Analiza sadržaja medija: Kako su mediji izvještavali o korona krizi
Istraživački tim Medijskih inicijativa Sarajevo, oktobar 2020.
Suočavanje s posljedicama krize Pandemija Covid-19 nanijela je za sedam mjeseci ogromne društvene i ekonomske štete globalnoj zajednici. Zbog relativno sličnih mjera vanrednog stanja u većini država svijeta, milioni ljudi su ostali bez posla, postulati demokratskih vrijednosti i demokratskog upravljanja su izmijenjeni, a način života koji se praktikovao u sistemima liberalne demokratije je izmijenjen. Procjene stručnjaka za ekonomska i društvena pitanja su da će globalna kriza imati mnogo veće posljedice nego velika recesija 2008. godine koja, ipak, nije ravnomjerno ni u isto vrijeme pogodila svijet kao što je slučaj s korona virusom. Bosnu i Hercegovinu, jednu od tri najsiromašnije države Evrope, s nefunkcionalnom državno-pravnom odnosno teritorijalnom strukturom i nizom dubokih etničkih i političkih podjela, nakon pandemije, za koju se očekivalo da će prestati tokom ljeta, što se nije desilo, očekuje teški period obnove. Tokom trajanja krize u medijima od strane ekonomskih stručnjaka mogli su se čuti podaci da BiH očekuje ekonomska, ali i društvena i zdravstvena obnova slična onoj nakon posljednjeg rata, iako fizičke štete ovaj put nisu vidljive. Riječ je o procesu koji je iznimno važan za sve stanovnike BiH. U njemu je uloga medija ogromna, kako bi građani dobili vjerodostojne informacije. Svaka kriza generiše pristranosti, političke manipulacije i senzacionalizam. Zbog toga je profesionalno ponašanje medija iznimno važno kako dodatno narušeni društveni ambijent u državi ne bi bio generisan. Posebno opasno za cijelo društvo su „igre krivice“, što je posebno zanimljivo medijima, i kao prenosiocima informacija, ali i kao zagovaračima, što nerijetko čine. Mediji moraju pomoći i građanima i društvu pravovaljanim informacijama, da zajedno s drugim faktorima koji rade na obnovi doprinesu društvenoj stabilnosti.
Istraživanje korisnika medija koje su Medijske inicijative provele 2019. godine1 pokazuje da većina smatra da su mediji samo djelimično profesionalni (45%), no čak 30 posto je mišljenja da uopšte nisu profesionalni. 20 posto je onih koji smatraju da su mediji profesionalni. U istom istraživanju tačnost informacija je ono što ubjedljivo najviše opredjeljuje anketirane da prate informativne sadržaje na medijima (87%). Potom je to razumljivost informacija, 74 posto. Korona kriza koja se rasplamsala sredinom marta potpuno je usmjerila medijsku pažnju prema pandemiji. Sve je bilo usmjereno na posljedice zaraze u BiH i u svijetu. Kao indikativnu statistiku zaokupljenosti Covid-19 virusom monitorisanih medija u jednom istraživanju Medijskih inicijativa prikazaćemo statistiku od 17. marta. U online izdanju Dnevnog avaza tekstovi o korona virusu su nosili 88 posto. Isti procent je bio i u online izdanju Nezavisnih novina dok su na Klixu takve vijesti zauzimale 84 posto. Kada su u pitanju televizije, Dnevnik Radiotelevizije Republike Srpske je imao 84 posto informacija o koroni i nastaloj krizi, a Dnevnici Federalne televizije i Televizije BiH čak 100 posto!2 Nakon lockdowna i prvih preciznijih pokazatelja posljedica pandemijske krize, počeo je proces, ili bolje rečeno pokušaji, društvene i ekonomske stabilizacije i obnove zemlje. Odlučili smo se da putem monitoringa i analize, koji je podržao IMEP projekat podrške nezavisnim medijima, sagledamo kako mediji izvještavaju o ovim temama i da li informativno pomažu građanima u boljem snalaženju u vanrednim okolnostima.
Metodologija Izvršen je trosedmični monitoring 9 mainstream medija s velikim dosegom ili uticajem. Period praćenja je bio od 24. avgusta do 13. septembra. Pratilo se pet online portala i centralni informativni programi četiri TV stanice koje imaju nacionalno pokrivanje (tri javna servisa i jedna komercijalna stanica). Mediji koji su praćeni su:
Klix https://www.klix.ba/ Rubrike: Vijesti (podkategorije BiH i Humanitarne akcije), Biznis (samo rubrike Privreda i Investicije) Nezavisne novine (online) https://www.nezavisne.com/ Rubrike: Novosti (podkategorije BiH, Gradovi, Društvo, Obrazovanje, Banja Luka), Kolumne Dnevni avaz (online) https://avaz.ba/ Rubrike Vijesti i Koronavirus Dnevnik.ba https://www.dnevnik.ba/ Rubrike: Vijesti, Događaji, Teme, Kolumne Vijesti.ba https://vijesti.ba/ Rubrike: Politika, BiH, Koronavirus, Ekonomija N1 http://ba.n1info.com/search/1/1?q=Dnevnik+u+19 Dnevnik u 19.00
1 Medijske navike, afiniteti i percepcija medija (Medijske inicijative, 2019) https://mediaplaninstitut.files.wordpress.com/2019/12/istrazivanje-upotrebe-medija.pdf 2 Koliko i kako su mediji u BiH izvještavali o Romima za vrijeme korona krize – gotovo nikako! (Medijske inicijative, 2019) http://www.portal-udar.net/wp-content/uploads/2020/05/Analiza-izvje%C5%A1tavanja- medija-o-romskoj-problematici.pdf
BHRT https://bhrt.ba/emisije/ Dnevnik 2 u 19.00 FTV http://www.federalna.ba/bhs/podkategorija/75/dnevnik-ftv Dnevnik 2 u 19.30 RTRS https://www.rtrs.tv/av/video.php Dnevnik 2 u 19.30
Teme koje su bilježene i analizirane su one koje govore o događajima koji su usmjereni na društveni, ekonomski i zdravstveni oporovak zemlje tokom privredne, društvene i psihičke recesije nastale nakon pandemije Covid-19. Dakle, naša ciljana tematika nije bila Covid-19 već isključivo informacije u raznim formama gdje se iznosilo mišljenje o tome kako nešto riješiti ili podrobnija objašnjenja o nastaloj situaciji, a ne sadržaji u kojima su samo faktografski podaci o zaraženim, što je svakodnevno bilo prisutno u svim medijima na osnovu informacija iz Zavoda za javno zdravstvo entiteta i kantona.
Statistički smo pratili ove varijable: - Tematika - Novinarske forme - Broj i vrsta izvora informacija - Pozicija izvora - izvori sa jedinstvenim i suprostavljenim stajalištima - Vrsta naslova (samo kod online medija) - Broj i sadržina fotografija (samo kod online medija) - Sadržina priloga (pozitivan, negativan...) - Novinarski uklon/stav prema događaju odnosno njegovim akterima
Ove varijable smo statistički i grafički predstavili, a svaki rezultat je i kvalitativno obrazložen gdje su opisani ključni sadržaji te medijski trendovi. Analiza daje uvid i u društveno-političke trendove.
Rezultati monitoringa
Televizije
BHT Dnevnik: Kritičko propitivanje društvenog, ekonomskog i zdravstvenog stanja u zemlji
TEMATIKA BHT 1 je u centralnoj informativnoj emisiji Dnevnik 2 tokom posmatranog perioda emitovao ukupno 51 sadržaj. U pogledu učestalosti određene tematike evidentan je statistički izbalansiran pristup – 29% objavljenih priloga tematizira obrazovna pitanja, 27% privredne i 24% političke aktivnosti na suzbijanju krize izazvane pandemijom. Zdravstvena pitanja su tematizirana kroz 16% objavljenih sadržaja. Učestalost izvještavanja o obrazovnim politikama i aktivnostima školstva koincidira s početkom nove školske godine, ali nije nevažno primijetiti da BHT ide i u susret događajima. Naime, BHT1 se nije ograničio samo na pružanje servisnih informacija o početku nastave, nego proaktivno tematizira i kritički propituje spremnost obrazovnog sistema za funkcionisanje u okolnostima epidemije. Kroz prilog emitovan već 25. avgusta 2020. godine - sedam dana prije povratka u školske klupe, BHT postavlja ključna pitanja od interesa javnosti: da li je školski sistem spreman i kako će se djeca nositi s epidemiološkim mjerama. Prilog tematizira početak školske godine iz nekoliko relevantnih uglova, odnosno izborom sagovornika uključuje mišljenja i stavove svih ključnih aktera obrazovnog procesa. Objavljeni sadržaj saopštava mjere koje su donijele nadležne institucije, sadrži izjave građana (anketa), izjavu direktora škole i izjavu infektologa, a kroz izjavu predstavnika UNICEF-a informiše i o mjerama koje su definisane u globalnom vodiču o sigurnom otvaranju škola. Tokom cijelog posmatranog monitoring perioda zabilježen je trend svestranog informisanja o aktivnostima školstva širom Bosne i Hercegovine (oba entiteta, distrikt, svi kantoni), a posebnu vrijednost predstavljaju i prilozi koji tematiziraju specifične probleme obrazovanja u novonastalim okolnostima i adresiraju potrebe specifičnih grupa građana. Tako je BHT 27. avgusta emitovao prilog koji tematizira učinkovitost online nastave sa pedagoškog aspekta, 29. avgusta je emitovan prilog o izazovima s kojima se s početkom školske godine suočavaju socijalno ugrožene kategorije stanovništva, tematizirano je školovanje djece s posebnim potrebama u uslovima epidemije (prilog emitovan 2. septembra), problemi učenika i roditelja iz pograničnih područja BiH i Hrvatske s prevozom do škole zbog zatvorenih graničnih prelaza, itd. I u izvještavanju o privrednim aktivnostima evidentan je svestran pristup tematici i uključivanje širokog spektra subjekata. BHT je izvještavao o efektima ekonomske recesije na sektore hotelijerstva i ugostiteljstva, turizma, avionskog saobraćaja, željezničkog saobraćaja, vinarstva, peradarstva i proizvođača mesa, poljoprivrednih proizvođača, zanatstva i malih privrednika, itd. Izvještavanje o ekonomskim pitanjima djelimično se preklapa sa tematikom „političke aktivnosti na suzbijanju krize“. Naime, BHT je izvještavao o aktivnostima političkih aktera, u prvom redu o mjerama koje donose institucije vlasti (Vijeće ministara BiH, Parlamentarna skupština BiH, entitetske i kantonalne vlade i skupštine), ali ih smješta u širi kontekst odnosno tematizira efekte političkih odluka na ekonomiju. Ilustrativan primjer je izvještavanje o odluci Vijeća ministara da dozvoli ulazak stranaca u BiH. BHT je 11. septembra emitovao prilog u kojem saopštava odluku Vijeća ministara o otvaranju granica za strance, a potom kroz prilog koji sadrži izjave turističkih radnika tematizira rezultate i efekte ove političke odluke. Na sličan način je zastupljena i zdravstvena tematika. Dnevnik BHT je izvijestio da je Vlada FBiH usvojila odluku o nabavci vakcina, da je Vijeće ministara BiH donijelo odluku o pristupanju zajedničkim EU nabavkama medicinske opreme, da je Vlada RS usvojila odluku o vakcinaciji, itd, a potom ove vijesti tematizira šire i dublje, iz različitih uglova, uvodeći u svoje TV priloge i druge aktere. Tako je na primjer BHT tematizirao sposobnost institucija i vlasti da sprovedu preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o masovnom testiranju stanovništva, povjerenje građana u najavljenu nabavku vakcina, efekte odluka o gradnji izolatorija u Unsko- sanskom kantonu sa aspekta potrebe zbrinjavanja oboljele migrantske populacije, iskustva ljekara u liječenju djece oboljele od Covida-19, itd.
BHT - Tematika
29% 27% 24%
16%
4% 0% 0%
Obrazovne Privredne Političke Zdravstvena Humanitarne Pomoć stranih Ostalo politike i aktivnosti na aktivnosti na problematika aktivnosti i država aktivnosti suzbijanju krize suzbijanju krize akcije NVO školstva sektora
I Tematika Frekvencija Postotak
1 Obrazovne politike i aktivnosti školstva 15 29%
2 Privredne aktivnosti na suzbijanju krize 14 27%
3 Političke aktivnosti na suzbijanju krize 12 24%
4 Zdravstvena problematika 8 16%
5 Humanitarne aktivnosti i akcije NVO sektora 2 4%
6 Pomoć stranih država 0 0%
7 Ostalo 0 0%
Total 51 100%
NOVINARSKE FORME I AUTORSTVO BHT o događajima dominantno izvještava kroz formu TV priloga (86%), koji uz osnovni set informacija o događaju sadrže i detaljniju obradu informacija iz više uglova i izvora. U tehničkom smislu ovi prilozi predstavljaju kombinaciju novinarske naracije i direktnih izjava sagovornika, kombinovane sa slikom/snimkom aktuelnog događaja ili relevantnim arhivskim snimkom. U formi vijesti, koju čita voditelj dnevnika, uglavnom uz pokrivanje snimkom, emitovano je 12% sadržaja. Učestalost TV priloga i vijesti kao novinarskih formi korespondira sa stastističkim pokazateljima o autorstvu sadržaja - 90% emitovanog sadržaja predstavlja autorske priloge novinara redakcije BHT-a, a preostalih 10% sadržaja se temelji na saopštenjima za medije. Tokom posmatranog monitoring perioda nije zabilježeno emitovanje sadržaja novinskih agencija, drugih medija, gostovanje komentatotra ili emitovanje autorski nepoznatih sadržaja (nepotpisani sadržaji).
BHT - Novinarske forme
86%
12% 2% 0% 0% 0%
TV Vijest Direktni TV link Telefonski Intervju Ostalo prilog/izvještaj izvještaj
!! Novinarske forme Frekvencija Postotak
1 TV prilog/izvještaj 44 86%
2 Vijest 6 12%
3 Direktni TV link 1 2%
4 Telefonski izvještaj 0 0%
5 Intervju 0 0%
6 Ostalo 0 0%
Total 51 100%
IZVORI – BROJ I POZICIJA Prethodno opisani trend svestranosti u izvještavanju i tematiziranja događaja iz više uglova kroz uključivanje različitih aktera i subjekata oslikava se i potvrđuje kroz statističke podatke o broju izvora. Samo 14% emitovanog sadržaja BHT-a bazira se na samo jednom izvoru, dok 86% sadržaja ima višestruke izvore. Najveći broj emitovanog sadržaja – 33% se temelji na tri izvora informacija. Po učestalosti slijede sadržaji sa četiri izvora – 22%, a učešće od 16% imaju sadržaji sa dva izvora i sadržaji sa više od četiri izvora. Kad je riječ o poziciji izvora, statistički podaci pokazuju izbalansiranost – 51% sadržaja ima jedinstvene izvore, 49% suprostavljene izvore. Jedinstveni izvori impliciraju jednostranost izvještavanja, međutim statističke pokazatelje o zastupljenosti jednostranih izvora u izvještavanju BHT-a treba posmatrati i u kontekstu vrste izvora. Naime, BHT u izvještavanju izuzetno često koristi vaninstitucionalne izvore tj. prilozi sadrže izjave, stavove i mišljenja eksperata i analitičara, običnih građana (ankete) i različitih kategorija stanovništva koje direktno osjećaju posljedice pandemijske krize (privrednici, zanatlije, proizvođači hrane, radnici, nastavnici, roditelji, sindikati,itd) i oni su najčešće jedinstveni u stavu da su suočeni sa teškim posljedicama pandemijske krize.
Ilustrativan je na primjer prilog objavljen 28. avgusta, koji tematizira poslovanje sektora ugostiteljstva, hotelijerstva i turizma u uslovima epidemije i sa aspekta nadolazeće jeseni koja podrazumijeva poštovanje epidemioloških mjera u zatvorenim prostorima. BHT izvještava o ovom problemu kroz razgovor sa direktnim akterima i svi imaju jedinstvenu poziciju - ukazuju na neizvjesnu situaciju s kojom se suočavaju: Vlasnik restorana „...Biće jako teško. Ljudi žele da su na otvorenom, sad je ljeto, ljudi su u baštama i trenutno kako-tako funkcioniše. Biće neizvjesno, malo je objekata koji imaju poluotvorene bašte. Ja se nadam da će i ljudi iz opština izaći u susret.“ Udruženje HoReCa RS: „ S obzirom na to da će obim posla biti smanjen, neminovno će biti otpuštanje radnika. Oko 2000 radnika već je izgubilo posao.“ Udruženje Hotelijera i restoratera BiH: “Stanje je katastrofalno. Turizam je na koljenima. Sa završetkom ljetnje sezone, sa dolaskom septembra i oktobra, naše bašte će biti zatvorene, a epidemiološke mjere su takve da će vjerovatno biti još rigoroznije za zatvorene prostorije.” Udruženje ugostitelja RS: “Otvaraju se tržni centri, a ugostiteljski lokali od 400-500 kvadrata mogu da prime samo 50 gostiju. To je poražavajuće i to su loše odluke kriznog štaba.“ Samostalni sindikat zaposlenih u ugostiteljstvu, turizmu i trgovini BiH: “Nije dat adekvatan odgovor, a znamo koliko je ljudi ostalo bez posla. U vremenu koje dolazi, kad se udruže gripa i korona, za očekivati je da će biti daljnjih otpuštanja.”
BHT - Izvori
33%
22%
16% 16% 14%
Tri Četiri Dva Više od četiri Jedan
IV Izvori Frekvencija Postotak
1 Tri 17 33%
2 Četiri 11 22%
3 Dva 8 16%
4 Više od četiri 8 16%
5 Jedan 7 14%
Total 51 100%
BHT - Pozicija izvora
51%
49%
Jedinstveni izvori Suprostavljeni izvori
V Pozicija izvora Frekvencija Postotak
1 Jedinstveni izvori 26 51%
2 Suprotstavljeni izvori 25 49%
Total 51 100%
SADRŽAJ PRILOGA I NOVINARSKI PRISTUP
Vrsta izvora (vaninstitucionalni izvori i stavovi građana), te evidentan trend BHT-a da uključivanjem više izvora informacija kritički propituje događaje, u velikoj mjeri su rezultovali podatkom da najveći broj sadržaja BHT-a ima negativan predznak – 47%. Naravno, ovaj procenat čini i značajan broj sadržaja koji su sami po sebi, bez obzira na broj i vrstu izvora, negativni. Tako je BHT između ostalog izvijestio: • da Željeznice RS zbog krize izazvane koronavirusom bilježe gubitak od 4 miliona KM, te da „entitetska vlada rješenje vidi u reorganizaciji, a to u praksi znači otpuštanje radnika“ • da su vlade FBiH i RS donijele set mjera za ublažavanje posljedica korona krize, ali da one „prema izvještaju Evropske socijalne mreže nisu urodile plodom“ • da zbog korona virusa Rajaner od 1. septembra obustavlja letove sa Aerodroma Banja Luka • da se zbog korona virusa zatvara fabrika Intral iz Tuzle • da su zaštitne maske koje su s početkom školske godine besplatno podijeljene učenicima Zapadnohercegovačkog kantona poslate na analizu jer su kod djece izazvale zdravstvene probleme • da učenici u RS koji su u izolaciji ne mogu pratiti nastavu jer platforma za online nastavu ne funkcioniše u punom kapacitetu • da zbog pandemije kasni izgradnja Roditeljske kuće u Tuzli za djecu oboljelu od karcinoma, itd.
Kod 27% emitovanih objava sadržaj je neizražen, a učešće pozitivnih sadržaja u izvještavanju BHT-a iznosi 25%. Ilustrativni primjeri pozitivnih događaja o kojima je izvijestio BHT: • da je Udruženje pedagoga TK provelo istraživanje o učinkovitosti online nastave i da će ono biti korišteno za definisanje smjernica za daljnju organizaciju obrazovnog procesa • da su Osnovna škola „Kaćuni“ iz Busovače i Prva osnovna škola iz Zavidovića pokrenule program škole na otvorenom, čime su rizici za učenike umanjeni • da turistički radnici u Neumu bilježe odlične rezultate tokom ljetne sezone • da su najveći trgovački lanci u BiH voljni da na proizvodima istaknu markicu „Kupujmo domaće“, kako bi se stimulisala potrošnja domaćih proizvoda i tako pružio doprinos rješavanju problema viška mesa na tržištu zbog smanjenog izvoza i pada kupovne moći građana Kad je riječ o novinarskom pristupu, on je neizražen u 86% slučajeva. Negativan pristup je zabilježen u 5 emitovanih priloga, što statistički čini 10% sadržaja, pri čemu je taj negativan pristup usmjeren ka politikama vlasti - u 4 od 5 priloga, a u jednom slučaju je kritika usmjerena i ka građanima BiH. Ilustrativan primjer bilježimo u prilogu koji je emitovan 1. septembra. Prilog informiše o odluci Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH da odbije zakonske prijedloge o umanjenju stimulacija, jubilarnih nagrada, regresa i otpremnina. Negativan ton i kritika usmjerena ka vlasti evidentna je već iz uvodnih riječi kojima novinar počinje prilog: „Trebalo je samo pet minuta da se delegati Doma narada usaglase i ne podrže zakon koji bi putem ušteda značio pomoć privredi i očuvanje radnih mjesta tokom pandemije. Ovo je još jedan dokaz da nisu spremni odreći se privilegija, čak ni za naredna četiri mjeseca ove godine.“ U kritičkom tonu je i nastavak: „Moral i etika odavno ne stanuju o ovoj zgradi (riječi praćene snimkom zgrade Parlamentarne skupštine BiH), naročito kada ovakav prijedlog zadire u njihove regrese, jubilarne nagrade, službena putovanja ili otpremnine. Brojke kažu – samo za smanjenje otpremnina sa 35.000 KM na 10.000 KM, na godišnjem nivou to bi značilo uštedu do 3 miliona maraka. Ukidanje paušala od 750 maraka u budžetu bi značilo mjesečno više 40.000 maraka, a znamo da su njihove plate sa svim pogodnostima 7.000 maraka, što je osam puta više od prosječne plate, a 25 puta više od minimalne penzije“. Prilog se završava kritičkim tonom koji je usmjeren i ka građanima: „I dok se stranački interesi stavljaju ispred svega, građani letargični. Uz minimalne plate i penzije, nerad političara obično nagrađuju na izborima“. Važno je navesti da BHT u ovom prilogu političkim akterima ne uskraćuje pravo na riječ, naprotiv. Prilog sadrži izjave četiri politička aktera, koji dolaze iz redova i vlasti i opozicije.
