DOCSLIB.ORG

Preuzmi Datoteku Download

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Preuzmi Datoteku Download Hrvatski književni časopisi 19. stoljeća – Bibliografija, knj. I., sv. 3 23. SLOVINAC (1878 – 1884) I. OPĆA BIBLIOGRAFIJA SLOVINAC. [List za književnost, umjetnost i obrtnost]. – Odgovorni urednik, vlastnik i izdavalac prof. Luko Zore, [br. 7, 1878:] Antun Selak, [br. 8, 1878:] Vjekoslav Pretner, [br. 4, 1880:] Niko Skorsur, [br. 12, 1881:] Vjekoslav Pretner. – Tiskara Dragutina Pretnera u Dubrovniku. – Slovinac izlazi svako petnaest dana t. j. početkom i polovinom mjeseca, [1882:] svako deset dana, a cijena mu je u Dubrovniku za cijelu godinu 4 fna. Izvan Dubrovnika po svoj carevini 5 fna. Preko granice u zlatu: svuda po Evropi 15 franaka: po ostalijem stranama svijeta 20 franaka. Format: 29x22.5 cm Signatura u NSK Zagreb: 86.326 II. BIBLIOGRAFIJA GODIŠTA SLOVINAC. [List za književnost, umjetnost i obrtnost]. – Odgovorni urednik, vlastnik i izdavalac prof. Luko Zore. – Tiskara Dragutina Pretnera u Dubrovniku. – Slovinac izlazi svako petnaest dana t. j. početkom i polovinom mjeseca, a cijena mu je u Dubrovniku za cijelu godinu 4 fna; Izvan Dubrovnika po svoj carevini 5 fna. Preko granice u zlatu: svuda po Evropi 15 franaka: po ostalijem stranama svijeta 20 franaka. I(1878) Br. 1 U Dubrovniku dne 1 Maja 1878. God I. Str. 1–8 Br. 2 U Dubrovniku dne 16 Maja 1878. God I. Str. 9–16 Br. 3 U Dubrovniku dne 1 Junija 1878. God I. Str. 17–24 Br. 4 U Dubrovniku dne 16 Junija 1878. God I. Str. 25–32 Br. 5 U Dubrovniku dne 1 Julija 1878. God I. Str. 33–44 Br. 6 U Dubrovniku dne 16 Julija 1878. God I. Str. 45–56 Br. 7 U Dubrovniku dne 1 Augusta 1878. God I. Str. 57–68 Odgovorni urednik, vlastnik i izdavalac Antun Selak. Br. 8 U Dubrovniku dne 16 Augusta 1878. God I. Str. 69–80 Odgovorni urednik, vlastnik i izdavalac Vjekoslav Pretner. Br. 9 U Dubrovniku dne 1 Septembra 1878. God I. Str. 81–92 Br. 10 U Dubrovniku dne 16 Septembra 1878. God I. Str. 93–104 Br. 11 U Dubrovniku dne 1 Oktobra 1878. God I. Str. 105–116 Br. 12 U Dubrovniku dne 16 Oktobra 1878. God I. Str. 117–132 Br. 13 U Dubrovniku dne 1 Novembra 1878. God I. Str. 133–148 Br. 14 U Dubrovniku dne 16 Novembra 1878. God I. Str. 149–164 Br. 15 U Dubrovniku dne 1 Decembra 1878. God I. Str. 165–180 Br. 16 U Dubrovniku dne 16 Decembra 1878. God I. Str. 181–196 II(1879) Br. 1. U Dubrovniku dne 1 Januara 1879. God. II. Str. 1–16 Br. 2. U Dubrovniku dne 16 Januara 1879. God. II. Str. 17–32 Br. 3. U Dubrovniku dne 1 Februara 1879. God. II. Str. 33–48; Priložak Slovincu Br. 3. 1 Februara 1879. [str. 1–4] Br. 4. U Dubrovniku dne 16 Februara 1879. God. II. Str. 49–64 1001 Hrvatski književni časopisi 19. stoljeća – Bibliografija, knj. I., sv. 3 Br. 5. U Dubrovniku dne 1 Marta 1879. God. II. Str. 65–80 Br. 6. U Dubrovniku dne 16 Marta 1879. God. II. Str. 81–96; Priložak Slovincu Br. 6. 