DOCSLIB.ORG

Čaplovičeva Povijest Marčanske Biskupije*

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Čaplovičeva Povijest Marčanske Biskupije* UDK: 262.3 (497.5 Marča) „1819“ (091) 282:264 (497.5) „1819“ (091) 292 Csaplovics, J. Izvorni znanstveni rad Primljeno: 4. prosinca 2009. Prihvaćeno za tisak: 22. veljače 2010. Čaplovičeva povijest Marčanske biskupije* Zlatko Kudelić Hrvatski institut za povijest Opatička 10 10000 Zagreb Republika Hrvatska e-mail: [email protected] Autor analizira podatke o biskupima grkokatoličke Marčanske biskupije i njezinoj povijesti koje je 1819. godine iznio slovački putopisac J. Csaplovics, ukazuje na njegov utjecaj na krajišku historiografiju u 19. i 20. stoljeću te navodi izvore na kojima je J. Čaplovič temeljio svoje zaključke. Ključne riječi: Habsburška Monarhija, Zagrebačka biskupija, Marčanska biskupija, Pećka patrijaršija, Ján Čaplovič, Vojna krajina, Katolička crkva, pravoslavlje, crkvena unija, isusovci, historiografija 1. Uvod Ján Čaplovič (Iohann von Csaplovisc), slovački putopisac, etnograf i novinar,1 u * Ovaj rad nastao je u sklopu projekta “Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i naci- onalni identiteti”, koji Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske vodi pod šifrom 019-0190611-0596. 1 Slovak Ján Čaplovič (Iohann von Csaplovisc), rođen je 22. IX. 1780. u Horných Príbelciah, a umro 29. V. 1847. u Beču. Tijekom života obavljao je razne dužnosti, a između ostalog od 1809. do 1813. bio je tajnik pakračkog pravoslavnog episkopa Josifa Putnika. Nakon toga nastanio se u Beču, gdje je radio kao dvorski agent, te kao namještenik grofa Schönborna proveo je više od 30 godina u Beču kontkati- rajući s visokom aristokracijom, člinovnicima središnjih visokih državnih tijela te brojnim novinarima i znanstvenicima. Čaplovič je ostavio golemi opus od 20(!) knjiga i mnoštvo članaka posvećene ugar- skoj etnografiji, pravu, povijesti, privredi i statistici. Članke je objavljivao u brojnim časopisima, među kojima se ističu Wiener allgemeine Literaturzeitung, Hesperus, Pressburger Zeitung, Agramer Zeitung, Tudomànyos gyütemény i Századunk. Osim publicističke i znanstvene djelatnosti Čaplovič se bavio i političkim problemima njegova vremena, pa se suprotstavljao mađarizaciji Slovaka, koju je nastojao provesti grof Karl Zay, viši inspektor evangeličke crkve u Ugarskoj. Zay je mađarizaciju držao nužnom 136 Zlatko Kudelić, Čaplovičeva povijest Marčanske biskupije svom djelu o Slavoniji i Hrvatskoj, objavljenom 1819. godine u Pešti,2 cijelu drugu knjigu posvetio je Pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, točnije Karlovačkoj mitropoli- ji.3 U njezinu povijest uvrstio je i povijest grkokatoličke Marčanske (Svidničke ili Platejske) biskupije, utemeljene 21. studenoga 1611. breveom Divinae Maiestatis Arbitrio pape Pavla V,4 kojom je spomenuti papa grkokatoličkom biskupu Simeonu Vratanji5 dodijelio biskupsku vlast u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji i Žumberku. mjerom za postizanje jezičnog jedinstva i sprječavanje ruske opasnosti , a Čaplovič je s njim polemizirao u nekoliko članaka u razdoblju između 1841. i 1844. godine, od koji su dva izašla i u Agramer Zeitungu 1841. godine. Sve do smrti 1847. godine u Beču Ján Čaplovič je aktivno sudjelovao u obrani i promicanju slovačkih interesa. Opširnije: Vendelin JANKOVIČ, Jan Čaplović, život, osobnost, dielo, Spisi historic- kého odboru Matice Slovenskej v Turčianskom S. Martine, sväzok 8., 1945., 7.-25., 165.-207.; Radoslav GRUJIĆ, Pakračka eparhija. Istorijsko-statistički pregled, Pakrac, 1930., 176.-178. 2 Johann von CSAPLOVICS, Slavonien und zum Theil Croatien, II., Pesth, 1819. 