AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. i 2013. GODINI Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

* Satelitski snimak instituta “Jaroslav Černi”

Izdavač: Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD Za izdavača: Prof. dr Milan A. Dimkić, direktor Glavni urednik publikacije: Prof. dr Slobodan Petković, dipl.inž.građ. Redakcioni odbor: Prof.dr Milan Dimkić, dipl.inž.građ., Miodrag Milovanović, dipl.inž.građ., prof. dr Slobodan Petković, dipl.inž.građ. Priprema, dizajn i prelom: revision* studio Fotografije:Arhiva Instituta Štampa: Radunić, Beograd Tiraž: 700 ISBN 978-86-82565-43-7 Copyright: © Institut “Jaroslav Černi” 2014. Sva prava zadržana.

Kontakt: Jaroslava Černog 80, 11226 Pinosava, Beograd, Srbija tel: +381 11 3906450, fax: +381 11 3906481, e-mail: [email protected], www.jcerni.co.rs AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012 I 2013. GODINI

Sadržaj

PREDGOVOR 4

OSNOVNE INFORMACIJE O INSTITUTU ZA VODOPRIVREDU „JAROSLAV ČERNI“ 8

OSNIVANJE UNESCO CENTRA DRUGE KATEGORIJE “CENTAR ZA VODE I ODRŽIVI RAZVOJ I PRILAGOĐAVANJE KLIMATSKIM PROMENAMA” (WSDAC) PRI INSTITUTU „JAROSLAV ČERNI“ 14

ODABRANE STUDIJE I PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE 19

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA 53

HIDROENERGETIKA I HIDROINFORMACIONI SISTEMI 77

BRANE I HIDROELEKTRANE 87

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE 149

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA 161

UREĐENJE SLIVOVA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE 177

HIDRAULIČKA MERENJA 189

OSTALI ZNAČAJNI PROJEKTI 201

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI 211

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE 245 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

Predgovor

Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi” ima korene u vremenu od pre gotovo sedamdeset godina. Institut je započeo kao eksperimentalna hidraulička laboratorija u cilju naučne podrške pri izgradnji naših prvih hidroelektrana. Kasnije je Institut širio svoju delatnost istraživanja, planiranja i projektovanja u svim oblastima upravljanja vodama na prostoru bivše Jugoslavije. Takođe, pored poslovanja u zemlji, Institut je radio u više od dvadeset zemalja na raznim kontinentima. Posle raspada Jugoslavije, Institut se održao uprkos velikoj društvenoj i ekonomskoj krizi, a zatim je nastavio i unapredio svoj rad. Institut danas predstavlja središnju instituciju u oblasti voda, po stručnom kapacitetu, obimu i značaju poslovanja. Takođe, njegova delatnost se proteže u značajnom obimu i na okolne zemlje, kao i na međunarodnu aktivnost Republike Srbije u oblasti voda. Danas Institut ima oko 250 zaposlenih, od čega je 15 doktora nauka, a oko 170 magistara i inženjera, različitih struka (građevinski inženjeri - hidrotehničkog i konstruktivnog smera, hidrogeolozi, tehnolozi, šumarski inženjeri, hemičari, mašinski inženjeri, elektroinženjeri, matematičari, biolozi, arhitekte, ekonomisti, pravnici, i dr.). Pored toga, Institut održava tesnu saradnju sa fakultetima, drugim preduzećima i pojedinačnim stručnjacima iz zemlje i inostranstva. U poslednjih desetak godina, Institut je kadrovski ojačao, prijemom novih, pretežno mlađih magistara i doktora nauka, različitih profila. Jaka kadrovska struktura Instituta predstavlja najbolju garanciju visokog kvaliteta studija i projekata u svim oblastima upravljanja vodama, energetike i zaštite životne sredine. Institut poseduje veći broj laboratorija (za hidraulička istraživanja, za kvalitet vode, biohemijska, pedološka, za nanos), kao i odgovarajuću opremu za terenska merenja i analize iz oblasti geofizike, hidrogeologije, hidrohemije, i dr. U Institutu postoji savremeni informacioni sistem. Takođe, Institut poseduje širok spektar najmodernijih softvera koji se danas koriste u domenu istraživanja i upravljanja vodama. Pojedini, veoma sofisticirani softveri razvijeni su u samom Institutu, a za potrebe rešavanja specifičnih problema. Danas se naša zemlja nalazi pred izuzetno važnim i obimnim zadacima u okviru sektora voda. Veliko smanjenje ulaganja u poslednjih dvadeset pet godina dovelo je do značajnog zaostajanja u domenu izgrađenosti vodne infrastrukture, a takođe i u samoj organizaciji i strukturi sektora voda. Opterećenost sektora voda u Srbiji raznim problemima i smanjenje investiranja za izgradnju novih i održavanje postojećih sistema i objekata, javljaju se kao posledice lošeg ekonomskog stanja države u dužem period. Sadašnje stanje u sektoru voda posledica je nesklada između finansijsih potreba i realnih ulaganja u ovoj oblasti. Smatra se da su potrebe za investiranjem u ovom sektoru u Srbiji barem 8 do 10 milijardi eura u sledećih dvadesetak godina. Investicije i efikasan sistem upravljanja i rada u ovoj oblasti su neophodni da bi se ostvarilo adekvatno postupanje i postiglo poželjno stanje u oblasti zaštite voda, korišćenja voda i zaštite od voda. Takođe, neophodno je hitno povećanje državnih i privrednih kapaciteta, kao i veoma važna reforma u domenu ekonomsko-finansijskog sistema. Sve izraženije potrebe društva, ali i visoki zahtevi koji se postavljaju pred Srbiju u procesima evropskih integracija i međunarodne saradnje zahtevaju značajno unapređenje sektora voda. Jednom rečju, predstoji u sledećem periodu ogroman napor u pravcu harmonizacije našeg sistema voda sa zahtevima Evropske unije, a ujedno i postizanje stanja u sistemu voda koje je realna nužnost i potreba društva. Na osnovu novog Zakona o vodama, donetog 2010. godine, pristupilo se aktivnostima koje predstavljaju osnovni prioritet, a odnose se na kompletiranje pravne regulative, odnosno donošenje planskih dokumenata i podzakonskih akata propisanih Zakonom o vodama. Institut svojim intenzivnim angažovanjem u ovim aktivnostima, kao i u aktivnostima izrade i kompletiranja ostale regulative koja se bavi problematikom voda ili je od značaja za sektor voda, pruža značajnu potporu Državi u sektoru upravljanja vodama. Svakako najznačajniji planski dokument na čijoj

4 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

pripremi Institut radi je “Strategija upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije”. Strategija predstavlja osnovni planski dokument kojim se obezbeđuje integralno i jedinstveno upravljanje vodama na teritoriji Republike i na osnovu koga će se sprovoditi reforme sektora voda, kako bi se dostigli potrebni standardi u upravljanju vodama na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Osnovni cilj Strategije je uspostavljanje adekvatnog sistema za održivo upravljanje vodama, koji će omogućiti dugoročno finansiranje sektora voda na principu samofinansiranja, sa stabilnim izvorima finansiranja, kontinuiranim prilivom sredstava i utvrđenim mehanizma za njihovu naplatu. Strateška opredeljenja i ciljevi koji se utvrđuju ovim dokumentom predstavljaju osnov za izradu upravljanja vodama na slivu Dunava na teritoriji Republike Srbije, čiji je nacrt takođe pripremljen u Institutu. Put kojim se Institut kreće - put stalnog razvoja i unapređenja kapaciteta - Institut će zadržati i produbiti. Veoma će se insistirati, i dalje, na ulozi Instituta kao jednog od ključnih faktora obezbeđenja kapaciteta državne uprave u uslovima veoma burnog razvoja u oblasti voda. Sa tim u vezi, nastaviće se politika prijema i razvoja kadrova (u poslednjih desetak godina u Institutu je zaposleno preko sto mladih stručnjaka - početnika). Jedan od pravaca razvoja Instituta je i dalje umrežavanje sa međunarodnim i domaćim institucijama. Insistiraće se na saradnji sa Međunarodnom komisijom za sliv reke Dunav (ICPDR), Međunarodnom komisijom za sliv reke Save, UNESCO-om, Međunarodnim udruženjem vodovoda zemalja na slivu reke Dunav (IAWD) i dr. U tom cilju, Institut će produžiti praksu ustanovljavanja, kao i učestvovanja u formiranju domaćih i međunarodnih centara za saradnju i razvoj kapaciteta u okviru sektora voda. Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ je u poslednje tri godine preduzimao intenzivne aktivnosti na planu saradnje sa UNESCO-om, koje su rezultirale ustanovljavanjem pri Institutu UNESCO Centra za vode za održivi razvoj i prilagođavanje klimatskim promenama. Centar je osnovan nakon potpisivanja osnivačkog ugovora između UNESCO-a i Vlada Republike Srbije, aprila 2012. godine u Parizu. Saradnjom sa univerzitetima, različitim stručnim međunarodnim organizacijama i međunarodnim ekspertima, umrežavanjem sa UNESKO centrima za vode širom sveta, kao i participiranjem u UNESCO misijama sa ciljem pomoći sektorima voda u zemljama u razvoju, Centar ostvaruje aktivnu ulogu u međunarodnim aktivnostima Srbije u oblasti upravljanja vodama. Centar se bavi i procenom uticaja globalnih promena na upravljanje vodnim resursima i promovisanjem razvoja regionalnih programa istraživanja. Organizovanjem stručnih skupova, kurseva, konferencija i dr. Veoma važna aktivnost koju je Institut imao u prethodnom periodu odnosila se na istraživanja vezana za izgradnju gasovoda “Južni tok”: hidrogeološka, geotehnička, hidrološka i hidrotehnička, ispitivanja uslova za katodnu zaštitu i kompleksna ekološka istraživanja. Institut će i u buduće nastaviti da pretenduje na razvoj delatnosti na inostranim tržištima. Posebno značajna i profesionalno i naučno izazovna mogućnost za angažovanje Instituta javila se u poslovima unapređenja upravljanja vodama u zemljama u tranziciji. U tom smislu, nastavljeni su koraci u pravcu razvoja delatnosti na inostranom tržištu, produbljena je saradnja, koja je započeta u prethodnom periodu, sa više zemalja iz Afrike (Namibija, Nigerija, Benin, Južni Sudan id r.) i Azije (Kina, Južna Koreja). Započeta je konkretna realizacija različitih vidova ove saradnje – izrada studija i projekata u svim oblastima upravljanja vodama i energetike, edukacija stranih inženjera od strane vrhunskih eksperata Instituta i dr. Institut i Centar za vode za održivi razvoj i prilagođavanje klimatskim promenama, u Namibiji će se angažovati na poslovima povećanja kapaciteta i pružanja pomoći namibijskom sektoru voda. U cilju razvoja međunarodne saradnje, razmene informacija i upoznavanja sa najnovijim naučnim postignućima i trendovima u oblasti upravljanja vodama, tokom prethodne tri godine, Institut je organizovao nekoliko izuzetno značajnih međunarodnih konferencija. “Beogradska deklaracija o održivosti sektora voda”, usvojena na konferenciji: “Upravljanje vodama u zemljama u tranziciji”, održanoj u septembru ove godine u organizaciji Instituta, Centra za vode

5 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

za održivi razvoj i prilagođavanje klimatskim promenama i Srpske akademije nauka i umetnosti, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, poslužila je za definisanje određenih programskih celina u okviru sedmog Svetskog foruma voda, koji će se održati u Daeguu, u Južnoj Koreji, aprila 2015. godine. Komisija za ocenu i usvajanje tema predloženih za program sedmog Svetskog foruma voda, prihvatila je kandidaturu i pozvala Institut da predsedava predloženom temom: „Implementacija integralnog uprvaljanja vodama u zemljama u tranziciji“, koja će se na sveobuhvatan, sistematičan i kompleksan način baviti problematikom potreba, mogućnosti i izazova unapređenja upravljanja vodama u zemljama u tranziciji. Definisanje i unapređivanje koncepta upravljanja vodama u zemljama u tranziciji, kakva je i naša zemlja, predstavlja novi izazov i potencijalno plodotvorno polje angažmana Instituta. Izdavanje publikacije „Aktivnosti i rezultati u 2012-2013. godini” je nastavak kontinualnog posla započetog 2006. godine izdavanjem prve publikacije istog naslova. Cilj ove publikacije je da kroz pregled rezultata rada u ovim godinama pruži brz uvid u profil i delatnost Instituta. Publikacija „Aktivnosti i rezultati u 2012-2013. godini” obuhvata sledeće kategorije rezultata Instituta: • Odabrane studije i projekti iz svih oblasti, u periodu 2012-2013. godine, kao i naučne i stručne projekte i studije koji na najbolji način reprezentuju dostignuća Instituta, kompleksnu strukturu delatnosti i visok nivo analitičke obrade i informatičke prezentacije. • Spisak izrađenih projekata daje uvid u kompletnu produkciju naučnog i stručnog rada u Institutu. • Objavljeni naučni i stručni radovi obuhvataju sve radove koji su saradnici Instituta objavili u domaćim i stranim časopisima, ili prezentovali na naučnim i stručnim skupovima.

Sadržaj publikacije “Aktivnosti i rezultati u 2012-2013. godini“ na najbolji način svedoči o vrlo značajnoj ulozi Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ u svim aktivnostima srpskog sektora voda. Ako se ima u vidu kontinuitet angažovanja i dosadašnji ostvareni rezultati, logično je očekivati značajnu ulogu Instituta u razvoju srpskog sektora voda i u budućnosti. Verujemo da će Institut i u narednom periodu dati svoj doprinos rešavanju svih problema u sektoru voda u Srbiji.

Prof. dr Milan A. Dimkić, direktor

6 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

7 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

OSNOVNE INFORMACIJE O INSTITUTU ZA VODOPRIVREDU „JAROSLAV ČERNI“

Institut za vodoprivredu ”Jaroslav Černi” AD fakultetima univerziteta u Beogradu, Novom je vodeća naučnoistraživačka organizacija u Sadu, Nišu i Luci. Pored toga, u Institutu Srbiji u oblasti voda. Pored naučnoistraživačkih je 10 godina održavan međunarodni kurs iz aktivnosti, delatnost Instituta obuhvata vodoprivrednog inženjerstva za stručnjake iz planiranje i projektovanje vodnih, energetskih zemalja u razvoju. Ovu međunarodnu aktivnost i infrastrukturnih objekata i sistema, nadzor su podržale vlade Holandije i Jugoslavije, kao nad izvođenjem hidrotehničkih objekata, i UNESCO. konsultantske usluge vezane za upravljanje Institut u okviru svog delokruga rada ima vodnim resursima i izgrađenim objektima i sistemima, izradu strateških dokumenata i sledeće specijalnosti: ekspertiza, kao i pomoć prilikom pripreme zakonske regulative, standarda i metodologija. HIDRAULIKA Institut za vodoprivredu ”Jaroslav Černi” je • Hidraulika hidrotehničkih objekata: Brane, osnovan 1947. godine, a ime je dobio po ustave, evakuacioni organi, zahvati, ispusti, svom prvom direktoru. Posebno treba istaći cevovodi, prevodnice, optočni tuneli, riblje da renome Instituta prevazilazi lokalne okvire, jer je njegov značaj priznat ne samo u regionu, staze, itd. već i u Evropi i svetu. Zahvaljujući uspešnim • Pomorska hidraulika: Objekti za zaštitu aktivnosti na prostorima bivše Jugoslavije i obala i plaža, luke, pristaništa, marine i dr. u preko 20 inostranih zemalja, ime Instituta • Rečna hidraulika: Strujanje u prirodnim “Jaroslav Černi” je postalo prepoznatljivo vodotocima, plavne zone, režim vode i širom sveta. nanosa, rečna morfologija, fluvijalna erozija, zasipanje, rečna ušća i dr. Institut raspolaže sa naučnim i stručnim • Hidraulika podzemnih voda: Modeliranje kadrom, opremom i iskustvom da uz primenu tečenja podzemnih voda u različitim najnovijih znanja i tehnologija može uspešno akviferima, uticaj sistema bunara i galerija da rešava i najsloženije zadatke u domenu na režim podzemnih voda, veštačko voda i zaštite životne sredine. Institut ima prihranjivanje izdani, filtracija i procurivanje preko 240 zaposlenih, od kojih preko polovine kod hidrotehničkih objekata i dr. čine saradnici sa visokom stručnom spremom, • Specijalni hidraulički problemi: Propagacija a značajan broj ima naučna ili istraživačka poplavnih talasa, simulacija rušenja brana, zvanja. Razvoj Instituta je podrazumevao transport toplote i otpadnih voda i dr. permanentno uvođenje savremenih metoda istraživanja i projektovanja, uz korišćenje novih tehnologija i sofisticirane merne opreme. HIDROLOGIJA Institut “Jaroslav Černi” ima i značajnu • Meteorološke i hidrološke analize i studije: obrazovnu ulogu u oblasti vodoprivrede. Relacije između padavina i površinskog Naučni radnici Instituta učestvuju u nastavi na oticaja, determinisanje malih i velikih voda.

8 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

• Matematičko modeliranje hidroloških prečišćavanje otpadnih voda (gradskih i procesa. industrijskih). • Primena hidroloških modela za upravljanje • Mere za zaštitu voda od zagađenja. hidrotehničkim objektima i sistemima za • Procena antropogenih aktivnosti na kvalitet zaštitu životne sredine. i kvantitet podzemnih voda (poljoprivreda, • Primena novih informacionih tehnologija industrija, urbane zone, transport, rudnici, za simulaciju karakterističnih hidroloških deponije). parametara. • Ispitivanja zagađenja podzemnih voda i • Proučavanje ekstremnih hidroloških situacija iznalaženje mera za sanaciju. - poplava i suša. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE HIDROMETRIJA • Referentna istraživanja o stanju životne • Merenja na izvedenim objektima: sredine: ekološka istraživanja, biodiverzitet, hidroelektrane, pumpe, ustave, zatvarači, itd. fizičke i hemijske karakteristike tla, vode i • Merenja na prirodnim vodotocima: kompletna vazduha, estetske vrednosti prostora, itd. merenja vode i suspendovanog nanosa, • Harmonizacija raspoloživih vodnih resursa merenja vučenog nanosa, snimanje strujne sa potrebama imajući u vidu zaštitu životne slike toka, snimanje pada nivoa vodotoka i dr. sredine • Merenja podzemnih voda: nivoi podzemnih • Procena uticaja zagađenih sedimenata u voda, filtracije i procurivanja kod brana i rekama i akumulacijama na ekosisteme. nasipa, filtracije u rudnicima. • Mere za zaštitu ekosistema - upravljanje • Tariranje hidrometrijskih krila. životnom sredinom. • Procena uticaja hidroelektrana na životnu sredinu (ekosistem, režim vode i nanosa, GEOTEHNIČKA ISTRAŽIVANJA I MERENJA mikroklimu, istorijske, kulturne i druge • Projektovanje i primena sistema za osmatranje vrednosti prostora). brana, razvoj i primena informacionog i ekspertnog sistema za bezbednost brana. • Statička i dinamička in-situ merenja ponašanja IZUČAVANJE REŽIMA PODZEMNIH VODA hidrotehničkih objekata (visokih brana, • Hidrogeološka istraživanja i identifikacija tunela, okana, cevovoda, propusta, itd.) za resursa podzemnih voda. vreme probnog opterećenja i pri različitim • Procena raspoloživih količina podzemne vode fazama izgradnje i u toku eksploatacije. i njihovih fizičkih i hemijskih karakteristika. • In-situ ispitivanja osobina stene i objekta • Terenska istraživanja i modeliranje (deformabilnost, naponska stanja, smicanje transporta zagađivača u akviferima. kroz masu, seizmičke karakteristike, itd.). • Planiranje i projektovanje sanitarne zaštite • Određivanje mehaničkih svojstava tla na podzemnih voda. osnovu terenskih i laboratorijskih opita za • Hidrogeološka istraživanja i analize za potrebe projektovanja. potrebe projekata za odvodnjavanje i • Matematičko modeliranje naprezanja i navodnjavanje, projekata vodosnabdevanja, deformacija za različita opterećenja. zaštite životne sredine, itd. • Istraživanja i proizvodnja geotehničke i • Istraživanja i procene mineralnih i druge opreme za istraživanje konstrukcija. termomineralnih voda. • Geofizika. VODOSNABDEVANJE NASELJA I INDUSTRIJE ZAŠTITA KVALITETA VODA • Istraživanja potencijalnih izvora za • Modeliranje kvaliteta voda. vodosnabdevanje. • Ispitivanja samoprečišćavajućih karakteristika • Studije o dugoročnim potrebama za vodom. i akvifera. • Praćenje kvaliteta vode i istraživanja. • Osmatranje efluenata iz sistema za • Studije i projekti sistema za vodosnabdevanje

9 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

(zahvati, pumpne stanice, tuneli, cevovodi, Hidraulička laboratorija raspolaže halom zaštita od hidrauličkog udara, rezervoari). ukupne površine 3600 m², od čega je 3000 • Analize i projekti vodovodne mreže. m² korisnog prostora za smeštaj hidrauličkih • Projekti rehabilitacije i unapređenja modela i potrebne manipulacije na njima. postojećih vodovodnih sistema. Zahvaljujući dosta velikoj korisnoj površini • Studije i projekti za postrojenja za tretman hale i manipulativnoj visini, moguća je izrada vode za piće (procesi tretmana vode, modela u krupnoj razmeri, čime se postiže bolja mehanička, električna i kontrolna oprema, hidraulička sličnost, što je posebno značajno simulacija procesa prečišćavanja voda). kod modela visokih brana. • Konsultantske usluge, nadzor, revizije. Osim hale, u sklopu hidrauličke laboratorije se nalazi i 120 m dug kanal za tariranje ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH hidrometrijskih krila, jedinstven na ovim VODA prostorima, kao i stakleni kanal – talasar za potrebne simulacije kod ispitivanja objekata • Studije količina i karakteristika otpadnih pomorske hidraulike. gradskih i industrijskih voda. • Matematičko modeliranje kanalizacionih Zavod poseduje sopstvenu radionicu, sistema. opremljenu potrebnim alatima i uređajima, • Studije tečenja u kanalizacionim sistemima u kojoj se izvode svi modelarski, precizno (kombinovani, gravitacioni i sistemi pod mehaničarski, stolarski i bravarski radovi u pritiskom). sklopu delatnosti Zavoda. • Studije i projekti kanalizacionih sistema. • Studije i projekti sistema za tretman otpadnih voda. Zavod za hidrogeologiju i izučavanje režima • Projekti rehabilitacije i nadgradnje uređaja podzemnih voda za tretman otpadnih voda. Zavod za hidrogeologiju i izučavanje režima • Projektovanje, revizija, nadzor, podzemnih voda se bavi rešavanjem svih konsultantske usluge. problema u ovoj oblasti, pri čemu su najvažniji sledeći: HIDROTEHNIČKE MELIORACIJE • Procena raspoloživih količina podzemne • Istraživanja i definisanje projektnih kriterijuma i vode i njihovih fizičkih i hemijskih parametara za navodnjavanje, odvodnjavanje karakteristika i kontrolu režima podzemnih voda. • Planiranje i projektovanje sanitarne zaštite • Izbor metoda za navodnjavanje i podzemnih voda odvodnjavanje i opreme. • Hidrogeološka istraživanja i analize za • Projektovanje sistema za navodnjavanje i potrebe projekata za odvodnjavanje i odvodnjavanje. navodnjavanje, projekata vodosnabdevanja, zaštite životne sredine, itd. • Istraživanja i procene mineralnih i Organizaciona struktura termomineralnih voda Instituta • Studije veštačkog prihranjivanja izdani (efekti infiltracije) Najvažnije reference Zavoda obuhvataju: Zavod za hidrauliku Osmatranja, merenja i analizu uticaja Zavod za hidrauliku je najstariji Zavod u uspora Dunava na priobalje izazvanog okviru Instituta i u njegovom je sastavu još od radom HE Đerdap 1, Hidrotehničku osnovu osnivanja 1947. godine. Od svojih početaka za regulacioni plan Industrijske zone u pa do danas, Zavod za hidrauliku - hidraulička Smederevu, Analizu sa predlogom rešenja laboratorija je bila reprezentativna kako na zaštite priobalnih površina Pančevačkog području Srbije, tako i u širem regionu bivše rita u zoni od crpne stanice „Borča“ do radio SFRJ i okolnih zemalja. stanice „Jugoslavija“, Projekat detaljnih

10 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

hidrogeoloških istraživanja izvorišta „Carina“ poplava za opštine Požarevac, Topola, za vodosnabdevanje Kladova i okolnih Kragujevac, , Čačak, Aranđelovac naselja i dr. i za teritoriju Grada Beograda, Generalni projekti uređenja erozionih i bujičnih područja u Srbiji. Zavod za hidrotehničke melioracije Delatnost Zavoda za hidrotehničke melioracije obuhvata sve najvažnije aspekte u ovoj oblasti, Zavod za uređenje vodnih tokova pri čemu su najvažniji sledeći: Delatnost Zavoda za uređenje vodnih tokova obuhvata sve najvažnije probleme u ovoj • Projektovanje sistema za navodnjavanje i oblasti, pri čemu su najvažniji sledeći: odvodnjavanje • Realizacija sistema, kontrola kvaliteta • Terenska merenja i istraživanja za vreme izgradnje i nakon izgradnje i • Regulacioni radovi (stabilizacija obala i rečnog upravljanje sistemom dna, nasipi, stabilizacija ušća reka, proseci) • Identifikacija poljoprivrednih i društvenih • Uređenje vodnih tokova za potrebe plovidbe efekata kao i uticaja na životnu sredinu • Zaštita od poplava (aktivne, pasivne i • Terenska istraživanja, prikupljanje podataka institucionalne mere) i analize fizičkih, mehaničkih i hemijskih • Studije režima rečnog nanosa u okviru sliva karakteristika tla i izrada svih vrsta karata i unutar rečnih deonica zemljišta • Planiranje i upravljanje vodnim resursima • Studije i projekti pedomeliorativnih mera, Najvažnije reference Zavoda su sledeće: navodnjavanja i odvodnjavanja zemljišta, Vodoprivredne osnove za Republiku Srbiju, konzervacije i fertilizacije zemljišta, itd. Republiku Crnu Goru, pokrajine i Najvažnije reference Zavoda su sledeće: Vojvodinu, Generalna rešenja uređenja Južne, Generalno rešenje snabdevanja vodom Zapadne i Velike Morave, Studija režima leda Mačve, Generalno rešenje snabdevanja vodom i odbrane od leda na Dunavu, Dugoročne Srema, Studija „Suše i nacionalna strategija aktivnosti uokviru Međunarodne komisije za navodnjavanja“. zaštitu reke Dunav (ICPDR).

Zavod za zaštitu od bujica i erozije Zavod za vodosnabdevanje, kanalizaciju i Zavod za zaštitu od bujica i erozije se bavi zaštitu voda izučavanjem bujičnih i erozionih procesa, kao Zavod za vodosnabdevanje, kanalizaciju i zaštitu i primenom tehničkih , biotehničkih, bioloških i voda bavi se kompleksnom problematikom administrativnih mera za kontrolu ovih procesa. u ovoj oblasti, koja se najkonciznije može U tom okviru, najvažnije aktivnosti Zavoda su sagledati kroz četiri celine: sledeće: - Rešavanje problematike podzemnih voda; • Terenska osmatranja i merenja za aktivnosti: utvrđivanje bujičnih i erozionih procesa i • Sprovođenje terenskih merenja, osmatranja njihovog uticaja na produkciju nanosa i analize podzemnih voda • Analiza osnovnih uzroka nastanka bujica i • Identifikacija režima podzemnih voda erozije i efekata primenjenih mera za zaštitu • Hidrodinamička istraživanja u oblasti od bujica i erozije strujanja podzemnih voda, primenom • Zaštita od bujica analognih i matematičkih modela, kao i • Smanjenje bujičnosti i produkcije nanosa i prognoza režima i kvaliteta podzemnih voda upravljanje nanosom u okviru sliva u prirodnim uslovima i uslovima primene Najvažnije reference Zavoda su sledeće: različitih programa eksploatacije ili tehničkih Metodologija za proglašenje erozionih mera za regulisanje režima podzemnih voda područja, Planovi proglašenja erozionih • Modeliranje tečenja podzemnih voda u područja i planovi za odbranu od bujičnih različitim akviferima i sredinama

11 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

• Studije uticaja sistema bunara i galerija na prečišćavanje otpadnih voda (komunalnih i režim podzemnih voda industrijskih) • Studije veštačkog prihranjivanja izdani • Predlog mera za zaštitu voda od zagađenja (efekti infiltracije) • Pomoć i konsultantske usluge u pripremi • Zaštita resursa podzemnih voda od regulative vezane za kvalitet voda prekomerne eksploatacije i degradacije • Pomoć i konsultantske usluge u slučajevima • Procena antropogenih aktivnosti na kvalitet i akcidenata kvantitet podzemnih voda • Referentna istraživanja o stanju životne • Ispitivanja zagađenja podzemnih voda i sredine (ekološka istraživanja, biodiverzitet, iznalaženje mera za sanaciju fizičke i hemijske karakteristike tla, vode i • Studije filtracije i procurivanja kod vazduha) hidromehaničkih objekata • Identifikacija izvora zagađenja • Problemi podzemnih voda u rudnicima • Procena uticaja rastuće urbanizacije, - Rešavanje problematike vode za piće; intenzivnog saobraćaja, razvoja aktivnosti: poljoprivrede i industrije na vodne resurse • Istraživanje potencijalnih izvora za • Planiranje i primena mera za sprečavanje vodosnabdevanje zagađenja površinskih i podzemnih voda • Izrada studija o dugoročnim potrebama za • Studije uticaja hidrotehničkih objekata na vodom životnu sredinu i ekosistem • Izrada studija i projekata sistema za • Procena uticaja otpadnih voda na vodosnabdevanje (zahvati, pumpne stanice, karakteristike vodnih resursa tuneli, cevovodi, rezervoari) • Mere za zaštitu ekosistema - upravljanje • Projekti rehabilitacije i unapređenja životnom sredinom postojećih vodovodnih sistema • Međunarodna saradnja u oblasti zaštite • Izradu studija i projekata postrojenja za životne sredine u okviru rečnih basena tretman vode za piće, kao i pripremu za odgovarajuće industrijske namene Zavod za brane, hidroenergetiku, rudnike i • Pružanje konsultantskih usluga, revizije, saobraćajnice nadzora Delatnost Zavoda za brane, hidroenergetiku, - Rešavanje problematike otpadnih i rudnike i saobraćajnice obuhvata kompleksnu atmosferskih voda; aktivnosti: problematiku, pri čemu se mogu izdvojiti • Izrada studija količina i kvaliteta otpadnih sledeće najvažnije aktivnosti: voda • Matematičko modeliranje kanalizacionih • Hidrološke i hidrauličke analize i procene sistema hidropotencijala rečnih tokova i basena • Izrada studija tečenja u kanalizacionim • Procena uticaja hidroelektrana na životnu sistemima (kombinovani, gravitacioni i sredinu sistemi pod pritiskom) • Hidroenergetsko korišćenje vodnih resursa • Izrada studija i projekata kanalizacionih u sklopu višenamenskog korišćenja voda na sistema (upotrebljenih i atmosferskih voda) različitim nivoima • Izrada studija i projekata postrojenja za • Studije, projekti i nadzor nad izvođenjem za tretman otpadnih voda različite vrste brana • Pružanje konsultantskih usluga, revizije, • Statička i dinamička in-situ merenja nadzora ponašanja hidrotehničkih objekata • Određivanje mehaničkih svojstava tla na - Laboratorija i služba ekologije; aktivnosti: osnovu terenskih i laboratorijskih opita za • Sprovođenje terenskih istražnih radova i potrebe projektovanja merenja kvaliteta i količina voda • Modeliranje kvaliteta voda Najvažnije reference Zavoda su sledeće: studija • Ispitivanja samoprečišćavajućih karakteristika raspoloživog hidropotencijala reke Drine, hidro- reka i akvifera informacioni sistemi Drine i Vlasine, glavni • Kontrola efluenata iz sistema za projekat brane „Prvonek“, idejni projekat brane

12 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

„Bogovina“, studija opravdanosti izgradnje • Aktivnosti vezane sa usavršavanjem hidroelektrana „Neretva – Ulog“, „Janjske naučno-istraživačkog podmlatka otoke“ i „“, Generalni projekat sistema • Praćenje i usmeravanje magistarskih i hidroelektrana na Ibru. doktorskih studija • Istražne radove i laboratorijska ispitivanja • Projektovanje informacionih sistema Zavod za naučnoistraživački rad i • Reviziju i tehničku kontrolu informatiku • Ostale poslove (bibliotečku, dokumentacionu Zavod za naučnoistraživački rad i informatiku i izdavačku delatnost, naučno-tehničku obavlja sledeće poslove: saradnju sa srodnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, saradnju sa republičkim • Realizaciju naučnoistraživačkih programa i organima u oblasti nauke i tehnologije, projekata razvoja i zaštite životne sredine)

13 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

OSNIVANJE UNESCO CENTRA DRUGE KATEGORIJE “CENTAR ZA VODE I ODRŽIVI RAZVOJ I PRILAGOĐAVANJE KLIMATSKIM PROMENAMA” (WSDAC) PRI INSTITUTU „JAROSLAV ČERNI“

Aktivnosti koje su prethodile formiranju doneo odluku o osnivanju UNESKO centra Centra druge kategorije pri Institutu „Jaroslav Černi“. Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ je S obzirom na to da je UNESKO međunarodna u poslednje tri godine aktivno učestvovao organizacija, svi ugovori se zaključuju između u svim aktivnostima koje su se odnosile na UNESKA i države u kojoj se centar osniva. ustanovljavanje UNESKO Centra za vode Ugovor je potpisan 24. aprila 2013. godine za održivi ravoj i prilagođavanje klimatskim u Parizu. Zakon o potvrđivanju Ugovora promenama. između Vlade Republike Srbije i Organizacije Inicijativu Instituta za vodoprivredu ’’Jaroslav za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih Černi’’ za osnivanje UNESKO Regionalnog nacija u vezi sa osnivanjem Centra za vode centra druge kategorije podržale su brojne za održivi razvoj i prilagođavanje klimatskim međunarodne, regionalne i domaće promenama kao Centra kategorije 2 pod organizacije, instituti i fakulteti: Međunarodna pokroviteljstvom UNESKA, donela je Narodna komisija za zaštitu Dunava (ICPDR), skupština Republike Srbije na sednici Devetog Međunarodno udruženje preduzeća koja se vanrednog zasedanja u 2014. godini, 8. bave vodosnabdevanjem na području sliva septembra 2014. godine. Zakon je objavljen reke Dunav (IAWD), Međunarodna komisija u "Službenom glasniku RS-međunarodni za sliv reke Save, Slovačka i Bugarska ugovori" broj 10/2014 od 9. septembra 2014. nacionalna komisija za UNESKO, Međunarodni godine. hidrološki program, Institut za vode Republike Slovenije, Hidrometeorološki zavod Crne Aktivnosti Centra Gore, Arhitektonsko-građevinski fakultet, Univerzitet u Banja Luci, Bosna i Hercegovina, Centar za vode za održivi razvoj i prilagođavanje Građevinski, Šumarski, Prirodno-matematički klimatskim promenama, održavajući blisku i Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Skoplju, saradnju sa univerzitetima, različitim stručnim Makedonija, Biološki institut, Građevinski međunarodnim organizacijama, kao i i Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u međunarodnim ekspertima, ostvaruje aktivnu Beogradu, Institut za biološka istraživanja ulogu u međunarodnim aktivnostima Srbije u ,,Siniša Stanković’’, Univerzitet u Beogradu, oblasti upravljanja vodama, Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet u Novom Aktivnosti koje Institut „Jaroslav Černi“ i Centar Sadu, i Građevinsko-arhitektonski fakultet, preduzimaju u okviru relevantnih tekućih Univerzitet u Nišu. UNESKO inicijativa, posebno Međunarodnog Nakon neophodne procedure u okviru UNESKA hidrološkog programa, zasnovane su na (odluke nadležnih tela UNESKA i podrške kapacitetima i iskustvima u oblasti održivog relevantnih međunarodnih organizacija), upravljanja vodama. U okviru međunarodnih Izvršni odbor UNESKA je na svojoj 190. sednici, aktivnosti Centar učestvuje na skupovima održanoj u Parizu, 11-19. oktobra 2012. godine, bliskim Međunarodnom hidrološkom programu,

14 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

kao i u globalnim programima i mrežama pod edukacije, odnosno teorijske i praktične obuke okriljem UNESKA. Neki od skupova na kojima je stručnjaka za razvijanje i primenu održivih Centar učestvovao tokom 2013. i 2014. godine metoda upravljanja vodama. Ovim putem su: Radionice na temu upravljanja poplavama uspostaviće se i dugoročna saradnja među u Beninu i Namibiji, Kurs o upravljanju vodnim stručnjacima dvaju zemalja. Osim toga radiće resursima u Južnom Sudanu, UNESKO se na poslovima razvijanja integralnih planova Strateški sastanak na visokom nivou o upravljanja sušama i poplavama u pojednim bezbednosti i saradnji u oblasti voda u Keniji, delovima Namibije. U realizaciji ovih poslova UNESKO sastanak međunarodne inicijative Centar će blisko sarađivati sa dva univerziteta za suše (IDI) u Teheranu, Iran, Radionice u Namibiji (Državnim i Politehničkim), na kojima Globalne mreže za razvoj informacija za sušna će se i realizovati master programi edukacije. područja (G-WADI) sa temom daljinske funkcije Centar je naročito posvećen umrežavanju i ekohidrologije u sušnim regionima u Pekingu, sa UNESKO centrima za vode širom Kina i Irvajnu, SAD; Završna ceremonija sveta, a posebna saradnja razvijena je sa manifestacije Međunarodne godina saradnje u Međunarodnim institutom za vode i životnu oblasti voda, u Meksiko Sitiju i drugi. sredinu (2IE) sa sedištem u Burkini Faso, U periodu od 17. do 18. decembra 2014. godine koja se zasniva na zajedničkim istraživanjima u Beogradu će se biti promovisan Centar za u oblasti upravljanja podzemnim vodama, jugoistočnu Evropu u okviru G-WADI mreže, uzajamnoj pomoći i saradnji u programima kao i sastanak ekspertske grupe G-WADI i projektima koje podržava UNESKO, kao i mreže i IDI inicijative pod nazivom: „Alati i razmeni naučno nastavnog kadra i saradnji u metodologije za pomoć zemljama članicama u oblasti obuke studenata na master i doktorskim borbi protiv suša i poplava“. Centar je, takođe studijama. Na bazi zajedničkih istraživačkih tokom 2013. i 2014. godine aktivno participirao u interesa u oblasti efikasnijeg korišćenja UNESKO misijama, sa ciljem pomoći sektorima vodnih resursa, modeliranja podzemnih voda voda u zemljama u razvoju, što je obuhvatalo i istraživanja uticaja klimatskih promena izgradnju kapaciteta i obuku kadrova, a na upravljanje vodnim resursima, sklopljen posebno u: Namibiji, Nigeriji, Beninu i Južnom je Sporazum o saradnji sa Capital Normal Sudanu. Učešće u ovim misijama rezultiralo Univerzitetom iz Pekinga. Aktuelan je, takođe je stvaranjem uslova za uspostavljanje i Memorandum o razumevanju za saradnju sa dugoročnih saradnji i povezivanje Republike Regionalnim centrom za integralno upravljanje Srbije sa državnim organima i investitorima iz rečnim slivom (RC-IRBM), sa sedištem u ovih zemalja. Kaduni, Nigerija. Posebno značajna mogućnost za angažovanje Centar se, pored navedenih aktivnosti, bavi Centra u poslovima upravljanja vodama u i procenom uticaja globalnih promena na zemljama u tranziciji, javila se uspostavljanjem upravljanje vodnim resursima i promovisanjem saradnje Instituta i Centra sa namibijskim razvoja regionalnih programa istraživanja. naučnim i stručnim ustanovama, kao i Centar podstiče stručnu i naučnu saradnju državnim institucijama. Uporedo, razvila se i između različitih organizacija koje su uključene bilateralna saradnja između Vlade Republike u održivo upravljanje vodnim resursima, Srbije i Vlade Republike Namibije, koja je učestvujući u stvaranju i razmeni naučnih rezultirala potpisivanjem Memoranduma o i tehničkih informacija, na nacionalnom i razumevanju o tehničkoj saradnji u oblasti međunarodnom nivou. Centar radi na izgradnji poljoprivrede i vodoprivrede, 6. oktobra kapaciteta na institucionalnom i stručnom 2014. godine u Namibiji. U predstojećem nivou, u cilju njihovog unapređenja za procenu petogodišnjem periodu na osnovu predloženih uticaja globalnih promena na upravljanje projekata, Institut „Jaroslav Černi“ i Centar vodnim resursima, korišćenjem naprednih za vode za održivi razvoj i prilagođavanje metoda i tehnologija. Svojim delovanjem klimatskim promenama, u Namibiji će se Centar pospešuje podizanje nivoa znanja i angažovati na poslovima povećanja kapaciteta svesti različitih nivoa javnosti o strategijama u okviru namibijskog sektora voda, i to putem prilagođavanja klimatskim promenama, kao i

15 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

značaju saradnje na nacionalnom i regionalnom • Oskudica u vodi (Upotreba vode u nivou, putem sprovođenja obuka stručnjaka, poljoprivredi pod uticajem KP; Mere organizovanja konferencija, seminara, radionica, prilagođavanja u vodoprivredi; Zakonski kurseva, kao i objavljivanja publikacija. okviri i državna politika); U cilju razvoja međunarodne saradnje, razmene • Upravljanje vodnim resursuma u uslovima informacija i upoznavanja sa najnovijim naučnim izazvanim klimatskim promenama (Upravljanje postignućima i trendovima u oblasti upravljanja regionalnim i međunarodnim rečnim slivovima; vodama, kao i predstavljanja inostranim Poplave; Uloga ekosistema itd.) saradnicima i potencijalnim investitorima Simpozijum posvećen godišnjici rođenja kapaciteta sektora voda u Srbiji, tokom 2013. Milutina Milankovića na temu upravljanja i 2014. godine, Institut i Centar organizovali vodama u zemljama u tranziciji u uslovima su, pod pokroviteljstvom UNESKA, sledeće klimatskih i drugih globalnih promena, međunarodne konferencije: pouke iz paleoklime i regionalnog modeliranje klime/Milankovitch Anniversary UNESCO Symposium Water Management Emergentni zagađivači u vodama/Emerging in Transition Countries as Impacted by Pollutants in Water (9-11. jul 2013. godine, Climate Change and Other Global Changes, Beograd). Tokom Konferencije vodeći domaći Lessons from Paleoclimate, and Regional i svetski stručnjaci predstavili su najnovije Issues (3-5. septembar 2014. godine, metode i istraživanja koja se odnose na Beograd). U okviru Simpozijuma održane su prisustvo emergentnih zagađivača u vodama, dve zasebne konferencije: putem sledećih tema: • „Vodoprivreda u zemljama u tranziciji“, • Analitičke metode za otkrivanje u organizaciji Instituta za vodoprivredu emergentih zagađivača i produkata njihove “Jaroslav Černi” i Centra za vode za transformacije; održivi razvoj i prilagođavanje klimatskim • Toksičnost emergentnih zagađivača u promenama. vodi i njihova svojstva vezana za vode • „Klima u prošlosti: Pouka za budućnost. (razgradnja, rastvorljivost, sorpcija...); Regionalni aspekti klimatskih promena“, • Emisija i tretman emergentnih zagađivača; u organizaciji Srpske akademija nauka i • Pojava i sudbina emergetnih zagađivača umetnosti. u površinskim i podzemnim vodama, kao i Na Simpozijumu su učestvali ugledni domaći matematičko modeliranje. i svetski stručnjaci, naučnici, akademici i Uticaji klimatskih promena na vodne univerzitetski profesori iz Srbije i okruženja, resurse/Climate Change Impacts On Water Zapadne Evrope, Azije, Južne Amerike i Resources (17-18. oktobar 2013. godine, SAD-a. Među učesnicima su bili predstavnici: Beograd). Glavne teme ove međunarodne Svetske banke, Evropske komisije, regionalnih konferencije bile su: organizacija za upravljanje vodama, kao i domaćih naučnih i stručnih institucija. Osnovni • Klimatske promene (KP) i globalne promene cilj Simpozijuma bio je da se prikaže značaj (GP): faktori koji ih izazivaju, registrovane klimatskog faktora na planeti, kao i značaj promene i prognoze; povezanosti stanja klime i vodnih resursa, iz kojih • Uticaj KP na vodne resurse - registrovane proističu brojni i složeni uticaji klimatskih promena promene i različite metodologije na upravljanje vodnim resursima. Istaknuti su i prognoziranja daljih promena u budućnosti uticaji kojima tranzicione promene (društvene, (Značaj kvaliteta podataka, saradnje i političke, privredne, ekonomske) doprinose praćenja; Uticaj različitih faktora na rečni složenosti upravljanja vodnim resursima, kao proticaj, npr: KP registrovane meteorološkim i neki od zahteva, koji se, u ekonomskom, podacima, vodosnabdevanje stanovništva, političkom, zakonodavnom smislu, postavljaju uticaj različitih ljudskih aktivnosti na vodne pred zemljama u tranziciji radi ostvarivanja resurse); održivog upravljanja vodnim resursima.

16 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

Simpozijum je pokazao da je za razvijanje stručnjaka Centra u skupovima u Južnoj uspešnog upravljanja vodnim resursima u Koreji, a takođe i participiranje južnokorejskih tranzicionim zemljama potrebno adekvatno stručnjaka na konferencijama i predavanjima u određivanje ciljeva, definisanje dinamike organizaciji Centra u Srbiji. njihovog postizanja, obezbeđivanje Među pomenutim aktivnostima koje su odgovarajućih finansijskih i drugih instrumenta sprovedene u Južnoj Koreji, izdvajaju se učešće kao i uspostavljanje adekvatnog odnosa prema spoljnim institucijama i uticajima. u radu Međunarodne nedelje voda i „kik-of“ Na Simpozijumu je usvojena „Beogradska sastanak predstojećeg Svetskog foruma voda, deklaracija o održivosti sektora voda“ čiji su koji su održani u 2013. godini, kao i učešće zaključci iskorišćeni za definisanje određenih u radu Međunarodnog foruma voda u okviru programskih celina u okviru sedmog Svetskog nedelje voda 2014. godine. foruma voda, koji će se održati u Daeguu, u Komisija za ocenu i usvajanje tema predloženih Južnoj Koreji, aprila 2015. godine. za program sedmog Svetskog foruma voda, Učešće u aktivnostima koje prethode sedmom prihvatila je kandidaturu i pozvala Institut i Svetskom forumu voda, predstavlja jedan Centar da predsedavaju predloženom temom: od posebno značajnih angažmana Instituta „Implementacija integralnog upravljanja i Centra, kojima se nastoji što sistematičnije vodama u zemljama u tranziciji“, koja će se na i svrsishodnije predstaviti problematika sveobuhvatan, sistematičan i kompleksan način upravljanja vodama u zemljama koje prolaze baviti problematikom potreba, mogućnosti i kroz svojevrsne tranzicione procese. Ove izazova unapređenja upravljanja vodama u aktivnosti podrazumevaju učestvovanje zemljama u tranziciji.

17 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

18 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

ISTRAŽNI RADOVI ZA POTREBE IZRADE IDEJNOG I GLAVNOG PROJEKTA MAGISTRALNOG GASOVODA „JUŽNI TOK“ NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE

Naručilac: „South Stream“, d.o.o. – Novi Sad • Morske deonice gasovoda kroz akvatoriju Crnog mora; Izvršilac: Institut „Jaroslav Černi“, AD. – Beograd • Suvozemne deonice kroz zemlje Južne i Centralne Evrope. Kooperanti: Ageo, Beogeoakva, Digital Kukić, Eko-tok, Geoalfa, Geodata, Geodril, Geološki Istraživanja koje je sproveo institut „Jaroslav institut srbije, Geom d.o.o., Geo-projekt SM, Černi“ sa kooperantima obrađuje deonicu Geosonda-Geomehanika, Gradski zavod gasovoda na teritoriji Republike Srbije. Trasa za javno zdravlje, Hidrozavod dtd, Institut magistralnog gasovoda „Južni tok“ kroz Batut, Institut IMS, Institut Karajović, Institut Srbiju sastoji se od osnovne trase koja se Kirilo Savić, Institut Vinča, Institut za fiziku, proteže od granice sa Bugarskom do granice Institut za medicinska istraživanja, Institut sa Mađarskom ukupne dužine 417.5 km. i za puteve, Kristal infiz, Mip grading, PMF odvojaka ka Republici Srpskoj dužine 107.8 km. Kragujevac, PMF Novi Sad, Rudarski institut, i Republici Hrvatskoj dužine 50.4 km. Položaj Rudarsko-geološki institut, Saobraćajni institut trase i njena podela na deonice prikazana je CIP, Sistem geoin, Techart, Vukvoda d.o.o., na slici 1. Jugradis Predmetni objekat gasovod „Južni tok“ Rukovodilac projekta: Mr. Milan Tričković, dipl. predstavlja kompleksan tehničko – tehnološki inž.građ. sistem, koji pored toga što se sastoji od osnovnog cevododa, ima brojne prateće Sekretar projekta: Aleksandar Anđelković, teh.sar. objekte (merne, kompresorske stanice, Odgovorni obrađivači: Dr. Marina Babić blok stanice, objekte vodosnabdevanja, Mladenović, dipl.inž.građ., Miroljub Živanović, održavanja i dr.), koji imaju specifičnosti. dipl.inž.geol., Dr. Prvoslav Marjanović, Zbog toga je bilo neophodno koncepciju dipl. inž.građ., Dr. Duško Sunarić, dipl.inž. istraživanja prilagoditi tim specifičnostima, geol., Goran Jevtić, dipl.inž.geol., Dr. Miomir vodeći računa o činjenici da je geološka građa Komatina, dipl.inž.geol., Vladimir Lukić, dipl. terena kroz koji se gasovod provodi složena inž.geol., Vladislava Bartoš Divac, dipl.inž. jer su prisutne skoro sve geološke formacije građ., Dragana Ninković, dipl.inž.građ., Vesna koje se susreću u Srbiji: od najstarijih Petrović, dipl.inž.geol. palezojskih do najmalađih kvartarnih i savremenih tvorevina. Za potrebe izrade Idejnog i Glavnog projekta Magistralni gasovod „Južni tok“ je sistem za izgradnje magistralnog gasovoda „Južni tok“ na transport prirodnog ruskog gasa u obimu teritoriji Republike Srbije ugovorena su sledeća do 63,0 milijarde m3 godišnje (uključujući istraživanja: gorivni gas), radi snabdevanja zemalja Južne i Centralne Evrope, koji se sastoji od sledećih Istraživanja geotehničkih uslova koja deonica: obuhvataju:

20 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

• Rekognosciranje i IG kartiranje terena trase • Izrada 565m pijezometara gasovoda u dužini od oko 585 km • Geofizička merenja duž trase gasovoda • Istražno bušenje na 1705 lokacija ukupne • Terenska penetraciona ispitivanja dubine 13866 metara i IG kartiranje jezgra • Laboratorijska ispitivanja na 2590 bušotine neporemećenih i 2711 poremećenih uzoraka • Izrada raskopa na 69 lokacija • Seizmička mikrorejonizacija

Položaj trase magistralnog gasovoda „Južni Tok“ kroz Srbiju

Istraživanja hidrogeoloških uslova koja • uzorkovanje i hemijske analize vode obuhvataju: • Istraživanja duž trase gasovoda, uključujući: • Istraživanja na lokacijama KS-1 i KS-2, • pijezometarske bušotine u zonama gde uključujući: podzemna voda može da ugrozi radove • 9 strukturnih pijezometarskih bušotina ili druge stalne objekte (stabilnost ukupne dubine 277 metara; postojećih nasipa i kosina kanala); • opitno - eksploatacioni bunar na svakoj • procena uticaja filtracione stabilnosti kompresorskoj stanici; odbrambenih nasipa i branjene zone • opite probnog crpljenja na bunarima; terena iza nasipa

21 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

• procenu hidrogeoloških uticaja • Priprema podataka o hidrološkim na mestima gde trasa prolazi kroz parametrima na slivovima kanala nepovoljne uslove • Hidraulički proračuni • hidrogeološku rejonizaciju duž delova • Morfološke analize trase gde će biti potrebno sniženje nivoa podzemene vode za potrebe izgradnje Istraživanja za katodnu zaštitu koja gasovoda obuhvataju: • Merenje specifične električne otpornosti tla na: • 6063 tačke duž trase gasovoda • 911 tačaka na lokacijama anodnih ležišta objekata • 686 tačaka na lokacijama kompresorskih stanica KS1 i KS2

Izrada bušotina nad vodom

Merenja za katodnu zaštitu duž trase gasovoda I Izrada opitno-eksploatacionog bunara na KS-2 na lokaciji anodnih ležišta

Istraživanja hidroloških i hidrotehničkih Istraživanja ekoloških uslova koja uslova koja obuhvataju: obuhvataju: • Priprema hidrometeoroloških, morfoloških i • Pripremni terenski i laboratorijski istražni hidrauličkih podloga: radovi: • Terenski i laboratorijski istražni radovi • Istraživanja pejzaža • Klimatske karakteristike područja • Istraživanja retkih i ugroženih vrsta • Režim voda na hidrološki izučenim • Agroekološko istraživanje zemljišnog profilima (vodomernim stanicama) pokrivača maršute • Karakteristični režimi voda na hidrološki • Geoekološka ispitivanja prirodnih neizučenim profilima površinskih voda

22 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

• Geoekološka ispitivanja sedimenta Izrada završnih izveštaja: površinskih voda Prema zahtevu Naručioca, završni izveštaji su • Geoekološka ispitivanja zemljišta urađeni u formi kakva se koristi u Rusiji. Izveštaji • Sanitarno epidemiološka istraživanja za linijski deo trase su dati po sekcijama dužine podzemnih voda od oko 10km, a izveštaji za objekte po trasi • Istraživanja radijacionih uslova su dati za svaki objekat posebno. Ukupno je urađeno 127 svezaka sa više od 2000 crteža i • Istraživanja nejonizujućeg zračenja više od 25000 stranica. • Istraživanja buke • Istraživanja kvaliteta vazduha • Istraživanja agresivnosti životne sredine

Inženjesko-geološka karta Deonice1 – Sekcija 6

23 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

PROGRAM OSMATRANJA, MERENJA I ANALIZE UTICAJA USPORA DUNAVA NA PRIOBALJE, IZAZVANOG IZGRADNJOM I RADOM HE „ĐERDAP 1“ i HE „ĐERDAP 2“

Naručilac: Privredno društvo „Hidroelektrane osvrtom na istraživanja sprovedena tokom Đerdap“ D.O.O Kladovo 2012 i 2013. godine. Obrađivači: Milan Radovanović, dipl.inž.građ, Program I: Cilj analiza režima vodostaja i Vladislava Bartoš Divac, dipl.inž.građ, Zoran protoka, koje se rade na bazi merenja duž Gavrilović, dipl.inž.šum, Miloš Janać, dipl.inž. akumulacija sistema HE „Đerdap 1“ i „Đerdap tehn. i veliki tim istraživača Instituta 2“, je definisanje ulaznih elementa za: • proračun bilansa vode i nanosa; • analizu uticaja režima eksploatacije na: režim nanosa u akumulaciji, režim podzemnih Izgradnjom brane i akumulacije „HE Đerdap voda, drenažne sisteme, privredne objekte 1“ došlo je do izmene režima nivoa vode na i naselja, plovidbu, izgrađene sisteme za Dunavu i pritokama u zoni prostiranja uticaja sa odbranu od poplava i leda, energetske značajnim i kompleksnim uticajem na priobalje efekte, vremenske i prostorne varijacije na teritoriji Srbije. Otuda je odmah po završetku nivoa duž akumulacije, visoke obale u ovog objekta počelo sistematsko praćenje svih akumulaciji, šume u forlandima i njegovih efekata na režim Dunava i priobalje. Program praćenja sistematizovan je, prema • primenu matematičkog modela za problematici, u 9 posebnih programa, koji hidroenergetske proračune i upravljanje obuhvataju: eksploatacijom sistema „Đerdap 1“ i sistema „Đerdap 2“ u realnom vremenu. Program I: Praćenje režima površinskih voda, Program II: Praćenje režima podzemnih voda i U toku dosadašnjih istraživanja konstatovano je rada drenažnih sistema, Program III: Praćenje da treba otkloniti nedostake na telelimnimetrima režima nanosa i morfoloških promena, Program i izvršiti proveru rada stanica koje su u IV: Praćenje režima leda, Program V: Praćenje funkciji, izvršiti tariranje krivih prelivanja i vodno-sonog režima i uticaja uspora na postaviti telelimnimetarske stanice na potezu poljoprivrednu proizvodnju, Program VI: Uticaj akumulacije uzvodno od Pančeva na Dunavu uspora na šume u forlandu, Program VII: Uticaj i na pritokama koje su pod uticajem uspora uspora na stabilnost nasipa, Program VIII: i započeti merenja na profilima Ratkovo, Praćenje i analiza uticaja uspora na kvalitet Milutinovac i Prahovo. voda i ekosredine, Program IX: Osmatranje i Program II: Sistemi zaštite od povišenih nivoa analiza stabilnosti padina i kosina. podzemnih voda obuhvataju objekte za zaštitu Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ je i objekte za osmatranje uticaja uspora i efekata svake godine sprovodio Programe osmatranja, rada izvedenih drenažnih sistema. Izgrađeni je merenja i istraživanja uticaja usporenih ili rekonstruisano ~900 km drenažnih kanala, voda Dunava na priobalje, izazvanih radom ~1.200 bušenih bunara, ~60 crpnih stanica HE „Đerdap 1“ i HE „Đerdap 2“, a rezultate i ostalih objekata (ustave, prevodnice, trafo istraživanja sistematizovao u godišnje stanice, dalekovodi i dr). Osnovne aktivnosti izveštaje. U nastavku je dat kratak prikaz su merenja nivoa podzemnih voda duž aktivnosti za sve programe, kao i najvažniji drenažnih kanala i u branjenom delu priobalja, rezultati dosadašnjih istraživanja, sa posebnim dopuna pijezometarske mreže i praćenje

24 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE stanja i rada drenažnih sistema. Terenska na rekama u Srbiji. Na potezu uzvodno od merenja se sistematizuju i obrađuju uz izradu Novog Sada bila su angažovana 4 mađarska odgovarajućih analiza. Na osnovu dosadašnjih ledolomca u trajanju od 2 dana aktivnosti i 6 osmatranja i analiza, uočeni su određeni dana pripravnosti. Na sektoru nizvodno od problemi u funkcionisanju pojedinih elemenata Beograda bio je angažovan samo ledolomac zaštitnog sistema. Kod crpnih stanica, problem „Greben“, u trajanju od 5 dana aktivnosti i oko je u nedovoljnom kapacitetu nekih stanica, što 15 dana pripravnosti. onemogućava održavanje projektovanom nivoa u drenažnom sistemu. U slučaju drenažnih kanala, osnovni problem je filtraciono rušenje i nestabilnost dna i kosina kanala. Pored toga, neadekvatno održavanje (zarastanje kanala barskom vegetacijom) smanjuje propusnu moć kanala, zbog čega se javljaju povišeni nivoi u kanalskoj mreži, sa štetama na poljoprivrednim površinama u okruženju. Program III: Polazeći od realne pretpostavke da će taloženje nanosa biti značajna posledica usporavanja, modeliranju i proračunima taloženja nanosa posvećena je značajna pažnja već u pripremi Glavnog projekta HE „Đerdap 1“. Posle punjenja akumulacije HE „Đerdap 1“ započeta je realizacija Programa Most u Novom Sadu - led u februaru 2012. godine praćenja režima nanosa i morfoloških promena u akumulaciji, koji obuhvata: stalna hidrauličko- psamološka merenja i određivanje godišnjeg bilansa nanosa u akumulaciji, povremena snimanja stalnih profila akumulacije na Dunavu i pritokama i analizu morfoloških promena u koritu akumulacije i izradu prognoza istaložavanja nanosa za naredni period. U toku 2012 godine, izvršena su planirana merenja i analize. Snimanja akumulacije pokazuju da su najveće nanosne naslage formirane između km 970 i km 1003 km, u zoni Donjeg Milanovca, gde se nalazi kotlina između dve klisure, koja zbog velikog proticajnog profila predstavlja prirodnu taložnicu za nanos . Na uzvodnom sektoru akumulacije intenzitet promena bio je znatno slabiji, bez izraženog trenda. Program IV: Potreba za osmatranjima leda Most Kovin u Smederevu - led u februaru 2012. proističe iz činjenice da je led na Dunavu, u godine zoni akumulacije, česta pojava. Najveći broj kritičnih lokaliteta sa stanovništa režima leda Program V: Stanje vodno - sonog režima nalazi se na prostoru akumulacije (uzvodno od zemljišta na branjenim u priobalju Dunava, akumulacije 8, a u zoni akumulacije 16 kritičnih Save i Tise, u uslovima uticaja HE „Đerdap lokaliteta). Eventualno formiranje ledenih 1“, praćeno je tokom 2012. i 2013. godine na barijera u zoni isklinjavanja uspora predstavljalo sektorima: sektor VI - Kovin-Dubovac; sektor bi potencijalnu opasnost, zbog mogućih ledenih VII - Ivanovo-Kovin; sektor VIII - Pančevo- poplava. Za odbranu od leda u zoni uspora Ivanovo; sektor IX - Pančevački rit. HE „Đerdap 1“ predviđene su sledeće mere: Hidrološki, 2012. godina se karakterisala primena flote ledolomaca; prilagođavanje veoma niskim padavinama, naročito u režima rada HE „Đerdap 1“ potrebama odbrane vegetacionom periodu, što je imalo direktan, od leda i miniranje ledenih barijera. nepovoljan uticaj na stanje vlage u zemljištu. Tokom februara 2012. godine zbog oštre U 2013. godini, raspored padavina je bio zime došlo je do značajnih ledenih pojava nešto povoljniji nego u 2012. Prva polovina

25 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

vegetacionog perioda je imala padavine u nivou Program VI: Izgradnjom brane i akumulacije HE višegodišnjeg proseka (ili nešto malo iznad), „Đerdap 1“ u velikoj meri su promenjeni uslovi dok je drugi deo vegetacionog perioda bio sa opstanka ekosistema u priobalju Dunava. U deficitom padavina. Tako se može konstatovati tom okviru, od posebnog praktičnog značaja su da je sadržaj vlage u zemljištu tokom proleća šume u forlandima, koje su ugrožene povišenim i početka leta bio u granicama optimalnih nivoima vode i njihovim produženim trajanjem. vrednosti, a ostatak leta i početak jeseni su se Program istraživanja uspora HE „Đerdap I“ na karakterisali blažim deficitom vlage u zemljištu, vegetaciju u priobalju obuhvata osmatranja i bez značajnijeg nepovoljnog uticaja na gajene analize na 6 bioekoloških profila na Dunavu, kulture. Savi, Tisi i Tamišu. Ove lokacije su izabrane Procesi salinizacije zemljišta su registrovani na tako da reprezentuju najvažnije šumske vrste pojedinim osmatračkim mestima osmatranih u priobalju reka. U okviru terenskih radova, sektora. Najčešći uzrok zasoljavanja zemljišta otvoreni su duboki hidropedološki profili, u delu priobalja ugroženom usporom je radi proučavanja morfološke i stratigrafske mineralizovana podzemna voda koja tokom građe zemljišta. Laboratorijskim analizama su većeg dela vegetacionog perioda osciluje u determinisane fizičke i hemijske karakteristike aktivnom delu zemljišnog preseka. Istraživanja zemljišta na bioekološkim profilima. Pored sprovedena tokom 2012/2013. godine su toga, vršena su sistematska osmatranja pokazala da se na osmatranim sektorima, na kretanja vlage u zemljištu, koja su analizirana pojedinim lokalitetima, povremeno javljaju uporedo sa hidrološkim karakteristikama u problemi u vezi sa zasoljavanjem zemljišta, u toku godine (nivoi Dunava i pritoka i njihovo intenzitetu od inicijalnog do vrlo jakog. Takođe, trajanje). u nešto manjem obimu, postoje problemi i u vezi Na osnovu dosadašnjih istraživanja se može sa alkalizacijom zemljišta, u intenzitetu od slabe zaključiti da je uticaj uspora HE „Đerdap 1“ na do jake (ovaj problem se najviše manifestuje šume u forlandima značajan, ali da zavisi od na sektoru IX - Pančevački rit). Ilustracija za lokalnih topografskih uslova (nadmorske visine navedene konstatacije je data na sledećoj slici. terena, u odnosu na nivoe Dunava i pritoka). Posebno su značajni rezultati istraživanja koji se odnose na mogućnosti opstanka pojedinih šumskih vrsta u uslovima uspora HE „Đerdap 1“. Na osnovu ovih rezultata je dat i predlog mera za očuvanje i razvoj šuma u forlandima, koje obuhvataju hidrotehničke radove (izgradnju mreže kanala) i šumarske radove (rekonstrukcija šuma i specifični uslovi gazdovanja šumama). Program VII: Rezultati dosadašnje realizacije programa omogućili su da se utvrdi i prati aktuelno stanje nasipa, da se uoče i sistematizuju određeni problemi od uticaja na sigurnost zaštite, da se izvrši objektivizacija kriterijuma vezanih za ovaj sistem zaštite i, najzad, doprinese uspešnijem sprovođenju Fleka zaslanjenog/alkalizovanog zemljišta na potrebnih interventnih i sanacionih radova, parceli pod sojom, u zoni osmatračkog mesta kao i radova na rekonstrukciji nasipa. Na SB-14a (sektor IX - Pančevački rit) osnovu osmatranja u prethodnom periodu, konstatovani su problemi ispiranja filtra ispod zaštitne obloge, čime je ugroženo telo Hidrološke osobenosti koje su odlikovale 2012. nasipa (na potezima kod Kovina, Donjeg odnosno 2013. godinu, nisu imale značajnijeg Milanovca, Golupca i Velikog Gradišta), kao uticaja na učestanost pojave salinizacije/ i narušavanja stabilnosti nasipa usled pojave alkalizacije zemljišta u prostoru, ali jesu imale izvora i iznošenja materijala u kosinama. na intenzitet i karakter ovih pojava i poziciju u Otuda je neophodno permanentno praćenje zemljišnom profilu gde su bile najizraženije ( na uticaja uspora na nasipe, kao i osmatranja slici je prikazan primer sa osmatračkog mesta na uspostavljenim nasipskim pijezometarskim SB-14a). profilima (Gaj, Obrenovac i Beljarica).

26 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

Sadržaj katjona i anjona u 20112. i 2013. godini, u saturacionom ekstraktu zemljišta u zoni osmatračkog mesta SB-14a (sektor IX - Pančevački rit)

Program VIII: Ispitivanja promena kvaliteta vode reke Dunav na zajedničkom srpsko- rumunskom sektoru vrše se u 4 hidrološka ciklusa (april-maj, juni, avgust-septembar i novembar). Ispitivanjima je obuhvaćeno osam mernih profila: Smederevo, Ram, Veliko Gradište, Donji Milanovac, , Kladovo, Kusjak i Radujevac. U dva hidrološka ciklusa koji odgovaraju periodu velikih, odnosno malih voda (april i septembar), broj mernih profila proširen je na uzvodne profile na Dunavu (Ledinci, Novi Sad, Stari Banovci i Ritopek), čime je obuhvaćeno ukupno dvanaest mernih profila na dužini od 410 km toka reke Dunav. U svakom ciklusu se vrše ispitivanja vode, sedimenta i biote, kao i merenja „in situ“. Ispitivanja vode i sedimenta Prikaz rekonstrukcije nasipa obuhvataju fizičko–hemijske, hidrobiološke i radiološke analize.

27 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

AKTIVNOSTI U OKVIRU MEĐUNARODNE KOMISIJE ZA ZAŠTITU REKE DUNAV (ICPDR)

Naručilac: Ministarstvo poljoprivrede, zagađenje, zagađenje nutrijentima, hazardne šumarstva i vodoprivrede, Republička direkcija supstance, hidromorfološki pritisci) i podzemne za vode, Beograd vode (kvalitet i količina), preispitani podaci o Ekspertski tim: Prof. dr Milan Dimkić, dipl.inž, sistemima za praćenje stanja voda i rezultati Miodrag Milovanović, dipl.inž, dr Marina Babić monitoringa i, kao rezultat tih analiza, izvršena Mladenović, dipl.inž, Dragica Vulić, dipl.inž, procena rizika od nepostizanja dobrog statusa Dušan Đurić, dipl.inž, Dragana Ninković, dipl.inž. voda. Prikupljanje podataka odvijalo se kroz centralnu GIS bazu podataka ICPDR (GIS Dunava). U okviru aktivnosti Instituta, rađeno je na ažuriranju postojećih i struktuiranju novih obrazaca za jedinstveno prikupljanje i U skladu sa Zakonom o vodama koji je u velikoj dostavljanje podataka od značaja za primenu meri usaglašen sa zahtevima koje postavljaju ODV, kao i na testiranju funkcionalnosti Okvirna Direktiva o vodama (Direktiva 2000/60 nove verzije GIS Dunava. Prikupljeni podaci Evropskog parlamenta i Saveta Evropske su obezbedili ne samo jedinstvene analize unije od 23. oktobra 2000. godine, ODV) i parametara od značaja za sliv Dunava, već Direktiva o proceni i upravljanju rizicima od i njihov prikaz na odgovarajućim tematskim poplava (Direktiva 2007/60/EC Evropskog kartama (primer: slika 1, Radna verzija karte parlamenta i Saveta o proceni i upravljanju vodnih tela površinskih voda na slivu Dunava) i rizicima od poplava, DP), proces primene ovih direktiva na međunarodnim slivovima putem interneta (www.danubegis.org). sprovodi se kroz koordinaciju aktivnosti država U okviru pripreme drugog Plana upravljanja na slivu. Koordinaciono telo za sliv Dunava vodama na slivu Dunava, stručnjaci Instituta je Međunarodna komisije za zaštitu Dunava su učestvovali u definisanju sadržaja Plana i (International Commision for the Protection of pojedinih njegovih delova. the River - ICPDR), u čijim aktivnostima Republika Srbija učestvuje od 2004. godine. Angažovanjem stručnjaka Instituta u Ekspertskim grupama za poplave i GIS odvija Prema rokovima postavljenim u ODV, jedna se primena Direktive o poplavama u tri faze: od glavnih aktivnosti ICPDR bila je izrada Izveštaja o analizi sliva Dunava za 2013. • priprema Preliminarne procena rizika od godinu. Cilj ovih analiza je preispitivanje i poplava, u kojoj se identifikuju područja na ažuriranje karakteristika sliva i uticaja ljudskih kojima postoje značajni rizici od poplava, ili aktivnosti na status površinskih i podzemnih se oni u budućnosti mogu javiti i čiji je krajnji voda nakon donošenja i sprovođenja prvog rezultat definisanje takozvanih značajnih Plana upravljanja slivom. Osim toga, započeto poplavnih područja (Areas of potential je struktuiranje drugog Plana upravljanja koji significant flood risk, APSFR); treba da se donese 2015. godine. • izrada karata ugroženosti i karata rizika Stručnjaci Instituta su prikupili podatke od poplava za identifikovana značajna neophodne za Izveštaj o analizi sliva Dunava poplavna područja, sa sadržajem koji je do za 2013. godinu: izvršeno je preispitivanje i određene mere definisan u Direktivi, ali u usklađivanje sa radnom verzijom nacionalnog velikoj meri zavisi od specifičnosti područja Plana upravljanja vodama za sliv reke Dunav na koje se odnose; donetom 2011. godine utvrđenih vodnih tela • donošenje Planova upravljanja rizicima od površinskih i podzemnih voda. Preispitani poplava, koji se zasnivaju na rezultatima su pritisci na površinske vode (organsko prethodno opisanih aktivnosti.

28 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

Radna verzija karte vodnih tela površinskih voda u Izveštaju o analizi sliva Dunava 2013.

Do sada su završene aktivnosti u okviru prve faze – preliminarna procena rizika od poplava na teritoriji sliva Dunava. Podaci su ažurirani u nekoliko navrata, a konačna karta značajnih poplavnih područja na teritoriji Srbije prikazana je na slici 2. Druga faza, priprema podataka za karte ugroženosti, obuhvatila je prilagođavanje raspoloživih podataka za teritoriju Srbije strukturi podataka prema zahtevu GIS Dunava. Podaci za karte ugroženosti od poplava za teritoriju Srbije su rezultat dva ranije završena projekta finansirana od strane EU: Danube FLOODRISK, regionalni projekat iz perioda 2009-2012, rezultirao je definisanjem ugroženih područja na koridoru Dunava uzvodno od Beograda, a rezultat projekta SoFPAS predstavljaju ugrožena područja sektora Dunava između Zemuna i ušća Nere i najznačajnijih reka u slivu Velike Morave. Nezavisno od primene Direktive o poplavama, u okviru aktivnosti Ekspertskih grupa za poplave i GIS, od 2014. godine započeto je kartiranje najznačajnijih poplavnih događaja iz prethodne godine. U okviru ovih aktivnosti, stručnjaci Instituta su, u saradnji sa RHMZ, pripremili podatke o najznačajnijim poplavnim događajima Karta sa prikazom značajnih poplavnih područja iz juna 2013. godine i dostavili u GIS Dunava. na slivu Dunava na teritoriji Srbije

29 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

AKTIVNOSTI U OKVIRU MEĐUNARODNE KOMISIJE ZA SLIV REKE SAVE (Savska komisija)

Naručilac: Ministarstvo poljoprivrede, za deo sliva Save na teritoriji Republike Srbije šumarstva i vodoprivrede – Republička neophodne za izradu karata ranjivosti na direkcija za vode poplave, i redovno pratili i dostavljali komentare i preporuke na izveštaje i karte koje je izradio Koordinatori: Miodrag Milovanović, dipl.inž.građ., konsultant. Projekat je zvanično završen dr Marina Babić Mladenović, dipl.inž.građ. u decembru 2013. godine, dostavljanjem konačnih nacrta izveštaja koji uključuju analizu zakonske regulative i projekata koji se odnose na upravljanje rizicima od poplava U toku 2012. i 2013. godine, aktivnosti u okviru u zemljama u slivu Save, inicijalnu procenu rada Savske komisije bile su u najvećoj meri ranjivosti na poplave, procenu neophodnih usmerene ka izradi: podataka i program za izradu Plana upravljanja • Plana upravljanja slivom reke Save, rizicima od poplava u slivu reke Save, analizu uticaja klimatskih promena na meteorološke • Projekta „Uspostavljanje veze između i hidrološke uslove u slivu i, analizu mogućih planiranja upravljanja rizikom od poplava i mera prilagođavanja na klimatske promene. ocene klimatskih promena u slivu reke Save“, Pored aktivnog učešća na sastancima grupe, • Preliminarne procene rizika od poplava za član iz Instituta je, zbog nemogućnosti sliv reke Save, učestvovanja, dostavio prezentaciju „Program • Procene bilansa nanosa za reku Savu. za izradu Plana upravljanja rizicima od poplava za sliv reke Save – Srbija“ za prikazivanje Stručnjaci iz Instituta „Jaroslav Černi“ su u na „Drugoj konsultativnoj radionici o Planu navedenim aktivnostima učestvovali u okviru upravljanja rizicima od poplava za sliv reke Stalne stručne grupe za upravljanje slivom, Save“ koja je održana u decembru 2012. Stalne stručne grupe za zaštitu od poplava i godine. Krajem 2013. godine, grupa je započela Radne grupe za upravljanje nanosom. izradu „Preliminarne procene rizika od poplava Pod rukovodstvom Stalne stručne grupe za za sliv reke Save“. upravljanje slivom su tokom 2013. godine Tokom „Praktičnog kursa o održivom upravljanju završeni konačni nacrt „Plana upravljanja nanosom na primeru sliva reke Save“, koji je slivom reke Save“ i prateći dokumenti, koji su održan u Zagrebu 2012. godine, stručnjaci iz raspoloživi za preuzimanje na svim zvaničnim zemalja Evropske unije i Sjedinjenih američkih jezicima na internet stranici Savske komisije. država, kao i stručnjaci iz zemalja u slivu U okviru Stalne stručne grupe za zaštitu od Save, su razmenili informacije koje se odnose poplava koja je pratila realizaciju projekta na bilans nanosa u rečnom slivu, osmatranje „Uspostavljanje veze između planiranja nanosa i procenu kvaliteta i količine nanosa. upravljanja rizikom od poplava i ocene klimatskih Nakon toga, stečena iskustva su preneta u promena u slivu reke Save“, stručnjaci iz nacrt izveštaja „Procena bilansa nanosa za reku Instituta „Jaroslav Černi“ su dostavili geo- Savu“ na kojem je Radna grupa za upravljanje prostorne podatke i podatke o stanovništvu nanosom radila tokom 2013. godine.

30 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

Internet stranica Savske komisije - Plan upravljanja slivom reke Save

Analiza ranjivosti na poplave u slivu Save

Pregled stanica za osmatranje nanosa u slivu reke Save

31 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

METODOLOGIJA OCENE, PROJEKTOVANjA I ODRŽAVANjA IZVORIŠTA PODZEMNIH VODA U ALUVIJALNIM SREDINAMA U ZAVISNOSTI OD STEPENA AEROBNOSTI

Naručilac: Ministarstvo prosvete, nauke i iz aluvijalnih sredina. U skladu sa tim, veliki je značaj tehnološkog razvoja Republike Srbije proučavanja i saznanja o procesima u aluvijalnim izdanima. Rukovodilac projekta: prof. dr Milan A. Dimkić, dipl. inž. Aerobni uslovi pogoduju povećanju prečišćavajućeg potencijala akvifera, odnosno omogućavaju bolji kvalitet podzemnih voda. Ovim projektom utvrđuje se funkcionalna veza između kapaciteta bunara, njegove dugovečnosti i različitih parametara sredine Projekat TR37014 je deo Programa istraživanja u i podzemnih voda (hidrogeoloških, fizičko-hemijskih, oblasti tehnološkog razvoja (program TR) i Programa mikrobioloških). Postizanje aerobnosti izvorišta obezbeđenja i održavanja naučnoistraživačke utiče na njegovu tehnoekonomsku isplativost i u opreme i prostrora za naučnoistraživački rad investicionom smislu i u smislu troškova održavanja. (program NOP) za ciklus istraživanja 2011-2014. Ovakav pristup u izučavanju aluvijalnih akvifera god. Realizatori istraživanja su: predstavlja novinu u izučavanju potencijala resursa 1. Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ podzemnih voda za korišćenje. Definisanje značaja 2. Rudarsko-geološko fakultet u Beogradu kriterijuma i standarda za ocenu, propisivanje procedura terenskog, laboratorijskog i studijskog 3. Poljoprivredni fakultet u Beogradu rada i, u krajnjem, regionalizacija i kategorizacija 4. BIOIRC Kragujevac glavnih akvifera prema ovom principu, nesumnjivo 5. Fakultet tehničkih nauka iz Novog Sada. će dati doprinos sagledavanju i proceni U projektu participiraju: Ministarstvo poljoprivrede potencijalnosti korišćanja resursa podzemnih voda i zaštite životne sredine – Republička direkcija na državnom nivou. U ovom projektu je sadržano za vode i HE „Đerdap“ doo Kladovo. Na projektu nekoliko tema, čije rešavanje je, prema mišljenju je angažovano 26 istraživača i dva inostrana autora, postavljeno na nove, delom originalne, a istraživača. Na projektu je angažovano 12 studenata u svakom slučaju, više nivoe, nego što je to bila doktorskih studija. Godišnji broj istraživač meseci praksa do sada. Bitna karakteristika ovog projekta iznosi 255. Trajanje projekta je 4 godine (2011- je njegova multidisciplinarnost. Dva su, možda najbitnija, aspekta uticaja aerobnosti na izvorište: 2014). jedan je količina vode koja se dobija (ili se može Slane, okeanske vode je na planeti Zemlji više od dobiti), preko vodozahvatnih objekata, a drugi je 97% sveukupne vode. Preostali deo slatke vode su kvalitet sirove vode, koja se zahvata bunarima, i dominantno glečerska i podzemna voda. Veoma koja, pre upotrebe za piće, ide na dodatni tretman mali zapreminski procenat vode se odnosi na tekući odgovarajućeg nivoa. Oba pomenuta aspekta su ili neki drugi vid pojave vode. obuhvaćena istraživanjima u okviru ovog projekta. Veći deo vode za snabdevanje vodom stanovništva čine podzemne vode. U Evropi se podzemnom Procesi samoprečišćavanja vodom snabdeva oko 60-70% stanovništva, dok u našoj zemlji ovaj procenat dostiže 70%. Takođe, Filtracijom podzemne vode kroz porozni medijum značajan je udeo podzemne vode u ukupnoj količini izdani dolazi do mnogobrojnih fizičkih, hemijskih vode koja se koristi za navodnjavanje. Više od i biohemijskih procesa. Ovi procesi dovode do polovine ukupno korišćene podzemne vode potiče promene kvaliteta podzemne vode.

