnim analgeticima. Za simptomatsko drugolinijsko lije�enje bolesnika s teškim do vrlo teškim idiopatskim sindromom nemirnih nogu nakon neuspješne dopaminergi�ke terapije. Dodan je antagonist opioida nalokson, koji spre�ava pojavu konstipacije uzrokovane djelovanjem opioida blokiraju�i djelovanje oksikodona na lokalne opioidne receptore u crijevu. Targinact je indiciran u odraslih. Doziranje i na�in primjene Doziranje-Analgezija Analgetska djelotvornost Targinacta odgovara u�inku oksikodonklorida u obliku tableta s produljenim osloba�anjem. Ako nije druga�ije odre�eno, Targinact je potrebno primijeniti na sljede�i na�in: Odrasli Uobi�ajena po�etna doza za bolesnike koji nisu prije uzimali opioidne analgetike jest 10 mg/5 mg oksikodonklorida/naloksonklorida svakih 12 sati. Bolesnici koji su ve� uzimali opioide lije�enje mogu zapo�eti ve�om dozom Targinacta, ovisno o njihovu prethodnu iskustvu s primjenom opioida. Targinact 5 mg/2,5 mg namijenjen je za titraciju doze na po�etku lije�enja opioidima, odnosno za prilagodbu doze u pojedinog bolesnika. Najve�a dnevna doza Targinacta jest 160 mg oksikodonklorida i 80 mg naloksonklorida. Doziranje-Sindrom nemirnih nogu Targinact je indiciran za bolesnike koji pate od sindroma nemirnih nogu najmanje 6 mjeseci. Simptomi sindroma nemirnih nogu moraju biti prisutni svakodnevno i tijekom dana (≥ 4 dana/tjedan). Targinact treba primijeniti nakon neuspjeha prethodnog dopaminergi�kog lije�enja. Ako nije druga�ije propisano, Targinact treba primjenjivati na sljede�i na�in: Odrasli Uobi�ajena po�etna doza je 5 mg/2,5 mg oksikodonklorida/ naloksonklorida svakih 12 sati. U slu�aju da su potrebne više doze preporu�uje se tjedna titracija. Na�in primjene Za peroralnu primjenu. Utvr�ena terapijska doza Targinacta primjenjuje se dva puta na dan prema unaprijed utvr�enom vremenskom rasporedu. Tablete s produljenim osloba�anjem treba uzeti s dovoljno teku�ine, neovisno o obroku. Targinact tablete se moraju progutati cijele, ne smije ih se lomiti, žvakati niti drobiti. Kontraindikacije Preosjetljivost na djelatne tvari ili neku od pomo�nih tvari, bilo koja situacija u kojoj je primjena opioida kontraindicirana, teška respiratorna depresija s hipoksijom i/ili hiperkapnijom, teška kroni�na opstruktivna bolest plu�a, plu�no srce, teška bronhalna astma, paraliti�ki ileus koji nije posljedica lije�enja opioidima, umjereno do teško ošte�enje jetre. Dodatno za sindrom nemirnih nogu: Zlouporaba opioida u anamnezi. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi Potreban je oprez kod primjene Targinacta u starijih ili nemo�nih bolesnika, u bolesnika s paraliti�kim ileusom koji je posljedica lije�enja opioidima, u bolesnika s teško ošte�enom funkcijom plu�a, apnejom u snu, miksedemom, hipotireozom, Addisonovom boleš�u (insuficijencija kore nadbubre�ne �lijezde), toksi�nom psihozom, �u�nim kamencima, hipertrofijom prostate, alkoholizmom, delirium tremensom, pankreatitisom, hipotenzijom, hipertenzijom, ve� postoje�im kardiovaskularnim bolestima, ozljedom glave (zbog rizika od povišenja intrakranijalnog tlaka), epilepti�kim poreme�ajima ili sklonoš�u pojavi konvulzija te u bolesnika koji uzimaju MAO-inhibitore. Preporu�uje se oprez kada se Targinactom lije�e bolesnici koji uz sindrom nemirnih nogu imaju i sindrom apneje u snu jer postoji aditivan rizik od respiratorne depresije. Nema podataka o tom riziku jer bolesnici s apnejom u snu nisu bili uklju�eni u klini�ko ispitivanje. Oprez je tako�er potreban kod primjene Targinacta u bolesnika s blagim ošte�enjem jetre ili bubrega. Bolesnicima s teškim ošte�enjem bubrega naro�ito je potreban strog lije�ni�ki nadzor. Pojava proljeva mo�e biti posljedica djelovanja naloksona. Ako lije�enje Targinactom više nije potrebno, preporu�uje se postupno smanjivanje dnevne doze kako bi se sprije�ila pojava simptoma ustezanja. Bolesnici u kojih je nastupila somnolencija i/ili epizoda iznenadnog usnivanja ne smiju upravljati vozilima niti raditi sa strojevima. Nadalje, mo�e se razmotriti smanjenje doze ili završetak terapije. Zbog mogu�ih aditivnih u�inaka, bolesnicima koji u kombinaciji s Targinactom uzimaju i druge lijekove sa sedativnim u�inkom treba savjetovati da budu oprezni. Istodobna primjena alkohola i Targinacta mo�e pove�ati rizik od nuspojava Targinacta, stoga se mora izbjegavati. Nema klini�kog iskustva s bolesnicima oboljelima od zlo�udnih novotvorina povezanih s karcinomatozom peritoneja ili subokluzivnim sindromom u uznapredovalom stadiju raka probavnog sustava i zdjelice. Stoga se ne preporu�uje primjena Targinacta u toj populaciji bolesnika. Primjena Targinacta se ne preporu�uje prije operacije ni u prvih 12–24 sata nakon operacije. Nuspojave Nuspojave kod lije�enja boli: �este: smanjenje apetita do potpunog gubitka apetita, nesanica, omaglica, glavobolja, somnolencija vrtoglavica, navala vru�ine, bol u abdomenu, konstipacija, proljev, suha usta, dispepsija, povra�anje, mu�nina, flatulencija, pruritus, ko�ne reakcije, hiperhidroza, asteni�na stanja, umor Za djelatnu tvar oksikodonklorid poznate su sljede�e dodatne nuspojave: Zbog svojih farmakoloških svojstava oksikodonklorid mo�e uzrokovati respiratornu depresiju, miozu, bronhalni spazam i spazme glatkih miši�a te suprimirati refleks kašlja. �este nuspojave: promjene raspolo�enja i osobnosti, smanjena aktivnost, psihomotori�ka hiperaktivnost, štucanje, dizurija. Nuspojave kod lije�enja sindroma nemirnih nogu Vrlo �este: glavobolja, somnolencija, konstipacija, mu�nina, hiperhidroza, umor. �este: smanjenje apetita do potpunog gubitka apetita, nesanica, depresija, omaglica, poreme�aj pa�nje, tremor, parestezija, ošte�enje vida, vrtoglavica, navala vru�ine, sni�en krvni tlak, povišen krvni tlak, bol u abdomenu, suha usta, povra�anje, povišeni jetreni enzimi (povišene razine alanin aminotransferaze, povišene razine gama glutamiltransferaze), pruritus, ko�ne reakcije, bol u prsištu, zimica, �e�, bol. Na�in izdavanja: Lijek se izdaje na poseban recept, u ljekarni. Naziv i adresa nositelja odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet Mundipharma Gesellschaft m.b.H., Apollogasse 16-18, A-1070 Be�, Austrija. Zastupnik nositelja odobrenja za Hrvatsku Medis Adria, Kolarova 7, 10000 Zagreb. Broj(evi) odobrenja za stavljanje lijeka u promet Targinact 5 mg/2,5 mg: HR-H-961831038, Targinact 10 mg/5 mg: HR-H-347037202, Targinact 20 mg/10 mg: HR-H-639349110, Targinact 40 mg/20 mg: HR-H-875883221 Datum prvog odobrenja /datum obnove odobrenja za 16.04.2015/ 04.02.2016 Datum revizije teksta / Rujan 2016. Prije propisivanja molimo pro�itajte zadnje odobreni cjelokupni Sa�etak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku koje mo�ete dobiti na www.halmed.hr ili u poduze�u Medis Adria, telefon: 01 2303 446, e-adresa: [email protected]. LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 53 www.medis1.hr

I KU V IJE L Priziv savjesti u medicini

Ne sudjelovati u pravu na priziv savjesti u zakonitoj zdravstvenoj zaštiti prepušta regulaciju nacio- standardnim medicinskim nalnim zakonodavstvima, uz zabrinutost postupcima (abortus, da bi neregulirano pitanje PS-a u medicini propisivanje kontracepcije), moglo neproporcionalno pogoditi žene. nije priziv savjesti već Švedska, Finska, Češka, Bugarska i Island Dr. sc. Jasenka Grujić, ne dopuštaju PS u medicini. spec.ginekologije i opstetricije neprofesionalno ponašanje Naša legislativa podržava PS, najopširnije, Vlasnica ginekološke odnosno "nepoštena ali nedovoljno razrađeno u Zakonu o liječ- neposlušnost" ništvu, pa je Inicijativa liječnika za regula- poliklinike „Grujić“ i jedna ciju priziva savjesti u medicini predložila od utemeljiteljica Inicijative mjere kako bi se legislativa poboljšala i problemi prevladali. liječnika za regulaciju o eliminacije diskriminacije nad ženama, CEDAW-a. Mnoga profesionalna udruženja nastoje priziva savjesti u medicini Sv. Stolica objavljuje 1995., "Evangelium vi- razriješiti koliziju do koje dolazi kada se tae“-:"Pobačaj i eutanazija su takvi zločini suprotstave profesionalni i etički standardi koji se ne mogu ozakoniti niti jednim za- te savjest prizivača. konom. Postoji čvrsta i jasna obveza da im riziv savjesti (PS) je pravo čovjeka Međunarodna federacija ginekologa i opse suprotstavi prigovorom savjesti." da izvrši ili odbije izvršiti neku rad- stetričara (FIGO) u Rezoluciji o prizivu nju suprotno zakonu i propisima Katolička crkva i "anti-choice" pokret pri- savjesti ističe: "Liječnici imaju etičku obve- ako se to kosi s njegovom savješću. grlili su termin "priziv savjesti" kako bi zu raditi u korist a ne na štetu pacijentica, P informirati ih o mogućnostima liječenja i uključivanjem medicinskog osoblja omo- Originalno iskazivanje PS-a, temeljeno na gućili odbijanje vršenja abortusa smatra- poštovati im autonomiju, javno se izjasniti pacifizmu, odnosilo se na odbijanje man- jući ga ubojstvom (ali i propisivanje kon- o uslugama koje odbijaju obavljati, uputiti datorne vojne službe. tracepcije koja je prema enciklici iz 1995. pacijentice drugim liječnicima koji nemaju Etička je obveza onih koji prakticiraju me- "plod s istoga stabla kao i abortus"). PS, u hitnim slučajevima osigurati skrb bez obzira na liječnikove osobne prigovore". dicinu, legalnu profesiju, staviti interes pa- Protuaborcijski pokreti podržani prven- cijenata na prvo mjesto, kao što je i obveza stveno Katoličkom crkvom i desnom poli- Ne sudjelovati u standardnim medicinskim onih koji se bave profesijama koje "poma- tikom smatraju da su zigota, embrio i fetus postupcima (abortus, propisivanje kontra- žu" ljudima podrediti služenju svoja vjero- nosioci temeljnih ljudskih prava kao i čo- cepcije) nije PS već neprofesionalno pona- vanja (profesionalni vojnici). vjek nakon rođenja. Konsenzus o početku šanje odnosno "nepoštena neposlušnost". ljudskog života ne postoji pa je moguća ko- Liječnici su svoju profesiju odabrali, a pri- Prizivač u medicini, kada je riječ o stan- difikacija partikularnog, religijskog stava, silno unovačeni nisu stoga imaju pravo na dardnim postupcima, ne radi posao koji bi što je u sekularnoj državi nedopustivo. PS kao na jedno od temeljnih ljudskih pra- morao raditi i za koji je plaćen, u repro- va, ali uz obvezu civilnog služenja. U reproduktivnoj medicini prihvaća se PS duktivnoj medicini to je čin rodne diskri- Dekriminalizaciji pobačaja u mnogim ze- (u vezi s abortusom) kao argument ograni- minacije. čavanja prava pacijentica na legalni medi- mljama 70-ih godina 20. stoljeća i zakono- U srpnju 2015., CEDAW odbor pozvao je cinski postupak. davstvu koje je doneseno, temelj je osnov- RH da osigura da korištenje PS-a ne spri- no ljudsko pravo na slobodno odlučivanje PS u medicini nije reguliran humanitarnim ječi neometan pristup žena skrbi o repro- o rađanju djece koje je postalo dijelom hu- pravom. Donesena tijesnom većinom, Pre- duktivnom zdravlju, osobito skrbi pri po- manitarnog prava donošenjem Konvencije poruka Parlamentarne skupštine VE 1763 o bačaju i kontracepciji.

54 D E SNI

T Priziv savjesti u medicini

ravo na život čovjeka, a time i Zakon po svojoj naravi treba nerođena djeteta i trudnice, juri- stički je i viktimološki apsolutno braniti život svih, posebice P i ispred svakoga drugog prava, jer najslabijih i nedužnih. Ako je život tumačen autonomnom kategorijom kroz ljudsku povijest, a znanost je nedvoj- zakon ne ispunjava taj uvjet, beno dokazala da je izvanmaternični život nije više zakon i postaje Prof. prim. dr. sc. Dubravko Habek, porođajem nastavak intrauterinoga života spec. ginekologije i opstetricije od začeća. Spašavanje nerođena djeteta u nepravedan. Zakon ne može umiruće majke carskim rezom bio je svim nikomu nalagati oduzimanje Subspecijalist fetalne zakonicima proklamiran još od arhaične medicine i opstetricije. medicine. I danas važeći Zakon iz 1978. života drugim osobama, osim tumači da je pravo čovjeka da slobodno u slučaju zakonite obrane Zaposlen na Klinici za odlučuje o rađanju djece i to se pravo može ginekologiju i porodništvo protiv nepravedna napadača ograničiti samo radi zaštite zdravlja, pa se KB "Sveti Duh". Izvanredni može tumačiti pravom o slobodnoj odluci (a embrij i fetus se ne mogu stvaranja obitelji. Pravo na prekid trudnoće profesor na Hrvatskom u Hrvatskoj nije zabranjeno, broj pobačaja smatrati takvima)... katoličkom sveučilištu je značajno u padu (i broj porođaja), zakon- u Zagrebu sko pravo priziva savjesti na neizvršenje kako spomenuti da „konflikt“ između pobačaja koristi mnogo više od polovice savjesti i (pozitivnog) zakona, iz kojega ginekologa, a ženama u većini bolnica ovu proizlazi i potreba prigovora savjesti, nije niti tjelesno niti materijalno, pa svakom uslugu daju ginekolozi koji se nisu izjasnili nešto novo jer je čovjek oduvijek shvaćao pacijentu jamče opće i jednako pravo na prizivom savjesti i time je smanjena mo- da treba djelovati prema vlastitoj savjesti kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu gućnost kriminalnih pobačaja. i nikada protiv nje-čak niti onda kada to zaštitu primjerenu njegovu zdravstve- može značiti nepoštivanje neke norme ili nom stanju, sukladno općeprihvaćenim Dakle, prava žena nisu ugrožena, ali se imperativa. Zakon po svojoj naravi tre- stručnim standardima i etičkim načeli- ne smiju napadati i prava drugih, pa tako ba braniti život svih, posebice najslabijih ma, u najboljem interesu pacijenta, uz i pravo zdravoga djeteta na život, kao ni i nedužnih. Ako zakon ne ispunjava taj poštivanje njegovih osobnih stavova, gdje pravo na priziv savjesti koji se ne odno- uvjet, nije više zakon i postaje neprave- si samo na odbijanje prekida trudnoće, dan. Zakon ne može nikomu nalagati pripadaju zdravlje i životi trudnica i ne- što je jasno definirano Zakonom o liječ- oduzimanje života drugim osobama, rođenih. ništvu. Pravo na život uključuje i pravo osim u slučaju zakonite obrane protiv ne- Upravo Zakon o liječništvu daje takvu na tjelesno i duševno zdravlje, invazivni pravedna napadača (a embrij i fetus se ne mogućnost zaštite naših pacijenata, ali i zahvati spadaju u pravnu kategoriju na- mogu smatrati takvima)... liječništva kao struke, gdje je dana slobo- rušavanja tjelesnoga integriteta (naruša- Aktualni zakoni o zdravstvenoj zaštiti i da savjesti (čl. 40. Ustava RH) i to im ne vanja osobnih dobara pacijenata), pa je profesijama slažu se u sljedećim odredba- smije i ne može nitko orkestrirati. Mi koji tako prevaga štetne posljedice možebitna ma: posvećivanje zdravlju čovjeka, pošti- sudjelujemo u zaštiti materinstva treba- iznad činjenja dobroga. U opstetriciji ov- vanje života od početka do smrti, ljudsko- mo smanjiti broj prekida zdravih trudno- dje spada i u svijetu trendovski carski rez ga tijela i osobnosti, promicanje zdravlja ća, carskih rezova i nesigurnih porođaja u na želju bez medicinske indikacije, koji se poštujući pri tome ljudska prava i dosto- kućama, pa financijske, socijalne i druge sve više osuđuje zbog porasta majčina po- janstvo osobe smatrajući dobrobit paci- sastavnice neće prevagnuti dobru klinič- bola i pomora, te dugoročna pobola. jenta svojom prvom i osnovnom brigom, ku praksu i moralna načela medicine, što Bioetičar prof. Valković kaže: „Treba sva- ne iskorištavajući pacijenta niti emotivno, su temelji priziva savjesti.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 55

JEDINI OAK SA SPECIFIČNIM ANTIDOTOM1

VAŠA ODLUKA, NJEGOVA BUDUĆNOST. PRADAXA® Opsežno ispitivan sigurnosni proﬁ l2-14

Mogućnost poništenja učinka kao dodatna razina sigurnosti1

Zatvara krug

1. Sažetak opisa svojstava lijeka Praxbind 2,5 g/50 ml otopina za injekciju/infuziju (EMA Jul 2016) 2. Connolly SJ et al. N Engl J Med. 2009;361(12):1139-1151. 3. Connolly SJ et al. N Engl J Med. 2010;363(19):1875-1876. 4. Connolly SJ et al. Circulation. 2013;128(3):237-243. 5. Deitelzweig S et al. Curr Med Res Opin. 2016;32(3):573-582. 6. Graham DJ et al. Circulation. 2015;131(2):157-164. 7. Larsen TB et al. Am J Med. 2014;127(7):650-656. 8. Larsen TB et al. Am J Med. 2014;127(4):329-336. 9. Lauffenburger JC et al. J Am Heart Assoc. 2015;4(4):e001798. 10. Lin I et al. Poster presented at: European Society of Cardiology Congress; August 29-September 2, 2015; London, UK. 11. Seeger JD et al. Thromb Haemost. 2016;Oct 8:1-13. [Epub ahead of print]. Tepper P et al. Presented at: European Society of Cardiology Congress; August 30, 2015; London, UK. Villines TC et al. Thromb Haemost. 2016;Oct 8:1-9. [Epub ahead of print]. Sažetak opisa svojstava lijeka Pradaxa (EMA Jan 2016) 56 12. 13. 14. PRADAXA® (dabigatraneteksilat). Naziv gotovog lijeka: Pradaxa 110 i 150 mg tvrde kapsule. Terapijske indikacije: Prevencija moždanog udara i sistemske embolije u odraslih osoba s nevalvularnom fibrilacijom atrija (NVAF), s jednim ili više čimbenika rizika kao što je prethodni moždani udar ili tranzitorna ishemična ataka (TIA); dob ≥ 75 godina; zatajenje srca (NYHA – stupanj ≥ II); dijabetes melitus; hipertenzija. Liječenje duboke venske tromboze (DVT) i plućne embolije (PE) te prevencija rekurentnog DVT-a i PE-a kod odraslih osoba. Doziranje i način primjene: Prevencija MU i SE kod AF: preporučena dnevna doza Pradaxe je 300 mg uzeta u obliku jedne kapsule od 150 mg dvaput dnevno. Liječenje mora biti dugotrajno. Liječenje duboke DVT i PE te prevencija rekurentnog DVT/PE kod odraslih: preporučena dnevna doza je 300 mg uzeta u obliku jedne kapsule od 150 mg dvaput dnevno nakon liječenja parenteralnim antikoagulansom u minimalnom trajanju od 5 dana. Trajanje liječenja mora se prilagoditi individualnim potrebama nakon pažljive procjene koristi liječenja u odnosu na rizike od krvarenja. Kratko JEDINI OAK SA trajanje liječenja (najmanje 3 mjeseca) mora se odrediti prema prolaznim faktorima rizika (npr. nedavni kirurški zahvat, trauma, imobilizacija), a dulje trajanje se mora odrediti prema trajnim faktorima rizika ili da li se radi o idiopatskom DVT-u ili PE-u. Za slijedeće skupine preporučena dnevna doza Pradaxe je 220 mg u obliku jedne kapsule od 110 mg dvaput dnevno: bolesnici u dobi 80 godina i stariji; bolesnici koji istovremeno primaju verapamil.U slijedećim skupinama odabire se dnevna doza Pradaxe 300 mg ili 220 mg na osnovi individualne ocjene rizika tromboembolije i krvarenja: bolesnici između 75-80 godina; bolesnici s umjerenim oštećenjem bubrega; bolesnici s gastritisom, ezofagitisom ili gastroezofagealnim refluksom; drugi bolesnici pod povećanim rizikom od SPECIFIČNIM krvarenja. Kod bolesnika s DVT/PE, preporučena primjena Pradaxe 220 mg uzeta u obliku jedne kapsule od 110 mg dvaput dnevno zasniva se na farmakokinetičkim i farmakodinamičkim analizama te nije ispitivana u ovom kliničkom okruženju. U slučaju nepodnošenja dabigatrana, bolesnike je potrebno uputiti da se trenutno trebaju javiti svom liječniku radi prijelaza na alternativno liječenje radi prevencije moždanog udara i SE povezanih s atrijskom fibrilacijom atrija ili radi DVT/PE-a. Starije osobe: bolesnici 1 između 75 80 godina liječe se dnevnom dozom od 300 mg odnosno 150 mg dvaput dnevno. Može se razmotriti doza od 220 mg u obliku jedne kapsule od 110 mg dvaput dnevno u pojedinačnim slučajevima, kada je rizik tromboembolije nizak, a rizik od ANTIDOTOM krvarenja visok. Bolesnici u dobi od 80 ili više godina starosti liječe se dnevnom dozom od 220 mg u obliku jedne kapsule od 110 mg dvaput dnevno zbog povećanog rizika od krvarenja u ovoj dobnoj skupini. S obzirom na često oštećenje bubrega u starijih osoba (> 75 godina), bubrežna funkcija se ocjenjuje tako da se izračuna CrCL prije početka liječenja Pradaxom kako bi se isključili bolesnici s teškim oštećenjem bubrega (tj. CrCL < 30 ml/min). Bubrežna funkcija također se ocjenjuje najmanje jednput godišnje kod bolesnika liječenih Pradaxom ili češće prema potrebi, u određenim kliničkim situacijama, kada se sumnja na mogućnost pada ili pogoršanja bubrežne funkcije (kao što su hipovolemija, dehidracija, te komedikacije itd.) Bolesnici s rizikom od krvarenja: bolesnike s povećanim rizikom od krvarenja valja pa klinički pratiti (radi znakova krvarenja ili anemije). O prilagođavanju doze odlučuje liječnik, procjenom potencijalnih pozitivnih učinaka i rizika za pojedinog bolesnika. Test koagulacije može pomoći u prepoznavanju bolesnika s povećanim rizikom od krvarenja zbog prekomjernog izlaganja dabigatranu. Kada se prekomjerno izlaganje dabigatranu prepozna u bolesnika s visokim rizikom od krvarenja, preporučuje se doza od 220 mg odnosno 110 mg dvaput dnevno. Kada se pojavi klinički značajno krvarenje, potrebno je prekinuti liječenje. Za bolesnike s gastritisom, ezofagitisom ili gastroezofagealnim refluksom, može se razmotriti doza od 220 mg u obliku jedne kapsule od 110 mg dvaput dnevno zbog povećanog rizika od velikog gastrointestinalnog krvarenja. Procjena bubrežne funkcije Za sve bolesnike: bubrežna funkcija se ocjenjuje tako da se izračuna klirens kreatinina (CrCL) prije početka liječenja Pradaxom kako bi se isključili bolesnici s teškim oštećenjem bubrega (tj. CrCL < 30 mL/min). Pradaxa je kontraindicirana kod bolesnika s teškim oštećenjem bubrega; bubrežna funkcija se također treba procjeniti kada se sumnja na smanjenje bubrežne funkcije tijekom liječenja (npr. hipovolemija, dehidracija, i u slučaju istodobne primjene određenih lijekova). Dodatni zahtjevi kod bolesnika s blagim do umjerenim oštećenjem bubrega i bolesnika iznad 75 godina starosti: bubrežna funkcija se ocjenjuje tijekom liječenja Pradaxom najmanje jedanput godišnje ili češće, prema potrebi, u određenim kliničkim situacijama kada se sumnja na mogućnost pada ili pogoršanja bubrežne funkcije (npr. hipovolemija, dehidracija i uz istodobnu primjenu s određenim lijekovima). Za ocjenu bubrežne funkcije (CrCL u ml/min) tijekom kliničkog razvoja Pradaxe korištena je Cockcroft-Gaultova metoda. Posebne populacije: Oštećenje bubrega – Liječenje Pradaxom bolesnika s teškim oštećenjem bubrega (CrCL < 30 ml/min) je kontraindicirano. Nije potrebno prilagođavanje doze kod blagog oštećenja bubrega (CrCL 50 ≤ 80 ml/min). Za umjereno oštećenje bubrega (CrCL 30 50 ml/min) preporučena doza Pradaxe je 300 mg u obliku jedne kapsule od 150 mg dvaput dnevno. Međutim, za bolesnike s visokim rizikom od krvarenja, potrebno je razmotriti sniženje doze VAŠA ODLUKA, Pradaxe na 220 mg u obliku jedne kapsule od 110 mg dvaput dnevno. Preporučuje se poman klinički nadzor nad bolesnicima s oštećenjem bubrežne funkcije. Istodobna primjena Pradaxe i blagih do umjerenih inhibitora P glikoproteina (P gp), tj. amiodarona, kinidina ili verapamila nije potrebna prilagodba doze u slučaju isotodobne primjene Pradaxe i amiodarona ili kinidina. Za bolesnike koji istodobno primaju dabigatran i verapamil, dozu dabigatrana valja sniziti na 220 mg u odnosno 110 mg dvaput dnevno. U ovoj situaciji, Pradaxu i verapamil treba uzeti u isto vrijeme. Tjelesna težina: nije potrebna prilagodba doze ali preporučuje se poman klinički nadzor nad bolesnicima s tjelesnom težinom < 50 kg. Spol: nije potrebno prilagođavanje doze. Oštećenje jetre: ne postoji iskustvo pa se primjena Pradaxe ne preporučuje u ovoj skupini. Promjena terapije: Prijelaz s liječenja Pradaxom na parenteralne antikoagulanse: preporučuje se čekati 12 sati nakon posljednje doze prije prijelaza s liječenja dabigatranom na liječenje parenteralnim antikoagulansom. Prijelaz s parenteralnih antikoagulansa na Pradaxu: prekinite primjenu parenteralnog antikokagulansa i počnite s dabigatraneteksilatom 0 2 sata prije vremena predviđenog za sljedeću dozu alternativnog liječenja ili u trenutku prekida u slučaju kontinuiranog liječenja, npr. intravenski nefrakcionirani heparin. Prijelaz s liječenja Pradaxom na liječenje antagonistom vitamina K: podesiti početno vrijeme doziranja VKA na osnovi CrCL-a: za CrCL ≥ 50 ml/min, početi VKA 3 dana prije prekida dabigatrana; za CrCL ≥ 30 < 50 ml/min, početi VKA 2 dana prije prekida dabigatrana. S obzirom da Pradaxa može pridonijeti povišenju INR-a, INR će bolje odražavati učinka VKA namjanje 2 dana nakon prekida primjene Pradaxe. Do tada je potreban NJEGOVA oprez u interpretaciji INR vrijednosti. Prijelaz s VKA-a na liječenje Pradaxom: primjenu VKA treba prekinuti. Dabigatran se može davati čim je INR < 2,0. Kardioverzija: u slučaju defibrilacije, bolesnici ne moraju prekidati liječenje dabigatranom. Pedijatrijska populacija: Nije opravdana/utvrđena primjena. Propuštena doza: zaboravljena doza dabigatrana može se još uvijek uzeti do 6 sati prije sljedeće planirane doze prema rasporedu doziranja. Nakon 6 sati prije planirane sljedeće doze, propuštena doza se preskače. Ne smije se uzimati dvostruka doza kako bi se nadoknadila propuštena. Način primjene: Guta se cijela kapsula, s vodom, sa ili bez hrane. Bolesnike je potrebno uputiti da ne otvaraju kapsulu s obzirom da to može povećati rizik krvarenja. Kontraindikacije: preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari; bolesnici s teškim oštećenjem bubrega (CrCl < 30 ml/min); aktivno klinički značajno krvarenje; lezija ili stanje pod značajnim rizikom velikog krvarenja, kao što je trenutna ili nedavna gastrointestinalna ulceracija, prisustvo maligne neoplazme pod visokim rizikom krvarenja, nedavna ozljeda mozga ili spinalna ozljeda, nedavni moždani udar, spinalni ili oftamološki kirurški zahvat, nedavno poznato ili suspektno intrakranijalno krvarenje, ezofagealni varikoziteti, arteriovenske malformacije, vaskularna aneurizma ili značajne intraspinalne ili intracerebralne vaskularne abnormalnosti; istovremeno liječenje drugim antikoagulansom, npr. nefrakcioniranim heparinima, niskomolekularnim heparinima, derivatima heparina (fondaparinuks, itd.), oralni antikoagulansi (varfarin, rivaroksaban, apiksaban, itd.) osim u specifičnim okolnostima prijelaza antikoagulacijskih terapija ili kada se nefrakcionirani heparin daje pri dozama potrebnima za održavanje prohodnosti središnjeg venskog BUDUĆNOST. ili arterijskog katetera; oštećenje ili oboljenje jetre koje bi moglo imati utjecaj na preživljenje; istodobno liječenje sistemskim ketokonazolom, ciklosporinom, itrakonazolom i dronedaronom, umjetni srčani zalisci koji zahtijevaju liječenje antikoagulansom. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi: Oštećenje jetre: ne postoji iskustvo za ovu podskupinu bolesnika te se ne preporučuje primjena Pradaxe. Rizik krvarenja: dabigatran se primjenjuje s oprezom u stanjima s povišenim rizikom od krvarenja i u situacijama istovremene primjene lijekova koji utječu na hemostazu inhibiranjem agregacije trombocita. Krvarenje se može pojaviti na bilo kojem mjestu tijekom terapije dabigatranom. Neobjašnjen pad hemoglobina i/ili hematokrita ili krvnog tlaka zahtijeva traženje mjesta krvarenja. U situacijama po život opasnog ili nekontroliranog krvarenja, kada je potrebno brzo poništenje antikoagulacijskg učinka dabigatrana, dostupan je specifičan antagonist (Praxbind, idarucizumab). Smanjena bubrežna funkcija (30 50 ml/min CrCL), dob ® ≥ 75 godina, niska tjelesna težina < 50 kg, ili istodobna primjena blagog do umjerenog P gp inhibitora (npr. amiodaron, kinidin ili verapamil) povezani su s povišenim vrijednostima dabigatrana u plazmi. Istovremena primjena tikagrelora povećava izloženost PRADAXA dabigatranu te može doći do farmakodinamičke interakcije koja može rezultirati povećanim rizikom od krvarenja. U studiji prevencije moždanog udara i SE-a na odraslim bolesnicima s nevalvularnom artijskom fibrilacijom dabigatran je povezan s višom stopom velikog gastrointestinalnog krvarenja, statistički značajno za dozu od 150 mg dvaput dnevno. Povećani rizik primijećen je u starijih bolesnika (≥75 godina). Primjena acetilsalicilne kiseline, klopidogrela ili nesteroidnog protuupalnog lijeka, kao i prisustvo ezofagitisa, gastritisa ili gastroezofagealnog refluksa povećavaju rizik od gastroinestinalnog krvarenja. U spomenutih bolesnika treba razmotriti dozu od 220 mg odnosno 110 mg dvaput dnevno. Smatra se da primjena PPI-a sprječava gastrointestinalno krvarenje. Rizik od krvarenja se može povećati kod bolesnika koji se istovremeno liječe selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina ili inhibitorima ponovne pohrane serotonina i noradrenalina. Preporučuje se pažljiv klinički nadzor (praćenje znakova krvarenja ili anemije) tijekom liječenja, osobito u slučaju kombinacije rizičnih faktora. Prisustvo lezija, stanja, postupaka, i/ili farmakološkog liječenja (kao što su NSAID-i, antitrombotici, SSRI-i i SNRI-i) koji značajno povećavaju rizik od velikog krvarenja zahtijeva Opsežno ispitivan pažljivu ocjenu omjera koristi i rizika. Pradaxa se daje samo ako pozitivni učinci nadilaze rizike od krvarenja. Pradaxa općenito ne zahtijeva antikoagulacijsko praćenje, ali mjerenje antikoagulacijskog učinka dabigatrana može biti korisno u izbjegavanju visoke 2-14 izloženosti dabigatranu u prisustvu dodatnih čimbenika rizika. INR test je nepouzdan za bolesnike na Pradaxi. INR testovi ne trebaju provoditi. Razrijeđeno trombinsko vrijeme (dTT), ekarinsko vrijeme zgrušavanja (ECT) i aktivirano parcijalno tromboplastinsko sigurnosni proﬁ l vrijeme (aPTV) mogu dati korisne podatke, ali testovi nisu standardizirani te se rezultati moraju interpretirati s oprezom. Pragovi testova koagulacije pri vrijednostima koje mogu biti povezane s povećanim rizikom krvarenja su dTT > 200; ECT > 3; aPTT > 2. Bolesnici koji razviju akutno zatajenje bubrega moraju prekinuti liječenje Pradaxom. Podaci za bolesnike ispod 50 kg su ograničeni. Nastupi li teško krvarenje, liječenje treba prekinuti i istražiti izvor krvarenja. Tvari koje mogu povećati rizik krvarenja ne smiju se uzimati istodobno s Pradaxom ili se uzimaju uz oprez. Primjena fibrinolitika u liječenju akutnog ishemijskog moždanog udara: primjena fibrinolitika u liječenju akutnog ishemijskog moždanog udara se razmatra ako dTT, ECT ili aPTV bolesnika ne prelaze gornju granicu normale, prema referentnom nacionalnom rasponu. Interakcije s induktorima P-gp: očekuje se da će istodobna primjena induktora P gp (poput rifampicina, gospine trave (Hypericum perforatum), karbamazepina ili fenitoina) rezultira sniženim koncentracijama dabigatrana u plazmi te ju je potrebno izbjegavati. Kirurški zahvati i intervencije: Bolesnici na dabigatranu koji su podvrgnuti kirurškom zahvatu ili invazivnim postupcima imaju povećan rizik od krvarenja. Kirurške intervencije mogu zahtijevati privremeni prekid primjene Pradaxe. Kada se liječenje, Mogućnost poništenja učinka zbog intervencije, privremeno prekida, potreban je oprez i nadzor nad koagulacijom. Klirens dabigatrana u bolesnika s bubrežnom insuficijencijom može biti usporen. To je važno imati na umu prije svakog postupka. U takvim slučajevima test koagulacije može pomoći u određivanju je li hemostaza još uvijek poremećena. Hitni kirurški zahvati ili hitni postupci Primjenu dabigatraneteksilata potrebno je privremeno prekinuti. U slučajevima kada je potrebno brzo poništenje antikoagulacijskog učinka, dostupan je 1 specifičan antagonist za Pradaxu (Praxbind, idarucizumab). Poništenje terapije dabigatranom izlaže bolesnike riziku od tromboze zbog njihove osnovne bolesti. Liječenje Pradaxom može se ponovno započeti 24 sata nakon primjene Praxbinda (idarucizumab), kao dodatna razina sigurnosti ako je bolesnik klinički stabilan te ako je postignuta odgovarajuća hemostaza. Subakutni kirurški zahvati/intervencije Primjenu dabigatraneteksilata potrebno je privremeno prekinuti. Kirurški zahvat/intervenciju je potrebno, ukoliko postoji mogućnost, odgoditi za najmanje 12 sati nakon posljednje doze. Ako se kirurški zahvat ne može odgoditi, rizik od krvarenja se može povećati. Potrebno je odvagnuti rizik od krvarenja u odnosu na hitnost intervencije. Elektivni kirurški zahvati Ukoliko postoji mogućnost, primjenu Pradaxe je potrebno prekinuti najmanje 24 sata prije invazivnih ili kirurških postupaka. U bolesnika s povećanim rizikom od krvarenja ili u slučaju velikog kirurškog zahvata u kojem može biti potrebna potpuna hemostaza, razmotrite prekid primjene Pradaxe 2 - 4 dana prije kirurškog zahvata. Klirens dabigatrana u bolesnika s insuficijencijom bubrežne funkcije može biti usporen. To je potrebno uzeti u obzir prije svakog postupka. Pravila prekida liječenja dabigatranom prije invazivnih ili kirurških postupaka ovisi o stanju bubrežne funkcije, tipu kirurškog zahvata i riziku od krvarenja. Ako je klirens ≥ 80 ml/min prekid Pradaxe kod visokog rizika krvarenja ili velikog kirurškog zahvata je 2 dana ranije, kod standardnog 24 sata ranije; ako je klirens ≥ 50 < 80 ml/min prekid Pradaxe kod visokog rizika krvarenja ili velikog kirurškog zahvata je 2-3 dana ranije, kod standardnog 1-2 dana ranije; ako je klirens ≥ 30 < 50 ml/min prekid Pradaxe kod visokog rizika krvarenja ili velikog kirurškog zahvata je 4 dana ranije, kod standardnog 2-3 dana ranije. Spinalna anestezija/epiduralna anestezija/lumbalna punkcija: Rizik spinalnog ili epiduralnog hematoma može biti povećan u slučajevima traumatske ili ponovljene punkcije te produljenom primjenom epiduralnih katetera. Nakon uklanjanja katetera, potreban je interval od najmanje dva sata prije primjene prve doze dabigatrana. Postoperativna faza: Bolesnike s povećanim rizikom od krvarenja ili bolesnike s rizikom prevelikog izlaganja dabigatranu, osobito bolesnike s umjerenim oštećenjem bubrega (CrCL 30 50 ml/min) potrebno je liječiti s oprezom. Liječenje se nastavlja nakon postizanja potpune hemostaze. Bolesnici s visokim rizikom intraoperativne smrtnosti i s intrinzičnim čimbenicima rizika za tromboembolijske događaje: Podaci su ograničeni te je stoga potreban oprez u njihovu liječenju. Infarkt miokarda (prevencija MU i SE kod AF) u studiji faze III pod nazivom RE LY ukupna godišnja stopa infarkta miokarda (IM) bila je 0,82; 0,81 i 0,64 % / godina za dabigatran 110 mg dvaput dnevno, dabigatran 150 mg dvaput dnevno i varfarin, povećanje relativnog rizika uz dabigatran od 29 % i 27 % u usporedbi s varfarinom. Bez obzira na terapiju, najviši apsolutni rizik od IM-a primijećen je u podskupinama, sa sličnim relativnim rizikom: bolesnici s prethodnim IM-om, bolesnici ≥ 65 godina s ili dijabetesom ili koronarnom arterijskom bolešću, bolesnici s ejekcijskom frakcijom lijevog ventrikula < 40 % i bolesnici s umjerenom renalnom disfunkcijom. Viši rizik od IM-a primijećen je u bolesnika koji su istodobno uzimali acetilsalicilnu kiselinu i klopidogrel ili sam klopidogrel. Infarkt miokarda (DVT/PE): U trima aktivno kontroliranim ispitivanjima prijavljena je viša stopa IM-a za bolesnike koji su primali dabigatraneteksilat nego za osobe koje su primale varfarin: 0,4% naspram 0,2% u kratkotrajnim ispitivanjima RE-COVER i RE-COVER II; te 0,8% naspram 0,1% u dugotrajnom ispitivanju RE-MEDY. U ovom ispitivanju povećanje je bilo statistički značajno (p=0,022). U ispitivanju RE-SONATE, koje je uspoređivalo dabigatraneteksilat s placebom, stopa IM-a je iznosila 0,1% za bolesnike koji su primali dabigatraneteksilat i 0,2% za bolesnike koji su primali placebo. Bolesnici s rakom u aktivnoj fazi bolesti (DVT/PE) Učinkovitost i sigurnost još uvijek nisu utvrđene za bolesnike s rakom u aktivnoj fazi bolesti. Bojila: kapsule sadrže boju „sunset yellow” (E110), koja može uzrokovati alergijske reakcije. Nuspojave: najčešće prijavljene nuspojave su krvarenja koja su se pojavila u ukupno oko 16,5 % bolesnika s atrijskom fibrilacijom liječenih radi prevencije moždanog udara i SE, te u 14,4% bolesnika liječenih zbog DVT/PE-a. Iako rijetko po učestalosti u kliničkim ispitivanjima, ipak može doći do velikog ili teškog krvarenja, koje, bez obzira na mjesto, može biti onesposobljavajuće, po život opasno ili čak fatalno. Nuspojave su klasificirane prema učestalosti. Od toga česte nuspojave (≥ 1/100, < 1/10) su kod prevencije MU i SE kod AF: anemija, epistaksa, gastrointestinalno krvarenje, bol u asbdomenu, proljev, dispepsija, mučnina, krvarenje kože, genitourološko krvarenje uključujući hematuriju dok kod liječenja DVT/PE i prevencije DVT/PE su: epistaksa, gastrointestinalno krvarenje, dispepsija, rektalno krvarenje, krvarenje kože, genitourinarno krvarenje uključujući hematuriju. Način izdavanja: na recept u ljekarni. Predstavnik nositelja odobrenja: Boehringer Ingelheim Zagreb d.o.o; Radnička 40-5; 10 000 Zagreb; Republika Hrvatska. Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: EU/1/08/442/005; 006; 007; 008;009; 010; 011; 012; 013; 014; 015; 016; 018; 019.

