DOCSLIB.ORG

Registar Kulturnih Dobara

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text

Load more

izmjene i dopune prostornog plana dubrovačko-neretvanske županije registar kulturnih dobara zavod za prostorno uređenje dnž, ministarstvo kulture i biserka dumbović bilušić, prosinac 2016. SVJETSKA KULTURNA BAŠTINA U DNŽ (UNESCO zaštita) REGISTAR KULTURNIH DOBARA DNŽ zaštićeni/preventivno zaštićeni (zaštita temeljem Zakona) evidentirani (zaštita temeljem Plana) PRIRODNI KRAJOLICI DNŽ (zaštita temeljem Plana) KULTURNI KRAJOLICI DNŽ (zaštita temeljem Plana) Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije Dubrovnik, siječanj 2017. 2 SVJETSKA KULTURNA BAŠTINA U DNŽ 3 Stari grad Dubrovnik Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija N42 39 2.016 E18 5 29.004 Datum proglašenja (upisa): 1979 Proširenje: 1994 Kriteriji: (i)(iii)(iv) Područje dobra : 97 ha Kontaktno područje: 54 ha Srednjovjekovni grad na istočnoj, hrvatskoj obali Jadrana, paradigmatični je primjer planiranog urbanističkog razvoja iz 13.st., s dominantnim graditeljskim razvojem u 15. i 16. st., unutar utvrđenih zidina i fortifikacijskog sklopa. Do danas je zadržao svoju cjelovitost, opseg, materijalni i duhovni integritet, pa njegova povijesno- urbanistička cjelina kao integralno kulturno dobro, unatoč razornim potresima i mijenama čuva matricu Grada, a u pogledu stilsko-oblikovnih mijena uspješnu i skladnu koegzistenciju graditeljskih stilova od romanike do 20. st. Povijesna jezgra Dubrovnika, s neposrednom okolinom, nacionalno i UNESCO-vo kulturno dobro je remek-djelo urbanističkih, fortifikacijskih, kulturno-povijesnih i civilizacijskih vrednota. Povijesna jezgra Dubrovnika upisana je na listu svjetske baštine jer se smatra da posjeduje vrijednost od globalnog interesa: Iznimnu univerzalnu vrijednost (OUV). Iznimna univerzalna vrijednost je kulturna i/ili 4 prirodna vrijednost čiji značaj prelazi nacionalne granice i od zajedničkog je interesa za sadašnje i buduće naraštaje čovječanstva u cjelini (UNESCO Operativne smjernice par.49). OUV je ustanovljen u trenutku kad je Dubrovnik upisan u listu Svjetske baštine (1979, 1994.). On se ne može mijenjati bez renominacije koja je podložna istom postupku evaluacije kao i svaka nova nominacija. Međutim, ako se smatra da trenutna kontaktna zona nije dostatna za očuvanje OUV-a, te ne štiti dobro od degradacije, proširenje kontaktne zone moguće je predložiti kao takozvanu manju izmjenu granice. Prijedlog se daje na procjenu ICOMOS-u (savjetodavno tijelo UNESCO-a), a usvaja ga Odbor Svjetske baštine. S obzirom da trenutna kontaktna zona starog grada Dubrovnika nije dostatna za očuvanje OUV-a sukladno međunarodnim standardima potrebno je provesti postupak revalorizacije i proširenja buffer zone te ga sagledati kao povijesni urbani krajolik zajedno s pripadajućom okružjem (setting). OUV (Outstanding Universal Value) – vanserijska, iznimna, ili izuzetna univerzalna vrijednost Konvencija o Svjetskoj baštini - za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, usvojena još 1972. godine, identificira lokalitete od iznimne univerzalne vrijednosti (OUV) kao „svjetsku baštinu cijelog čovječanstva“ u svrhu njene „zaštite i prenošenja budućim naraštajima“. Ta dobra su prepoznata upisom na Listu svjetske baštine (WHL) koji provodi Odbor Svjetske baštine u kojem su predstavnici 21 zemlje članice. Iznimna univerzalna vrijednost podrazumijeva kulturni i/ili prirodni značaj koji je toliko izniman da nadilazi nacionalne granice i od zajedničkog je značaja za sadašnje i buduće generacije čitavog čovječanstva. Zato je trajna zaštita te baštine od najveće važnosti za međunarodnu zajednicu u cjelini. (...) Da bi se smatrala lokalitetom od izuzetne univerzalne vrijednosti, područje treba ispunjavati uvjete integriteta i/ili autentičnosti i mora imati adekvatan sustav zaštite i upravljanja kako bi se osiguralo njegova čuvanje. (iz: Operational Guidelines for the Implementation of the World Heritage Convention 2005) Koncept OUV predstavlja temelj Konvencije o Svjetskoj baštini i svih aktivnosti koje se provode u vezi s dobrima koja su upisana na Listu svjetske baštine. Dobra Svjetske baštine su individualna dobra s jasno artikuliranom internacionalnom vrijednošću. Pojedini njihovi elementi ne doprinose nužno izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti, ali oni koji doprinose moraju biti odgovarajuće zaštićeni. Izuzetnu univerzalnu vrijednost prihvaća Odbor Svjetske baštine u trenutku upisa na listu, a od 2007. ona je utvrđena Izjavom o izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti. OUV definira stav u trenutku upisa i o njemu se ne pregovara. Dakako, postoji mogućnost revizije OUV, jer ona sadrži srž razloga radi kojega je određeni lokalitet proglašen Svjetskom baštinom. OUV se mora očuvati kroz zaštitu upravo onih atributa koji je čine izuzetnom i univerzalnom, pri čemu se kao ključni izdvajaju kriteriji autentičnosti i integriteta spomenika. 