Književnost Na Tlu Crne Gore I Boke Kotorske Od XVI Do XVIII Veka 1990

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Književnost Na Tlu Crne Gore I Boke Kotorske Od XVI Do XVIII Veka 1990 DUBROVAČKA KNJIŽEVNOST Miroslav Pantić - 2 - Književnost na tlu Crne Gore i Boke Kotorske od XVI do XVIII veka 1990. XVI vek: Doba humanizma i renesanse Odlaskom "vojvode Zeti" Đurđa Crnojevića sa Cetinja preko Budve u Mletke, poslednjih dana 1496. godine, zaključen je značajan period ne samo u državnom i političkom, već i u kulturnom životu njegove zemlje. Novo razdoblje, koje je tada počinjalo, nije izgledalo svetlo, a nije svetlo ni bilo, za dugo vreme i za najveći deo te zemlje. Neki razgovetniji nagoveštaji novih oblika književnosti i kulture, koji su se stali javljati "v dni blagočestivago i hristoljubivago i bogohranimago gospodina Đurđa Crnojevića" u korenu su bili presečeni svim onim što je došlo ubrzo zatim, i "renesansnoga Cetinja" nije moglo biti[1], kao što, iz istih razloga, nije bilo ni renesansnoga Smedereva. Možda je jedan od najvažnijih nagoveštaja nove epohe bila ćirilska štamparija koja je, gotovo čudom, ustrojena u toku 1493. godine, na Obodu ili na samom Cetinju, kao prva štamparija čije je delovanje na našem tlu potpuno izvesno.[2] Ali je ona morala da prestane s radom samo koju godinu kasnije i u stvari tek što je obeležila svoje sjajne početke izdavši jedva pet knjiga, istina izuzetnih lepotom i raskošnošću izrade. Njeni štampari, na čelu sa "smerenim" jeromonahom Makarijem "ot Črnije Gori", rasuli su se po svetu; njene prese i njena divna slova tako su isto nestali neznano kuda. Može se samo s prijatnošću nagađati, ali je gledano istorijski bez koristi, koliko su oni još takvih, a sigurno i drukčijih, knjiga mogli da štampaju i kakve je sve plodove mogao dati taj njihov posao da su okolnosti bile druge i da se sreće imalo više.[3] Ovako, život će se na ovome tlu otada pa za bezmalo tri puna stoleća svoditi tako reći na osnovne svoje vidove, i u njemu za neke više oblike duha mesta gotovo da neće ni biti. Prinuđen na neprestan i grčevit napor za golo održanje, uvek u opasnosti i nemiru, nespokojan, rastrzan i stalno u borbi ne samo s neprijateljima spolja već i u borbama međusobnim, napadan stotinama puta ljutom nemaštinom, dugotrajnim gladovanjem i strašnim pomorima, čovek Crne Gore nije imao uslova da dosegne ni običnu pismenost, a kamoli da ostvari bilo kakvu značajniju književnost. Malobrojni kaluđeri i popovi, kao duhovno najviši sloj naroda, jedva da su uspevali da dođu nekako do elementarnog obrazovanja, a većina ih je bila i bez njega; njihovoj ruci često su bolje pristajali puška i sablja no pero i knjiga, i umesto na meditacije i studije, neprilike su ih obično gonile da - 3 - postaju predvodnici u okršajima i sudeonici u nebrojenim nedaćama koje su se nizale jedna za drugom u neprekidnom lancu. Mnogo puta u to doba, letopisci u svojim zapisima o danima koje žive, kratkim i žurnim, ali bez izuzetka iskrenim, ispisuju, kao po dogovoru, obrt o "ljutim i priskrbnim vremenima", i ne sluteći, svakako, da reči kojima su oni mislili da obeleže vlastito vreme postaju obeležje čitave epohe. Jedina prava književnost koju je taj svet imao bila je usmena, a njeni tvorci ostajali su anonimni. Ponekad je ona tu i stvarana, ali je isto tako, i češće, dolazila i iz ostalih naših krajeva, pa se ovde razvijala dalje, ostajući zajedničko dobro. Kao i drugde, ta je književnost na ovom tlu pratila gotovo sve manifestacije života i predstavljala, na svoj način, njihov osoben izraz; stoga je, i ona u stihu i ona u prozi, živela u punoj raznovrsnosti svojih oblika. Jedino je neveliki pojas Primorja, koji je još od 1420. godine ušao u sastav Mletačke Republike, bio u nešto povoljnijem položaju, pa blagodareći njemu nije do kraja imao ni tako zlu sudbinu. U pojedinim gradovima Boke Kotorske, koji su na taj način ostali u okvirima zapadne civilizacije, bilo je više uslova da se kulturni kontinuiteti održe i da se pojavi i prava književnost renesanse. Kotor je u tom pogledu i prvi pošao i najdalje otišao.