32 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

Međutim, usled velike složenosti, koja proizilazi Navedni su osnovni prirodni procesi koji doprinose iz činjenice da se procesi migracije čestica vode, dostizanju bazičnog kvaliteta podzemnih voda, uz odnosno, njihov „masotransport“ i „masoizmena“ prikaz jednačine stujanja vode i transporta materije događaju uvek u različitim promenljivim geološkim u njoj, kao i šematski prikaz pojedinih tipova (litološkim), hemijskim, biohemijskom, fizičkim aluvijalnih izvorišta. i drugim uslovima u izdani, i da su zbog toga Analizirani su pojedinačni procesi pri filtraciji, kao i nedovoljno ispitani. Može se reći da je naučni njihovo zajedničko dejstvo (posebno disperzija, ali i pristup ovoj problematici još u razvoju. sorbiranje, biodegradacija i dr.), kroz grafički prikaz Poznavanje navedenih procesa je usko „sudbine“ koncentracije materije unete u podzemnu povezano, u najširem smislu, sa mehanizmom vodu, i to za slučaj unosa materije u kontinuitetu i za „samoprečišćavanja“ - filtracije (infiltracije) vode i slučaj „paketnog“ unosa materije. transformacije njenog kvaliteta kroz intergranularnu Analizirani su i efekti filtracije pri obezbeđenju stepena hidrogeološku sredinu. U projektu su date osnove aerobnosti za veći broj opštih parametara (na primer: za primenu samoprečišćavajućih mehanizama u TOC), ukupnih, kao i pojedinačnih (na primer: pojedini intergranularnim izdanima. mikropolutanti, azotna jedinjenja, gvožđe i dr.).

Srednje koncentracije detektovanih farmaceutika u reci Dunav (na području drenažnog sistema Kovin- Dubovac) i Savi (na području izvorišta Beograd) u odnosu na koncentracije u bunarima sa pratećim pijezometrima na području drenažnog sistema Kovin-Dubovac. Kolmiranje bunarskih filtara gvožđem

Promena veličine zrna u aluvijalnom akviferu duž rečnog toka

33 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

Štete koje nastaju zbog pojave kolmiranja bunarskih radijalnih i cevastih bunara je omogućilo uočavanje filtara gvožđem, na godišnjem nivou kod nas izvesnih zakonitosti između kinetike lokalnih prevazilaze sumu od deset miliona evra. U svetu je hidrauličkih gubitaka (KLHR) i indikatora oksičnog to nekoliko desetina milijardi evra. stanja, povećanje lokalnih hidrauličkih otpora (LHR) tokom vremena. Takođe je data kinetika lokalnih Obrađeni su oksični i anoksični uslovi koje hidrauličkih otpora (KLHR) u funkciji koncentracije prikazujemo preko šematskog prikaza Fe-Redoks potencijala vode u bunaru, dozvoljena hidrogeološkog profila aluvijalnh voda. granična ulazna brzina u bunar u odnosu na Sledi prikaz značajnih ispitivanja procesa kolmiranja oksičnost podzemnih voda i proračun ulazne brzine filtera bunara gvožđem, gde je, po prvi put u svetu, u filter bunara na osnovu ispitivanja na nekoliko naših napravljena veza između mehaničkog kolmiranja i izvorišta aluvijalnih podzemnih voda - karakteristične biohemijskih indikatora. Istraživanje na više od 150 oblasti zavisno od tipa oksičnosti ili anoksičnosti.

Lokalni hidraulički otpor (LHR), povećanje tokom vremena (2005 - 2011)

Osnovni pokazatelji eksploatacije podzemnih voda na Beogradskom izvorištu (1955 - 2010)

PRIMENA: Tokom izrade naučnog projekta definisane metode primenjene su na beogradskom izvorištu podzemnih Radi detaljnije analize hidrauličkih i biohemijskih voda, kao i na sistemu drenažnih bunara i kanala uslova u akviferu oformljen je originalni 3D model Kovin-Dubovac. strujanja podzemnih voda. Takođe, razvijene su ili uvedene različite metode uzorkovanja, hemijskih Tokom perioda od skoro 120 godina organizovanog analiza i biohemijskih analiza voda, kao i različiti vodosnabdevanja Beograda, vodovodni sistem se pristupi projektovanju zaštitnih zona izvorišta, kao i razvijao i uspevao da zadovolji rastuće potrebe bunarskih vodozahvatnih konstrukcija. konzumnog područja. Dugogodišnja eksploatacija

34 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

na izvorištu, ne uvek praćena odgovarajućim obalske filtracije i veštačke infiltracije merama održavanja objekata, dovela je do toga • nitrati u podzemnim vodama aluvijalnih izdani da je izvorište danas opterećeno nizom problema • razvoj metoda za proračun strujanja fluida kroz i potrebom za preispitivanjem i modifikovanjem porozne sredine na bazi konačnih elemenata principa njegovog rada, uslova koegzistencije sa gradom i njegovog daljeg razvoja. • istraživanja i razvoj nove tehnologije i primene impulsnog električnog pražnjenja u vodi u Projekat se sastoji iz šest Faza, svaka sa projektnim održavanju hidrotehničkih objekata aktivnostima koje se izvode kroz terenske, • uticaj kanalizacionih sistema na izvorišta. laboratorijske i kabinetske radove: Rezultati Projekta za 2012-2013. godinu objavljeni • starenje i regeneracija bunara u zavisnosti od su na više značajnih naučnih i stručnih skupova u aerobnosti sredine i podzemnih voda zemlji i inostranstvu, u međunarodnim časopisima • transformacija kvaliteta pri primeni metoda SCI liste i domaćim časopisima.

Preporučene ulazne brzine u filtre bunara na osnovu ispitivanja na nekoliko naših izvorišta aluvijalnih podzemnih voda - karakteristične oblasti zavisno od tipa oksičnosti (anaoksičnosti)

Fotografski prikaz glavnih uzroka kolmiranja bunara na beogradskom izvorištu

35 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

OCENA UTICAJA KLIMATSKIH PROMENA NA VODNE RESURSE SRBIJE - NAUČNI PROJEKAT - TR 37005

Naručilac: Ministarstvo za prosvetu, nauku i Realizacija ovako složenog projekta je tehnološki razvoj Republike Srbije podeljena u 14 osnovnih faza istraživanja i to: Rukovodilac projekta: Prof dr Stevan • Faza 1. "Analiza klimatskih promena Prohaska, dipl. građ. inž. osnovnih meteoroloških parametara hidrološkog ciklusa u Srbiji u XXI veku sa gledišta najnovijih istraživanja kod nas i u svetu". Korodinator projekta je Institut za vodoprivredu • Faza 2. "Definisanje postojećeg (nultog) "Jaroslav Černi", a organizacije učesnici su, stanja režima površinskih voda sa aspekta pored pomenutog instituta Građevinski fakultet ocene potencijalnog uticaja klimatskih u Beogradu, Poljoprivredni fakultet u Beogradu, promena Rudarsko-geološki fakultet u Beogradu i • Faza 3. "Definisanje postojećeg (nultog) Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu. Na stanja režima podzemnih voda sa aspekta realizaciji projekta učestvuje oko 50 istraživača ocene potencijalnog uticaja klimatskih iz zemlje i inostranstva. Korisnici istraživanja promena: a) aluvijon; b) karst su Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i • Faza 4. "Stohastičko probabilistička analiza vodoprivredu, kao i JP "Elektroprivreda Srbije". raspoloživih dugogodišnjih vremenskih Realizacija projekta je predviđena da se radi po serija relevantnih hidrometeoroloških pojava fazama i aktivnostima. Osnovni cilj projekta je u Srbiji" sagledavanje vodnih resursa Srbije u uslovima očekivanih klimatskih promena do kraja XXI • Faza 5. " Analiza trendova učestalosti veka. Za definisanje "nultog" stanja vodnih pojava suša i poplava u uslovima klimatskih resursa (površinskih i podzemnih voda) u Srbiji promena" korišćeni su oficijelni podaci hidrometeorološke • Faza 6. "Razvoj metodologije za ocenu službe, svedeni na jedinstven period obrade uticaja klimatskih promena na režim 1946-2006. godine. Za identifikaciju vremenskih površinskih voda" zakonomernosti u strukturi hidrometeoroloških • Faza 7. "Razvoj metodologije za ocenu pojava, neophodnih za sagledavanje budućih uticaja klimatskih promena na režim promena, korišćene su savremene metode podzemnih voda" primenom teotije stohastičkih procesa. Posebna • Faza 8. "Definisanje uticaja klimatskih pažnja je posvećena uticaju klimatskih promena promena na režim površinskh voda na očekivano povećanje učestalosti i obima ekstremnih hidroloških situacija (poplava i suša), • na teritoriji Srbije analizi povećanja njihove učestalosti i trajanja • Faza 9. "Analiza uticaja klimatskih promena kišnih i sušnih perioda. Zaštiti od poplava, na režim podzemnih voda na teritoriji Srbije identifikaciji mogućih mera prilagođavanja i • Faza 10. "Analiza uticaja klimatskih promena upravljanju popavama, kao i predlogu mera za na bujične poplave" upravljanje rizikom od poplava, zatim podiznju • Faza 11. "Zaštita od poplava: Održivo svesti i edukaciji u uslovima klimatskih promena, upravljanje, podizanje svesti i edukacija u posvećena je posebna pažnja u ovom projektu. uslovima klimatskih promena" Pored navedenog, posebno se teorijski i eksperimentalno analiziraju uticaji klimatskih • Faza 12. "Ocena uticaja klimatskih promena promena na poljoprivrednu proizvodnju i radi se na pojavu suša i dužinu sušnih perioda na na izradi smernica za poboljšanje i postizanje teritoriji Srbije u 21 veku". boljih efekata u tim uslovima. Deo istraživanja • Faza 13. "Sagledavanje uticaja klimatskih posvećen je optimizaciji korišćnja vodnih resursa, promena na poljoprivrednu proizvodnju i kao i razvoju savremene tehnologije i opreome radi izrada smernica za poboljšanje i postizanje boljeg korišćenja raspoloživog vodnog resursa. boljeg efekta u tim uslovima".

36 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

• Faza 14. "Razvoj modela za optimizaciju ove metode je da se na osnovu raspoloživih korišćenja vodnih resursa u poljoprivrednoj serija maksimalnih i minimalnih godišnjih proticaja proizvodnji u novim uslovima i razvoj definišu koincidencije pojave ovih događaja u istoj savremene tehnike i opreme radi boljeg kalendarskoj godini, da se na istom korelacionom korišćenja raspoloživih resursa". polju identifikuju izuzetni ekstremi (outlieri – gornji i donji) i da se na osnovu njih i formiranog U toku 2012-2013 godine, za teritoriju Srbije dvodimenzionalnog zakona rapodele koincidencije definisane su karakteristične serije mesečnih poplava i suša odrede verovatnoće prevazilaženja suma padavina, srednje mesečne i ekstremne definisanih gornjih i donjih ekstrema. mesečne temperatura vazduha, srednje mesečne vlažnosti vazduha i srednje mesečnog Razrađena metodologija je korišćena za napona vodene pare. Preuzeti su rezultati identifikaciju ekstremnih hidroloških situacija na globalnog modela SINTEX-G, skenirani celoj teritoriji Republike Srbije. U konkretnom korišćenjem regionalnog modela uz pomoć slučaju identifikacija pojave istorijskih poplava povezanog atmosfersko-okeanskog modela i suša izvršena je na 143 profila vodomernih EBU-POM. U okviru definisanja sadašnjeg stanica. Kao reprezent poplava korišćeni su stanja vodnih resursa određene su osnovne podaci o apsolutno maksimalnim godišnjim kvantitativne karakteristike režima voda na svim protocima, a za suše apsolutno minimalni hidrološkim stanicama – sa prosečnim, malim i godišnji protoci i minimalni srednji 30-dnevni velikim vodama. Na osnovu tih podatka urađene protoci. Praktičnom primenom Pilot i Harvejovog su GIS karte za osnovne elemente bilansa testa je dobijeno da su se do sada na teritoriji površinskih voda: godišnjih suma padavina, Srbije pojavile istorijske poplave na 14 profila evapotranspiracije i rečnog oticaja (specifičnog vodomernih stanica sa povratnim periodom od 77 oticaja). Kao rezulat ove aktivnosti dobijeni su do 1000 godina. Sa gledišta minimalnih godišnjih podaci o raspoloživim resursima površinskih protoka registrovano je ukupno 26 istorijskih suša, voda po osnovnim bilansnim jedinicama, po sa povratnim periodom od 80 do 1500 godina, a slivovima i vodnim područjima definisanim sa stanovišta minimalnih tridesetodnevnih protika zakonom o vodama, kao i po administrativnim ukupno 20 istorijskih suša, sa sličnim vrednostima teritorijama Republike Srbije. Na taj način povratnih perioda. U konkretnom slučaju klasični upotpunosti je definisano "nulto stanje" za sva povratni periodi registrovanih istorijskih događaja navedena vodna područja u Srbiji. su: za poplavu 539 godina, a za sušu 238 godina. U okviru stohastičko-probabilističke analize Za ocenu uticaja klimatskih promena na vodne dugogodišnjih vremenskih serija relevantnih resurse Srbije izabrana su sledeći modeli: hidrometeoroloških pojava u Srbiji, sačinjene deterministički modeli MIKE SHE i MIKE BASIN, su sledeće baze podataka: Reke Sveta, Reke neparametarski KnnCAD , statističko-korelacioni Evrope, Reke Srbije, Meteorološke stanice Evrope, model VNC i regresini model LIN-REG. Model Meteorološke stanice Srbije, Baza indekasa VNC je prilagođen simulaciji rečnog oticaja u sunčeve radijacije i atmosferske cirkulacije. Za uslovima poznavanja uticaja klimatskih promena potrebe kvantitativne ocene unutrašnje strukture na spoljne uzročnike, kao što su padavine, navedenih hidrometeoroloških procesa razvijene temperatura vazduha, evapotranspiracija. U su posebne procedure koje baziraju na praktičnoj Institutu "Jaroslav Černi" se uglavnom primenjuje primeni korelacione i spektralne teorije slučajnih originalna varijanta sa prostornim usaglašavanjem procesa. Za potrebe definisanja učestalosti njegovih parametara. Dosadašnje postignuti suša i poplava u uslovima klimatskih promena rezultati su preliminarnog karaktera, a definitivan napravljena je datoteka trajanja suša i poplava, stav o uticaju klimatskih promena na režim voda sa osnovnim karakteristikama, za većinu profila na teritoriji Republike Srbije biće dat na kraju vodomernih stanica na teritoriji Republike Srbije. istraživačkog perioda. Pored toga, radi se na Osnovna prokupacija istraživanja u ovoj fazi daljem usavršavanju dvopaarmetarskog modela projekta je bio razvoj nove metode za proračun za ocenu uticaja klimatskih promena na režim uslovnih verovatnoća pojave ekstremnih voda. Značaj rada je u mogućnosti prenošenja hidroloških situacija (katastrofalnih poplava i generisanih serija protoka u uslovima klimatskih suša) na prirodnim vodotocima u Srbiji. Naime, promena u profilima hidroloških stanica na sa vodoprivrednog aspekta veoma je značajno neizučene profile. Model je jednostavan jer ima poznavanje verovatnoće da će se ekstremne samo dva parametra, a od ulaznih podataka hidrološke situacije, kakve su katastrofalne potrebni su samo protoci u profilima hidroloških poplave i suše, pojaviti na istom lokalitetu u stanica u dužem vremenskom periodu i relativno kraćem vremenskom periodu. Suština geomorfološke karakteristike slivova.

37 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

Studija o Uticaju klimatskih promena na režime reka u Srbiji

Naručilac: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite i hidroloških stanica i pokazuje vrlo pristojnu životne sredine – Republička direkcija za vode sličnost sa procenjenim dugoročnim klimatskim Glavni obrađivač : Dejan Dimkić, dipl.građ.inž. i, još značajnije, hidrološkim trendovimau Srbiji. Odabrano je 18 slivova sa pripadajućim klimatskim stanicama. Dodatno je uzeto još 9 temperaturnih Za analizu promena u režimu temperatura, padavina (ukupno 26) i 16 padavinskih (ukupno 34) stanica, i protoka u rekama odabran je period 1949-2006. radi dobijanja bolje prostorne slike osmotrenih Ovajperiododgovara jer je relativno dugačak (58 promena. U narednoj tabeli dat je prikaz osnovnih godina), postoje podaci sa brojnih klimatskih podataka za 18 odabranih slivova.

Srednji god. Površina Spec. oticaj Padavinska stanica Temperaturna stanica Reka - Hidrološki profil protok (m3/s) sliva (km2) (l/s)/(km2) (sred.god.vr. u mm) (sred.god.vr. u ºC) Ibar Raška 40.798 6270 7.3 627 Novi Pazar 9.2 Lim 77.802 3160 24.5 739 6.4 Moravica 10.645 830 12.7 Ivanjica 875 Ivanjica 9.3 Studenica Devići 2.95 191 15.5 652 Sjenica 6.4 Drina Baj. Bašta 333.993 14797 22.3 Prijepolje 809 7.4 V. Morava 207.275 31548 6.5 Kuršumlija 644 Kruševac 11.1 J. Morava Aleksinac 88.243 14284 6.2 Leskovac 616 Niš 11.6 Z. Morava Jasika 106.201 14721 7.2 Beoce 589 Požega 9.4 Nišava Niš 28.958 3870 7.5 Pirot 600 Pirot 10.7 Lugomir Majur 1.801 427 4.2 Rekovac 641 Jagodina 11.4 Timok Tamnič 27.336 4191 6.4 Knjaževac 605 Zaječar 10.7 B. Timok Knjaževac 8.011 1242 6.4 Svrljig 639 Knjaževac 10.5 Pek Kusići 8.877 1220 7.2 Voluja 681 V. Gradište 11.1 Jasenica D.Šatornja 0.627 84 7.4 D.Šatornja 752 Čumić 11.3 Veternica Leskovac 4.092 500 8.1 Vučje 818 Leskovac 11.0 Toplica D. Selova 3.501 353 9.9 Trećak 690 Prokuplje 10.9 Crnica Paraćin 3.383 289 11.6 Ćuprija 655 Ćuprija 11.0 Jadar Zavlaka 3.135 313 9.9 Osečina 901 Valjevo 11.1

Dodatne temperaturne stanice su: Sombor, Sremska blago negativan, dok je prosečan hidrološki trend Mitrovica, Senta, Beograd, Vranje, , negativan, reda -30% / 100 god., sa sledećom Čačak, Dragaš i Bujanovac. Dodatne padavinske prostornom raspodelom (period 1949-2006): stanice su: Bezdan, Šid, Horgoš, Jaša Tomić, Vranje, Aleksandrovac, Kosjerić, Dragaš, Bujanovac, Jajinci, Senta, SremskaMitrovica, , Martinci, Krupac i Bogojevo. Prosečan temperaturni trend u Srbiji je na godišnjem nivou oko 0.6 °C / 100 god., a prosečan trend padavina je sasvim

38 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

Za kartu godišnjih hidroloških trendova važno je slivu (prebacivanje vode iz sliva u sliv, prekomerno napomenuti da su ovo prosečne, orijentacione izolinije, uzimanje i smanjeno vraćanje vode u reku, itd.). i da unutar njih, često postoje profili sa značajno drugačijim trendom od prikazanih (i veći i manji), Na mesečnom nivou prostorni prikaz je rađen samo kao posledica uticaja ljudskih delatnosti u datom za temperaturu i padavine:

Najznačajniji rezultat ove studije je za 18 analiziranih slivova uspostavljena korelacija na godišnjem nivou prosečnog odstupanja padavina i protoka u funkciji odstupanja temperature – sve za Srbiju.

Koeficijent determinacije je vrlo visok na oba grafika. ΔTav ( °C ) → 0.5 1.0 1.5 2.0 To znači da, u proseku, promena srednjegodišnje Relativni Linearni trend 0.90 0.80 0.70 0.60 temperature od +1°C ima obrnuto proporcionalni protok Polinominalni trend efekat na godišnje padavine od oko 7%, a na 0.93 0.83 0.66 0.39 (Qrel) 3eg stepena srednjegodišnje protoke od oko 20%. Rezultati Relativne Linearni trend 0.97 0.93 0.89 0.86 variraju od sliva do sliva, ali u svim slučajevima te padavine Polinominalni trend 0.99 0.94 0.85 0.67 varijacije nisu velike. Ekstrapolacijom trendova do (P ) 3eg stepena +2°C, dobijamo da takva promena u Srbiji izaziva rel prosečno smanjenje srednjegodišnjeg protoka od oko 50%, odnosno godišnjih padavina od oko 15%:

39 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

Na osnovu dosadašnjih ispitivanja konstatovano Program IX: Dosadašnjeaktivnosti na je da su promene sastava vode u funkciji ulaznog Programu IX su se bazirale na analizi stabilnosti opterećenja, vremena retenzije, temperature padina i kosina u zoni Podunavlja od Beograda vode, kao i klimatskih i hidroloških promena. do HE “Đerdap 2”, u uslovima uticaja uspora Promene karakteristika vode uslovljavaju u akumulacijama HE “Đerdap 1” i HE “Đerdap sledeći procesi: sedimentacija, biohemijska 2”. Izvršeno je određivanje deonica nestabilnih razgradnja organske materije, smanjenje ili uslovno stabilnih, utvrđivanje promena u primarne produkcije, sorpcija i akumulacija funkciji vremena na razvoj nestabilnosti padina toksičnih materija u nataloženom sedimentu. i kosina i ocena uticaja i značaja utvrđenih Sadržaj organske materije izražen kao BPK5 duž promena nestabilnosti na brane i akumulaciju. toka Dunava prikazan je na slici. Prema većini Analizom aerosnimaka, izdvojene su dve ispitivanih fizičko-hemijskih parametara kvaliteta kategorije podataka relevantnih za stabilnost voda u akumulaciji HE „Đerdap 1“ zadovoljava padina i kosina: geološki podaci i egzogeni kriterijume propisane za II klasu voda. Odstupanja procesi kao manifestacije nestabilnih pojava. od zahtevane klase su povremena i odnose se uglavnom na parametre koji ukazuju na

organsko opterećenje (utrošak KMnO4) i sadržaj suspendovanih materija. Od opasnih materija povremeno se beleže povišene koncentracije fenolnih materija i ukupnih ugljovodonika, dok je većina ispitivanih metala redovno u dozvoljenim granicama. Sadržaj ostalih opasnih materija (polihlorovani bifenili, policiklični aromatični ugljovodonici i radionuklidi) konstantno je u dozvoljenim granicama za vode II klase kvaliteta. Ispitivanja sadržaja sedimenta ukazuju na evidentno opterećenje sedimenta organskim Aktivno klizište iznad sela Milutinovac i neorganskim polutantima, što je uslovljeno time da većina teško razgradivih polutanata ostaje vezana u sedimentu. U sedimentu Stereoskopska analiza aerosnimaka prema su akumulirane značajne količine pojedinih stepenu stabilnosti izdvojene su tri kategorije metala (cink, nikl i bakar), a većina ostalih terena: nestabilni sa vidljivim tragovima analiziranih metala, izuzev arsena, povremeno kretanja stenskih masa (klizišta, odroni, je registrovana u koncentracijama iznad sipari, osipanja, jaružanja, plavinske lepeze, propisanog standarda. Polihlorovani bifenili deluvijalno-proluvijalni zastori), uslovno stabilni (PCB) i policiklični aromatični ugljovodonici tereni predisponirani za pokret stenskih (PAH) detektovani su povremeno. masa i stabilni tereni (uglavnom ravničarski ili padine izgrađene od čvrstih stenskih masa). Mogućnost pokretanja stenskih masa ne postoji, pa su postojeći i objekti u izgradnji bezbedni. Na pojedinim sektorima Dunava situacija je sledeća: Beograd - Smederevo: pre formiranja brojne su pojave aktivnih i privremen umirenih klizišta. Formiranje uspora i oscilacije nivoa podzemnih voda mogu ih aktivirati. Smederevo - Golubac: Uspor nema uticaj na stabilnost padina i kosina. Golubac - HE “Đerdap 1: Odroni, osipanja i pokretanja deluvijalno-proluvijalnih zastora mogu neposredno ugroziti magistralni put. HE “Đerdap 1” - HE “Đerdap 2”: Klizišta mogu ugroziti pojedinačne objekte većinom BPK duž toka Dunava u periodu 2003 - 2012. 5 stambenog karaktera, poljoprivredne povrđine godine i branu HE “Đerdap 2”.

40 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

41 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

RAZVOJ SISTEMA ZA PODRŠKU OPTIMALNOM ODRŽAVANJU VISOKIH BRANA U SRBIJI

Projekat: TR37013 Institut Jaroslav Černi, U okviru projekta jerazvijena generička Beograd u saradnji sa Građevinskim softverska platforma koja je bazirana na fakultetom u Beogradu, Mašinskim fakultetom servisno orijentisanoj arhitekturi čime je u Kragujevcu i Prirodno-matematičkim obezbeđen potreban nivo modularnosti da se fakultetom u Kragujevcu u budućnosti koriste različiti modeli i kriterijumi. Period realizacije projekta: od 2011. do 2014. Razvijeni modeli podataka i akvizicioni moduli godine omogućavaju da se izvrši unapređenje sistema Rukovodilac projekta: Dr Dejan Divac za osmatranje i sistematizacija dokumentacije i podataka o postojećim objektima. Razvijen je i namenski proračunski modul koji je zasnovan na numeričkom modelu za analizu spregnutih Veoma ozbiljne posledice koje mogu da problema naponsko-deformacijskih procesa nastanu u slučaju rušenja ili oštećenja brana i procesa stacionarnog i nestacionarnog zahtevaju da se brane i pripadajući objekti strujanja kroz porozne sredine. permanentno održavaju na odgovarajući način. Održavanje podrazumeva praćenje stanja Implementacija sistema na brani „Đerdap 1“ brane i pripadajućih objekata u celini, odnosno predstavlja verifikaciju metodologije na velikom identifikovanje i blagovremeno preduzimanje objektu u pogledu uklapanja u postojeće svih mera koje su potrebne radi obezbeđenja složene sisteme monitoringa i upravljanja. sigurnosti i funkcionalnosti objekata. Implementacija na brani Prvonek predstavlja Osnovni cilj projekta je razvoj sistema za podršku verifikaciju metodologije i prvi primer implementaciji regulatornih okvira za sigurnost primene savremenih sistema za pružanje visokih brana čime se unapređuje sistem podrške u optimalnom održavanju brana u održavanja, odnosno poboljšava sigurnost i Srbiji. S obzirom da predstoji faza dobijanja funkcionalnost postojećih brana i ostvaruje vodoprivredne dozvole očekuje se integracija sigurna zaštita lokalnih zajednica i dobara. rezultata razvoja u relevantni pravni okvir.

42 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

Struktura softverskog sistema za analizu sigurnosti visokih brana

Alat za rad sa statističkim modelima

Korisnički interfejs sistema za analizu sigurnosti (na primeru brane Prvonek)

43 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

TEHNIČKO OSMATRANJE VELIKIH BRANA

Investitori: EPS PD „Hidroelektrane Đerdap“ merenja na branama, analizu i interpretaciju d.o.o., Kladovo, JVP „Srbijavode“, Beograd, rezultata tehničkog osmatranja, izradu ERS ZP "Hidroelektrane na Drini" i dr. redovnih periodičnih izveštaja u kojima se na osnovu analize svih rezultata (instrumentalnih, Odgovorni obrađivači: Srđan Đurić, dipl. geodetskih, vizuelnih…), izvode zaključci inž. građ., Anica Jovičić, dipl. inž.građ., Maja o stanju objekata i daju preporuke za dalje Pavić, dipl.inž.građ., Dragiša Argakijev, dipl. aktivnosti u cilju obezbeđivanja sigurnosti i inž.geod., Miloš Nemet, dipl.inž.geod. funkcionalnosti objekata, i dr.

Tehničko osmatranje visokih brana je oblast delovanja u kojoj Institut „Jaroslav Černi“ ima višedecenijsko iskustvo, koja u slučajevima nekih brana datira još od vremena njihovog projektovanja i izgradnje. Praktično je jedina institucija u Srbiji koja se u značajnom vremenskom kontinuitetu i širokom tematskom dijapazonu bavi raznovrsnim pitanjima tehničkog osmatranja brana. Mora se imati u vidu činjenica da je tehničko osmatranje velikih (visokih) brana zakonska obaveza njihovih korisnika, budući da su u pitanju objekti po pravilu velikih dimenzija, širokog društvenog i privrednog značaja, sa bitnim uticajem na okruženje, naročito u pogledu rizika od eventualnih oštećenja, rušenja i nekontrolisanog ispuštanja vode. Brana Gruža I u toku 2012-2013. godine Institut je bio angažovan u ovoj oblasti, preko brojnih aktivnosti koje su, među ostalima, obuhvatile: Preko navedenih aktivnosti, Institut je tokom projektovanje sistema tehničkog osmatranja 2012-2013.godine bio angažovan na velikim za brane čija se izgradnja planira, inoviranje branama u Srbiji: brana HE Đerdap 1, brana HE projekata osmatranja za postojeće brane Đerdap 2, Zavoj, Vrla 1, Vrla 2, , Gruža, koje su dostigle određenu starost, izrada Nova Grošnica, Spomen park, Barje, Brestovac, projekata izvedenog stanja tehn.osmatranja, Kudreč 1, Kudreč 2, Goli kamen, Prvonek, realizovanje inovacije osmatranja na samim brana jalovišta Rudnik..., kao i na branama HE objektima, izvođenje kontrolnih terenskih Višegrad i HE Bočac u Republici Srpskoj.

44 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

metode konačnih elemenata. Kod ovakvih modela, rezultati osmatranja imaju presudnu ulogu tokom kalibracije modela, i kasnije za ažuriranje modela i poređenje računskih i izmerenih vrednosti.

Brana Zavoj

Kod brana koji imaju uspostavljene sisteme osmatranja, vrše se periodične analize rezultata merenja, najčešće jednom godišnje, a kod nekih brana i u dvogodišnjem intervalu. Izmereni podaci se analiziraju preko svojih apsolutnih vrednosti, praćenja trendova i intervala promene, raznih karakterističnih vrednosti u odnosu na položaj mernih mesta, u korelaciji sa drugim relevantnim izmerenim vrednostima, kao i spoljašnjim činiocima i sl., sve u cilju sveobuhvatne kvalitivne i Brana HE Višegrad - poprečni presek sa kvantitativne analize ponašanja objekta. rasporedom instrumenata za tehničko osmatranje

Analizirajući sistem osmatranja neke brane u celini, tj. ne samo rezultate merenja, već i broj i vrstu fizičkih veličina koje se prate, broj i raspored mernih mesta, metode i učestalost merenja, obavljanje drugih osmatranja (kao što su vizuelna), moguće je steći sliku o tome da li se stanje neke brane prati na odgovarajući način ili ne. U tom smislu, Institut u svojim analizama daje preporuke za mere koje je na nekoj brani potrebno preduzeti radi efikasnog i blagovremenog praćenja stanje brane. Brana HE Đerdap 2

Koriste se i savremeni matematički modeli ponašanja objekta, u prvom redu statistički modeli, tamo gde je bilo mogućnosti da budu formirani zahvaljujući kvalitetu nizova mernih podataka i zakonomernosti oscilacija spoljašnjih činilaca (kota vode, temperatura vazduha) koji presudno utiču na promene mernih veličina. Kod nekih brana, radi se i na razvijanju fizičkih modela brane primenom

45 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

GENERALNI PROJEKAT ZAŠTITE BEOGRADA OD VELIKIH VODA DUNAVA I SAVE

Naručilac: Javno vodoprivredno preduzeće kriterijuma, definisane lokacije, vrsta i obim ''Beogradvode'' potrebnih radova, kao i dinamika i potrebna sredstava za obezbeđenje neophodnog Odgovorni projektant: Vojislav Antonić, dipl. stepena zaštite. Radovi na su podeljeni po inž. građ. fazama: Konsultant:dr Marina Babić Mladenović, dipl. 1. Na deonicama u užoj gradskoj zoni koje inž. građ. nemaju uređene obale, potrebno je zaštitu od spoljnih voda obezbediti izgradnjom kejskih zidova, čija kruna treba da bude na

koti 200-godišnje velike vode (Q0,5%), bez Zaštitu od velikih voda Dunava i Save području zaštitne visine. Ove radove treba izvesti u Beograda pružaju objekti pasivne zaštite I fazi. Dodatno nadvišenje od 1,0 m, kojim (kejski zidovi u užoj gradskoj zoni i nasipi). se obezbeđuje zaštita od 1000-godišnje Opšti kriterijumi i elementi za projektovanje velike vode (Q0,1%), postiže se mobilnom i izgradnju objekata za odbranu od poplava opremom koja se postavlja na kruni objekta usvojeni su 70-tih godina, u cilju obezbeđenja (II faza radova). jedinstvenog sistema zaštite priobalja na 2. Na deonicama koje imaju uređene teritoriji Beograda. U skladu sa postavljenim obale, ali je kota zaštite ispod nivoa opštim kriterijumima izveden je veliki broj 100-godišnje velike vode (Q1%), radovi se objekata radi zaštite od 100-godišnje velike razlikuju u zavisnosti od sadržaja branjenog vode, ali to nije obezbeđeno duž desne obale područja.Ukoliko se u neposrednom Save i Dunava, a delimično i na levoj obali zaleđu zaštitnog objekta nalaze parkovske Save. ili druge zelene površine, obezbeđenje U Generalnom projektu preispitani su prethodni zaštite priobalja od 1000-godišnje velike kriterijumi zaštite od poplava, vodeći računa o vode postiže se nasipom potrebne visine preporukama iz evropske i svetske liturature, (1,0-1,6 m). Ovi radovi nemaju urgentan promenama u režimu voda Dunava i Save koje karakter i predviđeni su za II fazu (ZNP). su sada prisutne ili se mogu očekivati u bližoj Ukoliko su u neposrednom zaleđu nalaze budućnosti itd. Predloženo da se stepen zaštite stambeni i drugi objekti, potrebno je visoko vrednog beogradskog priobalja podigne nadogradnjom postojećeg keja podići kotu na nivo 1000-godišnje velike vode. Zbog zaštite do kote 200-godišnje velike vode ekonomsko-tehničkih i urbanističkih uslova, bez rezervne visine (I faza). Obezbeđenje predložen je kombinovani sistem zaštite od zaštite od 1000-godišnje velike vode poplava odnosno kombinacija stalnih objekata postiže se postavljanjem mobilne opreme (koji se eventualno rekonstruišu) i montažnih visine 1,0 m (II faza). - mobilnih elemenata. U projektu su, polazeći 3. Na deonicama koje imaju uređene obale od sadašnjeg stanja objekata i usvojenih na nivou 100-godišnje velike vode, zaštita

46 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

od 1000-godišnje velike vode postiže se radovima II faze: Formiranjem nasipa visine oko 1,0 m, ukoliko postoji slobodan prostor za izvođenje nasipa (parkovske ili druge zelene površine);Primenom mobilnih sistema zaštite visine 1,0-1,2 m (MOB), ukoliko ne postoji odgovarajući prostor za formiranje i izvođenje nasipa. 4. Na deonicama koje imaju obezbeđenu zaštitu od 200-godišnje velike vode, a branjeno područje još uvek nije uređeno, odnosno privedeno nekoj budućoj nameni radovi nisu urgentni, tako da su planirani za III fazu.

Predviđene faze radova na obalama Save i Dunava u zoni GUP-a

Vrste radova po fazama L (m) I faza II faza III faza DESNA OBALA DUNAVA UZVODNO OD UŠĆA SAVE 1 Novi zemunski kej 240 - MOB - 2 Kej Dun. parobrodskog društva 350 Rekonstrukcija MOB - 3 Neizgrađena obala uzvodno od h. ''Jugoslavija'' 350 Izgradnja keja MOB - 4 Kosi kej kod hotela ''Jugoslavija'' 900 - MOB - 5 Deonica neizgrađene obale kod SIV-a 1600 - ZNP - 6 Stari ''danski'' kosi kej 300 - ZNP - LEVA OBALA SAVE 7 Kosi kej ''Ušće'' (od ušća do Brankovog mosta) 1150 - ZNP - 8 Spomen obala ''Staro Sajmište'' 300 - ZNP - 9 Kosi kej od starog sav. mosta do starog žel. mosta 1250 - ZNP - 10 Ulica savski nasip 1850 - MOB - DESNA OBALA SAVE 11 Stari pretovarni kosi kej (za ručni pretovar) 450 Rekonstrukcija MOB - 12 Stari pretovarni kosi kej (za kolski pretovar) 300 Rekonstrukcija MOB - 13 Deonica neuređene obale kod železničke stanice 300 Izgradnja keja MOB - 14 Kosi kej duž železničke stanice 500 Rekonstrukcija MOB - 15 Kosi kej kod mosta ''Gazela'' 300 Rekonstrukcija MOB - 16 ''Sajamski kej'' 1500 Rekonstrukcija MOB - 17 Kosi kej u Čukaričkom rukavcu 700 - MOB - DESNA OBALA DUNAVA NIZVODNO OD UŠĆA SAVE 18 Obala kod kule ''Nebojša'' 350 Rekonstrukcija MOB - 19 Dorćolski kej 1500 - MOB - 20 Kej kod marine ''Dorćol'' i kej ispred toplane 400 - - MOB 21 Kompleks luke ''Beograd'' 1700 - - MOB 22 Kej nizvodno od Pančevačkog mosta 350 - - MOB PROCENJENA VREDNOST RADOVA (€) 6 097 500 7 889 000 2 010 000

47 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

ELABORAT O ZONAMA SANITARNE ZAŠTITE IZVORIŠTA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA VODOSNABDEVANJA GRADA BEOGRADA

Naručilac: Direkcija za građevinsko zemljište i 2. neusaglašenost postojećih zaštitnih zona izgradnju Beograda J.P. sa kapacitetima zahvatanja podzemne vode i prisutna kolizija sa drugim Rukovodioci Elaborata: mr Đulija Boreli- sadržajima, posebno u delu gradskog Zdravković, dipl.inž.građ., Dušan Đurić, dipl. područja leve obale Save. inž.građ. U okviru Elaborata sprovedena su hidrodinamička modelska ispitivanja kojima je reprodukovan režim prihranjivanja i pražnjenja 2 Beogradsko izvorište podzemnih voda je kvartarne izdani za područje od preko 210 km . najveće izvorište vode za piće u Srbiji i verovatno Zone zaštite su usaglašene za eksploataciju najkompleksnije sa aspekta načina određivanja koja predstavlja postojeće stanje (2012), kao i održavanja zona sanitarne zaštite. Veličina i i za prognozni režim eksploatacije „dren+6m“, položaj izvorišta, njegovo okruženje i postojeći koji podrazumeva održavanje pijezometarskog korisnici prostora koji ga već više decenija nivoa u izdani u zoni bunara na kotama višim od potencijalno ugrožavaju, čine problematiku kota bunara za 6m, a vodeći računa o definisanja zona i mera zaštite unutar njih planovima obnavljanja pojedinih bunara. Pored izuzetno složenim i osetljivim pitanjem. toga razvoj izvorišta je obuhvatio i izgradnju projektovanog infiltracionog izvorišta „Zidine“ Beogradsko izvorište podzemnih voda, danas, kapaciteta 1500 l/s. formirano je kao dugački niz od 99 bunara sa Definisanje granica zona zaštite urađeno je horizontalnim drenovima i pedesetak bušenih poštujući dva osnovna kriterijuma: dužinu bunara. Bunari su izgrađeni na obalama reke vremena putovanja vode iz pravca zaleđa Save i Savskog jezera. Izvorište podzemnih (izohrone – za užu zonu je minimum 6 voda Beogradskog sistema oslanja se meseci u gradskoj zoni, a 12 meseci izvan dominantno na kvartarnu izdan koja egzistira na grada) i minimalno fizičko udaljenje od linije čitavom području istraživanja. U količini do 100 bunara. Rizik od pojave zagađujuće materije- l/s resurs vodosnabdevanja predstavlja karstna potencijalnog zagađenja sa granice uže zone izdan na Ušću. Podaci iz 2012.god. pokazuju da analiziran je kroz hidrodinamičke proračune i je prosečno zahvatanje podzemne vode oko 3,5 proračuni kretanja zagađujuće materije rađene m3/s. Voda se tretira klasičnom tehnologijom. za pretpostavku dvomesečnog trajanja uticaja Beogradski sistem pijaće vode čine i tri na granici zona sa uticajem disperzije. Ovi zahvata i postrojenja za tretman rečne vode proračuni korišćeni su u postavljanju budućih (PPV Makiš 1 i 3 m3/s, sa monitoring objekata. oko 350 l/s i Vinča na Dunavu sa preradom od Mere ograničenja pažljivo su razmatrane kako 50 l/s). Ukupno korišćenje površinskih voda bi se obezbedila neophodna zaštita kvaliteta u Beogradskom sistemu iznosilo je 2,8 m3/s vode izvorišta, ali i omogućilo plansko uređenje isporučene pijaće vode. I ovi resursi bili su i razvoj Beograda. predmet Elaborata o zonama sanitarne zaštite. U okviru Elaborata rađena je ocena ranjivosti Studija Beogradskog izvorišta koja je rađena podzemnih voda na zagađenje – SGD metoda u periodu 2005-2010 godine (Institut) i bila (ukupan broj poena između 600 i 3500). najznačajnija podloga elaboratu, koja je Prirodna zaštićenost izdani na analiziranom definisala najizraženije probleme Beog. prostoru kreće u domenu od niske do visoke, izvorišta: a na najvećem delu prostora je umerena. Karta 1. procesi propadanja filterskih delova ranjivost je usaglašena sa značajem izvorišta bunara i kolmiranje drenova bunara koji (slika 1) te su korišćeni i nešto stroži kriterijumi. uslovljavaju velike lokalne otpore na Zone u kojma je prirodna zaštićenost niska tj. vodozahvatima, smanjenje kapaciteta i visoke ranjivosti definisane su na lokacijama

48 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE sa debljinom povalate ispod 3 m, umerena rezultate proračuna vremena putovanja ranjvost na lokacijama sa povlatom u domenu vode (particle tracking) za postojeće uslove 3 do 6 m, a niska sa povlatom od preko 6 m. i u režimu korišćenja na koti „dren+6“ Zone sanitarne zaštite Beogradskog izvorišta • Globalnu ocenu rizika tj. rezultate proračuna smanjenja uticaja sa određenih (slika 2) formirane su u skladu sa važećom udaljenja, zakonskom regulativom, uzimajući u obzir: • Ocenu ranjivosti analizirane izdani, • Konfiguraciju izvorišta i planove razvoja • Prethodna iskustva vezana za izvorišta i održavanja objekata-bunara, prečišćavajuće efekte - pojave zagađenja • Postoječe uslove na terenu i u okruženju, na području. • Rezultate praćenja kvaliteta vode kao U formiranim zonama zaštite propisane su indikatore antropogenih uticaja, mere zaštite koje pored restriktivnosti suštinski treba da doprinesu pravilnom planiranju i • Postojeći pritisci- korisnici i kvalitet vode uređenju prostora, uz objedinjeni monitoring izdani, i kontrolu sprovođenja propisanih uslova za • Rezultate hidrodinamičkih proračuna, različite aktivnosti-delatnosti na prostoru.

Karta ranjivost podzemnih voda

Granice zona sanitarne zaštite Beogradskog izvorišta

49 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

GENERALNI KONCEPT REVITALIZACIJE POSTOJEĆIH I RAZVOJA NOVIH SISTEMA ZA NAVODNJAVANJE NA POVRŠINI OD 14.000 ha SA EKONOMSKIM POKAZATELJIMA OPRAVDANOSTI

Naručilac: Al Dahra Company of Abu Dhabi, UA Godina završetka projekta: 2013. g. Rukovodilac projekta: mr Mile Božić, dipl. inž. građ. Obrađivači: Goran Nikolić, dipl. inž. građ., mr Željka Rudić, dipl. inž. polj., Dejan Milošev, dipl. inž. građ., Milorad Stojadinović, dipl. inž. građ., Sanja Kračunov, dipl. inž. građ., Radoslav Krunić, dipl. inž. građ.

Cilj izrade predmetne dokumentacije sadržan Položaj izabranih poljoprivrednih preduzeća je u sledećem: • analiza stanja poljoprivrednog preduzeća, • analiza prirodnih i društveno-ekonomskih činilaca koji vladaju na predmetnom lokalitetu, • analiza stanja postojećeg sistema za navodnjavanje, a ukoliko takav ne postoji, definisanje generalnog koncepta razvoja novog sistema za navodnjavanje. 1. ”Mladi Borac”, Sonta 307 ha 2. ”Agrobačka”, Bač 791 ha 3. ”Jadran”, Gajdobra 518 ha 4. ”VU Karađorđevo”, Karađorđevo 3.664 ha 5. ”Bratstvo Jedinstvo”, Neuzina 595 ha 6. ”Vojvodina”, Starčevo 580 ha 7. ”PD Omiljica”, Omoljica 1.080 ha 8. ”7. juli - PKB”, Surčin 5.311 ha 9. ”Dragan Marković”, Obrenovac 1.253 ha Irigacioni kanal ("Jadran"- levo) i platforma crpne stanice (VU "Karađorđevo" - desno) predviđeni za rekonstrukciju

50 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

ODABRANI PROJEKTI U PERIODU 2012-2013. GODINE

Predloženi koncept zajedničke revitalizacije zalivnih sistema"Jadran" i "Karađorđevo"

"Agrobačka"- Vodozahvat predviđen za rekonstrukciju (levo) i predloženi koncept modernizacije sistema za navodnjavanje (desno)

51 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

52 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

GLAVNI PROJEKAT REKONSTRUKCIJE I DOGRADNJE PPV NOVI PAZAR (275 l/s)

Naručilac: Lux Development, Project SRB 013 • pumpnu stanicu za pranje filtera (vazduhom i vodom) Odgovorni projektanti: Marko Ljuboja, dipl.ing. građ., Zorana Radibratović, dipl.ing.tehn., Mr • lagunu za mulj iz taložnice i vodu od Biljana Cakić, dipl.ing.maš., Ljiljana Dimkić, pranja filtera dipl.ing.arh. Ivana Sekulović, dipl.ing.građ. U okviru svakog novoizgrađenog tehnološkog objekta napravljene su dve nezavisne celine kapaciteta 275 l/s a u prvoj fazi predviđena izgradnja peščanih filtera kapaciteta 275 l/s. Postrojenje za prečišćavanje vode Hadžet Ukupna investiciona vrednost rekonstrukcije i izgrađeno je pre više od 30 godina cca dogradnje postrojenja je cca 6 150 000 EUR. 250+150 l/s. Na lokaciji postrojenja predviđena je rekonstrukcija postojećeg PPV i dogradnja novih objekata kako bi kvalitet vode obezbedio poštovanje kriterijuma koji su propisani Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće, a kapacitete povećao na 800 l/s. Analizirani su ključni parametri tehnološkog procesa postrojenja, sagledano je stanje postojeće opreme kao i problemi u radu postrojenja i u skladu sa tim predložen postupak prečišćavanje vode koji obuhvata sledeće (boldovanim slovima su označeni novi delovi procesa): • raspodelnu komoru (Q 800 l/s) PPV Hadžet • flokulaciju i koagulaciju u novom objektu uz hemijsko doziranje odgovarajućeg koagulanta i flokulanta (Q 550 l/s) • taloženje u novim lamelarnim taložnicima (Q 550 l/s) • taloženje u postojećem taložniku (Q 250 l/s) • filtraciju na novim brzim peščanim filterima (Q 550 l/s) • filtraciju na postojećim filterima (Q 250 l/s) • krajnju dezinfekciju rastvorom Na- hipohlorita koji se dobija elektrolizom iz PPV Hadžet - 3D prikaz soli Q 800 l/s)

54 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

3D Prikaz rekonstruisanog i dogradjenog PPV – pogled 1

Grafički prikaz rasporeda peščanih filtera

55 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

IDEJNI PROJEKAT VODOSNABDEVANJA TURISTIČKOG CENTRA

Naručilac: JP “Srbija vode” • zamena postojećeg cevovoda novim Odgovorni projektanti: Marko Ljuboja, dipl.ing. polietilenskim cevovodom PE100 OD280 građ., Zorana Radibratović, dipl.ing.tehn., Mr od rezervoara Jaram do rezervoara PK2. Biljana Cakić, dipl.ing.maš., Ljiljana Dimkić, • Izgradnja novog rezervoara PK2 zapremine dipl.ing.arh. Ivana Sekulović, dipl.ing.građ., 750 m3 Svetlana Argakijev, ing.građ. Iz rezervoara PK2 voda se transportuje do prekidne komore PK1 (R2) cevovodom DN 200 u dužini od L ≈ 2.6 km. Ona obezbeđuje potreban pritisak u delu mreže za I visinsku U toku 2012. godine na Kopaoniku je zonu kroz koju cevovod prolazi prateći trasu rekonstruisano postojeće postrojenje za puta. Obe prekidne komore su istih dimenzija preradu vode kapaciteta oko 50 l/s. Na zapremine V = 80 m3. postrojenju se prečišćava voda iz živog toka Draganjskog potoka, Kaznovskog Sa druge strane voda se od rezervoara Jaram bačišta i Samokovske reke. Kako bi se na transportuje za vodosnabdevanje pravca Brusa postrojenju obezbedila sigurna količina vode ka Srebrencu i Gobelji i predviđeno je: što konstantnijeg kvaliteta urađen je projekat novog gravitacionog cevovoda kojim bi se voda • zamena postojećeg cevovoda novim dopremala iz izgrađene retradacione pregarde polietilenskim cevovodom PE100 OD280 na Samokovskoj reci koja služi za osnežavanje dužine 1.9 km do rezervoara Gobelja. skijaških staza. Retardaciona pregarad je • Izgradnja novog rezervoara Gobelja izgarđena 2012. godine. zapremine 750 m3 Posle prečišćavanja voda se pumpama • Izgradnja novog postrojenja za tretman čeličnim cevovod DN 300 u dužini od oko L vode za piće kapaciteta 20 l/s na lokaciji ≈ 3.2 km potiskuje do rezervoara R3 (Jaram) pored novoprojektovanog rezervoara zapremine V = 2 x 750 m3 koji predstavlja glavni Gobelja za čije vodosanbdevanje je distributivni cevovod za vodosnabdevanje predviđen vodozahvat na Mininim izvorima turističkog centra. Urađen je projekat zamene sa vodozahvatom i pumpnom stanicom, postojećeg cevovoda. Iz rezervoara Jaram prekidna komora sa crpnom stanicom i voda se gravitaciono odvodi na dve strane: novim cevovodom DN 200. • ka turističkom centru i za vodosnabdevanje Osnovni cilj rešavanja vodosnabdevanja naselja Suvo Rudište turističkog centra Kopaonik je povećanje • ka Brzeću za vodosnabdevanje objekata ka rezervoarskog prostora kako bi se obezbedilo Srebrencu ravnomerno i pouzdano vodosnabdevanja Za vodosnabdevanje naselja Suvo Rudište celog sistema, obezbeđenje novih količina predviđena je: vode i zamena postojećih cevovoda.

56 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Rekonstruisano PPV Kopaonik

Pregledna situacija vodosnabdevanja turističkog centar Kopaonik

Rezervoar PK2 Rezervoar Gobelja

57 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

IDEJNI PROJEKAT MEMBRANSKOG PPV GOBELJA-KOPAONIK (20 l/s)

Naručilac: JP “Srbija vode” Ubacuje se komprimovani vazduh da bi otklonile nataložene čvrste materije na Odgovorni projektanti: Marko Ljuboja, dipl.ing. membrani u trajanju oko 20 sekundi svakih građ., Zorana Radibratović, dipl.ing.tehn., Mr sat vremena. Biljana Cakić, dipl.ing.maš., Ljiljana Dimkić, dipl.ing.arh., Svetlana Argakijev, ing.građ. • Sistem za hlorisanje. Hloriše se voda u rezervoaru za reversno ispiranje membrana i čista voda u rezervoaru čiste vode i na na potisu vode iz postrojenja. U okviru Idejnog projekta vodosnabdevanja • Sistem za reversno ispiranje membrana. Turističkog centra Kopaonik predviđena je Između hemijskog čišćenja membrana izgradnja novog postrojenja za tretman vode da bi se poboljšala filtracija vode na za piće kapaciteta 20 l/s na lokaciji pored membranama i uklonile nataložene čestise novoprojektovanog rezervoara Gobelja. na membranskim vlaknima koristi se Vodozahvat sirove voda je na Mininim izvorima prečišćena voda koja se u reversnom toku gde je predviđen tirolski vodozahvat i pumpna upumpava u membranske module stanica za potis vode do membranskog • Sistem za hemijsko čišćenje membrana. postrojenja cevovodom DN 200. Ovaj proces se naziva «čišćenje na licu mesta» (CIP). Ovaj proces se obično vrši Glavni elementi membranskog postrojenja na 6 radnih dana membranske baterije, mikrofiltracije su: što zavisi od kvaliteta napojne vode. CIP • Prefiltracija. Svrha prefiltarcije da zaštiti i podrazumeva isključenje sistema na produži vek trajanja membranskih sistema. nekoliko sati i radi se ručno. Filtersko sito od 400 μm predviđeno je na dovodnom cevovodu sirove vode. • Mikrofiltracija. Sistem se sastoji od dve membranske baterije (jedinice) sa po 20 modula. Baterije su opremljene sa kontrolnim panelom za upravljanje, instrumentima za praćenje kvaliteta sirove i prečišćene vode, zatvaračima, cevnim vezama za dovod sirove vode, odvodom prečišćene vode. Koriste se membranski moduli sa šupljim vlaknima koji su smešteni u kućišta vertikalno postavljena. • Sistem za napajanje vazduhom. Vazdušno pranje je tehnika za čišćenje membranskih PPV Gobelja vlakana bez korišćenja prečišćene vode.

58 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Osnova postrojenja sa ucrtanom opremom

Membranska baterija 3D Prikaz rekonstruisanog i dogradjenog PPV – pogled 1

59 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

IDEJNI PROJEKAT PPV „GOLEMA REKA“, STARA PLANINA (90 l/s)

Naručilac: JP za razvoj planinskog turizma • Filterska stanica sa četiri filterska polja i Stara planina cvnom galerijom Odgovorni projektanti: Dejan Dimkić, dipl.ing. • Rezervoar vode za pranje filtera zapremine 3 građ., Zorana Radibratović, dipl.ing.tehnol., Mr cca 40 m Biljana Cakić, dipl.ing.maš., Ljiljana Dimkić, • Rezervoar čiste hlorisane vode zapremine dipl.ing.arh., Svetlana Argakijev, građ.ing. cca 160 m3 • Mašinska sala u kojoj su smeštene: • Pumpno-kompresorska stanica za pranje filtera U okviru vodosnabdevanja budućeg turističkog • Pumpna stanica za potis vode u centra Jabučko ravnište na Staroj planini rezervoar cs Kozarnica predviđena je izgradnja vodozahnata na Golemoj • Taložnica za otpadnu vodu iz procesa reci, pumpne stanice sirove vode, postrojenja za preradu vode sa pumpnom stanicom i tri • Pogonska laboratorija, kontrolno komandni pumpne stanice Kozarnica, Repušački , centar . Ovim sistemom prečišćena voda će • Spoljnih cevnih veza se potiskivati u rezervoar Dojkina vrela odakle će se gravitaciono preko rezervoara Vidikovac vodom snabdevati budući turistički centar. Na Golemoj reci predviđena je izgradnja vodozahvatne pumpne stanice kojom se voda potiskuje do postrojenja. U okviru vodozahvatne pumpne stanice predviđeno je doziranje kreča I doziranje PAC-a kako bi se obezbedilo potrebno vreme kontakta do postrojenja za preradu vode. Usvojena varijanta u prvoj tehnološkoj celini kojom se voda prerađuje do kvaliteta vode za piće i obezbeđuje poštovanje kriterijuma - Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće obuhvata sledeći tehnološki postupak: peščani filtri, dezinfekcija hlorom. Krajnji kapacitet postrojenja za preradu vode je od 80-100 l/s a u okviru prve faze izgradnje postrojenja izgradiće se postrojenje kapaciteta 40 – 50 l/s koje se sastoji od:

60 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

61 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

IDEJNI PROJEKAT POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA OPŠTINE ROŽAJE

Naručilac: Opština Rožaje obrađen je na nivou ovog Idejnog projekta. Odgovorni projektanti: Miodrag Popović, dipl. Uvažavajući kriterijume relevantne za odabir građ.inž., Jadranka Spasić, dipl.građ.inž., rešenja za dalju razradu, uključujući: količine i Vladimir Jelenković, dipl.inž.tehnol., Natalija kvalitet otpadnih voda, dinamiku opterećenja Pavlović, dipl.inž.tehnol., Biljana Cakić, dipl. postrojenja, zahteve za kvalitetom efluenta, maš.inž., Ljiljana Dimkić, dipl.inž.arh., Elvira lokaciju za izgradnju postrojenja, klimatske Oprhal, dipl.građ.inž., Vladislav Arsić, dipl.el.inž. faktore na lokaciji, itd., izdvojena su i Projektom obrađena tri tehnološka postupka prečišćavanja otpadnih voda: Prečišćavanje otpadnih voda na bazi niskoopterećenog aktivnog mulja u Opština Rožaje nalazi se na krajnjem istoku postupku produžene aeracije na postrojenju Crne Gore, u podnožju planine Hajle, nedaleko konvencionalnog tipa - Varijanta A; Prečišćavanje od izvorišta reke Ibar, koja protiče kroz . otpadnih voda na bazi niskoopterećenog Iako okružen prelepom prirodom, razvoj aktivnog mulja u reaktoru SBR tipa - Varijanta B grada nije bio praćen adekvatnim razvojem i Prečišćavanje otpadnih voda na bazi aktivnog infrastrukture u svim segmentima. Naročito je mulja sa primenom modula za membransku evidentan problem tretmana otpadnih voda, filtraciju u reaktoru MBR tipa - Varijanta C. koje se sa brojnih glavnih i individualnih ispusta Na osnovu sprovedenih tehno-ekonomskih postojećeg kanalizacionog sistema ispuštaju u analiza, kao optimalna za primenu i dalju reku Ibar, bez ikakvog prečišćavanja. razradu izdvojila se Varijanta B - Prečišćavanje Navedena situacija uslovila je neophodnost otpadnih voda na bazi niskoopterećenog rešavanja problematike kanalisanja i aktivnog mulja u reaktoru SBR tipa. prečišćavanja otpadnih voda, a razvoj Predviđena je fazna izgradnja postrojenja, infrastrukture za tretman otpadnih voda sledećeg hidrauličkog i masenog kapaciteta:

Merodavna hidraulička i masena opterećenja PPOV I FAZA - 2031. god. II FAZA - 2040. god. Broj ekvivalentnih stanovnika ES 19.962 27.553 Maksimalni časovni protok (kišni period) l/s 103,6 138,5 Maksimalni časovni protok (suvi period) l/s 64,8 86,6 Srednji dnevni protok (sa infiltracijom) l/s 36,0 49,8

Projektom su precizirane sledeće procesne jedinice, odnosno objekti:

62 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

1. Prijemni šaht otpadne vode sa 8. Trafo stanica sa dizel agregatom, automatskom grubom rešetkom, 9. Portirnica, 2. Jedinice mehaničkog predtretmana, 10. Sabirni šaht otpadnih voda i kapaciteta 2 x 60 l/s, 11. Sabirni šaht prečišćene vode. 3. SBR bazeni, dimenzija 18x18x6 m, pri čemu bi se u I Fazi izgradila četiri, a u II Usled oštrijih klimatskih uslova koji vladaju na još dva bazena, lokaciji budućeg postrojenja (oko 920 mnm), 4. Rezervoar za prihvat i gravitaciono projektom je sugerisano i definisano njegovo zgušnjavanje mulja, dimenzija 25x12x6 m, pokrivanje. 5. Objekat za tretman mulja, Peliminarna investiciona vrednost izgradnje 6. Komandno-upravna zgrada, budućeg postrojenja procenjena je na oko 7. Radionica, 6.000.000 Eur.

Geografski položaj opštine Rožaje (u sredini), planina Hajla (levo) i reka Ibar (desno)

Poprečni presek SBR bazena i rezervoara za mulj

3D prikaz objekata PPOV „Rožaje“ Dispozicija objekata PPOV „Rožaje“

63 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Idejni projekat Centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Nikšića

Naručilac: JP „Vodovod i kanalizacija”, Nikšić Odgovorni projektanti: Vladimir Jelenković, dipl.inž.tehnol., Miodrag Popović, dipl.građ.inž.

Na osnovu Idejnog projekta Centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Nikšića, realizovanog od strane Instituta „Jaroslav Černi“, 2012. god. otpočeta je izgradnja postrojenja „Studenci“, u svemu uvažavajući rešenja data Projektom. Predmet Hidrotehničkog dela navedenog Idejnog projekta bilo je projektovanje glavnog dovodnog Poprečni presek tunela kolektora do postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u dužini od 1,3 km, kao i kolektora za odvođenje efluenta do budućeg recipijenta - reke Zete, u dužini od 360 m. Najveći deo trase glavnog dovodnog kolektora nalazi se u postojećem, namenski probijenom tunelu, prema projektu „Jugoprojekt-a“ iz Beograda, 1969. god. Detaljnom prospekcijom terena, ustanovljeno da je upravo deonici u tunelu potrebna najopsežnija sanacija i rekonstrukcija.

Usvojena Varijanta

Na budućem postrojenju vršiće se prečišćavanje otpadnih voda iz domaćinstava; industrije, pri Dispozicija novoprojektovanog kolektora čemu značajni udeo čine otpadne vode fabrike od grada do tunela za proizvodnju piva „Trebjesa“; različitih javnih ustanova, kao i deo atmosferskih voda koje u sistem dospevaju direktno, ili putem infiltracije. Rešenje po kome se postojeći tunel proširuje do R140, a kolektor-kineta napušta i zamenjuje Za kraj projektnog perioda usvojen je od cevovodom Ø 800, potvrđeno je i detalljno kapacitet CPPOV od 110 000 ES, koji će se obrađeno Idejnim projektom, kao i izlivna realizovati u dve ekvivalentne procesne linije - 2 x 55 000 ES. građevina sa PPOV i odvodnoi kolektor Ø 800, do kanalisanog dela reke Zete. Hidraulički kapacitet svake linije iznosi po 150 l/s.

64 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Buduće postrojenje za prečišćavanje otpadnih • Sekundarni (biološki) tretman (uključuje voda biće izgrađeno na lokaciji „Studenci“, na biološko uklanjanje fosfora u anaerobnoj desnoj obali reke Zete - recipijenta. Zeta je na zoni bazena, prethodnu denitrifikaciju u potezu severno od naselja Brezovik svrstana u anoksičnoj zoni, dubinsku aeraciju u aerobnoj prvu kategoriju, što podrazumeva neophodnost zoni, uz intermitentno odvijanje nitrifikacije i postizanja visokog kvaliteta efluenta, odnosno denitrifikacije, doziranje ferihlorida za hemijsko primene tehnologije prečišćavanja kojom će se uklanjanje preostalog fosfora i sekundarno omogućiti visoki efekti prečišćavanja. taloženje aktivnog mulja u radijalnim U tehnološkom delu Idejnog projekta analizirano taložnicima i odvođenje viška aktivnog mulja. je više različitih varijanti prečišćavanja, a Ukupne dimenzije bazena (LxWxH) iznose: uvažavajući činjenice i zaključke sprovedenih 64.0x22.0x6.0 m, a prečnik taložnika 24.0 m.) tehno-ekonomskih analiza, za dalju razradu usvojena je savremena varijanta sa • Tercijarni (finalni) tretman (uključuje uklanjanje „Anaerobic-Anoxic-Oxic“ procesom (tzv. zaostalih čestica aktivnog mulja na mikrositima „A2O“ proces), kojim se postiže visok procenat i dezinfekciju izbistrene vode UV zračenjem). uklanjanja organskog ugljenika, azota i fosfora. Na liniji mulja predviđeno je: Zgušnjavanje Prečišćavanje na liniji vode odvijaće se kroz primarnog i aktivnog mulja, anaerobna sledeće postupke: stabilizacija mulja, kondicioniranje polimerom, • Preliminarni tretman (uključuje proceđivanje mehanička dehidratacija na uređaju za na grubim i finim rešetkama i izdvajanje mehaničku dehidrataciju. Proizvodnja biogasa peska, suspendovanih i plivajućih materija u i njegovo korišćenje za proizvodnju toplotne i aerisanim peskolovima) električne energije, odnosno za podmirenje • Primarni tretman (uključuje primarno dela energetskih potreba samog postrojenja. taloženje u radijalnim taložnicima sa Odlaganje dehidratisanog mulja na deponiju evakuacijom primarnog mulja, prečnika 15 m i/ili trajna destrukcija dehidratisanog mulja i dubine vode na perif. zidu 3 m) sagorevanjem u specijalnim pećima.

Reka Zeta - recipijent efluenta Lokacija CPPOV - „Studenci“

Izvođenje projektovanih taložnika

65 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

GLAVNI PROJEKAT REKONSTRUKCIJE I DOGRADNJE KANALIZACIONOG SISTEMA PIVARE „TREBJESA“ U NIKŠIĆU

Naručilac: Industrija piva i sokova „Trebjesa“ U saradnji sa stručnim službama pivare DOO Nikšić „Trebjesa“, Projektant je izneo novi predlog rekonstrukcije kojim je obuhvaćen širi potez Odgovorni projektanti: Miodrag Popović, dipl. kanalizacione infrastrukture, nešto većeg građ.inž., Petar Isaković, dipl.građ.inž., Mr obima nego što je Investitor prvobitno planirao, Ivan Milojković, dipl.građ.inž. ali kojom bi se rešili problemi povezivanja kompletne tehnološko-fekalne kanalizacije u jedinstvenu funkcionalnu celinu.

Za potrebe dogradnje i rekonstrukcije Iz te saradnje proistekao je Glavni projekat kanalizacione mreže pivare „Trebjesa“ u dogradnje i rekonstrukcije postojeće Nikšiću, urađen je Elaborat postojećeg stanja kanalizacione mreže pivare „Trebjesa“. kanalizacione mreže kao i nekoliko glavnih Projektom se predviđa izgradnja nove projekata. kanalizacione mreže i priključaka u dužini od oko 480 m, prečnika Ø160 - Ø400, od čistog U cilju detekcije postojećeg stanja polipropilena. Projektovano je i 40 novih šahtova kanalizacione mreže sa pratećim objektima od istorodnog materijala kao i kanalizacione (šahtovi i priključci), izvršena je prospekcija cevi. Projektom je obuhvaćena i sanacija 20 terena kruga pivare, upoznavanje sa objektima postojećih betonskih šahtova atmosferske same industrije u cilju sagledavanja mesta kanalizacije, prospekcija i sanacija armirano- generisanja i karaktera pojedinih otpadnih voda, betonskog kišnig kanala, kao i sanacija oštećenih upoznavanje sa kanalizacionim sistemom i saobraćajnih površina u krugu pivare „Trebjesa“. raspoloživom predmetnom dokumentacijom, Ova oštećenja su posledica nekorektnog geodetsko snimanje kanalizacionih objekata, funkcionisanja kanalizacione mreže. unutrašnji pregled postojećih instalacija CCTV Takođe, kao posledica dobre analize postojećeg tehnikom sa lociranjem problematičnih deonica stanja, sa Investitorom je dogovorena i izrada (snimljeno oko 1.200 m mreže). Glavnog projekta kanalizacione crpne stanice Na osnovu rezultata navedenih aktivnosti, kod magacina gotove robe sa rekonstrukcijom urađena je analiza postojećeg stanja dovodnih kanalizacionih kolektora. Crpna kanalizacionih instalacija. U skladu sa stanica je šahtnog tipa. Predviđena je ugradnja rezultatima analize dat je predlog mera i obima tri kanalne pumpe (2+1) u stacionarnoj suvoj radova, kao i prioriteta pojedinih radova na izvedbi, kapaciteta po 20 l/s. Radna zapremina rekonstrukciji kanalizacione mreže. crpne stanice je oko 4 m3.

66 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Pregledna situacija kanalizacione mreže u krugu pivare „Trebjesa“

Unutrašnji pregled kanalizacione mreže CCTV tehnikom

Izvođenje projektovane kanalizacije

67 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

GLAVNI PROJEKAT KOLEKTORA TUNELA HITNA POMOĆ – VENIZELOSOVA (ĐURE ĐAKOVIĆA)

Naručilac: Direkcija za građevinsko zemljište i CS Mostar predviđa se poseban novi kolektor izgradnju Beograda koji će biti obrađen odgovarajućim projektom. Na nizvodnom kraju tunela predviđeni su Odgovorni projektanti: Miodrag Popović, dipl. šaht za izvlačenje tunelske mašine, spojna građ.inž., Mr. Biljana Cakić, dipl.maš.inž. građevina na Terazijski tunel, vezni kanal i Projektanti: Dragana Apro, dipl.građ.inž., vezna građevina za priključenje na Interceptor. Bojan Obušković, dipl.građ.inž. Duž trase kolektora tunela projektovana su 3 ventilaciona šahta za prirodnu ventilaciju tunela, u krugu KBC, na uglu Resavske i Projekat kolektora Hitna pomoć – Venizelosova Nemanjine ulice i pre Takovske ulice. (Đure Đakovića) deo je sveobuhvatnog Ukupna dužina kolektora iznosi oko 3082 m. S koncepta za rešenje problema evakuacije obzirom na visinsku dispoziciju terena i kolektora, i prečišćavanja otpadnih voda Beograda. isti bi se u potpunosti izgradio tunelski. Usvojen Slivno područje kolektora pripada Centralnom je kolektor kružnog poprečnog preseka Ø 2800 kanalizacionom sistemu Beograda. Predviđeno mm, sa podužnim padom dna 0.80 ‰. Kapacitet je da se vode sa ovog sliva evakuišu na kolektora za tečenje pri ispunjenosti 80% iznosi postrojenje za prečišćavanje u Velikom Selu, 11000 l/s. Ispunjenost kolektora za merodavne i da se posle prečišćavanja ispuste u Dunav. proticaje prema hidrauličkom proračunu iznosi Početak kolektora Hitna pomoć – Venizelosova 20 - 70 %, a brzine tečenja od 1.1 – 1.8 m/s. Za (Đure Đakovića) predviđen je u zoni postojećeg unutrašnju obradu kolektora predlaže se oblaganje objekta Hitna pomoć, pored autoputa Beograd klinker pločicama u kiselootpornom epoksidnom - Niš. Na početku tunela kod Hitne pomoći malteru donje polovine poprečnog preseka. To projektovana je ulazna građevina, u okviru znači da konstruktivno kolektor treba da bude koje se priključuju vode iz Starog mokroluškog izveden kao kružni presek Ø 2900, da bi posle kolektora i iz pravca CS Mostar. Za priključenje unutrašnje obrade imao proticajni profil Ø 2800.

Kolektor Hitna pomoć - Venizelosova (Đure Đakovića) - trasa

Objekti na kolektoru projektovan je objekat za povezivanje starog Mokroluškog kolektora i novoprojektovanog Ulazna građevina kod Hitne pomoći kolektora-tunela „Hitna pomoć-Venizelosova“. Neposredno uz isključenje sa auto-puta E-70 Rešenje podrazumeva presecanje (Bulevar Franš D’Eperea) kod mostarske petlje, Mokroluškog kolektora i izradu novog objekta

68 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Tehnologija izrade kolektora mehanizovnim štitom sa segmentnom oblogom na tom mestu. Situaciono, objekat je oblikovan Vezna građevina na Interceptor u ul. tako da se kineta Mokroluškog kolektora na Venizelosovoj, predstavlja najveću i građevinski tom mestu skrene pod uglom od oko 90º. najkompleksniju od svih novoprojektovanih Istovremeno, vrši se suženje od postojeće građevina u sklopu projekta kolektora- širine koja iznosi 350 cm, na novu koja iznosi tunela Hitna pomoć - Venizelosova. Nalazi 200 cm. U novom objektu je projektovan prelivni se ispod raskrsnice ulica Vojvode Dobrnjca i prag, koji pri većim padavinama, omogućava Venizelosove. U veznoj gradjevini se spajaju odvod razblaženih voda ka nizvodnom delu otpadne vode iz veznog kolektora 300/300 cm Mokroluškog kolektora. Visina praga određena sa otpadnim vodama iz postojećeg kolektora je na osnovu modelskog ispitivanja, tako da OB 230/265 cm u Venizelosovoj ulici koji se pri manjim proticajima, usmeri vodu u kolektor priključuje na veznu gradjevinu sa kolektorom „Hitna pomoć-Venizelosova“. Na izlazu iz ovog Ø400 (vezni kolektor) čime se omogućuje objekta predviđena je čelična tablasta ustava stepen razblaženja iz ovog pravca u odnosu pomoću koje se može regulisati ili potpuno 1+1. U gradjevinu se uvodi i „mali“ Interceptor zatvoriti dotok vode u tunel. Profil kanala na promera 200/175cm. Nakon spajanja svih izlazu iz građevine (neposredno iza ustave) je otpadnih voda u veznoj gradjevini, iste se dalje 200/200cm. Kako je ulazna građevina zajedno odvode kolektorom 380/380 (Interceptor) na sa prelivom izuzetno hidraulički složen objekat, postrojenje „Veliko Selo“. urađen je fizički hidraulički model, kojim su bliže Investiciona vrednost kolektora Hitna pomoć - i detaljnije definisani hidraulički uslovi tečenja Venizelosova procenjena je na 19.500.000,00 €. u zoni same građevine. Na osnovu rezultata analiza na modelu definisane su veličina i oblik tablaste ustave u ulaznoj građevini, kao i visina prelivnog praga. Osim na statičkom prelivu, ugradnjom tablaste ustave na elektromotorni pogon dinamički će se kontrolisaće ulazni hidrogram u tunel Hitna pomoć-Venizelsova. Spojna građevina na Terazijski tunel u ul.Vojvode Dobrnjca Za spajanje kolektora-tunela Hitna Pomoć- Venizelosova sa Terazijskim tunelom u ulici Vojvode Dobrnjca projektovana je spojna građevina. Nizvodno od spojne gradjevine predviđeno je odvođenje svih otpadnih voda (Terazijski tunel, Hitna Pomoć-Venizelosova) novoprojektovanim betonskim kolektorom 300/300 do vezne građevine sa budućim Interceptorom. Vezna građevina na Interceptor u ul. Vezna građevina na izlazu kolektora Hitna Venizelosovoj pomoć – Venizelosova

69 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

KUMODRAŠKI KIŠNI KOLEKTOR I FAZA- OD ULIVA U MOKROLUŠKI KOLEKTOR DO VITANOVAČKE ULICE

Naručilac: Direkcija za građevinsko zemljište i 6.2-Izmeštanje elektroenergetskih izgradnju Beograda instalacija, Sveska 6.3-Izmeštanje telekomunikacionih instalacija) Odgovorni projektanti: Miodrag Popović, dipl. građ.inž., Andrija Krivokapić, dipl.građ.inž., 7. Projekat privremene saobraćajne Vladislav Arsić, dipl.el.inž., Marko Ćurčić, dipl. signalizacije građ.inž., Ivana Ratković, dipl.građ.inž. 8. Elaborat zatečenog stanja

Glavnim projektom: „Kumodraški kišni kolektor I faza – Od uliva u Mokroluški kolektor do Vitanovačke ulice“ dato je tehničko rešenje bez rovovske izgradnje (metodom utiskivanja) Novog kumodraškog kišno- rasteretnog kolektora, kao dela I faze izgradnje Kumodraškog kanalizacionog sistema. Projektna dokumentacija se sastoji iz osam knjiga: Deonica Novog kumodraškog kolektora od 1. Knjiga 1: Opšti deo Vitanovačke ulice do uliva u Novi mokroluški kolektor 2. Knjiga 2: Podloge za izradu projekta (Sveska 2.1- Geodetske podloge, Sveska Na slivu Kumodraškog potoka postoji kolektor 2.2- Izveštaj o izvedenim radovima u opšteg sistema sa značajnim deficitom postojećem Kumodraškom kolektoru ) kapaciteta u kišnom periodu. Kao posledica 3. Knjiga 3: Hidrotehnički deo ovog navedenog stanja u periodima sa jačim padavinama česte su i pojave poplava u ovom 4. Knjiga 4: Geotehnički elaborat delu grada i to najviše u uzvodnim zonama 5. Knjiga 5: Statičko-konstruktivni deo oko trase postojećeg kolektora. S obzirom (Sveska 5.1-Tunelski iskop novog da se radi o opštem kanalizacionom sistemu, kumodraškog kolektora, Sveska 5.2 tokom polava dalazi do izlivanja ne samo - Privremeni objekti na trasi novog kišnih već i otpadnih voda sa posledicama kumodraškog kolektora, Sveska koje mogu značajnije, osim materijalnih šteta, 5.3-Priključni objekti novog kumodraškog da prouzrokuju i narušavanje zdravlja okolnog kolektora ) stanovništva. Izgradnjom deonice kolektora 6. Knjiga 6: Projekat izmeštanja instalacija od Vitanovačke ulice do Novog mokroluškog (Sveska 6.1-Izmeštanje vodovodnih kolektora trajno se rešava hidrotehničko instalacija u Vitanovačkoj ulici, Sveska uređenje Kumodraškog sliva na ovom potezu.