5 Izvješće o reaktivnoj promatračkoj misiji UNESCO-a i ICOMOS-a starom Gradu Dubrovniku, Hrvatska (27. 10. – 1. 11. 2015.) Opće preporuke o pitanjima granice Uzimajući u obzir da država stranka već predviđa nastaviti s kreiranjem nove buffer zone za dobro, na temelju analize vrijednosti, kao što su krajobrazna valorizacija i prijedlog označavanja fortifikacijskog krajolika iznad dobra (dopis od 4 prosinca 2014. Direktora Zavoda za prostorno uređenje DNŽ), Misija preporučuje da država stranka razmotri izradu i podnošenje Centru svjetske baštine prijedloga manje modifikacije granice za proširenje buffer zone kako bi uključila zapadne padine brda Srđ, morsko području oko otoka Lokruma i fortifikacijski krajolik platoa Srđa. Tim Misije i predstavnici vlasti detaljno su razgovarali o ovom pitanju. Karta prikazuje moguće razgraničenje o kojem se razgovaralo. Zaključci: - Buffer zonu potrebno je proširiti kako bi se osigurala dosljednija zaštita dobra. - Padine brda Srđ od vitalnog su značaja za postav dobra svjetske baštine i njegove zapadne padine trebale bi biti uključene u buffer zonu i ne bi smjela biti dopuštena daljnja izgradnja. Preporuke - Država stranka treba pripremiti prijedlog manje izmjene granice, s revizijama buffer zone kako bi se osigurala dosljednija zaštita dobra. - Treba postojati zakonski akt kojim se ograničava ili zabranjuje prolaz i sidrenje čamaca, brodova i jahti (osim prolaza manjih brodova koji prevoze posjetitelje na otok Lokrum) u obalnom području između Starog Grada i otoka Lokruma, u skladu s predloženom revizijom granica i proširenjem buffer zone. Old City of Dubrovnik ©SSesum, UNESCO 6 Izmjene i dopune Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije Prijedlog buffer zone Na Kartografskom prikazu 3.1.2. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Kulturna baština“ Prijedloga Izmjena i dopuna PPDNŽ prikazan je prijedlog proširenja buffer zone sukladno Izvješću Misije UNESCO-a i ICOMOS-a kako bi se osigurala dosljedna zaštita dobra svjetske baštine Grada Dubrovnika. Crtkano prikazano je šire kontaktno područje koje se predlaže Prostornim planom kao područje identiteta grada Dubrovnika – asocijativni krajolik koje doprinosi i jača vrijednost dobra svjetske baštine (OUV) i bitno je za očuvanje njegove autentičnosti i cjelovitosti. Šire kontaktno područje pruža temelj za formalno usvajanje politika i zakonskih mjera na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se osigurala učinkovitost provedbe, ima stratešku ulogu u održivom razvoju spomeničkog dobra i očuvanju njegovog OUV-a koja treba obuhvaćati cjelovitu vizualnu i perceptivnu sliku Dubrovnika. Predloženo kontaktno područje daje dodanu vrijednost i jača razumijevanje OUV-a. (ZZPUDNŽ) Obrazloženje prijedloga izmjene Promjene i pritisci izvan sadašnje kontaktne zone prijete integritetu i autentičnosti, a sve su jače na širem planu i izvan samog dobra. Sadašnje procjene bave se uglavnom samo vizualnim utjecajem na samu povijesnu jezgru. Prijedlog proširenja kontaktne zone obuhvaća sve aspekte koji podržavaju OUV spomeničkog dobra, njegov funkcionalni i povijesni krajolik, odnosno aspekte koji imaju ključnu ulogu u očuvanju OUV-a spomeničkog dobra. BUFFER ZONA – zaštitna kontaktna zona ili tampon zona: Zaštitna kontaktna zona služi za dodatni sloj zaštite za lokalitet svjetske baštine. Koncept zaštitne zone je prvi put uključen u Operativne smjernice za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini 1977. U najnovijoj varijanti Operativnih smjernica iz 2005. uključivanje zaštitne zone i priključenje lokaliteta na Listu svjetske baštine se preporuča, ali nije obavezno. Mnogi WHS se suočavaju s problemima koji izravno ili neizravno proizlaze iz situacije u njihovoj kontaktnoj zoni. Nova gradnja unutar kontaktne zone može imati utjecaj na WHS odnosno može ugroziti njegovu OUV; pravni status tampon zone može uvelike utjecati na očuvanje i zaštitu odnosno upravljanje samim lokalitetom. 7 8 WORLD HERITAGE COMMITTEE - Odluka: 40 COM 7B.50; Izvješće o odlukama usvojenim na 40-oj sjednici WHC; Istanbul, Turska, 10. - 17. srpnja 2016.; Paris, Francuska, 24. - 26. listopada 2016 Obuhvati područja svjetske baštine Starog Grada Dubrovnika prijedlogprijedlog manje manje izmjene izmjene granice granice buffer buffer zone zone svjetske svjetske baštine baštine (UNESCO) (UNESCO) udaljenostudaljenost od 100m 100m od od ruba ruba platoa platoa (brisani prostor) zabrana zabrana gradnje gradnje padinepadine brda brda Srđ Srđ - zabrana- zabrana gradnje gradnje prijedlogpodručje granica identiteta buffer Grada zona Dusvjetskebrovnika, kulturne asocijativni baštine krajolik(PPDNŽ) - kontaktno područje (PPDNŽ) Podupiru se preporuke Reaktivne promatračke misije UNESCO-a i ICOMOS-a i također zahtijeva od države članice da najveću važnost i prioritet daje implementaciji njihovih
Recommended publications
  • Palača Luccari Na Pustijerni: Obnova Dubrovačke Stambene Arhitekture