[4] Bilo je to i sasvim prirodno s obzirom na okolnost da je on već pod Nemanjićima dobio istaknuto mesto i važio za "stolni i slavni grad". Povoljan geografski položaj za ona vremena i umešnost njegovih ljudi, vlastele i građana, omogućili su živu razmenu dobara, finansijske i trgovačke poslove, pomorstvo i zanatsku delatnost, a sa tim i gomilanje bogatstva, susrete između pripadnika raznih naroda i daleka putovanja, ubrzanu građevinsku izgradnju i stvaranje viših oblika urbanog života. Svedočanstva o gramatikalnoj školi u tom gradu ima još od kraja XIII veka i samo nedostatak sačuvanih dokumenata sprečava istoričare da u stopu prate njen rad i dođu do celovitog uvida u njeno neprekinuto služenje kulturi. Sinovima kotorskih plemića i bogatijih građana u njoj su predavali ondašnje nauke magistri dovedeni iz Italije, iz Dubrovnika ili iz drugih krajeva sveta, koje su ovde bez sumnje privukle ne samo zamašne plate koje im daje opština već i mogućnosti humanističkog delovanja. Sve razgranatijim potrebama komunalne uprave i urbanog života bili su neophodni isto tako notari, lekari, apotekari, pravnici, arhitekti, koji takođe dolaze sa strane kad ih nema dovoljno domaćih, a sa sobom i oni u Kotor presađuju, pored svojih profesionalnih znanja, nove običaje i nova gledanja na svet. Mladi ljudi odavde, ne zadovoljavajući se stupnjem obrazovanja koje su mogli steći kod kuće, a koje je ipak na srednjem nivou, odlaze na pojedine italijanske univerzitete, mahom na onaj u Padovi, glasovit i s davnašnjim tradicijama, i - 4 - tamo izučavaju pravo, filozofiju, teologiju i medicinu. Poneki među njima ističu se u učenom svetu i njihova imena se i sada čitaju na kamenim pločama i u pisanim istorijama ovoga univerziteta pored imena drugih zaslužnih profesora, pa i samih rektora. Po povratku sa studija, ti mladi ljudi žive u skladu s onim što su videli i naučili u svetu, menjajući tako ličnim primerom i život svojih sugrađana. Njihovi domovi, pored finog pokućstva, bogatih i teških tkanina, umetničkih ukrasa i slika među kojima nisu retke ni one nastale u domaćim "botegama", pune se sve više i raznovrsnim knjigama, štampanim u prvim evropskim tipografskim centrima, ali i pisanim rukom i, prema prilikama, raskošno iluminisanim. Već niču i prve biblioteke, privatne i za ličnu upotrebu, po kućama domaćih patricija i obrazovanih građana, i opšte, po manastirima, i za širi krug čitalaca. U gradu, duže ili kraće, borave i mnogi stranci. Pored onih koje je dovela opština za razne službe, to su najčešće mletački funkcioneri koje je iz metropole uputila središna vlast, da vladaju u njeno ime; ali ima uz njih i poslovnih ljudi i putnika, hodočasnika na prolazu i lutajućih radoznalaca, kao i drugde. Svi oni na svoj način utiču na život u gradu i podstiču razmenu ideja, a ne samo cirkulisanje materijalnih dobara. To stvara određenu atmosferu u gradu, pogodnu za nastanak i razvoj onog stila života i onih oblika kulture koji su obeleženi pojmom preporoda ili renesanse, kako bi se naglasila razlika koja ih deli od života i kulture srednjega veka. Otprilike istovetnim putem, mada uz veće ili manje zakašnjenje, teći će stvari i po ostalim gradovima Boke Kotorske, koji su se, kao i Kotor, našli "u krilu prejasne Republike". Od Kotora ih, međutim, odvajaju i neke razlike, i one nisu neznatne. Već je i Kotor imao ovoju renesansu u znatno skromnijem i svedenijem vidu u poređenju s Dubrovnikom ili Hvarom, a i s nekim drugim našim središtima onoga vremena. Jer sa njima se on nije mogao meriti ni brojem ni bogatstvom svog stanovništva, ni stepenom dostignute civilizacije, a ni po ostalim uslovima koje je bio kadar ponuditi kulturnom razvitku. Ostali gradovi Boke Kotorske našli su se u odnosu na Kotor u približno istoj situaciji u kojoj je ovaj bio u odnosu na pomenute istaknute centre naše renesanse. Prvi humanistički pisci staroga Kotora počinju da se javljaju već na prelazu iz XV u XVI stoleće, ali o njima se najčešće ne zna mnogo, a i dela im obično nisu sačuvana. Najviđeniji među njima morao je biti Bernard Pima, potomak stare i glasovite porodice kotorskih plemića.