16 Marta 1879. [str. 1–2] Br. 7. U Dubrovniku dne 1 Aprila 1879. God. II. Str. 97–112; Priložak Slovincu Br. 7. 1 Aprila 1879. [str. 1–2] Br. 8. U Dubrovniku dne 16 Aprila 1879. God. II. Str. 113–128; Priložak Slovincu Br. 8. 16 Aprila 1879. [str. 1–2] Br. 9. U Dubrovniku dne 1 Maja 1879. God. II. Str. 129–144; Priložak Slovincu Br. 9. 1 Maja 1879. [str. 1–2] Br. 10. U Dubrovniku dne 16 Maja 1879. God. II. Str. 145–160; Priložak Slovincu Br. 10. 16 Maja 1879. [str. 1–2] Br. 11. U Dubrovniku dne 1 Junija 1879. God. II. Str. 161–176; Priložak Slovincu Br. 11. 1 Junija 1879. [str. 1–2] Br. 12. U Dubrovniku dne 16 Junija 1879. God. II. Str. 177–192; Priložak Slovincu Br. 12. 16 Junija 1879. [str. 1–2] Br. 13. U Dubrovniku dne 1 Julija 1879. God. II. Str. 193–208; Priložak Slovincu Br. 13. 1 Julija 1879. [str. 1–2] Br. 14. U Dubrovniku dne 16 Julija 1879. God. II. Str. 209–224; Priložak Slovincu Br. 14. 16 Julija 1879. [str. 1–2] Br. 15. U Dubrovniku dne 1 Augusta 1879. God. II. Str. 225–240; Priložak Slovincu Br. 15. 15 Augusta 1879. [str. 1–2] Br. 16. U Dubrovniku dne 16 Augusta 1879. God. II. Str. 241–256; Priložak Slovincu Br. 16. 16 Augusta 1879. [str. 1–2] Br. 17. U Dubrovniku dne 1 Septembra 1879. God. II. Str. 257–272; Priložak Slovincu Br. 17. 1 Septembra 1879. [str. 1–2] Br. 18. U Dubrovniku dne 16 Septembra 1879. God. II. Str. 273–288; Priložak Slovincu Br. 17. 16 Septembra 1879. [str. 1–2] Br. 19. U Dubrovniku dne 1 Oktobra 1879. God. II. Str. 289–304; Priložak Slovincu Br. 17. 16 Septembra 1879. [str. 1–2] Br. 20. U Dubrovniku dne 16 Oktobra 1879. God. II. Str. 305–320; Priložak Slovincu Br. 20. 1 Oktobra 1879. [str. 1–2] Br. 21. U Dubrovniku dne 1 Novembra 1879. God. II. Str. 321–336; Priložak Slovincu Br. 21. 1 Novembra 1879. [str. 1–2] Br. 22. U Dubrovniku dne 16 Novembra 1879. God. II. Str. 337–352; Priložak Slovincu Br. 22. 16 Novembra 1879. [str. 1–2] Br. 23. U Dubrovniku dne 1 Decembra 1879. God. II. Str. 353–368; Priložak Slovincu Br. 23. 1 Decembra 1879. [str. 1–2] Br. 24. U Dubrovniku dne 16 Decembra 1879. God. II. Str. 369–384; Priložak Slovincu Br. 24. 16 Decembra 1879. [str. 1–2] III(1880) Br. 1. U Dubrovniku dne 1 Januara 1880. God. III. Str. 1–20 Br. 2. U Dubrovniku dne 16 Januara 1880. God. III. Str. 21–40 1002 Hrvatski književni časopisi 19. stoljeća – Bibliografija, knj. I., sv. 3 Br. 3. U Dubrovniku dne 1 Februara 1880. God. III. Str. 41–60 Br. 4. U Dubrovniku dne 16 Februara 1880. God. III. Str. 61–80 Odgovorni urednik, vlastnik i izdavalac Niko Skorsur Br. 5. U Dubrovniku dne 1 Marta 1880. God. III. Str. 81–100 Br. 6. U Dubrovniku dne 16 Marta 1880. God. III. Str. 101–120 Br. 7. U Dubrovniku dne 1 Aprila 1880. God. III. Str. 