177/178 Veljača 2013

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

177/178 Veljača 2013 GLAZBENA TRIBINA OPATIJA / SJEĆANJE NA BRUNU BJELINSKOG / GLAZBENI PROMOTORI / NOVA GLAZBA / HRVATSKA GLAZBA U SVIJETU / KONCERTI / OBLJETNICE / CD IZLOG NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA BROJ 177/178 VELJAČA 2013. CIJENA 22 kn ISSN 1330–4747 DRAGO DIKLIĆ, DOBITNIK PRIZNANJA HRVATSKOG DRUŠTVA SKLADATELJA ZA ŽIVOTNO DJELO »Opet si plakala« napisao sam misleći na Deana Martina Dragi Dikliću, glazbeniku, pjevaču, skladatelju i saksofonistu prošle je godine uručeno priznanje Hrvatskog društva skladatelja za životno djelo, Nagrada »Milivoj Körbler« za autorsko stvaralaštvo u području popularne glazbe. Uz diskografsku Nagradu Porin, također za životno djelo koja mu je dodijeljena 2011., to je još jedna potvrda njegove iznimne važnosti za hrvatsku zabavnu glazbu. Razgovarao: Milan Majerović Stilinović kladatelj i izvođač brojnih hr- Kao jedan od utemeljitelja i osniva- za direktora Televizije, ali uredni- Jesu li u tom nestajanju »Vaše« glaz- Koja je Vama uloga bila draža kroz sve Svatskih evergreena i sjajan in- ča HDS–a trebali ste na to utjecati ci koji su — ne znam iz kojih struk- be i autori i izvođači nešto propustili te godine — skladatelja ili pjevača? terpret američkih standarda, još je, ranije? tura — dolazili na Televiziju i Radio napraviti? poput Sinatrinih stihova, »mlad u — oni su se okrenuli jednoj drugači- Meni je oboje bilo drago. Ja sam Da, jesam. Dosta je love okrenuto i srcu«. Njegova karijera traje punih joj glazbi. Ovu moju treba znati slu- Nekad su festivali bili ogledalo glaz- kao pjevač postao skladatelj. Pi- na mojim tantijemima, nekaj je tre- 58 godina — raznolika i bogata vodi šati, to je glazba za koju treba malo be. Zagrebački festival počeo je sao sam kad mi je nešto palo na balo biti. Ali nije važno sad, ja ću to ga od vlastitog plesnog orkestra do više edukacije. Ali ja se ne dam — kao festival skladatelja, a ne pjeva- pamet, nisam bio profesionalni predložiti za buduće dobitnike — i interpretacija jazz glazbe u big ban- nedavno sam imao dva koncerta u ča. Dugi niz godina birala se pje- skladatelj nego all–around glaz- Porina i HDS–a. Mislim da bi se dovima Boška Petrovića i Damira Rijeci s Orkestrom HNK u dvorani sma, ona je bila važna. To je traja- benik — i svirač i pjevač i skla- novac za to morao naći. Dičića do zagrebačkog Festivala za- HNK, bio je to »Bijeli Božić«. I tamo lo dok diskografska mašinerija nije datelj. Skladateljski uspjeh do- sve preokrenula u propagandu pje- šao je s prvom nagradom struč- bavne glazbe kojega, kao ravnatelj, Koliko je glazba danas dio Vašega sam vidio puno mlade publike koja vača i tada se, naravno, počelo glasa- nog žirija novinara 1963. godine. vodi u tri navrata. života? je na prve taktove »Još samo večeras« ustala, počela pljeskati… to je lije- ti za pjevače. To je njima i diskogra- Ta je pjesma i tada bila malo pre- Uz sve to, Drago Diklić skladao je i Aktivan sam koliko god mogu biti. po priznanje. Dakle, mlada publika fima dobro došlo — i sve se okre- zahtjevna za publiku koja je nije objavio diskografska izdanja s broj- Ova »moja« glazba nije više toliko ipak zna što se zbivalo i to me vese- nulo. Prije nekoliko godina dao sam odabrala za finale, ali ju je struč- nim melodijama kojima usađuje popularna. Kod nas je sve drugači- li. Uostalom i glazba se okreće, kao upravo takav prijedlog, da se festival ni žiri, pod predsjedanjem moga osobni prepoznatljiv autorski i izvo- je nego u svijetu. U svijetu je ta vrsta moda. Nekad davno smo nosili špi- vrati na početak, da dva vrsna pje- dragog pokojnog kolege Nenada đački stil. Tek nekoliko naslova koje na pijedestalu još uvijek — kod nas cerice, pa su se sad opet vratile. Stva- vača otpjevaju po dvanaest pjesama i Turkalja, ipak prepoznao i stavio prepoznaju sve generacije: »Opro- ne. A za to da evergreena ima jako ri se vrte. Znam dobiti pisma obo- onda publika i žiri biraju između 24 je u finale. sti, volim te«, »Opet si plakala«, »Još malo, krivi su mediji i urednici u nji- žavatelja koji pišu otprilike: »Nekad pjesme — ponavljam pjesme — ali to samo večeras« i »Zagreb je najljep- ma. Možda će se to promijeniti sad Vas baš nismo voljeli, ali sad Vas vo- nije prihvaćeno. Mlađi ljudi imaju ši grad«. U njemu najdražem dijelu (Nastavak na stranici 3.) kad je Goran (Radman, op.p.) došao limo jer smo shvatili o čemu pjevate.