3 Karlovačka mitropolija utemeljena je 4. ožujka 1695. godine, kada je Leopold I. potvrdio sedam pravoslavnih episkopa na prijedlog pećkog patrijarha Arsenija III. Crnojevića (patrijarh od 1674. do 1706.), a jurisdikcijski su joj bili podvrgnuti pravoslavni kršćani u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji. Nje- zino sjedište prvo je bilo u manastiru Krušedolu, koji je bio prva mitropolijska rezidencija, a Srijemski Karlovci između 1703. i 1706. godine bili su rezidencija Srijemske eparhije. Od 1708. mitropolitova rezidencija postaju Srijemski Karlovci, a Krušedol ostaje pravno i titularno sjedište. Opširnije: Radoslav GRUJIĆ, „Karlovačka mitropolija”, Narodna enciklopedija srpsko-hrvatslo-slovenačka (NE), II., Zagreb, 1926., 268.-278.; Uroš STANKOVIĆ, Pravno razvijanje srpske pravoslavne mitropolije Sremsko-karlovač- ke, knjiga I., Beograd, 1936., 88.-102.; Živan SEČANSKI-Mirko MIRKOVIĆ, „Karlovačka mitropolija”, Enciklopedija Jugoslavije, 6., Jap-Kat, Zagreb, 1990., 711.-712.; „Karlovačka mitropolija”, Opći religijski leksikon, ur. Adalbert Rebić, Zagreb, 2002., 427.; Zlatko KUDELIĆ, Marčanska biskupija. Habsburgovci, pravoslavlje i crkvena unija u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini (1611.-1755.), Zagreb, 2007., 384.-387., 413.-426. 4 Marčanska biskupija nazvana je po mjestu Marči u kojem je biskup Simeon obnovio srušenu kato- ličku crkvu Svih Svetih i podigao „zgradu nalik na samostan”, kako stoji u breveu pape Pavla V. Bečki dvor je Simeona i njegove nasljednike nazivao i „vlaškim biskupom” zbog naziva „Vlah” za pravoslavne doseljenike u Vojnu krajinu, a njegova nasljednika Maksima Predojevića Dvor je imenovao „vretanij- skim” biskupom, naslovom koji je u Pećkoj patrijaršiji označavao zapadna područja izvan Osmanskog Carstva u kojima su se naselili pravoslavni kršćani, u ovom slučaju Ugarsku i Hrvatsku. No, Rimska kurija nije bila spremna prihvatiti biskupski naslov podrijetlom iz kancelarije pravoslavne Pećke patri- jaršije, pa je Beč od 1642. godine marčanskim biskupima dodijeljivao naslov „svidničkih” biskupa po rimokatoličkoj Svidničkoj biskupiji, koja se nalazila u dijelu Ugarske pod osmanskom vlašću i nije imala biskupa. Rim je odbio i ovaj prijedlog pod objašnjenjem da grkokatolički biskup nije mogao nositi na- slov rimokatoličke biskupije. Rimska kurija novu grkokatoličku biskupiju prvo je nazivala „episcopatus Montis Feletrii”, tj. „biskupija uskočkih gora”, a od 1670. godine, kad je marčanski biskup Pavao Zorčić imenovan i naslovnim platejskim biskupom po gradu Plateji u Grčkoj, nazivala ju je „Platejskom”. Bečki dvor to nije prihvatio nego je i dalje marčanskim biskupima dodjeljivao svidnički naslov, pa su marčan- ski biskupi za Beč bili svidnički biskupi, a za Rimsku kuriju i platejski biskupi. Predzadnji marčanski biskup Gabrijel Palković (1751.-1759.) nosio je naslov „druziparski” (Drusipariensis), a zadnji, Vasilije Božičković (1759.-1785). do 1777. godine bio je „dioklecijanopoljski” (Diocletianopolitanus), a od 1777. križevački biskup. Opširniji pregled historiografije o Marčanskoj biskupiji: Nicolaus NILLES, Symbo- lae ad illustrandam historiam eccleisae orientalis in terris coronae Sancti Stephani, Oeniponte, II., 1885, 1058.-1059.; Janko ŠIMRAK, Graeco-catholica Ecclesia in Jugoslavia. Dioecesis Crisiensis, olim Marčen- sis Historiae et hodiernus status, Zagreb, 1931., 11., 130., 133., 140.; Niko IKIĆ, „Der Begriff Union” im Entsteungsprozeß der unierten Diözese von Marča (Križevci,), St. Otilien, 1989., 161.-163.; J. UHAČ, Marčanska biskupija, 121.; Drago ROKSANDIĆ, Etnos, konfesija, tolerancija, Zagreb, 2004., 72.-73.; Z. KUDELIĆ, Marčanska biskupija, 27.-57., 169. 5 Simeona, kojem suvremeni izvori pripisuju prezime „Vratanja” ili „Vretanja”, posvetio je 1607. u Györu (Raabu) godine za pravoslavnog episkopa Ugarske i Hrvatske nepoznati korintski arhiepiskop Kozma, Povijesni prilozi 38., 135.-182. (2010.) 