121–140 Br. 8. U Dubrovniku dne 16 Aprila 1880. God. III. Str. 141–160 Br. 9. U Dubrovniku dne 1 Maja 1880. God. III. Str. 161–180 Br. 10. U Dubrovniku dne 16 Maja 1880. God. III. Str. 181–200 Br. 11. U Dubrovniku dne 1 Junija 1880. God. III. Str. 201–220 Br. 12. U Dubrovniku dne 16 Junija 1880. God. III. Str. 221–240 Br. 13. U Dubrovniku dne 1 Julija 1880. God. III. Str. 241–260 Br. 14. U Dubrovniku dne 16 Julija 1880. God. III. Str. 261–280 Br. 15. U Dubrovniku dne 1 Avgusta 1880. God. III. Str. 281–300 Br. 16. U Dubrovniku dne 16 Avgusta 1880. God. III. Str. 301–320 Br. 17. U Dubrovniku dne 1 Septembra 1880. God. III. Str. 321–340 Br. 18. U Dubrovniku dne 16 Septembra 1880. God. III. Str. 341–360 Br. 19. U Dubrovniku dne 1 Oktobra 1880. God. III. Str. 361–380 Br. 20. U Dubrovniku dne 16 Oktobra 1880. God. III. Str. 381–400 Br. 21. U Dubrovniku dne 1 Novembra 1880. God. III. Str. 401–420 Br. 22. U Dubrovniku dne 16 Novembra 1880. God. III. Str. 421–440 Br. 23. U Dubrovniku dne 1 Dekembra 1880. God. III. Str. 441–460 Br. 24. U Dubrovniku dne 16 Dekembra 1880. God. III. Str. 461–492 IV(1881) Br. 1. U Dubrovniku dne 1 Januara 1881. God. IV. Str. 1–12 Br. 2. U Dubrovniku dne 16 Januara 1881. God. IV. Str. 13–28 Br. 3. U Dubrovniku dne 1 Februara 1881. God. IV. Str. 30–48 Br. 4. U Dubrovniku dne 16 Februara 1881. God. IV. Str. 49–68 Br. 5. U Dubrovniku dne 1 Marta 1881. God. IV. Str. 69–88 Br. 6. U Dubrovniku dne 16 Marta 1881. God. IV. Str. 89–108 Br. 7. U Dubrovniku dne 1 Aprila 1881. God. IV. Str. 109–128 Br. 8. U Dubrovniku dne 16 Aprila 1881. God. IV. Str. 129–148 Br. 9. U Dubrovniku dne 1 Maja 1881. God. IV. Str. 149–168 Br. 10. U Dubrovniku dne 16 Maja 1881. God. IV. Str. 169–192 Br. 11. U Dubrovniku dne 1 Junija 1881. God. IV. Str. 193–216 Br. 12. U Dubrovniku dne 16 Junija 1881. God. IV. Str. 217–240 Odgovorni urednik, vlastnik i izdavalac Vjekoslav Pretner 1003 Hrvatski književni časopisi 19. stoljeća – Bibliografija, knj. I., sv. 3 Br. 13. U Dubrovniku dne 1 Julija 1881. God. IV. Str. 241–264 Br. 14. U Dubrovniku dne 16 Julija 1881. God. IV. Str. 265–288 Br. 15. U Dubrovniku dne 1 Avgusta 1881. God. IV. Str. 289–304 Br. 16. U Dubrovniku dne 16 Avgusta 1881. God. IV. Str. 305–328 Br. 17. U Dubrovniku dne 1 Septembra 1881. God. IV. Str. 329–352 Br. 18. U Dubrovniku dne 16 Septembra 1881. God. IV. Str. 353–376 Br. 19. U Dubrovniku dne 1 Oktobra 1881. God. IV. Str. 377–400 Br. 20. U Dubrovniku dne 16 Oktobra 1881. God. IV. Str. 401–424 Br. 21. U Dubrovniku dne 1 Novembra 1881. God. IV. Str. 425–448 Br. 22. U Dubrovniku dne 16 Novembra 1881. God. IV. Str. 449–472 Br. 23. U Dubrovniku dne 1 Dekembra 1881. God. IV. Str. 473–496 Br. 24. U Dubrovniku dne 16 Dekembra 1881. God. IV. Str. 497–520 V(1882) List izlazi svakih deset dana.
