UGLED STEČEN Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu svoj je nacionalni i međunarodni ugled od samoga početka stjecao vrsnoćom obrazovnoga, znanstvenoga i stručnoga djelovanja. Pridržavao se pri IZVRSNOŠĆU tom najbolje međunarodne prakse u uvođenju visokih obrazovnih standarda, poticanju znan- OBRAZOVNOGA stvenih istraživanja i objavljivanju njihovih rezultata, primjeni novih kliničkih spoznaja i metoda I ZNANSTVENOG te razvoju javne zdravstvene službe. Znanstveno se djelovanje Medicinskoga fakulteta uvijek RADA odvijalo u skladu s činjenicom po kojoj su medicinsko obrazovanje i znanstveno istraživanje čvrsto povezani i po kojoj je prijenos znanstvenih spoznaja u nastavu i kliničku praksu predu- vjet uspješnog akademskog djelovanja. Nastavak na 6. str. hrvatska

GODINA I. BROJ 2 sveučilišta 27. PROSINCA Autor fotografija Damir Humski 2017.

MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 1917. – 2017. PORUKE I POUKE STOGODIŠNJEG KALENDARA

Stogodišnjica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu priča je s porukom i poukom. Uzorno organiziranim obilježavanjem ovog jubileja poslana je upečatljiva poruka o vitalnoj nacionalnoj važnosti akademske zajednice, poruka podjednako upućena kako samoj toj zajednici tako i svima koji sudjeluju u vođenju hrvatske Države. A dvije glavne pouke također se tiču i države i akademske zajednice. Prva je da ni nesloboda – današnji značaj: besparica – ne smije postati izlika za nerad i nepromišljenost. Druga je pouka da bez solidarnosti – Papa Frane rekao bi „milosrđa“, a naš Ustav kaže „socijalne države“ – moć znanosti, obrazovanja i državne prisile postaje ne samo bez-smislena nego i opasna. Vitalna nacionalna važnost akademske zajednice u slučaju zagrebačke Medicine očituje se, prvo, u višestoljetnom otporu tuđinskih vladara da se dopusti osnivanje ustanove u kojoj bi nacionalna elita samostalno brinula o zdravlju vlastitog naroda. No brzina kojom je Zagrebačka medicina stala na vlastite noge čim joj je to dopušteno te svjetski rezultati koji su na obrazovnom, stručnom i znanstvenom polju postignuti u puno kraćem roku nego je to trebalo razvijenijima – onima koji su nas kočili – ukazuju kakav bi razvojni zamašnjak država mogla steći Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović uručuje Državnu nagradu prof. Marijanu Klarici, dekanu Medicinskog fakulteta u akademskoj zajednici kada bi u nju uložila dovoljno obzira, mudrosti i novca. Dodat ću i medije koji bi razumijevanjem i praćenjem bitnih potreba akademske zajednice mogli nemalo pomoći i društvu i sebi, umjesto da teme nalaze kopajući po fakultetskim kontejnerima. A pouka iz solidarnosti ne slijedi naprosto iz naravi medicine, nego iz opredjeljenja sadržanog u Hipokratovoj zakletvi. Za ključni doprinos 100 godina zagrebačke Medicine još uvijek podnošljivom sustavu javnog zdravstva najzaslužniji je čuveni Andrija Štampar i njegova Škola. Ali prava, uspjeha zagrebačke Medicine vrhunska metafora solidarnosti, milosrđa, pa i socijalne države, je Vukovarska ratna Odlukom Predsjednice Republike Hrvatske od 31. srpnja 2017. Medicinskom fakultetu bolnica. Zato je onodobni prijedlog Medicinskog fakulteta da Nobelovu nagradu dobiju dr. Vesna Sveučilišta u Zagrebu u povodu stote obljetnice osnutka i djelovanja dodijeljena je Bosanac i dr. Juraj Njavro i supotpisalo stotinjak Hrvatska državna nagrada za izniman doprinos u nastavnoj, znanstvenoistraživačkoj i nobelovaca. Ako išta, ta bi epopeja trebala ostati društveno-humanitarnoj djelatnosti medicine, kontinuiranog razvoja i unapređenja nerazorivom branom ne samo posvemašnjoj komercijalizaciji medicine nego i čitave znanosti i zdravstva, kao najstarijem, najuglednijem i najvećem liječničkom visokom učilištu u visokog obrazovanja. Republici Hrvatskoj. Nastavak na 2. str. Duško Čizmić Marović 2 3 GOVORNICI I GLAZBENICI I GOVORNICI

Damir Boras, rektor Pjevački zbor “Lege artis” Milan Bandić, gradonačelnik Blaženka Divjak, ministrica Zvonko Kusić, predsjednik HAZU K. Mazzarolli i D. Drechlerova Milan Kujundžić, ministar Gordan Jandroković, Sabor RH Gudači Muzičke akademije K. Grabar Kitarović, Predsjednica Povijest borbe za samostalnu zdravstvenu politiku prema narodnim potrebama