137 Simeona je kao novog grkokatoličkog biskupa, od kojeg se očekivalo postupno provođenje unije6 pravoslavnih krajišnika („Vlaha”)7 Hrvatsko-slavonske vojne a 1609. ga je pećki patrijarh Jovan (1592.-1614) posvetio za episkopa „zapadnih strana, zvanih Vretanja ili Vratanija”, tj. Ugarske i Hrvatske. Simeon je 1611. godine s ivanićkim župnikom Martinom Dobrovi- ćem otišao u Rim, gdje je 19. XI. pred kardinalom Robertom Bellarminom ispovijedio katoličku vjeru i prihvatio uniju, nakon čega ga je 21. XI. za grkokatoličkog biskupa posvetio i potvrdio papa Pavao V. Bi- skupovao do 1630. godine, kada ga je odlukom Ferdinanda II. na biskupskom mjestu naslijedio Maksim Predojević, a prema izvješću zagrebačkog biskupa Franje Ergelskog preminuo je 1634. godine. Opširnije: Petri Petretich episcopi Zagrabiensis Historia de Valachorum in Confiiis Regni Sclavoniae degentium Epis- copatus origine, progressu et efectibus, Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, II. d 51., f. 1. i 2. (dalje: PETRETICH, Historia de Valachorum Episcopatus); Radoslav LOPAŠIĆ, Monumenta eclesiae gra- eco-orientalis in Croatia et Slavonia, Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (dalje: HAZU), XV- 25., A-III., 2.; N. NILLES, Symbolae ad illustrandam historiam eccleisae orientalis, 1058.-1059.; Atanazije MATANIĆ, „Izvještaji zagrebačkih biskupa i nadbiskupa u sačuvani u Vatikanskom arhivu”, Bogoslovska smotra, 45, (1), Zagreb, 1975., 123.-124.; Janko ŠIMRAK, De Relationibus Slavorum Meridionalium cum Sancta Romana Sede Apsotolica saeculis XVII. et XVIII., Zagreb, 1926., 7.-23.; J. ŠIMRAK, Graeco-catho- lica Ecclesia in Jugoslavia. 5.-9., 138., 140., 143, 144; Dimitrije VITKOVIĆ, „Šta je negda bila Vretanija”, Glasnik istorijskog društva u Novom Sadu, VII/1.-3., 1934., 83.; J. UHAČ, Marčanska biskupija, 26., bilj. 11.; Zlatko KUDELIĆ, „Povijest grkokatoličke Marčanske biskupije (“biskupije Vlaha”) zagrebačkog bi- skupa Petra Petretića iz 1662. godine”, Povijesni prilozi, god. 22., br. 25., Zagreb, 2003., 193.-196.; Zlatko KUDELIĆ, „Isusovačko izvješće o krajiškim nemirima 1658. i 1666. godine i o marčanskom biskupu Gabrijelu Mijakiću (1663.-1670.)”, Povijesni prilozi, god. 26., br. 32., Zagreb, 2007.,
Load more

Recommended publications
  • Michael Sorenson Major Causes of the Hatred
    MICHAEL SORENSON MAJOR CAUSES OF THE HATRED BETWEEN SERBS AND CROATS If man does find a solution for world peace it will be the most revolutionary reversal of his record we have ever known. General George Catlett Marshall The current war which is raging unabated in former Yugoslavia has caught the attention of the entire world. Each day graphic depictions of atrocities, ethnic cleansing, and death crisscross the airwaves and dominate the media. Unfortunately these tragedies seem to have no end in sight. Because of misinterpretations and an often distoited view regarding this confhct, a need has arisen to present the historical facts which have been brewing hatred between Serbs and Croats for centuries. Based on the available sources, this work will unveil information which may eliminate much of the misunderstanding that is currently circulating within the hearts and minds of concerned people the woild over. It must be emphasized that this work is only the beginning of our research into this issue. Hopefully it will encourage other scholars to continue their research, while focusing world attention on the true causes which have led to the hatied that exists today between Balkan Serbs and Croats, for only through a thoiough understanding, can a remedy to the crisis be found, and future conflict be prevented. To understand the problem between the combating ethnic groups, we need to examine their diverse histories. Both of them were under foreign rule for centuries, Serbia under the Ottoman Empire, and Croatia under the Austrian Empire. In addition, Serbs are Orthodox Christians, whereas Croats are Roman Catholic.