« svoje ideje. Zagreba, Trnju, u njegovom omiljenom bistrou, za stolom za koji je vjernom gostu gos- Nekad su festivali bili ogledalo glazbe. Zagrebački festival počeo je kao festival skladatelja, a ne pjevača. Dugi niz godina birala se pjesma, ona je bila važna. To je trajalo dok diskografska mašinerija nije sve preokrenula u propagandu pjevača i tada se, naravno, počelo glasati za pjevače. pođa Milica i bez pitanja do- nijela »gemišt da bi posle bo- lje igral bridž«, popričali smo s legendarnim Fikom o nje- govoj bogatoj karijeri okru- njenoj najvišim glazbeničkim priznanjima. Prošle godine Porin za život- no djelo, ove godine Nagrada HDS–a, čestitamo! Hvala Vam, ali malo su se i moji HDS–ovci preračunali, ja nisam na odlasku nego tek na dolasku. I usput, kad smo kod računanja, kad sam dobil ovu Nagradu, pogledal sam u okvir, zgodna nagrada, s dva ina saksofona koji su moj instru- VRž ija ment, ali nisam našel tamo Z A zataknutu nikakvu koverticu. T nas A CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS Pa se mislim, kak’ to, trebalo CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS je bit bar nekaj… Drago Diklić 2 BROJ 177/178, VELJAČA 2013. BROJ 177/178, VELJAČA 2013. 3 DRAGO DIKLIĆ, DOBITNIK PRIZNANJA HRVATSKOG DRUŠTVA SKLADATELJA ZA ŽIVOTNO DJELO Poštovani prijatelji glazbe, dopustite da vas na pozdravim u ime Uredništva, Lisinski — amater il vrhunski profesionalac? koje su činili Marina Ferić Jančić za teme vezane [uz jedan napis Mladena Tarbuka] »Opet si plakala« napisao sam misleći na Deana Martina uz ostvarivanje prava i glazbene industrije, neu- UVODNIK RAZGOVOR morni kroničar desetljeća hrvatske glazbe Siniša reagiranja Svaka neistina, ako se dovoljno dugo ponav- nosu na pisanu muzikološku riječ. Znanstve- čit ćemo bitan napredak skladatelja na područ- Razgovarao: Milan Majerović Stilinović Škarica i moja malenkost te da zahvalim muziko- lja, poprima privid istine. Zbog toga sam na i stručna literatura o Lisinskome, na teme- ju orkestralnog izričaja. Zato i ne treba bježati (Nastavak sa stranice 1.) loginji Mariji Saragi na pomoći u pripremi ovoga slobodna komentirati jednu nedavno napisanu lju studija dokumentacije, utvrdila je činjenice pred spoznajom da Lisinski u doba skladanja broja. Nadam se da ćemo opravdati ukazano po- i izrečenu neistinu koja se odnosi na hrvatsku koje gospodinu Tarbuku očito nisu poznate. »Ljubavi i zlobe« nije bio »vrhunski obrazovani vjerenje Hrvatskog društva skladatelja, zadrža- muzikologiju. Tu je prvenstveno monumentalna monografi- profesionalac«, kao što to tvrdi maestro Mla- ti visoke profesionalne standarde koje su postavi- ja o Lisinskome iz pera hrvatskog muzikolo- den Tarbuk. No ta se spoznaja srećom odnosi Uživa li pjevač više pjevajući pje- je zakonitost show–businessa u kome U programskoj knjižici koja je objavljena u po- li Davor Hrvoj i njegovi suradnici iz prethodnog ga Lovre Županovića koju je, zajedno s izda- samo na dio njegova opusa, jer je Lisinski nakon sme koje je sam skladao? se morate publici »preko rampe« uvu- vodu izvedbe koncerta »Od Ljubavi i zlobe do uredničkog sastava te da ćemo uspjeti zadovoljiti njem cjelokupnih skladateljevih djela objavio odlaska u Prag evoluirao u svakom pogledu, ći pod kožu, ne samo pjesmom nego i Maršala« (u okviru ciklusa »Lisinski subotom«, Meni je svejedno. Ja sam profe- vas, vjerne čitatelje Cantusa. 