Nastavak sa 1. stranice Osnivači no prati nastavni plan i program. sa, zaraznih je bolesti uz 600 000 Posljednjih je godina uspostav- prognanika i izbjeglica bilo manje Medicinskog ljena suradnja s jezikoslovcima s nego u mirnodopskim uvjetima, fakulteta ciljem unaprjeđenja medicinskog spašeno je 7766 civila i branitelja nazivlja i uvođenja novih izraza iz 64 logora i zatvora, uspješan MEĐU MALOBROJNIMA SMO KOJI u hrvatski jezik U obrazovnom je otpor haaškom zahtjevu da se Dvorska kancelarija u Beču smislu naš fakultet nesumnjivo identifikacija posmrtnih ostataka vodeća ustanova Sveučilišta u obavi na ‘neutralnom terenu’, Pri- je 12. travnja 1918. prihvatila VRHUNSKA ZNANJA PRONOSIMO Zagrebu i u Hrvatskoj. tom naš fakultet i dan danas ima prijedlog Zemaljske vlade ključnu ulogu u identifikacijama OD ISTRAŽIVANJA PREKO iz studenog 2017. da za U Domovinskom ratu (više od 80%) te u sudsko-medi- osnivače Medicinskog Osnovan u I svjetskom ratu, Me- cinskim vještačenjima i potrazi KLINIKA I LABORATORIJA fakulteta imenouje dr dicinski se fakultet pred najvećim za poginulim i nestalim branite- Teodora Wickerhausera, iskušenjima našao u Domovin- ljima i civilima. Na kraju, ali ne DO INDUSTRIJE dr. Miroslava Čačkovića skom ratu u kojem je dosegao i i najmanje važno, fascinantan je najviše zasluge za hrvatski narod broj publiciranih radova: 371 u odobreno otvaranje Katedre za i dr. Dragutina Mašeka. i državu. Vlada je na prve znake domaćim, 308 u stranim časopi- Piše: primaljstvo (uz uvjet da ju Hr- Profesorski je zbor 11. rata osnovala Glavni sanitetski sima, 6 projekata, 47 magisterija, prof. Marijan Klarica, vatska sama financira), Bachov je svibnja 1918. za dekana stožer RH, u kojem je djelovao ve- 36 doktorata, 28 knjiga, od čega dekan apsolutizam zakočio svaki razvoj. izabrao Miroslava liki broj naših članova, a najvaž- dvije - Priručnik iz ratne medici- Zakonom iz 1874. Sveučilište u Čačkovića, za prodekana niju su ulogu odigrali profesori ne i udžbenik Hitna ratna kirur- Zagrebu trebalo je dobiti četiri Dragutina Mašeka, a Teodor Andrija Hebrang i Ivica Kostović. gija - u prvoj godini rata... Bez fakulteta - Pravni, Bogoslovni, To je bila prva državna obram- samoprijegora profesora i djelat- Wickehauser postaje prvim Filozofski i Medicinski. Ali Me- bena organizacija, koja je uspo- nika našega Fakulteta, pri čemu dicinski fakultet neće biti otvoren profesorom kirurgije. stavila integralni civilno-vojni ne smijemo zaboraviti naše stu- ni o 40-oj obljetnici novoga Sve- zdravstveni sustav povezan s dente koji su imali i vlastiti pod- učilišta premda se Akademički cjelokupnom infrastruktorom stožer, malo bi što od navedenog senat kolovoza 1914. hrvatskom našega Fakulteta. Osnovano je bilo moguće. Mnoge su ratne bol- Banu još jednom obraća s ta- sedam operativnih odjela GSS-a: nice i pojedinci za zasluge u ratu kvom molbom. No ratni su užasi za mobilne kirurške ekipe, za i poslijeratnom razdoblju dobili 1917. vapili za novim liječnicima, ratne bolnice, za preventivu, za nagradu “Medicina” za posebna a i austrijsko ugarska su ratna Predsjednica RH i opskrbu lijekovima, za informi- dostignuća u etičnosti i humano- nesuglasja pomogla da pod na- predsjednik Sabora ranje, za istraživanje i medije sa sti. fakultet i Zaključno: zaslužna bujalim pritiscima akademskih RH s domaćinima i šest odsjeka, za duševno zdrav- imena nisam navodio, toliko ih je apočet ću onim čime započinje i uglednika, Liječničkog zbora i dobitnicima nagrada lje, za međunarodnu suradnju, da ni za što drugo prostora ne bi našaZ prigodna Monografija, da- naprednih hrvatskih političara, za posebne intervencije i za edu- ostalo: razlog više da još jednom lekosežnom ocjenom autorice i sam nasljednik Franje Josipa, kaciju i vježbe. Razmjeri huma- preporučim našu Monografiju. Stelle Fatović-Ferenčić: „Stva- car Karlo I., u zadnjoj godini nitarne krize koja je obuhvaćala A zaključnu ocjenu naši prvih ralačka i kontinuirana uloga Austro-Ugarske monarhije dade u auli Sveučilišta promovirani su ma donio