    [Show full text]
  • Branko Mamula
    Branko Mamula Admiral s Korduna Bitke i sudbine izdavač: Srpsko narodno vijeće, Gajeva 7/I, Zagreb za izdavača: Dragana Jeckov i Aneta Vladimirov urednik: Vuk Perišić recenzent: Milan Radanović prijelom: Ruta tisak: it-graf naklada: 400 isbn 978-953-7442-53-8 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001071379. Knjiga je objavljena uz podršku Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. Zagreb, septembar 2020. Branko Mamula ADMIRAL S KORDUNA Bitke i sudbine Tekst prenijela u elektronsku formu Dragana Nikolić Branko Mamula PRILOG HISTORIOGRAFIJI SRBA KRAJIŠNIKA PORODICA MAMULA 2020. Mojoj majci SADRŽAJ 9 Admiral s Korduna (Milan Radanović) 17 Predgovor I. POGLAVLJE 23 Moja prva saznanja o rodu Mamula 36 Doseljavanje Srba u Gomirje 41 Napoleon i južnoslavenski narodi 45 Ilirski pokret i Krajišnici 50 General Lazar Mamula, vojni komandant i guverner Dalmacije 62 Život u Vojnoj krajini i njezino razvojačenje II. POGLAVLJE 73 Mamule u Slavskom Polju 78 Moj zavičaj, djetinjstvo i rana mladost 87 Uoči teških vremena 92 Početak Drugog svjetskog rata 100 Njemačka napada SSSR. Ustanak naroda Jugoslavije III. POGLAVLJE 107 Epopeja Petrove gore 114 Martovska ofanziva i pogibija moje obitelji 118 U obruču IV. POGLAVLJE 123 S Korduna na dugi ratni put 129 Tokom Operacije “Weiss I” 131 Razbijanje njemačkog puka na Drenovači i pobjede nad Talijanima u Lici 133 U Oficirskoj školi Glavnog štaba Hrvatske 136 Kapitulacija Italije i prodor Nijemaca na Jadran V. POGLAVLJE 143 Borbe na Jadranu i oslobođenje našeg nacionalnog tla 144 Ratovanje na moru i moj pomorski nauk 150 Mobilnost II.
    [Show full text]
  • The Croatian Ustasha Regime and Its Policies Towards
    THE IDEOLOGY OF NATION AND RACE: THE CROATIAN USTASHA REGIME AND ITS POLICIES TOWARD MINORITIES IN THE INDEPENDENT STATE OF CROATIA, 1941-1945. NEVENKO BARTULIN A thesis submitted in fulfilment Of the requirements for the degree of Doctor of Philosophy University of New South Wales November 2006 1 2 3 Acknowledgements I would like to thank my supervisor Dr. Nicholas Doumanis, lecturer in the School of History at the University of New South Wales (UNSW), Sydney, Australia, for the valuable guidance, advice and suggestions that he has provided me in the course of the writing of this thesis. Thanks also go to his colleague, and my co-supervisor, Günther Minnerup, as well as to Dr. Milan Vojkovi, who also read this thesis. I further owe a great deal of gratitude to the rest of the academic and administrative staff of the School of History at UNSW, and especially to my fellow research students, in particular, Matthew Fitzpatrick, Susie Protschky and Sally Cove, for all their help, support and companionship. Thanks are also due to the staff of the Department of History at the University of Zagreb (Sveuilište u Zagrebu), particularly prof. dr. sc. Ivo Goldstein, and to the staff of the Croatian State Archive (Hrvatski državni arhiv) and the National and University Library (Nacionalna i sveuilišna knjižnica) in Zagreb, for the assistance they provided me during my research trip to Croatia in 2004. I must also thank the University of Zagreb’s Office for International Relations (Ured za meunarodnu suradnju) for the accommodation made available to me during my research trip.
