19 [2011] 2[42] A SCHOLARLYJOURNALOFARCHITECTUREANDURBAN PLANNING ZNANSTVENI ÈASOPISZAARHITEKTURUIURBANIZAM 7-12 [2011] 281-542 19 [2011]2[42] UDK | CODEN PORREV ISSN 1330-0652 OF ARCHITECTURE FACULTY OF , UNIVERSITY FAKULTET ARHITEKTONSKI U ZAGREBU, SVEUÈILIŠTE UDC 71/72 PROSTOR POSEBNI OTISAK/ SEPARAT 416-427 Znanstveni prilozi Jesenko Horvat Ana Sopina

Scientific Papers UDK 712:730(497.5Zagreb)”19/00” Prethodno priopæenje Perivoji skulpturauZagrebu

OFFPRINT UDC 712:730(497.5Zagreb)”19/00” Preliminary Communications Sculpture ParksinZagreb 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

1 2 3 4

5 6 7 8

9 10 11 10 11

Sl. 1. Aleja skulptura na Savi: 1. Kotaè vremena, Milena Lah; 2. Žabinjak, Stjepan Graèan; 3. Èovjek s kolutom, Mladen Mikulin; 4. Maèka, Branko Ružiæ; 5. Kapi, Ratko Petriæ; 6. Dvoje, Šime Vulas; 7. Tok, Dora Kovaèeviæ; 8. Kamen temeljac, Miro Vuco; 9. Trkaè, Marija Ujeviæ-Galetoviæ; 10. Ruka, Ivan Kožariæ; 11. Putokaz, Zvonimir Lonèariæ Fig. 1 Sculpture Walk on the Sava embankment: 1. Time Wheel, Milena Lah; 2. Frog Pond, Stjepan Graèan; 3. A Man with a Hoop, Mladen Mikulin; 4. Cat, Branko Ružiæ; 5. Drops, Ratko Petriæ; 6. Two, Šime Vulas; 7. Flow, Dora Kovaèeviæ; 8. Foundation Stone, Miro Vuco; 9. Runner, Marija Ujeviæ-Galetoviæ; 10. Hand, Ivan Kožariæ; 11. Signpost, Zvonimir Lonèariæ Znanstveni prilozi | Scientific Papers 19[2011] 2[42] PROSTOR 417

Ana Sopina, Jesenko Horvat

Sveuèilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26

Prethodno priopæenje Preliminary Communication UDK 712:730(497.5 Zagreb)”19/00” UDC 712:730(497.5 Zagreb)”19/00” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02 - Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.02 - Urban and Physical Planning 2.01.05 - Pejsažna arhitektura 2.01.05 - Landscape Architecture Èlanak primljen / prihvaæen: 5. 5. 2011. / 5. 12. 2011. Article Received / Accepted: 5. 5. 2011. / 5. 12. 2011.

Perivoji skulptura u Zagrebu Sculpture Parks in Zagreb

perivoj skulptura sculpture park tematski perivoj theme park Zagreb Zagreb

Park (perivoj) skulptura u struènoj se literaturi ponajprije definira kroz jed- The sculpture park has primarily been defined in professional literature in noznaèan odnos skulpture i perivoja. Danas je park skulptura potrebno redefi- terms of relationship between sculptures and parks. Today, it is necessary to nirati sukladno naèinu života, obuhvaæajuæi slobodno i pluralistièko djelovanje redefine it according to the way of life and to the context of free and pluralist u cjelokupnoj životnoj sredini. Stoga zagrebaèke parkove skulptura trebamo creative expressions in an entire living environment. Zagreb’s sculpture parks promatrati kao nerazdvojan dio cjeline grada, kao utjelovljenje umjetnièkog should thus be seen as an inseparable part of the city as a whole and a mani- djelovanja èovjeka u njegovoj životnoj okolini. festation of human artistic expression. 418 PROSTOR 2[42] 19[2011] 416-427 A. SOPINA, J. HORVAT Perivoji skulptura u Zagrebu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

PARK (PERIVOJ) SKULPTURA se mijenjalo - od netaknute prirode u doba - predantike preko ureðenih perivoja vila, pa- POJMOVNO ODREÐENJE laèa, dvorova i javnih graðevina, do današnjih javnih prostora i cjelokupnoga kulturnog kra- SCULPTURE PARK jolika èovjeka. Evoluciju umjetnièkog djela, - DEFINITION OF THE TERM skulptura i perivoja trebala bi pratiti i redefi- nicija parka skulpture. Perceptivne i seman- tièke relacije izmeðu umjetnièkog djela i èov- jekova životnog okruženja te njihovu meðu- ovisnost pratimo tijekom svih kulturnih i civilizacijskih epoha od predantièkih vreme- na do danas. Umjetnièka djela prapovijesnih kultura po- stavljenih u pejsaž, kao izvorište suvremenog poimanja parka skulpture, ne možemo gleda- ti iskljuèivo kroz odnos artefakta i pejsaža. Parkove klasiènih skulptura - postavljene uz vile, palaèe i dvorove imuænih obitelji antièkih Rimljana, renesanse, baroka i 19. stoljeæa - takoðer ne možemo odreðivati samo odno- som skulpture i perivoja. Ni suvremene par- kove skulptura - kreirane utjecajem kultur- nog i umjetnièkog pluralizma 20. stoljeæa u kojem dolazi do potpunog isprepletanja um- jetnièkih djela, arhitekture, urbanizma, pej- sažne umjetnosti, perivoja, kulturnog i priro- dnog pejsaža - ne gledamo na taj iskljuèivi naèin. Upravo zbog trajne veze èovjeka i nje- gova životnog okoliša park skulpture treba pojmiti kao opredmeæenje umjetnièkog èina u prostoru svekolikoga ljudskog djelovanja. Park (perivoj) skulptura najjednostavnije je opisati kao hibrid perivojno ureðenog prosto- POVIJESNI RAZVOJ PERIVOJA SKULPTURA ra i postava skulptorskih izložaka, ali park − skulptura zapravo je više od iskljuèivog zbro- PERIVOJI SKULPTURA KROZ KONTEKST ja njegovih sastavnica. Najcjelovitiju defini- PROSTORA I VREMENA ciju daje Michael Lancaster u The dictionary HISTORICAL DEVELOPMENT OF of Art: Park skulptura je tip perivoja dizajni- SCULPTURE PARKS − SCULPTURE PARKS ran da prikaže kolekciju skulptura na otvore- nom prostoru ili u pejsažu,1 no ova definicija IN THE CONTEXT OF SPACE AND TIME neka pitanja ipak ostavlja otvorenima. Iz defi- Praizvore parkova skulptura možemo pronaæi nicije Michaela Lancastera daje se razaznati u umjetnièkim djelima predantike, u špiljskim razlika izmeðu perivoja u kojem su postav- svetištima i grobovima, u totemima bogova i ljene skul pture i parka skulptura. Razliku vladara,2 u skulpturama koje su bile vezane možemo ponajprije pronaæi u namjeri kojom ponajprije za kult i religiju, iako do današnjih su postav ljene skulpture, odnosno namjeri dana ne možemo sa sigurnošæu znati èemu kojom je oblikovan prostor gdje je skulptura su one toèno služile.3 Od predantike do civili- postav ljena. U perivojima se skulpture naj- zacije antièkih Grka, ukljuèujuæi i kasnije kul- èešæe postavljaju kako bi se pojaèao dojam ture Južne Amerike, skulpture su bile postav- ambijenta koji perivojni prostor izaziva u po- ljane u pejsaž, stvarajuæi nerazdvojnu cjelinu sjetitelja. S druge strane, u parkovima skulp- sa životnim prostorom ljudi. Primjere neraz- tura prostorno je ureðenje prilagoðeno po- dvojne cjeline umjetnièkih radova i prirode, najprije prezentaciji skulpture. primjere monumentalnih skulptura postavlje- Ono što u definiciji Michaela Lancastera os- nih slobodno u krajolik, nalazimo u menhiri- taje nedovoljno istraženo jest opseg pojma. ma i dolmenima predantièkih kultura Euro- Ponajprije odreðen odnosom skulpture, kao pe,4 u skulpturama5 i hramovima antièkih umjetnièkog djela, i njezine okoline - park skulptura evoluirao je tijekom povijesti za- jedno s razvojem njegovih pojedinaènih kom- 1 *** 1996: 314 ponenti. Skulpture su se naime razvijale od 2 *** 1996: 314 prvotnih grubo obraðenih kamenih gromada 3 *** 1996: 314 4 Nizovi megalita Carnac, jugozapadna obala Bretagne, pronaðenih u prirodi preko vrhunski izve- Francuska; kružni nizovi menhira i/ili dolmena Stonehen- denih realistiènih prikaza scena iz ljudskog ge, uz Salisbury i Avebury, uz Wiltshire u Engleskoj. života do suvremenih apstrakcija i umjetniè- 5 Fidijina skulptura Atene Parthenos, u Parthenonu na kih instalacija. Okruženje umjetnièkih djela atenskoj Akropoli, i skulptura Zeusa, u Zeusovu hramu u Znanstveni prilozi | Scientific Papers Perivoji skulptura u Zagrebu A. SOPINA, J. HORVAT 416-427 19[2011] 2[42] PROSTOR 419