Praxbind 2,5 g/50 ml otopina za injekciju/infuziju (idarucizumab) Terapijske indikacije Praxbind je specifičan antagonist dabigatrana te je indiciran u odraslih bolesnika liječenih Pradaxom (dabigatraneteksilatom) kada je potrebno brzo poništenje njegovog antikoagulacijskog učinka: - za hitne kirurške zahvate/hitni postupci; - u slučaju po život opasnog ili nekontroliranog krvarenja. Doziranje i način primjene Samo za bolničku primjenu. Doziranje Preporučena doza Praxbinda je 5 g (2 x 2,5 g/50 ml). Ponovna pojava plazmatskih koncentracija nevezanog dabigatrana i istodobno produljenje vrijednosti koagulacijskih testova pojavili su se u podskupini bolesnika do 24 sati nakon primjene idarucizumaba. Primjena druge doze Praxbinda od 5 g može se razmotriti u sljedećim situacijama: - ponovna pojava klinički značajnog krvarenja zajedno sa produljenim vremenom zgrušavanja ili; - ako bi potencijalno ponovno krvarenje bilo po život opasno, a opažena su produljena vremena zgrušavanja ili; - bolesnicima je potreban drugi hitni kirurški zahvat/hitni postupak, a imaju produljena vremena zgrušavanja. Relevatni parametri koagulacije su aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (aPTT), razrijeđeno trombinsko vrijeme (dTT) ili ekarinsko vrijeme zgrušavanja (ECT). Maksimalna dnevna doza nije ispitana. Ponovno započinjanje antitrombotske terapije Liječenje Pradaxom (dabigatraneteksilatom) može se ponovo započeti 24 sata nakon primjene Praxbinda, ako je bolesnik klinički stabilan te je postignuta odgovarajuća hemostaza. Nakon primjene Praxbinda, u svakom trenutku se može započeti s drugom antitrombotskom terapijom (npr. heparinom niske molekulske mase), ako je bolesnik klinički stabilan te je postignuta odgovarajuća hemostaza. Izostanak antitrombotske terapije izlaže bolesnike riziku od tromboze u njihovoj osnovnoj bolesti ili stanju. Bolesnici s oštećenjem bubrega Nije potrebna prilagodba doze u bolesnika s oštećenjem bubrega. Oštećenje bubrega nije utjecalo na antagonistički učinak idarucizumaba. Bolesnici s oštećenjem jetre Nije potrebna prilagodba doze u bolesnika s oštećenjem jetre. Stariji bolesnici Nije potrebna prilagodba doze u bolesnika starijih od 65 godina. Pedijatrijska populacija Sigurnost i djelotvornost Praxbinda u djece u dobi do 18 godina nije još ustanovljena. Nisu dostupni podaci o primjeni u djece. Način primjene Intravenska primjena. Praxbind (2 x 2,5 g/50 ml) se primjenjuje intravenski u obliku dvije uzastopne infuzije tijekom 5 do 10 minuta svaka ili u obliku bolus injekcije. Kontraindikacije Ne postoje. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi Idarucizumab se specifično veže za dabigatran i poništava njegov antikoagulacijski učinak. On neće poništiti učinke drugih antikoagulansa. Liječenje Praxbindom može se primijeniti zajedno sa standardnim suportivnim mjerama, koje se smatraju medicinski odgovarajućima. Preosjetljivost U bolesnika s poznatom preosjetljivošću (npr. anafilaktoidnom reakcijom) na idarucizumab ili neku od pomoćnih tvari, potrebno je oprezno odvagnuti rizik primjene Praxbinda naspram potencijalne koristi ovakvog hitnog liječenja. Ako se pojavi anafilaktička reakcija ili druga ozbiljna alergijska reakcija, potrebno je odmah prekinuti primjenu Praxbinda i započeti odgovarajuću terapiju. Nasljedna nepodnošljivost fruktoze Preporučena doza Praxbinda sadrži 4 g sorbitola kao pomoćnu tvar. U bolesnika s nasljednom nepodnošljivošću fruktoze parenteralna primjena sorbitola je povezana s prijavljenim slučajevima hipoglikemije, hipofosfatemije, metaboličke acidoze, povećanja mokraćne kiseline, akutnog zatajenja jetre s prekidom ekskretorne i sintetske funkcije, kao i smrti. Stoga se u bolesnika s nasljednom nepodnošljivošću fruktoze mora odvagnuti rizik od liječenja Praxbindom naspram potencijalne koristi od ovakvog hitnog liječenja. Ako se Praxbind primjenjuje u ovih bolesnika, potrebna je intenzivirana medicinska skrb tijekom izloženosti Praxbindu Zatvara krug i unutar 24 sata nakon izloženosti. Tromboembolički događaji Bolesnici liječeni dabigatranom imaju osnovnu bolest koja ih predodređuje za tromboemboličke događaje. Poništenje terapije dabigatranom izlaže bolesnike riziku od tromboze zbog njihove osnovne bolesti ili stanja. Radi smanjenja ovog rizika, potrebno je razmotriti nastavljanje terapije antikoagulansom čim je to medicinski prikladno. Određivanje proteina u urinu Praxbind uzrokuje prolaznu proteinuriju kao fiziološku reakciju na pretjerani priljev (engl. overflow) proteina bubrezima nakon bolusa/kratkotrajne intravenske primjene 5 g idarucizumaba. Prolazna proteinurija ne upućuje na oštećenje bubrega što treba uzeti u obzir pri pretrazi urina. Sadržaj natrija Ovaj lijek sadrži 2,2 mmol (ili 50 mg) natrija po dozi. To je potrebno uzeti u obzir u bolesnika na dijeti s kontroliranim unosom natrija. Nuspojave Nuspojave nisu utvrđene. ▼ Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr. Predstavnik nositelja odobrenja: Boehringer Ingelheim Zagreb d.o.o., Radnička 40-5, Zagreb. Način izdavanja: na ograničeni recept. Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: EU/1/15/1056/001. Ovaj promotivni materijal sadrži bitne podatke o lijeku koji su istovjetni cjelokupnom sažetku opisa svojstava lijeka te cjelokupnoj odobrenoj uputi sukladno članku 15. Pravilnika o načinu oglašavanja lijekovima i homeopatskim proizvodima (NN 43/2015). 1. Sažetak opisa svojstava lijeka Praxbind 2,5 g/50 ml otopina za injekciju/infuziju (EMA Jul 2016) 2. Connolly SJ et al. N Engl J Med. 2009;361(12):1139-1151. 3. Connolly SJ et al. N Engl J Med. 2010;363(19):1875-1876. 4. Connolly SJ et al. Circulation. Za više informacija molimo pročitajte zadnji odobreni sažetak opisa svojstava lijeka i uputu o lijeku Praxbind odobreno od EMA 27.07.2016. i Pradaxa EMA 28.01.2016. Datum sastavljanja/datum posljednje izmjene: studeni, 2016. Šifra: 2013;128(3):237-243. 5. Deitelzweig S et al. Curr Med Res Opin. 2016;32(3):573-582. 6. Graham DJ et al. Circulation. 2015;131(2):157-164. 7. Larsen TB et al. Am J Med. 2014;127(7):650-656. 8. Larsen TB et al. Am J Med. 2014;127(4):329-336. 9. HR/PRA/1116/00034 . Samo za zdravstvene radnike. Lauffenburger JC et al. J Am Heart Assoc. 2015;4(4):e001798. 10. Lin I et al. Poster presented at: European Society of Cardiology Congress; August 29-September 2, 2015; London, UK. 11. Seeger JD et al. Thromb Haemost. 2016;Oct 8:1-13. [Epub ahead U slučaju potrebe za medicinskom informacijom molimo nazovite Boehringer Ingelheim Zagreb d.o.o. na tel. 01/2444-600 ili pošaljite e-mail na: [email protected] of print]. 12. Tepper P et al. Presented at: European Society of Cardiology Congress; August 30, 2015; London, UK. 13. Villines TC et al. Thromb Haemost. 2016;Oct 8:1-9. [Epub ahead of print]. 14. Sažetak opisa svojstava lijeka Pradaxa (EMA Jan 2016) LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 57 EKONOMIKA ZDRAVSTVA Dostupnost lijekova u Republici Hrvatskoj

AUTOR: izv. prof. dr. sc. Vatroslav Zovko Hrvatsko društvo za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva

Sagledavši cjelokupni zdravstveni sustav Repu- vatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Isto bi blike Hrvatske, uz njegove pojedinačne podsu- također utjecalo na tekuće rashode zdravstvenog stave evidentno je kako na njega utječu mnogi sustava zbog pozitivnog ekonomskog učinka na vanjski i unutarnji čimbenici. Mogu se podijeliti uvjete poslovanja te na izostajanje daljnjih kredit- u tri kategorije: medicinske, ekonomske i pravne nih zaduživanja i stvaranja troškova kamata. čimbenike. Samom provedbom svih odrednica tog Zakona, Hrvatska izdvaja 21% manje za raspoloživa sredstva za direktnu zdravstvenu za- zdravstvenu zaštitu od EU štitu bila bi veća oko 8,2 % na godinu što bi predstavljalo značajno povećanje s izravnim učinkom Hrvatski zdravstveni sustav će prema procjena- na povećanje kvalitete zdravstvenih usluga, doma za 2017. godinu zauzeti samo začelje rang stupnost novih inovativnih lijekova, poboljšanje ljestvice europskih zemalja prema izdvajanju za uvjeta rada nositelja zdravstvene djelatnosti, skra- zdravstvenu zaštitu per capita s vrlo skromnih ćivanje listi čekanja i ostale aspekte funkcioniranja 1100$ u apsolutnom iznosu, odnosno čak 21% zdravstvenog sustava manje od europskog prosjeka. Vrlo skroman po- kazatelj izdvajanja za zdravstvenu zaštitu per ca- I uz iznimno skromne pokazatelje izdvajanja za pita valja ipak sagledati i kroz činjenicu da je u zdravstvenu zaštitu per capita, zdravstveni sustav zadnjih 10 godina prisutno povećanje izdvajanja Republike Hrvatske je prema istraživanju „Euro za zdravstvenu zaštitu od nešto više od 5%. Zna- Health Consumer Indeks 2015“ ocijenjen iznad pro- čajan pomak u transparentnosti sustava praćenja sječno efikasnim i kvalitetnim. zdravstvene potrošnje, planiranja zdravstvenih Negativna ocjena za dostupnost Hrvatski zdravstveni potreba te raspoloživih i planiranih sredstava po- onkoloških lijekova sustav će prema stignut je izlaskom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz Državnog proračuna. Tom U tom istraživanju ocijenjene su sve europske ze- procjenama organizacijskom promjenom ustrojen je sustav mlje prema 48 parametara svrstanih u 6 podsku- za 2017. godinu zauzeti transparentnog praćenja uplaćenih doprinosa pina. Iznimno negativna ocjena dodijeljena je samo začelje za zdravstveno osiguranje i ostalih namjenskih parametru koji mjeri stopu implementacije no- sredstava te omogućeno fleksibilnije planiranje vih lijekova za onkološke bolesti u zdravstveni rang ljestvice i raspolaganje sredstvima za zdravstvenu zaštitu sustav. Stručnjaci na području liječenja zloćudnih europskih zemalja s obzirom na izvršenje pojedinih rashodovnih bolesti u Hrvatskoj se slažu da je dostupnost ino- prema izdvajanju stavki odnosno zdravstvenim potrebama osigu- vativnih lijekova ključni problem, ali smatraju i ranika. I ovom prilikom valja istaknuti činjeni- da organizacija onkološke zdravstvene skrbi može za zdravstvenu zaštitu cu da je zdravstveni sustav Republike Hrvatske ponuditi bolju skrb za onkološke bolesnike. To po- per capita s svake godine „zakinut“ za cca 1.5 milijarde kuna drazumijeva definiranje mreže onkoloških ustano- vrlo skromnih 1100$ u sredstava za direktnu zdravstvenu zaštitu. Tako- va koje bi inicirale i provodile liječenje onkoloških đer, uočljivo je kako ,u proteklom četverogodiš- bolesnika, što bi jamčilo koncentraciju stručnjaka apsolutnom iznosu, njem razdoblju, spomenuta neisplata Zakonom i sredstava u centrima te usmjeravanje bolesnika u odnosno čak 21% definiranih sredstava nadmašuje iznos „inter- iste kako bi se postiglo ujednačavanje kvalitete lije- manje od europskog ventnih sanacijskih sredstava“ za čak 1 milijar- čenja na višoj razini. Istaknuti pokazatelji su ponaj- du kuna. Time se dokazuje kako bi zdravstveni prije posljedica iznimno ograničenih sredstva za prosjeka sustav Republike Hrvatske poslovao bez značaj- lijekove u zdravstvenom sustavu Republike Hrvat- nijeg generiranja novih nepokrivenih dospjelih ske. Naime, visina sredstva za lijekove predstavlja obveza u slučaju ispunjenja svih Zakonom defi- izvedenicu iz raspoloživih sredstava za zdravstve- niranih obveza Državnog proračuna prema Hr- nu zaštitu a ne kalkulativni element zdravstvenih

58 Sponzorirani članak EKONOMIKA ZDRAVSTVA

potreba osiguranika. U razdoblju od 2012.- 2014 došlo je do značajnog smanjenja sredstva za zdravstvenu zaštitu, pa tako i za lijekove na recept i posebno skupe lijekove što je rezultiralo stvaranjem značajnih dospjelih obveza Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te bolničkih ustanova za te svrhe. U tom razdoblju izvršena su čak 3 rebalan- sa Državnog proračuna u kojima je gotovo uvijek proračun za lijekove bio predmet „re- zanja“ što je stvorilo dodatnu disproporciju između raspoloživih sredstava i potreba. Tezi kako proračun za lijekove prati kretanje ukupnih sredstava za zdravstvenu zašti- tu potrebno je dodati i da raspoloživa sredstva za lijekove u zadnjih 10 godina porasla 1,5%. To se podudara sa smjerom kretanja zdravstva (članak u broju 152 LN iz rujna Zaključak: ukupnog izdvajanja za zdravstvenu zaštiti 2016) iz koje je razvidno da je ulaganje u Osiguravanje transfera zakonom definiranih ali ne i intenzitetom rasta (rast izdvajanja inovativne terapijske postupke i lijekove u sredstava iz Državnog proračuna te prisutni za zdravstvenu zaštitu u zadnjih 10 godina onkologiji osiguralo najveću korist za bole- gospodarski rast i daljnje projicirano pove- iznosi u prosjeku 5%). snike i smanjilo smrtnost od zloćudnih bo- ćanje BDP-a od 2,1% u 2017.godini imat će Prosječna bolnička ustanova u Republici lesti. Hrvatska nažalost značajno zaostaje za izravan učinak na povećanje proračuna za Hrvatskoj čak 75% svog bolničkog limita najvećim brojem europskih zemalja upravo zdravstvenu zaštitu te predstavlja značajnu troši na rashode za zaposlene što, uz ostale po dostupnosti inovativnih lijekova u onko- mogućnost za ostvarivanje daljnjeg povećanja infrastrukturne rashode, značajno sužava logiji, što je u direktnoj korelaciji sa drugom dostupnosti inovativnih lijekova za osigurani- preostala sredstva za „bolničke lijekove“, po redu najlošijom stopom preživljenja od ke te samim time kvalitetnijim ishodima lije- potrošni medicinski materijal i ostale dru- zloćudnih bolesti u Europi. čenja u zdravstvenom sustavu. ge svrhe. Takva situacija rezultira konti- nuiranim stvaranjem novih nepokrivenih 5 strateških prijedloga: ČINITI 5 strateških prijedloga : IZBJEGAVATI dospjelih obveza bolničkih ustanova te daljnjim stvaranjem disbalansa raspoloži- Investirati sredstva u osiguranje Štednja na inovaciji ima mali financijski vih sredstva i zdravstvenih potreba osigu- dostupnosti najsofisticiranijih inovativnih učinak, zato ju treba izbjegavati ranika. Nadalje, udjel potrošnje bolničkih lijekova i metoda liječenja lijekova u cjelokupnom trošku zdravstve- Definirati postupnike , mrežu ustanova i Jamčiti cjelokupni opseg usluge u nog sustava iznosi svega 7,93% što uz či- način praćenja kvalitete liječenja bolnicama svih razina njenicu da se među bolničkim lijekovima nalaze najdiferentnije terapijske opcije, Iskoristiti sudjelovanje farmaceutskih Limitirati potrošnju iz PSL po bolnicama apsolutno zdravorazumski odbacuje po- kompanija u troškovima liječenja radi i na taj način smanjivati sudjelovanje poboljšanja dostupnosti inovacije farmaceutskih kompanija u troškovima stojanje bilo kakvog razloga za provođenje liječenja mjera štednje. Čak štoviše, ukoliko je svrha postojanja zdravstvenog sustava dobrobit Pratiti kvalitetu liječenja kroz elektronske ''Linearno rezanje troškova'' bolesnika, svima mora biti potpuno jasno baze podataka te omogućiti plaćanje samo da dodatno ulaganje u bolničke lijekove, ne uspješnog liječenja, dok neuspjeh treba ići na teret farmaceutske industrije može generirati značajne dodatne troškove ali značajno može utjecati na poboljšanje mjera ishoda liječenja hrvatskih bolesnika. Povećanje proračuna za „posebno skupe lijekove“ u 2015.godini predstavljalo je Planirati financijska sredstva prema Prilagođavati dostupnost lijekova prema djelomičnu kompenzaciju dugogodišnjeg potrebi i dostupnosti novih terapija-krenuti trenutno raspoloživim financijskim podcjenjivanja i zatvorenosti prema ovom u pregovore s industrijom i strukom ranije sredstvima elementu zdravstvenog sustava. Implemen- tiranjem inovativnih terapija te osiguravanje dostupnosti istih polučuju se višestruki Ispravak pogreške i isprika autorici. U prošlom broju Liječničkih novina tijekom lektoriranja došlo je do pozitivni medicinski i ekonomski učinci za pogreške te je u tekstu o idiopatskoj plućnoj fibrozi autorice prim. dr. sc. Jasna Tekavec Trkanjec pogrešno pojedinca i društvo u cjelini. Sve gore nave- zamijenjena zaduha s astmom. Navedena rečenica ispravno glasi: Bolesnici se najčešće javljaju liječniku deno možemo potkrijepiti i analizom koju zbog suhog kašlja i zaduhe koju prvo primjećuju u naporu (naročito pri uspinjanju), a kasnije i u mirovanju. je napravio Švedski institut za ekonomiku

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 59 PULMOLOGIJAPULMOLOGIJA PULMOLOGIJA

Koji su specifični rezultati dobiveni putem Salford Lung Study COPD - randomizirano Salford Lung Study, koje ne bi bilo Salford lung study moguće dobiti putem klasičnih kliničkih ispitivanja? kontrolirano ispitivanje u uvjetima stvarnog života U stvari, postoji puno razlika. 75 Klasične, dvostruko slijepe randomizirane studije su izrazito selektivne, s velikim brojem Salford Lung Study (SLS COPD) pionirska je bile su podjednake u obje grupe. ograničavajućih čimbenika i s velikim brojem studija, dizajnirana da usporedi učinkovitost i O značaju dizajna Salford Lung Study i njezinim kriterija uključenja i neuključenja. To znači da sigurnost lijeka Relvar Ellipta kod bolesnika rezultatima razgovarali smo s profesorom - se iz velikog „poola“ bolesnika izdvaja vrlo mala oboljelih od kronične opstruktivne plućne bolesti Nevenom Tudorićem, pročelnikom Zavoda za i jako dobro specicirana skupina bolesnika, s njihovom redovnom terapijom u kliničkoj pulmologiju Kliničke bolnice Dubrava, ugled- Salford Lung Study dok studija poput Salford Lung Study, sa znača- praksi. Rezultati ispitivanja objavljeni su u nim hrvatskim kliničarem s dugogodišnjim jno drugačijim i blažim kriterijima, uključuje COPD, studija rujanskom izdanju uglednog New England iskustvom u liječenju kronične opstruktivne puno veću populaciju i nije selektivna i stoga Journal of Medicine. plućne bolesti. učinkovitosti i puno sličnija uvjetima stvarnog života, odnosno Radi se o otvorenom, randomiziranom, kontroli- prosječnom bolesniku kojega njegov liječnik sigurnosti lijeka ranom ispitivanju provedenom u 75 ordinacija U čemu se sastoji značaj Salford Lung Study za liječenje KOPB-a? obiteljske medicine susreće u svojoj svakod- Relvar Ellipta za bole- obiteljske medicine u gradu Salfordu u južnom nevnoj praksi. Jasno je da su dobro denirana Manchesteru. Riječ je o prvoj studiji koja je provedena na tako snike koji boluju od Kakvo je djelovanje Relvar Ellipte? dvostruko slijepa klinička ispitivanja nezaobi- Ukupno 2799 ispitanika s dijagnozom KOPB-a, velikom broju ljudi u uvjetima stvarnog života, liječenja. Egzacerbacije su čest uzrok hospi- lazna u dokazivanju i utvrđivanju djelotvornosti KOPB-a, provedena na koju je postavio liječnik obiteljske medicine, u pri čemu se uspjelo zadržati sve značajke dobro Relvar Ellipta je kombinacija protuupalnog talizacija, koje kod bolesnika s KOPB-om C lijeka. 2799 nasumce odab- studiji je primalo lijek Relvar Ellipta 92/22 ili kontroliranog kliničkog pokusa. lijeka i bronhodilatatora, dio standardne čine golem dio troškova zbrinjavanja. M Ta ispitivanja će uvijek ostati primarni oblik svoju dosadašnju terapiju. Važan čimbenik uspjeha studije bila je dobra terapije bolesnika s KOPB-om u kojih posto- Podaci u Hrvatskoj govore kako jedna Y ranih bolesnika, doka- ispitivanja novih lijekova ili novih indikacija za Primarni ishod studije bila je stopa umjerenih ili informatička povezanost primarne i sekunda- je znakovi aktivnosti upale kao podložećeg prosječna hospitalizacija pacijenta s postojeće lijekove, ali neophodne su i ovakve CM zala je da lijek za 8,4 teških egzacerbacija kod bolesnika sa zabilježen- rne zdravstvene zaštite, regulatornih tijela i patoziološkog mehanizma. Danas smatra- KOPB-om može stajati između četrnaest i akademske zajednice. mo da su to bolesnici s KOPB-om koji su četrdeset tisuća kuna, ovisno o tome je li studije, jer daju podatke o djelovanju lijeka u MY % smanjuje stopu im egzacerbacijama u godini prije ispitivanja, skloni češćim akutnim pogoršanjima, tj. bolesnik liječen u jedinici intenzivne skrbi. bolesnika koji uz ispitivanu bolest imaju i CY dok su sekundarni ishodi bile stope kontakta u učestalosti umjereni- Što je pokazala studija? bolesnici s više egzacerbacija, bolesnici sa Velik broj egzacerbacija i hospitalizacija u različite druge bolesti te puno vjernije opisuju CMY primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, Studija je pokazala da se kvalitetno ispitivanje prosječnog bolesnika s KOPB-om. h/teških egzacerbacija poput bolničkog liječenja, odlaska kod specijalis- znakovima sistemske upale, sa znakovima konačnici predstavlja ogroman trošak, tako K može provesti i u bolesnika u stvarnom životu, ta ili intervencija hitne medicinske pomoći, kao i brzog slabljenja plućne funkcije, relativno da svaka mjera koja smanjuje stopu egzacer- u usporedbi sa stand- koji se značajno razlikuju od izuzetno selekcion- Hoće li takvi nalazi studije olakšati modikacije inicijalne terapije za KOPB te stope brzim pogoršanjem kvalitete života, kao i bacija, bez obzira na njezinu individualnu liječnicima obiteljske medicine propi- iranih bolesnika u klasičnim randomiziranim ardnim liječenjem, o egzacerbacija kod bolesnika koji su ih doživjeli tri bolesnici sa znakovima preklapanja KOPB-a cijenu, u pravilu rezultira manjim troškovi- sivanje Relvar Ellipte? kliničkim ispitivanjima. čemu je objavljen i godine prije sudjelovanja u studiji. i astme, tj. oni u kojih možemo dokazati ma zbrinjavanja KOPB-a. Mislim da hoće. Primarni cilj ispitivanja je potvrđen, a to je da značajnu ulogu eozinola u upalnim Rezultati ove studije sugeriraju da bi u Naime, vrlo je teško prenijeti rezultate dvostru- članak u rujanskom liječenje bolesnika s KOPB-om Relvar Elliptom Zaključak je Salford Lung Study kako je kod zbivanjima u dišnim putovima. Radi se o bolesnika liječenih sličnom kombinacijom ko slijepih kliničkih ispitivanja na opću u takvom okruženju može smanjiti broj akutnih izdanju New England bolesnika s KOPB-om, koji imaju povijest egzac- kombiniranom preparatu u kojemu se nalazi drugih lijekova (ICS+LABA) prijelaz na populaciju, primjerice predvidjeti učinke lijeka egzacerbacija KOPB-a. Journal of Medicine. erbacija, primjena utikazonfuroata i vilanterola utikazonfuroat, inhalacijski kortikoster- Relvar Elliptu mogao smanjiti broj egzacer- u bolesnika koji uz KOPB boluju od ozbiljnijih oid, protuupalni lijek koji ostvaruje kontrolu bacija te na taj način umanjiti troškove jednom dnevno povezana s nižom stopom egzac- Koja je specifičnost Relvar Ellipte u jetrenih, bubrežnih ili kardiovaskularnih bolesti, Profesor Neven upale koja se događa u dišnim putevima liječenja. erbacija u usporedbi s primjenom uobičajene odnosu na druge lijekove u skupini i u radi čega nisu sudjelovali u ovom tipu Tudorić, pročelnik terapije, a bez povećanja rizika od ozbiljnih odnosu na ostale ICS LABA lijekove? bolesnika te vilanterol koji širi dišne puteve. ispitivanja. Zavoda za pulmologiju nuspojava. Relvar Ellipta je prvi ICS/LABA preparat koji se Vilanterol je simpatomimetik produženog U slučaju ispitivanja poput Salford Lung Study Stopa umjerenih i teških egzacerbacija kod primjenjuje jednom dnevno, što znači da se djelovanja, lijek koji opušta mišiće dišnih imamo dokaz učinkovitosti i sigurnosti KB Dubrava, pojašnja- bolesnika koji su primali lijek Relvar Ellipta bila 24-satni učinak lijeka postiže jednom dozom. puteva te protok zraka tijekom udisaja i primjene i u tih kategorija bolesnika, tako da se va značaj dizajna i je značajno niža, za 8,4%, u usporedbi sa Ellipta je inovativan raspršivač suhog praha, izdisaja bolesnika čini lakšim. liječnik propisivač osjeća značajno sigurnije u skupinom bolesnika na uobičajenoj terapiji, a izuzetno jednostavan, iziskuje samo nekoliko propisivanju takvog lijeka. rezultata Salford Lung Može li terapija Relvar Elliptom djelo- stopa umjerenih i teških egzacerbacija u uspored- jednostavnih radnji prilikom upotrebe. Study za budućnost vati na ukupno smanjenje troškova niža je bila stopa umjerenih i teških bi s ostalim ICS/LABA niža za 8,0%. Također, Takvom je primjenom značajno smanjena liječenja KOPB-a u zdravstvenom egzacerbacija kod bolesnika koji su Referenca: kliničkih ispitivanja nije bilo značajne razlike u pojavnosti slučajeva mogućnost pogreške prilikom uzimanja lijeka, a sustavu? primali Relvar Ellipta u usporedbi 1.Vestbo J et al. Effectiveness of Fluticasone s bolesnicima na uobičajenoj terapiji Furoate–Vilanterol for COPD in Clinical Practice. pneumonije među ispitivanim skupinama. povećana je suradljivost, odnosno adherencija Reducirana stopa egzacerbacija sigurno New England Journal of Medicine, 2016; DOI: Brojke ostalih medicinski relevantnih nuspojava bolesnika s preporukama liječnika. neizravno rezultira manjim troškovima 10.1056/NEJMoa1608033

CRO/RESP/0016/16 60 Sponzorirani članakPromo LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 RESP-27/10/2016-OTH PULMOLOGIJA PPULMOLOGIJAULMOLOGIJA

Koji su specifični rezultati dobiveni putem Salford Lung Study COPD - randomizirano Salford Lung Study, koje ne bi bilo Salford lung study moguće dobiti putem klasičnih kliničkih ispitivanja? kontrolirano ispitivanje u uvjetima stvarnog života U stvari, postoji puno razlika. 75 75 Klasične, dvostruko slijepe randomizirane studije su izrazito selektivne, s velikim brojem Salford Lung Study (SLS COPD) pionirska je bile su podjednake u obje grupe. ograničavajućih čimbenika i s velikim brojem studija, dizajnirana da usporedi učinkovitost i O značaju dizajna Salford Lung Study i njezinim kriterija uključenja i neuključenja. To znači da sigurnost lijeka Relvar Ellipta kod bolesnika rezultatima razgovarali smo s profesorom - se iz velikog „poola“ bolesnika izdvaja vrlo mala oboljelih od kronične opstruktivne plućne bolesti Nevenom Tudorićem, pročelnikom Zavoda za i jako dobro specicirana skupina bolesnika, s njihovom redovnom terapijom u kliničkoj pulmologiju Kliničke bolnice Dubrava, ugled- Salford Lung Study dok studija poput Salford Lung Study, sa znača- praksi. Rezultati ispitivanja objavljeni su u nim hrvatskim kliničarem s dugogodišnjim jno drugačijim i blažim kriterijima, uključuje COPD, studija rujanskom izdanju uglednog New England iskustvom u liječenju kronične opstruktivne puno veću populaciju i nije selektivna i stoga Journal of Medicine. plućne bolesti. učinkovitosti i puno sličnija uvjetima stvarnog života, odnosno Radi se o otvorenom, randomiziranom, kontroli- sigurnosti lijeka prosječnom bolesniku kojega njegov liječnik sigurnosti lijeka ranom ispitivanju provedenom u 75 ordinacija U čemu se sastoji značaj Salford Lung Study za liječenje KOPB-a? obiteljske medicine susreće u svojoj svakod- Relvar Ellipta za bole- obiteljske medicine u gradu Salfordu u južnom nevnoj praksi. Jasno je da su dobro denirana Manchesteru. Riječ je o prvoj studiji koja je provedena na tako snike koji boluju od Kakvo je djelovanje Relvar Ellipte? liječenja. Egzacerbacije su čest uzrok hospi- dvostruko slijepa klinička ispitivanja nezaobi- Ukupno 2799 ispitanika s dijagnozom KOPB-a, velikom broju ljudi u uvjetima stvarnog života, liječenja. Egzacerbacije su čest uzrok hospi- Relvar Ellipta je kombinacija protuupalnog talizacija, koje kod bolesnika s KOPB-om lazna u dokazivanju i utvrđivanju djelotvornosti KOPB-a, provedena na koju je postavio liječnik obiteljske medicine, u pri čemu se uspjelo zadržati sve značajke dobro Relvar Ellipta je kombinacija protuupalnog talizacija, koje kod bolesnika s KOPB-om C lijeka i bronhodilatatora, dio standardne čine golem dio troškova zbrinjavanja. lijeka. 2799 nasumce odab- studiji je primalo lijek Relvar Ellipta 92/22 ili kontroliranog kliničkog pokusa. lijeka i bronhodilatatora, dio standardne čine golem dio troškova zbrinjavanja. M terapije bolesnika s KOPB-om u kojih posto- Podaci u Hrvatskoj govore kako jedna Ta ispitivanja će uvijek ostati primarni oblik svoju dosadašnju terapiju. Važan čimbenik uspjeha studije bila je dobra terapije bolesnika s KOPB-om u kojih posto- Podaci u Hrvatskoj govore kako jedna ispitivanja novih lijekova ili novih indikacija za Y ranih bolesnika, doka- je znakovi aktivnosti upale kao podložećeg prosječna hospitalizacija pacijenta s ispitivanja novih lijekova ili novih indikacija za Primarni ishod studije bila je stopa umjerenih ili informatička povezanost primarne i sekunda- je znakovi aktivnosti upale kao podložećeg prosječna hospitalizacija pacijenta s postojeće lijekove, ali neophodne su i ovakve CM patoziološkog mehanizma. Danas smatra- KOPB-om može stajati između četrnaest i postojeće lijekove, ali neophodne su i ovakve CM zala je da lijek za 8,4 teških egzacerbacija kod bolesnika sa zabilježen- rne zdravstvene zaštite, regulatornih tijela i patoziološkog mehanizma. Danas smatra- KOPB-om može stajati između četrnaest i studije, jer daju podatke o djelovanju lijeka u MY akademske zajednice. mo da su to bolesnici s KOPB-om koji su četrdeset tisuća kuna, ovisno o tome je li MY % smanjuje stopu im egzacerbacijama u godini prije ispitivanja, skloni češćim akutnim pogoršanjima, tj. bolesnik liječen u jedinici intenzivne skrbi. bolesnika koji uz ispitivanu bolest imaju i CY dok su sekundarni ishodi bile stope kontakta u učestalosti umjereni- Što je pokazala studija? bolesnici s više egzacerbacija, bolesnici sa Velik broj egzacerbacija i hospitalizacija u različite druge bolesti te puno vjernije opisuju CMY primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, Studija je pokazala da se kvalitetno ispitivanje prosječnog bolesnika s KOPB-om. h/teških egzacerbacija poput bolničkog liječenja, odlaska kod specijalis- znakovima sistemske upale, sa znakovima konačnici predstavlja ogroman trošak, tako K h/teških egzacerbacija poput bolničkog liječenja, odlaska kod specijalis- K može provesti i u bolesnika u stvarnom životu, brzog slabljenja plućne funkcije, relativno da svaka mjera koja smanjuje stopu egzacer- ta ili intervencija hitne medicinske pomoći, kao i Hoće li takvi nalazi studije olakšati u usporedbi sa stand- koji se značajno razlikuju od izuzetno selekcion- brzim pogoršanjem kvalitete života, kao i bacija, bez obzira na njezinu individualnu modikacije inicijalne terapije za KOPB te stope brzim pogoršanjem kvalitete života, kao i bacija, bez obzira na njezinu individualnu liječnicima obiteljske medicine propi- iranih bolesnika u klasičnim randomiziranim bolesnici sa znakovima preklapanja KOPB-a cijenu, u pravilu rezultira manjim troškovi- ardnim liječenjem, o egzacerbacija kod bolesnika koji su ih doživjeli tri bolesnici sa znakovima preklapanja KOPB-a cijenu, u pravilu rezultira manjim troškovi- sivanje Relvar Ellipte? kliničkim ispitivanjima. i astme, tj. oni u kojih možemo dokazati ma zbrinjavanja KOPB-a. čemu je objavljen i godine prije sudjelovanja u studiji. i astme, tj. oni u kojih možemo dokazati ma zbrinjavanja KOPB-a. Mislim da hoće. Primarni cilj ispitivanja je potvrđen, a to je da značajnu ulogu eozinola u upalnim Rezultati ove studije sugeriraju da bi u Naime, vrlo je teško prenijeti rezultate dvostru- članak u rujanskom liječenje bolesnika s KOPB-om Relvar Elliptom zbivanjima u dišnim putovima. Radi se o bolesnika liječenih sličnom kombinacijom Zaključak je Salford Lung Study kako je kod zbivanjima u dišnim putovima. Radi se o bolesnika liječenih sličnom kombinacijom ko slijepih kliničkih ispitivanja na opću u takvom okruženju može smanjiti broj akutnih kombiniranom preparatu u kojemu se nalazi drugih lijekova (ICS+LABA) prijelaz na izdanju New England bolesnika s KOPB-om, koji imaju povijest egzac- kombiniranom preparatu u kojemu se nalazi drugih lijekova (ICS+LABA) prijelaz na populaciju, primjerice predvidjeti učinke lijeka egzacerbacija KOPB-a. utikazonfuroat, inhalacijski kortikoster- Relvar Elliptu mogao smanjiti broj egzacer- Journal of Medicine. erbacija, primjena utikazonfuroata i vilanterola utikazonfuroat, inhalacijski kortikoster- Relvar Elliptu mogao smanjiti broj egzacer- u bolesnika koji uz KOPB boluju od ozbiljnijih oid, protuupalni lijek koji ostvaruje kontrolu bacija te na taj način umanjiti troškove jetrenih, bubrežnih ili kardiovaskularnih bolesti, jednom dnevno povezana s nižom stopom egzac- Koja je specifičnost Relvar Ellipte u jetrenih, bubrežnih ili kardiovaskularnih bolesti, Profesor Neven upale koja se događa u dišnim putevima liječenja. erbacija u usporedbi s primjenom uobičajene odnosu na druge lijekove u skupini i u radi čega nisu sudjelovali u ovom tipu bolesnika te vilanterol koji širi dišne puteve. Tudorić, pročelnik terapije, a bez povećanja rizika od ozbiljnih odnosu na ostale ICS LABA lijekove? bolesnika te vilanterol koji širi dišne puteve. ispitivanja. Vilanterol je simpatomimetik produženog Zavoda za pulmologiju nuspojava. Relvar Ellipta je prvi ICS/LABA preparat koji se Vilanterol je simpatomimetik produženog U slučaju ispitivanja poput Salford Lung Study Zavoda za pulmologiju djelovanja, lijek koji opušta mišiće dišnih Stopa umjerenih i teških egzacerbacija kod primjenjuje jednom dnevno, što znači da se djelovanja, lijek koji opušta mišiće dišnih imamo dokaz učinkovitosti i sigurnosti KB Dubrava, pojašnja- puteva te protok zraka tijekom udisaja i KB Dubrava, pojašnja- bolesnika koji su primali lijek Relvar Ellipta bila 24-satni učinak lijeka postiže jednom dozom. puteva te protok zraka tijekom udisaja i primjene i u tih kategorija bolesnika, tako da se izdisaja bolesnika čini lakšim. va značaj dizajna i je značajno niža, za 8,4%, u usporedbi sa Ellipta je inovativan raspršivač suhog praha, izdisaja bolesnika čini lakšim. liječnik propisivač osjeća značajno sigurnije u skupinom bolesnika na uobičajenoj terapiji, a izuzetno jednostavan, iziskuje samo nekoliko propisivanju takvog lijeka. rezultata Salford Lung Može li terapija Relvar Elliptom djelo- stopa umjerenih i teških egzacerbacija u uspored- jednostavnih radnji prilikom upotrebe. vati na ukupno smanjenje troškova niža je bila stopa umjerenih i teških Study za budućnost Referenca: bi s ostalim ICS/LABA niža za 8,0%. Također, Takvom je primjenom značajno smanjena liječenja KOPB-a u zdravstvenom egzacerbacija kod bolesnika koji su Referenca: 1.Vestbo J et al. Effectiveness of Fluticasone nije bilo značajne razlike u pojavnosti slučajeva mogućnost pogreške prilikom uzimanja lijeka, a sustavu? primali Relvar Ellipta u usporedbi 1.Vestbo J et al. Effectiveness of Fluticasone kliničkih ispitivanja Furoate–Vilanterol for COPD in Clinical Practice. s bolesnicima na uobičajenoj terapiji Furoate–Vilanterol for COPD in Clinical Practice. pneumonije među ispitivanim skupinama. povećana je suradljivost, odnosno adherencija Reducirana stopa egzacerbacija sigurno New England Journal of Medicine, 2016; DOI: Brojke ostalih medicinski relevantnih nuspojava bolesnika s preporukama liječnika. neizravno rezultira manjim troškovima 10.1056/NEJMoa1608033

CRO/RESP/0016/16 Promo LIJELIJEČNIČKEČNIČKE N NOVINEOVINE 1 51544 11 11 / 2/01 20166 RESP-27/10/2016-OTH 61 Edukacija

Razvoj mekih vještina u zdravstvu Ognjen Bagatin: „Klijent (pacijent) je kralj“!