Load more

Recommended publications
  • Srpska Dru[Tva U Dubrovniku Na Po^Etku 20. Veka
    UDK 061.2(=163.41)(497.5 Dubrovnik) „19“ ORIGINALAN NAU^NI RAD Sa{a Nedeqkovi} SRPSKA DRU[TVA U DUBROVNIKU NA PO^ETKU 20. VEKA SA@ETAK: U drugoj polovini 19. veka i na po~etku 20. veka Dubrovnik je bio centar primorskih Srba, katolika i pravoslavnih. Nacionalni rad Sr- ba odvijao se preko kulturnih i privrednih dru{tava. Prosvetno-privredno dru{tvo Srpska Zora osnovano je 1901. godine u Kninu. Podsticalo je osniva- we zemqoradni~kih zadruga po selima i {tedionica po gradovima. Na inici- jativu Srpske Zore osnovan je 1905. godine Savez srpskih privrednih zadruga na Primorju. Glavna aktivnost Srpske Zore bila je ja~awe srpske inteligen- cije putem pomagawa siroma{nih u~enika. Pomagala je nov~ano rad srpskih peva~kih dru{tava na Primorju. Matica srpska u Dubrovniku osnovana je 1909. godine kao zadu`bina trgovca Konstantina Vu~kovi}a. Prva gimnasti- ~ka (vite{ka) dru{tva na Primorju osnovana su 1907. godine, Du{an Silni u Dubrovniku i Srpski soko u Risnu. Vite{ko vaspitawe bilo je istovremeno telesno, moralno i narodnosno vaspitawe. Srpska sokolska `upa na Primorju osnovana je 1911. godine u Herceg Novom. @upa je bila deo Saveza srpskog so- kolstva u Beogradu. Odr`ala je slet u Dubrovniku 1913. godine i slet 1914. u Kninu. Po objavi rata Srbiji 1914. godine zabrawena su sva srpska dru{tva. Primorski Srbi nastojali su da prebegnu i kao dobrovoqci stupe u vojske srpskih dr`ava. Srpska vojska u{la je u Dubrovnik 13. novembra 1918. Na dan ujediwewa, 1. decembra 1924. godine otkriven je spomenik kraqu Petru I.
    [Show full text]
  • 03 Annals 2016 Nella LONZA.Indd
    Dubrovnik Annals 20 (2016): pp. 93-108 93 Original paper UDC 343.25(497.5Dubrovnik)”13/17” DOI: http://doi.org/10.21857/yvjrdcn1ly THE FIGURE OF EXECUTIONER IN DUBROVNIK BETWEEN SOCIAL ACCEPTANCE AND REJECTION (FOURTEENTH TO EIGHTEENTH CENTURY)* NELLA LONZA ABSTRACT: Based on the documents from the State Archives of Dubrovnik, this article examines the office of executioner in the period between the fourteenth and the late eighteenth century. Introduction of professional executioner is being correlated with the process of the expansion of state “services” managed by professionals, with distinctive features of the penal system and the symbolic role of executioner in the rituals of power, while the abolishment of permanent office is accounted by the changing criminality trends in the mid-eighteenth century. Through the elements of execution, the ideal of “good death” is elucidated, along with the executioner’s intermediary role between the worlds of the dead and living. Further analysed is the attitude of Ragusan society towards the executioner, attention being drawn to certain ambivalent aspects, with a conclusion that in Dubrovnik, unlike elsewhere in Europe, less stigma was attached to this profession: executioner was generally perceived as an “official” who performed an unattractive though essential service to the benefit of the community. Keywords: Dubrovnik, executioner, punishment rituals, Middle Ages, Early Modern era Introductory notes on semantics Modern Croatian term for executioner krvnik is derived from the word krv, meaning blood. In the same sense it was employed by the seventeenth-century * This research has been supported by a grant from the Croatian Science Foundation (no.
    [Show full text]
  • Politički Život U Dubrovniku Na Prijelazu Devetnaestog U Dvadeseto Stoljeće
    Politički život u Dubrovniku na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeće Matić, Antun Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:613110 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-02 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest POLITIČKI ŽIVOT U DUBROVNIKU NA PRIJELAZU DEVETNAESTOG U DVADESETO STOLJEĆE Diplomski rad Antun Matić Mentor: dr. sc. Filip Šimetin Šegvić Zagreb, 23. studeni 2020. Izjava o akademskoj čestitosti Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je ovaj rad rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraživanjima te objavljenoj i citiranoj literaturi. Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Također izjavljujem da nijedan dio rada nije korišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi. ______________________ (potpis) Sadržaj 1. Uvod 2. Od Napoleona do 1867. 3. Prema prijelazu stoljeća 4. Gospodarska situacija na prijelazu stoljeća 5. Stranke 5.1. Pregled političkih stranaka 5.1.1. Narodna stranka 5.1.2. Autonomaši (Talijanaši) 5.1.3. Srpska stranka 5.1.4. Stranka prava 5.1.5. Politika Novog kursa 5.1.6. Hrvatska stranka 5.2. Odnosi među strankama i izbori 6. Pojedinci 6.1.