70 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Prvom fazom podrazumeva se izgradnja Novog pomoćnog radnog šahta za izvlačenje mašine kumodraškog kolektora od uliva u Mokroluški za tunelski iskop do rasteretnog preliva 1 u kolektor do Vitanovačke ulice sa realizacijom Vitanovačkoj ulici, na deonici dužine 326 m, prvog rasteretnog preliva - RP1, kao veze pad je Id=18.1‰. postojećeg i novoprojektovanog kumodraškog Usvojeno je izvođenje tunela metodom kolektora. Takođe, ovom fazom se predviđa utiskivanja. Cilindrični štit sa alatom za kopanje i izgradnja preliva na postojećem kolektoru se potiskuje presama koje su postavljene u 110/60 u Vitanovačkoj ulici, kao i izgradnja šahtu na početku deonice. Hidraulične prese kratke deonice kolektora Ø300 od preliva do se opiru o zadnji zid ulaznog šahta i potiskuju postojećeg kumodraškog kolektora. segmente cevi koji guraju štit napred. Osnovna Ukupna dužina kolektora prečnika 2.5 m namena štita jeste u očuvanju konture iskopa na ovoj deonici iznosi 565 m i projektovan od zarušavanja. Kao način iskopa u Glavnom je promenljivog pada dna. Od uliva u Novi projektu je usvojeno izvođenje pomoću mokroluški kolektor do pomoćnog radnog artikulisanog štita sa otvorenim čelom. šahta za izvlačenje mašine za tunelski iskop, Predračun investicije za realizaciju rešenja je na deonici dužine 239 m, pad je Id=8‰. Od 2.800.000,00 €.

Hidrogram oticanja u kišnom periodu CDS 2 na Hidrulički profil kroz Novi kumodraški kolektor- izlivu Novog kumodraškog kolektora (uliv u Novi deonica od Vitanovačke ulice do Novog mokroluškog mokroluški kolektor) kolektora (oticanje u kišnom periodu CDS2)

Osnova ulivne (vezne) građevine na spoju Novog Presek 1-1 prelivne građevine 1 kumodraškog sa Novim mokroluškim kolektorom

71 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

GLAVNI PROJEKAT RETENZIJE R1 NA KUMODRAŠKOM POTOKU

Naručilac: Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda JP Odgovorni projektanti: Miodrag Popović, dipl. građ inž., Petar Isaković, dipl.građ.inž., Zoran Gavrilović, dipl.inž.šum., Ivana Ratković, dipl. građ.inž., Marko Ćurčić, dipl.građ.inž.

Kumodraški kolektor predstavlja glavni prijemnik atmosferskih i otpadnih voda dela naselja Padina i Kumodraž, od ulice Vojvode Stepe koja je ujedno i vododelnica kumodraškog i banjičkog sliva. Kapacitet kolektora je popunjen, a neplanskom izgradnjom objekata ugrožene su njegova stabilnost i funkcionalnost. Nedostatak kapaciteta i propusne moći se sve češće manifestuje izlivanjem i plavljenjem nizvodnih delova sliva, naročito u periodu sa jačim padavinama, i to najviše u zonama oko trase postojećeg kolektora. S obzirom da se radi o opštem kanalizacionom sistemu, tokom poplava Pregledna situacija retenzije R1 sa dovodnim dolazi do izlivanja ne samo kišnih već i otpadnih kišnim kolektorima voda, sa posledicama koje osim materijalne štete, mogu značajnije da prouzrokuju i U sklopu ranijih aktivnosti na konačnom narušavanje zdravlja lokalnog stanovništva. uređenju kumodraškog sliva projektovan je Izgradnja novog kolektora je neophodna, novi kišno-rasteretni kolektor (novi kumodraški međutim za racionalno projektovanje novog kolektor), kao i dve retenzije na Kumodraškom kolektora potrebno je izgraditi uzvodnu potoku (R1 i R3). Projektovana je i regulacija retenziju koja će redukovati dolazne vršne Kumodraškog potoka između ove dve protoke poplavnih voda u okvire prihvatljive predviđene retenzije. za dimenzionisanje samog kolektora. Drugim rečima, retenzija u gornjem delu sliva Predviđa se fazna realizacija uređenja Kumodraške reke treba da redukuje proticaje kumodraškog sliva, što podrazumeva poplavnih voda i omogući ujednačeno oticanje prvo izgradnju nizvodne deonice novog kišne vode, dok će novi kišni kolektor u kumodraškog kolektora (od novog mokroluškog nizvodnoj deonici rasteretiti postojeći kolektor. kolektora do Vitanovačke ulice) i retenzije R1,

72 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA a zatim izgradnju druge deonice kolektora sa rešetkom, izlivna građevina, bočni preliv, (od retenzije R1 do Vitanovačke ulice). Treća brzotok i slapište. faza izgradnje kumodraškog kanalizacionog • Novi kišni kolektor Ø1400 od ulice Braće sitema podrazumeva izgradnju retenzije R3 i Jerkovića do uliva u retenziju R1. regulaciju Kumodraškog potoka izmedju ove • Novi kišni kolektor Ø1000 od fabrike Knjaz dve predviđene retenzije. Miloš do uliva u retenziju R1. Projektom je predviđeno da se brana radi kao • Novi kišni kolektor Ø1000 od Kumodraške nasuta, od materijala iz lokalnog pozajmišta. ulice, pored Instituta za puteve do uliva u Vrednosti izlaznih proticaja iz retenzije u retenziju R1. nizvodni kolektor su usvojene saglasno Glavni projekat sadrži odgovarajuće hidrauličke kapacitetu postojećeg kolektora, odnosno u I proračune retenzionog kapaciteta, hidrauličke fazi Qizl,I~2,5 m3/s, a nakon izgradnje novog proračune objekata, filtracione proračune, kolektora Qizl,II~15 m3/s. proračune stabilnosti kosina brane, proračune Za dimenzionisanje sigurnosnog preliva sleganja, statičke proračune, tehničke usvojena je poplavna voda p=0,01% uslove za izvođenje radova, mere zaštite na (desetohiljadugodišnjeg povratnog perioda). radu, predmer i predračun radova i grafičke Ovaj kriterijum se po pravilu primenjuje za priloge kojima se nedvosmisleno prikazuju dimenzionisanje prelivnih objekata na nasutim projektantske ideje i zamisli. branama, koje su po prirodi sopstvene Zapremina retenzije do krune preliva iznosi konstrukcije veoma osetljive na nekontrolisano Vret,kr=55 000 m3. Kota krune preliva je prelivanje. određena tako da retenzija u krajnjoj fazi primi Novoprojektovani objekti koji su obrađeni ovom poplavni talas stogodišnjeg povratnog perioda. tehničkom dokumentacijom su: Procenjeno je da je za izgradnju svih objekata • Pregrada R1 sa retenzijom, temeljni ispust predviđenih ovim Glavnim projektom potrebno sa prigušnicom-blendom, ulivna građevina oko 263.000.000 RSD.

Transformacija poplavnog talasa kroz retenziju - Transformacija poplavnog talasa kroz retenziju - petogodišnja kiša (I faza, postojeći kolektor) petogodišnja kiša (II faza, novi kolektor)

73 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

ISTRAŽNI RADOVI ZA POTREBE PROJEKTOVANJA GLAVNOG KOLEKTORA ZA EVAKUACIJU OTPADNIH VODA I PPOV-a GRADA ZAJEČARA

Naručilac: JKP Vodovod Zaječar U okviru istražnih radova u cilju definisanja Odgovorni projektanti: Miodrag Popović, dipl. tehničkih, hidroloških i hidrauličkih karakteristika inž.građ., Prof. dr Stevan Prohaska, dipl.inž. kanalizacije, izvršena je prospekcija gradskog građ., Petar Isaković, dipl.inž.građ. prostora i lokaliteta karakterističnih objekata, provera potencijalnih količina za kanalisanje i analiza hidroloških uslova na predmetnom prostoru. Zaječar je grad na krajnjem istoku Srbije, Merodavne količine voda za dimenzionisanje koji predstavlja ekonomski, administrativni, interceptora i PPOV su opredeljene na osnovu zdravstveni, obrazovni i kulturni centar prosečne norme produkcije otpadnih voda, istoimenog okruga. U pogledu demografskog doprinosa od kiša i kriterijuma o trostrukom stanja, Zaječar deli sudbinu čitave Republike. razblaženju na kišnim prelivima. Prema dosadašnjim popisima, Zaječar je imao Tako je na početku projektovanog interceptora, maksimalni broj stanovnika 1991. godine (39.625 stanovnika), a uz dosadašnju tendenciju, 2041. nakon spoja levoobalnog i desnoobalnog kolektora Q čas = 810 l/s u kišno vreme, godine (kao projektnog preseka), očekuje se da мax će Zaječar imati oko 35.000 stanovnika. odnosno 270 l/s u suvo vreme, računajući i sa otpadnim vodama uzvodnog naselja Zvezdan, Na planu opšte sanitacije samog naselja i zaštite a na PPOV dolazi maksimalno 880 l/s u vreme voda Timoka, Zaječar ima dosta nerešenih kiše, odnosno oko 300 l/s u suvo vreme problema. Postoje tri nezavisna izliva, od kojih računajući i sa otpadnim vodama naselja Veliki dva glavna u samoj zoni grada na Crnom Izvor i Višnjar koja gravitiraju ka PPOV. Timoku a jedan u Beli Timok. Otpadne vode grada se ispuštaju bez prečišćavanja. Ukupna dužina budućeg interceptora iznosi oko 2,5 km, prečnika od 1.000 do 1.100 mm. U cilju izrade projektne dokumentacije višeg Na potezu između Crnog i Belog Timoka već je nivoa (Idejni i Glavni projekti glavnog kolektora- izvedena deonica dužine oko 300 m. interceptora i PPOV), izvršeni su određeni istražni radovi. Za prebacivanje voda iz levoobalnog U okviru geotehničkih istraživanja izvršeno je kolektora na desnu obalu obalu Crnog rekognosciranje lokacija budućih objekata, Timoka, predviđen je prolaz ispod korita reke kartiranje terena, istražno bušenje sa i crpna stanica. Početna tačka interceptora je kartiranjem, laboratorijska geomehanička nakon spoja voda iz levoobalnog (Ø700mm) ispitivanja, potrebne analize i proračuni. Na i desnoobalnog kolektora (150/200cm), uz osnovu prethodno navedenih istraživanja i prethodna odgovarajuća rasterećenja voda na analiza sačinjen je odgovarajući elaborat. kišnim prelivima. U okviru geodetskih istražnih radova su U okviru hidrološkog dela, izvršena je analiza izvršena snimanja trase interceptora i lokaliteta karakterističnih proticaja, kao i koincidencije karakterističnih objekata (crpne stanice, prolazi pojave merodavnih padavina i nivoa vode ispod Timoka, rasteretne građevine i sl.). Timoka na mestima kanalizacionih izliva.

74 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

VODOSNABDEVANJE I ODVOĐENJE I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Situacija sa trasom interceptora do PPOV i Prebacivanje voda sa leve na desnu izliva u Veliki Timok obalu Crnog Timoka

Snimanje postojećeg stanja objekata i građevina na budućem interceptoru (rasteretna građevina na levoobalnom kolektoru 150/200)

75 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

76 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

HIDROENERGETIKA I HIDROINFORMACIONI SISTEMI Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

HIDROENERGETIKA I HIDROINFORMACIONI SISTEMI

HIDROINFORMACIONI SISTEM TREBIŠNJICA - monitoring i prognozni model dotoka

Naručilac: Mješoviti Holding „Elektroprivreda Republike Srpske“, Zavisno preduzeće "Hidroelektrane na Trebišnjici" akcionarsko društvo, Trebinje Rukovodioci projekta: dr Dejan Divac, dipl. građ. inž., dr Nikola Milivojević, dipl. maš. inž., Zoran Simić, dipl. građ. inž. Stručni tim: dr Dušan Prodanović, dipl. građ. inž., dr Miloš Stanić, dipl. građ. inž., dr Boban Stojanović, dipl. maš. inž., dr Miloš Ivanović, dipl. fiz. inf., Vladimir Milivojević, dipl. maš. inž., Zoran Dubajić, dipl. inž. el., Slavko Mitrović, dipl. maš. inž., Vukašin Ćirović, dipl. maš. inž., Rastko Martać, dipl. inž. org. nauka, Milorad Ničić, programer Priložene meteorološke stanice za korišćenje u modelu

U skladu sa strategijom daljeg unapređenja Projekat obrađuje prognostički model dotoka u operativnog upravljanja proizvodnjom i akumulacione prostore kroz: teorijske osnove vodama sistema Hidroelektranana Trebišnjici (vertikalni bilans, horizontalni bilans, ažurno (HET-a) projektovan je i realizovan savremeni stanje), postupak izrade modela (obrada monitoring meteoroloških, hidroloških i podloga, dekompozicija, analiza osetljivosti, hidrogeoloških podataka i prognozni model kalibracija, verifikacija i dr.) i definisanje dotoka u akumulacione prostore. Unapređenje smernica i procedura za korišćenje modela je izvršeno izradom projekta koji prikazuje (proračunski server, alat za izradu prognoze, bitne informaciono-upravljačke komponente smernice za korišćenje). procesa, odnosno njen deo koji se odnosi na osavremenjivanje mreže stanica za praćenje U projektu „Prognozni model dotoka u kvantitativnog stanja prirodnog i veštački akumulacije sistema Trebišnjica“ obrađeni su uspostavljenog režima voda (monitoring) i svi aspekti razvoja prognoznog modela. Prvo predviđanje (estimaciju) ulaza u sistem. U su definisane teorijske osnove matematičkog okviru modela izrađena je baza podataka modela transformacija padavina u oticaj u (struktura baze, sistematizacija podataka) uslovima karsta na osnovu kojih je razvijen kao i prateći servisi (akvizicija i arhiviranje hidrološki model. Teorijski hidrološki model je podataka, obrada i validacija podataka i pristup implementiran u obliku numeričkog modula koji podacima). je verifikovan i izvršena je analiza osetljivosti.

78 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

HIDROENERGETIKA I HIDROINFORMACIONI SISTEMI

Na osnovu ovog numeričkog modula izrađen Specijalizovane aplikacije za prognozni je hidrološki model sliva Trebišnjice. Obrađene model dotoka u akumulacije sistema su digitalne podloge, sa glasno teorijskim Trebišnjica osnovama i dosadašnjim saznanjima o slivu, • Alat za prognozu dotoka, izvršena je dekompozicija na površinski i • Alat za ažurno stanje modela, podzemni sliv. Specifičnosti slivnog područja sa izraženim karstnim pojavama (ponori, • Alat za pregled podataka estavele, vrela) su modelirane hidraulički, a • Servis ručnog unosa podataka, obrađeni su i veštački objekti (akumulacije, • Web aplikacija za izveštaje. tuneli). Na izabranim vremenskim periodima izvršena je kalibracija modela i usvojeni su optimalni parametri. Nad kalibrisanim modelom implementirana je automatizovana asimilacija podataka osmatranja dobijenih iz monitoring sistema, pa je omogućeno formiranje ažurnog stanja za potrebe operativne prognoze dotoka. Upotrebom prognoza iz više raspoloživih izvora meteoroloških prognoza svakodnevno se na osnovu ažurnog stanja formiraju prognoze dotoka u akumulacione prostore sistema Trebišnjice koje se koriste u planiranju proizvodnje. Softverski sistem prognoznog modela poseduje i mehanizme proračuna na dužim periodima za potrebe strateških analiza upravljanja sistemom.

Alat za pregled podataka

Koncepcija izrade meteoroloških prognoza

Alata za prognozu dotoka Web aplikacija za izveštaje

79 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

HIDROENERGETIKA I HIDROINFORMACIONI SISTEMI

INFORMACIONI SISTEM ZA TEHNIČKO OSMATRANJE HE „BOČAC”

Naručilac: MH „Elektroprivreda Republike sistemima. Arhitektura informacionog sistema Srpske“, ZP „Hidroelektrane na Vrbasu“ a.d. za tehničko osmatranje obuhvata: akvizicioni i Mrkonjić Grad centralni server kao i korisnički podsistem. Rukovodioci projekta: dr Dejan Divac, dipl. Specijalizovane ISTO korisničke aplikacije građ. inž., dr Nikola Milivojević, dipl. maš. inž., • Aplikacije za ručni unos podataka, Srđan Đurić, dipl. građ. inž. • Alat za oskultacije – program za pregled Stručni tim: Maja Pavić, dipl. građ. inž., Vladimir podataka, Milivojević, dipl. maš. inž., Zoran Dubajić, dipl. • Paneli sa pregledom trenutnih merenja, inž. el., Slavko Mitrović, dipl. maš. inž., Vukašin • Portal sa podrškom za statističke module. Ćirović, dipl. maš. inž., Rastko Martać, dipl. inž. org. nauka, Milorad Ničić, programer

Informacioni sistem za tehničko osmatranje (ISTO) brane „Bočac“, je deo sistema za upravljanje sigurnošću brane, obezbeđuje mehanizme i softversko-hardversku platformu za: akviziciju, validaciju, arhiviranje i pristup svim relevantnim podacima koji se dobijaju u sistemu tehničkog osmatranja. Pokriva ukupno 244 davača iz sistema tehničkog osmatranja koji se delom osmatraju ručno a delom automatski. Ovaj informacioni sistem omogućava da se na Aplikacije za ručni unos podataka jednom mestu skupljaju raznorodni podaci iz celokupnog sistema tehničkog osmatranja i da pristup svim podacima bude jednostavan i brz. Informacioni sistem podrazumeva i validaciju podataka, tj. kontrolu podataka prema unapred definisanim kriterijumima, kao i u vidu ponašanje objekta preko izveštaja kreiranih u predefinisanom numeričkom i grafičkom obliku. Informacioni sistem za tehničko osmatranje brane „Bočac“ obuhvata sistema koji je realizovan na principima servisno-orijentisane arhitekture, kako bi se olakšalo buduće proširivanje sistema i Meteorološka osmatranja eventualno povezivanje sa drugim informacionim

80 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

HIDROENERGETIKA I HIDROINFORMACIONI SISTEMI

Alat za oskultacije – program za pregled podataka

Osmatranja konstrukcije objekta

Paneli sa pregledom trenutnih merenja

Izgled izveštaja iz alata za oskultacije

Portal sa podrškom za statističke module

81 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

HIDROENERGETIKA I HIDROINFORMACIONI SISTEMI

SISTEM ZA UPRAVLJANJE SIGURNOŠĆU BRANE "PRVONEK"

Naručilac: JP „Vodovod“ Vranje izvođenje građevinskih radova (primenjeni tokom izgradnje objekata). Međutim, brana Rukovodioci projekta: dr Dejan Divac, dipl. se u toku eksploatacije nalazi u uslovima građ. inž., dr Nikola Milivojević, dipl. maš. inž., koji se menjaju tokom vremena, a usled Anica Jovičić, dipl. građ. inž. promenjenih uslova, u toku vremena se Stručni tim: dr Miroslav Živković, dipl. maš. inž., menjaju karakteristike materijala od kojih su dr Boban Stojanović, dipl. maš. inž., Dragan građeni objekti kao i karakteristike geotehničkih Rakić, dipl. maš. inž., Maja Pavić, dipl. građ. sredina u kojima su građeni objekti. Imajući inž., Srđan Đurić, dipl. građ. inž., Slobodan sve to u vidu, kao i promenljivost hidroloških, Radovanović, master inž. građ., Vladimir seizmotektonskih i drugih rizika, jasna je Milivojević, dipl. maš. inž., Zoran Dubajić, dipl. potreba da se, putem određenih postupaka, inž. el., Vukašin Ćirović, dipl. maš. inž. prati stanje sigurnosti brane u onim bitnim elementima koji na tu sigurnost najviše utiču. Upravljanje sigurnošću se sprovodi preko provere određenih kriterijuma, odnosno skupa Upravljanje sigurnošću brane ima za cilj uslova koji moraju da budu ispunjeni kako bi se da definiše sve postupke kojim se postiže mogla ostvariti sigurnost brane. kontinuirano održavanje postojeće sigurnosti brane, njeno poboljšavanje i izbegavanje ugrožavanja sigurnosti. U okviru projekta prikazani su: predmet upravljanja sigurnošću, kriterijumi sigurnosti, alati za ocenu tih kriterijuma i dokumenti koji prate proces upravljanja. Takođe je data i raspodela svih aktivnosti koje je neophodno redovno preduzimati u cilju ostvarivanja sigurnosti brane prema izvršiocima (Služba na brani i Ovlašćena institucija). Upravljanje sigurnošću na brani „Prvonek“ se obavlja uz pomoć Softverskog sistema za podršku upravljanja sigurnošću. Portal za redovnu analizu stanja objekta Sigurnost brane podrazumeva da se brana uvek nalazi u stanju u kome može da ispunjava Softverski sistem za podršku upravljanju sve svoje projektovane funkcije bez nepovoljnih sigurnošću sastoji se od numeričkih modula, koji posledica po okolinu, ljude ili imovinu. predstavljaju softversku implementaciju različitih Na sigurnost brane pre svega utiču projektni matematičkih modela, i korisničkih aplikacija kriterijumi (primenjeni tokom projektovanja namenjenih za izvršavanje procedura propisanih objekta), kao i standardi koji se odnose na Službi na brani i Ovlašćenim institucijama.

82 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

HIDROENERGETIKA I HIDROINFORMACIONI SISTEMI

Glavne komponente softverskog sistema su Kako na sigurnost brane utiču brojni i raznovrsni prikazane na slici. činioci, potrebno je te činioce identifikovati, Sistem upravljanja sigurnošću brane ima za cilj pratiti i na njih blagovremeno delovati kako bi da obezbedi blagovremeno sprovođenje svih se sprečile eventualne negativne posledice. U postupaka kojim se može uticati na kontinuirano tom cilju, upravljanje sigurnošću se pojavljuje održavanje postojeće sigurnosti brane, njeno kao dinamičan proces u kome zaposleni na poboljšavanje u slučaju potrebe i pravovremeno brani, ali i ovlašćene institucije u državi, imaju sprečavanje ugrožavanja sigurnosti. aktivno učešće.

Struktura softverskog sistema za podršku upravljanju sigurnošću brane Prvonek

Porni pritisak (kPa) pri koti normalnog uspora - prikaz na modelu konačnih elemenata

83 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

HIDROENERGETIKA I HIDROINFORMACIONI SISTEMI

SISTEM ZA UPRAVLJANJE AKUMULACIJOM "PRVONEK"

Naručilac: JP „Vodovod“ Vranje Koncepcija upravljanja akumulacijom "Prvonek" bazira se na činjenici da je ovaj Rukovodioci projekta: dr Dejan Divac dipl. vodni objekat višenamenski, pa se samim građ. inž., dr Nikola Milivojević dipl. maš. inž. tim i konzervativna pravila upravljanja moraju Stručni tim: Zoran Simić dipl. građ. inž., Anica promeniti u smislu višenamenskog korišćenja Jovičić, dipl. građ. inž., Nebojša Popović dipl. voda. Primenjeni principi upravljanja su građ. inž., Vladimir Milivojević, dipl. maš. fleksibilni kako u pogledu očekivanih budućih inž., Srđan Đurić, dipl. građ. inž., Dragan promena u zahtevima korisnika, načinu Vukosavić, dipl. maš. inž. postizanja njihovog konsenzusa, tako i u pogledu evidentnih klimatskih promena. Praktična primena principa upravljanja predstavlja rešavanje optimizacionog problema isporuke Upravljanje akumulacijom odnosi se na postupke vode iz višenamenske akumulacije "Prvonek" i procedure upravljanja akumulacijom koji se kojom će se doći do skupa najboljih pravila preduzimaju u cilju održavanja i unapređenja upravljanja za hidrološki ulaz, stanja u akumulaciji, vodnog režima (zaštita od poplava i obezbeđenje zahteve korisnika i ostala ograničenja. minimalnog održivog protoka), kao i optimalnog Softverski sistem za podršku upravljanju korišćenja vodnog resursa od strane svih korisnika. akumulacijom sastoji se od numeričkih modula, U okviru projekta prikazani su: koncepcija koji predstavljaju softversku implementaciju upravljanja akumulacijom i pravila rada u svim različitih matematičkih modela, i korisničkih uslovima korišćenja akumulacije. S obzirom aplikacija namenjenih za izvršavanje procedura da je optimalno upravljanje višenamenskom propisanih Službi na brani i Ovlašćenim akumulacijom moguće realizovati korišćenjem institucijama. Softverskog sistema za upravljanje akumulacijom dat je i prikaz sistema sa opisom njegovog Glavne komponente softverskog sistema su: korišćenja u donošenju upravljačkih odluka. • Aplikacija za prikaz tekućeg stanja akumulacije • Portal za podršku upravljanju akumulacijom • Korisnička aplikacija za podršku upravljanju Sliv akumulacije Prvonek akumulacijom Akumulacija „Prvonek“ je vodni objekat čije • Servis za izradu hidrološke prognoze su osnovne namene: snabdevanje vodom • Distribuirani hidrološki model stanovništva i industrije grada Vranje, opštine Bujanovac i eventualno opštine Preševo, • Numerički modul za ažuriranje hidrološkog modela zaštita od poplava, oplemenjavanje malih voda u periodima nepovoljnih hidroloških uslova • Alat za upravljanje servisom za izradu u slivu, kao i proizvodnja električne energije. hidrološke prognoze Navedene potrebe za vodom i raspoloživost • Korisnička aplikacija za izradu kratkoročnih vode nisu usaglašeni tokom vremena – potrebe prognoza dotoka za vodom često su najveće kada su doticaji (i • Korisnička aplikacija za periodično padavine) najmanji. ažuriranje pravila upravljanja

84 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

HIDROENERGETIKA I HIDROINFORMACIONI SISTEMI

Struktura softverskog sistema za podršku upravljanju akumulacije

Portal za podršku upravljanju

Aplikacija za podršku upravljanju akumulacijom

85 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

86 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

HE BUK BIJELA I HE FOČA - IDEJNI PROJEKAT SA HIDRAULIČKIM MODELOM I STUDIJOM OPRAVDANOSTI

Naručilac: MH Elektroprivreda Republike miliona evra, nivo cena decembar 2011.) i Srpske, Matično preduzeće a.d. Trebinje sprovedena analiza ekonomske opravdanosti, koja je nedvosmisleno pokazala da je projekat Odgovorni projektanti: dr Dejan Divac, dipl. finansijski isplativ i atraktivan za ulagače i da je inž. građ, Dejan Vučković, dipl. inž. građ, dr realizacija projekta sistema HE „Buk Bijela i HE Stevan Prohaska, dipl. inž. građ, ZoranSimić, Foča“ društveno-ekonomski opravdana. dipl. inž. građ, Predrag Babić, dipl. inž. geol, dr Nikola Milivojević, dipl. inž. maš, Nebojša Popović, dipl. inž. građ, dr Nenad Jaćimović, dipl. inž. građ. Projekat je realizovan u saradnji sa Stucky Ltd. Švajcarska.

HE Buk Bijela i HE Foča predstavljaju sistem od 2 pribranske (delimično akumulacione) hidroelektrane na gornjem delu toka Drine (uzvodno od grada Foča). Prema definiciji HE Buk Bijela nalaze se u Republici Srpskoj, odnosno projektnim zadatkom je ograničeno prostiranje uticaja do granice sa Crnom Gorom. Takođe, analizirani su aspekti mogućih uticaja projekta na okolinu (režim i kvalitet voda, Izvršena je optimizacija prema kriterijumu mikroklimatski parametri, ekosistemi - biljne maksimizacije prihoda (generiše se od prodaje i životinjske vrste, geološki, morfološki i vršne i bazne energije i angažovane snage), seizmički aspekti, kulturno - istorijska dobra, odnosno minimizacije odnosa investicije/ prihod i infrastrukturni objekti, socijalni i ekonomski definisani su osnovni parametri obe HE (sistema). aspekti, ocena ekološke podobnosti). Zaključak je da izgradnja HE Buk Bijela i Foča imaće relativno mali uticaj na životnu sredinu. KNU Qins Nins E HE 3 (mnm) (m /s) (MW) (GWh/god) Opšti sadržaj dokumentacije: Buk Bijela 434,00 350,00 93,52 332,34 Foča 403,00 350,00 44,15 175,87 Knjiga 1 Svodni izveštaj Ukupno sistem 137,67 508,21 Knjiga 2 Izveštaj o hidrološko-meteorološkim uslovima Na osnovu usvojenih osnovnih parametara Knjiga 3 Izveštaj o inženjersko-geološkim i razrađena su tehnička rešenja na nivou Idejnog hidro-geološkim uslovima projekta, definisana investiciona vrednost (312

88 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

Knjiga 4 Izveštaj o stabilnosti padina i katastar Knjiga 14 Izveštaj o uticaju na životnu sredinu klizišta u akumulacionom prostoru Knjiga 15 Izveštaj o eksproprijaciji zemljišta i Knjiga 5 Izveštaj o erozionim procesima i objekata nanosu u slivu Knjiga 16 Izveštaj o ekonomsko-finansijskim Knjiga 6 Izveštaj o energetskim analizama analizama Knjiga 7 Izveštaj o optimizacionim analizama Knjiga 17 Izveštaj o izvršenim modelskim Knjiga 8 Izveštaj o tehničkom rešenju – ispitivanjima hidrograđevinski i arhitektonsko građevinski Knjiga 18 Izveštaj o tehničkim rešenjima deo stabilizacije klizišta Knjiga 9 Izveštaj o tehničkom rešenju – Knjiga 19 Program dopunskih istražnih radova mašinski deo za fazu projekta za izvođenje Knjiga 10 Izveštaj o tehničkom rešenju – Knjiga 20 Studija ekonomske opravdanosti elektrotehnički deo Knjiga 11 Izveštaj o antierozionim radovima u Knjige 2, 3, 6, 7, 14, 15 i 17 su izrađene u slivu Institutu „Jaroslav Černi“ u celini. Institut je učestvovao u izradi pojedinih knjiga (1, 19, Knjiga 12 Izveštaj o tehničkom osmatranju prateća dokumentacija), a izrada i ispitivanja objekata na hidrauličkim modelima obe HE su izvršena Knjiga 13 Izveštaj o organizaciji građenja u Institutu.

HE Foča Hidraulički model HE Buk Bijela

89 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

SANACIJA PROVIRANjA VODA ISPOD BRANE HE VIŠEGRAD – REZULTATI ISTRAŽIVANjA U TOKU IZVOĐENjA RADOVA I EFEKTI SANACIJE

Naručilac: MH ERS, ZP „Hidroelektrane na Drini“ Sve vreme izvođenja građevinskih sanacionih a.d. Višegrad radova, vršeni su istražni i projektantski radovi. Najvažnija izvršena istraživanja, čiji su rezultati Odgovorni projektanti: Dr Dejan Divac, dipl. usmeravali naredne sanacione radove su: inž. građ., Zoran Dankov, dipl. inž. geol., Dušan Mikavica, dipl. inž. geol., Dr Nikola Milivojević, dipl. • Podvodna snimanja na lokacijama izvora i inž. maš., Maja Pavić, dipl. inž. građ., Dr Boban velikog ponora. Dobijeni podaci su uticali na Stojanović, dipl. inž. maš., Vladimir Milivojević, dipl. montažu mernih sondi i utvrđivanja tačne lokacije inž. maš. za ugradnju materijala u ponor. • IG kartiranje jezgra istražno-repernih bušotina, karotažna geofizička istraživanja u bušotinama, videoskopija i merenje inklinacije. Hidroelektrana Višegrad nalazi se na reci Drini, 2,7 Rezultati istraživanja su ukazali na položaj km uzvodno od Višegrada. Instalisana snaga ove vodopropustljivih kanala po značaju. hidroelektrane je 3 x 105 MW, instalisani protok • Uspostavljanje osmatranja u realnom vremenu. 3 x 267 (oko 800) m3/s, a projektovana prosečna Ugrađena je oprema za merenje brzine vode na godišnja proizvodnja je 1.010 GWh. Brana HE izvorima, za osmatranje nivoa vode u bušotinama Višegrad je betonska, gravitaciona. (istražno-repernim uz lice brane, postojećim Na početku izgradnje brane HE Višegrad, već u i namenski izrađenim pijezometarskim fazi iskopa temelja brane, na temeljnoj spojnici bušotinama u galeriji brane). Dobijeni podaci su se pojavio veći broj izvora. Prilikom punjenja najpre prikupljeni i obrađeni izrađenim softverom akumulacije pri koti 332,00 mnm (4,0 m ispod maks. akvizicionog sistema za obradu i analizu kote) registrovane su pojave većeg broja izvora u podataka, a zatim na izrađenom matematičkom koritu Drine nizvodno od brane. Merenjem količina modelu za praćenje i analize proviranja. vode koje izlaze na izvorima nizvodno od brane • Merenje električne otpornosti između izvedenih utvrđeno je da se količina sa prvobitnih 1,4 m3/s istražno-repernih bušotina. Istraživanjima (1990) povećala do oko 15 m3/s (2012 god.). metodom geoelektrične tomografije, dobijen je 2D model po parametru električne otpornosti, Tokom 2008-2009. godine Institut „Jaroslav Černi“ pre ugradnje materijala kao i u toku ugradnje. iz Beograda uspešno je izveo neuobičajeno obimna istraživanja, kojima su određeni generalni • Opiti obeležavanja podzemnih tokova. Kao pravci kretanja vode kroz podzemlje u zoni obeleživač, korišćen je natrijum-hlorid. Opiti su brane. Na osnovu rezultata istraživanja izrađen realizovani u više faza radova. Obeležavanje „Projekat sanacije proviranja voda ispod brane je vršeno sa lokacije ponora i iz bušotina HE Višegrad“. izvedenih na uzvodnom licu brane. Vreme i koncentracija izlaska obeleživača praćeno Izvođenje radova na sanaciji procurivanja je u realnom vremenu pomoću specijalno započeta je sredinom novembra 2012. godine. razvijenih sondi, koje su bile postavljene na Najpre su izvedeni radovi i izvršene aktivnosti nizvodnim izvorima i u bušotinama. Rezultati na uspostavljanju sistema za monitoring efekata obeležavanja su ukazivale na promene brzina sanacionih radova. Po projektovanom tehničkom kretanja podzemnih tokova u funciji realizacije rešenju, karstni kanali ispod temelja brane kroz koje radova. Pored parametara za matematički se odvija filtracija vode, zapunjavani su inertnim model, ovi opiti su dali ključne podatke pri granularnim agregatom, uz odgovarajući način donošenju zaključaka za odlučivanje o režimu ugradnje po tačno definisanim uslovima. injektiranja. Ugradnja granularnog materijala vršena je na • Istraživanja su realizovana i na namenski lokaciji velikog ponora u akumulaciji (otkrivenog izrađenom softveru za matematičko modeliranje istraživanjima u fazi izrade projekta) kao uzvodnog proviranja i transporta ugrađenog granulata ulaza u karstni sistem, kao i bušotinama uz uzvodno kroz pregradni profil. Na osnovu rezultata lica brane (u otkrivenim značajnim kanalima). Nakon izvršenih analiza procesa proviranja i ugradnje smanjenja brzina zapunjavanjem granulatom, materijala, donošeni su zaključci o efekatima izvršeno je injektiranje bušotina i zapunjenih kanala, sanacije i prognoze efekata pri realizaciji sa ciljem trajnog zaptivanja. narednih radova.

90 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

Dispozicija brane i lokacija izvedenih radova i vršenih istraživanja, prikaz položaja kanala i ugrađenog agregata

Dinamika ugradnje agregata i smanjenje procurivanja

Softver matematičkog modela za modeliranje proviranja i transport sedimenta

91 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

Istražno-projektatnski radovi i stručni nadzor u toku izgradnje dopunskog evakuatora velikih vodA iz akumulacije HE "Bočac"

Naručilac: MH "Elektroprivreda Republike Izgradnja brzotoka i ski skoka započela je u Srpske"; ZP "HE na Vrbasu" a.d., Mrkonjić Grad junu 2012. godine izgradnjom ski skoka i dela brzotoka na mestu ukrštanja sa pristupnom Nosilac izrade projekta: Institut za vodoprivredu saobraćajnicom HE „Bočac“ na levoj obali reke "Jaroslav Černi" Vrbas. Učesnici: dr Dejan Divac dipl.građ.inž, Dragan U toku izgradnje objekta, Institut za Danilović dipl.građ.inž., Srđan Đurić dipl.građ. vodoprivredu "Jaroslav Černi" vršio je stručni inž., Milan Jovičić dipl.građ.inž, Zoran Dubajić nadzor nad radovima na izgradnji i kompleksne dipl.inž. el., dr Nikola Milivojević dipl.inž. maš., i obimne istražno-projektantske aktivnosti u Maja Pavić dipl.građ.inž. cilju prikupljanja informacija o uslovima za izgradnju i prilagođevanju tehničkog rešenja u skaldu sa rezultatima osmatranja.

Dopunski evakuator velikih voda izgrađen Obzirom na složenost i kompleksnost je na postojećoj HE „Bočac“, kao dodatna dopunskog evakuatora i strogih ograničenja o mera za obezbeđivanje potrebnog kapaciteta uslovima izgradnje, i mogućih uticaja izgradnje evakuacionih organa na brani „Bočac“ za na postojeće objekte (lučna brana sa pratećim objektima, injekciona zavesa kroz koju prolazi propuštanje poplavnog talasa velike vode tunelski deo evakuatora, elektrana sa razvodnim hiljadugodišnjeg povratnog perioda. postrojenjem), projektom je predviđeno da se u Tehničko rešenje za izgradnju objekta toku izgradnje dopunskog evakuatora sprovode definisanoizvođačkim projektom: „Dopunski obimni istražno projektantski radovi (IP). evakuator velikih voda iz akumulacije HE Cilj IP radova u prvom redu bio je utvrđivanje „Bočac“, iz 2008. godine koju je takođe dopunskih parametara o geološkim i izradio Institut „Jaroslav Černi“. U skladu sa geotehničkim karakteristikama sredine, navedenim, izvedeni dopunski evakuator utvrđivanje odstupanja uslova izgradnje od onih se sastoji od četiri celine:preliv sa sabirnim pretpostavljenih u projektu i izrada izvođačkih kanalom,tunela,brzotoka i ski skoka. projekata, kojima bi se definisalo prilagođavanje Radovi na izrgadnji dopunskog evakuatora tehničkih rešenja stvarnim uslovima na terenu. započeli su krajem 2011. godine izgradnjom Prvi korak u izvođenja IP radova činile su pristupnog puta nizvodnom portalu tunelskog terenske aktivnosti koje su izvođene u svim dela evakuatora.Radovi na izgradnji tunelskog fazama izgradnje, a koje su obuhvatile: različita dela evakuatora započeli su nakon završetka inženjersko-geološko kartiranja (iskopa kosina, pristupne saobraćajnice u martu 2012.godine. temeljnih jama, tunela, kartiranje jezgra Izgradnja prelivne građevine započela je nešto istražnih bušotina i sl.), sakupljanje rezultata kasnije, izgradnjom pristupne saobraćajnice do ispitivanja na uzorcima stenske mase, različita vrha zaseka krajem aprila 2012. godine. merenja i osmatranja u okviru namenski

92 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE formiranog sistema za monitoring i različite Kalibracija postojećih računskih modela bila je druge istražne aktivnosti koji će se realizovati važan je korak u okviru IP radova. Naime, bez u toku izvođenja objekta. obzira na obim i količinu izvedenih radova za Terenskim radovima u toku izgradnje došlo potrebe izrade projekta, proračunski parametri se do dodatna saznanja o geološkoj građi koji opisuju stensku masu su obično u određenoj terena, geomehaničkim karakteristikama meri nepouzdane veličine ili se obično daju stenske mase i interakciji stena-konstrukcija. u rasponima koji primoravaju projektanta na Ispitivanjima na uzorcima stenske mase u donošenje odluka na osnovu ograničenog toku izgradnje, preciznije su određene fizičko- fonda istražnih radova. Istražnim radovima u mehaničke karakteristike stenske mase u kojoj toku izgradnje izvršene su željene pretpostavke se izvode objekti. o uslovima izgradnje i kvalitetu stene, izvršena su prilagođavanja tehničkih rešenja, kako su Drugi korak IP radova, koji se zbog dinamike smeru racionalzacije delova objekta (raspored radova izvodio paralelno sa terenskim tipova podgrade duž tunela), tako i u izvođenju istraživanjima, bio je dopuna postojećih dodatnih radova u cilju obezbeđivanja kvaliteta modela iz projekta (geotehničkog i naponsko- izvedenih radova. deformacionog modela), rezultatima i podacima dobijenim teresnkim istraživanjima. Stručni nadzor je obuhvatio aktivnosti koje Dopunjavanje modela izvodilo se uporedo i se odnose na praćenje dinamike izgradnje paralelno sa izvođenjem terenskih IP radova, objekta, kontrolu kvaliteta ugrađenih materijala, odnosno svaki podatak do koga se dolazilo, izvođenju radova u svim fazama prema unosio se u model, vršila se njegova kalibracija tehničkim rešenjima iz projektne dokumentacije i na osnovu rezultata proračuna na modelu i tehničkim uslovima, overi situacija izvođača odlučivalo se o potrebnim prilagođavanjima i korespodenciji sa ostalim učesnicima u tehničkih rešenja uslovima na terenu. procesu izrgadnje.

Merni profil u tunelu

93 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

MHE „Ćelije“ – Idejni projekat i Studija opravdanosti

Naručilac: JP „Elektroprivreda Srbije“ uzvodnim i nizvodnim kamenim nabačajem i centralnim glinenim jezgrom. Visina brane je Odgovorni obrađivači: Dragan Danilović, 51,5 metara, sa horizontalnom krunom na koti dipl.građ.inž, Dragan Vukosavić, dipl.maš. 285 mnm. Širina krune brane je 8 metara, a inž, Zdravko Stojanović, dipl.maš.inž (Studija njena dužina je 220 metara. Kota normalnog opravdanosti) uspora brane je 277 mnm. Učesnici na realizaciji projekta: dr Dejan Za ispuštanje velikih voda verovatnoće 2%, Divac, dipl.građ.inž, dr Biljana Trebješaniin, ispuštanje minimalnog održivog protoka i dipl.inž.arh, Predrag Babić, dipl.geol.inž, zahvatanje vode iz akumulacije koristi se Miroslav Nikolić, dipl.maš.inž, Marko Radnić, dovodni tunel, koji je u fazi izgradnje služio dipl.građ.inž. za skretanje reke. Dužina tunela je 311 metara, a njegov prečnik tunela 4,5 metra. Na nizvodnom kraju tunela ugrađena je čelična račva Ø2,6 m, kroz čiji levi krak voda izlazi u Brana „Ćelije“ se nalazi u opštini Kruševac slapište evakuatora, dok se desni krak, koji i izgrađena je na reci Rasini, u neposrednoj je predviđen za dovod vode do buduće MHE blizini mesta Ćelije, na približno 30 km uzvodno „Ćelije“, završava slepom prirubnicom iza zida Kruševca. Izgradnja brane završena je 1978 slapišta. godine. Usvojenim tehničkim rešenjem predviđeno je da Akumulacija „Ćelije“ je višenamenski se buduća MHE „Ćelije“ izgradi na prostoru koji vodoprivredni objekat sa namenom odbrane je okonturen objektima zatvaračnice temeljnog od poplava, snabdevanja naselja i industrije ispusta brane „Ćelije“, slapištem preliva nasute vodom, navodnjavanja poljoprivrednih brane „Ćelije“ i magistralnim putem Kruševac- površina, proizvodnje električne energije i Brus. Na ovom prostoru predviđena je izgradnja oplemenjavanja malih voda. Investitor izgradnje mašinske zgrade sa odvodnom vadom i platoa brane je JVP „Morava“ - Niš, a korisnik JKP sa razvodnim postrojenjem i transformatorima. „Vodovod“ – Kruševac. Ovakav dispozicioni položaj objekta uslovljen je priključkom za malu hidroelektranu, koji je Hidroenergetski potencijal akumulacije izveden na postojećoj instalaciji brane „Ćelije“. „Ćelije“ do sada nije bio korišćen, iako je to bilo predviđeno u svim relevantnim planskim Mašinska zgrada MHE „Ćelije“ projektovana je u skladu sa tehnološkim i funkcionalnim dokumentima (Prostornom planu Republike zahtevima tako da se u nju mogu smestiti tri Srbije, Vodoprivrednoj osnovi Republike Srbije agregata. Takođe je u okviru zgrade predviđen i dr.). Još je u projektu brane i pratećih objekata i prostor koji će se koristiti za montažu i predviđena izgradnja male hidroelektrane na demontažu opreme i održavanje. Dimenzije i brani i akumulaciji „Ćelije“. raspored objekata mašinske zgrade određeni Brana „Ćelije“ je nasuta zemljana brana sa su rasporedom opreme. Relativno mali

94 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE raspoloživi prostor za mašinsku zgradu uslovio Plato razvodnog postrojenja lociran je na je da veći agregati budu sa vertikalnim vratilom. padini koja se nalazi između buduće mašinske Predviđena su tri agregata sa Francis zgrade i magistralnog puta Kruševac-Brus. Na turbinama: ovom platou planirano je da se nalaze objekat u kojem će se nalaziti razvodno postrojenje i • dva vertikalna veća sa instalisanim protokom objekat za smeštanje tri transformatora. od 4,0 m3/s i • jedan horizontalni manji sa instalisanim Predviđeno je da mesto priključenja MHE „Ćelije“ protokom od 1,0 m3/s, koji propušta na distributivni sistem bude na sabirnicama 35 minimalni održivi protok. kV u TS 110/35 kV „Aleksandrovac“. Veći agregati su sa vertikalnim sinhronim Predviđen je potpuno automatizovan rad MHE generatorima, a manji sa horizontalnim. Dva veća bez stalnog prisustva pogonskog osoblja na su instalisane snage 1.500 kW, a manji snage MHE. Tekuće održavanje vršiće se povremenim 360 kW. Ukupna snaga elektrane je oko 3,4 MW. obilascima.

Dispozicija MHE „Ćelije“ Situacija MHE „Ćelije“

95 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

MHE „“ – Idejni projekat i Studija opravdanosti

Naručilac: JP „Elektroprivreda Srbije“ postojeće akumulacije iskoristi za proizvodnju električne energije. Projektom brane Odgovorni obrađivači: Dragan Danilović, predviđeno je priključenje male hidroelektrane dipl.građ.inž, Dragan Vukosavić, dipl.maš. inž, Zdravko Stojanović, dipl.maš.inž (Studija na tunel temeljnog ispusta. Na nizvodnom opravdanosti) kraju, tunel temeljnog ispusta prelazi u čelični cevovod. Na cevovodu se nalazi račva prečnika Učesnici na realizaciji projekta: dr Dejan Ø 2200 mm, čiji je levi krak predviđen za dovod Divac, dipl.građ.inž, dr Biljana Trebješaniin, vode do MHE, dok desni krak vodi ka izlaznoj dipl.inž.arh, Predrag Babić, dipl.geol.inž, zatvaračnici. Predviđena je izgradnja mašinske Miroslav Nikolić, dipl.maš.inž, Marko Radnić, zgrade, kao i polaganje dovodnog cevovoda od dipl.građ.inž. postojeće račve do mašinske zgrade. Zgrada MHE je locirana na desnoj obali reke Moravice, na platou ispred izlazne zatvaračnice temeljnog ispusta, u pravcu postojećeg odvojka. Ona je Brana „Bovan“ se nalazi na reci Moravici, kod sela naslonjena na potporni zid slapišta šahtnog Bovan uzvodno od Aleksinca, oko 19 km od ušća preliva. Moravice u Južnu Moravu. Brana se nalazi u opštini Aleksinac, u nišavskom okrugu. Namena su joj Za transport vode od dovodnog tunela, odnosno vodosnabdevanje, zaštita od poplava, zadržavanje čelične račve, do mašinske zgrade, predviđen nanosa, navodnjavanje vodoprivrednih površina i je čelični cevovod prečnika D = 1.500 mm. oplemenjivanje malih voda. Dužina dovodnog cevovoda iznosi 12 m. Trasa cevovoda se približno nastavlja na pravac po U okviru Idejnog projekta obrađene su i kojem je izveden levi krak račve. prikazane su sledeće celine: Mašinska zgrada MHE „Bovan“ projektovana • hidrološki uslovi, je u skladu sa tehnološkim i funkcionalnim • inženjersko-geološki i hidro-geološki uslovi zahtevima tako da se u nju mogu smestiti tri izgradnje, agregata. Takođe je u okviru zgrade predviđen • prikaz stanja brane „Bovan“, i prostor koji će se koristiti za montažu i • energetske analize i izbor instalisanog demontažu opreme i održavanje. Dimenzije i protoka MHE, raspored objekata mašinske zgrade određeni • tehnička rešenja izgradnje objekta su rasporedom opreme. (hidrograđevinski, elektro- i mašinski i drugi Za pristup mašinskoj zgradi može se koristiti radovi) i postojeći pristupni put zatvaračnici. • analize investicione vrednosti izgradnje i U građevinsko-arhitektonskom smislu, isplativosti u okviru studije opravdanosti. mašinska zgrada je projektovana kao armirano- Tehničkim rešenjem male hidroelektrane betonska konstrukcija koja se sastoji iz 2 „Bovan” predviđeno je da se višak vode iz dilatacione celine: dela zgrade sa mašinskom

96 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE halom i aneksa. Objekat se gradi uz postojeći Agregati su sa horizontalnim sinhronim potporni zid sa kontraforima. generatorima, dva veća instalisane snage U aneksu se nalazi ulaz u objekat, a u odvojenim 734 kW i jedan manji, snage 142 kW. Ukupna prostorijama se nalaze 2 transformatora i snaga elektrane je oko 1,6 MW. elektroormani. Predviđeno je da mesto priključenja MHE Predviđena su tri agregata sa horizontalnim „Bovan“ na distributivni sistem bude na Francis turbinama: sabirnicama 35 kV u TS 35/10/6 kV „Jama Morava“. • dva veća sa instalisanim protokom od 2,5 m3/s i Predviđen je potpuno automatizovan rad MHE • jedan manji sa instalisanim protokom od bez stalnog prisustva pogonskog osoblja na 0,5 m3/s, koji propušta minimalni održivi MHE. Tekuće održavanje vršiće se povremenim protok. obilascima.

Situacioni prikaz MHE na ortofoto podlozi Podužni presek mašinske zgrade

97 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

MHE „Barje“ – Idejni projekat i Studija opravdanosti

Naručilac: JP „Elektroprivreda Srbije“ Tehničkim rešenjem male hidroelektrane „Barje” je predviđeno da se višak vode iz Odgovorni obrađivači: Dragan Danilović, postojeće akumulacije iskoristi za proizvodnju dipl.građ.inž, Dragan Vukosavić, dipl.maš. električne energije. inž, Zdravko Stojanović, dipl.maš.inž (Studija opravdanosti) Postojeći tunel koji je predviđen za dovod vode do MHE se završava čeličnom cevi Ø1500 sa Učesnici na realizaciji projekta: dr Dejan slepom prirubnicom unutar zatvaračnice. Na Divac, dipl.građ.inž, dr Biljana Trebješaniin, postojeći dovod nastavlja se novoprojektovani dipl.inž.arh, Predrag Babić, dipl.geol.inž, čelični cevovod prečnika 1.500 mm u dužini Miroslav Nikolić, dipl.maš.inž, Marko Radnić, od oko 43 m. U zoni ispred mašinske zgrade dipl.građ.inž. cevovod se račva na tri turbinska dovoda. Predviđena je izgradnja mašinske zgrade na levoj obali reke Veternice.

Brana Barje se nalazi na reci Veternici, na Mašinska zgrada MHE „Barje“ projektovana profilu koji je oko 33,5 km udaljen od ušća je u skladu sa tehnološkim i funkcionalnim u Južnu Moravu. Brana se nalazi u opštini zahtevima tako da se u nju mogu smestiti tri agregata. Takođe je u okviru zgrade predviđen Leskovac, u jablaničkom okrugu. Namena i prostor koji će se koristiti za montažu i su joj vodosnabdevanje, zaštita od poplava, demontažu opreme i održavanje. Dimenzije i regulacija nanosa i oplemenjivanje malih voda. raspored objekata mašinske zgrade određeni Investitor, vlasnik i korisnik brane je Direkcija su rasporedom opreme. za izgradnju vodosistema „Barje – Leskovac“. Neposredno uz mašinsku zgradu predviđena U okviru Idejnog projekta obrađene su i je izgradnja energetskog postrojenja (razvodno prikazane su sledeće celine: postrojenje i transformatori). • hidrološki uslovi, Predviđena su tri agregata sa horizontalnim • inženjersko - geološki i hidrogeološki uslovi Francis turbinama: izgradnje, • dva veća sa instalisanim protokom od • prikaz stanja brane „Barje“, 2 m3/s i • energetske analize i izbor instalisanog • jedan manji sa instalisanim protokom od protoka MHE, 0,45 m3/s koji propušta minimalni održivi • tehnička rešenja izgradnje objekta protok. (hidrograđevinski, elektro- i mašinski i drugi Agregati su sa horizontalnim sinhronim radovi) i generatorima, dva veća, instalisane snage • analize investicione vrednosti izgradnje i 900 kW i jedan manji, snage 200 kW. Ukupna isplativosti u okviru studije opravdanosti. snaga elektrane je oko 2,0 MW.

98 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

Način priključenja MHE na mrežu biće preko Predviđen je potpuno automatizovan rad MHE razvodnog postrojenja RP „Barje“. Mesto bez stalnog prisustva pogonskog osoblja na priključenja je novoprojektovana izvodna ćelija MHE. Tekuće održavanje vršiće se povremenim RP „Barje“ 10 kV. obilascima.

Situacioni prikaz MHE

Presek kroz mašinsku zgradu i odvodnu vadu

99 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

MHE „“ – Idejni projekat i Studija opravdanosti

Naručilac: JP „Elektroprivreda Srbije“ • tehnička rešenja izgradnje objekta (hidrograđevinski, elektro- i mašinski i drugi Odgovorni obrađivači: Dragan Danilović, radovi) i dipl.građ.inž, Dragan Vukosavić, dipl.maš. inž, Zdravko Stojanović, dipl.maš.inž (Studija • analize investicione vrednosti izgradnje i opravdanosti) isplativosti u okviru studije opravdanosti. Učesnici na realizaciji projekta: dr Dejan Pregradna konstrukcija brane „Vrutci“ je Divac, dipl.građ.inž, dr Biljana Trebješaniin, betonska, lučna, kupolastog tipa, sa dvostrukom dipl.inž.arh, Predrag Babić, dipl.geol.inž, krivinom. Kota krune pregradne konstrukcije je Miroslav Nikolić, dipl.maš.inž, Marko Radnić, 630 mnm, dužina u kruni 241 m, širina u kruni dipl.građ.inž. 3,01 m, a njena konstruktivna visina 77 m. Debljina kupole pregradne konstrukcije u dnu je 13,52 m, a u kruni 3,01 m. Tehničkim rešenjem male hidroelektrane Brana „Vrutci“ izgrađena je na ulasku u klisuru „Vrutci” je predviđeno da se višak vode iz reke Đetinje, 12 km uzvodno od Užica u blizini buduće akumulacije, kao i minimalni održivi sela Stanisavići i 1984. godine puštena u protok koji se iz akumulacije ispušta, iskoriste rad. Slivno područje ovog vodotoka zahvata za proizvodnju električne energije. severne padine Zlatibora i jugoistočne padine Tehničkim rešenjem je predviđeno da se na Tare. postojeći temeljni ispust na koti 575,0 mnm (na Brana „Vrutci“ je izgrađena kao višenamenski obe cevi) izrade priključci DN800. Priključak bi vodoprivredni objekat. Osnovna namena se izveo na cevi između pljosnatog zatvarača akumulacije „Vrutci“ je obezbeđenje vode za i Howell-Bunger zatvarača. Na taj način oba snabdevanje stanovništva i industrije Užica i ispusta ostaju u funkciji. Dalje se čeličnim Sevojna. Pored ove, akumulacija ima i druge cevovodom voda dovodi do mašinske zgrade. funkcije, kao što su odbrana od poplava i Svi objekti su locirani na levoj obali reke Đetinje obezbeđenje minimalnog održivog proticaja neposredno nizvodno od brane. nizvodno od brane. Mašinska zgrada MHE „Vrutci” projektovana U okviru Idejnog projekta obrađene su i je u skladu sa tehnološkim i funkcionalnim prikazane su sledeće celine: zahtevima tako da se u nju mogu smestiti tri agregata. Takođe je u okviru zgrade predviđen • hidrološki uslovi, i prostor koji će se koristiti za pristup elektrani, • inženjersko - geološki i hidrogeološki uslovi montažu i demontažu opreme i održavanje. izgradnje, Dimenzije i raspored objekata mašinske zgrade • prikaz stanja brane „Vrutci“, određeni su rasporedom opreme. • energetske analize i izbor instalisanog Predviđena su tri agregata sa horizontalnim protoka MHE, Francis turbinama, svaka sa instalisanim

100 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE protokom od 1,2 m3/s. Svaki od agregata radi Način priključenja MHE na mrežu biće preko sa tehničkim minimumom od 0,5 m3/s i može sabirnica 35 kV u TS 110/35/10 kV „Sušica“. da preradi minimalno održivi protok. Agregati Predviđen je potpuno automatizovan rad MHE su sa horizontalnim sinhronim generatorima bez stalnog prisustva pogonskog osoblja na instalisane snage 552 kW. Ukupna snaga MHE. Tekuće održavanje vršiće se povremenim elektrane je oko 1,6 MW. obilascima.

Situacioni prikaz MHE „Vrutci”

101 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

MHE „Zlatibor“ – Idejni projekat i Studija opravdanosti

Naručilac: JP „Elektroprivreda Srbije“ • energetske analize i izbor instalisanog protoka MHE, Odgovorni obrađivači: Dragan Danilović, dipl.građ.inž, Dragan Vukosavić, dipl.maš. • tehnička repenja izgradnje objekta inž, Zdravko Stojanović, dipl.maš.inž (Studija (hidrograđevinski, elektro- i mašinski i drugi opravdanosti) radovi), • analize investicione vrednosti izgradnje i Učesnici na realizaciji projekta: dr Dejan isplativosti u okviru studije opravdanosti. Divac, dipl.građ.inž, dr Biljana Trebješaniin, dipl.inž.arh, Predrag Babić, dipl.geol.inž, Lučna betonska brana „Zlatibor“ izgrađena Miroslav Nikolić, dipl.maš.inž, Marko Radnić, je 1972. godine na Crnom Rzavu. Pregradna dipl.građ.inž. konstrukcija brane „Zlatibor“ je betonska, građevinske visine 32,5 m. Sastoji se iz centralnog lučnog dela i gravitacionih konstrukcija u bokovima brane. Lučni deo brane se preko dva masivna betonska oporca Lučna betonska brana „Zlatibor“ izgrađena je oslanja na stenovite padine profila. 1972. god. na Crnom Rzavu. Smeštena je na Zlatiborskoj površi nedaleko od sela , Kota krune pregradne konstrukcije je na oko 7 km južno od naselja Partizanske Vode. 988,0 mnm, dužina centralnog lučnog dela Akumulacija se nalazi na nadmorskoj visini od pregradne konstrukcije po kruni 94,2 m, 1.000 m, u dolini između vrhova Mešćema i ukupna dužina brane u kruni (sa oporcima) Debelo . 168 m, širina u kruni brane 1,5 m, a širina u dnu brane (horizontalni presek) 4,01 m. Brana sa akumulacijom izgrađena je za potrebe snabdevanja vodom Partizanskih Tehničkim rešenjem male hidroelektrane „Zlatibor” voda, Čajetine i drugih naselja na Zlatiboru. je predviđeno da se višak vode iz buduće Voda iz akumulacije prečišćava se u filterskom akumulacije, kao i minimalni održivi protok koji se postrojenju koje se nalazi u blizini brane, a iz akumulacije ispušta, iskoriste za proizvodnju odatle se potiskuje do vodostana, iz koga električne energije. Akumulacija brane „Zlatibor“ gravitacijom kroz cevovod dužine 7 km voda koristi se i za vodosnabdevanje, ali se ova voda ne dolazi do glavnog rezervoara iznad Partizanskih može koristiti za proizvodnju električne energije. voda. Tehničkim rešenjem je predviđeno da se na U okviru Idejnog projekta obrađene su i najniži ispust na brani (koji je trenutno van prikazane su sledeće celine: funkcije) nastavi cevovod kojim će se voda dovesti do mašinske zgrade. Svi objekti su • hidrološki uslovi, locirani na desnoj obali reke Ribnice neposredno • inženjersko - geološki i hidrogeološki uslovi nizvodno od brane. Za transport vode od izgradnje, zahvata do mašinske zgrade, predviđen je • prikaz stanja brane „Zlatibor“, cevovod od čelika prečnika D=800 mm.

102 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

Objekat MHE „Zlatibor“ projektovan je u skladu turbinom Fransis tipa, instalisanog protoka 1,0 sa tehnološkim i funkcionalnim zahtevima tako da m3/s. Manji agregat propušta minimalno održivi se u nju mogu smestiti dva agregata. Dimenzije protok je sa horizontalnom dvokomornom i raspored objekata mašinske zgrade određeni turbinom Banki („cross–flow“) tipa, instalisanog su rasporedom opreme. Mašinska zgrada je protoka od 0,35 m3/s. predviđena na desnoj obali reke Ribnice, oko 70 metara nizvodno od pregradne konstrukcije. Agregati su sa horizontalnim sinhronim generatorima, većim instalisane snage 170 Neposredno uz pristupni put, u blizini kW i manjim snage 52,5 kW.Način priključenja mašinske zgrade, predviđena je izgradnja MHE na mrežu biće preko sabirnica 10 kV u TS energetskog postrojenja (razvodno postrojenje „Brana“. Predviđen je potpuno automatizovan i transformatori). rad MHE bez stalnog prisustva pogonskog U mašinskoj zgradi predviđena su dva osoblja na MHE. Tekuće održavanje vršiće se agregata. Veći agregat je sa horizontalnom povremenim obilascima.

Situacioni prikaz MHE „Zlatibor“

103 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

MHE „Parmenac“ – Idejni projekat i Studija opravdanosti

Naručilac: JP „Elektroprivreda Srbije“ • tehnička rešenja izgradnje objekta (hidrograđevinski, elektro- i mašinski i drugi Odgovorni obrađivači: Dragan Danilović, radovi) i dipl.građ.inž, Dragan Vukosavić, dipl.maš. inž, Zdravko Stojanović, dipl.maš.inž (Studija • analize investicione vrednosti izgradnje i opravdanosti) isplativosti u okviru studije opravdanosti. Učesnici na realizaciji projekta: dr Dejan Pregradna konstrukcija „Parmenac“ se sastoji Divac, dipl.građ.inž, dr Biljana Trebješaniin, iz dve celine. Na glavnom toku je pet betonskih dipl.inž.arh, Predrag Babić, dipl.geol.inž, nosećih stubova debljine 2,5 m sa betonskim Miroslav Nikolić, dipl.maš.inž, Marko Radnić, pragovima između njih. Na taj način formiraju dipl.građ.inž. se četiri prelivna polja, po 12 (12,5) m širine svetlog otvora, na kojima se ispuštanje reguliše podizanjem i spuštanjem tablastih ustava. Na levom boku pregradne konstrukcije, u Hidročvor „Parmenac“ sa betonskom inundaciji, nalazi se preliv praktičnog profila, čija branom koja formira istoimeni akumulaciono- kota odgovora normalnom nivou u akumulaciji, kompenzacioni rezervoar i pribranskim dužine 87 metara. Na spoju centralnog dela objektima izgrađen je u periodu od 1957. do pregradne konstrukcije i preliva konstruisan je zahvat vode za navodnjavanje koji se sastoji od 1960. godine i nalazi se na oko 5 km uzvodno zahvatne građevine sa rešetkama, kao i odvodnog od grada Čačka na reci Zapadnoj Moravi, u tunela do glavnog kanala za navodnjavanje, do opštini Čačak, u Moravičkom okrugu. Osnovna kojeg voda dolazi gravitaciono. namena objekta je obezbeđenje zahvatanja vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina Pregradna konstrukcija je betonska, sa Čačanske kotline u okviru hidromelioracionog ustavama. Dužina pregradne konstrukcije po sistema Čačak, a u ovom trenutku brana se kruni iznosi 50 m, a njena građevinska visina koristi za navodnjavanje, izravnanje voda brane 16,5 m. Snabdevena je bočnim prelivom pri radu HE „Međuvršje“ i vodosnabdevanje čija je kota na levoj obali 247,5 mnm. (rezervna funkcija). Tehničkim rešenjem male hidroelektrane U okviru Idejnog projekta obrađene su i „Parmenac” je predviđeno da se višak vode prikazane su sledeće celine: iz postojeće akumulacije koju pravi ustava „Parmenac“ iskoristi za proizvodnju električne • hidrološki uslovi, energije. Predviđena je izgradnja mašinske • inženjersko - geološki i hidrogeološki uslovi zgrade na levoj obali reke Zapadna Morava, tik izgradnje, uz bok postojeće ustave. • prikaz stanja brane „Parmenac“, Samo građevinsko oblikovanje MHE • energetske analize i izbor instalisanog „Parmenac” uslovljeno je tehnološko- protoka MHE, funkcionalnim zahtevima da se u nju izvrši

104 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE ugradnja tri agregata za proizvodnju električne Usvojeni instalisani protoci sva tri agregata energije. Visinski položaj MHE je uslovljen su po 17,0 m3/s. Svaki od agregata može da hidrologijom akumulacije „Parmenac“. radi sa minimalnim održivim protokom od 4,5 m3/s. Ukupna snaga elektrane je oko 1,8 MW. Kao optimalno rešenje usvojeni su agregati Način priključenja MHE na mrežu biće preko sa cevnim, „S“- turbinama Kaplan tipa, sa sabirnica 35 kV u TS „Jezdina“. Predviđen je horizontalnim vratilom. Vratila turbina su preko potpuno automatizovan rad MHE bez stalnog odgovarajućeg multiplikatora povezana sa prisustva pogonskog osoblja na MHE. Tekuće horizontalnim generatorima. Multiplikatori i održavanje vršiće se povremenim obilascima. generatori su oslonjeni na pod mašinske sale. Turbina, multiplikator, generator i regulator se isporučuju kao objedinjena celina.

Brana „Parmenac“

Situacioni prikaz mašinske zgrade

105 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

MHE „Selova“ – Idejni projekat i Studija opravdanosti

Naručilac: JP „Elektroprivreda Srbije“ • tehnička rešenja izgradnje objekta Odgovorni obrađivači: Dragan Danilović, (hidrograđevinski, elektro- i mašinski i drugi dipl.građ.inž, Dragan Vukosavić, dipl.maš. radovi) i inž, Zdravko Stojanović, dipl.maš.inž (Studija • analize investicione vrednosti izgradnje i opravdanosti) isplativosti u okviru studije opravdanosti. Učesnici na realizaciji projekta: dr Dejan Pregradna konstrukcija je nasuta kamena, Divac, dipl.građ.inž, dr Biljana Trebješaniin, sa glinenim jezgrom. Kota krune pregradne dipl.inž.arh, Predrag Babić, dipl.geol.inž, konstrukcije je 527,0 mnm, dužina u kruni Miroslav Nikolić, dipl.maš.inž, Marko Radnić, 430 m, širina u kruni 8 m, a građevinska visina dipl.građ.inž. 71 m. Glavnim projektom brane „Selova” bilo je predviđeno da se voda zahvaćena za vodosnabdevanje koristi za proizvodnju Brana „Selova” gradi se na reci Toplici, na električne energije, posle čega bi bila odvedena profilu koji se nalazi oko 18 km uzvodno do prekidne komore. Iz prekidne komore od Kuršumlije. Pregradna konstrukcija je voda bi gravitaciono tekla do postrojenja za izgrađena, ali akumulacija do sada nije prečišćavanje. očišćena, niti punjena. Reka Toplica pripada slivu reke Južne Morave. Reka Toplica teče kroz optočni tunel koji je napravljen u sklopu šahtnog preliva. Tunel je Originalna namena brane je vodosnabdevanje prečnika 6,5 m. Tunel i preliv su napravljeni, ali grada Niša i naselja u dolini reke Toplice, tunel nije zatvoren čepom. odbrana od poplava, regulacija nanosa i oplemenjivanje malih voda. Izgradnja brane Tehničkim rešenjem male hidroelektrane traje mnogo duže nego što je izvorno bilo „Selova” je predviđeno da se višak vode iz planirano, tako da su u međuvremenu za buduće akumulacije, kao i minimalni održivi vodosnabdevanje grada Niša i naselja u dolini protok koji se iz akumulacije ispušta, iskoriste reke Toplice nađena druga rešenja. za proizvodnju električne energije. U okviru Idejnog projekta obrađene su i Tehničkim rešenjem je predviđeno da se u prikazane su sledeće celine: zoni prekidne komore nastavi cevovod kojim će se voda dovesti do mašinske zgrade. Svi • hidrološki uslovi, objekti su locirani na desnoj obali reke Toplice • inženjersko - geološki i hidrogeološki uslovi neposredno nizvodno od brane, a u zoni izgradnje, slapišta optočnog tunela. Za transport vode od • prikaz stanja brane „Selova“, dovodnog tunela, odnosno prekidne komore, • energetske analize i izbor instalisanog do mašinske zgrade, predviđen je cevovod od protoka MHE, čelika prečnika D=1500 mm.

106 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

Objekat MHE „Selova“ projektovan je u skladu Predviđena su tri agregata sa horizontalnim sa tehnološkim i funkcionalnim zahtevima Francis turbinama, dva veća, sa instalisanim tako da se u nju mogu smestiti tri agregata. protokom od 2,5 m3/s i jedan manji, sa Takođe je u okviru zgrade predviđen i prostor instalisanim protokom od 0,5 m3/s, koji propušta koji će se koristiti za pristup elektrani, montažu minimalni održivi protok. i demontažu opreme i održavanje. Dimenzije i Agregati su sa horizontalnim sinhronim raspored objekata mašinske zgrade određeni generatorima, dva veća su instalisane snage su rasporedom opreme. po 1,300 kW, a manji snage 250 kW. Ukupna Uz mašinsku zgradu, predviđen je i aneks, u snaga elektrane je oko 2,8 MW. Predviđen je kome će biti smešteno razvodno postrojenje. potpuno automatizovan rad MHE bez stalnog Neposredno uz aneks predviđen je prostor prisustva pogonskog osoblja na MHE. Tekuće dimenzija 8,5x4,2 m za smeštaj transformatora. održavanje vršiće se povremenim obilascima.

Dispozicija MHE „Selova”

107 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

MHE „Rovni“ – Idejni projekat i Studija opravdanosti

Naručilac: JP „Elektroprivreda Srbije“ • inženjersko - geološki i hidrogeološki uslovi izgradnje, Odgovorni obrađivači: Dragan Danilović, dipl.građ.inž, Dragan Vukosavić, dipl.maš. • prikaz stanja brane „Rovni“, inž, Zdravko Stojanović, dipl.maš.inž (Studija • energetske analize i izbor instalisanog opravdanosti) protoka MHE, Učesnici na realizaciji projekta: dr Dejan • tehnička repenja izgradnje objekta Divac, dipl.građ.inž, dr Biljana Trebješaniin, (hidrograđevinski, elektro- i mašinski i drugi dipl.inž.arh, Predrag Babić, dipl.geol.inž, radovi) i Miroslav Nikolić, dipl.maš.inž, Marko Radnić, • analize investicione vrednosti izgradnje i dipl.građ.inž. isplativosti u okviru studije opravdanosti. Pregradna konstrukcija je nasuta, od kamena, sa potpornim telima i glinenim jezgrom kao zaptivnim elementom, sa uzvodnom Brana „Rovni“ se nalazi na reci Jablanici, predbranom. Visina pregradne konstrukcije je na profilu oko 15 km uzvodno od grada 74,5 m. Valjeva, između sela Stubo na desnoj i sela Tehničkim rešenjem male hidroelektrane „Rovni” Rovni na levoj obali. Brana se nalazi u slivu predviđeno je da se višak vode, kao i voda Kolubare (Save i Dunava), u opštini Valjevo, u zahvaćena za vodosnabdevanje iz akumulacije, kolubarskom okrugu. iskoriste za proizvodnju električne energije. Višenamenski regionalni vodoprivredni sistem Projektom brane predviđeno je priključenje „Stubo-Rovni“ namenjen je za obezbeđivanje male hidroelektrane na dva odvojena zahvata, potrebnih količina vode za vodosnabdevanje odnosno dovoda. Priključenje agregata Valjeva, Lazarevca, Lajkovca, Uba i Mionice, koji radi u sistemu vodosnabdevanja bi se kao i sela u slivu akumulacije „Rovni“. Takođe izvelo na cevovodu selektivnog vodozahvata je predviđeno da se iz reke Kolubare voda DN1000, pri izlasku cevovoda iz tunela, a uzima za potrebe TE-TO „Kolubara“, tako da pre ulaska u regulacioni blok. Priključenje akumulacija treba da obezbedi potrebni protok druga dva agregata bi se izvelo na cevovodu reke. Izgradnjom ove akumulacije obezbeđuje temeljnog ispusta DN1200, pri izlasku iz se i stalno ispuštanje minimalnog održivog tunela u zoni ispred izlazne zatvaračnice. Od protoka u reku Jablanicu nizvodno od brane, mesta priključenja do mašinske zgrade vode kao i popravljanje režima voda u toku reka dva ukopana cevovoda prečnika DN700. Jablanice i Kolubare nizvodno od brane. Predviđena je izgradnja mašinske zgrade, kao i polaganje dovodnih cevovoda od mesta U okviru Idejnog projekta obrađene su i priključenja do mašinske zgrade. Zgrada prikazane su sledeće celine: MHE je locirana na levoj obali reke Jablanice, • hidrološki uslovi, neposredno nizvodno od projektovane izlazne

108 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE zatvaračnice temeljnog ispusta, između sinhronim generatorima, instalisane snage izvedenih objekata regulacionog bloka i redom 630 kW, 412 kW i 175 kW. Ukupna postrojenja za prečišćavanje vode. snaga elektrane je oko 1,2 MW. Objekat mašinske zgrade MHE „Rovni“ Agregat u sistemu vodosnabdevanja je projektovan je u skladu sa tehnološkim i predviđen za 2 moda rada. U prvoj fazi rada funkcionalnim zahtevima tako da se u nju MHE „Rovni“ (Mod 1) voda iz akumulacije se mogu smestiti tri agregata. Takođe je u okviru ne bi koristila za vodosnabdevanje. Sva voda zgrade predviđen i prostor koji će se koristiti za iz akumulacije bi se koristila za proizvodnju pristup elektrani, montažu i demontažu opreme električne energije, pri čemu bi donju vodu i održavanje. Dimenzije i raspored objekata predstavljalo korito reke Jablanice. U drugoj fazi mašinske zgrade određeni su rasporedom rada MHE (Mod 2) počelo bi vodosnabdevanje opreme. iz akumulacije. Voda koja bi se koristila za vodosnabdevanje bi se i dalje koristila za Za pristup mašinskoj zgradi može se koristiti proizvodnju električne energije, ali bi donja postojeći pristupni put prekidnoj komori i voda u tom slučaju bila prekidna komora, čime regulacionom bloku. bi se pad agregata umanjio za oko 20 m. Način Predviđena su tri agregata sa horizontalnim priključenja MHE „Rovni“ na mrežu biće preko Francis turbinama, najveći sa instalisanim sabirnica 35 kV u TS 110/35 kV „Valjevo 2“. protokom od 1,1 m3/s, srednji sa instalisanim Predviđen je potpuno automatizovan rad MHE protokom od 0,7 m3/s i najmanji sa instalisanim bez stalnog prisustva pogonskog osoblja na protokom od 0,3 m3/s koji propušta minimalni MHE. Tekuće održavanje vršiće se povremenim održivi protok. Agregati su sa horizontalnim obilascima.

Situacioni prikaz MHE „Rovni”

109 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

Stručni nadzor u toku izgradnje brana "Rovni" i "Arilje - profil Svračkovo"

Investitori: JP "Kolubara" iz Valjeva (brana čine deo budućeg vodoprivrednog i energetskog "Rovni") i JP "Rzav" Arilje (brana "Arilje - profil sistema "Rzav", koji pored brane i akumulacije Svračkovo" čine i postrojenje za prečišćavanje vode "Arilje" Nosilac posla: Institut za vodoprivredu (izgrađeno i pušteno u rad 1994. god.) i buduća "Jaroslav Černi" brana i akumulacija "". osnovna namena buduće brane i akumulacije i postojećeg Učesnici: Dragan Danilović dipl.građ.inž., Žarko postrojenja je vodosnabdevanje gradova Arilje, Lazarević dipl.inž.geol., Dragiša Argakijev dipl. Požega, Lučani, Čačak i Gornji Milanovac, inž.geod., Milica Đurić dipl.inž.geol. proizvodnja el. energije u pribranskoj elektrani i obezbeđenje garantovanog biološkog minimuma u reci Veliki Rzav nizvodno od brane Svračkovo. Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ u toku Brana se gradi na reci Veliki Rzav, na profilu 2012. i 2013. godine bio angažovan na vršenju koji se nalazi na približno 8,5 kilometara poslova stručnog nadzora u toku izgradnje brane „Arilje –profil Svračkovo“, a u toku 2012. uzvodno od Arilja. Izgradnjom nasute brane godine i na vršenju stručnog nadzora nad visine 68 metara formira se akumulacija radovima na izgradnji brane „Rovni“. korisne zapremine 20,24 miliona metara kubnih i obezbeđuje 1200 l/s izravnate vode Nadzor nad radovima na izgradnji obe brane za piće. Brana "Arilje - profil Svračkovo" je podrazumeva realiazciju niza aktivnosti: nasuta brana sa centralnim glinenim jezgrom, • Praćenje izvođenja radova u smislu provere dvoslojnim filtrima i potpornim delovima od da se radovi izvode u skladu sa tehničkom valjanog kamena. dokumentacijom, tehničkim uslovima i Zahvatanje vode iz akumulacije za potrebe važećim zakonskim normamam i propisima. vodosnabdevanja obavlja se posredstvom • Praćenje dinamike izgradnje kule vodozahvata. Omogućeno je selektivno • Kontrola kvaliteta ugrađenih materijala. zahvatanje vode sa 4 nivoa pomoću tablastih • Koordinacija različitih aktivnosti na kliznih zatvarača. gradilištu i korespondencija sa svim Stručni nadzor nad radovima na izgradnji relevantnim učasnicima na izragdnji. brane „Arilje – profil Svračkovo“ obuhvatio je • Overa obračunskih situacija izvođača, praćenje realizacije pripremnih radova, iskopa građevinskih knjiga i dbevnika. i osiguranja kosine šahtnog preliva i izgradnju pristupne saobraćajnice S1.