[5] Negde U Italiji, možda upravo u toku studija, stekao je za ona vremena veoma častan naziv lovorom ovenčanog pesnika (poeta laureatus), koji je od tada stalno pratio njegovo ime; tako, kada je u Kotoru 28. jula 1514. godine bila čitana papska - 5 - bula, među prisutnima je zabeležen i "presvetli gospodin Bernard Pima, poeta laureato".[6] O njegovom životu sačuvalo se nešto vesti između godine 1496, kad ga susrećemo najranije, i 1517, kad je po svoj prilici umro; ali to su vesti suvoparne i govore samo o njegovim građanskim obavezama i o svakodnevnim trzavicama. Na žalost, njegova pesnička dela sva su pogubljena osim nekoliko latinskih stihova, nedovoljnih za određeniji sud o njemu kao pesniku; po njima bi se možda jedino smelo zaključiti da je čitavo njegovo pesništvo proteklo u Ciceronovom jeziku. Od nekada sigurno brojnih njegovih dela, sada znamo jednu kratku i konvencionalnu pohvalnu pesmu Venecijancu D. Paladiju (Bernardi Pimae Delmatae Tetrastichon in laudem Domici Palladii Sorani), štampanu 1498. godine na kraju knjige latinskih sastava tog pesnika (Domici Palladii Sorani epigrammaton libeli.[7] Osim toga, odavno je poznat još i kratki epitaf (Epitaphium Bernardi Pimae Poetae Laureati), koji je ispevao samome sebi i dao da mu se ukleše na grobnici koju je sagradio za života, izgleda 1508. godine, u crkvi Sv. Marije (Koleđata) u Kotoru. U samo dva stiha, koliko ih taj epitaf sadrži u svemu, on je kao svoje životno zaveštanje ostavljao "golu dušu Hristu, a trošne udove zemlji". Pimini savremenici, koji su izvesno imali prilike da od njega pročitaju daleko više, cenili su veoma visoko
Recommended publications
  • Huius... Est Omnis Reipublicae Potestas: Dubrovnik's
    Z.Dubrovnik Zlatar, Huius... Annals est 6 (2002): omnis reipublicaepp. 45-65 potestas... 45 Original paper UDC 929.7(497.5 Dubrovnik) "1440/1460" UDC 321.15(497.5 Dubrovnik) "1440/1460" UDC 94(497.5 Dubrovnik) "1440/1460":32 HUIUS... EST OMNIS REIPUBLICAE POTESTAS: DUBROVNIK’S PATRICIAN HOUSES AND THEIR PARTICIPATION IN POWER (1440-1640) ZDENKO ZLATAR ABSTRACT: This study is an analysis of the share that each patrician house had in the exercise of the most important functions in government (the Rec- tor, the member of the Minor Council, the Senator, the Guardian of Justice), and the ratio of these houses in the Major Council. Some houses secured more offices than they were entitled to according to their numerical strength in the Major Council (Gradi/GradiÊ, Gondola/GunduliÊ, Georgi/–ureviÊ, Cerva/ CrijeviÊ, Menze/MenËetiÊ, Zamagno/DæamanjiÊ, Resti/RastiÊ, Bona/BuniÊ), while others did not get their fair share (Caboga/Kaboga, Sorgo/SorkoËeviÊ, Pozza/PuciÊ, Ragnina/Ranjina, Bobali/BobaljeviÊ, Gozze/GuËetiÊ). Despite these differences, one cannot talk of an oligarchy within Dubrovnik’s ruling class. Introduction The patriciate held the monopoly of power in the Republic of Dubrovnik for four and a half centuries, i.e. from the departure of a Venetian Rector Zdenko Zlatar is Reader in Slavic History at The University of Sydney. Address: Department of History, The University of Sydney, Sydney, N.S.W. 2006, Australia This article has already been published in Croatian under the following title: ≈Huius... est omnis reipublicae potestas: sudjelovanje vlasteoskih rodova u vlasti (1440-1640).« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 40 (2002): pp.
