DOCSLIB.ORG

Gardun – Antički Tilurium*

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Gardun – Antički Tilurium* M. Sanader – D. Tončinić Gardun – antički Tilurium∗ Gardun – The Ancient Tilurium∗ M. Sanader – D. Tončinić, Gardun – antički Tilu- M. Sanader – D. Tončinić rium.1∗ Gardun – the Ancient Tilurium1∗ elo Gardun nalazi se na uzvisini iznad desne he village of Gardun is perched on a plateau over- obale rijeke Cetine, na dominantnom i stra- looking the right bank of the Cetina river, on a teškom položaju s kojeg se nadziru sva okolna dominating and strategic position controlling Tthe surrounding fields and plateaus, as well as the crossing Spolja i visoravni te prijelaz preko rijeke Cetine na području grada Trilja. Trilj se razvio na mjestu na over the Cetina in the area of the town of Trilj. Trilj has kojem je bio moguć lakši prijelaz preko rijeke Ce- developed on the spot that offered an easy crossing over tine i na kojem ona napušta Cetinsko polje te poči- the Cetina, at the point where the river leaves the Cetina nje sječi duboki klanac kroz Zamosorje. Za razliku Plain and starts intersecting the deep canyon through the od Trilja koji se nalazi na nadmorskoj visini od 300 Zamosorje region. Unlike Trilj, which lies at 300 m above m, kod crkva sv. Petra, u sjeveroistočnom dijelu sela the sea level, at St. Peter's church in the northeastern part Gardun, apsolutna nadmorska visina doseže 429 m, of the Gardun village the absolute height reaches 429 m. a prema sjeverozapadu sela, gdje se nalazi lokalitet Towards the northwest of the village, at the site of Ogla- Oglavak, teren se stepenasto penje do visine od go- vak, the terrain rises over several terraces to almost 450 m, tovo 450 m, dok se prema jugu i lokalitetu Podvor- while to the south, towards the Podvorice site, the terrain nice teren spušta na ispod 420 m. Prema jugozapadu descends to less than 420 m. To the southwest, the terri- područje današnjeg sela Gardun graniči s dolinom tory of the present-day village of Gardun borders with the sela Vojnić. valley of the Vojnić village. Selo Gardun i njegova bliža okolica već više od 200 Gardun and its immediate vicinity have been attracting godina plijene pozornost arheološkim nalazima koji attention for more than 200 years due to the archaeologi- su dospijevali u Arheološki muzej – Split, Arheološ- cal finds that were coming to the Archaeological Museum ku zbirku Franjevačkog samostana u Sinju, Muzej in Split, the Archaeological Collection of the Franciscan Cetinske krajine u Sinju, a od nedavno dospijeva- Monastery in Sinj, the Museum of Cetinska Krajina in ju i u novosnovani Muzej triljskog kraja u Trilju.2 Sinj and, from recently, also the newly-founded Trilj Re- gional Museum in Trilj.2 The finds from Gardun reached 1 ∗ Prikazani rezultati proizišli su iz znanstvenog projekta (Rimski vojni logori u Hrvatskoj), provođenog uz potporu 1 ∗ The results presented here were achieved within the Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike framework of the scientific project (Roman military camps Hrvatske. in Croatia) carried out