BHT - Sadržaj teksta/priloga
47%
27% 25%
Negativno Neizraženo Pozitivno
VI Sadržaj teksta/priloga Frekvencija Postotak
1 Negativno 24 47%
2 Neizraženo 14 27%
3 Pozitivno 13 25%
Total 51 100%
BHT - Novinarski pristup
86%
10% 4%
Neizražen Negativan Pozitivan
VII Novinarski pristup Frekvencija Postotak
1 Neizražen 44 86% 2 Negativan 5 10%
3 Pozitivan 2 4%
Total 51 100%
BHT - Prema kome je bio pozitivan pristup
50% 50%
0% 0% 0% 0% 0%
Poltičar ili Obični građani Političar ili Zdravstveni Policija Međunarodna Ostalo politika vlasti politika radnci zajednica opozicije
VIII Prema kome je bio pozitivan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 1 50%
2 Obični građani 1 50%
3 Političar ili politika opozicije 0 0%
4 Zdravstveni radnici 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
7 Ostalo 0 0%
Total 2 100%
BHT - Prema kome je bio negativan pristup
80%
20% 0% 0% 0% 0%
Političar ili Obični građani Političar ili Zdravstveni Policija Međunarodna politika vlasti politika opozicije radnci zajednica
IX Prema kome je bio negativan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 4 80%
2 Obični građani 1 20%
3 Političar ili politika opozicije 0 0%
4 Zdravstveni radnici 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
Total 5 100%
ZAKLJUČAK Izvještavanje BHT-a može se okarakterisati kao sveobuhvatno, u pogledu tematske zastupljenosti proporcionalno izbalansirano, te u interesu javnosti. Novinarski i urednički profesionalan pristup događajima evidentan je kroz produkciju sadržaja koji se baziraju na višestrukim izvorima, nude pluralizam stavova i mišljenja, te adresiraju pitanja i probleme koji se tiču različitih društvenih grupa, uključujući i ranjive kategorije stanovništva. Evidentan je trend kritičkog propitivanja društvenog, ekonomskog i zdravstvenog stanja u zemlji, a naročito propitivanja učinkovitosti institucija sistema u borbi protiv posljedica pandemije, što i jeste jedan od osnovnih zadataka profesionalnih medija. Posebna vrijednost izvještavanja BHT-a je u svestranom i nepristrasnom tematiziranju efekata i učinkovitosti odluka vlasti na svakodnevni život građana, čime ostvaruje zadatke javnog medijskog servisa.
RTRS - Dnevnik 2: Intenzivno praćenje aktivnosti vlasti i javnih institucija
Dnevnik 2 Televizije Republike Srpske tokom tri monitorisane sedmice objavio je 40 sadržaja koji su tretirali teme suzbijanja korona virusa i saniranja nastale krize. Dominantna tematika je bila Političke aktivnosti na suzbijanju krize, 33 posto, što je rezultat intenzivnog izvještavanja o aktivnostima Vlade Republike Srpske odnosno njenih resornih ministarstava i komentarisanja nekih zakonskih mjera i preporuka. Fokus je bio i na odlukama Savjeta ministara gdje poziciju predsjedavajućeg obavlja Zoran Tegeltija, koji dolazi iz RS. Takođe, u više navrata su praćene i pojedinačne odluke i nastupi člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika vezano za situaciju oko korona virusa. Većina tih nastupa je potencirala napore i u određenoj mjeri uspjehe vlasti da se izbori za posljedicama pandemije i stabilizuje situacija u Republici Srpskoj. Neki prilozi su potencirali i nacionalno odnosno entitesko domoljublje. Tu je posebno indikativan prilog emitovan 27.8.2020. godine o predstavljanju zaštitnih maski, donaciji Milorada Dodika, za đake prvake u školama RS. Maske na sebi imaju amblem RS. Član predsjedništva Dodik kaže: “Širimo svijest o potrebi zaštite. Tu je i grb Republike Srpske“. Nadopunjuje ga predsjednik Republičke uprave civilne zaštite RS Milan Novitović koji ističe: „Ovakve maske jačaju odgovornost prema Republici Srpskoj.“ Na drugom mjestu je problematika obrazovanja i aktivnosti školstva. Relativno visok procent od 25 posto je rezultat početka školske godine u novim uslovima borbe protiv Covida-19. Objave su bile bazirane na informisanju o mjerama koje su donijeli relevanti organi BiH i dilemama oko njihovog provođenja te reportažnim zapisima iz škola o tome kako teče nastava. U tom smislu posebno je bio karakterističan i po našem mišljenju, vrlo kvaliteno urađen, prilog o početku školske godine u jednoj banjalučkoj osnovnoj školi (1.9.). Voditeljica u pozitivnom tonu najavljuje: „Školsko zvono se oglasilo u cijeloj Republici Srpskoj“. Slijedi priča iz škole gdje govore djeca, učiteljice i učitelji i roditelji. Jedan dječak kaže: „Jest da nisam ljubitelj škole, ali sam se poželio“, zatim drugi komentariše masku koju mora nositi i kaže: „Žulja nos, ali mora se“, a jedna curica kaže: „Vidjeli smo maske na TV-u pa nam ih nije teško nositi“. Jedna od majki kaže: „Daj nam Bože zdravlja, nemam šta više poručiti“, što je svojevrsni zaključak audio-vizuelnih izjava koje smo čuli. Prilog je napravljen kao svojevrsni dokumentarni film pun pozitivne energije, ali ipak na kraju imamo zaključak reportera: „Početak školske godine gdje đaci umjesto osmijeha nose maske na licu“. Zdravstvena problematika je bila zastupljena sa 20 posto. Riječ je o osam objava koje su uglavnom sadržavale objave zdravstvenih radnika o situaciji u bolnicama i naporima zdravstvenih radnika u borbi protiv virusa. To je bilo posebno upečatljivo u prilogu emitovanom 8.9. u kojem se konstatuje „da zdravstveni radnici rade sa nadljudskim naporima, ali da su na izmaku snaga“. Povod za prilog je bila posjeta predstavnika Svjetske zdravstvene organizacije koji su pohvalili rad zdravstvenog sistema BiH. Njihova poruka je bila „da se ne smije izgubiti kontrola nad virusom i da zdravstvo u RS dobro radi“. Od političkih zvaničnika, očekivano, u prilozima najviše je bio prisutan ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić. Informisanje o privrednim aktivnostima vezanim za amortizovanje krize i „liječenje“ ekonomskih posljedica su bile zastupljene sa 18 posto. Upečatljiv je bio Dnevnik od 28.8. kada bilježimo čak četiri objave, dvije sa ekonomskom tematikom i dvije na temu materijalnih poticaja javnih, privatnih i vjerskih donatora. Prvi prilog je prilično konfuzan gdje se u njegovoj najavi konstatuje „da je pandemija prepolovila broj automobila na autoputevima u Republici Srpskoj, ali da nije pao prihod“. U prilogu se navodi da prošlogodišnji prihodi od nešto više od 10 miliona KM su pali za 800 hiljada, iako je prepolovljen broj vozila (?!). Kako je matematički i ekonomski to moguće, nismo najjasnije mogli saznati u prilogu. Zatim slijedi vijest da je Vlada RS pozvala firme koje su u prvih šest mjeseci ove godine povećale plate radnicima da se jave za subvencije (kao neka vrsta nagrade). Do kraja Dnevnika gledamo još priloge o otvaranju molekularne laboratorije u Doboju što je donacija Grada Doboja, Opštine Stanari, Srpske pravoslavne crkve i Termoelektrane Stanari te donaciji beskontaktnih toplomjera u vrijednosti od 50.000 maraka za bolnicu u Zvorniku od strane jednog biznismena iz dijaspore. U rubrici Ostalo zabilježili smo dva priloga. Zanimljiv je bio prilog emitovan 6.9. Riječ je o retrospektivnom prilogu gdje smo imali informativni pregled i osvrt na sve najvažnije događaje od pojave virusa u Republici Srpskoj. Prilog se završava sa informacijom o odlukama o nabavci još nepostojećih vakcina, što je na neki način i prediktivni prijedlog kako bi se ova kriza mogla završiti. Nije bilo objava koje su se ticale aktivnosti NVO sektora i pomoći stranih država.
RTRS - Tematika
33%
25% 20% 18%
5% 0% 0%
Političke Obrazovne Zdravstvena Privredne Ostalo Humanitarne Pomoć stranih aktivnosti na politike i problematika aktivnosti na aktivnosti i država suzbijanju aktivnosti suzbijanju akcije NVO krize školstva krize sektora
I Tematika Frekvencija Postotak
1 Političke aktivnosti na suzbijanju krize 13 33%
2 Obrazovne politike i aktivnosti školstva 10 25%
3 Zdravstvena problematika 8 20%
4 Privredne aktivnosti na suzbijanju krize 7 18% 5 Ostalo 2 5% 6 Humanitarne aktivnosti i akcije NVO sektora 0 0%
7 Pomoć stranih država 0 0%
Total 40 100%
Dominantna TV forma u ovom tematskom monitoringu je bila prilog ili TV izvještaj, 64 posto. Riječ je najviše o terenskim izvještajima novinara sa više izjava, najčešće napravljenih na osnovu dnevnih događaja, mada je u par navrata bilo i nekih retroperspektivnih priča koje su bile bazirane na izjavama iz arhive. Gotovo dvostruko manje je bilo vijesti, 33 posto (uglavnom kratka vijest pokrivena relevantnim snimkom), a potom, samo dva sadržaja - takozvane vijesti sa izjavom, što je smješteno u kategoriju „ostalo“. Nije bilo linkova, telefonskih izvještaja i intervjua.
RTRS - Novinarske forme
63%
33%
5% 0% 0% 0%
TV Vijest Ostalo Telefonski Direktni TV link Intervju prilog/izvještaj izvještaj
II Novinarske forme Frekvencija Postotak
1 TV prilog/izvještaj 25 63%
2 Vijest 13 33%
3 Ostalo 2 5%
4 Telefonski izvještaj 0 0%
5 Direktni TV link 0 0%
6 Intervju 0 0%
Total 40 100%
Svi zabilježeni prilozi su potpisani tako da imamo identičan procent od 63 posto kao i u prošloj varijabli gdje su analizirani TV prilozi. Dakle vidljivo je i transparentno ko je napravio prilog. Kao i u većini ozbiljnih informativnih medija, to rade novinari redakcije. Relativno visok je procenat nepotpisanih objava, 38 posto, no to je rezultat prije svega prenošenja agencijskih vijesti, pa možda i saopštenja za javnost, ali se to očigledno ne navodi. Ili nije navođeno u ovom monitorisanom periodu vezano za ciljanu problematiku.
RTRS - Autorstvo
63%
38%
0% 0% 0% 0%
Novinar Nepotpisano Novinska Saopštenje za Preneseno iz Gost redakcije agencija medije drugih medija komentator
III Autorstvo Frekvencija Postotak
1 Novinar redakcije 25 63%
2 Nepotpisano 15 38%
3 Novinska agencija 0 0%
4 Saopštenje za medije 0 0%
5 Preneseno iz drugih medija 0 0%
6 Gost komentator 0 0%
Total 40 100%
Izvori su uglavnom vladini zvaničnici, predstavnici javnih institucija, školstva, ali i obični građani, posebno u tematskom segmentu školstva odnosno izvođenja nastave. Procentualno najveći broj objava ima jedan i četiri izvora informacija. Razlog visokog procenta sadržaja samo sa jednim izvorom je činjenica da objavljene vijesti imaju samo jedan izvor. Međutim, svi zabilježeni TV prilozi vlastitih novinara su imali više izvora. Relativno velik procenat je i izjava sa tri izvora dok sadržaji sa dva i više od četiri izvora su procentualno zastupljeni sa 15 i 10 posto. RTRS - Izvori
28% 28%
20%
15%
10%
Jedan Četiri Tri Dva Više od četiri
IV Izvori Frekvencija Postotak
1 Jedan 11 28%
2 Četiri 11 28%
3 Tri 8 20%
4 Dva 6 15%
5 Više od četiri 4 10%
Total 40 100%
Vrlo je visok procenat prisustva jedinstvenih izvora odnosno izvora koji ima jedinstvena stajališta o nekom problemu (93 %). Tome svakako doprinosi i činjenica da je postotak objava sa samo jednim izvorom bio solidan, a u takvom slučaju uvijek se radi o jedinstvenom izvoru. Međutim poprilično velika je identičnost stavova i u prilozima sa više izvora. U kontinuitetu smo gledali poredane izjave političkih zvaničnika koji su isticali svoje napore u stabilizaciji krize ili u kombinaciji s drugim predstavnicima javnih institucija koji nisu dovodili u pitanje donesene odluke. No, u tri navrata zabilježili smo i priloge sa izvorima koji iznose suprotstavljena stajališta. Iako ne previše izraženo, to smo mogli vidjeti u prilogu od 4.9. koji je govorio o slučaju raspuštanja jednog odjeljenja u školi gdje je ustanovljena zaraza korona virusom kod jednog učenika te su svi učenici poslani u izolaciju. Gradonačelnik Banja Luke Igor Radojičić iznosi stav da treba procijenjivati svaki ovakav slučaj zasebno i da, kako kaže, nisu uvijek isti konteksti te ne mogu biti ni iste odluke vezane za raspuštanje odjeljenja. Radojičić je inače ovo rekao kao odgovor na sve češće proteste roditelja da zbog jednog zaraženog nije potrebno slati djecu u izolaciju i prekidati školu ako nemaju simptome. Međutim, nakon Radojičića slijedi stav ministrice prosvjete i kulture RS Natalije Trivić koja smatra da je postupljeno po pravilima i da se ona uvijek moraju primjenjivati. U ovom smislu interesantan je i prilog od 10.9. o zahtjevima Sindikata u RS da se najmanja plata poveća za 300 KM. Predstavnici Udruženja poslodavaca su protiv toga jer smatraju da bi ta odluka mogla uništiti brojna manja preduzeća u RS koja su već oslabljena zbog korona krize. Intervjuisani ekonomki ekspert smatra da povećanje plata može imati efekat na krizu jer su veće plate, veća potrošnja što jača ekonomiju. Premijer Republike Srpske Višković pak nema jasan stav već kaže da je ovo pitanje isključivo stvar dogovora dva partnera. Međutim, zanimljivo je da je ovu izjavu novinar priloga najavio kao stav „3. partnera“.
RTRS - Pozicija izvora
93%
8%
Jedinstveni izvori Suprostavljeni izvori
V Pozicija izvora Frekvencija Postotak
1 Jedinstveni izvori 37 93%
2 Suprotstavljeni izvori 3 8%
Total 40 100%
Većina objava u TV Dnevniku RTRS-a, 40 posto, ima pozitivan sadržaj. Riječ je prije svega o sadržajima u kojima se potenciraju uspjesi najčešće na liniji vlast-javno školstvo- zdravstvo gdje se u prvi plan stavljaju pozitivni detalji i izjave koji su na liniji uspješnosti borbe protiv korona virusa i aktuelne krize. Ono što je u socio-psihološkom smislu pozitivno je da u ovim dnevnicima možemo pročitati niz izjava koje pobuđuju optimizam, a što nije karakteristika nekih mainstream medija koji insistiraju na šokantnim i fatalističkim prikazima. Npr, 1.9. premijerka RS Željka Cvijanović kaže: „Kao i sve, prebrodićemo i ovo“. U istoj emisiji učenici, roditelji, nastavnici u nizu izjava povodom početka škole poručuju kako treba poštovati mjere i da se sve zajedničkim radom i naporima može pobijediti. Ili 2.9. ministar zdravlja i socijalne zaštite Šeranić kaže da se definitivno u Republici Srpskoj može govoriti o stabilizaciji stanja i da su brojke zaraženih sve manje. U istoj emisiji i gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić daje izjavu „da je u Bijeljini ostvareno bezbjedno školstvo“, a doktori iz bolnice u Bijeljini navode optimistične stavove u borbi protiv virusa kao i daljeg razvitka bolnice. Na drugom mjestu, 33 posto, su objave sa negativnim sadržajem. Obzirom da je pandemija definitivno izuzetno negativna društvena tematika, očekivano je da će značajan procenat biti negativnih sadržaja jer brojne posljedice nije moguće pozitivno riješiti. Stoga bilježimo niz priloga i vijesti gdje se govori o usporavanju ekonomskog razvoja, neusklađenosti entitetske i državne vlasti u borbi protiv Covida-19 ili teškoćama s kojima se susreću zdravstveni radnici zbog nepridržavanja mjera prevencije. Objava sa neizraženim sadržajima je bilo 28 posto, a riječ je uglavnom o sadržajima gdje nije bilo dominantnih pozitivnih ili negativnih elemenata poput npr. faktografske vijesti o odluci Savjeta ministara BiH da se dozvoli ulazak u BiH svim osobama koje imaju negativan PCR test.
RTRS - Sadržaj teksta/priloga
40%
33% 28%
Pozitivno Negativno Neizraženo
VI Sadržaj teksta/priloga Frekvencija Postotak 1 Pozitivno 16 40%
2 Negativno 13 33%
3 Neizraženo 11 28%
Total 40 100%
Novinarski pristup ili stav je u velikoj mjeri neizražen, 85 posto. Formalno gledajući, to je vrlo visok procenat tzv. medijske nepristranosti, makar u ovom slučaju posmatrali samo jedan tematski medijski segment. No većina medija, pa tako i RTRS kroz svoj Dnevnik, odabirom izvora i selekcijom izjava pokazuje stav prema određenim pitanjima i događajima. U ranijim varijablama opisali smo kako se potenciraju izjave entitetskih i lokalnih zvaničnika iz vlasti i iznošenje njihovog optimizma te naglašavanje napora u savladavanju krize. To je taj indirektni uticaj metodom odabira na javno mnijenje. No, kada ovu varijablu posmatramo komparativno sa pozicijom izvora, pokazuje se da preko 90 posto dominiraju izvori sa jedinstvenim stajalištima. Čak i kada imamo suprotstavljene izvore, to nisu izvori iz drugih političkih opcija nego, kako smo već opisali, predstavnici vlasti iz iste političke opcije kao npr. gradonačelnik Banja Luke Radojičić i ministrica prosvjete Trivić koji imaju različita gledišta oko nekih postupaka u vezi Covida-19 u obrazovanju. Međutim, kada je u pitanju otvoreni novinarski komentar ili ekstremni oblik selekcije informacija, to je bilo rijetko. Pozitivan novinarski uklon je u četiri objave, ili 10 posto, bio izražen prema političarima ili politici vlasti dok je negativan uklon zabilježen dva puta (5 %) što je stavljeno u kategoriju „ostalo“. 12.9. negativni novinarski stav je usmjeren prema bošnjačkoj komponenti vlasti, tzv. političkom Sarajevu kako često RTRS naziva bošnjačku i probosansku liniju političkih stranaka. Priča govori o „Malom Šengenu“. Niz izjava vladinih i državnih srpskih zvaničnika i eksperata ističu prednosti ovog ponuđenog sporazuma i nadu da bi on mogao pomoći prevazilaženju i ekonomske i političke krize u BiH. Novinarka prilog zaključuje komentarom: „Srpska je Malom Šengenu rekla DA. A mogu li se iz Sarajeva čuti argumenti jači od navedenih benefita, saznaćemo uskoro.“ Negativan uklon, i to prema dijelu pravosudnog sistema u BiH, uočavamo u prilogu koji govori o slučaju Bradina koji je zbog korona krize odložen. Suđenje za zločine nad srpskim civilima u tom selu pored Konjica je poslije dugog niza godina počelo u maju prošle godine, a onda je na proljeće zbog pandemije prekinuto. Novinarka potencira proceduralnu odredbu da ako dođe do prekida procesa od mjesec dana, postupak se mora voditi od početka. Jedan od sagovornika, advokat Vlado Adamović, potvrđuje da je ovo loše rješenje „jer pamćenje svjedoka blijedi“ te svako odgađanje postupka za žrtve može biti loše. Iako je tema izuzetno značajna i primjenjiva na većinu sudskih postupaka raznih nivoa, fokus priloga je na srpskim žrvama i još jednom usmjerenju koliko državni nivo sudstva navodno radi protiv srpskih žrtava (interesa).
RTRS - Novinarski pristup
85%
5% 10%
Neizražen Pozitivan Negativan
VII Novinarski pristup Frekvencija Postotak
1 Neizražen 34 85% 2 Pozitivan 4 10% 3 Negativan 2 5%
Total 40 100%
RTRS - Prema kome je bio pozitivan pristup
10%
3% 3% 0% 0% 0% 0%
Poltičar ili Obični građani Zdravstveni Političar ili Policija Međunarodna Ostalo politika vlasti radnci politika zajednica opozicije
VIII Prema kome je bio pozitivan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 4 10%
2 Obični građani 1 3%
3 Zdravstveni radnici 1 3%
4 Političar ili politika opozicije 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
7 Ostalo 0 0%
Total 6 15%
RTRS - Prema kome je bio negativan pristup
100%
0% 0% 0% 0% 0% 0%
Poltičar ili Političar ili Obični građani Zdravstveni Policija Međunarodna Ostalo politika vlasti politika radnci zajednica opozicije
IX Prema kome je bio negativan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 0 0%
2 Političar ili politika opozicije 0 0%
3 Obični građani 0 0%
4 Zdravstveni radnici 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
7 Ostalo 2 100%
Total 2 0%
Kratki osvrt Dnevnik 2 Televizije Republike Srpske tokom tri monitorisane sedmice objavio je 40 sadržaja koji su tretirali teme suzbijanja Covida-19 i saniranje nastale krize. To je 1,9 po emisiji što nije mnogo obzirom da korona kriza i njene posljedice svakodnevno insistiraju na rješavanju problema i povod su za intenzivno medijsko izvještavanje. Dominantna tematika je bila Političke aktivnosti na suzbijanju krize, što je rezultat intenzivnog izvještavanja o aktivnostima Vlade Republike Srpske odnosno njenih resornih ministarstava i komentarisanja nekih zakonskih mjera i preporuka kao i odluka Savjeta ministara gdje poziciju predsjedavajućeg obavlja Zoran Tegeltija, koji dolazi iz RS. Takođe, u više navrata su praćene i pojedinačne odluke i nastupi člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Većina tih nastupa je potencirala napore i u određenoj mjeri uspjehe vlasti da se izbori s posljedicama pandemije i stabilizuje situacija u Republici Srpskoj. To je rezultovalo da RTRS, u odnosu na druga dva javna RTV servisa, ima nešto veći procenat objava sa pozitivnim sadržajem. Na drugom mjestu je problematika obrazovanja i aktivnosti školstva. Relativno visok procenat od 25 posto je rezultat početka školske godine u novim uslovima borbe protiv Covida-19. Dominantna novinarska forma su TV prilozi (izvještaji) koji su uglavnom pravljeni na terenu i sadrže veliki broj izjava. Međutim poprilično je velika identičnost stavova koje u njima čujemo. U kontinuitetu smo gledali poredane izjave političkih zvaničnika koji su isticali svoje napore u stabilizaciji krize ili u kombinaciji sa drugim predstavnicima javnih institucija koji nisu dovodili u pitanje donesene odluke. Iako 85 posto zabilježenih sadržaja ima neutralan novinarski stav, dakle bez novinarskih komentara koji navode na neku stranu, selekcija informacija i govornika u njima pokazuje podršku vlastima jer nismo mogli vidjeti stavove koji, bilo od opozicionih političara ili građana, dovode u sumnju neke postupke.