    [Show full text]
  • 35 Pave¹koviæ
    DUBROVAČKI SLOVINAC U KONTEKSTU HRVATSKOG REALIZMA A n t u n P a v e š k o v i ć Časopis »Slovinac« počeo je izlaziti u Dubrovniku 1. svibnja 1878. godine. Proglas na 4. stranici prvoga broja potpisali su Pero Budmani, Antun Kazali, Ivan August Kaznačić, Medo Pucić, Jovan Sundečić, Vuk Vrčević i Luko Zore, ovaj potonji potpisan je i kao »odgovorni urednik, vlastnik i izdavalac«. Bacimo li pogled na čitavu 4. stranicu, očito prostor čija je namjena bila opravdati i objasniti pojavu lista, vidjet ćemo pred spomenutim Proglasom nešto kraći Spomen i poklon, a u dnu stranice još i podulju bilješku. Sve zajedno uzev, sadržaj ove stranice znakovit je za profil cijeloga časopisa tijekom svih godina njegove nazočnosti na hrvatskoj kulturnoj sceni. Umjesto određena književna pravca i njegove javne promocije, umjesto neke umjetničke koncepcije, Proglas razlogom pojave časopisa uzimlje odsuće, točnije govoreći, potrebu nadvladavanja odsuća književnog lista u Dalmaciji, nakon što su se ugasili Zora Dalmatinska, Zvijezda i Dubrovnik. Nadalje, zadaćom časopisa apostrofirano je promicanje književnosti, umjetnosti i obrtnosti, što znači da će se on baviti, zapravo, svačim pomalo, odnosno da će biti kulturno glasilo dosta neodređena profila. Spomenuta fusnota, smišljena kao svojevrsna emendacija uvodnom Pozdravu i poklonu, najavljuje ujedno i prijepore izazvane u hrvatskome kulturnom prostoru ideologijskom pozadinom cijeloga projekta. S obzirom na reakciju zagrebačkog Obzora, očito je već i sama najava novoga lista izazvala dvojbe i otpore. Redakcija dubrovačkog časopisa pravda se od prigovora glede imena i porabe dvaju pisama 301 — latinice i ćirilice. Činjenica da se umjesto konkretna narodnog imena uzimlje nadomjestak, uobičajen doduše u književnoj tradiciji, ali i posve anakron u sedamdesetim godinama XIX.
    [Show full text]
  • The Development Path of the Serbian Language and Script Matica Srpska – Members’ Society of Montenegro Department of Serbian Language and Literature
    Jelica Stojanović THE DEVELOPMENT PATH OF THE SERBIAN LANGUAGE AND SCRIPT MATICA SRPSKA – MEMBERS’ SOCIETY OF MONTENEGRO DEPARTMENT OF SERBIAN LANGUAGE AND LITERATURE Title of the original Serbian Edition: Jelica Stojanović, Put srpskog jezika i pisma, Belgrade, Srpska književna zadruga, 2017, The Blue Edition series For the publisher JELICA STOJANOVIĆ Editor DRAGO PEROVIĆ Translation NOVICA PETROVIĆ ©Матица српска – Друштво чланова у Црној Гори, Подгорица, 2020. Jelica Stojanović THE DEVELOPMENT PATH OF THE SERBIAN LANGUAGE AND SCRIPT Podgorica 2020 MILOš KOVAčEVIć THE DEVELOPMENT PATH OF THE SERBIAN LANGUAGE AND SCRIPT, MADE UP OF STRAY PATHS Only two years have passed from the two hundredth anni- versary of the beginning of Vuk Karadžić’s struggle for “intro- ducing the folk language in literature”, that is to say, from the introduction of the Serbian folk language in the Serbian literary language, or to put it in the more modern phrasing of today: the standard language. The beginning of that struggle is connected to the year 1814, when, in the royal city of Vienna, Vuk’s first grammar book came out: The Orthography of the Serbian Lan- guage Based on the Speech of the Common Folk, which dealt with resolving the three most important standard-related issues: a) the issue of the Serbian orthography, b) the issue of the morpho- logical structure of the Serbian language, and c) the issue of the name of the language and its national boundaries. Rare are the languages, if, indeed, there are any, which have had such a turbulent history of two hundred years. The histor- ical development of a language can be followed at two histor- ical levels: that of its internal and that of its external history.