1969., uz popratni znanstveni skup, u ono vri- pa je ostvario niz profesionalnih i nadahnutih predstavom. Ljudi su došli slušati glaz- 24. studenoga 2012. u Koncertnoj dvorani Va- sionalac, vrlo rado pjevam i pje- jeme podvig dostojan štovanja. U Županoviće- skladbi. Hrvatska muzikologija nije željela Li- bu, ali i zabaviti se, čuti neki vic — to je troslava Lisinskog u Zagrebu) nalazi se u član- sme kolega skladatelja, imam i U novome broju donosimo razgovore s Dragom voj su knjizi objavljeni svi podaci o školovanju sinskoga olako i površno etiketirati kao amate- dio showa, to je takav posao. ku »Riječ dirigenta« neargumentirana tvrd- dvostruki CD na kojemu pje- Diklićem, Darkom Bakićem, Ivanom Josipom Lisinskoga i iznesene ocjene njegova stvaralaš- ra (kao što joj to imputira gospodin Tarbuk!), nja skladatelja, dirigenta i profesora Muzič- vam samo pjesme kolega — od I nastup je baš to — posao? Skenderom te Mirelom Ivičević i Gordanom Tu- tva koje djelomice čak predimenzioniraju nje- ali ni ocijeniti vrhunsko profesionalnima djela ke akademije Sveučilišta u Zagrebu Mladena Ivice Körblera do Borisa Soro- dorom. Osim izvještaja, komentara i informacija govo značenje u europskom kontekstu. koja to nisu, već je s punom sviješću o ovoj naj- Apsolutno, zahtjevan posao koji ima Tarbuka. kina, Nene Grčevića i drugih. o koncertima i festivalima koji su održani izme- snažnijoj stvaralačkoj osobnosti hrvatske glaz- svoja pravila. Recimo, na tim nedav- đu dva broja Cantusa (Glazbena tribina Opatija, Maestro Tarbuk tvrdi da je Lisinski bio »za Volim pjevati dobru glazbu, nije Citiram: be prve polovice XIX. stoljeća nastojala dife- nim koncertima u Rijeci, moji mlađi ono doba vrhunski obrazovani profesionalac«. mi važno čija je. Kao muzikant Chansonfest, Zagrebfest, Obljetnički koncert Jazz rencirano i argumentirano analizirati i vredno- kolege sjajno su pjevali, sve je to bilo u Za koje to »doba«? Zar za vrijeme u kojem je i zaljubljenik u glazbu shvaćam orkestra HRT-a, Dani Miroslava Miletića u Si- »Prvo, Lisinski nije bio talentirani skladatelj– vati svako pojedino djelo njegova u cjelini ne- redu ali ja sam došao s drukčijim pri- skladao »Ljubav i zlobu«? U to doba (1843.
Recommended publications
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2019. Godinu
    nakladnik Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Runjaninova 2, Zagreb za nakladnika dr.sc. Nina Obuljen Koržinek urednica Pia Sopta koordinacija odbora i komisija Dubravka Đurić Nemec Marija Cesar Ivan Božić vizualni identitet nagrade vladimir nazor i dizajn publikacije Superstudio / Ira Payer, Iva Hrvatin fotografski portreti laureata Marko Ercegović (str. 14, 17, 20, 29, 35, 38, 41, 44, 47) arhivske fotografije NAGRADA Lisa Hinder / Künstleragentur Seifert (str. 23) Tošo Dabac, 1968. / Arhiv Tošo Dabac, (str. 32.) VLADIMIR NAZOR Mećava, režija. A. Vrdoljak, 1977. Arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva /HR HDA 1392 Zbirka fotografija hrvatskog filma/ (str. 26) za 2019. godinu tipografsko pismo Vita (Nikola Djurek) lektura Ana Vraneša Sredić tisak Kerschoffset naklada 300 primjeraka issn 1848-9753 Zagreb, srpanj 2020. ODBOR NAGRADE VLADIMIR NAZOR SADRŽAJ zvonko kusić uvod predsjednik 7 branka cvitković* književnost 13 dinka jeričević glazba frano parać 19 goran rako film 25 helena sablić tomić likovne i primijenjene umjetnosti branko schmidt 31 milko šparemblek kazališna umjetnost 37 zlatan vrkljan arhitektura i urbanizam * mandat u mirovanju 43 dobitnici nagrade vladimir nazor 1959.–2018. 49 4 5 NAGRADA NAGRADA VLADIMIR NAZOR VLADIMIR NAZOR ZA 2019. GODINU ZA 2019. GODINU UVOD UVODNA RIJEČ Ljudska potreba za ljepotom i umjetnošću u doba krize MINISTRICE KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE poprima novo lice. Više nije prikrivena, čuvana za posebne prigode, ne odgađa se kako bi ustupila mjesto drugim neophodnostima, ne zanemaruje se. Ona postaje sredstvo preživljavanja, primarnost, razonoda i utjeha. Krizno razdoblje, obilježeno pandemijom, koja je posljednjih mjeseci uzdrmala hrvatsku i svijet, te potresom koji je u ožujku pogodio zagreb, pokazalo je s jedne strane svu ranjivost kulture, ali istodobno i sposobnost umjetnika za regeneracijom, pronalaskom novih načina izražavanja i putova do publike.