    Palača Luccari Na Pustijerni: Obnova Dubrovačke Stambene Arhitekture

    Peristil 56/2013 (127–142) Katarina Horvat-Levaj, Relja Seferović: Palača Luccari na Pustijerni Katarina Horvat-Levaj Palača Luccari na Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Relja Seferović Pustijerni: obnova Zavod za povijesne znanosti HAZU, Dubrovnik dubrovačke stambene Izvorni znanstveni rad / Original scientific paper UDK / UDC: 728.3.034.5(497.5 Dubrovnik) arhitekture nakon 4. 11. 2013. potresa 1667. godine u svjetlu novih arhivskih istraživanja Ključne riječi: Dubrovnik, Pustijerna, vlasteoska obitelj Luccari, palača, renesansa, obnova nakon potresa 1667. godine Key words: Dubrovnik, Pustijerna, Luccari family palace, Renaissance, restoration after the 1667 earthquake Palača u Bandurevoj ulici 3 na Pustijerni, tradicionalno pripisivana vlasteoskoj obitelji Kaboga, pripada među najkvalitetnija ostvarenja renesansne stambene arhitekture u Dubrovniku, te je kao takva bila građevinski i restauratorski istražena 1980-ih godina. Novootkriveni dokumenti o njezinoj obnovi nakon potresa 1667. godine u Državnom arhivu Dubrovnika ne samo da su pokazali nove pojedinosti o povijesti gradnje same palače nego su otkrili da je u prošlosti pripadala vlasteoskoj obitelji Luccari (čiji grb, krivo tumačen kao Kabogin, obilježava njezine pročelne portale). Troškovnik obnove, vođene od 1670. do 1674. godine, donoseći imena majstora, ujedno svjedoči da je u kontekstu obnove dubrovačke stambene arhitekture neposredno nakon potresa, palača Luccari, u stanovitim elementima, poput formiranja otvorenog prostora s paviljonom, imala i svojevrsno prototipsko
  • Huius... Est Omnis Reipublicae Potestas: Dubrovnik's