FTV, Dnevnik 2: Od faktografskih informacija do priloga sa snažnom kritikom
U Dnevniku Federalne televizije dominirala je problematika Obrazovne politike i aktivnosti školstva, s 31 posto, što je bilo i za očekivati obzirom da se period monitoringa odvijao u vrijeme priprema i početka nastave u predškolskom te osnovnom i srednjoškolskom ciklusu. Sadržaji su gotovo isključivo bili fokusirani na prevazilaženje epidemiološkog problema i traženje i razjašnjavanje modaliteta izvođenja nastave usljed višemjesečne pandemijske krize. Bilo je i sadržaja koji su skretali pažnju na izuzetno težak položaj djece sa teškoćama u razvoju u izmijenjenim uslovima održavanja nastave. Tako 24.8. gledamo prilog u kojem roditelji skreću pažnju da Smjernice koje je izdalo Ministarstvo obrazovanja KS nije dobro rješenje za ovu djecu. „Kod nas je u odjeljenu samo šestero djece. To je moglo i uživo da se izvodi. Online nastava za ovu djecu nije primjenjiva“, kaže predsjednik Vijeća roditelja doma „Mjedenica“ potencirajući da djeca sa teškoćama u sistemu obrazovanja upravo trebaju ljudski kontakt. U gotovo svakodnevnoj zastupljenosti ove teme gledaoci su mogli da zaključe da nema jedinstvenog stava kod vlasti, javnih institucija, djelatnika u školama, ali i roditelja kako izvoditi nastavu. U nizu izjava vidljivo je da se smatra da je izravni kontakt i boravak u učionicama najbolji način edukacije, ali da većina, barem kada je vlast u pitanju, smatra da kombinovana nastava, a u nekim slučajevima i isključivo online nastava, je nešto što se mora primijeniti. Bilo je i dilema oko samih rješenja, ali i legislativnog načina njihovog utemeljena, što je razumljivo jer je obrazovanje podijeljeno po kantonima. Tako se direktor Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona Nikola Čiča protivi izmjenama zakona i smatra da se preporukama ili drugim smjernicama mora riješiti izvođenje nastave. „Ako izmijenimo zakone, teško se vratiti na početne pozicije”, kaže. U dva navrata Dnevnik Federalne televizije je imao i priloge iz Republike Srpske o početku školske godine. Posebno informativan je bio prilog od 13.9. koji je oslikao činjenicu da se roditelji ne plaše poslati djecu u školu i da se zalažu za tradicionalnu nastavu. Osim roditelja, gledamo i izjave direktora škola, direktora Zavoda za javno zdravstvo te ministarke Trivić i ministra Šeranića. Federalna televizija je u monitorisanom periodu uglavnom kroz vlastite priloge i u manjoj mjeri agencijske vijesti pokrila početak i izvođenje nastave u svim kantonima. Oslikano je kako mjere prihvataju i nastavnici i učenici. 10.9. jedna učiteljica kaže: „Djeca poštuju mjere bolje nego odrasli“, što bi trebao biti i neki pozitivni zaključak, pa i nada da je ovo sve izvodljivo. Na drugom mjestu su Političke aktivnosti na suzbijanju krize, sa 24 posto prisutnosti u monitorisanoj problematici. Pored niza hladnih, često i protokolarnih priloga i vijesti gdje različiti organi vlasti raspravljaju o krizi, njenom rješavanju i potencijalnim odlukama (stvarnih odluka je bilo mnogo manje), zabilježili smo i priloge koji su sadržavali snažnu novinarsku kritiku prema vlastima, političkim partijama odnosno njihovom činjenju ili nečinjenju. To ćemo obrazložiti u dijelu o novinarskim uklonima u kasnijem dijelu teksta. U okviru ove tematske oblasti bilježimo i intervju sa premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem koji je gostovao uživo u studiju. Iako je razgovor sa njim zauzeo više od trećine minutaže dnevnika, što nije međunarodna karakteristika dnevnih informativnih emisija javnih servisa, to je praksa koju koristi Federalna televizija već godinama. Novalić, očekivano, hvali rad Vlade Federacije BiH ističući da su činili i čine velike stvari za otklanjanje posljedica Covida-19. Premijer navodi da je jedna od najvažnijih odluka kupovina 800.000 vakcina za građane Federacije. Kaže da će dakako prije toga vakcine biti u međunarodnim okvirima certificirane i da bi njihova primjena u BiH odnosno FBiH trebala da bude put završetka krize. „Imamo želju i obavezu da riješimo pandemiju, pa makar morali i više sredstava izdvojiti“, kaže Novalić. Premijer ističe da srećom nije bilo propasti firmi koliko se prognoziralo i da je najveći pad zabilježen u oblasti turizma, ugostiteljstva i usluga aerodroma. Kaže da će vlada pomoći, ali i da se „moraju banke ohrabriti da daju sredstva i realnom sektoru“. U nizu pohvalnih podataka na račun rada vlade Novalić ističe podatak da su od 16. marta 17.193 osobe ostale bez posla. Ali kao pohvalno ističe da je do 5. maja čak 27.000 ljudi ostalo bez posla, ali da je do današnjeg dana 10.000 novozaposlenih ili onih koji su povratili izgubljeni posao i da je to nešto što značajno poravlja ekonomsku sliku. Voditeljica dnevnika koja je vodila intervju je bila prilično neutralna na brojne samopohvale i podatke, ali je dva ili tri puta na Novalićev optimizan ipak reagovala potpitanjima, što je premijera ipak navodilo da da konkretnija objašnjena. Zdravstvena problematika je bila zastupljena 20 posto. Forme i uglovi izvještavanja su bili raznoliki (o novinariskim stavovima ćemo u posebnom dijelu), a sadržina se kretala od priloga koji su potencirali, kako je isticano, nadljudske napore zdravstvenog osoblja u borbi protiv Covida-19, preko vladinih odluka za kupovinu još nepostojećih vakcina, do informacije da je u Tuzli jedna osoba reinficirana virusom (12.9.). Privredne aktivnosti na suzbijanju krize su bile zastupljene 16 posto. Iako su procentualno tek na četvrtom mjestu tematskih oblasti, informacije o privrednim aktivnostima su bile nešto sadržajnije tako da je utisak prisutnosti ove problematike djelovao da ima visok intenzitet. Već spomenuti intervju sa premijerom Novalićem se u najvećoj mjeri odnosio na ekonomska pitanja. 31.8. bilježimo prilog iz Tuzle o otpuštanju 300 radnika tvornice obuće Intral BiH. Radnici izražavaju želju da rade, ali uprava tvrdi da zbog gubitka tržišta u inostranstvu zbog korona krize je prinuđena na ove poteze. Izražava se nada, što je rečeno i radnicima, čim se situacija popravi da će biti vraćeni na posao. U ovom tematskom smislu posebno je značajan dnevnik 13.9. koji je imao u nizu čak tri priloga o privrednim uspjesima, ali i problemima. Počelo je izuzetno pozitivno, sa pričom iz forme GIKIL iz Lukavca koja i pored korona krize zapošljava nove radnike. Govore novozaposleni radnici, direktori koji izražavaju optimizam za svoje poslovanje, ali i ističu nedaće sa kojima se susreću. Slijedi prilog iz Mostara o viškovima kod vinara u Hercegovini koji su stvoreni zbog pandemije i smanjenog otkupa vina. Jedan od vinara kaže da nemaju gdje skladištiti nova vina jer stare zalihe nisu prodane. Ističe da država nije pomogla. Potom Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac govori da je apsolutni interes zaštititi domaću proizvodnju te da će biti zabranjen uvoz grožđa na 90 dana, što će biti pomoć za 93 vinarska obrta i kompanije u BiH. Potom, uredništvo dnevnika čini jednu neuobičajenu stvar, barem u ovom monitorisanom periodu. Novinar, vjerovatno specijalizovan za ekonomska pitanja, u razgovoru sa voditeljicom ispred elektronskog panoa nudi informacije (uglavnom postotke i cifre koji se tiču gubitaka) i u određenoj mjeri objašnjava ekonomske probleme i trendove u svijetu i BiH nastale usljed pandemije. Kategorija ostalo je nosila 10 posto sadržaja. Tu je bilo riječi o nekih naporima za borbu protiv korupcije, istragama i sankcionisanju, ali posebno zanimljiv je bio agencijski prilog iz Zagreba (5.9.). gdje se odigrao veliki protest protiv mjera nametnutih zbog pandemije na kojem je bilo par hiljada ljudi. U nizu napisa i izjava moglo se čuti: „Došla sam da podržim slobodu, jedino to je važno“, “Dosta je ove laži. Niko ne umire, bolnice su prazne“, „Korona ne postoji, to je jedan blagi virus“, „Uzeli ste nam sva prava, ovo je svjetska zavjera moćnika“... Naravno, prilog je sadržavao i reakcije zdravstvenih organa i vlasti koji su ovo osudili.
FTV - Tematika
31%
24% 20% 16%
10% 0% 0%
Obrazovne Političke Zdravstvena Privredne Ostalo Humanitarne Pomoć politike i aktivnosti na problematika aktivnosti na aktivnosti i stranih aktivnosti suzbijanju suzbijanju akcije NVO država školstva krize krize sektora
I Tematika Frekvencija Postotak
1 Obrazovne politike i aktivnosti školstva 16 31%
2 Političke aktivnosti na suzbijanju krize 12 24% 3 Zdravstvena problematika 10 20%
4 Privredne aktivnosti na suzbijanju krize 8 16%
5 Ostalo 5 10%
Humanitarne aktivnosti i akcije NVO 6 sektora 0 0%
7 Pomoć stranih država 0 0%
Total 51 100%
Dominantna novinarska forma kojom se pokrivala monitorisana problematika je bila TV izvještaj ili, u novinarskom slengu rečeno, TV prilog, i to u 75 posto. Riječ je uglavnom o terenskim izvještajima i pričama novinara redakcije sa više izjava koji kombinacijom off-a i audivizuelnih nastupa i video pokrivalaca u punom multimedijalnom obliku približavaju gledaocu događaj. Na drugom mjestu su vijesti, 18 posto. Većina vijesti je bila pokrivena relevantnim snimcima. Vrlo su kratke i često su rezultat prilagođenih vijesti novinskih agencija. Zabilježili smo dva intervjua, od kojih je reprezentativan već opisani sa premijerom Federacije BiH Novalićem. Voditeljica je postavljala relevantna i kratka pitanja, relativno neutralno bez namjere da se konfrontira s visokim gostom. Telefonskih izvještaja i TV linkova nije bilo, mada se oni često na ovoj TV koriste, ali očigledno nisu bili zastupljeni u dijapazonu ove problematike. U dva slučaja smo imali i forme takozvane vijesti sa izjavom. Voditeljica iz studija ponudi informaciju, a onda uslijedi montirana izjava. Ova forma je stavljana pod ostalo.
FTV - Novinarske forme
75%
18% 4% 4% 0% 0%
TV Vijest Intervju Ostalo Telefonski Direktni TV link prilog/izvještaj izvještaj
!! Novinarske forme Frekvencija Postotak
1 TV prilog/izvještaj 38 75% 2 Vijest 9 18%
3 Intervju 2 4%
4 Ostalo 2 4%
5 Telefonski izvještaj 0 0%
6 Direktni TV link 0 0%
Total 51 100%
U 75 posto slučajeva autor sadržaja je novinar redakcije. To je isti procent koji je u prethodnoj varijabli važio za TV priloge. S razlogom, jer TV prilozi su potpisani dok sve druge forme nisu, tako da je to ta direktna veza. Nepotpisanih smo imali 24 posto sadržaja i tu je riječ prije svega o agencijskim vijestima i kategoriji ostalo. Zabilježili smo i jedno saopštenje za medije koje je navedeno kao izvor.
FTV - Autorstvo
75%
24% 2% 0% 0% 0%
Novinar Nepotpisano Saopštenje za Novinska Preneseno iz Gost redakcije medije agencija drugih medija komentator
III Autorstvo Frekvencija Postotak
1 Novinar redakcije 38 75%
2 Nepotpisano 12 24%
3 Saopštenje za medije 1 2%
4 Novinska agencija 0 0%
5 Preneseno iz drugih medija 0 0%
6 Gost komentator 0 0%
Total 51 100%
78 posto objava je imalo više od jednog izvora informacija. Najveći broj je bio sa tri izvora, 33 posto, a potom sa dva, 22 posto, koliko je bilo objava i s jednim izvorom. Četiri izvora je imalo šest sadržaja, a pokazatelj informativnog aktiviteta ovih dnevnika je činjenica da je u 16 posto slučajeva bilo objava s više od četiri izvora. Izvori informacija su u najvećom broju slučajeva ljudi, kako predstavnici vlasti i javnih institucija, tako i obični građani (učenici, roditelji, pacijenti i privrednici).
FTV - Izvori
33%
22% 22% 18%
6%
Tri Jedan Dva Više od četiri Četiri
IV Izvori Frekvencija Postotak
1 Tri 17 33%
2 Jedan 11 22%
3 Dva 11 22%
4 Više od četiri 9 18%
5 Četiri 3 6%
Total 51 100%
75 posto izvora imaju jedinstvena stajališta, a 25 posto suprotstavljena. U agencijskim vijestima su zastupljeni isključivo jedinstveni stavovi, prije svega zbog činjenice da imaju jedan izvor. Vlastito producirani TV prilozi, iako često s više jedinstvenih stavova, imali su i suprotstavljene izvore. Uglavnom je to situacija gdje jedna politička opcija ima svoje gledište na krizu u odnosu na drugu ili gdje roditelji i privrednici drugačije gledaju na sistem izvođenja nastave ili privredne poticaje. U već spomenutom prilogu o vinarskim viškovima ministar Košarac kaže da Savjet minstara već pomaže i da će pomoći kroz svoje odluke, dok predstavnik jedne kompanije kaže da to nisu osjetili i da nije siguran i da će osjetiti. Ili o prilogu o (ne)činjenju državne vlasti na saniranju posljedica ekonomske krize (6.9.) imamo stavove eksperata i građana koji kritikuju državnu vlast, ali i izjavu predjednika Vijeća ministara Tegeltije koji objašnjava da će novo zaduženje kod MMF-a pomoći u prevladavanju posljedica krize.
FTV - Pozicija izvora
75%
25%
Jedinstveni izvori Suprostavljeni izvori
V Pozicija izvora Frekvencija Postotak
1 Jedinstveni izvori 38 75%
2 Suprotstavljeni izvori 13 25%
Total 51 100%
Dominiraju objave sa negativnim sadržajem, 65 posto. Posljedice korona krize i njena pojavnost je svakako negativan sadržaj, ali stiče se utisak da je uredništvo dnevnika u većoj mjeri okrenuto posljedicama, a ne pričama koje saniraju posljedice. Priča sa pozitivnim sadržajem je bilo 22 posto poput već spomenute priče iz Lukavca o preduzeću koje i u ovoj krizi daje šansu novim radnicima ili intervju sa premijerom Novalićem koji potencira, kako kaže, dobre poteze vlade i iznosi podatke o smanjenju nezaposlenosti i održanju privrede. Povremeno je bilo i pozitivnih priča o početku školske godine gdje je provejavao optimizam i nastavnika i roditelja u savladavanju ovog izazova. FTV - Sadržaj teksta/priloga
65%
22% 14%
Negativno Pozitivno Neizraženo
VI Sadržaj teksta/priloga Frekvencija Postotak
1 Negativno 33 65%
2 Pozitivno 11 22%
3 Neizraženo 7 14%
Total 51 100%
U 86 posto slučajeva novinarski stav (uklon) je neizražen. To je inače konstanta u informativnim sadržajima jer je novinarski postulat da se u tzv. faktografskim formama, u šta spadaju djelimično i izvještaji, bude neutralan. Naravno, Federalna televizija izborom tema i sagovornika posredno utiče na javno mnijenje, ali smo se u kategorizaciji u ovoj varijabli ipak držali principa da je neutralno ono što kroz off novinara ili baš pristran i identičan niz predočenih stavova nije usmjerilo prilog na jednu stranu. Negativan novinarski stav je bio prisutan u šest objava, a pozitivan samo u jednoj. I to pokazuje da novinari (uredništvo) ovog medija više preferiraju kritikovanje nego afirmaciju. Prilog koji je imao i negativan i pozitivan uklon je priča o tome kako izgleda radni dan u Covid bolnici u Travniku (11.9.). Negativno je prilog usmjeren protiv onih koji minimiziraju posljedice epidemije, pa čak i negiraju postojanje virusa dok je pozitivno usmjeren prema zdravstvenim radnicima i njihovoj požrtvovanosti. Na početku gledamo kako se medicinski radnici oblače u skafandere, ističe se kako su premoreni, ali da daju sve od sebe da pomognu građanima. Željka Matković, glavna medicinska sestra kaže da su najčešći klasteri sa svadbi, krizmi, krštenja… „Čak su dolazili neki sa korida, što je jako čudno da se takve manifestacije uopšte održavaju“, kaže sestra. Novinarka u prilogu navodi da ignorisanje naredbi sa sobom nosi stravične posljedice. Potom Mediha Nesim, šefica laboratorije, govori: „Svakodnevno vidimo pacijente koji se bore za zrak, koji se pate, a onda neko kaže ne postoji korona.“ 8.9 bilježimo zanimljiv prilog o praksi da ljekari i pored pandemije i strašnih problema s kadrovima u zdravstvu, i dalje masovno odlaze na izborne liste i u politiku. Voditeljica najavljuje prilog: „Politika je isplativija od medicine. Možda po zdravlje, isto kao po mišljenje, krenemo u stranačke centrale.“ Potom se u prilogu govori o slučajevima iz Tuzle, Bihaća, Jajca i Donjeg Vakufa gdje su ljekari na stranačkim listama za lokalne izbore kako kod pozicionih tako i opozicionih stranaka. Građani u prilogu se protive ovome i smatraju da će to narušiti zdravstveni sistem dok stranački aktivisti to podržavaju i ne vide ništa sporno. Na kraju reporterka zaključuje: „Od zdravlja važnija je vlast.“ 6.9. kritika je usmjerena na Savjet ministara, prije svega na predsjedavajućeg Zorana Tegeltiju. U najavi slušamo: “Zbog pandemije korona virusa brojni privredni sektori se susreću sa problemima. Entitetske vlade su reagovale dok je državna vlast potpuno zakazala.“ Slijedi priča o tome šta planira Savjet ministara, a jedino što se potencira je planirano zaduženje kod MMF-a, za šta novinarka kaže: „Bolju ideju nisu imali.“ Imamo izjavu Tegeltije, potom građana i eksperata koji se tome protive. Reporterka prilog zaključuje: „U prvih pet mjeseci ove godine BiH je zabilježila pad obima industrijske proizvodenje za 9 posto u odnosu na isti period prošle godine. Statistički podaci će biti još gori ukoliko se uspavano i tromo Vijeće ministara ne probudi i konkretnije ne uhvati u koštac s problemima. Dosadašnje iskustvo ne ulijeva optimizam.“
FTV - Novinarski pristup
86%
12% 2%
Neizražen Negativan Pozitivan
VII Novinarski pristup Frekvencija Postotak
1 Neizražen 44 86%
2 Negativan 6 12%
3 Pozitivan 1 2%
Total 51 100%
FTV - Prema kome je bio pozitivan pristup
100%
0% 0% 0% 0% 0% 0%
Zdravstveni Političar ili Političar ili Obični građani Policija Međunarodna Ostalo radnci politika vlasti politika zajednica opozicije
VIII Prema kome je bio pozitivan pristup Frekvencija Postotak
1 Zdravstveni radnici 1 100%
2 Političar ili politika vlasti 0 0%
3 Političar ili politika opozicije 0 0%
4 Obični građani 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
7 Ostalo 0 0%
Total 1 100%
FTV - Prema kome je bio negativan pristup
75%
13% 13% 0% 0% 0%
Poltičar ili politika Političar ili Zdravstveni Obični građani Policija Međunarodna vlasti politika opozicije radnci zajednica
IX Prema kome je bio negativan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 6 75%
2 Političar ili politika opozicije 1 13%
3 Zdravstveni radnici 1 13%
4 Obični građani 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
Total 8 100%
Kratki osvrt U Dnevniku Federalne televizije dominirala je problematika Obrazovne politike i aktivnosti školstva, što je bilo i za očekivati obzirom da se period monitoringa odvijao u vrijeme priprema i početka nastave u predškolskom te osnovnom i srednjoškolskom ciklusu. Sadržaji su gotovo isključivo bili fokusirani na prevazilaženje epidemiološkog problema i traženje i razjašnjavanje modaliteta izvođenja nastave usljed višemjesečne pandemijske krize. Najčešća novinarska forma je terenski TV prilog koji je sadržao niz audivizuelnih izjava, dakle više izvora. Forma vijesti je bila zastupljena s gotovo 20 posto i riječ je o sadržajima samo sa jednim izvorom. Negativan novinarski stav je bio prisutan u šest objava, a pozitivan samo u jednoj. I to pokazuje da novinari (uredništvo) ovog medija više preferiraju kritikovanje nego afirmaciju. Kritike su bile usmjerene najčešće na političke predstavnike, i to i iz vlasti i opozicije u Federaciji u BiH. Kada je u pitanju državni nivo, manje ili više direktno, „žaoka“ je bila usmjerena prema srpskim predstavnicima vlasti, uglavnom zbog minimiziranja nadležnosti Bosne i Hercegovine.
TV N1, Dnevnik: Angažiran pristup, mnogobrojnost izvora sa različitim stajalištima
Televizija N1 imala je u analiziranom periodu, u svojoj centralnoj informativnoj emisiji Dnevnik, koji emitiraju svaki dan u 19.00 sati, ukupno 61 sadržaj koji je govorio o društvu i izazovima pod korona krizom s akcentom na oporavak. Kada je riječ o tematici, najveći broj priloga u Dnevniku bio je posvećen zdravstvenoj problematici. Imali su 20 takvih priča ili 33 % od ukupno emitiranih. U stopu je to pratilo izvještavanje o aktivnostima školstva, imali su 18 priča o obrazovnoj politici ili 30 %, što je i očekivano s obzirom da je u analiziranom periodu počela školska godina. Političkim aktivnostima na suzbijanju krize posvetili su 14 sadržaja ili 23%. Ranije je ova kuća mnogo pažnje posvećivala ekonomiji, radu privrede pod pandemijom, a u analiziranom periodu imali su svega pet priča o privrednim aktivnostima na suzbijanju krize (8%), iako nas sa svih strana upozoravaju da nam je ekonomija u ozbiljnoj krizi i da nas očekuje izuzetno teška zima. Međutim, u ovom su se segmentu određene priče izdvojile kvalitetom, pa nakon tri sedmice rada ostaje upamćen prilog (8.9.) da su kladionice dobile više podsticaja nego ozbiljni privredni subjekti u HNK ili vrtići, a da istovremeno pojedine kladionice Poreskoj upravi, „zaključno sa junom mjesecom, duguju milionske iznose”, zaključuje novinar. U Dnevniku N1 u analiziranom periodu su najmanje govorili o humanitarnim aktivnostima (3% sadržaja), a nikako o pomoći stranih država (0%).
N1 - Tematika
33% 30%
23%
8% 3% 3% 0%
Zdravstvena Obrazovne Političke Privredne Humanitarne Ostalo Pomoć problematika politike i aktivnosti na aktivnosti na aktivnosti i stranih država aktivnosti suzbijanju suzbijanju akcije NVO školstva krize krize sektora
I Tematika Frekvencija Postotak
1 Zdravstvena problematika 20 33%
2 Obrazovne politike i aktivnosti školstva 18 30%
3 Političke aktivnosti na suzbijanju krize 14 23%
4 Privredne aktivnosti na suzbijanju krize 5 8%
5 Humanitarne aktivnosti i akcije NVO sektora 2 3%
6 Ostalo 2 3%
7 Pomoć stranih država 0 0%
Total 61 100%
Novinarske forme koje su zastupljene su dnevnički prilozi. Emitirali su čak 48 priloga, a u dva navrata su govoreći o korona krizi imali javljanje uživo njihovog reportera uz povezan prilog ili uz izjave sa terena. Globalna ocjena je da N1 pretežno daje brojke, podatke o zaraženim Covidom-19 u off-u voditelja, najavnom dijelu priloga, a nastoje da kroz priloge daju nove priče, priloge koji ukazuju na određene negativne primjere i tragaju za rješenjima, insistiraju da im vlast ili bilo ko drugi odgovoran za određenu tematiku ponudi odgovor i kaže imaju li šta u planu činiti. Tako su primjera radi drugi mediji prenijeli samo vijest o naglom porastu broja oboljelih u HNK i ZHK gdje su svadbe uzroci povećanja broja oboljelih dok N1 to pretvara u dobro tematiziranu priču (26.8.2020). Daju izjave epidemiologa iz ZHK koji vijest o svadbarskim slavljima kao najčešćim žarištima potvrđuju i dodaju da je drugi uzrok povećanja broja oboljelih povratak s ljetovanja, donose nove podatke o pojavi ponovljene zaraze korona virusom i izjave virusologa, genetičara, direktora bolnica, a pri tome vode računa da imaju informacije iz različitih dijelova države (Kanton Sarajevo, ZDK, ZHK, HNK).