    [Show full text]
  • Digibooklet Antonio Janigro
    ANTONIO JANIGRO & ZAGREG SOLOISTS Berlin, 1957-1966 ARCANGELO CORELLI (1653-1713) Concerto grosso in D major, Op. 6/4 I. Adagio – Allegro 2:32 II. Adagio 2:03 SOLOISTS III. Vivace 1:09 IV. Allegro – 1:58 V. Allegro 0:41 Gunhild Stappenbeck, Cembalo Continuo recording: 14-01-1957 GIOACHINO ROSSINI (1792-1868) Sonata for Strings No. 6 in D major I. Allegro spiritoso 6:32 II. Andante assai 2:39 ZAGREG III. Tempesta. Allegro 5:12 recording: 19-04-1964 & PAUL HINDEMITH (1895-1963) Trauermusik (Funeral Music) for Solo Viola and Strings I. Langsam 4:28 II. Ruhig bewegt 1:25 III. Lebhaft 1:32 IV. Choral „Für deinen Thron“ 2:24 Stefano Passaggio, solo viola recording: 12-03-1958 JANIGRO DMITRI SHOSTAKOVICH (1906-1975) Octet for Strings, Op. 11 II. Scherzo recording: 17-04-1964 SAMUEL BARBER (1910-1981) Adagio for Strings recording: 19-04-1964 ANTONIO ANTONIO MILKO KELEMEN (*1924) Concertante Improvisations for Strings I. Allegretto 2:20 II. Andante sostenuto – Allegro giusto 2:05 SOLOISTS III. Allegro scherzando 1:15 IV. Molto vivace quasi presto 2:05 recording: 12-03-1958 MAX REGER (1873-1916) Lyric Andante for String Orchestra5:18 recording: 16-03-1966 WOLFGANG AMADEUS MOZART (1756-1791) Divertimento in B-flat major, K. 137 ZAGREG I. Andante 4:10 II. Allegro di molto 2:44 & III. Allegro assai 2:17 recording: 19-03-1961 ROMAN HOFFSTETTER (1742-1815), former attrib. to JOSEPH HAYDN (1732-1809) Serenade in C major (from Op. 3/5) recording: 11-11-1958 ANTONIO VIVALDI (1678-1741) Concerto in D major, RV 230 (Cello Version) JANIGRO I.
    [Show full text]
  • Dubrovnik Na Glazbenoj Hridi Dubrovnik on a Rock of Music
    72. DUBROVAČKE LJETNE IGRE 72ND DUBROVNIK SUMMER FESTIVAL 2021. HRVATSKA CROATIA DUBROVNIK NA GLAZBENOJ HRIDI DUBROVNIK ON A ROCK OF MUSIC ATRIJ KNEŽEVA DVORA RECTOR'S PALACE ATRIUM 10. KOLOVOZA 2021. | 10 AUGUST 2021 21:30 9.30 PM Solisti Soloists: LOVRO MERČEP saksofon saxophone MARIJA GRAZIO glasovir piano DUBRAVKA ŠEPAROVIĆ MUŠOVIĆ mezzosopran mezzo-soprano TOMISLAV FAČINI dirigent Conductor ORKESTAR ORCHESTRA: MIRABAI WEISMEHL, TARA HORVAT violina violin; LIDIJA MARTINOVIĆ viola VANDA ĐANIĆ violončelo cello; DENIS AJDUKOVIĆ kontrabas double bass IVAN KUŠELJ truba trumpet; TONI KURSAR rog horn; MATIJA NOVAKOVIĆ fagot bassoon ĐIVE KUŠELJ flauta flute; ANTONIO HALLER oboa oboe /engleski rog English horn; STIJEPO MEDO klarinet clarinet; VERONIKA ĆIKOVIĆ harfa harp; STJEPAN VUGER harmonika accordion; KARMEN PERVITIĆ, FRAN KRSTO ŠERCAR udaraljke percussion CLAUDE DEBUSSY: PRÉLUDE À L’APRÈS-MIDI D’UN FAUNE / PRELUDIJ ZA POSLIJEPODNE JEDNOG FAUNA / PRELUDE TO THE AFTERNOON OF A FAUN, OBR. ARR. T. FAČINI JACQUES IBERT: CONCERTINO DA CAMERA / KOMORNI CONCERTINO ALLEGRO CON MOTO LARGHETTO - ANIMATO MOLTO (LOVRO MERČEP, SAKSOFON SAXOPHONE) *** FRANO ĐUROVIĆ: KONCERT ZA GLASOVIR / PIANO CONCERTO (MARIJA GRAZIO, GLASOVIR PIANO) GUSTAV MAHLER: LIEDER EINES FAHRENDEN GESELLEN / PJESME PUTUJUĆEG DJETIĆA SONGS OF A WAYFARER, OBR. ARR. T. FAČINI WENN MEIN SCHATZ HOCHZEIT MACHT / KADA ĆE SE MOJA DRAGA UDAVATI / WHEN MY LOVE HAS HER WEDDING-DAY GING HEUT' MORGEN ÜBER'S FELD / IŠAO SAM JUTROS KROZ POLJE I WALKED ACROSS THE FIELDS THIS MORNING ICH HAB' EIN GLÜHEND MESSER / IMAM UŽAREN BODEŽ I’VE A GLEAMING KNIFE DIE ZWEI BLAUEN AUGEN VON MEINEM SCHATZ/ PLAVE OČI MOJE DRAGE / THE TWO BLUE EYES OF MY LOVE (DUBRAVKA ŠEPAROVIĆ MUŠOVIĆ, MEZZOSPORAN MEZZO-SOPRANO) Dubrovnik na glazbenoj hridi nastavak je 1889., gdje je prvi put čuo indonezijski programskoga koncepta koji pomoćnik gamelan.