i nemala organizacij- području biomedicine, s našim znanosti i promovirano 2566 ranjenike, zbjegove prognanika stotinu godina izreći ću na naj- potporu projektu hrvatskog Me- prvi liječnici s diplomom zagre- ska, stručna i rukovodna iskustva jezikoslovcima surađujemo i na doktora znanosti. Pred ovim i izbjeglica, blokade humanitar- šturiji mogući način: napravili naroda u formiranju kulturnih Miroslav Čačković vrijednosti u našoj je sredini izra- dicinskog fakulteta. bačkog Medicinskog fakulteta, ugrađena u današnje naše napore unaprjeđenju medicinskog na- brojkama valja zastati, sjetiti se nih konvoja, evidenciju nestalih smo mnogo, a najvažnijim od zito zamjetna upravo na primjeru GODIŠNJE Zlatko Sremec i Milan Jovanović. internacionalizacije. zivlja i razvoja hrvatskog kao je- društvenog značaja i ugleda li- i zatočenih, razmjenu zatočenih, svih naših doprinosa je onaj obra- dugotrajne i neprekidno obeshra- Osnivačka efikasnost zika znanosti. ječnika da bi se shvatilo koliki je identifikaciju posmrtnih ostata- ni hrvatske slobode u Domovin- brivane borbe za temeljne aka- Višestoljetna čežnja i višedece- PUBLICIRAMO Iskustva pomaganja Organizacija izvrsnosti dio hrvatske elite poniknuo na ka… bili su toliki da rezultate skom ratu te činjenica da smo u demske institucije: Akademiju nijske pripreme – stručne, znan- Četiri desetljeća jedini hrvatski Unutarnja izgradnja samog Fa- Rađanje nacionalne elite našem fakultetu! A ključnim za možemo smatrati takoreći čude- samo stotinu, prečesto nepro- znanosti i umjetnosti, Sveučilište stvene, organizacijske, kadrov- IZMEĐU medicinski fakultet bio je u Za- kulteta djelo je generacija. Današ- Sa svojim podružnicama i cen- našu današnju ustanovu sma- snima: ukupna je smrtnost ranje- hodnih godina, odgojili 25.000 – te, napose, za osnutak i ustroj Me- ske i financijske – zaslužne su grebu, da bi zbog povećanih po- nji ustroj sadrži: dvije podružnice trima izvrsnosti godišnje publi- tram uvođenje novih specijali- nika bila 1,4 %, nije bilo nijedne dvadeset pet tisuća! – liječnika. U dicinskog fakulteta Zagrebačkog da je još za rata i u doba raspada 1100 I 1200 treba u Rijeci fakultet bio osno- - Hrvatski institut za istraživanje ciramo 1100 do 1200 znanstvenih stičkih studija uz svaku pojedinu epidemije ni trovanja hranom, budućnost gledamo s ponosom i sveučilišta” . stare države dovršen temelj a u van 1955. U Splitu i Osijeku 1979. mozga i Školu narodnog zdravlja radova u bazi SCOPUS, a prema specijalizaciju: jedini ćemo imati manje od deset slučajeva tetanu- povjerenjem! • samo nekoliko poratnih godina ZNANSTVENIH su otvoreni područni studiji me- A.Štampar - te ustrojbene jedi- Wos-u se više od 10 % radova svih 49 specijalističkih studija u 500 godina pripreme osigurano sve što je trebalo za dicine koji su se osamostalili 1997. nice: nastavne (34 katedre sa 6 objavi u časopisima s najvišim sklopu prihvaćenih i propisanih Dok se prvi europski medicinski uspješan, plodan početak i odr- RADOVA (Split) i 1998. godine (Osijek). U vijeća predmeta, 46 klinika i 13 čimbenikom odjeka. S naše usta- specijalizacija iz medicine, i to fakultet osnovan u Bologni 1158., živ razvoj novoga Medicinskog Zagrebu se 1959. osniva Visoka kliničkih zavoda, 4 kabineta, na- nove dolazi čak 22,3 % radova uskoro, jer smo već akreditirali u Beču 1365., a u Budimu 1389., fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. škola za fizičku kulturu koja 1973 stavne baze i 27 suradnih ustano- publiciranih na nekoj od znan- njih 46. Dragutin Mašek će na tu privilegiju čekati Datumi u 1917., godini osnut- prerasta u fakultet, danas Kine- va diljem Hrvatske) znanstvene stvenih institucija u RH što nas U edukaciji nastavnika velik je više od 500 godina. Najveći dio ka, redali su se ovako: 25. siječ- Razvoj je u prvih nekoliko go- ziološki. 