Philologia Mediana (Broj 9-2017)
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
Palača Luccari Na Pustijerni: Obnova Dubrovačke Stambene Arhitekture
Peristil 56/2013 (127–142) Katarina Horvat-Levaj, Relja Seferović: Palača Luccari na Pustijerni Katarina Horvat-Levaj Palača Luccari na Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Relja Seferović Pustijerni: obnova Zavod za povijesne znanosti HAZU, Dubrovnik dubrovačke stambene Izvorni znanstveni rad / Original scientific paper UDK / UDC: 728.3.034.5(497.5 Dubrovnik) arhitekture nakon 4. 11. 2013. potresa 1667. godine u svjetlu novih arhivskih istraživanja Ključne riječi: Dubrovnik, Pustijerna, vlasteoska obitelj Luccari, palača, renesansa, obnova nakon potresa 1667. godine Key words: Dubrovnik, Pustijerna, Luccari family palace, Renaissance, restoration after the 1667 earthquake Palača u Bandurevoj ulici 3 na Pustijerni, tradicionalno pripisivana vlasteoskoj obitelji Kaboga, pripada među najkvalitetnija ostvarenja renesansne stambene arhitekture u Dubrovniku, te je kao takva bila građevinski i restauratorski istražena 1980-ih godina. Novootkriveni dokumenti o njezinoj obnovi nakon potresa 1667. godine u Državnom arhivu Dubrovnika ne samo da su pokazali nove pojedinosti o povijesti gradnje same palače nego su otkrili da je u prošlosti pripadala vlasteoskoj obitelji Luccari (čiji grb, krivo tumačen kao Kabogin, obilježava njezine pročelne portale). Troškovnik obnove, vođene od 1670. do 1674. godine, donoseći imena majstora, ujedno svjedoči da je u kontekstu obnove dubrovačke stambene arhitekture neposredno nakon potresa, palača Luccari, u stanovitim elementima, poput formiranja otvorenog prostora s paviljonom, imala i svojevrsno prototipsko -
Red History Museum Antoneta Alamat Kusijanović
Welcome to Dubrovnik / Dobro došli u Dubrovnik 2O2O Welcome GRATIS Broj /Number Antoneta Alamat Red History “Dubrovnik, Kusijanović Museum a Scarred City” 32 Intervju - Interview Muzej Crvene povijesti Izložba - Exhibition AMAZING MOMENTS OF LIFE Sadržaj / Contents Nakladnik / Publisher: ANTONETA ALAMAT Znameniti Dubrovčani KUSIJANOVIĆ Notable Figures in Dubrovnik History Napisala / By Sandra Lacković ................................................ ANTUN PUŠIĆ 6 Tel. / Phone: +385(0)20/323-887 Napisao / By Damir Račić .................................................. 66 323-889, 323-907 sv. Vlaho / St. Blaise Fax: +385(0)/323-725 Maestro ÐELO JUSIĆ www.tzdubrovnik.hr Napisala / By Maja Nodari .................................................. 11 [email protected] Napisala / By Gabrijela Bijelić ............................................. 60 Sunakladnik / Co-Publisher: Tiramole Alfa-2 Traditional clotheslines Dubrovački dizajneri tel. +385 20 418 453 Napisala / By Lorita Vierda ................................................ 14 Dubrovnik Designers fax. + 385 20 418 454 e-mail: [email protected] IDA ALEKSIĆ FILIPOVIĆ web: www.alfa-2.hr GAME OF THRONES Napisala / By Lidija Crnčević .............................................. 64 Glavna urednica / Editor-in-chief: Lidija Crnčević Napisala / By Ivana Radić ................................................... 18 Serpentine Srđa Uredničko vijeće / Editorial Board: Srđ Mountain Trail Tilda Bogdanović, Izložba / Exhibition Aida Cvjetković, “Dubrovnik, a Scarred City” Napisala / By -
Radovi Instituta Za Povijest Umjetnosti 35 UDK 7.0/77 Zagreb, 2011