    [Show full text]
  • Usporedba Djelovanja Modela Recipročnoga Odgovora I Dijakronijskoga Modela U Nastavi Glazbene Umjetnosti Na Oblikovanje Glazbenoga Ukusa Učenika
    Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Ivana Senjan USPOREDBA DJELOVANJA MODELA RECIPROČNOGA ODGOVORA I DIJAKRONIJSKOGA MODELA U NASTAVI GLAZBENE UMJETNOSTI NA OBLIKOVANJE GLAZBENOGA UKUSA UČENIKA DOKTORSKI RAD Zagreb, 2018. Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Ivana Senjan USPOREDBA DJELOVANJA MODELA RECIPROČNOGA ODGOVORA I DIJAKRONIJSKOGA MODELA U NASTAVI GLAZBENE UMJETNOSTI NA OBLIKOVANJE GLAZBENOGA UKUSA UČENIKA DOKTORSKI RAD Mentorica: izv. prof. dr. sc. Snježana Dobrota Zagreb, 2018. Faculty of Humanities and Social Sciences Ivana Senjan COMPARISON OF THE IMPACT OF THE RECIPROCAL FEEDBACK MODEL OF MUSICAL RESPONSE AND THE DIACHRONIC MODEL IN TEACHING MUSIC ART ON SHAPING MUSICAL TASTE OF SECONDARY SCHOOL STUDENTS DOCTORAL THESIS Supervisor: associate professor Snježana Dobrota, Ph.D. Zagreb, 2018. INFORMACIJE O MENTORICI Dr. sc. Snježana Dobrota izvanredni je profesor na Odsjeku za učiteljski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Rođena je 25. listopada 1972. godine u Splitu. Osnovnu i srednju školu (Klasična gimnazija Natko Nodilo i Srednja glazbena škola Josip Hatze) završila je u Splitu. Godine 1994. diplomirala je na Fakultetu prirodoslovno- matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, smjer Glazbena kultura, čime je stekla stručnu spremu sedmog (VII/1) stupnja i stručni naziv profesor glazbene kulture. Zahvaljujući visokom prosjeku ocjena bila je stipendistica Sveučilišta u Splitu, te dobitnica Rektorove nagrade. Akademske godine 1995./96. upisala je poslijediplomski znanstveni studij Glazbene pedagogije na Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju. Magistrirala je 2000. godine s temom Utjecaj aktivnog slušanja glazbe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece rane školske dobi (mentor prof. dr. sc. Pavel Rojko) te stekla akademski stupanj magistra znanosti iz područja društvenih znanosti, polja odgojnih znanosti, grane opća pedagogija – glazbena pedagogija.
    [Show full text]
  • 210 Srpanj 2018
    ISSN 1330–4747 ČASOPIS HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA | BROJ 210 SRPANJ 2018. | CIJENA 22 kn Berislav Šipuš — koncert, razgovor i tribina za 60. rođendan Životna priča o slobodi duha Novi nazorovac među skladateljima — Dubravko Detoni Hrvati su bistar, nadaren i duhovit narod! Londonski dnevnik Biance Ban Snimanje u Studiju Abbey Road Davor Gobac u povodu 30 godina Zmaja Volio bih snimiti solo ploču Vojko V o istoimenom samostalnom albumu prvijencu Ne želim biti glas generacije ni kroničar vremena! rogoni me ideja da napišem UVODNIK Natječaj za Pknjigu. Neki tip skrivene Dragi čitatelji, autobiografije. Volio bih pisati o u srpanjskom broju naše- Chansonfest ga časopisa u razgovori- ljudima, ljubavi i istini. ma s mnogim istaknutim 2018. predstavnicima naše glaz- Umjetnička organizacija Chansonfest objavlju- bene scene predstavlja- je natječaj za nove skladbe koje će biti izvede- mo s poštovanjem njihov ne na Međunarodnom festivalu šansone Chan- rad. S naslovnice nam se sonfest 2018. smiješi Berislav Šipuš, ko- jega ćemo upoznati u op- Chansonfest se održava pod pokroviteljstvom sežnom životnom inter- i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hr- vjuu u kojem otkriva tajne vatske, Grada Zagreba i Hrvatskog društva svoje vijugave umjetnič- skladatelja. ko–političke karijere. On je protagonist naše posljed- U obzir dolaze samo radovi visoke umjetničke nje tribine Nota mog života vrijednosti u kojima glazba i stihovi čine jedin- koju u dvorani Hrvatskog društva skla- stvenu cjelinu. Chansonfest nema natjecateljski datelja svakoga mjeseca priredi naš šar- karakter, a sve se skladbe izvode uživo. mantni dežurni zabavljač Vojo Šiljak. Pi- Prijava za natječaj treba sadržavati naslov sklad- šemo i o Šipuševu bogatom autorskom be, podatke o autorima, notni zapis (s tekstom i koncertu u završnici ciklusa Cantus An- harmonijskim simbolima) ili demosnimku (CD ili sambla Cantus@Lauba, a svemu je mp3) te ispis stihova.