    Huius... Est Omnis Reipublicae Potestas: Dubrovnik's

    Z.Dubrovnik Zlatar, Huius... Annals est 6 (2002): omnis reipublicaepp. 45-65 potestas... 45 Original paper UDC 929.7(497.5 Dubrovnik) "1440/1460" UDC 321.15(497.5 Dubrovnik) "1440/1460" UDC 94(497.5 Dubrovnik) "1440/1460":32 HUIUS... EST OMNIS REIPUBLICAE POTESTAS: DUBROVNIK’S PATRICIAN HOUSES AND THEIR PARTICIPATION IN POWER (1440-1640) ZDENKO ZLATAR ABSTRACT: This study is an analysis of the share that each patrician house had in the exercise of the most important functions in government (the Rec- tor, the member of the Minor Council, the Senator, the Guardian of Justice), and the ratio of these houses in the Major Council. Some houses secured more offices than they were entitled to according to their numerical strength in the Major Council (Gradi/GradiÊ, Gondola/GunduliÊ, Georgi/–ureviÊ, Cerva/ CrijeviÊ, Menze/MenËetiÊ, Zamagno/DæamanjiÊ, Resti/RastiÊ, Bona/BuniÊ), while others did not get their fair share (Caboga/Kaboga, Sorgo/SorkoËeviÊ, Pozza/PuciÊ, Ragnina/Ranjina, Bobali/BobaljeviÊ, Gozze/GuËetiÊ). Despite these differences, one cannot talk of an oligarchy within Dubrovnik’s ruling class. Introduction The patriciate held the monopoly of power in the Republic of Dubrovnik for four and a half centuries, i.e. from the departure of a Venetian Rector Zdenko Zlatar is Reader in Slavic History at The University of Sydney. Address: Department of History, The University of Sydney, Sydney, N.S.W. 2006, Australia This article has already been published in Croatian under the following title: ≈Huius... est omnis reipublicae potestas: sudjelovanje vlasteoskih rodova u vlasti (1440-1640).« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 40 (2002): pp.
  • Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi

    Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi

    Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.
  • Memorial of the Republic of Croatia

    Memorial of the Republic of Croatia

    INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA APPENDICES VOLUME 5 1 MARCH 2001 II III Contents Page Appendix 1 Chronology of Events, 1980-2000 1 Appendix 2 Video Tape Transcript 37 Appendix 3 Hate Speech: The Stimulation of Serbian Discontent and Eventual Incitement to Commit Genocide 45 Appendix 4 Testimonies of the Actors (Books and Memoirs) 73 4.1 Veljko Kadijević: “As I see the disintegration – An Army without a State” 4.2 Stipe Mesić: “How Yugoslavia was Brought Down” 4.3 Borisav Jović: “Last Days of the SFRY (Excerpts from a Diary)” Appendix 5a Serb Paramilitary Groups Active in Croatia (1991-95) 119 5b The “21st Volunteer Commando Task Force” of the “RSK Army” 129 Appendix 6 Prison Camps 141 Appendix 7 Damage to Cultural Monuments on Croatian Territory 163 Appendix 8 Personal Continuity, 1991-2001 363 IV APPENDIX 1 CHRONOLOGY OF EVENTS1 ABBREVIATIONS USED IN THE CHRONOLOGY BH Bosnia and Herzegovina CSCE Conference on Security and Co-operation in Europe CK SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia) EC European Community EU European Union FRY Federal Republic of Yugoslavia HDZ Hrvatska demokratska zajednica (Croatian Democratic Union) HV Hrvatska vojska (Croatian Army) IMF International Monetary Fund JNA Jugoslavenska narodna armija (Yugoslav People’s Army) NAM Non-Aligned Movement NATO North Atlantic Treaty Organisation
  • DRŽAVNI PROGRAM ZAŠTITE I KORIŠTENJA MALIH, POVREMENO NASTANJENIH I NENASTANJENIH OTOKA I OKOLNOG MORA Nacrt Prijedloga