with the support of the Ministry of 2 Gotovo je nemoguće nabrojati sve radove u kojima se oni Science, Education and Sports of the Republic of Croatia. obrađuju ili usput spominju. Usporedi na pr. Milošević 1981, 2 It is almost impossible to list all the works in which they kat. br. 7, 35, 51, 67, 68, 70, 71, 93, 101, 107, 108, 109; are analyzed or at least mentioned in passing. Compare for Milošević 1998, 243-248; Milošević 2003, slike na str. 3-5, instance Milošević 1981, cat. no. 7, 35, 51, 67, 68, 70, 71, 7-9, 11. Cambi 2008, kat. br. 5, 7, 27-28; Višić-Ljubić 2008, 93, 101, 107, 108, 109; Milošević 1998, 243-248; Milošević kat. br. 15; Fadić 2008, kat. br. 17-23 (?); Babić 2008, kat. br. 2003, figures on pages 3-5, 7-9, 11. Cambi 2008, cat. no. 5, 7, · 33 · Nalazi sa Garduna dospijevali su i u muzeje izvan also museums outside Croatia,3 as well as various private Hrvatske,3 u različite privatne zbirke,4 a neki su dan collections,4 while there are also those that have been built danas uzidani u građevine na Gardunu. O velikoj to this day into buildings at Gardun. That the finds from pozornosti koju su izazvali nalazi s Garduna svjedoči Gardun aroused great interest is made plain by the case of i slučaj krivotvorenja nalaza od strane kovača Petra the smith Petar Pezelj from Vojnić, who forged some of Pezelja s Vojnića.5 Kao najznamenitije nalaze kame- the finds.5 Two fragments of a tropaion (see cat. no. ???) nih spomenika valja spomenuti dva ulomka tropeja – a monument commemorating a victory – assumed to (vidi kat. br. ???) – spomenika pobjedi – za kojeg have been erected at Gardun to mark the Roman victory se pretpostavlja da je na Gardunu podignut kako bi in the Dalmatian-Pannonian rebellion of A.D. 6-9, stand obilježio pobjedu Rimljana nad delmatsko-panon- out as the most important preserved stone monuments.6 skim ustankom 6-9. godine poslije Krista.6 Nadalje Other prominent monuments are tombstones and other se ističu nadgrobni spomenici i drugi natpisi kojima inscriptions bearing testimony to the presence of various su na Gardunu potvrđene različite rimske vojne po- Roman military units at Gardun - legio VII, that is VII strojbe – legio VII, odnosno VII Claudia pia fidelis7, Claudia pia fidelis7, legio XI, odnosno XI Claudia pia fi- legio XI, odnosno XI Claudia pia fidelis8, legio IV Fla- delis8, legio IV Flavia felix9, cohors II Cyrrhestarum10, ala via felix9, cohors II Cyrrhestarum10, ala Claudia nova11, 27-28; Višić-Ljubić 2008, cat. no. 15; Fadić 2008, cat. no. 17- 28, 30, 44, 55-56; Župić 2008b, kat. br. 18, 24, 20. 23 (?); Babić 2008, cat. no. 28, 30, 44, 55-56; Župić 2008b, 3 Milošević 2003, 4. cat. no. 18, 24, 20. 4 Za nalaze u privatnim zbirkama vidi Milošević 2003, 4; 3 Milošević 2003, 4. Bekić 1998, 233–242. 4 For the finds in private collections see Milošević 2003, 4; 5 Kenner/ Hörnes/ Frimmel 1890, 18-24; Thallóczy 1890, Bekić 1998, 233–242. 323-330; Milošević 2003, 4. 5 Kenner/ Hörnes/ Frimmel 1890, 18-24; Thallóczy 1890, 6 Ulomci AMS Kat. br. D 129 i MCK Inv. Br 381. 323-330; Milošević 2003, 4. Usporedi Cambi 1984. 