Radovi Instituta za povijest umjetnosti 35 UDK 7.0/77 Zagreb, 2011. ISSN 0350-3437 Radovi Instituta za povijest umjetnosti 35 Journal of the Institute of Art History, Zagreb Rad. Inst. povij. umjet., sv. 35, Zagreb, 2011., str. 1–308 Rad. Inst. povij. umjet. 35/2011. (269–276) Ivana Nina Unković: O restauriranju pokretnih umjetnina u Dalmaciji pod vodstvom Lj. Karamana Ivana Nina Unković Hrvatski restauratorski zavod, Odjel u Splitu O restauriranju pokretnih umjetnina u Dalmaciji pod vodstvom Ljube Karamana Prethodno priopćenje – Preliminary communication Predano 13. 8. 2011. – Prihvaćeno 30. 9. 2011. UDK: 7.025.4(497.5 Dalmacija)“1925/1932“ Sažetak Pokrajinski Konservatorijalni Ured za Dalmaciju nakon sloma Mo- nom, s kojim njeguje dugogodišnju plodnu suradnju do 1932. godine. narhije 1918. godine gubi kontakte s tehničkim i pomoćnim osobljem Naglasak priloga je na korespondenciji Karamana, Stelèa, Goglie i Ster- bivšeg središnjeg Povjerenstva za proučavanje i održavanje umjetničkih nena, iz koje saznajemo mnogo o restauriranju umjetnina s područja i povijesnih spomenika u Beču. Osim arhitekata, Uredu je potreban i Dalmacije (o organizatorskim, trgovačkim, strukovnim elementima i strukovno izobraženi kadar restauratora starih slika i drvenih rezbarija odabiru prioriteta u restauriranju). Prvi put se donose podaci iz arhiva te popravljača crkvenog ruha. U pronalasku rješenja Bulić i Karaman Konzervatorskog zavoda u Splitu koji pokazuju da je Karaman imao započinju inventarizirati pokretne spomenike radi evidencije stanja ne samo nadzornu i organizatorsku ulogu u restauratorskim poslovi- oštećenih umjetnina u crkvama i privatnim zbirkama. Godine 1925. ma, nego je i sam pokušavao bolje upoznati restauratorske postupke. Karaman prvo ugovara restauratorske poslove s restauratorom Ferdom Zahvaljujući temeljitom terenskom radu i upornosti u angažmanu Gogliom iz Zagreba, koji ubrzo odustaje od suradnje postavši profe- restauratora, Karaman je sačuvao veći fundus pokretne baštine u sorom u gimnaziji. -
Srpska Dru[Tva U Dubrovniku Na Po^Etku 20. Veka
UDK 061.2(=163.41)(497.5 Dubrovnik) „19“ ORIGINALAN NAU^NI RAD Sa{a Nedeqkovi} SRPSKA DRU[TVA U DUBROVNIKU NA PO^ETKU 20. VEKA SA@ETAK: U drugoj polovini 19. veka i na po~etku 20. veka Dubrovnik je bio centar primorskih Srba, katolika i pravoslavnih. Nacionalni rad Sr- ba odvijao se preko kulturnih i privrednih dru{tava. Prosvetno-privredno dru{tvo Srpska Zora osnovano je 1901. godine u Kninu. Podsticalo je osniva- we zemqoradni~kih zadruga po selima i {tedionica po gradovima. Na inici- jativu Srpske Zore osnovan je 1905. godine Savez srpskih privrednih zadruga na Primorju. Glavna aktivnost Srpske Zore bila je ja~awe srpske inteligen- cije putem pomagawa siroma{nih u~enika. Pomagala je nov~ano rad srpskih peva~kih dru{tava na Primorju. Matica srpska u Dubrovniku osnovana je 1909. godine kao zadu`bina trgovca Konstantina Vu~kovi}a. Prva gimnasti- ~ka (vite{ka) dru{tva na Primorju osnovana su 1907. godine, Du{an Silni u Dubrovniku i Srpski soko u Risnu. Vite{ko vaspitawe bilo je istovremeno telesno, moralno i narodnosno vaspitawe. Srpska sokolska `upa na Primorju osnovana je 1911. godine u Herceg Novom. @upa je bila deo Saveza srpskog so- kolstva u Beogradu. Odr`ala je slet u Dubrovniku 1913. godine i slet 1914. u Kninu. Po objavi rata Srbiji 1914. godine zabrawena su sva srpska dru{tva. Primorski Srbi nastojali su da prebegnu i kao dobrovoqci stupe u vojske srpskih dr`ava. Srpska vojska u{la je u Dubrovnik 13. novembra 1918. Na dan ujediwewa, 1. decembra 1924. godine otkriven je spomenik kraqu Petru I. -
Yugoslavism and the Bulgarians in the Nineteenth Century the Idea