    [Show full text]
  • Bibliografije ― Bibliographies, Armud6 47/1-2 (2016) 275-309 275
    BIBLIOGRAFIJE ― BIBLIOGRAPHIES, ARMUD6 47/1-2 (2016) 275-309 275 BIBLIOGRAFIJE ― BIBLIOGRAPHIES BIBLIOGRAPHIA MUSICOLOGICA CROATICA ADDENDA I RADOVI ZA 2014. GODINU I. Znanstveni i stručni radovi a) Knjige BACHRACH-KRIŠTOFIĆ, Sanja – KRIŠTOFIĆ, Mario (ur.): Jugoton : istočno od raja : 20.10.-30.11.2014., Tehnički muzej, Zagreb : katalog izložbe, Kultura umjetnosti, Zagreb 2014, ISBN 9789535715016. BAJUK, Lidija – MIHOLIĆ, Irena (ur.): O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje : Centar za kulturu Čakovec, Scheierova dvorana, 6.-25. listopada 2014. katalog izložbe, Institut za etnologiju i folkloristiku – Udruga Matapur, Zagreb – Lopa- tinec 2014, ISBN 9789536020959. BAJUK, Lidija – PETROVIĆ OSMAK, Željka (ur.): O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Me- đimurja i oko nje : predavanja i radionice Zlatna grana i Međimurska tradicijska glazba, Etnografski muzej – Institut za etnologiju i folkloristiku – Udruga Ma- tapur, Zagreb – Lopatinec 2014, ISBN 9789536273614. BARBIERI, Marija: Nada Tončić : život i djelo, Ex libris, Zagreb 2014, ISBN 9789532840605. BARIĆ, Mirko: Tambura : kako sam gradio bisernicu, Gradska knjižnica »Ivan Goran Kovačić«, Karlovac 2014, ISBN 9789537852146. BELINA, Mirna – KOŽUL, Marina: Vizualna glazba, Udruga 25 FPS, Zagreb 2014, ISBN 9789537848026. BRATIĆ, Martina: Zagrebački solisti : velikih 60, Zagrebački solisti, Zagreb 2014. BRČIĆ, Maroje: S gitarom ruku pod ruku, Matica hrvatska, Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik 2014, ISBN 9789537784393. BRUSIĆ, Doris (ur.): Pjevački zbor KUD-a Halubjan kroz povijest, KUD »Halubjan«, Viškovo 2014, ISBN 9789535760702. 276 BIBLIOGRAFIJE ― BIBLIOGRAPHIES, ARMUD6 47/1-2 (2016) 275-309 BULETIĆ, Mario – MARUŠIĆ, Dario: Istarski tradicijski instrumenti : iz fundusa Et- nografskog muzeja Istre : katalog izložbe, Etnografski muzej Istre, Pazin 2014, ISBN 9789537944063. CIKOJEVIĆ, Dalibor: Glazbena trilogija : Ostavština posljednjeg skladatelja ; Posljednja violina Niccolòa Amatija ; Virtuozi, muze i striptiz, Leykam International, Zagreb 2014, ISBN 978953340015.
    [Show full text]
  • Opce Strane.Vp
    Color profile: Generic CMYK printer profile Composite Default screen Alcoholism 2013;49(1):45–53 Pathography Croatian composers’ diseases – biopathographies Darko Breitenfeld1, Stanislav Tuksar2, Danijel Buljan3, Lana [krgati}1, Marina Vuksanovi}1, Marija @ivkovi}1 1 Croatian Physicians’ Music Society – Croatian Medical Association, Zagreb, Croatia 2 Croatian Academy of Science and Art, Zagreb, Croatia 3 Department of Psychiatry, University Hospital Center »Sestre Milosrdnice«, Zagreb, Croatia Summary – Presentation of the diseases Elaborating the pathographic data, we among 25 significant croatian composers shall dedicate somewhat greater atten- reveals some infectious diseases (tubercu- tion to only a handful of our narrowly se- losis, etc.) among the composers who had died young and some chronic non-infec- lected, internationally recognized com- 1,8,9,12–16 tious diseases (mostly malignant, inflam- posers . matory and cardiocerebral origin) among We have some reliable data from the composers who died in old age. It is a part XVIIth century about Ivan Luka~i},who of the pathographic review of over 300 composers from the book »Diseases and lived in the city of [ibenik (1587–1648). destinies of famous composers«. More intensively studying his life, we learn more about the production of wine Key words: Croatia, composers, diseases and olive oil than about other data (he was the prior of a Franciscan monas- Croatians belong among »small« na- tery). Judging by the year of death, we tions, but, according to our experience can not trule out that he died because of with the lexicon structure of some world- plague, i.e. either of the epidemics of -known dictionaries of musicology, about pestilence or because of tumults, wars, a dozen Croatian composers have been famine, migration and other things.1 more widely reported of in such lexi- cons.1 Correnspodence to: Darko Breietenfeld, M.D., Ph.D., Deren~inova 25, 10000 Zagreb, Croatia.