6 Fragments AMS cat. no. D 129 and MCK Inv. no. 381. 7 CIL III 2709, 2710 = 9726, 2714 = 9736, 2715, 2716, Compare Cambi 1984. 2717 = 9728, 9733, 9734 (usp. str. 2269), 9737, 9738 i 8781; 7 CIL III 2709, 2710 = 9726, 2714 = 9736, 2715, 2716, 9741, 9742, 13976, 14931, 14932, 14933; ILJug 1949, 2717 = 9728, 9733, 9734 (comp. page. 2269), 9737, 9738 1950, 1952, 733; Bulić 1894, 5, br. 3(1984); Sanader 2000, and 8781; 9741, 9742, 13976, 14931, 14932, 14933; ILJug 225–236; Fadić 1995, 163-187; Tončinić 2003, 266, br. 18; 1949, 1950, 1952, 733; Bulić 1894, 5, no. 3(1984); Sanader Tončinić/ Babić/ Librenjak 2006, kat. br. 16, 26-27; O VII. 2000, 225–236; Fadić 1995, 163-187; Tončinić 2003, 266, legiji usporedi i RE XII (1924-1925) 1614-1629 s. v. Legio (E. no. 18; Tončinić/ Babić/ Librenjak 2006, cat. no. 16, 26-27; Ritterling); Betz 1938, 6-17, 64-67, kat. br. 1-83; Fadić 1997, About the VII legion compare also RE XII (1924-1925) 1614- 77-119; Tončinić 2004. 1629 s. v. Legio (E. Ritterling); Betz 1938, 6-17, 64-67, cat. 8 CIL III 2708=9725, 2711. Tončinić/ Babić/ Librenjak no. 1-83; Fadić 1997, 77-119; Tončinić 2004. 2006, kat. br. 18-20, 28. O XI. legije usporedi i RE XII 8 CIL III 2708=9725, 2711. Tončinić/ Babić/ Librenjak (1924-1925) 1692 s. v. Legio (E. Ritterling); Betz 1938, 18, 2006, cat. no. 18-20, 28. About the XI legion compare also RE 22, 67-68, kat. br. 85, 89 i 113. Upitno je jeli pečat 14022 i XII (1924-1925) 1692 s. v. Legio (E. Ritterling); Betz 1938, 179 p. 2328 uistinu potječe s Garduna, vidi: Betz 1938, 26. O 18, 22, 67-68, cat. no. 85, 89 and 113. It is doubtful whether još jednom mogućem spomeniku XI. legije sa Garduna vidi the seal 14022 and 2328179 indeed come from Gardun, see: Tončinić 2007, 263-264. Betz 1938, 26.Regarding another possible monument of the XI 9 Sanader 2000, 225–236; Tončinić/ Babić/ Librenjak 2006, legion from Gardun see Tončinić 2007, 263-264. kat. br. 23 i 24. Nadgrobni spomenici i drugi natpisi IV. legije 9 Sanader 2000, 225–236; Tončinić/ Babić/ Librenjak 2006, na Gardunu za sada nisu potvrđeni. Usporedi RE XII (1924- cat. no. 23 and 24. Tombstones and other inscriptions of the 1925) 1540-1549 s. v. Legio (E. Ritterling); Betz 1938, 46-48 IV legion at Gardun have not been confirmed yet. Compare i 72, kat. br. 217-220. O jednom mogućem spomeniku IV. RE XII (1924-1925) 1540-1549 s. v. Legio (E. Ritterling); legije vidi Tončinić 2007, 263-264. Betz 1938, 46-48 and 72, cat. no. 217-220. Regarding another 10 CIL III 14934; Alföldy 1987b, 251, 268-269, 286, kat. possible monument of the IV legion from Gardun see Tončinić br. 11/3; Spaul 2000, 431. 2007, 263-264. 11 CIL III 9727 (2712); Alföldy 1987b, 242, 243, 268- 10 CIL III 14934; Alföldy 1987b, 251, 268-269, 286, cat. 269,278-279, kat. br. 1/62. no. 11/3; Spaul 2000, 431. · 34 · · 31 · ala (Tungrorum) Frontoniana12, cohors I Belgarum13, Claudia nova11, ala (Tungrorum) Frontoniana12, cohors I cohors III Alpinorum14, cohors VIII voluntariorum Belgarum13, cohors III Alpinorum14, cohors VIII voluntari- civium romanorum15. Osim navedenih uz Gardun orum civium romanorum15.