PHILIP SHASHKO (Milwaukee, U.S.A.) Yugoslavism and the Bulgarians in the Nineteenth Century The idea for the formation of a South Slav or Yugoslav Union, of a Balkan or an in Danubian Federation or Confederation, occupied important place the thinking and ' activity of a number of Bulgarian intellectuals and statesmen. Moreover, this idea was one of the aims toward which the organized Bulgarian national liberation movement strove. This essay endeavors to trace and to analyze the history of the Yugoslav Idea among the Bulgarians during the nineteenth century. The most important facts in the history of the interrelationships between the South Slavic peoples in the modern period relate to their efforts to preserve and develop their national consciousness and culture from assimilation, to free themselves from foreign domination, and to form independent states. It was in the process of the struggle for liberation that an awareness of the necessity for unity of the South Slavs arose and common practical steps were taken toward this end. By the beginning of the nineteenth century, foreign domination ahd time itself had, in great measure, obliterated the old ethnic enmities and rivalries which existed among the South Slavs during medieval times. The common fate and ordeal of these peoples for more than four hundred years contributed to the appearance of feelings of mutual sym- pathy and help among them. Until the end of the eighteenth century, the Bulgarian and Serbian peoples believed that liberation from the Ottomans could be achieved only with foreign help. At the same time we find the beginning of a number of attempts among them to unite in a common struggle for liberation.1 In the Serbian struggle for national liberation, not only Bulgarians living in Serbian lands but also a great number of volunteers from Bulgaria actively particpated in the struggle against the common enemy. -
Poetika I Povijest Hrvatske Usmene Književnosti
MARKO DRAGIĆ POETIKA I POVIJEST HRVATSKE USMENE KNJIŽEVNOSTI (FAKULTETSKI UDŽBENIK) AKADEMSKA GODINA 2007/08. Izdavač: Filozofski fakultet, Sveučilišta u Splitu Sinjska 2, 21.000 Split, Republika Hrvatska Tel. 021 384 144, www.ffst.hr Predsjednik Povjerenstva za izdavačku djelatnost: Doc. dr. sc. Ivan J. Bošković Odgovorni urednik: prof. dr. Josip Milat Recenzenti: Prof. dr. sc. Stipe Botica Doc. dr. sc. Ivan Bošković Prof. dr. sc. Boris Škvorc Grafička obrada: Josip Dragić, dipl. iur., Jozo Kraljević, prof. Lektori: Jozo Kraljević, prof., Helena Dragić, prof. Datum postavljanja na mrežu: Podatak o izdanju: 1. izdanje Dostupno u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem: ISBN-13: 978-953-7395-16-2 2 K A Z A L O UVOD .............................................................................................................................. 11 I. LIRSKA POEZIJA..................................................................................................... 14 1. VRSTE USMENIH LIRSKIH PJESAMA.............................................................. 15 SVJETSKA USMENA LIRSKA POEZIJA................................................................ 16 HRVATSKA USMENA LIRSKA POEZIJA U KONTEKSTU TRADICIJSKE KULTURE ...................................................................................................................... 18 ZBORNICI (RUKOPISNE ZBIRKE)..................................................................... 23 1. MITSKE PJESME................................................................................................ -
MIROSLAV KRLEŽA U SRPSKOJ KNJIŽEVNOSTI Problem Književnosti Kao Identiteta U Srpskoj I Hrvatskoj Kulturi XX Stoljeća