Grka, u sfingama, obeliscima i kolosalnim nesanse,11 baroka12 i klasicizma,13 sve do kraja skulpturama uz grobne hramove6 egipatske 19. stoljeæa, razvijaju u klasiènoj formi. No kulture, u velikim skulpturama ljudskih liko- promjene koje su uzor prostornog koncepta va na Uskršnjim otocima,7 te u crtežima kul- 20. stoljeæa mogu se naslutiti veæ u baroku, ture Nazca8 vidljivima jedino iz zraka. Skulp- otkada pratimo nedjeljivost perivojne arhi- ture predantike i antike do danas ostavljaju tekture, arhitekture i urbanizma, te od 19. svjedoèanstvo o umjetnosti nestalih kultura, stoljeæa kada javni perivoji postaju važan skulptorskim djelima u prirodnom okruženju, sadržaj grada i sastavni dio njegove urbani- te nepobitnoj vezi umjetnosti i prirodnoga stièke kompozicije. èovjekova okruženja. Poèetkom 20. stoljeæa diljem Europe razvijaju Od antièkog Rima pa sve do poèetka 20. sto- se brojni umjetnièki pravci i pokreti, gradeæi ljeæa pratimo razvoj parkova skulptura kroz umjetnièki i kulturni pluralizam koji je obilje- primjere postava kipova u perivojno ureðene žio cijelo stoljeæe, a nastavio se i u 21. sto- prostore. Jedino su u razdoblju srednjeg vije- ljeæu. Pojava apstrakcije u skulpturi redefini- ka slobodnostojeæe skulpture gotovo nestale rala je odnos izmeðu umjetnosti i tradicije, jer su povezivane s poganskim obièajima i izmeðu umjetnosti i prostornog konteksta u Sl. 2. Položaj parkova skulptura u gradu Zagrebu: idolopoklonstvom. U doba Rimskog Carstva,9 1. Park skulptura Mladost, 2. Aleja skulptura na kojem se prikazuje. Nasuprot ovomu, plurali- Savi, 3. Park skulptura Akademije likovnih umjetnosti te poslije u doba renesanse i baroka, skulp- zam 20. stoljeæa osigurao je i opstanak figu- u Zagrebu, 4. Park skulptura Gliptoteke, 5. Park ture su bile postavljane u perivojima uz vile, racije u prostorima parkova kroz novi arhetip skulptura Zbirke Vjenceslava Richtera i Nade Kareš- palaèe i dvorove imuænih obitelji,10 predstav- - park skulpture posveæen jednom autoru.14 -Richter ljajuæi odraz društvene, politièke i financijske Fig. 2 Location of sculpture parks in Zagreb: Konceptualna umjetnost 20. stoljeæa i umjet- 1. Mladost Sculpture Park, 2. Sculpture Walk on the moæi. Doba renesanse oslanjalo se na antièko nièke instalacije u perivojima i drugim javnim Sava River embankment, 3. Fine Arts Academy naslijeðe pa se parkovi skulptura tijekom re- mjestima kontekstualiziraju prostor i vrijeme, Sculpture Park in Zagreb, 4. Glyptotheque Sculpture Park, 5. Sculpture Park of the Vjenceslav Richter and naglašavajuæi pokretaèku ideju umjetnièkog Nada Kareš-Richter Collection Olimpiji, postavljene u hramovima; Fidijina kolosalna bron- procesa stvaranja. Neki su parkovi skulptura èana skulptura Atene Promachos, koja se nalazila izmeðu zapravo stalan izložbeni postav radova na- Propileja i Parthenona na atenskoj Akropoli. stalih na skupnim kiparskim radionicama in 6 Skulptura Sfinge te sklop nekropola i piramida u Gizi; situ - svojevrsni radni atelijeri u otvorenomu arhitektonske skulpture, obelisci i Aleja Sfinga hrama u javnom prostoru. Èesto u parkovima skulptu- Luxoru; kolosalne skulpture uz grobni hram Ramzesa II. i ra susreæemo transmedijske umjetnièke in- faraonke Nefertari u Abu Simbelu. stalacije: zvuène, vodene ili kinetièke;15 gale- 7 Tzv. Moai. rije na otvorenom16 ili intervencije koje po- 8 Stotine individualnih figura ucrtano je u pustinji Nas- mièu granicu izmeðu umjetnosti i prirode ca, na zemlji, razmicanjem površinskog sloja crvene zem- 17 lje i otkrivanjem donje bijele podloge, u dubini od samo kroz paradigmu land arta, gdje pejsaž po- 10-30 cm. staje istovremeno medij, sredstvo stvaranja i 9 Hadrijanova vila, Tivoli. okvir umjetnièkog djela. Suvremeni parkovi 10 *** 1996: 315 skulptura, smješteni u prostorne okvire po- 11 Vatikanski Belvedere; perivoji uz dvorac Fontainebleau sebno tematiziranog perivoja, u urbanom, pri- i dvorac Nonsuch; perivoj Sacro Bosco uz Villu Orsini. rodnom ili antropogenom pejsažu, evoluira ju 12 Perivoj dvorca Versailles; perivoj uz Arundel House. u nove arene za predstavljanje umjetnosti. 13 Biddulph Grange; Crystal Pallace Park; Kensington Garden; Kew Gardens u Londonu. PERIVOJI SKULPTURA U ZAGREBU 14 Carl Milles Garden, Stockholm; Vigeland-Parken, Oslo; perivoj Trewyn Studio, St. Ives; perivoj Tirgu-jin Constanti- SCULPTURE PARKS IN ZAGREB na Brancusia, Rumunjska; Beinecke Rare Book and Manu- script Library, Yale University, New Haven; Sunken gar- Pojavu skulptura u javnomu zagrebaèkom dens za Chase Manhattan Bank Plaza, New York; Noguchi prostoru možemo pratiti od polovice 19. sto- Garden Museum, Long Island City; Billy Rose Art Garden, ljeæa, kada ureðenjem perivoja nad- Jerusalem. [*** 1996: 315] biskup Juraj Haulik gradu nudi novi prostor 15 Sound Garden, Douglasa Hollisa, Seattle; Stravinsky Fountain, Centar Pompidou, Paris, autora Nikija de Saint- za javno korištenje. Izmeðu 1837. i 1847. go- Phallea i Jeana Muguelyja. dine Maksimir je ureðivan kao romantièarski 16 Perivoj Museo d`Art Contemporain, Dunkerque; peri- perivoj pa su u njemu postavljene brojne voj Fattoria di Celle, Pistoia; Olympic Sculpture Park, Seat- pojedinaène paviljonske graðevine i skulptu- tle; Central Garden Getty Centera, Los Angeles, autora Ro- re. Još su za Haulikova vremena postavljene [ ] berta Irwina. *** 1996: 315 skulpture: Žetalica, Djeèja grupa, Napuljski 17 Robert Smithson, s najpoznatijim radom Spiral Jetty ribar i Obelisk, autora Josepha Käschmanna, uz Great Salt Lake, Utah, zatim Dennis Oppenheim, Walter de Maria i Michael Heizer mogu se smatrati najpoznatijim te konjanièki spomenik sv. Jurja, Antona Do- predstavnicima land arta. minika Fernkorna na ulaznoj poziciji. I nakon 18 Skulpture Napuljski ribar i Obelisk i danas se nalaze u nadbiskupa Haulika u perivoju Maksimir na- perivoju Maksimir, dok je Sv. Juraj premješten prvo na stavljaju se postavljati graðevine i skulpture. Akademièki trg (danas Strossmayerov), da bi poèetkom Od brojnih artefakata, nažalost, samo je 20. st. bio trajno smješten na Sveuèilišni trg (danas Trg manji broj ostao do danas saèuvan.18 Od dru- maršala Tita). Skulptura Žetalice nestala je za Prvoga svjetskog rata, dok se Djeèja grupa, vrlo ošteæena, danas ge se polovice 19. stoljeæa, osim u perivojno nalazi u Muzeju grada Zagreba. [*** 2011.a] ureðene prostore, javni reprezentativni spo- 420 PROSTOR 2[42] 19[2011] 416-427 A. SOPINA, J. HORVAT Perivoji skulptura u Zagrebu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