Razgovarala/Daniela Dujmović Ojvan [email protected]

Braća nastavila očevim stopama (s lijeva na desno): Svečano predstavljanje Akademije Bagatin Dinko, Ognjen i Tomica Bagatin

Da bi ministar uspio Učenje nikada ne može iscrpiti razum, re- tivnom projektu razgovarali s ravnateljem kao je slavni Leonardo da Vinci, a tu istinu Poliklinike, Ognjenom Bagatinom. uvesti sustav reda, odlučili su kroz svoj projekt realizirati braća Možete li nam ukratko predstaviti svoj rada i discipline, Bagatin, osnovavši Bagatin Akademiju. Dr. projekt Bagatin Akademije? Kako ste doš- bitno je da se prema Dinko Bagatin, spec. opće i plastične kirurgije te dr. Tomica Bagatin, spec. maksilofaci- li na ideju njezina osnivanja i koja vam je svim djelatnicima jalne kirurgije, nastavili su praksu svog oca, bila misao vodilja? u zdravstvu dobro prof. dr. sc. Marija Bagatina koji je otvorio Bagatin Akademija je petogodišnji projekt komuniciraju planirane polikliniku za estetsku kirurgiju još 1995. kojim želimo ojačati naš zdravstveni sustav promjene. Liječnike godine u centru Zagreba. Uz pomoć trećeg i dati doktorima širinu i vještine koje su im brata, Ognjena koji je preuzeo upravljanje potrebne kako bi još bolje iskoristili svoju na rukovodećim Poliklinikom, premjestili su se u luksuzne medicinsku stručnost. pozicijama treba prostore zagrebačkog Green Gold Towera te educirati o voditeljskim postali jedna od vodećih privatnih polikli- Kako dolazim iz apsolutno liječničke obite- nika u regiji iz područja estetske kirurgije. lji, znam da su naši liječnici vrhunski struč- vještinama kako bi Svjesni nedostatka „mekih vještina“ kod njaci i entuzijasti za svoje specijalnosti, po spomenute promjene liječnika i stručnjaka u zdravstvu, i uopće čemu su prepoznati i u svijetu. Doista vje- bile što bolje edukacije na tu temu, braća Bagatin odlučili rujem da je sada pravo vrijeme da tu struč- su je kroz Akademiju ponuditi zdravstve- nost nadogradimo mekim vještinama ('soft provedene nom sektoru. Stoga smo o njihovom inova- skills') koje će naše zdravstvo (i privatno i

62 Edukacija

javno) podići u još veće visine. Klijenti i Tko su vaši predavači i treneri? Možete Mnogi se privatnici u zdravstvu žale kako pacijenti ne uspoređuju više samo kvali- li nam izdvojiti neka imena? se zdravstvena administracija prema nji- tetu usluge, već i vještinu komunikacije, Uz zajedničke napore sa suradnicima ma odnosi „maćehinski“ te kako su pod prezentacije i organizacije. To su upravo iz Mape znanja, okupili smo samu elitu puno većom kontrolom od javnog sekto- te meke vještine koje spominjem - vje- među predavačima i trenerima. Spome- ra. Kakva su vaša iskustva? štine poput motivacije i komunikacije s ljudima ovisno o tipu osobnosti, organi- nut ću ih svega nekoliko jer vjerujem da Ne bih baš rekao da su privatne ustanove nemamo mjesta za njih preko 40. S nama zacije vremena i posla, upravljanja kon- pod većom kontrolom. Mislim da nam svi- je Jon Thedham, britanski stručnjak za fliktima, vođenja timova, odnosa prema ma treba biti cilj poboljšati komunikaciju sa zahtjevnim pacijentima, menadžerskih kvalitetu usluge u zdravstvu; prof. dr. Slavko Sakoman s temom 'Kako pre- zdravstvenom administracijom jer će to po- vještina, osnova marketinga… Imajući to boljšati cijeli zdravstveni sektor. Ono što iz na umu, imao sam viziju Bagatin Akade- poznati zahtjevne pacijente i postupati osobnog iskustva znam jest da nije nimalo mije koja će zaposlenicima pružiti znanja s njima'; zatim Boris Blažinić, profesor da napreduju, ne samo kao profesionalci psihologije s iskustvom razvoja vještina lako uspjeti u privatnom sektoru jer uz svoj već i kao ljudi. Poslije sam to prepoznao u zdravstvenom sektoru; uspješna po- posao, a to je pružanje najbolje medicinske kao priliku za razvoj čitavog sektora u slovna trenerica gospođa Tanja Pureta iz usluge svojim klijentima i pacijentima, pri- smjeru znanja kojim se služe menadžeri i konzultantske tvrtke RAMIRO; gospodin vatne klinike trebaju privući nove klijente, lideri ponajboljih domaćih i stranih kor- Davor Perkov koji se bavi razvojem lide- zadržati stare te efikasno voditi cijeli tim poracija. Potencijal su prepoznali i Hr- ra i mentorstvom; magistar psihologije svojih ljudi. Vođenje je talent, ali tek kada vatska liječnička komora (koja članovima Matej Sakoman, HR manager Poliklinike uz to steknemo i znanje i vještinu, on posta- Bagatin zadužen za razvoj naših liječni- daje 20 bodova za radionice, odnosno, 15 je naša snaga. Upravo zato treba se stalno ka; gospodin Danijel Bičanić, stručnjak bodova za konferenciju), Hrvatska gos- educirati. podarska komora, Ured predsjednice RH za komunikaciju s klijentima; Jelena Vu- te Američka gospodarska komora koji kmirica Makovičić, profesionalna glumi- Novi ministar zdravstva najavio je, izme- su naši partneri u ovom projektu. Tu su i ca te stručnjakinja za komunikaciju koja đu ostalog, uvođenje reda, rada i discipli- sponzori poput Jamnice. je svoje znanje stekla na studiju u Velikoj ne u zdravstveni sustav. Može li mu pri- Britaniji; profesorica psihologije Tanja Na koji su način koncipirana predava- mjer organizacije rada, štednje i odnosa Prekodravac koja se bavi temom uprav- nja i koje bi sve vještine i talente trebali prema klijentima (pacijentima) u privat- ljanja stresom te profesorica Jasminka razvijati liječnici? nim zdravstvenim ustanovama poslužiti Samardžija i mnogi drugi. Više od 40 vrhunskih trenera i predavača kao model za promjene unutar javnog Ove godine organizirate konferenciju će u narednim mjesecima kroz različite zdravstvenog sektora? „Razvoj mekih vještina u zdravstvu“ module raditi na intenzivnom razvoju koja će se održati 26. studenoga u za- Duboko vjerujem da se puno može uzeti iz talenata i mekih vještina u zdravstvenom privatnog sektora, jer je puno toga najbo- sektoru na svim razinama. Liječnici i grebačkom hotelu Sheraton. Jedna od ljega uzeo iz korporativnog svijeta. Da bi medicinsko osoblje trenirat će svoje ko- tema bit će i ophođenje sa (zahtjevnim) munikacijske vještine, vještine pružanja pacijentima. Loša i nedostatna komu- ministar uspio uvesti sustav reda, rada i dis- vrhunske usluge pacijentima, upravljanja nikacija između liječnika i pacijenta cipline, bitno je da se prema svim djelatni- vlastitim vremenom i stresom te rješa- zasigurno smanjuje kvalitetu usluge u cima u zdravstvu dobro komuniciraju pla- vanje konflikata. Kod voditelja medicin- javnom zdravstvu. To pretpostavljam, nirane promjene. Uz komunikaciju, bitno skih timova, predstojnika klinika i visoko nije problem u privatnim zdravstvenim je sve liječnike na rukovodećim pozicijama pozicioniranih menadžera u zdravstvu ustanovama… educirati o voditeljskim vještinama kako bi potrebno je razvijati menadžerske i vodi- Prostor za napredak postoji svugdje, mi spomenute promjene bile što bolje prove- teljske vještine. Kod liječnika koji su pak svakodnevno treniramo komunikacij- dene. Time će se automatski poboljšati za- krenuli putem poduzetništva u privatni ske vještine i stalno ponavljamo premisu dovoljstvo liječnika, a posljedično povećati sektor, potrebno je razvijati i poduzetnič- našeg rada - 'klijent je kralj!'. Liječnik je i efikasnost samoga zdravstvenog sustava. ke talente. uvijek tu da služi pacijentu, a u privatnom Teško je liječnicima biti u ulozi menadžera Neprestano educiram svoje timove kori- zdravstvu to je još više izraženo. Mi stvar- dok se trebaju fokusirati na rad s pacijenti- no živimo da bismo služili svoje klijente. steći poslovne trenere i coacheve jer znam ma, stoga država treba u takvim slučajevi- Profesoru Blažiniću je jedan od naših li- koliko je to bitno. Postoji niz korisnih ma biti posebna podrška i potpora. Vodstvo vještina kojima bi baš svaki tim ostvario ječnika postavio pitanje: „Profesore, bi- u zdravstvu trenutno nam je potrebno više pun potencijal rasta, pa stoga, zašto ih ste li Vi na zahvat išli radije vrhunskom ne koristiti? Nadalje, te iste vještine po- stručnjaku koji nije baš ugodan tip ili nego ikad, a da bismo krenuli u pravom mažu uspostavljanju kvalitetnog odnosa nekome tko nije tako dobar, ali pruža tu smjeru potrebna je upravo edukacija u tom i povjerenja između liječnika i pacijena- 'vrhunsku' uslugu?“. Profesor mu je na to području. Zato pozivam gospodina mini- ta, kolega, nadređenih. Time čitav sektor odgovorio kako bi on išao onome koji ima stra te sve trenutne i buduće liječnike lidere napreduje u efikasnosti i kompetentnosti. i jedno i drugo. Upravo na tome radimo. da se uključe u našu Bagatin Akademiju!

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 63 NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE

stovi bubrežne funkcije mogu poslužiti Osnovni testovi bubrežne kao sredstvo procjene rizika kod trudni- funkcije i nepovoljan ca s kroničnom hipertenzijom. ishod kod trudnica s (Obstet Gynecol 2016 Jul;128:93-103.) kroničnom hipertenzijom Matija Prka, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije Poruka članka: Osnovni testovi bubrež- ne funkcije učinjeni prije 20. tjedna Tromjesečna primjena trudnoće korisni su kao sredstvo procjene rizika za tešku preeklampsiju pri- ulipristil acetata je 34. tjedna kod trudnica s kroničnom prije laparoskopske hipertenzijom. ektomije velikih uterinih mioma - rezultati Slika: Laparoskopsko šivanje mioma Kako bi istražili temu iz naslova, Spencer retrospektivne studije G. Kuper i suradnici iz Center for Wo- men's Reproductive Health, University of dviju skupina nije zamijećeno (p=0.726). Alabama at Birmingham, Birmingham, Prijeoperacijsko tretiranje mioma uli- Alabama, SAD, proveli su retrospektivnu pristil acetatom (UPA) u svijetu je po- Svakako treba spomenuti, kako je prijeo- kohortnu studiju kod žena s jednoplod- stao opće prihvaćen postupak, što po- peracijsko liječenje dovelo do značajnog nom trudnoćom i kroničnom hiperten- tvrđuje i rad kolega Ferreroa i suradnika porasta razine hemoglobina (11.9±1.6g/ zijom koje su imale procjenu renalne tek objavljenog u European Journal of dl) u usporedbi s inicijalnim vrijednosti- funkcije (omjer proteini/kreatinin u uri- Obstetrics & Gynecology and Reproducti- ma (9.1±1.1g/dl, p<0.001). nu i serumski kreatinin) prije 20. tjedna ve Biology. Cilj rada bio je utvrditi učin- Autori u zaključku naglašavaju kako tro- gestacije. kovitost tromjesečne terapije s UPA-om mjesečno liječenje UPA-om u svrhu pri- Primarni cilj bila je teška preeklampsija a 5 mg (jedan ciklus, op. I. M.) prije la- jeoperacijske pripreme velikih mioma za prije 34. tjedna, dok su sekundarni ciljevi paroskopske miomektomije. Posebnost laparoskopsku miomektomiju statistički bili teška preeklampsija u bilo kojoj ge- je ovog istraživanja da je lijek ordiniran značajno smanjuje intraoperacijski gu- stacijskoj dobi, preeklampsija općenito, na klinički velik nalaz, točnije na mio- bitak krvi, pad razine hemoglobina, po- prijevremeni porođaj prije 35. tjedna, me sljedećih karakteristika: FIGO tip 3, trebu za transfuzijom i trajanje operacije. mješovit nepovoljan perinatalni ishod 4 ili 5, najvećeg dijametra ≥10 cm, broj Zbog toga preporučuju najmanje jedan (perinatalna smrt, potpomognuta ven- mioma ≤3, najveći dijametar drugog ciklus UPA-e za prijeoperacijsku pripre- tilacija, pH u umbilikalnoj arteriji <7, mioma ≤5 cm, a trećeg mioma ≤3 cm. mu pacijentica. Pacijentice su podijeljene u dvije skupi- Apgar zbroj u 5. minuti ≤3, neonatalne (EJOG 2016;205:43-47.) konvulzije) i hipotrofična novorođenčad. ne: skupinu operiranih nakon tretiranja Doc. dr. sc. Ingrid Márton, dr. med., UPA-om (skupina UPA) i skupinu koja specijalist ginekologije i opstetricije U istraživanje je uključeno 755 trudnica je bez prethodnog konzervativnog tre- s kroničnom hipertenzijom i procjenom tmana operirana (skupina S). osnovnih bubrežnih funkcija. Granične Povećan morbiditet vrijednosti omjera proteini/kreatinin u Srednja količina gubitka krvi tijekom žena nakon obostrane urinu i serumskog kreatinina za tešku zahvata bila je manja u skupini UPA ooforektomije: rezultati (507.1±214.9 ml) u usporedbi sa skupi- preeklampsiju prije 34. tjedna bile su populacijske studije redom ≥0.12, te ≥0.75 mg/dL. Omjer nom S (684.2±316.8, p=0.012). Ukupno proteini/kreatinin u urinu ≥0.12 bio je vrijeme trajanja zahvata bilo je kraće povezan s povišenim rizikom za tešku za skupinu UPA (137.6±26.8 min) u Svjedoci smo višedesetljetne kliničke preeklampsiju prije 34. tjedna (16.4% usporedbi sa skupinom S (159.7±26.8 prakse obostrane ooforektomije ili, če- vs. 2.6%, OR 7.5, 95% CI 3.9-14.6), kao min, p<0.001), ali nije nađena statistič- šće, adneksektomije premenopauzalnih i serumski kreatinin ≥0.75 mg/dL (15.7% ki značajna razlika u vremenu šivanja žena od oko 45 godina koje se podvrg- vs. 4.6%, OR 3.5, 95% CI 1.9-6.3). Teška (p=0.076). Pad u razini hemoglobina avaju nekom ginekološkom zahvatu. preeklampsija prije 34. tjedna pojavila se bio je značajno manji u skupini UPA O štetnim kratkoročnim i dugoročnim u samo 1.6% pacijentica ukoliko su oba (1.1±0.5 g/dl) u usporedbi sa skupinom posljedicama operacijske kastracije ne osnovna testa bila ispod graničnih vri- S (1.3±0.7 g/dl, p=0.034). Šest pacijenti- govori se mnogo, a ona značajno pove- jednosti. ca iz skupine S moralo je postoperacijski ćava morbiditet žena i smanjuje kvalitetu primiti transfuziju krvi (p=0.031). Nika- života. U zaključku se navodi kako osnovni te- kvih razlika u komplikacijama između

64 NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE Uređuje: doc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med.

S idejom dokazivanja ove premise pro- imaju povećan rizik za razvoj depresije, veli su Rocca i suradnici opsežnu epide- hiperlipidemije, aritmija, koronarne bo- Kratke epizode atrijskih miološku studiju pomoću tzv. Rochester lesti, artritisa, astme, kronične opstruk- aritmija kod pacijenata Epidemiology Projects podataka, po- tivne bolesti pluća i osteoporoze. s ugrađenim uređajima za regulaciju srčanog moću kojih su identificirali sve preme- Svakako treba napomenuti da istraživači nopauzalne žene podvrgnute bilateralnoj nisu u istraživanje ubrojili tegobe vezane ritma ne povisuju ooforektomiji prije navršene 50. godine uz urogenitalno starenje, pomanjkanje rizik moždanog udara: života i to od 1. 1. 1988. do 31. 12. 2007. libida i inkontinenciju (op. I. M.). RATE Registry u Minnesoti, SAD. Svaka je ispitanica randomizirano povezana sa ženom ro- Očekivano, neki od ovih komorbiditeta đenom iste godine (±godinu dana), tako- združeno su se pojavljivali (p<0.001). Prema analizi podataka dobivenih kroz đer operiranom, ali koja nije podvrgnuta Po uvođenju hormonskog nadomjesnog RATE Registry, kratke epizode atrijske profilaktičkoj, obostranoj ooforektomiji/ liječenja, posebice estrogenskog, dolazi tahikardije (AT) ili fibrilacije atrija (FA) do smanjivanja nekih tegoba. adneksektomiji. Istraživači su analizirali bolesnicima s ugrađenim uređajima za učestalost 18 najčešćih kroničnih bolesti Autori opravdano zaključuju kako je regulaciju srčanog ritma ne povisuju ri- u analiziranom vremenskom razdoblju obostrana ooforektomija/adneksekto- zik nepoželjnih kliničkih ishoda, uklju- od najmanje 14 godina. mija izravno povezana s povišenim rizi- čujući moždani udar. kom od posljedičnog multimorbiditeta, Iako su pacijentice povrgnute obostra- Pažljivom analizom i usporedbom preko koji značajno umanjuje kvalitetu života. noj ooforektomiji/adneksektomiji imale 37 000 EKG zapisa, istraživači su utvrdi- Neke od ovih tegoba mogu se smanjiti u startu uvećano opterećenje u smislu li da postoji jednaka vjerojatnost pojave primjenom estrogenskog nadomjesnog nepoželjnih ishoda, poput CVI-ja, u bo- multimorbiditeta, broj kroničnih bolesti liječenja. i različitih tegoba značajno je porastao u lesnika s kratkim epizodama poremećaja usporedbi s kontrolnom skupinom. Na- Preispitivanjem neindiciranih zahvata u atrijskog ritma ili bez njih: 5.1 % prema kon učinjene statističke prilagodbe na premenopauzalnih žena, autori upozo- 7.9 % za bolesnike s ugrađenim elektro- dob, rasu/etnicitet, BMI, pušenje i dob, ravaju na njihove mnogobrojne rizike! stimulatorom srca (P=0.21), te 11.5 % prema 10.4 % za one s ugrađenim kar- statistička je analiza nedvojbeno pokaza- (Mayo Clin Proc.2016 in print) dioverter defibrilatorom (ICD) (P=0.66). la kako žene podvrgnute ooforektomiji/ Doc. dr. sc. Ingrid Márton, dr. med., adneksektomiji prije 46. godine života specijalist ginekologije i opstetricije Nositelj studije. Steven Swiryn, ističe da kratke epizode AT/FA ne bi same po sebi trebale opravdavati davanje antikoagu- lantne terapije bolesniku. Ipak, takve je pacijente potrebno često i detaljno pratiti, jer će neki od njih u budućnosti razviti dulje atake. Trenutne smjernice preporučuju oralnu antikoagulantnu terapiju za pacijente s paroksizmalnom FA koji nemaju kontraindikacije, no ne kvantificiraju učestalost niti duljinu ataka koje bi zahtijevale anti- koagulaciju. Ova studija, objavljena online 17. listopada 2016. u časopisu Circulation, obu- hvatila je 37 530 EKG zapisa od 1736 pacijenata, uključujući slučajni uzorak od 600 pacijenata (cases) gdje su svi imali predefinirani klinički događaj, te po 2 kontrole (case-control) bez kliničkog događaja, usklađene prema dobi, spolu i tipu ugrađenog srčanog uređaja. Slika: Vježbanje radi prevencije nekih komorbiditeta U razdoblju praćenja bilo je 837 kliničkih incidenata, uključujući dolazak u hitnu

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 65 NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE

službu ili hospitalizacije zbog srčanog telji' ne bi trebali izvoditi taj zahvat 'kod Autori su istaknuli da je krikotiroidoto- popuštanja, epizode atrijskih ili ventri- kuće'. Istraživači su imali na raspolaga- miju samo s kemijskom olovkom gotovo kularnih aritmija, CV ili TIA, sinkope i nju 10 ljudi koji su pokušavali gurnuti nemoguće učiniti. Također naglašavaju smrt. kemijske olovke kroz vrat svježih leševa da se rastavljena kemijska olovka može koristiti kao cijev za disanje ako je drugi Multivarijabilna analiza pokazala je da kako bi stvorili prolaz do dišnih puteva. oštar alat prije toga korišten za rezanje je vjerojatnost bilo kakvog nepovoljnog Iako su svi sudionici bili u stanju probiti slojeva do dišnog puta. Kamali tvrdi da događaja nakon kratke epizode AT/FA kožu, samo jedna osoba je uspjela 'probi- bi ljudi uvijek najprije trebali nazvati 911 značajno manja nego kod bolesnika bez ti' se do dišnog puta. Rezultati pokazuju ako netko ima poteškoća s disanjem. Po- AT/FA nakon usklađivanja prema dobi, da ljudi ne bi trebali pokušavati nešto spolu, anamnezi srčanog udara, veličini samo zato što su o tome pročitali ili vi- kušaj izvođenja ovog zahvata, i to bez lijevog atrija te ejekcijskoj frakciji lije- djeli u medijima, kaže Michael Kamali, bilo kakve vrste medicinskog iskustva i vog ventrikla (hazard ratio 0.86; 95 % CI pročelnik Zavoda za hitnu medicinu na vježbe, mogao dovesti do raznih poslje- 0.77–0.97; P=0.01). Sveučilištu Rochester Medical Center dica i neuspjeha pa to zato Kamali niko- u New Yorku, SAD. Kamali tvrdi da u me ne bi preporučio. Suprotno tome, pojava dugih epizoda njihov Zavod nije došao nitko kome je (Emerg Med J 2016;33:553-6.) poremećaja atrijskog ritma (definiranih oslobađanje dišnog puta pokušano s ke- Doc. dr. sc. Goran Augustin, dr. med., time da početak i kraj epizode nisu zabi- mijskom olovkom. Kamali, koji nije bio specijalist opće i subspecijalist abdominalne lježeni na istom EKG zapisu) - povezana uključen u ovu studiju, nada se da nitko kirurgije je s učestalijim negativnim ishodima u niti neće doći s takvim pokušajem jer is- usporedbi s onima bez AT/AF (HR 1.68; hod neće biti dobar. Postupak formalno 95 % CI 1.49–1.88; P<0.001). poznat kao krikotiroidotomija koristi se 'Teške' mrežice Vjerojatnost TIA-e ili moždanog uda- u hitnim situacijama za uspostavu prora kod bolesnika s kratkim epizodama toka zraka kada sve tradicionalne me- poboljšavaju ishod AT/FA nije bila povećana u usporedbi s tode ne uspijevaju, recimo zbog traume, ekstraperitonealne onima bez poremećaja ritma (HR 0.87; upale ili drugih blokada dišnog puta. laparoskopske 95 % CI 0.58–1.31; P=0.51), dok je kod No, osoblje hitne medicine koristi skal- ingvinalne bolesnika s dugim epizodama aritmi- pele i cijevi, a ne kemijske olovke. Dok hernioplastike je rizik bio povećan (HR 1.51; 95 % CI kemijsku olovku preporučuju neki me- 1.03–2.21; P=0.03). dicinski udžbenici kao privremenu cijev za hitnu uspostavu dišnog puta, podaci Poruka članka: Korištenje 'teških' “Mislimo da je ovo važan mali doprinos pokazuju suprotstavljene dokaze i za- razumijevanju problematike. Ovi po- mrežica (s gustim tkanjem sintetskog ključke o tome hoće li ta metoda uistinu materijala) kod potpuno ekstraperito- datci Vam omogućavaju da ne prepišete funkcionirati, napisali su istraživači u automatski antikoagulantni lijek nekome nealne laparoskopske ingvinalne her- Emergency Medical Journalu. Za potre- nioplastike povezano je s manje boli i tko od njega neće imati koristi ili će ta be ove studije su Kisser i sur. (Sveučilište korist biti izrazito mala... Dozvoljava manje recidiva u usporedbi s 'laganim' Ludwig-Maximilian, München, Njemač- mrežicama. Vam da ne reagirate prekomjerno” - isti- ka) testirali tri različite vrste kemijskih ču istraživači. olovaka kako bi ocijenili mogu li se ko- Nema koristi od korištenja 'laganih' (Circulation 2016; 134:1130-1140.) ristiti kao cijevi za disanje. Istraživači mrežica u usporedbi s 'teškima' zaklju- Vedrana Jarnjak, dr. med. su angažirali 10 ljudi iz različitih sfera čuju Burgmans i sur. (Diakonessenhuis života - odvjetnike, policijske službenike Utrecht/Zeist, Utrecht, Nizozemska). i studente s ciljem da pokušaju koristiti Kod otvorenog, prednjeg pristupa her- Nemedicinsko osoblje olovke za obavljanje krikotiroidektomije nioplastici, 'lagana' mrežica povezana je hitnu krikotiroidotomiju na tijelima 10 ljudi koji su umrli u po- s manje boli i osjećaja stranog tijela, ali ove prednosti nisu dokazane kod lapa- (konikotomiju) ne izvodi sljednja dva dana. S dva modela kemijske olovke uspjela se probiti samo koža. Šest roskopske hernioplastike, a ne postoji uspješno - studija sudionika probili su kožu vrata prenisko ni konsenzus o tome koji tip mrežice je na kadaverima i ozlijedili štitnjaču. Tri od 10 sudionika optimalan u tim postupcima. Autori su probili su kožu vrata na pravom mjestu usporedili stope kronične boli, osjećaja a samo jedna osoba je uspjela probiti prisutnosti stranog tijela, recidiva kile Filmske scene stvaraju više drame nego kožu, ligamente i stjenku dišnih puteva i kao i kvalitete života, do dvije godine na- što u stvari utječu na spašavanje života uspostavila protok zraka. Toj je osobi za kon što je učinjena potpuno ekstraperi- umirućih osoba postavljanjem kemijske obavljanje postupka trebalo je više od 5 tonealna ingvinalna hernioplastika s 'la- olovke u vrat kako bi se otvorio i uspo- minuta, tri pokušaja, "puno strpljenja" i ganom' i 'teškom' mrežicom u randomi- stavio dišni put, tvrdi se u novoj studiji snage. Osoba je također izazvala ošteće- ziranoj studiji od 950 muškaraca. Umje- iz Njemačke. Studija predlaže da 'gledanja na vratu, kao i ozljedu dišnih putova. rena do jaka bol nakon godine dana bila

66 NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE Uređuje: doc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med.

je značajno češća nakon uporabe 'lagane' zajednica da se okane ovakvih bolnih mrežice (2,9 %) nego uporabe 'teške' Sapunice mogu spriječiti običaja. mrežice (0,7 %). Ova je razlika bila pri- obrezivanje djevojčica Znanstvenici sa Sveučilišta u Zürichu, sutna i nakon dvije godine. U multiva- zajedno s kolegama iz Sudana, snimili su rijantnoj analizi bila je 'lagana' mrežica četiri filma o obitelji iz ruralnog Sudana povezana s 3,96 puta većim rizikom od Poruka članka: Sapunice bi mogle biti i prikazali ih tisućama ljudi u više od 120 umjerene do jake boli nakon prve go- novo sredstvo kojim bi se djelovalo na zajednica. dine. Stope recidiva u prve dvije godine promjenu svijesti ljudi o obrezivanju nakon operacije bile su značajno više kd Svaki film imao je istu radnju, u kojoj su žena. korištenja 'laganih' mrežica, čak i nakon se isprepletali ljubav i intrige, no razlika korekcije drugih čimbenika. Udio muš- Smatra se kako je diljem svijeta više od je bila u načinu na koji su se protagonisti karaca koji su potvrdili osjećaj stranog 200 milijuna djevojčica i žena izloženo nosili s pitanjem obrezivanja. tijela, bol u testisu, bol tijekom seksual- obrezivanju ili sakaćenju koje uključu- Likovi u filmovima raspravljali su o nih odnosa i nelagodu nije se značajno je djelomično ili potpuno odstranjenje ovom običaju, dovodeći u pitanje kul- razlikovao između dviju skupina. Autori vanjskog spolovila. U mnogim kultura- turna uvjerenja da takvo postupanje po- savjetuju da se uvijek koristi 'teška' pro- ma obrezivanje se smatra znakom čistoće većava mogućnost za brak ili osigurava lenska mrežica. Rezultati s s prolenskom i preduvjet je za stupanje u brak, dok ne- visoke moralne standarde žene. mrežicom izvrsni su u velikim centrima obrezane djevojke riskiraju protjerivanje Mišljenje gledalaca ispitano je odmah s iskusnim kirurzima. Tim Verhagen iz svoje obitelji i okoline. nakon gledanja filmova te nakon tjedan (Maxima Medical Center, Veldhoven, dana i pokazalo se kako ovakav način Nizozemska), koji je istraživao nekoliko Usprkos tome što su svjetski vođe obeća- djelovanja može znatno promijeniti mi- pristupa liječenja ingvinalne hernije, re- le da će zaustaviti obrezivanja i sakaćenja šljenje ljudi o ovom običaju. kao je za Reuters Health putem e-maila: ženskih genitalija, koje može imati i oz- "Iako je razlika u relevantnim kroničnim biljne posljedice za fizičko zdravlje žene, Na kraju ovoga zanimljivog istraživanja, bolovima u ovoj studiji statistički znate usprkos činjenici da je ovakvo postu- objavljenog u prestižnom znanstvenom čajna, njegova je klinička relevantnost panje ocijenjeno kao kršenje ljudskih časopisu Nature, istraživači su istaknu- upitna (posebno u odnosu na malu ap- prava, ovaj običaj i dalje ostaje raširen u li kako popularni zabavni sadržaji lak- solutnu postotnu razliku). Viša stopa području subsaharske Afrike te u poje- še mogu doprijeti u šire slojeve društva recidiva u skupini s 'laganom' mrežicom dinim dijelovima Bliskog Istoka i Azije. nego dokumentarni filmovi te potaknuti veći je razlog za zabrinutost i zahtijeva Prema podacima UN-a, u Sudanu je 87 promjenu stava, za razliku od represivnih daljnja istraživanja. U svjetlu ove stu- % djevojka i žena u dobi od 15 do 49 go- mjera koje mogu dovesti do ilegalnog na- dije, trenutnih dokaza i naših vlastitih dina bilo podvrgnuto obrezivanju. stavljanja ovakve prakse, čak i u većem rezultata, smatram da bi vrstu mrežice Novo istraživanje provedeno u Sudanu obujmu. koja se koristi za rješavanje preponske pokazalo je da bi korištenje popularnih (Nature. 2016 Oct 12. doi: 10.1038/ kile trebalo određivati prema pojedinom načina zabave moglo biti učinkovita al- nature20100. [Epub ahead of print]) pacijentu, uz vaganje rizika od kronične ternativa strožim postupcima poput kri- Dr. sc. Lovro Lamot, dr. med., specijalist boli u odnosu na rizik od recidiva. Paci- minalnog progona prilikom uvjeravanja pedijatar jenti s visokim rizikom recidiva i niskog rizika za kroničnu bol (tj. u asimpto- matskih pacijenata s velikim kilama i/ ili abdominalnom aneurizmom) mogu imati veću koristi od 'teške' mrežice, dok drugi s manjim kilama i bez faktora rizika mogu imati bolje rezultate s 'laganom' mrežicom. Za utvrđivanje je li je ovo slu- čaj ili nije, međutim, zahtijeva dodana istraživanja. Sve aktivnosti u ovoj studiji proveli su iskusni, stručni kirurzi. To ne odražava opće stanje u herniologiji i čini generalizaciju dobivenih rezultata vrlo rizičnim", kažeVerhagen. (Ann Surg 2016;263:862-6.) Doc. dr. sc. Goran Augustin, dr. med., specijalist opće i subspecijalist abdominalne kirurgije

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 67 NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE

Osamnaest posto bolesnika na inflixi- Anti-TNF lijekovi mabu teško je zaostalo u rastu prilikom Rak dojke: poboljšavaju rast djece početka istraživanja. Bolesnici na inflixi- veličina tumora, s upalnom bolesti crijeva mabu koji su postigli remisiju pokazali predijagnosticiranje su značajno poboljšanje u medijanu vri- i učinkovitost jednosti standardne devijacije za visinu mamografskog probira Poruka članka: Anti-TNF lijekovi po- (engl. Height Standard Deviation Score, boljšavaju rast djece s upalnom bolesti HtSDS), kao i značajne promjene u vri- crijeva ako se daju u ranom pubertetu. jednosti standardne devijacije za visinu te Cilj je mamografskog probira detektirati u brzini rasta (engl. Hight Veliocity, HV). male zloćudne tumore prije nego posta- Pedijatrijske upalne bolesti crijeva, oso- nu dovoljno velikima da uzrokuju simp- bito Crohnova bolest, mogu usporiti Bolesnici u stadijima od 1 do 3 po tome. Učinkovit probir bi stoga trebao rast. Do sada provedena istraživanja po- Tanneru imali su povećanje vrijednosti dovesti do detekcije većeg broja malih kazala kako primjena infliximaba i adali- standardne devijacije za visinu te pove- ćanje brzine rasta, dok oni u stadijima tumora te posljedično, tijekom vremena, mumaba mogu nakratko poboljšati rast, 4 ili 5 po Tanneru nisu imali značajne i manjeg broja većih tumora. U studiji no mehanizam koji stoji u podlozi opisa- promjene u vrijednosti standardne devi- Gilberta Welcha i suradnika korišteni ne veze do sada nije bio posve razjašnjen. jacije za visinu, a brzina rasta bila je čak su podaci SEER programa od 1975. do Kako bi se bolje razumio učinak inflixi- i nešto sporija. 2012., kako bi izračunali zastupljenost i maba i adalimumaba na rast djece s upal- Rast je bio bolji u bolesnika koji su pri- specifičnu pojavnost raka prema veličini nom bolesti crijeva, istraživači sa Sveuči- mali infliximab najmanje 12 mjeseci u tumora u bolesnica s karcinomom dojke lišta u Edinburghu pregledali su podatke usporedbi s onima koji su lijek primali starijih od 40 godina. Potom je izračuna- kraće. Bolesnici muškog spola pokazali na specifična stopa smrtnosti prema veli- su značajnije poboljšanje rasta nego oni čini tumora za dva vremenska razdoblja: ženskog spola. Bolesnici koji su imali inicijalno razdoblje 1975. do 1979. prije upalnu bolest crijeva dulje od dvije go- implementacije mamografskog probi- dine i oni koji su uz infliximab primali ra te za recentno razdoblje od 2000. do i azatioprin, također su pokazali pobolj- 2002., za koje je postojalo desetogodišnje šanje u linearnom rastu. praćenje. Bolesnici liječeni adalimumabom ta- Uvođenjem mamografskog probira udio kođer su bili viši nakon 12 mjeseci. detektiranih malih tumora (invazivni tu- Bolesnici u ranijim fazama puberteta mori ispod 2 cm ili in situ karcinomi) po- (Tanner stadiji 2 i 3) imali su povećanje rastao je s 36 na 68 %, udio detektiranih vrijednosti standardne devijacije za visi- velikih tumora (invazivni tumori ≥2cm) nu te povećanje brzine rasta, no promje- pao je s 64 na 32 %. Međutim, ovaj trend ne nisu bile opažene u bolesnika koji na je bio manje rezultat realnog pada u po- početku liječenja adalimumabom nisu javnosti velikih tumora po dolasku probili liječeni glukokortikoidima. bira a više rezultat pouzdanog porasta u Autori ističu kako se rast poboljšava detekciji malih tumora. Ako se pretpo- o 195-ero pedijatrijskih bolesnika koji su boljom kontrolom bolesti. S obzirom da stavi da je stanje bolesti stabilno, samo započeli liječenje biološkom terapijom u poboljšanje rasta nije opaženo u bole- 30 od 162 dodatna mala tumora (na 100 Škotskoj u razdoblju od 2000. do 2012. snika koji nakon započinjanja biološke 000 žena) koji su bili dijagnosticirani terapije nisu postigli remisiju, dok je u godine. Osamdeset i pet posto bolesnika smatra se da će progredirati i postati ve- onih koji su postigli remisiju pobolj- imalo je Crohnovu bolest, 14 % ulcera- likima, što govori u prilog činjenici da su šanje opaženo u svim mjerama rasta, 132 slučaja raka dojke na 100 000 žena tivni kolitis, a 1 % neklasificiranu upalnu zaključuju kako bolesnici nadoknađu- predijagnosticirana (npr. slučajevi raka bolest crijeva. Srednja dob prilikom po- ju zaostao rast ne zbog same primjene detektirani probirom, koji nikada ne bi stavljanja dijagnoze upalne bolesti crije- anti-TNF terapije, već zbog isključenja doveli do kliničkih simptoma). Potenci- va bila je 11 godina. upalnog procesa. jal probira da smanji smrtnost od raka U istraživanju su prikupljeni podaci (J Pediatr Gastroenterol Nutr 2016. dojke reflektira se u smanjenju pojavno- o rastu bolesnika 12 mjeseci prije i 12 [Epub ahead of print]. doi:10.1097/ sti velikih tumora. Međutim, uzimajući mjeseci poslije biološke terapije za 93 od MPG.0000000000001379.) u obzir ove velike tumore, smanjenje u 191 bolesnika na infliximabu te 28 od 49 Dr. sc. Lovro Lamot, dr. med., specijalist specifičnoj stopi smrtnosti prema veli- bolesnika na adalimumabu. pedijatar čini tumora govori u prilog tome da je