1962. se izdvaja Visoka (13 zavoda, 12 centri, laboratoriji pozicionira na sam vrh znanstve- napredak ostvaren uvođenjem tih dugih stoljeća Hrvatska će biti nja na sjednici Hrvatskog sabora dina tekao tako da su već 1919. defektološka, od 73 Fakultet, da- i odsjeci), dva centra izvrsnosti , nih institucija RH i čini sastavni- longitudinalnog predmeta Teme- tek predziđem kršćanskoga, ra- narodni zastupnik Milan Rojc su popunjene sve katedre I. i II. nas Edukacijsko rehabilitacijski. i stručne ustrojbene jedinice (taj- com najzaslužnijom za pozicio- lji liječničkog umijeća na kojem zvijenog svijeta koji je Hrvatskom iznosi prijedlog za osnivanje me- godišta; organizirano 5 zavoda; Iste ‘62 izdvojio se i Stomatološki ništvo i knjižnica). Harmonizaci- niranje zagrebačkog Sveučilišta svake godine 40-ak nastavnika i vladao, pa ne čudi da nam nije dicinskog fakulteta; 13. studenog 1920 – 1922. osnovano 10 klinika fakultet, a 1997. i Zdravstveno ve- ja ovako kompleksne fakultetske među 3 % najboljih u svijetu. stječe komunikacijske i prak- bila pružena mogućnost samo- Hrvatski sabor donosi odluku o i Patološko-anatomski institut; leučilište. strukture omogućila je da istra- Na Fakultetu se danas organi- tičnie vještine.Organiziramo 80 stalnog oblikovanju zdravstvene osnivanju Medicinskog fakulteta; 1921. je objavljen prvi udžbenik Tom širenju medicinskog obra- živanja na području biomedi- ziraju i provode ovi studiji: dva - 100 tečajeva cjeloživotnog ob- politike prilagođene narodnim 17. studenog javnim se oglasom Medicinskog fakulteta „Kemija za zovanja zagrebački je Fakultet cinskih znanosti postanu temelj Integrirana (preddiplomski i di- razovanja godišnje... potrebama. Pa ni kada je Marija pozivaju kandidati da prijave medicinare“ Frana Bubanovića. dao ključni doprinos. Tome tre- nastavnog i znanstvenog razvoja plomski) studija medicine (na hr- Od samih početaka pa sve do Terezija 1776. uvela novi, jedin- upis; 20. prosinca održana je prva A na čast ondašnjim, i na poticaj ba dodati i presudnu ulogu našeg Fakulteta. Do danas, svrstali smo vatskome i engleskome), Sveuči- danas, naši su nastavnici svojim stveni sustav školstva u Monar- sjednica nastavnika; 12. siječnja današnjim i budućim studentima fakulteta pri osnivanju medicin- se među malobrojne koji potiču lišni diplomski studij sestrinstva, udžbenicima i stručnih knjigama hiji, po kome je i Hrvatska dobila 1918. dr. Drago Perović drži u auli našeg Fakulteta treba istaći da je skih studija u Sarajevu (1944, od- razvoj translacijskih znanosti tri doktorska studija (Biomedici- obogaćivali Fakultet u svim po- Theodor Wickerhouser Kraljevsku akademiju znanosti s Sveučilišta prvo predavanje pod prvom udžbeniku prethodio pri- nosno 1946.), Skoplju 1947, Tuzli te pomažu u prijenosu znanja i na i zdravstvo, Biomedicine and dručjima medicinskih znanosti. teologijom, filozofijom i pravom, naslovom: “O smjeru nastavnog ručnik - „Upute u kvalitativnu i 1976, Banja Luci 1978 i Mostaru tehnologija od istraživačkih la- Health Sciences, Neuroznanost). Danas publiciramo 30-40 nastav- zahtjev profesorskog kolegija i znanstvenog rada u anatomiji”. kvantitativnu analizu mokraće“ - 1997. Rad na osnivanju tolikih boratorija i kliničkih istraživanja Na zagrebačkoj je Medicini do da- nih tekstova godišnje - tri udž- Profesori Andrija Hebrang i Ivica Kostović 2016. prilikom dodjele Akademije da se uvede studij ki- 11. svibnja ‘18 za prvog je dekana kojeg je već 1919. priredio i objavio institucija svjedoči o snazi i sa- do industrije. Uz posvemašnju nas diplomirao 24.841 liječnik – benika ili priručnika mjesečno! rurgije i primaljstva odbijen je i izabran prof. dr. Miroslav Čačko- student Janko Pajas; 1923., pet go- moprijegoru djelatnika našega internacionalizaciju našeg rada skoro 250 godišnje! - obranjena – pa naša udžbenička literatura nagrade Bili smo prvi kad je trebalo Hebrangovoj knjizi “Hrvatski sanitet 1790, i 1840, i 1843. A kada je 1844. vić. dina nakon osnivanja, 28. veljače Fakulteta, ali je našim kadrovi- i unutarsveučilišnu suradnju u su 3672 magisterija medicinskih danas na svim katedrama sustav- tijekom srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku 1990.-1995.” 4 5 40 DEKANA MEDICINSKOG FAKULTETA