122 1 3

456 7

Sl. 3. Park skulptura Mladost: 1. Svjetlost, Dora menici19 poèinju postavljati i na gradske trgo- • Park skulptura Mladost: isprepletanje Kovaèeviæ; 2. Stablo, Ratko Petriæ; 3. Žena, Branko Milenkoviæ; 4. Plesaèica, Goran Štimac; 5. Veliki pauk, ve, te uz javne graðevine. Unatoè tomu, sve sporta i kulture u naèinu obnove grada uoèi Branko Lepen; 6. Kiklop, Ante Rašiæ; 7. Finale, do kraja 20. stoljeæa ne možemo govoriti o Univerzijade 1987. godine - Povodom Uni- Tomislav Ostoja parkovima skulptura. Skulpture iz perivoja verzijade ‘87. pokrenut je „program društve- Fig. 3 Mladost Sculpture Park: Light, Dora Kovaèeviæ; Maksimir gotovo su u potpunosti išèeznule, a ne infrastrukture”, koji je ponajprije trebao 2. Tree, Ratko Petriæ; 3. Woman, Branko Milenkoviæ; 4. Dancer, Goran Štimac; 5. Big Spider, Branko Lepen; u gradskim perivojima i perivojnim trgovima stvoriti prostorne uvjete za veæinu sportova u 6. Cyclops, Ante Rašiæ; 7. Finale, Tomislav Ostoja skulpture se javljaju najèešæe pojedinaèno, Zagrebu, otvoriti nove rekreativne prostore kao element isticanja pojedinaènog ambijen- te postati podloga za daljnji razvoj grada. U ta unutar perivoja. sklopu ‘sportskih’ i ‘gradskih’ projekata,20 u Tek krajem 20. stoljeæa, u ureðenomu par- Zagrebu su izgraðeni i obnovljeni mnogi sport- kovnom okruženju plivaèkog bazena u sklo- ski i društveni sadržaji, te mnogi javni gradski prostori.21 U 1980-im godinama kultura je pu Sportskoga centra Mladost stvoren je prvi smatrana nezaobilaznim dijelom svake sport- javni gradski prostor s trajno postavljenim ske manifestacije22 pa je tako i prostor za izla- skulptorskim izlošcima - prvi park skulptura. ganje suvremenoga kiparstva postao sastav- Nakon ovoga parka u Zagrebu su još realizi- ni dio programa. Na inicijativu mladih kipara, rani: Aleja skulptura na Savi, Park skulptura povodom održavanja Univerzijade, novom je Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Park sportskom sadržaju grada tako dodan novi - skulptura Gliptoteke i Park skulptura Zbirke Park skulptura Mladost, u sastavu Sportsko- Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter. -rekreacijskog centra Mladost (Sl. 3.). Zagrebaèke parkove skulptura možemo pro- matrati kao nerazdvojan dio cjeline grada - Utemeljenje Parka skulpture Mladost zasluga utjelovljenja slobodnog i pluralistièkog djelo- je grupe mladih skulptora, predstavnika su- vanja u cjelokupnoj ljudskoj okolini, grada kao ideje materijalizirane u pejsažu, grada 19 Meðu prvim skulpturama, postavljenima na trgove i koji je, kako kaže Mumford, „najsloženiji ljud- uz javne graðevine, nalaze se: skulptura Bana Josipa Jelaèiæa, Antona Dominika Fernkorna, postavljena na istoi- ski izum”. Upoznavajuæi zagrebaèke parkove meni trg 1866. g., zatim Marijin stup s anðelima i fonta- skulptura kao specifiènu gradsku temu, upoz- nom, Antona Dominika Fernkorna, postavljen 1880. g. is- najemo i sam Zagreb. pred zagrebaèke katedrale, te Petar Preradoviæ, Ivana Rendiæa, postavljen 1895. g. na Strossmayerovu trgu, a od Pregled kroz zagrebaèku situaciju voðen je 1954. g. nalazi se na Preradoviæevu trgu. [*** 2007.] usmjerenjem na samo one prostorne cjeline 20 Zekiæ, 2007: 310 sa skulpturama koje su tematski odreðene 21 ‘Sportski’ program obuhvatio je izgradnju sportsko- svojevrsnim muzeološkim konceptom, a ne -rekreativnog centra , olimpijskih bazena sportskog parka Mladost, košarkaškog centra „Dražen Petroviæ”, ob- one u koje je skulptura ugra ðena kao seman- novu sportskog centra Šalata, stadiona Maksimir, dva stu- tièka oznaka mjesta ili kompozicijski dekor. dentska naselja i niza sportskih sadržaja grada. ‘Gradskim’ Znanstveni prilozi | Scientific Papers Perivoji skulptura u Zagrebu A. SOPINA, J. HORVAT 416-427 19[2011] 2[42] PROSTOR 421