UNIVERZITET U NOVOM SADU FILOZOFSKI FAKULTET ODSEK ZA SRPSKU KNJIŽEVNOST MIROSLAV KRLEŽA U SRPSKOJ KNJIŽEVNOSTI Problem književnosti kao identiteta u srpskoj i hrvatskoj kulturi XX stoljeća DOKTORSKA DISERTACIJA Mentori: prof. dr Gojko Tešić Kandidat: mr Vlaho Bogišić prof. dr Ivana Živančević Sekeruš Novi Sad, 2016. godine UNIVERZITET U NOVOM SADU FILOZOFSKI FAKULTET KLJUČNA DOKUMENTACIJSKA INFORMACIJA Redni broj: RBR Identifikacioni broj: IBR Tip dokumentacije: Monografska dokumentacija TD Tip zapisa: Tekstualni štampani materijal TZ Vrsta rada (dipl., mag., dokt.): Doktorska disertacija VR Ime i prezime autora: Vlaho Bogišić AU Mentor (titula, ime, prezime, zvanje): Prof. dr Gojko Tešić, redovni profesor Filozofskog MN fakulteta u Novom Sadu prof. dr Ivana Živančević Sekeruš, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Naslov rada: Miroslav Krleža u srpskoj književnosti – Problem NR književnosti kao identiteta u srpskoj i hrvatskoj kulturi XX stoljeća Jezik publikacije: Hrvatski JP Jezik izvoda: srp. / eng. JI Zemlja publikovanja: Srbija ZP Uže geografsko područje: Vojvodina UGP Godina: 2016. GO Izdavač: Autorski reprint IZ Mesto i adresa: Filozofski fakultet, 21000 Novi Sad, Dr Zorana MA Đinđića 2 1 Fizički opis rada: (broj poglavlja 10 / stranica 300 / slika 0 / grafikona FO 0 / referenci 629 / priloga 0) Naučna oblast: Srpska književnost XX veka NO Naučna disciplina: Historija književnosti ND Predmetna odrednica, ključne reči: Srpska književnost, hrvatska književnost, identitet, PO Krleža UDK Čuva se: Biblioteka Odseka za srpsku književnost, Filozofski ČU fakultet, Univerzitet u Novom Sadu Važna napomena: VN Izvod: Doktorska disertacija Miroslav Krleža u srpskoj IZ književnosti izrađena je na temelju istraživanja zasnovanog na proučavanju književnih tekstova, arhivske građe i dokumentacije koja reflektira pripadni kulturni kontekst. -
National Ideology and Croatian-Serbian Relations in the Works of Josip Ljubić
National ideology and Croatian-Serbian relations in the works of Josip Ljubić Bačmaga, Ivan; Badurina, Marino Source / Izvornik: Radovi : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 51, 215 - 216 Journal article, Published version Rad u časopisu, Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) https://doi.org/10.17234/RadoviZHP.51.9 Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:413403 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-30 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences Ivan Bačmaga i Marino Badurina ISSN 0353-295X (Tisak) 1849-0344 (Online) UDK 929-052Ljubić, J. Radovi - Zavod za hrvatsku povijest Izvorni znanstveni rad Vol. 51, br. 2, Zagreb 2019 Primljeno: 25. 3. 2018. Prihvaćeno: 21. 10. 2019. DOI: 10.17234/RadoviZHP.51.9 National ideology and Croatian-Serbian relations in the works of Josip Ljubić This article presents an overview of the life and career of lawyer and writer Dr Josip Ljubić (1869-1931), with a special focus on an analysis of the development of his national-political views and the reception of his ideas by the public of his time. In the political pamphlets and contributions he had published in periodicals, Ljubić worked on “big” topics, striving to find a formula for resolving Croatian-Serbian discord and bringing various conceptions of Yugoslavism to life. Working within the Austro- Hungarian Empire, and later the Yugoslav monarchy, he modified his ideological positions several times more or less radically, altering potential solutions to the Yugo- slav Question ranging from a Balkan Federation, through a Croatocentric “Habsburg Yugoslavia” within a reformed “trialist” Austria-Hungary, to a Yugoslav community based on Greater-Serbian foundations. -