Miroslav Čačković Boris Zarnik Fran Smetanka Fran (Franjo) Bubanović Emil Prašek Dragutin Mašek Karlo Radoničić Julije Budisavljević Albert Botteri Franjo Durst Vrhovinski 1917. /19. i 1924./25. 1919./20. 1920./21.,1925./26.,1938./39. 1921./22.,1930./31. 1922./23. vitez Bosnadolski 1923./24. 1926./27.,1930./31.,1931./32. Prijedorski 1927./28. 1928./29. 1929./30.

Sergej Nikolajevič Saltykow Franjo Kogoj Ernst Mayerhofer Laza Popović Ante Šercer Božidar Špišić Ivan Hugo Botteri Andrija Štampar Branimir Gušić Radoslav Lopašić 1932./33. 1933./34.,1946./47.,1948./49.,19 1934./35. 1935./36. 1936./37. 1937./38.,1941./42.,1942./43. 1939./40. 1940./41. 1945./47.,1958./59.,1959./60. 1947./48. 51./52. i1942. /45. i1952. /57.

Ivo Čupar Stjepan Vidaković Fran Mihaljević Arpad Hahn Josip Fališevac Sergije Dogan Anton Zimolo Zvonimir Krajina Mladen Sekso Ljubomir Čečuk 1949./50. 1950./51. 1957./58. 1960. /63. 1963. /66. 1966. /70. 1970. /74. 1974. /78. 1978. /81. 1982. /85.

Nijaz Hadžić Želimir Jakšić Mate Granić Ivica Kostović Niko Zurak Zvonko Kusić Boris Labar Nada Čikeš Davor Miličić Marijan Klarica 1985. /89. 1989./90. 1990. /92. 1992./93. 1994./98. 1998./2000. 2000. /04. 2004./09. 2009. /15. 2015.- 6 7

1992. Medicinski centar 2003. Ghislaine Jacquier i pok. Fabienne 2010. doc. Dragutin Buneta Nagrade Medicina 1993. Klinička bolnica Split Schmit 2011. dr. Vesna Bosanac, ravnateljica Opće 1994. Opća bolnica i Dom zdravlja u 2004. prim. dr. Slobodan Dešković, prim. dr. bolnice u Vukovaru 1992. – 2017. Vinkovcima mr. sc. Ivan Kujundžić, doc. Ante Čorušić, doc. 2012. Jerry Blaskovich, dr. med., Zaklada Ana 1995. Klinička bolnica u Osijeku Darko Chudy, dr. Mladen Predrijevac, mr. sc. Rukavina 1996. Opća bolnica Dr. Josip Benčević, dr. Mladen Lončar, dr. Juraj Njavro 2013. Hrvatska gorska služba spašavanja FAKULTETSKO VIJEĆE MEDICINSKOG Slavonski Brod 2005. Hrvatski zavod za transfuzijsku 2014. prim. dr. Dragutin Ivanović FAKULTETA SVEUČILIŠTA U 1997. Opća bolnica u Dubrovniku medicinu 2015. Udruga darivatelja krvi ZAGREBU OD 1992. DODJELJUJE 1998. Opća bolnica u Karlovcu 2006. Glavni stožer saniteta Republike 2016. dr. Magdalena Nardelli-Kovačić, liječnica 1999. Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić, Sisak Hrvatske opće medicine, Mljet NAGRADU „MEDICINA“ U ZNAK 2000. Opće bolnice u Gospiću, Šibeniku i 2007. Alain Finkielkraut 2017. Zavod za transplantaciju i biomedicinu PRIZNANJA I ZAHVALNOSTI ZA Zadru 2008. prof. Anica Jušić, predsjednica Ministarstva zdravstva; PROMICANJE NAČELA HUMANOSTI I 2001. Opća županijska bolnica Pakrac Hrvatskog društva za hospicij / palijativnu Transplantacijski centri Kliničkih bolnica 2002. Zavod za sudsku medicinu i skrb; Hrvatsko društvo za hospicij/ palijativnu Dubrava i Merkur, te Kliničkih bolničkih centara ETIČNOSTI U ČUVANJU ZDRAVLJA I kriminalistiku Medicinskog fakulteta skrb; Hrvatska udruga prijatelja hospicija Osijek, Rijeka i Zagreb; Hrvatska udruga SPAŠAVANJU LJUDSKIH ŽIVOTA. Sveučilišta u Zagrebu 2009. prof. Branko Richter „Transplant“ Tanja Watz, tajnica udruge Prof. Željko Prof. Prim. Branislav Prof. Doc. Jasna Brezak, Transplant Kaštelan Lada Zibar Kocman Lidija Orlić Igor Rudež dr. med. Dr. sc. Mirela Bušić Recept za uspješno akademsko djelovanje je prijenos znanosti u nastavu i na klinike