vremene hrvatske likovne scene, koji su u sklopu akcije „Mladi kipari za Univerzijadu”23 izložili na otvorenom prostoru svoje radove. Meðu skulpturama koje se i danas nalaze u Parku jesu ovi radovi: Plesaèica (Goran Šti- mac), Stablo (Ratko Petriæ), Žena (Branko Milenkoviæ), Finale (Tomislav Ostoja), Svjet- lost (Dora Kovaèeviæ), Kiklop (Ante Rašiæ), Mladost (Žarko Tomazetiæ) i Veliki pauk (Branko Lepen). U objedinjavanju Sportsko-rekreacijskog cen- tra Mladost i Parka skulptura možemo išèitati preklapanja sportskih i kulturnih programa. Park skulptura je pretprostor Sportskog cen- nakon velike poplave koja je 1964. godine Sl. 4. Vizualizacija projekta Ratka Petriæa za Muzej tra, svojevrstan uvod u sportski spektakl. pogodila Zagreb. Na tom je potezu nasip u suvremene umjetnosti u Zagrebu, 1981. Park skulptura Mladost je prostor namijenjen Fig. 4. Visualization of the design by Ratko Petriæ kruni proširen na 30 metara i sjeverno uz na- for a museum of contemporary art in Zagreb, 1981 prezentaciji slobodno postavljenih skulptura sip, obogaæen drvoredom poljskog jasena, u perivojno oblikovanom prostoru. Najistak- rasvjetom i klupama, po projektu autorskog nutije mjesto meðu skulpturama zauzima Fi- tima zagrebaèkih arhitekata i pejsažnih arhi- nale jer na doslovan naèin ilustrira vezu tih tekata Zorana Hebara, Jadranke Janjiæ, Kre- dvaju karaktera namjene prostora. Upravo ta šimira Ivaniša i Višnje Ivaniš. Tako je inicijati- skulptura utjelovljuje spoj dviju aktivnosti va kipara Ratka Petriæa, koju su potpomogli èovjeka, razvijanje duha i tijela, u Sportsko- likovna kritièarka Branka Hlevnjak i inženjer -rekreacijskom centru Mladost i Parku skulp- Lujo Tropan,25 dobila gotovo nepotrošiv pro- tura Mladost opredmeæenih u prostorno funk- storni okvir26 za potrebe koje joj je autor na- cionalnu cjelinu. mijenio (Sl. 1.). • Aleja skulptura na Savi: gradska galerija Ratko Petriæ je projektom Aleje skulptura na otvorenom kao poveznica grada i rijeke, - predvidio postavljanje skulptura u dvije faze. starog i novog Zagreba Ideju o savskoj Aleji Izbor skulptora i njihovih djela koja æe biti po- skulptura prvi je put javno promovirao Ratko stavljena u Aleji preuzeo je sam Petriæ. Za Petriæ na 20. zagrebaèkom salonu 1981. go- prvu je fazu predvidio postav od ukupno 11 dine u sekciji „Prijedlog”. Njome je želio oži viti skulptura, a nakon toga je planirao - pozi- kontinuirano zanemarivan prostor grada uza vom i drugim umjetnicima na izlaganje svojih Savu te stvoriti reprezentativnu i bogatu gale- djela - ispuniti cijelo šetalište uza Savu. Tre- riju urbanih skulptura pod vedrim nebom pozi- vajuæi se na sliène primjere u mnogim europ- bala bi to biti djela etabliranih i priznatih hr- skim gradovima. Petriæ je Aleju skulptura pred- vatskih umjetnika koji imenom i cjelokupnim opusom potvrðuju vrijednost i suvremenost, ložio kao programsku dopunu svoga idej nog 27 projekta za Muzej suvremene umjetnosti, koji posebno skulpturom u javnom prostoru. je locirao na samoj rijeci, spajajuæi sjevernu i Aleja bi time postala važan zagrebaèki projekt južnu obalu Save. Èetiri ukrštena, šuplja be- kojim se popularizira suvremena hrvatska tonska nosaèa (u obliku kozliæa) nosila bi nizo- umjetnost. ve katova s umjetnièkim djelima, simbolièno Realizacija ideje poèela je 1990. godine po- povezujuæi novi i stari Zagreb (Sl. 4.).24 Odbi- stavom prve skulpture u nizu - Kapi Ratka janjem glavne zamisli o zgradi Muzeja suvre- Petriæa. Sljedeæa skulptura, Trkaè Marije Uje- mene umjetnosti, Ratko Petriæ se nakon 1985. viæ-Galetoviæ, postavljena je tek 1995. godi- godine posvetio samo projektu Aleje skulptu- ne, a godinu dana poslije i Kamen temeljac ra razvijajuæi ga i dovodeæi do realizacije. Mire Vuce. Skulptura Kotaè vremena Milene Šetnica na savskom nasipu, od Staroga sav- Lah dovršavala se nekoliko godina, da bi tek skog mosta do Mosta slobode, ureðena je 2000. godine bila dovršena i postavljena. Iz- vedba Aleje skulptura nastavljena je postav- ljanjem skulptura Žabinjak Stjepana Graèa- projektima znaèajno je poboljšana infrastruktura grada: izgraðen je novi autobusni kolodvor i obnovljen željeznièki, na, Maèka Branka Ružiæa, Èovjek s kolutom izgraðen Centar za automatsku obradu podataka, otvore- Mladena Mikulina i Dvoje Šime Vulasa. Skulp- no 6 novih hotela, obnovljeno 65 proèelja na kuæama u tura Putokaz Zvonimira Lonèariæa postavlje- središtu grada, ureðen kao pješaèki prostor Trg Republike, na je 2007. godine kao najviša zagrebaèka današnji Trg bana Josipa Jelaèiæa. skulptura, a zatim je 2010. postavljena skulp- Zekiæ, 22 2007: 301 tura Tok Dore Kovaèeviæ, pa je time gotovo u 23 *** 2007. potpunosti realizirana prva faza Petriæeve vi- 24 Težera, 1999: 17 zije. Posljednja skulptura Ruka, djelo Ivana 25 Doklestiæ, 2010: 163 Kožariæa, postavljena je 2011. godine povo- 26 Ožegoviæ, 2007. dom njegova 90. roðendana. Nedostaje još 27 Šimpraga, 2011. samo skulptura Stup Miroslava Šuteja da bi 422 PROSTOR 2[42] 19[2011] 416-427 A. SOPINA, J. HORVAT Perivoji skulptura u Zagrebu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