Balcanica Xxxix
BALCANICA XXXIX BALCANICA XXXIX (2008), Belgrade 2009, 1–318 УДК 930.85(4–12) YU ISSN 0350–7653 СРПСКА АКАДЕМИЈА НАУКА И УМЕТНОСТИ БАЛКАНОЛОШКИ ИНСТИТУТ БАЛКАНИКА XXXIX (2008) ГОДИШЊАК БАЛКАНОЛОШКОГ ИНСТИТУТА Уредник ДУШАН Т. БАТАКОВИЋ Редакцијски одбор ДИМИТРИЈЕ ЂОРЂЕВИЋ (Санта Барбара), ФРАНСИС КОНТ (Париз), ЂОРЂЕ С. КОСТИЋ, ЉУБОМИР МАКСИМОВИЋ, ДАНИЦА ПОПОВИЋ, Биљана Сикимић, НИКОЛА ТАСИЋ (директор Балканолошког института САНУ), АНТОНИ-ЕМИЛ ТАХИАОС (Солун), СВЕТЛАНА М. ТОЛСТОЈ (Москва), ГАБРИЈЕЛА ШУБЕРТ (Јена) БЕОГРАД 2009 UDC 930.85(4–12) YU ISSN 0350–7653 SERBIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS INSTITUTE FOR BALKAN STUDIES BALCANICA XXXIX (2008) ANNUAL OF THE INSTITUTE FOR BALKAN STUDIES Editor DUŠAN T. BATAKOVIĆ Editorial Board FRANCIS CONTE (Paris), DIMITRIJE DJORDJEVIĆ (Santa Barbara), DJORDJE S. KOSTIĆ, LJUBOMIR MAKSIMOVIĆ, DANICA POPOVIĆ, GABRIELLA SCHUBERT (Jena), BILJANA SIKIMIĆ, ANTHONY-EMIL TACHIAOS (Thessaloniki), NIKOLA TASIĆ (Director of the Institute for Balkan Studies), SVETLANA M. TOLSTAJA (Moscow) BELGRADE 2009 Publisher Institute for Balkan Studies Serbian Academy of Sciences and Arts Belgrade, Knez Mihailova 35/IV www.balkaninstitut.com e-mail: [email protected] The origin of the Institute goes back to the Institut des Études balkaniques founded in Belgrade in 1934 as the only of the kind in the Balkans. The initiative came from King Alexander I Karadjordjević, while the Institute’s scholarly profile was created by Ratko Parežanin and Svetozar Spanaćević. The Institute published Revue internationale des Études balkaniques, which assembled most prominent European experts on the Balkans in various disciplines. Its work was banned by the Nazi occupation authorities in 1941. The Institute was not re-established until 1969, under its present-day name and under the auspices of the Serbian Academy of Sciences and Arts. -
Acta 121.Indd
Acta Poloniae Historica 121, 2020 PL ISSN 0001–6829 Maciej Czerwiński https://orcid.org/0000-0002-6602-1299 Institute of Slavonic Studies, Jagiellonian University OLD DUBROVNIK, YOUNG SERBIA AND VAGUE CROATIA. MENTAL MAPS IN THE SERB-CATHOLIC IMAGINATION IN DUBROVNIK Abstract This article describes the experience of the community of Serb-Catholics living in Dubrovnik in the early twentieth century. It is based primarily on an investigation of the literary and cultural periodical Srdj (1902–08). This study focuses, fi rstly, on the conceptual ambivalence resulting from efforts to apply linguistic criteria to determine Serbian identity and, secondly, on the efforts to construct a mental map that would serve projections of Serbian symbolic territory. While the presence of the Serb-Catholic milieu in the city was short-lived (from the mid-nineteenth century to the First World War), it nevertheless left traces on the urban landscape that typifi ed the ambivalent formation of national identity along religious lines, as Croatians were associated with Catholicism and Serbs with Orthodoxy. Keywords: Serb-Catholics, Dubrovnik, Dalmatia, nation-building, Serbia, Habsburg monarchy I INTRODUCTION A glance at the map of the Habsburg Monarchy following the Aus- tro-Hungarian Compromise of 1867 reveals emphatically just how peripheral a place Dalmatia (offi cially the Kingdom of Dalmatia) had in the Empire. Dubrovnik had an even less important position. This once wealthy commune that had competed with Venice in terms of status was now located at the periphery of a periphery, squeezed into a narrow isthmus between the Adriatic and Bosnia and Herzegovina. Owing to its exceptionally rich culture – which is evident both in the cultural landscape (architecture) and in writing (in documents from the past and in literature) – Croatians and Serbians alike, as well as Italians http://dx.doi.org/10.12775/APH.2020.121.07 144 Maciej Czerwiński in some sense, have staked claims to Dubrovnik. -