    [Show full text]
  • Puno Izdanje
    P O D R A V I N A Časopis za multidisciplinarna istraživanja Scientific Multidisciplinary Research Journal Izlazi dva puta godišnje A Semi-annual Issue Broj 19 Volumen X. lipanj 2011. Cijena 150 kuna ISSN 1333-5286 UDK 908 (497.5-3 Podravina) No. 19 Vol. X June 2011. Price 150.- ISSN 1333-5286 UDK 908 (497.5-3 Podravina) 2 Podravina Uredničko vijeće Editorial board Dr. sc. Neven BUDAK (Zagreb), Tomislav ÐURIĆ (Varaždin), dr. sc. Dragutin FELETAR (Koprivnica/Zagreb), Ernest FIŠER (Varaždin), dr. sc. Boris GOLEC (Ljubljana), dr. Ivan GOLUB (Zagreb), dr. sc. Andrej HOZJAN (Maribor), dr. sc. Karl KASER (Graz), dr. sc. Mira KOLAR-DIMITRIJEVIĆ (Zagreb), Mario KOLAR (Koprivnica), dr. sc. Juraj KOLARIĆ (Zagreb), dr. sc. Milan KRUHEK (Zagreb), Željko KRUŠELJ (Koprivnica), mr. sc. Julio KURUC (Koprivnica), dr. sc. Mijo LONČARIĆ (Zagreb), dr. sc. Lučka LORBER (Maribor), mr. sc. Mladen MATICA (Koprivnica), dr. sc. Géza PÁLFFY (Budimpešta), dr. sc. Hrvoje PETRIĆ (Koprivnica/Zagreb), dr. sc. Tajana SEKELJ IVANČAN (Zagreb), dr. sc. Mirela SLUKAN ALTIĆ (Zagreb), mr. sc. Vladimir ŠADEK (Koprivnica), Marijan ŠPOLJAR (Koprivnica), dr. sc. Jaroslav VENCALEK (Ostrava), dr. sc. Sabolcs VARGA (Pečuh), mr. sc. Dinko VRGOČ (Koprivnica), dr. sc. Dejan ZADRAVEC (Ptuj), dr. sc. Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE (Osijek) Uredništvo Editorial Staff Dr. sc. Dragutin FELETAR, dr. sc. Mira KOLAR-DIMITRIJEVIĆ, dr. sc. Andrej HOZJAN, dr. sc. Lučka LORBER, dr. sc. Hrvoje PETRIĆ Odgovorni urednik Editor-in-chief Dr. sc. Dragutin FELETAR, e-mail: [email protected] Urednik Editor Dr. sc. Hrvoje PETRIĆ, e-mail: [email protected] Prijelom Layout Alan ČAPLAR Tajnik uredništva Staff secretary Petar FELETAR Nakladnik Publisher MERIDIJANI, 10430 Samobor, Obrtnička 17, p.p.
    [Show full text]
  • ISSN 1450-5460 UDK 32 No. 2/2012 Year IV Vol. 6. Institute for Political Studies 1
    Zoran Stoiljković Filip Škiljan Ljubiša Despotović Miroslav Brkić Dragana Stanković Miroslava Filipović Višnja Stančić ISSN 1450-5460 UDK 32 No. 2/2012 Year IV Vol. 6. Institute for Political Studies 1 ISSN 1450-5460 U DK N o. 1-2/2010 II Vol. 2 Serbian Political Thought ISSN 1450-5460 UDK 32 No. 2/2012 Year IV Vol. 6 Serbian Political Thought is published two times a year Serbian Political Thought was founded in 1996 and publishing was renewed in 2010. Publisher Institute for Political Studies Svetozara Markovića 36, Belgrade, Telephone +381 11 33 49 204, +381 11 30 39 380 www.sptips.rs www.ipsbgd.edu.rs e-mail: [email protected] Director Živojin Đurić Editor in Chief Đorđe Stojanović Deputy Editor Dejana Vukčević Foreign Editorial Board Mamoru Sadakata, Dean/Professor, Graduate School of Law, Nagoya University, Nagoya Iver B. Neumann, Research Director, Norwegian Institute of International Affairs, Oslo Dumitru Batar, Dean/Professor, Faculty of Social Sciences and Humanities, University “Lucian Blaga” of Sibiu Anastasia Mitrofanova, Professor, Russian State University for the Humanities, Moscow; Research Director, Center for Euro-Atlantic Studies, Diplomatic Academy of the Russian Foreign Affairs Ministry, Moscow Goran Kovacic, Associated Professor, Faculty of Social Sciences, University of Ljubljana Domestic Editorial Board Milan Jovanović, Faculty of Political Sciences, University of Belgrade Dušan Pavlović, Faculty of Political Sciences, University of Belgrade Ljubiša Despotović, Institute for Political Studies, Belgrade Živojin Đurić, Institute for Political Studies, Belgrade Sanja Šuljagić, Institute for Political Studies, Belgrade Petar Matić, Institute for Political Studies, Belgrade Višnja Stančić, Institute for Political Studies, Belgrade Dušan Gujaničić, Institute for Political Studies, Belgrade Bojan Kiculović, Institute for Political Studies, Belgrade Secretary of the Journal Mladen Lišanin Translators Ana Matić Andrijana Stamenković Milica Bjelobaba Graphic Designer Miroslava Karajanković Printed by ESELOGE d.o.o.