N1 - Novinarske forme
79%
16% 3% 2% 0% 0%
TV Vijest Direktni TV link Ostalo Telefonski Intervju prilog/izvještaj izvještaj
!! Novinarske forme Frekvencija Postotak
1 TV prilog/izvještaj 48 79%
2 Vijest 10 16%
3 Direktni TV link 2 3%
4 Ostalo 1 2%
5 Telefonski izvještaj 0 0%
6 Intervju 0 0%
Total 61 100%
Većina objava u Dnevnicima N1 ima autorski potpis. Od ukupno objavljenog o korona krizi, 56 sadržaja su izradili novinari njihove redakcije, što čini 92 % sadržaja od ukupne mase. Samo u pet navrata su imali vijest agencija ili saopštenje neke institucije koje takvim jasno i ističu. Kada je riječ o izvorima, to je jedna od najboljih strana N1 televizije. Odlika je njihovih dnevničkih priloga velikobrojnost izvora. Čak polovina emitiranih priloga, njih 24 ili 39% objavljenog, ima više od četiri izvora. Slijede prilozi sa 4 izvora, njih 13 ili 21 %. Po jedan izvor imali su kada objavljuju vijest agencije, koja uistinu vijest i jeste (npr. sutra počinje škola i u HNK), ili saopštenje za medije (npr. sutra će biti otvorena granica za sve strance, što je saopšteno iz Vijeća ministara BiH). U jednom prilogu 24. augusta imali su čak osam izjava plus stand-up reportera. Prilog jeste trajao 3 minute, ali se zbog velikog broja izjava i obuhvaćenosti temom različitih područja države, nema osjećaj da traje dugo. Priča je govorila o predstojećoj školskoj godini, tragajući za odgovorom na pitanje - da li su vlasti pripremile dobro tlo za početak nove školske godine i kako to cijene prosvjetari. Novinar je nastojao da iz više izvora provjeri da li sindikati obrazovanja smatraju da je vlast dobro odgovorila na izazove, šta kažu predstavnici kriznih štabova, šta ministri obrazovanja, šta Instituti za javno zdravlje. N1 - Izvori
39%
21% 20%
11% 8%
Više od četiri Četiri Tri Dva Jedan
IV Izvori Frekvencija Postotak
1 Više od četiri 24 39%
2 Četiri 13 21%
3 Tri 12 20%
4 Dva 7 11%
5 Jedan 5 8%
Total 61 100%
Glede pozicije izvora, vidna je dosljednost uređivačke politike koja u svakom Dnevniku insistira na provjeri informacija jednog izvora, ispitivanju druge, treće strane. Tako analizom utvrđujemo da jedinstvene izvore imaju tamo gdje daju agencijsku vijest ili saopštenje za medije stigle sa adrese zvaničnih institucija, a u svih objavljenih 48 priloga novinara njihove redakcije imaju suprotstavljene izvore, što je 79 % objavljenog sadržaja. Primjera radi, govore o početku školske godine pod korona krizom kroz prilog iz Mostara i pri tom imaju izjave iz Zavoda za javno zdravstvo HNK, roditelje, nastavnike (09.09) a u narednim danima uvode i vaspitače u vrtićima, te predstavnike Udruženja roditelja, jer se s početkom školske godine javio i problem u vrtićima - koliko djece primiti i ko da o tome odluči (04.09.). Ili, imaju TV link iz Krajine (24.8.) govore o broju zaraženih u migrantskim kampovima i mogućem formiranju izolatorija za migrante. Reporterka daje kroz izjave stavove ministra zdravlja, samih migranata i drugih, a ukoliko kroz izjavu nema neke od potrebnih strana priče, onda njihov stav daje citirajući ih. N1 - Pozicija izvora
79%
21%
Jedinstveni izvori Suprostavljeni izvori
V Pozicija izvora Frekvencija Postotak
1 Jedinstveni izvori 13 21%
2 Suprotstavljeni izvori 48 79%
Total 61 100%
Kroz statistiku za sadržaj teksta vidljivo je da je najviše „ravnih“ priča, izvještajnih. Tako je 29 priloga sa sadržajem koje cijenimo neizraženim, što je 48 % od ukupno objavljenog. Međutim, priloga s negativnim sadržajem je 38 % ili 23 objave, što kazuje da ova kuća ne bježi od negativnih vijesti, odnosno od informisanja javnosti o negativnim događajima ili trendovima, ukoliko za to ima razloga. Takve priče bile su vrlo originalne, pa su primjera radi novinari N1 propitivali 27. augusta da li je otpad odložen u Drvaru covid opasan, a 7. septembra da li je usljed pandemije logično davati poticaj iz budžeta HNK za kladionice?!
N1 - Sadržaj teksta/priloga
48%
38%
15%
Neizraženo Negativno Pozitivno
VI Sadržaj teksta/priloga Frekvencija Postotak
1 Neizraženo 29 48%
2 Negativno 23 38%
3 Pozitivno 9 15%
Total 61 100%
Kroz novinarski pristup i statističke pokazatelje o tome vidno je da novinari N1 nastoje da imaju balans u izvještavanju. U najvećem broju priloga nemaju izražen stav. Ostavljaju javnosti da zaključi iz ponuđenog. U analiziranom periodu takvog sadržaja imaju 70 %. U 25 posto sadržaja imali su negativan novinarski stav i smatramo da su ga i argumentovali. Izdvajamo ponovno priču iz Drvara o otpadu i insistiranju da se utvrdi šta je stiglo u BiH iz italijanske Padove. Kritiku su uputili nadležnim organima koji bi to i trebali utvrditi, te vlasnicima firme koja je otpad dopremila u BiH, a čiju su stranu također tražili u priči. Bilježimo i drugačiji primjer. I to samo jedan. Prilog iz kojeg se da naslutiti negativno izražen stav prema trenutno vladajućim u Kantonu Sarajevo. Prilog je emitiran 25. 8. 2020., a riječ je o priči iz Skupštine kantona Sarajevo o krizi sa korona virusom u Kantonu Sarajevo, te radu kantonalnih vlasti, zdravstvenih institucija i kriznog štaba u ovim okolnostima, za koju smatramo da je „naginjala“ opoziciji. Reporterka u prilogu je imala izjave opozicionih zastupnika, kritike izrečene prema vladajućoj strukturi, a nije bilo izjava pozicije. Imala je i izjave kritike zastupnika SBB-a čiji ministri jesu u vlasti, ali smatramo da se morala čuti druga strana, a to je u odnosu na sve govornike bila pozicija predvođena SDA-om ili pak izjava nekog iz vlasti, premijera, ministra ili šefa kriznog štaba. Pozitivan stav imali su novinari u svega 3 priloga ili 5% sadržaja. Vrijedi istaći da je novinarski negativno izražen stav u primjećenih 15 sadržaja bio negativan prema političarima. Smatramo da su to novinari činili argumentovano i s različitim, a suprotstavljenim izvorima u svim prilozima osim u jednom (već spomenuti prilog 25.8.2020.). Negativan stav imali su u jednoj situaciji prema zdravstvenim radnicima kroz prilog iz Hrvatske iz kojeg smo čuli nezadovoljne ljude ljute zbog neuspješne organizacije zdravstvenog sistema u Zagrebu i loše podjele posla među zdravstvenim ustanovama. Građani, pacijenti koji čekaju na pregled, opisali su niz informacija, vidjeli smo i izjave građana koji nude logična rješenja te izjave nositelja funkcija u zdravstvenim institucijama koji se brane. Tako je u konačnici i bio logičan zaključak reporterke koji je bio pozitivan prema građanima, a negativan prema zdravstvenom sistemu ističući njegove mane. Najviše pozitivnog uklona novinari su imali prema običnim građanima, a zabilježena su četiri takva sadržaja. Izdvojićemo prilog o podizanju škole na otvorenom u Kaćunima kod Busovače, gdje su se u poslu organizirali sami građani, nastavnici i djeca (26.08.)
N1 - Novinarski pristup
70%
25%
5%
Neizražen Negativan Pozitivan
VII Novinarski pristup Frekvencija Postotak
1 Neizražen 43 70%
2 Negativan 15 25%
3 Pozitivan 3 5%
Total 61 100%
N1 - Prema kome je bio pozitivan pristup
67%
17% 17% 0% 0% 0% 0%
Obični građani Poltičar ili Političar ili Zdravstveni Policija Međunarodna Ostalo politika vlasti politika radnci zajednica opozicije
VIII Prema kome je bio pozitivan pristup Frekvencija Postotak
1 Obični građani 4 67% 2 Političar ili politika vlasti 1 17%
3 Političar ili politika opozicije 1 17%
4 Zdravstveni radnici 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
7 Ostalo 0 0%
Total 6 100%
N1 - Prema kome je bio negativan pristup
88%
6% 6% 0% 0% 0%
Poltičar ili Zdravstveni Međunarodna Političar ili Obični građani Policija politika vlasti radnci zajednica politika opozicije
IX Prema kome je bio negativan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 15 88%
2 Zdravstveni radnici 1 6%
3 Međunarodna zajednica 1 6%
4 Političar ili politika opozicije 0 0%
5 Obični građani 0 0%
6 Policija 0 0%
Total 17 100%
Kratki osvrt U cjelini, smatramo da je izvještavajući o temama koje smo analizirali u ovom monitoringu, N1 pokazala da podstiče akciju i iziskuje reakciju. Traga za rješenjima. Pitanjima i problematiziranjem određenih tema, insistira i od vlasti da to čine. Kao primjer iznosimo izvrstan prilog o fitness centrima. Njihova priča o zatvaranju fitness centara iz Splita, a po odluci vlasti, bila je priča sa svim stranama uključenim u problem. U prilogu smo vidjeli i čuli izrečene kritike vlasnika centara, precizno ukazivanje na različite aršine, moguće daleko veće izvore zaraze kroz organiziranje vjerskih slavlja, krštenja, krizmi, svadbenih slavlja i slično, izjave predstavnika vlasti koji su se branili od optužbi o nelogičnim odlukama... Priča je drugi dan izazvala reakciju drugih medija odnosno pravdanje vlasti, a potom i ukidanje mjera za fitness centre, ukazujući da su nelogične i nerealno drugačije u odnosu na druge. N1 radi slikom vrlo televizične priloge. Primjera radi njihov reporter (04.09; Kako će izgledati novo normalno u mostarskim školama i vrtićima) kroz priču o načinu ulaska djece u škole na startu školske godine, reda stvari jednostavno i logično, prolazi linijom kojom djeca trebaju proći od ulaska u školu, dezinfekcije ruku, prolaska rutom koja je na podu označena tačkama i tim redom dalje, sve do razreda. Po našoj ocjeni mana je dužina trajanja priča u Dnevniku. Njihova je politika, očito, raditi duže priče kako bi pokrili Dnevnik, pa priče traju najčešće i po 3 minute. Međutim, istina je da u njima donose detaljniji presjek, imaju izjave suprotstavljenih strana i detaljno nastoje izvijestiti o problemu, ponuditi izjave o mogućim rješenjima. Međutim, ekstremno dugim i za TV Dnevnik neprihvatljivim cijenimo prilog emitiran 4. septembra koji pokazuje kako radi Covid ambulanta. Reporterka je uradila prilog od 6 minuta!!! Pritom, on nam ne donosi ništa senzacionalno novo. Najbolja strana N1 TV je nastojanje da se ima što više izvora i priča pokrije sa svih mogućih strana, te obavezno humanizira. Posebno ističemo njihovu spremnost da ne naginju nikome, barem kada je ova tema u pitanju, uz spremnost da kritikuju tamo gdje za to ima razloga i sa argumentima. Nastoje imati inovativnost. Donose mnogo novih priča kroz koje nude primjere za rješenja: priča o školi na otvorenom u Kaćunima koju podižu nastavnici, roditelji i djeca, priča o aktiviranju aplikacije “Stop virusu”, pa čak i problematiziranje upotrebe rakije viljamovke za dezinfekciju u Srbiji s pitanjem struci vrijedi li ili ne... Primjetno je i to da je na početku monitoringa, do 27. avgusta, prosjek objavljenih sadržaja o Covidu-19 bio skoro 5 priča po danu. S vremenom to jenjava, pa smo 13. septembra imali samo jedan sadržaj i to vijest o korona krizi u zemljama regiona, koju je preko kadrova pročitao voditelj Dnevnika i koju je pratilo nekoliko uvezanih izjava.
Web portali
Klix: Faktografske forme sa neizraženim uklonom
Na online mediju Klix objavljeno je ukupno 67 sadržaja koji su tretirali korona krizu i nastojanja za njeno ublažavanje. Klix je imao najviše tema koje su govorile o obrazovanju u uslovima korone, 34 posto. Slijede onda gotovo ravnopravno, 25 i 24 posto, političke aktivnosti na suzbijanju krize i teme vezane za zdravstvenu problematiku. Klix je imao određeni teritorijalni balans pokrivajući problematiku obrazovanja. Zabilježene su vijesti najviše iz Sarajeva, ali i drugih gradova Federacije BiH, pa i iz Republike Srpske. Fokus je bio na tome kakve su smjernice vlasti i kako se škole pripremaju za nastavu u izmijenjenim uslovima.
Jedan od najzanimljivijih i najinformativnijih tekstova za roditelje i učenike je priča objavljena 26. avgusta - „Provjerili smo kako se škole u Sarajevu pripremaju za početak nastave: Po učeniku 4 kvadrata“. Tekst je napravljen reportažno, takozvanim putopisnim stilom, koji ovako počinje: „Posjetili smo OŠ "Malta" i provjerili da li je sve spremno za početak nove školske godine. Na ulazu u OŠ "Malta" dočekalo nas je dezinfekciono gazište, a zatim je uslijedila dezinfekcija ruku, kao i mjerenje temperature.“ Iako u tekstu imamo samo jednog sagovornika, direktora škole Asmira Hasičića, kombinacijom opisa učionica i drugih prostorija te objašnjenjem preporuka nadležnog kantonalnog ministarstva, čitaoci dobijaju jasne informacije. Precizno je objašnjeno kako će se odvijati nastava i zbog čega na takav način. Tome doprinosi i niz fotografija u galeriji koji pokazuju distancu u učionicama i nove higijenske elemente koje do sada nismo mogli da vidimo u školama. Otvorena su i pitanja oko kojih postoje dileme poput djelotvornosti online nastave. Direktor Hasičić tu ima tradicionalan, ali sa sociološke strane realan pristup. Direktor se dotakao i važnosti redovnog obrazovanja i dolaska učenika u škole. Kako je kazao, online proces je uvijek dobra opcija u vanrednim situacijama, ali da se obrazovna karijera ne bi trebala nikada graditi na njemu. Prisjećajući se kako je taj proces tekao prethodnih mjeseci naglasio je da se ni najkvalitetniji online sistem obrazovanja ne može mjeriti s prosječnim redovnim. Možemo zaključiti da u vanrednim situacijama treba više ovakvih jasnih, instruktivnih tekstova čime mediji doprinose boljem snalaženju građana u društvu.
Političke aktivnosti na saniranju krize i njenih posljedica su uglavnom bile prisutne kroz agencijske vijesti ili vijesti i izvještaje Klixovih novinara, najčešće faktografski. Riječ je uglavnom o odlukama vlasti poput odluke Skupštine Kantona Sarajevo o usvajanju 15 zaključaka za poboljšanje zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo; kantonalnim smjernicama za izvođenje nastave ili odluci Savjeta ministara o dozvoli ulaska u BiH građana svih zemalja ukoliko imaju negativan PCR test.
Relativno visok procenat je bio tekstova koji su svrstani u kategoriju „Ostalo“. Riječ je o sadržajima koji su se ticali sudskih postupaka i istraga korupcijskih afera za nabavku opreme u borbi protiv Covida-19, ali i nekih generalnih prikaza o suzbijanju pandemije koji na globalnom nivou tretiraju i BiH. Upečatljiv je tekst od 24.8. „Uporedite BiH s drugim zemljama po strogoći mjera tokom korone, Hrvatska opuštenija od Švedske“. Priča je bazirana na Oxfordovoj analizi strogoće mjera koje su uvodile državne vlade. Raspon stroguće po metodologiji zasnovanoj na sociološkim i pravnim elementima je bio od 1 do 100 pri čemu je stotinu najveća strogoća. BiH je imala Indeks od 59,26 što se može smatrati da su vlasti u našoj zemlji, prema Oxfordovoj analizi, uvodile relativno stroge mjere u praksi.
Klix.ba - Tematika
34%
25% 24%
12% 3% 1% 0%
Obrazovne Političke Zdravstvena Ostalo Pomoć stranih Humanitarne Privredne politike i aktivnosti na problematika i država aktivnosti i aktivnosti na aktivnosti suzbijanju stabilizacija akcije NVO suzbijanju školstva krize sektora krize
Tematika Frekvencija Postotak
1 Obrazovne politike i aktivnosti školstva 23 34%
2 Političke aktivnosti na suzbijanju krize 17 25%
3 Zdravstvena problematika i stabilizacija 16 24%
4 Ostalo 8 12% 5 Pomoć stranih država 2 3%
Humanitarne aktivnosti i akcije NVO sektora 6 1 1%
7 Privredne aktivnosti na suzbijanju krize 0 0%
Total 67 100%
Što se tiče novinarske forme, tijesnu većinu, 51 posto, na Klix.ba čine vijesti dok su izvještaji zastupljeni sa 46 posto. Komentara je bilo tri posto dok druge novinarske forme nisu bile zastupljene. Statistika jasno pokazuje da medij koristi faktografske forme. Zabilježena su i dva komentara od kojih je jedan osvrt na početak školske godine u BiH napisan od Kathleen Kavalec, šefice misije OSCE-a u BiH gdje daje podršku školskim radnicima te roditeljima i djeci za edukativni rad u novim uslovima. Međutim, u toku pisanja analize, dvije sedmice nakon završetka monitoringa, ovaj tekst se nije mogao naći na stranici jer je zamijenjen novinarskim izvještajem koji se osvrće na ključne stvari iz tog komentara – „Kavalec: Zatvaranje škola je posljednja mjera i dolazi tek nakon zatvaranja kafića“ (1.9.).
No, ono što Klix postavlja kao medij koji ostvaruje mnijensku informativnu funkciju je ogroman broj komentara čitalaca, od kojih neki sadrže i jezik mržnje i vulgarnost. Neki od monitorisanih tekstova su imali i preko 150 komentara koji su u najvećoj mjeri bili vrlo kritički usmjereni prema vlastima i njihovim potezima, iako su tekstovi imali potpunu neutralnost. No, ovaj monitoring se nije bavio analizom samih komenatara već isključivo novinarskog (vlastito produciranog ili preuzetog) sadržaja.
Klix.ba - Novinarske forme
51% 46%
3% 0% 0%
Vijest Izvještaj Komentar Intervju Ostalo
II Novinarske forme Frekvencija Postotak
1 Vijest 34 51%
2 Izvještaj 31 46%
3 Komentar 2 3%
4 Intervju 0 0%
5 Ostalo 0 0%
Total 67 100%
Vlastiti novinarski tekstovi su dominantni na Klix.ba (75 %) što baš nije karakteristika drugih informativnih portala sa snažnom dnevnom produkcijom. Zanimljivo je da nije zabilježen ni jedan tekst koji je potpisan punim imenom i prezimenom. Isključivo se koriste inicijali. 19 posto produkcije su agencijske vijesti, isključivo Fena i Srna, barem kada je ova tematika u pitanju. Nepotpisanih tekstova kao i saopštenja za medije je izuzetno malo (3 i 1 %). Zabilježen je i jedan sadržaj koji smo već opisali u prošloj varijabli, a to je nešto što smo nazvali „gost komentator“. No, kasnijim pretragama nismo mogli naći taj takst već novinarski izvještaj koji prepričava i citira dijelove iz tog teksta. Da li je Klix naknadno procijenio da davanje prostora kroz tekstove raznih zvaničnika može biti profesionalno diskutabilno ili su u pitanju politički ili finansijski razlozi, teško je procijeniti. No, spomenuti izvještaj koji je napravio selekciju i potencirao najvažnije elemente pomenutog teksta je sigurno bio efektniji za većinu čitalaca.
III Autorstvo Frekvencija Postotak
1 Novinar redakcije 50 75%
2 Novinska agencija 13 19%
3 Nepotpisano 2 3%
4 Saopštenje za medije 1 1%
5 Gost komentator 1 1%
6 Preneseno iz drugih medija 0 0%
Total 67 100%
Čak 99 posto evidentiranih tekstova je imalo informativno-narativni naslov. Sa profesionalne strane ovo je izuzetno pohvalan podatak jer novinarska teorija insistira na naslovima koji imaju neka tri odgovora na novinarska pitanja i daju sintetiziranu informaciju. Iako niz informativnih portala, posebno u susjedstvu, masovno koristi udica naslove (clickbait), Klix je ostao vjeran tradicijskim osnovama. U najvećoj mjeri naslovi tekstova o ciljanoj temi su imali fokus na važnijoj činjenici o kojoj se govori u tekstu ili naznaci o tome ko je i šta je rekao. Većina naslova nije imala senzacionalistički pristup. Ipak, 24.8. bilježimo naslov „U ZDK još ne znaju kako će djeca pohađati nastavu iako školska godina počinje 8. septembra“. No čitajući tekst ne stiče se istinitost ove naslovne tvrdnje. Već na samom početku navodi se da su predstavnici Kriznog štaba Zeničko-dobojskog kantona i ministarstva obrazovanja ZDK saopštili da će nastava u ovom kantonu početi 8. septembra dok će modaliteti ovisiti o epidemiološkoj situaciji. I izjave u tekstu više oslikavaju dileme i spremnost za modifikovanje, a nikako „neznanje“.
Klix.ba - Naslovi
99%
1% 0%
Informativno-narativni Udica naslovi Beletristicki (simbolički)
IV Naslovi Frekvencija Postotak
1 Informativno-narativni 66 99%
2 Udica naslovi 1 1%
3 Beletristički (simbolički) 0 0%
Total 67 100%
Izrazita većina tekstova, 82 posto, je sadržavala samo jednu fotografiju. Internet medij, kao multimedijalni kanal, svakako ima kapacitet i potrebu da nudi veći broj fotografija. Jedan od razloga malog broja je i činjenica da je u objavljivačkom opusu Klixa značajan broj vijesti agencija, ali i činjenice da je određena produkcija napravljena u desku kombinacijom više internet izvora. Veći broj fotografija, prije svega vlastitih, je napravljen na terenskim zadacima gdje su boravili vlastiti novinari. Tako u tekstu od 26.8. „Provjerili smo kako se škole u Sarajevu pripremaju za početak nastave: Po učeniku 4 kvadrata“ imamo sedam fotografija i jedan video insert. Klix.ba - Broj fotografija
82%
7% 6% 4%
Jedna Više od tri Dvije Tri
V Broj fotografija Frekvencija Postotak
1 Jedna 55 82%
2 Više od tri 5 7%
3 Dvije 4 6%
4 Tri 3 4%
Total 67 100%
Na fotografijama se najčešće nalaze učesnici događaja – sagovornici i totali raznih skupova i prisutnih ljudi, ali i specifični momenti koji oslikavaju stvarnu poziciju u objektima, prije svega bolnicama i školama. Na drugom mjestu su sa 25 posto tzv. simbolične fotografije koje oslikavaju (ukrašavaju) tematski obod teksta usljed nedostatka fotografija sa događaja. To su najčešće bile fotografije iz raznih svjetskih laboratorija, bolnica te u raznim dizajnima slike testova i epruveta za Covid-19.