44 specijalistička poslijediplom- ZNANSTVENI ska studija u sklopu prihvaćenih MEDICINSKO OBRAZOVANJE I CENTAR i propisanih specijalizacija iz IZVRSNOSTI ZA medicine. Medicinski fakultet u NA ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE REPRODUKTIVNU I Zagrebu aktivni je sudionik pro- ČVRSTO SU POVEZANI REGENERATIVNU cesa promjena u Europskom pro- MEDICINSKOM MEDICINU storu visokog obrazovanja i to u promociji cjeloživotnog učenja, FAKULTETU Nastavak sa 1. str. standardizaciji i harmonizaciji doktorskih studija, poticanju mo- Istraživačka jedinica bilnosti studenata i nastavnika i OBRANJENA Biomedicinsko dr. Doprinos razvoju medicinske nim pristupom, organiziranom istraživanje izobrazbe na nacionalnoj razini je SU 3672 međunarodnom suradnjom te sa reprodukcije i velik, jer je Fakultet osnivač ili je znatnom znanstvenom produk- razvoja pomagao u osnivanju svih medi- MAGISTERIJA I tivnošću i publikacijama iznad- cinskih i većine srodnih fakulteta prosječnog učinka. Pri Fakultetu u Hrvatskoj. Uspješnost svih triju 2566 djeluju dva znanstvena centra karika medicinskog akademskog izvrsnosti: za temeljnu, kliničku djelovanja ogleda se u objavlje- DOKTORATA i translacijsku neuroznanost te nim publikacijama. Isto tako, za reproduktivnu i regenerativnu neprekidna i brza promjenjivost medicinu (CERRM) s dvije istra- medicinskoga znanja zahtijeva živačke jedinice (biomedicinsko neprekidni doticaj s najnovijim istraživanje reprodukcije i regene- Davor Ježek objavljenim spoznajama. dicinskoj literaturi nabavljenoj iz uradnjaS s uglednim svjetskim rativna medicina). Publicistička aktivnost Medicin- inozemnih izvora te ispitnoj lite- znanstvenim i kliničkim sre- skoga fakulteta opsežna je i među- raturi koju su pripremali nastav- dištima u obrazovanju mladih Prijenos svjetskih postignuća Istraživačka jedinica narodno prepoznata. Prema bibli- nici Fakulteta. istraživača i u multicentričnim Medicinski fakultet i njegove Regenerativna ografskoj bazi Scopus, u proteklih Knjižnica Škole narodnog zdrav- istraživanjima, redovita kongre- klinike dali su golem doprinos medicina je pedesetak godina objavljeno lja djeluje od 1927. godine, od 1947. sna aktivnost te prepoznavanje razvoju hrvatske kliničke medi- 21.727 radova s adresom Fakul- Središnja medicinska knjižnica, a važnosti vidljivosti i odjeka vlasti- cine. Medicinski standard u tim teta. Produkcija raste posljednjih od 1954. Medicinska knjižnica Re- tih znanstvenih rezultata u široj klinikama postupno se razvijao gornji red: Hrvoje Mlinarić, Jure Buljević, Antonela Samardžić, Dominik Oroz, Roko Žaja, Vjekoslav dili su svih ovih godina značajne godina, tako da se objavljuje oko bro kao njezina podružnica. Sve znanstvenoj zajednici bili su svih do razine potrebne za uvođenje Štambuk, Juraj Jug, Fabijan Jelovčić, Kristijan Lujić, Fran Ivan Madunić, Oskar Stopar, Vid Sikirić, Matko Leović, javnozdravstvene projekte, poput 1100 radova u godini. su one objedinile na neki način ovih stotinu godina ključnom za- i provođenje vrhunskih dijagno- David Horvatić, Hrvoje Saić, Toni Frgačić drugi red: Ivana Kale, Lea Cecelja, Mirta Šašić, Lucija Marinović, suzbijanja različitih zaraznih bole- zbirke i usluge manjih prethodnih daćom fakulteta. stičkih i terapijskih postupaka. Diana Stipić, Morana Belović, Mirela Namjesnik, Marta Čuljak, Petra Bistrović, Ivona Šarić, Ivona Šandrk, Lucija S ADRESOM sti te radili na razvoju sanitarnog ‘Toplo rasadište znanja’ knjižnica. U razvoju temeljnih medicinskih U našu sredinu prenesena su sva Bajkovec, Kristina Vučemilo, Anica Sabljić, Dora Bonacin, Ana Birt treći red: Monika Pranjić, Taša Radić, Tara nadzora i prevencije zaraznih i Od samoga početka snažno se S osnovnom zadaćom pružanja znanosti mogu se prepoznati ba- važnija svjetska klinička postignu- Vuletić, Ana Ninčević, Sunčica Belošević, Katarina Dragun, Jelena Gnjidić, Karla Lisica, Lucija Milošević, Valentina MEDICINSKOG nezaraznih bolesti, zdravstvene poticalo izdavanje priručnika i potpore nastavnom, znanstve- rem tri faze. Prva faza obuhvaća ća. Nastojanje Fakulteta na obje- Juraga, Lucija Kutija, Dora Filipović, Tena Lusavec četvrti red: prof. Boris Brkljačić, Toni Zekulić, dirigentica Iva zaštite školske djece i mladeži, udžbenika na hrvatskome jeziku. nom i stručnom radu, fakultetske razdoblje od osnivanja Fakulteta dinjenoj izvrsnosti nastave, zna- Jarić, prof.. Marijan Klarica, prof. Drago Batinić, prof. Davor Ježek, prof. Vesna Jureša, prof.. Sven Seiwerth. FAKULTETA U zaštite okoliša i sl. Potrebno je spo- Slobodan Vukičević Najugledniji nastavnici Medicin- su knjižnice slijedile sve međuna- do kraja Drugoga svjetskog rata. nosti i struke omogućili su probir menuti i različite oblike suradnje skoga fakulteta bili su autorima rodne standarde medicinskoga Obilježavaju je organizacijsko i vrsnih stručnjaka koji su mogli PROTEKLIH 50 sa Svjetskom zdravstvenom orga- udžbenika i ti su udžbenici bili knjižničarstva i najbolju svjetsku personalno ustrojavanje Fakulte- odgovoriti kliničkim izazovima načelima struke, uspostavljaju se sastavnica djelovanja Medicinsko- nizacijom. kako potpora učenju tako i štivo praksu. ta, kao i ustrojavanje znanstvene svoga vremena. Mnogi centri iz specijalizirani odjeli, mladi liječ- ga fakulteta. Prvi značajan korak GODINA Medicinski fakultet bio je i ostao za široki krug liječnika i ostalih Osiguravale su, sukladno vreme- infrastrukture te dolazak i djelova- Hrvatske slali su svoje liječnike u nici upućuju se na usavršavanje učinjen je 1921. godine izborom vodeće nacionalno medicinsko