Politički Život U Dubrovniku Na Prijelazu Devetnaestog U Dvadeseto Stoljeće
Politički život u Dubrovniku na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeće Matić, Antun Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:613110 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-02 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest POLITIČKI ŽIVOT U DUBROVNIKU NA PRIJELAZU DEVETNAESTOG U DVADESETO STOLJEĆE Diplomski rad Antun Matić Mentor: dr. sc. Filip Šimetin Šegvić Zagreb, 23. studeni 2020. Izjava o akademskoj čestitosti Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je ovaj rad rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraživanjima te objavljenoj i citiranoj literaturi. Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Također izjavljujem da nijedan dio rada nije korišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi. ______________________ (potpis) Sadržaj 1. Uvod 2. Od Napoleona do 1867. 3. Prema prijelazu stoljeća 4. Gospodarska situacija na prijelazu stoljeća 5. Stranke 5.1. Pregled političkih stranaka 5.1.1. Narodna stranka 5.1.2. Autonomaši (Talijanaši) 5.1.3. Srpska stranka 5.1.4. Stranka prava 5.1.5. Politika Novog kursa 5.1.6. Hrvatska stranka 5.2. Odnosi među strankama i izbori 6. Pojedinci 6.1. -
35 Pave¹koviæ
DUBROVAČKI SLOVINAC U KONTEKSTU HRVATSKOG REALIZMA A n t u n P a v e š k o v i ć Časopis »Slovinac« počeo je izlaziti u Dubrovniku 1. svibnja 1878. godine. Proglas na 4. stranici prvoga broja potpisali su Pero Budmani, Antun Kazali, Ivan August Kaznačić, Medo Pucić, Jovan Sundečić, Vuk Vrčević i Luko Zore, ovaj potonji potpisan je i kao »odgovorni urednik, vlastnik i izdavalac«. Bacimo li pogled na čitavu 4. stranicu, očito prostor čija je namjena bila opravdati i objasniti pojavu lista, vidjet ćemo pred spomenutim Proglasom nešto kraći Spomen i poklon, a u dnu stranice još i podulju bilješku. Sve zajedno uzev, sadržaj ove stranice znakovit je za profil cijeloga časopisa tijekom svih godina njegove nazočnosti na hrvatskoj kulturnoj sceni. Umjesto određena književna pravca i njegove javne promocije, umjesto neke umjetničke koncepcije, Proglas razlogom pojave časopisa uzimlje odsuće, točnije govoreći, potrebu nadvladavanja odsuća književnog lista u Dalmaciji, nakon što su se ugasili Zora Dalmatinska, Zvijezda i Dubrovnik. Nadalje, zadaćom časopisa apostrofirano je promicanje književnosti, umjetnosti i obrtnosti, što znači da će se on baviti, zapravo, svačim pomalo, odnosno da će biti kulturno glasilo dosta neodređena profila. Spomenuta fusnota, smišljena kao svojevrsna emendacija uvodnom Pozdravu i poklonu, najavljuje ujedno i prijepore izazvane u hrvatskome kulturnom prostoru ideologijskom pozadinom cijeloga projekta. S obzirom na reakciju zagrebačkog Obzora, očito je već i sama najava novoga lista izazvala dvojbe i otpore. Redakcija dubrovačkog časopisa pravda se od prigovora glede imena i porabe dvaju pisama 301 — latinice i ćirilice. Činjenica da se umjesto konkretna narodnog imena uzimlje nadomjestak, uobičajen doduše u književnoj tradiciji, ali i posve anakron u sedamdesetim godinama XIX.