Load more

Recommended publications
  • Bibliografija
    A. Steinbüchel, Dalmatien. Eine Reiseskizze, Jahrbuch für Literatur 12, Wien 1820, Anzeigeblatt, str. 15–16. P. Kandler, Antichita Dalmatiche, Istrien 4/1849, br. 49–50, str. 199–200. Š. Milinović, O Sinju u Dalmaciji s okolišnim starinami, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku 7, Zagreb 1863, str. 143. G. Alačević, Delminium, Bullettino di archeologia e storia dalmata 2, Split 1878, str. 21–25. T. Mommsen (ur.), Corpus inscriptionum latinarum, Vol. III, S. 358, 359. T. Mommsen, O. Hirschfeld, A. Domaszewski, Corpus inscriptionum latinarum, Vol. III, S. 1611, 1612, 2161, 2181, 2269–2270, 2328 (154), 2328 (155). T. Mommsen, Additamenta secunda ad Corporis, Vol. III, Ephemeris epigraphica Corporis inscriptionum latinarum supplementum 4/1881, str. 107 i 109. S. Frankfurter, Epigraphischer Bericht aus Österreich, Archäologische epigraphische Mitteilungen 8, Wien 1884, str. 148. R. Schneider, Bericht über eine Reise in Dalmatien II, Archäologische epigraphische Mitteilungen 9, Wien 1885, str. 44. F. Bulić, Inscriptiones quae in museo archaelogico Salonitano Spalati asservantur, Program carske i kraljevske Velike gimnazije u Spljetu 21, Split 1885-1886, str. 37–38. F. Bulić, Gardun (Delminium?), Bullettino di archaeologia e storia dalmata 11, Split 1888, br. 7, str. 99–100. F. Bulić, Arduba (Gardun, Donji Dolac), Bullettino di archaeologia e storia dalmata 13, Split 1890, br. 5, str. 65. K. Klement, Sculpturen von Dalmatien, Archälogisch-epigraphische Mitteilungen 13, Wien 1890, str. 6–8. F. Bulić, Inscriptiones quae in C. r. museo archaeologico Salonitano Spalati asservantur, Program carske i kraljevske Velike gimnazije u Spljetu 27, Split 1891-1892, str. 400, 458, 467, 486; 29/1893-1894, str. 536, 537, 538, 539, 558, 575, 557, 586.
    [Show full text]
  • Dios Roman History
    HISTORICAL NARRATIVE ORIGINALLY COMPOSED IN GREEK DUR T HE S O F SEPTIMIUS S RUS ING REIGN EVE , GETA C MACRINUS ELA A AND ARACALLA , , G BALUS AND ALEXANDER SEVERUS AN D NOW PRESENTED IN ENGLISH FORM HERBERT BALDW N FOST ER I , A B H ar ard Ph D ohn s H o in s . k ( v ) , ( J p ) , Acting Professor of G ree k in Lehigh University SI XTH VOL UJPI E - I . Books 77 80 ( A . D . 21 1 m n - II . F ra e ts of Books 1 21 Melb er s Arr em n g ( ang e t) . III . Glossar of L atin e y T rms . IV. TROY NEW Y ORK PAFRAET S BO OK C OMPANY 1 906 COPY R I G HT 1 90 5 PA FRAETS BOOK COMPANY TR OY NEW YORK DI O ’ S ROMAN HI STO RY 77 Antoninus begi ns his reign by having vari ous persons assas n th m hi r ther ta cha t r 1 l ins ted, amo g e s b o Ge ( p e s l An ni s r i ni anus ilo an d he Cru e ty of to nu towa d Pap , C , ot rs ( chapters 4 Antoni nus as emulator of Alexander of Macedon ( chapters 7, Hi s levi es an d extravagance ( chapters 9 Hi h r f s h n d s treac e y toward Abgarus o O r oe e, towar the Armeni an ki n the Parthi an kin an d the Germans cha ters g, g, ( p The Cen ni conquer Antoni nus in battle ( chapter He strives to dri ve out hi s di sease of min d by con sulting spirits and oracles ( chapter lau h l n h e emi f oth r S g ter of v esta s, i sults to t e senat , d se o e s ’ contrary to hi s mother s wi shes ( chapters 1 6 ’ Anton inus s Parthi an war ( chapters 1 9 Massacres of Alexandri an s caused by An toninus ( chapters DURATI O OF TI N ME.