68 NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE Uređuje: doc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med.

adekvatno liječenje odgovorno za barem atitisa nakon hidracije: 0 % vs. 17 % (P pojave ni komplikacije periproceduralne 2/3 redukcije u smrtnosti od raka dojke. = 0.016) i 5.3 % vs. 22.7 % (P = 0.002). hidratacije. Iako se udio detektiranih velikih tumora Dva druga istraživanja nisu pokazala Autori zaključuju kako postoje doka- smanjio nakon uvođenja mamografskog statistički značajnu ulogu hidracije u zi o učinkovitosti hidracije u prevenciji probira, poželjna raspodjela rezultat je prevenciji pankreatitisa nakon ERCP. post-ERCP pankreatitisa, međutim, po- primarno dodatne detekcije malih tu- Dva retrospektivna istraživanja su potrebna su daljnja klinička randomizira- mora. Žene su češće predijagnosticirane kazala kako su ispitanici koji su dobi- na istraživanja. Imajući u vidu povoljne nego što im je ranije otkriven tumor koji učine obilnije hidracije, bez zabilježenih vali značajno veću količinu tekućine ti- će sigurno postati velikim. Redukcija u neželjenih reakcija glede hiperhidracije, jekom ili nakon ERCP (0 % vs. 17 % (P smrtnosti, nakon uvođenja mamograf- kliničari bi ipak trebali uvažiti dokaze = 0.016) i 5.3 % vs. 22.7 % (P = 0.002)) skog probira, predominantno je rezultat ovoga preglednog članka. imali blaži klinički tip pankreatitisa, u poboljšanog sustavnog liječenja. (Aliment Pharmacol Ther. 2016 komparaciji sa srednje teškim i teškim Sep;44(6):541-53.) (N Engl J Med 2016;375:1438-1447.) oblikom pankreatitisa kod slabije hidri- Ivana Rosenzweig Jukić, dr. med., Ana Tečić Vuger, dr. med. ranih ispitanika. Nisu zabilježene nus- specijalist interne medicine

VAŽNOST HIDRACIJE ZA PREVENCIJU POST- Radovi hrvatskih liječnika objavljeni u inozemnim ERCP PANKREATITISA časopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI

Najčešća komplikacija endoskopske re- U suradnji s časopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih trogradne kolangiopankreatografije (skr. publikacija hrvatskih autora objavljenih u uglednim inozemnim znanstvenim i ERCP) je pankreatitis s ukupnom inciden- cijom od 3.5 %. Periproceduralna hidraci- stručnim medicinskim časopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI. ja može prevenirati post-ERCP pankreatitis mehanizmom održavanja pankreatične Ristić S*, Čizmarević NS, Sepčić J, Kapović M, induced changes in lumbar vertebra of the male rat mikroperfuzije, inhibirajući upalni odgo- Peterlin B. Angiotensin-converting enzyme offsprings. Acta Histochem. 2016 Aug 27. [Epub vor gušterače. Međutim, dokazi o peripro- insertion/deletion gene polymorphism in multiple ahead of print] sclerosis: a meta-analysis. Neurol Sci. 2016 Aug 27. ceduralnoj hidraciji kao preventivnoj mjer *Department of Anatomy and Neuroscience, Faculty *Department of Biology and Medical Genetics, nisu jasni. Smeets XJ. sa suradnicima iz of Medicine University of Osijek, Osijek, Croatia School of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Nizozemske publicirao je pregledni čla- Croatia Sartelli M, Catena F, Ansaloni L, Coccolini F, nak o utjecaju periproceduralne hidracije Griffiths EA, Abu-Zidan FM, Di Saverio S, Ulrych na frekvenciju i težinu post-ERCP pankre- Mišir M*, Renić M, Mihalj M, Novak S, Drenjančević I. Is shorter transient middle cerebral J, Kluger Y, Ben-Ishay O, Moore FA, Ivatury RR, atitisa, pretraživanjem relevantnih baza artery occlusion (t-MCAO) duration better in Coimbra R, Peitzman AB, Leppaniemi A, Fraga podataka PubMed, EMBASE i PRISMA. stroke experiments on diabetic female Sprague GP, Maier RV, Chiara O, Kashuk J, Sakakushev B, Dawely rats? Brain Inj. 2016 Aug 19:1-7. [Epub Weber DG, Latifi R, Biffl W, Bala M, Karamarkovic Inkluzijske kriterije zadovoljilo je 6 studija ahead of print] A, Inaba K, Ordonez CA, Hecker A, Augustin G*, et s ukupno 1102 ispitanika. Dva randomi- al. WSES Guidelines for the management of acute zirana klinička istraživanja su pokazala *Neurology Clinic, Clinical Hospital Center Osijek, and Laboratory for Physiology of Circulation, left sided colonic diverticulitis in the emergency smanjenu incidenciju post-ERCP pankre- Department of Physiology and Immunology, Faculty setting. World J Emerg Surg. 2016;11:37. of Medicine, University Josip Juraj Strossmayer *Department of Surgery, University Hospital Centre Osijek, Osijek, Croatia Zagreb and Medical School University of Zagreb, Duvnjak L*, Blaslov K. Statin treatment is Croatia associated with insulin sensitivity decrease in type 1 diabetes mellitus: A prospective, observational Šafranko ŽM*, Balog T, Musa M, Bujak IT, 56-month follow-up study. J Clin Lipidol. 2016 Jul- Sobočanec S. The effect of 17β-estradiol on sex- Aug;10(4):1004-10 dimorphic cytochrome P450 expression patterns induced by hyperoxia in the liver of male CBA/H *Vuk Vrhovac Clinic for Diabetes, Endocrinology mice. Mol Cell Biochem. 2016 Aug 31. [Epub ahead and Metabolic Diseases, Merkur University Hospital, Zagreb, Croatia, and School of Medicine, University of print]. of Zagreb, Zagreb, Croatia *Laboratory for Reactive Radicals, Division of Peric Kacarevic Z*, Snajder D, Maric A, Bijelic N, Molecular Medicine, Ruđer Bošković Institute, Cvijanovic O, Domitrovic R, Radic R. High-fat diet Zagreb, Croatia.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 69 Cochrane zanimljivosti

Fizioterapija prsnog koša za akutni bronhiolitis u djece mlađe od dvije godine

Prof. dr. sc. Livia Puljak, e-mail: [email protected]

Sažetak ni stabilizacije kliničkog stanja. Nisu poboljšali dokaza je niska zbog rizika od pristranosti u rezultate kliničkih sustava bodovanja, zasiće- istraživanjima i nepreciznosti rezultata. Po- U ovom Cochrane sustavnom pregledu ana- nosti kisikom ni frekvencije disanja, osim kod trebna su daljnja istraživanja prije donošenja lizirani su dokazi o učinkovitosti fizioterapije pacijenata s blagim do srednjim bronhioliti- čvrstih zaključaka. prsnog koša u djece mlađe od dvije godine za som. Nema podataka o sporednim ishodima liječenje akutnog bronhiolitisa. poput trajanja dodatne terapije kisikom, dulji- Uvod Dosadašnje spoznaje: Akutni bronhiolitis je vine boravka u bolnici ili upotrebe bronhodilata- Akutni bronhiolitis je vodeći uzrok posjeta rusna respiratorna infekcija koja često pogađa tora i kortikosteroida. Dvije studije su objavile hitnoj službi djece mlađe od dvije godine tije- djecu mlađu od dvije godine. Većina oboljele da prema procjenama roditelja nema značaj- kom zimskih mjeseci. Uzrokuje velike troško- djece ima blaži oblik bolesti koji ne zahtijeva nih razlika u usporedbi učinaka fizioterapije i ve zdravstvenom sustavu te značajno optere- hospitalizaciju. Djeca kojoj treba hospitalizaci- kontrolne skupine. U jednom od istraživanja ćuje nadležne liječnike, hitnu službu i bolnice. ja ponekad imaju poteškoće s odstranjivanjem zabilježen je povišen udio prolaznih epizoda Također uzrokuje značajan morbiditet u djece sluzi. Pretpostavlja se da bi fizioterapija prsnog povraćanja i nestabilnosti disanja nakon forsi- te dobi. Stopa mortaliteta varira ovisno o po- koša mogla pomoći s uklanjanjem sekreta iz rane izdisajne fizioterapije. To istraživanje nije pulaciji. U zemljama visokih prihoda inciden- dišnog sustava i poboljšati disanje. Postoje tri pronašlo razlike za bradikardije s desaturaci- cija smrti povezanih s bronhiolitisom je niska, različita tipa fizioterapije prsnog koša koja se jom ili bez nje. i većinom je posljedica teških komorbiditeta primjenjuju kod te bolesti: vibracija i perkusija, Tehnike sporog protoka se sastoje od postupne od kojih pate pacijenti (npr. kongenitalna forsirane ekspiratorne tehnike i tehnika sporog i nježne kompresije prsnog koša i trbušne šu- bolest srca itd.). Postoje jaki dokazi o nepo- protoka koja izbjegava blokadu dišnih puteva. pljine od sredine izdisaja sve do kraja. Tehnike vratnom oštećenju dišnih putova i smanjenoj Obilježja studija: Literatura je pretražena u sporog protoka su pokazale smanjen učinak funkciji pluća u odraslih koji su kao djeca bili srpnja 2015. Uključeno je 12 kliničkih pokusa s na kliničke rezultate težine bolesti. Međutim, hospitalizirani zbog bronhiolitisa. Djeca koja ukupno 1249 sudionika. Prema vrsti fiziotera- u dvama istraživanjima u djece s umjerenim su zaražena respiratornim sincicijskim viru- pije, pet istraživanja ispitalo je tehniku vibraci- bronhiolitisom zabilježeno je ili kratkotraj- som (RSV) rano u životu imaju veću inciden- je i perkusije u 246 sudionika, tri tehnike forsi- no olakšanje u okvirima kliničkih rezultata ili ciju astme/vizinga kasnije u životu. ranog izdisaja u 624 sudionika, a četiri istraži- smanjena potreba za terapijom kisikom. Dulji- Američka pedijatrijska akademija (engl. vanja tehnike sporog protoka u 375 sudionika. na hospitalizacija, upotreba bronhodilatatora American Academy of Pediatrics) objavila je Ključni rezultati: Vibracije i perkusijske tehnike ili kortikosteroida nije se mijenjala. Nema ni 2006. naputak o dijagnozi i terapiji bronhio- osiguravaju oscilaciju prsnog koša brzim kom- podataka o promjenama vremena oporavka, litisa. Međutim, kriteriji za dijagnosticiranje presijama ili perkusijama fizioterapeuta. Niti dišnim testovima ili procjenama roditelja o akutnog bronhiolitisa značajno se razlikuju. jedna od tih tehnika nije poboljšala kliničke re- korisnosti fizioterapije. Ozbiljniji štetni učinci Većina liječnika slaže se da bi definicija epi- zultate. Te tehnike nisu dovele do poboljšanja u nisu zabilježeni. zode akutnog bronhiolitisa trebala uključiti ishodima koji se tiču disanja, trajanju terapije Kvaliteta dokaza: Zbog manjka korisnosti i djecu u dobi od 24 mjeseca ili mlađu koja kisikom ni duljine hospitalizacije. Nema poda- rizika od mogućih štetnih učinaka, tehnike imaju prvu epizodu akutnog vizinga praće- taka o vremenu oporavka od akutnog bronhi- vibracije i perkusije ne preporučuju se u ru- nog simptomima virusne infekcije (upala olitisa upotrebom lijekova bronhodilatatora ili tinskoj skrbi u bolnicama za liječenje bronhi- sluznica nosa i gornjeg dišnog sustava, kašalj kortikosteroida ili procjene roditelja o učin- olitisa u djece mlađe od dvije godine. Posto- i vrućica). Virus koji se najčešće povezuje s kovitosti fizioterapije. Istraživanja korištena u je visokokvalitetni dokazi o neučinkovitosti bolesti je RSV. ovom pregledu ne pružaju podatke o štetnim tehnika forsiranog izdisaja te o povezanosti sa Većina slučajeva akutnog bronhiolitisa je učincima vezanima uz spomenute metode, ali štetnim učincima poput povraćanja, bradikar- blaga i može se liječiti izvan bolnice; 1 do 3% se u literaturi navode slučajevi važnih štetnih dije s desaturacijom ili prolazne dišne nestabil- djece (ovisno o težini bolesti) zahtijevat će učinaka poput prijeloma rebara. nosti. Nema čvrstih dokaza da tehnike sporog liječenje u bolnici. Rizični faktori povezani s Tehnike forsiranog izdisaja temelje se na izne- protoka nisu korisne, ali bi mogle osigurati hospitalizacijom su mlađa dob, prijevreme- nadnom povećanju izdisajnog protoka zraka prolazno olakšanje kod dijela djece s bronhio- no rođenje, kronična plućna bolest, konge- pritiskom na prsni koš ili trbuh. Usporedba s litisom. Istraživanja vezana uz forsiran izdisaj, nitalna srčana bolest i imunodeficijencija. U rezultatima bez fizioterapije pokazala je da ta- osim jednog, ne daju jasne podatke ili postoji zemljama niskih prihoda najčešći čimbenici kve tehnike nisu skratile ni vrijeme oporavka velik rizik o pristranosti istraživanja. Kvaliteta rizika povezan s hospitalizacijom i teškim

70 Cochrane zanimljivosti

oblikom bolesti uključuju niske prihode obi- bolnici. Međutim, fizikalna terapija se i da- ka kao standardne kliničke prakse za hospi- telji, neuhranjenost, nisku porođajnu težinu, lje provodi u bolnicama i izvan njih. Novije talizirane pacijente s teškim bronhiolitisom. dob i obrazovanje majke, hranjenje na bočicu i nježnije pasivne ekspiratorne tehnike fizi- Međutim, nema dovoljno dokaza o učincima i prijevremeno rođenje. kalne terapije prsnog koša postale su glavni sporih pasivnih ekspiratornih tehnika u pa- pristup u nekolicini zemalja. U Francuskoj Opis intervencije cijenata s umjerenim bronhiolitisom ili onih stručna povjerenstva preporučuju pasiv- koji su pozitivni na RSV. Dokazi niske kva- Standardna terapija akutnog bronhiolitisa uk- ne forsirane tehnike izdisaja za bolničke i litete pokazuju da spore pasivne ekspirator- ljučuje osiguravanje prikladne oksigenacije, izvanbolničke pacijente. ne tehnike mogu imati kratkotrajan korisni uzimanje tekućine i hranjenje djeteta. Farma- učinak na respiratornu funkciju u pacijenata kološki pristup uključuje bronhodilatatore, Sažetak glavnih rezultata koji imaju umjeren bronhiolitis i da smanju- antibiotike i steroide, ali je njihova djelotvor- U sustavni pregled uključeno je 12 kliničkih ju potrebu za dodatnim kisikom u RSV-po- nost i dalje upitna, a trenutne smjernice ne pokusa s ukupno 1249 ispitanika. Istražena zitivnih pacijenata s teškim bronhiolitisom. preporučuju njihovu uporabu. Nema dokaza je djelotvornost triju vrsta fizioterapije (vi- Zaključak je ovog sustavnog pregleda da koji podupiru uporabu glukokortikoida ili bracija i perkusija, spore pasivne ekspirator- postoje dokazi niske kvalitete po kojima teh- antibiotika. Iako ima dokaza da bronhodila- ne tehnike i forsirane pasivne ekspiratorne nike sporog protoka mogu omogućiti krat- tatori, aerosol hipertonične fiziološke otopine, tehnike) u usporedbi bez ikakve intervencije kotrajno ublažavanje simptoma u neke djece. adrenalin i heliox terapija mogu poboljšati u hospitalizirane djece koja pate od akutnog Stoga, temeljem procjene kliničara, te tehni- kliničko stanje, taj korisni učinak treba se raz- bronhiolitisa, a nisu na mehaničkoj venti- ke treba razmotriti u specifičnim situacijama motriti u svjetlu nedostatka učinka na trajanje laciji. Niti jedno od uključenih istraživanja kad se procijeni da bi mogle poboljšati respi- ili težinu bolesti, cijenu terapije i nuspojave. nije pokazalo značajnu korist od bilo koje ratornu funkciju. Fizioterapija prsnog koša predložena je kao od tih metoda fizioterapije na težinu bolesti, terapija koja bi mogla pomoći odstranjenje pokazatelje respiracije, duljinu bolničkog li- Zaključak za buduća traheo-bronhalnog sekreta. Glavni je njezin ječenja ili potrebu za kisikom u analizirane istraživanja cilj očistiti opstrukciju dišnih putova, sma- populacije. Jedan klinički pokus je pokazao Temeljem rezultata ovog Cochrane sustav- njiti u njima otpor, pospješiti izmjenu plinova prolazno trenutno poboljšanje pokazatelja nog pregleda čini se jasno da konvencio- i smanjiti napor pri disanju. U pedijatrijskih respiratorne funkcije u pacijenta s umjereno nalne tehnike fizioterapije i forsirane tehni- pacijenata koriste se različite metode: 1) kon- teškim bronhiolitisom koji je liječen spo- ke izdisaja neće promijeniti tijek bolesti u vencionalna fizikalna terapija prsnog koša rim ekspiratornim tehnikama. Uključena hospitaliziranih bolesnika s teškim oblikom kao što su perkusija i vibracija u kombinaciji istraživanja nisu opisala ozbiljne nuspojave. bolesti. Stoga daljnja istraživanja tih tehnika s promjenom položaja tijela što omogućuje Jedna od studija opisala je značajan rizik od u istoj toj populaciji ne bi trebala biti znan- drenažu, tresenjem prsnog koša i usmjerenim povraćanja i respiratorne nestabilnosti u stveni prioritet. kašljanjem, i 2) tehnike koje se temelje na djece koja su primala fizioterapiju pasivnom Međutim, nije jasno kakva je uloga sporih protoku te spora ili forsirana pasivna ekspi- metodom izdisaja i asistiranim kašljem. U pasivnih ekspiratornih tehnika fizioterapi- racija mogu potaknuti mobilizaciju sekreta pokusima koji su ispitali produljene spore je tijekom epizoda bronhiolitisa, a klinička tehnike izdisaja nisu zabilježene komplika- prema dušniku i potaknuti kašljanje koje će važnost prolaznog kratkoročnog poboljšanja cije vezane za fizioterapiju, a zabilježen je pomoći uklanjanju sekreta. Specifične mjere koje je uočeno u RSV-pozitivnih bolesnika malen broj komplikacija povezan s težinom koje se preporučuju za sprječavanje širenja treba se istražiti. Druga područja koja treba bronhiolitisa. bolesti tijekom postupka uključuju izolaciju dalje istražiti jesu učinak fizioterapijskih teh- pacijenta, pranje ruku, nošenje maski, za- Zaključak za praksu nika sporog protoka sa ili bez salbutamola ili štitne odjeće, rukavica i zaštitnih naočala. hipertonične fiziološke otopine, kao i učinak Međutim, konvencionalna fizikalna terapija Konvencionalna fizikalna terapija prsnog fizioterapije prsnog koša u umjerenom bron- može imati negativne strane; naime, tvrdi koša (posturalna drenaža u kombinaciji s hiolitisu. Sva istraživanja na tu temu trebala se da može uzrokovati distres u dojenčadi i perkusijom i vibracijom) nije poboljšala tebi uključiti specifičnu procjenu nuspojava. sigurnost je toga postupka upitna, osobito s žinu bronhiolitisa i nije povezana s nuspoja- I, na koncu, potrebno je istražiti učinak spo- obzirom na mogućnost fraktura rebara u ri- vama. Stoga se konvencionalne tehnike ne bi rih pasivnih ekspiratornih tehnika u pacijena- zičnih pacijenata. trebale koristiti u kliničkoj praksi. ta koji imaju blagu do umjerenu bolest i nisu Zašto je važan ovaj sustavni Fizioterapija prsnog koša koja se koristi pa- hospitalizirani. Do sada su sve analizirane stu- pregled sivnim ekspiratornim tehnikama (forsirane dije provedene u bolnicama i stoga nije nužno ekspiratorne tehnike i tehnike sporog pro- moguća generalizacija na izvanbolničke pa- U vrijeme objave prve verzije ovog sustavnog toka) nisu poboljšale težinu bronhiolitisa cijente zbog razlika u zdravstvenom stanju i pregleda nije bilo jasno može li konvencional- niti smanjile vrijeme do oporavka ili duljinu težini bolesti između tih dviju populacija. na fizikalna terapija (vibracija i perkusija) biti liječenja u bolnici. Visoko kvalitetni dokazi korisna. Sustavni pregled je doveo u pitanje pokazuju da forsirane ekspiratorne tehni- Cochrane sustavni pregled njihovu djelotvornost u svakodnevnoj praksi ke u bolesnika s teškim oblikom bolesti ne Roqué i Figuls M, Giné-Garriga M, Granados Rugeles i potaknuo preporuke po kojima se fiziotera- poboljšavaju njihovo zdravstveno stanje i C, Perrotta C, Vilaró J. Chest physiotherapy for acute bronchiolitis in paediatric patients between 0 and 24 pija prsnog koša koja se temelji na vibraciji i mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave. Stoga months old. Cochrane Database of Systematic Reviews. perkusiji ne bi trebala rutinski primjenjivati u nema razloga za rutinsku uporabu tih tehni- 2016;2:CD004873.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 71

AKT IVIRAJ1,3 SRCE

AKT IVIRAJ2,4 ŽIVOT

Značajno poboljšava kvalitetu života Aktivira koristan odgovor srca Za 20% smanjuje relativni rizik u odnosu na enalapril, izmjereno poticanjem učinka natriuretskih od kardiovaskularne smrti ili smanjenjem pogoršanja simptoma peptida te istodobno inhibira sustav hospitalizacije u odnosu na srčanog zatajivanja i tjelesnih renin-angiotenzin-aldosterona1 enalapril (P<0,0001)5 ograničenja (P=0,001)4

NOVO

NA DOPUNSKOJ* a

LISTI HZZO- . O 6 D 2 .201 72 2.10

Kratki sažetak opisa svojstava lijeka5: Naziv lijeka i međunarodni naziv djelatne tvari: Entresto 24 mg/26 mg filmom obložene tablete, Entresto 49 mg/51 mg filmom obložene tablete, Entresto 97 mg/103 mg filmom obložene tablete (sakubitril i valsartan; u obliku sakubitril valsartan kompleksa natrijeve soli).Terapijske indikacije: Entresto je indiciran u odraslih bolesnika za liječenje simptomatskog kroničnog zatajenja srca sa smanjenom ejekcijskom frakcijom. Doziranje i način primjene: Preporučena početna doza Entresta je jedna tableta od 49 mg/51 mg dvaput na dan, osim u niže opisanim situacijama. Dozu treba udvostručiti u 2.-4. tjednu do ciljane doze od jedne tablete od 97 mg/103 mg dvaput na dan, ovisno o tome kako je bolesnik podnosi. Postoji ograničeno iskustvo s bolesnicima koji trenutno ne uzimaju ACE inhibitor ili ARB ili koji uzimaju niske doze tih lijekova, stoga se preporučuje početna doza od 24 mg/26 mg dvaput na dan i polagana titracija doze (udvostručavanje svaka 3-4 tjedna) u tih bolesnika. Liječenje se ne smije započeti u bolesnika s razinom kalija u serumu >5,4 mmol/l ili sa SKT- om <100 mmHg (vidjeti dio 4.4). Početna doza od 24 mg/26 mg dvaput na dan se treba razmotriti u bolesnika sa SKT-om ≥100 do 110 mmHg. Entresto se ne smije primjenjivati istodobno s ACE inhibitorom ili ARB-om. Zbog potencijalnog rizika od angioedema kada se primjenjuje istodobno s ACE inhibitorom, on se ne smije uvesti u terapiju najmanje 36 sati nakon prekida terapije ACE inhibitorom. Starija populacija: Doza treba biti u skladu s bubrežnom funkcijom starijeg bolesnika. Oštećenje bubrega: Nije potrebno prilagođavanje doze u bolesnika s blagim oštećenjem bubrega. Početna doza od 24 mg/26 mg dvaput na dan se 1,3 treba razmotriti u bolesnika s umjerenim i teškim oštećenjem bubrega. Oštećenje jetre: Nije potrebno prilagođavanje doze kada se Entresto primjenjuje u AKT IVIRAJ bolesnika s blagim oštećenjem jetre. Početna doza od 24 mg/26 mg dvaput na dan se treba razmotriti u bolesnika s umjerenim oštećenjem jetre (Child-Pugh stupanj B) ili s AST/ALT vrijednostima višim od dvostruke vrijednosti gornje granice normalnog raspona. Entresto je kontraindiciran u bolesnika s teškim oštećenjem jetre, bilijarnom cirozom ili kolestazom (Child-Pugh stupanj C). Pedijatrijska populacija: Sigurnost i djelotvornost Entresta u djece i adolescenata u dobi ispod 18 godina nisu ustanovljene. Nema podataka o primjeni u djece. Način primjene: Entresto se može primjenjivati uz obrok ili bez njega. Tablete se moraju progutati SRCE uz čašu vode. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatne tvari ili neku od pomoćnih tvari. Istodobna primjena s ACE inhibitorima. Entresto se ne smije primjenjivati do 36 sati nakon prekida terapije ACE inhibitorom. Angioedem u anamnezi povezan s prethodnom terapijom ACE inhibitorom ili ARB-om. Nasljedni ili idiopatski angioedem. Istodobna primjena s lijekovima koji sadrže aliskiren u bolesnika sa šećernom bolesti ili u bolesnika s oštećenjem bubrega (eGFR <60 ml/min/1,73 m2). Teško oštećenje jetre, bilijarna ciroza i kolestaza. Drugo i treće tromjesečje trudnoće. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi: Dvostruka blokada renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava (RAAS): Kombinacija Entresta s ACE inhibitorom kontraindicirana je zbog povećanog rizika od 2,4 angioedema. Entresto se ne smije započinjati do 36 sati nakon uzimanja zadnje doze terapije ACE inhibitorom. Ako se prekine liječenje Entrestom, terapija ACE AKT IVIRAJ inhibitorom ne smije se započinjati do 36 sati nakon zadnje doze Entresta. Kombinacija Entresta s direktnim inhibitorima renina kao što je aliskiren nije preporučljiva. Kombinacija Entresta s lijekovima koji sadrže aliskiren kontraindicirana je u bolesnika sa šećernom bolesti ili u bolesnika s oštećenjem bubrega (eGFR <60 ml/min/1,73 m2). Entresto sadrži valsartan i stoga se ne smije primjenjivati zajedno s drugim lijekom koji sadrži ARB. Hipotenzija: Liječenje se ne smije započeti dok sistolički krvni tlak (SKT) nije ≥100 mmHg. Ako dođe do hipotenzije, preporučuje se privremeno postupno sniženje doze ili prekid primjene ŽIVOT Entresta. Potrebno je razmotriti prilagođavanje doze diuretika, istodobno primjenjivanih antihipertenziva i liječenje drugih uzroka hipotenzije (npr. hipovolemije). Sniženu razinu natrija i/ili smanjeni volumen tekućine treba korigirati prije početka liječenja Entrestom, međutim, takve korektivne mjere potrebno je pažljivo odvagnuti u odnosu na rizik od preopterećenja volumenom. Pogoršanje bubrežne funkcije: Rizik od smanjenja bubrežne funkcije može se dodatno povećati dehidracijom ili istodobnom primjenom nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID). Postupno sniženje doze treba razmotriti u bolesnika u kojih se razvije klinički značajno smanjenje bubrežne funkcije. Hiperkalijemija: Liječenje se ne smije započeti u bolesnika s razinom kalija u serumu >5,4 mmol/l. Preporučuje se praćenje kalija u serumu, osobito u bolesnika koji imaju rizične čimbenike kao što su oštećenje bubrega, šećerna bolest ili hipoaldosteronizam ili koji su na prehrani s visokim udjelom kalija ili koji uzimaju mineralokortikoidne antagoniste. Ako se u bolesnika javi klinički značajna hiperkalijemija, preporučuje se prilagođavanje lijekova koji se istodobno primjenjuju, ili privremeno postupno sniženje doze ili trajni prekid primjene. Ako je razina kalija u serumu >5,4 mmol/l, potrebno je razmotriti prekid primjene Entresta. Angioedem: Ako se pojavi angioedem, primjenu Entresta treba odmah prekinuti te pružiti odgovarajuću terapiju i praćenje dok se znakovi i simptomi u potpunosti i trajno ne povuku. Ne smije se ponovno primijeniti. Bolesnici s angioedemom u anamnezi nisu bili ispitivani. Budući da oni mogu biti izloženi povećanom riziku od angioedema, preporučuje se oprez ako se Entresto koristi u tih bolesnika. Entresto je kontraindiciran u bolesnika s angioedemom u anamnezi povezanim s prethodnom terapijom ACE inhibitorom ili ARB-om ili s nasljednim ili idiopatskim angioedemom. Bolesnici crne rase imaju veću osjetljivost na razvoj angioedema. Bolesnici sa stenozom bubrežne arterije: Potreban je oprez u bolesnika sa stenozom bubrežne arterije i preporučuje se praćenje bubrežne funkcije. Bolesnici sa stupnjem IV prema NYHA funkcionalnoj klasifikaciji: Potreban je oprez kada se započinje terapija Entrestom u bolesnika sa stupnjem IV prema NYHA funkcionalnoj klasifikaciji zbog ograničenog kliničkog iskustva u toj populaciji. B-tip natriuretskog peptida Značajno poboljšava kvalitetu života (BNP): BNP nije odgovarajući biomarker zatajenja srca u bolesnika liječenih Entrestom zato što je supstrat neprilizina. Bolesnici s oštećenjem jetre: Savjetuje Aktivira koristan odgovor srca Za 20% smanjuje relativni rizik se oprez prilikom primjene Entresta u bolesnika s umjerenim oštećenjem jetre (Child-Pugh stupanj B) ili s AST/ALT vrijednostima višim od dvostruke vrijednosti u odnosu na enalapril, izmjereno poticanjem učinka natriuretskih od kardiovaskularne smrti ili gornje granice normalnog raspona. Entresto je kontraindiciran u bolesnika s teškim oštećenjem jetre, bilijarnom cirozom ili kolestazom (Child-Pugh stupanj C). smanjenjem pogoršanja simptoma Nuspojave: Vrlo česte nuspojave (≥1/10): hiperkalijemija, hipotenzija, oštećenje bubrega. Česte nuspojave (≥1/100 i <1/10): anemija, hipokalijemija, peptida te istodobno inhibira sustav hospitalizacije u odnosu na srčanog zatajivanja i tjelesnih hipoglikemija, omaglica, glavobolja, sinkopa, vrtoglavica, ortostatska hipotenzija, kašalj, proljev, mučnina, gastritis, zatajenje bubrega (zatajenje bubrega, akutno renin-angiotenzin-aldosterona1 enalapril (P<0,0001)5 ograničenja (P=0,001)4 zatajenje bubrega), umor, astenija. Manje česte nuspojave (≥1/1000 i <1/100): preosjetljivost, posturalna omaglica, pruritus, osip, angioedem. Način izdavanja: Na recept. Naziv i adresa nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet: Novartis Europharm Limited, Frimley Business Park, Camberley GU16 7SR, Ujedinjeno Kraljevstvo. Za sve informacije o ovom lijeku obratite se lokalnom predstavniku nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet: Novartis Hrvatska d.o.o., tel. +385 1 6274 220. Broj odobrenja: EU/1/15/1058/001-016. Napomena: Prije propisivanja molimo pročitajte zadnji odobreni sažetak opisa svojstava lijeka i uputu o lijeku. Ovaj promotivni materijal sadrži bitne podatke o lijeku u skladu s onima iz sažetka opisa svojstava lijeka, sukladno članku 15. Pravilnika o načinu oglašavanja o lijekovima (NN 43/15). Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr.

Literatura: 1. McMurray JJV, Packer M, Desai AS, et al. Dual angiotensin receptor and neprilysin inhibition as an alternative to angiotensin-converting enzyme inhibition in patients with chronic systolic heart failure. Eur J Heart Fail. 2013;15(9):1062- 1073. 2. Fala L. Entresto (sacubitril/valsartan): first-in-class angiotensin receptor neprilysin inhibitor FDA approved for patients with heart failure. Am Health Drug Benefits. 2015;8(6):330-334. 3. Volpe M, Carnovali M, Mastromarino V. The natriuretic peptides system in the pathophysiology of heart failure: from molecular basis to treatment. Clin Sci. 2016;130(2):57-77. 4. McMurray JJV, Packer M, Desai AS, et al. Angiotensin-neprilysin inhibition versus enalapril in heart failure. N Engl J Med. 2014;371(11):993-1004. 5. Entresto, Novartis Europharm Limited, zadnji odobreni sažetak opisa svojstava lijeka VO * Narodne novine br. 90/16; http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx pristupljeno na dan 21.10. 2016. NO PARADIGM-HF je bilo multicentrično, randomizirano, dvostruko slijepo ispitivanje u 8442 bolesnika s kroničnim srčanim zatajivanjem (NYHA II-IV) i smanjenom ejekcijskom frakcijom (LVEF ≤40%). Bolesnici su trebali prekinuti postojeću terapiju ACE inhibitorom ili ARB-om te ući u jednostruko slijepo ulazno razdoblje tijekom kojeg su primali terapiju enalaprilom 10 mg dvaput na dan, nakon čega je slijedilo jednostruko slijepo liječenje ENTRESTOM 49 mg/51 mg dvaput na dan, povećano na

97 mg/103 mg dvaput na dan. Zatim su bili randomizirani u dvostruko slijepo razdoblje ispitivanja tijekom kojeg su primali ili ENTRESTO 97 mg/103 mg (n=4209) ili enalapril 10 mg dvaput na dan (n=4233). Bolesnici randomizirani na ENTRESTO liječili su se do 4,3 godine, s medijanom praćenja do 27 mjeseci; 3271 bolesnika se liječilo više od godinu dana. NA DOPUNSKOJ* a

LISTI HZZO- . Samo za zdravstvene radnike O 6 Novartis Hrvatska d.o.o., Radnička cesta 37 b, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel. +385 1 6274 220, fax +385 1 6274 255 / ENT-PM6-24/10/2016-HR-R11610544161 D 2 .201 2.10 LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 73 NA METI NAPADA

Aktiviste i medije razdražio jedan od organizatora kongresa u Topuskom 1. Hrvatski kongres forenzike ili priča o društvenom primitivizmu i uskogrudnosti

Doc. dr. sc. Ingrid Marton, dr. med.

U bliskom Malo je koji kongres podigao toliko praši- Aktivisti i mediji najviše su, navodno bili susjedstvu ne kao 1. Hrvatski kongres forenzične gi- iritirani organizatorom kongresa - Hrvat- nekologije i perinatologije s međunarod- skim katoličkim sveučilištem (za neupu- (Slovenija, Austrija, nim sudjelovanjem održan u Topuskom ćene: ne Bogoslovnim fakultetom u sklo- od 16. do 18. rujna ove godine. Mediji, ra- pu Zagrebačkog Sveučilišta već zasebnim Njemačka) broj Sveučilištem u gradu Zagrebu) koje su zličite udruge, aktivisti društvenih mreža, tužbi se smanjuje, poistovjetili s Crkvom kao institucijom. a među njima se ističu kolege ginekolozi Pri tome nisu obratili pažnju da Hrvat- dok u našoj zemlji apologete prava na pobačaj, bili su najgla- sko katoličko sveučilište nije jedina insti- raste. Utužuju se sniji u zabrani kongresa prije nego što je i tucija u organizaciji ovog skupa, već da u počeo. Pa u kakvom mi to društvu živimo, organizaciji sudjeluje čak 13 znanstvenih pojedinačno liječnici dragi kolege, u društvu jednoumlja? i stručnih društava u sklopu Hrvatskog li- i bolnice. Dobra osiguranja, medijacije i postupci mirenja značajno bi smanjili broj sporova, međutim naš zdravstveni sustav očito je još uvijek daleko od toga

Na kongresu se jasno pokušalo odgovoriti na pitanje koja je razlika između komplikacije i pogreške, te što je to tzv. „sudbinski tijek bolesti“

74 NA METI NAPAD A

Ovom tematikom nisu se bavili samo ginekolozi, neonatolozi i primalje, već i anesteziolozi, odvjetnici, suci, sudski medicinari, forenzičari, klinički psiholozi, psihijatri, deontolozi i bioetičari, to jest svi involvirani u ovoj problematici

ječničkog zbora, uključujući društvo za pa tako i smanjiti mogućnosti utuživa- komplikaciju vještače vještaci koji primje- medicinsku etiku i deontologiju, udrugu nja - zaključci su predsjednika organi- rice više od dvadesetak godina nisu bili u eksperata i sudskih vještaka te, naravno, zacijskog odbora prof. dr. sc. Dubravka operacijskoj dvorani ili se ne bave određe- čelnu strukovnu organizaciju - Hrvatsku Habeka i Josipa Mađarića, jednog od nim segmentom operativne struke. liječničku komoru. rijetkih odvjetnika specijaliziranog za Odgovornost svih u timu Okruženje neznanja medicinsko pravo, „straha i trepeta“ za nas medicinare u sudnici. Također, na kongresu se jasno pokušalo Također, za nemušte nije važno što u Nažalost, u našem okruženju kaosa, gdje odgovoriti na pitanje koja je razlika iz- svijetu predstavlja institucija Katoličkog se ne provodi red i gdje reda nema, još među komplikacije i pogreške, te što je sveučilišta, a koliko smo primitivni do- uvijek nema nade da će se broj tužbi to tzv. „sudbinski tijek bolesti“. kazuje nedavni incident na Filozofskom smanjiti. Naime, u tako bliskom susjed- fakultetu na kojem se sami studenti pro- Apostrofirala se odgovornost svih in- stvu (Slovenija, Austrija, Njemačka) broj tive bolonjskom procesu naobrazbe i su- volviranih u timu, od najmlađih do naj- tužbi se smanjuje, dok u našoj zemlji radnji s teološkim fakultetom, a pri tome starijih, kao i važnost organizacije posla. raste. Utužuju se pojedinačno liječnici očito ne znajući da su upravo isusovci za- i bolnice. Dobra osiguranja, medijacije Sve su to bile teme kojima se bavilo pre- služni za postojanje Zagrebačkog Sveuči- i postupci mirenja značajno bi smanjili ko 200 slušača i predavača iz domovine i lišta i da svako neznanje i netolerancija broj sporova, međutim naš zdravstveni inozemstva. samo podiže nove ograde. sustav očito je još uvijek daleko od toga. Ovom tematikom nisu se bavili samo U takvom okruženju neznanja, primiti- Iako je još 2013. godine zakonodavac ginekolozi, neonatolozi i primalje, već vizma i uskogrudnosti - održan je kon- precizirao da svi liječnici moraju biti osi- i anesteziolozi, odvjetnici, suci, sudski gres o forenzici - temi koja „žulja“ sve gurani, ništa nije detaljno precizirano, medicinari, forenzičari, klinički psiho- nas liječnike praktičare, sve nas koji že- pa tako jedna zdravstvena ustanova ima lozi, psihijatri, deontolozi i bioetičari, limo raditi svoj posao na dobrobit maj- osiguranje po štetnom događaju od dva znači svi involvirani u ovoj problemati- ki i djece sa što manje sekvela i pri tome milijuna kuna, a druga od 200 000 kuna. ci - samo s jednom intencijom: da nešto doživjeti, ako je ikako moguće, mirovinu Apsurdno, zar ne? naučimo, usvojimo nova znanja i vje- sa što manje teških fizičkih i psiho-emo- štine, prije svega komunikacijske, jer su tivnih ožiljaka. U trenutku kad nastupi neželjeni događaj sve, baš sve analize, pokazale da nedo- To je moguće ne samo individualnom slijedi forenzička analiza, kada se anali- statak pijeteta i manjkava komunikacija kontinuiranom edukacijom, već formi- ziraju svi detalje, a posebice medicinsku dovode do promptne tužbe. ranjem algoritama stručnih društava i dokumentacija („rak rana“ svih spisa). Reakcije naše društvene okoline - poka- Na kongresu se jasno pokušalo odgovoriti na pitanje koja je razlika između savjetovanjem medicinskih pravnika koji Od analize, nisu bili eskulpirani niti sud- zale su upravo nešto slično. komplikacije i pogreške, te što je to tzv. „sudbinski tijek bolesti“ će nam osigurati provođenje onoga što ski vještaci, pa se tako raspravljalo pri- se u svijetu zove „dobra klinička praksa“, mjerice kako je moguće da operativnu Quo vadis domine?