123456

64 7 8654

Sl. 5. Park skulptura Akademije likovnih umjetnosti prva faza, prema Petriæevu izboru, bila u blokovi, æelije historicistièkog tkiva grada u Zagrebu: 1. Ana Kovaèiæ i Vitar Drinkoviæ; 2. Meta, Valerije Michieli; 3. Zlatarevo zlato, Ivo Kerdiæ; 4. potpunosti ostvarena. koje nastaje krajem 19. stoljeæa, ubrzo nakon Udovica, Ivan Meštroviæ; 5. Dijana, Frano Kršiniæ; 6. Za drugu fazu Aleje Petriæ je predvidio postav popunjavanja po perimetru s vremenom Jedra, Šime Vulas; 7. iz ciklusa Èaj u 5, Stanko Janèiæ; radova Vojina Bakiæa, Petra Barišiæa, Peruška podliježu što planski kontroliranoj, a što ne- 8. Stup života, Robert Frangeš-Mihanoviæ planskoj prostornoj preobrazbi. Stupnjeva- Fig. 5 Fine Arts Academy Sculpture Park: Bogdaniæa, Zlatka Boureka, Josipa Diminiæa, 1. Ana Kovaèiæ and Vitar Drinkoviæ; 2. Target, Valerije Slavomira Drinkoviæa, Dušana Džamonje, njem javnoga u unutrašnjosti ili inverzijama Michieli; 3. Goldsmith’s Gold, Ivo Kerdiæ; 4. Widow, reprezentativne i privatne zone, otvaranjem Ivan Meštroviæ; 5. Dijana (Diana), Frano Kršiniæ; Stanka Janèiæa, Ivana Kožariæa, Ivana Lesiaka, 28 blokova, probijanjem passagea i uvoðenjem 6. Sails, Šime Vulas; 7. From the Tea at 5 series, Ante Kuduza i Koste Angeli Radovanija. Stanko Janèiæ; 8. Pillar of Life, Robert Frangeš- Petriæ je preminuo 2010. godine i za sobom novih sadržaja u zonu stambenih najamnih Mihanoviæ ostavio nedovršenu autorsku viziju i djelo zgrada, dogodile su se promjene na bloku Aleje skulptura. Za one autore koji nisu živi koje se uoèavaju najviše na zauzimanju njiho- Petriæ je bio zamislio postav skulptura kao ve unutrašnjosti. Akademija likovnih umjet- svojevrstan hommage,29 dok je za živuæe au- nosti s Parkom skulptura smjestila se upravo tore ostavio izazov nastavljanja projekta unutar jednoga od zagrebaèkih donjograd- Aleje skulptura. skih blokova. Akademija je tako unijela novi društveni sadržaj i otvorila unutrašnjost blo- Danas se na Aleji uza Savu nalazi ukupno 10 ka javnosti. Izvedbom Parka skulptura uz skulptura, koje postavljene uza šetnicu nasi- Akademiju likovnih umjetnosti stvoreno je pa stvaraju jedinstven javni prostor. Nažalost, „dvorište umjetnosti”30 u kojem je novi kul- pri obilasku Aleje primjeæuje se nedovršenost turni sadržaj ostvaren prezentacijom suvre- prostornog ureðenja. Eksponati nisu obilje- mene hrvatske skulpture u ozelenjenoj unu- ženi imenom autora, nazivom djela, pa ni go- trašnjosti blokova.31 dinom izrade ili postava. Ne postoji ni pregle- dni plan Aleje kojim bi se jasno prezentirala Projekt ureðenja perivoja i dvorišta Akade- jedinstvena autorska zamisao. Prilazi do mije likovnih umjetnosti u Zagrebu još je 70- Aleje i do rijeke Save loše su ureðeni. Unatoè ih godina 20. stoljeæa izradio Dragutin Kiš. nedovršenosti izvedbe, ideja Ratka Petriæa Koncept oblikovanja perivoja slijedi program- utjelovljena u Aleji ostaje èitka: približiti su- ski zahtjev prezentacije radova suvremenih vremenu hrvatsku umjetnost, istovremeno sa savskim priobaljem, stanovnicima Zagreba, 28 Težera, 1999: 17 uèiniti ju dijelom urbanog ambijenta te na taj 29 Šimpraga, 2011. naèin povezati grad i rijeku. 30 Doklestiæ, 2010: 89 • Park skulptura Akademije likovnih umjet- 31 Ideja o ozelenjenoj unutrašnjosti donjogradskih blo- kova, proklamirana kao strateški interes grada, gotovo se nosti: preobrazba donjogradskog bloka i u potpunosti izgubila prekomjernom izgradnjom zbog ne- njegova dvorišta - Zagrebaèki donjogradski prestanog poveæavanja potreba i deficita prostora. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Perivoji skulptura u Zagrebu A. SOPINA, J. HORVAT 416-427 19[2011] 2[42] PROSTOR 423

1 2

34 hrvatskih skulptora. Projekt je tada samo sti i umjetnosti s namjerom da se sadrenim Sl. 6. Park skulptura Gliptoteke: 1. Sv. Juraj ubija zmaja, Anton Dominik Fernkorn; 2. Ljubavnici, djelomièno izveden, ali 1997. godine, povo- odljevima, kopijama, predstave vrijedni origi- Tomislav Ostoja; 3. Šutljivi prsten, Raul Goldoni; dom 90. obljetnice Akademije, ponovno je nali. Danas je to specijalizirani muzej skulp- 4. Dvoje, Vladimir Gašpariæ aktualiziran.32 Danas se u Parku skulptura na- ture u kojem se može sagledati kiparsko Fig. 6 Glyptotheque Sculpture Park: 1. St. George lazi desetak skulptura: Meta Valerija Michie- stvaralaštvo od antike do danas. Muzej je Slaying a Dragon, Anton Dominik Fernkorn; 2. Lovers, Tomislav Ostoja; 3. Silent Ring, Raul lija, Udovica Ivana Meštroviæa, Dijana Frane smješten u nekadašnjoj tvornici kože, a pred- Goldoni; 4. Two, Vladimir Gašpariæ Kršiniæa, Stup života Roberta Frangeš-Miha- stavlja jednu od rijetkih i uspješnih preo- noviæa, Zlatarevo zlato Ive Kerdiæa, Jedra brazbi industrijske arhitekture 19. stoljeæa u Šime Vulasa, te studentski radovi nastali na Zagrebu34 u novi društveni, kulturni i javni radionici „Svijetle pruge”. Park skulptura se prostor grada. Transformacija nekadašnje ureðivao do 2002. godine (Sl. 5.). tvornice kože nije provedena samo u zatvo- Skulpture postavljene u Parku skulptura Aka- renim prostorima industrijskog zdanja, veæ i demije likovnih umjetnosti na prvi pogled iz- u vanjskim. Do 2000. godine na južnom dijelu gledaju kao da su slobodno rasporeðene u sklopa, koji je visokim zidom od opeke odi- prostoru perivoja, no pomniji pogled otkriva jeljen prema Medvedgradskoj ulici i susjed- njihovo promišljeno pozicioniranje. Skulp- nim stambenim parcelama, nalazili su se ture, grupirane meðusobno te povezane s depoi muzeja. Neprikladne dogradnje ostava 33 Gliptoteke srušene su, a prema projektu aka- ostalim elementima perivoja i zgradom Aka- 35 demije, stvaraju razlièite mikroambijente, demika Miroslava Begoviæa na njihovu je idealne za odmor, èitanje, razmišljanje ili, je- mjestu izveden park skulptura (Sl. 6.). dnostavno, uživanje u spoju umjetnosti i pri- Koncept ureðenja slijedi introvertiranost pro- rode. Upravo ti razlièiti mikroambijenti èine storne dispozicije u kojoj je uspostavljen ovaj prostor privlaènim kako studentima tako snažniji odnos sadržaja parka prema zgradi i sluèajnim prolaznicima. nego prema okolnomu javnom prostoru. • Park skulptura Gliptoteke: preobrazba in- Pješaèke komunikacije isprepleæu se kroz pe- dustrijske arhitekture - Gliptoteku je 1937. rivoj, vrludajuæi meðu slobodno postavljenim godine osnovala Hrvatska akademija znano- skulpturama. Glavna pješaèka staza povezuje zatvorene prostore muzeja, prolazi parkom skulptura i izlazi na širok kolni prilaz kojim je 32 *** 2007. omoguæen ulaz vozila i postav težih izložaka. 33 Poput grupa drveæa i grmlja, prostora za sjedenje, Na glavnu pješaèku stazu nastavlja se manji zida od opeke koji odvaja prostor perivoja i stambeni pro- kružni puteljak koji presijeca perivojno obli- stor. kovani prostor te omoguæuje dublji ulazak 34 Doklestiæ, 2010: 13 posjetiteljima i približavanje pojedinim eks- 35 *** 2011.b ponatima. Prozraèna metalna vrata kolnog 424 PROSTOR 2[42] 19[2011] 416-427 A. SOPINA, J. HORVAT Perivoji skulptura u Zagrebu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1 2 31 4