    [Show full text]
  • ODEPORICA ADRIATICA 3 Collana Diretta Da Giovanna Scianatico
    ODEPORICA ADRIATICA 3 Collana diretta da Giovanna Scianatico COMITATO SCIENTIFICO Klodeta Dibra, Grazia Distaso, Pasquale Guaragnella Vitilio Masiello, Pavle Sekeruˇs QUESTIONI ODEPORICHE Modelli e momenti del viaggio adriatico a cura di Giovanna Scianatico e Raffaele Ruggiero Questa pubblicazione è stata realizzata con un contributo dell’Università degli Studi di Bari nell’ambito del Progetto INTERREG IIIA Transfrontaliero Adriatico VIAGGIADR. © 2007 Palomar di Alternative s.r.l. Via Nicolai, 47 - 70122 Bari www.edizioni-palomar.it ISBN 978-88-7600-239-7 Fotocomposizione: Linopuglia s.n.c. - Bari È vietata la riproduzione, anche parziale o ad uso interno o didattico, con qualsiasi mezzo effettuata, non autorizzata. Introduzione Hoc erat in votis Col Convegno di cui qui si presentano gli atti, il Centro In- teruniversitario Internazionale di Studi sul Viaggio Adriatico intende compiere, a due anni dalla sua fondazione, un ulteriore passo, uscendo dal campo delimitato dai suoi precedenti incon- tri scientifici per misurarsi, partendo dalla propria specificità, con la più ampia problematica della letteratura di viaggio quale è andata crescendo e trasformandosi a partire dagli anni Ottanta. Fin dal titolo, Questioni odeporiche. Modelli e momenti del viaggio adriatico, si configura la direzione di ricerca di questi e dei futuri lavori del CISVA – che ne caratterizzerà la collana – di ana- lisi e lettura dei testi del viaggio adriatico nel contesto e nel con- fronto con gli interrogativi più ampi posti da quello che ormai non può più essere definito se non in termini di sistema odeporico. La prima sessione del Convegno, a Zadar (Zara), mira dun- que a delineare e discutere il campo teorico generale in cui si in- scrivono organicamente, con molteplici richiami e riprese, gli in- terventi delle successive scansioni dei lavori, ordinate cronologi- camente a partire dal mondo antico e dalle forme corografiche e storico-geografiche che riveste in esso la testimonianza di viag- gio.
    [Show full text]
  • Download Download
    Beiträge zur Alten Geschichte, Papyrologie und Epigraphik TYCHE Beiträge zur Alten Geschichte, Papyrologie und Epigraphik Band 22 2007 Herausgegeben von: Gerhard Dobesch, Bemhard Palme, Peter Siewert und Ekkehard Weber Gemeinsam mit: Wolfgang Hameter und Hans Taeuber Unter Beteiligung von: Reinhold Bichler, Herbert Graßl, Sigrid Jalkotzy und Ingomar Weiler Redaktion: Franziska Beutler, Sandra Hodecek, Georg Rehrenböck und Patrick Sänger Zuschriften und Manuskripte erbeten an: Redaktion TYCHE, c/o Institut für Alte Geschichte und Altertumskunde, Papyrologie und Epigraphik, Universität Wien, Dr. Karl Lueger-Ring 1, A-lOlO Wien. Beiträge in deutscher, englischer, französischer, italienischer und lateinischer Sprache werden angenommen. Bei der Redaktion einlangende wissenschaftliche Werke werden angezeigt. Auslieferung: Holzhausen Verlag GmbH, Holzhausenplatz 1, A-1140 Wien verlagholzhausen @holzhausen.at Gedruckt auf holz- und säurefreiem Papier. Umschlag: IG nZ 2127 (Ausschnitt) mit freundlicher Genehmigung des Epigraphischen Museums in Athen, lnv.-Nr. 8490, und P.Vindob.Barbara 8. © 2008 by Holzhausen Verlag GmbH, Wien Bibliografische Information Der Deutschen Bibliothek Die Deutsche Bibliothek verzeichnet diese Publikation in der Deutschen Nationalbibliografie; detaillierte bibliografische Daten sind im Internet über http://dnb .ddb.de abrufbar Eigentümer und Verleger: Holzhausen Verlag GmbH, Holzhausenplatz 1, A-1140 Wien Herausgeber: Gerhard Dobesch, Bernhard Palme, Peter Siewert und Ekkehard Weber, c/o Institut für Alte Geschichte und Altertumskunde, Papyrologie und Epigraphik, Universität Wien, Dr. Karl Lueger-Ring 1, A-lOlO Wien. e-mail: [email protected]@univie.ac.at Hersteller: Holzhausen Druck & Medien GmbH, Holzhausenplatz 1, A-1140 Wien Verlagsort: Wien. - Herstellungsort: Wien. - Printed in Austria. ISBN 3-900518-03-3 Alle Rechte vorbehalten INHALTS VERZEICHNIS Maurizio C 0 10m b 0 (Rom): Le tribu dei Pannoni in Strabone Charilaos Fra g i a d a k i s (Athen): Die böotischen Sklavennamen.