    [Show full text]
  • Huius... Est Omnis Reipublicae Potestas: Dubrovnik’S Patrician Houses and Their Participation in Power (1440-1640)
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE Z.Dubrovnik Zlatar, Huius... Annals est 6 (2002): omnis reipublicaepp. 45-65 potestas... 45 Original paper UDC 929.7(497.5 Dubrovnik) "1440/1460" UDC 321.15(497.5 Dubrovnik) "1440/1460" UDC 94(497.5 Dubrovnik) "1440/1460":32 HUIUS... EST OMNIS REIPUBLICAE POTESTAS: DUBROVNIK’S PATRICIAN HOUSES AND THEIR PARTICIPATION IN POWER (1440-1640) ZDENKO ZLATAR ABSTRACT: This study is an analysis of the share that each patrician house had in the exercise of the most important functions in government (the Rec- tor, the member of the Minor Council, the Senator, the Guardian of Justice), and the ratio of these houses in the Major Council. Some houses secured more offices than they were entitled to according to their numerical strength in the Major Council (Gradi/GradiÊ, Gondola/GunduliÊ, Georgi/–ureviÊ, Cerva/ CrijeviÊ, Menze/MenËetiÊ, Zamagno/DæamanjiÊ, Resti/RastiÊ, Bona/BuniÊ), while others did not get their fair share (Caboga/Kaboga, Sorgo/SorkoËeviÊ, Pozza/PuciÊ, Ragnina/Ranjina, Bobali/BobaljeviÊ, Gozze/GuËetiÊ). Despite these differences, one cannot talk of an oligarchy within Dubrovnik’s ruling class. Introduction The patriciate held the monopoly of power in the Republic of Dubrovnik for four and a half centuries, i.e. from the departure of a Venetian Rector Zdenko Zlatar is Reader in Slavic History at The University of Sydney. Address: Department of History, The University of Sydney, Sydney, N.S.W. 2006, Australia This article has already been published in Croatian under the following title: ≈Huius... est omnis reipublicae potestas: sudjelovanje vlasteoskih rodova u vlasti (1440-1640).« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 40 (2002): pp.
    [Show full text]
  • Amatus Lusitanus E Didaco Pirro: Due Ebrei Portoghesi E Cerchia Umanistica Di Dubrovnik Autor(Es): Lupis, Vinicije B
    Amatus Lusitanus e Didaco Pirro: due ebrei portoghesi e cerchia umanistica di Dubrovnik Autor(es): Lupis, Vinicije B. UA Editora - Universidade de Aveiro; Imprensa da Universidade de Publicado por: Coimbra; Annablume URL persistente: URI:http://hdl.handle.net/10316.2/35707 DOI: DOI:http://dx.doi.org/10.14195/978-989-26-0941-6_21 Accessed : 9-Oct-2021 03:22:10 A navegação consulta e descarregamento dos títulos inseridos nas Bibliotecas Digitais UC Digitalis, UC Pombalina e UC Impactum, pressupõem a aceitação plena e sem reservas dos Termos e Condições de Uso destas Bibliotecas Digitais, disponíveis em https://digitalis.uc.pt/pt-pt/termos. Conforme exposto nos referidos Termos e Condições de Uso, o descarregamento de títulos de acesso restrito requer uma licença válida de autorização devendo o utilizador aceder ao(s) documento(s) a partir de um endereço de IP da instituição detentora da supramencionada licença. Ao utilizador é apenas permitido o descarregamento para uso pessoal, pelo que o emprego do(s) título(s) descarregado(s) para outro fim, designadamente comercial, carece de autorização do respetivo autor ou editor da obra. Na medida em que todas as obras da UC Digitalis se encontram protegidas pelo Código do Direito de Autor e Direitos Conexos e demais legislação aplicável, toda a cópia, parcial ou total, deste documento, nos casos em que é legalmente admitida, deverá conter ou fazer-se acompanhar por este aviso. pombalina.uc.pt digitalis.uc.pt Verificar dimensões da capa/Lombada. Pantone 463C Verificar dimensões da capa/Lombada. Pantone