Opšti podaci o brani „Arilje – profil Osnovni podaci o brani i akumulaciji: Svračkovov“ • visina brane (maks) 68 m Brana i akumulacija "Arilje - profil Svračkovo" • kota krune brane 423.60 mnm

110 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

• širina brane u kruni 8 m minimuma u reci Jablanici nizvodno od • dužina brane u kruni 211 m brane „Rovni“,ublažavanje poplavnog talasa • kota krune šahtnog preliva 418,20 mnm i zadržavanje nanosa.Takođe, u Glavnom projektu brane, predviđena je mogućnost • zapremina akumulacije 27 miliona m3 izgradnje hidroelektrane sa četiri agregata • površina akumulacije na koti 418,20 139 ha ukupne instalisane snage 1 MW. • najveća dubina akumulacije Stručni nadzor nad radovima na izgradnji pri koti 418,20 54 m brane „Rovni“ obuhvatio je praćenje realizacije završnih radova na kruni brane, radove na Opšti podaci o brani „Rovni“ sanitarnoj zaštiti akumulacije i izgradnji obilazne saobraćajnice na desnoj obali akumulacije. Brana „Rovni“ se nalazi na reci Jablanici 15 km uzvodno od Valjeva između sela Stubo na Osnovni podaci o brani i akumulaciji: desnoj i sela Rovni na levoj obali, po kome je • visina brane 74,5 m brana i dobila ime. Izgradnjom brane visine 74,5 • kota krune 363,5 mnm metara biće formirana akumulacija zapremine 49,5x106 m3 do nivoa kote normalnog uspora • dužina u kruni 430,0 m 360 mnm. Brane je nasuta, sa vertikalnim • širina krune 8,0 m glinenim jezgrom. Za nasipanje tela brane • kota normalnog korišćen je kamen iz kamenoloma „Stubo“ uspora (KNU) 360,00mnm koji se nalazi neposredno uzvodno od brane, • kota maksimalnog uspora a glina je dopremana iz pozajmišta u budućoj za Q 361,85 mnm akumulaciji, uzvodno od pregradnog mesta. 0,01% • kota krune brane 363,50 mnm Namena akumulacije je u obezbeđenje • korisna zapremina potrebnog protoka na zahvatu na reci Kolubari akumulacije 49,5x106 m3 za potrebe buduće termoelektrane Kolubara B u sklopu REIK „Kolubara“, vodosnabdevanje • prosečan proticaj Jablanice 3 gradova: Valjevo, , Ub, Lajkovac na profilu brane 1,5 m /sek i , obezbeđenje biološkog • srednji nagib uzv. i nizv. kosine 1:1,75

111 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

MHE "Bočac 2" - idejni projekat

Naručilac:MH "Elektroprivreda Republike • inženjersko - geološki i hidrogeološki uslovi Srpske"; ZP "HE na Vrbasu" a.d., Mrkonjić Grad izgradnje, Nosilac izrade projekta:Institut za • energetske analize sa izborom osnovnih vodoprivredu "Jaroslav Černi" parametara buduće male hidroelektrane (instalisano protok, proizvodnja, pad, broj i Odgovorni obrađivači:dr Dejan Divac, dipl. vrsta agregata i drugo), građ.inž, DraganVukosavić, dipl.inž.maš, • tehnička repenja izgradnje objekta Dragan Danilović, dipl.građ.inž. (hidrograđevinski, elektro i mašinski i drugi radovi), • analize investicione vrednosti izgradnje i isplativosti. Idejnim projektom MHE "Bočac 2", Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi" izradio je Prilikom izbora instalisanog protoka, jedan od tehničku dokumentaciju kojom je definsiano kriterijuma bio je i da MHE „Bočac 2“ bude u tehničko rešenje izgradnje buduće male kategoriji malih hidroelektrana (ukupna snaga hidroelektrane "Bočac 2". Buduća mala je manja od 10 MW). Nakon sprovedene hidrolelektrana se gradi na postojećem objektu, optimizacije, zaključeno je da rešenje koje betonskoj gravitacionoj brani "Bočac 2", čijom zadovoljava postojeće kriterijume daje izgradnjom je formiran retenzioni prostor za instalisani protok od 110 m3/s. potrebe rada uzvodne elektrane "Bočac". Glavni parametri MHE „Bočac 2“ su: U cilju boljeg iskorišćenja energetskog • Kota normalnog uspora 228,00 mnm potencijala ovog sliva, preduzeće • Broj agregata 2 “Hidroelektrane na Vrbasu a.d.” je u cilju proširenja proizvodnih kapaciteta, naručilo • Maksimalni protok jednog 3 izraduStudije o mogućnosti izgradnje agregata 55 m /s hidroelektrana na delu sliva reke Vrbasa u • Maksimalna snaga elektrane 8,76 MW Republici Srpskoj (Institut za vodoprivredu • Prosečna godišnja „Jaroslav Černi“, knjiga 6, 2010.).Prema proizvodnja 41,603 GWh zaključcimate Studije, projekat MHE „Bočac MHE „Bočac 2“ je projektovana kao 2“ se pokazao kao pojedinačno najisplativija pribransko postrojenje na postojećoj brani i najizvodljivija investicija za koju ne postoje kompenzacionog bazena HE „Bočac“. Objekti bitne dileme i prepreke, pa je u skladu sa tim i novoprojektovane elektrane smešteni su u započeta Idejnog projekta MHE „Bočac 2“. levom boku profila. U okviru idejnog projekta obrađene su i Veza HE Bočac 2 sa EES-om Republike Srpske prikazane su sledeće celine: i Bosne i Hercegovine je ostvarena preko 35 kV • hidrološko-meteorloški uslovi, dalekovoda HE Bočac – Kompenzacioni bazen.

112 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

Podužni presek kroz zahvat i elektranu

Situacija elektrane

Poprečni presek kroz zahvata

113 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

SISTEM TEHNIČKOG OSMATRANJANA BRANAMA „“ I „KLINJE“

Naručilac: MH „Elektroprivreda RS“ a.d, ZP “Rudnik i Termoelektrana Gacko” a.d. Gacko Odgovorni obrađivači: Srđan Đurić, dipl.građ. inž., Anica Jovičić, dipl.građ.inž.

Brane „Vrba“ i „Klinje“ predstavljaju jedinstvenu funkcionalnu celinu, koja je formirana radi obezbeđenja vode za potrebe Termoelektrane „Gacko“. Brana „Vrba“ je po tipu nasuta brana od kamenog nabačaja, sa uzvodnim armiranobetonskim ekranom. Izgrađena je na reci Vrba, u blizini Gacka. Visina brane iznosi 43 m. Zapremina jezera je 14,6 miliona m3. Brana je izgrađena 1982. godine, na udaljenosti od oko 800 m uzvodno od stare brane„Klinje“.

Brana „Klinje“ – izgled nizvodnog lica i porpečni presek Brana „Vrba“ Ove dve brane, odnosno akumulacije funkcionišu u tesnoj vezi, budući da voda iz Brana „Klinje“ je poznata kao nastarija brana na jezera Vrba dolazi u jezero Klinje i dalje se području bivše Jugoslavije. Izgrađena je 1896. cevovodom dovodi do Termoelektrane. godine kao lučna brana zidana od kamena. Visina brane je 22 m. Zapremina jezera je 1,34 I jedna i druga brana pripadaju kategoriji miliona m3. visokih, odnosno velikih brana (novija

114 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE formulacija), te kao takve moraju biti predmet obaveznog tehničkog osmatranja. U pitanju su značajni hidrotehnički objekti, kako po svojim dimenzijama, tako i po ulozi u okviru sistema Rudnika i Termoelektrane Gacko. U vreme projektovanja brane „Vrba“ izrađena je određena projektna dokumentacija koja se odnosi na tehničko osmatranje. Međutim, od vremena projektovanja prošao je već znatan broj godina (oko 30). U međuvremenu, zbog ratnih događaja na teritoriji bivše SFRJ, nije bilo moguće normalno funkcionisanje sistema osmatranja brane, tako je sistem osmatranja došao u stanje za koje je ocenjeno da ne Izgled kompaktnog meteotransmitera Vaisala WXT 520 zadovoljava potrebe za praćenjem stanja objekta. Zbog različitih objektivnih razloga, brana „Klinje“ ne poseduje odgovarajuću tehničku dokumentaciju, a analogno tome ni odgovarajući projekat tehničkog osmatranja. Određeni vid tehničkog osmatranja brane uspostavljen je mnogo posle izgradnje brane, početkom sedamdesetih godina prošlog veka. Imajući u vidu navedene činjenice, uspostavljanje odgovarajućeg sistema tehničkog osmatranja započelo je izradom tehničke dokumentacije, pa su tako tokom 2010. godine u Institutu Izgled datalogera - uređaja za automatsku „J.Černi“ izrađeni nov projekti tehničkog akviziciju podataka merenja osmatranja za obe brane. U okviru ove dokumentacije urađena je analiza postojećeg Automatska i telemetrijska akvizicija merenja na sistema osmatranja i definisan nov i savremen ugrađenim instrumentima obavlja se pomoću sistem tehničkog osmatranja neophodan za posebnog sistema za akviziciju podataka praćenje stanja brane. Predviđene su sledeće merenja-datalogera, na koji su kablovskom mere: nova obrada rezultata geodetskog vezom povezani svi telemetrijski instrumenti. osmatranja, unapređenje merenja ugradnjom i primenom novih, savremenih instrumenata, Izrađen je i instaliran namenski softver za objedinjavanje svih rezultata merenja u podršku u prikupljanju, obradi i prikazu mernih jedinstven sistem, obezbeđenje automatske podataka. Namenski softver omogućava akvizicije podataka merenja, formiranje korisniku da na jednostavan način osmatra mernog centra za akviziciju i praćenje rezultata stanje sistema u realnom vremenu, kao i da merenja, obezbeđenje redovnih vizuelnih pretražuje raspoložive arhivirane podatke. Uvid pregleda brane i pripadajućih objekata i dr. u ažurna merenja u sistemu korisnik ostvaruje preko grafičkih panela koji prezentuju sva Tokom 2011-12.godine, izvršeni su radovi na relevantna merenja u sistemu. realizaciji projektovanih sistema osmatranja. Ugrađeni su novi instrumenti (automatska Svim navedenim aktivnostima stvoreni su meteostanica, automatski merači nivoa i uslovi da se tehničko osmatranje brana „Vrba“ temperature vode, telemetrijske sonde za i „Klinje“ obavlja na ažuran i efikasan način, merenje nivoa podzemne vode u pijezometrima čime se značajnodopinosi boljem praćenju i dr.), ostvareno povezivanje svih rezultata stanja i ponašanja obe brane. merenja u jedinstven sistem i obezbeđena automatska akvizicija podataka merenja.

115 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

Mala hidroelektrana „Prvonek“ – projektovanje, nadzor, puštanje u rad, ispitivanje garantovanih performansi

Naručilac: JP"ELEKTROPRIVREDA SRBIJE" koristi vodu koja se ispušta kao garantovani Odgovorni projektanti: Dr Dejan Divac, protok i veći agregat, koji za proizvodnju koristi Dragan Danilović, Dragan Vukosavić, Biljana raspoložive viškove vode iz akumulacije. Trebješanin, Marko Radnić, Velimir Nedović, Oba agregata priključuju se na distributivnu Dubajić Zoran, Miroslav Nikolić, Zoran mrežu napona 10 kV preko zajedničke Dankov, Dragiša Argakijev transformatorske stanice 10/0,4 kV koja se nalazi u mašinskoj zgradi. Priključenje elektrane na mrežu 10 kV je preko postojećeg nadzemnog voda 10 kV koji polazi iz Mala hidroelektrana „Prvonek“ izgrađena je TS 35/10 kV „Vranjska banja“. Ne predviđa se na brani "Prvonek", ključnom objektu budućeg ostrvski rad MHE “Prvonek”. regionalnog vodoprivrednog sistema na jugu Upravljanje radom MHE predstavlja deo Srbije, koja se nalazi na Banjskoj reci u okolini integralnog upravljanja akumulacijom, tako Vranja. da vlasnik (korisnik) brane odlučuje o režimu Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ ispuštanja vode iz akumulacije, uključujući i učestvovao je u svim fazama izgradnje ove ispuštanje vodepreko agregata MHE. male hidroelektrane i to: Osnovne karakteristike agregata: • izrada potrebne tehničke dokumentacije Agregat Veći Manji (Koncept tehničkog rešenja buduće MHE, Fransis sa horizontalnim Turbina Idejni i Glavni projekat), vratilom • pribavljanje svih potrebnih uslova, mišljenja Neto pad min. 70 76 81m 36 50 58 m i saglasnoti za potrebe pribavljanja nom.max: građevinske i upotrebne dozvole, Protok min. 0,5 1,2 m3/s 0,12 0,25 m3/s • izrada tenderske dokuemntacije za izbor max. izvođača, Generator Sinhroni 0,4 kV50 Hz • stručni nadzor i konsultantske usluge u Snaga 860 kVA 112 kVA toku izgradnje, • puštanje u probni rad, Probni rad MHEvršen je prema planu probnog • primopredajna ispitivanja, rada koji je izradio projektant, Institut "Jaroslav • pribavnjanje upotrebne dozvole. Černi". Tokom probnog rada izvršena su sledeća ispitivanja: prva kontrolu agregata i ispitivanje MHE „Prvonek“ za proizvodnju el. energije garantovanih parametara postrojenja. koristiti raspoložive viškove vode iz akumulacije „Prvonek“, a bez ugrožavanja osnovnih namena Planom probnog rada definisanisu: provera izgrađene brane. MHE ima dva agregata, podešavanja opreme, puštanje u pogon jedan manji koji za proizvodnju el. energije agregata i probni pogon od 72 časa.

116 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

Programom ispitivanja garantovanih sa međunarodnom IEC normom za Prijemna karakteristika agregata definisani su uslovi ispitivanja na elektrani u cilju određivanja ispitivanja, program pripremnih radova i merna hidrauličkih karakteristika turbina. Na osnovu mesta. merenja svih unapred utvrđenih hidrauličkih Realizaciju ispitivanja garantovanih veličina, na oba agregata, određeni su stepeni karakteristika agregata izvršio je Institut korisnosti turbine za svaki od njih. Rezultati "Jaroslav Černi" u maju 2012. Godine.Pri ispitivanja ukazali su da su odstupanja realizaciji je korišćen savremena merna garantovanih vrednosti od izmerenih u opreme i sistem za akviziciju podataka. uobičajenim dozvoljenim granicama od 2 % i Ispitivanja MHE “Prvonek” izvedena su u skladu da se turbine mogu prihvatiti.

Mašinska zgrada većeg agregata i zatvaračnica brane u kojoj je manji agregat

Veći agregat Manji agregat

117 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

TEHNIČKO OSMATRANJE OBJEKATA MANASTIRA

Naručilac: Zadužbina Svetog manastira i paraklis Sv. Dimitrija. Pri tome su Trpezarija Hilandara i vinski podrum ukupne približne visine bedemskog zida, dok su ostali objekti na tom delu Odgovorni obrađivač:Srđan Đurić, dipl.građ.inž. nadvisili bedemski zid za dve etaže. Konstrukcije međuspratnih tavanica, do visine bedemskog zida, oslanjale su se na kamene lukove jednim krajem oslonjene na bedemski zid, a fasadni zid Kada su svetogorski monasi Simeon i Sava nadograđenih spratova pratio je spoljnu ivicu ( i njegov sin Rastko) dobili bedemskog zida. Ovakve konstrukcije imale su 1198. godine manastir Hilandar od vizantijskog za posledicu unošenje horizontalnih uticaja na cara Aleksija III, on je bio polusrušen. Delovitog bedemski zid i sila sa ekscentričnim dejstvom u najstarijeg pred nemanjićkog Hilandara postoje odnosu na težište temeljne spojnice zida, što je i danas na jugozapadnoj strani manastira. To prouzrokovalo povećanje naprezanja na spoljnu su pirg Svetog Đorđa i spoljni odbrambeni zid spojnicu temelja bedemskog zida. prema jugu i prema zapadu uz koji su iznutra prizidani konaci i Trpezarija. S obzirom da su u toku radovi na sanaciji i restauraciji Manastira (posle velikog požara koji se dogodio u martu 2004.), a zbog stalne pojave pukotina i vlage na zidu sa apsidom između Trpezarije, odnosno vinskog podruma, i Igumenarije, pristupilo se utvrđivanju uzroka ovih pojava. Ovo je urađeno iz razloga što stalno pucanje i vlaženje zida pričinjava neprocenjivu štetu na freskama živopisanim unutar Trpezarije. Za potrebe praćenja pojava koji imaju potencijalni uticaj na ponašanje i stabilnost zapadnog zida Manastira, kao i praćenja deformacionih procesa koji su posledica njegovog ponašanja, Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ iz Manastir Hilandar na Svetoj Gori Beograda je u toku 2012. godine realizovao sistem tehničkog osmatranja, pomoću koga će se sistematski i u dužem vremenskom periodu Zapadni fasadni zid je izveden kao masivan registrovati intenzitet i trend osmatranih bedemski zid debljine 1,70-2,00 m i visine pojava. Tako dobijeni rezultati treba da posluže oko 10,0 m. Polovinom 17. veka uz njega je za precizniju analizu uzroka ovih pojava i kao dograđena Trpezarija sa vinskim podrumom, a pokazatelj ponašanja objekata u fazi sanacije zatim Igumenarija, paraklis Sv. Save Srpskog koja je u toku.

118 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

Prilikom izrade koncepta sistema tehničkog osmatranja pošlo se od preduslova da tehničko osmatranje mora da obuhvati sve veličine od značaja za ocenu stanja objekta, a da u isto vreme sistem tehničkog osmatranja mora da uvažava tehnološke uslove u okruženju (napajanje 220V preko agregata, nepostojanje stabilne telefonske/GSM komunikacije itd), tj. da instrumenti moraju da budu trajni, robustni i na mehaničkom principu i da ne zahtevaju posebne aktivnosti na održavanju. Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ je izvršio kompletnu realizaciju sistema tehničkog osmatranja (nabavku, izradu, isporuku i ugradnju opreme i instrumenata).Pored toga Institut, u periodu od pet godina, obavlja kontrolna merenja, u skladu predviđenim planom osmatranja. Sve ove aktivnosti Institut izvodi u vidu donacije, korišćenjem sopstvenih ljudskih i materijalnih resursa.

Normalni viskovi na zapadnom zidu Manastira

Cilj je da se, pomoću rezultata višegodišnjih tehničkih osmatranja, bolje proceni stepen ugroženosti objekata zapadnog dela kompleksa Manastira od aktuelnih uticaja kojima su izloženi i da se pomogne u definisanju vrste i obima sanacionih radova U okviru izvedenog sistema tehničkog osmatranja prate se sledeće pojave i uticaji: • merenje nivoa podzemnih voda u pijezometarskim bušotinama u porti manastira i spolja, pored zapadnog zida; • merenje relativnih horizontalnih pomeranja u tlu metodom inklinometra, unutar manastira i spolja, pored zapadnog zida; • merenje relativnih horizontalnih pomeranja zapadnog zida metodom normalnog viska; • merenje otvaranja pukotina na raznim objektima metodom troosnog dilatometra; • merenje promene odstojanja tačaka na zidovima vinskog podruma metodom konvergencije; • merenje apsolutnih horizontalnih pomeranja tačaka-repera na zapadnom zidu metodom mikrotriangulacije.

119 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

PROJEKTI INOVACIJE TEHNIČKOG OSMATRANJA ZA 3 BRANE: „BARJE“, „BRESNICA“ I „BRESTOVAC“

Naručilac: JVP „Srbijavode“ Odgovorni obrađivači: Srđan Đurić, dipl.građ. inž., Anica Jovičić, dipl.građ.inž., Maja Pavić, dipl.građ. Inž.

Pravilno i korektno održavanje visokih brana predstavlja imperativ za korisnike. U okviru održavanja brana od suštinskog značaja je uspostavljanje, održavanje i korišćenje odgovarajućeg sistema tehničkog osmatranja, kojim se obezbeđuje niz podataka relevantnih Brana Barje za praćenje stanja objekta. Na branama Barje, Bresnica i Brestovac Brana „Barje“ je nasuta brana od kamenog su, u vreme njihovog građenja, projektovani nabačaja sa glinenim jezgrom. Građevinska visina brane iznosi 75 m. Izgrađena je 1991. i izvedeni odgovarajući sistemi tehničkog godine na reci Veternici, u blizini Leskovca. osmatranja brane koji, zavisno od brane, Punjenje akumulacije je završeno 1993. obuhvataju geodetska merenja, merenja godine. meteoroloških parametara, nivoa podzemne vode, količine provirnih voda, pornih i Primarnu namenu akumulacije čija je totalnih pritisaka u telu brane i dr. Međutim, zapremina veća od 40 miliona m3, predstavlja od tog vremena prošao je već znatan broj vodosnabdevanje područja Leskovca i Vučja. godina (20-30). U međuvremenu je došlo do Brana „Bresnica“ je nasuta brana od kamenog otkazivanja i gubitka funkcionalnosti jednog nabačaja sa kosim, uzvodno nagnutim glinenim broja instrumenata i mernih mesta, a nije jezgrom. Građevinska visina brane iznosi 38 m. došlo do adekvatne obnove sistema tehničkog Izgrađena je 1981. godine na Bresničkoj reci, u osmatranja. Takođe, objekti od početka blizini Prokuplja. Primarna namena akumulacije nemaju odgovarajući sistem za akviziciju, je vodosnabdevanje područja Prokuplja. obradu i prikaz podataka merenja. „Brestovac“ locirana je 1 km uzvodno od sela U sadašnjem trenutku stekli su se uslovi da se Brestovac, na Pustoj reci, kod Bojnika. U izradi nova projektna dokumentacija, kojom se pitanju je nasuta brana homogenog preseka na savremen i adekvatan način definiše sistem sa visokom kamenom drenažnom prizmom tehničkog osmatranja neophodan za praćenje sa nizvodne strane. Građevinska visina brane stanja brane, a u skladu sa savremenom iznosi 28 m. Brana je izgrađena 1985. godine. svetskom praksom u ovoj oblasti. Zapremina akumulacije je oko 9 miliona m3.

120 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

konstrukcije,smanjenje učešća ljudskog rada u prikupljanju i obradi podataka osmatranja, kompletiranje nedostajuće opreme.

Brana Bresnica – uzvodno lice

Geodetski stub na brani „Bresnica“

Kruna brane „Brestovac“ sa instrumentom za merenje relativnih sleganja brane

Definisanju novog sistema osmatranja svake brane pristupilo se nakon upoznavanja sa postojećom dokumentacijom, obilaska brane, utvrđivanja stanja na licu mesta, te analize raspoloživih rezultata dosadašnjih osmatranja. U skladu sa utvrđenim stanjem, razmatrane Merenje pritisakana brani „Barje“ su mogućnosti unapređenja metoda merenja, zamene postojećih mernih uređaja, remonta Prilikom definisanja inoviranih sistema istih, ugradnje novih mernih uređaja, kao i tehničkog osmatranja poštovani su sledeći pitanja obezbeđivanja prikupljanja podataka, kriterijumi: sistem mora da obezbedi potpuno njihove obrade, čuvanja i distribucije. Prilikom i kvalitetno osmatranje, rešenje mora da odabira koncepcije inovacije, vodilo se računa bude ekonomično i optimalno, kvalitet o prednosti automatskog načina merenja i izvedenog sistema mora da bude isti ili bolji od bežičnog prenosa podataka merenja, čime se postojećeg, rešenje mora da bude tehnološki smanjuje mogućnost ljudske greške i obezbeđuje savremeno. Odabrani su instrumenti u skladu dostupnost merenja tokom cele kalendarske sa trenutnim tehnološkim nivoom proizvodnje godine, bez obzira na meteorološke uslove. mernih instrumenata u svetu. Gde je potrebno, Osnovni ciljevi inovacije sistema tehničkog izvršeno je ažuriranje i dopuna programa osmatranja bili su: povećanje kvaliteta i osmatranja. Takođe, definisani su zahtevi kvantiteta rezultata osmatranja na brani, u pogledu sistema za akviziciju podataka omogućavanje analize i ocene stanja brane u merenja, kao i sistema za arhiviranje, obradu i realnom vremenu, bolje razumevanje ponašanja prikaz rezultata merenja.

121 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

MHE „MALA VRLA 1“ i MHE „JEZERO“

Naručilac: JP „Elektroprivreda Srbije“, Beograd Instalisani protok MHE iznosio bi 0,65 m3/s, neto pad za ovaj protok bio bi jednak 53,7 m, Odgovorni projektanti: Nebojša Popović, Dragan Vukosavić, dr Zdravko Stojanović dok bi instalisana snaga bila jednaka 0,27 MW. Srednja godišnja proizvodnja električne Projektanti: Ivan Kovač, Miroslav Nikolić, energije u MHE procenjuje se na 0,83 GWh. Zoran Simić, dr Nikola Milivojević, Zoran Nakon izgradnje MHE bi bila priključena na Dankov postojeću TS „Promaja“. Za usvojeno tehničko rešenje MHE „Mala Vrla 1“ sprovedena je i kompleksna ekonomsko- finansijska analiza. Troškovi izgradnje MHE Izgradnja MHE „Mala Vrla 1“ usko je vezana procenjuju se na oko 1,2 miliona evra. sa radom postojeće HE „Vrla 1“. HE „Vrla 1“ Specifične investicije iznose 4.223 evra/kW, a je najuzvodnija HE u Vlasinskom sistemu investicioni količnik 1,46 evra/kWh. hidroelektrana. Hlađenje agregata u ovoj HE vrši se pomoću pumpnog sistema. Planovima Pri plasmanu električne energije ostvarila bi se razvoja ove HE predviđeno je, između ostalog, interna stopa efektivnosti u visini od 2,15% u da se postojeći sistem hlađenja agregata periodu eksploatacije od 30 godina. Sredstva zameni gravitacionim, sa protokom rashladne uložena u izgradnju MHE „Mala Vrla 1“ ne bi se vode od oko 150 l/s. Voda za hlađenje agregata vratila u periodu eksploatacije od 30 godina, a uzimala bi se iz reke Vrle i Gradske reke, reka pri diskontnoj stopi od 8%. koje imaju i izvestan hidroenergetski potencijal. MHE „Jezero“ koncipirana je tako da se iskoristi Pri razvoju tehničkog rešenja analizirane su hidroenergetski potencijala vode koja se u četiri varijante. Prve tri varijante kao mašinsku Vlasinsko jezero dovodi Božičkim tunelom. zgradu MHE koriste magacin za ulje HE Ovim tunelom se do jezera dovodi voda koja „Vrla 1 “, a za odvod vode iz turbina postojeći se pumpa iz akumulacije „Lisina“, kao i voda izliv iz magacina, prečnika 1000 mm. U četvrtoj sakupljena sa međusliva (sliva reke Božice), varijanti kao mašinska zgrada MHE koristio koja u tunel dospeva gravitacionim putem. bi se nov objekat. Na osnovu iscrpnih tehno- Prosečan godišnji proticaj ovim tunelom iznosi ekonomskih analiza za dalji razvoj usvojena je 2,8 m3/s, pri čemu se 2,16 m3/s pumpa iz treća razmatrana varijanta. akumulacije „Lisina“, a ostatak od 0,64 m3/s je Prema ovom rešenju najvažniji objekti MHE prosečan doticaj sa međusliva. „Mala Vrla 1“: su vodozahvat na reci Vrli, Maksimalni kapacitet ovog tunela iznosi dovodni cevovod od vodozahvata do vodne 9,0 m3/s, a on se dostiže kada se iz akumulacije komore, vodna komora, penstock i mašinska „Lisina“ pumpa 7,0 m3/s, a ostatak sa međusliva. zgrada u magacinu za ulje u okviru HE „Vrla 1“, u kojoj bi bio smešten jedan agregat sa Pri razvoju tehničkog rešenja analizirane su dvokomornom turbinom Banki tipa. dve varijante, jedna sa dovodnim kanalom i

122 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE druga sa dovodnim cevovodom. Na osnovu Instalisani protok MHE iznosio bi 9,0 m3/s, iscrpnih tehno-ekonomskih analiza za dalji neto pad za ovaj protok bio bi jednak 15,75 m, razvoj usvojena je prva razmatrana varijanta. dok bi instalisana snaga bila jednakaa 1,25 MW. Pri razvoju adevatnog tehničkog rešenja Srednja godišnja proizvodnja električne bilo je potrebno zadovoljiti relativno stroga energije u MHE procenjuje se na 3,8 GWh. ograničenja. Najvažnije ograničenje potiče Nakon izgradnje MHE bi bila priključena na od činjenice da su Vlasinsko jezero i njegova postojeću TS „Promaja“. okolina stavljeni pod zaštitu kao predeo Za usvojeno tehničko rešenje MHE „Jezero“ izuzetnih odlika i kategorisani kao prirodno sprovedena je i kompleksna ekonomsko- dobro prve kategorije (od izuzetnog značaja za finansijska analiza. Troškovi izgradnje MHE Republiku Srbiju). Važno je istaći da usvojeno procenjuju se na oko 2,3 miliona evra. tehničko rešenje poštuje sva ograničenja Specifične investicije iznose 1.874 evra/kW, a zadata mišljenjima i saglasnostima nadležnih investicioni količnik 0,62 evra/kWh. institucija. Pri plasmanu električne energije ostvarila bi se Prema ovom rešenju najvažniji objekti MHE povoljna interna stopa efektivnosti u visini od „Jezero“ su vodozahvat na Božičkom tunelu, 12,31% u periodu eksploatacije od 30 godina. dovodni kanal od vodozahvata na Božičkom Sredstva uložena u izgradnju MHE „Jezero“ tunelu do vodne komore, vodna komora, bi se vratila u 12. godini eksploatacije, a pri penstock i mašinska zgrada. U mašinskoj diskontnoj stopi od 8%. zgradi bili bi smešteni dva agregata sa turbinama Fransis tipa, prateća hidromašinska Tehnička rešenje obe MHE prihvaćena su od oprema i elektro oprema. strane Stručnog saveta Investitora.

123 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

HIDROELEKTRANA LAKAT u sastavu sistema HE na Ibru, Idejni projekat sa Studijom opravdanosti

Naručilac: PD Ibarske hidroelektrane, Kraljevo Odgovorni projektanti: dr Dejan Divac, dipl.inž. građ, Dejan Vučković, dipl.inž.građ, Dragan Vukosavić, dipl.inž.maš.

HE Lakat pripada kaskadnom sistemu 10 protočnih pribranskih hidroelektrana, koji se nalazi na Ibru – potez od Bogutovca do Biljanovca. Institut „Jaroslav Černi“ je izradio 10 idejnih projekata (za svih 10 HE). Usvojeni Prostorni plan područja posebne namene HE na Ibru, sa kojim je tehnička dokumentacija u potpunosti usaglašena predstavlja zakonski osnov za realizaciju ovog projekta. Ukupna snaga svih 10 HE u sistemo je preko 120 MW, a prosečna godišnja proizvodnja oko 455 GWh. U zoni pregradnog profila nema pruge ( HE Lakat je prva elektrana sistema, gledano sa u tunelu Lakat), a put je na levoj obali visoko nizvodne strane. Na definisanom pregradnom postavljen u odnosu na reku – nema bitnih profilu predviđena je izgradnja gravitacione ograničenja na samom pregradnom mestu. betonske brane čiji sastavni deo je i sama Najvažnije ograničenje je uzvodno u zoni hidroelektrana. Brana se sastoji od prelivnog i naselja i železničke stanice neprelivnog dela. Bogutovac. U okviru neprelivnog dela, na levoj obali, postavljena je mašinska zgrada u kojoj je HE Lakat predviđena montaža dva Kaplanova agregata. stacionaža 2+513,04 Adekvatnim rešenjem težilo se skladnom KNU 233 mnm ambijentalnim uklapanju ne narušavajući Qins (m3/s) 110 funkcionalnost, uz ostvarenje jedinstvenog

Egod (GWh) 54,399 identiteta ove HE u sistemu, čiji je deo. P (MW) 13,5 Inv. (mil. €) 38,429

124 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

125 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

HIDROELEKTRANA MAGLIČ u sastavu sistema HE na Ibru, Idejni projekat sa Studijom opravdanosti

Naručilac: PD Ibarske hidroelektrane, Kraljevo Odgovorni projektanti: dr Dejan Divac, dipl.inž. građ, Dejan Vučković, dipl.inž.građ, Dragan Vukosavić, dipl.inž.maš.

HE Maglič pripada kaskadnom sistemu 10 protočnih pribranskih hidroelektrana, koji se nalazi na Ibru – potez od Bogutovca do Biljanovca. Institut „Jaroslav Černi“ je izradio 10 idejnih projekata (za svih 10 HE). Usvojeni Prostorni plan područja posebne namene HE na Ibru, sa kojim je tehnička dokumentacija u potpunosti usaglašena predstavlja zakonski Karakteristika ovog objekta je izmeštanje osnov za realizaciju ovog projekta. državnog puta br. M22 na levoj obali, dok je Ukupna snaga svih 10 HE u sistemo je preko pruga na desnoj obali (neposredno nakon 120 MW, a prosečna godišnja proizvodnja oko ulaska u tunela Maglič). Najvažnije visinsko 455 GWh. ograničenje je kota pruge na izlasku iz tunela Maglič. HE Maglič je druga elektrana sistema, gledano sa nizvodne strane. Na definisanom Na levoj strani betonske brane ukomponovana pregradnom profilu predviđena je izgradnja je mašinska zgrada, ulazna građevina i dovodi gravitacione betonske brane čiji sastavni deo vode turbinama. U mašinskoj zgradi predviđena je i sama hidroelektrana. Brana se sastoji od su dva proizvodna agregata tipa Kaplan sa prelivnog i neprelivnog dela. vertikalnim vratilom. Adekvatnim rešenjem težilo se skladnom ambijentalnim uklapanju (ne narušavajući HE Maglič funkcionalnost, uz ostvarenje jedinstvenog stacionaža 11+500 identiteta ove HE u sistemu, čiji je deo, uz puno KNU 256 mnm poštovanje blizine srednjevekovne tvrđave 3 Maglič. Qins (m /s) 110

Egod (GWh) 52,191 P (MW) 13,4 Inv. (mil. €) 41,37

126 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

127 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

HIDROELEKTRANA DOBRE STRANE u sastavu sistema HE na Ibru, Idejni projekat sa Studijom opravdanosti

Naručilac: PD Ibarske hidroelektrane, Kraljevo Odgovorni projektanti: dr Dejan Divac, dipl.inž. građ, Dejan Vučković, dipl.inž.građ, Dragan Vukosavić, dipl.inž.maš.

HE Dobre Strane pripada kaskadnom sistemu 10 protočnih pribranskih hidroelektrana, koji se nalazi na Ibru – potez od Bogutovca do Biljanovca. Institut „Jaroslav Černi“ je izradio 10 idejnih projekata (za svih 10 HE). Usvojeni Prostorni plan područja posebne namene HE na Ibru, sa kojim je tehnička dokumentacija u potpunosti usaglašena predstavlja zakonski osnov za realizaciju ovog projekta. Ukupna snaga svih 10 HE u sistemo je preko 120 MW, a prosečna godišnja proizvodnja oko 455 GWh. Karakteristika ovog objekta je izmeštanje HE Dobre Strane je treća elektrana sistema, državnog puta br. M22 na levoj obali, a pruga gledano sa nizvodne strane. Na definisanom se štiti lokalno u zoni pregradnog profila kratkim pregradnom profilu predviđena je izgradnja zaštitnim zidom do ulaznog portala tunela gravitacione betonske brane čiji sastavni deo Dubočica. je i sama hidroelektrana. Brana se sastoji od U okviru neprelivnog dela, na levoj obali, prelivnog i neprelivnog dela. postavljena je mašinska zgrada u kojoj je predviđena montaža dva Kaplanova agregata. Adekvatnim rešenjem težilo se skladnom HE Dobre Strane ambijentalnim uklapanju ne narušavajući stacionaža 17+041,15 funkcionalnost, uz ostvarenje jedinstvenog KNU 272,7mnm identiteta ove HE u sistemu, čiji je deo. 3 Qins (m /s) 110

Egod (GWh) 55,895 P (MW) 14,49 Inv. (mil. €) 40,006

128 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

129 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

HIDROELEKTRANA BELA GLAVA u sastavu sistema HE na Ibru, Idejni projekat sa Studijom opravdanosti

Naručilac: PD Ibarske hidroelektrane, Kraljevo Odgovorni projektanti: dr Dejan Divac, dipl.inž. građ, Dejan Vučković, dipl.inž.građ, Dragan Vukosavić, dipl.inž.maš.

HE Bela Glava pripada kaskadnom sistemu 10 protočnih pribranskih hidroelektrana, koji se nalazi na Ibru – potez od Bogutovca do Biljanovca. Institut „Jaroslav Černi“ je izradio 10 idejnih projekata (za svih 10 HE). Usvojeni Prostorni plan područja posebne namene HE na Ibru, sa kojim je tehnička dokumentacija u potpunosti usaglašena predstavlja zakonski osnov za realizaciju ovog projekta. Ukupna snaga svih 10 HE u sistemo je preko Karakteristika ovog objekta je izmeštanje 120 MW, a prosečna godišnja proizvodnja oko državnog puta br. M22 na levoj obali, dok je 455 GWh. pruga na desnoj obali. HE Bela Glava je četvrta elektrana sistema, U okviru neprelivnog dela, na levoj obali, gledano sa nizvodne strane. Na definisanom postavljena je mašinska zgrada u kojoj je pregradnom profilu predviđena je izgradnja predviđena montaža dva Kaplanova agregata. gravitacione betonske brane čiji sastavni deo Adekvatnim rešenjem težilo se skladnom je i sama hidroelektrana. Brana se sastoji od ambijentalnim uklapanju ne narušavajući prelivnog i neprelivnog dela. funkcionalnost, uz ostvarenje jedinstvenog identiteta ove HE u sistemu, čiji je deo. HE Bela Glava stacionaža 21+584,69 KNU 289,3 mnm 3 Qins (m /s) 110

Egod (GWh) 55,476 P (MW) 14,56 Inv. (mil. €) 34,265

130 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

131 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

HIDROELEKTRANA GRADINA u sastavu sistema HE na Ibru, Idejni projekat sa Studijom opravdanosti

Naručilac: PD Ibarske hidroelektrane, Kraljevo Odgovorni projektanti: dr Dejan Divac, dipl.inž. građ, Dejan Vučković, dipl.inž.građ, Dragan Vukosavić, dipl.inž.maš.

HE Gradina pripada kaskadnom sistemu 10 protočnih pribranskih hidroelektrana, koji se nalazi na Ibru – potez od Bogutovca do Biljanovca. Institut „Jaroslav Černi“ je izradio 10 idejnih projekata (za svih 10 HE). Usvojeni Prostorni plan područja posebne namene HE na Ibru, sa kojim je tehnička dokumentacija u potpunosti usaglašena predstavlja zakonski osnov za realizaciju ovog projekta. Ukupna snaga svih 10 HE u sistemo je preko 120 MW, a prosečna godišnja proizvodnja oko Na definisanom pregradnom profilu predviđena 455 GWh. je izgradnja gravitacione betonske brane čiji sastavni deo je i sama hidroelektrana. Brana HE Gradina je peta stepenica u sistemu (sa se sastoji od prelivnog i neprelivnog dela. Na nizvodne strane). U zoni pregradnog profila levoj strani betonske brane ukomponovana je pruga je na desnoj obali u tunelu Polumir, a put mašinska zgrada, ulazna građevina i dovodi je na levoj obali visoko postavljen u odnosu na vode turbinama. U mašinskoj zgradi predviđena reku pri čemu se spušta u zoni akumulacije. su dva proizvodna agregata tipa Kaplan sa vertikalnim vratilom. HE Gradina Arhitektonsko urbanističko rešenje i stacionaža 25+105,39 posebno arhitektonsko oblikovanje pojedinih KNU 301,6mnm objekata i celina osim funkcionalno-tehničkih uslovljenosti, u značajnoj meri je centrirano na Q (m3/s) 110 ins pitanja ambijentalnih i likovnih svojstava kojima E (GWh) 41,841 god se postiže specifična fizionomija ovog mesta i P (MW) 11,17 pojedinih građevina. Inv. (mil. €) 30,924

132 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

133 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

HIDROELEKTRANA u sastavu sistema HE na Ibru, Idejni projekat sa Studijom opravdanosti

Naručilac: PD Ibarske hidroelektrane, Kraljevo Odgovorni projektanti: dr Dejan Divac, dipl.inž. građ, Dejan Vučković, dipl.inž.građ, Dragan Vukosavić, dipl.inž.maš.

HE Cerje pripada kaskadnom sistemu 10 protočnih pribranskih hidroelektrana, koji se nalazi na Ibru – potez od Bogutovca do Biljanovca. Institut „Jaroslav Černi“ je izradio 10 idejnih projekata (za svih 10 HE). Usvojeni Prostorni plan područja posebne namene HE na Ibru, sa kojim je tehnička dokumentacija u potpunosti usaglašena predstavlja zakonski osnov za realizaciju ovog projekta. Ukupna snaga svih 10 HE u sistemo je preko 120 MW, a prosečna godišnja proizvodnja oko Karakteristika ovog objekta je izmeštanje 455 GWh. državnog puta br. M22 na levoj obali, dok je HE Cerje je šesta elektrana sistema, gledano sa pruga na desnoj obali. Na levoj strani betonske nizvodne strane. Na definisanom pregradnom brane ukomponovane su mašinska zgrada, profilu predviđena je izgradnja gravitacione ulazna građevina i dovodi vode turbinama. U betonske brane čiji sastavni deo je i sama mašinskoj zgradi predviđena su dva proizvodna hidroelektrana. Brana se sastoji od prelivnog i agregata tipa Kaplan sa vertikalnim vratilom. neprelivnog dela. Adekvatnim rešenjem težilo se skladnom ambijentalnim uklapanju ne narušavajući funkcionalnost, uz ostvarenje jedinstvenog HE Cerje identiteta ove HE u sistemu, čiji je deo. stacionaža 29+521,92 KNU 316,9 mnm 3 Qins (m /s) 110

Egod (GWh) 50,134 P (MW) 13,19 Inv. (mil. €) 36,197

134 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

135 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

HIDROELEKTRANA GLAVICA u sastavu sistema HE na Ibru, Idejni projekat sa Studijom opravdanosti

Naručilac: PD Ibarske hidroelektrane, Kraljevo Odgovorni projektanti: dr Dejan Divac, dipl.inž. građ, Dejan Vučković, dipl.inž.građ, Dragan Vukosavić, dipl.inž.maš.

HE Glavica pripada kaskadnom sistemu 10 protočnih pribranskih hidroelektrana, koji se nalazi na Ibru – potez od Bogutovca do Biljanovca. Institut „Jaroslav Černi“ je izradio 10 idejnih projekata (za svih 10 HE). Usvojeni Prostorni plan područja posebne namene HE na Ibru, sa kojim je tehnička dokumentacija u potpunosti usaglašena predstavlja zakonski osnov za realizaciju ovog projekta. Ukupna snaga svih 10 HE u sistemo je preko 120 MW, a prosečna godišnja proizvodnja oko Na levoj strani betonske brane ukomponovana 455 GWh. je mašinska zgrada, ulazna građevina i dovodi vode turbinama. U mašinskoj zgradi predviđena Predmetna HE Glavica, u okviru sistema su dva proizvodna agregata tipa Kaplan sa hidroelektrana na Ibru, je sedma elektrana vertikalnim vratilom. gledano sa nizvodne strane. Na definisanom pregradnom profilu predviđena je izgradnja Arhitektonsko urbanističko rešenje i gravitacione betonske brane (sa nasutim delom) posebno arhitektonsko oblikovanje pojedinih čiji sastavni deo je i sama hidroelektrana. Brana objekata i celina osim funkcionalno-tehničkih se sastoji od prelivnog i neprelivnog dela. uslovljenosti, u značajnoj meri je centrirano na pitanja ambijentalnih i likovnih svojstava kojima se postiže specifična fizionomija svakog mesta HE Glavica i pojedinih građevina. stacionaža 33+135,08 KNU 329,4 mnm 3 Qins (m /s) 110

Egod (GWh) 37,189 P (MW) 9,68 Inv. (mil. €) 30,088

136 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

137 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

HIDROELEKTRANA UŠĆE u sastavu sistema HE na Ibru, Idejni projekat sa Studijom opravdanosti

Naručilac: PD Ibarske hidroelektrane, Kraljevo Odgovorni projektanti: dr Dejan Divac, dipl.inž. građ, Dejan Vučković, dipl.inž.građ, Dragan Vukosavić, dipl.inž.maš.

HE Ušće pripada kaskadnom sistemu 10 protočnih pribranskih hidroelektrana, koji se nalazi na Ibru – potez od Bogutovca do Biljanovca. Institut „Jaroslav Černi“ je izradio 10 idejnih projekata (za svih 10 HE). Usvojeni Prostorni plan područja posebne namene HE na Ibru, sa kojim je tehnička dokumentacija u potpunosti usaglašena predstavlja zakonski osnov za realizaciju ovog projekta. Ukupna snaga svih 10 HE u sistemo je preko 120 MW, a prosečna godišnja proizvodnja oko 455 GWh. HE Ušće, u okviru sistema hidroelektrana na Ibru, je osma elektrana gledano sa nizvodne strane. Na definisanom pregradnom profilu predviđena je izgradnja gravitacione betonske brane (sa nasutim delom na levoj obali) čiji sastavni deo je i sama hidroelektrana. Brana se sastoji od prelivnog i neprelivnog dela.

Karakteristika ovog objekta je da se državni put HE Ušće br. M22 nalazi na desnoj obali, kao i pruga (pri stacionaža 38+153,93 čemu je pruga bliže reci). KNU 346 mnm Na levoj strani betonske brane ukomponovana Q (m3/s) 100 ins je mašinska zgrada, ulazna građevina i dovodi E (GWh) 35,235 god vode turbinama. U mašinskoj zgradi predviđena P (MW) 9,81 su dva proizvodna agregata tipa Kaplan sa Inv. (mil. €) 29,885 vertikalnim vratilom.

138 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

Arhitektonsko urbanističko rešenje i posebno arhitektonsko oblikovanje pojedinih objekata i celina osim funkcionalno-tehničkih uslovljenosti, u značajnoj meri je centrirano na pitanja ambijentalnih i likovnih svojstava kojima se postiže specifična fizionomija svakog mesta i pojedinih građevina.

139 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

HIDROELEKTRANA GOKČANICA u sastavu sistema HE na Ibru, Idejni projekat sa Studijom opravdanosti

Naručilac: PD Ibarske hidroelektrane, Kraljevo Odgovorni projektanti: dr Dejan Divac, dipl.inž. građ, Dejan Vučković, dipl.inž.građ, Dragan Vukosavić, dipl.inž.maš.

HE Gokčanica pripada kaskadnom sistemu 10 protočnih pribranskih hidroelektrana, koji se nalazi na Ibru – potez od Bogutovca do Biljanovca. Institut „Jaroslav Černi“ je izradio 10 idejnih projekata (za svih 10 HE). Usvojeni Prostorni plan područja posebne namene HE na Ibru, sa kojim je tehnička dokumentacija u potpunosti usaglašena predstavlja zakonski osnov za realizaciju ovog projekta. Ukupna snaga svih 10 HE u sistemo je preko 120 MW, a prosečna godišnja proizvodnja oko 455 GWh. HE Gokčanica, u okviru sistema hidroelektrana na Ibru, je deveta elektrana gledano sa nizvodne strane. Na definisanom pregradnom U skladu sa usvojenim projektnim kriterijumima, profilu predviđena je izgradnja gravitacione hidrološkim, geološkim i morfološkim uslovima betonske brane čiji sastavni deo je i sama na izabranom profilu tehničko rešenje brane hidroelektrana. Brana se sastoji od prelivnog i i elektrane je betonska gravitaciona brana sa neprelivnog dela. prelivnim poljima u sredini profila i pribranskom elektranom koja locirana u desnom boku profila.U mašinskoj zgradi predviđena su dva proizvodna agregata tipa Kaplan sa vertikalnim vratilom. HE Gokčanica stacionaža 42+020 Arhitektonsko urbanističko rešenje i KNU 359,2 mnm posebno arhitektonsko oblikovanje pojedinih Q (m3/s) 100 objekata i celina osim funkcionalno-tehničkih ins uslovljenosti, u značajnoj meri je centrirano na E (GWh) 38,245 god pitanja ambijentalnih i likovnih svojstava kojima P (MW) 10,95 se postiže specifična fizionomija svakog mesta Inv. (mil. €) 33,453 i pojedinih građevina.

140 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

141 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

HIDROELEKTRANA BOJANIĆI u sastavu sistema HE na Ibru, Idejni projekat sa Studijom opravdanosti

Naručilac: PD Ibarske hidroelektrane, Kraljevo Odgovorni projektanti: dr Dejan Divac, dipl.inž. građ, Dejan Vučković, dipl.inž.građ, Dragan Vukosavić, dipl.inž.maš.

HE Bojanići pripada kaskadnom sistemu 10 protočnih pribranskih hidroelektrana, koji se nalazi na Ibru – potez od Bogutovca do Biljanovca. Institut „Jaroslav Černi“ je izradio 10 idejnih projekata (za svih 10 HE). Usvojeni Prostorni plan područja posebne namene HE na Ibru, sa kojim je tehnička dokumentacija u potpunosti usaglašena predstavlja zakonski osnov za realizaciju ovog projekta. Ukupna snaga svih 10 HE u sistemo je preko 120 MW, a prosečna godišnja proizvodnja oko 455 GWh. HE Bojanići, u okviru sistema hidroelektrana na Ibru, je deseta – najuzvodnija elektrana gledano sa nizvodne strane. Na definisanom pregradnom profilu predviđena je izgradnja gravitacione betonske brane (sa nasutim delom) čiji sastavni deo je i sama hidroelektrana. Brana se sastoji od prelivnog i neprelivnog dela.

Izabrani profil je veoma širok, blago nesimetričan, sa strmim obalama. Rečno korito HE Bojanići nalazi se u desnom boku profila, a lebi bok čini stacionaža 48+704,71 široka terasa, blago nagnuta prema rečnom KNU 372,5 mnm koritu.U mašinskoj zgradi predviđena su dva 3 Qins (m /s) 100 proizvodna agregata tipa Kaplan sa vertikalnim

Egod (GWh) 36,008 vratilom. P (MW) 10,23 Arhitektonsko urbanističko rešenje i posebno Inv. (mil. €) 32,044 arhitektonsko oblikovanje pojedinih objekata

142 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE i celina osim funkcionalno-tehničkih uslovljenosti, u značajnoj meri je centrirano na pitanja ambijentalnih i likovnih svojstava kojima se postiže specifična fizionomija svakog mesta i pojedinih građevina.

143 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

Nadzor nad geološkim istražnim radovima (geološka istraživanja i sintezni izveštaji) za HE Dabar

Naručilac: „Hidroelektrana Dabar“, d.o.o, terenskih istraživanja je bio ograničen Trebinje, nailaskom jesenjeg poplavnog talasa. Prilikom usmeravanja toka istraživanja Projektantski Odgovorni projektanti: Predrag Babić, dipl. inž. nadzor se rukovodio osnovnim načelima geol., Dušan Mikavica, dipl. inž. geol. geoloških istraživanja, te je sukcesivno na Projektanti: Dankov Zoran, dipl. inž. geol., osnovu analize realizovanih istraživanja Milica Đurović, dipl. inž. geol. određivao vrstu, obim i dispoziciju narednih istraživanja. Na području brane „Pošćenje“, akumulacije „Nevesinje“ i kamenoloma „Mišin Kuk“ Višenamenski sistem Gornjih Horizonata je realizovana su sledeća istraživanja: izučavan i analiziran tokom proteklih nekoliko • Daljinska detekcija; decenija. HE „Dabar“ je najisplativiji objekat višenamenskog sistema Gornjih horizonata, • Geološko i hidrogeološko kartiranje terena; pa se sa razvojem tehničke dokumentacije • Geofizička istraživanja (Mikrogravimetrijska za ovu HE i najdalje otišlo. HE „Dabar“ je snimanja, Geoelektrično skeniranje, akumulaciono-derivaciona hidroelektrana, koja Refrakciona seizmička tomografija, Metoda koristi vodu iz akumulacije na Nevesinjskom "misse a la masse") polju, formiranu izgradnjom brane „Pošćenje“. • Revitalizacija postojeće pijezometarske Voda se od akumulacije do mašinske zgrade u mreže; Dabarskom polju dovodi derivacionim tunelom • Istražno bušenje i ispitivanje u bušotinama i cevovodom pod pritiskom. Objekti HE „Dabar“ (Geološko kartiranje jezgra bušotina, se nalaze na na teritorijama opština Nevesinje, Karotažna ispitivanja u bušotinama, VDP, Berkovići i Bileća. Dilatometarska ispitivanja); Istraživanja za Glavni projekat realizovana • Izrada istražnih raskopa; su tokom 2012. godine. U cilju usmeravanja • Osmatranje i analiza režima nivoa toka istraživanja i izrade Sinteznih Izveštaja, podzemnih voda; konzorcijum Institut Jaroslav Černi i „Stucky“, • Izrada istražne galerije i radovi u njoj vršio je Projektantski nadzor nad realizacijom (Inženjerskogeološko kartiranje zidova svih istražnih radova. Raspodela posla između galerije, Geofizička ispitivanja, Ispitivanja članica konzorcijuma je bila takva da je Institut raspinjačom, Opit smicanja beton-stena); Jaroslav Černi realizovao poslove koji su • Laboratorijska ispitivanja uzoraka čvrste vezani za lokacije brane Pošćenje, akumulacije stene (Jednoasijalna čvrstoća na pritisak, i kamenoloma, dok je „Stucky“ realizovao Zatezna čvrstoća na pritisak, Granična poslove vezane za lokaciju mašinske zgrade i smičuća čvrstoća, Brizina elastičnih talasa, cevovoda pod pritiskom, kao i dovodnog tunela. Otpornost na smicanje duž diskontinuiteta, Istraživanja na terenu su obavljena u periodu Mineraloško-petrološka odredba uzorka); jun – decembar 2012 godine. Rok realizacije • Hidrohemijska ispitivanja podzemnih voda.

144 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

Pored usmeravanja toka istraživanja na Na osnovu elaboracije izvedenih istraživanja, terenu, Projektantski nadzor je direktno pratio kako ranije izvedenih tako i izvedenih za Glavni i usmeravao izradu Dokumentacionih izveštaja projekat, na prostoru akumulacije izdvojene su 4 koje je izrađivao Izvođač radova i sukcesivno značajne zone sa prisustvom ponorskih struktura doprinosio njihovom završnom oblikovanju. kroz koje je moguć gubitak voda iz akumulacije Takođe, stručnjaci Instituta „Jaroslav Černi“ u kojima je, tehničkim rešenjem potrebno izveli su deo terenskih istraživanja, koja se predvideti realizaciju meliorativnih radova. odnose na specifična geotehnička ispitivanja. Izdvojene su četiri značajnije zone potencijalnih Na osnovu izvršene detaljne analize rezultata gubitaka voda iz buduće akumulacije: geoloških istraživanja izvedenih u ranijim 1. Zona ponora Grebak; fazama, rezultata istraživanja za potrebe glavnog projekta, kao i sve dostupne geološke 2. Zona Budisavlja; literature i dokumentacije izrađeni su sintezni 3. Zona Drežanjke; izveštaji, kao podloge za izradu Glavnog 4. Zona Ljeskovika. projekta brane i akumulacije. Brojna i po vrsti, različita, istraživanja i U okviru sinteznih izveštaja definisane su ispitivanja na pregradnom mestu su omogućila geološke i hidrogeološke karakteristike formiranje pouzdanog geotehničkog modela pregradnog mesta „Pošćenje“ i akumulacije, pregradnog profila.

Uprošćeni hidrogeološki profil zone Grebak

Geotehnički presek terena po osi brane „Pošćenje“

145 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

BRANE I HIDROELEKTRANE

IZMEŠTANJAREKE KOLUBARE II FAZA, REKE PEŠTAN, OBJEKATA ZA SNABDEVANJE POGONA ,,PRERADA”, IZMEŠTANJA MOSTOVA I LOKALNOG PUTA - Glavni projekat

Naručilac: Pd Rudarski basen "Kolubara" - širine 500 m (po 250 m sa obe strane osovine Lazarevac korita reke Kolubare). Projektom je predviđeno Odgovorni projektant: Nebojša Popović dipl. vodozaptivno oblaganja dna i delova kosina inž.građ korita reke Kolubare, EPDM geomembranom. Ukupna dužina izmeštenog korita reke Peštan Projektanti: Predrag Babić dipl.geol.inž, iznosi ~ 1800 m. Korito je trapeznog poprečnog Dragan Vukosavić dipl.inž.maš.,Ivan Kovač preseka. Na levoj i desnoj obali korita reka dipl.inž.građ, Vladislav Arsić dip.inž.el. Anica Kolubare i Peštana predviđeni su odbrambeni Jovičić dipl.inž.građ, Biljana Trebješanin dipl. nasipi, koji mogu da prihvate hiljadugodišnju inž.arh.,Milan Jovičić dipl.inž.građ., Zoran veliku vodu. Simić dipl.inž.građ., Miomir Arsić dipl.inž.građ Radovi na formiranju trupa koridora na trasi korita reke Kolubare na odlagalištu su završeni decembra 2012.godine. Da bi se izvršilo otvaranje površinskog kopa Tokom 2013.godine završeni su skoro svi radovi ,,Polje G” u Kolubarskom ugljonosnom na iskopu koritu reke Kolubare, rudarskom basenu, neophodno je izmestiti deo korita reke mehanizacijom Kolubare koje leži u projektovanim granicama ovog kopa.Izmeštanje korita reke Kolubare Zbog kratkog vremena konsolidacije trupa uslovljava izmeštanje dela korita reke Peštan, koridora na trase i korita reke Kolubare objekata za snabdevanje vodom pogona na odlagalištu i složenih geotehničkih, ogranka ,,Prerada” u Vreocima, lokalnog puta, hidrogeoloških uslova na trasi Kolubare i i izgradnju novih mostova preko novih korita Peštana, projektom je predviđen monitoring reka Kolubare i Peštana.Ukupna dužina trase ovih objekata kao i prostora na kome leže ovi izmeštenog korita reke Kolubare u ovoj fazi objekte. iznosi 2600 m. Najveći deo trase izmeštenog Ukupni troškovi izgradnjenavedenih objekata korita ( 1950 m) leži na delu unutrašnjeg iznose 16.0 miliona €. odlagališta P.K. ,,Tamnava Istočno Polje”. Za izmeštanje korita reke Kolubare na ovom Glavni projekti za ove objekte su završeni i delu trase predviđeno je formirane koridora revidovani 2013.godine.

146 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

BRANE I HIDROELEKTRANE

Formiranje trupa koridora Iskop korita reke Kolubare

Situacioni plan razmatranog područja

147 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

148 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE

STUDIJA O IZVODLJIVOSTI RAZVOJA NAVODNJAVANJA U REPUBLICI SRBIJI, PREMA VODIČU KUVAJTSKOG FONDA ZA ARAPSKI EKONOMSKI RAZVOJ

Naručilac: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva njihove međusobne saradnje i vertikalne i vodoprivrede, Republička direkcija za vode i horizontalne povezanosti. Ulogu vodeće organizacije imaće Republička direkcija za Godina završetka projekta: 2013. g. vode, koja će, kao organ uprave Ministarstva Rukovodilac projekta: mr Mile Božić, dipl. inž. poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, imati građ. dvojnu odgovornost prema Kuvajtskom fondu Obrađivači: Goran Nikolić, dipl. inž. građ., mr – i tehničku i povereničku. Željka Rudić, dipl. inž. polj., Dejan Milošev, dipl. inž. građ., prof dr Natalija Bogdanov, dipl. ecc., prof dr Svetlana Potkonjak, dipl. ecc., Mile Ilić, dipl. inž., Milorad Stojadinović, dipl. inž. građ., Slađana Milojković, dipl. ecc.

Studija je urađena prema Vodiču Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj, kao i na osnovu sledećih instrukcija Republičke direkcije za vode: • fokusirati se na 3 lokaliteta, u okviru opština Sent/Ada, Inđija i Smederevo; • iznos traženih sredstava za infrastrukturne radove do 25 miliona EUR, bez PDV; • kamata se ne uzima u obzir i ona je predmet pregovaračkog postupka dve države; Kandidovani podsistemi/sistemi za navodnjavanje • period povraćaja kredita je 15 godina, sa prema vodiču Kuvajtskog fonda grace periodom od 5 godina. Ostvareni ciljevi Studije: Studija je rezultat detaljne analize svih relevantnih parametara i dostupnih • predlog programa rekonstrukcije i izgradnje saznanja o savremenim trendovima na sistema za navodnjavanje u različitim polju navodnjavanja. Predloženi koncept regionima Republike Srbije, obezbeđuje održivost razvoja navodnjavanja • skica novih poljoprivrednih i tržišnih na 3 potencijalna lokaliteta, na površini od mogućnosti kao posledice navodnjavanja, 7.400 ha u periodu od 2013.- 2016. g. • ekonomska opravdanost investicije Uspešna implementacija Studije zavisi od u sisteme za navodnjavanje i srodne angažovanja svih zainteresovanih subjekata, aktivnosti,

150 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE

• osnov za oporavak ekonomski zapuštenih • efikasno korišćenja zemljišta zahvaljujući područja i zemlje u celini, dvostrukoj žetvi, • potreba za novim radnim mestima (5.800) • stvaranje uslova za izvoz poljoprivrednih u poljoprivrednom sektoru i srodnim proizvoda konkurentnih na stranim privrednim granama (agro-industrijski tržištima i povećanje prihoda subjekata u kompleks, prehrambena industrija, proizvodnji, od individualnih proizvođača do vodoprivreda, transport), države, • proizvodnja 50-100% više prinosa, boljeg • edukacija subjekata u poljoprivrednoj kvaliteta i uniformnosti na navodnjavanim proizvodnji i srdonim delatnostima, kao i površinama, korisnika sistema za navodnjavanje, bilo • intenziviranje stočarstva, da je u pitanju upravljanje (menadžment) • minimiziranje nestalnosti poljoprivredne ili obuka radnika u primeni, održavanju proizvodnje, a posledično stabilno i korišćenju moderne i sofisticirane snabdevanje hranom, stabilne cene tehnologije u navodnjavanju, poljoprivredi ili proizvoda, srodonim privrednim granama.

Investicije u Investicije u Ukupne Kandidovani sistemi za navodnjavanje infrastrukturu opremu (EUR) investicije (EUR) (EUR) Opština Inđija, podsistem Stari 1. 8.282.044 2.917.200 11.199.244 Slankamen (1.700 ha) Opština Smederevo, podsistemi za 2. navodnjavanje voćnjaka i vinograda 5.237.570 1.479.400 6.716.970 (900 ha) Opštine Senta i Ada, sistem „Jug“, u 3. 11.855.038 7.948.800 19.803.838 široj zoni CS „Kaloča“(4.800 ha) UKUPNO 25.374.652 12.345.400 37.720.052

Radna grupa za upravljanje i održavanje Projekta-Studije

151 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE

RAZVOJ NAVODNJAVANJA U POLJOPRIVREDI SRBIJE I FAZA - 24.000 ha U PERIODU 2013.-2014. STUDIJA O IZVODLJIVOSTI ZA KONKURISANJE ZA SREDSTVA FONDA ABU DABI

Naručilac: Ministarstvo poljoprivrede, Podsistemi/područje F (ha) šumarstva i vodoprivrede 1. Mačva 7.950 Godina završetka projekta: 2013. g. 2. Pančevački rit 3.000 3. podsistem “Tisa-Palić” 1.800 Rukovodilac projekta: mr Mile Božić, dipl. inž. građ. 4. podsistem “Kula-Mali Iđoš” 760 Obrađivači: Goran Nikolić, dipl. inž. građ., mr 5. podsistem “Kikinda” 2.330 Željka Rudić, dipl. inž. polj., Dejan Milošev, dipl. 6. podsistem “Nova Crnja-Žitište” 800 inž. građ., Milorad Stojadinović, dipl. inž. građ. 7. DS “Jankov most” 650 8. DS “Itebej I” 665 9. DS “Međa” 762 10. DS “Pesir” 300 11. DS “Čuruško-žabaljski rit” 1.100 Studija razvoja navodnjavanja u 12. DS “Jegrička” 3.700 poljoprivredi Srbije – I faza, je pokazala da 13. DS “Rečej” 247 se složeni problem uvođenja navodnjavanja, UKUPNO 24.064 može se uspešno i efikasno rešiti jedino na * DS – dvonamenski sistem sistematičan i sveobuhvatan način, realizacijom Hs DTD – hidrosistem Dunav-Tisa-Dunav sledećih ciljeva: • definisan program rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih sistema za navodnjavanje na površini od 24.000 ha, u različitim regionima Republike Srbije; • dat koncept novih poljoprivrednih i tržišnih mogućnosti kao posledice navodnjavanja; • prikazana ekonomska opravdanost investicije u sisteme za navodnjavanje i srodne aktivnosti. Studija se bavi poljoprivrednim površinama za koje važi sledeće: • izgrađeni hidromelioracioni sistemi koji zahtevaju rehabilitaciju, • postoji projektna dokumentacija do nivoa glavnog projekta i rešeni imovinsko pravni odnosi, • postoji mogućnost za dvonamensko korišćenje sistema, a vodno-soni režim se Prostorni raspored i tabelarni pregled sistema za održava u prihvatljivim granicama. navodnjavanje obuhvaćenih I fazom navodnjavanja

152 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE

Ključne tačke usvojenog koncepta za realizaciju Kalkulacije profitabilnosti i tri ekonomska predviđenih ciljeva su: pokazatelja (TNV, ISPK, PPK), pokazuju da je 1. Politika vertikalnog povezivanja - ne projekat profitabilan u projektovanom periodu, ograničiti se samo na pitanje opreme za kao i da će investicija biti vraćena u razumnom navodnjavanje, već na šira komplementarna vremenskom periodu. pitanja: razvoj vodnih resursa, nega useva, post-žetvene aktivnosti. 2. Efikasno korišćenje vode - predložena Cost-Benefit analiza za voćnjake i povrtnjake – su tehnička rešenja za razvoj svakog kamatna stopa: 7%; Povratni period (godina): izvorišta i distribuciju vode, uz poštovanje Bruto profit (€/ha) preciznih zahteva za količinom i vremenom Investicija (€/ha) 750 1.000 1.500 2.000 za kompenzaciju nedostatka vlage. 3.000 4,9 3,5 2,2 1,6 3. Nove mogućnosti se otvaraju uz 3.500 5,8 4,2 2,6 1,9 konzistentnu dostupnost vode, i posledično 4.000 6,9 4,9 3,1 2,2 promenu strukture setve i intenziviranje 4.500 8,1 5,6 3,5 2,5 visoko akumulativnih biljnih vrsta. 4. Tržište - kontinualno snabdevanje proizvodima višeg kvaliteta. Trenutna neto vrednost (TNV) - 15 godina 5. Prednosti veličine - pravilna primena skupe Investicija Bruto profit (€/ha) moderne tehnologije zahteva profesionalne (€/ha) 750 1.000 1.500 2.000 radnike, što je prednost velikih preduzeća ili 3.000 3.831 6.108 10.662 15.216 spajanja malih farmi u jednu asocijaciju. 3.500 3.331 5.608 10.162 14.716 može se 6. Maksimalno dodata vrednost 4.000 2.831 5.108 9.662 14.216 postići samo ukoliko će takva investicija 4.500 2.331 4.608 9.162 13.716 služiti kao poluga za razvoj i drugih sektora ekonomije.

Interna stopa povraćaja kapitala (ISPK) - 15 godina

153 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE

UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA VODNI BILANS I POTREBE RAZVOJA NAVODNJAVANJA NA PODRUČJU SREMA

Naručilac: JVP „Vode Vojvodine“ Posledice suše u Sremu su pokazane kroz Godina završetka projekta: 2013. korelaciju indeksa suše, standardizovanog padavinskog indeksa (SPI) i prosečnih prinosa Rukovodilac projekta: mr Mile Božić, dipl. inž. u periodu 1997.-2010. SPI pokazatelj (McKee, građ. Doesken, Kleist) predstavlja odnos između Obrađivači: Goran Nikolić, dipl. inž. građ., mr odstupanja padavina od višegodišnjeg proseka Željka Rudić, dipl. inž. polj., Dejan Milošev, za odabrani vremenski period i odgovarajuće dipl. inž. građ., Milorad Stojadinović, dipl. inž. standardne devijacije. građ. Vrednosti koeficijenta korelacije ukazuju da Cilj projekta: Naučno-istraživačka studija visina prinosa značajno zavisi od padavina. je imala zadatak da u I fazi obezbedi Vrednosti Pirsonovog koeficijenta korelacije neophodne informacije o postojećem stanju (r) potvrđuju linearnu zavisnost između SPI prirodnih i društveno-ekonomskih činilaca izračunatog za vegetacioni period i prinosa na istraživanom području, i da kroz kritičku šećerne repe (0,65) i pasulja (0,63). analizu do sada izrađene planske i tehničke dokumentacije iz domena vodoprivrede, Analizom klimatskih promena, pre svega suše, obezbedi osnovu za izradu strategije razvoja kao i potreba i efekata navodnjavanja na navodnjavanja područja Srema u sledećoj području Srema, na povećanje i stabilizaciju fazi, kao i realizaciju konkretnih projekata. prinosa i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, mogu se izvesti sledeći zaključci. • Potrebe za navodnjavanjem na teritoriji Srema su vrlo izražene, jer je suša česta, Ključni rezultati sprovedenih analiza na značajno umanjuje prinose i nanosi ogromne području Srema (385.500 ha) su ukazale na štete biljnoj proizvodnji i poljoprivredi. sledeće: • Navodnjavanje povećava i stabilizuje • klimatski režim Srema je prostorno prinose bez obzira na vreme pojave, dužinu neujednačen i vremenski veoma varijabilan, trajanja i intenzitet suše. U ogledima sa • zemljišni fond je po veličini i kvalitetu navodnjavanjem, kod ratarskih biljaka koje osnovica poljoprivrednog razvoja Srema, su zastupljene na najvećim površinama, s obzirom da poljoprivredna površina čini navodnjavanjem se povećavaju prinosi od 74% ukupne površine. 50 do 100%, a u pojedinim godinama kod • prinosi poljoprivrednih kultura u Sremu u nekih biljnih vrsta i za 2 do 4 puta. pojedinim variraju po 20, 30 i više procenata, • Ulaganje u navodnjavanje utiče na veće • meteorološka suša je ekstremni primer efekte, kroz povećanje prinosa, veću klimatskih promena od suštinskog uticaja proizvodnju, efikasnost, rentabilnost i na vodni bilans područja, kao i na privredne profitabilnost proizvodnje, uz obaveznu grane koje od vode zavise, pre svega na promenu strukture setve u korist profitabilnijih poljoprivredu. biljnih vrsta.

154 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE

SPI 12 za MS Sremska Mitrovica – vlažan (>1) i sušni period (<-1)

Prostorni raspored vrednosti SPI u izrazito sušnim 2000. i 2003. godini (vegetaciona sezona)

Linerana korelacija prinosa i indeksa suše izabranih useva u Sremu

155 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE

GLAVNI PROJEKAT ZA IZGRADNJU DRUGE FAZE SISTEMA ZA NAVODNJAVANJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U OPŠTINI GROCKA

Naručilac: Gradska uprava grada Beograda, • Distributivni pravac br. 1 Grocka, prostire Agencija za investicije se na terenu između potoka Begalјica i Dubočaj, i obuhvata delove katastarskih Rukovodilac projekta: mr Mile Božić, dipl. inž. opština Grocka, Begalјica i Pudarci. građ. • Distributivni pravac br. 2 Brestovik, Glavni odgovorni projektant: Milorad prostire se visokim terenom od rezervoara Stojadinović, dipl. inž. građ. u Pudarcima, između potoka Dubočaj i Obrađivači: Dejan Milošev, dipl. inž. građ., Mikulјskog potoka. Pripadaju mu delovi Žarko Lazarević, dipl. inž. geol., Dragiša katastarskih opština Pudarci, Brestovik i Argakijev, dipl. inž. geod., mr Željka Rudić, Grocka. dipl. inž. polj. • Distributivni pravac br. 3 Begalјica, zauzima zapadni deo područja, na grebenu između Begalјice i Pudaraca. • Distributivni pravac br. 4 Umčari, zauzima Cilj izrade predmetnog projekta (II faza) je područje orijentisano ka auto-putu Beograd- distribucija vode za navodnjavanje prema Niš, tj. polјoprivredno zemlјište koje pripada budućim korisnicima, iz rezervoara u naselјu katastarskim opštinama Umčari, Kamendol Pudarci (realizovana I faza). Na taj način će biti i Živkovac. zaokružen prvi korak u razvoju navodnjavanja Investiciona vrednost izgradnje objekata II faze: u ovom delu opštine Grocka, na površini od oko 650 ha. SUMARNA REKAPITULACIJA PRIPREMNO-ZAVRŠNI I 17.445.600 Zahvatanje vode i njen transport do rezervoara RADOVI ADOVI je predmet I faze projekta, kada su tokom II ZEMLJANI RADOVI 69.058.360 2012. g. izgrađeni: III BETONSKI RADOVI 2.337.175 1. Crpna stanica sa vodozahvatom IV MONTAŽERSKI RADOVI 125.271.040 (Q=240L/s, Hp=240m, elektro oprema V ELEKTRO RADOVI 105.000 2×1.000 kVA), VI OSTALI RADOVI 16.003.400 2. Glavni cevovod, UKUPNO (dinara bez PDV) 230.220.575 3. Rezervoar kapaciteta V=4.600 m3 u UKUPNO (dinara sa 20% PDV) 276.264.690 naselјu Pudarci. Mogućnosti za dalje dopremanje vode do korisnika ograničene su prirodnim odlikama područja u granicama sistema za navodnjavanje, kako je prikazano na slici 2:

156 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE

Konceptualni prikaz celokupnog sistema za navodnjavanje

Distributivni pravci i dispozicija parcela za navodnjavanje

157 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE

IDEJNI PROJEKAT SISTEMA ZA NAVODNJAVANJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OPŠTINE INĐIJA, PODSISTEMI "NOVI SLANKAMEN" I "STARI SLANKAMEN" (3.050 ha)

Naručilac: Opština Inđija Investiciona vrednost izgradnje podsistema “Novi Slankamen” Rukovodilac projekta: mr. Mile Božić, dipl. inž. Vrednost radova i građ. Radovi i oprema opreme (EUR) Glavni odgovorni projektant: Milorad A. Crpna stanica 1.147.300 Stojadinović, dipl. inž. građ. B. Buster crpna stanica 513.300 Obrađivači: Radoslav Krunić, dipl. inž. građ., C. Rezervoar 1.800.000 Dragiša Stević, dipl. inž. polj. D. Potisni cevovod 251.400 E. Distributivni cevovod 2.193.700 F. Oprema za navodnjavanje 1.620.000 kap po kap (60%) G. Oprema za Cilj projekta je nastavak aktivnosti i razrada 472.500 na nivou idejnog projekta usvojenih navodnjavanje tifoni (40%) UKUPNO rešenja navodnjavanja iz Prethodne studije 7.998.200 opravdanosti navodnjavanja poljoprivrednih (A+B+C+D+E+F+G) H. Projektovanje, dozvole, površina u Opštini Inđija (2011. g.). 400.000 nadzor (5%) Izgradnja nezavisnih sistema snabdevanje I. Nepredviđeni troškovi 1.199.800 vodom za navodnjavanje se obezbeđuje (15%) zahvatanjem voda Dunava sa više crpnih UKUPNO 9.598.000 postrojenja, njihovim potiskivanjem do (A+B+C+D+E+F+G+H+I) kompenzacionih rezervoara i dalje distribucije cevnom mrežom pod pritiskom do hidranta na parceli. Podsistem "Novi Slankamen", ukupne površine 1.350 ha, vodu bi dobijao iz Dunava, preko crpne stanice locirane oko 2,5 km uzvodno od naselja Stari Slankamen. Visinska razlika od 160 m bila bi savladana potisnim cevovodom dužine 1.250 m, a voda bi se vodila do rezervoara na koti 220 mnm. Iz rezervoarskih prostora bi se gravitaciono, cevovodom, snabdevali potrošači, sem jednog manjeg dela površina za koje je neophodno izgraditi buster crpnu stanicu „Novi Slankamen 2”.

158 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

NAVODNJAVANJE I ODVODNJAVANJE

Podsistem “Stari Slankamen”, površine 1.700 ha, obuhvata ravničarski deo Opštine Inđija. Projektovana crpna stanica “Stari Slankamen I” bi savladavala visinku razliku od 82 m, i dopremala vodu do rezervoara za dnevno izravnanje. Neposredno uz rezervoar je predviđena buster CS “Stari Slankamen II”, koja bi obezbedila dovoljan pritisak na svakom hidrantu za direktno priključenje sistema za navodnjavanje. Investiciona vrednost izgradnje podsistema “Stari Slankamen” Vrednost radova i Radovi i oprema opreme (EUR) A. Crpna stanica 955.000 B. Buster crpna stanica 771.000 C. Rezervoar 2.160.000 D. Potisni cevovod 121.800 E. Distributivni cevovod 1.743.800 F. Oprema za navodnjavanje 2.040.000 kap po kap (60%) G. Oprema za 595.000 navodnjavanje tifoni (40%) UKUPNO 8.386.600 (A+B+C+D+E+F+G) Podsistem "Novi Slankamen" H. Projektovanje, dozvole, 419.400 nadzor (5%) I. Nepredviđeni troškovi 1.258.000 (15%) UKUPNO 10.064.000 (A+B+C+D+E+F+G+H+I)

Podsistem "Stari Slankamen"

159 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

160 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

ISTRAŽIVANJA I ANALIZE ZA RAZVOJ I UNAPREĐENJE ZAŠTITE NASELJA UB OD VELIKIH VODA REKE UB I GRAČICE (SISTEM UB-GRAČICA- TAMNAVA)

Naručilac: Javno vodoprivredno preduzeće raspored stambenih i industrijskih objekata), „Srbijavode“, Beograd predstavlja jedan od ograničavajućih faktora za njihovu primenu. Konsultanti: dr Marina Babić Mladenović, dipl.inž. građ, Milan Malešev, dipl. inž. građ. • Aktivne mere obuhvataju redukciju talasa velikih voda izgradnjom retenzije u gornjem delu sliva Obrađivači: Zoran Knežević, dipl. inž. građ, Branka ili skretanje dela poplavnog talasa u rasteretni Miloradović, dipl. inž. građ. kanal. Radi primene aktivnih mera analizirani su prirodni uslovi u slivu, kako bi se odredile najpogodnije lokacije za retenzije i rasteretni kanal Gračica - Ub. Reka Gračica је mali bujični vodotok na teritoriji opštine Ub, koji kroz mesto Ub teče paralelno sa Funkcionalno i tehno-ekonomski su analizirane rekom Ub i uliva se u Tamnavu, na severnoj granici sledeće varijante: gradskog područja (slika 1). Postojeće korito nije • Varijanta 1 - regulacija „donje“ Gračice regulisano, malih je dimenzija i nema dovoljnu po postojećoj trasi. Da bi korito prihvatilo propusnu moć za velike vode. Često dolazi do merodavnu 100-godišnju veliku vodu bez izlivanja velikih voda i ugrožavanja priobalja, izlivanja, potrebni su obimni regulacioni radovi poljoprivrednih površina u gornjem i srednjem toku, (na najvećem delu izvodi se novo betonsko a posebno naselja Ub u donjem delu toka Gračice. korito) i uklanjanje 23 od 26 postojećih mostova. Velike vode plave oko 715 ha u dolini Gračice (slika Ovakvi radovi su skupi i preporučuje se izgradnja 2), od ušća u Tamnavu do sela Trlić. u dve faze. Na teritoriji grada Ub prvo je regulisana reka Ub od • Varijanta 2 - izgradnja pregrade-brane na ušća u Tamnavu, kroz užu zonu naselja, do mosta „gornjoj“ Gračici (nizvodno od ušća Lelića na putu za Pambukovicu, na dužini od 12 km. potoka). U tako formiranoj retenziji se prihvataju i Takođe, regulisana je i reka Tamnava duž severne transformišu talasi velikih voda Gračice i pritoka, granice gradskog područja Uba, od Ćemanovog što obezbeđuje zaštitu nizvodnog područja od mosta do mosta na putu za Takovo. poplava, bez regulacionih radova većeg obima u Predviđeno je uređenje reke Gračice od ušća u koritu Gračice i oko njega. Naime, retenzijom se pik talasa Q i Q redukuje na samo oko 4 % Tamnavu do sela Trlić, na deonici „donja“ Gračica 1% 2% od ušća u Tamnavu do km 9,5 (šira gradska zona) protoka velikih voda. i deonici „gornja“ Gračica od km 9,5 do km 17 • Varijanta 3 - izgradnja veznog kanala Gračica (poljoprivredno područje). - Ub, koji prihvata i preusmerava deo velikih voda Gračice ka regulisanom koritu Uba. Iako U definisanju koncepcije uređenja Gračice je razmotreno više podvarijanti ovog rešenja, razmotrene su različite kombinacije pasivnih i nije bilo moguće naći adekvatnu preraspodelu aktivnih mera zaštite od poplava: protoka na osnovno korito Gračice kroz mesto Ub • Pasivne mere se sastoje u regulaciji vodotoka (gde se ne sme dozvoliti izlivanje iz postojećeg i povećanju propusne moći korita, tako da se korita malih dimenzija) i rasteretni kanal, jer velike vode više ne izlivaju. Raspoloživost kapacitet regulisanog korita reke Ub ne sme prostora oko reke, koji je potreban za formiranje biti prevaziđen usled preusmeravanja vodama regulisanog korita većih dimenzija (položaj i Gračice, pri istovremenom nailasku velikih voda.