    DRŽAVNI PROGRAM ZAŠTITE I KORIŠTENJA MALIH, POVREMENO NASTANJENIH I NENASTANJENIH OTOKA I OKOLNOG MORA Nacrt Prijedloga

    DRŽAVNI PROGRAM ZAŠTITE I KORIŠTENJA MALIH, POVREMENO NASTANJENIH I NENASTANJENIH OTOKA I OKOLNOG MORA nacrt prijedloga DRŽAVNI PROGRAM ZAŠTITE I KORIŠTENJA MALIH, POVREMENO NASTANJENIH I NENASTANJENIH OTOKA I OKOLNOG MORA I. UVOD …………………………………………………………………………………………………………………………………2 II. PREGLED, POLOŽAJ I RASPORED MPNNOO…………...…………………..…...…………….4 REVIDIRANJE LISTE MPNNOo…………………………………………….………………………………………………4 BAZA PODATAKA………………………………………………………………………….………………………………………8 KARTOGRAMSKI PRIKAZ SVIH MPNNOo…………………………………………….……………. (u prilogu) III. ZAŠTITA MPNNOO PRVOKUPOM……………..……….…………………………..………..………12 VIŠEKRITERIJSKA ANALIZA………………………….……...………………………………………………………..…13 2 NADMORSKE TVORBE MANJE OD 10.000 m …………………………..………………………………..……16 REZULTATI VIŠEKRITERIJSKE ANALIZE SA LISTOM ZA PRVOKUP PO ŽUPANIJAMA……………...………………………………………..……………………………………………………..…………17 IV. ČUVANJE I KORIŠTENJE MPNNOO…………………………………………………………………31 V. PROVEDBA……………………………………………………………………………………..…………….………………32 I. UVOD Izrada i donošenje Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora proizlaze kao obveza iz posljednjih izmjena i dopuna Zakona o otocima (NN 33/06), i istodobno kao potreba za provedbu ovim izmjenama i dopunama uvedenih odredaba o zaštiti prije svega malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića od neprimjerenog i neplanskog gospodarenja, i to zaštitom od neprimjerene prodaje nekretnina, revizijom vrednovanja prostora, ažuriranjem podataka u prostorne planove, utvrđivanjem granica pomorskog dobra i zaštitom
  • List of Islands

    List of Islands

    - List of islands CI Name on the map 1:25000 Name on nautic map Location Latitude Longitude IOTA Note 1 Aba D. Aba V. nr. Kornat 43° 51' 55,6'' N 15° 12' 48,9'' E EU-170 2 Arkanđel Arkanđel nr. Drvenik Mali 43° 28' 20,5'' N 16° 01' 41,0'' E EU-016 3 Arta M. Arta M. nr. Murter 43° 51' 12,2'' N 15° 33' 41,2'' E EU-170 4 Arta V. Arta V. nr. Murter 43° 51' 21,0'' N 15° 32' 40,1'' E EU-170 5 Babac Babac nr. Pašman 43° 57' 21,6'' N 15° 24' 11,6'' E EU-170 6 Badija Badija nr. Korčula 42° 57' 14,3'' N 17° 09' 39,4'' E EU-016 7 Biševo Biševo nr. Vis 42° 58' 44,0'' N 16° 01' 00,0'' E EU-016 8 Bodulaš Bodulaš Medulin gulf 44° 47' 28,1'' N 13° 56' 53,8'' E Not 9 Borovnik Borovnik nr. Kornat 43° 48' 39,7'' N 15° 15' 12,8'' E EU-170 10 O. Brač Brač 43° 20' 00,0'' N 16° 40' 00,0'' E EU-016 11 Ceja Ceja Medulin gulf 44° 47' 05,6'' N 13° 56' 00,0'' E Not 12 O. Cres Cres 44° 51' 21,4'' N 14° 24' 29,6'' E EU-136 13 O. Čiovo Čiovo nr. Split 43° 30' 00,0'' N 16° 18' 00,0'' E Not 14 Dolfin Dolfin nr. Pag 44° 41' 29,6'' N 14° 41' 28,1'' E EU-170 15 Dolin Dolin nr.
  • Akcijski Plan Za Implementaciju Modela Difuznih Hotela Na Elafitskim Otocima