    [Show full text]
  • Politicka Misao 2 2014 PRIJELOM.Indd
    Politička misao, god. 51, br. 2, 2014, str. 111-134 111 Prethodno priopćenje UDK 323.15(=1.497.11)(497.5) 281.961(497.5) Primljeno: 12. studenog 2013. Identitet Srba u Hrvatskoj FILIP ŠKILJAN Institut za migracije i narodnosti Sažetak U ovom radu analiziraju se tradicionalni i moderni elementi srpskog identiteta u Hrvatskoj. Kao tradicionalne elemente identiteta autor navodi pravoslavnu vjeroispovijest, pismo i vojničku prošlost, a kao moderne elemente jezik i književnost, građanske, društvene i političke vrijednosti, brigu za narodno- sni status i narodne organizacije te privrženost narodnooslobodilačkoj bor- bi. Istraživanje se temelji na dubinskim intervjuima s kazivačima srpske na- cionalnosti iz čitave Republike Hrvatske. Autor zaključuje da nakon raspada Jugoslavije srpski identitet u Hrvatskoj prolazi kroz ambivalentan razvoj. S jedne strane, dolazi do retradicionalizacije i “povratka identitetu” nakon što je u Jugoslaviji on bio zanemaren. S druge strane, zbog rata u 1990-ima srpska je zajednica u Hrvatskoj značajno smanjena, a pojavili su se i strahovi te pojačan trend asimilacije. Mnogi Srbi otišli su iz Hrvatske i neće se više vratiti. Stoga je moguće da se ta etnička zajednica nalazi pred nestankom. Ključne riječi: identitet, Srbi, Hrvatska, Srbi u Hrvatskoj, tradicija Uvod Identitet je promjenjiva kategorija koja se ne može definirati jednom zauvijek. Identiteti, bez obzira na to jesu li individualni ili društveni, duboko su subjektivne kategorije izložene kontinuiranim promjenama, definiranju i interpretacijama. Oni odražavaju nametnute socijalne i kulturne okolnosti u kojima se ljudi rađaju i žive, ali i intimne doživljaje i subjektivne interpretacije pojedinca i zajednice. Objektivne kulturne razlike kojih su ljudi svjesni temelj su identiteta, poput etničkih, jezičnih ili vjerskih osobitosti.
    [Show full text]
  • RE-IMAGINING YUGOSLAVIA Learning and Living with Diverse Cultural Identities
    RE-IMAGINING YUGOSLAVIA Learning and Living with Diverse Cultural Identities by Radoslav Draskovic A thesis submitted in conformity with the requirements For the degree of Master of Arts Graduate Department of Theory and Policy Studies in Education Ontario Institute for Studies in Education University of Toronto ©Copyright by Radoslav Draskovic 2010. RE-IMAGINING YUGOSLAVIA Learning and Living with Diverse Cultural Identities Radoslav Draskovic Master of Arts, 2010 Department of Theory and Policy Studies in Education Ontario Institute for Studies in Education University of Toronto Abstract of Thesis: This thesis uses the example of Yugoslavia-the land of the South Slavs (also known as the Balkans) - to study how the twists and turns of historical evolution have been reflected in communal understanding of that history. Key words: imagined communities, nation-state, historical memory, the study of history. ii Acknowledgments: The great Mahatma Gandhi once said: “Whatever you do will be insignificant, but it is very important that you do it”. I found that this sentence appropriately describes every human endeavor including the road I have chosen for the last three years of my life. This thesis marks the conclusion of a deeply personal journey as well as a great learning experience that I had at the Ontario Institute for Studies in Education at University of Toronto At the end of this trip, before anyone else, I would like to thank my professors Harold Troper and David Levine who have taught me a great deal during the course of my studies, with their views, knowledge and advice. I am especially grateful to my mentor, Professor David Levine, for his intellectual guidance, patience and understanding of all the challenges that I met during the course of my study and while writing this thesis.
    [Show full text]
  • Diplomarbeit
    DIPLOMARBEIT Titel der Diplomarbeit Historische Hintergründe und Ursachen des Kroatienkrieges 1991 – 1995. Nationalismus, ethnischer Konflikt und nationale (Des-)Integrationsprozesse. Verfasser Boris Katić angestrebter akademischer Grad Magister der Philosophie (Mag. phil.) Wien, 2012 Studienkennzahl lt. Studienblatt: A 312 Studienrichtung lt. Studienblatt: Geschichte Betreuer: Univ.-Doz. Dr. Hans Safrian Inhaltsverzeichnis 1. Einleitung ....................................................................................................... 5 2. Theoretische Grundlagen ............................................................................... 7 2.1 Nation, Nationalismus und Nationalität ...................................................................... 7 2.2 Religion und nationale Identität ................................................................................ 11 2.2.1 Kroatischer Katholizismus und serbische Orthodoxie ........................................... 13 3. Historische Hintergründe ............................................................................. 19 3.1 Die österreichische Militärgrenze in Kroatien (1522 – 1881) ................................... 19 3.1.2 Bevölkerungsentwicklung und nationale Integration der Militärgrenze ............... 28 3.2 Der Weg zur gemeinsamen Staatsgründung (1848 – 1918) ..................................... 32 3.3 Ein Königreich fehlgeschlagener Integration (1918 – 1941) .................................... 42 3.4 Der Ustaša-Staat und seine Folgen (1941 – 1945) ...................................................