162 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

• Varijanta 4 - izgradnja dve retenzije na kao kombinacija rešenja po varijantama 2 i 3. „gornjoj“ Gračici (uzvodno od ušća Lelića Retenzionim prostorom se transformiše poplavni potoka i na Lelića potoku), koje omogućavaju talas i smanjuje protok ka nizvodnom sektoru, prihvat i kontrolu velikih voda ova dva vodotoka. a izgradnjom rasteretnog kanala Gračic - Ub Transformaciona sposobnost dva manja se izbegavaju veći radovi na Gračici u gusto retenziona prostora je nešto lošija u odnosu na naseljenom području. retenziju razmatranu u varijanti 2, pa je potreban veći obim radova nizvodno u gradskoj zoni. Tehno-ekonomskom analizom odabrano je rešenje • Varijanta 5 - izgradnja retenzije u gornjem uređenja Gračice prema varijantnom rešenju 5 delu sliva i rasteretnog kanala Gračica-Ub (slika 3).

Dolina Gračice i šira zona naselja Ub

Plavna zona pri 100-godišnjoj velikoj vodi Gračice

Prikaz predloženog rešenja sa retenzijom i rasteretnim kanalom

163 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

HIDROLOŠKO-HIDRAULIČKI ISTRAŽNI RADOVI ZA POTREBE IZRADE IDEJNOG I GLAVNOG PROJEKTA MAGISTRALNOG GASOVODA „JUŽNI TOK“ NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE

Koordinator: Dr Marina Babić Mladenović, dipl. (geometrija i atributi rečne mreže i slivova), inž.građ. hidrometeorološkim stanicama (geometrija i Obrađivači: Zavod za uređenje vodnih tokova: atributi padavinskih, meteoroloških i hidroloških Vladislava Bartoš Divac, dipl.inž.građ, Dragana stanica i odgovarajućih Thiessen-ovih poligona, Ninković, dipl.inž.građ, Vojislav Antonić, dipl. prostorna distribucija hidrometeoroloških inž.građ, Branka Miloradov, dipl.inž.građ, Milan parametara) i karakteristikama terena (digitalni Malešev, dipl.inž.građ, Zoran Knežević, dipl. model terena). inž.građ, Vanja Damjanović, dipl.inž.građ, dr Inicijalna identifikacija prelaza gasovoda Vesna Tripković, dipl.inž.geol, Boris Krunić, preko vodotokova izvršena je u Prethodnoj dipl.inž.građ, Mladen Kostić, dipl.inž.geod., studiji opravdanosti projekta „Južni tok“. U Zavod za zaštitu od bujica i erozije: Irina okviru pripremnih radova su prelazi ponovo Milovanović, dipl.inž.šum, Mileta Milojević, dipl. identifikovani korišćenjem GIS alatki, odnosno inž.šum, Jelena Čotrić,dipl.inž.šum., Zavod za presecanjem linijskih elemenata trase gasovoda hidrauliku:Predrag Vojt, dipl.inž.građ. i rečne mreže, čime su dobijene tačke prelaza trase gasovoda preko vodotoka. Za definisanje prelaza korišćeni su aktuelni satelitski i ortofoto snimci (https://earth.google.com, http://www. U zonama svih prelaza trase gasovoda „Južni geosrbija.rs) i druge raspoložive podloge. tok“ izvršen je određeni obim hidrološko- Konačna provera položaja prelaza izvršena je hidrauličkih istraživanja, koji su obuhvatili rekognisciranjem terena. pripremne radove, terenske istražne radove Rekognosciranje terena vršeno je u nekoliko (rekognosciranje terena, geodetski radovi navrata, jer je trasa gasovoda promenjena više za potrebe hidrauličkih proračuna, merenje puta: u junu, avgustu, septembru i novembru brzina i snimanje linija nivoa, uzimanje uzoraka 2012, januaru, februaru i avgustu 2013. godine. nanosa) i analizu klimatskih, hidroloških, Usled promena trase dolazilo je do pomeranja, hidrauličkih i morfoloških parametara od ukidanja ili pojave novih prelaza gasovoda značaja za izvođenje ovog objekta. preko vodotoka. Do kraja 2013. godine Za pripremu hidrološko-hidrauličke podloge rekognoscirano je 573 lokaliteta prelaza (432 korišćen je fond podataka i dokumentacije na osnovnoj trasi, 99 na odvojku za Republiku kojom raspolaže Institut, kao i podaci Srpsku i 42 na odvojku za Republiku Hrvatsku). prikupljeni od RHMZ Srbije i vodoprivrednih Posle promene trase u avgustu 2013. godine, preduzeća. U GIS bazi su smešteni podaci o na osnovnoj trasi je ostao 301 prelaz, na gasovodu (geometrija i atributi trase i prelaza odvojku za Republiku Srpsku 55 i na odvojku gasovoda preko vodotoka), hidrografiji za Republiku Hrvatsku 28.

164 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

Prelaz preko Dunava kod Prelaz preko kanala DTD Prelaz preko suve jaruge Surduka

Za svaki prelaz je na osnovu rekognosciranja definisanprogram terenskih istražnih radova, u zavisnosti od karakteristika vodotoka u široj zoni. U okviru terenskih istražnih radova izvršeno je geodetsko snimanje 388 korita vodotoka, u široj zoni presecanja sa trasom gasovoda, kako bi se obezbedile podloge za hidrauličke proračune (slika 4). Urađena su 223 hidrometrijska merenja, odnosno snimanja linije nivoa i merenja brzina (slika 5). U periodu terenskih istražnih radova (leto i jesen 2012. godine), koji je bio izrazito sušan, mnoga korita su bila suva i hidrometrijska merenja nisu bila Reka Crnica: Digitalni model terena moguća. Zahvatanje uzoraka nanosa iz dna i vode izvršeno je na svim prelazima. Urađene su analize granulometrijskog sastava nanosa iz dna, kao i analiza hidrohemijskih karakteristika uzoraka vode.

Reka Crnica: Rezultati merenja brzina vode

165 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

Analiza klimatskih parametara obuhvatila suma padavina i atmosferski pritisak, računska je temperaturu vazduha (13 stanica), vrednost maksimalne godišnje suma padavina vlažnost vazduha (13 stanica), padavine za odgovarajuće verovatnoće pojave p(%), (38 stanica), vetar (9 stanica), globalno maksimalni intenzitet padavina, verovatnoća zračenje na horizontalnu površinu (2 stanice) pojave maksimalne brzine vetra i ruže vetrova. i temperaturu tla (9 stanica). Definisane su Pored pregledne karte, područja kojim prolazi mesečne i godišnje sume energije globalnog određene deonica gasovoda, formirane su zračenja na horizontalnu površinu, prosečne mesečne i godišnje temperature vazduha, tematske GIS karte sa položajem merodavnih ekstremne temperature vazduha, datumi padavinskih i meteoroloških stanica (slika 1) prvog i poslednjeg mraza i trajanje perioda i distribucijom prosečnih višegodišnjih suma bez mraza, prosečna mesečna i godišnja padavina, prosečnih višegodišnjih temperatura temperatura tla, relativna vlažnost vazduha, (slika 2) i vlažnosti vazduha za tu deonicu.

Merodavne meteorološke i padavinske stanice Distribucija temperature vazduha

U okviru pripreme hidroloških podloga Hidraulički proračun linija nivoa u kanalima identifikovane su slivne površine do mesta je urađen za dijapazon protoka od praznog prelaza. Slivovi prirodnih vodotoka su do punog kanala. U slučaju da se odvođenje definisani na osnovu digitalnog elevacionog vode u recipijent vrši putem crpnih stanica, modela terena. Za potrebe definisanja režima definisane su površine koje bi potencijalno bile protoka na neizučenim vodotocima izabrana je poplavljene u slučaju njihovog otkaza. hidrološki izučena reka „analog“. Na prelazima preko svih hidrološki izučenih vodotoka (12), na rekama „analozima“ (49) i neizučenim vodotocima (106) definisan je režim srednjih, malih i velikih voda. Za velike vode su date računske vrednosti karakterističnih verovatnoća pojave. Za sve prelaze preko prirodnih vodotoka su, posle formiranja modela u programu HEC RAS, urađeni hidraulički proračuni za dijapazon protoka, od male do 100-godišnje velike vode. Definisane su plavne zone za karakteristične protoke velikih voda povratnog perioda 100, 50 Trasa gasovoda kroz sistem za i 10 godina. odvodnjavanje“Godominski rit“

166 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

Za sve prelaze, od velikih reka do suvih jaruga, Morfološke analize urađene su za sve rezultati hidrauličkih proračuna su prikazani vodotoke na kojima postoje podaci snimanja numerički i grafički - kriva protoka vode u rečnog korita u dužem periodu (Dunav, Sava, profilu prelaza, osnovni parametri profila Tisa, Velika Morava). Na svim prelazima dat prelaza (površina proticajnog profila, širina je prognozirani poprečni profil deformacije vodnog ogledala, srednja dubina vode, srednja korita u periodu eksploatacije gasovoda (u brzina vode u poprečnom profilu, Maningov vertikalnom smislu i u planu), što je podatak koeficijent otpora i pad nivoa vode) i podužni bitan za definisanje položaja cevi na mestima profil vodotoka na deonici prelaza gasovoda. prelaza.

167 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

ANALIZA REŽIMA LEDA I MERA ODBRANE OD LEDA NA DUNAVU I PRITOKAMA U 2012. GODINI

Naručilac: Republika Srbija, Ministarstvo do 150°C. Prema kriterijumu sume negativnih poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, temperatura vazduha, oba zimska perioda Republička direkcija za vode svrstavaju se u kategoriju „izuzetno hladnih zima“. Obrađivači: Dr Marina Babić Mladenović dipl. Na osnovu upoređenja hidroloških uslova u inž.građ, prof. dr Slobodan Petković, dipl.inž. toku dva zimska perioda, konstatovana je građ, dr Vesna tripković, dipl.inž.geol. znatno veća varijabilnost protoka Dunava i pritoka tokom zime 1984/85. godine, uslovljena pojavom dva razdvojena hladna talasa. Na kraju prvog talasa i početku otopljavanja, došlo je do naglog povećanja protoka Dunava Analiza režima leda i mera odbrane od leda i pritoka, tako da su u prvoj dekadi februara u zimskom periodu 2011/12. godine može se 1985. godine protoci svih reka dostigli znatne ograničiti samo na mesec februar 2012. godine, vrednosti. Uprkos znatnim vrednostima protoka kada je došao do izražaja karakter oštre zime na kraju ledohoda 1985. godine, oba zimska i kada je došlo do značajnih ledenih pojava perioda se mogu svrstati u kategoriju zimskih na rekama u Srbiji. Prethodna oštra zima, sa perioda sa povoljnim hidrološkim uslovima. ozbiljnijim problemima sa ledom na rekama u Srbiji, zabeležena je 1984/85. godine. Između Ledene pojave u toku dva posmatrana zima 1984/1985. i 2011/12. godine postoji zimska perioda u potpunosti su saglasne sa određeni stepen analogije, sa aspekta dužine meteorološkim režimima. Dva razdvojena hladna perioda ledenih pojava i mera odbrane od talasa u toku zime 1984/85. godine uslovile leda. Stoga je izvršena komparativna analiza su duže ukupno trajanje ledenih pojava. Na meteoroloških i hidroloških uslova pre i za vreme „Gornjem Dunavu“, ledene pojave su trajale 40- trajanja ledenih pojava, karakteristika ledenih 45 dana, a ledostaj 10-20 dana, dok su 2011/12. pojava i preduzetih aktivnosti pri odbrani od leda u godine ledene pojave trajale 12-15 dana, a ova dva perioda, na osnovu koje su date smernice ledostaj samo 1 dan (kod Novog Sada). Ledene za buduće aktivnosti u organizaciji i tehnologiji pojave u prvom hladnom talasu 1984/85. godine odbrane od leda na Dunavu. Ova analiza bile su znatno intenzivnije nego u drugom, sa predstavlja kompatibilan dodatak Studiji varijanti formiranjem ledostaja duž celog toka Dunava. odbrane od leda na Dunavu kroz Srbiju (Institut Iako je suma negativnih temperatura vazduha u za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, 2010. godine). ovom talasu bile veća nego 2011/12. godine, ova razlika nije bila tolika da bi se time mogla objasniti Osnovna karakteristika meteorološkog režima pojava ledostaja 1984/85. godine, odnosno, zimskog perioda 2011/12. godine je kratko trajanje odsustvo ledostaja 2011/12. godine. Na ovu hladnog talasa u februaru, ali sa izuzetno niskim razliku su u velikoj meri uticali hidrološki faktori – temperaturama vazduha (do -28°C) i sumom protoci Dunava u prvom hladnom talasu 1984/85. negativnih temperatura vazduha u priobalju godine (<1000 m3/s) bili su znatno manji nego Dunava od 180°C do 225°C, dok zimu 1984/85. 2011/12. godine (1800-3000 m3/s). U zoni uspora godine karakteriše pojava dva razdvojena hladna HE „Đerdap 1“, 1984/85. godine ledene pojave su talasa. Prvi talas je bio znatno hladniji, sa sumom imale trajanje 30-40 dana, sa ledostajem trajanja negativnih temperatura vazduha od 180°C do 15-20 dana, dok su 2011/12. godine ledene 250°C, dok je u drugom talasu bilo od 120°C pojave trajale 20-26 dana, a ledostaj 15-25 dana.

168 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

U vreme trajanja ledenih pojava u oba analizirana godine, bila su angažovana 2 domaća zimska perioda svi subjekti odbrane od leda bili ledolomca („Greben“ i „Bor“), u trajanju od oko su u stanju pripravnosti, vršeno je permanentno 15 dana. S druge strane, u toku zime 2012. praćenje svih parametara režima leda na Dunavu godine, na ovom sektoru je bio angažovan i pritokama, pripreme za primenu adekvatnih samo 1 ledolomac („Greben“), u trajanju od 5 mera odbrane od leda i koordinacija svih dana, ali sa oko 15 dana pripravnosti. aktivnosti duž srpskog sektora Dunava i pritoka. Na osnovu sprovedene komparativne analize, Na sektoru „Gornjeg Dunava“ u oba zimska uvažavajući činjenicu da je odbrana od leda i perioda bila su angažovana 4 mađarska ledenih poplava specifičan i veoma odgovoran ledolomca, tokom zime 1984/85. u trajanju od zadatak vodoprivrede, date su preporuke za 20 do 25 dana, a 2012. godine u znatno kraćem odbranu od leda u budućem periodu: trajanju – 2 dana aktivnosti i 6 dana pripravnosti. • svi subjekti odbrane od leda moraju biti u Na sektoru od Novog Sada do Beograda, u stanju pripravnosti i stalno u toku sa razvojem toku zime 1984/85. godine, bila su angažovana meteorološke i hidrološke situacije, kao i 2 domaća ledolomca („Čakor“ i „Vučevo“) u prostorno – vremenskim razvojem ledenih trajanju od 20 dana. Ovi ledolomci su radili pojava na Dunavu i pritokama; na razbijanju ledenih barijera kod Kovilja, • mora se posvetiti više pažnje koordinaciji Krčedinske ade i Belegiša. U toku zime 2012. i sinhronizaciji mera odbrane od leda na godine nije bilo ledolomaca na ovom sektoru, što „Gornjem Dunavu“ i na nizvodnim sektorima; umanjuje efekat mađarskih ledolomaca jer nisu • trebalo bi realizovati plan izgradnje bili obezbeđeni uslovi za tranport leda nizvodno. novih multifunkcionalnih plovila, prema Na sektoru nizvodno od Beograda, u zoni instrukcijama datim u „Studiji varijanti uspora HE „Đerdap 1“, u toku zime 1984/85. odbrane od leda na Dunavu“.

Mađarski ledolomci angažovani na „Gornjem Most u Novom Sadu Dunavu“

Ledolomac „Greben“ Pančevački most u Beogradu

169 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

REGULACIJA REKE PEŠTAN I KONTROLA OTICANJA POPLAVNIH VODA - Idejni projekat

Naručilac: Pd Rudarski basen "Kolubara" - preko planiranih eksploatacionih polja „Polje Lazarevac E” i, pri ušću u Kolubaru preko „Južnog polja”. Da bi se izvršilo otvaranje eksploatacionih Rukovodilac projekta: Nebojša Popović dipl. polja, reka Peštan se mora blagovremeno inž.građ izmestiti sa prostora budućih eksploatacionih Odgovorni projektanti: Dragan Danilović dipl. polja a poplavne vode reke Peštan se moraju inž.građ., Dragan Vukosavić dipl.inž.maš., kontrolisati u cilju zaštite kopova, opreme u Vladislav Arsić dipl.inž.el., Anica Jovičić dipl. njima i obezbeđenja stabilne proizvodnje uglja. inž.građ, Biljana Trebješanin dipl.inž.arh., Za kontrolu poplavnih voda reke Peštan Sonja Jurišić dipl.šum.inž. Predrag Babić dipl. odabran je odabran je kombinovani sistem čiju geol.inž.,Zoran Simić dipl.inž.građ. konfiguraciju čine aktivne mere (sistem retenzija od pet retenzija odgovarajućih performansi na Peštanu i njegovim pritokama), i pasivne mere zaštite od poplava koje čini obodni kanal. Dalji razvoj eksploatacije uglja u kolubarskom Brane i retenzije su locirane uzvodno od ugljonosnom basenu, zahteva otvaranje novih ležišta uglja. Retenzije su dimenzionisane tako površinskih kopova. da u potpunosti prihvataju poplavne talase Reka Peštan, svojim donjim tokom protiče kroz do stogodišnjih velikih voda. Karakteristike kolubarski lignitski basen. Ovaj vodotok protiče objekata su date u narednoj tabeli:

Južni obodni kanal je dimenzionisan da prihvati Ukupna dužina južnog obodnog kanala je 4090 m, stogodišnje velike vode sa međusliva nizvodno pad dna korita kanala je Jdk =1,62‰. Kanal je od pregradnih profila brana, kao i vode od trapeznog poprečnog preseka, širine dna 3,5 – odvodnjavanja površinskog kopa. 4,5 m, nagiba kosina 1:2 i dubine 3 – 4 m.

170 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

Da bi se sprečilo procurivanje vode iz korita Ukupni troškovi izgradnje objekata ovog obodnog kanala, predviđeno je vodozaptivno sistema iznose 25,6 miliona €. oblaganje korita kanala. S’obzirom se javila razlika u dinamici između Predviđeno je automatsko upravljanje ovog izgradnje retenzionih brana i južnog obodnog sistema iz dispečerskog centra na montažnom kanala i početka radova na P.K. Polje E, placu „Polja E”. predviđena je parcijalna regulacija i izmeštanje U okviru Idejnog projekta osim tehničkih rešenja korita reke Peštan u zoni naselja Baroševac brana na Peštanu i pritokama, južnog obodnog - “by-pass” korita reke Peštan. Ovaj deo kanala, razrađena su i tehnička rešenja regulisanog toka reke Peštan bi bio u tom sistema za monitoring i upravljanje, objekata slučaju uzvodni deo južnog obofnog kanala. za zaštitu od erozije, sistema za osmatranje i Dužina “by-pass” korita reke Peštan iznosi obaveštavanje. ~3700 m. Investiciona vrednost ovog objekta Urađena je Studija opravdanosti i Studija iznosi 3,85 miliona evra. Glavni projekat je uticaja na životnu sredinu. završen 2013. godine, a potom i revidovan.

Prostorni položaj retenzija i drugih objekata za kontrolu poplavnih voda reke Peštan

Poprečni presek brane Kruševica

171 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

OBJEKTI ZAŠTITE P.K. TAMNAVA ZAPADNO POLJE OD VELIKIH VODA DUBOKOG POTOKA - Glavni projekat

Naručilac: Pd Rudarski basen "Kolubara" - Kao recipijenti za vode sakupljene u retenzijama Lazarevac na Dubokom potoku i potoku Radovac određeni Rukovodilac projekta: Nebojša Popović dipl. su korito reke Kolubare i u kasnijoj fazi potok inž. građ Skobalj. Odgovorni projektanti: Dragan Vukosavić dipl. Definisana je fazna izgradnja objekata sistema inž. maš., Vladislav Arsić dipl. inž. el., Ivan zaštite. Izgradnja i uklanjanja objekata bi se Kovač dipl. inž. građ. Dragan Danilović dipl. vršila u skladu sa razvojem rudarskih radova. građ. inž., Predrag Babić dipl. geol. inž., Zoran S tim u vezi definisane su tri faze izgradnje Simić dipl. inž. građ. objekata zaštite. U periodu od 2002 - 2006. godine izgrađeni su objekti prve i druge faze izgradnje. Tokom 2002. godine Institut za vodoprivredu U periodu od 2006 – 2012. godine razvojem „Jaroslav Černi'' je uradio Idejni projekat rudarskih radova ukinuti su kanali, deo zaštite površinskog kopa „Tamnava – Zapadno retenzija, pojedine crpne stanice, cevovodi. polje” od velikih voda sa međusliva Kladnice U eksploataciji su ostale dve retenzije. nizvodno od retenzije "" uključujući vode Dubokog potoka. Dalji razvoj eksploatacije uglja na površinskom kopu ,,Tamnava Zapadno Polje”, zahtevao je Ovim Idejnim projektom je konceptualno i realizaciju objekata III faze zaštite. tehnički do kraja rešen prihvat i evakuacija voda sa međusliva Kladnice, odnosno zaštita U okviru III faze zaštite predviđena je izgradnja površinskog kopa ,,Tamnava Zapadno Polje” od dve retenzije na Dubokom Potoku sa pratećim spoljnih voda sa ostatka sliva Kladnice (nizvodno objektima, tri crpne stanice (dve uz nove od retenzije „Kladnica” - oko 20 km2 sliva). retenzije i jedna uz postojeću retenziju), potisnih cevovoda od crpnih stanica do Kolubari, Sistemom zaštite kopa P. K. "Tamnava – Zapadno odnosno do veznog kanala ka potoku Skobalj, Polje", predviđena je zaštita kopa od stogodišnje veznog kanala ka potoku Skobalj i uređenje velike vode sa pomenutog međusliva. samog potoka Skobalj. Sistem zaštite radne zone kopa od spoljnih voda Retenzione brane su predviđene kao nasute sa međusliva čine tri grupe objekata i to: kanali i rade se od glinovitog materijala iz lokalnog u aluvijonu Kladnice, objekti za prihvatanje pozajmišta. Na branama su predviđeni voda na Dubokom potoku i potoku Radevac i evakuatori za velike vode. objekti za odvođenje voda iz kanala i objekata na Dubokom potoku i potoku Radevac, u Investiciona vrednost objekata III faze ovog susedne slivove. sistema iznosi 1,3 miliona €. Gotovo svi predviđeni objekti leže u granicama Projektna dokumentacija je urađena i površinskog kopa ,,Tamnava Zapadno Polje”. revidovana tokom 2013.godine.

172 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

Dispozicija objekata III faze sistema zaštite

Poprečni presek retenzione brane IV’

173 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

Glavi projekat regulacije Kijevskog potoka

Naručilac: JVP ''BEOGRADVODE'' U okviru Glavnog projekta regulacije Kijevskog potoka urađeno je sledeće: Odgovorni projektant: Milan Rula, dipl.inž.građ. 1. Izvršena su geodetska snimanja na deonici Projektanti: Novica Petrović, dipl.inž.građ., Kijevskog potoka, koja je obuhvaćena Danica Starinac, dipl.inž.građ., Marijana ovim projektom, i to tako da je obuhvaćena Damnjanović, dipl.inž.građ. trasa potoka sa okolnim područjem na rastojanju 10 m od osovine toka; a gde je procenjeno da je zbog karakteristika terena to potrebno, i šire. Kijevski potok je leva pritoka Topčiderske 2. Urađene su hidrološke analize neophodne reke. Ovaj potok pripada bujičnim vodotocima, za hidraulički proračun, a samim tim i koje karakterišu velike oscilacije protoka, sa projektovanje. razlikama mimimalnih i maksimalnih protoka i do nekoliko puta. Pri velikim vodostajima dolazi 3. Hidraulički proračun linija nivoa vode u do izlivanja korita i plavljenja poljoprivrednih dijapazonu od male vode do merodavne zemljišta, stambenih naselja i saobraćajnica. velike vode dobijen je primenom programa Kako bi se sprečilo dalje nanošenje šteta koje HecRas. izazivaju poplave na ovom toku, potrebno je 4. Nakon urađenon proračuna linija nivoa izvršiti regulacione radove na koritu Kijevskog u postojećem koritu, pristupilo se potoka. projektovanju regulacije: Zavod za hidrauliku Instituta za vodoprivredu • Definisana je trasu predviđene „Jaroslav Černi“ uradio je Glavni projekat regulacione građevine regulacije Kijevskog potoka. • Regulisani supoprečni i podužni profili: Glavnim projektom su definisane regulacione • Definisane granice dopiranja velikih građevine na koritu Kijevskog potoka, na voda deonici od regulisanog delado stubova mosta • Definisane regulacione građevine beogradske obilaznice. Za merodavnu vodu (pragove, kaskade i sl.) za dimenzionisanje regulacionih građevina • Definisani su objekti za zaštitu i usvojena je velika voda poplavnog talasa na osiguranje obala (kao i objekti za koji je dimenzionisan već regulisani deo potoka. stabilizaciju dna korita, u skladu sa Takođe, definisan je i način ulivanja postojećih svim karakteristikama ovog toka. pritoka koje se ulivaju u Kijevski potok. Osmišljen je način uklapanja i rekonstrukcije svetlih otvora na postojećim mostovima, kako bi seomogućilobezbedno propuštanje poplavnog talasa zadatog povratnog perioda.

174 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE VODOTOKA I ZAŠTITA OD VODA

Osnova i presek prelazne deonice na spoju postojeće i projektovane regulacije korita

Projektovana regulacija –profil sa otvorenim koritom

Projektovana regulacija –profil sa zatvorenom ramovskom konstrukcijom

175 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

176 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE SLIVOVA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

UREĐENJE SLIVOVA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU ZA SISTEM HE NA IBRU

Naručilac: „Ibarske hidroelektrane“, Kraljevo broj namenskih ispitivanja u kojima su učestvovali stručnjaci iz Gradskog zavoda za Odgovorni obrađivači: dr Nenad Jaćimović javno zdravlje iz Beograda. (Građevinski fakultet, Beograd), dr Zdravko Stojanović Na izradi Studije su, pored stručnjaka Instituta „Jaroslav Černi“ i Gradskog zavoda za javno zdravlje, učestvovali i eksperti Građevinskog fakulteta iz Beograda i Instituta za biološka Za potrebe realizacije projekta izgradnje ispitivanja „Siniša Stanković“ iz Beograda. kaskadnog sistema od 10 hidroelektrana na Ibru U Studiji su detaljno analizirani potencijalni urađena je Studija o proceni uticaja na životnu uticaji sistema na sledeće segmente životne sredinu. Izrada ovakve studije predstavlja sredine: zakonom definisan preduslov za dobijanje • vodne resurse – režim i kvalitet voda, građevinske dozvole, a u njoj su sagledani mogući uticaji izgradnje sistema na životnu • izvorišta podzemnih voda Žičko polje i sredinu, kao i mogući uticaji ovog sistema na , druge delatnosti i subjekte koji imaju pretenzije • meteorološke parametre i klimatske na korišćenje predmetnog vodnog resursa i karakteristike, razmatranog prostora. • biljne i životinjske vrste i staništa, Predmetna Studija je izrađena u skladu sa • kvalitet vazduha, odredbama Zakona o proceni uticaja na • buku i vibracije, životnu sredinu („Sl. glasnik RS“ br. 135/04 i • namenu i korišćenje zemljišta, 36/09), Pravilnika o sadržini studije o proceni uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik RS“ • kulturno istorijska dobra, br. 69/05), kao i Rešenja o obimu i sadržaju • pejzažne karakteristike prostora, Studije o proceni uticaja na životnu sredinu • saobraćaj, izgradnje 10 hidroelektrana na Ibru, izdatog od • potencijalna klizišta i strane Ministarstva energetike, razvoja i zaštite • upravljanje čvrstim otpadom. životne sredine (br. 353-01-500/2012-02 od 05.02.2013.). Svi ovi uticaji su evaluirani i propisane su odgovarajuće mere za njihove smanjivanje. Studija predstavlja izuzetno obimnu U nastavku se, primera radi, navode neki od dokumentaciju i podeljena je u 6 knjiga, pri zaključaka sprovedenih analiza. čemu prve tri knjige sadrže oko 1000 strana teksta, sledeće dve veliki broj grafičkih priloga, Sistem neće imati uticaja na režime velikih i a poslednja komplet mišljenja i saglasnosti srednjih voda, dok će zbog postojanja korisne nadležnih institucija. zapremine akumulacija (rezerve), režim ekstremno malih voda može biti poboljšan. Za potrebe izrade Studije korišćen je obiman fond podataka prikupljenih prethodnim Uticaj planiranog sistema na izvorišta istraživanjima, ali je takođe izvršen i određen vodosnabdevanja grada Kraljeva (Žičko polje

178 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE SLIVOVA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE i Konarevo) se ocenjuje kao uticaj umerenog Konačni zaključak Studije je da je predmetni značaja – pozitivan. projekat sistema HE na Ibru održiv u smislu Negativan uticaj na mortalitet riba usled ulaska očuvanja životne sredine, ukoliko se obezbedi u vodozahvat turbine može se oceniti kao uticaj sprovođenje svih predloženih mera tokom i malog do zanemarljivog značaja. Negativan nakon izgradnje planiranih objekata. U fazi uticaj na makrobeskičmenjake, zajednice algi, eksploatacije objekata će Investitor imati punu kao i vodozemce i gmizavce, može se oceniti odgovornost za sprovođenje svih navedenih kao uticaj malog značaja. mera zaštite, kao i sprovođenje predloženog plana monitoringa stanja životne sredine. U slučaju primene predloženih mera, negativni rezidualni uticaj na obodnu vegetaciju biće Ovaj razvojni projekat takođe pruža mogućnost značajno umanjen. Ukupni uticaj može se da se u Dolini kraljeva ostvari jedna od oceniti kao negativni uticaj malog značaja. najkompleksnijih turističkih ponuda u Srbiji.

Pogled na dolinu Ibra Srednjevekovna tvrđava Maglič

179 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

UREĐENJE SLIVOVA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

GLAVNI PROJEKAT PROTIVEROZIONE ZAŠTITE SLIVA NOVOSELSKE REKE I ČIŠĆENjE KORITA U DUŽINI OD 1750 m

Odgovorni obrađivač: Irina Milovanović Naručilac: Javno preduzeće za obavljanje komunalnih delatnosti, ''Beli Izvor'' Vrnjačka Banja

Novoselska reka, leva pritoka Zapadne Morave, je bujični tok koji se formira na padinama planine Goč. Pored relativno dobre pošumljenosti sliva, javlja se jaružasta erozija, sa produkcijom nanosa koji ugrožava sisteme za vodosnabdevanje (kaptaže) na Gočkoj, odnosno, Ćelijskoj reci. Ta pojava se manifestuje posle svake jače kiše kada se u taložnicima pojavljuje veća količina nanosa koji ugrožava vodovod u Vrnjačkoj Banji. U okviru projekta su izvršeni terenski istražni radovi i sprovedene hidrološke, psamološke i morfološke analize, kao i hidrauličko i statičko dimenzionisanje regulisanog korita i bujičnih pregrada. Na osnovu karte erozije i metode potencijala erozije izvršeni su proračuni produkcije i dospevanja nanosa za analizirane slivove. U Institutu za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ urađen je Plan za proglašenje erozionih područja za teritoriju opštine Vrnjačka Banja 2008. godine. Cilj izrade projekta su zaustavljanje nanosa u koritu deponijskim bujičnim pregradama, čišćenje korita Novoselske reke u donjem delu toka, zaštita kaptaža na Gočkoj i Ćelijskoj reci i tehničko rešenje ukrštanja vodotoka sa magistralnim putem Kraljevo – Kruševac i železničkom prugom, koje će omogućiti bezbednu evakuaciju velike vode Troškovi realizacije su oko 340 hiljada EUR.

180 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE SLIVOVA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Situacioni prikaz položaja projektovanih deponijskih pregrada

181 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

UREĐENJE SLIVOVA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

GLAVNI PROJEKAT RADOVA ZA ZAŠTITU OD EROZIJE I BUJICA NA SLIVU PUSTA REKA

Odgovorni obrađivač: Milutin Stefanović U projektu su planirani tehnički, biotehnički i biološki radovi u slivu Pusta reka. U tom okviru, Naručilac: JVP „Srbijavode“, VPC „Morava“ projektovani su objekti za kontrolu ulaza Niš nanosa u korito Puste reke i iz njenih pritoka, kao i objekti za smanjenje produkcije i pronosa nanosa.

Slivno područje Puste reke prostire se na Na fotografiji je prikazana jedna od izabranih teritoriji 8 opština, a najvećim delom zauzima lokacija za izradu pletera. skoro celu opštinu Bojnik. U okviru tehničkih mera u koritu Puste reke i u Pusta reka i njene pritoke predstavljaju stalan koritu njenih pritoka prvog reda predviđena je: faktor ugrožavanja stambenih zgrada, putne • izgradnja bujičnih poprečnih objekata za i komunalne infrastrukture, kao i obradivog zadržavanje nanosa i konsolidaciju korita zemljišta. Karakteristične su poplave iz 1937. na određenim lokacijama. i 1976. godine, što je posledica opšteg stanja Biotehničkim radovima je predviđeno: sliva Pusta reka sa sledećim karakteristikama: • poboljšanje infiltraciono-retencionih • izražen intenzitet erozionih procesa u višim karakteristika zemljišta na nagibima, delovima sliva, • podizanje poprečnih objekata u manjim • nepovoljan pluviometrijski režim, pritokama, u koritima povremenih • nepovoljni pedološko-geološki uslovi, vodotokova i jarugama, u cilju zaustavljanja • siromašna autohtona vegetacija, nanosa, stabilizacije korita i obala • bujični karakter glavnog toka i pritoka. predviđeni su sistemi sa jednostrukim i dvostrukim pleterima. U okviru projekta su izvršeni terenski istražni radovi (geodetsko snimanje) i sprovedene Biološki radovi predviđeni su na 755 ha u slivu hidrološke, psamološke, morfološke, Pusta reka. pedološke, geološke, hidrauličke analize (hidrauličko dimenzionisanje bujičnih pregrada) i statičko dimenzionisanje pregrada.

182 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE SLIVOVA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

183 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

UREĐENJE SLIVOVA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

GLAVNI PROJEKAT ANTIEROZIONOG UREĐENjA SLIVA REKE RAŠKE I DEFINISANjE EROZIONIH PODRUČJA

Odgovorni obrađivač: Milutin Stefanović U okviru projekta su izvršeni terenski istražni radovi (geodetsko snimanje), analizirane su Naručilac: UNOPS-EUPROGRES fizičko-geografske, geološko-pedološke i psamološke karakteristike slivnog područja. Urađen je proračun produkcije i dospevanja nanosa u slivu i definisana su eroziona područja, Glavni projekat antierozionog uređenja sliva kao i hidrološki elaborat (karakteristični proticaji reke Raške sa definisanjem erozionih područja velikih voda za povratne periode 100, 50 i 20 sastoji se od 11 knjiga, od kojih se svaka godina) primenom SCS metode za neizučene odnosi na jedan vodotok : Trnavska reka (P 5) slivove. – Raška, Izbička reka (P 2) – Novi Pazar, Reka Jošanica (P 3, P 6, P7) – Novi Pazar, Trnavska Na osnovu analize istražnih radova utvrđena reka (P 12) – Novi Pazar, Deževska reka (P je racionalno potrebna količina tehničkih i 1) – Novi Pazar, Kruševačka reka (P 4) – Novi bioloških radova. Urađeno je hidrauličko i Pazar, Jovska reka (P 8) – Novi Pazar, Ljudska statičko dimenzionisanje bujičnih pregrada. reka (P 9) – Novi Pazar, Cvrnjska reka (P 10) Biološkim i biotehničkim merama je predviđeno – Novi Pazar, Sebečevska reka (P 11) – Novi poboljšanje infiltraciono-retencionih Pazar i Tušimska reka (P 13) – Novi Pazar. karakteristika zemljišta na nagibima, podizanje Navedeni sadržaj je formiran u skladu sa poprečnih objekata u manjim pritokama, potrebom da se, sa jedne strane, svaki od primena administrativnih mera na osnovu podslivova tretira kao poseban investicioni odgovarajuće planske dokumentacije. projekat, radi omogućavanja nezavisne Značajan deo objekata obuhvaćenih ovim procedure pribavljanja i formiranja sve potrebne projektima izveden je ili je u fazi izvođenja. Za dokumentacije prema Zakonu o planiranju vreme poslednjih poplava (2014) uočeno je da i izgradnji (lokacijska dozvola, stručna su bitno smanjene štete od bujičnih poplava kontrola, glavni projekat, tehnička kontrola i i erozionih procesa zahvaljujući izvedenim dr., zaključno sa građevinskom dozvolom), ali objektima. i da se, sa druge strane, svaki od podslivova Troškovi realizacije svih projekata su oko 136 tretira kao deo celine sliva reke Raške, a u miliona dinara. smislu prostorne, funkcionalne i resursne harmonizacije i optimizacije.

184 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE SLIVOVA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

185 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

UREĐENJE SLIVOVA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

ANALIZA UZROKA STANjA KVALITETA VODE I USLOVA I MOGUĆNOSTI SANACIJE REKREACIONOG JEZERA U KLADOVU

Naručilac: PD HE „Đerdap“ d.o.o. Kladovo STANjE NA TERENU Obrađivači: Vesna Ilić, dipl. inž. građ., Vesna Zbog nemogućnosti dugoročnog održavanja Obradović, dipl. biol., Milan Radovanović, dipl. inž. propisanog kvaliteta vode, za rekreaciju je korišćeno geol. kraći period po izgradnji. Krajem 2010. i početkom 2011.g. izvršeno je dodatno crpenje i sniženje nivoa vode Jezera (sl. 2), što je omogućilo čišćenje kosina i dna od UVOD istaloženog materijala. Ispitivanja su ukazala da na delu obale u jezero dospevaju i sanitarne otpadne U cilju sagledavanja sadašnjeg kvaliteta vode vode (registrovane su visoke vrednosti hlorida i Rekreacionog jezera u Kladovu, uzroka njegovog sulfata 225 mg/l i 262 mg/l). dugogodišnjeg pogoršanja i ocene mogućnosti i uslova sanacije, tj poboljšanja kvaliteta i korišćenje za rekreaciju predviđenu projektima, jula 2013.g. izvršena su dopunska ispitivanja kvaliteta fizičko- hemijskog, mikrobio-loškog i biološkog sastava vode i sedimenta jezera i okolnih pijezometara.

Evakuacija vode pumpom iz jezera

Sistematska ispitivanja kvaliteta vode Jezera, posebno hidrobiološka i biološka, nisu vršena, Jezero sa crpnom stanicom a dostupnim podacima su obuhvaćena fizičko- hemijsko-mikrobiološka ispitivanja vode i jedno- kratno sedimenta u periodu 2009-2012. g. Namena jezera je dvostruka: Nakon završetka čišćenja Jezera su postavljene 3 • drenažna zaštita najnižeg dela Kladova od ultra-zvučne sonde u cilju uklanjanja i sprečavanja uspora HE „Đerdap 2“, razvoja algi što nije rezultiralo uklanjanjem postojeće • rekreativna namena. makrofitske vegetacije iz jezera. Drenažna zaštita se vrši održavanjem projektovanih nivoa vode 38,8-39,0 mnm radom crpne stanice REZULTATI MERENjA IZ JULA 2013.god. „Kladovo“ (sl. 1), od početka rada sistema (1985.g.) do danas. Merenjima "In situ" je detektovan deficit kiseonika u hipolimnionu, koji se na ~0,5 m od dna graničio Za rekreaciju je Jezero korišćeno samo kraći sa anoksijom u svim tačkama jezera. Epilimnion period po izgradnji. Pogoršanjem kvaliteta vode karakteriše supersaturacija-visok sadržaj kiseonika i intenzivnim razvojem makrofitske vegetacije praćen alkalnim vrednostima pH (sl. 3) kao posledica prekinuto je korišćenje u rekreativne svrhe. intenzivnih procesa foto-sinteze. Redukcioni uslovi Prosečna dubina u centralnom delu od 4,0 m ovo omogućavaju da se vezani fosfor i azot u sedimentu Jezero svrstava u plitka. transformišu u rastvorljive oblike koji difuzijom i resuspenzijom pod uticajem vetra i bioturbacijama ponovo ulaze u vodeni stub jezera i stvaraju uslove za stvaranje nove biomase.

186 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

UREĐENJE SLIVOVA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Kao posledica doticaja podzemnih voda u Jezero Parametri fizičko-hemijske i mikro-biološke analize konstatovano je termičko raslojavanje sa razlikama podzemne vode oko Jezera ukazuju na kontakt sa u temperaturi od oko 8˚S (slika 4). vodama iz kanalizacije, odnosno septičkih jama, a delom i na sveže fekalno zagađenje. Od propisanih graničnih vrednosti, za II klasu voda, odstupaju sledeći parametri: pH vrednost i BPK5, a Prospekcijom je uočeno da je gotovo celo jezero vrednost amonijum jona je na samoj granici. zapunjeno vodenim hidrofitama, estetski neprijatnog izgleda i mirisa, posebno posle sečenja i iznošenja na obalu. To su i razlozi zbog kojih jezero nije pogodno za kupanje i rekreaciju. Vodene makrofite Jezera odlikuje visok deo mineralnog sadržaja u suvoj masi koji ide čak do 60%, kao i visok sadržaj fosfora, azota i kalcijuma. Zbog visokog sadržaja sumpora biljojedne vrste riba je izbegavaju (npr. amur) i na je poslednjem mestu pri izboru hrane. U vertikalnom profilu pruža se od samog dna, mestimično i do površine vode. Dugački izdanci ove biljke su gusto isprepleteni i obrazuju prave podvodne livade. U jesen, kad se završi biološki ciklus, padaju na dno gde trunu i raspadaju se, pri čemu se stvara mulj što dovodi do eutrofizacije.

ZAKLjUČCI I PREPORUKE Sadržaj kiseonika po dubini 1. Izvedenim drenažnim sistemom za zaštitu od uspora Dunava osvežava se voda Jezera samo infiltracijom podzemnih voda, prosečnog proticaja oko 50% od projektom predviđenog. 2. Zahvatanjem vode iz drenažnog kolek-tora moguće je obezbediti projektovane količine za zamenu vode u Jezeru. 3. Zbog velike sposobnosti vegetativnog razmnožavanja dominantnih vrsta makrofita, i deo biljke je sposoban da raste i da novu biljku, iskustva u svetu su pokazala da je mehaničko uklanjanje ovih vrsta manje uspešno i efekti su kratkoročni. 4. Upravljanje kvalitetom voda zatvo-renih akvatorija primenom metoda koje dovode do deeutrofikacije: • preventivne mere na slivu Promena temperature po dubini • povećanje protočnosti vode Jezera uvođenjem vode siromašne nutrijentima Poređenje sa analizama kvaliteta mulja Dunava kod • destratifikacija unosom kiseonika Kladova, u sklopu Programa za praćenje uticaja uspora 5. Upravljanje procesima eutrofizacije Dunava, uočava se da u sedimentu u Rekreacionom definisanjem odnosa između godišnjeg unosa jezeru ima 3 puta više organskog azota, amonijum makronutrijenata i njihove koncentracije u vodi jona i sumpora i značajan sadržaj gvožđa. jezera. Prema bakteriologiji voda sa površine Jezera je u 6. Za studijske radove analize uslova, mera i okviru II klase kvaliteta što ga čini pogodnim za kupanje troškova sanacije kvaliteta vode rekreacionog i rekreaciju. Broj bakterija pri dnu Jezera mestimično Jezera koji bi omogućili rekreaciju stanovništva je i do 10 puta veća nego na površini. Veliki broj u letnjem periodu i očuvanje njegove drenažne oligotrofnih bakterija je indikacija da je mineralizacija funkcije, neophodna su kompleksna istraživanja organske materije intenzivna i da su procesi fizičko-hemijskih, bioloških i mikro-bioloških samoprečišćavanja jezera u toku. Iako je brojnost parametara kvaliteta vode jezera i podzemnih E. coli ispod limita detekcije primenjene metode, na voda koje utiču u jezero, na osnovu kojih bi se osnovu velike brojnosti Enterokoka u sedimentu, na detaljno sagledalo postojeće stanje kvaliteta koji se sorbiraju i tako opstaju duže vreme od ostalih vode i izradio odgovarajući predlog mera indikatorskih bakterija ocenjeno je da je Jezero bilo sanacije, a kasnije i ocenili efekti preduzetih pod uticajem otpadnih voda fekalne prirode. mera.

187 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

188 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

HIDRAULIČKA MERENJA I ISPITIVANJA Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

HIDRAULIČKA MERENJA I ISPITIVANJA

HIDRAULIČKA MODELSKA ISPITIVANJA BRANE BUZINA

Naručilac: ENERGOPROJEKT- • Slapište (tipa USBR III, sa srednjim HIDROINŽENJERING A.D. zubima), koje treba da obezbedi što mirniji tok prelivenih voda u nizvodnom prirodnom Odgovorni obrađivač: Danica Starinac, dipl. inž.građ. koritu. Tehnička obrada: Danica Starinac, dipl.inž. Hidraulička modelska ispitivanja na fizičkom građ., Marijana Damnjanović, dipl.inž.građ. modelu brane Buzina obuhvatila su merenje nivoa, brzina, protoka i pritisaka, a sprovedena Modelska merenja: Predrag Vojt, dipl.inž.građ., su sa ciljem da se provere i po potrebi optimizuju Marko Dimitrijević, inž.el. uslovi tečenja u zoni objekata brane. Konsultanti: Dragiša Žugić, dipl.inž.građ., Prof. Na osnovu izvršenih modelskih ispitivanja, Dr Radomir Kapor, dipl.građ.inž., Prof. Dr izvedeni su sledeći zaključci: Ljubodrag Savić, dipl.građ.inž. 1. Tehničko rešenje preliva iz Idejnog projekta omogućava da se pri koti maksimalnog uspora u akumulaciji kroz preliv propusti projektovani protok Q =1320 m³/s. Projektovana gravitaciona brana od valjanog 0,1% betona Buzina ispitana je na fizičkom modelu 2. Tehničko rešenje brzotoka iz Idejnog kako bi se preciznije analizirali uslovi tečenja projekta dovodi do stvaranja značajnih i dale preporuke za dimenzionisanje. Fizički stojećih talasa. Modelska ispitivanja su mоdеl brаnе Buzina napravljen je prema pokazala da se promenom oblika razdelnih Frudovoj sličnosti, u razmeri za dužine 1:40. Na zidova stojeći talasi mogu svesti na modelu su prеdstаvlјеni slеdеći еlеmеnti:dео najmanju meru, a prelivanje može izbeći. аkumulаciје uzvоdnо оd brаnе, u dužini оd 3. Tehničko rešenje slapišta sa središnjim 60 m; brаnа u celoj dužini; glavni оbјеkat zа zubima, obezbeđuje efikasno umirenje еvаkuаciјu vеlikih vоdа (prеliv sa prelivnim prelivnog mlaza i izlazne brzine koje ne poljima i razdelnim stubovima, stepenasti ugrožavaju nizvodnu deonicu. U cilju dalje brzotok, slapište); nizvodni dео rеčnоg tоkа optimizacije, na modelu je ispitan uticaj (nizvоdnо оd slаpištа), u dužini оd oko 190 m. zuba na disipaciju energije, odnosno upoređena je varijanta sa zubima u slapištu Predmet ovih modelskih ispitivanja su objekti i bez njih. Ispitivanja su pokazala da se i za evakuaciju velikih voda, koji obuhvataju: bez zuba postižu zadovoljavajući uslovi • Preliv praktičnog profila (“Krigerov“), tečenja, sa izlaznim brzinama koje jesu sastavljen od 5 prelivnih polja, sa ukupnom nešto veće nego za varijantu sa zubima, širinom prelivne ivice od 75 m. ali sui dalje prihvatljive. Na osnovu toga, • Stepenasti brzotok (na nizvodnom licu zaključuje se da predloženu geometriju brane), promenljive širine, namenjen slapišta – dužinu, širinu i visinu zidova delimičnoj disipaciji energije prelivnog mlaza. treba zadržati, dok zube treba ukloniti.

190 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

HIDRAULIČKA MERENJA I ISPITIVANJA

4. U slapištu, čak i pri računskom protoku od Q= 1320 m3/s, ne postoji opasnost od pojave negativnih pritisaka. To je posledica velikih dubina vode u slapištu i relativno malih brzina na kraju stepenastog brzotoka.

Fizički model brane „Buzina“ u razmeri 1:45, Hidraulička laboratorija Zavoda za hidrauliku, Tečenje u slapištu pri Q0,1%=1320 m³/s, varijanta sa zubima Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“

Tečenje u brzotoku pri Q0,1%=1320 m³/s, desni i levi razdelni zid

191 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

HIDRAULIČKA MERENJA I ISPITIVANJA

SISTEMATSKA SIMULTANA MERENJA PROTICAJA NA VODOTOCIMA STARE PLANINE

Naručilac: Javno preduzeće za razvoj profilima na Zubskoj reci i Repušačkom potoku planinskog turizma „Stara planina“ Knjaževac, (cevastim propustima). Merenjima su dobijeni Miloša Obilića 1, Knjaževac podaci o količinama i brzinama vode na mernim Odgovorni obrađivač: Predrag Vojt, dipl.inž.građ. profilima. Terenska merenja: Predrag Vojt, dipl.inž.građ., Proticaj na mernim mestima je određivan na Marko Dimitrijević, inž.el., Srđan Ostojić, građ. dva načina: teh. • Merenjem hidrometrijskim krilom • Merenjem volumetrijskom metodom Sistematska simultana merenja proticaja na vodotocima Stare planine, izvršena su u U cilju sagledavanja hidrološkog kapaciteta pomenutom periodu 6 puta (jednom mesečno). vodotoka na Staroj planini, za potrebe Osim merenja proticaja, na Golemoj reci (MM1) izgradnje sistema za vodosnadbevanje, kontinualno je meren i nivo reke, korišćenjem Zavod za hidrauliku Instituta za vodoprivredu merila pritiska (Diver-a). ''Jaroslav Černi'' je u periodu od novembra 2013. godine do aprila 2014. godine periodično Rezultati merenja prikazani su u tabeli. U tabeli vršio sistematska simultana merenja proticaja su date vrednosti proticaja na svakom od na mernom profilu na Golemoj reci, kao i na mernih mesta za dati datum merenja.

Rezultati merenja proticaja na vodotocima Stare planine

datum 1.11.2013 09.12.2013 13.01.2014 10.02.2014 25.3.2014 28.04.2014 QMM1 [L/s] 71,4 97,7 73,3 239,0 427,9 1400 QMM2 [L/s] 6,6 9,9 7,2 29,9 39,9 49,3 QMM3 [L/s] 9,5 7,0 5,0 12,8 16,8 54,7

Na slikama (1-3) prikazani su merni profili i vodomerna stanica (merenje nivoa) na Golemoj reci. Na slici 4 prikazano je grafičko izračunavanje protoka u mernom profilu, na osnovu izmerene geometrije profila, izmerenih nivoa i brzina vode u profilu.

192 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

HIDRAULIČKA MERENJA I ISPITIVANJA

Profil na Golemoj reci

Vodomerna stanica na Slika 2: Profil na Zupskoj reci Golemoj reci

Izračunavanje proticaja u profilu na osnovu merenja brzina hidrometrijskim krilom

193 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

HIDRAULIČKA MERENJA I ISPITIVANJA

GLAVI PROJEKAT BAZENA PROCEDNIH VODA NA REGIONALNOM CENTRU ZA UPRAVLJANJE OTPADOM KIKINDA; PROJEKAT IZVEDENOG STANJA I STRUČNI NADZOR

: A.S.A. Kikinda d.o.o. Odgovorni projektant: Dragiša Žugić, dipl.inž. građ. Projektanti: Marijana Damnjanović, dipl.inž. građ., Predrag Vojt, dipl.inž.građ.

Postavljanje šahtova, cevovoda i PEHD elemenata U Regionalnom centru za upravljanje otpadom u Kikindi, u sklopu moderne deponije sa visokom tehnologijom, planiran je bazen procednih voda za bezbedno deponovanje komunalnog otpada. Predviđena je izgradnja bazena od zemljanog materijala, a zbog hidroloških uslova, rezervoar je delimčno ukopan, a delimično u nasipu iznad tla. Maksimalna površina vodenog ogledala je 1552 m2, dok je maksimalna raspoloživa zapremina iznosi 3113 m3, pri dubini od 2,5 m. Vodonepropusnost rezervoara obezbeđuje se polaganjem PEHD folije. Kontrola vodonepropusnosti folije se vrši geosenzorima, postavljenim u dnu i na kosinama rezervoara. Rad senzora se prati posebnim sistemom, predviđenim od strane proizvođača. Kako bi se PEHD folija zaštitila od mehaničkih oštećenja pri postavljanju i eksploataciji, ispod nje se postavlja geotekstil.Zemljani rezervoar se puni Izgrađeni bazen za prikupljanje i prazni vodom kroz sistem šahtova i cevovoda. otpadno-procednih voda

194 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

HIDRAULIČKA MERENJA I ISPITIVANJA

Šema funkcionisanja sistema za recirkulaciju otpadno procednih voda

195 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

HIDRAULIČKA MERENJA I ISPITIVANJA

GLАVNI PRОЈЕKАТ SАNАCIЈЕ ČESME KNEZA MILOŠA U KOŠUTNJAKU

Naručilac: Gradska uprava Grada Beograda, Sekretarijat za komunalne i stambene poslove, Uprava za vode Odgovorni projektant: Dragiša Žugić, dipl.inž. građ. Projektant: Milica Parežanin, dipl. inž. pejzažne arhitekture i hortikulture

Tokom 2013. godine urađen je Glavni projekat sаnаciје česme kneza Miloša u Košutnjaku. Česma sе nаlаzi u оkviru prostorne kulturno- Postojeće stanje česme istorijske celine Topčider, u blizini Hajdučke česme, u Beogradu. Ovo područje utvrđeno je za kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju. Prema podacima Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, česmu je podigao knez Miloš Obrenović 1859. godine u čast svog povratka na srpski presto. Sаnаciјom česme predviđene su aktivnosti na dovođenju gradske vode (JKP BVK) u česmu, sanacija građevinskog dela, izgradnja venjaka kao i hortikulturno uređenje platoa oko česme. Projektom je predviđena rekonstrukcija tela česme uz zaštitu istorijskih vrednosti (konsolidacija kamenih elemenata od kojih je česma sagrađena i zamena oštećenih elemenata kamenom sličnih karakteristika, izrada nove kamene table sa natpisom kao i izlivne lule u vidu lavlje glave), građevinski radovi na platou oko česme, prilaznom stepeništu (sa izgradnjom mostića i prilazne rampe), kao i uvođenje parkovske rasvete u vidu kandelabara i reflektora koji bi se napajali Predloženo rešenje česme (3D prikaz) putem solarnih panela.

196 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

HIDRAULIČKA MERENJA I ISPITIVANJA

Grafički prikaz- osnova i presek česme

197 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

HIDRAULIČKA MERENJA I ISPITIVANJA

IZVOĐENJE RADOVA NA SANACIJI FONTANE SLAP

Naručilac radova: GRADSKA UPRAVA Sanacija fontane se izvodi u dve faze. U okviru GRADA BEOGRADA – Sekreterijat za Prve faze izvedeni su sledeći radovi: komunalne i stambene poslove • Sanacija belog mermera kojim je obložena Izvođač radova: INSTITUT ZA spoljna površina tela fontane. VODODPRIVREDU “JAROSLAV ČERNI”, • Sanacija pukotina i drugih oštećenja na A.D. BEOGRAD betonskoj ploči i zidovima bazena. Odgovorni rukovodilac radova: Milan Rula, • Oko bazena fontane postavljena je dipl.inž.građ. polukružna rešetka, koja prati oblik bazena, kako bi se sprečilo skupljanje vode i stvaranje lokvi oko fontane, u slučaju prskanja vode sa slapa. Zavod za hidrauliku je u predmetnom periodu • Sanacija i uređenje platoa neposredno uz nastavio sa aktivnostima na projektovanju, fontanu. izvođenju i rekonstrukciji fontana i česmi. • Mašinska prostorija ispod fontane i platoa Tokom 2013. i 2014.godine izvedeni su radovi je očišćena i sanirana. Izvršen je remont na sanaciji fontane “Slap” u Beogradu. Fontana postojećih pumpi. ''Slap JDP'' nalazi se u Beogradu u ulici Kralja • Bazen unutar mašinske prostorije je Milana i predstavlja arhitektonsku celinu sa očišćen od stare hidroizolacije, saniran i zrgadom Jugoslovenskog dramskog pozorista premazan hidroizolacionom masom. i Studentskog kulturnog centra. Skluptorsko • Oprema za održavanje kvaliteta vode je rešenje fontane uradili su arhitekta Đorđe Bobić sanirana, s tim da su neispravni delovi i akademski slikar Čedomir Vasić. Fontana je zamenjeni novim. oko devet metara visoki polukružni zid obložen • Celokupan izgled fontane osvežen kamenim i staklenim pločama izmeću kojih je postavljanjem reflektora u bazenu preliva voda. S obzirom da na fontani u skorije koji osvetljavaju slap, kao i diskrentim vreme nisu vršeni nikakvi radovi, sanacijom osvetljenjem na dvema vertikalama je bilo potrebno obuhvatiti građevinske, postavljenim simetrično u odnosu na „slap“. hidrauličko-mašinske i elektro radove. Planirana intervencija obuhvatila je sanaciju i revitalizaciju objekta, tj. zadržavanje postojeće forme i materijalizacije. Upotrebom savremenih metoda celini je vraćen prvobitni izgled.

198 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

HIDRAULIČKA MERENJA I ISPITIVANJA

Fontana ''Slap JDP'', Beograd - izgled pre sanacije

Fontana ''Slap JDP'', Beograd - izgled nakon sanacije

199 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

200 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

OSTALI ZNAČAJNI PROJEKTI Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

OSTALI ZNAČAJNI PROJEKTI

Idejni projekat sanacije rušenja kosina kolektora I i sanacije drenaže u balastu odbrambenog nasipa na Grabovičkom polju

Naručilac: PD ,,Hidroelektrane Đerdap" d.o.o. Kladovo Navedeno stanje je iniciralo izradu plitkih pijezometri Ø 3-4“ i nasipskih pijezometarskih profila (baterije Odgovorni projektanti: Bojan Stanković, dipl. građ. pijezometara) na delu od crpne stanice inž., Milan Radovanović, dipl. inž. geol. prema Brzoj Palanci. Saradnici: Vesna Ilić, dipl. građ. inž., Snežana Osmatranjem nivoa vode ovih pijezometara Živanović, dipl. građ. inž. konstatovano je da postavljena drenaža ne ostvaruje predviđene efekte na celoj deonici. Pijezometarski pritisak duž drenažnog kolektora I koji se duži period registruje neposredno ispod površine terena, a u Pre izgradnje He Đerdap II područje Grabovičkog poređenju sa predviđenim iz projekta viši je od 1 do 3 m. Polja nije bilo branjeno od uticaja visokih vodostaja Takođe, rezultati dobijeni obradom podataka uzetih Dunava. Za odbranu nižih delova terena između uzoraka tokom izrade strukturno-pijezometraskih Ljubičeva i Brze Palanke-nove od usporenih bušotina u telu nasipa i balastu, ukazuju da je balast vodostaja izgrađen je duž toka Dunava odbrambeni izgrađen od heterogenog materijala, šljunkova, nasip a unutar područja za zaštitu od povišenih peskova i prašinastog materijala (projektom je nivoa podzemnih voda izveden je drenažni sistem. predviđena izrada balasta od refulisanog peska). Drenažni sistem koji je u eksploataciji od 1985. god. Otežavajuću okolnost u datim uslovima predstavlja sastoji se iz dva glavna kanala K-I i K-II (kolektori neodržavanje pijezometarskih pritisaka na I i II) sa samoizlivnim drenažnim bunarima, 9 projektovanim kotama duž kolektora I, koji se nalazi sekundarnih kanala S-1 do S-9 (sa samoizlivnim neposredno iza balasta nasipa, a koji ima funkciju da drenažnim bunarima duž kanala S-1) i crpne stanice snizi pijezometarske pritiske ne samo u branjenom delu Grabovica. Duž kolektora K-I, K-II i sekundarnog područja, već i u zoni balasta odbrambenog nasipa. S-1 izvedeno je 32 samoizlivna bunara, jer je dno kanala ostalo u povlatnom slabijepropusnom sloju. U cilju pronalaženja rešenja plitkog zaleganja Za praćenje efekata rada i kvaliteta bunara uz podzemnih voda u balastu nasipa na Grabovičkom svaki bunar su izvedeni zasipski pijezometri, a na polju, kao i sanacije rušenja kosina kolektora I, na rastojanju 3 – 5 m i prateći pijezometri. matematičkom modelu izvršieni su odgovarajući hidraulički proračuni u skladu sa aktuelnim uslovima Odbrambeni nasip je izveden duž leve obale Rečke na terenu i efektima rada postojećeg sistema zaštite. reke, na delu od mosta na putu Kladovo-Negotin do njenog ušća u Dunav, i dalje uzvodno duž Dunava S obzirom na raspoloživi obim izvedenih do spoja sa visokim terenom uzvodno od crpne hidrogeoloških istražnih radova, kao i karakter režima stanice Grabovica, koja evakuiše vodu u Dunav iz podzemnih voda kroz telo nasipa (strujanja vode iz drenažnog sistema Grabovičkog polja. reke prema kanalu i bunarskom nizu), optimalna metoda kojom je moguće izvršiti odgovarajuće Nasip je izveden sa krunom širine 6 m na koti 43,05 hidrauličke proračune kojima se opisuje aktuelno mnm. Spoljašnja kosina nasipa nagiba 1:3, obložena stanje na terenu (tariranje matematičkog modela), je betonskim pločama. Unutrašnja kosina nasipa je kao i prognoza rada rekonstruisanog sistema, izvedena sa dva nagiba, neposredno ispod krune predstavlja izrada matematičkog modela kojim 1:2 i u donjem delu 1:7. Telo nasipa je kombinovano, se simulira ravansko strujanje podzemnih voda od peskovite gline i refulisanog materijala. Na u karakterističnim profilima. U skladu sa tim, za delu od stacionaže km 0+000 do km 1+200 i od rešavanje analiziranog problema korišćen je km 3+000 do km 4+500 nasip je bez balasta, a programski paket „Slide“ verzija 5. U skladu sa na delu od km 1+200 do km 3+000 predviđena je analizom svih raspoloživih podataka, formirani su izrada balasta širine 50 m od refulisanog materijala, matematički modeli, kojima je u procesu etaloniranja nagiba 2% prema drenažnom kanalu. Uz nožicu modela izvršena verifikacija reprezentativnih nasipa na rastojanju od 2 m, odnosno na polovini geometrijskih i hidrauličkih karakteristika. širine balasta, ugrađena je drenaža. Ova drenaža je izrađena od perforiranih PVC cevi prečnika DN 80 Analiza rezultata proračuna na matematičkim mm, sa izlivima u kanal na po 100 m. modelima, omogućila je predlog fazne realizacije radova, koji se ogleda u sledećem: Tokom poslednjih godina, na odbrambenom nasipu se registruje prevlaženost balasta na delu od crpne • u prvoj fazi primena mera kojima će se stanice Grabovica prema Bačkoj Palanci, kao i postojeća drenaža na celoj dužini od uliva intenzivna rušenja kosina i izdizanje dna kolektora I kanala S-1 u kolektor I do propusta ispred na delu spoja sa sekundarnim kanalom I. CS Grabovica, dovesti u funkcionalno stanje

202 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

OSTALI ZNAČAJNI PROJEKTI

(prethodno snimanje stanja drenaže podvodnom kamerom, ispiranje i čišćenje, zamena uništenih i nefunkcionalnih drenažnih šahtova, zamena delimično ili potpuno oštećene drenažne cevi). • Nasipanje terena refulisanim peskom povoljnih filtracionih karakteristika, • rekonstrukcije samoizlivnih bunara duž kolektora I, kako bi se ostvarili povoljni pijezometarski pritisci Voda na površini balasta kojima će se eliminisati pojava filtracionog rušenja.

Pregledna karta položaja nasipa za zaštitu Grabovičkog polja sa mrežom osmatračkih objekata

Karakterističan poprečni profil nasipa sa prikazom položaja baterije pijezometara

Proračun na matematičkom modelu – nasipski profil 1

203 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

OSTALI ZNAČAJNI PROJEKTI

Idejni projekat zaštite nižeg dela naselja od uspora HE Đerdap 1 u režimu „do 70,30 mnm“ na ušću Nere

Naručilac: PD ,,Hidroelektrane Đerdap" d.o.o. Kladovo Podina jedinstvene vodonosne sredine je na dubini od 31 do 35 m, tj na koti od 41,0 do 44,0 mnm (samo Odgovorni projektanti: Bojan Stanković, dipl. građ. inž., lokalno dubine su 28-38 m). Podina vodonosne Saradnici: Vesna Petrović, dipl. inž geol., Snežana sredine, u najvećem delu područja su panonski Živanović, dipl. građ. inž., Milan Radovanović, dipl. lapori, laporci i gline, a lokalno podinu čine stariji inž.geol. eopleistocenski alevriti, šljunkoviti alevriti i gline. Debljina jedinstvene vodonosne sredine je 20-25 m, lokalno 12-16 m. Filtracione karakteristike jedinstvene vodonosne Naselje Zemun je do II svetskog rata predstavljalo sredine su: zasebnu gradsku celinu. Danas je sa Novim Beogradom spojen u jedinstveno naselje. Najniži • koeficijent filtracije od K = 1x10-4 ÷ 6,5x10-4 m/s tereni su u graničnoj zoni sa Novim Beogradom, • koeficijent vodoprovodnosti od T = 1x10-3 ÷ 72,5-73,0 mnm uz povišenje prema Dunavu i prema 10x10-3 m2/s visokoj lesnoj terasi. Najveći deo objekata u nižem -3 -3 delu Zemuna su stambeni, prizemni i jednoetažni. • specifična elastična izdašnost od ɛ = 1x10 ÷ 5x10 Izgradnja HE Đerdap 1 i usporavanje vodostaja Povlata vodonosne sredine je uglavnom na dubini Dunava u različitim režimima eksploatacije dovodi od 6-11 m, kote 65-69 mnm. Izuzetak je obod lesnog do postepenog izdizanja nivoa podzemnih voda na platoa gde preko mlađe terase leži proluvijalno- području Zemuna i ugrožavanja objekata izgrađenih deluvijalni nanos donet sa lesnog platoa, gde je na nižim terenima posebno u prolećnom periodu povlata vodonosne sredine na dubini od ~24 m, oko povišenih vodostaja. kote 51 mnm. Pored vodostaja Dunava značajan uticaj na nivoe Povlatni, polupropusni sloj predstavljaju slabo vodopropusne alevritsko-glinovite naslage podzemnih vode je imalo i zahvatanje podzemnih -7 -5 voda za vodosnabdevanje postojećih fabrika (K = 5x10 ÷ 5x10 m/s) koje leže konkordantno tehničkom vodom, u delu Zemuna duž granice sa preko jedinstvene vodonosne sredine na celom Novim Beogradom u Tvorničkoj ulici. Podzemna području Zemuna, što u hidrogeološkom i voda je zahvatana cevastim bunarima još od 60- hidrodinamičkom smislu kvartarne naslage definiše tih godina. Zahvatane su različite količine vode kao dvoslojevitu vodonosnu sredinu. po pojedinim periodima, sa različitim uslovima i Nasuti materijal na području Zemuna je debljine efektima na područje. Prelaskom na snabdevanje od 2-7 m, najčešće 3-4 m. Po sastavu i filtracionim iz gradskog vodovoda i značajnim smanjenjem karakteristikama predstavlja deo povlatnog fabričke proizvodnje od devedesetih godina prošlog polupropusnog sloja. veka, postepeno se smanjivao broj korisnika podzemne vode, a time i količina zahvaćene vode. U cilju rešavanja problema plitkog zaleganja nivoa podzemnih voda na području nižeg dela naselja Prestanak kontinualnog rada najvećeg broja bunara Zemun, kao i izradu predloga rešenja zaštite ovog tehničke vode sa jedne strane i početak rada HE naselja uz uslov obezbeđenja pijezometarskih nivoa Đerdap 1 u režimu uspora "69,5 i više" tokom 1985. na dubini od 3,0 m od površine terena, izrađen je godine, uslovio je izdizanje nivoa podzemnih voda u matematički model. Hidrodinamičkim proračunima na široj zoni, što danas dovodi do pojave plitkog zaleganja matematičkom modelu je analizirano stanja NPV-a na podzemnih voda u najnižem delu naselja Zemuna. području, i izvršeni prognozni hidraulički proračuni za Da bi se na teritoriji Zemuna na najnižim terenima varijantna rešenja zaštite najnižeg dela naselja Zemun. eliminisao uticaj uspora vodostaja Dunava usled rada Varijantna rešenja zaštite u datim uslovima HE Đerdap 1 u skladu sa kriterijumima usvojenim u predstavljaju variranje broja i rasporeda bunara celom priobalju (min. 3 m do nivoa podzemnih voda), kojima se niži delovi Zemuna štite od usporenih neophodna je izgradnja sistema koji obuhvata zaštitu vodostaja Dunava. naselja od usporenih vodostaja Dunava u aktuelnom režimu uspora "do 70,30 mnm" na ušću Nere. Visoki U okviru projekta, hidrodinamički proračuni režima nivoi podzemnih voda, registrovani ispod lesne podzemnih voda na području Zemuna rađeni su terase na prelazu u aluvijon usled doticaja iz visokih na noveliranom matematičkom modelu koji je terena zaleđa, nisu predmet ovog projekta. izrađen na osnovu postojećih merenja, terenskih istraživanja i osmatranja, kao i dopunskih merenja Hidrogeološke karakteristike terena na području za potrebe izrade ovog projekta. Zemuna karakteriše jedinstvena vodonosna sredina koja ima približno isti prostorni položaj i geometriju Formirani režim podzemnih voda, granični uslovi i na celom području Zemuna. topografija terena nižeg dela naselja Zemun ukazuju

204 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

OSTALI ZNAČAJNI PROJEKTI

na to da zaštitu ugroženih delova naselja od visokih "do kote 70,30 mnm" potrebna izrada ukupno 22 nivoa podzemnih voda pruža izrada drenažnog drenažna bunara, s tim da je za zaštitu od uspora sistema kojim bi se eliminisali doticaji kako iz zaleđa Dunava potrebno uraditi ukupno 15 bunara, 13 pored iz pravca visoke lesne terase, tako i iz pravca visoke Dunava i 2 u centralnom delu naselja, a preostalih 7 lesne terase, tako i iz pravca Dunava. bunara predstavljaju zaštitu od dotoka voda iz pravca zaleđa, koji bi se javili i u prirodnom režimu. Predlog rešenja zaštite ugroženih površina obuhvata izgradnju savršenih drenažnih bunara sa sopstvenim pumpama i izlivima u kanalizaciju, betonski šaht za smeštaj opreme, hidromašinsku i elektro opremu bunara neophodnu za rad i automatsko upravljanje. Da bi se drenažni sistem prilagodio novim uslovima na terenu i rešio problem plitkog zaleganja podzemnih voda i na najnižim delovima terena, u okviru Idejnog projekta kroz varijante proračune izvršena je optimizacija broja i rasporeda bunara kojima se štite niži delovi Zemuna. Varijantnim proračunima na etaloniranom matematičkom modelu dobijeno je optimalno rešenje kojim se postiže kompleksna zaštita nižeg dela naselja Zemun od uspora HE Đerdap 1 i doticaja iz zaleđa iz pravca visoke lesne terase, pri čemu je za Pregledna karta položaja naselja Zemun zaštitu naselja u uslovima uspora Dunava u režimu

Hidrogeološki profil

Proračun na matematičkom modelu – tariranje Proračun na matematičkom modelu – režim NPV modela za usvojeno rešenje

205 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

OSTALI ZNAČAJNI PROJEKTI

EKSPERTIZA KAPACITETA OBJEKATA ZA ODVODNjAVANjE - LINIJE BUNARA LC-XII, LB-V I ŠLA

Naručilac: Privredno društvo „Termoelektrane i • kvaliteta izvedenih drenažnih bunara za kopovi“ d.o.o. Kostolac odvodnjavanje, Rukovodilac projekta: Milan Radovanović, • njihove uloge u drenažnim eksploatacionim dipl. inž. uslovima, Odgovorni obrađivač: Jovana Radanović, dipl. • trenutnog stanja i kvaliteta rada samih bunara, i inž. • eventualnog predloga korekcije proticaja bunara, gde se pokaže kao neophodna mera.

STANjE NA TERENU UVOD Danas linije LC-XI i LC-XII odvodnjavaju Površinski kop "Drmno" (slika 1) sa severne granice kopa prema aluvijalnoj dugogodišnjim radom ima ulogu drena, Dunava i zapadne delove, jer su izvedene u odnosno prikupljanja podzemnih voda sa aluvijalnoj ravni Mlave i Dunava. šireg područja (sa više lesne terase i iz pravca Mlave i Dunava). Na režim podzemnih voda u Prema rezultatima merenja na PLC-XII liniji razmatranoj zoni napredovanja kopa najviše od V-1 do V-13 nivo vode u bunarima i nivo utiče intenzitet odvodnjavanja krovine III podzemne vode u peskovitom vodonosnom ugljenog sloja radom drenažnog sistema, koji sloju generalno su u dobroj zavisnosti. Otpori čine bunari i kanali za odvođenje procednih na relaciji bunar-vodonosni sloj su u tolerantnim voda na kosini kopa. Na ovu pojavu pokazuju granicama, kao i na krajnjem delu linije od V-43 redovna merenja, koja se u današnjim uslovima do V-49. Od V-14 do V-42 registruju se povećani na terenu sprovode sistematski i korektno. hidraulički otpori na relaciji bunar - vodonosni sloj koji mogu kompromitovati drenažne efekte ovog dela bunarskog niza (sl. 2).

Podužni profil linije PLC-XII Površinski kop "Drmno" Slično stanje registruje se i na liniji bunara ŠLC- Zadatak pomenute Ekspertize odnosi se na XII, osim deonice zamenskih bunara LC-XII-2 definisanje: do LC-XII-4, gde se registruju visoki nivoi u

206 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

OSTALI ZNAČAJNI PROJEKTI bunarima a tako i visoki nivoi podzemnih voda U ovom trenutku bunare na baražnoj liniji RLC-XII u vodonosnom sloju (slika 3). Razlog pojave i ŠLC-XII od V-1 do V-16 ne treba posmatrati kao visokih nivoa podzemnih voda na ovoj deonici direktnu drenažu postojećeg kopa, jer predstavljaju (zamenskih bunara) linije ŠLC-XII je postojanje isturenu liniju prema Dunavcu, odnosno prema izmeštene linije LC-XII, koja očigledno ne može aluvionu Mlave i Dunava. Zbog dobre konture da snizi nivoe vode na niže kote. napajanja iz pravca severa, zapada i juga ne treba ni očekivati da se sa datim proticajima nivoi održavaju na nižim kotama, dok se ne izgradi zaštita iz pravca Mlave, ili glinenim vodonepropusnim ekranom ili dodatnom drenažnom linijom bunara.