Klix.ba - Sadržaj fotografije
67%
25%
5% 3%
Učesnici događaja Simbolične fotografije Panorame gradova i Ostalo objekti
VI Sadržaj fotografije Frekvencija Postotak
1 Učesnici događaja 74 67%
2 Simbolične fotografije 28 25%
3 Panorame gradova i objekti 6 5%
4 Ostalo 3 3%
Total 111 100%
Na Klix.ba 69 posto zabilježenih sadržaja ima samo jedan izvor. Rezultat više od dvije trećine ovakvih tekstova je sa profesionalne strane nepovoljan podatak. Uzrokuje ga prvestveno činjenica da medij ima i značajan broj agencijskih vijesti koji u većini slučajeva sadrže jedan izvor. Očigledna je praksa da agencijske vijesti nisu tzv. inicijalna kapsula ili povod za razvoj priča već se objavljuju integralno ili uz manje modifikacije na portalu. Tekstova sa dva izvora imamo 19 posto dok su tekstovi s tri i četiri izvora prisutni u vrlo malim procentima dok s više od četiri izvora uopšte nisu zabilježeni. Tekstovi s više izvora su uglavnom rezultat terenskog rada vlastitih novinara koji su na terenu, izvještavajući sa raznih skupova, protesta ili škola imali više sagovornika. Pored političara to su najčešće bili obični građani, nastavnici u školama, doktori…
Klix.ba - Izvori
69%
19% 7% 4% 0%
Jedan Dva Tri Četiri Više od četiri
VII Izvori Frekvencija Postotak
1 Jedan 46 69%
2 Dva 13 19%
3 Tri 5 7%
4 Četiri 3 4%
5 Više od četiri 0 0%
Total 67 100%
Čak 94 posto izvora ima jedinstvena stajališta. Razlog leži u prethodnoj varijabli, jer samo jedan izvor po automatizmu predstavlja jedinstven prikaz događaja. Međutim, i u tekstovima s više izvora često smo imali niz jedinstvenih ili srodnih iskaza gdje su prisutni na događajima iznosili kritiku ili davali podršku nekim elementima obrazovne, zdravstvene ili političke zbilje. Klix.ba - Pozicija izvora
94%
6%
Jedinstveni izvori Suprostavljeni izvori
VIII Pozicija izvora Frekvencija Postotak
1 Jedinstveni izvori 63 94%
2 Suprotstavljeni izvori 4 6%
Total 67 100%
Većinski je zastupljena negativna sadržina tekstova (42 %) zasnovana na nizu izvještaja i vijesti koje su se bavile posljedicama pandemije i krizom koja je nastala. To se kretalo od najkraćih vijesti poput „Sarajevska policija će moći kažnjavati osobe koje ne poštuju mjere za zaštitu od zaraznih bolesti“ (27.8.) gdje se šturo govori o odluci Skupštine Kantona Sarajevo koja je usvojila izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koje omogućavaju policiji kažnjavanje osoba koje ne poštuju mjere za zaštitu od zaraznih bolesti, do zdravstveno prijetećih vijesti „Reinfekcija koronom zabilježena u Tuzli, ljekari prate drugu reakciju pacijenta na virus“. Tekst je još upečatljiviji zbog istaknute fotografije osobe u zaštitnom odjelu nalik vizuelnoj dramaturgiji „Ratova zvijezda“ (12.9).
Dosta je tekstova koji imaju takozvanu neizraženu sadržinu (31 %). Većina je sadržavala informacije koje se nisu mogle u ovom kontekstu i vremenu svrstati ni pozitivno ni negativno. Npr, izjava ministra zdravstva RS Šeranića da će sigurno primiti vakcinu protiv Covida-19, ali kada bude dostupna, ili niz tekstova o početku školske godine koji su balansirali sadržajem između toga da je dobro što škola počinje i toga da je potreban napor kako bi se spriječila zaraza.
Pozitivni tekstovi su najmanje izraženi (27 %). Upečatljiva je priča iz Kaćuna kod Busovače gdje su nastavnici i direktor škole zajedničkim snagama odlučili napraviti amfiteatar i učionicu pod otvorenim nebom kako bi djeci omogućili jedinstven način izvođenja nastave, ali i priredbi i predstava (26.8.)
Klix.ba - Sadržaj teksta/priloga
42%
31% 27%
Negativno Neizraženo Pozitivno
IX Sadržaj teksta/priloga Frekvencija Postotak
1 Negativno 28 42%
2 Neizraženo 21 31%
3 Pozitivno 18 27%
Total 67 100%
Izrazito dominantan je neizražen novinarski pristup u tekstovima objavljenim na Klixu, 93 posto. Vladaju faktografske forme koje nemaju u sebi komentara niti izraženih uglova i pristupa koji navode na zaključak da novinar otvoreno podržava ili kritikuje neki događaj ili aktera u njemu. Međutim, izborom sagovornika i tema koje su u fokusu, indirektno je moguće primijetiti u najmanju ruku polje interesovanja i izvorne favorite medija. Jedan od rijetkih tekstova koji kroz novinarski stav iznosi kritiku, u ovom slučaju prema državnoj vlasti, je „LOŠA PORUKA: Država u zagrljaju entiteta - Zašto odluku o otvaranju granica donose niži nivoi?“ (3.9.). Već na početku se navodi da „iako je Bosna i Hercegovina složeno ustrojena država, državu čini državom i simbolika“. „Državni nivo u borbi protiv pandemije u najvećem broju slučajeva imao je statičnu ulogu, a sve ključne mjere, prije svega epidemiološke su donosili entiteti. Shodno tome državni nivo vlasti jučer je naivno poslao poruku kako će pak zbog epidemiološke procjene konsultovati entitete i donijeti odluku. Takav stav dao je izrazito lošu sliku o tome da državna vlast ne vodi državnu politiku. A nadležnost države su vanjska politika, granice i slično. To definitivno nije posao entiteta“, komentariše Klix. Potom se prenosi gotovo u cjelosti stav opozicione Naše stranke koja ovaj događaj iskorištava kao još jedan povod da se kritikuje vlast i pokaže njena nesposobnost i nebriga o državi.
Klix.ba - Novinarski pristup
93%
4% 3%
Neizražen Pozitivan Negativan
X Novinarski pristup Frekvencija Postotak
1 Neizražen 62 93%
2 Pozitivan 3 4%
3 Negativan 2 3%
Total 67 100%
Klix.ba - Prema kome je bio pozitivan pristup
50%
17% 17% 17% 0% 0% 0%
Ostalo Poltičar ili Obični građani Međunarodna Političar ili Zdravstveni Policija politika vlasti zajednica politika radnci opozicije
XI Prema kome je bio pozitivan pristup Frekvencija Postotak
1 Ostalo 3 50% 2 Političar ili politika vlasti 1 17%
3 Obični građani 1 17%
4 Međunarodna zajednica 1 17%
5 Političar ili politika opozicije 0 0%
6 Zdravstveni radnici 0 0%
7 Policija 0 0%
Total 6 100%
Klix.ba - Prema kome je bio negativan pristup
100%
0% 0% 0% 0% 0%
Političar ili Političar ili Obični građani Zdravstveni Policija Međunarodna politika vlasti politika opozicije radnci zajednica
XII Prema kome je bio negativan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 2 100%
2 Političar ili politika opozicije 0 0%
3 Obični građani 0 0%
4 Zdravstveni radnici 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
Total 2 100%
Kratki osvrt Na Klixu je u monitorisanom periodu objavljeno 67 sadržaja koji su tretirali korona krizu i nastojanja za njeno ublažavanje. Klix je imao najviše tema koje su govorile o obrazovanju u uslovima korone, 34 posto. Slijede političke aktivnosti na suzbijanju krize i teme vezane za zdravstvenu problematiku (24 i 25 %). Kada su novinarske forme u pitanju, gotovo isključivo su u pitanju izvještaji i vijesti. Čak 99 posto evidentiranih tekstova je imalo informativno-narativni naslov. Iako niz informativnih portala, posebno u susjedstvu, masovno koristi udica naslove (clickbait), Klix je ostao vjeran tradicijskim novinarskim osnovama. Većina tekstova, 82 posto, sadrži samo jednu fotografiju. Rezultat je skroman, pogotovo što je riječ o najpolarnijem mediju u BiH. Veći broj fotografija, prije svega vlastitih, je napravljen na terenskim zadacima gdje su boravili vlastiti novinari. Na Klix.ba 69 posto zabilježenih sadržaja ima samo jedan izvor. Ovaj, sa profesionalne strane nepovoljan podatak, uzrokuje prvestveno činjenica da medij ima i značajan broj agencijskih vijesti koji u većini slučajeva sadrže jedan izvor. Očigledna je praksa da agencijske vijesti nisu tzv. inicijalna kapsula ili povod za razvoj priča već se objavljuju integralno ili uz manje modifikacije na portalu. Izrazito dominatan je neizražen novinarski pristup u tekstovima, 93 posto. Dominiraju faktografske forme koje nemaju u sebi komentara niti izraženih uglova i pristupa koji navode na zaključak da novinar otvoreno podržava ili kritikuje neki događaj ili aktera u njemu.
Nezavisne novine (online): Informativno, ali bez bilo kakvog pokušaja propitivanja poteza vlasti
Portal Nezavisnih novina – Nezavisne.com je tokom posmatranog perioda objavio ukupno 64 sadržaja. Praćena je rubrika Novosti, sa podkategorijama: BiH, gradovi, društvo, obrazovanje i Banja Luka, te rubrika Kolumne. TEMATIKA U pogledu tematike, najveći broj objavljenih sadržaja – 24 (38%) se odnosi na zdravstvenu problematiku. Po učestalosti izvještavanja slijede pitanja obrazovanja i školstva sa 16 objavljenih sadržaja (25%), te sadržaji koji tematiziraju političke aktivnosti na suzbijanju krize – ukupno 12 (19%). Učestalost tematike „zdravstvena problematika i stabilizacija“ u principu logički korespondira sa aktuelnim stanjem odnosno činjenicom da Covid-19 i dalje primarno predstavlja zdravstveni izazov za bosanskohercegovačko društvo i građane. Portal Nezavisne.com je kontinuirano izvještavao o aktivnostima i mjerama koje donose Ministarstvo zdravlja RS i Institut za javno zdravlje RS kao ključni institucionalni zdravstveni akteri, ali je primjetan i trend izvještavanja o zdravstvenim okolnostima i aktivnostima zdravstvenih ustanova širom Republike Srpske. Tako je portal Nezavisne.com izvijestio da je u Domu zdravlja u Han Pijesku počeo sa radom aparat za serološka testiranja na virus korona, da je u bolnici u Doboju otvorena laboratorija za molekularnu dijagnostiku koja omogućava vršenje PCR dijagnostike na virusnu infekciju, da su u toku radovi na proširenju kapaciteta Covid bolnice u Bijeljini, da je u Domu zdravlja Banja Luka u funkciji ambulanta za preglede i liječenje djece predškolskog i školskog uzrasta sa simptomima Covida-19, itd. Izvještavanje dominantno prati ritam dnevnih događaja, ali je zabilježeno i nekoliko sadržaja koji šire i dublje tematiziraju zdravstvenu borbu i oporavak zemlje. Ilustrativan primjer je sadržaj objavljen 4. septembra 2020, pod naslovom „Šest mjeseci korone u BiH: Nismo gubili kontrolu, jesen novi izazov“. Tekst analizira učinke zdravstvenog sistema u borbi protiv pandemije, te daje procjenu budućih zdravstvenih izazova. Sadržaj se temelji na razgovorima sa entitetskim ministrima zdravlja, direktorom Univerzitetskog kliničkog centra RS i infektolom u Opštoj bolnici "Abulah Nakaš" u Sarajevu. Šira perspektiva je prisutna i u sadržaju koji je objavljen 12.septembra 2020, pod naslovom „Virus korona ostaje među nama bar još pola godine“. Tekst dominantno analizira zdravstvene aspekte, ali tematizira i efekte pandemije iz ekonomskog ugla. Učestalost tematike „obrazovne politike i aktivnosti školstva“ prvenstveno je prisutna kroz saopštavanje instrukcija Ministarstva prosvjete i kulture RS povodom početka nove školske godine. Sadržaji predstavljaju faktografsko nabrajanje propisanih epidemioloških mjera za odvijanje nastave i dominantno se baziraju na institucionalnim izvorima (izjave ministara i/ili saopštenja ministarstava), što sasvim jasno ilustruju već i sami naslovi objavljenih tekstova: • „Pogledajte plan rada osnovnih i srednjih škola i đačkih domova u RS“ • „Trivić: Stvorili smo sigurno okruženje za naše učenike“ (Natalija Trivić, ministrica prosvjete RS) • „Trivić: Vlada RS će obezbijediti beskontaktne toplomjere za sve škole“ • „'Nova škola za novo doba', novi portal za učenike, nastavnike i roditelje“ • „Ministarstvo: Ne šaljite djecu u školu ako su bili u kontaktu sa zaraženim“
Početak školske godine inicirao je izvještavanje i iz ugla aktivnosti političkih aktera vlasti, te kao ilustrativne primjere bilježimo sadržaje pod naslovima: • „Grad Trebinje će platiti maske za sve osnovce“ (aktivnost gradonačelnika Trebinja) • „Dodatnih 34 miliona KM za nabavku dezinfekcionih sredstava za škole (aktivnost Vlade RS) • „Dodik prvačićima donirao maske s grbom Republike Srpske“ (Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH) • „Beskontaktni toplomjeri za sve škole u Tesliću“ (aktivnost načelnika opštine Teslić) Političke aktivnosti na suzbijanju krize tematizirane su i kroz izvještavanje o odlukama Vlade RS, te izvještavanje koje prati dnevnu agendu premijera i ministara. Zanimljivo je primijetiti da su zabilježena samo 4 sadržaja (6%) koja tematiziraju ekonomska pitanja, dok je pod statističkom varijablom „ostale teme“ zabilježeno 6 tekstova (9%) i oni između ostalog tematiziraju efekte pandemije na različite aspekte života. Na primjer, 11. septembra 2020. je objavljen tekst „Korona stala na put brakovima, ali ne i razvodima“, a dan kasnije – 12. septembra 2020. sadržaj pod naslovom „Sklopljena 434 braka uprkos epidemiji: Na ludi kamen stala i 22 stranca“. Oba teksta tematiziraju statističke podatke u kontekstu pandemije. Nezavisne.com - Tematika
38%
25% 19%
3% 9% 6% 0%
Zdravstvena Obrazovne Političke Ostalo Privredne Humanitarne Pomoć stranih problematika i politike i aktivnosti na aktivnosti na aktivnosti i država stabilizacija aktivnosti suzbijanju suzbijanju akcije NVO školstva krize krize sektora
I Tematika Frekvencija Postotak
1 Zdravstvena problematika i stabilizacija 24 38%
2 Obrazovne politike i aktivnosti školstva 16 25%
3 Političke aktivnosti na suzbijanju krize 12 19%
4 Ostalo 6 9%
5 Privredne aktivnosti na suzbijanju krize 4 6%
6 Humanitarne aktivnosti i akcije NVO sektora 2 3%
7 Pomoć stranih država 0 0%
Total 64 100%
NOVINARSKE FORME Portal Nezavisne.com izrazito dominantno izvještava kroz osnovne faktografske norme –24 sadržaja su objavljena u formi vijesti (38%), a 36 u formi izvještaja (56%). Radi se o jednostavnim formama, sa osnovnim setom podataka o događajima o kojima se izvještava, bez sugestivnih elemenata i/ili zaključaka. Tokom posmatranog monitoring perioda objavljena su 3 intervjua, od čega jedan autorski – intervju sa epidemiologom u Institutu za javno zdravstvo RS, objavljen 7. septembra pod naslovom „Đaković Dević za Nezavisne: Još smo u prvom talasu virusa korona“, dok su dva intervjua preuzeta od drugih medija: intervju sa premijerom RS pod naslovom „Višković: Imamo rezervni plan ako dođe do širenja virusa“ preuzet je od novinske agencija SRNA 6. septembra 2020, a od Glasa Srpske je 11. septembra preuzet intervju sa direktorom Republičkog pedagoškog zavoda pod naslovom „Damjanović: Škole bezbjednije od drugih mjesta“.
Tokom posmatranog monitoring perioda objavljen je jedan komentar – kolumna pod naslovom „Sputnjik“, čiji je autor satiričar Dinko Osmančević. Sadržaj tematizira vijest da je Rusija registrovala vakcinu protiv virusa korona, smještajući je u širi kontekst istorijskog sovjetsko- američkog rivalstva, te aktuelni geopolitički kontekst.
Nezavisne.com - Novinarske forme
56%
38%
5% 2% 0%
Izvještaj Vijest Intervju Komentar Ostalo
II Novinarske forme Frekvencija Postotak
1 Izvještaj 36 56%
2 Vijest 24 38%
3 Intervju 3 5%
4 Komentar 1 2%
5 Ostalo 0 0%
Total 64 100%
AUTORSTVO Najveći broj objavljenih sadržaja – 48% predstavlja autorstvo redakcije portala Nezavisne.com. Zanimljivo je primijetiti da Nezavisne njeguju trend objave sadržaja pod punim imenom i prezimenom novinara, te vrlo često i fotografijom novinara. Agencijski sadržaji čine 38% objava i riječ je o sadržajima agencije SRNA. Sadržaji preneseni iz drugih medija čine 8% ukupno objavljenih tekstova. Uglavnom se radi o sadržajima koji su preuzeti sa portala Alternativne televizije i Radio-televizije Republike Srpske, ili novinarskoj obradi izjava koje su preuzete sa ovih tv stanica.
Nezavisne.com - Autorstvo
48%
38%
5% 8% 2% 0%
Novinar Novinska Preneseno iz Saopštenje za Gost Nepotpisano redakcije agencija drugih medija medije komentator
III Autorstvo Frekvencija Postotak
1 Novinar redakcije 31 48%
2 Novinska agencija 24 38%
3 Preneseno iz drugih medija 5 8%
4 Saopštenje za medije 3 5%
5 Gost komentator 1 2%
6 Nepotpisano 0 0%
Total 64 100%
NASLOVI, BROJ I SADRŽAJ FOTOGRAFIJA Naslovi sadržaja objavljenih na portalu Nezavisne.com su informativno – narativnog tipa (92%). Interesantno je primijetiti da se sadržaji objavljuju samo s glavnim naslovom, odnosno bez nadnaslova i/ili podnaslova. Kod 5 (8%) objavljenih sadržaja naslov ima beletristički/simbolički karakter, dok nije zabilježen nijedan „udica“ naslov.
Tekstovi su u 97% slučajeva opremljeni samo jednom fotografijom, a u pogledu sadržaja fotografija dominiraju učesnici događaja o kojima se izvještava (55%). Fotografije sa simboličnim sadržajem - prvenstveno fotografije virusa korona, vakcina i testova – su zastupljene sa 38%, dok 6% čine fotografije panorama gradova i/ili objekata.
Nezavisne.com - Naslovi
92%
8% 0%
Informativno-narativni Beletristički (simbolički) Udica naslovi
IV Naslovi Frekvencija Postotak
1 Informativno-narativni 59 92%
2 Beletristički (simbolički) 5 8%
3 Udica naslovi 0 0%
Total 64 100%
Nezavisne.com - Broj fotografija
97%
2% 2% 0%
Jedan Dva Više od tri Tri
V Broj fotografija Frekvencija Postotak
1 Jedan 62 97%
2 Dva 1 2% 3 Više od tri 1 2%
4 Tri 0 0%
Total 64 100%
Nezavisne.com - Sadržaj fotografije
55%
38%
6% 1%
Učesnici događaja Simbolične fotografije Panorame gradova i Ostalo objekti
VI Sadržaj fotografije Frekvencija Postotak
1 Učesnici događaja 38 55%
2 Simbolične fotografije 26 38%
3 Panorame gradova i objekti 4 6%
4 Ostalo 1 1%
Total 69 100%
BROJ IZVORA I POZICIJA IZVORA Izvještavanje portala Nezavisne.com najčešće se bazira na medijskim sadržajima sa samo jednim izvorom – 66%. Učešće sadržaja sa dva izvora iznosi 14%, sa tri izvora 16%. Zabilježena su i dva sadržaja sa četiri izvora - 3%, te jedan sadržaj sa više od četiri izvora - 2%. Visok procenat sadržaja sa samo jednim izvorom posljedično prati visok procenat sadržaja sa jedinstvenom/jednostranom pozicijom izvora (jedan izvor = jedinstvena pozicija). Međutim, indikativno je da u izvještavanju portala Nezavisne.com više izvora ne rezultira promjenom pozicije izvora odnosno raznovrsnošću stavova. Naime, učešće jedinstvenih izvora iznosi čak 94% (28% više nego što ima sadržaja sa jednim izvorom), što znači da i sadržaji koji imaju više izvora ne nude i više stavova. Razlozi izrazito visokog procenta izvora sa jedinstvenom pozicijom između ostalog se mogu naći i u vrsti/tipu izvora. Naime, sadržaji Nezavisnih.com se prvenstveno baziraju na institucionalnim izvorima – saopštenjima i/ili izjavama nosilaca institucionalnih i političkih funkcija (ministri, premijeri, poslanici vladajućih partija, rukovodioci javnih ustanova, institucija i organa vlasti). Vrsta i pozicija izvora u direktnoj su korelaciji sa visokim procentom učešća pozitivnih sadržaja.
Nezavisne.com - Izvori
66%
16% 14% 3% 2%
Jedan Tri Dva Četiri Više od četiri
VII Izvori Frekvencija Postotak
1 Jedan 42 66%
2 Tri 10 16%
3 Dva 9 14%
4 Četiri 2 3%
5 Više od četiri 1 2%
Total 64 100%
Nezavisne.com - Pozicija izvora
94%
6%
Jedinstveni izvori Suprostavljeni izvori
VIII Pozicija izvora Frekvencija Postotak
1 Jedinstveni izvori 60 94%
2 Suprotstavljeni izvori 4 6%
Total 64 100%
SADRŽAJ TEKSTA I NOVINARSKI PRISTUP
Pozitivni sadržaji čine 61% ukupno posmatranih sadržaja na portalu Nezavisne.com. Upitno je u kojoj mjeri pozitivni tonovi predstavljaju odraz realnog društveno-ekonomskog stanja, tek indikativno je da sve dobre vijesti dolaze iz istog izvora – od aktera vlasti i nosilaca funkcija u Republici Srpskoj. Ilustrativni su primjeri: • za tekst „Višković: Omogućeno zapošljavanje boraca, njihove djece i pripravnika“ izvor je premijer RS • za tekst „Mićić: U suzbijanju epidemije potrošili smo 1.605.000 KM“ izvor je gradonačelnik Bijeljine • za tekst „ Jujić: Srpska odgovorila na izazove virusa korona“ izvor je ministarka uprave i lokalne samouprave • za tekst „Radovi na proširenju Covid bolnice u Bijeljini idu po planu“, izvor je ministar zdravlja i predsjednik Skupštine Grada Bijeljina
Uz izrazit trend oslanjanja na institucionalne izvore, indikativno je i da izostaje kritički odnos prema izvoru izvještavanja. Naime, iz analize sadržaja evidentno je da izostaje dublje i šire propitivanje događaja, uključivanje stavova i mišljenja drugih aktera, posmatranje iz različitih uglova i pozicija.