    [Show full text]
  • The Fall of the Dubrovnik Republic and the Establishment of the French Administration in Dubrovnik in 1808 and 1809
    55 Original Paper UDC 949.713-2Dubrovnik "18" THE FALL OF THE DUBROVNIK REPUBLIC AND THE ESTABLISHMENT OF THE FRENCH ADMINISTRATION IN DUBROVNIK IN 1808 AND 1809 STJEPAN ĆOSIĆ ABSTRACT: This paper is concerned with the state of social and political affairs in Dubrovnik prior to the abolishment of the Republic. It further illus­ trates the first phase of the organization and exertion of the new French ad­ ministration in 1808 and 1809. In order to provide a more complete and objective insight into the signifi­ cance of the French abolishment of the Republic of Dubrovnik (Ragusa) as well as to grasp the social, political and administrative changes which fol­ lowed, it is necessary to elucidate Dubrovnik at that time in its broader so­ cial, economic, and political context.1 Stjepan Ćosić, member of the Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Dubrovnik. Address: Zavod za povijesne znanosti HAZU, Lapadska obala 6, 20000 Dubrovnik, Croatia. A longer version of this article has already been published in Croatian under the following title: »O slomu Republike i ustroju francuske uprave u Dubrovniku 1808. i 1809.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 33 (1995): pp. 177-203. 56 Dubrovnik Annals 2 (1998) Social and historical background preceding the fall of the Republic The turn of the eighteenth century witnessed some radical social changes throughout the European continent. The ideas of the French revolution, post- revolutionary events, and the Napoleonic campaigns enforced a considerable incursion upon the European political layout, thus introducing the concept of liberty with a profoundly new ideological meaning.
    [Show full text]
  • Dubrovnik Under French Rule (1810-1814)
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies S.Dubrovnik ΔosiÊ, Dubrovnik Annals 4 (2000):under French pp. 103-142 Rule 103 Original paper UDC 949.75DUB:323.269.6≈1813/1814« DUBROVNIK UNDER FRENCH RULE (1810-1814) STJEPAN ΔOSIΔ ABSTRACT: The article hightlights the features of French administration in the Dubrovnik province in the context of the establishment and organization of the Illyrian provinces (1810-1814). It discusses the consequences of the fall of the old aristocratic regime and a series of administrative and social reforms initiated by the French. The Dubrovnik society vigorously opposed the new government policy, partly based bourgeois values. Far-reaching re- forms were hindered by the campaigns that prevailed throughout the short- term French rule. Particular attention is being drawn to the events taking place in the course of the 1813/1814 uprising against the French, the circumstances which led to the Habsburg annexation of Dubrovnik after the fall of Napo- leon. Within a year and a half of its establishment in 1808, the French admin- istration managed to construct a new and long-term organizational framework in Dubrovnik. Napoleon’s war campaigns and victories in central Europe led to closer relations between Dubrovnik and the French Empire. At the time, the Dubrovnik region was incorporated into the Illyrian Provinces, a French geo-strategic unit which primarily consisted of the subjugated countries of the Croat and Slovene ethnical territories. Considering that the circumstances Stjepan ΔosiÊ, member of the Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Dubrovnik.