    [Show full text]
  • Masterarbeit / Master´S Thesis
    MASTERARBEIT / MASTER´S THESIS Titel der Masterarbeit / Title of the Master´s Thesis „Übersetzung und Kräuterkunde. Untersuchungen der Unterschiede zwischen Bosnisch, Kroatisch und Serbisch anhand dreier Übersetzungen von Maria Trebens „Gesundheit aus der Apotheke Gottes“ verfasst von / submitted by Sanja Ikinić angestrebter akademischer Grad / in partial fulfilment oft he requirements for the degree of Master of Arts (MA) Wien, 2016 / Vienna, 2016 Studienkennzahl lt. Studienblatt / A 060 331 342 Degree programme code as it appears on the student record sheet: Studienrichtung lt. Studienblatt / Masterstudium Übersetzen Degree programme as it appears on the student record sheet: Betreut von / Supervisor: Univ.-Prof. Mag. Dr. Gerhard Budin “The job of the linguist, like that of the biologist or the botanist, is not to tell us how nature should behave, or what its creations should look like, but to describe those creations in all their messy glory and try to figure out what they can teach us about life, the world, and, especially in the case of linguistics, the workings of the human mind.” Arika Okrent Danksagung Zuallererst möchte ich meinem Betreuer, Herrn Univ. Prof. Mag. Dr. Gerhard Budin, meinen Dank aussprechen, der mich während der Verfassung meiner Masterarbeit tatkräftig unter- stützt hat und immer als Ansprechperson für etwaige Fragen und Probleme zur Seite gestan- den ist. Ein besonderer Dank gilt auch Frau Mag. Dr. Sibylle Pot d'or für ihre ständige Hilfsbereit- schaft und wertvolle Ratschläge während des ganzen Masterstudiums. Schlussendlich möchte ich mich bei meinem Bruder und meiner besten Freundin Vanja Ali- bašić, sowie bei allen meinen FreundInnen bedanken, die mich ständig ermutigt und motiviert haben.
    [Show full text]
  • Milorad NIKČEVIĆ KNJIŽEVNO-KULTURNE VEZE NA
    Milorad NIKČEVIĆ KNJIŽEVNO-KULTURNE VEZE NA RUBOVIMA MEDITERANA Crnogorske i hrvatske književnokulturne interferencije Milorad Nikčević KNJIŽEVNO-KULTURNE VEZE NA RUBOVIMA MEDITERANA Crnogorske i hrvatske književnokulturne interferencije Nakladnik Hrvatsko-crnogorsko društvo prijateljstva „Croatica – Montenegrina“ RH, Osijek Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko, srijemski, Osijek Za nakladnika Dr. sc. Alojz Štoković Mirko Ćurić, prof. Sunakladnik Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore Za Sunakladnika Zvonimir Deković Biblioteka NEOTRADICIJA Urednik Mr. Marijana Terić Recenzenti Prof. dr. sc.Vanda Babić Prof. dr. sc. Milica Lukić ISBN 978-953-5732-2-3 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem ? Akademik Milorad Nikčević KNJIŽEVNO-KULTURNE VEZE NA RUBOVIMA MEDITERANA Crnogorske i hrvatske književnokulturne interferencije Osijek - Podgorica, 2019. Monografija KNJIŽEVNO-KULTURNE VEZE NA RUBOVIMA MEDITE- RANA Crnogorske i hrvatske književnokulturne interferencije realizirana je uz financijsku pomoć Osječko-baranjske županije, a knjigu je potpomoglo i Ministarstvo kulture CG te Uprava za dijasporu Crne Gore, na čemu im se srdačno zahvaljujemo. S A D R Ž A J UVODNA RIJEČ Borislav Jovanović: Milorad Nikčević i njegova recepcija crnogorskoga književnoga i filološkog nasljeđa Apologeta komparativističkog književno-istorijskog i kulturološkog duha .........................................................................9 PROLEGOMENA AUTORA Akademik Milorad Nikčević: Samobitnost
    [Show full text]
  • А Contribution То Тне History of Serb Press in Bosnia and Herzegovina
    Original scientific paper UDK: 070 (497.6) "1878/1914" Sonja Dujmovic University of Sarajevo- lnstitute for History Sarajevo, Bosnia and Herzegovina "ТНЕ EIGHTH POWER" IN ТНЕ INTRODUCТION ТО ТНЕ GREAT WAR- А CONTRIBUTION ТО ТНЕ HISTORY OF SERB PRESS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Abstract: Tl1e reaction of Austro-Hungarian policy on the intensi­ fication of national movements of the Slavic peoples was also felt in Bosnia and Herzegovina, which was considered to Ье а potential framework ofYugoslav reciprocity and convergence. Press editorial boards were centres of national pronюtion and this ideological and political trend was promoted in various ways - through Slavic me­ dia congresses, estaЫishment of associations and inspired texts. The Serb press and their protagonists were thus found under attack of the authorities and were sanctioned in varying ways, which is а topic explored in this paper. Keywords: national movements, Slavic гeciprocity, Bosnia and Her­ zegovina, SeJ'b P''ess, editorial bom·ds, Slavic media congгesses, press associations, sanctioning, Law оп p!'ess, гepression Like any other military confl.ict, the First World War completed many processes and social changes whose roots go way back into the past, and one of these, an integral part of modernizatioп шovemeпts, was the cultural and nationaJ revival of Slavic peoples in the Austro-Huпgarian moпarchy. The national movements апd requests for пational indepeпdence , which gradually Ьеgап to appear froш the 1 8tЬ ceпtury, were already Ьу the mid-19th ceпtury takiпg shape iпto first пa­ 1 tioпal iпstitutioпs and societies. This process was iпtensified Ьу the епd of the l9 h century апd was опе of the main ideological cuпents which daшaged the social stability of the шultinatioпal empire.