Analizom tekstova s negativnom konotacijom, koji čine 9% ukupno objavljenih sadržaja, primjećen je također jedan vrlo indikativan trend – negativni sadržaji se prvenstveno referišu na aktere sa državnog/BH nivoa vlasti i/ili na stanje u Federaciji BiH. Tako su na primjer Nezavisne tematizirale problem nabavke respiratora u Federaciji BiH, odluku Parlamentarne skupštine BiH da odbije usvajanje mjera štednje za potrebe borbe protiv posljedica krize izazvane pandemijom, aktivnosti institucija na nivou BiH, itd. Urednička intencija evidentna je i iz samih naslova objavljenih sadržaja: • „BiH se još nije pridružila evropskim javnim nabavkama medicinske opreme“ • „Respiratori iz Emirata već tri mjeseca skladišteni na Aerodromu Sarajevo“
Dodatno je indikativno da ista vrsta novinarske i uredničke proaktivnosti u tematiziranju problema nije demonstrirana kad je riječ o situaciji u Republici Srpskoj, čak i kad je postojao direktan, aktuelan povod. Na primjer, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić upozorila je da je Republici Srpskoj neophodno usvajanje strateškog dokumenta zaštite zdravlja na radu, da je potrebno izmijeniti Zakon o zaštiti na radu i pokrenuti pregovore o povećanju najniže plate. Mišićeva je upozorila da je od početka pandemije virusa korona bez posla ostalo 11.500 osoba, a tehonološkim viškom je proglašen 3.591 radnik. Nezavisne su prenijele izjavu predsjednice Sindikata, u formi agencijske vijesti pod naslovom „Mišić: Kada vlasnici kapitala ne rade, kukaju kao sinje kukavice“ (27.avgust 2020.). Probleme na koje je ukazala predsjednica Sindikata portal Nezavisnih nije dalje tematizirao.
U kontekstu učestalosti i vrste pozitivnih/negativnih sadržaja treba posmatrati i statističku varijablu „novinarski pristup“. Naime, statistički gledano, u 63 od ukupno 64 (98%) objavljenih sadržaja novinarski pristup je neizražen, što implicira visok stepen novinarske i uredničke neutralnosti. Statistika u ovom slučaju bilježi činjenicu da pojedinačni sadržaji jesu neutralni - faktografski saopštavaju osnovni set informacija, bez navođenja na stav ili zaključak. Međutim, već opisani trendovi izvještavanja na bazi jednog izvora, na bazi institucionalnih izvora, te odsustvo kritičkog odnosa prema akterima vlasti, rezultira pristranošću ukupne uređivačke politike koja se u prvom redu manifestuje kroz izrazitu učestalost pozitivnih sadržaja.
Nezavisne.com - Sadržaj teksta/priloga
61%
30%
9%
Pozitivno Neizraženo Negativno
IX Sadržaj teksta/priloga Frekvencija Postotak
1 Pozitivno 39 61%
2 Neizraženo 19 30%
3 Negativno 6 9%
Total 64 100%
Nezavisne.com - Novinarski pristup
98%
2% 0%
Neizražen Pozitivan Negativan
X Novinarski pristup Frekvencija Postotak
1 Neizražen 63 98%
2 Pozitivan 1 2%
3 Negativan 0 0%
Total 64 100%
Nezavisne.com - Prema kome je bio pozitivan pristup
100%
0% 0% 0% 0% 0% 0%
Političar ili Političar ili Obični Zdravstveni Policija Međunarodna Ostalo politika vlasti politika građani radnci zajednica opozicije
XI Prema kome je bio pozitivan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 0 0%
2 Političar ili politika opozicije 0 0% 3 Obični građani 0 0%
4 Zdravstveni radnici 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
7 Ostalo 1 100%
Total 1 100%
Nezavisne.com - Prema kome je bio negativan pristup
0% 0% 0% 0% 0% 0%
Političar ili Političar ili Obični građani Zdravstveni Policija Međunarodna politika vlasti politika opozicije radnci zajednica
XII Prema kome je bio negativan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 0 0%
2 Političar ili politika opozicije 0 0%
3 Obični građani 0 0%
4 Zdravstveni radnici 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
Total 0 0%
Kratki osvrt Portal Nezavisne.com najčešće izvještava o zdravstvenim aspektima pandemije, i to u prvom redu kroz izvještavanje o aktivnostima zdravstvenih institucija Republike Srpske. Učestalost izvještavanja o obrazovnim i školskim aktivnostima prevashodno je inicirana aktuelnim događajima tj. početkom školske godine, gdje također primat imaju institucionalni izvori informacija. Informativna vrijednost sadržaja je ograničena činjenicom da se 66% sadržaja bazira na samo jednom izvoru, a pluralizam stavova i mišljenja je dodatno limitiran jednostranom pozicijom izvora – u čak 94% slučajeva. Iako statistički pokazatelji impliciraju visok stepen novinarske profesionalnosti i neutralnosti – varijabla novinarski pristup je u 98% objavljenih sadržaja neutralna – pristrasnost uredničke politike je evidentna kroz visok procenat zastupljenosti pozitivnih sadržaja, te odsustvo kritičkog novinarskog propitivanja događaja i aktivnosti vlasti.
Vijesti.ba: Agencije diktiraju sadržaj
Portal Vijesti je u okviru posmatranih rubrika „Koronavirus“ i „BiH“ sa podkategorijama „Politika“ i „Ekonomija“ objavio ukupno 71 sadržaj. Samo postojanje rubrike pod nazivom „Koronavirus“, koja je i vizuelno-grafički istaknuta na naslovnoj stranici portala, implicira jasno uredničko opredjeljenje da se temi pandemije Covid-19 posveti posebna pažnja. Međutim, posmatrano sa aspekta obima (kvantiteta) izvještavanja o društvenim, ekonomskim i zdravstvenim aspektima borbe protiv pandemije Covid-19 u Bosni i Hercegovini, rubrika „Koronavirus“ ne nudi više. Naime, medijski sadržaj na portalu je organizovan po principu „cross cutting“ - jedan te isti medijski sadržaj se istovremeno objavljuje u više rubrika, pa tako rubrika „Koronavirus“ objedinjuje sve sadržaje na temu pandemije Covid-19 u BiH, te regionu i svijetu, a potom se isti sadržaji plasiraju (dupliraju) i kroz rubrike „BiH/Politika“ i „BiH/Ekonomija“, odnosno rubrike „Region“ i „Svijet“. Na ovaj način rubrika „Koronavirus“ primarno ostvaruje funkciju fokusiranja (skretanja) pažnje na generalno aktuelnu temu pandemije, te nudi nešto bolju preglednost i sistematizaciju sadržaja, dok sam obim izvještavanja ostaje isti.
TEMATIKA U pogledu tematike, najveći broj objavljenih sadržaja – 21 (30%) se odnosi na političke aktivnosti na suzbijanju krize izazvane pandemijom Covid-19. Po učestalosti izvještavanja slijedi tematika „obrazovne politike i aktivnosti školstva“ sa 16 objavljenih sadržaja (23%) i „zdravstvena problematika i stabilizacija“ sa 15 objavljenih sadržaja (21%). Na temu privrednih aktivnosti objavljeno je 10 sadržaja (14%). Tematika „političke aktivnosti na suzbijanju krize“ je prisutna kroz izvještavanje o mjerama i odlukama koje donose Vijeće ministara BiH, entitetski i kantonalni parlamenti, vlade i ministarstva. Portal Vijesti je, između ostalog, objavio sadržaje o odluci Vijeća ministara o pristupanju EU mehanizmu zajedničkih nabavki lijekova i zdravstvene opreme, odlukama Vlade FBiH i Vlade RS o nabavci vakcina i izdvajanju finansijskih sredstava za ove svrhe, usvojenim zaključcima Skupštine Kantona Sarajevo za poboljšanje zdravstva u kantonu, odlukama kantonalnih skupština o izmjeni legislative u cilju efikasnije borbe protiv pandemije, odlukama kantonalnih vlada da revidiraju postojeće i/ili usvoje nove epidemiološke mjere, itd. U pokrivanju ove tematike evidentan je trend kontinuiranog praćenja dnevne agende institucija vlasti i nosilaca političkih funkcija. Ovaj trend se može pratiti već po samim naslovima objavljenih sadržaja: • „Premijeri usaglasili otvaranje granica i novi investicioni ciklus“ • „Višković: Ako dođe do širenja korona virusa imamo rezervni plan“ (Radovan Višković, premijer RS) • „Vlada ZHK proglasila stanje nesreće zbog širenja korone“ • Skupština KS odobrila kažnjavanje onih koji ne poštuju mjere vezane za koronu“ • „Vlada HNK osigurala 100.000 KM za nabavu zaštitnih sredstava školama“ • „Vlada FBiH dala saglasnost na sporazum za nabavku vakcine“ • „Košarac traži koordinaciju donatorske pomoći bh. turizmu“ (Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH)
Učestalost tematike „obrazovne politike i aktivnosti školstva“ koincidira sa početkom školske godine i prvenstveno je prisutna kroz saopštavanje odluka obrazovnih institucija. Objavljeni tekstovi imaju manje-više potpuno uniformnu strukturu - baziraju se na institucionalnim izvorima (izjave ministara i/ili saopštenja ministarstava), i predstavljaju faktografsko nabrajanje propisanih epidemioloških mjera za odvijanje nastave. • „Ganić: Učinili smo sve što je u našoj moći da imamo siguran nastavni proces“ (Mirza Ganić, premijer Zeničko-dobojskog kantona) • „Brašnjić: Poduzete sve mjere za siguran početak školske godine u TK“ (Fahreta Brašnjić, ministrica obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona) • „Krivić: Nema potrebe za panikom, ispunjeni su svi uvjeti“ (Anis Krivić, ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo) • „Ministar Hadžović: Pratit ćemo situaciju i djelovati u skladu s istom“ (Rašid Hadžović, ministar u Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona) Informativna vrijednost izvještavanja o obrazovnoj tematici je ograničena budući da je izostalo uključivanje stavova i mišljenja drugih zainteresovanih strana tj. ključnih aktera obrazovnog procesa - nastavnika, učenika i roditelja.
Izvještavanje o obrazovanju i školstvu u značajnoj mjeri se preklapa s tematikom „zdravstvena problematika i stabilizacija“. Naime, značajan broj objavljenih sadržaja tematizira zdravstvena pitanja u kontekstu početka školske godine. Ilustrativan primjer su objave o aktivnostima zdravstvenih institucija specifično namijenjenih školskoj populaciji. Vijesti.ba su kroz objave saopštenja Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica i Zavoda za javno zdravstvo Hercegbosanske županije pružile širok spektar informacija, praktičnih savjeta i preporuka za nastavno osoblje, učenike i roditelje. Zdravstvena problematika je tematizirana i kroz objave intervjua (agencijski sadržaji) sa zdravstvenim osobljem (direktor zdravstvene ustanove „Apoteke Sarajevo“, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo TK, itd), te kroz druge novinarske forme medijskih sadržaja u kojima su izvori informacija članovi zdravstvenih kriznih štabova.
Tematika „privredne aktivnosti na suzbijanju krize“ je zastupljena posredno - sadržaji koji tematiziraju privredna i ekonomska pitanja smješteni su u kontekst aktivnosti političkih aktera. Naime, Vijesti.ba su izvještavale o različitim privrednim temama - programima pomoći privrednicima, stanju budžeta, naplati poreza i doprinosa, kreditnim aranžmanima, novim finansijskim investicijama i slično, ali su centralni akteri ovih sadržaja političari. Također, slično kao i kod drugih tematika, dominira oslanjanje na jednostrane i institucionalne izvore (izjave premijera i ministara). Jedan od rijetkih sadržaja sa privrednicima kao centralnim subjektom izvještavanja je tekst pod naslovom „Mostarski obrtnici traže pomoć grada“, preuzet od agencije FENA i objavljen 1. septembra 2020. Tekst informiše o ekonomskom položaju mostarskih zanatlija i malih privrednika.
Vijesti.ba - Tematika
30%
23% 21%
14%
4% 4% 4%
Političke Obrazovne Zdravstvena Privredne Humanitarne Pomoć stranih Ostalo aktivnosti na politike i problematika i aktivnosti na aktivnosti i država suzbijanju aktivnosti stabilizacija suzbijanju akcije NVO krize školstva krize sektora
I Tematika Frekvencija Postotak
1 Političke aktivnosti na suzbijanju krize 21 30%
2 Obrazovne politike i aktivnosti školstva 16 23%
3 Zdravstvena problematika i stabilizacija 15 21%
4 Privredne aktivnosti na suzbijanju krize 10 14%
Humanitarne aktivnosti i akcije NVO sektora 5 3 4%
6 Pomoć stranih država 3 4%
7 Ostalo 3 4%
Total 71 100%
NOVINARSKE FORME U izvještavanju portala Vijesti.ba apsolutno dominiraju „hladne“, jednostavne, faktografske novinarske forme sa osnovnim setom informacija o događaju (ko, šta, gdje, kada, zašto), bez interpretativnih ili sugestivnih elemenata i/ili zaključaka u samom tekstu (tijelu) sadržaja. Od ukupnog broja objavljenih sadržaja 22 su u formi vijesti (31%), 41 u formi izvještaja (58%). Tokom posmatranog monitoring perioda objavljeno je i 8 intervjua, što statistički čini učešće od 11%. Nije zabilježen nijedan sadržaj u formi komentara, niti u eventualno ostalim novinarskim formama (kolumna, reportaža, istraživački sadržaj, osvrt, analitički članak, itd). Novinarske forme izvještavanja treba posmatrati kroz prizmu autorstva. Naime, zastupljenost vijesti i izvještaja, pa čak i intervjua, kao novinarske forme izvještavanja u direktnoj je korelaciji sa autorstvom objavljenih sadržaja.
Vijesti.ba - Novinarske forme
58%
31%
11% 0% 0%
Izvještaj Vijest Intervju Komentar Ostalo
!! Novinarske forme Frekvencija Postotak
1 Izvještaj 41 58%
2 Vijest 22 31%
3 Intervju 8 11%
4 Komentar 0 0%
5 Ostalo 0 0%
Total 71 100%
AUTORSTVO U pogledu autorstva, statistički su najzastupljeniji sadržaji preuzeti od novinskih agencija – čak 77%. Dominiraju agencijski sadržaji u novinarskoj formi vijesti i izvještaja, preuzeti od agencije FENA, te u nekoliko slučajeva i od agencije Anadolija i agencije SRNA. Čak je i svih 8 intervjua, čija je objava zabilježena tokom monitoring perioda, portal Vijesti preuzeo od agencije FENA. Statistički gledano, samo 10% objavljenih tekstova na portalu Vijesti predstavlja autorski sadržaj redakcije, pri čemu je i njihova autorska originalnost upitna. Naime, nijedan sadržaj nije potpisan imenom i prezimenom ili inicijalima novinara, nego su sadržaji potpisani imenom redakcije/portala – Vijesti.ba. Čak i ako se pretpostavi da se radi o nekoj vrsti legitimne odluke redakcije da ne ističe imena novinara/autora sadržaja, detaljnijom analizom sadržaja otvara se osnovana sumnja u originalnost autorstva. Kao ilustrativan primjer navodimo vijest objavljenu 25. avgusta 2020. pod naslovom „Mahmuzić: Kamate zbog korone neće rasti“, čije je stvarno autorstvo u najmanju ruku nejasno, budući da se pojavljuju čak tri autorska izvora: tekst ima potpis „Vijesti.ba/FENA“, a u samom tekstu pronalazimo i „trećeg autora“ – dnevni list Avaz. „Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH donio je jučer odluku kojom se moratorij na otplatu kredita produžuje na šest mjeseci, a uvodi se i posebna mjera pomoći bh. privrednicima, potvrdio je za Avaz direktor Agencije Jasmin Mahmuzić.“
NASLOVI, BROJ I SADRŽAJ FOTOGRAFIJA Naslovi sadržaja objavljenih na portalu Vijesti su informativno – narativnog tipa (96%), odnosno odražavaju/oslikavaju suštinu sadržaja, a u kombinaciji s nadnaslovom i podnaslovom vrlo često sadrže i informaciju o samom izvoru sadržaja. Nije nepoznato da web mediji često koriste „udica naslove“ kako bi privukli čitaoca da klikne i otvori tekst. Zanimljivo je primijetiti da ovaj trend nije prisutan na portalu Vijesti. Zabilježen je samo jedan sadržaj sa „udica naslovom“.
Sadržaji su u 96% slučajeva urednički opremljeni samo jednom fotografijom, a u pogledu sadržaja fotografija dominiraju učesnici događaja o kojima se izvještava (62%). Učešće fotografija sa simboličnim sadržajem iznosi 34%). Među simboličnim fotografijama dominiraju ilustracije virusa korona, vakcina, maski i testova.
Vijesti.ba - Naslovi
96%
3% 1%
Informativno-narativni Beletristički (simbolički) Udica naslovi
IV Naslovi Frekvencija Postotak
1 Informativno-narativni 68 96%
2 Beletristički (simbolički) 2 3%
3 Udica naslovi 1 1%
Total 71 100%
Vijesti.ba - Broj fotografija
96%
3% 1% 0%
Jedna Tri Dvije Više od tri
V Broj fotografija Frekvencija Postotak
1 Jedna 68 96%
2 Tri 2 3%
3 Dvije 1 1%
4 Više od tri 0 0%
Total 71 100%
Vijseti.ba - Sadržaj fotografije
62%
34%
4% 0%
Učesnici događaja Simbolične fotografije Panorame gradova i Ostalo objekti
VI Sadržaj fotografije Frekvencija Postotak
1 Učesnici događaja 44 62% 2 Simbolične fotografije 24 34%
3 Panorame gradova i objekti 3 4%
4 Ostalo 0 0%
Total 71 100%
BROJ IZVORA I POZICIJA IZVORA Izvještavanje portala Vijesti se izrazito bazira na medijskim sadržajima sa samo jednim izvorom – 79%, što posljedično i logično rezultuje i visokim procentom učešća izvora sa jedinstvenom/jednostranom pozicijom (jedan izvor = jedinstven izvor/jednostran stav).
Kad je riječ o poziciji izvora, indikativno je da i veći broj izvora u slučaju Vijesti ne rezultuje promjenom pozicije izvora odnosno raznovrsnošću stavova. Naime, ukupno 21% objavljenog sadržaja Vijesti se bazira na više izvora (6% na 2 dva izvora, 13% na 3 izvora, 3% na 4 izvora), ali je pozicija svih izvora jedinstvena. U konačnici, kod Vijesti je statistički zabilježeno 100% sadržaja sa jedinstvenom pozicijom izvora (!).
Razlozi apsolutno jedinstvene pozicije izvora mogu se naći u vrsti/tipu izvora na kojima portal Vijesti bazira svoje izvještavanje. Naime, u izvještavanju Vijesti dominiraju institucionalni izvori, tj. izvori su nosioci institucionalnih i političkih funkcija na vlasti – ministri, premijeri, poslanici vladajućih partija, i/ili osobe imenovane na funkcije političkom voljom vladajućih struktura - rukovodioci javnih ustanova, institucija i organa vlasti.
Vijesti.ba - Izvori
79%
6% 13% 3% 0%
Jedan Tri Dva Četiri Više od četiri
VII Izvori Frekvencija Postotak
1 Jedan 56 79%
2 Tri 9 13%
3 Dva 4 6% 4 Četiri 2 3%
5 Više od četiri 0 0%
Total 71 100%
Vijesti.ba - Pozicija izvora
100%
0%
Jedinstveni izvori Suprostavljeni izvori
VIII Pozicija izvora Frekvencija Postotak
1 Jedinstveni izvori 71 100%
2 Suprotstavljeni izvori 0 0%
Total 71 100%
SADRŽAJ TEKSTA
Pozitivni sadržaji čine 58% ukupno posmatranih tekstova na portalu Vijesti. Diskutabilno je u kojoj mjeri pozitivno izvještavanje Vijesti odražava realnost društvenih, ekonomskih i zdravstvenih prilika u BiH, tek visok procenat dobrih vijesti u direktnoj je korelaciji sa vrstom izvora i pozicijom izvora (institucionalni, jednostrani izvori) na kojima se sadržaji temelje. Ilustrativni su primjeri : • za pozitivan sadržaj pod naslovom „Vlada KS ispunila sve najavljene mjere pomoći i podrške privrednicima“ izvori su premijer KS, ministar privrede KS i predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca KS • za pozitivan sadržaj pod naslovom „Pomoć privrednicima u HNK biće uplaćena do kraja sedmice“ izvor informacije je saopštenje Skupštine HNK • za pozitivan sadržaj pod naslovom „Mjere u FBiH dale rezultate: Budžet stabilan, novi rast kroz investicije“ izvor je premijer FBiH • za pozitivan sadržaj pod naslovom „KS uspješno odgovorio na krizu u privredi, slijede dugoročne mjere“ izvor je premijer KS • za pozitivan sadržaj pod naslovom „Prihodi od poreza pokazuju oporavak ekonomije u FBiH“ izvor je premijer FBiH • za pozitivan sadržaj pod naslovom „Imat ćemo dovoljno testova za pacijente s medicinskim indikacijama“ izvor je direktor kliničkog centra • za pozitivan sadržaj pod naslovom „Uspjeh i rast Apoteka Sarajevo u svakom segmentu“, izvor je direktor Apoteka Sarajevo
Vijesti.ba - Sadržaj teksta/priloga
58%
30%
13%
Pozitivno Neizraženo Negativno
IX Sadržaj teksta/priloga Frekvencija Postotak
1 Pozitivno 41 58%
2 Neizraženo 21 30%
3 Negativno 9 13%
Total 71 100%
NOVINARSKI PRISTUP Novinarski pristup (stav) je neizražen u 92% objavljenih sadržaja, što implicira izrazito visok stepen novinarske profesionalnosti, neutralnosti i objektivnosti. S druge strane, ovaj statistički podatak je nužno tumačiti i u nešto širem kontekstu, prije svega kroz uzročno-posljedičnu vezu sa autorstvom objavljenih sadržaja. Naime, 90% tekstova portala Vijesti su sadržaji preuzeti od eksternih izvora - novinskih agencija (77%), saopštenja za medije (6%), sadržaji preuzeti od drugih medija (7%). Preuzimanjem sadržaja preuzima se i novinarski stav. Stoga se statistički visok procenat neutralnosti portala Vijesti prvenstveno može tumačiti kao rezultat učestale prakse preuzimanja sadržaja, a ne svjesno manifestovane profesionalne neutralnosti novinara redakcije. Neutralnost novinarskog pristupa logički i posljedično bi trebala rezultirati neutralnošću cjelokupne uređivačke politike medija. Međutim, kod portala Vijesti je evidentan trend favorizacije pozitivnih sadržaja, i to u prvom redu onih čiji su subjekti politički akteri vlasti, što se postiže nekritičkom selekcijom (pasivno preuzimanje) agencijskih vijesti i generalnim odsustvom kritičkog propitivanja događaja i stvarnosti, uključujući i kritičko propitivanje postupaka vlasti, što je jedan od osnovih zadataka novinara i medija. Navodimo dva ilustrativna primjera. Udruga roditelja „Naša djeca 2014“ iz Mostara je kroz dva javna istupa (konferencije za medije) problematizovala propisane mjere Ministarstva obrazovanja HNK povodom početka školske godine (31.8. i 4.9.). Udruga je javno upozorila da više od 2.500 roditelja nije upoznato sa mjerama propisanim od strane ministarstva, da instrukcija koju je resorni ministar uputio školama nije na zadovoljavajući način definisala postupanje sa djecom u okolnostima pandemije, te su javno zatražili očitovanje epidemiologa i uputili javni poziv ministru za sastanak. Portal Vijesti je o ovim događajima izvjestio objavljivanjem agencijskih vijesti, odnosno nije pokazana proaktivnost ka kritičkom propitivanju postupaka vlasti s jedne, odnosno tematiziranja interesa i potreba građana (roditelja i djece) s druge strane. Udruga obrtnika Mostara je također u javnom istupu ukazala na probleme u poslovanju koji su nastali kao posljedica pandemije, te su zatražili pomoć vlasti kako većina njih ne bi morala zatvoriti svoje objekte (1.9.). Predsjednik Udruge je naveo kako čelnici Odjela za privredu Grada Mostara nemaju sluha za njihove probleme, te da se „gradonačelnik Mostara nije udostojio ni komentirati ovaj problem“. Vijesti nisu iskoristile ni ovaj dnevni događaj (press konferencija koju je održalo Udruženje) za eventualno daljnje tematiziranje problema na koji je ukazano.