    [Show full text]
  • Registar Kulturnih Dobara
    izmjene i dopune prostornog plana dubrovačko-neretvanske županije registar kulturnih dobara zavod za prostorno uređenje dnž, ministarstvo kulture i biserka dumbović bilušić, prosinac 2016. SVJETSKA KULTURNA BAŠTINA U DNŽ (UNESCO zaštita) REGISTAR KULTURNIH DOBARA DNŽ zaštićeni/preventivno zaštićeni (zaštita temeljem Zakona) evidentirani (zaštita temeljem Plana) PRIRODNI KRAJOLICI DNŽ (zaštita temeljem Plana) KULTURNI KRAJOLICI DNŽ (zaštita temeljem Plana) Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije Dubrovnik, siječanj 2017. 2 SVJETSKA KULTURNA BAŠTINA U DNŽ 3 Stari grad Dubrovnik Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija N42 39 2.016 E18 5 29.004 Datum proglašenja (upisa): 1979 Proširenje: 1994 Kriteriji: (i)(iii)(iv) Područje dobra : 97 ha Kontaktno područje: 54 ha Srednjovjekovni grad na istočnoj, hrvatskoj obali Jadrana, paradigmatični je primjer planiranog urbanističkog razvoja iz 13.st., s dominantnim graditeljskim razvojem u 15. i 16. st., unutar utvrđenih zidina i fortifikacijskog sklopa. Do danas je zadržao svoju cjelovitost, opseg, materijalni i duhovni integritet, pa njegova povijesno- urbanistička cjelina kao integralno kulturno dobro, unatoč razornim potresima i mijenama čuva matricu Grada, a u pogledu stilsko-oblikovnih mijena uspješnu i skladnu koegzistenciju graditeljskih stilova od romanike do 20. st. Povijesna jezgra Dubrovnika, s neposrednom okolinom, nacionalno i UNESCO-vo kulturno dobro je remek-djelo urbanističkih, fortifikacijskih, kulturno-povijesnih i civilizacijskih vrednota. Povijesna jezgra Dubrovnika upisana je na listu svjetske baštine jer se smatra da posjeduje vrijednost od globalnog interesa: Iznimnu univerzalnu vrijednost (OUV). Iznimna univerzalna vrijednost je kulturna i/ili 4 prirodna vrijednost čiji značaj prelazi nacionalne granice i od zajedničkog je interesa za sadašnje i buduće naraštaje čovječanstva u cjelini (UNESCO Operativne smjernice par.49).
    [Show full text]
  • Dubrovnik Under French Rule (1810-1814)
    S.Dubrovnik ΔosiÊ, Dubrovnik Annals 4 (2000):under French pp. 103-142 Rule 103 Original paper UDC 949.75DUB:323.269.6≈1813/1814« DUBROVNIK UNDER FRENCH RULE (1810-1814) STJEPAN ΔOSIΔ ABSTRACT: The article hightlights the features of French administration in the Dubrovnik province in the context of the establishment and organization of the Illyrian provinces (1810-1814). It discusses the consequences of the fall of the old aristocratic regime and a series of administrative and social reforms initiated by the French. The Dubrovnik society vigorously opposed the new government policy, partly based bourgeois values. Far-reaching re- forms were hindered by the campaigns that prevailed throughout the short- term French rule. Particular attention is being drawn to the events taking place in the course of the 1813/1814 uprising against the French, the circumstances which led to the Habsburg annexation of Dubrovnik after the fall of Napo- leon. Within a year and a half of its establishment in 1808, the French admin- istration managed to construct a new and long-term organizational framework in Dubrovnik. Napoleon’s war campaigns and victories in central Europe led to closer relations between Dubrovnik and the French Empire. At the time, the Dubrovnik region was incorporated into the Illyrian Provinces, a French geo-strategic unit which primarily consisted of the subjugated countries of the Croat and Slovene ethnical territories. Considering that the circumstances Stjepan ΔosiÊ, member of the Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Dubrovnik. Address: Zavod za povijesne znanosti HAZU, Lapadska obala 6, 20000 Dubrovnik, Croatia.
    [Show full text]
  • Ragusa Intelligence & Security (RIS)
    Ragusa Intelligence & Security (RIS) - A Model for the 21st Century!? Stevan Dedijer Dubrovnik, Croatia ABSTRACT Ragusa (Dubrovnik), a city-state on the eastern Adriatic coast has organ- ized one of the first intelligence organizations in history. Having no army Ragusa's indipendence depended heavily on accurate and timely intelli- gence gathered by its merchant, diplomats and scientists. Througout its history as a indipendent city-state (from 14th to 19th century) Ragusa main- tained its neutral position and ballanced between Austria, Venice, Otoman Empire and other European powers having good diplomatic and trade relations with all of them. The author's own research of the Dubrovnik's archive show that good intelligence was critical for such a policy enabling Ragusa's diplomats quick adapting to the new situations and helping them "guessing right", and that is exactly what intelligence is. A Surprising Discovery In l972, while questioning why Communist politicians – Tito in particular - failed to develop their countries to full potential, I con- cluded that they failed because they suffered an “information defi- ciency.” Governments need information to survive; that is, the gathering, classification, and analysis of data. Governments now operate in the tenth Intelligence Revolution, one induced by the democratic capitalist system. Former CIA director, William Colby, set out the revolution’s components: . National and International (i.e. NATO) Intelligence and Security (I&S) communities. Oversight and control bodies. Science-based technologies. Privatization of Intelligence; that is, corporations base their RISS according to IBM 127 NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3-4(1) 2000, pp. 127-141 . Future I&S function: population self-management To which can be added: .