    [Show full text]
  • O Pjesničkoj Pripovijesti Cvijeta Orsata (Meda) Pucića
    Katja S. Bakija Katja S. Bakija1 Originalni naučni rad Sveučilište u Zagrebu UDK 821.163.42-1.09 Hrvatski studiji, Kroatologija Pucić M. Primljen 3. XII 2012. O PJESNIČKOJ PRIPOVIJESTI CVIJETA ORSATA (MEDA) PUCIĆA Cvijeta je stihovana pripovijest na kojoj je autor radio osam godina (poči- nje je pisati 1856, a objavljena je 1864. u Beču). Kroz Cvjetinu sudbinu i „priču“ o tragičnoj ljubavi prema strancu zbog koje odlazi, preobučena u muškarca, u bitku u kojoj njen dragi pogiba, a ona biva ranjena, Pucić je tematizirao razdoblje propa- sti Dubrovačke Republike i gubitak stoljetne slobode koristeći se tipičnim roman- tičarskim zapletom. Cvijeta ostavlja svoju mladenačku ljubav, kapetana Draga, zaljubljuje se u Poljaka Kazimira, časnika vojske koja je dokinula Dubrovačku Republiku te zbog svoje ljubavi biva prezrena i izopćena. Ovo Pucićevo djelo iznimno je visoko vrednovano u napisima njegovih suvremenika. Karakterizirana je kao „neumrla pjesnička priča koja opisuje oni dio dubrovačke povijesti koji je Medu kao kamen na srce pao, jer je tad prestala Republika!“, iako autor citiranog teksta kritički primjećuje i neke njene nedostatke „premda je na pripust i na rokove ispjevana, te zato nije bez mana jer nije od jednog kalupa“2 Svoje djelo posvetio je Pucić svojim sugrađanima – suradniku na brojnim zajedničkim projektima, Matiji Banu i književniku Antunu Kazaliju, čije se djelo Zlatka i formom i sadržajem može uspoređivati s Cvijetom. Kroz Cvjetinu sudbinu pokušao je Pucić ovjeko- vječiti tragičnu sudbinu svoga grada – svoje domovine uz koju je bio neraskidivo vezan. Ključne riječi: Medo Pucić, stihovana pripovijest, Cvijeta, romantičarski zaplet, žena grešnica Uvod Grof (u nekim izvorima knez) Orsat Pozza ili Medo Pucić (kako je sam slavenizirao svoje ime), pripadnik ugledne dubrovačke aristokratske obitelji 1 [email protected] 2 Slovinac, 1882, br.
    [Show full text]
  • 57 on the Occasion of Anti-Serb Demonstrations in Dubrovnik Il
    Review of Croatian History 10/2014, no.1, 47 - 75 On the occasion of anti-Serb demonstrations in Dubrovnik Il Dalmata gave a comment full of sting against the Croats. Newspaper asked the Croats where their determination to protect the Serbs which they showed against the Italians was. The Serbian flag was removed by “imperative order” of the district governor addressed to the mayor of Dubrovnik, whom the newspaper asked where the freedom, the municipal autonomy and “other nice things” were. The mayor went to Zadar to seek help from the Regency and to ask: “What is left of Slavic reciprocity?”34 The newspaper accused the Croats of sectarianism even in expressing sadness because they played the Croatian anthem “Lijepa naša” at the memorial in Kotor even in these situations in order to “provoke”. As the Belgrade Pijemont wrote and Il Dalmata reported, the Austrian clericals and spies were the demonstrators and not the Croats. As a remedy for the revolutionary mood of high school students’ and youth the newspaper sought tougher discipline in schools, and by the way vi- ciously mentioned cases of anarchy in Croatian schools throughout Dalmatia, to which Narodni list responded by calling the writing of Il Dalmata “police- like and shameful”.35 Risorgimento followed the anti-Serb demonstrations with considerable at- tention. In the first issue after the assassination a great editorial about the “Yu- goslavian lie” was written. The article presented a number of ideas of which the most important one was that the idea of Yugoslav nationalism was very young, resulting in the Balkan wars, and that the Croats joined the triumph of the Serbian army as “parasites”, but it should be recognized that a certain portion of Croats did not recognize the Serbian supremacy, and these were the clerical Catholics who “hated” the Serbs.