Vijesti.ba - Novinarski pristup
92%
8% 0%
Neizražen Pozitivan Negativan
X Novinarski pristup Frekvencija Postotak
1 Neizražen 65 92%
2 Pozitivan 6 8%
3 Negativan 0 0%
Total 71 100%
Vijesti.ba - Prema kome je bio pozitivan pristup
100%
0% 0% 0% 0% 0% 0%
Poltičar ili Političar ili Obični građani Zdravstveni Policija Međunarodna Ostalo politika vlasti politika radnci zajednica opozicije
XI Prema kome je bio pozitivan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 6 100%
2 Političar ili politika opozicije 0 0%
3 Obični građani 0 0%
4 Zdravstveni radnici 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
7 Ostalo 0 0%
Total 6 100%
NAPOMENA: Nije bilo negativnog pristupa
Kratki osvrt Portal Vijesti dominantno izvještava o aktivnostima političkih aktera i institucija vlasti. Učestalost izvještavanja korespondira sa dnevnim agendama aktivnosti nosilaca političkih funkcija. Sadržaji koji tematiziraju ekonomska pitanja, obrazovanje i školstvo, pa i zdravstvenu problematiku, također u fokus primarno stavljaju aktivnosti političkih aktera i/ili institucija sistema. Pluralizam stavova i mišljenja dodatno je ograničen oslanjanjem na mali broj izvora (79% sadržaja se bazira na jednom izvoru). Urednička politika portala je predefinisana činjenicom da samo 10% sadržaja predstavlja autorstvo redakcije, dok se 90% sadržaja preuzima od novinskih agencija, drugih medija i saopštenja. Iako statistički pokazatelji određenih varijabli impliciraju visok stepen novinarske profesionalnosti i neutralnosti (varijabla „novinarski pristup/stav“ je u 92% slučajeva neizražena), nekritička selekcija agencijskih vijesti za objavu (pasivno preuzimanje), te odsustvo kritičkog novinarskog propitivanja događaja, uključujući i postupke vlasti, rezultuje dominacijom pozitivnih sadržaja i pozitivnim uklonom prema politikama vlasti.
Dnevni avaz, online: Izuzetno veliki interes za korona krizu, ali uz određene simplifikacije i povremeni senzacionalizam
Internet izdanje Dnevnog avaza je u trosedmičnom periodu monitoringa objavilo ukupno 119 sadržaja koji podliježu zadatim temama ove analize. U prosjeku to je dnevno 6 sadržaja objavljenih u okviru rubrike vijesti i posebno izdvojene rubrike Korona virus. Kroz tematiku posmatrano na Avazovom portalu prednjačile su teme o političkim aktivnostima na suzbijanju krize. Od ukupno objavljenog sadržaja 39 % ih je govorilo o političkim aktivnostima (47 tekstova), 30% o zdravstvenoj problematici i stabilizaciji (36 sadržaja), po 8% o privrednim aktivnostima na suzbijanju krize, obrazovnoj politici i aktivnostima školstva (9 tekstova), a isto toliko o ostalim temama (rad vjerskih zajednica i njihova rješenja u vrijeme krize i sl). Na portalu je po 3 % sadržaja govorilo o humanitarnim i akcijama NVO sektora (4 teksta) i o pomoći stranih država (3 teksta). Zanimljivo je da je Avaz, koji o ekonomiji i privredi tradicionalno ima više tekstova od drugih portala, u vrijeme monitoringa imao tek 10 tekstova o privrednim aktivnostima na suzbijanju krize. Pohvalno je, međutim, da je imao određene priče koje su bile samo njihove i kojima ukazuje na manjkavost sistema, te daju naslutiti korupciju. Npr. iz običnih statističkih pokazatelja, analizirajući ih, spoznali su da su u vrijeme pandemije, dok su građani bili suočeni s nepoznatim, „104 osobe zaposlene u državnu službu pod Covidom“.
Avaz.ba - Tematika
39%
30%
3% 8% 8% 8% 3%
Političke Zdravstvena Privredne Ostalo Obrazovne Humanitarne Pomoć stranih aktivnosti na problematika i aktivnosti na politike i aktivnosti i država suzbijanju stabilizacija suzbijanju aktivnosti akcije NVO krize krize školstva sektora
I Tematika Frekvencija Postotak
1 Političke aktivnosti na suzbijanju krize 47 39%
2 Zdravstvena problematika i stabilizacija 36 30%
3 Privredne aktivnosti na suzbijanju krize 10 8%
4 Ostalo 10 8%
5 Obrazovne politike i aktivnosti školstva 9 8%
6 Humanitarne aktivnosti i akcije NVO sektora 4 3%
7 Pomoć stranih država 3 3%
Total 119 100%
Najveći broj objavljenih tekstova je u formi izvještaja njihovih novinara (42 %, 50 takvih tekstova), a nešto manje i to 39% objava su vijesti (47) . Šest posto od ukupnog sadržaja činili su intervjui (7), a 3% je otpalo na komentare (3) o temama obuhvaćenim ovom analizom. Upitan je kvalitet pojedinih komentara. Nedostaju argumenti, činjenice po osnovu kojih bi novinar potvrdio svoj stav, uvjerio nas da mu vjerujemo. Tako u komentaru od 8.9. jedino konkretno što smo pročitali bilo je da poslije korone „ništa više neće biti isto“, što je već toliko puta plasirano u javnosti da se doživljava skoro pa kao floskula. Međutim, u komentaru od 7.9. naslova „Improvizacija diletanata“, novinar svoj tekst dobro potkrijepljuje činjenicama, komentira nesnalažljivost vlasti BiH u korona krizi, poredi njihove odluke s odlukama vlasti u Njemačkoj, donosi precizne cifre da je „vlada Federacije od planiranih 488 miliona za pomoć privredi utrošila svega 18 posto”, dakle argumentira svoje pisanje. Deset posto objavljenih sadržaja spada u kategoriju ostalo. U tom su procentu smještene analize koje su radili novinari ovog portala, poput analize od 31. augusta pod naslovom „Vijeće ministara odlučno je da ne uradi ništa“. Novinar donosi analizu (ne)urađenog od strane Vijeća ministara BiH, pa iznosi „medicinska oprema i sredstva, koji su donirani Bosni i Hercegovini prije četiri ili pet mjeseci… još uvijek stoje u skladištima”, zatim “Vijeće ministara još nije predložilo … bilo kakav set ekonomskih mjera za ublažavanje posljedica pandemije”, pa dalje “iznos od 250 miliona eura koje je EU dodijelila BiH kao vid finansijske pomoći za saniranje posljedica pandemije još uvijek nije operativan” itd. Riječ je o kvalitetnoj analizi koju novinar potkrijepljuje nizom argumenata.
Avaz.ba - Novinarske forme
42% 39%
10% 6% 3%
Izvještaj Vijest Ostalo Intervju Komentar
!! Novinarske forme Frekvencija Postotak
1 Izvještaj 50 42%
2 Vijest 47 39%
3 Ostalo 12 10%
4 Intervju 7 6%
5 Komentar 3 3%
Total 119 100%
Više od pola objavljenih tekstova uradili su novinari Avaza, dakle 55% ili 65 sadržaja. Isti je procenat i to 14 % sadržaja koje prenose iz drugih medija ili su agencijske vijesti. Imali su 6% saopštenja za medije odnosno 7 saopštenja, ali i čak 11% ili 13 nepotpisanih tekstova, što je za kuću sa višedecenijskim iskustvom veliki broj i od njih se to ne očekuje. Iz teksta se nekad može naslutiti da je to vijest koja je stigla iz agencije, izvještaj iz nekog stranog medija ili slično, ali dovode se u opasnost da im se ne vjeruje, da ne odaju ozbiljnost, da ih se kritikuje zbog neprofesionalizma. To je uvijek problematično, a pogotovo kada nude tekst naslova „ Pokrenula tužbu za duševnu bol: Dodikova kćerka traži od Ivana Begića 5.000 KM“ (25.8.2020.). Za ovaj tekst nema potpisa autora. Ozbiljna je trenutna politička situacija u BiH, uveliko se vodi predizborna kampanja i nikada, a pogotovo u politički osjetljivim danima - pred izbore, ne bi se trebalo objavljivati tekstove koji nisu potpisani, a koji sadrže kritike jedne partije na konto druge ili kritike usmjerene na osobe koje se dovode u vezu sa političarima. U konkretnom primjeru imali su izjave predsjednika mladih PDP-a, njegov video klip kojim ukazuje da restoran u vlasništvu Dodikove kćerke radi u vrijeme korona krize i poslije dozvoljenog vremena. U tekstu donose blijedo prikazanu fotografiju tužbe Dodikove kćerke, ali nigdje ni naznake da su tu osobu kontaktirali za izjavu. Mogli su i više detalja iz njene tužbe iznijeti, ako ništa drugo. Nigdje nema ni provjere da li je to jedini restoran u Banjoj Luci koji je narušio pravila. Mnogo je podataka u tekstu koji iziskuju provjeru, mnogo razloga da se osjeti pristranost jednoj strani, i dovoljno razloga da se priča proširi i kvalitetno tematizira.
Avaz.ba - Autorstvo
55%
14% 14% 11% 6% 0%
Novinar Novinska Preneseno iz Nepotpisano Saopštenje za Gost redakcije agencija drugih medija medije komentator
III Autorstvo Frekvencija Postotak
1 Novinar redakcije 65 55%
2 Novinska agencija 17 14%
3 Preneseno iz drugih medija 17 14%
4 Nepotpisano 13 11%
5 Saopštenje za medije 7 6%
6 Gost komentator 0 0%
Total 119 100%
Većina naslova na Avazovom portalu su informativno-narativnog karaktera. Oni čine 91% od ukupnog sadržaja (108 naslova). Beletrističkih je naslova svega 2%, a 8 % je udica naslova. Primjera radi tekst s naslovom „U livanjskom kantonu ZARAŽENE TRI TRUDNICE“ (od 24.8.2020.). Otvarate tekst, jer očekujete više informacija upravo o tom problemu, očekujete da saznate kako odjednom tri trudnice, nije li možda cijeli porodiljski odjel u karantenu, kako je virus završio u porodilištu, je li bilo greški sistema. Umjesto toga, kad vijest otvorite, dobijete nekoliko rečenica sa statističkim podacima o broju zaraženih u kojoj o trudnicama stoji samo „... zaraženo 146 među kojima tri trudnice“. Suštinski, senzacionalistički naslov. Dnevni avaz je imao tekst s naslovom „Može li krvna plazma spasiti milione zaraženih“. Takav naslov (25.8.2020) nas podstiče na shvatanje da ćemo u tekstu dobiti odgovor. Međutim, tekst sadrži više izjava stručnjaka iz različitih oblasti, ali ne i precizan odgovor može li krvna plazma pomoći u liječenju. Sve se svodi na nove dileme. Ponudili su 26. avgusta tekst s naslovom „Kako će u BiH glasati osobe zaražene korona virusom“. Upitna rečenica privlači mogućnošću da u tekstu pronađemo odgovore, imamo prijatelje zaražene koronom, možda se neće oporaviti do glasanja, na kraju krajeva želimo biti informisani, podijeliti vijest drugima. Međutim, u tekstu kao odgovor nalazimo tek „ekskluzivno“ saznanje, pa pišu „...Kako saznajemo trenutno se još uvijek o ovoj temi raspravlja na sjednicama CIK-a.” Naslov se doima kao prevara čitatelja.
Avaz.ba - Naslovi
91%
8% 2%
Informativno-narativni Udica naslovi Beletristički (simbolički)
IV Naslovi Frekvencija Postotak
1 Informativno-narativni 108 91%
2 Udica naslovi 9 8%
3 Beletristički (simbolički) 2 2%
Total 119 100%
Najveći broj tekstova prati samo po jedna fotografija, takvih je sadržaja 65%. Potom, 17 posto je tekstova sa po 2 fotografije i primjetno je da su to tekstovi gdje ima više strana priče. Po 9% je tekstova koje prate tri ili više od tri fotografije i pretežno su to izvještaji sa različitih događaja ili tematizirane priče sa rješenjima. Primjer je priča o prosvjedima roditelja u Mostaru koji nude drugačija rješenja za školstvo od onih koja su nametnule vlasti i koju je pratilo više fotografija sa tog događaja. Primjetili smo i neke nelogičnosti u potpisivanju slike. Npr. daju fotografiju sa sjednice Vijeća ministara, a ispod fotografije je ispisano „Održana telefonska sjednica“. Ne ide jedno s drugim tako da smo to karakterizirali kao simbolične fotografije. Suprotno tome imaju neke fotografije koje uistinu govore bolje od teksta. Primjera radi u rubrici Korona virus tekst s naslovom „Ovako izgleda doručak u bolnici u Bugojnu: Dvije kriške hljeba i puter“, a dovoljno je bilo vidjeti samo fotografiju.
Avaz piše da je doručak fotografisao pacijent zaražen korona virusom. Međutim, upitna je ovdje i druga strana priče. Nisu za komentar objave pitali rukovodstvo bolnice, možda druge pacijente, kantonalno Ministarstvo zdravlja, zamolili eventualno izvore u bolnici da im slikaju doručak sutradan ili ručak prije objave... Kada je riječ o sadržaju ostalih fotografija bitno je reći da su na gotovo polovini objavljenih fotografija učesnici događaja o kojima tekst govori. Procentualno tako je pokriveno 47 % objava (66 tekstova). 33% tekstova prate simbolične fotografije. Primjera radi priču da BiH razmišlja koju vakcinu uvesti prati simoblična fotografija šprice pomoću koje se izvlači neka tečnost, fotografijom nedefinisana. U 12 % tekstova imamo fotografije naznačene kao ostalo i u tom su procentu fotografije različitih dokaza, dokumenata bitnih za priču i slično. 8% tekstova prate klasične slike panorama gradova i objekata u vezi s tekstom.
Avaz.ba - Broj fotografija
65%
17% 9% 9%
Jedna Dvije Tri Više od tri
V Broj fotografija Frekvencija Postotak
1 Jedna 77 65%
2 Dvije 20 17%
3 Tri 11 9%
4 Više od tri 11 9%
Total 119 100%
Avaz.ba - Sadržaj fotografije
47%
33%
12% 8%
Učesnici događaja Simbolične fotografije Ostalo Panorame gradova i objekti
VI Sadržaj fotografije Frekvencija Postotak
1 Učesnici događaja 66 47%
2 Simbolične fotografije 46 33% 3 Ostalo 16 12%
4 Panorame gradova i objekti 11 8%
Total 139 100%
Avazov portal obiluje tekstovima u kojima imaju jedan izvor, pa bilo da je riječ o vijestima koje ispisuju njihovi novinari ili ih preuzimaju od drugih medija ili agencija. 66% je takvih sadržaja, odnosno 78 tekstova s jednim izvorom. Po dva izvora imaju u 21% sadržaja ili u 25 tekstova. U 7 % sadržaja imaju tri izvora (8 tekstova), u 6 % sadržaja više od četiri izvora (7 tekstova) i to tamo gdje tekstove rade njihovi novinari i tematiziraju određenu problematiku u društvu. I konačno samo jedan tekst ima četiri izvora. U 75 % sadržaja izvori su jedinstveni (89 tekstova). Suprotstavljeni su u 25 % sadržaja (svega 30 objavljenih tekstova). Primjer je tekst iz Krajine. Objavili su najprije tekst s naslovom „Poznato lječilište kod Bihaća pretvaraju u izolatorij za zaražene migrante“. U nastavku imaju jedinstvene izvore u izjavama kritike, a od osoba iz kantonalne vlasti, koja o tome odlučuje, imaju ranije datu izjavu resorne ministrice koja ne precizira ništa, daje tek naslutiti da bi izolatorij za migrante MOGAO BITI smješten u naselje Gata. Naslov je međutim bio decidan, “LJEČILIŠTE PRETVARAJU U IZOLATORIJ”, stvar je gotova. Falila im je aktuelna, nova izjava suprotstavljenog izvora. Koji dan poslije ova vijest bit će deplasirana, tačnije pokazat će se da je prva bila netačna. Od pretvaranja lječilišta u Gati u izolatorij nema ništa.
Avaz.ba - Izvori
66%
21%
7% 6% 1%
Jedan Dva Tri Više od četiri Četiri
VII Izvori Frekvencija Postotak
1 Jedan 78 66%
2 Dva 25 21%
3 Tri 8 7% 4 Više od četiri 7 6%
5 Četiri 1 1%
Total 119 100%
Avaz.ba - Pozicija izvora
75%
25%
Jedinstveni izvori Suprostavljeni izvori
IX Pozicija izvora Frekvencija Postotak
1 Jedinstveni izvori 89 75%
2 Suprotstavljeni izvori 30 25%
Total 119 100%
Od ukupnog sadržaja koji je bio predmet monitoringa u 40% slučajeva sadržaj teksta je bio pozitivan. Većinom se tu radilo o tekstovima koji su rađeni početkom školske godine i u kojima novinari predstavljaju rješenja u školama za početak nastave. Pozitivno su izvijestili i o uspjesima bh. i srbijanskih medicinskih stručnjaka koji su bili uspješni u „karakterizaciji virusa Covid-19“ i sl. Neizražen je sadržaj teksta bio u 30% sadržaja, većinom u tekstovima u kojima daju suhu vijest o nekom događaju, ili u vijestima koje prenose iz drugih medija, primjera radi kada prenose vijest da Rusija počinje plasirati svoju vakcinu za Covid- 19. U 29 % sadržaja negativan je bio sadržaj Avazovih tekstova. Za primjer navodimo analizu u kojoj je kritikovan (ne)rad Vijeća ministara s naslovom „Vijeće ministara odlučno je da ne uradi ništa“ od 31.8. Autor piše: „ Značajan iznos od 250 miliona eura koje je EU dodijelila BiH kao vid finansijske pomoći za saniranje i prevladavanje posljedica pandemije još uvijek nije operativan. To je zato jer srpski ministri i funkcioneri zahtijevaju da se RS nađe u memorandumu o razumijevanju”. U daljem tekstu istaknuto je da „ medicinska oprema i sredstva, koji su donirani Bosni i Hercegovini prije četiri ili pet mjeseci i za kojim su zdravstvene ustanove iz cijele BiH iskazale urgentnu potrebu, još uvijek stoje u skladištima i nisu raspodijeljeni”.
Avaz.ba - Sadržaj teksta/priloga
40%
30% 29%
Pozitivno Neizraženo Negativno
VIII Sadržaj teksta/priloga Frekvencija Postotak
1 Pozitivno 48 40%
2 Neizraženo 36 30%
3 Negativno 35 29%
Total 119 100%
Kada je riječ o novinarskom pristupu u 68% slučajeva stav je neizražen. Tu se prvenstveno radi o „suhim“ vijestima, izvještajima sa sjednica različitih tijela gdje novinari redakcije daju faktografske informacije tipa „Vijeće ministara je donijelo odluku o otvaranju granica...“ , ili pak vijestima agencija koje donose informacije o događaju u okviru kojeg su ponuđena rješenja za privrednike, poput izvještaja o susretu ministra Staše Košarca s privrednicima s ciljem poduzimanja koraka na zaštiti domaćih firmi u vanjsko-trgovinskim razmjenama roba. U 20% sadržaja ili 24 teksta objavljena u vrijeme analize, novinarski pristup je bio pozitivan. Tako su primjera radi novinari Avaza imali jasno izražen pozitivan pristup izvještavajući o stranim državama koje su pružile pomoć BiH. Pozitivan uklon imali su i prema Agenciji za bankarstvo čijeg direktora u naslovu citiraju 25. avgusta: „Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić: Moratorij produžen, kamate zbog korone neće rasti“. Izuzetno pozitivan pristup osjetan je bio i prema federalnoj ministrici turizma Editi Đapo koja je članica SBB-a i koju su kroz tekstove maksimalno podržavali u njenom traženju da se otvore granice za strane turiste. Ne ulazeći u opravdanost ili neopravdanost takvog zahtjeva, vidno je bilo da je Avaz maksimalno „gurao“ ovu temu u svom izvještavanju. „Turistička industrija traži: Otvorite granicu, ugroženo je hiljade radnih mjesta - Neodgovorno je otići na godišnji odmor, a da nisu donesene ključne odluke, kaže Đapo.“
U 12% slučajeva ili u 14 tekstova novinarski pristup je bio negativan. Primjera radi kada donose tekst o zapošljavanju u državne službe više od 100 ljudi, u mjesecima u kojima je cjelokupna javost BiH bila okrenuta korona krizi i zaštiti zdravlja. Osjeća se kritički stav novinara, a nude i argumente. Tako novinar piše „vlast nastavlja s zapošljavanjem već ionako glomazne administracije. Prijem novih službenika dolazi u jeku pandemije, ali i kada privatni sektor bilježi gubitke i masovno otkazuje ugovore o radu”, te dodaju “više od 80 zaposleno je u Upravi za indirektno oporezivanje BiH”.
Avaz.ba - Novinarski pristup
68%
20% 12%
Neizražen Pozitivan Negativan
X Novinarski pristup Frekvencija Postotak
1 Neizražen 81 68%
2 Pozitivan 24 20%
3 Negativan 14 12%
Total 119 100%
Avaz.ba - Prema kome je bio pozitivan pristup
29% 25% 21%
14%
7% 4% 0%
Zdravstveni Poltičar ili Obični građani Ostalo Međunarodna Političar ili Policija radnci politika vlasti zajednica politika opozicije
XI Prema kome je bio pozitivan pristup Frekvencija Postotak
1 Zdravstveni radnici 8 29%
2 Političar ili politika vlasti 7 25%
3 Obični građani 6 21%
4 Ostalo 4 14%
5 Međunarodna zajednica 2 7%
6 Političar ili politika opozicije 1 4%
7 Policija 0 0%
Total 28 100%
Avaz.ba - Prema kome je bio negativan pristup
81%
13% 6% 0% 0% 0%
Političar ili Zdravstveni Obični građani Političar ili Policija Međunarodna politika vlasti radnci politika opozicije zajednica
XII Prema kome je bio negativan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 13 81%
2 Zdravstveni radnici 2 13%
3 Obični građani 1 6%
4 Političar ili politika opozicije 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
Total 16 100%
Kratki osvrt Generalno Avaz online izdanje plasira veliki broj vijesti, izvještaja, tematiziranih tekstova novinara iz njihove dopisničke mreže koja se očito naslanja na novinare koji pišu za printano izdanje Avaza, što im otvara mogućnost šire pokrivenosti prostora. Tragaju za tekstovima u kojima bi javnost infomisali kako da djecu pripreme što bolje za susret sa školovanjem pod maskama. Tragaju za rješenjima za privrednike. Nastoje izvijestiti o tome koliko može pomoći Agencija za bankarstvo i slično. Broj novooboljelih, izliječenih, umrlih također daju, ali dominiraju tekstovi kojima ipak daju prednost budućnosti s pitanjem šta i kako dalje. Neki tekstovi imaju senzacionalistički i pristran pristup, a veliki broj tekstova ima i pozitivan ili negativan stav prema pojedinim akterima i događajima. Ističemo, da za medij koji se naslanja na printano izdanje Avaza, sa višedecenijskim iskustvom, Avaz ne bi smio sebi dopustiti potpisivanje niti jednog teksta samo sa „Avaz“. Ime novinara ili imenovanje agencije ili drugog medija iz kojeg vijest prenose je postulat novinarstva.