516 31877

Sl. 7. Park skulptura Zbirke Vjenceslava Richtera prilaza - otvora u zidu od opeke, stvaraju je- rao i u kojoj je živio sa suprugom. U sklopu i Nade Kareš-Richter: 1. Kocka toplane; 2. bez naziva; 3. Sunèani sat; 4. bez naziva; 5. Kocka; 6. Triennalski dinu vizualnu vezu izmeðu uliènog prostora i kuæe bila je zamišljena galerija s pripada- signal; 7. Centrija; 8. Limovi zidom okruženog vrta sa skulpturama. juæim vrtom u kojem bi bile postavljene neke Fig. 7 Sculpture Park of the Vjenceslav Richter od najpoznatijih Richterovih skulptura. Godi- Danas je park skulptura sastavni dio stalnog and Nada Kareš-Richter Collection: 1. The Toplana nama se na kuæi i ureðenju galerije nije ništa postava Zbirke hrvatskog kiparstva od 19. do Cube; 2. Cestructure; 3. and 4. Sundial; 5. The Cube; radilo pa je kuæa u vrlo lošem stanju 1991. 6. The Triennial Signal; 7. Centria; 8. Bynom 21. stoljeæa te su u njemu postavljena djela godine došla pod upravu Muzeja suvremene nekih od najznaèajnijih hrvatskih skulptora. umjetnosti. Tada je obnovljena, prvi kat je U njemu se nalaze radovi: Bizon Borka Avra- pretvoren u galeriju, a krenulo se i u otkup mova, Svjetlosni oblici Vojina Bakiæa, Kamen zemljišta prema jugu kako bi se mogla ostva- na kamen Ljube De Karina, Sv. Juraj ubija riti Richterova ideja o stvaranju parka skulp- zmaja Antona Dominika Fernkorna, Dvoje Vla- tura uz kuæu.37 Neprekidnim radom na zbirci, dimira Gašpariæa-Gape, Staro kljuse i Šutljivi u suradnji s autorom, zbirka je od prvot na 22 prsten Raula Goldonija, Jutro Stanka Janèiæa, predmeta narasla na više od 200 darovanih Drvosjeèa Roberta Frangeš-Mihanoviæa, Važ- umjetnina.38 Ideja parka skulpture, koje se na sprava Branka Lepena, Muška stojeæa fi- projekt tijekom godina mijenjao postajuæi gura Valerija Michielija, Ljubavnici Tomisla- jednostavnijim i provedivim, nije do danas u va Ostoje, Skulptura bez naziva Nike Radiæ, potpunosti realizirana. S vremenom je Rich- Tisuæudevetstosedamdeseta Branka Ružiæa, ter odustao od mnogih smjelih zamisli koje su, Veliki mudrac Dražena Trogrliæa i Taèkarica kako je sam priznao, bile preskupe. Na koncu Koste Angeli Radovanija.36 se program parka sveo na birani postav poz- Stara kožara pretvorena je u istinski javni natih skulptura, kako je sam autor zakljuèio: prostor grada, postavši mjesto razlièitih um- „Idemo na potvrðene vrijednosti.”39 jetnièkih dogaðanja. Tome uvelike pridonosi U još uvijek nedovršenom parku skulptura da- i prostor Parka skulpture koji sa sklopom nas su postavljena djela: Triennalski signal, Gliptoteke tvori nerazdvojnu cjelinu te èesto Kocka, Centrija, Kocka toplane, Limovi, Sun- ugošæuje i povremene izložbe, promocije knji- èani sat i Plavi cvijet. Skulpture su slobodno ga i druga razlièita društvena dogaðanja. • Park skulptura Zbirke Vjencelava Richte- 36 *** 2011.b ra i Nade Kareš-Richter: prezentacija zbirke 37 Babiæ Višnjiæ, 2002: 20 u izvornom okruženju njena nastajanja - 38 *** 2011.c Babiæ Višnjiæ Vjenceslav Richter i njegova supruga Nada 39 , 2002: 20 40 *** 2011.c Kareš-Richter odluèili su 1980. godine donira- 41 Odluku o donošenju GUP-a grada Zagreba 2007. ti gradu Zagrebu (tadašnjoj Opæini Èrnomerec) 42 Svojevremeno je, prije otvaranje Muzeja suvremene kuæu na Vrhovcu 38, koju je Richter projekti- umjetnosti u Novom Zagrebu, iniciran namjerom da se Znanstveni prilozi | Scientific Papers Perivoji skulptura u Zagrebu A. SOPINA, J. HORVAT 416-427 19[2011] 2[42] PROSTOR 425