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 75 Financijski savjetnik

Investicijske zlatne kovanice Zlato kao siguran zalog za budućnost, II. dio

Piše: IVAN MORO, direktor tvrtke Moro&Kunst [email protected]

Od 1. siječnja 2016. do danas, cijena zlata u nalna vrijednost izražena mu je u eurima i zlatnika koji su prigodni i kao dar. Jedna od eurima porasla je za 18,3 posto. Najniža cijena zato ga nazivaju europskim zlatnikom. njih je serija "Veliki liječnici Austrije". Zlatni- zabilježena je 1. siječnja, a iznosila je 31,43 €/g, ci su kovani u čast austrijskim liječnicima koji Povodom 20. godišnjice kovanja prvih zlat- dok je najviša bila 6. srpnja i iznosila je su dali velik doprinos medicini. Christian nika Bečke filharmonije 2009. godine, ko- 39,98 €/g. U uvjetima iznimno niskih kamat- Albert Theodor Billroth austrijski kirurg, vano je 6.027 zlatnika Bečke filharmonije, nih stopa, nesigurnosti u bankarskom sektoru smatra se ocem moderne abdominalne kirur- mase 20 unci (622,2068 g zlata). Bečki fil- i volatilnosti na drugim financijskim tržišti- gije. Ignaz Philipp Semmelweis poznat je po harmonik zakonsko je sredstvo plaćanja u ma, zlato je više nego mudro ulaganje. Naime, tomu što je uvođenjem dezinfekcije smanjio Austriji. Kao i dukati, i ova se investicijska zlato je valuta koja je potpuno neovisna od dr- smrtnost žena pri porodu u Općoj bečkoj kovanica kupuje i prodaje po trenutnom te- žavnih politika, političkih sustava i banaka što bolnici. Gerard van Swieten bio je osob- čaju u tvrtki Moro, baziranom na aktualnoj omogućuje pojedincu zaštitu od niza rizika. ni liječnik austrijske carice Marije Terezije. svjetskoj burzovnoj cijeni zlata. Postotak na Kao i kod zlatnih poluga, tako i kod investi- Svi zlatnici su čistoće zlata 986 /1000 i mase zlatnike mase 31,1035 g je 4,48 posto. cijskih zlatnih kovanica za investitore vrije- 10,14 g. S prednje strane zlatnika prikazani su di pravilo da ih kupuju i prodaju na osnovi Zlatne kovanice iz serije "Veliki velikani austrijske medicine, dok je na pole- trenutne svjetske burzovne cijene zlata, što je liječnici Austrije" đini prikazana stara Opća bolnica u Beču. moguće i u Hrvatskoj, u tvrtki Moro. Više od 800 godina stara bečka kovanica Gerard van Swieten, osobni liječnik Zlatni Bečki filharmonici i Münze Österreich izdaje iznimno lijepe serije Marije Tereze dukati najpoznatiji u EU Ovi zlatnici austrijske državne kovnice Münze Bečki filharmonik Österreich iz Beča, kuju se isključivo na osnovi ponude i potražnje i nemaju numizmatičku vrijednost. Moguće ih je s lakoćom kupiti i prodati u bilo kojoj banci na svijetu, od Austri- je, Njemačke, Švicarske do SAD-a, kao i kod ovlaštenog trgovca Moro. Dukati su zlatnici s tradicijom i u Hrvatskoj je najpoznatiji zlatni dukat "Franjo Josip" (Franz Jozef) od 13,9636 Ignaz Philipp Semmelweis, smanjio grama zlata (četverostruki dukat) i od 3,4909 g Zlatni dukat s likom austrijskog cara smrtnost žena pri porodu (jednostruki dukat). U Austro-Ugarskoj mo- Franje Josipa narhiji bio je međunarodno priznata valuta. U Slavoniji je dio tradicije ukrašavanje na- rodnih nošnji upravo zlatnim dukatima, a poklanja se u svečanim prigodama kao što su krštenja, vjenčanja ili kao dio nasljedstva. Ri- ječ je o investicijskom zlatniku koji se i danas izrađuje u milijunskim nakladama u poznatoj bečkoj kovnici Münze Österreich.

Bečki filharmonik Prikaz rasta vrijednosti (u eurima) Bečkog filharmonika i zlatnog dukata najprodavaniji zlatnik na svijetu „Franjo Josip“ u razdoblju od 9 mjeseci Ista kovnica kuje i zlatnik Bečki filharmonik Investicijske kovanice 28. 01. 2016. u 9 h 28. 10. 2016. u 9 h izrađen od čistog zlata 999,9/1000, koji je če- tiri puta dobio priznanje od Svjetskog vijeća 31,1035 g Bečki filharmonik 1075,44 € 1215,78 € za zlato kao najprodavaniji zlatnik na svijetu. 13,9636 g četverostruki dukat 492,14 € 556,36 € Dolazi u masama od: 31,1035 g ili 1 unce, do 3,4909 g jednostruki dukat 127,59 € 144,24 € 15,5517 g, 7,7759 g te 3,1103 g zlata i nomi-

Najbolja investicija u zlatne poluge i kovanice / prodaja i otkup investicijskog zlata

Moro je zastupnik 800 godina stare bečke kovnice Münze Österreich.

MORO & KUNST d.o.o. Ivana Lučića 2a, Eurotower, 10000 Zagreb 00385 1 646 3575, 00385 98 44 59 49, [email protected], www.moro.hr

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 77 MEDICINSKA PUBLICISTIKA

Specijalizirana izdavačka kuća za područje biomedicine Pola stoljeća Medicinske naklade

Anđa Raič, prof., mail: [email protected]

Nema liječnika u Hrvatskoj kroz čije ruke nije prošlo barem nekoliko jer ona po prirodi stvari ostaju zapisana i ulaze u riznicu hrvatske knjiga iza kojih stoji Anđa Raič, profesorica književnosti, žena, majka, kulture. Uostalom, upravo se djela nabrajaju u svim mogućim prili- baka, direktorica nakladničke kuće „Medicinska naklada“ i nadasve kama i to onda zasjeni, potisne i izbriše ljepotu stvarnoga događanja urednica. Osoba koja je cijeli svoj profesionalni vijek ugradila u u stvaranju pisanoga djela. Imam veliko iskustvo s objavljivanjem hrvatsku medicinsku publicistiku i s više od 700 knjiga zacijelo joj knjiga i svakakvih tekstova i mogu i moram reći da je Anđa Raič po- dala najveći doprinos. sebna i najbolja među urednicima – po odnosu prema autoru. Njezi- Prof. dr. Ivan Damjanov, svjetski poznati patolog sa Sveučilišta u na ljubaznost, šarm kojim diskretno hvali ono dobro i pažnja kojom Kansasu, kaže: "Po čemu će hrvatska medicinska zajednica pamtiti upozorava na ono slabije, znače beskrajno puno autoru, a kulturi i Anđu Raič? Kao „businesswoman“ koja je uspjela da se Medicinska ljepoti ophođenja daju dimenziju koja rad čini boljim, probleme ma- naklada ne samo održi u vrlo teškim uvjetima, već i da ima znatan njima, a život ljepšim. Smije se na šale na svoj račun, ne ljuti se na ugled u području nakladništva? Ili kao "prvu damu medicinskog iz- kritike i neraspoloženje i uvijek posao svraća na ono najbitnije – je li davaštva" koja je uredila više od 700 medicinskih udžbenika i knji- rukopis dobar i može li biti još bolji, jesu li korice primjerene sadr- ga? Ili kao „ženu koja je svoju ljubav za knjige pretočila u tiskane žaju ali ipak s nijansom umjetničkoga, je li predgovor primjeren, je li stranice“ na kojima su stasale generacije hrvatskih medicinara, ne- jezik lijep i onda kad se tiče i preozbiljnih i jedva razumljivih biome- kada mladih ljudi, koji su sada ugledni liječnici? Vjerojatno joj nikad dicinskih pitanja. Iako ne apriori sasvim neuk, upravo sam od Anđe neće odati priznanje za ono što je je za njih učinila, ne iz nezahval- naučio i pravopis i jezik, riječi, fraze, organizaciju teksta, lekturu i nosti već jednostavno zato što ne znaju kako je složen i mučan i korekturu, sve do svečanog, a vedrog predstavljanja djela. Kad dru- dugotajan i velik napor napraviti jednu dobru medicinsku knjigu. Iz gim ljudima ja ispravljam tekstove, znaju se čuditi nekim rješenjima moga iskustva Anđa je osoba koja u Hrvatskoj zna najviše o tome i pitaju jesam li siguran, kako ja to znam; „Eno vam Anđa, pa nju kako se pišu i uređuju medicinske knjige. Kažem to zato što znam, pitajte ako ne vjerujete; ja sam to od nje naučio“, kažem namješteno što sam radeći s njom spoznao, da je svoj život uzidala u svoj posao, neljubazno. Onda oni provjeravaju pa nisu sigurni, pa odu Anđi i pi- u tu struku, nastojeći cijelo vrijeme umilostiviti opaku vilu koja tu taju, i vrate se – diveći se meni, ali najčešće – kao njezini novi autori. njezinu kulu iz dana u dan pokušava srušiti. I jer nastavlja, unatoč To ja nazivam „utjecaj na kulturu“: širok a neprimjetan, uporan a svemu, živjeti za taj svoj posao koji zna, što bi Frederico Garcia Lor- neagresivan, stručan a domoljuban. Drago mi je da i većina drugih ca rekao "dubinski", jer je to za nju cante jondo. Jer ga zna bolje no autora gđe Raič to vidi i cijeni. Jer svi mi pripadamo hrvatskoj kul- itko drugi, a voli ga beskrajno. A svi znamo, makar i intuitivno, ne turi i ona je upravo onakva kakvi smo mi. I Anđa." što smo to negdje pročitali, da je Goethe bio u pravu kad je napisao: Nemjerljiv je njezin doprinos hrvatskoj medicini i kulturi te će stoga "Ništa se ne može stvarno znati osim onoga što se voli". biti zanimljivo doznati iz njezinih usta kako doživljava svoju misiju Prof. dr. Matko Marušić, znanstvenik i književnik, ovako doživljava i kako je uspjela toliko godina opstati na tako tegobnom poslu na profesoricu Raič: "Djela koja je napravila Anđa Raič ne ću nabrajati, zalasku Gutenbergove ere. Željko Poljak

Općenito govoreći, poduzeća postoje da bi svo- zakinuo radnike. U svemu tome ima istine i go- jim organiziranim radom stvorila proizvode tovo sve to i jest zbilja, ali ipak je i pogrješno i koje prodaju na tržištu i da bi od prodaje svojim nepravedno zaboraviti da rad donosi i radost radnicima i njihovim obiteljima omogućila „pri- stvaranja djela i ponos zbog vrijednosti i ljepote stojan“ život. Tako novac i zarada dospijevaju u toga djela. središte slike o poduzećima, a profit, financijske „Medicinska naklada“ je pola stoljeća vodeća teškoće, porezi i sindikalna pitanja pune naš do- specijalizirana izdavačka kuća u Hrvatskoj za življaj poduzetništva, napose onoga privatnoga. područje biomedicine. Osnovali su je 1964. go- Naposljetku se, pogotovu u posljednje vrijeme, dine studenti Medicinskog fakulteta u Zagrebu Direktorica Medicinske naklade, o poduzećima uglavnom misli hoće li propasti, kao skriptarnicu, u nedostatku udžbeničke lite- Anđa Raič, prof. koliko su se vlasnici obogatili i koliko je vlasnik rature. Do danas je „Medicinska naklada“ pre-

Izdavačku kuću osnovali su 1964. godine studenti Bez knjiga nema znanja, a bez znanja nema budućnosti Medicinskog fakulteta u Zagrebu, i to kao skriptarnicu rasla u vrlo uglednoga i prepoznatljivoga nije samo nužno i dragocjeno stvaranje bitno pridonosi vrijednosti, jasnoći i ljepo- izdavača znanstvene i stručne biomedicin- izvora znanja i instrumenta učenja. Knjiga ti djela koja tiskamo. ske literature s više tisuća objavljenih na- je i dio kulture, dio povijesti, dio znanosti Ponosni smo na to da možemo reći da smo slova. Izdavačka joj je djelatnost ponajprije i – dio budućnosti. Bez knjiga nema znanja, stvorili mnoge današnje hrvatske medi- usmjerena na objavljivanje sveučilišnih a bez znanja nema budućnosti. Stvaranje cinske udžbenike, preveli i tako u riznicu udžbenika i priručnika za potrebe stude- knjige ponajprije traži poštovanje jezika, hrvatske kulture ugradili glasovita svjetska nata svih medicinskih i srodnih fakulteta kulture izražavanja, stila i ugodne komu- djela i obnovili i osuvremenili ona koja su u Hrvatskoj. Osim udžbenika i priručnika nikacije čitatelja i nevidljiva ili nepoznata dugo i davno postojala, ali su s vremenom izdavački program obuhvaća znanstvene i autora, čijoj se mudrosti, znanju i jasnoći zastarjela do neuporabljivosti. Mogli bi- stručne monografije, priručnike za doktor- izričaja želimo radovati i diviti. Stručni tek- smo ovdje ponuditi popis stotinjak najpro- ski studij, za trajno medicinsko usavršava- stovi, poput medicinskih, traže i ustrajanje davanijih i najpopularnijih naslova koji su nje liječnika, kao i udžbenike za srednjoš- na nazivlju, na njegovu razvitku, usustav- obilježili naš rad i postojanje kao i hrvatsku kolsko medicinsko obrazovanje te popu- ljivanju, nadzoru i promicanju. U medicini medicinsku naobrazbu u tijeku pet prote- larne priručnike za zdravstvenu edukaciju kao struci, koja bez sustajanja nevjerojatno klih desetljeća; mogli bismo navesti imena svih slojeva društva. brzo napreduje, mijenja se i obogaćuje, nazivlje je poseban problem i izazov. Latinski stotina autora koji su u nas napravili svoju Rad, proizvod, radost i ponos našega po- jezik iz medicine neopravdano nestaje (non prvu knjigu, a potom stvorili i druga vri- duzeća, „Medicinske naklade“, jest knjiga. est medicina sine lingua Latina), a hrvatski, jedna djela; mogli bismo isto tako nabro- I to već pedeset godina. Koliko god nam proganjan, gušen i izobličavan političkim i jiti autore koji su svoja djela tiskali negdje profit i plaće bili važni, knjiga nam je ipak povijesnim silama, nije dovoljno razvijen, drugdje, ali su onda ipak došli ili se pak vrjednija i važnija. pa ni poštovan, niti voljen, unatoč njego- vratili u „Medicinsku nakladu“ zbog naše Radost stvaranja knjiga voj kulturalnoj, nacionalnoj, pa i političkoj poznate lakoće i jednostavnosti u suradnji važnosti. i komunikaciji s autorima, a napose zbog „Medicinska naklada“ mijenjala je susta- kvalitete konačnoga djela. ve, tehnologije, vizaulni identitet, ime, „Medicinska naklada“ je objavila bezbroj vlasnike i zaposlenike, ali radost stvaranja vrijednih knjiga, ali kada bismo sve treba- Uživanje u poslu knjiga najvrsnijih hrvatskih medicinskih li zbrojiti, podvući crtu i u jednoj rečenici No, to u ovome časopisu ne ćemo zbrajati stručnjaka nije se nikad promijenila, ni- odrediti svoje najveće postignuće u ovih i navoditi, jer u glasilu koje čitaju akadem- kad zaboravila, zapostavila niti prigušila. pedeset godina, naš najvrjedniji doprinos ski građani, ljudi koji žive s knjigom i od I u teškim vremenima inflacije i političke hrvatskoj medicinskoj publicistici, odlučili knjige, studenti i sveučilišni nastavnici, mi nesigurnosti, u tragediji i pobjedi Domo- bismo se, ne bez argumenta i neutemeljeno vidimo i želimo iskoristiti jednu sasvim vinskoga rata, u poraću, slobodi, recesiji – za brigu za hrvatsko medicinsko nazivlje drugu priliku: želimo čitatelje podsjetiti na i vremenima nesigurnosti i strepnja, naš i naš doprinos njegovu specifičnu razvoju. nešto mnogo ljepše i važnije od prodaje, smo proizvod uvijek i prije svega doživ- Svojatanje doprinosa nazivlju (i medicin- zarade, slave, napredovanja i popularnosti. skoj misli općenito), dovodi nas do poseb- ljavali kao djelo, kao radost, doprinos i Želimo kazati da iza ovoga teksta stoje ljudi no ugodnog aspekta stvaranja knjige, a to samopotvrđivanje, a tek onda smo dvojili i tvrtka, koji, doduše, žive od knjige, ali koje rad s autorima, što uključuje i novačenje hoćemo li i kako preživjeti iz mjeseca u jima je mnogo važnije to što uživaju u svo- autora, koji to nikad nisu mislili biti ili su o mjesec. Upravo smo u Domovinskom ratu jemu poslu, to što se svakoj knjizi iznimno tome samo potajno maštali. Autor je uvijek stvorili najvrjednija i najdraža djela, uklju- raduju, vjerujući za svako, ali doista za autor djela, ali rad naših stručnjaka, od na- čivši i ona koja su se odnosila na događanje svako svoje tiskano djelo da je obveselilo i govaranja i hrabrenja, preko savjetovanja i stanje rata. zadivilo barem neke čitatelje ovoga članka. (pa i zahtijevanja!), do pomoći, i na kraju Objavljivanje knjige, napose udžbenika, kritike, otvorene ili prikrivene, vjerujemo, (Iz MEF.hr, prosinac 2011, godina 30, br.2)

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 79 HRVATSKI ZA LIJEČNIKE

"Dulce cum utili!" O nekim oblicima pridjeva u hrvatskome standardnom jeziku

Izv. prof. dr. Tamara Gazdić-Alerić

U današnjem ćemo prilogu odgovoriti na upite koje smo zapri- tarnji otvor mokraćne cijevi (lat. ostium urethrae internum), mili na našu adresu elektroničke pošte, a koji se tiču tvorbe i unutarnji slušni otvor (lat. porus acusticus internus) i dr. Pri- značenja pridjeva unutarnji i unutrašnji. Objasnit ćemo još je- djev nalazimo i u nazivu jednog od ministarstava – Ministar- dan par pridjeva koji imaju sličan oblik i često se upotrebljavaju. stva unutarnjih poslova. Riječ je o pridjevima riskantan i rizičan. Pridjev unutrašnji nastao je od riječi (priloga) unutra koja Čitatelja je zanimalo koji je od ova dva naziva klinika bolji, od- znači da stavljamo što u okvire, granice čega (smjestiti unu- nosno koji je standardnojezično pravilan s obzirom na pridjev tra) ili da se nešto nalazi u čemu, u okviru, granicama čega, da koji se u njemu upotrebljava: Klinika za unutarnje bolesti ili se nalazi unutra, čemu je oprečno izvan, vani. Nastavak -šnji Klinika za unutrašnje bolesti, budući da se o tome u medicin- nastao je od nastavka -nji tako što se izdvojio iz pridjeva kao skoj struci često raspravlja. Kao što znamo, klinike u hrvatskim što su: današnji, sutrašnji, jutrošnji i sl. kod kojih je došlo do kliničkim bolničkim centrima u svojim nazivima nose pridjev promjene s u š ispred nj. Tako danas imamo dvojne oblike od unutarnji, pa tako imamo Kliniku za unutarnje bolesti u klinič- kojih su oba pravilna: tadanji i tadašnji, unutarnji i unutrašnji, kim bolničkim centrima u Zagrebu, Splitu i Osijeku, a u Kli- svagdanji i svagdašnji i sl. ničkome bolničkom centru u Rijeci nalazimo naziv Klinika za Pretražimo li korpus Riznice Instituta za hrvatski jezik i je- internu medicinu. zikoslovlje, koja se sastoji od objedinjenih književnih i no- Na početku ćemo odmah razjasniti nedoumicu i reći kako su vinskih tekstova koji se mogu računalno pretražiti, možemo oba oblika pridjeva i unutarnji i unutrašnji pravilna te da se u primijetiti kako se riječ unutarnji i izvedenice od nje češće hrvatskome jeziku oba upotrebljavaju u istom značenju. Pri- upotrebljavaju u tekstovima korpusa od riječi unutrašnji. Npr. djev interan dolazi od latinskoga internus što znači unutarnji, riječ unutarnji pojavljuje se 669 puta, a riječ unutrašnji 282; unutrašnji. Interan/interni označava da što pripada nutrini, npr. riječ unutarnje 1667, a unutrašnje 504; riječ unutarnjih 4458, interni organ tijela / unutarnji organ tijela, za razliku od opreč- a unutrašnjih 404 puta. Zanimljivo je primijetiti da dr. Slavko noga eksternoga ili vanjskoga, odnosno da je što za unutrašnju, Pavešić u svom Jezičnom savjetniku s gramatikom koji je izdan unutarnju upotrebu, npr. interni propis i sl., za razliku od javno- 1972., dakle ne tako davno, piše kako je pridjev unutrašnji če- ga ili općega. Prema tome interna medicina je grana medicine šće u upotrebi. koja proučava i liječi bolesti unutarnjih, unutrašnjih organa. Oba lika pridjeva nalazimo u književnim djelima naših ista- Iako sličnoga oblika, pridjevi unutarnji i unutrašnji nastali su na knutih književnika, kako onih s kraja 19. stoljeća tako i onih različit način. današnjih dana. Evo nekoliko ulomaka iz poznatih nam knji- ževnih djela s prijelaza dvaju stoljeća: Pridjev unutarnji nastao je od riječi unutar koja kazuje da se što događa ili nalazi u čemu, u okviru čega, npr. unutar stranke ili Ksaver Šandor Gjalski (1887.), Janko Boroslavić (Bulaja na- unutarstranački, pa tako imamo i unutarnju plovidbu, unutarnji klada, Zagreb): „I on, neudovoljen filozofijom, odluči da uči dug, unutarnje poslove i sl. U medicini, pak, nalazimo mišić obli kao izvanredni slušatelj predmete i na medicinskom i juridič- unutarnji obrtač (lat. musculus pronator teres), unutarnji kosi kom fakultetu. I zbilja! Iz anatomičkih dvorana, iz Brückeo- trbušni mišić (lat. musculus obliquus internus abdominis), unu- vih fiziologičkih predavanja u Schwarzspanier-zgradi žurio se

80 HRVATSKI ZA LIJEČNIKE

u unutarnji grad i letio na Jezuitski trg Rizičan je onaj koji je pun rizika, koji zivu jedan ili drugi oblik pridjeva (unu- da ondje u sveučilišnoj zgradi sluša jošte je opasan. Sva ta značenja ima i pridjev tarnji ili unutrašnji), moramo poštovati Steina o narodnom gospodarstvu, o up- riskantan, dakle onaj koji sadrži rizik; njezino ime i navoditi ga u onom obliku ravi i o ljudskom društvu.“ opasan, smion (npr. riskantan potez), u kojem je ta ustanova registrirana. Pre- samo što on potječe od fr. risquant, što se ma tome imamo Ministarstvo unutarnjih Antun Gustav Matoš (1913.), Pečalba. u njemačkom oblikovalo u riječ riskant. poslova, Kliniku za unutarnje bolesti i sl. Kaprisi i fejtoni, (Društvo hrvatskih knji- Iako oba pridjeva imaju isto značenje, ževnika, Zagreb): „Sav čar, ali i sav unu- Isto je i s pridjevima riskantan i rizičan. ipak u upotrebi radimo blagu razliku, pa trašnji antagonizam toga grada dolazi Oba su ispravna i u hrvatskome jeziku nećemo reći npr. riskantne skupine bole- od te pocijepanosti, simbolisane u Griču, imaju isto značenje. Ponekad se samo snika, nego rizične skupine bolesnika. S radi blaga značenjska razlika u upotrebi, Kaptolu i Donjem gradu.“ vremenom ćemo vidjeti hoće li se ta dva pa tako imamo rizične skupine bolesnika, pridjeva značenjski ponešto udaljiti. Ivo Vojnović (1919.), Stari grijesi. Lapad- a ne riskantne skupine bolesnika. Hoće li ska priča (Društvo hrvatskih književnika, Pa da ukratko zaključimo: U hrvatsko- se ta blaga semantička razlika između tih Zagreb): „Pero uzdahnu duboko i uputi me standardnom jeziku pravilna su i u dvaju pridjeva u budućnosti više izraziti, se put doma. Vraćajući se čudna ga misao istom se značenju upotrebljavaju oba preostaje nam vidjeti. putem spopala. Činilo mu se kao da se para pridjeva: unutarnji i unutrašnji te Pozivamo Vas da nam na adresu elektro- vraća od nekog 'sprovoda'. Nije razumi- riskantan i rizičan. jevao, koga je sad u grob spustio, — ali ničke pošte: [email protected] pošaljete pitanja neki daleki unutarnji glas šaptao mu je: Ako neka od ustanova ima u svojem na- u vezi s hrvatskim jezikom. — 'Ne ćete se više vratiti!'“ Miroslav Krleža (1932.), Povratak Filipa Latinovicza (Večernji list, Zagreb: „Izme- Provjerite znanje! đu tih nepristupačnosti, nepovjerenja i nehaja, ploveći godinama kao intelektu- alni pustolov bez nekog naročitog smje- ra, gonjen isključivo svojim vlastitim 1. U kojoj se rečenici ne javlja pogreška? iskrenim sklonostima za sakrivene i ne- A U ovom trenutku od nikoga ne može dobiti pomoć. obične ljepote, Filip je postajao umor- nim, i sve mu je to već prilično dosadilo. B Danas ni od koga ne možeš dobiti točnu informaciju. A kada je upoznao Kseniju, ona – kao C Obećao je da neće popustiti u nikojem slučaju. ni jedna od tolikih žena dosada – znala je, da su upravo ti najprolazniji, najne- D O toj temi nisam mogao s nikim razgovarati. znatniji, najtrepetljiviji, prividno sasvim sitni unutarnji doživljaji jedina vrijedna 2. Na prazna mjesta upišite pravilan oblik složene zamjenice pojava u životu! Ona je to znala prodor- (ni na koji, ni na koga, ni za što, ni na što). no, iskreno, nepatvoreno, neposredno da osjeti, i baš to suosjećanje s njegovim A To mu ______način nisu uspjeli objasniti. vlastitim razdraženim, nervoznim stanji- B Nisam mislio ______posebno. ma, to je bilo ono, što ga je k toj ženi tako intenzivno privuklo.“ C Iako se ______ne ljutim, smeta mi neprofesionalnost. Slična se pitanja postavljaju i u vezi s pri- D ______se nije želio sukobiti. djevima riskantan i rizičan, koji je od ta dva pridjeva bolji, je li riječ o istoznač- nicama i sl. Pridjev rizičan nastao je od 3. U kojoj se rečenici javlja pogreška? imenice rizik čije podrijetlo nalazimo u A U izvedbi se osjetilo svo njegovo znanje o morskim strujama. tal. risco, rischio i fr. risque. Tražeći izvor same riječi, dolazimo do srgrč. rizikón B Sav njegov trud i sve njegovo umijeće nije nikoga zadivilo. (plaća vojnika najamnika) i još dalje do C Sva bogatstva i sva blaga nisu jamstvo sreće i mira. arap. rizq (dnevnica). Rizik je opasnost Sa svim smo bili upoznati već prije početka sastanka. koja se do stanovite mjere može predvi- D djeti i kojoj se može odrediti intenzitet; eventualni gubitak ili šteta protiv kojih

se plaća osigurnina (npr. izložiti se rizi-

Točni odgovori: Točni (svo) A 3. što; za ni D koga, na ni C što, na ni B koji, na ni A ku; preuzeti na sebe rizik; bez rizika i sl). 2. B; 1.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 81 BIOETIKA

Realiziraju li se ideje demokracije, jednakosti i ljudskih prava u praksi? Siromaštvo kao duhovni problem

tva. Pa što, reći će zagovaratelji slobodnog sno od posljedica siromaštva, prerano umi- tržišta, nejednakost nije uzrok siromaštva. re trećina svjetskog stanovništva. Štoviše, Zašto bi onemogućavali onima koji su spo- osim što bolest ipak bira, a bira siromašne, sobni da ostvare dobit sukladno svojim koji su u najvećoj mjeri bili zahvaćeni epi- mogućnostima? Ideja da svatko ima pravo demijom ebole i Zika virusom, njih, nimalo na uspjeh zvuči razumno, ali jesu li pravila iznenađujuće, vole i elementarne nepogode, za sve jednaka? Sustav lobiranja u kojem se jer su, zbog lošeg životnog standarda prvi jedan uloženi dolar vraća stostruko, jedna- na udaru tsunamija, potresa i požara. ko kao i internacionalizacija legislative koju Kritički jauk karakterizira nedostatak transparentnosti, što vidimo i na primjeru centralističke po- Dok se broj ljudi kojima je primarna zdrav- litike Europske unije, razotkrivaju temeljni stvena zaštita nedostupna broji u milijar- problem društveno-političkog sistema u dama, nama je normalno da se lijek čija Doc. dr. sc. MARIJA SELAK kojem živimo. A taj je da, jednostavno re- materijalna proizvodnja ne košta niti dolar prodaje za stotinu tisuća puta veću vrijed- e-mail: [email protected] čeno, bogati diktiraju, odnosno, da budemo precizniji, kupuju pravila. Potvrdu principa nost. Prihvatili smo živjeti u društvu u ko- „tko ima, imat će i više“, ili, kako se u naro- jem je zdravlje isplativa industrija, a zarada Ankete o dohotku stanovništva koje je produ kaže, da „para ide na paru“, ne pronala- temeljni motiv, i cilj. Štoviše, pokušaj dosti- veo Državni zavod za statistiku pokazale su zanja profita često se zamagljuje marketinš- zimo samo u pokušaju poravnavanja svjet- da svaki peti građanin Republike Hrvatske ki isplativom pričom o općem dobru, što vi- skih računa. Dovoljno je da se osvrnemo živi na granici siromaštva. Očekivano, u dimo na primjeru reklamiranja GM kultura oko sebe. U Zagrebu, u kojem se, unatoč glavnom gradu standard je najviši, odno- koje bi, navodno, trebale spasiti svijet od svemu, ipak najbolje živi, đaci imaju pravo sno najmanji je rizik od siromaštva, dok je gladi. Kritički jauk o tome kako one, shva- na besplatne udžbenike, a fino se i jeftino u Slavoniji situacija alarmantna jer čak tre- ćene kao nečiji patenti, pretvaraju prirodu u papa u polupraznom Saboru, čiji izletnici ćina Virovitičko-podravskih i Brodsko-po- vlasništvo te uništavaju bioraznolikost, doza svoje povremene posjete dobivaju triput savskih žitelja jedva spaja kraj s krajem. življava se kao dosadno blebetanje ekološ- veću plaću nego prosječni hrvatski građa- Hrvatska se, u usporedbi s ostalim zemlja- kih aktivista koji ionako, ako ne iskeširaju ma Europske unije, nalazi na nezahvalnom nin. Umjesto da se nejednakost ispravlja, prikladnu sumu spretnim lobistima, neće ni vrhu liste zemalja s velikim brojem građa- ona se perpetuira. Ima li u tome naše kriv- primirisati zakonodavnom procesu. na koji žive u oskudici, u čemu prednjači nje, i odgovornosti? GM kulture neće nahraniti siromašne, a Rumunjska (25%), dok je životni standard Peter Singer, etičar svjetskog glasa, pitanje nisu za to ni stvorene. No, ono što bi mogao najpovoljniji u Finskoj (12%). pomoći siromašnima postavio je kao etičku biti pozitivan korak u tom smjeru, na tragu Ideja demokracije dužnost, kao nešto što mi „moramo“, a ne uvažavanja notorne činjenice da na svijetu „možemo“ činiti. Ignoriranje tuđeg siro- ima dovoljno hrane, redistribucija je njezi- Naše društvo počiva na ideji demokracije, maštva, prema Singeru, etički je ekvivalen- nog viška. U tom smislu važno je podsjetiti jednakosti i ljudskih prava. No realiziraju tno odlasku u Etiopiju i strijeljanju nekoli- na problem bacanja hrane. U Hrvatskoj se li se ti ideali u praksi? Što je s onima koji ko seljaka jer između ubijanja i dopuštanja godišnje baci između 70 i 90 kilograma hra- su izvan privilegirane skupine koja ne mora da se umre nema intrinzične razlike. Mož- ne po osobi. Jedan od razloga za to svakako misliti o primarnim ljudskim potrebama? da na prvu ova izjava zvuči pretjerano, no u leži i u svijesti ljudi koji se odbijaju optereći- Tiču li nas se bližnji koji žive u besparici? razmišljanju o siromaštvu često se preskače vati viškom hrane jer im je lakše baciti, nego Imaju li migranti pravo na beneficije britan- činjenica da ono – ubija. U tom smislu, kao misliti. Stoga, ako poslušamo Singera, te skog socijalnog sustava? Treba li, primjerice, što je Thomas Pogge ukazao, siromaštvo je prihvatimo na sebe dio odgovornosti u rje- Istrijan „osjetiti“ na plaći stanje u Slavoniji, katastrofa većih razmjera od najstrašnijih šavanju problema siromaštva, važno je zna- ili on, u decentraliziranoj Hrvatskoj, zaslu- zločina koji su se dogodili u ovom stoljeću. ti da makar promjenom nekih navika, već žuje samostalno uživati povlaštenu stopu U Drugom svjetskom ratu stradalo je izme- utječemo na to da svijet postane pravednije PDV-a u turizmu, kako bi i dalje mogao ne- đu 50 i 70 milijuna ljudi, a od njega naova- mjesto. Jer, kao što je ruski filozof Nikolaj smetano stvarati višak vrijednosti? mo siromaštvo je koštalo života 450 miliju- Berdjajev primijetio: „Ako sam ja gladan, to Živimo u svijetu u kojem više od pola svjet- na ljudi. Od pothranjenosti i bolesti koje su je materijalni problem; ako je netko drugi skog bogatstva drži jedan posto stanovniš- na bogatom „zapadu“ iskorijenjene, odno- gladan, to je duhovni problem.“

82 AKTUALNO

Siromaštvo kao duhovni problem Streptokokna grlobolja

Alen Piralić, dr. med., mail: [email protected]

udući da će tijekom sljedećih nekoliko mjeseci sve više liječenju, prilagođenu prema smjernicama ISKRA-e. Simptomat- pacijenata tražiti liječničke usluge zbog akutnih tegoba ske mjere, prvenstveno primjerena hidracija i antipireza, također dišnog sustava, u bitnim crtama podsjećam kolegice i imaju važnu ulogu u liječenju. kolege na hrvatske nacionalne smjernice ISKRA-e za B Prema izvješću o osjetljivosti bakterija na antibiotike u RH u dijagnostički i terapijski pristup akutnoj grlobolji. Beta-hemolitički streptokok skupine A uzrokuje tek 5-15% svih 2014.g., još uvijek nije opisana otpornost β-HSA na penicilin, akutnih grlobolja i zbog razborite primjene antibiotika je ovu dok otpornost na makrolide iznosi oko 9%. Poučen iskustvom infekciju važno razlučiti od ostalih infekcija gornjeg dijela diš- rada u općoj medicini, i s obzirom na dostupne znanstvene do- nog sustava, koje su najčešće virusne etiologije. Pacijente koji ne kaze, savjetujem kolegice i kolege da izbjegavaju propisivanje mogu jesti, odnosno piti tekućine i one u kojih postoji sumnja na amino-penicilina (npr. amoksicilin) zbog povećanog rizika od ra- lokalizirani purulentni proces treba liječiti u bolnici. zvoja kožne reakcije preosjetljivosti (urtikarija, makulopapulozni Centorovi kriteriji, kojima se treba voditi u dijagnostičkom pro- osip) u slučaju da je infekcija virusne etiologije, a pogotovo ako je cesu, su sljedeći: 1.) vrućica > 38˚C, 2.) eksudat na krajnicima, uzročnik Epstein-Barr virus, kada se osip javlja u 29.5% pacijena- 3.) limfadenitis prednjih vratnih limfnih čvorova i 4.) odsutnost ta liječenih amoksicilinom, odnosno u 15.5% pacijenata liječenih kataralnih tegoba i kašlja. Ako je zadovoljen, kriterij nosi 1 bod, amoksicilin-klavulonatom. a prema ukupnom zbroju bodova pacijenti se dijele na one s ve- Apsolutne indikacije za tonzilektomiju su: 1.) > 4 epizoda grlobo- likom (4 boda), umjerenom (2-3 boda) i malom (0-1 bod) vjero- lje godišnje, uz zadovoljavanje određenih dijagnostičkih uvjeta, jatnošću dijagnoze streptokokne grlobolje (ICD-10: J02.0 i J03.0). 2.) komplikacije tonzilitisa, 3.) opstruktivna apneja u snu, 4.) traj- Važno je naglasiti veliku negativnu prediktivnu vrijednost od na opstrukcija dišnog puta i 5.) sumnja na zloćudni proces. 80%, što znači da 80% pacijenata s 0 ili 1 zadovoljenim kriterijem nemaju streptokoknu grlobolju; pozitivna prediktivna vrijednost S obzirom da je ovo, kao što sam u uvodu napomenuo, tek sažeti je značajno manja i iznosi 40-60%. U obzir također treba uzeti prikaz dijagnostičko-terapijskog postupka, predlažem da svi koje dob pacijenta, anamnestičke podatke (kontakt sa zaraženim, reu- zanima više detalja prouče hrvatske nacionalne smjernice za grlo- matska vrućica) i preostali fizikalni nalaz (loše opće stanje, osip, bolju, dostupne na internetskim stranicama ISKRA-e. sumnja na purulentni infiltrat). Literatura: Prema smjernicama, pacijente s 2-4 boda treba liječiti antibioti- http://iskra.bfm.hr/ Tambić Andrašević A, Tambić T, Katalinić-Janković V, Payerl Pal M, Bukovski cima nakon pozitivnog bakteriološkog nalaza, uz izuzeće težih S, Butić I, Šoprek S (2015) Osjetljivost i rezistencija bakterija na antibiotike u Republici Hrvatskoj u 2014.g. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske kliničkih slučajeva. I u djece i u odraslih je, u odsutnosti kontra- Ónodi-Nagy K, Bata-Csörgo Z, Varga E, KeményL, Kinyó A (2015) Antibiotic Induced Cu- indikacija, lijek izbora benzatin-fenoksimetilpenicilin, a u slučaju taneous Rash in Infectious Mononucleosis: Overview of the Literature. J Allergy Ther 6:222. doi:10.4172/2155-6121.1000222 preosjetljivosti makrolid ili cefalosporin II. ili III. generacije, pre- Chovel-Sella A, Ben Tov A, Lahav E, Mor O, Rudich H, Paret G, Reif S (2013) Incidence of rash ma važećim uputama o doziranju. Prilažem tablicu s uputom o after amoxicillin treatment in children with infectious mononucleosis. Pediatrics 131(5):e1424-7