    [Show full text]
  • A Forgotten Portrait by Vlaho Bukovac
    lucija vuković: zaboravljeni bukovčev portret | 147 Lucija Vuković Zaboravljeni Bukovčev portret Muzeji i galerije Konavala sažetak: U radu se prati sudbina slike Vlaha Bukovca Portret Miha Klaića iz 1881. go- Kuća Bukovac, Cavtat dine, koja zbog oštećenja nastalog u Drugom svjetskom ratu nije doživjela primjerenu [email protected] valorizaciju, iako pripada korpusu ponajboljih Bukovčevih portreta uglednika, nasta- lih u njegovu ranom pariškom razdoblju, ali za povremenih boravaka u domovini. Izvorni znanstveni rad/ Original scientific paper Slikarski motiv i naknadno oštećenje odredili su život Bukovčeve slike, a i danas otva- Primljen/Received: 28. 8. 2017. raju pitanja njezine buduće valorizacije i prezentacije. Polazište za istraživanje bili su osnovni podaci dostupni u stručnoj literaturi, a daljnja istraživanja usmjerena su na UDK rasvjetljavanje okolnosti nastanka i oštećenja slike. 75.041.5.025.3/.4(497.5) 75 Bukovac, V. DOI http://dx.doi.org/10.17018/portal.2017.10 ključne riječi: Vlaho Bukovac, Portret Miha Klaića, Dubrovnik, Zadar, 1881., oštećenje, konzervatorsko-restauratorski radovi vaka nova pojava djela Vlaha Bukovca (1855. – 1922.), Bukovčevom rukom, dolje lijevo: Bukovac, Zadar, 1881. slikara koji je označio početak hrvatskog moder- Na slici su vidljiva znatna oštećenja lica, vertikalno ošte- Snog slikarstva, pobuđuje zanimanje stručne i šire ćenje u njezinu središnjem dijelu te horizontalno iznad javnosti. Mnoge su Bukovčeve slike, nastale za privatne lijeve ruke i niže uz šaku. Nalazi se u djelomično ošte- naručitelje zbog promjene vlasnika ili bivanja u privat- ćenom drvenom okviru, ukrašenom gipsanim odljevom nim zbirkama, nedostupne za istraživanje i prezentaciju. reljefne dekoracije, prekrivenim kombinacijom pozlate i Nešto je drukčiji primjer Bukovčeve slike Portret Miha imitacije pozlate.
    [Show full text]
  • Croatian Shtokavian Grammar Books: Overview of the History of Grammar
    © 2020 The Author(s) ST-OPEN © 2020 Croatian Shtokavian grammar books: overview of the history of grammar books on the Croatian Shtokavian literary language ARTICLE RESEARCH with an outline of their periodization and classification Sanda Ham This paper describes the criteria for the systematic period- University of Osijek, School of Social ization of Croatian grammar books. These criteria are ex- Sciences and Humanities, Osijek, Croatia clusively linguistic and take into account the phonological and morphological structure described in these grammar books; where the grammar books contain a dictionary, the lexical organization has been taken into consideration as Correspondence to: Sanda Ham well. Based on these criteria, all Croatian grammar books Faculty of Humanities and Social Sciences, may be systematized into four periods: I. 1604 – 1836 (old Jagerova 9, Osijek Croatian grammars), II. 1836 – 1899 (Croatian grammars [email protected] from the Illyrian Movement to the end of the 19th centu- ry, with two parallel subgroups: grammars by the Zagreb School and Croatian Vukovians), III. 1899 – 1986 (with three Cite as: Ham, S. Croatian Shtokavian grammar books: successive subgroups: Croatian grammars from the begin- overview of the history of grammar books on ning of the 20th century to 1940, Croatian grammars from the Croatian Shtokavian literary language with 1940 to 1945, Croatian grammars from 1945 to the 1970s), an outline of their periodization and classifica- tion. ST-OPEN. 2020; 1: e2020.2019.24. IV. contemporary Croatian grammars. All these grammars clearly reveal the continuity of the Croatian literary lan- guage. This language is recognizable and comprehensible in all grammars, primarily owing to its Shtokavian styliza- DOI: https://doi.org/10.48188/so.1.10 tion – and not to any kind of “organic basis”.
    [Show full text]