    [Show full text]
  • Milko Kelemen: Life and Selected Works for Violoncello
    MILKO KELEMEN: LIFE AND SELECTED WORKS FOR VIOLONCELLO by JOSIP PETRAČ (Under the Direction of David Starkweather) ABSTRACT Milko Kelemen (b. 1924) is one of the most extraordinary Croatian composers of the post-World War II era. He has received numerous prestigious awards for his work, while his compositions are published by major companies, including Schott, Universal, Peters, and Hans Sikorski editions. His music is little studied or known internationally. This paper examines this innovative, avant-garde musician and sheds light both on Kelemen’s life and his compositional technique. The latter is examined in four compositions featuring cello as the main subject: Changeant (1968), Drammatico (1983), Requiem for Sarajevo (1994), and Musica Amorosa (2004). The examination of these compositions is placed in a biographical context which reveals how Kelemen’s keen political and cultural interests influenced his development as a composer. In particular, this document looks at Kelemen’s role as one of the founders, and the first president, of the Zagreb Music Biennale Festival, an event known for its ground-breaking work in bringing together artists and composers from the eastern and western blocs during the Cold War, as well as revitalising Croatia’s old-fashioned and provincial cultural scene. This festival of avant-garde music has been running since 1961. INDEX WORDS: Milko Kelemen, Zagreb Biennale, cello, avant-garde music, Changeant, Drammatico, Requiem for Sarajevo, Musica Amorosa MILKO KELEMEN:LIFE AND SELECTED WORKS FOR CELLO by JOSIP
    [Show full text]
  • EAST-CENTRAL EUROPEAN & BALKAN SYMPHONIES from The
    EAST-CENTRAL EUROPEAN & BALKAN SYMPHONIES From the 19th Century To the Present A Discography Of CDs And LPs Prepared by Michael Herman Composers K-P MILOSLAV KABELÁČ (1908-1979, CZECH) Born in Prague. He studied composition at the Prague Conservatory under Karel Boleslav Jirák and conducting under Pavel Dedeček and at its Master School he studied the piano under Vilem Kurz. He then worked for Radio Prague as a conductor and one of its first music directors before becoming a professor of the Prague Conservatoy where he served for many years. He produced an extensive catalogue of orchestral, chamber, instrumental, vocal and choral works. Symphony No. 1 in D for Strings and Percussion, Op. 11 (1941–2) Marko Ivanovič/Prague Radio Symphony Orchestra ( + Symphonies Nos. 2, 3, 4, 5, 6, 7 and 8) SUPRAPHON SU42022 (4 CDs) (2016) Symphony No. 2 in C for Large Orchestra, Op. 15 (1942–6) Marko Ivanovič/Prague Radio Symphony Orchestra ( + Symphonies Nos. 1, 3, 4, 5, 6, 7 and 8) SUPRAPHON SU42022 (4 CDs) (2016) Symphony No. 3 in F major for Organ, Brass and Timpani, Op. 33 (1948-57) Marko Ivanovič//Prague Radio Symphony Orchestra ( + Symphonies Nos. 1, 2, 4, 5, 6, 7 and 8) SUPRAPHON SU42022 (4 CDs) (2016) Libor Pešek/Alena Veselá(organ)/Brass Harmonia ( + Kopelent: Il Canto Deli Augei and Fišer: 2 Piano Concerto) SUPRAPHON 1110 4144 (LP) (1988) Symphony No. 4 in A major, Op. 36 "Chamber" (1954-8) Marko Ivanovic/Czech Chamber Philharmonic Orchestra, Pardubice ( + Martin·: Oboe Concerto and Beethoven: Symphony No. 1) ARCO DIVA UP 0123 - 2 131 (2009) Marko Ivanovič//Prague Radio Symphony Orchestra ( + Symphonies Nos.
