Analiza sadržaja medija: Kako su mediji izvještavali o korona krizi Istraživački tim Medijskih inicijativa Sarajevo, oktobar 2020. Suočavanje s posljedicama krize Pandemija Covid-19 nanijela je za sedam mjeseci ogromne društvene i ekonomske štete globalnoj zajednici. Zbog relativno sličnih mjera vanrednog stanja u većini država svijeta, milioni ljudi su ostali bez posla, postulati demokratskih vrijednosti i demokratskog upravljanja su izmijenjeni, a način života koji se praktikovao u sistemima liberalne demokratije je izmijenjen. Procjene stručnjaka za ekonomska i društvena pitanja su da će globalna kriza imati mnogo veće posljedice nego velika recesija 2008. godine koja, ipak, nije ravnomjerno ni u isto vrijeme pogodila svijet kao što je slučaj s korona virusom. Bosnu i Hercegovinu, jednu od tri najsiromašnije države Evrope, s nefunkcionalnom državno-pravnom odnosno teritorijalnom strukturom i nizom dubokih etničkih i političkih podjela, nakon pandemije, za koju se očekivalo da će prestati tokom ljeta, što se nije desilo, očekuje teški period obnove. Tokom trajanja krize u medijima od strane ekonomskih stručnjaka mogli su se čuti podaci da BiH očekuje ekonomska, ali i društvena i zdravstvena obnova slična onoj nakon posljednjeg rata, iako fizičke štete ovaj put nisu vidljive. Riječ je o procesu koji je iznimno važan za sve stanovnike BiH. U njemu je uloga medija ogromna, kako bi građani dobili vjerodostojne informacije. Svaka kriza generiše pristranosti, političke manipulacije i senzacionalizam. Zbog toga je profesionalno ponašanje medija iznimno važno kako dodatno narušeni društveni ambijent u državi ne bi bio generisan. Posebno opasno za cijelo društvo su „igre krivice“, što je posebno zanimljivo medijima, i kao prenosiocima informacija, ali i kao zagovaračima, što nerijetko čine. Mediji moraju pomoći i građanima i društvu pravovaljanim informacijama, da zajedno s drugim faktorima koji rade na obnovi doprinesu društvenoj stabilnosti. Istraživanje korisnika medija koje su Medijske inicijative provele 2019. godine1 pokazuje da većina smatra da su mediji samo djelimično profesionalni (45%), no čak 30 posto je mišljenja da uopšte nisu profesionalni. 20 posto je onih koji smatraju da su mediji profesionalni. U istom istraživanju tačnost informacija je ono što ubjedljivo najviše opredjeljuje anketirane da prate informativne sadržaje na medijima (87%). Potom je to razumljivost informacija, 74 posto. Korona kriza koja se rasplamsala sredinom marta potpuno je usmjerila medijsku pažnju prema pandemiji. Sve je bilo usmjereno na posljedice zaraze u BiH i u svijetu. Kao indikativnu statistiku zaokupljenosti Covid-19 virusom monitorisanih medija u jednom istraživanju Medijskih inicijativa prikazaćemo statistiku od 17. marta. U online izdanju Dnevnog avaza tekstovi o korona virusu su nosili 88 posto. Isti procent je bio i u online izdanju Nezavisnih novina dok su na Klixu takve vijesti zauzimale 84 posto. Kada su u pitanju televizije, Dnevnik Radiotelevizije Republike Srpske je imao 84 posto informacija o koroni i nastaloj krizi, a Dnevnici Federalne televizije i Televizije BiH čak 100 posto!2 Nakon lockdowna i prvih preciznijih pokazatelja posljedica pandemijske krize, počeo je proces, ili bolje rečeno pokušaji, društvene i ekonomske stabilizacije i obnove zemlje. Odlučili smo se da putem monitoringa i analize, koji je podržao IMEP projekat podrške nezavisnim medijima, sagledamo kako mediji izvještavaju o ovim temama i da li informativno pomažu građanima u boljem snalaženju u vanrednim okolnostima. Metodologija Izvršen je trosedmični monitoring 9 mainstream medija s velikim dosegom ili uticajem. Period praćenja je bio od 24. avgusta do 13. septembra. Pratilo se pet online portala i centralni informativni programi četiri TV stanice koje imaju nacionalno pokrivanje (tri javna servisa i jedna komercijalna stanica). Mediji koji su praćeni su: Klix https://www.klix.ba/ Rubrike: Vijesti (podkategorije BiH i Humanitarne akcije), Biznis (samo rubrike Privreda i Investicije) Nezavisne novine (online) https://www.nezavisne.com/ Rubrike: Novosti (podkategorije BiH, Gradovi, Društvo, Obrazovanje, Banja Luka), Kolumne Dnevni avaz (online) https://avaz.ba/ Rubrike Vijesti i Koronavirus Dnevnik.ba https://www.dnevnik.ba/ Rubrike: Vijesti, Događaji, Teme, Kolumne Vijesti.ba https://vijesti.ba/ Rubrike: Politika, BiH, Koronavirus, Ekonomija N1 http://ba.n1info.com/search/1/1?q=Dnevnik+u+19 Dnevnik u 19.00 1 Medijske navike, afiniteti i percepcija medija (Medijske inicijative, 2019) https://mediaplaninstitut.files.wordpress.com/2019/12/istrazivanje-upotrebe-medija.pdf 2 Koliko i kako su mediji u BiH izvještavali o Romima za vrijeme korona krize – gotovo nikako! (Medijske inicijative, 