PREDLOG DALjIH AKTIVNOSTI U cilju daljeg rešavanja problematike odvodnjavanja neophodno je u zonama budućih linija LC-XIII (većina bunara je izvedena), LC- Podužni profil linije ŠLC-XII XIV, LC-XV itd. predvideti radove i obratiti pažnju na definisanje filtracionih karakteristika gornjeg vodonosnog šljunkovito-peskovitog Na liniji bunara ŠLA pijezometarski nivoi i nivoi sloja, dispoziciju izolatorskog II ugljenog sloja vode u bunarima praktično se slažu i malo sa pratećim slabije propusnim materijalima se razlikuju u odnosu na statičke nivoe pre (prašinasto-glinovitim), kao i filtracione početka testiranja bunara. karakteristike donjeg peskovitog sloja iznad III ugljenog sloja. U tom smislu, predložena je izrada Kada je reč o kontrolnom testiranju bunara, plitkih i dubokih pijezometara duž izvedene linije konstatovano je da dobijeni podaci prilikom LC-XIII u zapadnom, središnjem i istočnom delu, obrade nisu u potpunosti mogli da se iskoriste, jer a po potrebi i između linija LC-XII i LC-XIII. se tokom testiranja bunara pratila samo depresija u bunaru i u zasipskom pijezometru, a zbog Razlog napred pomenutog je utvrđivanje nepostojanja pratećih pijezometara. Zapravo, hidrauličke veze aluvijalnih šljunkova i peskova ne postoje podaci o kvalitetu izvedenog bunara i dubljih neogenih peskova, što je posebno koji bi bili dobijeni praćenjem pijezometara u bitno u daljem napredovanju kopa prema neposrednoj zoni na rastojanju od 2-5 m, jer u zoni zapadu i severu, gde se očekuje poboljšanje linije bunara LC-XII nema takvih pijezometara. propusnosti i dodatna količina vode iz pravca vodotoka, obzirom da su slojevi prema Mlavi i Nelogičnost u dobijenim podacima tokom Dunavu moćniji i razvijeniji. testiranja jednog broja bunara odnosi se na znatno više izmerene nivoe u zasipskim pijezometrima Obrađeni podaci dobijenih istražnih radova od nivoa vode u bunaru koji je testiran, što se i merenja koja su sprovedena na terenu može objasniti pojavom povećanih otpora na poslužiće kao podloga kod sagledavanja filterskoj konstrukciji. Prilikom izvođenja testa efekata odvodnjavanja, kao i kod eventualne nisu se pratili ni pijezometarski nivoi voda u korekcije njegovog kapaciteta. međusobno razdvojenim izdanskim zonama U narednom periodu neophodno je nastaviti (gornja šljunkovita i donja peskovita), zbog sa praćenjem nivoa podzemnih voda na čega se interpretacijom dobijenih rezultata pijezometrima i bunarima, koja su do sada korektno nisu mogli jasno definisati parametri sredine za rađena. Zatim, potrebno je uključiti i novu baražnu gornju šljunkovitu i donju peskovitu izdan, koje liniju bunara LC-XIII kao i odsečene bunare na se međusobno razlikuju po moćnosti. liniji LC-XI, koja je trenutno u eksploataciji. Na istočnom delu linija ŠLA ima ulogu zaštite U praksi, postojanje znatno propusnijeg nepovoljnog uticaja sa više terase i uglavnom vodonosnog sloja (aluvijalni peskovi i šljunkovi) održava predviđene nivoe. Na zapadnom iznad peskovitog, slabije propusnog pliocenskog delu područja linija LB-V povezuje liniju LC- sloja izaziva sporije odvodnjavanje donjeg XI sa LC-XII. Nivoi podzemnih voda duž linije slabije propusnog vodonosnog sloja. U skladu bunara LB-V registruju se na višim kotama sa prethodnom konstatacijom neophodno je sličnih liniji RLC-XII, dok bunari rade sa velikim detaljnije analizirati uslove (hidrogeološke i hidrauličkim otporima, tako da je za ovu zonu hidrauličke), obzirom da će ulaskom površinskog neophodna dodatna zaštita iz pravca Mlave. kopa u aluvijalnu ravan oni biti značajno složeniji.

207 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

OSTALI ZNAČAJNI PROJEKTI

Glavni projekat sanacije drenažnog sistema u naselju Ivanovo

Naručilac: „Hidroelektrane Đerdap“ d.o.o. nivoa podzemnih voda, već pri nivoima Dunava Kladovo na koti 71,30 mnm su manje od 1,5 m, dok su za nivoe Dunava oko kote 72,0 mnm (10% Odgovorni projektanti: Vesna Ilić, dipl.građ. trajanja) manje i od 1 m. Drenažni kolektor D-1, inž., Vesna Petrović, dipl.inž.geol. u svom gornjem delu (uzvodno od stacionaže Projektanti: Snežana Živanović, dipl.građ.inž., km 0+800) postavljen je u prašinasto-glinovitim Bojan Stanković, dipl.građ.inž. materijalima, usled čega nije ostvaren željeni efekat na sniženje nivoa podzemnih voda, pa se registruje lagano dreniranja prema kanalu M-1- 2 koji gravitira ka crpnoj stanici Marijino polje. Naselje Ivanovo, u južnom Banatu, je locirano Ugroženost od plitkog zaleganja nivoa između Dunava sa jedne strane i kanala Nadela podzemnih voda izražena je i javlja se u sa druge strane. dužem trajanju i u istočnom delu naselja, na Za zaštitu od visokog nivoa podzemnih voda površinama između drenažnog kolektora D-2 i izazvanog usporom Dunava „69,5 i više“ tokom vodotoka Nadela. 1984. godine je izgrađen drenažni kolektor čiji je U ovim uslovima i pored izgrađenog drenažnog jedan krak paralelan Dunavu, a drugi vodotoku sistema, u naselju se formira režim nivoa Nadela, ukupne dužine 2907 m. Kolektor podzemnih voda koji ne obezbeđuje potreban prečnika ø 600 mm, prikupljenu drenažnu vodu stepen zaštite na području sa nižim kotama gravitaciono transportuje prema postojećoj terena, što zahteva planirane dodatne radove crpnoj stanici Ivanovo-selo. na dogradnji postojećeg drenažnog sistema. CS Ivanovo-selo ima instalisani kapacitet Q U cilju iznalaženja rešenja nastalih problema 3 = 2 x 0,120/0,170 m /s u zavisnosti od broja prouzrokovanih visokim nivoima podzemnih obrtaja. Projektovani radni nivoi u crpištu su u voda, utvrđeno je da je neophodno izvršiti granicama kota 66,70-67,10 mnm. U sadašnjim poboljšanje kontakta drenažni rov – osnovni uslovima radni nivo u crpištu se održava oko vodonosni sloj, kao i dopunu postojećeg kote 67,20 mnm. drenažnog sistema zaštite. Prema raspoloživim podacima oba kolektora su Za potrebe izrade Idejnog projekta, u cilju celom dužinom pri izvođenju izdignuta oko 40 provere i detaljnijeg definisanja filtracionih cm u odnosu na projektovane kote, a kolektor karakteristika vodonosne sredine su D-2 je na svom uzvodnom kraju izdignut za sprovedena namenska hidrogeološka dodatnih 40 cm. istraživanja: pet strukturno-pijezometarskih Svakog proleća, u najnižim delovima naselja bušotina i opitno-eksploatacioni bunar OVi-11. uz kolektor, registruje se podzemna voda blizu U okviru Projekta je se na osnovu raspoloživih površine terena čime su ugroženi i stambeni podloga, izvršenih merenja i istraživanja, i ekonomski objekti. Uzrok ovakvog stanja je kao i sprovedenih namenskih istražnih položaj drenažnih kolektora (mestimično čak radova formiran matematički model u okviru u prašinasto glinovitim materijalima), kao i programskog paketa Processing Modflow. relativno veliki gubici na ulasku vode u kolektor Kao rešenje, sa najboljim efektima dreniranja nastali usled njegovog starenja. područja, usvojena je varijanta izrade 16 bunara, U postojećim uslovima rada drenažnog sistema, kojim su obuhvaćeni i delovi naselja, u produžetku u jugozapadnom delu naselja dubine zaleganja kolektora D-1, koji to do sada nisu bili.

208 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

OSTALI ZNAČAJNI PROJEKTI

U okviru Glavnog projekta definisani su prognozne tehničke karakteristike: dubina, prečnik bušenja, metoda izrade bunara, prečnik, položaj, dužina i tip filterske konstrukcije, veličina otvora na filteru, granulacija i položaj zasipa i položaj otvora izliva.

Voda na površini terena iza nasipa na Nadelu Izvođenje opitnog drenažnog bunara OVi-11

Položaj drenažnog kolektora u naselju Ivanovo sa zonama ugroženim plitkim zaleganjem podzemne vode

209 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

210 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Gradska uprava grada Novica Petrović, Danica Starinac, Glavni projekat sanacije fontane ispred muzeja 25. Beograda, Sekreterijat za 01 Srđan Ostojić, Marko Dimitrijević, maj u Beogradu komunalne i stambene Tihomir Gavrić poslove Idejni projekat fontane ispred ulaza u objekat JP JKP Beogradski vodovod i Rula Milan, Dragiša Žugić, Novica 01 PTT saobraćaja ''Srbija'' u Takovskoj ulici br. 2, kanalizacija, Kneza Miloša Petrović, Marko Dimitrijević Beograd 27, Beograd Izveštaj o izvršenim merenjima proticaja na Predrag Vojt, Milan Rula, Marko sistemu za transport sirove vode beogradskog Beogradski vodovod i 01 Dimitrijević, Srđan Ostojić, Aleksandar izvorišta podzemne vode, tokom oktobra i kanalizacija Milošević novembra 2011 Projekat izvedenog stanja regulacije potoka JVP Beogradvode, Paripovac-uzvodno od akumulacije u Žarkovu do Milan Rula, Novica Petrović, Dragiša 01 Svetozara Ćorovića 15, mosta u Trgovačkoj ulici - stacionaža 2+177.04 - Žugić, Marko Dimitrijević Beograd 2+340.41 Gradska uprava Grada Beograda, sekretarijat za Glavni projekat sanacije česme Kneza Miloša u Dragiša Žugić, Novica Petrović, Milica 01 stambene i komunalne Košutnjaku Parežanin poslove, ul. Kraljice Marije br.1 Hidraulička modelska ispitivanja brane Buzina - Danica Starinac, Predrag Vojt, Marko ''Energoprojekt 01 Konačan izveštaj Dimitrijević Hidroinženjering'' Danica Starinac, Novica Petrović, ''Energoprojekt 01 Projekat hidrauličkog modela brane Buzina Marko Dimitrijević, Milan Rula Hidroinženjering'' Vesna Petrović, Bojan Stanković, Elektroprivreda Srbije - PD Analiza rekonstrukcije sistema postojećih drenažnih 03 Božidar Ljumović, Jovana Radanović, "Hidroelektrane Đerdap", bunara u naselju Titel sa predlogom rešenja zaštite Siniša Pušić, Kladovo Jovana Radanović, Iva Nikolić, Vesna Analiza stanja i efekata funkcionisanja drenažnih Elektroprivreda Srbije - PD Petrović, Vladimir Stojadinović, 03 samoizlivnih bunara na kanalu II na području "Hidroelektrane Đerdap", Predrag Vojt, Marko Dimitrijević, Knićanin-Čenta sa predlogom rešenja Kladovo Siniša Pušić, Vlado Ćormarković Dopuna studije o uticaju uspora HE ,,Đerdap I” Predrag Pajić, Božidar Ljumović, na pojavu šteta usled visokih nivoa Dunava na Dejan Rujević, Milan Radovanović, PD HE ,,Đerdap" d.o.o. 03 području Velikoselskog rita, priobalnog dela Višnjice Aleksandar Tomić, Vlado Kladovo, i forlanda u Krnjači (za period 2010-2011.god.) Ćormarković, Dejan Stanković Elaborat o rezervama podzemnih voda izvorišta Predrag Pajić, Milan Radovanović, JP Direkcija za izgradnju 03 "Jelak-Smonice" za vodosnabdevanje Velikog Vesna Ilić, Aleksandar Tomić, Božidar opštine Veliko Gradište Gradišta i okolnih naselja Ljumović, Vlado Ćormarković Elaborat o rezervama podzemnih voda izvorišta Predrag Pajić, Milan Radovanović, JP Direkcija za izgradnju 03 "Jelak-Smonice" za vodosnabdevanje Velikog Vesna Ilić, Aleksandar Tomić, Vlado opštine Veliko Gradište Gradišta i okolnih naselja Ćormarković Bojan Stanković, Milan Radovanović, Elektroprivreda Srbije - PD Glavni projekat rekonstrukcije drenažnih bunara duž Jovana Radanović, Snežana 03 "Hidroelektrane Đerdap", kanala K-1-3-1 i K-1-2 u slivu crpne stanice „Skela“ Živanović, Aleksandar Tomić, Siniša Kladovo Pušić Glavni projekat rekonstrukcije izvorišta "Batrićevac, Vesna Ilić, Milan Radovanović, JP Direkcija za izgradnju 03 Markovac i Stubanj" i magistralnog cevovoda za Snežana Živanović, Bojan Stanković, opštine Golubac naselje Barič Siniša Pušić Privredno društvo Glavni projekat sanacije drenažnog sistema u Vesna Ilić, Vesna Petrović, Snežana Hidroelektrane "Đerdap", 03 naselju Ivanovo, hidrogeološko-hidrograđevinski Živanović, Bojan Stanković, Iva DOO Kladovo, Beograd, deo Nikolić, Siniša Pušić Pop Stojanova 2a Bojan Stanković, Milan Radovanović, Elektroprivreda Srbije - PD Idejni projekat rekonstrukcije drenažnih bunara duž Jovana Radanović, Snežana 03 "Hidroelektrane Đerdap", kanala K-1-3-1 i K-1-2 u slivu crpne stanice „Skela“ Živanović, Aleksandar Tomić, Siniša Kladovo Pušić Idejni projekat rekonstrukcije izvorišta "Batrićevac, Vesna Ilić, Snežana Živanović, Milan JP Direkcija za izgradnju 03 Markovac i Stubanj" i magistralnog cevovoda za Radovanović, Bojan Stanković, Siniša opštine Golubac naselje Barič Pušić, Aleksandar Tomić Božidar Ljumović, Duško Sunarić, Osmatranja, merenja i analize uticaja uspora Slobodan Nedeljković, Verica Dunava na priobalje izazvanih izgradnjom i radom Sunarić, Miodrag Popović, Ivica PD HIDROELEKTRANE HE "Đerdap 1" - Stanje nasipa u 2011. god.- 03 Ivandić, Snežana Paunović, Bora "ĐERDAP" D.O.O. - Program VII - Odbrambeni nasip pored desne obale Stanivuk, Jelena Ivanović Bartul, Igor Kladovo Dunava kod crpne stanice Kulič u Godominskom Radisavljević, Filip Končarević, Siniša ritu Pušić, Aleksandar Tomić

212 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Božidar Ljumović, Duško Sunarić, Osmatranja, merenja i analize uticaja uspora Slobodan Nedeljković, Verica Dunava na priobalje izazvanih izgradnjom i Sunarić, Miodrag Popović, Ivica PD HIDROELEKTRANE radom HE "Đerdap 1" - Stanje nasipa u 2011. 03 Ivandić, Snežana Paunović, Bora "ĐERDAP" D.O.O. - god.-Program VII - Odbrambeni nasip pored leve Stanivuk, Jelena Ivanović Bartul, Igor Kladovo obale Velike Morave kod crpne stanice Kulič u Radisavljević, Filip Končarević, Siniša Godominskom ritu Pušić, Aleksandar Tomić PROGRAM II - Osmatranja, merenja i analiza uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih Milan Radovanović, Vesna Petrović, PD "HE Đerdap" d.o.o. - 03 izgradnjom i radom HE "Đerdap 1" - Stanje Božidar Ljumović, Aleksandar Tomić, Kladovo drenažnih sistema i rad crpnih stanica u 2011. Vlado Ćormarković, Siniša Pušić godini PROGRAM II - Osmatranja, merenja i analiza Vesna Petrović, Božidar Ljumović, uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih Milan Radovanović, Vlado PD "HE Đerdap" d.o.o. - 03 izgradnjom i radom HE Đerdap 1 - Osmatranje Ćormarković, Siniša Pušić, Kladovo nivoa podzemnih voda u 2011. godini - Desna obala Aleksandar Tomić Dunava PROGRAM II - Osmatranja, merenja i analiza Vesna Petrović, Božidar Ljumović, uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih Milan Radovanović, Vlado PD "HE Đerdap" d.o.o. - 03 izgradnjom i radom HE Đerdap 1 - Osmatranje Ćormarković, Siniša Pušić, Kladovo nivoa podzemnih voda u 2011. godini - Leva obala Aleksandar Tomić, Dejan Stanković Dunava Program II i VII osmatranja, merenja i analiza uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih Vesna Ilić, Milan Radovanović, Lazar PD HE "Đerdap" - Kladovo, 03 izgradnjom i radom HE "Đerdap 2" - Stanje Anđelić, Aleksandar Tomić, Vlado Trg Kralja Petra 1 drenažnih sistema i rad crpnh stanica u 2011. godini Ćormarković sa izveštajem o stanju u priobalju Program II osmatranja, merenja i analiza uticaja Vesna Ilić, Milan Radovanović, uspora Dunava na priobalje izazvanih izgradnjom PD HE "Đerdap" - Kladovo, 03 Vladimir Stojadinović, Vlado i radom HE "Đerdap 2" - Osmatranje nivoa Trg Kralja Petra 1 Ćormarković, Aleksandar Tomić podzemnih voda u 2011. godini Privredno Društvo STRUČNO MIŠLJENJE o stanju objekata i načinu Vesna Ilić, Milan Radovanović, Jovana "TERMOELEKTRANE 03 i uslovima rada sistema za obezbeđenje tehničkih Radanović, Iva Nikolić, Aleksandar I KOPOVI KOSTOLAC" voda za "TE-KO B" Tomić d.o.o. iz Kostolca Bojan Stanković, Snežana Živanović, Privredno društvo Glavni projekat sanacije drenažnog sistema u 03 Vesna Petrović, Siniša Pušić, Dejan "Hidroelektrane Đerdap", naselju Titel Stanković doo - Kladovo IDEJNI PROJEKAT SANACIJE RUŠENJA Bojan Stanković, Milan Radovanović, Elektroprivreda Srbije - PD KOSINA KOLEKTORA I i SANACIJE DRENAŽE Jovana Radanović, Snežana 03 "Hidroelektrane Đerdap", U BALASTU ODBRAMBENOG NASIPA NA Živanović, Aleksandar Tomić, Siniša Kladovo GRABOVIČKOM POLJU Pušić PROGRAM II - Osmatranja, merenja i analiza uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih Vesna Petrović, Milan Radovanović, PD "HE Đerdap" d.o.o. - 03 izgradnjom i radom HE "Đerdap 1" - Stanje Božidar Ljumović, Snežana Živanović, Kladovo drenažnih sistema i rad crpnih stanica u 2012. Aleksandar Tomić, Siniša Pušić godini PROGRAM II - Osmatranja, merenja i analiza uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih Vesna Petrović, Božidar LJumović, PD "HE Đerdap" d.o.o. - 03 izgradnjom i radom HE Đerdap 1 - Osmatranje Milan Radovanović, Snežana Kladovo nivoa podzemnih voda u 2012. godini - Desna obala Živanović, Aleksandar Tomić Dunava PROGRAM II - Osmatranja, merenja i analiza Vesna Petrović, Milan Radovanović, uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih Božidar Ljumović, Milan Radovanović, PD "HE Đerdap" d.o.o. - 03 izgradnjom i radom HE Đerdap 1 - Osmatranje Vlado Ćormarković, Siniša Pušić, Kladovo nivoa podzemnih voda u 2012. godini - Leva obala Aleksandar Tomić, Dejan Stanković Dunava PROGRAM II/4 - Osmatranja, merenja i analiza Jovana Radanović, Vesna Petrović, uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih Milan Radovanović, Anđelka Petković, PD "HE Đerdap" d.o.o. - 03 izgradnjom i radom HE Đerdap 1 - Osmatranje Vesna Obradović, Iva Nikolić, Kladovo promena kvaliteta podzemnih voda - Izveštaj za Snežana Popović, Vlado Ćormarković 2012. godinu PROGRAM VII - Osmatranja, merenja i analiza uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih Božidar Ljumović, Duško Sunarić, izgradnjom i radom HE Đerdap 1- Stanje nasipa u PD "HE Đerdap" d.o.o. - 03 Verica Sunarić, Miodrag Popović, Ivica 2012. godini - Odbrambeni nasip pored Dunava na Kladovo Ivandić i dr. Gornjem Kostolačkom ostrvu (km 1+600 - 2+600) - elaborat o inženjers

213 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac PROGRAM VII - Osmatranja, merenja i analiza uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih Božidar Ljumović, Duško Sunarić, izgradnjom i radom HE Đerdap 1- Stanje nasipa u PD "HE Đerdap" d.o.o. - 03 Verica Sunarić, Miodrag Popović, Ivica 2012. godini - Odbrambeni nasip pored Dunava na Kladovo Ivandić i dr. Gornjem Kostolačkom ostrvu (km 7+100 - 8+100) - elaborat o inženjers Program II i VII osmatranja, merenja i analiza uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih Vesna Ilić, Milan Radovanović, PD HE "Đerdap" - Kladovo, 03 izgradnjom i radom HE "Đerdap 2" - Stanje Aleksandar Tomić, Vlado Ćormarković Trg Kralja Petra 1 drenažnih sistema i rad crpnh stanica u 2012. godini sa izveštajem o stanju u priobalju Program II osmatranja, merenja i analiza uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih izgradnjom Vesna Ilić, Milan Radovanović, PD "HE Đerdap" d.o.o. - 03 i radom HE "Đerdap 2" - Osmatranje nivoa Aleksandar Tomić, Vlado Ćormarković Kladovo podzemnih voda u 2012. godini Program VII osmatranja, merenja i analiza uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanih izgradnjom Vesna Ilić, Milan Radovanović, PD HE "Đerdap" - Kladovo, 03 i radom HE "Đerdap 2" - Osmatranja, merenja Snežana Živanović, Aleksandar Trg Kralja Petra 1 i analiza uticaja uspora na stabilnost nasipa u Tomić, Vlado Ćormarković priobalju "Glavni projekat obloge na magistralnim kanalima CS ""Orom"" (račva)-Palić i ""Orom-Čik-"" deonica 1 regionalnog podsistema ""Tisa-Palić""; Milorad Stojadinović, Goran Nikolić, 04 JVP “Vode Vojvodine” knjiga 1: Tekstualni deo, knjiga 2: Grafički prilozi Dragiša Stević, Željka Rudić (sveska 1: Magistralni kanal CS “”Orom”” (račva) - Palić region” Glavni projekat sanacije i dogradnje odušnog Goran Nikolić, Mile Božić, Dragiša 04 "Park Palić" doo kanala Stević, Željka Rudić, Tanja Arizanović IDEJNI PROJEKAT ZA OBEZBEĐENJE Sanja Kračunov, Goran Nikolić, Željka DOSTUPNOSTI VODE ZA NAVODNJAVANJE 04 Rudić, Radoslav Kostić, Gordana Opština Alibunar POLJOPRIVREDNIH KULTURA NA DONJOJ Simidžija, Miodrag Ranković TERASI OPŠTINE ALIBUNAR OSMATRANJE, MERENJE I ANALIZA VODNO- Dragiša Stević, Tanja Arizanović- SONOG REŽIMA ZEMLJIŠTA U PRIOBALJU Privredno društvo „HE Eminović, Gordana Simidžija, 04 DUNAVA, SAVE I TISE, POD UTICAJEM USPORA Đerdap“ D.O.O., Trg Kralja Radoslav Kostić, Miodrag Ranković, HE ĐERDAP – REŽIM 69,5 i više – Izveštaj za Petra 1, Kladovo Snežana Dmitrović, Miloš Simidžija 2011. godinu Irina Milovanović, Jelena Čotrić, Glavni projekat nadvišenja levoobalnog nasipa reke Milutin Stefanović, Milica Đapić, JVP "Srbijavode", VPC 05/1 Nišave u Nišu od km16+600 do km 18+720 Nikola Zlatanović, Renata Puzović, "Morava"- Niš Svetlana Pavlović Irina Milovanović, Milutin Stefanović, JP za obavljanje Glavni projekat protiverozione zaštite sliva Milica Đapić, Jelena Čotrić, Nikola komunalnih delatnosti "Beli 05/1 Novoselske reke i čišćenje korita u dužini od 1750 Zlatanović, Nada Živanović, Olgica izvor", Žike Valjarevića 1, m Babić, Renata Puzović, Svetlana Vrnjačka Banja Pavlović Glavni projekat regulacije reke Resave od ušća u Opština Svilajnac i Fond za Veliku Moravu do potoka Buk, od km 0+000 do km uređivanje građevinskog 05/1 Olivera Potić, Ivana Miljojković 5+100, Sveska II - Deonica Ia i II, od km 1+670 do zemljišta opštine Svilajnac, km 4+975 Svilajnac Irina Milovanović, Milutin Stefanović, JP za obavljanje Idejni projekat protiverozione zaštite sliva Milica Đapić, Jelena Čotrić, Nikola komunalnih delatnosti "Beli 05/1 Novoselske reke i čišćenje korita u dužini od 1750 Zlatanović, Nada Živanović, Olgica izvor", Žike Valjarevića 1, m Babić Vrnjačka Banja Irina Milovanović, Nikola Zlatanović, IDEJNI PROJEKAT REGULACIJE REKE JVP "SRBIJAVODE", 05/1 Milica Đapić, Nada Živanović, Milica GRABOVICE U SJENICI Brodarska 3 Beograd Bencun, Đorđe Malešević Izmena glavnog projekta regulacije reke Nišave Irina Milovanović, Jelena Čotrić, JVP Srbijavode, Bulevar 05/1 kroz Niš od km 12+700 do km 13+235 Nikola Zlatanović, Milica Đapić umetnosti 2a, Beograd OSMATRANJE, MERENJE I ANALIZA UTICAJA "Zoran Gavrilović, Milutin Stefanović, USPORA DUNAVA NA PRIOBALJE, IZAZVANIH JP „PUTEVI SRBIJE“, Milica Đapić, Svetlana Pavlović, 05/1 EKSPLOATACIJOM HE "ĐERDAP 1"U 2011. BEOGRAD, Bulevar kralja Stručni konsultant: Vojislav GODINI - Šume u forlandima - izveštaj za 2011. Aleksandra 282 Stamenković, Predrag Stefanović” godinu "PROGRAM VI - OSMATRANJE, MERENJE Zoran Gavrilović, Milutin Stefanović, I ANALIZA UTICAJA USPORA DUNAVA NA Renata Puzović, Milica Đapić, “HE Đerdap” d.o.o., 19320 05/1 PRIOBALJE, IZAZVANIH EKSPLOATACIJOM Svetlana Pavlović, Stručni Kladovo, Trg kralja Petra 1 HE ""ĐERDAP 1"" U 2012. GODINI - Šume u konsultanti: Vojislav Stamenković, forlandima - izveštaj za 2012. godinu” Predrag Stefanović

214 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac PROGRAM VI - OSMATRANJE, MERENJE Zoran Gavrilović, Milutin Stefanović, I ANALIZA UTICAJA USPORA DUNAVA NA Renata Puzović, Milica Đapić, PRIOBALJE, IZAZVANIH EKSPLOATACIJOM HE "HE Đerdap" d.o.o., 19320 05/1 Svetlana Pavlović, Stručni "ĐERDAP 1" U 2012. GODINI - SVODNI IZVEŠTAJ Kladovo, Trg kralja Petra 1 konsultanti: Vojislav Stamenković, ZA PROFIL "" U FORLANDU DUNAVA ZA Predrag Stefanović PERIOD 2002 – 2012. GODINA Projekat izvedenog objekta zaštite Vlasotinca od Zoran Gavrilović, Jelena Čotrić, poplava: regulisano korito reke Vlasine (0.95 km) i Milutin Stefanović, Irina Milovanović, JVP Srbijavode, Bulevar 05/1 Glavni projekat uspornih nasipa na potoku Puškina Milica Đapić, Nikola Zlatanović, umetnosti 2a, Beograd dolina i Smrdanski potok Renata Puzović, Svetlana Pavlović "Zoran Gavrilović, Milutin Stefanović, MINISTARSTVO Mileta Milojević, Irina Milovanović, ENERGETIKE, RAZVOJA Studija ekološkog uticaja, antropogenim delovanjem 05/1 Jelena Čotrić, Milica Đapić, Renata I ZAŠTITE ŽIVOTNE generisanog nanosa na status voda u Srbiji Puzović, Sonja Jurišić, Nikola SREDINE, ul. Nemanjina Zlatanović, Svetlana Pavlović” 22-26, Beograd Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT ANTIEROZIONOG Dušan Stojadinović, Milica Đapić, Irina UREĐENJA SLIVA REKE RAŠKE I DEFINISANJE UNOPS-EUPROGRES, ul. 05/1 Milovanović, Jelena Čotrić, Mileta EROZIONIH PODRUČJA - KNJIGA 10 - Šumatovačka 59, Beograd Milojević, Renata Puzović, Aleksandar SEBEČEVSKA REKA (P 11) – NOVI PAZAR Drobnjak, Svetlana Pavlović Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT ANTIEROZIONOG Dušan Stojadinović, Milica Đapić, Irina UREĐENJA SLIVA REKE RAŠKE I DEFINISANJE UNOPS-EUPROGRES, ul. 05/1 Milovanović, Jelena Čotrić, Mileta EROZIONIH PODRUČJA - KNJIGA 11 - TUŠIMSKA Šumatovačka 59, Beograd Milojević, Renata Puzović, Aleksandar REKA (P 13) – NOVI PAZAR Drobnjak, Svetlana Pavlović "Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT ANTIEROZIONOG Dušan Stojadinović, Milica Đapić, UREĐENJA SLIVA REKE RAŠKE I DEFINISANJE UNOPS-EUPROGRES, ul. 05/1 Irina Milovanović, Mileta Milojević, EROZIONIH PODRUČJA - KNJIGA 2 - IZBIČKA Šumatovačka 59, Beograd Renata Puzović, Aleksandar Drobnjak, REKA (P 2) - NOVI PAZAR Svetlana Pavlović” "Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT ANTIEROZIONOG Dušan Stojadinović, Milica Đapić, UREĐENJA SLIVA REKE RAŠKE I DEFINISANJE UNOPS-EUPROGRES, ul. 05/1 Irina Milovanović, Mileta Milojević, EROZIONIH PODRUČJA - KNJIGA 3 - REKA Šumatovačka 59, Beograd Renata Puzović, Aleksandar Drobnjak, JOŠANICA (P 3, P6 i P7) - NOVI PAZAR Svetlana Pavlović” "Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT ANTIEROZIONOG Dušan Stojadinović, Milica Đapić, UREĐENJA SLIVA REKE RAŠKE I DEFINISANJE UNOPS-EUPROGRES, ul. 05/1 Irina Milovanović, Mileta Milojević, EROZIONIH PODRUČJA - KNJIGA 4 - TRNAVSKA Šumatovačka 59, Beograd Renata Puzović, Aleksandar Drobnjak, REKA (P 12) – NOVI PAZAR Svetlana Pavlović” Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT ANTIEROZIONOG Dušan Stojadinović, Milica Đapić, Irina UREĐENJA SLIVA REKE RAŠKE I DEFINISANJE UNOPS-EUPROGRES, ul. 05/1 Milovanović, Jelena Čotrić, Mileta EROZIONIH PODRUČJA - KNJIGA 5 - DEŽEVSKA Šumatovačka 59, Beograd Milojević, Renata Puzović, Aleksandar REKA (P 1) – NOVI PAZAR Drobnjak, Svetlana Pavlović Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT ANTIEROZIONOG Dušan Stojadinović, Milica Đapić, Irina UREĐENJA SLIVA REKE RAŠKE I DEFINISANJE UNOPS-EUPROGRES, ul. 05/1 Milovanović, Jelena Čotrić, Mileta EROZIONIH PODRUČJA - KNJIGA 6 - Šumatovačka 59, Beograd Milojević, Renata Puzović, Aleksandar KRUŠEVAČKA REKA (P 4) – NOVI PAZAR Drobnjak, Svetlana Pavlović Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT ANTIEROZIONOG Dušan Stojadinović, Milica Đapić, Irina UREĐENJA SLIVA REKE RAŠKE I DEFINISANJE UNOPS-EUPROGRES, ul. 05/1 Milovanović, Jelena Čotrić, Mileta EROZIONIH PODRUČJA - KNJIGA 7 - JOVSKA Šumatovačka 59, Beograd Milojević, Renata Puzović, Aleksandar REKA (P 8) – NOVI PAZAR Drobnjak, Svetlana Pavlović Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT ANTIEROZIONOG Dušan Stojadinović, Milica Đapić, Irina UREĐENJA SLIVA REKE RAŠKE I DEFINISANJE UNOPS-EUPROGRES, ul. 05/1 Milovanović, Jelena Čotrić, Mileta EROZIONIH PODRUČJA - KNJIGA 8 - LJUDSKA Šumatovačka 59, Beograd Milojević, Renata Puzović, Aleksandar REKA (P 9) – NOVI PAZAR Drobnjak, Svetlana Pavlović Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT ANTIEROZIONOG Dušan Stojadinović, Milica Đapić, Irina UREĐENJA SLIVA REKE RAŠKE I DEFINISANJE UNOPS-EUPROGRES, ul. 05/1 Milovanović, Jelena Čotrić, Mileta EROZIONIH PODRUČJA - KNJIGA 9 - CVRNJSKA Šumatovačka 59, Beograd Milojević, Renata Puzović, Aleksandar REKA (P 10) – NOVI PAZAR Drobnjak, Svetlana Pavlović "Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT ANTIEROZIONOG Dušan Stojadinović, Milica Đapić, Irina UREĐENJA SLIVA REKE RAŠKE I DEFINISANJE UNOPS-EUPROGRES, ul. 05/1 Milovanović, Mileta Milojević, Renata EROZIONIH PODRUČJA; KNJIGA 1 - TRNAVSKA Šumatovačka 59, Beograd Puzović, Jelena Čotrić, Aleksandar REKA (P 5) - RAŠKA Drobnjak, Svetlana Pavlović”

215 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Irina Milovanović, Jelena Čotrić, JVP Beogradvode, Glavni projekat protiverozionog uređenja sliva 05/1 Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, Svetozara Ćorovića 15, potoka Sikijevac Dušan Stojadinović, Milica Đapić Beograd Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT RADOVA ZA ZAŠTITU OD Mileta Milojević, Milica Đapić, Irina JVP „SRBIJAVODE“ VPC EROZIJE I BUJICA NA SLIVU PUSTE REKE - Milovanović, Renata Puzović, Nikola „MORAVA“, Trg kralja 05/1 KNJIGA 3 - PODSLIV REČICA DO PROFILA UŠĆA Zlatanović, Jelena Čotrić, Nada Aleksandra Ujedinitelja U PUSTU REKU Živanović, Aleksandar Drobnjak, 2, Niš Marko Urušević, Svetlana Pavlović Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT RADOVA ZA ZAŠTITU OD Mileta Milojević, Milica Đapić, Irina JVP „SRBIJAVODE“ VPC EROZIJE I BUJICA NA SLIVU PUSTE REKE - Milovanović, Renata Puzović, Nikola „MORAVA“, Trg kralja 05/1 KNJIGA 4 - PODSLIV VUJANOVAČKA REKA DO Zlatanović, Jelena Čotrić, Nada Aleksandra Ujedinitelja PROFILA UŠĆA U PUSTU REKU Živanović, Aleksandar Drobnjak, 2, Niš Marko Urušević, Svetlana Pavlović Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT RADOVA ZA ZAŠTITU OD Mileta Milojević, Milica Đapić, Irina JVP „SRBIJAVODE“ VPC EROZIJE I BUJICA NA SLIVU PUSTE REKE Milovanović, Renata Puzović, Nikola „MORAVA“, Trg kralja 05/1 - KNJIGA 6 - PODSLIV KONJUVAČKA REKA DO Zlatanović, Jelena Čotrić, Nada Aleksandra Ujedinitelja PROFILA UŠĆA U PUSTU REKU Živanović, Aleksandar Drobnjak, 2, Niš Marko Urušević, Svetlana Pavlović Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT RADOVA ZA ZAŠTITU OD Mileta Milojević, Milica Đapić, Irina JVP „SRBIJAVODE“ VPC EROZIJE I BUJICA NA SLIVU PUSTE REKE - Milovanović, Renata Puzović, Nikola „MORAVA“ NIŠ, Trg kralja 05/1 KNJIGA 1 - SLIV PUSTA REKA DO PROFILA Zlatanović, Jelena Čotrić, Nada Aleksandra Ujedinitelja UŠĆA PUSTE REKE U JEZERO Živanović, Aleksandar Drobnjak, 2, Niš Marko Urušević, Svetlana Pavlović Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT RADOVA ZA ZAŠTITU OD Mileta Milojević, Milica Đapić, Irina JVP „SRBIJAVODE“ VPC EROZIJE I BUJICA NA SLIVU PUSTE REKE - Milovanović, Renata Puzović, Nikola „MORAVA“ NIŠ, Trg kralja 05/1 KNJIGA 2 - PODSLIV POTOK ĐACE DO PROFILA Zlatanović, Jelena Čotrić, Nada Aleksandra Ujedinitelja UŠĆA U PUSTU REKU Živanović, Aleksandar Drobnjak, 2, Niš Marko Urušević, Svetlana Pavlović Milutin Stefanović, Zoran Gavrilović, GLAVNI PROJEKAT RADOVA ZA ZAŠTITU OD Mileta Milojević, Milica Đapić, Irina JVP „SRBIJAVODE“ VPC EROZIJE I BUJICA NA SLIVU PUSTE REKE Milovanović, Renata Puzović, Nikola „MORAVA“, Trg kralja 05/1 - KNJIGA 5 - PODSLIV MAGAŠKA REKA DO Zlatanović, Jelena Čotrić, Nada Aleksandra Ujedinitelja PROFILA UŠĆA U PUSTU REKU Živanović, Aleksandar Drobnjak, 2, Niš Marko Urušević, Svetlana Pavlović Irina Milovanović, Nikola Zlatanović, GLAVNI PROJEKAT REGULACIJE REKE Milica Đapić, Nada Živanović, Milica JVP "SRBIJAVODE", 05/1 GRABOVICE U SJENICI Bencun, Đorđe Malešević, Milutin Brodarska 3 Beograd Stefanović Milutin Stefanović, Irina Milovanović, JVP "SRBIJAVODE", 05/1 GLAVNI PROJEKAT REGULACIJE ZUBSKE REKE Milica Đapić, Nikola Zlatanović Brodarska 3 Beograd Mileta Milojević, Milutin Stefanović, Opština Medveđa, ul. PLAN ZA ODREĐIVANJE EROZIONIH PODRUČJA Zoran Gavrilović, Marko Urošević, 05/1 Jablanička br. 48 , NA TERITORIJI OPŠTINE MEDVEĐA Aleksandar Drobnjak, Svetlana Medveđa Pavlović PROGRAM VI - OSMATRANJE, MERENJE I ANALIZA UTICAJA USPORA DUNAVA NA Zoran Gavrilović, Milutin Stefanović, PRIOBALJE, IZAZVANIH EKSPLOATACIJOM HE Renata Puzović, Marko Urošević, "HE Đerdap" d.o.o., 19320 05/1 "ĐERDAP 1" U 2013. GODINI -OSMATRANJE, Aleksandar Drobnjak, Svetlana Kladovo, Trg kralja Petra 1 MERENJE I ANALIZA UTICAJA USPORA DUNAVA Pavlović, Ivana Jovanović, Stručni NA ŠUME U FORLANDIMA - izveštaj za 2013. konsultant: Predrag Stefanović godinu - Javno vodoprivredno STUDIJA PRAĆENJA BUJIČNIH POPLAVA NA Mileta Milojević, Milutin Stefanović, preduzeće "Beogradvode", 05/1 TOPČIDERSKOJ RECI U REALNOM VREMENU Zoran Gavrilović, Sonja Jurišić, Marko ul. Svetozara Ćorovića br. (I FAZA) Urošević, Svetlana Pavlović 15 , Beograd Opština Voždovac, Ul. Tehnička kontrola Glavnog projekta regulacije 05/1 Milutin Stefanović Ustanička br. 53, 11000 potoka Palanka i pritoke Dućevac u dužini od 500 m Beograd Ministarstvo poljoprivrede, Marina Babić Mladenović, Slobodan šumarstva i vodoprivrede, Analiza režima leda i mera odbrane od leda na 05/2 Petković, Vesna Tripković, Milena Republička direkcija za Dunavu i pritokama u 2012. godini Mitrović vode, Bulevar umetnosti 2a, Beograd

216 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Milan Malešev, Konsultant - Slobodan Petković, Dušan Stojadinović, "ANALIZA U CILJU UNAPREĐENJA ZAŠTITE Zoran Knežević, Vladislava Bartoš VALJEVA OD VELIKIH VODA KOLUBARE I Divac, Vanja Damjanović, Boris JVP “Srbijavode’’, Beograd, 05/2 PRITOKA - ZAŠTITA OD VELIKIH VODA REKE Krunić, Branka Miloradović, Dejan Bulevar umetnosti 2a LJUBOSTINJE I RETENZIONI PROSTOR U SLIVU Jevtić, Dragiša Argakijev, Mladen LJUBOSTINJE” Kostić, Goran Višnjić, Dragica Tasić, Aleksandar Dišlie Rukovodilac projekta: Dragiša ELABORAT GEODETSKOG SNIMANJA KORITA Argakijev, Odgovorni obrađivač: PRIVREDNO DRUŠTVO MLAVE OD IZLIVNOG MESTA TOPLE VODE Mladen Kostić; Marina Babić "TERMOELEKTRANE 05/2 TEKO "B" DO DRUMSKOG MOSTA STARI Mladenović, Dragiša Argakijev, I KOPOVI KOSTOLAC" KOSTOLAC - DRMNO Mladen Kostić, Aleksandar Dišlieski, D.O.O. Đorđe Ljumović Rukovodilac projekta: Dragiša PRIVREDNO DRUŠTVO Argakijev; Odgovorni obrađivač: ELABORAT GEODETSKOG SNIMANJA "TERMOELEKTRANE 05/2 Mladen Kostić; Marina Babić KOSTOLAČKOG KANALA I DUNAVCA (TEKO "A") I KOPOVI KOSTOLAC" Mladenović, Dragiša Argakijev, D.O.O. Aleksandar Dišlieski, Đorđe Ljumović "Privredno društvo za Milan Malešev, Boris Krunić, Dragica proizvodnju, preradu i Elaborat hidroloških radova na akumulaciji "Paljuvi Tasić, Živorad Matović, Đorđe 05/2 transport uglja Rudarskog Viš" na Kladnici tokom 2011. godine Ljumović, Nada Matović, Milena basena “”Kolubara”” doo, Mitrović Lazarevac,” ELABORAT ZA ODRŽAVANJE KORITA VELIKE Milan Malešev, Konsultant - Slobodan MORAVE NEPOSREDNO NIZVODNO OD Petković, Zoran Knežević, Vladislava LJUBIČEVSKOG MOSTA - UKLANJANJE Bartoš Divac, Vanja Damjanović, Boris ''JVP "Srbijavode'', 05/2 SPRUDA ZA OBEZBEĐENJE PROPUSNE Krunić, Branka Miloradović, Dejan Beograd, Bulevar SPOSOBNOSTI REČNOG KORITA Jevtić, Dragiša Argakijev, Mladen umetnosti 2a - (ISTRAŽIVAČKI RADOVI, HIDRAULIČKE Kostić, Goran Višnjić, Dragica Tasić, ANALIZE, ISTRAŽIVANJE RAZVOJ ) Aleksandar Dišlieski, Zoran Dišlieski GENERALNI PROJEKAT ZAŠTITE BEOGRADA Marina Babić Mladenović, Vojislav JVP "Beogradvode" iz 05/2 OD VELIKIH VODA DUNAVA I SAVE Antonić, Vladislava Bartoš Divac Beograda Milan Malešev, Slobodan Petković, Branka Miloradović, Zoran Knežević, Glavni projekat pet proseka u osnovnom koritu Boris Krunić, Vanja Damjanović, JVP ''Beogradvode'', 05/2 Kolubare na sektoru od ušća Marice do ušća Turije; Dragiša Argakijev, Mladen Kostić, Beograd, Svetozara Knjiga 3 - Prosek 3 Goran Višnjić, Dragica Tasić, Zoran Ćorovića br. 15 Dišlieski, Aleksandar Dišlieski, Đorđe Ljumović, Nada Matović Milan Malešev, Slobodan Petković, Branka Miloradović, Zoran Knežević, Boris Krunić, Vanja Damjanović, Glavni projekat pet proseka u osnovnom koritu JVP ''Beogradvode'', Martina Janković, Dragiša Argakijev, 05/2 Kolubare na sektoru od ušća Marice do ušća Turije; Beograd, Svetozara Mladen Kostić, Goran Višnjić, Dragica Knjiga 1 - Prosek 1 Ćorovića br. 15 Tasić, Zoran Dišlieski, Aleksandar Dišlieski, Đorđe Ljumović, Nada Matović Milan Malešev, Slobodan Petković, Branka Miloradović, Zoran Knežević, Glavni projekat pet proseka u osnovnom koritu Boris Krunić, Vanja Damjanović, JVP ''Beogradvode'', 05/2 Kolubare na sektoru od ušća Marice do ušća Turije; Dragiša Argakijev, Mladen Kostić, Beograd, Svetozara Knjiga 2 - Prosek 2 Goran Višnjić, Dragica Tasić, Zoran Ćorovića br. 15 Dišlieski, Aleksandar Dišlieski, Đorđe Ljumović, Nada Matović Milan Malešev, Slobodan Petković, Glavni projekat regulacije Jadra od železničkog Branka Miloradović, Zoran Knežević, Javno vodoprivredno mosta u Kozjaku (km 8+393) do ušća reke Korenite Boris Krunić, Vanja Damjanović, preduzeće "Srbijavode", 05/2 (km 17+400); Sveske 2 i 3: Sektor od mosta u Vojislav Antonić, Dragica Tasić, Beograd, Bulevar Gornjem Dobriću (km 10+996) do ušća Korenite Mladen Kostić, Dragiša Stokić, Zoran umetnosti 2a (km 17+400) Dišlieski, Aleksandar Dišlieski, Đorđe Ljumović, Nada Matović "Stevan Prohaska, Vanja Damjanović, Marina Babić Mladenović, Zoran Hydrological study of the "Jadar" mineral deposit RIO SAVA Exploration, 05/2 Knežević, Aleksandra Ilić, Vesna site near Loznica Beograd, Takovska 45 Tripković, Dragica Tasić, Milena Mitrović, Ana Koprivica”

217 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Milan Malešev, Prof dr Slobodan Petković, Zoran Knežević, Boris Idejni projekat uređenja Kolubare na sektoru od Krunić, Vanja Damjanović, Dragiša JVP ''Beogradvode'', 05/2 ušća Marice (km 12+000) do ušća Turije (km Argakijev, Mladen Kostić, Goran Beograd, Svetozara 27+500) Višnjić, Dragica Tasić, Zoran Dišlieski, Ćorovića br. 15 Aleksandar Dišlieski, Đorđe Ljumović, Nada Matović Idejni projekat uređenja Kolubare na sektoru od Milan Malešev, Slađana Milojković, JVP ''Beogradvode'', 05/2 ušća Marice (km 12+000) do ušća Turije (km Boris Krunić, Vanja Damjanović, Beograd, Svetozara 27+500) - Studija opravdanosti Zoran Dišlieski, Aleksandar Dišlieski Ćorovića br. 15 Republika Srbija, Istraživanja za potrebe izrade "Studije plavnih Marina Babić Mladenović, Zoran Ministarstvo poljoprivrede, 05/2 područja u Republici Srbiji" - aktivnosti tokom 2012. Knežević, Vasiljka Kolarov, Dragana šumarstva i vodoprivrede, godine Ninković, Vladislava Bartoš Divac Republička direkcija za vode Republika Srbija, Istraživanja za potrebe izrade "Studije plavnih Marina Babić Mladenović, Zoran Ministarstvo poljoprivrede, 05/2 područja u Republici Srbiji" - aktivnosti tokom 2012. Knežević, Vasiljka Kolarov, Dragana šumarstva i vodoprivrede, godine Ninković, Vladislava Bartoš Divac Republička direkcija za vode Marina Babić Mladenović, Slobodan JAVNO KONTROLNO GEODETSKO SNIMANJE Petković, Mladen Kostić , Goran VODOPRIVREDNO 05/2 I ANALIZA ZASIPANJA AKUMULACIJE Višnjić, Aleksandar Dišlieski, Đorđe PREDUZEĆE "SRBIJA "BRESTOVAC" Ljumović VODE" Marina Babić Mladenović, Slobodan JAVNO KONTROLNO GEODETSKO SNIMANJE I Petković, Mladen Kostić, Goran VODOPRIVREDNO 05/2 ANALIZA ZASIPANJA AKUMULACIJE "KUDREČ Višnjić, Aleksandar Dišlieski, Đorđe PREDUZEĆE "SRBIJA 1 I 2" Ljumović VODE" Marina Babić Mladenović, Slobodan JAVNO KONTROLNO GEODETSKO SNIMANJE I Petković, Mladen Kostić, Goran VODOPRIVREDNO 05/2 ANALIZA ZASIPANJA AKUMULACIJE "SPOMEN Višnjić, Aleksandar Dišlieski, Đorđe PREDUZEĆE "SRBIJA PARK" Ljumović VODE" Dragana Ninković, Stevan Ministarstvo poljoprivrede, NAUČNO ISTRAŽIVAČKE PODLOGE ZA Prohaska, Koordinator: Marina trgovine, šumarstva i IMPLEMENTACIJU VODOPRIVREDNOG 05/2 Babić Mladenović, Dragica Tasić, vodoprivrede, Republička INFORMACIONOG SISTEMA REPUBLIKE SRBIJE Vesna Tripković, Aleksandra Ilić, Ana direkcija za vode, Beograd, AKTIVNOSTI U 2011. GODINI Koprivica Bulevar umetnosti 2a Osmatranja, merenja i anal. uticaja uspora Dunava Privredno društvo na priobalje, izazvanih izgradnjom i eksploatac. HE Vladislava Bartoš Divac, Milena 05/2 hidroelektrane ''Đerdap" D. "Đerdap 1" i HE "Đerdap 2" Program 1 - Đerdap 1 - Mitrović O. O. Kladovo Režim površ. voda - Izveštaj za 2011. godinu. Osmatranja, merenja i anal. uticaja uspora Dunava Privredno društvo na priobalje, izazvanih izgradnjom i eksploatac. HE Vladislava Bartoš Divac, Milena 05/2 hidroelektrane ''Đerdap" D. "Đerdap 1" i HE "Đerdap 2" Program I - Đerdap 2 - Mitrović O. O. Kladovo Režim površ.voda - Izveštaj za 2011. godinu. PRIVREDNO DRUŠTVO Osmatranje, praćenje i analiza režima leda na Marina Babić-Mladenović, konsultant "HIDROELEKTRANE 05/2 Dunavu u zoni uticaja uspora HE "Đerdap 1" u toku Slobodan Petković, Vesna Triković, ĐERDAP" D.O.O. zime 2011/12. godine Milena Mitrović KLADOVO, Beograd, Pop Stojanova 2a Ministarstvo poljoprivrede, Marina Babić Mladenović, Milan Preliminarna analiza mogućnosti bagerovanja na trgovine, šumarstva i Malešev, Konsultant: Prof Dr 05/2 Drini, Južnoj, Zapadnoj i Velikoj Moravi za potrebe vodoprivrede, Republička Slobodan Petković; Vojislav Antonić, izdavanja vodnih akata - Sveska 1: Reka Drina direkcija za vode, Beograd, Dragica Tasić, Zoran Dišlieski Nemanjina 22-26 Ministarstvo poljoprivrede, Preliminarna analiza mogućnosti bagerovanja na Marina Babić Mladenović, Milan trgovine, šumarstva i Drini, Južnoj, Zapadnoj i Velikoj Moravi za potrebe Malešev, Konsultant: Prof Dr 05/2 vodoprivrede, Republička izdavanja vodnih akata - Sveska 2: Reka Južna Slobodan Petković; Vojislav Antonić, direkcija za vode, Beograd, Morava Dragica Tasić, Zoran Dišlieski Nemanjina 22-26 Ministarstvo poljoprivrede, Preliminarna analiza mogućnosti bagerovanja na Marina Babić Mladenović, Milan trgovine, šumarstva i Drini, Južnoj, Zapadnoj i Velikoj Moravi za potrebe Malešev, Konsultant: Prof Dr 05/2 vodoprivrede, Republička izdavanja vodnih akata - Sveska 3: Reka Zapadna Slobodan Petković; Vojislav Antonić, direkcija za vode, Beograd, Morava Dragica Tasić, Zoran Dišlieski Nemanjina 22-26

218 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Ministarstvo poljoprivrede, Preliminarna analiza mogućnosti bagerovanja na Marina Babić Mladenović, Milan trgovine, šumarstva i Drini, Južnoj, Zapadnoj i Velikoj Moravi za potrebe Malešev, Konsultant: Prof Dr 05/2 vodoprivrede, Republička izdavanja vodnih akata - Sveska 4: Reka Velika Slobodan Petković; Vojislav Antonić, direkcija za vode, Beograd, Morava Dragica Tasić, Zoran Dišlieski Nemanjina 22-26 Program III - Osmatranja, merenja i analiza Damjanović Vanja, Marina Babić EPS - Privredno društvo uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanog Mladenović, Zoran Knežević, Mladen 05/2 "Hidroelektrane Đerdap" eksploatacijom HE "Đerdap 1" - Režim nanosa, Kostić, Đorđe Ljumović, Aleksandar D.O.O. - Kladovo Izveštaj za 2011. godinu Dišlieski, Dragica Tasić, Nada Matović Program III - Osmatranja, merenja i analiza Damjanović Vanja, Marina Babić EPS - Privredno društvo uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanog Mladenović, Zoran Knežević, Mladen 05/2 "Hidroelektrane Đerdap" eksploatacijom HE "Đerdap 2" - Režim nanosa, Kostić, Đorđe Ljumović, Aleksandar D.O.O. - Kladovo Izveštaj za 2011. godinu Dišlieski, Dragica Tasić, Nada Matović Preduzeće za spoljnu Projekat za eksploataciju rečnog nanosa iz reke Milan Malešev, Boris Krunić, Mladen i unutrašnju trgovinu i 05/2 Drine na lokaciji ''Drenica'' kod Badovinaca od km Kostić, Aleksandar Dišlieski, Zoran proizvodnju "Omega- 17+330 do km 17+760 Dišlieski, Đorđe Ljumović Pionir" doo, Novi Sad, Kornelija Stankovića 11 Stručno mišljenje o stanju objekata i načinu i PD "Termoelektrane i Branka Miloradović, Marina Babić- 05/2 uslovima rada sistema za dovod i odvod rashladne kopovi Kostolac" d.o.o. Mladenović, Milan Malešev vode "TE-KO B" Kostolac Milan Malešev, Slobodan Petković, Dušan Stojadinović, Zoran Uređenje sliva Baričke reke u cilju zaštite od Knežević, Branka Miloradović, Vanja JP za izgradnju poplava; Glavni projekat uređenja korita Baričke Damjanović, Bojan Stanković, Boris 05/2 Obrenovca, Obrenovac, reke od mosta na putu Beograd-Obrenovac do Krunić, Martina Janković, Milutin Vuka Karadžića br. 99d kaskade 11 Stefanović, Jelena Čotrić, Dragica Tasić, Dragiša Stokić, Mladen Kostić, Zoran Dišlieski, Milan Malešev, Slobodan Petković, Dušan Stojadinović, Dobrica Damnjanović, Zoran Knežević, Branka Uređenje sliva Baričke reke u cilju zaštite od JP za izgradnju Miloradović, Vanja Damjanović, 05/2 poplava; Knjiga 5: Glavni projekat uređenja zone Obrenovca, Obrenovac, Bojan Stanković, Boris Krunić, ušća Bezimenog potoka 1 Vuka Karadžića br. 99d Dragica Tasić, Dragiša Argakijev, Mladen Kostić, Dragiša Stokić, Zoran Dišlieski, Aleksandar Di Milan Malešev, Konsultant Prof. dr Slobodan Petković, Dušan "ANALIZA U CILJU UNAPREĐENJA ZAŠTITE Stojadinović, Zoran Knežević, VALJEVA OD VELIKIH VODA KOLUBARE ‘’JVP “Srbijavode’’, Vladislava Bartoš Divac, Vanja 05/2 I PRITOKA - IDEJNI PROJEKAT ZAŠTITE Beograd, Bulevar Damjanović, Boris Krunić, Branka OD VELIKIH VODA REKE LJUBOSTINJE I umetnosti 2a Miloradović, Dragiša Argakijev, RETENZIONI PROSTOR U SLIVU LJUBOSTINJE” Mladen Kostić, Goran Višnjić, Dragica Tasić, Aleksandar Dišlieski, Z Milan Malešev, Boris Krunić, Vanja Privredno društvo za Damjanović, Mladen Kostić, Dragica proizvodnju, preradu i Elaborat hidroloških radova na akumulaciji "Paljuvi 05/2 Tasić, Živorad Matović, Đorđe transport uglja, Rudarskog Viš" na Kladnici tokom 2012. godine Ljumović, Nada Matović, Milena basena "Kolubara" doo, Mitrović, Aleksandar Dišlieski Lazarevac iz Lazarevca "Milan Malešev, Konsultant Prof. dr Slobodan Petković, Saradnici: dr Dušan Stojadinović, Vanja JP “Direkcija za urbanizam, Generalni projekat mikroakumulacije (jezera) na Damjanović, Boris Krunić, Branka građevinsko zemljište, 05/2 području Divčibara Miloradović, Irina Milovanović, Mladen puteve i izgradnju Valjeva’’, Kostić, Dragica Tasić, Aleksandar Valjevo, Karađorđeva 64 Dišlieski, Zoran Dišlieski, Đorđe Ljumović, Milena Mit” Milan Malešev, Slobodan Petković, Branka Miloradović, Zoran Knežević, Glavni projekat pet proseka u osnovnom koritu Boris Krunić, Vanja Damjanović, JVP ''Beogradvode'', 05/2 Kolubare na sektoru od ušća Marice do ušća Turije; Dragiša Argakijev, Mladen Kostić, Beograd, Svetozara Knjiga 5 - Prosek 5 Goran Višnjić, Dragica Tasić, Zoran Ćorovića br. 15 Dišlieski, Aleksandar Dišlieski, Đorđe Ljumović, Nada Matović

219 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Milan Malešev, Slobodan Petković, Branka Miloradović, Zoran Knežević, Glavni projekat pet proseka u osnovnom koritu Boris Krunić, Vanja Damjanović, JVP ''Beogradvode'', 05/2 Kolubare na sektoru od ušća Marice do ušća Turije; Dragiša Argakijev, Mladen Kostić, Beograd, Svetozara Knjiga 4 - Prosek 4 Goran Višnjić, Dragica Tasić, Zoran Ćorovića br. 15 Dišlieski, Aleksandar Dišlieski, Đorđe Ljumović, Nada Matović Milan Malešev, Slobodan Petković, Dobrica Damnjanović, Zoran Knežević, Branka Miloradović, Vanja "Glavni projekat uređenja potoka Sikijevac Damjanović, Bojan Stanković, Boris JVP ‘’Beogradvode’’, 05/2 Knjiga 1: Glavni projekat nasute brane na potoku Krunić, Milutin Stefanović, Irina Beograd Sikijevac” Milovanović, Dragica Tasić, Dragiša Argakijev, Mladen Kostić, Goran Višnjić, Zoran Dišlie "Milan Malešev, Konsultanti: Prof dr Slobodan Petković, Dobrica Damnjanović, Saradnici: Zoran Glavni projekat uređenja potoka Sikijevac; Knjiga JVP ‘’Beogradvode’’, Knežević, Branka Miloradović, Vanja 05/2 2: Glavni projekat uređenja korita potoka Sikijevac Beograd, Svetozara Damjanović, Bojan Stanković, Boris nizvodno od brane Ćorovića br. 15 Krunić, Milutin Stefanović, Irina Milovanović, Dragica Tasić, Dragiša Argakijev, Mladen “ Branka Miloradović, Aleksandra Ilić, "MBS Energy" d.o.o, HIDROLOŠKA STUDIJA ZA LOKACIJU MALE Dragica Tasić, Milena Mitrović, Đorđe 05/2 Beograd, Despota Stefana HIDROELEKTRANE SASTAV REKA Ljumović, Dragiša Stokić, Aleksandar 21 Dišlieski Zoran Knežević, Marina Babić- Opština Kovin, Fond za Idejni projekat zaštite ulaza u luku Kovin od Mladenović, Vladislava Bartoš Divac, građevinsko zemljište, 05/2 zasipanja rečnim nanosom Milan Malešev, Vanja Damjanović, puteve i komunalnu Mladen Kostić potrošnju Opštine Kovin ISTRAŽIVANJA I ANALIZE U CILJU Ministarstvo poljoprivrede, ISPUNJAVANJA OBAVEZA REPUBLIKE SRBIJE U Dragana Ninković, Dušan Đurić, šumarstva i vodoprivrede, 05/2 VRŠENJU BILATERALNE SARADNJE U OBLASTI Marina Babić Mladenović, Vladislava Republička direkcija za VODA SA SUSEDNIM DRŽAVAMA ZA 2012. Bartoš Divac, Tibor Slimak vode, Beograd, Bulevar GODINU umetnosti 2a ISTRAŽIVANJA I ANALIZE ZA POTREBE Ministarstvo poljoprivrede, ISPUNJAVANJA OBAVEZA REPUBLIKE SRBIJE Ljiljana Marjanović, Dušan Đurić, šumarstva i vodoprivrede, 05/2 KOJE PROIZILAZE IZ BILATERALNE SARADNJE Marina Babić Mladenović, Dragana Republička direkcija za U OBLASTI VODA SA SUSEDNIM DRŽAVAMA U Ninković, Tibor Slimak vode, Beograd, 2013. GODINI "Istraživanja i analize za razvoj i unapređenje Marina Babić Mladenović, Milan zaštite naselja u priobalju Drine i Lima i otklanjanje Malešev, Konsultanti: Prof. dr JVP ‘’Srbijavode’’, 05/2 posledica poplavnog talasa u decembru 2010. Slobodan Petković, Ljubiša Miljković, Beograd, Bulevar godine - ZAŠTITA UGROŽENOG PODRUČJA DUŽ Saradnici: Vladislava Bartoš Divac, Umetnosti br. 2a DONJEG TOKA DRINE” Dragica Tasić, Zoran Dišlieski Zoran Knežević, Marina Babić- Istraživanja i analize za razvoj i unapređenje zaštite Mladenović, Milan Malešev, Branka 05/2 naselja Ub od velikih voda rele Ub i Gračice (sistem JVP "Srbijavode" Miloradović, Dragica Tasić, Aleksandar Gračica-Ub-Tamnava) Dišlieski Odgovorni obrađivač: dr Marina Babić Mladenović, koordinator: Miodrag Ministarstvo poljoprivrede, IZVEŠTAJ O AKTIVNOSTIMA SPROVEDENIM ZA Milovanović, Obrađivači po oblastima: šumarstva i vodoprivrede, POTREBE IZVRŠAVANJA OBAVEZA REPUBLIKE 05/2 dr Marina Babić Mladenović, dipl. Republička direkcija za SRBIJE PREMA MEĐUNARODNOJ KOMISIJI ZA inž (Istraživanja za potrebe aktivnosti vode, Beograd, Bulevar SLIV REKE SAVE - AKTIVNOSTI U 2013. GODINI Stalne stručne grupe za zaštitu od umetnosti 2a poplava, Istraživanja za potrebe aktivn Osmatranja, merenja i analiza uticaja uspora Privredno društvo Dunava na priobalje, izazvanog izgradnjom i Vladislava Bartoš Divac, Milena 05/2 hidroelektrane ''Đerdap" D. eksploatacijom HE "Đerdap 2" - Program I - Režim Mitrović O. O., Kladovo površinskih voda - Izveštaj za 2012. godinu. Osmatranja, merenja i analiza uticaja uspora Privredno društvo Dunava na priobalje, izazvanog eksploatacijom HE Vladislava Bartoš Divac, Milena 05/2 hidroelektrane ''Đerdap" D. "Đerdap 1", Program 1 - Režim površinskih voda - Mitrović O. O., Kladovo Izveštaj za 2012. godinu. Program III - Osmatranja, merenja i analiza Vanja Damjanović, Marina Babić EPS - Privredno društvo uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanog Mladenović, Zoran Knežević, Mladen 05/2 "Hidroelektrane Đerdap" eksploatacijom HE "Đerdap 1" - Režim nanosa, Kostić, Đorđe Ljumović, Aleksandar D.O.O. - Kladovo Izveštaj za 2012. godinu Dišlieski, Dragica Tasić, Nada Matović

220 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Program III - Osmatranja, merenja i analiza Vanja Damjanović, Marina Babić EPS - Privredno društvo uticaja uspora Dunava na priobalje izazvanog Mladenović, Zoran Knežević, Mladen 05/2 "Hidroelektrane Đerdap" eksploatacijom HE "Đerdap 2" - Režim nanosa, Kostić, Đorđe Ljumović, Aleksandar D.O.O. - Kladovo Izveštaj za 2012. godinu Dišlieski, Dragica Tasić, Nada Matović Tehnička dokumentacija za odbranu od poplava od Priverdno društvo Zoran Knežević, Marina Babić- 05/2 spoljnih voda, sektor desne obale Dunava Golubac- "Hidroelektrane Đerdap" Mladenović, Vladislava Bartoš Divac Smederevo d.o.o, Kladovo Milan Malešev, Slobodan Petković, Dušan Stojadinović, Dobrica Uređenje sliva Baričke reke u cilju zaštite od Damnjanović, Zoran Knežević, Branka JP za izgradnju poplava; Knjiga 4: Glavni projekat nasute brane na Miloradović, Vanja Damjanović, 05/2 Obrenovca, Obrenovac, Baričkoj reci u profilu IV-IV na km 8+469,97 rečne Bojan Stanković, Boris Krunić, Milutin Vuka Karadžića br. 99d stacionaže Stefanović, Jelena Čotrić, Dragica Tasić, Dragiša Argakijev, Mladen Kostić, Dragiša Sto Bilans stanja voda na izvorištu "Perkićevo" sistema Fond za uređivanje 06 vodosnabdevanja Opštine Svilajnac - Elaborat o Miloš Zorić, Zoran Radenković građevinskog zemljišta rezervama Opštine Svilajnac Ekspertiza i izveštaj o rezultatima istraživanja za Direkcija za razvoj, 06 potrebe planiranja i izrade projektne dokumentacije Miomir Vasiljević, Zoran Radenković urbanizam i izgradnju za formiranje jezera u Knjaževcu opštine Knjaževac "JKP Vodovod i kanalizacija , 28. Marko Ljuboja, Zorana Radibratović, Generalni projekat razvoja PPV Hadžet u Novom Novembra 35, Novi Pazar, 06 Biljana Cakić, LJiljana Dimkić, Pazaru Lux Development, Project Svetlana Argakijev SRB 013, Palih Boraca 52, Novi Pazar” Javno komunalno Generalni projekat sakupljanja, odvođenja i preduzeće "Vodovod" Petar Isaković, Bogoljub Bogdanović, 06 prečišćavanja otpadnih voda naselja na teritoriji Zaječar, Bulevar Dr. Tomislav Milanković Grada Zaječara, 2012. Zorana Đinđića 5, 19000 Zaječar Glavni projekat sanacije bunara RB-1 na izvorištu Goran Jevtić, Nenad Radić, Biljana JKP "Vodovod i 06 "Vić " u Obrenovcu, utiskivanjem novih drenova Cakić, Ivana Sekulović kanalizacija" - Obrenovac Glavni projekat: Kumodraški kišni kolektor I faza - od uliva u Mokroluški kolektor do Vitanovačke Direkcija za građevinsko ulice; Knjiga 2: Podloge za izradu projekta; Sveska Miodrag Popović, Laza Stanojević, 06 zemljište i izgradnju 2.1: Geodetske podloge; Sveska 2.2: Izveštaj o Andrej Plesnićar Beograda izvedenim radovima u postojećem Kumodraškom kolektoru Glavni projekat: Kumodraški kišni kolektor I faza - Direkcija za građevinsko Miodrag Popović, Marko Ćurčić, 06 od uliva u Mokroluški kolektor do Vitanovačke ulice; zemljište i izgradnju Ivana Ratković, Predrag Kolundžić Knjiga 3: Hidrotehnički deo Beograda Miodrag Popović, Andrija Krivokapić, "Glavni projekat: Kumodraški kišni kolektor I faza - Laza Stanojević, Marko Ćurčić, Ivana Direkcija za građevinsko 06 od uliva u Mokroluški kolektor do Vitanovačke ulice; Ratković, Slaviša Ilić, Zoran Arsić, zemljište i izgradnju Knjiga 1: Opšti deo” Vladislav Arsić, Aleksandar Lazić, Beograda Dejan Skoko, Nataša Skoko Glavni projekat: Kumodraški kišni kolektor I faza - od uliva u Mokroluški kolektor do Vitanovačke Direkcija za građevinsko ulice; Knjiga 6: Projekat izmeštanja instalacija; Miodrag Popović, Dragan Ćosić, 06 zemljište i izgradnju Sveska 6.1: Izmeštanje vodovodnih instalacija Vladislav Arsić, Aleksandar Lazić Beograda u Vitavovačkoj ulici; Sveska 6.2: Izmeštanje elektroenergets Glavni projekat: Kumodraški kišni kolektor I faza Direkcija za građevinsko - od uliva u Mokroluški kolektor do Vitanovačke Miodrag Popović, Dejan Skoko, 06 zemljište i izgradnju ulice; Knjiga 7: Projekat privremene saobraćajne Nataša Skoko Beograda signalizacije Glavni projekat: Kumodraški kišni kolektor I faza - Direkcija za građevinsko 06 od uliva u Mokroluški kolektor do Vitanovačke ulice; Miodrag Popović, Slaviša Ilić zemljište i izgradnju Knjiga 4: Geotehnički elaborat Beograda Glavni projekat: Kumodraški kišni kolektor I faza - Direkcija za građevinsko Miodrag Popović, Andrija Krivokapić, 06 od uliva u Mokroluški kolektor do Vitanovačke ulice; zemljište i izgradnju Laza Stanojević Knjiga 8: Elaborat zatečenog stanja Beograda

221 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Glavni projekat: Kumodraški kišni kolektor I faza- od uliva u Mokroluški kolektor do Vitanovačke ulice; Direkcija za građevinsko Knjiga 5: Statičko - konstruktivni deo; Sveska 5.1: Miodrag Popović, Andrija Krivokapić, 06 zemljište i izgradnju Tunelski iskop novog kumodraškog kolektora; Jelena Zukanović, Ivana Đurić Beograda Sveska 5.2: Privremeni objekti na trasi novog kumodraš Idejni projekat vodosnabdevanja budućeg Dejan Dimkić, Biljana Cakić, Ljiljana Javno preduzeće za razvoj turističkog centra Jabučko Ravnište na Staroj 06 Dimkić, Andrija Krivokapić, Vladislav planinskog turizma "Stara Planini; Knjiga 8: Pumpna stanica "Repušački Arsić, Svetlana Argakijev Planina" potok" Idejni projekat sa Studijom opravdanosti proširenja Dušan Đurić, Goran Jevtić, Biljana JKP "Vodovod i 06 izvorišta "Petrovaradinska ada" izgradnjom Cakić, Maja Pražić, Vladislav Arsić kanalizacija", Novi Sad vodozahvata pored reke Izvođački projekat: Interceptor "Ušće - Veliko Selo" Direkcija za građevinsko / Deonica km 5+867 do km 12+639; Sveska I.12: Milan Tričković, Kontrola - Milutin zemljište i izgradnju 06 Tehničko osmatranje deonice od km 5+867 do km Đurković Beograda, J.P. Beograd, 6+800 u toku izgradnje Njegoševa 84 Prethodna studija opravdanosti sa generalnim Zoran Radenković, Nenad Radić, 06 projektom regionalnog vodovodnog sistema JKP "Naissus" Niš Nenad Milenković "Ljiberađa-Niš" Prethodna studija opravdanosti sa generalnim Zoran Radenković, Nenad Radić, 06 projektom snabdevanja vodom na teritoriji grada JKP "Naissus" Niš Nenad Milenković Niša Javno komunalno Prethodna studija opravdanosti sakupljanja, preduzeće "Vodovod" Slađana Milojković, Petar Isaković, 06 odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda naselja na Zaječar, Bulevar Dr. Bogoljub Bogdanović teritoriji Grada Zaječara, 2012. Zorana Đinđića 5, 19000 Zaječar Projekat sanacije curenja na lokaciji internog JP EPS P.D.TENT,ogranak Đulija Boreli-Zdravković, Milutin 06 puta između kaseta A i 2 deponije pepela TE društa TE KOLUBARA, 3 Đurković, Dragan Mijailović KOLUBARA oktobar 146, Veliki Crljeni Stručno mišljenje o stanju i objektim i načinu i PD "Termoelektrane i Jadranka Spasić, Vladimir Jelenković, 06 uslovima rada sistema za evakuaciju atmosferskih kopovi Kostolac" d.o.o. Bogoljub Bogdanović voda i evakuaciju sanitarnih voda iz "TEKO B" Kostolac Stručno mišljenje o stanju i objektim i načinu i PD "Termoelektrane i uslovima rada sistema za evakuaciju tehnoloških Jadranka Spasić, Vladimir Jelenković, 06 kopovi Kostolac" d.o.o. otpadnih voda i sistema za hidaulički transport Bogoljub Bogdanović Kostolac pepla i šljake iz "TEKO B" Stručno mišljenje o stanju i objektim i načinu i PD "Termoelektrane i Jadranka Spasić, Vladimir Jelenković, 06 uslovima rada sistema za prikupljanje i evakuaciju kopovi Kostolac" d.o.o. Bogoljub Bogdanović zamazućenih i zauljenih otpadnih voda "TEKO B" Kostolac STUDIJA O PROCENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU PROJEKTA IZGRADNJE Miomir Vasiljević, Tatjana Mitrović, JP Direkcija za izgradnju 06 POSTROJENJA ZA PRERADU VODE ZA PIĆE Vesna Obradović, Tanja Vučković Opštine Veliko Gradište NA KAT. PARCELAMA 36 I 37 KO OSTROVO SO VELIKO GRADIŠTE Vodosnabdevanje budućeg turističkog centra Dejan Dimkić, Biljana Cakić, Ljiljana Jabučko Ravnište na Staroj Planini; Knjiga 4: Javno preduzeće za razvoj Dimkić, Zorana Radibratović, Andrija 06 Vodozahvat na Golemoj reci, cevovod i pumpna planinskog turizma "Stara Krivokapić, Vladislav Arsić, Svetlana stanica sirove vode; Sveska 4.2.: Pumpna stanica Planina" Argakijev sirove vode Vodosnabdevanje budućeg turističkog centra Dejan Dimkić, Biljana Cakić, Ljiljana Javno preduzeće za razvoj 06 Jabučko Ravnište na Staroj Planini; Knjiga 9: Dimkić, Andrija Krivokapić, Vladislav planinskog turizma "Stara Pumpna stanica "Leskova" Arsić, Svetlana Argakijev Planina" Vodosnabdevanje budućeg turističkog centra Dejan Dimkić, Mihajlo Radosavljević, JP za razvoj planinskog 06 "Jabučko ravnište" na Staroj planini; Knjiga 10: Goran Mitrović, Biljana Cakić, Miomir turizma "Stara planina" Primarni cevovod Jabučko ravnište Vasiljević, Aleksandar Anđelković Knjaževac Dejan Dimkić, Mihajlo Radosavljević, Goran Mitrović, Mr Biljana Cakić, Vodosnabdevanje budućeg turističkog centra JP za razvoj planinskog Ljiljana Dimkić, Miomir Vasiljević, 06 "Jabučko ravnište" na Staroj planini; Knjiga 2: turizma "Stara planina" Savo Krivokapić, Vladislav Arsić, Izvorski cevovod Knjaževac Svetlana Argakijev, Andrija Krivokapić, Aleksandar Anđelković Dejan Dimkić, Mihajlo Radosavljević, Vodosnabdevanje budućeg turističkog centra Mr Biljana Cakić, Ljiljana Dimkić, JP za razvoj planinskog "Jabučko ravnište" na Staroj planini; Knjiga 4: 06 Andrija Krivokapić, Vladislav Arsić, turizma "Stara planina" Vodozahvat na Golemoj reci, cevovod i PS sirove Goran Mitrović, Svetlana Argakijev, Knjaževac vode Predrag Babić, Aleksandar Anđelković

222 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Vodosnabdevanje budućeg turističkog centra JP za razvoj planinskog "Jabučko ravnište" na Staroj planini; Knjiga 6: Dejan Dimkić, Mihajlo Radosavljević, 06 turizma "Stara planina" Cevovod PPV Golema reka - Rezervoar Dojkina Goran Mitrović, Aleksandar Anđelković Knjaževac vrela Dejan Dimkić, Mihajlo Radosavljević, Goran Mitrović, Biljana Cakić, Vodosnabdevanje budućeg turističkog centra JP za razvoj planinskog Ljiljana Dimkić, Zorana Radibratović, 06 "Jabučko ravnište" na Staroj planini; Svodna turizma "Stara planina" Miomir Vasiljević, Andrija Krivokapić, Knjiga: Osnovne informacije o Idejnom projektu Knjaževac Vladislav Arsić, Svetlana Argakijev, Aleksandar Anđelković Dejan Dimkić, Miomir Vasiljević, Vodosnabdevanje budućeg turističkog centra Zorana Radibratović, mr Biljana Javno preduzeće za razvoj Jabučko Ravnište na Staroj planini; Knjiga 5: 06 Cakić, Ljiljana Dimkić, Andrija planinskog turizma "Stara Postrojenje za prečišćavanje vode za piće " Golema Krivokapić, Vladislav Arsić, Svetlana Planina" reka" Argakijev Adaptacija - zamaena cevovoda od vodozahvata na Marko Ljuboja, Biljana Cakić, Svetlana JVP "SRBIJAVODE" 06 Draganjskom potoku i Kaznovskom bačištu do PPV Argakijev Beograd Kopaonik Elaborat - Postojeće stanje kanalizacione mreže Petar Isaković, Ivan Milojković, Industrija piva i sokova 06 pivare "Trebjesa" Miodrag Popović, Predrag Kolundžić "Trebjesa" A.D., Nikšić Javno komunalno Elaborat čišćenja infiltracionog jezera IJ-1 - Izvorište 06 Milutin Đurković, Dragan Mijailović stambeno preduzeće "Staro korito" Trstenik "Komstan" Trstenik Elaborat čišćenja taložnice i pretvaranja taložnice Javno komunalno 06 u infiltraciono jezera IJ-2 - Izvorište "Staro korito" Milutin Đurković, Dragan Mijailović stambeno preduzeće Trstenik "Komstan" Trstenik Fond za uređivanje Elaborat o rezervama podzemnih voda izvorišta 06 Miloš Zorić, Zoran Radenković građevinskog zemljišta "Perkićevo" za vodosnabdevanje Svilajnca Opštine Svilajnac Elaborat o rezervama podzemnih voda izvorišta Zoran Radenković, Đulija Boreli- 06 "Žičko polje" i "Konarevo" za vodosnabdevanje JKP "Vodovod" Kraljevo Zdravković Kraljeva Elaborat o rezultatima hidrogeoloških istraživanja Tibor Slimak, Miloš Zorić, Ilija JKP Beogradski vodovod i 06 na prostoru Beogradskog izvorišta podzemnih voda Oparušić, Vladimir Lukić, Anđelka kanalizacija 2012-2013 - JKP Beogradski vodovod i kanalizacija Petković, Vesna Obradović Elaborat o rezultatima hidrogeoloških istraživanja Zoran Radenković, Đulija Boreli- 06 na prostoru izvorišta "Žičko polje" i "Konarevo" za JKP "Vodovod" Kraljevo Zdravković vodosnabdevanje Kraljeva Đulija Boreli-Zdravković i Dušan Đurić, ELABORAT O ZONAMA SANITARNE ZAŠTITE Direkcija za građevinsko Milan Dimkić, Nenad Milenković, 06 IZVORIŠTA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA zemljište i izgradnju Anđelka Petković, Vesna Zuber- VODOSNABDEVANJA GRADA BEOGRADA Beograda, Radenković, "Miodrag Popović, Mirko Gvozdenović, Danijela Rotula, Biljana Cakić, Zoran Arsić, Aleksandra Direkcija za građevinsko GLAVNI PROJEKAT KOLEKTORA TUNELA Stanojević, Savo Krivokapić, Dragana zemljište i izgradnju grada 06 HITNA POMOĆ – VENIZELOSOVA (ĐURE Krunić, Bojan Obušković, Slavoljub Beograda J.P., Njegoševa ĐAKOVIĆA) Đorđević, Marija Stojanović, Vladislav 84, 11000 Beograd Arsić, Andrija Krivokapić, Bojan Pternoijević,” Glavni projekat dogradnje i rekonstrukcije postojeće Petar Isaković, Miodrag Popović, Industrija piva i sokova 06 kanalizacione mreže pivare "Trebjesa" Predrag Kolundžić "Trebjesa" A.D. Nikšić JKP “Vodovod i Glavni projekat dovodnog cevovoda za direktno Aleksandar Daničić, Maja Pražić, kanalizacija” Novi Sad / 06 punjenje rezervoara “Doka” u Sremskim Ivana Sekulović, Vladislav Arsić Masarikova 17, 21000 Novi Karlovcima” Sad JKP “Vodovod i Glavni projekat dovodnog cevovoda za rezervoar Aleksandar Daničić, Maja Pražić, kanalizacija” Novi Sad / 06 “Doka” u Sremskim Karlovcima” - sveska 2 - opština Ivana Sekulović Masarikova 17, 21000 Novi Sremski Karlovci Sad Glavni projekat rekonstrukcije kanalizacije na Bulevaru oslobođenja (od Bulevara Cara Lazara do Javno komunalno Petar Isaković, Marko Ćurčić, Ivana 06 Vojvođanske ulice - parna strana i od ulice Dimitrija preduzeće "VODOVOD I Ratković, Ivana Sekulović Tucovića do ulice Maksima Gorkog - neparna KANALIZACIJA" Novi Sad strana) u Novom Sadu.