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 83 HZZO i liječnici

Help desk HZZO-a – informatička podrška liječnicima

Djelatnici u primarnoj i sekundarnoj zdrav- mjere sprečavanja mogućih problema poput Rješenje: provjeravamo stanje sustava i daje- stvenoj zaštiti koriste različita programska praćenja rada sustava CEZIH, slanja obavi- mo uputu za daljnje postupanje (prelazak u rješenja za koja korisničku podršku pružaju jesti o otklanjanju poteškoća u radu sustava, izvanredni rad, provjera lokalnih konekcija isporučitelji tih programskih rješenja uz po- preventivne prijave problema i sl. Uz IT us- ili upućivanje na ugovoreni Gx). moć Helpdeska u HZZO-u. Helpdesk je dio luge, Helpdesk odgovara i na različite upite Službe za nadzor IT sustava unutar HZZO-a. korisnika zdravstvenih usluga te pruža druge 4. eNaručivanje Djelatnici Helpdeska raspoređeni su po cije- usluge vezane za rad HZZO (e-zdravstveno, Problem: nemogućnost naručivanja na speci- loj Hrvatskoj i dostupni su od 7:00 do 20:00 prijave/odjave, e-naručivanje), čime poslova- jalističke preglede sati radnim danima, a subotom od 7:00 do nje HZZO-a postaje još efikasnije. Rješenje: provjeravamo stanje sustava, do- 15:00 sati. Svi zahtjevi i upiti pristižu ili pisa- Najčešći upiti zdravstvenih stupnost termina u traženoj SKZZ ustanovi i nim putem, elektroničkom poštom na adresu korisnika upućeni Helpdesku i dajemo uputu za daljnje postupanje [email protected], ili telefonski Call centru na broj 072/112233 te se automatski proce- kako ih rješavamo: a) provjera rada aplikacije za eNaručivanje siraju. 1. Dodavanje ovlasti za pristup HZZO por- b) provjera statusa kalendara na našim Inter- talu za ugovorne zdravstvene djelatnike HZZO-ov Helpdesk je primjerice u 2015. net stranicama Problem: nemogućnost logiranja na Portal. godini odgovorio na 97.123 poziva Call Cen- c) kontaktiranje ugovornog programskog do- tru i dao 42.289 odgovora putem maila. Uz Rješenje: provjeravamo i dodjeljujemo ovla- bavljača za SKZZ ustanovu pružanje podrške svim ugovornim partneri- sti ako ne postoje te prilagođavamo lokalne ma, Helpdesk pruža podršku i djelatnicima postave za pristup Portalu (provjera Internet d) osiguranik se upućuje na izravan kontakt s HZZO-a te koordinira vanjskim korisnicima preglednika koji se koristi na računalu, pro- izabranom SKZZ ustanovom. koji se također povezuju na informatički su- vjera certifikata u Internet pregledniku i regi- 5. Nalazi iz PZZ laboratorija stav CEZIH-a i eZdravstveno. stru certifikata, provjera Firewall-a). Problem: nedostupni nalazi osiguranika na- Prva razina podrške odnosi se na: 2. Provjera statusa osiguranih osoba kon obrade u PZZ laboratoriju zdravstvene radnike kod preuzimanja sadr- Problem: nemogućnost propisivanja uputni- Rješenje: provjeravamo podatke u sustavu žaja s www.cezih.hr i www.hzzo.hr stranica ca ili recepata za osiguranike; OsigInfo vraća (HD aplikacija i kontaktiranje Gx) i dajemo informaciju da osiguranik nema valjano osi- • eZdravstveno - prijave/promjene/odjave uputu za daljnje postupanje guranje (obavezno ili dopunsko) • instalaciju programske podrške za rad s 6. eKarton pametnom karticom Rješenje: provjeravamo osiguranje u bazi • prijavu na HZZO portal Zoroh i dajemo uputu za daljnje postupanje, Problem: pitanja sigurnosti podataka u eKar- • podršku ljekarnama primjerice: tonu • stanje prihodovanja a) osiguranik se nakon radnog odnosa nije Rješenje: sigurnost jamči niz najsuvremenijih • eNaručivanje prijavio u roku 30 dana, izgubivši time status zaštitnih mjera, uključujući kriptirani promet • dodavanje raznih ovlasti za zdravstvene i osiguranika. Izabrani doktor potom upuću- podataka, primjenu Nacionalnog identifika- nezdravstvene djelatnike je pacijenta u pripadajuću Područnu službu cijskog i autentifikacijskog sustava te pamet- • analize i izvješća za pojedine djelatnosti HZZO-a da regulira zdravstveno osiguranje ne identifikacijske kartice za ovlaštene zdrav- te na trenutačno aktualne: ili naplaćuje pregled • eKarton stvene djelatnike koje jamče maksimalnu si- • eUsluge b) provjera HB statusa gurnost; potencijalno stigmatizirajući podaci neće biti prikazani u e-Kartonu (e-Karton će • ePomagala c) aplikacija pogrešno prikazuje status osi- prikazivati kronične i akutne dijagnoze, ali će • eNjegu guranika - kontaktiramo vlasnika Gx apli- podaci povezani s potencijalno stigmatizira- • eFizikalnu. kacije zbog utvrđivanja problema i njegova jućim bolestima biti skriveni). Druga razina podrške odnosi se na proizvo- otklanjanja (npr. web servis osiginfo ne radi, đače programskih softvera koji su ugovorni korisnik je promijenio u zadnjih 12 sati osi- Služba za odnose s javnošću HZZO-a partneri HZZO (Gx). guranje i sl.) Djelatnici Helpdeska stalno prate i odgovara- 3. Dostupnost CEZIH sustava ju na različite situacije koje mogu omesti rad, Problem: nemogućnost logiranja na CEZIH djeluju proaktivno provodeći preventivne sustav

84 Služba za odnose s javnošću HZZO-a

HZZO i liječnic i

• Potpuna solidarnost svih dobnih skupina • Uvijek za istu cijenu premije • Jednostavno ugovaranje • Praktično korištenje • Aktivacijski rok od 15 dana

Ugovaranje dopunskog osiguranja u četiri jednostavna koraka webshop-dopunsko.hzzo.hr

INFO: 0800 7989

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 85 PRAVO I MEDICINA

Kaznena odgovornost liječnika kroz povijest (2) Piše: dr. sc. Tomislav Jonjić

pomenuti austrijski „Kazneni za- djelokrugu zemaljske vlade. Na temelju vladin odjel donio 9. prosinca te iste kon o zločinstvih, prestupcih i tog zakona, zemaljska je vlada donijela 1876. godine. Njom je propisan iznimno prekeršajih“ iz 1852. s izmjenama niz propisa, među kojima su bili i neki širok stvarni i teritorijalni djelokrug po- S i dopunama iz 1870., 1872., 1873., kojima se liječnike i medicinsko osoblje džupanijskih liječnika i gradskih fizika, 1875. i 1902. godine u većini je hrvatskih moglo sankcionirati novčanim kazna- što je, dakako, uključivalo i načelno vrlo zemalja bio na snazi sve do 1. siječnja 1930. ma, pa čak i zatvorom. širok opseg liječnikove odgovornosti. godine, kad je na snagu stupio Krivični za- "Prekomjerno pušćanje krvi" Nomotehničke manjkavosti tih tekstova konik Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. I otvarale su vrata arbitrarnosti postupka, makar se laicima može učiniti kako raspra- U tom je smislu klasičan primjer Nared- ali su liječnika očito pogađale samo u ri- va o njegovim rješenjima i o sudskoj praksi be kraljevske hrvatsko-slavonske-dal- jetkim slučajevima. Ako bi, kad je riječ o nastaloj na temelju tih rješenja može biti matinske vlade odnosno njezina odjela puštanju krvi, ipak došlo do zlouporabe zanimljiva samo pravnim povjesničarima (ministarstva) za unutarnje poslove od te mogućnosti ili do obavljanja tog posla ili, možebitno, povjesničarima medicine, 4. travnja 1876. „proti prekomjernom na nestručan način, ali ipak tako da se zapravo nije tako. Dostupne rješidbe ka- pušćanju krvi“. Taj je zahvat u to doba ne radi o povredi normi iz §§ 335., 343. znenih sudova, a napose najvišega suda u bio posve uobičajen, a načelno ga je i 345. Kaznenog zakona o zločinstvih, Monarhiji, bečkoga Vrhovnoga suda koji poduzimalo i nemedicinsko osoblje (u prestupcih i prekeršajih, krivca se moglo je odlučivao o izvanrednim pravnim lije- pučkoj se predaji i u književnosti, kao redarstveno kazniti novčanom kaznom kovima i tako ujednačivao sudsku praksu, što znamo, on najčešće povezuje s bri- (globom) ili zatvorom u trajanju od šest jasno pokazuju da se i liječnici i pravnici jačima). U ranijim je godinama i deset- sati do četrnaest dana. još i danas, duboko u 21. stoljeću, suoča- ljećima bio reguliran nizom naredaba vaju s mutatis mutandis istim dvojbama, zemaljskih namjesnika odnosno zemalj- Delicta propria nedoumicama i nepoznanicama. ske vlade, a prema spomenutoj Naredbi Kazneni se zakon bavio težim povredama iz 1876., on se je smio poduzimati samo Iako je počivao na načelu zakonitosti, prava, pa su i njegove norme bile strože. pod nadzorom liječnika. Međutim, Na- prema kojemu se kaznenim djelom sma- Većina prijestupa iz spomenutih dvi- redba je ostala nedorečena u pogledu tra samo ono što je zakonom (a ne ne- ju glava Drugoga dijela Zakona (Glava oblika, intenziteta i trajanja toga liječ- kim podzakonskim propisom!) opisano osma: „O prestupcih i prekeršajih suprot ničkog nadzora. i propisano kao takvo (nullum crimen sigurnosti života“, §§ 335 – 392; te Glava nulla poena sine lege), važno je imati na Tomu se nije u cijelosti doskočilo ni po- deveta: „O prestupcih i prekeršajih supro- umu da „Kazneni zakon o zločinstvih, sebnom Naredbom „kojom se izdaje na- ti zdravju“, §§ 393 – 408), predstavljala su prestupcih i prekeršajih“ nije bio jedini putak za podžupanijske liečnike i gradske tzv. opća djela, tj. djela za koja je mogla propis koji je uređivao odgovornost li- fizike, zatim u savezu s tim o razdieljenju odgovarati svaka osoba koja je prema op- ječnika i zdravstvenog osoblja. Naime, obćinah i područjah kotarskih sudovah ćim propisima bila kazneno odgovorna 15. studenoga 1874. donesen je „Zakon na podžupanijske liečnike, te kojom se (dakle, ubrojiva osoba s navršenih četr- ob uredjenju zdravstva u kraljevini Hr- napokon izdaje cienik o minimalnih na- naest godina). No, kao i danas, tako su i vatskoj i Slavoniji“, kojim je potvrđeno gradah za privatnu praksu tako podžu- tada postojala i neka posebna djela, deli- da se cjelokupna zdravstvena djelatnost u panijskih liečnikah kao gradskih fizikah cta propria, za koja je mogao odgovarati banskoj Hrvatskoj nalazi u autonomnom i razpoloživih ranarnikah“, što ju je isti samo liječnik odnosno ranarnik.

86 PRAVO I MEDICINA

ozleda, tvori se krivcem prekeršaja, ako li bolestnik umre, krivcem prestupka, i ima mu se radi toga praktika zabraniti dotle, doklegod nedokaže putem novo- ga izpita, da si je pribavio znanja, koja su mu manjkala“. Analogna tomu bila je odgovornost ranarnika (Wundarzt), koji je odgovarao na isti način: „Ima se uporavit ova kazna i suprot ranarniku, ako neviešto operira kojega bolestnika, ter prouzroči time posliedicah, pome- nutih u paragrafu predidućem“ (§ 357. – „Krivnja ranarnika neznanstvom“). Savjesnost vještaka Baš kao i danas, to „neznanstvo“ je u sudskoj praksi nailazilo na različita tuma- Kaznena djela iz Glave šesnaeste Prvoga Drugoga dijela Kaznenog zakona bavi se čenja, ovisno o pojedinim okolnostima dijela Zakona („O uzrokovanom pomet- prijestupima nadriliječnika, ljekarnika i konkretnog slučaja, kao i o temeljitosti nutju“, §§ 144 – 148) spadala su u opća ljekarničkih pomoćnika, kao i povreda- i savjesnosti vještaka i, dakako, sudaca. kaznena djela. Prema njegovim odred- ma higijenskih propisa ili standarda koje Tako je, primjerice, u Allgemeine Österre- bama, za prouzročenje „pometnutja“ počine razne skupine osoba (trudnice, ichische Gerichtszeitung 7. kolovoza 1858. kažnjavani su ne samo trudnica, nego primalje, trgovci, pomoćno bolničko objavljena presuda Vrhovnoga suda od 2. još strože onaj otac djeteta koji je u izvr- osoblje, obrtnici raznih struka itd.), što lipnja te godine, u postupku protiv neime- šenju pobačaja sudjelovao, ali se teškom jasno upućuje na raširenost tih proble- novanog liječnika koji je propisao neke li- tamnicom u trajanju od jedne do pet ma i ozbiljnost kojom su ih vlasti poku- jekove četveromjesečnom dojenčetu koje godina prijetilo i trećoj osobi koja je „su- šale riješiti. Kazne su bile dosta visoke, je patilo od proljeva i povraćanja. Ljekar- prot znanju i volji matere“ sudjelovala u a u nekim slučajevima su predviđale da nik je ocijenio kako je propisana doza s pobačaju ili ga pokušala izazvati. će se počinitelja koji je stranac protje- obzirom na dob i stanje djeteta prevelika, rati iz svih zemalja Monarhije. Kod tih pa ju je smanjio na vlastitu ruku. Dijete je Ugrožavanje života trudnice „prestupakah i prekeršajah suprot sigur- umrlo, a inkriminiran je samo liječnik, s Ako bi takvim pobačajem ili njegovim nosti života“ bila je u § 335. propisana obrazloženjem da je medicinskim vješta- pokušajem bio ugrožen život trudnice opća norma, prema kojoj se počinitelja čenjem ustanovljeno kako je i smanjena ili bi se naškodilo njezinu zdravlju, za- koji je počinio djelo ili propust kojim se doza propisanih lijekova, ona koju je lje- prijećena je kazna bila znatno stroža, pa ugrožava odnosno povećava pogibelj za karnik faktično dao, bila takva da je pro- je iznosila pet do deset godina teške ta- život, zdravlje ili tjelesnu sigurnost lju- uzročila smrt dojenčeta, pa je liječnik iz mnice. Jasno je da zakonodavac pritom di, ako se je to moglo predvidjeti prema nehaja kriv za njezino nastupanje. Drugo naravi stvari ili prema „stališu, uredu, nije primarno mislio na liječnika i njego- je vještačenje proveo Medicinski fakul- vo pomoćno osoblje, ali su normom bili zvanju, obertu, po svom zanimanju, ili tet u Beču koji je došao do zaključka da obuhvaćeni i oni. U austrijskom je tisku u obće po svojih osobitih razmijerih“, u je optuženi liječnik propisivanjem velike zabilježen veliki broj slučajeva u kojima slučaju nastanka teške tjelesne ozljede doze lijekova doista napravio propust, ali su za ovo djelo ili za poticanje na nj optu- ima za prijestup kazniti zatvorom u tra- da to nije prouzročilo smrt djeteta, i to živane i osuđivane treće osobe (najčešće janju od jednoga do šest mjeseci, a ako bi partneri, roditelji ili rodbina trudnice), uslijed toga nastupila smrt, prijestup bi ne samo zbog toga što je ljekarnik sma- ali ima i nekoliko slučajeva u kojima su se kažnjavao strogim zatvorom u traja- njio propisanu dozu, nego i zbog toga liječnici bili optuženi da su u dogovoru s nju od šest mjeseci do jedne godine. što je djetetov organizam već bio toliko trećim osobama, protivno volji trudnice, slabašan da nije mogao apsorbirati ni tu Ta opća norma primjenjivana je, dakle, i poduzimali medicinske zahvate ili pro- smanjenu dozu, pa bi dijete vjerojatno na delicta propria, među kojima su oso- pisivali lijekove koji su imali dovesti do (wahrscheinlich) umrlo posve neovisno o bito važna bila ona iz §§ 356. – 358., po- pobačaja. No, u dostupnim pregledima bilo kakvim lijekovima i njihovu dozira- najprije ono iz § 356. („Krivnja liečnika sudske prakse nisam pronašao potvrde nju. Osim procesnopravne zanimljivosti neznanstvom“): „Liečnik, koi u liečenju da bi takve sumnje ili optuženja dovele i toga slučaja, on je i u materijalnopravnom kojega bolesnika učini takovih pogre- do pravomoćne osude. pogledu po mnogočemu aktualan i danas. šakah, odakle se vidi njegovo neznan- Čitav niz djela iz osme i devete glave stvo, ako nastane odtuda težka tielesna (Nastavit će se)

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 87

POLJAKOV SATIRIČKI KUTAK

Listopadski stupidarij Diverzija u Udruzi za promicanje prava pacijenata

Piše: Željko Poljak

aša je generacija najsebičnija od postanka svijeta. Nekoć njihovu dužnost. su djeca nasljeđivala baštinu, danas nasljeđuju dugove Kako taj epohalni događaj protumačiti? Jedino tako da se u tu otaca. Zdravstvo grca u dugovima, ali se naša generacija udrugu uvukao neki diverzant i podvalio joj. Nešto takva sigurno rukama i nogama bori protiv toga da se u zdravstvu smanje N se ne bi moglo dogoditi u sličnom Udruženju za zaštitu pacijenata. prava ili poveća zdravstveni doprinos – neka to za nas plaćaju djeca, unuci, možda i praunuci! Neka ministar ode svake godine bar jedan- Treba pod hitno provesti istragu i krivca objesiti na stup srama. put u New York po milijardu zajma da pokrije deficit u zdravstvu, Jer osiguranik (nisam rekao bolesnik!) ima pravo na sve štogod nije važno što je visoka kamata. To ionako nećemo mi plaćati, baš može smisliti, pa i na to da uništava svoje zdravlje alkoholom, du- nas briga za one poslije nas, neka se snalaze kako znaju. Mi smo se hanom, prežderavanjem, drogiranjem i lumpanjem, U Hrvatskoj snašli. Na tržnici se cjenkamo hoćemo li krumpir platiti tri ili tri i mu to nitko ne može zabraniti, za razliku, recimo od SAD-a, gdje pol kune, a briga nas za CT ili magnet, jer su besplatni! Pa zašto da će osiguranik odgovarati za kazneno djelo prevare ako kao nepu- ih ne iskoristimo kad imamo na to pravo? Ionako nas trećina nakon šač plaća smanjen zdravstveni doprinos, a inspektor ga uhvati s pregleda neće ni podignuti nalaz jer taj papirić ionako malo vrijedi cigaretom u ustima. kad je besplatan. U Hrvatskoj svatko može i simulirati bolest pa mu se neće ama baš Ali se ovoga listopada dogodilo čudo. Čudo neviđeno! ništa dogoditi, čak može javno i bez stida reći: „Uzet ću si dva dana bolovanja da spojim praznik s vikendom“. To se u civiliziranim Udruga za promicanje prava pacijenata pozvala je članove da se zemljama naziva prevarom. Kod nas nitko nije dužan poslušati sa- savjesno ponašaju, i to tako da otkažu termin za pregled koji su vjet doktora kako očuvati zdravlje, jer će se ionako liječiti na teret dobili u nekoj ustanovi ako su tu pretragu uspjeli ranije obaviti u fonda solidarnosti u koji plaćaju doprinos i pošteni ljudi. To se u nekoj drugoj. civiliziranim zemljama naziva zloporabom solidarnosti. Nevjerojatno! Ta udruga koja se do zadnje kapi krvi bori za prava Osiguranik u Hrvatskoj ima samo prava, a nikakve dužnosti. osiguranika i utuvljuje im u glavu da imaju pravo na sve čega se god sjete pa, recimo, i na magnetsku rezonancu ako ikoga bilo gdje Ako sve to, dragi čitatelji, ne spada u stupidarij – recite mi molim zasvrbi, prvi put spominje - doduše na vrlo obziran način – jednu vas a što bi onda uopće u stupidarij spadalo?

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 89 NAŠI U SVIJETU

Kako se studira i specijalizira u sad-u

Piše: NORA PFAFF*

Medicina je svugdje medicina, bez obzira na to gdje se prak- uključuje većinu ili sve predmete koji su obvezni za upis na me- ticira. Bolesni ljudi trebaju liječnike da se brinu o njima – u dicinu. Postoji tek nekoliko “hrabrih” koji se odvaže studirati Zimbabveu, Kini ili drugdje. Iako bolest i smrt jednako poga- nešto drugo, kao što je npr. povijest umjetnosti, pa dodatno slu- đaju sve ljude na svijetu, postupci liječenja, kao i obrazovanje šaju te obvezne predmete za medicinu, a što im na kraju poveća liječnika, značajno su različiti u različitim dijelovima svijeta. opseg četverogodišnjeg studija. Nadam se da ću kroz svoju osobnu priču pružiti uvid u iskustvo medicinskog obrazovanja u SAD-u i dočarati život jedne Prva prepreka je MCAT specijalizantice pedijatrije u Kaliforniji. Osim odslušanih i uspješno položenih (s isključivo visokim ocjenama) obveznih predmeta te visokog prosjeka ocjena na Zovem se Nora i trenutačno sam na drugoj godini specijaliza- četverogodišnjem studiju, kandidat za upis na medicinu tako- cije iz pedijatrije u dječjoj bolnici u Los Angelesu (Children’s đer mora položiti tzv. MCAT (Medical College Admission Test) Hospital of Los Angeles), poznatoj kao CHLA. Rođena sam u - standardizirani test kojim se procjenjuju sposobnosti rješava- Zagrebu gdje sam živjela do svoje osme godine. Tada je moja obitelj na “lutriji” (ili na temelju programa znanoga kao Diver- nja problema, kritičkog mišljenja, znanja iz prirodnih i druš- sity Visa Lottery Program) dobila useljeničku vizu za SAD. S tvenih znanosti, a čiji rezultat pomaže pri selekciji kandidata. nekoliko kovčega preselili smo u Sacramento, glavni grad Kali- MCAT je prva stvarna prepreka s kojom se aplikant suočava fornije. Engleski jezik tada uopće nisam znala, ali sam ga brzo – sastoji se od 230 pitanja koja se moraju riješiti tijekom 375 naučila, te sam jednoga dana u srednjoj školi shvatila da više minuta (ili oko sedam i pol sati, uključujući odmore). “ne mislim” na hrvatskome. Danas se često uhvatim kako mi je Izvrsne ocjene, visok prosjek ocjena i visok broj bodova na teško govoriti hrvatski, moj materinji jezik. MCAT-u nisu dovoljni za prijem na medicinu. Kandidat mora Voljela sam godine provedene u osnovnoj školi gdje sam imala biti “well-rounded”, odnosno pokazati da se bavi dodatnim bezbroj prilika zaljubiti se u znanost i znanstvene discipline. aktivnostima, kao što je volonterski rad, sudjelovanje u istra- Do polaska u srednju školu znala sam s priličnom sigurnošću živačkom radu ili kliničkoj medicinskoj praksi. Ja sam, na pri- da jednoga dana želim biti liječnica. Imajući to na umu, već mjer, kao student u UC Berkeley radila u tamošnjem Centru za sam se tada trebala pomiriti s činjenicom da će moje daljnje istraživanja u području prometnih nesreća i još jednom tjedno, školovanje potrajati barem sljedećih jedanaest godina: četiri tijekom dvije godine, volontirala u lokalnoj klinici za beskuć- godine studiranja nečega po vlastitom izboru (za tzv. bachelor’s nike, gdje sam obavljala različite poslove, od pranja nogu do degree), četiri godine studija medicine i, na kraju, najmanje tri individualnog rada. Radila sam najprije s adolescentskom po- godine za specijalizaciju (najkraće specijalizacije u SAD-u traju pulacijom, a potom sa ženama. Konačno, kandidat za prijem na tri godine). medicinu mora imati i nekoliko pisama preporuke o izvrsnosti od svojih profesora, liječnika s kojima je surađivao ili mentora Za prijavu za upis na medicinu, što je u SAD-u poslijediplom- s kojime je radio istraživanja. ski studij, aplikant mora najprije završiti četverogodišnji studij bilo čega. Međutim, tijekom toga studija moraju se odslušati i Kad su na kraju zadovoljeni svi preduvjeti i prikupljene sve in- položiti određeni predmeti koji su preduvjet za upis na medi- formacije – vrijeme je za slanje prijave! One se šalju elektronič- cinu, kao što su račun (derivacije i integrali), kemija, biologija, ki i student se mora posebno prijaviti na svaki fakultet za koji organska kemija, fizika, biokemija i slično. Popis onoga što se je zainteresiran. Nakon što pregledaju sve prijave, medicinski traži je dug, tako da se većina aplikanata odlučuje završiti če- fakulteti kandidate za koje su zainteresirani pozovu na intervju. tverogodišnji studij iz područja bioloških znanosti, koji obično Troškove odlaska na intervju kandidat snosi osobno.

90 NAŠI U SVIJETU

Svaki medicinski fakultet ima svoj na- stavni program, plan i metode učenja, kao i neki svoj “štimung”. No, prve su dvije godine manje-više svugdje iste, tzv. “pretkliničke godine”, tijekom kojih postoji djelomična izloženost klinič- koj medicini u okviru osnova znanosti, anatomije, fiziologije, farmakologije i patologije. Na trećoj godini se studenti upoznaju s osnovnim specijalističkim područjima putem jednomjesečnih ro- tacija u svakome od njih: internoj medicini, kirurgiji, obiteljskoj praksi, ginekologiji, pedijatriji, psihijatriji i hitnom prijemu. Na kraju svake rotacije polagala sam standardizirani test i dobivala pisa- nu evaluaciju od liječnika s kojima sam radila. Do kraja treće godine većina studenata odluči koje područje želi specija- lizirati. Prestižne specijalizacije samo najboljima Na početku treće godine studenti moraju polagati zastrašujući Step 1 USMLE (United States Medical License Exam) – još jedan cjelodnevni ispit i prvi od Od ukupnog broja prijavljenih, na me- ponuda i odlučila se za Case Western triju koje treba položiti da bi se dobila dicinu vrlo mali postotak bude primljen, Reserve University School of Medicine u liječnička licencija. Priprema i iskustvo otprilike 2 do 7 %, ovisno o selektivnosti Clevelandu, Ohio. Cleveland ima klimu polaganja Step 1 ispita osobno mi je bilo i kapacitetu pojedinog fakulteta, tako da, vrlo sličnu onoj u Zagrebu, a dio SAD-a najstresnije iskustvo do sada, zato što u prosjeku, od oko nekoliko tisuća pri- (Midwest) gdje se nalazi, koji se smatra rezultat na tom testu određuje koju vr- javljenih, neki fakultet primi tek oko 200 “starijim dijelom Amerike”, podsjeća na stu specijalizacije netko može dobiti i na kandidata. Osijek - grad u kojemu je rođena i odra- koliko prestižnoj bolnici ili programu. sla moja mama i u kojemu su živjeli moji Naravno, vrhunski rezultat omogućuje Obeshrabreni kandidati baka i djed. Tamo sam kao dijete provo- dobivanje najkompetitivnijih specijali- odustaju dila praznike. Zbog toga je Cleveland od zacija u najboljim bolnicama. Ukupan trošak prijavljivanja na medi- početka moga boravka imao posebno cinu je u tisućama dolara ako se, osim mjesto u mome srcu i godine provedene Ja sam se na kraju zaljubila u pedijatriju, cijene svake aplikacije, uračunaju i ostali u tome gradu i stečena prijateljstva neću što je vrlo različito od moje početne ideje troškovi odlazaka na intervjue, kao što nikada zaboraviti. da se usmjerim na jedno od područja iz kirurgije. Na četvrtoj smo godini dobili su avionske karte ili hotelski smještaj. Medicina se u SAD-u studira četiri go- priliku da, kroz izborne rotacije, budemo Lako je shvatiti zašto mnogi kandidati dine, osim MD/PhD programa (kombi- dodatno izloženi području u medicini na kraju budu obeshrabreni i odustanu nacija s doktorskim studijem, odnosno koje nas zanima. Također smo dobili dio od medicine ili se odluče studirati me- znanstvenim, traje osam godina) i MD/ vremena za prijavljivanje na specijaliza- dicinu negdje drugdje, nakon što nisu MS programa (pet godina, kombinacija s ciju, polaganje USMLE testova i za od- primljeni u SAD-u. magisterijem, traje pet godina). Studirati lazak na intervjue za specijalizaciju. Još Prije završetka studija molekularne bi- medicinu je, osim toga, izuzetno skupo. jednom sam morala proći kroz sve - ovo- ologije (major degree) i likovne umjet- Cijena jedne godine studiranja iznosi ga puta za specijalizaciju. Dodatni 9-sat- nosti (minor degree) na UC Berkeleyu oko 75 000 do 80 000 $ (što uključuje ni USMLE testovi, dodatna putovanja na prijavila sam se na medicinu na neko- školarinu i životne troškove) na privat- intervjue po bolnicama diljem SAD-a, liko fakulteta diljem SAD-a, kako bih nim fakultetima, a nešto manje na dr- dodatnih 7000 do 10 000 $ za ostvarenje nastavila sa studijem izravno nakon žavnima, gdje je školarina jeftinija. Oko onoga o čemu smo sanjali. ove prve diplome (neki kandidati odlu- 80 % studenata uzima studentski kredit če pauzirati godinu i pripremiti sve što za podmirenje troškova studiranja, a ja Nakon 17 intervjua koje sam imala di- trebaju za upis). Dobila sam nekoliko sam bila jedna od njih. ljem SAD-a, morala sam napraviti rang

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 91 NAŠI U SVIJETU

listu svih 17 programa, stavljajući na vrh popisa one programe na kojima bih najra- dije bila i gdje bismo moj suprug i ja naj- radije živjeli. On nije liječnik i morao je prihvatiti činjenicu da će morati napustiti svoj posao u Clevelandu i potražiti novi u mjestu u koje odemo. Ali, nisam samo ja slagala rang listu. I svaki specijalistič- ki program je rangirao kandidate koje je intervjuirao, po razini poželjnosti, stav- ljajući najpoželjnijega na vrh. Potom u ožujku bude tzv. “match day” – dan kada “magični kompjutor u oblacima”, ujedi- njuje rang liste i kandidata i programa te daje svakom kandidatu JEDAN “match” - optimalnu kombinaciju kandidatovog najvišeg ranga i najvišeg ranga programa. Svaki kandidat je zakonski obvezan prihvatiti svoj “match”. Rigorozna specijalizacija Odustajanje je ravno nepoštovanju pot- pisanog ugovora i diskvalificira osobu u budućnosti. Kao što možete zamisliti, ima onih koji ne budu nigdje primljeni – možda ne budu dobri na intervjuima, ili ne idu na dovoljno njih, ili im njihove rang liste “nisu išle u prilog”. Oni koji su u vezi s drugim studentom medicine mogu imati tzv. “couples match”, gdje im se obojima rang liste kombiniraju s istom smjeni. Tako da npr. sutra počinjem s vrlo skromna. No nakon završene bolnicom ili gradom. U takvim se slučaje- mojom PICU (pediatric intensive care specijalizacije zarađuje se znatno više. vima najčešće jedno od dvoje, obično onaj unit) rotacijom i bit ću “on call”. Idem koji je kompetitivniji, “žrtvuje” i završava Liječnici dobro zarađuju na posao u 6 ujutro i završavam drugi u manje poželjnom programu. Ja sam bila dan u podne (nekad ostanemo i dulje Primanja liječnika se značajno razlikuju sretnica i završila sam u programu iz pe- ako je neki hitan slučaj). Sljedeća dva s obzirom na vrstu specijalizacije koju dijatrije, koji je bio moj prvi izbor, tako da dana nakon dežurstva radim od 6 uju- netko ima - od kirurgije, s kojom su pri- sam opet u sunčanoj Kaliforniji. Moj su- tro do 5 poslije podne. Jedan od ta dva manja vrlo visoka, do primarnog zdrav- prug je također imao sreću i našao je novi dana radim s pacijentima ambulantno stva gdje baš i nisu. Ipak, svi liječnici posao u Los Angelesu vrlo brzo nakon što zarađuju razmjerno dobro u usporedbi s smo saznali da sam primljena u CHLA. od podneva do 5 poslije podne. Četvrti dan sam opet dežurna 30 sati i zatim sve drugim profesijama. Prva godina na specijalizaciji je rigorozna ispočetka. Takav raspored može biti is- Unatoč svim teškoćama kroz koje sam – radimo u prosjeku 80 sati tjedno; ima- crpljujući i fizički i emocionalno, ali su morala proći kako bih postala liječnica i mo oko četiri tjedna godišnjeg odmora i suradnici kojima sam okružena vrlo su- bila tu gdje jesam, nimalo ne žalim. Na- mjesečno četiri slobodna dana. Obično sretljivi i svi pomažemo jedni drugima. protiv, sretna sam, jer imam priliku ra- dobijemo jedan “zlatni” vikend (kad su diti posao koji volim i koji je važan, jer i subota i nedjelja neradni), jedan “crni” Studiranje u SAD-u nije besplatno, i sam okružena kolegama koje doživlja- vikend (i subota i nedjelja su radni dani) i ja sam, nakon što sam diplomirala, vam kao dio svoje obitelji, i što svakoga dva “srebrna” vikenda (ili je subota ili ne- završila s nešto više od 300 000 $ dana pomažem djeci i činim pozitivne djelja neradna). Na pedijatriji prolazimo studentskog kredita. Trenutno ga promjene u njihovim životima. kroz različita područja, a raspored rada otplaćujem kroz mjesečnu ratu od je na svakome različit. Na prvoj godini 1400 $. Bez plaće moga supruga bilo * Autorica, koja je podrijetlom iz Hrvatske, opisuje specijalizacije radimo najdulje u 16-sat- bi mi teže otplaćivati studentski kredit iskustvo mlade liječnice specijalizantice školovane u nim smjenama, a na drugoj i trećoj godini i trajalo bi dulje, zato što je plaća Sjedinjenim Američkim Državama. Članak je pri- svaki četvrti dan smo dežurni u 30-satnoj specijalizanta koju trenutno primam premila prof. dr. Lada Zibar, Osijek

92 RAZMIŠLJANJA

Ne sudi – ljubi !

Presretna sam. Moja sreća tim je veća radišan i pošten. I gdje sve to nestade? Nedavno pročitah prekrasnu poruku kada vidim to jedinstvo u nas. U svim Nekako mi se čini da je krajnji čas da se Hrvatske katoličke misije iz Londona: djelatnostima i na svim razinama. Koli- „uozbiljimo“. Ajmo se probati uvažava- Ne sudi – ljubi ! čina „pljuvanja“ jednih na druge upra- ti. Pokušajmo, prije svega, razgovarati. Toplo preporučam svim svojim supat- vo je zadivljujuća. Toliko „prepameti“ i Možda se uspijemo čuti, pa čak i razu- nicima i supatnicama, neovisno koju nerazbora. Neponovljivo! Ne znam što mjeti. Moguće, čak i dogovoriti. Ništa ne „crtu“ zdravstvene bojišnice „drže“ i ma nam se to dogodi. Mi, nekada, bjesmo počinje i ne završava s nama. I prije nas i gdje bili, rabiti ovu preporuku u Stalnoj sasvim kulturan „svijet“, a danas, malo, nakon nas – bili su i bit će ljudi. Nit' bolji, terapiji! malo, pa „probisvijet“. Nit' poštovanja, nit' gori od nas. Hvala onima koji su bili! nit' odstojanja, nit' lijepe riječi za dru- Nadajmo se najboljem od onih koji jesu i Srdačan pozdrav iz Slavonije! goga. A „učilo nas“ – budi pristojan, od onih koji će doći! Željka Perić

Superego

Imala sam skoro šest godina kad dobila sam slikovnicu čvrstih i menu iz slikovnice, nisam voljela kruh s pekmezom bez ma- korica sa satom s plastičnim pomičnim kazaljkama na naslovni- slaca, ali sam se nekako privikla. Nisam baš ni popodne mogla ci, a služila je učenju „gledanja na sat“, što sam do toga vremena zaspati, to mi nikada nije išlo, ali bih bila odžmirila, pogleda- već odavno bila svladala. Glavni junak slikovnice bio je dječak vajući na sat kad će već ta stavka završiti, pa da prijeđemo na koji je sa stranice na stranicu provodio dan, od buđenja do od- sljedeće, zabavnije. Baku je izluđivalo da mi poslužuje ručak baš laska navečer na spavanje. U određeno je vrijeme prao zube u određeno vrijeme, kad nikome ne odgovara, jer se mama i tata (popevši se na šamličicu da dosegne umivaonik), doručkovao, u to vrijeme još ne bi ni vratili kući s posla, ali meni se činilo da otišao u vrtić (tata ga je otpratio), užinao u vrtiću, igrao se u tako baš mora biti. Kad već piše u knjizi. Prijepodne bih tražila pijesku, došao kući i ručao (uz sestrinu pratnju i bakino poslu- pijesak po okolnim dvorištima i dolazila prljava od blata i mo- živanje), popodne odspavao, a potom mu je došao prijatelj na čvare, jer pravi pijesak baš nisam bila našla. I to je baku ljutilo. igru. Popodne im je mama napravila nekakvu slasticu koju bi Najmanji problem je bio s popodnevnom slasticom, mama je pojeli, pa su se rastali, pa se okupao, pa mu je tata malo čitao kad ionako uvijek nešto pravila, ali večernje čitanje s tatom nikako je već bio u krevetu, prije spavanja. A to je sve bilo u određeno nije išlo, to jednostavno nije bio običaj. Osim toga, moji su se vrijeme, doba dana, označeno satom u ćošku svake stranice. čudom čudili mome ponašanju pa su želja, volja i trud da ga razumiju bili zaustavljeni na razini čuđenja. Pa sam i ja silno htjela tako određeno provoditi vrijeme. I sve sam poduzela da tako i bude. Pa sam i članove obitelji pokušala Cijela epizoda završila je tako da su mi sakrili slikovnicu. Ja sam tomu podrediti, i mamu i tatu i baku i stariju sestru. Nije mi ju znala napamet pa sam i dalje inzistirala na timingu, ali nisam baš sve bilo moguće, jer smo već bili preselili u kuću, bližio se imala dokaze da tako mora biti pa su me „hladno“ ignorirali. polazak u školu, bilo je ljeto i u vrtić više nisam išla. Nisam baš Tek sam koju godinu poslije, kad sam bila u nekoj drugoj epi- imala neku prijateljicu u novoj ulici još, ali je jedna djevojčica zodi opsesivno kompulzivnog ponašanja, brišući kredence, na vrhu jednoga pronašla svoju dragu slikovnicu. Nikad je nisam skoro moje dobi živjela u prvoj kući pa sam si je „naručivala“ u bila preboljela. određeno vrijeme. Na šamličici mi je bilo previsoko da perem zube, ali što smeta, malo bih se bila pogrbila. Malo me je smetao Lada Zibar

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 93

koLEGA hitnjak

Dr. DRAGAN MALOŠEVAC HITNA medicina kroz humor

Rođen u Zagrebu prije gotovo pola stoljeća. U sretnoj bračnoj kohabitaciji s kolegicom. Ponosan otac tri sina. Purger i lega koji živi na relaciji Zagreb - Osijek. Radi u OHBP-u KBC-a Osijek. Hitnjak u srcu i duši. U slobodno vrijeme, ako nije na putu između Osijeka i Zagreba, piše i trči. Uglavnom za druge.