zdravstvenih djelatnika. Bilo je nu i mogućnostima, neprekinuti nje već afirmiranih međunarod- klinike Fakulteta kako bi naučili NA u inozemne ustanove. Znanstve- Emila Prášeka za javnog redovi- OBJAVLJENO učilište, od diplomske preko po- poželjno da svaka katedra pripre- protok najnovijih medicinskih in- nih znanstvenika (Perović, Zarnik, i dalje prenosili kliničke vještine ni način mišljenja postaje ključni tog profesora higijene i bakteri- slijediplomske do trajne stručne ZNANSTVENI mi i objavi svoj udžbenik, a samo formacija, uvodile su nove usluge Smetanka, Bubanović, Saltykow i znanja. ZAGREBAČKOM pokretač kliničke medicine. Na ologije i osnivanjem Instituta za izobrazbe. Uz integrirani preddi- rijetko prevodili su se referentni u rad s korisnicima, sudjelovale u i dr.) pod čijim su se vodstvom U prvoj fazi razvoja kliničkih ka- Fakultetu u to vrijeme djeluju izni- higijenu i mikrobiologiju. Kasnije JE 21.727 plomski i diplomski sveučilišni CENTAR inozemni udžbenici. Ta se tradi- nastavi, bibliografski pratile pu- znanstveno obrazovali studenti i tedri nastavnici su bili stručnjaci MEDICINSKOM mne kliničke osobnosti poput Ko- će s osnutkom Higijenskog zavoda studij medicine na hrvatskom IZVRSNOSTI cija održala sve do danas kad se blicističku aktivnost Fakulteta. mladi znanstveni početnici. širokoga obrazovanja, besprije- goja, Šercera, Hahna, Mihaljevića, sa Školom narodnog zdravlja 1926. RADOVA jeziku, od ak. god. 2003./04. ZA TEMELJNU, neki od udžbenika prevode i na Danas se to djelovanje intenzivi- Druga faza okvirno obuhvaća korne profesionalne vrsnoće i ve- FAKULTETU Dogana i drugih. Ono što obilježa- suradnja i međusobno pomaganje započeo je studij medicine na KLINIČKU I engleski jezik. Fakultet je dijelom ralo i modificiralo sukladno ra- razdoblje od 1950-ih do 1980-ih likoga javnog ugleda (Wickerhau- va suvremeno kliničko djelovanje postati vrlo intenzivni. engleskom jeziku, a od ak. god. TRANSLACIJSKU bio i nakladnik priručnika. zvoju alata za pristup i pohranu godina, kad Fakultet učvršćuje ser, Radoničić, Durst, Mayerhofer DIPLOMIRAO Fakulteta primjena je novih teh- 2011./12. sveučilišni diplomski NEUROZNANOST Pod okriljem Fakulteta od 1953. informacija. svoj položaj vodeće medicinske i dr.). Većina njih bili su učenici nologija, timski pristup rješavanju Karizmatski lider studij sestrinstva. izlazio je časopis Radovi Medicin- Medicinski fakultet tijekom je svo- ustanove u zemlji i afirmira se na njemačke i austrougarske me- problema i sudjelovanje naših Škola narodnog zdravlja ušla je u Do danas je diplomirao 24.841 skog fakulteta u Zagrebu kojega je jih prvih stotinu godina izrastao međunarodnoj razini (Škreb, Alle- dicinske škole. Njihovo je znan- JE 24.841 nastavnika u međunarodnim kli- sastav Medicinskog fakulteta na- doktor medicine. Medicinski fa- 1992. zamijenio Croatian Medical u maleno, toplo rasadište kulture gretti, Krmpotić, Proštenik i dr.). stveno i profesionalno djelovanje ničkim projektima i ekspertnim kon Drugoga svjetskog rata čime kultet danas obrazuje više od 60 Journal. Taj je časopis, u izdanju i znanja, koje uživa ugled u svem Razdoblje koje obuhvaća posljed- često bilo prepoznato u širim eu- LIJEČNIK skupinama. Liječenje transplanta- sva njezina prethodna postignuća posto svih doktora medicine u sva četiri hrvatska medicinska znanstvenom svijetu, kako je to njih četrdesetak godina djelovanja ropskim, a onda i u svjetskim raz- cijom tkiva i organa možda ponaj- postaju baštinom Fakulteta. An- Hrvatskoj. učilišta, tijekom vremena stekao priželjkivao jedan od njegovih fakulteta obilježavaju povećani mjerima. Njihovi razgranati me- bolje pokazuje dosegnutu razinu drija Štampar, „karizmatski lider znatan međunarodni ugled. Fa- osnivača Miroslav Čačković. Kva- intenzitet temeljnih istraživanja, đunarodni kontakti osiguravali kliničke medicine na Medicinsko- socijalne medicine i međunarod- Osnivač srodnih fakulteta kultet od 1946. izdaje i studentsko litetom svoga nastavnog i znan- pojava i razvitak novih područ- su razmjenu iskustava i uspored- me fakultetu. Taj vrlo složeni i vi- nog javnog zdravstva“, osobnost Na poslijediplomskoj razini obra- glasilo Medicinar. stvenog rada jedna je od vodećih ja istraživanja, primjena širokog ni hod naše kliničke medicine s soko diferentni klinički postupak je koja svojim djelovanjem prelazi zovanja obranjena su 3672 magi- Medicinski fakultet od samoga sastavnica Sveučilišta u Zagrebu spektra novih istraživačkih meto- najboljom tadašnjom europskom najbolji je dokaz njegove snage u nacionalne okvire. Njegova načela sterija i 2566 doktorata medicin- Miloš Judaš je početka prepoznavao važnost te najznačajnije hrvatsko medi- da te povezivanje temeljnih i kli- praksom. odgovoru na izazove suvremene razvoja javnozdravstvenih službi skih znanosti što ovaj Fakultet knjižnične službe i ustrojavao je cinsko učilište s prepoznatljivim ničkih istraživanja. Iskristaliziralo U razdoblju od Drugog svjetskog medicine. i prosvjećivanja i danas su prepo- stavlja na vodeće mjesto unutar knjižnice pri svakom svom za- doprinosom međunarodnom se nekoliko istraživačkih skupina rata do 1980-tih klinike se reor- Razvoj javnoga zdravstva i zdrav- znata. Nastavnici i suradnici jav- Sveučilišta u Zagrebu i na nacio- vodu ili klinici. One su u to doba prostoru visokoga obrazovanja i s naglašenim interdisciplinar- ganiziraju u skladu s najnovijim stvene zaštite također je važna nozdravstvenih katedri predvo- nalnoj razini. Fakultet provodi i pretežito bile mjesta pristupa me- medicinskih istraživanja. • 8