223 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac JKP “Vodovod i Glavni projekat rekonstrukcije vodovodne mreže u Aleksandar Daničić, Maja Pražić, kanalizacija” Novi Sad / 06 ulici Braće Mogin Ivana Sekulović Masarikova 17, 21.000 Novi Sad JKP “Vodovod i Glavni projekat rekonstrukcije vodovodne mreže u Maja Pražić, Aleksandar Daničić, kanalizacija” Novi Sad / 06 ulici Filipa Filipovića u Novom Sadu Ivana Sekulović Masarikova 17, 21000 Novi Sad JKP “Vodovod i Glavni projekat rekonstrukcije vodovodne mreže u Maja Pražić, Aleksandar Daničić, kanalizacija” Novi Sad / 06 ulici Fruškogorskoj u Novom Sadu ф 125 i ф 100 Ivana Sekulović Masarikova 17, 21.000 Novi Sad JKP “Vodovod i Glavni projekat rekonstrukcije vodovodne mreže Aleksandar Daničić, Maja Pražić, kanalizacija” Novi Sad / 06 u ulici Stevana Momčilovića u Novom Sadu (sa Ivana Sekulović Masarikova 17, 21.000 odvojcima) DN 100 Novi Sad GP rekonstrukcije postrojenja za prečišćavanje Marko Ljuboja, Zorana Radibratović, JKP "Vodovod i vode za piće "Hadžet"- I Faza; Knjiga 1: 06 Biljana Cakić, Sava Nikolić, Saradnik: kanalizacija", 28. OBJEKAT FILTERA I REZERVOARA; Sveska 1: Miroslav Orbović Novembra 35, Novi Pazar Tehnološko- hidromašinski projekat GP rekonstrukcije postrojenja za prečišćavanje JKP "Vodovod i vode za piće "Hadžet"- I Faza; Knjiga 1: Marko Ljuboja, Ljiljana Dimkić, Jaša 06 kanalizacija", 28. OBJEKAT FILTERA I REZERVOARA; Sveska 2: Preger, Saradnik: Svetlana Argakijev Novembra 35, Novi Pazar Arhitektonsko-građevinski projekat GP rekonstrukcije postrojenja za prečišćavanje "Marko Ljuboja, Biljana Cakić, Zorana JKP “Vodovod i 06 vode za piće "Hadžet"- I Faza; Knjiga 2: Radibratović, Ivana Sekulović, kanalizacija”- Novi Pazar RASPODELNA KOMORA I TALOŽNICA Saradnik: Ružica Katić” Idejni projekat čišćenja taložnice i pretvaranja Javno komunalno 06 taložnice u infiltraciono jezera IJ-2 - Izvorište "Staro Milutin Đurković, Dragan Mijailović stambeno preduzeće korito" Trstenik "Komstan" Trstenik JKP "Vodovod i Miodrag Popović, Ivana Ratković, Idejni projekat izgradnje fekalne kanalizacije u MZ kanalizacija" Obrenovac, 06 Biljana Cakić, Marko Ćurčić, Miroslav Zvečka Ulica Cara Lazara 3/1, Orbović, Toša Ninkov 11500 Obrenovac Idejni projekat rekonstrukcije i dogradnje sadašnjeg sistema TC Kopaonik u okviru SKI centar Kopaonik, Marko Ljuboja, Biljana Cakić, Svetlana JVP "SRBIJAVODE" 06 Knjiga 1. Cevovodi, Sveska 2. Adaptacija - Argakijev Beograd zamena cevovoda od rezervoara Jaram do šahta Srebrenac Idejni projekat rekonstrukcije i dogradnje sadašnjeg sistema TC Kopaonik u okviru SKI centar Kopaonik, Marko Ljuboja, Biljana Cakić, Svetlana JVP "SRBIJAVODE" 06 Knjiga 1. Cevovodi, Sveska 3. Adaptacija - zamena Argakijev Beograd cevovoda od rezervoara Jaram do PK2 Idejni projekat sa studijom opravdanosti objekata JKP "Vodovod i 06 postrojenja za preradu vode na izvorištu "Lovac" u Zoran Radenković, Marko Ljuboja kanalizacija" Požarevac Kostolcu Idejni projekat sa studijom opravdanosti Marko Ljuboja, Zorana Radibratović, rekonstrukcije i dogradnje pogona za osnovno Nenad Milenković, Biljana Cakić, JKP "Vodovod i 06 hlorisanje na PPV "Štrand" u Novom Sadu; Knjiga Ljiljana Dimkić, Elvira Oprhal, kanalizacija", Novi Sad 1: Objekat za osnovno hlorisanje Svetlana Argakijev, Vladislav Arsić Goran Mitrović, Dejan Dimkić, Mihajlo Radosavljević, Biljana Cakić; Direkcija za razvoj, Idejni projekat vodosnabdevanja podplaninskih sela 06 Saradnici: Svetlana Argakijev, urbanizam i izgradnju na Staroj planini; Hidrotehnički i hidromašinski deo Aleksandar Anđelković, Dragan opštine Knjaževac J.P. Mijailović "INOVIRANJE GLAVNOG PROJEKTA PREDTRETMANA MORAVSKE VODE NA Javno komunalno IZVORIŠTU ""STARO KORITO"" U TRSTENIKU 06 Milutin Đurković, Dragan Mijailović stambeno preduzeće - FORMIRANJE TALOŽNICE NA LOKACIJI “Komstan” Trstenik PROJEKTOVANOG INFILTRACINOG BAZENA IB-3” Istražni radovi za potrebe projektovanja glavnog Javno komunalno Toša Ninkov, Miodrag Popović, Petar 06 kolektora za evakuaciju otpadnih voda i PPOV-a preduzeće "VODOVOD" Isaković grada Zaječara, Knjiga 1 - Topografski plan Zaječar Istražni radovi za potrebe projektovanja glavnog Slobodan Dinić, Miodrag Popović, Javno komunalno 06 kolektora za evakuaciju otpadnih voda i PPOV-a Zoran Punišić, Nenad Mijajlović, Simo preduzeće "VODOVOD" grada Zaječara, Knjiga 2 - Geotehničke podloge Tošović, Violeta Stamenković Zaječar

224 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Istražni radovi za potrebe projektovanja glavnog Petar Isaković, Stevan Prohaska, kolektora za evakuaciju otpadnih voda i PPOV-a Javno komunalno Miodrag Popović, Bogoljub 06 grada Zaječara, Knjiga 3 - Istražni radovi u cilju preduzeće "VODOVOD" Bogdanović, Ivana Ratković, Marko definisanja tehničkih, hidroloških i hidrauličkih Zaječar Ćurčić, Predrag Kolundžić karakteristika kanalizacije Dušan Đurić, Tibor Slimak, Ministarstvo poljoprivrede, Izveštaj - Bilans podzemnih voda u Republici Srbiji Milica Milovanović, Vesna Zuber trgovin, šumarstva i 06 - VIII faza Radenković, Vladimir Lukić, Nenad vodoprivrede - Republička Radić, Ilija Oparušić, Miloš Zorić direkcija za vode Izveštaj o ispitivanju stepena ugroženosti zemljišta i Messer - Tehnogas 06 podzemnih voda od hemijskog zagađenja na lokaciji Tibor Slimak, Anđelka Petković Beograd Messer - Tehnogas Beograd Izveštaj o ispitivanju stepena ugroženosti zemljišta i Messer - Tehnogas 06 podzemnih voda od hemijskog zagađenja na lokaciji Tibor Slimak, Anđelka Petković Beograd Messer - Tehnogas Kraljevo Ministarstvo poljoprivrede, Dušan Đurić, Milica Milovanović, Tibor trgovine, šumarstva i Izveštaj Razvoj monitoringa Podzemnih voda u Slimak, Vesna Zuber-Radenković, 06 vodoprivrede - Republička Republici Srbiji - VIII faza Miloš Zorić, Vladimir Lukić, Ilija direkcija za vode Republike Oparušić Srbije Izvod iz elaborata o rezervama podzemnih Zoran Radenković, Đulija Boreli- 06 voda izvorišta "Žičko polje" i "Konarevo" za JKP "Vodovod" Kraljevo Zdravković vodosnabdevanje Kraljeva IZVORIŠTE "STARO KORITO" TRSTENIK - Javno komunalno 06 GLAVNI PROJEKAT TALOŽNICE NA LOKACIJI Milutin Đurković, Dragan Mijailović stambeno preduzeće INFILTRACIONOG JEZERA IJ-3 "Komstan" Trstenik Anđelka Petković, Jasna Čolić, PROGRAM 8 Program praćenja promene kvaliteta Jovana Veličković, Vesna Obradović, PD "HE Đerdap" d.o.o. - 06 vode Dunava na sektoru Đerdapa u 2012. god Miloš Janać, Dragan Aleksić, Radovan Kladovo Arnautović Projekat primenjenih geoloških istraživanja za Vesna Zuber-Radenković, Goran JKSP Komstan, Ul. Ž. 06 potrebe Elaborata o rezervama podzemnih voda na Jevtić Apostolovića br.4, Trstenik izvorištu "" u Trsteniku Projekat primenjenih geoloških istraživanja za Vesna Zuber-Radenković, Goran JKSP Komstan, Ul. Ž. 06 potrebe Elaborata o rezervama podzemnih voda na Jevtić Apostolovića br.4, Trstenik izvorištu "Staro korito" u Trsteniku Projekat primenjenih geoloških istraživanja za UNOPS-EUPROGRES, potrebe izrade Elaborata o rezervama podzemnih 06 Miloš Zorić, Zoran Radenković Timočka 4, 18400 voda izvorišta javnog snabdevanja vodom opštine Prokuplje Raška - Izvorište "Kokorovac" Projekat primenjenih geoloških istraživanja za UNOPS-EUPROGRES, potrebe izrade Elaborata o rezervama podzemnih 06 Miloš Zorić, Zoran Radenković Timočka 4, 18400 voda izvorišta javnog snabdevanja vodom opštine Prokuplje Raška-Izvorište "" Projekat primenjenih geoloških istraživanja za UNOPS-EUPROGRES, potrebe izrade Elaborata o rezervama podzemnih 06 Miloš Zorić, Zoran Radenković Timočka 4, 18400 voda izvorišta javnog snabdevanja vodom opštine Prokuplje Raška-Izvorište " potkop" Projekat primenjenih geoloških istraživanja za UNOPS-EUPROGRES, potrebe izrade Elaborata o rezervama podzemnih 06 Miloš Zorić, Zoran Radenković Timočka 4, 18400 voda izvorišta javnog snabdevanja vodom opštine Prokuplje Raška-Izvorište "Velež" Studija korišćenja površinskih voda izvorišta UNOPS-EUPROGRES, 06 "Brvenica" za PPV "" za vodosnabdevanje Zoran Radenković, Miloš Zorić Timočka 4, 18400 Raške Prokuplje Studija korišćenja površinskih voda izvorišta UNOPS-EUPROGRES, 06 "Draganski potok" i "Kaznovsko bačište" za PPV Zoran Radenković, Miloš Zorić Timočka 4, 18400 "Kopaonik" za vodosnabdevanje TC "Kopaonik" Prokuplje "Direkcija za građevinsko Studija opravdanosti sa idejnim projektom retenzije 06 Slađana Milojković zemljište i izgradnju R1 na kumodraškom potoku Beograda Brana "Rovni" Izveštaj službe stručnog nadzora Javno preduzeće za Čomić Miodrag, Danilović Dragan, 07 o izvedenim radovima na izgradnji brane "Rovni" korišćenje vodoprivrednog Velimir Nedović Godišnji Izveštaj za 2011. god. sistema Rovni - Kolubara Interceptor "Ušće - Veliko Selo" tehničko osmatranje GP "Hidrotehnika - deonice od km 6+800 do km 12+520,30 u toku 07 Pavić Maja Hidroenergetika" a.d. izgradnje Šesti Izveštaj o izvršenim merenjima sa Beograd analizom i interpretacijom rezultata

225 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Interceptor "Ušće - Veliko Selo" tehničko GP "Hidrotehnika - osmatranje deonice od km 6+800 do km 12+520,30 07 Pavić Maja Hidroenergetika" a.d. u toku izgradnje - Sedmi i osmi Izveštaj o izvršenim Beograd merenjima sa analizom i interpretacijom rezultata Interceptor "Ušće - Veliko Selo" tehničko osmatranje GP "Hidrotehnika - deonice od km 6+800 do km 12+520,30 u toku 07 Pavić Maja Hidroenergetika" a.d. izgradnje Deveti i Deseti Izveštaj o izvršenim Beograd merenjima sa analizom i interpretacijom rezultata Interceptor "Ušće - Veliko selo" tehničko osmatranje GP "Hidrotehnika - deonice od km 5+867 do km 6+800 u toku izgradnje 07 Jovičić Anica, Pavić Maja Hidroenergetika" a.d. - Prvi i Drugi Izveštaj o izvršenim merenjima sa Beograd analizom i interpretacijom rezultata Program IX praćenje i ocena uticaja uspora na Privredno društvo stabilnost padina i kosina desne obale Dunava u 07 Lazarević Žarko "Hidroelektrane Đerdap" akumulacijama HE "Đerdap 1" i HE "Đerdap 2" - d.o.o. Kladovo Izveštaj za 2011. godinu - MH "ELEKTROPRIVREDA Brana "Vrba" montažni projekat za realizaciju RS" a.d. Trebinje ZP 07 Jovičić Anica projekta tehničkog osmatranja "Rudnik i TE Gacko" a.d. Gacko MH "ELEKTROPRIVREDA Brana "Klinje" montažni projekat za realizaciju RS" a.d. Trebinje ZP 07 Đurić Srđan projekta tehničkog osmatranja "Rudnik i TE Gacko" a.d. Gacko Brana-jalovište Rudnik osmatranje u toku Rudnik i flotacija AD 07 ekspoatacije - Izveštaj o geodetskom osmatranju Argakijev Dragiša "Rudnik" Rudnik brane izvršenom u aprilu 2012. godine Brana- jalovište Rudnik Osmatranje u toku eksploatacije - merenje relativnih horizontalnih Rudnik i flotacija AD 07 pomeranja u telu brane - kontrolno osmatranje Đurić Srđan "Rudnik" Rudnik obavljeno maja 2012. godine - Izveštaj sa interpretacijom rezultata - Brana "Brestovac" osmatranje brane u 2011. godini 07 Đurić Srđan JVP "Srbijavode" - Beograd Izveštaj sa interpretacijom rezultata Idejni projekat sa hidrauličkim modelom i Studijom MH Elektroprivreda 07 opravdanosti za HE Buk Bijela i HE Foča Knjiga 1: Dejan Divac, Dejan Vučković Republike Srpske a.d. - Svodni Izveštaj Trebinje Idejni projekat sa hidrauličkim modelom i Studijom MH Elektroprivreda 07 opravdanosti za HE Buk Bijela i HE Foča Knjiga 2: Stevan Prohaska, Zoran Simić Republike Srpske a.d. - Izveštaj o hidrološko-meterološkim uslovima Trebinje Idejni projekat sa hidrauličkim modelom i Studijom MH Elektroprivreda opravdanosti za HE Buk Bijela i HE Foča Knjiga 3: 07 Predrag Babić Republike Srpske a.d. - Izveštaj o inženjersko-geološkim i hidro-geološkim Trebinje uslovima Idejni projekat sa hidrauličkim modelom i Studijom MH Elektroprivreda Dejan Divac, Nikola Milivojević, Dejan 07 opravdanosti za HE Buk Bijela i HE Foča Knjiga 6: Republike Srpske a.d. - Vučković, Nebojša Popović Izveštaj o energetskim analizama Trebinje Idejni projekat sa hidrauličkim modelom i Studijom MH Elektroprivreda Dejan Divac, Nikola Milivojević, Dejan 07 opravdanosti za HE Buk Bijela i HE Foča Knjiga 7: Republike Srpske a.d. - Vučković, Nebojša Popović Izveštaj o optimizacionim analizama Trebinje Idejni projekat sa hidrauličkim modelom i Studijom MH Elektroprivreda 07 opravdanosti za HE Buk Bijela i HE Foča Knjiga 14: Nenad Jaćimović Republike Srpske a.d. - Izveštaj o uticaju na životnu sredinu Trebinje Idejni projekat sa hidrauličkim modelom i Studijom MH Elektroprivreda 07 opravdanosti za HE Buk Bijela i HE Foča Knjiga 15: Nebojša Popović Republike Srpske a.d. - Izveštaj o eksploataciji zemljišta i objekata Trebinje Idejni projekat sa hidrauličkim modelom i Studijom MH Elektroprivreda 07 opravdanosti za HE Buk Bijela i HE Foča Knjiga 17: Dragiša Žugić Republike Srpske a.d. - Izveštaj o izvršenim modelskim ispitivanjima Trebinje Brana "Barje" osmatranje brane u 2011. godini 07 Đurić Srđan JVP "Srbijavode" - Beograd Izveštaj sa interpretacijom rezultata MHE "Jasik" predhodna Studija opravdanosti sa 07 Stojanović Zdravko, Popović Nebojša SECI Energiia Generalnim projektom MHE "Došići" predhodna Studija opravdanosti sa 07 Stojanović Zdravko, Popović Nebojša SECI Energiia Generalnim projektom MHE "Rjeka" - Predhodna Studija opravdanosti sa 07 Stojanović Zdravko, Popović Nebojša SECI Energiia Generalnim projektom

226 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac MHE "Jelići" - Predhodna Studija opravdanosti sa 07 Stojanović Zdravko, Popović Nebojša SECI Energiia Generalnim projektom Deponija pepela "Kostolac" Izveštaj o kontrolnim PD Termoelektrane i 07 geotehničkim merenjima obavljenim u julu 2012. Đurić Srđan kopovi "Kostolac" D.O.O. godine Kostolac Rudarsko - Geološki 07 Hidrološka analiza reke Mali Pek Simić Zoran fakultet - Beograd Brana "Spomen Park" kontrolno osmatranje brane u JKP "Vodovod i 07 Đurić Srđan 2012. godini Izveštaj sa interpretacijom rezultata kanalizacija" Kragujevac Brana "Gruža" kontrolno osmatranje brane u junu JKP "Vodovod i 07 Đurić Srđan 2012. godine Izveštaj sa interpretacijom rezultata - kanalizacija" Kragujevac Deponija pepela "Kostolac" godišnji Izveštaj o PD Termoelektrane i 07 kontrolnim geomehaničkim merenjima obavljenim u Srđan Đurić kopovi "Kostolac" D.O.O. 2011 i 2012. godini Kostolac Brana "Nova Grošnica" analiza i interpretacija Javno komunalno 07 podataka oskultacionih merenja u kontrolnom Jovičić Anica preduzeće "Vodovod i merenju 2012. godine kanalizacija" Kragujevac Izveštaj o tehničkom osmatranju brane jalovišta "Hidroelektrane na Vrbasu" 07 Jovičić Anica Rudnik u periodu od 2006. do maja 2012. godine. a.d. Mrkonjić Grad Zaštita površinskog kopa "Tamnava - zapadno polje" od velikih voda sa međusliva Kladnice PD "Kolubara" doo - Popović Nebojša, Kovač Ivan, 07 nizvodno od retenzije "Kladnica" uključujući vode Lazarevac, Površinski Vukosavić Dragan Dubokog potoka Tehnički rudarski projekat Knjiga I: kopovi - Baroševac Brana i retenzija III Zaštita površinskog kopa "Tamnava - zapadno polje" od velikih voda sa međusliva Kladnice PD "Kolubara" doo - Popović Nebojša, Kovač Ivan, 07 nizvodno od retenzije "Kladnica" uključujući vode Lazarevac, Površinski Vukosavić Dragan Dubokog potoka Tehnički rudarski projekat Knjiga II: kopovi - Baroševac Brana i retenzija IV - EPS JP Rudarski basen Brana "Paljuvi Viš" Izveštaj o kontrolnim "Kolubara" d.o.o. DP 07 Đurić Srđan hidrogeološkim merenjima u 2012. godini "Površinski kopovi" Lazarevac Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo 1: Svodni Izveštaj Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo 2: osnovni parametri sistema HE Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE Stevan Prohaska, Zoran Simić, P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Aleksandra Orlić, Milan Stojković hidroelektrane" Kraljevo 3: Hidrologija i meteorologija Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Zoran Dankov, Žarko Lazerević, P.D. "Ibarske 07 4: Inženjerska geologija, hidrogeologija i studija Đurović Milica hidroelektrane" Kraljevo seizmičkog hazarda Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo 5: Erozioni procesi i nanosi u slivu Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE Nebojša Popović, Miomir Arsić, Ivan P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Kovač hidroelektrane" Kraljevo 6: Hidraulika i energetika Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE Dejan Divac, Dragan Danilović, Savo P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Krivokapić, Milan Lojanica, Biljana hidroelektrane" Kraljevo 7: Hidrograđevinski i arhitektonsko građevinski deo Trebješanin Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Vukosavoć Dragan, Nikolić Miroslav hidroelektrane" Kraljevo 8: mašinska i hidromehanička oprema Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo 9: Elektro oprema i instalacije Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Jovica Jovanović, Danilović Dragan, P.D. "Ibarske 07 10: Izmeštanje deonice postojećeg državnog puta I. Radnić Marko, Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Reda br.22 i pristupne saobraćajnice sa priključkom na državnu putnu mrežu

227 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE Danilović Dragan, Radnić Marko, P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo 11: Zaštita železničke pruge Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo 12: Priključenje sistema HE na prenesenu mrežu Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo 13: Upravljanje nanosom i antierozioni radovi u slivu Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE Anica Jovićič, Srđan Đurić, Dragiša P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Argakijev hidroelektrane" Kraljevo 14: Tehničko osmatranje Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Dejan Divac, Dragan Danilović hidroelektrane" Kraljevo 15: Organizacija građenja Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Zdravko Stojanović, Nenad Jaćimović hidroelektrane" Kraljevo 16: Uticaj na životnu sredinu Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Nebojša Popović, Miomir Arsić hidroelektrane" Kraljevo 17: Eksproprijacija zemljišta i objekata Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE Dejan Divac, Dejan Vučković, Dragan P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Danilović hidroelektrane" Kraljevo 18: Predmer i predračun radova Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Dubajić Zoran hidroelektrane" Kraljevo 19: Upravljanje sistemom HE Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo 20: Program dopunskih istražnih radova Hidroelektrana Dobre Strane u sastavu sistema HE P.D. "Ibarske 07 na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Zdravko Stojanović hidroelektrane" Kraljevo 21: Studija opravdanosti Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 1: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Svodni Izveštaj Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 2: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo osnovni parametri sistema HE Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na Stevan Prohaska, Zoran Simić, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 3: Aleksandra Orlić, Milan Stojković hidroelektrane" Kraljevo Hidrologija i meteorologija Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Zoran Dankov, Žarko Lazerević, P.D. "Ibarske 07 4: Inženjerska geologija, hidrogeologija i studija Đurović Milica hidroelektrane" Kraljevo seizmičkog hazarda Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 5: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Erozioni procesi i nanosi u slivu Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na Nebojša Popović, Miomir Arsić, Ivan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 6: Kovač hidroelektrane" Kraljevo Hidraulika i energetika Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dragan Danilović, Savo P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 7: Krivokapić, Milan Lojanica, Biljana hidroelektrane" Kraljevo Hidrograđevinski i arhitektonsko građevinski deo Trebješanin Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 8: Vukosavoć Dragan, Nikolić Miroslav hidroelektrane" Kraljevo mašinska i hidromehanička oprema Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 9: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Elektro oprema i instalacije Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Jovica Jovanović, Danilović Dragan, P.D. "Ibarske 07 10: Izmeštanje deonice postojećeg državnog puta I. Radnić Marko, Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Reda br.22 i pristupne saobraćajnice sa priključkom na državnu putnu mrežu

228 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na Danilović Dragan, Radnić Marko, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 11: Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Zaštita železničke pruge Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 12: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Priključenje sistema HE na prenesenu mrežu Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 13: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje nanosom i antierozioni radovi u slivu Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na Anica Jovićič, Srđan Đurić, Dragiša P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 14: Argakijev hidroelektrane" Kraljevo Tehničko osmatranje Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 15: Dejan Divac, Dragan Danilović hidroelektrane" Kraljevo Organizacija građenja Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 16: Zdravko Stojanović, Nenad Jaćimović hidroelektrane" Kraljevo Uticaj na životnu sredinu Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 17: Nebojša Popović, Miomir Arsić hidroelektrane" Kraljevo Eksproprijacija zemljišta i objekata Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dejan Vučković, Dragan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 18: Danilović hidroelektrane" Kraljevo Predmer i predračun radova Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 19: Dubajić Zoran hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje sistemom HE Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 20: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Program dopunskih istražnih radova Hidroelektrana Bela Glavau sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 21: Zdravko Stojanović hidroelektrane" Kraljevo Studija opravdanosti Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 1: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Svodni Izveštaj Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 2: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo osnovni parametri sistema HE Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na Stevan Prohaska, Zoran Simić, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 3: Aleksandra Orlić, Milan Stojković hidroelektrane" Kraljevo Hidrologija i meteorologija Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Zoran Dankov, Žarko Lazerević, P.D. "Ibarske 07 4: Inženjerska geologija, hidrogeologija i studija Đurović Milica hidroelektrane" Kraljevo seizmičkog hazarda Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 5: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Erozioni procesi i nanosi u slivu Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na Nebojša Popović, Miomir Arsić, Ivan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 6: Kovač hidroelektrane" Kraljevo Hidraulika i energetika Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dragan Danilović, Savo P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 7: Krivokapić, Milan Lojanica, Biljana hidroelektrane" Kraljevo Hidrograđevinski i arhitektonsko građevinski deo Trebješanin Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 8: Vukosavoć Dragan, Nikolić Miroslav hidroelektrane" Kraljevo mašinska i hidromehanička oprema Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 9: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Elektro oprema i instalacije Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 10: Jovica Jovanović, Danilović Dragan, P.D. "Ibarske 07 Izmeštanje deonice postojećeg državnog puta I. Radnić Marko, Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Reda br.22 i pristupne saobraćajnice sa priključkom na državnu putnu mrežu

229 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na Danilović Dragan, Radnić Marko, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 11: Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Zaštita železničke pruge Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 12: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Priključenje sistema HE na prenesenu mrežu Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 13: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje nanosom i antierozioni radovi u slivu Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na Anica Jovićič, Srđan Đurić, Dragiša P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 14: Argakijev hidroelektrane" Kraljevo Tehničko osmatranje Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 15: Dejan Divac, Dragan Danilović hidroelektrane" Kraljevo Organizacija građenja Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 16: Zdravko Stojanović, Nenad Jaćimović hidroelektrane" Kraljevo Uticaj na životnu sredinu Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 17: Nebojša Popović, Miomir Arsić hidroelektrane" Kraljevo Eksproprijacija zemljišta i objekata Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dejan Vučković, Dragan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 18: Danilović hidroelektrane" Kraljevo Predmer i predračun radova Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 19: Dubajić Zoran hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje sistemom HE Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 20: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Program dopunskih istražnih radova Hidroelektrana Maglič u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 21: Zdravko Stojanović hidroelektrane" Kraljevo Studija opravdanosti Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 1: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Svodni Izveštaj Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 2: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo osnovni parametri sistema HE Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Stevan Prohaska, Zoran Simić, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 3: Aleksandra Orlić, Milan Stojković hidroelektrane" Kraljevo Hidrologija i meteorologija Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Zoran Dankov, Žarko Lazerević, P.D. "Ibarske 07 4: Inženjerska geologija, hidrogeologija i studija Đurović Milica hidroelektrane" Kraljevo seizmičkog hazarda Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 5: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Erozioni procesi i nanosi u slivu Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Nebojša Popović, Miomir Arsić, Ivan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 6: Kovač hidroelektrane" Kraljevo Hidraulika i energetika Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dragan Danilović, Savo P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 7: Krivokapić, Milan Lojanica, Biljana hidroelektrane" Kraljevo Hidrograđevinski i arhitektonsko građevinski deo Trebješanin Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 8: Vukosavoć Dragan, Nikolić Miroslav hidroelektrane" Kraljevo mašinska i hidromehanička oprema Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 9: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Elektro oprema i instalacije Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 10: Jovica Jovanović, Danilović Dragan, P.D. "Ibarske 07 Izmeštanje deonice postojećeg državnog puta I. Radnić Marko, Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Reda br.22 i pristupne saobraćajnice sa priključkom na državnu putnu mrežu

230 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru Danilović Dragan, Radnić Marko, P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 11: Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Zaštita železničke pruge Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 12: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Priključenje sistema HE na prenesenu mrežu Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 13: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje nanosom i antierozioni radovi u slivu Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru Anica Jovićič, Srđan Đurić, Dragiša P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 14: Argakijev hidroelektrane" Kraljevo Tehničko osmatranje Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 15: Dejan Divac, Dragan Danilović hidroelektrane" Kraljevo Organizacija građenja Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 16: Zdravko Stojanović, Nenad Jaćimović hidroelektrane" Kraljevo Uticaj na životnu sredinu Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 17: Nebojša Popović, Miomir Arsić hidroelektrane" Kraljevo Eksproprijacija zemljišta i objekata Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru Dejan Divac, Dejan Vučković, Dragan P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 18: Danilović hidroelektrane" Kraljevo Predmer i predračun radova Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 19: Dubajić Zoran hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje sistemom HE Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 20: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Program dopunskih istražnih radova Hidroelektrana Cerje u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 21: Zdravko Stojanović hidroelektrane" Kraljevo Studija opravdanosti Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 1: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Svodni Izveštaj Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 2: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo osnovni parametri sistema HE Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Stevan Prohaska, Zoran Simić, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 3: Aleksandra Orlić, Milan Stojković hidroelektrane" Kraljevo Hidrologija i meteorologija Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Zoran Dankov, Žarko Lazerević, P.D. "Ibarske 07 4: Inženjerska geologija, hidrogeologija i studija Đurović Milica hidroelektrane" Kraljevo seizmičkog hazarda Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 5: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Erozioni procesi i nanosi u slivu Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Nebojša Popović, Miomir Arsić, Ivan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 6: Kovač hidroelektrane" Kraljevo Hidraulika i energetika Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dragan Danilović, Savo P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 7: Krivokapić, Milan Lojanica, Biljana hidroelektrane" Kraljevo Hidrograđevinski i arhitektonsko građevinski deo Trebješanin Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 8: Vukosavoć Dragan, Nikolić Miroslav hidroelektrane" Kraljevo mašinska i hidromehanička oprema Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 9: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Elektro oprema i instalacije Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 10: Jovica Jovanović, Danilović Dragan, P.D. "Ibarske 07 Pristupne saobraćajnice sa priključkom na državnu Radnić Marko, Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo putnu mrežu

231 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru Danilović Dragan, Radnić Marko, P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 11: Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Zaštita železničke pruge Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 12: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Priključenje sistema HE na prenesenu mrežu Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 13: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje nanosom i antierozioni radovi u slivu Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru Anica Jovićič, Srđan Đurić, Dragiša P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 14: Argakijev hidroelektrane" Kraljevo Tehničko osmatranje Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 15: Dejan Divac, Dragan Danilović hidroelektrane" Kraljevo Organizacija građenja Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 16: Zdravko Stojanović, Nenad Jaćimović hidroelektrane" Kraljevo Uticaj na životnu sredinu Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 17: Nebojša Popović, Miomir Arsić hidroelektrane" Kraljevo Eksproprijacija zemljišta i objekata Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru Dejan Divac, Dejan Vučković, Dragan P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 18: Danilović hidroelektrane" Kraljevo Predmer i predračun radova Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 19: Dubajić Zoran hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje sistemom HE Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 20: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Program dopunskih istražnih radova Hidroelektrana Lakat u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 21: Zdravko Stojanović hidroelektrane" Kraljevo Studija opravdanosti Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 1: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Svodni Izveštaj Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 2: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo osnovni parametri sistema HE Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na Stevan Prohaska, Zoran Simić, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 3: Aleksandra Orlić, Milan Stojković hidroelektrane" Kraljevo Hidrologija i meteorologija Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Zoran Dankov, Žarko Lazerević, P.D. "Ibarske 07 4: Inženjerska geologija, hidrogeologija i studija Đurović Milica hidroelektrane" Kraljevo seizmičkog hazarda Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 5: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Erozioni procesi i nanosi u slivu Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na Nebojša Popović, Miomir Arsić, Ivan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 6: Kovač hidroelektrane" Kraljevo Hidraulika i energetika Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dragan Danilović, Savo P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 7: Krivokapić, Milan Lojanica, Biljana hidroelektrane" Kraljevo Hidrograđevinski i arhitektonsko građevinski deo Trebješanin Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 8: Vukosavoć Dragan, Nikolić Miroslav hidroelektrane" Kraljevo mašinska i hidromehanička oprema Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 9: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Elektro oprema i instalacije Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 10: Jovica Jovanović, Danilović Dragan, P.D. "Ibarske 07 Pristupne saobraćajnice sa priključkom na državnu Radnić Marko, Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo putnu mrežu sveska

232 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na Danilović Dragan, Radnić Marko, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 11: Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Zaštita železničke pruge Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 12: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Priključenje sistema HE na prenesenu mrežu Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 13: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje nanosom i antierozioni radovi u slivu Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na Anica Jovićič, Srđan Đurić, Dragiša P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 14: Argakijev hidroelektrane" Kraljevo Tehničko osmatranje Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 15: Dejan Divac, Dragan Danilović hidroelektrane" Kraljevo Organizacija građenja Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 16: Zdravko Stojanović, Nenad Jaćimović hidroelektrane" Kraljevo Uticaj na životnu sredinu Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 17: Nebojša Popović, Miomir Arsić hidroelektrane" Kraljevo Eksproprijacija zemljišta i objekata Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dejan Vučković, Dragan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 18: Danilović hidroelektrane" Kraljevo Predmer i predračun radova Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 19: Dubajić Zoran hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje sistemom HE Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 20: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Program dopunskih istražnih radova Hidroelektrana Gradina u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 21: Zdravko Stojanović hidroelektrane" Kraljevo Studija opravdanosti Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 1: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Svodni Izveštaj Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 2: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo osnovni parametri sistema HE Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Stevan Prohaska, Zoran Simić, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 3: Aleksandra Orlić, Milan Stojković hidroelektrane" Kraljevo Hidrologija i meteorologija Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Zoran Dankov, Žarko Lazerević, P.D. "Ibarske 07 4: Inženjerska geologija, hidrogeologija i studija Đurović Milica hidroelektrane" Kraljevo seizmičkog hazarda Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 5: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Erozioni procesi i nanosi u slivu Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Nebojša Popović, Miomir Arsić, Ivan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 6: Kovač hidroelektrane" Kraljevo Hidraulika i energetika Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dragan Danilović, Savo P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 7: Krivokapić, Milan Lojanica, Biljana hidroelektrane" Kraljevo Hidrograđevinski i arhitektonsko građevinski deo Trebješanin Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 8: Vukosavoć Dragan, Nikolić Miroslav hidroelektrane" Kraljevo mašinska i hidromehanička oprema Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 9: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Elektro oprema i instalacije Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 10: Jovica Jovanović, Danilović Dragan, P.D. "Ibarske 07 Pristupne saobraćajnice sa priključkom na državnu Radnić Marko, Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo putnu mrežu

233 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru Danilović Dragan, Radnić Marko, P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 11: Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Zaštita železničke pruge Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 12: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Priključenje sistema HE na prenesenu mrežu Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 13: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje nanosom i antierozioni radovi u slivu Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru Anica Jovićič, Srđan Đurić, Dragiša P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 14: Argakijev hidroelektrane" Kraljevo Tehničko osmatranje Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 15: Dejan Divac, Dragan Danilović hidroelektrane" Kraljevo Organizacija građenja Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 16: Zdravko Stojanović, Nenad Jaćimović hidroelektrane" Kraljevo Uticaj na životnu sredinu Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 17: Nebojša Popović, Miomir Arsić hidroelektrane" Kraljevo Eksproprijacija zemljišta i objekata Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru Dejan Divac, Dejan Vučković, Dragan P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 18: Danilović hidroelektrane" Kraljevo Predmer i predračun radova Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 19: Dubajić Zoran hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje sistemom HE Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 20: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Program dopunskih istražnih radova Hidroelektrana Ušće u sastavu sistema HE na Ibru P.D. "Ibarske 07 Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 21: Zdravko Stojanović hidroelektrane" Kraljevo Studija opravdanosti Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 1: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Svodni Izveštaj Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 2: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo osnovni parametri sistema HE Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na Stevan Prohaska, Zoran Simić, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 3: Aleksandra Orlić, Milan Stojković hidroelektrane" Kraljevo Hidrologija i meteorologija Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Zoran Dankov, Žarko Lazerević, P.D. "Ibarske 07 4: Inženjerska geologija, hidrogeologija i studija Đurović Milica hidroelektrane" Kraljevo seizmičkog hazarda Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 5: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Erozioni procesi i nanosi u slivu Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na Nebojša Popović, Miomir Arsić, Ivan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 6: Kovač hidroelektrane" Kraljevo Hidraulika i energetika Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dragan Danilović, Savo P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 7: Krivokapić, Milan Lojanica, Biljana hidroelektrane" Kraljevo Hidrograđevinski i arhitektonsko građevinski deo Trebješanin Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 8: Vukosavoć Dragan, Nikolić Miroslav hidroelektrane" Kraljevo mašinska i hidromehanička oprema Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 9: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Elektro oprema i instalacije Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 10: Jovica Jovanović, Danilović Dragan, P.D. "Ibarske 07 Pristupne saobraćajnice sa priključkom na državnu Radnić Marko, Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo putnu mrežu sveska

234 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na Danilović Dragan, Radnić Marko, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 11: Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Zaštita železničke pruge Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 12: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Priključenje sistema HE na prenesenu mrežu Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 13: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje nanosom i antierozioni radovi u slivu Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na Anica Jovićič, Srđan Đurić, Dragiša P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 14: Argakijev hidroelektrane" Kraljevo Tehničko osmatranje Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 15: Dejan Divac, Dragan Danilović hidroelektrane" Kraljevo Organizacija građenja Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 16: Zdravko Stojanović, Nenad Jaćimović hidroelektrane" Kraljevo Uticaj na životnu sredinu Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 17: Nebojša Popović, Miomir Arsić hidroelektrane" Kraljevo Eksproprijacija zemljišta i objekata Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dejan Vučković, Dragan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 18: Danilović hidroelektrane" Kraljevo Predmer i predračun radova Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 19: Dubajić Zoran hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje sistemom HE Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 20: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Program dopunskih istražnih radova Hidroelektrana Glavica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 21: Zdravko Stojanović hidroelektrane" Kraljevo Studija opravdanosti Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 1: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Svodni Izveštaj Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 2: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo osnovni parametri sistema HE Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na Stevan Prohaska, Zoran Simić, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 3: Aleksandra Orlić, Milan Stojković hidroelektrane" Kraljevo Hidrologija i meteorologija Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Zoran Dankov, Žarko Lazerević, P.D. "Ibarske 07 4: Inženjerska geologija, hidrogeologija i studija Đurović Milica hidroelektrane" Kraljevo seizmičkog hazarda Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 5: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Erozioni procesi i nanosi u slivu Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na Nebojša Popović, Miomir Arsić, Ivan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 6: Kovač hidroelektrane" Kraljevo Hidraulika i energetika Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dragan Danilović, Savo P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 7: Krivokapić, Milan Lojanica, Biljana hidroelektrane" Kraljevo Hidrograđevinski i arhitektonsko građevinski deo Trebješanin Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 8: Vukosavoć Dragan, Nikolić Miroslav hidroelektrane" Kraljevo mašinska i hidromehanička oprema Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 9: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Elektro oprema i instalacije Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 10: Jovica Jovanović, Danilović Dragan, P.D. "Ibarske 07 Pristupne saobraćajnice sa priključkom na državnu Radnić Marko, Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo putnu mrežu

235 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na Danilović Dragan, Radnić Marko, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 11: Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Zaštita železničke pruge Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 12: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Priključenje sistema HE na prenesenu mrežu Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 13: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje nanosom i antierozioni radovi u slivu Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na Anica Jovićič, Srđan Đurić, Dragiša P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 14: Argakijev hidroelektrane" Kraljevo Tehničko osmatranje Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 15: Dejan Divac, Dragan Danilović hidroelektrane" Kraljevo Organizacija građenja Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 16: Zdravko Stojanović, Nenad Jaćimović hidroelektrane" Kraljevo Uticaj na životnu sredinu Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 17: Nebojša Popović, Miomir Arsić hidroelektrane" Kraljevo Eksproprijacija zemljišta i objekata Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dejan Vučković, Dragan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 18: Danilović hidroelektrane" Kraljevo Predmer i predračun radova Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 19: Dubajić Zoran hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje sistemom HE Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 20: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Program dopunskih istražnih radova Hidroelektrana Gokčanica u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 21: Zdravko Stojanović hidroelektrane" Kraljevo Studija opravdanosti Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 1: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Svodni Izveštaj Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 2: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo osnovni parametri sistema HE Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na Stevan Prohaska, Zoran Simić, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 3: Aleksandra Orlić, Milan Stojković hidroelektrane" Kraljevo Hidrologija i meteorologija Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga Zoran Dankov, Žarko Lazerević, P.D. "Ibarske 07 4: Inženjerska geologija, hidrogeologija i studija Đurović Milica hidroelektrane" Kraljevo seizmičkog hazarda Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 5: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Erozioni procesi i nanosi u slivu Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na Nebojša Popović, Miomir Arsić, Ivan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 6: Kovač hidroelektrane" Kraljevo Hidraulika i energetika Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dragan Danilović, Savo P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 7: Krivokapić, Milan Lojanica, Biljana hidroelektrane" Kraljevo Hidrograđevinski i arhitektonsko građevinski deo Trebješanin Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 8: Vukosavoć Dragan, Nikolić Miroslav hidroelektrane" Kraljevo mašinska i hidromehanička oprema Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 9: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Elektro oprema i instalacije Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 10: Jovica Jovanović, Danilović Dragan, P.D. "Ibarske 07 Pristupne saobraćajnice sa priključkom na državnu Radnić Marko, Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo putnu mrežu sveska

236 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na Danilović Dragan, Radnić Marko, P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 11: Nedović Velimir hidroelektrane" Kraljevo Zaštita železničke pruge Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 12: Vladislav Arsić, Zoran Arsić hidroelektrane" Kraljevo Priključenje sistema HE na prenesenu mrežu Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 13: Slobodan Petković Milutin Stefanović hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje nanosom i antierozioni radovi u slivu Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na Anica Jovićič, Srđan Đurić, Dragiša P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 14: Argakijev hidroelektrane" Kraljevo Tehničko osmatranje Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 15: Dejan Divac, Dragan Danilović hidroelektrane" Kraljevo Organizacija građenja Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 16: Zdravko Stojanović, Nenad Jaćimović hidroelektrane" Kraljevo Uticaj na životnu sredinu Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 17: Nebojša Popović, Miomir Arsić hidroelektrane" Kraljevo Eksproprijacija zemljišta i objekata Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na Dejan Divac, Dejan Vučković, Dragan P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 18: Danilović hidroelektrane" Kraljevo Predmer i predračun radova Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 19: Dubajić Zoran hidroelektrane" Kraljevo Upravljanje sistemom HE Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 20: Dejan Divac, Dejan Vučković hidroelektrane" Kraljevo Program dopunskih istražnih radova Hidroelektrana Bojanići u sastavu sistema HE na P.D. "Ibarske 07 Ibru Idejni projekat i Studija opravdanosti Knjiga 21: Zdravko Stojanović hidroelektrane" Kraljevo Studija opravdanosti Analiza i interpretacija podataka oskultacionih Privredno društvo 07 merenja građevinskih objekata brane "Zavoj" za Jovičić Anica "Hidroelektrane Đerdap" 2011. godinu d.o.o. Kladovo Analiza i interpretacija podataka oskultacionih Privredno društvo 07 merenja građevinskih objekata brane HE "Djerdap Jovičić Anica, Pavić Maja "Hidroelektrane Đerdap" 1" za 2011. godinu d.o.o. Kladovo Analiza i interpretacija podataka oskultacionih Privredno društvo 07 merenja građevinskih objekata brane HE "Djerdap Pavić Maja "Hidroelektrane Đerdap" 2" za 2011. godinu d.o.o. Kladovo Izveštaj o tehničkom osmatranju brane jalovišta AD Rudnik i flotacija 07 Jovičić Anica Rudnik u periodu od 2006. do maja 2012. "Rudnik", Rudnik MH "ERS" a.d. Trebinje, ZP Revizioni elaborat tehničkog osmatranja brane HE 07 Jovičić Anica "Hidroelektrane na Drini", Višegrad za period 2010-2011.god a.d. Višegrad MH "ERS" a.d. Trebinje, ZP Izrada projekta izvedenog stanja sistema tehničkog 07 Jovičić Anica, Dragiša Argakijev "Hidroelektrane na Drini", osmatranja HE Višegrad a.d. Višegrad Analiza i interpretacija podataka oskultacionih Privredno društvo 07 merenja građevinskih objekata brane „Vlasina-Vrla Đurić Srđan "Hidroelektrane Đerdap" 1“ za 2011. godinu d.o.o. Kladovo Analiza i interpretacija podataka oskultacionih Privredno društvo 07 merenja građevinskih objekata brane „Lisina“ za Đurić Srđan "Hidroelektrane Đerdap" 2011. godinu d.o.o. Kladovo Analiza i interpretacija podataka oskultacionih Privredno društvo 07 merenja građevinskih objekata brane „Vrla 2“ za Đurić Srđan "Hidroelektrane Đerdap" 2011. godinu d.o.o. Kladovo MH "ERS" a.d. Trebinje, Obrada podataka za 2011.godinu za službu 07 Đurić Srđan ZP "Hidroelektrane na osmatranja brane - fizikalna metoda Vrbasu", a.d. Mrkonjić Grad Održavanje velikih brana u Republici Srbiji - Republička direkcija za 07 Dejan Divac Srđan Đurić Anica Jovičić STUDIJA vode, Beograd Brana "Barje" - osmatranje brane u 2011. godini - 07 Srđan Đurić JVP "Srbijavode" Beograd Izveštaj sa interpretacijom rezultata

237 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Brana "Goli Kamen" - osmatranje brane u 2011. 07 Srđan Đurić JVP "Srbijavode" Beograd godini - Izveštaj sa interpretacijom rezultata Brana "Gruža" - osmatranje brane u 2011. godini - 07 Srđan Đurić JVP "Srbijavode" Beograd Izveštaj sa interpretacijom rezultata Brana "Vrutci" - osmatranje brane u 2011. godini - 07 Srđan Đurić JVP "Srbijavode" Beograd Izveštaj sa interpretacijom rezultata Deponija pepela "Kostolac" Izveštaj o kontrolnim PD Termoelektrane i 07 geotehničkim merenjima obavljenim u decembru Srđan Đurić kopovi "Kostolac" D.O.O. 2011. Kostolac PD Termoelektrane i Deponija pepela "Kostolac" Izveštaj o kontrolnim 07 Srđan Đurić kopovi "Kostolac" D.O.O. geotehničkim merenjima obavljenim u aprilu 2012. Kostolac Deponija pepela "Kostolac" Izveštaj o kontrolnim PD Termoelektrane i 07 geotehničkim merenjima obavljenim u novembru Srđan Đurić kopovi "Kostolac" D.O.O. 2012. Kostolac PAP "Lisina" - Osmatranje konstrukcije u 2011. Vlasinske Hidroelektrane, 07 Srđan Đurić godini - Izveštaj sa rezultatima kontrolnog merenja Surdulica Brana-jalovište "Rudnik" - Osmatranje u toku Rudnik i flotacija AD 07 eksploatacije - Kontrolno osmatranje obavljeno Srđan Đurić "Rudnik" Rudnik maja 2012. Interceptor "Ušće - Veliko selo" tehničko osmatranje deonice od km 5+867 do km 6+800 u toku izgradnje 07 Pavić Maja, Jovičić Anica "Ferbild" d.o.o. Beograd - Treći i četvrti Izveštaj o izvršenim merenjima sa analizom i interpretacijom rezultata - Interceptor "Ušće - Veliko Selo" tehničko osmatranje GP "Hidrotehnika - deonice od km 5+867 do km 6+800 u toku izgradnje 07 Pavić Maja, Jovičić Anica Hidroenergetika" a.d. - peti i šesti Izveštaj o izvršenim merenjima sa Beograd analizom i interpretacijom rezultata Interceptor "Ušće - Veliko Selo" tehničko osmatranje deonice od km 6+800 do km 12+520,30 GP "Hidrotehnika - 07 u toku izgradnje Jedanaesti i dvanaesti Izveštaj o Pavić Maja, Jovičić Anica Hidroenergetika" a.d. izvršenim merenjima sa analizom i interpretacijom Beograd rezultata RHE Bajina Bašta dovodno-odvodni tunel Svodni JP "Drinske hidroelektrane" 07 Izveštaj o stanju, funkcionalnosti i bezbednosti u Anđelković Vladimir hidroelektrane "Bajina 2010. godini Bašta" Perućac RHE Bajina Bašta dovodno-odvodni tunel Svodni JP "Drinske hidroelektrane" 07 Izveštaj o stanju, funkcionalnosti i bezbednosti u Anđelković Vladimir hidroelektrane "Bajina 2011. godini Bašta" Perućac RHE Bajina Bašta dovodno-odvodni tunel Svodni JP "Drinske hidroelektrane" 07 Izveštaj o stanju, funkcionalnosti i bezbednosti Anđelković Vladimir hidroelektrane "Bajina posle 64. merenja u 2011. godini Bašta" Perućac RHE Bajina Bašta dovodno-odvodni tunel Svodni JP "Drinske hidroelektrane" 07 Izveštaj o stanju, funkcionalnosti i bezbednosti u Anđelković Vladimir hidroelektrane "Bajina 2012. godini Bašta" Perućac RHE Bajina Bašta dovodno-odvodni tunel Svodni JP "Drinske hidroelektrane" 07 Izveštaj o stanju, funkcionalnosti i bezbednosti Anđelković Vladimir hidroelektrane "Bajina posle 65, 66 i 67 merenja u 2011. i 2012. godini Bašta" Perućac Deponija pepela "Kostolac" Izveštaj o kontrolnim PD Termoelektrane i 07 geotehničkim merenjima obavljenim u martu 2013. Srđan Đurić kopovi "Kostolac" D.O.O. godine Kostolac Deponija pepela "Kostolac" Izveštaj o kontrolnim PD Termoelektrane i 07 geotehničkim merenjima obavljenim u oktobru Đurić Srđan kopovi "Kostolac" D.O.O. 2013. godine Kostolac 8 MHE - MHE "Parmenac" Idejni projekat sa Danilović Dragan, Vukosavić Dragan, 07 JP Elektroprivreda Srbije studijom opravdanosti Stojanović Zdravko MHE "Selova" Idejni projekat sa studijom Danilović Dragan, Vukosavić Dragan, 07 JP Elektroprivreda Srbije opravdanosti Stojanović Zdravko MHE "Zlatibor" Idejni projekat sa studijom Danilović Dragan, Vukosavić Dragan, 07 JP Elektroprivreda Srbije opravdanosti Stojanović Zdravko MHE "Ćelije" Idejni projekat sa studijom Danilović Dragan, Vukosavić Dragan, 07 JP Elektroprivreda Srbije opravdanosti Stojanović Zdravko MHE "Rovni" Idejni projekat sa studijom Danilović Dragan, Vukosavić Dragan, 07 JP Elektroprivreda Srbije opravdanosti Stojanović Zdravko MHE "Bovan" Idejni projekat sa studijom Danilović Dragan, Vukosavić Dragan, 07 JP Elektroprivreda Srbije opravdanosti Stojanović Zdravko

238 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac MHE "Vrutci" Idejni projekat sa studijom Danilović Dragan, Vukosavić Dragan, 07 JP Elektroprivreda Srbije opravdanosti Stojanović Zdravko MHE "Barje" Idejni projekat sa studijom Danilović Dragan, Vukosavić Dragan, 07 JP Elektroprivreda Srbije opravdanosti Stojanović Zdravko MH "Elektroprivreda Danilović Dragan, Vukosavić Dragan, Republike Srpske" ZP "HE 07 MHE "Bočac 2" Idejni projekat Divac Dejan na Vrbasu" a.d. Mrkonjić Grad MH "Elektroprivreda Republike Srpske" ZP "HE 07 MHE "Bočac 2" Studija ekonomske opravdanosti Stojanović Zdravko, Divac Dejan na Vrbasu" a.d. Mrkonjić Grad MH "Elektroprivreda Republike Srpske" ZP "HE 07 MHE "Bočac 2" Studija uticaja na prostor Stojanović Zdravko, Divac Dejan na Vrbasu" a.d. Mrkonjić Grad Brana "Spomen Park" kontrolno osmatranje brane u JKP "Vodovod i 07 Đurić Srđan 2013. godini Izveštaj sa interpretacijom rezultata kanalizacija" Kragujevac Glavni projekat II faze izmeštanja i regulacije reke PD "Kolubara" doo - Kolubare (sa pritokom Peštan) mostova preko reke 07 Popović Nebojša Lazarevac, Površinski Kolubare i Peštana Knjiga 1: Opšti deo - Prikaz kopovi - Baroševac projekta Glavni projekat II faze izmeštanja i regulacije reke PD "Kolubara" doo - Kolubare (sa pritokom Peštan) i mostova preko reke Popović Nebojša, Babić Predrag, 07 Lazarevac, Površinski Kolubare i Peštana Knjiga 2: Geotehnički uslovi za Đurović Milica kopovi - Baroševac izgradnju izmeštenog korita reke Kolubare Glavni projekat II faze izmeštanja i regulacije reke PD "Kolubara" doo - Kolubare (sa pritokom Peštan) i mostova preko reke Popović Nebojša, Kovač Ivan, 07 Lazarevac, Površinski Kolubare i Peštana Knjiga 3: Izmešteno regulisano Milanović Aleksandar kopovi - Baroševac korito reke Kolubare Glavni projekat II faze izmeštanja i regulacije reke PD "Kolubara" doo - Kolubare (sa pritokom Peštan) i mostova preko reke Popović Nebojša, Kovač Ivan, 07 Lazarevac, Površinski Kolubare i Peštana Knjiga 4: Izmešteno i regulisano Milanović Aleksandar kopovi - Baroševac korito reke Peštan Glavni projekat II faze izmeštanja i regulacije reke PD "Kolubara" doo - Kolubare (sa pritokom Peštan) i mostova preko reke Dragan Danilović, Popović Nebojša, 07 Lazarevac, Površinski Kolubare i Peštana Knjiga 5: Most preko novog Milan Jovičić kopovi - Baroševac korita reke Kolubare Glavni projekat II faze izmeštanja i regulacije reke PD "Kolubara" doo - Kolubare (sa pritokom Peštan) i mostova preko reke Dragan Danilović, Popović Nebojša, 07 Lazarevac, Površinski Kolubare i Peštana Knjiga 6: Most preko novog Milan Jovičić kopovi - Baroševac korita reke Peštan Glavni projekat II faze izmeštanja i regulacije reke PD "Kolubara" doo - Kolubare (sa pritokom Peštan) i mostova preko reke Popović Nebojša, Anica Jovičić, 07 Lazarevac, Površinski Kolubare i Peštana Knjiga 7: Projekat monitoringa Dušan Mikavica, Dragiša Argakijev kopovi - Baroševac izmeštenih korita reke Kolubare i Peštana Glavni projekat II faze izmeštanja i regulacije reke PD "Kolubara" doo - Kolubare (sa pritokom Peštan) i mostova preko reke 07 Popović Nebojša, Kovač Ivan Lazarevac, Površinski Kolubare i Peštana Knjiga 8: Tehnologija izvođenja kopovi - Baroševac regulacionih i drugih radova Prethodna studija opravdanosti sa Generalnim Popović Nebojša, Kovač Ivan, Dragan 07 JP Elektroprivreda Srbije projektom MHE Jezero Vukosavić, Zdravko Sojanović Sistem na Ibru - Studija o proceni uticaja na životnu P.D. "Ibarske 07 Stojanović Zdravko, Nenad Jaćimović sredinu hidroelektrane" Kraljevo Zavod za građevinske HE Dabar Izveštaj o ispitivanju deformabilnosti materijale, geotehniku 07 stenske mase medtodom sondažnog dilatometra na Anđelković Vladimir i hemijske analize AD - pregradnom mestu za branu Pošćenje Nikšić Zavod za građevinske HE Dabar Izveštaj o ispitivanju deformabilnosti materijale, geotehniku 07 stenske mase medtodom hidrauličke raspinjače na Anđelković Vladimir i hemijske analize AD - pregradnom mestu za branu Pošćenje Nikšić Zavod za građevinske HE Dabar Izveštaj o ispitivanju deformabilnosti materijale, geotehniku 07 stenske mase medtodom sondažnog dilatometra na Anđelković Vladimir i hemijske analize AD - lokaciji dovodnog tunela i mašinske zgrade Nikšić

239 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Zavod za građevinske HE Dabar Izveštaj o ispitivanju deformabilnosti materijale, geotehniku 07 stenske mase medtodom hidrauličke raspinjače na Anđelković Vladimir i hemijske analize AD - lokaciji mašinske zgrade Nikšić Hidroelektrana Dabar Knjiga 4: Izveštaj o rezultatima detaljnih geoloških istraživanja za 07 Mikavica Dušan HE "Dabar" Glavni projekat Akumulacije Sveska 4: Sintezni Izveštaj Hidroelektrana Dabar Knjiga 3: Izveštaj o rezultatima detaljnih geoloških istraživanja za 07 Babić Predrag, Đurović Milica HE "Dabar" glavni projekat brane "Pošćenje" Sveska 6: sintezni izveštaj Hidroelektrana Dabar Knjiga 5: Izveštaj o rezultatima detaljnih geoloških istraživanja za 07 Babić Predrag, Đurović Milica HE "Dabar" Glavni projekat Kamenoloma Sveska 5: Sintezni Izveštaj EPS JP Rudarski basen Brana "Paljuvi Viš" Izveštaj o kontrolnim "Kolubara" d.o.o. DP 07 Đurić Srđan hidrogeološkim merenjima u 2013. godini "Površinski kopovi" Lazarevac Idejni projekat i Studija opravdanosti cevovoda Vukosavić Dragan, Nebojša Popović, 07 sirove vode brana "Prvonek" - PPV "Kumarovska JP Vodovod Vranje Kovač Ivan čuka" Knjiga 1: Tehnički izveštaj - tekstualni deo Idejni projekat i Studija opravdanosti cevovoda 07 sirove vode brana "Prvonek" - PPV "Kumarovska Zdravko Stojanović, Nebojša Popović JP Vodovod Vranje čuka" - Studija opravdanosti Brana "Nova Grošnica" analiza i interpretacija Javno komunalno 07 podataka oskultacionih merenja u kontrolnom Jovičić Anica preduzeće "Vodovod i merenju u 2013. kanalizacija" Kragujevac Dreponija pepela "Kostolac" Izveštaj o kontrolnim PD Termoelektrane i 07 geotehničkim merenjima obavljenim u septembru Đurić Srđan kopovi "Kostolac" D.O.O. 2013. godine Kostolac Brana "Gruža" kontrolno osmatranje brane u junu JKP "Vodovod i 07 Đurić Srđan 2013. godine Izveštaj sa interpretacijom rezultata kanalizacija" Kragujevac Tehnički projekat retenzija i brana III i IV u okviru sistema zaštite površinskog kopa "Tamnava EPS JP Rudarski basen Zapadno polje" od velikih voda sa međusliva Popović Nebojša, Kovač Ivan, "Kolubara" d.o.o. DP 07 Kladnice nizvodno od retenzije "Kladnica" Aeksandar Milanović "Površinski kopovi" uključujući i vode Dubokog potoka. Knjiga 1. Brana Lazarevac III Tehnički projekat retenzija i brana III i IV u okviru sistema zaštite površinskog kopa "Tamnava EPS JP Rudarski basen Zapadno polje" od velikih voda sa međusliva Popović Nebojša, Kovač Ivan, "Kolubara" d.o.o. DP 07 Kladnice nizvodno od retenzije "Kladnica" Aeksandar Milanović "Površinski kopovi" uključujući i vode Dubokog potoka. Knjiga 2: Brana Lazarevac IV EPS JP Rudarski basen Tehnički projekat sistema za odvođenja voda iz Popović Nebojša, Kovač Ivan, "Kolubara" d.o.o. DP 07 retenzija na Dubokom potoku u potok Skobalj Aeksandar Milanović "Površinski kopovi" Knjiga 1: Građevinski deo Lazarevac Tehnički projekat sistema za odvođenja voda iz EPS JP Rudarski basen retenzija na Dubokom potoku u potok Skobalj Popović Nebojša, Dragan Vukosavić, "Kolubara" d.o.o. DP 07 Knjiga 2: Hidromašinski deo Sveska 1: Crpna Miroslav Nikolić "Površinski kopovi" stanica "Retenzija III" Lazarevac Tehnički projekat sistema za odvođenja voda iz EPS JP Rudarski basen retenzija na Dubokom potoku u potok Skobalj Popović Nebojša, Dragan Vukosavić, "Kolubara" d.o.o. DP 07 Knjiga 2: Hidromašinski deo Sveska 2: Crpna Miroslav Nikolić "Površinski kopovi" stanica "Retenzija IVa" Lazarevac Tehnički projekat sistema za odvođenja voda iz EPS JP Rudarski basen retenzija na Dubokom potoku u potok Skobalj Popović Nebojša, Dragan Vukosavić, "Kolubara" d.o.o. DP 07 Knjiga 2: Hidromašinski deo Sveska 3: Crpna Miroslav Nikolić "Površinski kopovi" stanica "Retenzija IV." Lazarevac Tehnički projekat sistema za odvođenja voda iz EPS JP Rudarski basen retenzija na Dubokom potoku u potok Skobalj "Kolubara" d.o.o. DP 07 Popović Nebojša, Vladislav Arsić Knjiga 3: Elektro deo Sveska 1: Crpna stanica "Površinski kopovi" "Retenzija III" Lazarevac

240 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Tehnički projekat sistema za odvođenja voda iz EPS JP Rudarski basen retenzija na Dubokom potoku u potok Skobalj "Kolubara" d.o.o. DP 07 Popović Nebojša, Vladislav Arsić Knjiga 3: Elektro deo Sveska 2: Crpna stanica "Površinski kopovi" "Retenzija IVa" Lazarevac Tehnički projekat sistema za odvođenja voda iz EPS JP Rudarski basen retenzija na Dubokom potoku u potok Skobalj "Kolubara" d.o.o. DP 07 Popović Nebojša, Vladislav Arsić Knjiga 3: Elektro deo Sveska 3: Crpna stanica "Površinski kopovi" "Retenzija IV" Lazarevac Tehnički projekat sistema za odvođenja voda iz EPS JP Rudarski basen retenzija na Dubokom potoku u potok Skobalj "Kolubara" d.o.o. DP 07 Knjiga 3: Elektro deo Sveska 4: Daljinski sistem Popović Nebojša, Vladislav Arsić "Površinski kopovi" nadzora i upravljanja retenzijama na Dubokom Lazarevac potoku Predhodna studija opravdanosti sa generalnim Popović Nebojša, Kovač Ivan, Dragan 07 JP Elektroprivreda Srbije projektom hidrolektrane Mala Vrla 1 Vukosavić, Zdravko Sojanović Dopunski rudarski projekat izmeštanja sistema za EPS JP Rudarski basen snabdevanje tehničkom vodom ogranka ,,Prerada” "Kolubara" d.o.o. DP 07 Popović Nebojša, Dragan Vukosavić, Vreoci i pristupnog puta Knjiga I: Osnovna "Površinski kopovi" koncepcija sistema za snabdevanje vodom Lazarevac Dopunski rudarski projekat izmeštanja sistema za EPS JP Rudarski basen snabdevanje tehničkom vodom ogranka ,,Prerada” "Kolubara" d.o.o. DP 07 Popović Nebojša, Dragan Vukosavić, Vreoci i pristupnog puta Knjiga II: Tehničko rešenje "Površinski kopovi" vodozahvata Lazarevac Dopunski rudarski projekat izmeštanja sistema za EPS JP Rudarski basen snabdevanje tehničkom vodom ogranka ,,Prerada” "Kolubara" d.o.o. DP 07 Vreoci i pristupnog puta Knjiga III: Tehničko Popović Nebojša, Biljana Trebješanin "Površinski kopovi" rešenje crpne stanice Sveska 3/1: Arhitektonsko - Lazarevac građevinski deo Dopunski rudarski projekat izmeštanja sistema za EPS JP Rudarski basen snabdevanje tehničkom vodom ogranka ,,Prerada” "Kolubara" d.o.o. DP 07 Dragan Vukosavić, Miroslav Nikolić Vreoci i pristupnog puta Knjiga III: Tehničko rešenje "Površinski kopovi" crpne stanice Sveska 3/3: Hidromašinski deo Lazarevac Dopunski rudarski projekat izmeštanja sistema za EPS JP Rudarski basen snabdevanje tehničkom vodom ogranka ,,Prerada” "Kolubara" d.o.o. DP 07 Vladislav Arsić Vreoci i pristupnog puta Knjiga III: Tehničko rešenje "Površinski kopovi" crpne stanice Sveska 3/4: Elektro deo projekta Lazarevac Dopunski rudarski projekat izmeštanja sistema za EPS JP Rudarski basen snabdevanje tehničkom vodom ogranka ,,Prerada” Popović Nebojša, Kovač Ivan, "Kolubara" d.o.o. DP 07 Vreoci i pristupnog puta Knjiga 4: Tehnički projekat Aleksandar Milanović "Površinski kopovi" cevovoda Lazarevac Dopunski rudarski projekat izmeštanja sistema za EPS JP Rudarski basen snabdevanje tehničkom vodom ogranka ,,Prerada” "Kolubara" d.o.o. DP 07 Jovica Jovanović Vreoci i pristupnog puta Knjiga 5: Tehnički projekat "Površinski kopovi" pristupnog puta Lazarevac EPS JP Rudarski basen Glavni projekta I faze regulacije korita reke Peštan i Popović Nebojša, Kovač Ivan, "Kolubara" d.o.o. DP 07 kontrole oticanja poplavnih voda Knjiga I: By – pass Aleksandar Milanović "Površinski kopovi" korita reke Peštan Lazarevac EPS JP Rudarski basen Glavni projekta I faze regulacije korita reke Peštan Popović Nebojša, Kovač Ivan, Dušan "Kolubara" d.o.o. DP 07 i kontrole oticanja poplavnih voda Knjiga II: Mikavica, Vladislav Arsić "Površinski kopovi" Monitoring izmeštenog korita reke Peštan Lazarevac EPS JP Rudarski basen Glavni projekta I faze regulacije korita reke Peštan "Kolubara" d.o.o. DP 07 i kontrole oticanja poplavnih voda Knjiga III: Jovica Jovanović "Površinski kopovi" Izmeštanje lokalnog puta L1806 Lazarevac Analiza i interpretacija podataka oskultacionih Privredno društvo 07 merenja građevinskih objekata brane "Zavoj" za Jovičić Anica "Hidroelektrane Đerdap" 2012. godinu d.o.o. Kladovo Analiza i interpretacija podataka oskultacionih Privredno društvo 07 merenja građevinskih objekata brane HE "Djerdap Jovičić Anica, Pavić Maja "Hidroelektrane Đerdap" 1" za 2012. godinu d.o.o. Kladovo Interceptor "Ušće - Veliko Selo" tehničko osmatranje GP "Hidrotehnika - deonice od km 6+800 do km 12+520,30 u toku 07 Jovičić Anica, Pavić Maja Hidroenergetika" a.d. izgradnje Trinaesti i Četrnaesti Izveštaj o izvršenim Beograd merenjima sa analizom i interpretacijom rezultata

241 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Interceptor "Ušće - Veliko selo" tehničko osmatranje GP "Hidrotehnika - deonice od km 5+867 do km 6+800 u toku izgradnje 07 Jovičić Anica, Pavić Maja Hidroenergetika" a.d. - Sedmi i Osmi Izveštaj o izvršenim merenjima sa Beograd analizom i interpretacijom rezultata Glavni projekat osavremenjenog tehničkog 07 Đurić Srđan, Pavić Maja JVP "Srbijavode" osmatranja brane Barje Glavni projekat osavremenjenog tehničkog 07 Jovičić Anica JVP "Srbijavode" osmatranja brane Bresnica Glavni projekat osavremenjenog tehničkog 07 Đurić Srđan, Pavić Maja JVP "Srbijavode" osmatranja brane Brestovac Analiza i interpretacija podataka oskultacionih Privredno društvo 07 merenja građevinskih objekata brane „Vlasina-Vrla Đurić Srđan "Hidroelektrane Đerdap" 1“ za 2012. godinu d.o.o. Kladovo Analiza i interpretacija podataka oskultacionih Privredno društvo 07 merenja građevinskih objekata brane „Lisina“ za Đurić Srđan "Hidroelektrane Đerdap" 2012. godinu d.o.o. Kladovo Analiza i interpretacija podataka oskultacionih Privredno društvo 07 merenja građevinskih objekata brane „Vrla 2“ za Đurić Srđan "Hidroelektrane Đerdap" 2012. godinu d.o.o. Kladovo PD Termoelektrane i Deponija pepela "Kostolac" Izveštaj o kontrolnim 07 Srđan Đurić kopovi "Kostolac" D.O.O. geotehničkim merenjima obavljenim u junu 2013. Kostolac Deponija pepela "Kostolac" Izveštaj o kontrolnim PD Termoelektrane i 07 geotehničkim merenjima obavljenim u novembru Srđan Đurić kopovi "Kostolac" D.O.O. 2013. Kostolac "Informacioni sistem za tehničko osmatranje HE ""Bočac"" Knjiga 1: Tehničko osmatranje brane ""Bočac"" MH "ERS" a.d. Trebinje, 07 Knjiga 2: Informacioni sistem za tehničko Nikola Milivojević, Srđan Đurić ZP "Hidroelektrane na osmatranje brane ""Bočac"" Vrbasu", a.d. Mrkonjić Grad Knjiga 3: Uputstva za rad sa korisničkim aplikacijama" Manastir Hilandar - Izveštaj o aktivnostima na Fond "Zadužbina Svetog 07 Srđan Đurić tehničkom osmatranju obavljenim u 2012. godini manastira Hilandara" Monitoring i prognozni model dotoka u akumulacije MH "ERS" a.d. Trebinje, Nikola Milivojević, Dušan Prodanović, 07 sistema Trebišnjica, Knjiga 1: Analiza sadašnjeg ZP "Hidroelektrane na Zoran Dubajić stanja i program opremanja mernih stanica Trebišnjici", a.d. Trebinje "Monitoring i prognozni model dotoka u akumulacije Nikola Milivojević, Vladimir MH "ERS" a.d. Trebinje, sistema Trebišnjica 07 Milivojević, Zoran Simić, Dušan ZP "Hidroelektrane na Knjiga 2: Baza podataka i upravljanje podacima za ProdanovićBoban Stojanović Trebišnjici", a.d. Trebinje potrebe prognoznog modela" "Monitoring i prognozni model dotoka u akumulacije Dejan Divac, Nikola Milivojević, MH "ERS" a.d. Trebinje, sistema Trebišnjica 07 Zoran Simić, Dušan Prodanović, ZP "Hidroelektrane na Knjiga 3: Prognozni model dotokau skumulscije Boban Stojanović, Miloš Stanić Trebišnjici", a.d. Trebinje sistema Trebišnjica " "Monitoring i prognozni model dotoka u akumulacije Nikola Milivojević, Miloš Stanić, MH "ERS" a.d. Trebinje, 07 sistema Trebišnjica Vladimir Milivojević, Rastko Martać, ZP "Hidroelektrane na Knjiga 4: Korisnička uputstva" Vukašin Ćirović Trebišnjici", a.d. Trebinje "Monitoring i prognozni model dotoka u akumulacije MH "ERS" a.d. Trebinje, Nikola Milivojević, Vladimir Milivojević, 07 sistema Trebišnjica ZP "Hidroelektrane na Vukašin Ćirović Knjiga 5: Administracija sitema" Trebišnjici", a.d. Trebinje Brana Prvonek -Projekat Upravljanja i održavanja - 07 Maja Pavić, Anica Jovičić JP Vodovod Vranje Knjiga 1 Opšta dokumentacija Brana Prvonek -Projekat Upravljanja i održavanja - 07 Maja Pavić JP Vodovod Vranje Knjiga 2 Tehničko osmatranje Brana Prvonek -Projekat Upravljanja i održavanja - 07 Zoran Simić JP Vodovod Vranje Knjiga 3: Upravljenje Akimulacijom Brana Prvonek -Projekat Upravljanja i održavanja - 07 Anica Jovičić JP Vodovod Vranje Knjiga 4: Upravljenje sigurnošću brane Brana Prvonek -Projekat Upravljanja i održavanja - Sršan Đurić, Dragan Vukosavić, Zoran 07 JP Vodovod Vranje Knjiga 5: Rukovanje i održavanje obekata i opreme Dubajić Brana Prvonek -Projekat Upravljanja i održavanja - Knjiga 6: Elaborat za odreživanje posledica 07 usled iznenadnog rušenja brane i o obaveštavnju i Nebojša Popović JP Vodovod Vranje uzbunjivanju stanovništva na području ugroženom poplavnim talasom

242 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

IZRAĐENI ELABORATI U 2012-2013. GODINI

RJ Naziv Autor Narucilac Brana Prvonek -Projekat Upravljanja i održavanja - Knjiga 7: Izveštaj tehničkog osmatranja sa analizom 07 Maja Pavić, Anica Jovičić JP Vodovod Vranje sigurnosti i ocenom stanja brane za period probnog rada 2005-2013 god. Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - 07 Dejan Divac, Dejan Vučković JP Vodovod Vranje Knjiga 1: Opšta dokumentacija sa prikazom objekta. Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - Dejan Divac, Dejan Vučković, Nebojša 07 Knjiga 2: Vodozahvatna kula i temeljni ispust sa JP Vodovod Vranje Popović, Dragan Danilović zatvaračnicom Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - Dejan Divac, Dejan Vučković, Nebojša 07 JP Vodovod Vranje Knjiga 3: Šahtni preliv sa optočno-prelivnim tunelom Popović, Dragan Danilović Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - Zoran Dankov, Predrag Babić, Dušan 07 Knjiga 4: Pregradna konstrukcija i injekciona zavesa JP Vodovod Vranje Mikavica - numerički podaci Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - Zoran Dankov, Predrag Babić, Dušan 07 Knjiga 5: Pregradna konstrukcija i injekciona zavesa JP Vodovod Vranje Mikavica - crteži Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - Zoran Dankov, Predrag Babić, Dušan 07 JP Vodovod Vranje Knjiga 6: Injekciona galerija i zavesa Mikavica Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - 07 Biljana Trebješanin JP Vodovod Vranje Knjiga 7: Uredjenje obala oko brane Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - 07 Biljana Trebješanin JP Vodovod Vranje Knjiga 8: Uredjenje podbranskog podučja Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - Dejan Divac, Dejan Vučković, 07 Knjiga 9: Kontrolno - komandni centar i obekat za JP Vodovod Vranje Danilović Dragan smeštaj trafostanice Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - 07 Knjiga 10: Hidromehanička oprema i cevovod Dragan Vukosavić, Miroslav Nikolić JP Vodovod Vranje sirove vode Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - 07 Zoran Dubajić JP Vodovod Vranje Knjiga 11: Elektro oprema i instalacije na brani Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - 07 Knjiga 12: Vodovod i kanalizacija za objekte u zoni Nebojša Popović, JP Vodovod Vranje brane Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - 07 Srđan Đurić, Maja Pavić JP Vodovod Vranje Knjiga 13: Objekti i oprema za osmatranje Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - 07 Nebojša Popović JP Vodovod Vranje Knjiga 14: Akumulacija Brana Prvonek - Projekat izvedenog objekta - Dejan Divac, Dejan Vučković, Nedović 07 JP Vodovod Vranje Knjiga 15: MHE Prvonek Velimir, Dragan Danilović IZVEŠTAJ O NASTAVKU RADA NA IMPLEMENTACIJI GEOGRAFSKOG Odgovorni obrađivač: Dragana Ministarstvo poljoprivrede, INFORMACIONOG SISTEMA DUNAVA NA Ninković, Koordinator: Miodrag šumarstva i vodoprivrede, 10 TERITORIJI SRBIJE - AKTIVNOSTI U 2012. Milovanović, Konsultanti: dr Republička direkcija za GODINI - (parcijalni izveštaj u okviru posla Vršenje Marina Babić Mladenović, Miodrag vode, Beograd, Bulevar usluga za potrebe ispunjavanja obaveza Republike Milovanović umetnosti 2a Srbije prema Međunarodnoj k IZVEŠTAJ O NASTAVKU RADA NA IMPLEMENTACIJI GEOGRAFSKOG Ministarstvo poljoprivrede, INFORMACIONOG SISTEMA DUNAVA NA Odgovorni obrađivač: Dragana šumarstva i vodoprivrede, 10 TERITORIJI SRBIJE - AKTIVNOSTI U 2013. Ninković, Koordinator: Miodrag Republička direkcija za GODINI - (parcijalni izveštaj u okviru posla Vršenje Milovanović; Vasiljka Kolarov vode, Beograd, Bulevar usluga za potrebe ispunjavanja obaveza Republike umetnosti 2a Srbije prema Međunarodnoj k

243 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

244 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

MASTER RAD: Vukelić V.: Geosredina i bazni oticaj na nekim karakterističnim malim i srednjim vodotocima u Srbiji, Master rad, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Studijski program za Ekološki inženjering u zaštiti zemljišnih i vodnih resursa, Beograd, 59 str., septembar 2012.