BANANA Onaj osjećaj kad shvatiš koliko te kolege s kojima radiš beskrajno vole i brinu o tebi! Nudi mi kolegica s kojom dežuram dio svog gableca i pita me: "Hoće li majmun bananu!?"

Autor karikature: Igor Berecki, pedijatar, KBC Osijek

SVATOVI DOKUMENTACIJA

Ponoć. ga trenutno ni hitna hemodijaliza - Koliko dugo traje to gušenje? Prvi dio dežurstva protekao ne bi vratila u normalu. - Tri mjeseca. uobičajeno i taman pomislim kako Uto ulazi moj šef. - Tri mjeseca!? A zašto ste čekali bi ovo moglo biti normalno noćno Očajni se kum obrati i njemu. tako dugo? dežurstvo kad eto ti hitne. Dovoze - Doktore, molim vas, pomozite - Eto, tako. mladog čovjeka iz svatova oduzetog nam! Propade nam svadba bez - Koje lijekove pijete? od alkohola. mladoženje! - Nemam pojma! Iza njih stiže kolona, dreka, vika, Vidi i on kakva je situacija. Smiruje - Imate li kakvu medicinsku pjesma. tenzije, nabacuje smiješak. dokumentaciju kod sebe!? Izlaze znojni likovi zgužvanih - Teško da ga možemo osposobiti, odjela, razvezanih kravata, al' možemo poslati zamjenu! - Nemam. raskopčanih košulja… Maloševac, ti ga ideš mijenjati! - Dakle ne znate koje lijekove pijete, - Doktore, pomagajte! Ja sam kum, Pogledam šefa, pogledam ne znate zašto ste bili u bolnici prije četiri mjeseca, a svi su vam papiri a propade nam svadba! mladoženju, pogledam kuma… doma! To čitaju susjedi, a nas to ne - Ma, ništa strašno. Nije ni prvi ni - Može šefe, al' mislim da to i nije zanima!? Jelda? zadnji koji se napio u svatovima. baš najbolja ideja. Odem li ga ja - Da! - Strašno je, doktore, jako strašno! mijenjati, vratit će me za dva sata u - A zašto je to tako strašno? još gorem stanju nego što je on sada! - Što da!? - Doktore, to je mladoženja! Naravno, nisu me poslali. - Kako znate ovo za susjedu? - Mladoženja!? A mladoženju smo osposobili tek - Kakvu sad susjedu!? - Jeste, mladoženja. Ostade negdje pred jutro. - Pa, pokazala sam susjedi sve mlada sama sa svim svatovima. Otpušten je negdje oko sedam sati, papire... Osposobite ga da se što prije al' mi se nekako čini da će se vrlo vrati ako Boga znate! brzo vratiti ponovo onesposobljen. Razgovor završen. Komentari Pogledam mladoženju i shvatim da Ovaj put na odjel traumatologije. suvišni.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 95 HRVATSKI LIJEČNICI SPORTAŠI

Velikan hrvatske medicine i predsjednik HŠK Concordia

Eduard Hemar

građane Požege i drugih hrvatskih gra- stopada 1916. IV. i V. semestar, a 31. srpnja dova, među kojima je bilo i više liječnika. 1917. promoviran je na čast doktora filozo- Lujini roditelji bili su dr. Emanuel Hugo fije (prirodoslovne znanosti). pl. Thaller (1852-1921.) i Adilija, rođ. Pionir automobilizma Amruš (1853.-1923.), sestra zagrebač- koga gradonačelnika dr. Milana Amruša Paralelno sa profesionalnom karijerom li- (1848.-1919.). Imali su sedmero djece. ječnika djelovao je dvadesetak godina vrlo Njegov otac je diplomirao i doktorirao na uspješno u sportu. Za vrijeme školovanja Pravnom fakultetu u Zagrebu. Po zavr- u Zagrebu, pored ostalih aktivnosti, zani- šetku studija postao je sudbenim askul- ma se za mačevanje floretom i gimnastiku. tantom kod sudbenog stola u Požegi, a Imao je među prvima automobil u Zagre- poslije je službovao u Donjem Miholjcu, bu i sam ga je vozio pa ga se može svrstati Našicama - kod kotarskog suda, a u Osi- među pionire hrvatskog automobilizma. jeku kod sudbenog stola kao vijećnik. Iz Po osnivanju Kraljevine SHS 1918. uklju- čuje se u sportske organizacije nove drža- Osijeka prelazi u Zagreb, gdje je imeno- ve. Sudjelovao je na osnivačkoj skupštini van vijećnikom kr. banskog stola, poslije i Prof. dr. Ljudevit - Lujo pl. Thaller Jugoslavenskog olimpijskog odbora 14. kr. septemvirom. Prije umirovljenja odli- prosinca 1919. u Zagrebu i izabran je za kovan je ugarskim plemstvom (nasljedno odbornika. U ožujku 1934. postao je ute- akon teksta o dr. Ivanu Milošu, u po starijem bratu Vatroslavu). Lujin 14 meljitelj i prvi predsjednik Jugoslavenskog povodu 110-godišnjice od osniva- godina stariji brat dr. Milan Thaller bio boksačkog saveza sa sjedištem u Zagrebu. nja HŠK Concordia iz Zagreba, je također liječnik s diplomom iz Beča. U Do tada su boksači djelovali u sastavu Ju- predstavljamo liječnika koji je bio N Požegi je bio dugogodišnji šef poliklinike goslavenskog teškoatletskog i šakačkog sa- posebno zaslužan član toga slavnog kluba. te profesor higijene u gradskim školama i veza. Bio je aktivan kao sportski djelatnik Riječ je o Ljudevitu - Luji pl. Thalleru. Ro- predsjednik lokalnog Crvenog križa. i u klizačkom savezu. Napisao je mnogo đen je u Osijeku, 9. prosinca 1891. (u nekim Ljudevit - Lujo u Osijeku je završio puč- članaka o sportu i posebno o planinarstvu je izvorima njegovo ime Ladislav i datum roku školu i upisan u prvi razred gimnazije. u Gorskom kotaru. đenja 2. prosinca). Zahvaljujući autorskom Zbog očeve službe školovanje nastavlja u radu Tomislava Wittenberga o osam generacija Ipak je najveći doprinos sportskim orga- Zagrebu, gdje je završio gornjogradsku Thallera u Hrvatskoj, danas raspolažemo s no- nizacijama dao kao predsjednik Hrvat- (klasičnu) gimnaziju. Bio je nadaren uče- vim podacima o njegovu životu i kompletnim skog športskog kluba Concordia od 1933. nik i sve razrede gimnazije završio je s od- rodoslovljem obitelji. do 1940. U vrijeme njegova vođenja HŠK ličnim uspjehom. Studij medicine upisuje Concordia je uz HAŠK najuspješniji sport- Thalleri su porijeklom iz austrijskog Tirola 1909. na Sveučilištu u Pragu a nastavlja ski klub u Zagrebu te na području Hrvat- a pripadali su njemačkom plemenu Bavara- studirati u Beču. Kao istaknuti student ske i tadašnje Jugoslavije. Tome u prilog ca. Rodonačelnik Thallera u Hrvatskoj bio dobio je od cara prsten (iz Hrvatske ga je idu postignuti rezultati kluba koji je imao je ljekarnik Paul Josef Pavao Thaller koji se uz njega dobio samo još prof. anatomije desetak sportskih sekcija. U sedam godina 1766. doselio u Požegu (od 1929. do 1991. Drago Perović). Studij je završio u apso- njegova mandata ekipno prvenstvo drža- grad je imao naziv Slavonska Požega). Bio lventskom roku stekavši 13. rujna 1914. ve osvajali su: Hazena sekcija 1933., 1934. je prvi izučeni kemičar i ljekarnik te uteme- diplomu doktora sveukupne medicine. i 1937., Atletska sekcija 1937. i Teniska ljitelj pošte u Požegi. U narednim generaci- Nakon povratka u Zagreb upisuje na Mu- sekcija 1939. Sekcija hokeja na travi bila je jama loza Thallera dala je mnoge ugledne droslovnom filozofskom fakultetu 2. li- prvak Banovine Hrvatske 1940 i 1941. U

96 HRVATSKI LIJEČNICI SPORTAŠ I

pojedinačnim natjecanjima prvaci države dašnjoj državi. Uz to je dao doprinos kao ljiteljem povijesti medicine u Hrvatskoj. iz redova kluba bili su atletičari, mačevao- sportski djelatnik u osnivanju i vođenju Bio je niz godina gradski zastupnik i suci, plivači i tenisači. U klubu su tih godina više saveza. Zbog toga je obljetnica Con- djelovao u rješavanju brojnih komunalnih djelovale i nogometna, zimsko-športska, cordije bila izvrsna prilika da se podsjeti- problema grada Zagreba. U tom svojstvu je stolnoteniska te rukometna sekcija osno- mo na njegovo sportske zasluge. zaslužan i za podizanje Liječničkog doma vana 1939. Posebno su uspješne bile igra- u Zagrebu, jer je gradsko zastupstvo dalo Iz bogatog liječničkog i životnog opusa čice hazene koje su 1934. u Londonu po- zemljište. Uz sve navedeno bio je istaknuti prof. Thallera izdvojit ćemo samo bitne stale svjetske prvakinje na IV. Svjetskim član antialkoholičarskog pokreta, ugledan stvari jer se o njegovu djelovanju već do- ženskim igrama, a od devet članica u toj član Matice hrvatske i društva novinara. sta pisano na stranicama LN-a. Liječničku zlatnoj reprezentaciji njih čak sedam bilo Uređivao je Liječnički vjesnik i časopis je karijeru započeo na mjestu pomoćnog je iz Concordije. Od sportaša svakako je Život i zdravlje. Dao je izniman doprinos liječnika u Bolnici milosrdnih sestara u najveće ime bio Franjo Punčec, koji je u hrvatskoj medicini ali i društvu u cjelini, Zagrebu. Godine 1916. postaje članom klub došao 1933. i postao jedan od naj- što je vidljivo iz njegovog djelovanja. Zbora liječnika, a u statusu pomoćnog li- boljih svjetskih tenisača te prva zvijezda ječnika ostaje do 1919. godine, da bi slje- Zaslužene počasti hrvatskog sporta. deće bio primarnim liječnikom i postao Prof. Thaller bio je u braku artomM Vr- Nogometni amateri šefom jednog odjela, i to ne samo u nave- banić (1891. – 1975.), kćeri predavača na Posebna su priča nogometaši Concordije denoj bolnici, nego i u cijelom Zagrebu. višoj šumarskoj školi u Zagrebu rodom iz koji su bili prvaci Kraljevine Jugoslavi- Tu je djelovao gotovo trideset godina kao Fužina. Imali su troje djece: Martu, Luju i je 1930. i 1932. Na prijedlog i posebno predstojnik odjela za unutrašnje bolesti Tatjanu. Dvoje od njih, Lujo i Tatjana, na- zauzimanje svoga predsjednika Thalle- Bolnice Milosrdnih sestara u Zagrebu. Od slijedili su oca u liječničkom zvanju i dje- ra uprava kluba je na jesen 1936. nakon 1927. do 1938. bio je honorarni nastavnik, lovali su u inozemstvu. a 1943. do 1945. redoviti profesor povijesti maratonske rasprave i glasovanja odlučila Velikan hrvatske medicine Ljudevit - Lujo medicine na zagrebačkom Medicinskom provesti i u svojoj Nogometnoj sekciji či- pl. Thaller preminuo je u 58. godini živo- fakultetu. Objavio je djela: Povijest medi- sti amaterizam. U to vrijeme su financij- ta, 23. lipnja 1949. u Zagrebu i pokopan je cine u Hrvatskoj i Slavoniji od god. 1770. ski zahtjevi igrača u drugim klubovima na gradskom groblju Mirogoju. Hrvatsko do 1850. (1928.) i Od vrača i čarobnjaka do nacionalne lige postajali svake godine sve društvo za povijest medicine HLZ-a do- modernog liječnika (1938.). Njegove autor- veći pa su prema tome i igrači Concordije djeljuje od 1997. plaketu s Thallerovim li- u nešto skromnijem obliku postavljali za- ske publikacije sadržavaju izvorne dopri- kom kao svoje najveće priznanje. O pede- htjeve za primanjima. Posljedica odluke o nose upoznavanju medicinskog folklora te setoj obljetnici Thallerove smrti postavili amaterizmu nogometaša vidjela se u roku antičke i srednjevjekovne medicine, osobi- su članovi Hrvatskoga društva za povijest od dvije godine kada je ekipa ispala iz to u Hrvatskoj. medicine spomen-ploču na zgradi br. 32 u nacionalne lige. S druge strane, dosljedni Pokrenuo je i Sekciju za povijest medici- Prilazu Đure Deželića u Zagrebu u kojoj je principi u provođenju amaterizma u no- ne Zbora liječnika Hrvatske i organizirao on niz godina živio. Tako je dobio sasvim gometu bili su u skladu sa ostalim sport- međunarodni kongres iz povijesti medici- zasluženo sve počasti. skim sekcijama kluba gdje sportaši nisu ne, koji je pod njegovim predsjedništvom Lit.: F. Bučar, ''Zasluga liječnika za šport i opći tjelesni primali nikakav novac za svoje nastupe. održan u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i odgoj, osobito među Hrvatima'', Liječnički vjesnik br. 9, Zagreb, rujan 1942; B. Cuvaj, ''Nogometna sekcija HŠK Ostvareni rezultati svih sekcija Concor- Dubrovniku (1938.). Sudjelovao je i na Concordije, Zagreb, 1919 - 1944., Povijest sporta br. 32, dije za vrijeme njegova mandata svrstali međunarodnim kongresima za povijest Zagreb, rujan 1977; I. Vučak, ''Prof. dr. Lujo Thaller ute- su ga na poziciju jednog od najuspješni- medicine u Bukureštu 1932. i Madridu meljitelj povijesti medicine u Hrvatskoj'', Liječničke novine br. 4, Zagreb, studeni 2001; T. Wittenberg, ''Osam jih predsjednika sportskih društva u ta- 1935. Danas ga s pravom smatraju uteme- generacija Thallera'', VDG Jahrbuch god. 15, Osijek, 2008.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 97 USPOMENE I SJEĆANJA Najstrašniji doživljaj u mojem životu

Bio je to posjet stratištu na Ovčari kod Vukovara koji je Komora or- ganizirala prigodom desetogodišnjice pada Vukovara: preko 250 kri- šom smaknutih ljudi! Možda imam prebujnu maštu pa me taj užasni masakr, kao i posjet ruševnoj Vukovarskoj bolnici, toliko potresao da sam izgubio miran san. Dodatno me potreslo kad sam na televiziji vidio marš prljave četničke rulje kroz ruševine Vukovara uz slavodobitnu pjesmu: A oj Slobo, šalji nam salate, Bit će mesa, klat ćemo Hrvate... Prihvatio sam se pera i pod dojmom strave objavio u Liječničkim novinama (2001., broj 4, str. 50-51) članak pod naslovom „Pucaj, jer to je bolnica - srpski doprinos strategiji ratovanja“.

tako da sam odradio njihov posao: otipkao sam zapi- snik s njihovim pitanjima i svojim odgovorima te ga potpisao. Nakon mjesec dana stiglo mi je rješenje dr- žavnog odvjetništva da se istražni postupak obustavlja. Iako je od posjeta Ovčari prošlo petnaest godina, i danas se s užasom sjetim tamošnjega podmuklog pokolja pod okriljem noći. Na kraju ću ponoviti: Nikada ne zaboraviti - strah i oprez, ali ne mržnja! I žrtve ko jagnjad, što se koči Časkom pred klanje, al' u redu bliže Korak po korak mirno k nožu stiže... I.G. Kovačić (Jama, 1943.)

Željko Poljak

Moj je članak nekoga toliko povrijedio da je zatražio od državnog od- vjetništva pokretanje postupka protiv mene zbog „raspirivanja nacionalne mržnje“. Istim se riječima požalio na moj članak i dr. B. Vrbica iz Dubrovnika protestnim pismom od 30. prosinca 2001. tadašnjem predsjedniku Ko- more (kopiju čuvam u svojoj arhivi) u kojem je napisao i ovo: „Strašno je to kad čovjek na kraju svog životnog puta ostavlja mladim genera- cijama u nasljeđe mržnju, mržnju i samo mržnju“. Moja je poruka bila upravo suprotna: „Strah i oprez, ali ne mržnja!“. I to sam u tekstu nekoliko puta ponovio. Osobito ga je pogodio moj apel da Hrvati uvijek trebaju, uz Bibliju, imati kao podsjetnik i „Jamu“ Ivana Gorana Kovačića. Policija je od tužiteljstva dobila zadatak da provede istragu i zato me telefonom pozvala na obavijesni razgovor. Još sam bio pod dojmom užasa i otresito sam odgovorio da neću doći, ali i dodao da ću ih primiti u svom stanu ako žele sa mnom razgovarati. Policajac me upozorio na zakonske posljedice, što je bilo kao ulje u vatru pa sam mu povišenim glasom odgovorio neka me, ako žele, odvedu na policiju s lisicama na rukama. Na kraju su policajci ipak došli k meni, a odužio sam im se

FLEXI BENEFIT je moderna verzija klasičnog životnog osiguranja kojom su ujedinjene zaštita (kroz pokriće osiguranih rizika, čime se jamči materijalna sigurnost Vaših najmilijih) i štednja (kroz isplatu osigurane ugovorene svote uvećane za pripisanu dobit* pri isteku).

Prednosti programa FLEXI BENEFIT:

• kombinirajte svoje svote osiguranja • ostvarite pravo na predujam • prilagodite obroke premije • promijenite parametre police u slučaju promjene životnih okolnosti • odaberite i dodatna pokrića • Vaša sredstva su sigurna i ne podliježu porezima na štednju • koristite kao jamstvo otplate kredita u banci A P BN ON SE U O D P A

POSEBNA PONUDA ZA ČLANOVE HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE: popust od 25% na A

premiju Flexi Beneﬁt programa u prvoj godini osiguranja. Akcija traje do 31.12.2016. % Č

-25 A N

V E

KONTAKT INFO TELEFON 01/3718-894 POSEBNA LINIJA ZA VAS

KONTAKT MAIL [email protected] www.wiener.hr

LIJEČNIČKE*Pripisana NOVINE dobit 154 ovisi 11 o/ 2016ﬁnancijskim rezultatima poslovanja i nije zajamčena. 99 K KAALENLDENDARAR STRUČNO STG USAVRRUČŠAVANJANOG USAVRŠAVANJA kratice prijava Kongresa, simpozija i predavanja Molimo organizatore da stručne skupove prijavljuju putem on-line obrasca za prijavu skupa koji je dostupan na web stranici AMZH Akademija medicinskih znanosti Hrvatske liječničke komore (www. hlk.hr – rubrika „Prijava stručnog skupa“). HAZU Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Za sva pitanja vezana uz ispunjavanje on-line obrasca i pristup informatičkoj aplikaciji stručnog usavršavanja, možete se HD, genitiv HD-a Hrvatsko društvo obratiti u Komoru, gđi Fulvii Akrap, na broj telefona: 01/4500 843, u uredovno vrijeme od 8,00 – 16,00 sati, ili na e-mail: fulvia. [email protected] HLK, genitiv HLK-a Hrvatska liječnička komora Za objavu obavijesti o održavanju stručnih skupova u Kalendaru stručnog usavršavanja „Liječničkih novina“,molimo HLZ, gen. HLZ-a Hrvatski liječnički zbor organizatore da nam dostave sljedeće podatke: naziv skupa, naziv organizatora, mjesto, datum održavanja skupa, ime i HZIZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo prezime kontakt osobe, kontakt telefon, fax, e-mail i iznos kotizacije. KB Klinička bolnica Navedeni podaci dostavljaju se na e-mail: [email protected]. Uredništvo ne odgovara za podatke u ovom Kalendaru jer su tiskani onako kako su ih organizatori dostavili. KBC Klinički bolnički centar Organizatori stručnih skupova koji se održavaju u Republici Hrvatskoj, mogu skupove prijaviti i Europskom udruženju MEF, genitiv MEF-a Medicinski fakultet liječnika specijalista (UEMS – Union Européenne des Medécins Spécialistes – European Union of Medical Specialists) radi MZ Ministarstvo zdravlja RH međunarodne kategorizacije i bodovanja (European CME Credits, ECMECs). Uvjeti i način prijave kao i sve druge potrebne informacije o međunarodnoj akreditaciji skupova, dostupni su putem sljedećeg linka: OB Opća bolnica http://www.uems.eu/uems-activities/accreditation/eaccme PZZ Primarna zdravstvena zaštita Detaljan i dnevno ažuriran raspored stručnih skupova nalazi se na SB Specijalna bolnica web stranici www.hlk.hr - „Raspored stručnih skupova“.

ZypAdhera – elementi sveobuhvatnog liječenja shizofrenih Zdravlje i zdravstvena zaštita migranata – radionica bolesnika za trajno dobru perspektivu za zdravstvene djelatnike multidisciplinarnih timova u STUDENI Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavništvo u RH prihvatilištima Zagreb, 10.11.2016. HZJZ Suvremena saznanja o laktaciji i dojenju Diana Prskalo Čule, tel.: 01/2350-999, Zagreb, 10.-11.11.2016. Medicinski fakultet Split e-mail: [email protected] [email protected] Split, 09.11.-10.12.2016. Irena Zakarija-Grković, tel.: 021/557-823, Suvremeni pristup u liječenju KOPB-a Edukal 2016 e-mail: [email protected] Novartis Hrvatska d.o.o. Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije 2000,00kn za cijeli tečaj za polaznike iz RH i Slovenije, Valpovo, 10.11.2016. životne dobi, Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolesti 1000,00kn za polaznike iz BiH, Crne Gore, Makedonije i Srbije Iva Kovačić, mob.: 091/4550-779, e-mail: [email protected] Zagreb, 10.-11.11.2016. Prof.dr.sc. Ninoslav Mimica, tel.:01/3780-678, e-mail: klinika@ 4. Medis In Vent Terapijski pristup najčešćim gastroenterološkim bolnica-vrapce.hr Medis Adria d.o.o. dijagnozama u obiteljskoj medicini 750,00/850,00kn Split, 10.11.2016. Krka farma d.o.o. Nikolina Habuš Redžić, tel.: 01/2303-446, Višnjan, 10.11.2016. 3. kongres HD za tumore glave i vrata smeđ.sud. e-mail: [email protected] Jana Jadrejčić, mob.: 099/2470-364, e-mail: jana.jadrejcic@ HD za tumore glave i vrata, Filida – putnička agencija krka.biz Edukativne radionice za liječnike obiteljske medicine Tuheljske Toplice, 10.-12.11.2016. Ivan Prgomet, tel.: 01/4616-520, e-mail: [email protected] Alkaloid Jačanje suradnje školske medicine i škola u prilagodbi 1000,00/500,00kn Dubrovnik, 10.11.2016. ispitne tehnologije na državnoj maturi za učenike s Lidija Suić, mob.: 099/6157-019, e-mail: [email protected] teškoćama u razvoju i težim oboljenjima XXX. Perinatalni dani „Ante Dražančić” HZJZ HD za perinatalnu medicinu HLZ-a Kontrola čimbenika kardiovaskularnog rizika i važnosti Zagreb, 10.11.2016. liječenja u svrhu smanjenja progresije bolesti Dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, dr.med., mob.: 091/7613-014 Zagreb, 10.-12.11.2016. Mylan EPD d.o.o. e-mail: [email protected] Dr.sc. Josip Juras, dr.med., mob.: 098/668-305, Zagreb, 10.11.2016. e-mail: [email protected] Mihaela Kostelac, tel.: 01/2358-581, Alogliptin: Novi dokazi učinkovitosti i sigurnosti u liječenju Specijalisti 1100,00kn, specijalizanti 700,00kn, e-mail: [email protected] šećerne bolesti tipa 2 u odraslih bolesnika primalje 600,00kn, umirovljenici 300,00kn, osobe u pratnji i sponzorsko osoblje 800,00kn Abilify Maintena – očuvanje funkcionalnosti oboljelih od Takeda Pharmaceuticals Croatia doo shizofrenije onda kada je najvažnije Zagreb, 10.11.2016. Tečaj osposobljavanja kandidata za nacionalne instruktore Lundbeck Croatia d.o.o. Snježana Vodopija Sirovatka, mob.:091/2335-603, Hrvatski zavod za hitnu medicinu Osijek, 10.11.2016. e-mail: [email protected] Goran Nikšić, mob.: 099/4329-493, e-mail:[email protected] Krapinske Toplice, 10.-12.11.2016. Ceftolozan tazobactam (Zerbaxa) – novi izbor u liječenju Ana Stipetić, 01/4677-362 Mehanička profilaksa duboke venske tromboze infekcija uzrokovanih gram negativnim bakterijama HLZ, HD za anesteziologiju i intenzivno liječenje Merck Sharp & Dohme d.o.o. Uloga epidemiološkog tima u antirabičnoj zaštiti Zagreb, 10.11.2016. Rijeka, 10.11.2016. ZJZ županije Istarske Jadranka Radnić Salijevski, mob.: 091/5097-154, Nives Štanfelj Arh, mob.: 091/6611-395, Pula, 11.11.2016. e-mail: [email protected] e-mail: [email protected] Lorena Lazarić Stefanović, tel.: 052/529-000

100 Organizatori stručnih skupova koji se održavaju u Republici Hrvatskoj, mogu skupove prijaviti i Europskom udruženju liječnika specijalista (Union Européenne des Medécins Spécialistes – European Union of Medical Specialists) radi međunarodne kategorizacije. Uvjeti i način prijave kao i sve druge potrebne informacije o međunarodnoj akreditaciji skupova, dostupni su putem slijedećeg linka: http://www.uems.eu/uems-activities/accreditation/eaccme 2016.

Praktične vještine za pisanje stručnih publikacija 2. hrvatski simpozij medicinskog prava Trening radnika izvanbolničke HMS za doktore medicine i Paul Hartmann d.o.o. Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu medicinske sestre/tehničare Zagreb, 11.11.2016. Vodice, 11.-13.11.2016. Zavod za hitnu medicinu zadarske županije Maja Čalić, mob.: 091/4454-427 Renata Bašić Mijatović, tel.: 021/393-548, Zadar, 13.-15.11.2015. e-mail: [email protected] Frane Ćosić, mob.: 091/4445-578, e-mail: [email protected] Cjeloviti pristup liječenju melanoma 640,00kn/800,00kn Novartis Hrvatska d.o.o. Principi bezglutenske prehrane – prednosti i nedostaci Zagreb, 11.11.2016. Ultrazvukom vođena regionalna anestezija Udruga Medikus Ana Maretić, tel.: 01/6274-235, mob.: 091/4550-788, MEF Sveučilišta u Rijeci Zagreb, 14.11.2016. e-mail: [email protected] Rijeka, 11.-13.11.2016. Dr. Vesna Vučičević, mob.: 091/5044-766, e-mail: [email protected] Ana Blagaić, dr.med., tel.: 051/218-407, 13. radionica – Algoritmi u gastrointestinalnoj endoskopiji i e-mail: [email protected] Novi trendovi u liječenju glaukoma endoskopskom ultrazvuku 3200,00kn HLZ Hrvatsko gastroenterološko društvo, O-tours d.o.o. Zagreb, 11.11.2016. 4. Međunarodni kongres nutricionista Osijek, 14.11.2016. Jasenka Duvnjak, tel.: 01/2442-398, e-mail: [email protected] Udruga Nutricionizam Balans, Hrvatski zbor nutricionista, Vedran Zubčić, dr.med., mob.: 09175108-988, 800,00kn Hrvatski akademski centar primijenjenog nutricionizma i British e-mail: [email protected] Dietetic Association Respiracijske infekcije Zadar, 11.-13.11.2016. Jačanje suradnje školske medicine i škola u prilagodbi ispitne Hrvatsko torakalno društvo Andrea Gvozdanović, mob.: 091/5034-268, tehnologije na državnoj maturi za učenike s teškoćama u Zagreb, 11.11.2016. e-mail: [email protected] razvoju i težim oboljenjima Adrijana Komljenović, tel.: 01/4550-299, 679,00kn HZJZ e-mail: [email protected] Osijek, 14.11.2016. 500,00kn Osnove palijativne medicine Dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, dr.med., mob.: 091/7613-014 CEPAMED, MEF Sveučilišta u Zagrebu e-mail: [email protected] XIII. radionica: Algoritmi u gastrointestinalnoj endoskopiji i Zagreb, 11.-26.11.2016. endoskopskom ultrazvuku Barbara Kalenić, mob.: 099/4520-222, e-mail: [email protected] Zajedno u liječenju alkoholizma Hrvatski zavod za telemedicinu 1000,00/3000,00kn OB Karlovac, Odjel za psihijatriju Karlovac, Sisak, Bjelovar, Vinkovci, Našice, Virovitica, Ogulin, Karlovac, 15.11.2016. Koprivnica, Knin, Čakovec, Zagreb – 11.11.2016. Sportske ozljede Igor Salopek, dr.med., mob.: 098/1986-515, Jagoda Madunić, tel.:01/5496-086, e-mail:[email protected] Specijalna bolnica Akromion e-mail: [email protected] Split, 12.11.2016. Primjena mjera prisile s medicinskog i pravnog aspekta kod Nikola Čičak, mob.: 095/2587-479, Bolnica „Vrapče“ kao učilište agresivnog i nesuradljivog bolesnika e-mail: [email protected] Klinika za psihijatriju Vrapče KBC Rijeka, Klinika za psihijatriju Zagreb, 15.11.2016. Rijeka, 11.11.2016. XXIV. Savjetovanje o perinatalnome mortalitetu za Republiku Tina Šubat Lazinica, tel.: 051/333-323, Hrvatsku Jasna Bolić, tel.: 01/3780-600, e-mail: [email protected] HLZ, HDPM e-mail: [email protected] 200,00kn+PDV Zagreb, 12.11.2016. Dr.sc. Josip Juras, mob.: 098/668-305, Jačanje suradnje školske medicine i škola u prilagodbi ispitne AO trauma course – upper extremity symposium e-mail: josip [email protected] tehnologije na državnoj maturi za učenike s teškoćama u Filida – putnička agencija razvoju i težim oboljenjima Zagreb, 11.-12.11.2016. Dijagnostika i liječenje psorijaze i hidradenitis suppurativa HZJZ Tatjana Mrzljak, mob.: 098/9828-478, e-mail: tajana@filidatravel. Abbvie d.o.o. Zagreb, 15.11.2016. hr Rijeka, 12.11.2016. Dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, dr.med., mob.: 091/7613-014 1490,00kn Adriano Baručić, mob.: 098/308-772, e-mail: adriano.barucic@ e-mail: [email protected] abbvie.com Hitna medicina 3. hrvatski gerontološki i gerijatrijski kongres s međ.sud. HD za hitnu i internističku intenzivnu medicinu i OŽB Vukovar i Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj HLZ, HD za gerontologiju i gerijatriju, Ref. Centar MZ RH za zaštitu Bolnica hrvatskih veterana nesreći zdravlja starijih osoba – Centar za zdravstvenu gerontologiju NZJZ Vukovar, 11.-12.11.2016. Hrvatski Crveni križ Grada Zagreba „Dr. Andrija Štampar“, Gradski ured za zdravstvo Jasmina Jelisavac, tel.: 032/452-011, mob.: 091/4521-187, Zagreb, 12.11.2016. Grada Zagreba, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s e-mail: [email protected] Ana Mikulčić, tel.: 01/4655-814/128, invaliditetom Grada Zagreba, Razred za medicinske znanosti HAZU e-mail: [email protected], [email protected] Opatija, 15.-17.11.2016. Transkranijska dopler sonografija u djece 800,00kn [email protected], Studio Hrg d.o.o., MEF Sveučilišta u Zagrebu tel.: 01/6183-140, e-mail: [email protected], Zagreb, 11.-12.11.2016. EKG u obiteljskoj medicini Dr. Katarina Vulin, mob.: 098/9067-579, Društvo nastavnika opće/obiteljske medicine www.gerontology2016.com; e-mail: [email protected] Zagreb, 12.-13.11.2016. www.stampar.hr/gerontologija 2000,00kn Dr.sc. Ksenija Kranjčević, mob.: 091/5612-684, 1800,00kn e-mail: [email protected] AO trauma course – Basic Principles in Operative Fracture 300,00kn Tumori probavnoga sustava: rak debelog crijeva Management for Surgeons HAZU, Razred za medicinske znanosti, MEF Sveučilišta u Zagrebu, Filida – putnička agencija Laboratorijska medicina – Hrvatska medicina 21. stoljeća Katedra za kliničku onkologiju i KBC „Sestre milosrdnice“, Klinika Zagreb, 11.-13.11.2016. MEF Sveučilišta u Zagrebu, HD za laboratorijsku medicinu za onkologiju i nuklearnu medicinu Tatjana Mrzljak, mob.: 098/9828-478, e-mail: tajana@filidatravel. Zagreb, 12.11.-03.12.2016. Zagreb, 16.11.2016. hr Vesna Kušec, tel.: 01/2367-254, e-mail: [email protected] Prof.dr.sc. Antonio Juretić, e-mail: [email protected] 4790,00kn 300,00kn

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 101 K KAALENLDENDARAR STRUČNO STG USAVRRUČŠAVANJANOG USAVRŠAVANJA

Sindrom iritabilnog crijeva, dijagnostički postupci te Zdravlje i zdravstvena zaštita migranata – radionica za Pretrage uz bolesnika – izazov za laboratorijsku medicinu terapijske opcije i pristup pacijentima s ovim problemom zdravstvene djelatnike Hrvatska komora medicinskih biokemičara Mylan EPD d.o.o. HZJZ Zagreb, 19.11.2016. Sveti Križ Začretje, 16.11.2016. Zagreb, 18.11.2016. Sandra Burić, tel.: 01/4572-927, e-mail: [email protected] Mihaela Kostelac,tel.: 01/2358-581, [email protected] 875,00/500,00kn e-mail: [email protected] Nove spoznaje u dječjoj kardiokirurgiji, hematologiji i Tjelesna aktivnost i mentalno zdravlje Suvremeni dometi torakalne kirurgije onkologiji NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ AMZH Podružnica Split BTM Pharma d.o.o. Zagreb, 19.11.2016. Split, 16.11.2016. Zagreb, 18.11.2016. Meštrić Anita, tel.: 01/4696-168, e-mail: anita.mestric@stampar. Prof.dr.sc. Miro Morović, mob.: 098/388-078, Pavel Pisarović, mob.: 091/2724-727, hr e-mail: [email protected] e-mail: [email protected] 300,00kn

Suvremeni pristup u liječenju depresije i Nutritivna procjena Europski dan svjesnosti o antibioticima Symposium on Knee Ligament Injuries bolesnika KBC Zagreb, Klinički zavod za kliničku i molekularnu HD za sportsku traumatologiju i artroskopiju Belupo mikrobiologiju Lovran, 19.11.2016. Sisak, 16.11.2016. Zagreb, 18.11.2016. Radovan Mihelić, mob.: 091/5045-030, Vesna Šuker, mob.: 098/404-043, e-mail: [email protected] Doc.dr.sc. Zrinka Bošnjak, tel.: 01/2367-318, e-mail: [email protected] e-mail: [email protected] Cijepljenjem protiv raka 3. hrvatski simpozij o raku jajnika s međ.sud. NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ Edukativne radionice za liječnike obiteljske medicine Zagreb, 16.11.2016. Hrvatsko ginekološko onkološko društvo Alkaloid Zagreb, 19.11.2016. Dr. Marina Kuzman, tel.: 01/4696-354, Plitvička Jezera, 18.- 19.11.2016. e-mail: [email protected] Ivona Belamarić, „Spektar putovanja“ d.o.o., tel.: 01/4862-608, Lidija Suić, mob.: 099/6157-019, e-mail: [email protected] e-mail: [email protected] 400,00kn Prevencija i nutritivna terapija – ključ snažnog imuniteta za 2. hrvatski kongres menopauzalne medicine najmlađe HD za menopauzu Salvus d.o.o. SEŠMEK Servierova škola medicinskog komuniciranja u Zagreb, 18.-19.11.2016. Osijek, 16.11.2016. hipertenziji Contres Projekti d.o.o., Maja Orsag, mob.: 091/3330-734, Sandra Rukovanjski, mob.: 099/2192-879, Servier Pharma d.o.o. e-mail: [email protected] e-mail: [email protected] Osijek, 19.11.2016. 800,00kn Ivana Fabić, tel.:01/3016-227, e-mail:[email protected] Jačanje suradnje školske medicine i škola u prilagodbi ispitne Škola hitne medicine – Modul 3; Akutna stanja u abdomenu tehnologije na državnoj maturi za učenike s teškoćama u SEŠMEK Servierova pkola medicinske komunikacije u HLZ, HD za hitnu medicinu razvoju i težim oboljenjima hipertenziji Zagreb, 18.-19.11.2016. HZJZ Servier Pharmad.o.o. Doc.dr.sc. Višnja Nesek Adam, prim.dr.med., tel.: 01/3712-359, Rijeka, 16.11.2016. Nedelišće, 19.11.2016. e-mail: [email protected] Dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, dr.med., mob.: 091/7613-014 Mirjana Golenja, mob.: 091/6551-556, Specijalizanti 650,00kn/550,00kn članovi HLZ HDHM, dr.med. e-mail: [email protected] e-mail: [email protected] 1000,00kn/članovi HLZ HDHM 700,00kn 4. kongres Hrvatskog društva za sigurnost pacijenta s međ. Trening obnove stečenih znanja i vještina za doktore medicine Tečaj za zdravstvene djelatnike o promicanju dojenja sud. i medicinske sestre/tehničare izvanbolničke hitne medicinske MEF Sveučilišta u Zagrebu HD za sigurnost pacijenta službe Zagreb, 17.11.2016. Zagreb, 18.-19.11.2016. Doc.dr.sc. Anita Pavičić Bošnjak, mob.: 091/3712-256 Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije Nikolina Pandžić, bacc.oec., tel.: 01/2305-444, Zadar, 19.-20.11.2016. e-mail: [email protected] Frane Ćosić, mob.: 091/4445-578, e-mail: [email protected] 450,00kn doktori, 300,00kn medicinske sestre Mozak & srce (neurokardiologija) – state of the art MEF Sveučilišta u Osijeku Osijek, 18.-19.11.2016. Perkutane drenaže kod akutnog kolecistitisa XII. Znanstveno stručni simpozij: „Ratna bolnica Vukovara Zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Split 1991. – dr. Juraj Njavro“ Bojan Popović, mob.: 091/6259-568, Split, 21.11.2016. OŽB Vukovar, Bolnica hrvatskih veteran, Udruga hrvatskih liječnika e-mail: [email protected] Prof.dr.sc. Ante Buča, tel.: 021/556-243 dragovoljaca 90.-91. 700,00/500,00kn Vukovar, 17.11.2016. Reanimacija odraslih osoba Dr. Štefan Biro, tel.: 032/452-111, mob.: 091/4521-185, Jesenji stručni sastanak 2016 e-mail: [email protected] HLZ, HD za medicinu rada Zavod za hitnu medicinu Brodsko posavske županije Karlovac, 18.-20.11.2016. Slavonski Brod, 21.11.2016. Bazal oral terapija – BOT – Koji bazalni inzulin odabrati? (NPH, Nada Strikić, mob.: 098/9741-955, e-mail: nada.strikic@gmail. Branka Bardak, mob.: 095/3850-001, e-mail: bardakb18@gmail. glargin, detemir ili degludek) com com Salvus d.o.o. Zagreb, 17.11.2016. Periferna aterosklerotska bolest Trening za radnike izvanbolničke hitne medicinske službe Nenad Jelavić, mob.: 099/3969-865, HLZ, HD za vaskularnu kirurgiju Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije e-mail: [email protected] Zagreb, 19.11.2016. Split, 21.-24.11.2016. Ivan Cvjetko, mob.: 095/8169-904 Radmila Majhen Ujević, mob.: 098/9480-943, Debljina i poremećaji u jedenju – lice i naličje istog problema e-mail: [email protected] MEF Sveučilišta u Zagrebu, KBC „Sestre milosrdnice“, Klinika za 3. hrvatski simpozij o raku jajnika pedijatriju Hrvatsko ginekološko onkološko društvo (HGOD) Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvuka Zagreb, 18.11.2016. Zagreb, 19.11.2016. Klinika za traumatologiju, „Spektar putovanja“ d.o.o. Dr. Marija Požgaj Šepec, mob.: 099/3787-280, Prof.dr.sc. Vlastimir Kukura, tel.: 01/2253-430, Zagreb, 21.-25.11.2016. e-mail: [email protected] e-mail: [email protected], www.hgod.hr Dr. Dina Miklić, dr. Vera Rakić Eršek, mob.: 098/235-713 300,00/200,00kn 400,00kn učesnici, 200,00kn umirovljeni liječnici i specijalizanti 3500,00kn

102 Organizatori stručnih skupova koji se održavaju u Republici Hrvatskoj, mogu skupove prijaviti i Europskom udruženju liječnika specijalista (Union Européenne des Medécins Spécialistes – European Union of Medical Specialists) radi međunarodne kategorizacije. Uvjeti i način prijave kao i sve druge potrebne informacije o međunarodnoj akreditaciji skupova, dostupni su putem slijedećeg linka: http://www.uems.eu/uems-activities/accreditation/eaccme 2016.