    [Show full text]
  • Ustanak Batona 6. Godine
    USTANAK BATONA 6. GODINE Matej Cota* UDK: 904:355.48(497)“652“ Primljeno: 28.VIII.2009. Prihvaćeno: 16.X.2009. Sažetak Rimsko Carstvo bilo je na vrhuncu moći 6. godine poslije Krista. Pod zapovjedništvom budućeg cara Tiberija spremalo se pokrenuti najveću ofenzivu u svojoj povijesti. Cilj je bio pokoriti pleme Markomana i na taj način ostvariti rimsku vlast sve do rijeke Labe. Iznenadni ustanak u Iliriku, pod vodstvom Batona, bilo je najozbiljnija vojna prijetnja Rimu od Drugog punskog rata. U cilju razumijevanja kako je ustanak dobio toliki zamah i zašto je naposljetku skršen, stavljajući naglasak na strategiju, autor analizira faze pobune s aspekta vojne povijesti. Ključne riječi: Baton, Tiberije, pobuna, rimska vojska, Iliri USTANAK Glasnik koji je 6. godine rimskom vojskovođi Tiberiju donio vijest o izbijanju velikog ustanka u Iliriku, vjerojatno je mogao svjedočiti nagloj promjeni boje lica svoga zapovjednika. To nikako nije mogla biti ugodna vijest. Gotovo u trenutku sve se izmijenilo. Mlado Rimsko Carstvo bilo je na vrhuncu moći prije negoli su se opasna plemena digla na pobunu.1 Nakon desetljeća građanskih, a zatim osvajačkih ratova, Rim nikad prije, a ni poslije nije i neće imati snažniju poziciju u svakom pogledu. Samo jednim događajem počela je silazna putanja za najmoćnije carstvo na svijetu. Strategija je to dokazala pet stoljeća poslije. * Matej Cota ([email protected]) student je diplomskog studija povijesti na Hrvatskim studijima, Sveučilišta u Zagrebu. 1 Uvriježeno je mišljenje da Rimsko Carstvo dostiže svoj vrhunac za vrijeme cara Trajana (Optimus Princeps), no to je samo djelomično točno. Ono tada doduše ima najveći teri- torijalni opseg, zdravo gospodarstvo, snažnu vojsku i sposobna vladara, no već se tada počela nazirati klica poraza koja će se manifestirati kao kriza 3.