    [Show full text]
  • Additional Material Full Text of 67 Selected Items Concerning the 6 April 1667 Earthquake
    Additional Material Full text of 67 selected items concerning the 6 April 1667 Earthquake The comprehensive table with the description and the position of 114 items on the 6 April 1667 earthquake is supplied in the printed version of the book, Chapter 1, Table 1.2, and is re-presented in full here for the reader’s convenience. Items’ numbering follows the chronological order established by means of the date when the item was produced. Throughout the book, items are referred to by their number, e.g. “Doc#2”. Dates and remarks between square parentheses are by the author. Each row of the table is used to introduce the full text of each of the 67 selected items, and precisely those items whose number is followed by the symbol @. Furthermore, for the three later documents referenced below, which were not included in Table 1.2, but used throughout the book, either some relevant excerpts, i.e. from Molin (1668), or the full text is supplied, i.e. of the report by Giacomo Loredan (ASVe, 1669) and the pastoral visit of Zmaievich (1671). These texts have been placed after the texts of the 67 items mentioned above. Molin A., 1668. Diario della speditione dell’Ill.mo et Ecc.mo Signor Alvise da Molin Cavagliere alla Corte del Gran Signor. ASVe, Miscellanea di atti diversi manoscritti, f. 54. ASVe, 1669. “Relazione” (report) by Giacomo Loredan, Provveditore Estraordinario a Cattaro. Collegio, V (Secreta), Relazioni, b. 65, ff. 1r-6v + enclosures. Zmaievich A., 1671. Relazione dell’arcivescovo della diocesi di Antivari e del Vicariato di Budua, di Andrea Zmaievich della Sacra Congregazione per la diffusione della Fede.
    [Show full text]
  • Poezija Đura Hidže Na Latinskom Jeziku
    Filozofski fakultet Jadranka Bagarić POEZIJA ĐURA HIDŽE NA LATINSKOM JEZIKU DOKTORSKI RAD Zagreb, 2015. Faculty of Humanities and Social Sciences Jadranka Bagarić POETRY OF ĐURO HIDŽA IN LATIN LANGUAGE DOCTORAL THESIS Zagreb, 2015. Filozofski fakultet Jadranka Bagarić POEZIJA ĐURA HIDŽE NA LATINSKOM JEZIKU DOKTORSKI RAD Mentor: Darko Novaković Zagreb, 2015. Faculty of Humanities and Social Sciences Jadranka Bagarić POETRY OF ĐURO HIDŽA IN LATIN LANGUAGE DOCTORAL THESIS Supervisor: Darko Novaković Zagreb, 2015. Informacije o mentoru Darko Novaković roĊen je u Zagrebu 14. I. 1953. Diplomirao je 1975. te doktorirao 1981. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1990. redoviti profesor, a od 1992. predstojnik Katedre za latinski jezik i knjiţevnost. Bavi se antiĉkom knjiţevnom teorijom, retorikom, uĉenjima o stilu, antiĉkim romanom (osobito grĉkim) te grotesknom komikom u antiĉkim tekstovima. Iz podruĉja klasiĉne filologije objavio više dvojeziĉnih izdanja grĉkih i rimskih autora (romani Ksenofonta Efeškoga i Haritona, anonimni Lukije ili magarac, Senekina Apokolokintoza, Plautovi Trgovac i Perzijanac, anonimna Pripovijest o Apoloniju, kralju tirskom). Iz podruĉja hrvatskoga latinizma upozorio na nepoznate rukopisne tekstove Filipa Zadranina, Jurja Šiţgorića, Jerolima Bartuĉevića, Benedikta Kotruljevića, Didaka Pira, Ivana Guĉetića, Antuna, Mihovila i Fausta Vranĉića i dr. U Londonu otkrio Marulićev Životopis sv. Jeronima (Vita diui Hieronymi), a u Glasgowu kodeks s nepoznatim Marulićevim latinskim pjesmama (Epigrammata) te priredio
    [Show full text]
  • Grad I Kuga: Dubrovnik 1691. Godine* Rina Kralj-Brassard