Ultrazvuk kukova u otkrivanju RPK – razvojnog poremećaja Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015-2030 Futur Z – FATE BASIC kuka Healthcare Reunion HLZ, HD za anesteziologiju i intenzivno liječenje Kuća zdravlja HD za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku HLZ-a i Udruga Rijeka, 26.11.2016. Zagreb, 21.-26.11.2016. poslodavaca u zdravstvu Dino Mijatović, dr.med., mob.: 091/9584-854, Dr. Gordana Miličić, mob.: 091/4600-108, Opatija, 24.-27.11.2016. e-mail: [email protected] 800,00kn e-mail: [email protected] Željko Rotim, tel.: 01/2004-674, e-mail: [email protected] 5000,00kn Za sudjelovanje 1980,00kn, za članove UPUZ-a, KOHOM-a, Bagatin Akademija: Razvoj mekih vještina u zdravstvenom Udruge koncesionara, liječnike dentalne medicine 1550,00kn, za sektoru Ultrazvuk u ginekologiji i porodništvu medicinske sestre 500,00kn Poliklinika Bagatin Klinika za ginekologiju i porodništvo KB „Sveti Duh“ Zagreb, 26.11.2016. Zagreb, 21.11.-16.12.2016. 4. znanstveni sastanak „Tumori prostate“ Monika Pokrajčić, stručni suradnik u ljudskim potencijalima, Biserka Milić, tajnica tečaja, tel.: 01/3712-317, Zaklada Onkologija, HAZU mob.: 098/9516-090, e-mail: [email protected] mob.: 091/3713-054, e-mail: [email protected] Zagreb, 25.11.2016. 1200,00kn+PDV 10000,00kn Žuti mačak d.o.o., Sandra Šutić, mob.: 098/360-155, e-mail: [email protected] SEŠMEK Servierova škola medicinskog komuniciranja u Sindrom iritabilnog crijeva (SIC),dijagnostički postupci te 500,00kn hipertenziji i dislipidemiji terapijske opcije i pristup pacijentima s ovim problemom Servier Pharma d.o.o. Mylan EPD d.o.o. Hitna stanja u dermatovenerologiji Zagreb, 26.11.2016. Ivana Fabić, tel.:01/3016-227, e-mail: [email protected] Zagreb, 22.11.2016. MEF Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za dermatovenerologiju; KBC Mihaela Kostelac, tel.: 01/2358-581, Zagreb, Klinika za dermatologiju Pain, Onkološka bol e-mail: [email protected] Zagreb, 25.-26.11.2016. Hrvatsko društvo za liječenje boli Gordana Dučkić, tel.: 2368-915, Zagreb, 26.11.2016. Cijepljenjem protiv raka e-mail: [email protected] Andrea Mršo, tel.: 031/511-502, NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ 500,00kn za specijaliste, 300,00kn za specijalizante e-mail: [email protected] Zagreb, 23.11.2016. Dr. Marina Kuzman, tel.: 01/4696-354, Obuka za obnavljanje znanja iz zrakoplovne medicine FATE ADVANCED e-mail: [email protected] Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo HLZ, HD za anesteziologiju i intenzivno liječenje Zagreb, 25.-26.11.2016. Rijeka, 27.11.2016. Xarelto – klinički podaci Mr.sc. Zoran Lolić, dr.med., mob.: 098/449-522, Dino Mijatović, dr.med., mob.: 091/9584-854, Bayer d.o.o. e-mail:[email protected] e-mail: [email protected] 800,00kn Slavonski Brod, 24.11.2016. Advanced Paediatric Life Support Dr. Ivan Šopf, mob.: 091/6077-904, Sekcija za pedijatrijsku hitnu i intenzivnu medicinu Hrvatskog 18. Hrvatski poslijediplomski tečaj ginekološke kirurgije i e-mail:[email protected] pedijatrijskog društva endoskopije s međ.sud. I. ktg. – „Kurt Semm” Split, 25.-27.11.2016. HD za ginekološku endoskopiju HLZ, OB Zabok i bolnica hrvatskih Liječenje akutnog infarkta miokarda u KBC „Sestre Dr. Julije Meštrović,mob.:098/432-590 veterana i OB Karlovac Milosrdnice“ u sklopu mreže primarne perkutane koronarne 2300,00kn Zabok, Karlovac, 28.11.-02.12.2016. intervencije Prof.dr.sc. Miroslav Kopjar, mob.: 091/4240-007, Radna skupina za akutni koronarni sindrom Hrvatskog Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015 - 2030 - FUTUR Z e-mail: [email protected], dr. Igor Maričić, kardiološkog društva, Klinika za kardiologiju KBC „Sestre HEALTHCARE REUNION e-mail: [email protected] milosrdnice“ Udruga poslodavaca u zdravstvu i HD za poslovnu etiku i 7600,00kn Zagreb, 24.11.2016. zdravstvenu ekonomiku HLZ-a Marin Pavlov, mob.: 099/3787-081, Opatija, 25.-27.11.2016. Bakterijske antropozoonoze u ptica – kako nam zapravo e-mail: [email protected] Conventus Credo d.o.o., tel.: 01/4854-696, fax.: 01/4854-580, prijete? Akademija medicinskih znanosti Hrvatske e-mail: [email protected] Zagreb, 29.11.2016. Virusni hepatitisi Kotizacija za sudionike članove UPUZ-a, KOHOM-a, Udruge Carmen Ciberlin, tel.: 01/4828-662, e-mail: [email protected] NZJZ Primorsko-goranske županije koncesionara, liječnike dentalne medicine 1550,00kn, za Rijeka, 24.11.2016. medicinske sestre 550,00kn do 31.08.2016. i 750,00kn od Interaktivni okrugli stol kompanije GlaxoSmithKline Dorotea Gastović-Bebić, tel.: 051/358-786, 31.08.2016. GlaxoSmithKline mob.: 091/1207-628, Split, 29.11.2016. e-mail:[email protected] Edukacijske vježbe za doktore medicine i medicinske sestre- Ana Slavikovski, mob.: 099/3132-472, tehničare izvanbolničke hitne medicinske službe e-mail: [email protected] Prevencija i nutritivna terapija – ključ snažnog imuniteta za Zavod za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije najmlađe Slavonski Brod, 25.-27.11.2016. Mirabegron – prvi u klasi, snažan i selektivan, agonist beta Salvus d.o.o. Branka Bardak, mob.: 095/3850-001, e-mail: bardakb18@gmail. 3 – adrenergičkih receptora u liječenju PAMM-a Split, 24.11.2016. com Astellas d.o.o. Jurica Govorko, mob.: 091/2195-367, 1500,00kn Zagreb, 29.11.2016. Domagoj Lazić, mob.: 099/6025-090, e-mail: [email protected] e-mail: [email protected] Konstipacija u teoriji i praksi: Od obiteljskog liječnika i Prijeoperacijski pregled bolesnika i uloga obiteljskog gastroenterologa do kirurga Denosumab: mehanizam djelovanja i rezultati dugotrajne liječnika Hrvatsko gastroenterološko društvo primjene HLZ, Podružnica Split Zagreb, 26.11.2016. Amgen d.o.o. Split, 24.11.2016. Doc.dr.sc. Rosana Troskot Perić, mob.: 091/3213-993, Rijeka, 29.11.2016. Marija Radman Livaja, tel.: 021/348-033, mob.: 091/4570-057 e-mail: [email protected] Klaudija Hajnić Burazer, mob.: 091/4550-592, e-mail: [email protected] 400,00kn e-mail: [email protected]

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 103 K KAALENLDENDARAR STRUČNO STG USAVRRUČŠAVANJANOG USAVRŠAVANJA

11. kongres Hrvatskog društva za transplantacijsku medicinu HD za transplantacijsku medicinu PROSINAC PROSINAC Zagreb, 02.-03.12.2016. 2017. Dr.sc. Danko Mikulić, dr.med., tel.: 01/2431-390 e-mail: [email protected], www.hdtm.hr Mirabegron – prvi u klasi, snažan i selektivan, agonist beta Specijalisti 1000,00kn (rana kotizacija do 01.11.2016.) 1500,00kn VELJAČA 3 – adrenergičkih receptora u liječenju PAMM-a (kasna), specijalizanti 500,00kn; medicinske sestre i tehničari – Astellas d.o.o. članovi HUMS-a – 700,00kn, ostali 800,00kn Zagreb, 01.12.2016. HTI konferencija Domagoj Lazić, mob.: 099/6025-090, Akupunktura u liječenju boli Wellness Dalmacija Rovinj, 28.02.-02.03.2017. e-mail: [email protected] HD za liječenje boli HLZ-a Osijek, 02.-04.12.2016. Hrvoje Tolić, mob.: 091/7385-436, e-mail: hrvoje.tolic@hticonference. Andrea Mršo, tel.: 031/511-502, com Motorički profil dojenčeta 699EUR Akademija za razvojnu rehabilitaciju e-mail: [email protected] Zagreb, 01.-02.12.2016. 3500,00kn Silvija Philipps Reichherzer, mob.: 091/6677-643, e-mail: [email protected] Gdje smo u neurologiji 2016? Medicina temeljena na OŽUJAK OŽUJAK 2000,00kn dokazima KBC Sestre milosrdnice, Klinika za neurologiju i HD za 8. međunarodni kongres Društva nastavnika opće/obiteljske neurovaskularne poremećaje HLZ-a Ultrazvučna dijagnostika vezikoureteralnog refluksa u djece medicine – Bolesnik s bolestima mokraćnog sustava – što povezuje Zagreb, 03.12.2016. HD za ultrazvuk u medicini i biologiji i Poliklinika za dječje bolesti bubreg i srce? Prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes, tel.: 01/3787-740, Zagreb, 01.-02.12.2016. Društvo nastavnika opće/obiteljske medicine e-mail: [email protected] Zagreb, 09.-12.03.2017. Andrea Cvitković Roić, mob.: 091/5319-808, Doc.dr.sc. Jasna Vučak, tel./fax.: 023/393-533, mob.: 098/272-787, e-mail: [email protected] SEŠMEK Servierova škola medicinskog komuniciranja u e-mail: [email protected] 3000,00kn hipertenziji i dislipidemiji 1800,00kn Servier Pharma d.o.o. European School of Pathology – Zagreb Edition 2016 – Update Split, 03.12.2016. 4. hrvatski kongres o hipertenziji s međ.sud. in Soft Tissue Tumors Ivana Fabić, tel.: 01/3016-227, e-mail:[email protected] HD za hipertenziju MEF Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za patologiju Poreč, 30.03.-02.04.2017. Zagreb, 01.-03.12.2016. Nova era „drug-eluting“ tehnologije u perifernim Ana Jelaković, dr.med., mob.: 091/3399-669, e-mail: [email protected] Marija Milković Periša, mob.: 091/5110-264 intervencijama 1000kn do 31.12.2016.; 1200,00kn nakon 31.12.2016.; 500,00kn za 180,00EUR/1300,00kn OB Varaždin specijalizante i medicinske sestre/tehničare Varaždin, 03.12.2016. Transkranijska dopler sonografija u djece Prim. Andrej Pal, dr.med., mob.: 098/241-188, Akademija za razvojnu rehabilitaciju e-mail: [email protected] SVIBANJ Zagreb, 01.-31.12.2016. Silvija Philipps Reeichherzer, mob.:091/6677-643, SEŠMEK Servierova škola medicinskog komuniciranja u e-mail:[email protected] 6. hrvatski dijabetološki kongres / 80. dani dijabetologa hipertenziji i dislipidemiji HD za dijabetes i bolesti metabolizma 8000,00kn Servier Pharma d.o.o. Poreč, 11.-14.05.2017. Zagreb, 03.12.2016. Doc.dr.sc. Dario Rahelić, mob.: 091/5156-576 18. simpozij HD za ginekološku endoskopiju HLZ: Kontroverze Ivana Fabić, tel.: 01/3016-227, e-mail: [email protected] u minimalnoj invazivnoj ginekološkoj kirurgiji 800,00kn HD za ginekološku endoskopiju HLZ, OB Zabok i bolnica hrvatskih Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvuka veterana i OB Karlovac, Odjel ginekologije i opstetricije 8. KOHOM kongres Klinika za traumatologiju, „Spektar putovanja“ d.o.o. Karlovac, 02.12.2016. Koordinacija hrvatske obiteljske medicine Prof.dr.sc. Miroslav Kopjar, mob.: 091/4240-007, Zagreb, 05.-09.12.2016. Šibenik, 18.-21.05.2017. e-mail: [email protected], doc.dr.sc. Rajko Fureš, Dr. Dina Miklić, dr. Vera Rakić Eršek, mob.: 098/235-713 Conventus Credo d.o.o., tel.: 01/4854-696, fax.:01/4854-580, mob.: 098/2519-666 i dr. Željko Štajcar, mob.: 098/246-062 3500,00kn e-mail: [email protected] 700,00kn specijalisti, 500,00kn specijalizanti, Rana kotizacija, do 20.03.2017. – Članovi KOHOM-a 1600,00kn; Nečlanovi umirovljenici: besplatno Nove mogućnosti u liječenju PAMM-a KOHOM-a 1800,00kn; Osoba u pratnji 500,00kn; Specijalizanti članovi Astellas d.o.o. KOHOM-a – 500,00kn; Specijalizanti nečlanovi KOHOM-a – 600,00kn; Aortna stenoza – 3. simpozij Radne skupine za bolesti srčanih Zadar, 06.12.2016. Umirovljenici 600,00kn; Studenti 400,00kn; Medicinske sestre 500,00kn zalistaka Hrvatskog kardiološkog društva s međ.sud. Goran Strmo, mob.: 091/4550-781, Kasna kotizacija, od 20.03.2017. – Članovi KOHOM-a 1800,00kn; Radna skupina za bolesti srčanih zalistaka Hrvatskog kardiološkog e-mail: [email protected] Nečlanovi KOHOM-a 2000,00kn; Specijalizanti članovi KOHOM-a – društva 600,00kn; Specijalizanti nečlanovi KOHOM-a – 700,00kn; Medicinske Zagreb, 02.-03.12.2016. 4. brodski simpozij o alkoholizmu, kockanju i modernim sestre 700,00kn Spektar putovanja d.o.o., tel.: 01/4862-615, fax.:01/4862-622, ovisnostima Dario Gulin, mob.: 091/3713-398 ZJZ Brodsko-posavske županije 8. hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacije 9. simpozij medicinskih sestara i tehničara nefrologije, dijalize i e-mail: [email protected] Slavonski Brod, 09.12.2016. transplantacije bubrega Do 15.10.2016. – specijalisti 1200,00kn, specijalizanti 800,00kn, Tamara Brezičević, tel.: 035/415-897, Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju HLZ-a izlagači, sponzori 500,00kn e-mail: [email protected] Od 16.10.2016. i on-site - specijalisti 1500,00kn, specijalizanti Šibenik, 19.-22.05.2017. 1000,00kn, izlagači, sponzori 500,00kn Prim.mr.sc. Nikola Janković, tel.: 01/3712-258, Održavanje dišnog puta i mehanička ventilacija u hitnoj e-mail: [email protected]; www.hdndt.org medicini 45. Simpozij Hrvatskog društva za dječju neurologiju HLZ-a HLZ, HD za hitnu medicinu HD za dječju neurologiju, Spec.bolnica za zaštitu djece s XI kongres intervencijskih radiologa Hrvatske s međ.sud. Donja Stubica, 09.-11.12.2016. neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Sekcija za intervencijsku radiologiju HLZ-a Ana Stipetić, tel.: 01/4677-362, Zagreb, 02.-03.12.2016. Šibenik, 25.-28.05.2017. Iva Šimunić, mob.: 091/3330-733, e-mail: [email protected] e-mail:[email protected] Vinko Vidjak, prof.dr.sc., tel.: 01/2431-413, 500,00kn 1000,00/1300,00kn e-mail: [email protected] 250/300 EUR

104 Organizatori stručnih skupova koji se održavaju u Republici Hrvatskoj, mogu skupove prijaviti i Europskom udruženju liječnika specijalista (Union Européenne des Medécins Spécialistes – European Union of Medical Specialists) radi međunarodne kategorizacije. Uvjeti i način prijave kao i sve druge potrebne informacije o međunarodnoj akreditaciji skupova, dostupni su putem slijedećeg linka: http://www.uems.eu/uems-activities/accreditation/eaccme 2016.

LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 105 ® TRESIBA jednom dnevno SADA DJELOVANJE 3,4 ODOBRENO DULJE OD 42 SATA I KOD ADOLESCENATA I DJECE U DOBI 3,5 OD GODINU DANA

1,2 Uspješno sniženje HbA1c Manji rizik od noćnih hipoglikemija u odnosu na glargin inzulin1,2,*† Fleksibilno vrijeme doziranja u bilo koje doba dana, kada je potrebno3* ...jednom dnevno.

*Odnosi se samo na odraslu populaciju †Odnosi se na glargin inzulin 100 jedinica/ml

Referencije: 1. Rodbard HW, et al. on behalf of the BEGIN Once Long Trial Investigators. Comparison of insulin degludec with insulin glargine in insulin-naive subjects with Type 2 diabetes: a 2-year randomized, treat-to-target trial. DIABETIC Medicine 2013;30(11):1298–304. 2. Bode BW, et al. on behalf of the BEGIN Basal–Bolus Type 1 Trial Investiga- tors. Insulin degludec improves glycaemic control with lower nocturnal hypoglycaemia risk than insulin glargine in basal–bolus treatment with mealtime insulin aspart in Type 1 diabetes (BEGIN Basal–Bolus Type 1): 2-year results of a randomized clinical trial. DIABETIC Medicine 2013;30(11):1293–297. 3. Tresiba® Sažetak opisa svojstava lijeka 4. Jonassen I, et al. Design of the novel protraction mechanism of insulin degludec, an ultra-long-acting basal insulin. Pharmaceutical Research. 2012;29(8):2104-2114. 5. Thalange N, et al. Insulin degludec in combination with bolus insulin aspart is safe and effective in children and adolescents with type 1 diabetes. Pediatric Diabetes 2015. doi: 10.1111/ pedi.12263.

FlexTouch®, NovoFine®, NovoTwist® i Tresiba® su zaštićena imena u vlasništvu Novo Nordisk A/S, Danska. Datum pripreme: 9.03.2016.

Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr

HQMMA/TB/0415/0126 SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

U Novo Nordisku mijenjamo dijabetes. U pristupu razvoju lijekova, u predanosti da poslujemo s dobiti i etično te u potrazi za lijekom. degludek inzulin (tehnologija rDNK) injekcija 106 ® TRESIBA jednom dnevno SADA Naziv lijeka: Tresiba® 100 jedinica/ml otopina za injekciju u napunjenoj brizgalici. Međunarodni naziv djelatne DJELOVANJE tvari: degludek inzulin. Odobrene indikacije: Liječenje šećerne bolesti u odraslih, adolescenata i djece u dobi 3,4 ODOBRENO od 1 godine. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari. Posebna upozorenja DULJE OD 42 SATA I KOD ADOLESCENATA i mjere opreza pri uporabi: Doze inzulina u djece potrebno je oprezno uskladiti (osobito u sklopu bazal-bolus I DJECE U DOBI 3,5 OD GODINU DANA inzulinske terapije) s unosom hrane i tjelesnom aktivnošću kako bi se umanjio rizik od hipoglikemije. U bolesnika u kojih je znatno poboljšana regulacija glikemije može doći do promjene uobičajenih upozoravajućih simptoma hipoglikemije te ih o tome treba primjereno savjetovati. U osoba koje dugo boluju od šećerne bolesti uobičajeni upozoravajući simptomi mogu nestati. Infekcije i stanja praćena vrućicom, obično povećavaju bolesnikovu potrebu za inzulinom. Bolesti bubrega, jetre, nadbubrežne žlijezde, hipofize ili štitnjače mogu zahtijevati promjenu doze inzulina. Produljeno djelovanje lijeka Tresiba® može odgoditi oporavak od hipoglikemije. U teškoj hiperglikemiji preporučuje se primjena brzodjelujućeg inzulina. Obično se prvi simptomi hiperglikemije javljaju postupno. U šećernoj bolesti tipa 1 neliječena hiperglikemija u konačnici vodi u dijabetičku ketoacidozu, koja može biti smrtonosna. Zabilježeni su slučajevi zatajivanja srca kod primjene pioglitazona u kombinaciji s inzulinom, osobito u bolesnika koji su imali rizične faktore za razvoj zatajivanja srca. Ovo treba imati na umu ako se razmatra liječenje kombinacijom pioglitazona i lijeka Tresiba®. U slučaju primjene ove kombinacije, u bolesnika treba pratiti znakove i simptome zatajivanja srca, porasta tjelesne težine i edema. Liječenje pioglitazonom treba prekinuti ako dođe do bilo kakvog pogoršanja srčanih

1,2 simptoma. Bolesnicima se mora objasniti da prije svakog injiciranja uvijek provjere naljepnicu na inzulinu. Bolesnici Uspješno sniženje HbA1c moraju vizualno provjeriti odabrane jedinice na brojčaniku doze na brizgalici. Stoga je uvjet za samostalno injiciranje da bolesnik može pročitati prikazano na brojčaniku doze na brizgalici. . Primjena inzulina može uzrokovati pojavu Manji rizik od noćnih hipoglikemija inzulinskih protutijela. Prisutnost takvih inzulinskih protutijela može zahtijevati promjenu doze inzulina kako bi se u odnosu na glargin inzulin1,2,*† izbjegla sklonost hiperglikemiji ili hipoglikemiji. Nuspojave: Vrlo često: hipoglikemija; često: reakcije na mjestu injiciranja; manje često: lipodistrofija, periferni edem, rijetko: preosjetljivost, urtikarija. Fleksibilno vrijeme doziranja u bilo Doziranje: Tresiba® je bazalni inzulin za supkutanu primjenu jednom dnevno, u bilo koje doba dana, po mogućnosti koje doba dana, kada je potrebno3* u isto vrijeme svakoga dana. Jedna (1) jedinica (U) degludek inzulina odgovara 1 internacionalnoj jedinici (IU) humanog inzulina, 1 jedinici glargin inzulina ili 1 jedinici detemir inzulina. U bolesnika sa šećernom bolešću tipa ...jednom dnevno. 2, Tresiba® se može primjenjivati u monoterapiji ili u bilo kojoj kombinaciji s oralnim antidijabeticima, agonistima GLP-1 receptora i s bolus inzulinom. Kod šećerne bolesti tipa 1, Tresiba® se mora kombinirati kratkodjelujućim/ brzodjelujućim inzulinom radi pokrivanja potreba za inzulinom u vrijeme obroka. Tresiba® se treba dozirati sukladno individualnim potrebama bolesnika. Kod primjene lijeka Tresiba® 100 jedinica/ml, može se primijeniti doza od 1-80 jedinica po injekciji, u stupnjevima od 1 jedinice. U slučajevima kada primjena u isto doba dana nije moguća, Tresiba® omogućuje fleksibilnost vremena primjene inzulina. Između dviju injekcija uvijek treba proteći najmanje 8 sati. Bolesnicima koji zaborave jednu dozu, preporučuje se da je primjene čim to primijete te da se nakon toga *Odnosi se samo na odraslu populaciju vrate uobičajenom rasporedu doziranja jednom dnevno. Bolesnici sa šećernom bolešću tipa 2: Preporučena početna †Odnosi se na glargin inzulin 100 jedinica/ml dnevna doza je 10 jedinica uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Bolesnici sa šećernom bolešću tipa 1: Tresiba® se primjenjuje jednom dnevno s inzulinom uz obrok uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Možda će biti potrebno prilagoditi doze i vrijeme primjene brzodjelujućih ili kratkodjelujućih inzulinskih pripravaka ili drugih antidijabetika koji se koriste istovremeno. Za bolesnike sa šećernom bolešću tipa 2 koji se liječe bazalnim inzulinom, kombinacijom bazalnog i bolus inzulina, predmiješanim inzulinom ili inzulinom kojeg bolesnik sam miješa, zamjena bazalnog inzulina lijekom Tresiba® može se obaviti po načelu jedinica za jedinicu, uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Za većinu bolesnika sa šećernom bolešću tipa 1, zamjena bazalnog inzulina lijekom Tresiba® može se obaviti po načelu jedinica za jedinicu, uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Za bolesnike sa šećernom bolešću tipa

1 koji prelaze s bazalnog inzulina koji se primjenjuje dva puta dnevno ili u onih koji imaju HbA1c < 8,0% u vrijeme prijelaza, dozu lijeka Tresiba® potrebno je utvrditi individualno. Potrebno je razmotriti smanjenje doze uz naknadnu individualnu prilagodbu doze na osnovi glikemijskog odgovora. Kad se Tresiba® dodaje agonistima GLP-1 receptora, preporučena dnevna početna doza je 10 jedinica uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Kad se agonisti GLP- 1 receptora dodaju lijeku Tresiba®, preporučuje se smanjiti dozu lijeka Tresiba® za 20% kako bi se smanjio rizik od Referencije: 1. Rodbard HW, et al. on behalf of the BEGIN Once Long Trial Investigators. Comparison of insulin degludec with insulin glargine in insulin-naive subjects with Type hipoglikemije, uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Tresiba® se može primjenjivati u starijih bolesnika te 2 diabetes: a 2-year randomized, treat-to-target trial. DIABETIC Medicine 2013;30(11):1298–304. 2. Bode BW, et al. on behalf of the BEGIN Basal–Bolus Type 1 Trial Investiga- bolesnika s oštećenjem bubrega i jetre. Treba pojačano pratiti razinu glukoze te individualno prilagoditi dozu inzulina. tors. Insulin degludec improves glycaemic control with lower nocturnal hypoglycaemia risk than insulin glargine in basal–bolus treatment with mealtime insulin aspart in Type Tresiba® se može koristiti u adolescenata i djece u dobi od 1 godine. Kad se bazalni inzulin mijenja u lijek Tresiba®, 1 diabetes (BEGIN Basal–Bolus Type 1): 2-year results of a randomized clinical trial. DIABETIC Medicine 2013;30(11):1293–297. 3. Tresiba® Sažetak opisa svojstava lijeka 4. potrebno je razmotriti individualno smanjenje doze bazalnog i bolus inzulina, kako bi se umanjio rizik od hipoglikemije. Jonassen I, et al. Design of the novel protraction mechanism of insulin degludec, an ultra-long-acting basal insulin. Pharmaceutical Research. 2012;29(8):2104-2114. 5. Thalange Način primjene: Tresiba® je namijenjena samo za supkutanu primjenu. Tresiba® se ne smije primjenjivati N, et al. Insulin degludec in combination with bolus insulin aspart is safe and effective in children and adolescents with type 1 diabetes. Pediatric Diabetes 2015. doi: 10.1111/ intravenski, intramuskularno niti u inzulinskim infuzijskim pumpama. Tresiba® se primjenjuje supkutanom injekcijom pedi.12263. u bedro, nadlakticu ili trbušnu stijenku. Tresiba® dolazi u obliku napunjene brizgalice (FlexTouch®) namijenjene uporabi s iglama za injekciju NovoFine® ili NovoTwist®. Napunjena brizgalica od 100 jedinica/ml isporučuje FlexTouch®, NovoFine®, NovoTwist® i Tresiba® su zaštićena imena u vlasništvu Novo Nordisk A/S, Danska. Datum pripreme: 9.03.2016. 1-80 jedinica u stupnjevima od 1 jedinice. Nositelj odobrenja: Novo Nordisk A/S, Novo Allé, DK-2880 Bagsværd, Danska. Broj odobrenja: EU/1/12/807/004. Način izdavanja: na recept. Datum revizije sažetka: srpanj 2015. Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku ® sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr Prije propisivanja lijeka Tresiba obvezno proučite posljednji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka te posljednju odobrenu Uputu o lijeku.

HQMMA/TB/0415/0126 SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE HQMMA/TB/0415/0126 SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

U Novo Nordisku mijenjamo dijabetes. U pristupu razvoju lijekova, U Novo Nordisku mijenjamo dijabetes. U pristupu razvoju lijekova, u predanosti da poslujemo s dobiti i etično te u potrazi za lijekom. degludek inzulin (tehnologija rDNK) injekcija u predanosti da poslujemo s dobiti i etično te u potrazi za lijekom. degludek inzulin (tehnologija rDNK) injekcija LIJEČNIČKE NOVINE 154 11 / 2016 107 Humalog 200 jedinica/ml KwikPen prva je i jedina inzulinska brizgalica za

primjenu brzodjelujućeg inzulina koja otopina za injekciju inzulina lispro u napunjenoj nudi sljedeće pogodnosti: brizgalici (rDNK izvor) 200 jedinica/ml

manji volumen manji BRoj BRiZGaliCa koju ista doza, no u BRiZGaliCa BolesniCi pRefeRiRaju* dvostruko manjem jedna brizgalica sadrži 80% bolesnika izabralo je volumenu.* 600 jedinica inzulina.2 Humalog 200 jedinica/ml kwikpen1

Humalog 200 jedinica/ml KwikPen otopina za injekciju u napunjenoj brizgalici stanja koja mogu biti smrtonosna. Potrebe za inzulinom mogu se povećati neophodna je pomna kontrola glukoze kao i općeg zdravstvenog stanja. Do- Jedan ml otopine sadrži 200 jedinica (što odgovara 6,9 mg) inzulina lispro*. tijekom bolesti ili emocionalnih tegoba. Prilagodba doze može biti potrebna jiljama sa šećernom bolešću možda će biti potrebno prilagoditi dozu inzulina, Jedna brizgalica sadrži 600 jedinica inzulina lispro u 3 ml otopine. i ako bolesnik pojača tjelesnu aktivnost ili promijeni uobičajenu prehranu. prehranu ili oboje. Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima: Broj odobrenja za stavljanje lijeka u promet: EU/1/96/007/041 5 x 3 ml Hu- Vježbanje neposredno nakon obroka može povećati rizik od hipoglikemije. Bolesnikova sposobnost koncentracije i reagiranja može biti smanjena kao malog 200 jedinica/ml otopina za injekciju u napunjenoj brizgalici. Način i Posljedica farmakodinamike brzodjelujućih inzulinskih analoga jest da, ako posljedica hipoglikemije. To može predstavljati rizik u situacijama u kojima mjesto izdavanja lijeka: Lijek se izdaje na recept. nastupi hipoglikemija, to se može dogoditi ranije nakon injiciranja nego što su takve sposobnosti posebno važne (primjerice, vožnja ili rad sa strojevima). Ime i adresa nositelja odobrenja: Eli Lilly Nederland B.V., Papendorpseweg je slučaj kod topljivog humanog inzulina. Zabilježeni su slučajevi zatajenja Nuspojave: Najčešća nuspojava terapije inzulinom lispro koju mogu iskusiti 83, 3528 BJ Utrecht, The Netherlands srca kod primjene pioglitazona u kombinaciji s inzulinom, osobito u bolesnika bolesnici sa šećernom bolešću je hipoglikemija. Teška hipoglikemija može Terapijske indikacije: Liječenje odraslih osoba sa šećernom bolešću kojima je koji su imali čimbenike rizika za razvoj zatajivanja srca. Interakcije s drugim dovesti do gubitka svijesti, a u osobito teškim slučajevima i do smrti. Lokalna za održavanje normalne homeostaze glukoze potreban inzulin. Humalog 200 lijekovima ili drugi oblici interakcija: Bolesnikovu potrebu za inzulinom mogu alergijska reakcija je česta nuspojava. Teški slučajevi generalizirane alergijske jedinica/ml KwikPen indiciran je i za početnu stabilizaciju šećerne bolesti. povećati lijekovi koji djeluju hiperglikemijski, primjerice oralni kontraceptivi, reakcije mogu biti opasni po život. Doziranje i način primjene: Dozu mora Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari. kortikosteroidi, zamjenski hormoni štitnjače, danazol, agonisti beta2 receptora odrediti liječnik sukladno potrebama bolesnika. Humalog se može primijeniti Hipoglikemija. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi: (poput ritodrina, salbutamola ili terbutalina). Bolesnikova potreba za inzulinom neposredno prije obroka. Kada je potrebno, Humalog se može dati neposredno Prebacivanje bolesnika na drugu vrstu ili inzulin drugog proizvođača treba može se smanjiti kod istodobne primjene lijekova koji djeluju hipoglikemi- nakon obroka. Humalog otopina za injekciju primijenjuje se supkutano. Hu- provesti pod strogim medicinskim nadzorom. Promjene u jačini, nazivu in- jski, kao što su oralni antidijabetici, salicilati (npr. acetilsalicilatna kiselina), malog 200 jedinica/ml KwikPen otopina za injekciju ne smije se primijeniti zulina (proizvođač), vrsti (obični, NPH, lente itd.), podrijetlu (životinjski, sulfonamidni antibiotici, neki antidepresivi (inhibitori monoamino-oksidaze, humani, analog humanog inzulina) i/ili načinu proizvodnje (rekombinantna selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina), neki inhibitori angiotenzin u inzulinskoj infuzijskoj pumpi niti intravenski. Humalog 200 jedinica/ml DNK naspram inzulina životinjskog podrijetla) mogu rezultirati potrebom za konvertirajućeg enzima (kaptopril, enalapril), blokatori receptora angiotenzina KwikPen, jednom se injekcijom može primijeniti doza od 1 do 60 jedinica, u promjenom doze. Kod primjene brzodjelujućih inzulina svim se bolesnicima II, beta-blokatori, oktreotid i alkohol. Kod primjene drugih lijekova istodobno koracima od 1 jedinice. Brojač doze prikazuje broj jedinica neovisno o jačini, koji primaju i bazalni inzulin mora optimizirati doza obaju inzulina kako bi se s lijekom Humalog 200 jedinica/ml KwikPen bolesnik mora potražiti savjet a pri prebacivanju bolesnika na novu jačinu nije potrebno napraviti konverziju postigla kontrola glukoze tijekom čitavog dana, a osobito kontrola glukoze liječnika. Trudnoća i dojenje: Podaci o velikom broju izloženih trudnoća ne doze. Humalog 200 jedinica/ml KwikPen treba rezervirati za liječenje bole- noću/natašte. U stanja koja mogu promijeniti rane upozoravajuće simptome ukazuju na pojavu neželjenih učinaka inzulina lispro na trudnoću ni na zdrav- snika sa šećernom bolešću kojima su potrebne dnevne doze brzodjelujućeg hipoglikemije ili ih učiniti manje izraženima ubrajaju se dugotrajna šećerna lje fetusa/novorođenčeta.Neophodno je održavati dobru kontrolu u bolesnica inzulina veće od 20 jedinica. Otopina inzulina lispro koja sadrži 200 jedinica/ bolest, intenziviranje inzulinske terapije, dijabetička neuropatija ili prim- koje primaju inzulin tijekom trudnoće (zbog dijabetesa ovisnog o inzulinu ili ml ne smije se izvlačiti iz napunjene brizgalice (KwikPen) niti miješati s drugim jena lijekova poput beta-blokatora. Ako se ne liječe, hipoglikemijske ili gestacijskog dijabetesa). Potrebe za inzulinom obično se smanjuju tijekom pr- inzulinima. Datum revizije Sažetka opisa svojstava lijeka 01/2016. Ovaj pro- hiperglikemijske reakcije mogu izazvati gubitak svijesti, komu i smrt. Prim- vog tromjesečja, a povećavaju u drugom i trećem tromjesečju trudnoće. Bole- motivni materijal sadrži bitne podatke o lijeku koji su istovjetni cjelokupnom jena premalih doza ili prekid primjene inzulina može, osobito u dijabetičara snicama sa šećernom bolešću treba savjetovati da obavijeste svog liječnika odobrenom sažetku svojstava lijeka te cjelokupnoj odobrenoj uputi sukladno ovisnih o inzulinu, dovesti do hiperglikemije i dijabetičke ketoacidoze - ako su trudne ili razmišljaju o trudnoći. U trudnica sa šećernom bolešću članku 15. Pravilnika o načinu oglašavanja o lijekovima (NN 43/2015). *U odnosu na Humalog® KwikPenTM 100 jedinica/ml. 1 Wang T et al. J Diabetes Sci Technol 2016;(Ahead of print) 2 Sažetak opisa svojstava lijeka Humalog 200 jedinica/ml Važno: informacije pripremljene samo za zdravstvene radnike. Lijek Humalog 200 jedinica/ml izdaje se na recept. Prije propisivanja lijeka Humalog 200 jedinica/ml molimo pročitajte zadnji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku. Detaljnije informacije o ovom lijeku i zadnji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka možete dobiti u Predstavništvu Eli Lilly (Suisse) S.A., te na web stranicama Europske agencije za lijekove: http://www.ema.europa.eu i Europske komisije: http://ec.europa.eu/health/documents/community-register/html/alfregister.htm HRHMG00182, 14.9.2016. SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavništvo u RH, Ulica grada Vukovara 269 G, 10 000 Zagreb Tel:108 +385 1 2350 999, Fax: +385 1 2305 870, www.lilly.com.hr