    [Show full text]
  • 1 S Blagoslovom Wegovog Preosve{Tenstva Episkopa Ni{Kog
    S blagoslovom Wegovog preosve{tenstva Episkopa Ni{kog gospodina Irineja [tampawe ~asopisa Crkvene studije omogu}ilo je Ministarstvo vera Republike Srbije 1 CHURCH STUDIES Annual Journal of the Centre of Church Studies Year I Number 1 The Centre of Church Studies Ni{, 2004. 2 Godi{wak Centra za crkvene studije Godina I Broj 1 Centar za crkvene studije Ni{, 2004. 3 CRKVENE STUDIJE / CHURCH STUDIES ISSN 1820-2446 Izdava~ Centar za crkvene studije, Ni{ Redakcija Dr Angeliki Delikari (Solun), dr Vera Georgieva (Skopqe), dr Ivan Hristov (Veliko Trnovo), dr Rostislav Stankov (Sofija), dr Jon Petrulesku (Temi{var), dr Branislav Todi} (Beograd), dr Boris Brajovi} (Nik{i}), dr Predrag Mateji} (Kolumbus), dr Nenad @ivanovi} (Ni{), dr Grozdanko Grbe{a (Ni{), dr Sla|ana Risti} Gorgiev (Ni{), mr Vladimir Cvetkovi} (Ni{), sekretar Urednik Dr Dragi{a Bojovi} (Ni{) Adresa Centar za crkvene studije 18000 Ni{, Branka Radi~evi}a br. 1 (MK „Gavrilo Princip”) telefoni: 063 847 84 99 i 063 445 131 e-mail: [email protected] [email protected] `iro ra~un: 160-19684-97 Grafi~ko re{ewe naziva ~asopisa Svetozar Paji} Dijak Ilustracija na korici Zastavica u de~anskom ^etvorojevan|equ (posledwa ~etvrtina XIV veka, br. 6) Univerzalna decimalna klasifikacija Sne`ana Bojovi} i Vesna Risti} [tampa PUNTA -Ni{ Tira` 500 primeraka Radovi se recenziraju. 4 SADR@AJ Uz prvi broja ~asopisa Crkvene studije .................................................................... 9 I @an-Klod Lar{e [ta je bogoslovqe? Qu’est-ce que la théologie? ................................................................................................. 13 Valentina Gulevska ^ove~kata priroda i nejzinata sposobnost za bogopoznanie spored u~eweto na kapadokiskite otci ^ovekova priroda i wena sposobnost za bogospoznawe prema u~ewu kapadokijskih otaca .....................................................................................................
    [Show full text]
  • The Vlach Law and Its Comparison to the Privileges of Hungarian Brigands
    26 Podravina PODRAVINA Volumen 18, broj 35, Str. 26 – 45 Koprivnica 2019. VLAŠKI STATUTI I NJIHOVA USPOREDBA S POVLASTICAMA MAĐARSKIH HAJDUKA THE VLACH LAW AND ITS COMPARISON TO THE PRIVILEGES OF HUNGARIAN BRIGANDS Ladislav HEKA Primljeno / Received: 10. 4. 2019. Pravni fakultet Prihvaćeno / Accepted: 31. 5. 2019. Institut za poredbeno pravo i pravnu teoriju Izvorni znanstveni rad Szeged, Mađarska Original scientific paper UDK / UDC: 355.48(497.5:439)“16/17”(094) 3.071.3(497.5:439)“16/17”(091) SAŽETAK Ustrojavanjem Vojne krajine (Vojna granica, njemački Militärgrenze) u Hrvatskoj i Ugarskoj u službu Habsburgovaca su kao graničari stupili mnogi bivši kmetovi, stočari nomadi i izbjeglice iz područja pod Osmanlijama. Među njima su se izdvajali Vlasi i haj- duci koji su u 17. stoljeću dobili povlastice (Vlaške statute i hajdučke privilegije) i postali privilegirani slojevi društva. Vlasi doseljeni s Balkana donijeli su sa sobom svoje običajno pravo, zadrugu kao staru VLAŠKI STATUTI I NJIHOVA USPOREDBA S POVLASTICAMA MAĐARSKIH HAJDUKA slavensku društveno-ekonomsku zajednicu, knezove i svoju samoupravu te sudstvo, odnosno vojvode kao vojne zapovjednike. Habsburgovci su im uz to dali porezne i ine povlastice, a L. HEKA – zauzvrat su Vlasi kao graničari nadzirali važnije putove, planinske tjesnace, osiguravali putnike i prijevoz tereta. Kasnije su austrijski vojni zapovjednici uvidjeli kako je neizbježno sagraditi i tvrđave u Vojnoj krajini. Prvi je sagrađen Karlovac 1581. godine. Kod njegova nastanjivanja je naseljenicima obećano nasljedno vlasništvo nad zemljištem i kućama, odr- žavanje dva sajma godišnje i jedan tržišni dan tjedno. Bečki dvor je na taj način ostvario nekoliko ciljeva: jeftinu vojsku za obranu granica, grupiranje graničara unutar jednoga čvrsto zatvorenoga prostora, prikupljanje svih novčanih sredstava na jednomu mjestu i ustrojavanje središnjih institucija i centraliziranoga vojnopolitičkoga poretka.