postavljene u vrtu u kojem je arhitektura parkovi skulptura unutar privatnih stambe- stambene kuæe Richter bila ishodišna toèka nih jedinica, u vrtovima kolekcionara umjet- prezentacije Richterova lika i djela (Sl. 7.). nina ili atelijera umjetnika. Zbirka Richter obuhvaæa cjelokupan opus Druga od navedenih emanacija parka skulp- Vjenceslava Richtera kao arhitekta, urbani- ture jest pozicija samosvojnog i samodostat- sta, slikara, crtaèa, grafièara, skulptora, sce- nog programa u okvirima potpuno javnog nografa, teoretièara dizajna i istraživaèa no- korištenja prostora - javnog i u vlasnièkom vih likovnih moguænosti.40 Zbirka i djela koja smislu, i u režimu dostupnosti. Park skulptu- su okupljena, oèuvana, te trajno prezentirana ra je jedan od mnogobrojnih vrsta ‘tematskog i dostupna, u prostoru u kojem su mnoga i parka’, koji navodi opæi pojmovnik general- nastala, danas predstavljaju primarni izvor za nog planiranja prostora,41 definicijom speci- upoznavanje i istraživanje suvremene hrvat- fiène prostorne namjene površine. Tamo izri- ske umjetnosti, a posebno umjetnosti kon- jekom stoji da je „tematski park prostor èije struktivizma. su oblikovne karakteristike zadane sadržajem (temom)... Sadržajna struktura tematskog ZAKLJUÈAK - POLEMIKA ZA POJMOVNIÈKI parka, opremljenost graðevina opremom, te GLOSARIJ drugi uvjeti realizacije parka odreðeni su ur- banim pravilima, ... ili æe se odrediti proved- CONCLUSION - DEBATE ON A GLOSSARY benim dokumentima prostornog ureðenja (U zoni tematskog parka potrebno je osigurati Parkovi (perivoji) skulptura u zagrebaèkom se barem 50% površina s vegetacijskom kom- urbanom okruženju, kao uostalom i posvuda ponentom - zelenih površina.)”. u zapadnom svijetu gdje se skulptura etabli- rala kao javni artistièki izrièaj, javljaju u neko- Javni komunikacijski prostori takoðer, pogo- tovo ulice i trgovi, platforme su društvenosti liko razlièitih emanacija. Oni mogu biti dio - postamenti artistièkih ekspresija i poligoni muzejskog postava, izloženog na otvorenom multižanrovskih dogaðanja. Bila ona trajna ili i cjelovito uoblièenog u (narativni) sadržaj privremena, fiksna ili mobilna, skulptura je perivojne arhitekture. Oni mogu biti i temat- iskaz urbanog statusa i samosvijesti grada da ski program javne komunikacijske, perivojne se pozicionira kao kulturna metropola.42 Ur- ili rekreacijske površine, shvaæene u širokom bana se skulptura danas poima u odmaku od rasponu pojavnih oblika, tematski obilježenih klasiènoga štafelajskog eksponata, a itekako ili žanrovski potpuno heterogenih. je kontekstualizirana u svojem urbanom Prva od navedenih emanacija zapravo je (fizièkom, funkcionalnom i statusnom) okru- samo vanjska manifestacija programski od- ženju. Izvan akademskih rješenja još je neis- reðenog sadržaja arhitekture koja se dogo- tražen ‘meðuprostor’ u kojem se arhitektura i dila na za to predodreðenoj graðevnoj èestici skulptura ujedinjuju u transmedijsku urbanu namijenjenoj izgradnji ili ureðenju muzeja, a(tra)kciju. Aleja skulptura uza savski nasip u galerije ili pak srodnog sadržaja javne i dru- Zagrebu, naprimjer, inherentan je sadržaj ko- munikacijskog prostora koji možemo imeno- štvene namjene. Bilo da se radi o atrijski izo- 43 liranoj podcjelini ili otvorenom vrtu sagle- vati ili perivojem ili promenadom, a pritom divom iz kontaktnoga javnog prostora, park je sasvim nevažno u kolikom je postotku površine prisutan vegetacijski element. skulptura percipira se kao dio jedinstvenog koncepta postava i muzejske arhitekture. Izmeðu prvih i drugih pojavnih oblika parka Skulpture pred Akademijom likovnih umjet- skulpture postoje samo odreðene razlike u nosti ili u vrtu Gliptoteke HAZU pripadaju ovoj sadržajnoj gustoæi i dostupnosti. Dok s jedne kategoriji ureðenoga prostora. Park skulptu- strane o skulpturama u otvorenim dijelovima ra, meðutim, u derivaciji istog naèela upotre- muzejskih parcela skrbi prije svega ustanova, be prostora unutar cjelovite graðevne èestice o skulpturama u javnim gradskim sekven- može iskazivati funkcionalnu simbiozu nekad cijama skrbi Grad. Ta režimska èinjenica zna- kompatibilnih, a nekad vrlo divergentnih nam- èajno odreðuje perceptivnost, dohvatljivost i jena. Primjer parka skulptura pred Sportskim stupanj nadzora nad prostorom, te krhkost domom Mladost ilustrira ovakav hibridni pro- skulpture u suvremenomu gradskom okru- gram namjene jedinstvene èestice namijenje- ženju, koja se mora nositi i s destruktivnim ne graðanima potpuno drukèijih prohtjeva. obrascima ponašanja pojedinaca. Na rubu kategorije o kojoj je ovdje rijeè stoje Mimo pojmovnih prijepora o tome što je za- pravo park skulptura i u kakvim se emana- grad pripremi za taj znaèajni dogaðaj, bio pokrenut nat- cijama javlja, a podrazumijevajuæi da se javni jeèaj za izbor urbanih mikrolokacija na putanji od centra kontinuum gradskog prostora proteže od nje- prema Muzeju na kojima bi se promovirala suvremena au- torska skulptura. Danas se u Varaždinu pokreæu sliène ak- gove jezgre prema periferiji kroz mrežu arte- cije s namjerom da se propitivanjem urbanog prostora za rijskih i kapilarnih sustava sa svim artefakti- postav suvremenih skulptura inaugurira ideja osnivanja ma koji joj prostorno pripadaju, grad kao Muzeja avangarde, kolekcionara Marinka Suca. pojmovni singularitet smijemo poimati za- 43 Doklestiæ, 2010: 9 pravo velikim parkom skulptura. 426 PROSTOR 2[42] 19[2011] 416-427 A. SOPINA, J. HORVAT Perivoji skulptura u Zagrebu Znanstveni prilozi | Scientific Papers Literatura Izvori Bibliography Sources

1. Babiæ Višnjiæ, S. (2002.), Kako uèiniti Vrhovec Internetski izvori odredištem svjetskih kulturnih nomada, „Vje- Internet Sources snik”, 7.7.: 20, Zagreb 2. Doklestiæ, B. (2010.), Zagrebaèke urbanistièke 1. Ožegoviæ, N. (2007.), Buntovnik hrvatskog ki- promenade, Zagreb Jovetiæ, G. parstva [http://www.nacional.hr/clanak/38614 3. (2001.), Savski nasip pomalo dobiva /buntovnik-hrvatskog-kiparstva (10.8.2010.)] ljudsku mjeru, „Vjesnik”, 19.11.: 15, Zagreb 4. Miliæ, B. (1994.), Razvoj grada kroz stoljeæa, I: 2. Šimpraga, S. (2011.), Kiparska obala Save [http:/ Prapovijest - Antika, Školska knjiga, Zagreb /1postozaumjetnost.wordpress.com/interviews/ 5. Težera, M. (1999.), Aleja skulptura - urbana (20.9.2011.)] prepoznatljivost Zagreba, „Vjesnik”, 17.8.: 17, 3. *** (2011.a), Javna ustanova Maksimir - Kultur- Zagreb na baština [http://www.park-maksimir.hr/mak- 6. Težera, M. (2000.), ‘Kotaè vremena’ ipak se simir_hr/Maksimir_kulturna_bastina.htm kreæe, „Vjesnik”, 4.12.: 13, Zagreb (23.11.2009.)] 7. Zekiæ, J. (2007.), Univerzijada ‘87. - drugi ilirski 4. *** (2011.b), Stalni postav - Zbirka hrvatskog preporod, „Èasopis za suvremenu povijest”, 39 - (2): 299-318, Zagreb kiparstva od 19. do 21. stoljeæa Park skulptu- ra, Gliptoteka [http://gliptoteka.mdc.hr/park_ 8. *** (1996.), The Dictionary of Art, 28 (ur. Tur- ner, J.), Macmillian Publishers Limited, London skulptura.aspx (20.9.2011.)] 9. *** (2007.), Spomenici i fontane u gradu Za- 5. *** (2011.c), Zbirka Richter - O zbirci [http:// grebu - vodiè, Gliptoteka HAZU, Zagreb www.richter.com.hr/flash.html (14.10.2009.)]