    [Show full text]
  • Arheološka Istraživanja U Cetinskoj Krajini Archaeological Research in the Cetina District
    ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U CETINSKOJ KRAJINI ARCHAEOLOGICAL RESEARCH IN THE CETINA DISTRICT RADOVI KOLOKVIJA RIMSKA VOJSKA U PROCESU ROMANIZIRANJA PROVINCIJE DALMACIJE PAPERS PRESENTED AT THE SYMPOSIUM ROMAN ARMY IN THE ROMANISATION PROCESS OF THE PROVINCE OF DALMATIA HRVATSKO ARHEOLOŠKO DRUŠTVO MUZEJ CETINSKE KRAJINE FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU CROATIAN ARCHAEOLOGICAL SOCIETY - ZAGREB - Founded 1878 ARCHAEOLOGICAL RESEARCH IN THE CETINA DISTRICT CONFERENCE Sinj, October, 10-13 2006 HRVATSKO ARHEOLOŠKO DRUŠTVO - ZAGREB - Utemeljeno 1878. god. ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U CETINSKOJ KRAJINI ZNANSTVENI SKUP Sinj, 10.-13. listopada 2006. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva Izdanja HAD-a God. S. Vol. 27 2011. 1-380 Zagreb, 2011. Year P. ISSN 0351-8884 ISBN Hrvatsko arheološko društvo 978-953-6335-04-6 ISBN Muzej Cetinske krajine 978-953-56885-0-1 ISBN Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 978-935-175-404-0 UDK: 902.2(497.5-37 Cetinska krajina)(063) IZDANJA HRVATSKOG ARHEOLOŠKOG DRUŠTVA SVEZAK 27 CROATIAN ARCHAEOLOGICAL SOCIETY EDITIONS VOLUME 27 Nakladničko vijeće: Sanja Ivčević, Tatjana Kolak, Daria Ložnjak - Dizdar, Editorial Committee: Emil Podrug, Domagoj Tončinić Odgovorni urednici: Anita Librenjak: Arh. istraživanja u Cetinskoj krajini, Domagoj Tončinić: Editors: Kolokvij - Rimska vojska u procesu romaniziranja prov. Dalmacije Uredništvo: Jacqueline Balen, Hrvoje Potrebica Editorial Board: Prijevod: Danica Šantić Translation: Lektorica: Katja Tresić-Pavičić Lector: Oblikovanje: Srećko Škrinjarić Graphic design: Nakladnici: Hrvatsko arheološko društvo, Muzej Cetinske krajine Publishers: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Tiskara: Tiskara Zelina d. d., Sveti Ivan Zelina Printed by: Naklada: 500 primjeraka Print run: 500 copies CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjiž- nice u Zagrebu pod brojem 782672. Sadržaj / Contens Anita Librenjak Ivana Ožanić Roguljić Pregled arheoloških istraživanja Otok - Mirine 267 u Cetinskoj krajini od 1980.
    [Show full text]
  • Copia Elettronica in Formato Pdf
    COPIA ELETTRONICA IN FORMATO PDF RISERVATA AD USO CONCORSUALE E/O PERSONALE DELL’AUTORE CONFORME AL DEPOSITO LEGALE DELL’ORIGINALE CARTACEO IL BIMILLENARIO AUGUSTEO ATTI DELLA XLV SETTIMANA DI STUDI AQUILEIESI Aquileia, Sala del Consiglio Comunale (12-14 giugno 2014) a cura di Giuseppe Cuscito Iniziativa realizzata in collaborazione con Università degli Studi di Trieste Dipartimento di Studi Umanistici patrocinata da sostenuta da Soprintendenza Archeologia del FVG 2 CENTRO DI ANTICHITÀ ALTOADRIATICHE CASA BERTOLI - AQVILEIA NTICHITÀ Rivista fondataLTOADR da Mario Mirabella RobertiIATICHE Ae diretta da Giuseppe Cuscito volume LXXXI EDITREG TRIESTE 2015 «Antichità Altoadriatiche» © Centro di Antichità Altoadriatiche Via Patriarca Poppone 6 - 33053 Aquileia (UD) Autorizzazione del Tribunale di Udine n. 318 del 27 ottobre 1973 © Editreg di Fabio Prenc Sede operativa: via G. Matteotti 8 - 34138 Trieste tel./fax ++39 40 362879, e-mail: [email protected] ISSN 1972-9758 Direttore responsabile: Giuseppe Cuscito Comitato scientifico: Fabrizio Bisconti, Jacopo Bonetto, Rajko Bratož, Giovannella Cresci Marrone, Heimo Dolenz, Sauro Gelichi, Francesca Ghedini, Giovanni Gorini, Arnaldo Marcone, Robert Matijašić, Emanuela Montagnari Kokelj, Gemma Sena Chiesa. La proprietà letteraria è riservata agli autori dei singoli scritti ed i testi sono stati sottoposti, per l’appro- vazione, all’esame di referenti e del Comitato di redazione. La rivista non assume responsabilità di alcun tipo circa le affermazioni e i giudizi espressi dagli autori. Le immagini di proprietà dello Stato italiano sono state pubblicate su concessione del MiBACT - Dipartimento per i Beni Culturali e Paesaggistici - Direzione Regionale per i Beni Culturali e Paesaggistici del Friuli Venezia Giulia - Soprintendenza Archeo- logia del Friuli Venezia Giulia ed è vietata l’ulteriore riproduzione e duplicazione con ogni mezzo senza l’autorizzazione della Soprintendenza.