    [Show full text]
  • The Ideology of a Greater Serbia in the Nineteenth and Twentieth Centuries
    IT-03-67-T 27065 D27065 - D26809 22 January 2008 MC THE INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNAL FOR THE FORMER YUGOSLAVIA Case No. IT-03-67-T IN TRIAL CHAMBER III Before: Judge Jean-Claude Antonetti, presiding Judge Frederik Harhoff Judge Flavia Lattanzi Registrar: Mr. Hans Holthuis Date filed: 22 January 2008 THE PROSECUTOR v. VOJISLAV ŠEŠELJ PUBLIC ____________________________________________________________________ PROSECUTION’S NOTICE OF FILING OF THE REVISED TRANSLATIONS OF EXPERT REPORT OF YVES TOMI] AND C.V. _____________________________________________________________________ The Office of the Prosecutor: Ms. Christine Dahl The Accused: Vojislav Šešelj 27064 THE INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNAL FOR THE FORMER YUGOSLAVIA THE PROSECUTOR v. VOJISLAV ŠEŠELJ Case No. IT-03-67-PT _____________________________________________________________________ PROSECUTION’S NOTICE OF FILING OF THE REVISED TRANSLATIONS OF EXPERT REPORT OF YVES TOMI] AND C.V. _____________________________________________________________________ 1. The Prosecution herewith files the CLSS revised translations of the Report of Yves Tomić in English and B/C/S. This filing relates to the original Expert Report of Yves Tomić in the French language filed on 14 January 2008 (appearing at Registry Pages D26641-D26617). 2. Also, Mr. Tomić has provided an updated C.V., attached hereto. Word Count: 55 Dated This 22nd Day of January 2008 The Hague, The Netherlands IT-03-67-T 1 22 January 2008 27063 0463-7876-0463-7990-ET-1/ The Ideology of a Greater Serbia in the Nineteenth and Twentieth Centuries Expert Report Yves Tomic (Bibliothèque de documentation internationale contemporaine, Université de Paris X-Nanterre) International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia 27062 0463-7876-0463-7990-ET-1/ Table of Contents Introduction..........................................................................................................................4 1.
    [Show full text]
  • Medieval Name and Ethnicity: Serbs and Vlachs
    BALCANICA POSNANIENSIA XXII/1 IUS VALACHICUM I Poznań – Bucharest 2015 MEDIEVAL NAME AND ETHNICITY: SERBS AND VLACHS Şt e f a n St a r e ţ u ABSTRACT: In this paper I show that in the medieval period, a strong aristocracy with elements connected to Serb identity, existed in north-eastern Hungary. We can say that this comes from an ancient symbiosis. The gre- at noble families of Maramuresh have in common an orthodox identity, which shows traces of links with the Serbian church and the Serbian aristocracy. This is in contrast with the image of the peasant class of the Vlachs, and shows that this migration of the Vlachs from south to north probably was generated by the coming into Hungary of noble elements from Serbia, in the context of Stefan Vladislav and his influence in Hungarian poli- tics in the XIII-XIVth century. Maramuresh is the strongest region of orthodox nobility in Hungary, and in this study I show elements spending a wide chronological range that are clues and remnants of the Balkan past, iden- tity and connections of this region and it’s elites. The social and ethnical processes in the region are determined in the wider context of connections between Serbia and Hungary, and the presence of the Serbian orthodox chur- ch in the region as the church of the elites. The catholic establishment of Hungary accepted this autonomy, and this ecclesiastical independence, and integrated the orthodox elites, many families forming family ties with high Hungarian nobility, and thus bringing a dual identity to the region.
    [Show full text]