Izvori ilustracija Illustration Sources

Sl. 1., 3., 5., 7. Foto: Sopina, 2011. Sl. 2. Ortofoto Zagreb, 2003. Sl. 4. http://1postozaumjetnost.files.wordpre ss.com/2010/10/7-ratko-petric-prijedlog- -za-msu-na-savi.jpg (20.9.2011.) Sl. 6. Foto: Sopina, 2011. i HAZU (Gliptoteka) Znanstveni prilozi | Scientific Papers Perivoji skulptura u Zagrebu A. SOPINA, J. HORVAT 416-427 19[2011] 2[42] PROSTOR 427 Sažetak Summary

Sculpture Parks in Zagreb

The sculpture park has primarily been defined in century, sculptures were placed in public spaces -Richter Collection manifests an idea about the professional literature in terms of relationship be- designed as gardens and parks and the first sculp- presentation of affirmed sculptural values of an tween sculptures and park. The relationship of a ture monuments were mounted in the city squares artist’s oeuvre within his original residential and sculptural work of art with its environment has de- and next to public buildings. Although those sculp- artistic environment. veloped together with its features that changed ac- tures appeared in Zagreb’s public spaces in the 19th Sculpture parks in Zagreb have been developed in cording to specific historical and stylistic periods. century they could not be defined as sculpture several different forms. They appear as extensions Throughout history sculpture developed from the parks since the original outlook of these urban of museum institutions or part of a museum display, first roughly hewn stone pieces found in the na- spaces had to a large extent been modified and the placed in the open and shaped as a (narrative) con- ture, through faithfully shaped figures and rea- sculptures had either been removed or they had tent of landscape architecture, which can bee seen listically depicted scenes of people’s lives, to con- disappeared. It was for the first time in the end of in the Mladost Sculpture Park, Fine Arts Academy temporary installations and abstract sculptures. the 20th century that Zagreb received urban spaces Sculpture Park, Glyptotheque Sculpture Park and Environment of sculptures also changed from un- dedicated for thematic display of sculptures. The the Sculpture Park of the Vjenceslav Richter and touched nature in pre-antiquity, through carefully Mladost Sculpture Park was the first such space Nada Kareš-Richter Collection. They can also be a designed parks and gardens of villas, palaces, and it was succeeded by the Sculpture Walk on the thematic programme of public communication in a courts and public buildings, to the present public Sava River embankment, the Fine Arts Academy park or recreational area, understood in a wide ran- spaces which provide free access and enjoyment in Sculpture Park, the Croatian Academy’s Glyp- ge of their forms, thematically defined or heteroge- art works. The term sculpture park relates to a par- totheque Sculpture Park and the Sculpture Park of neous, such as the Sculpture Walk on the Sava River ticular public space defined by its use - museologi- the Vjenceslav Richter and Nada Kareš-Richter embankment. Differences between these parks can cal and educational, and physical features - de- Collection. be primarily seen in the variety of the sculptural signed as a garden or park and open to the public. The Mladost Sculpture Park connected to the items and their accessibility. While, on the one hand, The relationship between a piece of sculpture and Mladost Sports and Recreation Centre shows a de- the sculptures in the open areas of museums are its environment has been determined by an artistic velopment and interrelation of sports and cultural taken care of primarily by the institutions, the sculp- act ever since pre-antiquity. However, we can no facilities of the city. The Sculpture Walk on the tures in the open public spaces are, on the other longer talk about a unique relationship between Sava River embankment witnesses a concept of an hand, under the city authorities. This administrative sculpture and park, especially today when it is al- urban gallery in the open space as part of public fact considerably contributes to the perception and most impossible to draw the line between what can space dedicated to the presentation of Croatian the level of supervision and control over the space, be defined as art and what a sculpture park, park, sculpture with the aim of establishing a closer rela- and the fragility of sculpture in the contemporary architecture, city, cultural or natural landscape is. tionship between the city and the river, old and urban environment which is left to bear witness to The term sculpture park should thus not be re- new parts of Zagreb. The Fine Arts Academy Sculp- destructive behaviour of individuals. duced exclusively to mean the relationship be- ture Park received new social facilities but also re- If terminological controversies about the definition tween sculpture and park but should be taken to tained the concept of a public park within a build- of the sculpture park and the forms in which it can anticipate a process of free and pluralistic artistic ing block. The Croatian Academy’s Glyptotheque appear are put aside, and the public space seen as activity, in various spaces of human existence. Sculpture Park illustrates transformation of a space a network of arteries and capillaries with the ac- Installation of sculptures into public spaces in Za- within an industrial building complex into a new companying spatial features spreading from the greb began in the mid-19th century with the design social and cultural space of the city. The Sculpture centre to the peripheries, we can take the city, in its of . During the second half of the 19th Park of the Vjenceslav Richter and Nada Kareš- singularity, to be a big sculpture park. ANA SOPINA JESENKO HORVAT

Biografije Biographies

ANA SOPINA, dipl. ing. arh., diplomirala je 2011. go- ANA SOPINA, Dipl.Eng.Arch., graduated in 2011. She dine. Tijekom studija bila je demonstratorica na worked as a research assistant on a scientific proj- Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pej- ect at the Department of Urban Planning, Physical sažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Za- Planning and Landscape Architecture at Zagreb’s grebu. Suraðivala je na znanstvenom projektu Ka- Faculty of Architecture. She currently works there tedre, gdje je trenutaèno honorarna asistentica. as an associate teaching assistant. Dr.sc. JESENKO HORVAT, dipl.ing.arh., izvanredni je JESENKO HORVAT, PhD, Dipl.Eng.Arch., associate profesor. Diplomirao je 1978., a doktorirao 2002. professor, obtained his BArch degree in 1978 and godine s temom „Urbanistièki parametri u projekti- defended his PhD thesis Organising Public City ranju javnih gradskih prostora”. Nositelj je kolegija Space as an Urban Planning Matter in 2002. He Urbanizam III na dodiplomskom studiju arhitekture teaches a course in urban planning within the Un- i urbanizma Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. dergraduate Architecture and Urbanism Program- Dobitnik je nekoliko nagrada na urbanistièko-arhi- me at Zagreb’s Faculty of Architecture. He received tektonskim natjeèajima, ponajviše trgova. several architectural design awards. 19 [2011] 2[42] A SCHOLARLYJOURNALOFARCHITECTUREANDURBAN PLANNING ZNANSTVENI ÈASOPISZAARHITEKTURUIURBANIZAM OF ARCHITECTURE FACULTY OF ZAGREB, UNIVERSITY FAKULTET ARHITEKTONSKI U ZAGREBU, SVEUÈILIŠTE 7-12 [2011] 281-542 19 [2011]2[42] UDK | CODEN PORREV ISSN 1330-0652 UDC 71/72 PROSTOR POSEBNI OTISAK/ SEPARAT 282-295 Znanstveni prilozi Mladen ObadŠæitaroci Ante Crnèeviæ Zorana SokolGojnik

Scientific Papers UDK 726:26”0/18” Izvorni znanstveni èlanak arhitekture do20.stoljeæa kršæanske liturgijske Utjecaji napreobrazbe

OFFPRINT UDC 726:26”0/18” Original Scientific Paper ture beforethe20 of ChristianLiturgicalArchitec- Influences ontheTransformation th Century