Dnevnik.ba: Većina tekstova preuzeta sa drugih medija i agencija
Na portalu Dnevnik.ba predmet monitoringa bili su tekstovi u rubrikama Vijesti, Događaji, Teme i Kolumne. Ovaj medij objavio je ukupno 97 sadržaja koji mogu ući u teme ove analize, s tim da u rubrici Kolumne, za tri sedmice analize, nisu ništa objavili. Posljednju kolumnu imali su 8. avgusta. Dnevnik.ba ponudio je najviše tema iz oblasti političke aktivnosti u suzbijanju krize. Takvih je sadržaja bilo 39 % (38 tekstova). Ističemo da su većinu sadržaja u ovom segmentu činili tekstovi o koracima koje vlasti u Hercegovini čine ili su planirale učiniti da saniraju posljedice korona krize. I to pretežno vlasti u HNK ili ZHK. O zdravstvenoj problematici imali su 33% sadržaja (32 teksta). O humanitarnim aktivnostima i akcijama NVO sektora imali su 7% tekstova, a riječ je o tekstovima kojim su ukazali na rad Udruge roditelja Mostar, o radu Karitasa i aktivnostima koje su činili i planiraju činiti. 7% je bilo i tekstova koji potpadaju pod ostalo, jer su imali određene teme iz vjerskih krugova. Malo tekstova, svega po 6%, imali su o obrazovnoj politici kao i o privrednim aktivnostima, iako je analiza rađena u vrijeme početka školske godine sa mnogo kriznih dilema, a suštinsko pitanje u budućnosti, vrlo je izvjesno, bit će opstanak privrede. Dnevnik.ba - Tematika
39% 33%
7% 7% 6% 6% 1%
Političke Zdravstvena Humanitarne Ostalo Privredne Obrazovne Pomoć stranih aktivnosti na problematika i aktivnosti i aktivnosti na politike i država suzbijanju stabilizacija akcije NVO suzbijanju aktivnosti krize sektora krize školstva
I Tematika Frekvencija Postotak
1 Političke aktivnosti na suzbijanju krize 38 39%
2 Zdravstvena problematika i stabilizacija 32 33%
3 Humanitarne aktivnosti i akcije NVO sektora 7 7%
4 Ostalo 7 7%
5 Privredne aktivnosti na suzbijanju krize 6 6%
6 Obrazovne politike i aktivnosti školstva 6 6%
7 Pomoć stranih država 1 1%
Total 97 100%
Nijedan komentar nije ponudio portal dnevnik.ba o korona krizi u vrijeme ovog monitoringa. Nisu objavili nijednu kolumnu o ovoj problematici iako su imali mnogo razloga za to. Skoro pola njihovog sadržaja otpada na vijesti, 49%. Izvještaji čine 33% sadržaja od ukupno objavljenih, i to ponovno većinom preuzetih tekstova drugih medija. Imali su svega 3 % sadržaja u formi Intervjua, a i to je bilo tuđe, dakle iz drugih medija. Bilo je i nekih tekstova koji nisu ni intervju ni izvještaj. Više kao prepričavanje stava jedne osobe. Takav je primjera radi bio tekst „Psihologinja za Dnevnik.ba o mentalnom zdravlju djece u korona krizi“. Iz takvih razloga je i u rubrici ostalo čak 13 % tekstova, koji miksaju forme.
Dnevnik.ba - Novinarske forme
49%
34%
13% 3% 0%
Vijest Izvještaj Ostalo Intervju Komentar
!! Novinarske forme Frekvencija Postotak
1 Vijest 48 49%
2 Izvještaj 33 34%
3 Ostalo 13 13%
4 Intervju 3 3%
5 Komentar 0 0%
Total 97 100%
Portal je imao svega 3 teksta ili 3 posto sadržaja koje potpisuju njihovi autori. Većinu tekstova, čak 46 % čine tekstovi preneseni iz drugih medija. Znalo se dogoditi da danima nemaju nijedan tekst koji potpisuje njihov autor, već su većinom preuzimali tekstove drugih kuća. 24% su agencijske vijesti, pri čemu najčešće prenose vijesti HINA-e. Imaju 13% nepotpisanih tekstova. U rubrici Teme bilježimo tekst s naslovom „Vitežanka zbog korone ostala bez posla“. Isti tekst objavio je Avaz koji ima i ime autora teksta. Na portalu dnevnik.ba taj je, tuđi tekst, potpisan sa dnevnik.ba. Imaju nepotpisanu vijest 3. septembra da će Ljubuški dati besplatan prijevoz za sve učenike. Vidi se mikorofon Naše TV na slici, ali kroz tekst nigdje se ne pozivaju na izvore, ne kazuju da prenose eventualno vijest kolega s Naše TV. 13% sadržaja čine im saopštenja. Međutim, zabrinjava da imaju praksu da u cjelosti prenose stranačka saopštenja, čak i kada su kritike unutar saopštenja izuzetno teške i trebalo bi tražiti drugu stranu (primjer je saopštenje HRS-a koje su u cjelosti prenijeli 3.9.2020. s naslovom „HRS premijeru i ministrima: Ne igrajte se s djecom!“).
Dnevnik.ba - Autorstvo
46%
24%
13% 13% 3% 0%
Preneseno iz Novinska Saopštenje za Nepotpisano Novinar Gost drugih medija agencija medije redakcije komentator
III Autorstvo Frekvencija Postotak
1 Preneseno iz drugih medija 45 46%
2 Novinska agencija 23 24%
3 Saopštenje za medije 13 13%
4 Nepotpisano 13 13%
5 Novinar redakcije 3 3%
6 Gost komentator 0 0%
Total 97 100%
Naslovi Dnevnik.ba su većinom informativno-narativni, čak u procentu od 95%. Reklo bi se da su vrlo informativni, korektni, ali bi se dalo zaključiti da su to naslovi koji ne privlače pažnju. Oni koji bi nas podstakli da pročitamo tekst. Imali su 2% simboličkih naslova i 3% udica naslova, poput naslova „Supruga Bakira Izetbegovića saslušana u Tužilaštvu“. Vjerovatno su smatrali da će tako dobiti više na publicitetu, ali je bilo korektnije da su stavili njeno ime, jer je to javna osoba, ili napisali zbog čega je saslušana. Dnevnik.ba - Naslovi
95%
3% 2%
Informativno-narativni Udica naslovi Beletristicki (simbolički)
IV Naslovi Frekvencija Postotak
1 Informativno-narativni 92 95%
2 Udica naslovi 3 3%
3 Beletristički (simbolički) 2 2%
Total 97 100%
Portal ne obiluje fotografijama. Čak 95 tekstualnih sadržaja prati po jedna fotografija. Više fotografija imali su samo u tekstovima o protestima roditelja iz Mostara zbog neusklađenosti nastavnog procesa u HNK ili u tekstovima koje prenose iz drugih medija, poput teksta Jutarnjeg lista o pomorcima. Zapravo su više od tri fotografije imali samo u tri teksta. Sadržaj fotografija je stereotipan. Skoro pa isti je omjer fotografija sa učesnicima događaja, 48%, i onih simboličnih koji prate tekst 47%. Primjetno je, međutim, da su im pojedine fotografije zastarjele, vrte ih više puta (fotografije Vlade FBiH).
Dnevnik.ba - Broj fotografija
94%
3% 2% 1%
Jedna Vše od tri Tri Dvije
V Broj fotografija Frekvencija Postotak
1 Jedna 91 94%
2 Vše od tri 3 3%
3 Tri 2 2%
4 Dvije 1 1%
Total 97 100%
Dnevnik.ba - Sadržaj fotografije
48% 46%
3% 2%
Učesnici događaja Simbolične fotografije Panorame gradova i Ostalo objekti
VI Sadržaj fotografije Frekvencija Postotak
1 Učesnici događaja 47 48% 2 Simbolične fotografije 45 46%
3 Panorame gradova i objekti 3 3%
4 Ostalo 2 2%
Total 97 100%
U najvećem broju tekstova, 71%, imamo po jedan izvor. U 19 % sadržaja brojimo dva izvora. Kada ih imaju više onda je to najčešće u tekstovima koje su preuzeli od drugih medija. Primjera radi tekst portala Vecernji.hr o dešavanju na granicama između BiH i Hrvatske, koji ukazuje na neujednačenost graničnog sistema i koji informira gdje priznaju serološke, a gdje PCR testove. Takvih sadržaja sa više od četiri izvora imaju u samo dva teksta. Kao izvor za preuzimanje određenih fotografija navode nekad „Foto: screenshot“!!! U čak 75% sadržaja izvori su jedinstveni, što i ne čudi, uzme li se u obzir da imaju mahom vijesti, a i veliki broj saopštenja. Suprotstavljene izvore imaju u 25% sadržaja, pa i tada većinom u tuđim tekstovima. Jedini tekst koji je upadljivo imao više strana, a radio ga je autor redakcije, je tekst o protestima roditelja u Mostaru koji nisu zadovoljni načinom na koji je počelo raditi školstvo u HNK.
Dnevnik.ba - Izvori
71%
19% 7% 2% 1%
Jedan Dva Tri Više od četiri Četiri
VII Izvori Frekvencija Postotak
1 Jedan 69 71%
2 Dva 18 19%
3 Tri 7 7%
4 Više od četiri 2 2%
5 Četiri 1 1% Total 97 100%
Dnevnik.ba - Pozicija izvora
75%
25%
Jedinstveni izvori Suprostavljeni izvori
VIII Pozicija izvora Frekvencija Postotak
1 Jedinstveni izvori 73 75%
2 Suprotstavljeni izvori 24 25%
Total 97 100%
U 37 % sadržaja Dnevnik.ba ima negativne informacije i to ponovno većinski u tuđim tekstovima. U 33% sadržaja tekstovi su neizraženi, klasične suhe vijesti. U 30% slučajeva tekst donosi pozitivne informacije. Novinarski pristup je neizražen u čak 81% tekstova. Rekli bi vrlo profesionalan odnos, ali nedostaje im kritičkih tekstova, sa posloženom argumentacijom, a razloga je za kritiku zaista bilo, pogotovo na prostoru kojem se oni obraćaju ponajviše, dakle HNK. Primjetno je da uopće nemaju stav kada je riječ o postupanju kadrova HDZ-a u vlasti, u konkretnom slučaju onih koji donose odluke u vezi s korona krizom. Saopštenja primjera radi iz institucija ZHK ili HNK prenose od riječi do riječi. Niti jednom im to saopćenje nije bilo povod da urade bilo kakvu priču. Umjesto toga imate jednu ravnu liniju u izvještavanju, po osnovu koje sigurno nemaju zavidnu čitanost. Pozitivan novinarski pristup bio je 12 posto i to najčešće prema političarima i politici aktuelne vlasti. Tako ih nikako neće zaobići da objave da je „Vlada HNK odobrila 2,5 milijuna KM za pomoć turizmu“, kako su objavili 3. septembra, ali će sigurno zaobići neku vijest koja za Vladu nije povoljna. Imali su i pozitivan novinarski stav u vijesti iz vjerskih krugova, što je smješteno u ostalo. Primjera radi Papa je pozvao na „promjenu gospodarskog modela poslije pandemije“. Negativan pristup imali su u 6 tekstova od ukupno 97. Jedino gdje kritikuju vlast iz Hercegovine u svojim tekstovima je kada donose informaciju o nezadovoljstvu građana obrazovnim sistemom na početku školske godine. U tom smislu vrijedi pomenuti da od 10. septembra dnevnik.ba ima podcast Bura. Nude videozapise, razgovore o aktuelnim temama, pa su u okviru prve emisije propitivali „Kakvo je iskustvo roditelja za vrijeme pandemije?“. Sat i 39 minuta razgovora koji ne nudi inovativne stavove i prijedloge. U drugoj emisiji ponovno govore o sličnoj temi „Normalna nastava ili prosvjedi roditelja?“. Pozvali su samo roditelje, nemaju drugu stranu. Ne znamo ni ko je novinar koji razgovara s gostima, nema potpisa niti se predstavio. Goste ne persira, pa sve doima kao susret prijatelja koji su nezadovoljni, pa su se okupili na kafi da prodiskutuju o aktuelnoj problematici.
Dnevnik.ba - Sadržaj teksta/priloga
37% 33% 30%
Negativno Neizraženo Pozitivno
IX Sadržaj teksta/priloga Frekvencija Postotak
1 Negativno 36 37%
2 Neizraženo 32 33%
3 Pozitivno 29 30%
Total 97 100%
Dnevnik.ba - Novinarski pristup
81%
6% 12%
Neizražen Pozitivan Negativan
X Novinarski pristup Frekvencija Postotak
1 Neizražen 79 81%
2 Pozitivan 12 12%
3 Negativan 6 6%
Total 97 100%
Dnevnik.ba - Prema kome je bio pozitivan pristup
62%
8% 15% 15% 0% 0% 0%
Političar ili Obični građani Ostalo Zdravstveni Političar ili Policija Međunarodna politika vlasti radnci politika zajednica opozicije
XI Prema kome je bio pozitivan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 8 62%
2 Obični građani 2 15%
3 Ostalo 2 15%
4 Zdravstveni radnici 1 8%
5 Političar ili politika opozicije 0 0%
6 Policija 0 0%
7 Međunarodna zajednica 0 0%
Total 13 100% Dnevnik.ba - Prema kome je bio negativan pristup
100%
0% 0% 0% 0% 0%
Poltičar ili Političar ili Obični građani Zdravstveni Policija Međunarodna politika vlasti politika opozicije radnci zajednica
XII Prema kome je bio negativan pristup Frekvencija Postotak
1 Političar ili politika vlasti 6 100%
2 Političar ili politika opozicije 0 0%
3 Obični građani 0 0%
4 Zdravstveni radnici 0 0%
5 Policija 0 0%
6 Međunarodna zajednica 0 0%
Total 6 100%
Kratki osvrt Generalno zapažanje za Dnevnik.ba je veliki broj tekstova, a mali broj konkretnih informacija ili prijedloga usmjerenih na oporavak od krize u svim oblastima, malo obrađenih tema koje bi ukazivali kako ići ka oporavku privrede, kako da zdravstvo radi bolje za građane i sl. Većinu informacija prenose iz drugih medija ili nude agencijske vijesti. U tom copy-paste maniru daju nedostatne vijesti. Tako su, primjera radi, imali vijest FENA-e (4.9.) kako „prestaju s važenjem naredbe kriznog stožera Ministarstva zdravstva HBŽ“, a da pri tom nisu dali podsjećanje na što se to odnosi. Prošlo je šest mjeseci krize i ljudi su zaboravili sve naredbe. Redakcija je vijest trebala doraditi. Pojedini sadržaji uopće nisu potpisani, a tekstovima se ne pozivaju na izvor objave. I konačno, najveća je zamjerka mali broj tekstova novinara redakcije portala, svega 3 teksta s njihovim potpisom.
Komparativni osvrt
• Medijske inicijative su izvršile trosedmični monitoring 9 mainstream medija s velikim dosegom ili uticajem. Period praćenja je bio od 24. avgusta do 13. septembra. Pratilo se pet online portala i centralni informativni programi četiri TV stanice koje imaju nacionalno porkrivanje. Mediji koji su praćeni su Klix https://www.klix.ba/, Nezavisne novine (online) https://www.nezavisne.com/, Dnevni avaz (online) https://avaz.ba/, Dnevnik.ba https://www.dnevnik.ba/, Vijesti.ba https://vijesti.ba/, TV N1, BHRT, FTV i RTRS • Teme koja su bilježene i analizirane su one koje govore o događajima koji su usmjereni na društveni, ekonomski i zdravstveni oporovak zemlje tokom privredne, društvene i psihičke recesije nastale nakon pandemije Covid-19. • Dnevnici BHT-a i FTV-a, dva javna servisa iz Sarajeva, u centralnoj informativnoj emisiji Dnevnik 2 tokom posmatranog perioda emitovali su po 51 sadržaj koji se ticao ove problematike što je gotovo 2,5 objave po emisiji. Na RTRS-u bilježimo nešto manju frekvenciju – 40. Najveći broj sadržaja i razmatranja posljedica korona krize je imao N1 - 61. Razlog je što je dnevnik ove televizije i do 15 minuta duži od javnih servisa, ali i zbog regionalnog koncepta medija koji ima dopisništva u Beogradu i Zagrebu, te je zabilježen i dio sadržaja koji su u blokovima, komparativno, obrađivali ovu problematiku. • U pogledu tematske zastupljenosti u TV dnevnicima, u tri medija najveći broj sadržaja tematizira obrazovna pitanja, jer je period monitoringa obuhvatio početak školske godine koja je počela u vanrednim uslovima. Na RTRS-u su nešto učestalije bile političke aktivnosti na suzbijanju krize, što je rezultat intenzivnog izvještavanja o aktivnostima Vlade Republike Srpske odnosno njenih resornih ministarstava i komentarisanja nekih zakonskih mjera i preporuka. U svakom slučaju obje ove teme su visoko plasirane u svim TV medijima. Veća zastupljenost je bila i zdravstvene problematike i privrednih aktivnosti dok je druga ostala definisana tematika bila rijetka ili potpuno neprisutna. • Kada su news portali u pitanju, broj zabilježenih sadržaja je veći jer se pratila 24- časovna produkcija tematski relevantnih rubrika. Tako se raspon objava kreće od 64 za tri sedmice kod Nezavisnih novina do čak 119 kod Dnevnog avaza. Vijesti i Avaz kao najzastupljeniju imaju političku problematiku, Dnevnik i Nezavisne zdravstvenu, a Klix obrazovnu. • Dominante novinarske forme na portalima su vijesti i izvještaji, dakle faktografski žanrovi. To čini preko 80 posto produkcije. Kada je u pitanju autorstvo nad tekstovima, tu postoje značajne razlike. Nezavisne, Avaz i Klix imaju veliki broj tekstova koje su napisali njihovi novinari dok Vijesti imaju samo 10 posto takvih tekstova, a Dnevnik samo 3 posto. To kod ovih medija pokazuje izuzetnu oslonjenost na novinske agencije, saopštenja za medija ili prenesene tekstove iz drugih medija. Ovo posljednje je kod Vijesti izuzetno prisutno, čak 46 posto. Sa druge strane u dnevnicima posmatranih televizija vlastiti novinari su osnov produkcije. Najdominatnija TV forma je prilog, a njih su pravile vlastite terenske TV ekipe pokrivajući različite događaje. Prilozi su činili od 62 posto na RTRS-u do, na BHT-u, 84 posto novinarskih formi. • Kod svih portala je dvotrećinska većina tekstova sa jednim izvorom informacija. Razlog tome je velika prisutnost agencijskih vijesti, ali to ne ublažava činjenicu da se mediji uglavnom ne pridržavaju ovog postulata tradicijskog novinarstva gdje u informativnom sadržaju moramo imati najmanje dva izvora. Statistika pokazuje da se procenat sadržaja s jednim izvorom kreće od Nezavisnih novina sa 66 % do Vijesti sa 79 %. No, ono što je dodatno problematično jeste da su izvori u još većem procentu jedinstveni, odnosno s istim ili veoma sličnim stajalištima. Tako se raspon u procentima kreće od 75 posto kod Avaza i Dnevnika do 100 posto kod Vijesti! • U TV dnevnicima situacija je potpuno drugačija. Dominantna TV forma su TV prilozi koji sadrže uvijek više izvora te u njima gledamo značajnu lepezu različitih izjava, mada i ovdje često sa srodnim stajalištima. BHT i N1, a u nešto manjoj mjeri i FTV, u izvještavanju često koriste vaninstitucionalne izvore tj. prilozi sadrže izjave, stavove i mišljenja eksperata i analitičara, običnih građana (ankete) i različitih kategorija stanovništva koje direktno osjećaju posljedice pandemijske krize (privrednici, zanatlije, proizvođači hrane, radnici, nastavnici, roditelji, sindikati itd.) i oni su najčešće jedinstveni u stavu da su suočeni s teškim posljedicama krize. Na RTRS-u gotovo da nema vaninstitucionalnih izvora, posebno ne iz NVO sektora, ali i običnih građana koji kritikuju neke poteze vlasti. Većina nastupa je potencirala napore i u određenoj mjeri uspjehe vlasti da se izbori s posljedicama pandemije i stabilizuje situacija u Republici Srpskoj. • Najveći broj objava na BHT-u, N1, FTV-u, Klixu i Dnevniku ima dominantno negativan sadržaj. Naravno, ovaj procenat čini i značajan broj sadržaja koji su sami po sebi, bez obzira na broj i vrstu izvora, negativni, jer pandemija i kriza u svojoj suštini su negativna događanja. Međutim, na RTRS-u te na portalima Avaz, Vijesti i Nezavisne ipak je najzastupljenija pozitivna sadržina priloga/tekstova. Riječ je prije svega o sadržajima u kojima se potenciraju uspjesi najčešće na liniji vlast-javno školstvo-zdravstvo gdje se u prvi plan stavljaju pozitivni detalji i izjave koji su na liniji uspješnosti borbe protiv Covida-19 i aktuelne krize. Ono što je u socio-psihološkom smislu pozitivno, posebno na RTRS-u, je da smo u dnevnicima mogli vidjeti niz izjava koje pobuđuju optimizam, a što nije karaketristika nekih mainstream medija koji insistiraju na šokantnim i fatalističkim prikazima. • Kada posmatramo novinarski stav odnosno uklone medija, statistika bilježi činjenicu da pojedinačni sadržaji jesu neutralni - faktografski saopštavaju osnovni set informacija, bez navođenja na stav ili zaključak. Međutim, trendovi izvještavanja na bazi jednog izvora, na bazi institucionalnih izvora, te odsustvo kritičkog odnosa prema akterima vlasti, rezultuje pristranošću ukupne uređivačke politike. U malom broju negativno nastrojenih sadržaja, prije svega manifestovanih kroz komentar novinara, kod većine medija je kritika bila upućena naspram vlasti, ali i opozicionih partija. Pozitivni ukloni su bili kod nekih medija takođe prema vlasti te prema običnim građanima i katkada zdravstvenim radnicima. • Na posmatranim portalima gotovo u punom obimu tekstovi imaju informativno- narativni naslov. S profesionalne strane ovo je izuzetno pohvalan podatak jer novinarska teorija insistira na naslovima koji imaju neke odgovore na novinarska pitanja i daju sintetiziranu informaciju. Iako niz informativnih portala, posebno u susjedstvu, ali sve više i u BiH, masovno koristi udica naslove (clickbait), monitorisani mediji su ostali vjerni tradicijskim osnovama. U najvećoj mjeri naslovi tekstova o ciljanoj temi su imali fokus na važnijoj činjenici o kojoj se govori u tekstu ili naznaci o tome ko je i šta je rekao. • Izrazita većina na portalima je tekstova koji imaju samo jednu fotografiju. Jedan od razloga je činjenica da na ovim medijima imamo ogroman broj preuzetih tekstova od agencija i drugih medija. Čak i oni tekstovi koji su urađeni od strane vlastitih novinara, imaju takođe samo jednu fotografiju što pokazuje da su „smiksani“ u desku i iskombinovani od tekstova na drugim medijima, a ne od terenskog rada što bi onda rezultovalo i većim brojem fotografija. Blagu većinu sadržaja fotografija čine učesnici događaja, a onda simbolične fotografije, najčešće raznih laboratorija, bolnica, šprica ili lijekova. • Sadržina svih posmatranih medija je generisana dnevnim događajima. Vijesti i izvještaji se prvenstveno baziraju na institucionalnim izvorima – saopštenjima i/ili izjavama nosilaca institucionalnih i političkih funkcija. To je posebno izraženo kod dva medija iz Republike Srpske, RTRS-a i Nezavisnih novina, gdje su dominantni izvor ministri, premijeri, poslanici vladajućih partija, rukovodioci javnih ustanova, institucija i organa vlasti. No, taj izvještajni trend je značajno prisutan i kod ostalih medija, ali uz nešto veće prisustvo i opozicionih stavova. TV N1, BHT i FTV su imali nešto veći angažovani pristup gdje su propitivali poteze vlasti dajući prostor onima koji trpe posljedice pandemijske krize i imaju nešto drugačiji odnos prema potezima vlasti. Pokazalo se da uglavnom prilozi u ovim TV medijima podstiču akciju i traže reakciju tragajući za rješenjima problematiziranjem određenih tema i insistiranjem od vlasti da to čine.