DOMAĆA MONOGRAFIJA: Divac D., Grujović N.: Modeliranje naponsko-deformacionog ponašanja ispucale stenske mase, Monografija, Izdavač: Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, Beograd, ISBN: 978-86- 82565-36-9, str. 1-161, 2012. Ilić B., Adamović Ž., Jevtić M., Savić B.: Automatizovani dijagnostički sistemi komunikacionih uređaja, Monografija, Izdavač: Srpski akademski centar, ISBN 978-86-89087-02-4, Novi Sad, str. 1-176, 2012.

POGLAVLJE U KNJIZI ILI RAD U TEMATSKOM ZBORNIKU - domaći: Rudić Ž., Nikolić G., Božić M.: Uticaj klimatskih promena na promenu načina korišćenja poljoprivrednog zemljišta na tri test područja, Tematski zbornik radova „MELIORACIJE 12“, 26. januar 2012., Novi Sad, Izdavač: Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Departman za uređenje voda, str. 16-22, ISBN 978-86-7520-236-3, 2012.

POGLAVLJE ILI RAD U TEMATSKOJ MONOGRAFIJI - međunarodni: Raičević V., Božić M., Rudić Ž., Lalević B., Kiković D., Jovanović Lj.: Eutrophication: Status, Trends and Restoration Strategies of Palic Lake, Chapter 15 in: „Water Treatment“, Editor: Walid Elshorbagy and Rezaul Kabir Chowdhury, Publisher: InTech, ISBN 978- 953-51-0928-0, pp. 355-380, 2012. Dimkić D., Despotović J.: Analysis of the Changes of the Streamflows in Due to Climate Changes, in: “Climate Change – Inferences from Paleoclimate and Regional Aspects”, ISBN 978-3-7091-0972-4, Editors: Andre Berger, Fedor Mesinger, Djordje Šijački, Publisher: Springer, pp. 167-177, 2012.

STRUČNI SKUPOVI U SRBIJI: Divac D., Stojanović Z., Milivojević N.: Iskustva i perspektive korišćenja hidroenergije kod nas i u okruženju, Naučni skup “Energetika i životna sredina”, 02.-03.10.2012., Izdavač: SANU, ISBN 978-86-7025-609-5, Beograd, Srbija, str. 217-257, 2012. Prohaska S., Koprivica A., Bartoš-Divac V., Ilić A., Ćatović S., Đukić D., Kapor B.: GIS prezentacija hidrometeoroloških parametara bitnih za zaštitu voda,, 41. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2012“, 5.-7. jun 2012., Divčibare, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86-904241-9-1, str. 1-28, 2012. Mitrović T., Čolić J., Veličković J., Janać M.: Ocena kvaliteta sedimenata Dunava pre i posle ulivanja Mlave, 41. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2012“, 5.-7. jun 2012., Divčibare, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86- 904241-9-1, str. 117-122, 2012. Veličković J., Mitrović T., Golobočanin D., Miljević N.: Stabilni izotopi kao prirodni indikator mešanja vode Zavojskog jezera, 41. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2012“, 5.-7. jun 2012., Divčibare, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86-904241-9-1, str. 141-146, 2012.

246 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Čolić J., Petković A., Mitrović T.: Prisustvo lekova u otpadnim vodama, 41. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2012“, 5.-7. jun 2012., Divčibare, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86-904241-9-1, str. 279-284, 2012. Obradović V., Majkić-Dursun B., Petkovic A., Dimkić M.: Prilog poznavanju prirode okera i pridruženih taloga, 41. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2012“, 5.-7. jun 2012., Divčibare, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86-904241-9-1, str. 359-364, 2012. Vasiljević M., Radibratović Z., Cakić B., Dimkić Lj., Dimkić D.: Kvalitet vode Goleme reke i tehnologija prežišćavanja za potrebe vodosnabdevanja Stare planine, 41. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2012“, 5.-7. jun 2012., Divčibare, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86-904241-9-1, str. 391- 396, 2012. Jevtić M., Milojković I., Stojnić N.: Laboratorijsko istraživanje raspodele pritisaka duž cevi prilikom primene „Pelhydt“ tehnologije, 41. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2012“, 5.-7. jun 2012., Divčibare, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86-904241-9-1, str. 305-310, 2012. Jevtić M., Milojković I., Stojnić N.: Laboratorijsko istraživanje impulsne elektrohidrodinamike za održavanje kanalizacionih i vodovodnih sistema, 33. Stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Vodovod i kanalizacija '12“, Vršac, 09.-12. oktobar 2012., str. 187-191, 2012. Petković A., Čolić J.: Farmaceutici kao markeri procurivanja kanalizacije u urbanim akviferima, 33. Stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Vodovod i kanalizacija '12“, Vršac, 09.-12. oktobar 2012., str. 246-249, 2012. Zorić M., Radenković Z.: Režim podzemnih voda na širem području izvorišta Svilajnac, 33. Stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Vodovod i kanalizacija '12“, Vršac, 09.-12. oktobar 2012., str. 19-24, 2012. Ljuboja M., Radibratović Z., Cakić B, Dimkić Lj., Stanojević A.: Prezentacija glavnog projekta PPV „Ostrvo“ kapaciteta 100 L/S, 33. Stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Vodovod i kanalizacija '12“, Vršac, 09.-12. oktobar 2012., str. 40-45, 2012. Cakić B, Ljuboja M., Radibratović Z., Dimkić Lj.: Idejna rešenja rekonstrukcije i dogradnje PPV „Hadžet“ u Novom Pazaru do kapaciteta 800 L/S, 33. Stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Vodovod i kanalizacija '12“, Vršac, 09.-12. oktobar 2012., str. 30-39, 2012. Dimkić D., Boreli-Zdravković Đ.: Regionalni vodovodni podsistem Kragujevačkog RVS za Batočinu, Lapovo i Raču, 33. Stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Vodovod i kanalizacija '12“, Vršac, 09.-12. oktobar 2012., str. 62-69, 2012. Dimkić D., Mitrović G., Vasiljević M.: Vodosnabdevanje turističkog kompleksa Stara planina, 33. Stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Vodovod i kanalizacija '12“, Vršac, 09.-12. oktobar 2012., str. 54-61, 2012. Milojković I., Popović M., Vasiljević M., Milošević N.: Zaštita izvorišta od posebnog značaja regionalnog vodovodnog sistema „Gruža“, 33. Stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Vodovod i kanalizacija '12“, Vršac, 09.-12. oktobar 2012., str. 25-29, 2012. Popović M., Jelenković V., Pavlović N.: Kanalisanje i prečišćavanje otpadnih voda sa područja grada Pančeva i okolnih naseljenih mesta, 33. Stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem „Vodovod i kanalizacija '12“, Vršac, 09.-12. oktobar 2012., str. 232-239, 2012.

247 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Jevtić M., Stojnić N., Milojković I.: Nova, originalna, laboratorijsko-eksperimentalna istraživanja energije impulsnog udarnog talasa pri električnom pražnjenju u vodi, XXXV konferencija „Poslovnih komunikacija i proizvodnog inženjerstva“, 01.-02.06.2012., Vrnjačka Banja, Izdavač: Društvo za tehničku dijagnostiku Srbije, ISBN 978-86-85391-07-1, rad na CD-u od 1-10 str., 2012. Dimkić M.: Procesi u aluvijalnim podzemnim vodama i njihov značaj, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86- 7352-236-4, str. 5-10, 2012. Pušić M., Dimkić M., Vidović D., Dotlić M., Oparušić I.: Hidrodinamička analiza kapaciteta bunara sa horizontalnim drenovima na primeru beogradskog izvorišta, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86- 7352-236-4, str. 21-25, 2012. Majkić-Dursun B., Prohaska S., Koprivica A., Vukelić V.: Uloga baznog oticaja na ključnim profilima vodomernih stanica reke Dunav i njenih pritoka u Srbiji, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86- 7352-236-4, str. 51-56, 2012. Zorić M., Slimak T., Vrvić N.: Metodologija izrade hidrogeološkog modela na primeru bunara sa horizontalnim drenovima RB-16 na Adi Ciganliji, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 57-62, 2012. Đurić D., Lukić V., Soro A.: Mogućnost proširenja izvorišta „Petrovaradinska ada“ izgradnjom vodozahvata pored reke, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 63-68, 2012. Oparušić I., Božović Đ.: Definisanje devijacije drenova na bunarima beogradskog izvorišta podzemnih voda, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 75-79, 2012. Đurić D., Slimak T., Petković A.: Ocena statusa podzemnih voda na primeru vodnog tela Pančevački rit, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 81-85, 2012. Majkić-Dursun B., Popović Lj., Miolski D., Anđelković O.: Efekti promene režima podzemnih voda na izvorištu „Trnovče“ u periodu 2010-2011., 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 87- 91, 2012. Filipović V., Vasiljević M., Rašula G., Filipović B., Filipović S.: Hidrogeološke osnove održivog razvoja eksploatacije podzemnih voda severnog Srema, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86- 7352-236-4, str. 101-105, 2012. Jevtić G., Zorić M.: Hidrogeološki model projektovanog podvodnog rudnika uglja Kovin, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 271-275, 2012. Mikavica D.: Vodni bilans akumulacije Kladnica u sistemu zaštite PK „Tamnava - Zapadno polje“ od podzemnih voda, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 289-293, 2012. Slimak T., Urošević U., Dimkić M., Božović Đ.: Analiza ranjivosti podzemnih voda na delu prostora Beogradskog izvorišta, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 341-346, 2012.

248 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Radenković Z., Zorić M.: Uticaj dugogodišnje eksploatacije na režim pozemnih voda na području Leskovca, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 365-369, 2012. Pušić M., Oparušić I., Đurić D.: Hidrodinamička analiza koegzistencije regionalnog izvorišta i rudnika uglja u Kovinskoj depresiji, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 459-463, 2012. Boreli-Zdravković Đ., Jevtić G., Babić-Mladenović M.: Istraživanje hidrauličkog kontakta reke Save i izdani u zoni Beogradskog izvorišta, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 465- 470, 2012. Jevtić G., Lukić V., Soro A.: Uticaj režima u kanalu tehnološke vode na režim podzemnih voda u okruženju, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 539-543, 2012. Zuber-Radenković V., Radenković Z.: Hidrodinamička modelska ispitivanja u cilju određivanja zona zaštita izvorišta „Garevina“ u Lapovu, 14. srpski simpozijum o hidrogeologiji sa međunarodnim učešćem, 17.-20. maj 2012., Zlatibor, ISBN 978-86-7352-236-4, str. 551-555, 2012. Zlatanović N., Stefanović M., Čotrić J., Milovanović I., Milojević M.: Primena OpenLayers biblioteke za prikaz prostornih ulaznih parametara za hidrološke proračune, YU INFO 2012 - 18. Konferencija o informacionim i komunikacionim tehnologijama, 29.2.-3.3.2012., Kopaonik, Izdavač: Informaciono društvo Srbije, str. 269-272, 2012. Zlatanović S., Marjanović P., Marjanović M.: Organsko zagađenje, jedno od ključnih pitanja na slivu reke Dunav: određeni aspekti vezani za teritoriju Republike Srbije, Stručni skup „Kvalitet vode u sistemima vodovoda i vode u industriji“ 8.-9.11.2012, Beograd, str. 45-54, 2012. Sunarić D., Nedeljković S., Stojnić N.: Seizmološka karta, zemljotresna pobuda i propisi Evrokod – EC8, 14. simpozijum iz inženjerske geologije i geotehnike, 27.-28.09.2012., Beograd, str. 557-570, 2012. Anđelković V., Divac D., Majstorović J., Lazarević Ž.: Ispitivanje deformabilnosti stenske mase na pregradnom mestu za branu Komarnica, 14. simpozijum iz inženjerske geologije i geotehnike, 27.-28.09.2012., Beograd, str. 189-196, 2012. Anđelković V., Divac D., Majstorović J., Lazarević Ž.: Ispitivanje čvrstoće na smicanje po pukotinama stenske mase na pregradnom mestu za branu Komarnica, 14. simpozijum iz inženjerske geologije i geotehnike, 27.-28.09.2012., Beograd, str. 197-204, 2012. Stojković M., Plavšić J., Prohaska S.: Stohastička analiza serija srednje godišnjih proticaja na stanicama na Dunavu, 16. naučno savetovanje Srpskog društva za hidraulička istraživanja (SDHI) i Srpskog društva za hidrologiju (SDH), Donji Milanovac, 22.- 23.10.2012., Izdavač: Građevinski fakultet, Univerziteta u Beogradu, ISBN 978-86-7518- 159-0, rad na CD-u, str. 527-543, 2012. Starinac D., Vojt P., Žugić D., Damnjanović M.: Hidraulička modelska ispitivanja brane i HE "Buk Bijela", 16. naučno savetovanje Srpskog društva za hidraulička istraživanja (SDHI) i Srpskog društva za hidrologiju (SDH), Donji Milanovac, 22.-23.10.2012., Izdavač: Građevinski fakultet, Univerziteta u Beogradu, ISBN 978-86-7518-159-0, rad na CD-u, str. 52-61, 2012. Starinac D., Vojt P., Žugić D., Damnjanović M., Petrović N.: Hidraulička modelska ispitivanja brane i HE "Foča", 16. naučno savetovanje Srpskog društva za hidraulička istraživanja (SDHI) i Srpskog društva za hidrologiju (SDH), Donji Milanovac, 22.-23.10.2012., Izdavač: Građevinski fakultet, Univerziteta u Beogradu, ISBN 978-86-7518-159-0, rad na CD-u, str. 74-86, 2012.

249 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Kapor R., Savić Lj., Žugić D., Petrović N., Rula M.: Poređenje proračuna preliva sa stepenastim brzotokom i meranja na hidrauličkom modelu, 16. naučno savetovanje Srpskog društva za hidraulička istraživanja (SDHI) i Srpskog društva za hidrologiju (SDH), Donji Milanovac, 22.-23.10.2012., Izdavač: Građevinski fakultet, Univerziteta u Beogradu, ISBN 978-86- 7518-159-0, rad na CD-u, str. 105-117, 2012. Starinac D., Kapor R., Zindović B., Žugić D., Vojt P.: Merenja u otvorenim tokovima dovodnog sistema HE "Perućica", 16. naučno savetovanje Srpskog društva za hidraulička istraživanja (SDHI) i Srpskog društva za hidrologiju (SDH), Donji Milanovac, 22.- 23.10.2012., Izdavač: Građevinski fakultet, Univerziteta u Beogradu, ISBN 978-86-7518- 159-0, rad na CD-u, str. 131-152, 2012. Starinac D., Žugić D., Predić Z., Gajić A., Džopalić D.: Merenja u sistemu pod pritiskom u okviru ispitivanja hidroelektrane "Perućica", 16. naučno savetovanje Srpskog društva za hidraulička istraživanja (SDHI) i Srpskog društva za hidrologiju (SDH), Donji Milanovac, 22.-23.10.2012., Izdavač: Građevinski fakultet, Univerziteta u Beogradu, ISBN 978-86- 7518-159-0, rad na CD-u, str. 153-183, 2012. Vojt P., Ivetić M.: Dinamičko nadgledanje cevovoda pod pritiskom, 16. naučno savetovanje Srpskog društva za hidraulička istraživanja (SDHI) i Srpskog društva za hidrologiju (SDH), Donji Milanovac, 22.-23.10.2012., Izdavač: Građevinski fakultet, Univerziteta u Beogradu, ISBN 978-86-7518-159-0, rad na CD-u, str. 281-294, 2012. Arsić M., Popović N., Kovač I.: Hidrauličko modeliranje tečenja u reci kao podloga za energetske proračune, 16. naučno savetovanje Srpskog društva za hidraulička istraživanja (SDHI) i Srpskog društva za hidrologiju (SDH), Donji Milanovac, 22.-23.10.2012., Izdavač: Građevinski fakultet, Univerziteta u Beogradu, ISBN 978-86-7518-159-0, rad na CD-u, str. 713-724, 2012. Prohaska S., Kapor B., Ilić A., Đukić D., Ćatović S., Bartoš Divac V., Marjanović S., Koprivica A.: Trajanje kiša jakog intenziteta i njihova raspodela u toku dana u Srbiji, 16. naučno savetovanje Srpskog društva za hidraulička istraživanja (SDHI) i Srpskog društva za hidrologiju (SDH), Donji Milanovac, 22.-23.10.2012., Izdavač: Građevinski fakultet, Univerziteta u Beogradu, ISBN 978-86-7518-159-0, rad na CD-u, str. 345-359, 2012.

MEĐUNARODNI STRUČNI SKUPOVI: (održani u Srbiji) Stojnić N., Jevtić M., Milojković I.: Aktivni tektonski sklop područja Veluće i moguća veza sa gasnim sastavom mineralne vode „Mivela“, Treće međunarodno naučno-stručno savetovanje „Zemljotresno inženjerstvo i inženjerska seizmologija“, 22.-24. maj 2012., Divčibare, ISBN 978-86-88897-02-0, editor: Prof. dr Radomir Folić, str. 21-26, 2012. Vasiljević M., Mitrović T., Milanović Đ., Sajfert V., Obradović S., Milanović S.: UV water transparency in hydrogen peroxide presence, II International Conference „ECOLOGY OF URBAN AREAS 2012“, 15th October 2012, Ečka - Zrenjanin, Serbia, pp. 168 – 171, 2012. Starinac D., Žugić D.: Scale Model of a Non-Standard CSO (Combined Sewer Overflow), 9th International Conference on Urban Drainage Modelling, 4-6 September 2012, Serbia, Extended Abstracts, p. 113-114, rad na USB-u str. 1-9, 2012. Ranković V., Grujović N., Divac D., Milivojević N.: Artificial neural network and multiple linear regression for interpretation of dam behaviour, 5th International Conference „Science and Higher Education in Function of Sustainable Development“ – SED 2012, 4-5 October 2012, Business Technical College, Užice, Serbia, Section 2, (rad na CD-u) pp. 20-25, 2012.

250 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Stojković M., Milivojević N., Milivojević V., Ćirović V.: Using GIS algorithms for hydrologic analysis of the River Drina, 5th International Conference „Science and Higher Education in Function of Sustainable Development“ – SED 2012, 4-5 October 2012, Business Technical College, Užice, Serbia, Section 2, (rad na CD-u) pp. 26-31, 2012. Kuzović D., Stojnić N.: Earthquake prevention and protection for objects of cultural heritage, 5th International Conference „Science and Higher Education in Function of Sustainable Development“ – SED 2012, 4-5 October 2012, Business Technical College, Užice, Serbia, Section 3, (rad na CD-u) pp. 48-54, 2012. Golobočanin D., Miljević N.: Stable isotope analysis using circular statistical methods: Applications in temporal analysis for double weighted data, 11th International Conference on Fundamental and Applied Aspects of Physical Chemistry, Physical Chemistry 2012, Belgrade, 24-28 September 2012, pp. 785-787, 2012. Stojković M., Milivojević N., Stojanović Z.: Use of information technology in hydrological analysis, International Conference on Applied Internet and Information Technologies – ICAIIT 2012, 26 October 2012, Zrenjanin, Serbia, University of Novi Sad, Technical Faculty „Mihailo Pupin“, Zrenjanin, ISBN 978-86-7672-173-3, rad na CD-u str. 109-114, 2012. Dimkić M.: Significance of UNESCO Category II Water Centers in Transition Countries: The Belgrade Center, Conference „Contemporary Issues of Adaptive Water Management“, 31 October 2012, Belgrade, pp. 6-25, 2012. Dimkić M.: Importance of the Aerobic State of Alluvial Aquifers for Groundwater Use, Conference „Contemporary Issues of Adaptive Water Management“, 31 October 2012, Belgrade, pp. 29-37, 2012. Đorđević J., Spasojević I., Raičević V., Rudić Ž., Božić M.: Qualitative response of lettuce grown in aerated water of Palic Lake, 6th Central European Congress on Food – CEFood2012, 23-26 May 2012, Novi Sad, pp. 802-806, 2012.

MEĐUNARODNI STRUČNI SKUPOVI: (održani u inostranstvu) Vidović D., Dotlić M., Dimkić M., Pušić M.: Tabulation of saturation models, XIX International Conference on Water Resources „Computational Methods in Water Resources - CMWR 2012“, 17-21 June 2012, University of Illinois at Urbana – Champaign, rad na USBu str. 1-5, 2012. Kolarov V., Babić Mladenović M.: EU Floods Directive Implementation in Serbia: Activities and Challenges, 5th Conference on Water, Climate and Environment - BALWOIS 2012 , 28 May – 2 June 2010, Ohrid, Republic of Macedonia, ISBN 978-608-4510-10-9, rad na USB-u str. 1-5, 2012. Zlatanović N., Milovanović I., Čotrić J.: Application of CORINE Land Cover Dataset for Estimating Runoff from Ungauged Catchments, 5th Conference on Water, Climate and Environment - BALWOIS 2012 , 28 May – 2 June 2012, Ohrid, Republic of Macedonia, ISBN 978-608- 4510-10-9, rad na USB-u str. 1-6, 2012. Pajic P., Andjelic L., Urosevic U., Radovanovic M.: Assessment of Vulnerability and Damages Caused to the Agricultural Production on the Area of Veliko Selo by the High Level of Groundwater on Account of the Performance of Hydroelectric Power Plant “Djerdap I”, 5th Conference on Water, Climate and Environment - BALWOIS 2012 , 28 May – 2 June 2012, Ohrid, Republic of Macedonia, ISBN 978-608-4510-10-9, rad na USB-u str. 1-13, 2012.

251 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Stojković M., Prohaska S., Koprivica A.: Analysis of Trends and Cycles in Longest Hydrometeorological Time Series in the World, 5th Conference on Water, Climate and Environment - BALWOIS 2012 , 28 May – 2 June 2012, Ohrid, Republic of Macedonia, ISBN 978-608-4510-10-9, rad na USB-u str. 1-12, 2012. Ilic A., Prohaska S., Tripkovic V.: Methodology for Estimation of Maximum Probable Flood (MPF) Hydrograph in the Jadar River Basin, 5th Conference on Water, Climate and Environment - BALWOIS 2012 , 28 May – 2 June 2012, Ohrid, Republic of Macedonia, ISBN 978-608- 4510-10-9, rad na USB-u str. 1-13, 2012. Prohaska S., Koprivica A., Bartos Divac V., Majkic-Dursun B., Ilic A., Catovic S., Djukic D., Kapor B.: GIS Presentation of Latest Results of Climate Parameter Processing in the Republic of Serbia, 5th Conference on Water, Climate and Environment - BALWOIS 2012 , 28 May – 2 June 2012, Ohrid, Republic of Macedonia, ISBN 978-608-4510-10-9, rad na USB-u str. 1-16, 2012. Dimkić M.: Importance of the Aerobic State of Alluvial Aquifers for Groundwate Use, 2012 Nakdong River International Water Week, 7th World Water Forum, 12-13 September 2012, Andong, Republic of Korea, pp. 69-96, 2012. Jevtić M., Milojković I., Stojnić N.: Original research of the performance of pulse electrohydrodynamics in sewer blockage removal, IWA World Water Congress and Exhibition, 16–22 October 2012, Busan, Korea, rad na CD-u str. 1-5, 2012. Nedović V., Anđelković V, Lazarević Ž.: Proračun krive reakcije tla: analitički i numerički, 4. internacionalni naučno – stručni skup „Građevinarstvo – nauka i praksa“, 20.–24.02.2012., Žabljak, Izdavač: Univerzitet Crne Gore, Gradjevinski fakultet, Podgorica, ISBN 978-86- 82707-21-9, str. 265-272, 2012. Nedović V., Anđelković V, Lazarević Ž., Stojanović Z.: Analiza i izbor optimalne tehnologije izvođenja tunelske konstrukcije, 4. internacionalni naučno – stručni skup „Građevinarstvo – nauka i praksa“, 20.–24.02.2012., Žabljak, Izdavač: Univerzitet Crne Gore, Gradjevinski fakultet, Podgorica, ISBN 978-86-82707-21-9, str. 2437-2444, 2012. Stefanović M., Gavrilović Z., Zlatanović N.: Torrential Flood Monitoring and Real Time Alerting System in Serbia in Support of the Activation of Contingency Procedures, "MONITOR II - Practical Use of MONITORing in Natural Disaster Management - Final Conference", 14 May 2012, Innsbruck, Austria, Proceedings pp. 44-50, 2012. Jevtić M., Milojković I., Stojnić N.: Water wells rehabilitation by pulse electrohydrodynamic, IWA 4th Eastern European Young and Senior Water Professionals Conference, 04-06 October 2012, Saint-Petersburg, Russia, rad na CD-u str. 1-8, 2012. Božić M., Nikolić G., Rudić Ž., Raičević V., Lalević B.: Alternative solution for shallow lake restoration - the Palic Lake as a case study, IWA 4th Eastern European Young and Senior Conference, Part 1, 4-6 October 2012, St. Petersburg, Russia, pp. 6-13 (rad na CD-u), 2012. Prohaska S., Koprivica A., Bartos Divac V., Ilic A., Ćatovic S., Djukic D., Kapor B.: GIS Presentation of Latest Results of Hydrometeorological Parameter Processing Relevant for Ecological Aspects in the Republic of Serbia, VI International Conference „Ecological and Hydrometeorological Problems of the Large Cities and Industrial Areas - ECOHYDROMET“, 2-4 July 2012, Saint Petersburg, Russia, Abstracts - pp. 88-89, rad na CD-u str. 1-30, Abstracts - pp. 88-89, 2012. Popović M., Isaković P.: Korišćenje savremenih metoda u projektovanju kišne kanalizacije na primeru naselja Krnjača, 12. Međunarodna konferencija ''Vodovodni i kanalizacioni sistemi“, 23.-25. maj 2012., Jahorina, Pale, Bosna i Hercegovina, Izdavač: Udruženje „Vodovodi Republike Srpske“ i Udruženje vodovoda i kanalizacije Srbije, ISBN 978-86- 82931-48-5, str. 209-215, 2012.

252 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Cakić B, Ljuboja M., Radibratović Z., Dimkić Lj., Rašljanin R.: Idejna rešenja rekonstrukcije i dogradnje PPV „Hadžet“ u Novom Pazaru do kapaciteta 800 L/S, 12. Međunarodna konferencija ''Vodovodni i kanalizacioni sistemi“, 23.-25. maj 2012., Jahorina, Pale, Bosna i Hercegovina, Izdavač: Udruženje „Vodovodi Republike Srpske“ i Udruženje vodovoda i kanalizacije Srbije, ISBN 978-86-82931-48-5, str. 68-73, 2012. Radibratović Z., Ljuboja M., Cakić B, Dimkić Lj.: Iskustva projektanta na izgradnji PPV Kopaonik kapaciteta 40 L/S po usvojenom glavnom projektu, 12. Međunarodna konferencija ''Vodovodni i kanalizacioni sistemi“, 23.-25. maj 2012., Jahorina, Pale, Bosna i Hercegovina, Izdavač: Udruženje „Vodovodi Republike Srpske“ i Udruženje vodovoda i kanalizacije Srbije, ISBN 978-86-82931-48-5, str. 74-77, 2012.

DOMAĆI ČASOPISI: Majstorović J., Anđelković V., Dimitrijević B., Savković S.: Laboratorijsko ispitivanje parametara smicanja kroz stensku masu i po diskontinuitetima - brana "Komarnica", Podzemni radovi, no. 21, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd, ISSN 0354-2904, str. 45-52, 2012. Anđelković V., Lazarević Ž., Nedović V.: Application of analogous models in civil engineering, FACTA UNIVERSITATIS Series: Architecture and Civil Engineering, Vol. 9, no. 3, pp. 395 – 405, 2012. Jevtić M., Stojnić N., Milojković I.: Mogućnost primene impulsne elektrohidrodinamike u otklanjanju kanalizacionih zagušenja, 28. međunarodno savetovanje „ENERGETIKA 2012“ u organizaciji Saveza energetičara, 27.-30.03.2012., Zlatibor, Časopis „Energija“, Vol. 14., broj 1-2/Mart 2012., ISSN 0354-8651, str. 254-257, 2012. Jevtić M., Stojnić N., Jevtić D.: Razvoj nove originalne metode elektromagnetne pulseene tehnologije i mogućnost njene primene u vodoprivrede, 28. međunarodno savetovanje „ENERGETIKA 2012“ u organizaciji Saveza energetičara, 27.-30.03.2012., Zlatibor, Časopis „Energija“, Vol. 14., broj 1-2/Mart 2012., ISSN 0354-8651, str. 250-253, 2012. Popović M., Tomičić B.: Matematički model postojećeg beogradskog kanalizacionog sistema, Časopis „Voda i sanitarna tehnika“, ISSN 0350-5049, Vol. 42, No. 1, str. 11-19, 2012. Popović M.: Merenje protoka u beogradskom kanalizacionom sistemu, Časopis „Voda i sanitarna tehnika“, ISSN 0350-5049, Vol. 42, No. 2, str. 21-35, 2012. Stojanović B., Milovanović M., Ninković D.: Postupak analize pritisaka i procene antropogenih uticaja na vodne resurse, Časopis „Voda i sanitarna tehnika“, ISSN 0350-5049, Vol. 42, No. 2, str. 5-20, 2012. Dimkić M., Pavlović R.: Presentation of IWA Groundwater Specialist Conference 8-10 September 2011, Belgrade, Serbia, Journal of Serbian Water Pollution Control Society „Water Research and Management“, ISSN 2217-5237, Vol. 2, No. 1, p. 3-29, 2012. Marjanović P., Reynders C.: Generalised Model and Framework of Analysis of Sanitation and Wastewater Management and Intrinsic Value Recovery from Wastewater, Journal of Serbian Water Pollution Control Society „Water Research and Management“, ISSN 2217-5237, Vol. 2, No. 1, pp. 31-44, 2012. Prohaska S., Ilić A., Tripković V.: Methodology for Assessing Multiple-Coincidence of Flood Wave Peaks in Complex River Systems, Journal of Serbian Water Pollution Control Society „Water Research and Management“, ISSN 2217-5237, Vol. 2, No. 1, pp. 45-60, 2012. Starinac D., Kapor R., Zindović B., Žugić D., Vojt P.: In-Situ Measuring Campaign at the Hydropower Plant ‘‘Perućica’’, - Part 1: Open Channel System, Journal of Serbian Water Pollution Control Society „Water Research and Management“, ISSN 2217-5237, Vol. 2, No. 2, pp. 3-23, 2012.

253 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Stefanović M.: Poželjno stanje bujičarstva u vodoprivredi Srbije, EROZIJA – Stručni časopis za uređenje bujica i zaštitu od erozije, br. 37, str. 3-6, septembar 2012. Gavrilović Z., Milovanović I., Stefanović M.: Bujice Ramsko-golubačke peščare, EROZIJA – Stručni časopis za uređenje bujica i zaštitu od erozije, br. 37, str. 7-16, septembar 2012. Gavrilović Z., Stefanović M., Zlatanović N.: Zaštita akumulacije HE „Đerdap 1 i 2“ od bujica i zasipanja nanosom, EROZIJA – Stručni časopis za uređenje bujica i zaštitu od erozije, br. 37, str. 17-22, septembar 2012. Milovanović I., Stefanović M.: Antieroziono uređenje Slatinske reke i pritoka u okviru zaštite akumulacije HE „Đerdap 2“, EROZIJA – Stručni časopis za uređenje bujica i zaštitu od erozije, br. 37, str. 35-39, septembar 2012. Gavrilović Z., Stefanović M., Čotrić J.: Procesi erozije zemljišta u slivu reke Pek i njihov uticaj na održivi razvoj, EROZIJA – Stručni časopis za uređenje bujica i zaštitu od erozije, br. 37, str. 41-45, septembar 2012. Pušić M., Dimkić M., Vidović D., Dotlić M., Oparušić I.: Analiza uticaja nekih hidrogeoloških parametara na početni kapacitet bunara sa horizontalnim drenovima, časopis Vodoprivreda, broj 258-260, ISSN 0350-0519, v. 44, no. 4-6/2012, Beograd, str. 175- 180, 2012. Majkić-Dursun B., Popović Lj., Miolski D., Anđelković O.: Uticaj opadanja nivoa podzemnih voda na procese starenja vodozahvatnih objekata na primeru izvorišta „Trnovče“, časopis Vodoprivreda, broj 258-260, ISSN 0350-0519, v. 44, no. 4-6/2012, Beograd, str. 181- 187, 2012. Đurić D., Lukić V., Soro A.: Hidrodinamička analiza proširenja izvorišta „Petrovaradinska ada“ u Novom Sadu, časopis Vodoprivreda, broj 258-260, ISSN 0350-0519, v. 44, no. 4-6/2012, Beograd, str. 265-272, 2012. Petričević J., Gujaničić V., Radić D., Lalević B., Božić M., Rudić Ž., Raičević V.: The possibility of using macrophytes in Lake Palić sediment remediation, Archives of Biological Sciences, 64(4), pp. 1481-1486, 2012. Starinac D., Žugić D., Predić Z., Gajić A., Džopalić D., Vojt P.: In-Situ Measurement Campaign at the “Perućica“ Hydropower Plant in Montenegro - Part 2: Pressurized System, Journal of Serbian Water Pollution Control Society „Water Research and Management“, ISSN 2217-5237, Vol. 2, No. 4, pp. 3-17, 2012. Stojković M., Milivojević N., Stojanović Z.: Use of Information Technology in Hydrological Analysis, E-society Journal: Research and Applications, Vol. 3. No. 2, Publisher: Technical Faculty “Mihajlo Pupin”, Zrenjanin, ISSN 2217-3269, pp. 105-116, 2012.

MEĐUNARODNI ČASOPISI: Trickovic M.: Assessment of Risk of TBM Jamming during Construction of Hydro Tunnel in Belgrade, Journal of Civil Engineering and Architecture, ISSN 1934-7359, Nov. 2012, Volume 6, No. 11 (Serial No. 60), pp. 1551-1560, 2012. Janković M., Todorović D., Keleman Z., Miljević N.: The Measurement of Tritium in Water Samples with Electrolytic Enrichment Using Liquid Scintillation Counter, NUCLEAR TECHNOLOGY & RADIATION PROTECTION, vol. 27, no. 3, pp. 239-246, 2012. Ranković V., Radulović J., Grujović N., Divac D.: Neural Network Model Predictive Control of Nonlinear Systems Using Genetic Algorithms, International Journal of Computers, Communications and Control, ISSN 1841-9836, Vol. 7, No. 3 (September), pp. 540-549, 2012.

254 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Ranković V., Grujović N., Divac D., Milivojević N., Novaković A.: Modelling of dam behaviour based on neuro-fuzzy identification, Engineering Structures vol. 35, ISSN 0141-0296, pp. 107–113, 2012. Tanasković I., Golobocanin D., Miljević N.: Multivariate statistical analysis of hydrochemical and radiological data of Serbian spa waters, Journal of Geochemical Exploration, vol. 112, pp. 226-234, 2012. Županski D., Ristic R.: Floating Debris from the Drina River, Carpathian Journal of Earth and Environmental Sciences, ISSN 1842-4090, vol.7, no.2, 2012. Vasiljevic B., McBean E., Gharabaghi B.: Trends in rainfall intensity for stormwater designs in Ontario, Journal of Water and Climate Change, vol. 3, no. 1, pp. 1-10, IWA Publishing 2012. Jevtić M., Stojnić N., Milojković I.: Originalna pionirska istraživanja impulsne elektrohidrodinamike, Naučno stručni časopis „Tehnička dijagnostika“, godina 4, broj 1-2/2012, ISSN 1840- 4898, str. 3-9, 2012. Dimkić M., Pušić M., Obradović V., Kovačević S.: The effect of certain biochemical factors on well clogging under suboxic and mildly anoxic conditions, Water Science & Technology, IWA Publishing, London, ISSN 0273-1223, vol. 65, no. 12, pp. 2206-2212, 2012. Papić P., Pušić M., Todorović M.: Water quality as an indicator of hydrogeological conditions: a case study of the Belgrade Groundwater Source (Sava/Danube confluence area), Water Science & Technology, IWA Publishing, London, ISSN 0273-1223, vol. 65, no. 12, pp. 2265-2271, 2012. Miljević N., Boreli-Zdravković Đ., Obradović V., Golobočanin D., Mayer B.: Evaluation of the origin of nitrate influencing the Ključ groundwater source, Serbia, Water Science & Technology, IWA Publishing, London, ISSN 0273-1223, vol. 66, no. 3, pp. 472-478, 2012. Radović T., Grujić S., Dujaković N., Radišić M., Vasiljević T., Petković A., Boreli-Zdravković Đ., Dimkić M., Laušević M.: Pharmaceutical residues in the Danube River Basin in Serbia – a two-year survey, Water Science & Technology, IWA Publishing, London, ISSN 0273- 1223, vol. 66, no. 3, pp. 659-665, 2012. Vasiljević T., Dujaković N., Radišić M., Grujić S., Dimkić M., Laušević M.: Methods for monitoring of pesticide residues in water: current status and recent trends, Water Science & Technology, IWA Publishing, London, ISSN 0273-1223, vol. 66, no. 5, pp. 965-975, 2012. Ranković V., Grujović N., Divac D., Milivojević N., Slavković R.: Nonlinear Structural Behaviour Identification using Digital Re-current Neural Networks, Strojarstvo; Vol. 54, No. 3, pp. 221-227, ISSN 0562-1887, 2012. Ogrinc N., Kanduč T., Miljević N., Golobočanin D., Vaupotič J.: Isotope tracing of hydrological processes in river basins: The rivers Danube and Sava, In: Monitoring Isotopes in Rivers: Creation of the Global Network of Isotopes in Rivers (GNIR), Results of a Coordinated Research Project 2002-2006, International Atomic Energy Agency, Vienna, pp. 187-196, 2012. (ISBN: 978-92-0-126810-5, ISSN: 1011-4289).

OBJAVLJENI SAMO APSTRAKTI: Zupanski D., Ristic R.: Preliminary Risk Assessment Analysis of the Floating Debris from Uncontrolled Landfills, 5th Conference on Water, Climate and Environment - BALWOIS 2012 , 28 May – 2 June 2010, Ohrid, Republic of Macedonia, ISBN 978-608-4510-10-9, Abstracts p. 1, 2012.

255 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Majkić-Dursun B., Boreli-Zdravković Đ., Đurić D.: Different methods for the estimation of available water resources in the future under the influence of climate changes, Geophysical Research Abstracts, Volume 14, 9th EGU General Assembly, EGU2012-6323, European Geosciences Union General Assembly, Vienna, Austria, 2012. Dimkić D., Stanković B., Pajić P., Prohaska S.: Capacity of an alluvial water sources due to climate change – case study of the Pek river catchment area - Serbia, Geophysical Research Abstracts, Volume 14, 9th EGU General Assembly, EGU2012-9844, European Geosciences Union General Assembly, Vienna, Austria, 2012. Jevtić M., Milojković I., Stojnić N.: Sewer blockage removal by pulse electrohydrodynamics, 9th International Conference on Urban Drainage Modelling, 4-6 September 2012, Belgrade Serbia, Extended Abstracts, p. 309-310, 2012. Vojt P., Dimitrijević M.: Flow measurements in foul sewers: A case study, 9th International Conference on Urban Drainage Modelling, 4-6 September 2012, Belgrade Serbia, Extended Abstracts, p. 47-48, 2012. Krunić B., Naunović Z., Ranđelović A., Kostić D., Rajaković-Ognjanović V., Jovanović B., Đukić A., Pavlović D., Prodanović D.: Water quality monitoring and treatment in an experimental catchment, 9th International Conference on Urban Drainage Modelling, 4-6 September 2012, Belgrade Serbia, Extended Abstracts, p. 47-48, 2012. Dimkić D.: Climate Change in Serbia and Impact on Water Resources, Conference „Contemporary Issues of Adaptive Water Management“, 31 October 2012, Belgrade, pp. 61-62, 2012. Prohaska S., Stojković M.: Stochastic Structure of the Forming Process of the River Runoff on Rivers with Longest Time Series in the World, Conference „Contemporary Issues of Adaptive Water Management“, 31 October 2012, Belgrade, pp. 63-64, 2012. Gavrilović Z., Milojević M., Zlatanović N.: Torrential and erosion process analysis in light of online data availability, International Conference "LAND CONSERVATION" - LANDCON 1209: Sustainable Land Management and Climate Changes, 17- 21 September 2012, Danube Region, Republic of Serbia, Editors: Zlatić M. and Kostadinov S., Publisher: Faculty of Forestry, Belgrade, ISBN 978-86-7299-205-2, Conference Abstracts - p. 30, 2012. Zupanski D.: Floating debris as a new parameter of the surface water pollution, International Conference "LAND CONSERVATION" - LANDCON 1209: Sustainable Land Management and Climate Changes, 17-21 September 2012, Danube Region, Republic of Serbia, Editors: Zlatić M. and Kostadinov S., Publisher: Faculty of Forestry, Belgrade, ISBN 978- 86-7299-205-2, Conference Abstracts - p. 34, 2012. Stefanović M., Milojević M., Milovanović I., Čotrić J.: Analysis of torrential floods on the river Pčinja and its tributaries in Trgovište, southern Serbia in may 2010, International Conference "LAND CONSERVATION" - LANDCON 1209: Sustainable Land Management and Climate Changes, 17-21 September 2012, Danube Region, Republic of Serbia, Editors: Zlatić M. and Kostadinov S., Publisher: Faculty of Forestry, Belgrade, ISBN 978-86- 7299-205-2, Conference Abstracts - p. 42, 2012. Zlatanović N., Stefanović M., Gavrilović Z.: An open-source approach to ecohydrological analysis of ungauged drainage basins in Serbia, International Conference "LAND CONSERVATION" - LANDCON 1209: Sustainable Land Management and Climate Changes, 17-21 September 2012, Danube Region, Republic of Serbia, Editors: Zlatić M. and Kostadinov S., Publisher: Faculty of Forestry, Belgrade, ISBN 978-86-7299-205-2, Conference Abstracts - p. 43, 2012.

256 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Čotrić J., Milovanović I., Zlatanović N.: Regulation of gullies and torrents and impact of E-75 highway construction on erossion processes in the Grdelica gorge, International Conference "LAND CONSERVATION" - LANDCON 1209: Sustainable Land Management and Climate Changes, 17-21 September 2012, Danube Region, Republic of Serbia, Editors: Zlatić M. and Kostadinov S., Publisher: Faculty of Forestry, Belgrade, ISBN 978-86-7299-205-2, Conference Abstracts - p. 71, 2012. Stefanović M., Milovanović I., Čotrić J.: Remote Sensing applications for flood defense plans for the Hilandar monastery, 1st International Workshop on Temporal Analysis of Satellite Images, 23 – 25 May 2012, Mykonos Island, Greece, Editor: Yifang Ban, Publisher: European Association of Remote Sensing Laboratories, Abstract Book – p. 112, 2012 Radić D., Gujaničić V., Petričević J., Raičević V., Lalević B., Božić M.: Macrophytes as remediation technology in improving Ludas lake sediment, International conference NEWENVIRO „New Approaches for Assessment and Improvement of Environmental Status in Balkan Region: Interactions between Organisms and Environment“, 28-30 May 2012, Sremska , Serbia. Publisher: Educons University, ISBN 978-86-87785-38-0, Abstracts – p. 66, 2012. Dimkić D., Milovanović M., Ljubisavljević D.: Observed and Future Climate and Hydrological Trends in Serbia, HydroPredict’2012 – 3rd International Interdisciplinary Conference on Predictions for Hydrology, Ecology and Water Resources Management: Water Resources and Changing Global Environment, 24-27 September 2012, Vienna, Austria, Editors: Peter Nachtnebel and Karel Kovar, Publisher: Institute of Water Management, Hydrology and Hydraulic Engineering, Vienna, Volume of Abstracts – p. 39, 2012. Kovačević S., Vojinović-Miloradov M., Đogo M., Milovanović D., Špánik I., Dimkić M., Radonić J., Adamović D.: Emerging Substances in Aquatic Phase of Landfill Leachate, 6th SETAC World Congress 2012, SETAC Europe 22nd Annual Meeting “Securing a Sustainable Future: Integrating Science, Policy and People”, 20-24 May 2012, Publisher: Society of Environmental Toxicology and Chemistry (SETAC), Berlin/Nemačka, p. 286 – TH 310, 2012. Kolarov V., Babic Mladenovic M.: Implementation of the EU Floods Directive in a non-EU country: Serbia’s experience with Preliminary Flood Risk Assessment, 2nd European Conference on Flood Risk Management, FLOODrisk2012 „Comprehensive Flood Risk Management, Research for policy and practice“, Eds. F. Klijn and T. Schweckendiek, 20-22 November 2012, Rotterdam, The Netherlands, ISBN: 978-0-415-62144-1, Publisher: CRC Press/ Balkema, pp. 316-317, 2012.

BROŠURA Aftias M., Kollarits S., Plunger K., Preseren T., Schwingshandl A., Schnetzer I., Stefani M., Stefanovic M., Constandache C., Bilea C.I., Vica P., Bilanici A.: MONITOR II – Evaluation and recommendation, Monitor II is supported by means of the European Regional Development Fund, South East Europe – Transnational Cooperation Programme, Editor: Office for Geology and Material Testing, Autonomous Province of Bolzano-South Tyrol, pp. 1-87, 2012. Adams S., Dimkić M., Garduno H., Kavanaugh M.: Groundwater: perspectives, challenges and trends, Global Trends & Challenges in Water Science, Research and Management, Publisher: International Water Association, ISBN 978-1780401065, p. 27-32, January 2012.

257 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

DOKTORSKA DISERTACIJA: Majkić B.: Starenje bunara u aluvijalnim sredinama različitog stepena oksičnosti, Doktorska disertacija, Rudarsko-geološki fakultet, Univerziteta u Beogradu, str. 1-301, 2013.

MAGISTARSKI RAD: Miletić-Radić M.: Planiranje i razvoj strategije komunikacije ciljne javnosti u oblasti vodoprivrede, Magistarski rad, Fakultet organizacionih nauka, Univerzitet u Beogradu, str. 1-142, 2013.

POGLAVLJE U KNJIZI ILI RAD U TEMATSKOJ MONOGRAFIJI - međunarodni: Dimkic M., Milovanovic M., Pavlovic R.: Water for sustainable development and adaptation to climate change, in: “Free Flow - Reaching Water Security Through Cooperation”, Publisher: UNESCO, Paris, ISBN 978-92-3-104256-0, pp. 319-321, 2013.

STRUČNI SKUPOVI U SRBIJI: Živić D., Spasić J., Babić Mladenović M., Ilić M.: Mere i aktivnosti „TEKO B Kostolac” u funkciji poštovanja vodoprivrednih zahteva i obnavljanja Vodne dozvole, I savetovanje sa međunarodnim učešćem „Zaštita životne sredine i održivi razvoj” i „Energetika i rudarstvo 2013“, 11.-13. mart 2013., Drvengrad, Mećavnik, Izdavač: Privredna komora Srbije, ISBN 978-86-80809-77-9, str. 169-174, 2013. Petković S., Živić D., Malešev M., Antonić V., Ilić M.: Tehnološki i ekološki aspekti uklanjanja nanosnih naslaga iz dovodnog kanala hladne vode i taložnice termoelektrane Kostolac „B“, I savetovanje sa međunarodnim učešćem „Zaštita životne sredine i održivi razvoj” i „Energetika i rudarstvo 2013“, 11.-13. mart 2013., Drvengrad, Mećavnik, Izdavač: Privredna komora Srbije, ISBN 978-86-80809-77-9, str. 120- 129, 2013. Spasić J., Bogdanović B., Babić Mladenović M., Živić D.: Aktivnosti u cilju ishodovanja vodne dozvole za termoelektranu Kostolac „B“, 42. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2013“, 4.-6. jun 2013., Perućac, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86-916753-0-1, str. 11-16, 2013. Miljević N., Veličković J., Golobočanin D., Ogrinc N.: Ispitivanja stabilnih izotopa u Dunavu na teritoriji Srbije, 42. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2013“, 4.-6. jun 2013., Perućac, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86- 916753-0-1, str. 81-86, 2013. Bogdanović B., Isaković P., Popović M., Nikolić R: Kanalisanje i prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji grada Zaječara, 42. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2013“, 4.-6. jun 2013., Perućac, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86-916753-0-1, str. 305-310, 2013. Prohaska S., Ilić A., Knežević Z., Vukelić V.: Koincidencija intenziteta jakih kiša kratkih trajanja i nivoa vode Crnog, Belog i Velikog Timoka za potrebe dimenzionisanja ispusta kanalizacionog sistema na području grada Zaječara, 42. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2013“, 4.-6. jun 2013., Perućac, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86-916753-0-1, str. 311-320, 2013. Popović M., Isaković P., Acković V.: Kišni kolektor Zemun Polje - Dunav, 42. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2013“, 4.-6. jun 2013., Perućac, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86-916753-0-1, str. 329-338, 2013.

258 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Milojković I., Milošević D., Janjić N.: Linije otpadnih voda u rudniku i termoelektrani Gacko, 42. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2013“, 4.-6. jun 2013., Perućac, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86-916753-0-1, str. 359-366, 2013. Milojković I., Jeremić D.: Indikatori performansi sistema otpadnih voda rudnika i termoelektrane Gacko, 42. konferencija o aktuelnim problemima korišćenja i zaštite voda “VODA 2013“, 4.-6. jun 2013., Perućac, Izdavač: Srpsko društvo za zaštitu voda, ISBN 978-86-916753- 0-1, str. 367-374, 2013.

MEĐUNARODNI STRUČNI SKUPOVI: (održani u Srbiji) Novakovic A., Rankovic V., Divac D., Grujovic N., Milivojevic N.: Missing data estimation in dam structures using multiple imputation method, 7th International Quality Conference, 24 May 2013, Kragujevac, Conference manual, Faculty of Engineering, University of Kragujevac, ISBN 978-86-86663-94-8, pp. 411-414, 2013. Dimkić M.: Self Purification Processes in Alluvial Groundwater and Their Significance for Eliminating the Emerging Micropolutants, UNESCO Conference on Emerging Pollutants in Water, 9-11 July 2013, Belgrade, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, Book of Abstracts, ISBN 978-86-82565-39-0, pp. 27-34, 2013. Kovačević S., Petković A., Pušić M., Dimkić M.: Fate of Emerging Pollutants in Alluvial Groundwater of Big Rivers in Serbia, UNESCO Conference on Emerging Pollutants in Water, 9-11 July 2013, Belgrade, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, Book of Abstracts, ISBN 978-86-82565-39-0, pp. 59-63, 2013. Vidović D., Pušić M., Dimkić M.: New 3D Model for Analysis of Pollutant Transport in Groundwater, UNESCO Conference on Emerging Pollutants in Water, 9-11 July 2013, Belgrade, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, Book of Abstracts, ISBN 978-86-82565-39-0, pp. 75-78, 2013. Dimkić M., Milovanović M., Dimkić D.: Water Management in South East European Countries in Transition Against Backdrop of Climate Changes, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978-86-82565- 41-3, pp. 15-24, 2013. Stojković M., Prohaska S., Plavšić J.: Stochastic Modeling of Time Series of Mean Annual Discharge in the 21st Century: Case Study of the River Ibar, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978- 86-82565-41-3, pp. 55-63, 2013. Miljević N., Golobočanin D.: Stable Isotopes as Record of Climate Changes, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978-86-82565-41-3, pp. 65-68, 2013. Vasiljević B., Wang Y., McBean E.: Temporal Trend Assessment for Rainfall Frequency Analysis in Ontario, Canada, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978-86-82565-41-3, pp. 94-100, 2013.

259 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Mair R., Vasiljević B.: Climate Change Adaptation and Transboundary River Basin Management – Case Study: Strategy on Adaptation to Climate Change for the Danube River Basin, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978-86-82565-41-3, pp. 110-116, 2013. Dimkić D., Slimak T., Radenković Z.: Correlation Between Average Daily Temperatures and Production of Water in Water Supply Systems, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978-86-82565-41-3, pp. 153-160, 2013. Rudić Ž., Božić M., Nikolić G.: Potential Agricultural Impact on Water Resources for Irrigation in Srem Region, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978-86-82565-41-3, pp. 161-167, 2013. Stojanović B., Dimkić D., Milovanović M.: Climate Change and Strategic Environmental Assessment in Serbia, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978-86-82565-41-3, pp. 178-181, 2013. Vasiljević B., Dimkić D., Đurđević V.: Historical Overview and Different Methodologies Applied in Climate Change Studies, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978-86-82565-41-3, pp. 183-194, 2013. Dimkić D., Mitrović G., Anđelković A.: Climatic and Hydrological Changes and Importance of Observed Data, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978-86-82565-41-3, pp. 195-202, 2013. Gavrilović Z., Dimkić D., Stefanović M.: The Effect of Forest on Runoff Regimes in Serbia, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978-86-82565-41-3, pp. 203-210, 2013. Dimkić D., Prohaska S., Stanković B., Pajić P.: Alluvial Water Sources in the Pek River Catchment Area Under the Climate Change Impacts of A1B Scenario, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978- 86-82565-41-3, pp. 230-235, 2013. Stojković M., Milivojević N., Milivojević V., Ćirović V.: Multi-Objective Automatic Calibration of the Distributed Hydrological Model, International Conference on Applied Internet and Information Technologies – ICAIIT 2013, 25 October 2013, Zrenjanin, Serbia, Publisher: Technical Faculty “Mihajlo Pupin”, Zrenjanin, ISBN 978-86-7672-211-2, pp. 67-73, 2013. Milojković I., Popović M.: Prečišćavanje otpadnih voda rudnika i termoelektrane Gacko, 34. Međunarodni stručno-naučni skup „Vodovod i kanalizacija '13“, Tara, 15.-18. oktobar 2013., Izdavač: Savez inženjera i tehničara Srbije, ISBN 978-86-80067-30-8, str. 253- 258, 2013. Milojković I., Ćirović G., Pušara N.: Pokazatelji osobina građevinskih objekata kanalizacije rudnika i termoelektrane Gacko, 34. Međunarodni stručno-naučni skup „Vodovod i kanalizacija '13“, Tara, 15.-18. oktobar 2013., Izdavač: Savez inženjera i tehničara Srbije, ISBN 978- 86-80067-30-8, str. 247-252, 2013.

260 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Anđelković V., Divac D., Lazarević Ž., Nedović V.: Ispitivanje karakteristika smicanja na kontaktu beton-stenska masa, 5. naučno-stručno međunarodno savetovanje „Geotehnički aspekti građevinarstva“, 29.-31.10.2013., Sokobanja, Izdavač: Savez građevinskih inženjera Srbije, Editor: Prof. dr Radomir Folić, ISBN 978-86-88897-04-4, str. 103-112, 2013. Rakić D., Živković M., Milovanović V., Milivojević N., Divac D.: Stress Integration of Matsuoka- Nakai Constitutive Model Using Incremental Plasticity Method, 4th International Congress of Serbian Society of Mechanics, 4-7 June 2013, Vrnjacka Banja, Serbia, ISBN 978-86- 909973-5-0, pp. 503-508, 2013. Prohaska S.: Water Resources in Danube River Basin, in: „Resources of Danubian Region: The Possibility of Cooperation and Utilization” (Editors: Popović L., Vidaković M., Kostić Đ.), Publisher: Humboldt-Club Serbien, ISBN 978-86-916771-1-4, rad na CD-u pp. 285-294, 2013.

MEĐUNARODNI STRUČNI SKUPOVI: (održani u inostranstvu) Pajić P., Urošević U.: The Importance of Establishing Water Source Protection Zones in Order to Prevent Groundwater Contamination (Water Source “Carina” Fluorine Contamination), International Science Conference “Reporting for Sustainability“, 7-10 May 2013, Bečići, Montenegro, ISBN 978-86-7550-070-4, Publisher: The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe, Country Office Serbia, pp. 399-404, 2013. Novaković A., Ranković V., Grujović N., Divac D., Milivojević N.: Development of neuro-fuzzy model for dam seepage analysis, 11th International Conference on Accomplishments in Electrical and Mechanical Engineering and Information Technology „DEMI 2013“, 30 May – 1 June 2013, Banja Luka, pp. 619-624, 2013. Kovačević S., Dimkić M., Vojinović-Miloradov M., Majkić B., Đogo M., Radonić J., Turk Sekulić M.: Occurrence and behavior of selected pharmaceuticals during bank filtration in Danube river – a three year survey in Serbia, International Conference „Engineering of Environmental Protection TOP-2013“, 11-13 June 2013, Časta – Papiernička, The Slovak Republic, Publisher: Slovak University of Technology in Bratislava, Editor: Miroslav Horvat, ISBN 978-80-227-3955-9, pp. 151-155, 2013. Popović M., Cakić B., Isaković P.: Uticaj uspora HEPS „Đerdap I“ na objekte beogradskog kanalizacionog sistema, 13. Međunarodna konferencija ''Vodovodni i kanalizacioni sistemi“, 22.-24. maj 2013., Jahorina, Pale, Bosna i Hercegovina, Izdavač: Udruženje „Vodovodi Republike Srpske“ i Udruženje vodovoda i kanalizacije Srbije, ISBN 978-86- 82931-58-4, str. 316-321, 2013. Radibratović Z., Ljuboja M., Cakić B, Dimkić Lj., Gavrilović N., Rakočević T.: Završetak radova i iskustva sa probnog rada PPV „Kopaonik“ kapaciteta 50 L/S, 13. Međunarodna konferencija ''Vodovodni i kanalizacioni sistemi“, 22.-24. maj 2013., Jahorina, Pale, Bosna i Hercegovina, Izdavač: Udruženje „Vodovodi Republike Srpske“ i Udruženje vodovoda i kanalizacije Srbije, ISBN 978-86-82931-58-4, str. 93-98, 2013. Cakić B, Ljuboja M., Radibratović Z., Dimkić Lj.: Glavni projekat prve faze PPV „Hadžet“ kapaciteta 275 l/s, 13. Međunarodna konferencija ''Vodovodni i kanalizacioni sistemi“, 22.-24. maj 2013., Jahorina, Pale, Bosna i Hercegovina, Izdavač: Udruženje „Vodovodi Republike Srpske“ i Udruženje vodovoda i kanalizacije Srbije, ISBN 978-86-82931-58-4, str. 88-92, 2013. Prohaska S., Bartoš Divac V., Koprivica A., Božović N.: GIS Software for Spatial Interpolation of Short-Duration Heavy Rainfall Events in Urban Drainage Areas across Serbia, IWA 5th Eastern European Young and Senior Water Professionals Conference, Part 1, 26-28 June 2013, Kiev, Ukraine, Publisher: IWA-International Water Association, rad na CD-u str. 153-160, 2013.

261 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Rudic Z., Bozic M., Nikolic G., Milosev D.: Impact of Climate Change on Management of Water Resources for Irrigation – A Case Study of the Srem Region (Serbia), IWA 5th Eastern European Young and Senior Water Professionals Conference, Part 1, 26-28 June 2013, Kiev, Ukraine, Publisher: IWA-International Water Association, rad na CD-u str. 166-173, 2013. Andjelic L., Pajic P., Urosevic U.: The Importance of Melioration Areas Protection on the Danube Riversides, under the Influence of the HPP „Djerdap 1“ Slowdown, by Valorization of caused Agricultural Production Damages, IWA 5th Eastern European Young and Senior Water Professionals Conference, Part 1, 26-28 June 2013, Kiev, Ukraine, Publisher: IWA-International Water Association, rad na CD-u str. 8-15, 2013. Milovanovic M., Popovici M.: Danube river basin management plan - from plan towards reaching the objective – organic pollution reduction example of the Republic of Serbia, 7èmes Journées Scientifiques de 2iE’s / 7th Edition of 2iE’s Science Week 2iE, 01–05 April 2013, Ouagadougou, Burkina Faso, pp. 403-408, 2013. Vidovic D.: Modeling groundwater pollution transport: difficulties and cures, 7èmes Journées Scientifiques de 2iE’s / 7th Edition of 2iE’s Science Week 2iE, 01–05 April 2013, Ouagadougou, Burkina Faso, pp. 103-106, 2013. Stefanović M., Milojević M., Milovanović I.: Experience for Monitoring and Real Time Alerting System in Serbia to Protect Against Flooding, International Scientific Conference „River Basin and Flood Risk Management 2013“, 11-13 December 2013, Bratislava, The Slovak Republic, Publisher: Ministerstvo životneho prostredia Slovenskej republiky, ISBN 978- 80-89062-95-9, rad na USB-u str. 1-9, 2013. Milojević M., Stefanović M., Gavrilović Z.: Erosion Area Tool as Support of River Basin Management Plans, International Scientific Conference „River Basin and Flood Risk Management 2013“, 11-13 December 2013, Bratislava, The Slovak Republic, Publisher: Ministerstvo životneho prostredia Slovenskej republiky, ISBN 978-80-89062-95-9, rad na USB-u str. 1-13, 2013. Gavrilović Z., Milojević M., Zlatanović N.: Rainfall Intensities Threshold Map – Base for the Real Time Torrent Defense, International Scientific Conference „River Basin and Flood Risk Management 2013“, 11-13 December 2013, Bratislava, The Slovak Republic, Publisher: Ministerstvo životneho prostredia Slovenskej republiky, ISBN 978-80-89062-95-9, rad na USB-u str. 1-14, 2013. Rakić D., Živković M., Vulović S., Divac D., Slavković R., Milivojević N.: Embankment dam stability analysis using FEM, 3rd South-Eastern European Conference on Computational Mechanics – SEECCM III, 12-14 June 2013, Kos Island, Greece, Editors: Papadrakakis M., Kojić M. and Tuncer I.; Publisher: Institute of Structural Analysis and Antiseismic Research, National Technical University of Athens, Greece, pp. 1-12, 2013. Ilić A., Prohaska S.: Multiple Coincedence of Flood Waves in Comlex River Systems, 6th International Conference on Water Resources and Environment Research – ICWRER 2013 “Water & Environmental Dynamics”, 3 – 7 June 2013, Koblenz, Germany, pp. 94-113, 2013. Prohaska S., Đurđević V., Ilić A., Vukelić V., Tripković V.: Assessment of Climate Change Impact on Water Resources in Serbia, 6th International Conference on Water Resources and Environment Research – ICWRER 2013 “Water & Environmental Dynamics”, 3 – 7 June 2013, Koblenz, Germany, pp. 466-478, 2013. Prohaska S.: Integralno upravljanje vodnim resursima u slivu reke Drine, Zbornik radova „Edukacija i podizanje javne svesti o životnoj sredini i upravljanju vodnim resursima u prekograničnoj oblasti rečnog sliva Drine u Republici Srbiji i BiH, Izdavač: Udruženje Oaza, Eds.: Grujović G. i Stanković B.; Beograd, ISBN 978-86-917021-0-6, str. 64-67 i pp. 68-71, 2013.

262 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Milivojević D.B., Nikolić B.R., Đurović S., Waisi H., Dragićević V., Drinić G.: Effects of Arsenic on Phosphorus Content in Different Organs and Chlorophyll Fluorescence in Primary Leaves of Soybean, in: „WeBIOPATR2013 Particulate Matter: Researh and Management“, Proceedings from the 4th WEBIOPATR Workshop and Conference, Belgrade, Serbia 2.-4.10. 2013. (ISBN: 978-86-83069-40-08), Eds. Milena Jovašević-Stojanović, Alena Bartonova, pp. 176-179, 2013.

DOMAĆI ČASOPISI: Babić Mladenović M., Radovanović M., Radosavljević P.: Monitoring of the Iron Gate Hydropower and Navigation System on the Danube River, Journal of Serbian Water Pollution Control Society „Water Research and Management“, ISSN 2217-5237, Vol. 3, No. 1, pp. 3-18, 2013. Dimkić M., Milovanović M., Milojković S., Varga S., Petković Sl., Dimkić D.: Main Courses of Action in the Serbian Water Sector: An Example from a Transition Country, Journal of Serbian Water Pollution Control Society „Water Research and Management“, ISSN 2217-5237, Vol. 3, No. 4, pp. 3-19, 2013. Zlatanović S., Marjanović P., Marjanović M., Milovanović M.: Organsko zagađenje duž srpskog dela reke Dunav, Časopis „Voda i sanitarna tehnika“, ISSN 0350-5049, Vol. 43, No. 1, str. 23-32, 2013. Radibratović Z., Ljuboja M., Cakić B, Dimkić Lj.: Rekonstrukcija i dogradnja PPV na Kopaoniku od projektovanja do izgradnje i puštanja u rad, Časopis „Voda i sanitarna tehnika“, ISSN 0350-5049, Vol. 43, No. 1, str. 33-40, 2013. Petković S., Malešev M., Krunić B., Damjanović V.: Uređenje malih vodotoka u prigradskim zonama, Časopis „Voda i sanitarna tehnika“, ISSN 0350-5049, Vol. 43, No. 1, str. 15-21, 2013. Milovanović D., Babić Mladenović M., Milovanović M., Vučinić M.: Međunarodna saradnja u oblasti voda, Časopis „Voda i sanitarna tehnika“, ISSN 0350-5049, Vol. 43, No. 2, str. 39-48, 2013. Popović M., Cakić B., Isaković P.: Uticaj uspora HEPS „Đerdap I“ na objekte beogradskog kanalizacionog sistema,, Časopis „Voda i sanitarna tehnika“, ISSN 0350-5049, Vol. 43, No. 3, str. 11-15, 2013. Petković S., Malešev M., Krunić B., Damjanović V.: Pristup uređenju vodotoka na osnovu harmonizacije osnovnih ciljeva regulacije, Časopis „Voda i sanitarna tehnika“, ISSN 0350-5049, Vol. 43, No. 3, str. 17-23, 2013. Bogdanović B., Popović M., Isaković P.: Istražni radovi za potrebe izrade glavnog kolektora za evakuaciju otpadnih voda i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda grada Zaječara,, Časopis „Voda i sanitarna tehnika“, ISSN 0350-5049, Vol. 43, No. 6, str. 41-48, 2013. Stojanović B., Milovanović M.: Primena strateške procene uticaja na životnu sredinu u pripremi planskih dokumenata za upravljanje vodama, Časopis „Voda i sanitarna tehnika“, ISSN 0350-5049, Vol. 43, No. 6, str. 49-59, 2013. Bartoš Divac V., Prohaska S., Božović N.: Definisanje hijetograma jakih kiša na teritoriji Republike Srbije, Časopis „Voda i sanitarna tehnika“, ISSN 0350-5049, Vol. 43, No. 6, str. 5-17, 2013. Prohaska S., Bartoš Divac V.: Regionalizacija kvantitativnih krakteristika kiša jakog intenziteta u Srbiji, časopis Vodoprivreda, broj 264-266, ISSN 0350-0519, Izdavač: Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, v. 45, no. 4-6/2013, Beograd, str. 181-192, 2013.

263 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Dimkić M., Pušić M., Vidović D., Đurić D., Boreli-Zdravković Đ.: Analiza transporta zagađenja kod određivanja zona sanitarne zaštite izvorišta podzemnih voda u aluvijalnim sredinama, časopis Vodoprivreda, broj 264-266, ISSN 0350-0519, Izdavač: Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, v. 45, no. 4-6/2013, Beograd, str. 203-218, 2013. Milojević M., Stefanović M., Milovanović I., Đapić M., Čotrić J., Gavrilović Z., Zlatanović N.: Monitoring vodne erozije na erozionim parcelama na oglednom slivu Ripe, EROZIJA – Časopis za uređenje bujica i zaštitu od erozije, ISSN 0350-9648, br. 39, str. 37-45, 2013. Stefanović M., Milojević M., Gavrilović Z., Milovanović I., Đapić M.: Uloga lokalne samouprave u odbrani od poplava u Srbiji, EROZIJA – Časopis za uređenje bujica i zaštitu od erozije, ISSN 0350-9648, br. 39, str. 57-64, 2013. Stojković M., Milivojević N.: Hydrological modeling with special reference to snow cover processes, Facta Universitatis Series: Architecture and Civil Engineering, ISBN 0354-4605, Vol. 11, No. 2, pp. 147-168, 2013. Pavlović D., Marisavljević D., Radivojević Lj., Nikolić B., Waisi H., Anđelković A., Đurović S.: Answer of Weed Populations and Crops to Glyphosate. Plant Protection UDC: 632.954.025, Belgrade (YU ISSN 0372-7866), Vol. 64 (2), No. 284, 82-89, 2013.

MEĐUNARODNI ČASOPISI: Jevtić M., Stojnić N.: Razvijanje i distribucija impulsnih elektrohidrodinamičkih talasa u drenovima bunara za vodu u laboratorijskim uslovima, Naučno stručni časopis „Tehnička dijagnostika“, godina 5, broj 1-2, ISSN 1840-4898, str. 39-44, 2013. Grujovic N., Divac D., Zivkovic M., Slavkovic R., Milivojevic N., Milivojevic V., Rakic D.: An inelastic stress integration algorithm for a rock mass containing sets of discontinuities, Acta Geotechnica, Springer, ISSN 1861-1125, Vol. 8, Issue 3, pp. 265-278, June 2013. Andjelkovic V., Lazarevic Z., Nedovic V., Stojanovic Z.: Application of the pressure grouting in the hydraulic tunnels, Tunnelling and Underground Space Technology, ISSN 0886-7798, Vol. 37, pp. 165-179, 2013. Vidović D., Dotlić M., Dimkić M., Pušić M., Pokorni B.: Convex combinations for diffusion schemes, Journal of Computational Physics, ISSN 0021-9991, Vol. 246, pp. 11-27, 2013. Dimkic M., Rankovic V., Filipovic N., Stojanovic B., Isailovic V., Pusic M., Kojic M.: Modeling of radial well lateral screens using 1D finite elements, Journal of Hydroinformatics, IWA Publishing, ISSN 1464-7141, vol. 15, no. 2, pp. 405–415, 2013. Radić D., Gujaničić V., Petričević J., Raičević V., Lalević B., Rudić Ž., Božić M.: Macrophytes as Remediation Technology in Improving Ludas Lake Sediment, FRESENIUS ENVIRONMENTAL BULLETIN 22 (6), pp. 1787-1791, ISSN 1018-4619, 2013. Stojanović B., M. Milivojevic M., Ivanović M., Milivojević N., Divac D.: Adaptive system for dam behavior modeling based on linear regression and genetic algorithms., Advances in Engineering Software, ISSN 0965-9978, vol. 65, pp. 182–190, November 2013. Kovačević S., Vojinović–Miloradov M., Španik I., Dimkić M., Đogo M., Popović M.: Screening Analysis of Selected Plasticizers as Emerging Substances in the Surface Waters, Annals of Faculty Engineering Hunedoara – International Journal of Engineering, ISSN 1584– 2673, Publisher: University Politehnica Timisoara, Faculty of Engineering Hunedoara, Hunedoara/Rumunija, vol. 11, Fascicule 3, pp. 247-250, 2013. Božić M., Nikolić G., Rudić Ž., Raičević V., Lalević B.: Constructed wetlands as an alternative restoration measure for shallow lakes, Water Science and Technology, 68(7), pp. 1672– 1678, 2013.

264 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Ristić Vakanjac V., Prohaska S., Polomčić D., Blagojević B., Vakanjac B.: Karst aquifer average catchment area assessment through monthly water balance equation with limited meteorological data set: Application to Grza spring in Eastern Serbia, Acta Carsologica, ISSN: 0583-6050, vol. 42, no. 1, pp. 109-119, 2013. Zlatanović N., Gavrić S.: Comparison of an automated and manual method for calculating storm runoff response in ungauged catchments in Serbia, Journal of Hydrology and Hydromechanics, ISSN: 0042-790, vol. 61, no. 3, pp. 195-201, 2013. Babic Mladenovic M., Kolarov V., Damjanovic V.: Sediment regime of the Danube River in Serbia, International Journal of Sediment Research, ISSN 1001-6279, Vol. 28, No. 4, pp. 470- 485, 2013. Miljević N., Boreli-Zdravković Dj., Veličković J., Golobočanin D., Mayer B.: Evaluation of the origin of sulphate at the groundwater source Ključ, Serbia, Isotopes in Environmental and Health Studies, Vol. 49 Issue 1, pp. 62-72, Mar2013.

OBJAVLJENI SAMO APSTRAKTI: Prohaska S., Đurđević V., Ilić A., Vukelić V., Majkić-Dursun B.: Future State of Water Resources Assessment as a Consequence of Climate Change in Serbia, International Conference Climate Change Impacts on Water Resources, 17-18 October 2013, Belgrade, Serbia, Publisher: Jaroslav Černi Institute for the Development of Water Resources, ISBN 978- 86-82565-41-3, pp. 130-131, 2013. Dimkić M.: Značajni procesi pri rečnoj filtraciji u aluvijalnim izdanima: mehanizmi i uloga, 6. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine - EnviroChem 2013 sa međunarodnim učešćem, 21.-24. maj 2013., Vršac, Srpsko hemijsko društvo, ISBN 978-86-7132-052-8, Knjiga izvoda, str. 54-55, 2013. Tanasković I., Eremić Savković M., Golobočanin D., Miljević N.: Prirodna radioaktivnost vode za piće u Srbiji, 6. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine - EnviroChem 2013 sa međunarodnim učešćem, 21.-24. maj 2013., Vršac, Srpsko hemijsko društvo, ISBN 978- 86-7132-052-8, Knjiga izvoda, str. 178-179, 2013. Kovačević S., Dimkić M., Vojinović-Miloradov M., Radonić J., Šenk N., Turk Sekulić M.: Prisustvo i ponašanje pojedinih farmaceutika tokom odvijanja procesa rečne obalske filtracije, 6. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine - EnviroChem 2013 sa međunarodnim učešćem, 21.-24. maj 2013., Vršac, Srpsko hemijsko društvo, ISBN 978-86-7132-052-8, Knjiga izvoda, str. 240-241, 2013. Čolić J., Petković A.: Efikasnost filtracije kroz rečno korito Save, 6. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine - EnviroChem 2013 sa međunarodnim učešćem, 21.-24. maj 2013., Vršac, Srpsko hemijsko društvo, ISBN 978-86-7132-052-8, Knjiga izvoda, str. 398-399, 2013. Nenin T., Petković A.: Efikasnost ekstrakcije PAH-ova i PCB-a iz zemljišta ASE metodom („Accelerated Solvent Extraction“), 6. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine - EnviroChem 2013 sa međunarodnim učešćem, 21.-24. maj 2013., Vršac, Srpsko hemijsko društvo, ISBN 978-86-7132-052-8, Knjiga izvoda, str. 400-401, 2013. Miljević N., Boreli-Zdravković Dj., Petković A., Veličković J., Golobočanin D.: Isotopic and hydrochemical characterization of river-aquifer interactions in the Belgrade area, Isotopes in Earth Systems ESIR XII - Workshop, 24-26 July 2013, Freiberg, Institute of Mineralogy, Technische Universitat Bergakademie Freiberg, Abstracts, p. 51, 2013.

265 Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” AD

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

Miljevic N., Golobocanin D., Velickovic J., Ogrinc N.: Stable Water and Carbon Isotopes in the Danube River, COST-SIBAE 2013 Meeting „Challenges in the aplications of stable isotopes across disciplines and scales“, May 14-17, 2013, Wroclaw, Poland, p. 71, 2013. Kovačević S., Vojinović–Miloradov M., Petković A., Radonić J., Sremački M., Milovanović D., Dimkić M.: Occurance of Selected Pharmaceuticals in Municipal Wastewater from City of Novi Sad, 14th European Meeting on Environmental Chemistry EMEC, 4-7 December 2013, Budva, Montenegro, Book of Abstracts, ISBN 978-9940-9059-1-0, Publisher: Chemical Society of Montenegro, Abstract C109, pp. 87-88, 2013. Gajić A., Žugić D., Starinac D., Vojt P.: On-Site Measurements in Pressurized System of High Head Hydropower Plant, Book of Abstracts - 5th International Workshop on Cavitation and Dynamic Problems in Hydraulic Machinery, Lausanne, Switzerland, 9-11.09.2013., Ecole polytechnique fédérale de Lausanne, Laboratory for Hydraulic Machines, p. 29, 2013. Zlatanović N., Tanaka Š.: An Open Source Approach to Automated Hydrological Analysis od Ungauged Drainage Basins in Serbia, Fifteenth International Summer Symposium, 4-6 September 2013, Narashino, Japan, Published by International Activities Center, Japan Society of Civil Engineers, ISSN 1345-8507, p. 43-44, 2013. Prohaska S., Sretenović M.: Uloga vodnih resursa Srbije u vodnom bilansu sliva reke Dunav, Međunarodna naučna tematska konferencija „Srbija u Dunavskom regionu u 21. veku“, 16 – 17. septembar 2013., Kladovo, Organizator: Institut za međunarodnu politiku i privredu, Knjiga apatrakata, str. 29-30, 2013. Dragićević V., Nikolić B., Waisi H., Stojiljković M., Spasojević I., Đurović S.: Variations in some antioxidants in soybean grain affected by foliar fertilizers. in: Book of Abstracts of 8th International Conference of the Chemical Societies of the South-East European Countries (ICOSECS 8) (ISBN: 978-86-7132-053-5), Belgrade, p. 259 (organized by Society of Albanian Chemists et al.; ed. Sofija Sovilj and Aleksandar Dekanski), Serbian Chemical Society, 2013. Waisi H., Dragićević V., Nikolić B., Đukanović L., Živanović M., Jovanović V., Đurović S.: Preliminary observation of the effect of different concentration of 24-epibrassinolide on germination of seeds of two maize hybrids. in: Proceedings of abstracts of 20th Symposium of the Serbian Plant Physiology Society (ISBN: 978-86-912591-2-9 SPPS), , p. 33, 2013. Nikolić B., Waisi H., Dragićević V., Marisavljević D., Pavlović D., Jovanović V., Đurović S.: The effect of different light and nitrogen growth regimes on brassinosteroid activity in maize plants. Proceedings of abstracts of 20th Symposium of the Serbian Plant Physiology Society (ISBN: 978-86-912591-2-9 SPPS), Subotica, pp. 49-50, 2013.

266 AKTIVNOSTI I REZULTATI U 2012. I 2013. GODINI

SPISAK RADOVA OBJAVLJENIH TOKOM 2012-2013. GODINE

267 CIP - Каталогизација у публикацији - Народна библиотека Србије, Београд

627/628:005.71(497.11)”2012/2013” ИНСТИТУТ за водопривреду “Јарослав Черни” (Београд) Aktivnosti i rezultati u 2012. i 2013. godini / Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” ; [glavni ured- nik Slobodan Petković]. - Beograd : Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi”, 2014 (Beograd : Radunić). - 268 str. : ilustr. ; 30 cm

Tiraž 700. - Str. 4-6: Predgovor / Milan A. Dimkić.

ISBN 978-86-82565-43-7 1. Петковић, Слободан [главни уредник], 1942- a) Институт за водопривреду “Јарослав Черни” (Београд) - 2012-2013 COBISS.SR-ID 212079884