    [Show full text]
  • Croatie La Voici
    Septembre — Décembre 2012 www.croatielavoici.com Dossier de presse Contacts presse Opus 64 Valérie Samuel et Patricia Gangloff 01 40 26 77 94 / p.gangloff @opus64.com Sommaire Éditos 3 Le festival en chiffres 9 Patrimoine 11 Arts visuels 19 Design et architecture 35 Théâtre et Danse 41 Musique 47 Cinéma 59 Littérature et débats d’idées 69 Éducation et SCIENCES 77 Gastronomie 79 Économie et politiques publiques 83 Sport 85 Calendrier des manifestations 87 Équipes 90 Partenaires 92 3 Éditos La France dédie une Saison culturelle à la Croatie à la veille de son entrée dans l’Union européenne en juillet 2013. Aujourd’hui, la Croatie est un jeune Etat dont on épelle le nom avec clarté et ce, depuis la déclaration de son indépen- dance en 1991 après des siècles de dominations diverses. Ce pays de 4,7 millions d’habitants, au croisement de lignes de séparation et de rencontre nous livre, le temps d’un fes- tival, la beauté de son héritage culturel comme sa créativité la plus actuelle. Au cours de son histoire épique, en prise avec les grandes monarchies qui ont dominé l’Europe centrale aussi bien qu’avec la puissance des civilisations méditerranéennes, la Croatie a affi rmé « son caractère européen par la com- binaison remarquable d’une personnalité où s’affi rment jusqu’aujourd’hui, dans les épreuves et les tourmentes, la conscience identitaire et l’appropriation des diverses cultures avec lesquelles elle a été en contact… Comme l’Europe elle-même, la Croatie est faite d’acculturations successives qui l’ont enrichie sans l’altérer.
    [Show full text]
  • Priređivanje Skladbi Za Pjevački Zbor Na Primjeru Obrade Tema Iz Filmske Glazbe
    Priređivanje skladbi za pjevački zbor na primjeru obrade tema iz filmske glazbe Dukmenić, Luka Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Academy of Arts and Culture in Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:172294 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: Repository of the Academy of Arts and Culture in Osijek SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU AKADEMIJA ZA UMJETNOST I KULTURU U OSIJEKU ODSJEK ZA GLAZBENU UMJETNOST STUDIJ GLAZBENE PEDAGOGIJE LUKA DUKMENIĆ PRIREĐIVANJE SKLADBI ZA PJEVAČKI ZBOR NA PRIMJERU OBRADE TEMA IZ FILMSKE GLAZBE ZAVRŠNI RAD Mentor: izv. prof. art. dr. sc. Antoaneta Radoĉaj - Jerković Komentor: Davor Dedić, v. pred. Osijek, 2019. Sažetak Pjevaĉki zbor ĉini skupina pjevaĉa koja pjeva višeglasno, a svaku od tih glasova, odnosno dionica pjeva po nekoliko pjevaĉa. Aranţiranje je postupak prerade glazbenih elemenata nekog djela, kako bi se ono prilagodilo za odreĊeni sastav, u ovom sluĉaju zbor. Aranţman raspisuje, odnosno aranţira – aranţer. Dvije su vrste aranţmana za pjevaĉke zborove – vokalni (a capella) aranţman te vokalno-instrumentalni aranţman. Na aranţman utjeĉu razliĉiti elementi na koje aranţer mora obratiti pozornost prije pisanja: vrsta i veliĉina sastava, orkestracija (ako je potrebna), mjesto i vrijeme izvoĊenja, karakter skladbe, mjera, tempo, harmonija, ritam itd. Filmska glazba je posebna grana umjetnosti, glazba skladana iskljuĉivo za film ili televiziju. U filmu, skladatelj glazbom pokušava opisati i pojaĉati radnju te karakter likova, a u gledatelju probuditi što više osjećaja i što veću emociju.
    [Show full text]
  • Sungardens Magazine 2018
    MAGAZINE reportaža report Dubrovački tradicijski nakit Traditional Dubrovnik Jewllery intervju interview Matija Dedić Sviram najljepši instrument na svijetu I Play the Most Beautiful Instrument in the World Goran Čolak Čovjek koji ne poznaje granice A Man Who Knows No Limits hotel magazine 2018 | besplatni primjerak | your free personal copy | issn 2584-3230 dobrodošli! welcome! Dragi gosti i čitatelji, i ove vam godine želimo dobrodošlicu u svoj prekrasni grad i na stranice svoga časopisa. Prošlogodiš- nje pokretanje Sun Gardens Magazinea pokazalo se kao izvrstan potez i drago nam je zbog toga. Zato smo i ove godine tu za vas. Pripremili smo vam mnoštvo zanimljivih tekstova – ne- koliko intervjua s iznimno interesantnim i uspješnim sugovor- nicima, vodič kroz prošlost i sadašnjost Dubrovačkih ljetnih igara, kao i neke druge primamljive teme. Nemojte nešto pre- skočiti jer vas unutar stranica čeka i tekst o pet stvari koje bi bilo šteta propustiti u Dubrovniku i okolici. Ugodan boravak vam želimo, odmarajte se i opustite, ljeto je uvijek najbolje vrijeme za to. Još ako ste, k tome, i u Dubrovni- ku... što bolje možete poželjeti? Dear guests and readers, this is another year that we welcome you to our beautiful city and the pages of our magazine. Last year’s inauguration of Sun Gardens Magazine turned out to be a brilliant move and we are very pleased about it. This is why we are here for you this year as well. We have prepared a num- ber of intriguing articles – several interviews with very inter- esting and successful people, a guide to the past and the pres- ent of Dubrovnik Summer Festival, and many other riveting topics.
    [Show full text]