Nagradu Zaklade Drago Perović i Jelena Krmpotić Nemanić za najbolje studente Medicinskog fakulteta dobili su Ivan Banovac i Nikola Štoković

Nagrade za društveno koristan doprinos Medicinskom fakultetu dobile su studentske udruge CROatian Student Summit i Pjevački zbor studenata MEF-a ‘Lege artis’

Nagrade za najbolje doktorate obranjene na Medicinskom fakultetu u akademskoj godini 2016./17. dobile su dr. sc. Dora Polšek (lijevo) i dr. sc. Kristina Blaslov (desno) te dr. sc. Jelena Barbarić

Uz brojne nastavnike Fakulteta koji su se afirmirali Predsjednik Sabora Republike Hrvatske kao pisci, pjesnici, slikari, glazbenici, mnogi su od njih Željko Reiner obnašali i najviše akademske i državne dužnosti: Ministri u Vladi RH Rektori Sveučilišta u Zagrebu Andrija Hebrang, Zdenko Škrabalo, Mate Granić, Karlo Radoničić, Drago Perović, Božidar Špišić, Andrija Štampar, Zvonimir Krajina Ivica Kostović, Željko Reiner, Predsjednici HAZU Ana Stavljenić-Rukavina, Neven Ljubičić, Andrija Štampar, Ivo Padovan, Zvonko Kusić Rajko Ostojić, Mirando Mrsić, Milan Kujundžić Dobitnici Nagrade za promicanje međunarodne suradnje zagrebačkog Medicinskog fakulteta

Prof. Mate Granić, prof. Boris Brkljačić, dobitnica Nagrade prof. Hedvig Hricak, pročelnica Klinike za ra- Akademik Davor Miličić, dobitnik Nagrade Stevo diologiju pri Memorial Sloan Kettering Cancer Centru u New Yorku i profesorica radiologije na Sveučilištu Julius, kardiolog, znanstvenik u području hiper- Cornel u SAD-u, akademik Davor Miličić tenziologije, dopisni član HAZU, profesor emeritus Sveučilišta Ann Arbor, SAD

Impressum  Hrvatska sveučilišta  hrvatski sveučilišni mjesečnik  uređuje  redakcija  glavni urednik  Duško Čizmić Marović  Izdavački odbor  prof. Sanja Barić (Rijeka) Sandra Buratović Maštrapa, prof. ()  doc. Dario Čerepinko (Sjever)  prof. Josip Faričić (Zadar)  Lidija Getto, prof. univ. spec. (Osijek)  prof Miloš Judaš (Zagreb)  prof. Branko Matulić (Split)  prof. Nevenka Tatković (Pula)  prof. Miroslav Vasilj (Mostar)  nakladnici  Sveučilište u Dubrovniku  Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku  Sveučilište J. Dobrile u Puli  Sveučilište u Rijeci  Sveučilište Sjever  Sveučilište u Splitu  Sveučilište u Zadru  Sveučilište u Zagrebu  za nakladnike  prof. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu  adresa redakcije  Trg Republike Hrvatske br 4, 10000 Zagreb  [email protected]  www.unizg.hr 