    Akcijski Plan Za Implementaciju Modela Difuznih Hotela Na Elafitskim Otocima

    ‘Razvoj održivog turizma – Putem staza Hercegovine, sve do Elafitskih otoka’ AKCIJSKI PLAN ZA IMPLEMENTACIJU MODELA DIFUZNIH HOTELA NA ELAFITSKIM OTOCIMA Izvještaj je pripremio: Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), Zagreb Zagreb, lipanj 2016. This report has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this report are the sole responsibility of Dubrovnik Tourist Board and can in no way be taken to reflect the views of the European Union. Referentni broj 2012-0017-974002/5.2.1. Povijest dokumenta Datum Ime i prezime Zadatak 24.06.2015. Autori izvještaja Helena Čermak Sanja Tišma 29.06.2015. Andrea Ruk Prijevod 2 Sadržaj 1. OKRUŽENJE ............................................................................................................ ……….. ….4 2. CILJEVI OSNIVANJA MODELA DIFUZNIH HOTELA …………………………………………………………………5 3. AKCIJSKI PLAN ZA IMPLEMENTACIJU MODELA DIFUZNIH HOTELA NA ELAFITSKIM OTOCIMA …6 3 1. OKRUŽENJE Elafitski otoci čine skupinu manjih i većih otoka, otočića i hridi koji pripadaju najjužnijim otocima hrvatskog primorja, u neposrednoj blizini Dubrovnika. Mjesta su bujne mediteranske i suptropske vegetacije i bogate povijesti o kojoj svjedoči ostavština sakralne i svjetovne arhitekture. Elafitska otočna skupina se sastoji od 13 otoka: Olipa, Jakljan, Šipan, Lopud, Koločep, Daksa, Tajan, Crkvina, Goleč, Kosmeč, Mišnjak, Ruda i Sv. Andrija. Otočje administrativno pripada Gradu Dubrovniku i Dubrovačko neretvanskoj županiji. Ukupna površina elafitskog područja je 90 km2, od čega se na otoke odnosi 27 km2. Pružaju se u smjeru sjeverozapad-jugoistok (dinarski smjer). Ključna odrednica elafitskog prostora je inzularnost čije utjecaje umanjuju neraskidive veze s urbanim područjem grada Dubrovnika, a od dubrovačko- cavtatskog otočnog niza ih dijeli poluotok Lapad. Šipan, Koločep i Lopud su površinom najveći, infrastrukturno najrazvijeniji i jedini stalno naseljeni otoci.
  • Map 20 Pannonia-Dalmatia Compiled by P. Kos and M. Šašel Kos, 1995