2019) http://www.portal-udar.net/wp-content/uploads/2020/05/Analiza-izvje%C5%A1tavanja- medija-o-romskoj-problematici.pdf BHRT https://bhrt.ba/emisije/ Dnevnik 2 u 19.00 FTV http://www.federalna.ba/bhs/podkategorija/75/dnevnik-ftv Dnevnik 2 u 19.30 RTRS https://www.rtrs.tv/av/video.php Dnevnik 2 u 19.30 Teme koje su bilježene i analizirane su one koje govore o događajima koji su usmjereni na društveni, ekonomski i zdravstveni oporovak zemlje tokom privredne, društvene i psihičke recesije nastale nakon pandemije Covid-19. Dakle, naša ciljana tematika nije bila Covid-19 već isključivo informacije u raznim formama gdje se iznosilo mišljenje o tome kako nešto riješiti ili podrobnija objašnjenja o nastaloj situaciji, a ne sadržaji u kojima su samo faktografski podaci o zaraženim, što je svakodnevno bilo prisutno u svim medijima na osnovu informacija iz Zavoda za javno zdravstvo entiteta i kantona. Statistički smo pratili ove varijable: - Tematika - Novinarske forme - Broj i vrsta izvora informacija - Pozicija izvora - izvori sa jedinstvenim i suprostavljenim stajalištima - Vrsta naslova (samo kod online medija) - Broj i sadržina fotografija (samo kod online medija) - Sadržina priloga (pozitivan, negativan...) - Novinarski uklon/stav prema događaju odnosno njegovim akterima Ove varijable smo statistički i grafički predstavili, a svaki rezultat je i kvalitativno obrazložen gdje su opisani ključni sadržaji te medijski trendovi. Analiza daje uvid i u društveno-političke trendove. Rezultati monitoringa Televizije BHT Dnevnik: Kritičko propitivanje društvenog, ekonomskog i zdravstvenog stanja u zemlji TEMATIKA BHT 1 je u centralnoj informativnoj emisiji Dnevnik 2 tokom posmatranog perioda emitovao ukupno 51 sadržaj. U pogledu učestalosti određene tematike evidentan je statistički izbalansiran pristup – 29% objavljenih priloga tematizira obrazovna pitanja, 27% privredne i 24% političke aktivnosti na suzbijanju krize izazvane pandemijom. Zdravstvena pitanja su tematizirana kroz 16% objavljenih sadržaja. Učestalost izvještavanja o obrazovnim politikama i aktivnostima školstva koincidira s početkom nove školske godine, ali nije nevažno primijetiti da BHT ide i u susret događajima. Naime, BHT1 se nije ograničio samo na pružanje servisnih informacija o početku nastave, nego proaktivno tematizira i kritički propituje spremnost obrazovnog sistema za funkcionisanje u okolnostima epidemije. Kroz prilog emitovan već 25. avgusta 2020. godine - sedam dana prije povratka u školske klupe, BHT postavlja ključna pitanja od interesa javnosti: da li je školski sistem spreman i kako će se djeca nositi s epidemiološkim mjerama. Prilog tematizira početak školske godine iz nekoliko relevantnih uglova, odnosno izborom sagovornika uključuje mišljenja i stavove svih ključnih aktera obrazovnog procesa. Objavljeni sadržaj saopštava mjere koje su donijele nadležne institucije, sadrži izjave građana (anketa), izjavu direktora škole i izjavu infektologa, a kroz izjavu predstavnika UNICEF-a informiše i o mjerama koje su definisane u globalnom vodiču o sigurnom otvaranju škola. Tokom cijelog posmatranog monitoring perioda zabilježen je trend svestranog informisanja o aktivnostima školstva širom Bosne i Hercegovine (oba entiteta, distrikt, svi kantoni), a posebnu vrijednost predstavljaju i prilozi koji tematiziraju specifične probleme obrazovanja u novonastalim okolnostima i adresiraju potrebe specifičnih grupa građana. Tako je BHT 27. avgusta emitovao prilog koji tematizira učinkovitost online nastave sa pedagoškog aspekta, 29. avgusta je emitovan prilog o izazovima s kojima se s početkom školske godine suočavaju socijalno ugrožene kategorije stanovništva, tematizirano je školovanje djece s posebnim potrebama u uslovima epidemije (prilog emitovan 2. septembra), problemi učenika i roditelja iz pograničnih područja BiH i Hrvatske s prevozom do škole zbog zatvorenih graničnih prelaza, itd. I u izvještavanju o privrednim aktivnostima evidentan je svestran pristup tematici i uključivanje širokog spektra subjekata. BHT je izvještavao o efektima ekonomske recesije na sektore hotelijerstva i ugostiteljstva, turizma, avionskog saobraćaja, željezničkog saobraćaja, vinarstva, peradarstva i proizvođača mesa, poljoprivrednih proizvođača, zanatstva i malih privrednika, itd. Izvještavanje o ekonomskim pitanjima djelimično se preklapa sa tematikom „političke aktivnosti na suzbijanju krize“. Naime, BHT je izvještavao o aktivnostima političkih aktera, u prvom redu o mjerama koje donose institucije vlasti (Vijeće ministara BiH, Parlamentarna skupština BiH, entitetske i kantonalne vlade i skupštine), ali ih smješta u širi kontekst odnosno tematizira efekte političkih odluka na ekonomiju. Ilustrativan primjer je izvještavanje o odluci Vijeća ministara da dozvoli ulazak stranaca u BiH. BHT je 11. septembra emitovao prilog u kojem