    Anali Dubrovnik 54/1 (2016): 115-170 115 Izvorni znanstveni rad UDK: 616.981.45(497.5Dubrovnik)(091) 16 UDK: 94(497.5Dubrovnik):61] 16 Primljeno: 15.6.2015. GRAD I KUGA: DUBROVNIK 1691. GODINE* RINA KRALJ-BRASSARD SAŽETAK: U radu se istražuju okolnosti pojave i tijek posljednje urbane kuge na dubrovačkom području 1691. godine. Utvrđuju se gradska kužna žarišta i analizira primjena protukužnih mjera. Identificiraju se osobe koje su sudjelovale u obrani od kuge i razmatra podjela grada koju su proveli zdravstveni službenici. Utvrđuju se neke žrtve kuge i rekonstruira dio njihove društvene mreže. Identificiraju se vlasteoske obitelji koje su bile podvrgnute izolaciji zbog sumnje na zarazu. Analiziraju se konfliktne situacije koje su se javile kao posljedica posebnog režima života za vrijeme kuge. Na kraju, raščlanjuju se troškovi obrane od kuge i propituje način na koji je stanje zaraze predstavljeno u nekoliko pisama Senata. Ključne riječi: Dubrovnik, kuga, 17. stoljeće, protukužne mjere, državni troš- kovi, sluškinje, vlastela, društvene mreže, povijest gradova Keywords: Dubrovnik, plague, 17th century, public health measures, government expenditure, maidservants, nobility, social networks, urban history Uvod ‟Kuga sluškinja” (Peste delle serve) iz 1691. godine posljednja je dubrovačka kuga koja je prodrla unutar zidina grada.1 Kuga se na dubrovačkom području 1 U radu se ne propituje priroda bolesti koja je u izvorima nazvana kugom. Retrogradnom dijagnosticiranju kuge na temelju skupa simptoma (vrućica, slabost i otečeni limfni čvorovi-buboni kod bubonske kuge) i epidemioloških obilježja (pandemije) treba pristupati vrlo oprezno. Specifični * Ovaj rad je sufinancirala Hrvatska zaklada za znanost projektom broj 5106. Rina Kralj-Brassard, znanstvena suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Du brovniku.
    [Show full text]
  • Marin Getaldić – a Look on a New Era. on Occasion of the 450Th Anniversary of His Birth”
    Croatian Studies Review 14-15 (2018/2019) Marijana Borić: “Marin Getaldić – A look on a new era. On occasion of the 450th anniversary of his birth” Marijana Borić Department for History of Sciences Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb [email protected] Abstract Among the numerous Croatian humanists who left a mark in the development of Western European science and culture, Dubrovnik nobleman Marin Getaldić (1568-1666) is the greatest Croatian mathematician and physicist of the 16th and 17th centuries. Although he was educated in the hometown for performing of administrative jobs in the service of the Republic of Ragusa, in a very specific way, he became involved in scientific research and his ideas were accepted by the most prominent scientific circles and names of contemporary Europe, such as Galileo Galilei, François Viète etc. He was developing the most current area of Renaissance mathematics - the symbolic algebra. Getaldić also wrote the first complete manual of new algebraic analysis applied to diverse materials. Having achieved remarkable results, he came closer to founding of a new mathematical field - analytical geometry. Getaldić particularly focused on the development of mathematical methods and their application in the research of natural sciences. With that approach, different from the previous, traditional, and largely quantitative description of the world, he laid down the main tendencies of the modern approach to the research in natural sciences. Key words: Marin Getaldić, the beginnings of modern science, experimental approach, mathematical methods, Galileo Galilei, François Viète, algebraic analysis, symbolic algebra 47 Croatian Studies Review 14-15 (2018/2019) Introduction Marin Getaldić lived in the period when the influence of Renaissance philosophy gradually shaped and based modern science.
    [Show full text]