    Map 20 Pannonia-Dalmatia Compiled by P. Kos and M. Šašel Kos, 1995

    Map 20 Pannonia-Dalmatia Compiled by P. Kos and M. Šašel Kos, 1995 Introduction The map covers very heterogeneous landscapes ranging from the Adriatic coast to the Alps, and from the mountainous interiors of the provinces of Dalmatia and Pannonia with their rich ore sources to the Pannonian plain. The current state of research–to some degree reflected by the map–is uneven. Thus the Carinthian province of Austria (Piccottini 1989), Slovenia (ANSl 1975), and Bosnia and Herzegovina (ALBiH) are better explored topographically than other regions where no compilations of archaeological sites have been published. The results of topographical research conducted over the past thirty years by Bojanovski (1988) are of great importance. Much antiquarian and topographic information has been collected for Histria and Venetia by Vedaldi Iasbez (1994), with particular attention to Greek and Latin writers. Similarly substantial collection and assessment of data for the Dalmatian coast and islands are provided by Kozličić (1990). TIR Tergeste (1961), TIR Aquincum (1968) and TIR Naissus (1976) are also of value for the areas they cover, though not always reliable. Mócsy’s work (RE Suppl. 9 Pannonia) remains fundamental for the province of Pannonia. As Kozličić (1986) has shown, since antiquity geomorphological changes along the Dalmatian and Istrian coasts have been minimal, if only because no very large rivers flow into the Adriatic; the map therefore retains the modern coastline. The coast of the eastern Adriatic is, however, sinking at a minimal rate annually (Šegota 1976). Geographic names by no means always appear in the nominative in the Greek and Latin sources; the point applies especially to ItAnt, ItBurd, TabPeut and GeogRav, which often represent the only evidence.
  • ELABORAT Zaštite Okoliša

    ELABORAT Zaštite Okoliša

    Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb www.fidon.hr Nositelj zahvata: VODOVOD DUBROVNIK d.o.o. ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: SUSTAV ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA NASELJA ŠIPANSKA LUKA NA OTOKU ŠIPANU Datum izrade: ožujak, 2018. Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb tel: +385 1 707 9056; e-mail: [email protected] www.fidon.hr nositelj zahvata: Vodovod Dubrovnik d.o.o. Vladimira Nazora 19, 20000 Dubrovnik dokument: Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš zahvat: Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Šipanska Luka na otoku Šipanu oznaka dokumenta: RN-5/2018-AE verzija dokumenta: Ver. 2 – pokretanje postupka kod nadležnog tijela datum izrade: ožujak, 2018. ovlaštenik: Fidon d.o.o. Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb voditelj izrade: mr.sc. Anita Erdelez, dipl.ing.građ. suradnici: mr.sc. Zlatko Perović, dipl.ing. Andrino Petković, dipl.ing.građ. direktor: Andrino Petković, dipl.ing.građ. Elaborat zaštite okoliša: Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda RN-5/2018-AE naselja Šipanska Luka na otoku Šipanu Sadržaj: 1. UVOD .................................................................................................................................. 3 1.1. OBVEZA IZRADE ELABORATA ..............................................................................................3 1.2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA .........................................................................................3 1.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA
  • Huius... Est Omnis Reipublicae Potestas: Dubrovnik’S Patrician Houses and Their Participation in Power (1440-1640)

    Huius... Est Omnis Reipublicae Potestas: Dubrovnik’S Patrician Houses and Their Participation in Power (1440-1640)

    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE Z.Dubrovnik Zlatar, Huius... Annals est 6 (2002): omnis reipublicaepp. 45-65 potestas... 45 Original paper UDC 929.7(497.5 Dubrovnik) "1440/1460" UDC 321.15(497.5 Dubrovnik) "1440/1460" UDC 94(497.5 Dubrovnik) "1440/1460":32 HUIUS... EST OMNIS REIPUBLICAE POTESTAS: DUBROVNIK’S PATRICIAN HOUSES AND THEIR PARTICIPATION IN POWER (1440-1640) ZDENKO ZLATAR ABSTRACT: This study is an analysis of the share that each patrician house had in the exercise of the most important functions in government (the Rec- tor, the member of the Minor Council, the Senator, the Guardian of Justice), and the ratio of these houses in the Major Council. Some houses secured more offices than they were entitled to according to their numerical strength in the Major Council (Gradi/GradiÊ, Gondola/GunduliÊ, Georgi/–ureviÊ, Cerva/ CrijeviÊ, Menze/MenËetiÊ, Zamagno/DæamanjiÊ, Resti/RastiÊ, Bona/BuniÊ), while others did not get their fair share (Caboga/Kaboga, Sorgo/SorkoËeviÊ, Pozza/PuciÊ, Ragnina/Ranjina, Bobali/BobaljeviÊ, Gozze/GuËetiÊ). Despite these differences, one cannot talk of an oligarchy within Dubrovnik’s ruling class. Introduction The patriciate held the monopoly of power in the Republic of Dubrovnik for four and a half centuries, i.e. from the departure of a Venetian Rector Zdenko Zlatar is Reader in Slavic History at The University of Sydney. Address: Department of History, The University of Sydney, Sydney, N.S.W. 2006, Australia This article has already been published in Croatian under the following title: ≈Huius... est omnis reipublicae potestas: sudjelovanje vlasteoskih rodova u vlasti (1440-1640).« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 40 (2002): pp.
  • Amatus Lusitanus E Didaco Pirro: Due Ebrei Portoghesi E Cerchia Umanistica Di Dubrovnik Autor(Es): Lupis, Vinicije B

    Amatus Lusitanus E Didaco Pirro: Due Ebrei Portoghesi E Cerchia Umanistica Di Dubrovnik Autor(Es): Lupis, Vinicije B

    Amatus Lusitanus e Didaco Pirro: due ebrei portoghesi e cerchia umanistica di Dubrovnik Autor(es): Lupis, Vinicije B. UA Editora - Universidade de Aveiro; Imprensa da Universidade de Publicado por: Coimbra; Annablume URL persistente: URI:http://hdl.handle.net/10316.2/35707 DOI: DOI:http://dx.doi.org/10.14195/978-989-26-0941-6_21 Accessed : 9-Oct-2021 03:22:10 A navegação consulta e descarregamento dos títulos inseridos nas Bibliotecas Digitais UC Digitalis, UC Pombalina e UC Impactum, pressupõem a aceitação plena e sem reservas dos Termos e Condições de Uso destas Bibliotecas Digitais, disponíveis em https://digitalis.uc.pt/pt-pt/termos. Conforme exposto nos referidos Termos e Condições de Uso, o descarregamento de títulos de acesso restrito requer uma licença válida de autorização devendo o utilizador aceder ao(s) documento(s) a partir de um endereço de IP da instituição detentora da supramencionada licença. Ao utilizador é apenas permitido o descarregamento para uso pessoal, pelo que o emprego do(s) título(s) descarregado(s) para outro fim, designadamente comercial, carece de autorização do respetivo autor ou editor da obra. Na medida em que todas as obras da UC Digitalis se encontram protegidas pelo Código do Direito de Autor e Direitos Conexos e demais legislação aplicável, toda a cópia, parcial ou total, deste documento, nos casos em que é legalmente admitida, deverá conter ou fazer-se acompanhar por este aviso. pombalina.uc.pt digitalis.uc.pt Verificar dimensões da capa/Lombada. Pantone 463C Verificar dimensões da capa/Lombada. Pantone
  • The Ragusans in Venice from the Thirteenth to the Eighteenth Century

    The Ragusans in Venice from the Thirteenth to the Eighteenth Century

    L.Dubrovnik »oraliÊ, TheAnnals Ragusans 3 (1999): in Venice13-40 from the Thirteenth to the Eighteenth Century 13 Original Paper UDC 945-2 Venecija:929-054.6(497.13-2 Dubrovnik)≈12/17« THE RAGUSANS IN VENICE FROM THE THIRTEENTH TO THE EIGHTEENTH CENTURY LOVORKA »ORALIΔ ABSTRACT: Based upon the documents from Venetian archives, this study deals with the presence and activities of the Ragusans in Venice from the thirteenth to the eighteenth century with regard to their residence, occupation, and spiritual and everyday life, with particular insight into the activities of distinguished Ragusans in the province of culture, science, and art. The migration of the population from the eastern coast of the Adriatic to Venice taking place over the centuries, can be viewed as a complex process caused by the political, cultural, and trade links between the two neighbour- ing regions. Most of the towns along the eastern Adriatic coast share common histori- cal features, having all once been part of the Venetian Republic. Dubrovnik, however, managed to retain its independence as a city-republic, except for the period from 1205 to 1358, with a powerful economy founded on sea-borne commerce, and a cultural and scholarly life stirred to the greatest heights among the cities on the eastern shores of the Adriatic. Therefore, the migra- Lovorka »oraliÊ, member of the Croatian Institute of History in Zagreb. Address: Hrvatski institut za povijest, OpatiËka 10, 10000 Zagreb, Croatia. A longer version of this article has already been published in Croatian under the following title: ≈DubrovËani u Veneciji od XIII. do XVIII.