    [Show full text]
  • Sv. Venancije Prvi Biskup Solinski . I Mučenik Duvanjski
    SV. VENANCIJE PRVI BISKUP SOLINSKI . I MUČENIK DUVANJSKI. i. Kada polovicom II. v. prije Kr., pri osvajalačkom prodiranju rimskih legija na istočnim obalama jadranskoga mora, ratna se sreća iznevjeri moćnim ilirskim plemenima, javlja se u srednjoj Dalmaciji jedno brojno, jako, ratoborno pleme: Ďal- matae ili Delmatae. Ovo je pleme bilo s početka u nekoj, ali slaboj, odvisnosti od kraljevstva Ardiejaca, ali iza smrti Pleurata otpadoše oni sasvijem od njegova na­ sljednika kralja Gencija i stvoriše neodvisnu, jaku, zavjerenu državu, koja otvori rat ne samo svojim susjednim ilirskim plemenima, pristašama Rima, nego i samome Rimu. Dalmatae nisu dotle imali primorja, nego kada oni razviše stijeg nafodne slobode, iz svojih zagorskih. obitavaHšta, s visočina okolo njihova glavnoga grada Delminiuma1 (današnjega Duvna), spustiše se niz dolinu Cetine i klanac Klisa iz svojih gustih šuma к moru te stadoše navaljivati na plemena Ardiejaca i Daorza, na rimske kopnene naseobine Isejaca (Issa, Vis.), Epetiuma (Stobreč) i Tragurium-a '(Trogir) pa kasnije i sjeverno na Liburne. Isejci i Daorzi obratiše se za pomoć u Rim, od koga su bili odvisni. Pri­ hvati ovu prigodu rimski Senat, da se umiješa u poslove ilirskih plemena na našoj obali, pa posla god. 158. pr. Kr. poslanstvo pod vodstvom Gaja Fanija, da se iz­ vijesti о odnošajima u Iliriku2. Dalmate odgovoriše, da oni nemaju nikakova posla s Rimljanima i ne dadoše ovom poslanstvu ni konaka, ni hrane, a tajni ih bijeg 1 Ovo mjesto dolazi i ovom grafijom pisano kod Alterthumswissenschaft s. v. Delminium, Dal­ raznih pisaca: Dalmion, Dalma, Delma, Delmis, matae, bilo se je počelo zapuštati. Ali eto opet Dalen (u Konstantina Porf irogeneta).
    [Show full text]
  • Rimska Marsunija
    SVEU ČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju Ivana Lu čića 3 Ivan Bari čevi ć RIMSKA MARSUNIJA Diplomski rad Mentor: Vinka Bubi ć, MA Zagreb, travanj 2015. SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................. 2 2. GEOGRAFSKE ZNA ČAJKE BRODSKOG POSAVLJA I SLAVONSKOG BRODA .... 3 3. KRATKI PREGLED ISTRAŽIVANJA .............................................................................. 7 4. PREDRIMSKO RAZDOBLJE .......................................................................................... 10 4. 1. Od paleolitika do željeznog doba........................................................................... 10 4. 2. Željezno doba: Panoni i Kelti................................................................................. 23 5. RIMSKO RAZDOBLJE .................................................................................................... 35 5. 1. Osvajanje Panonije i uspostava vlasti .................................................................... 35 5. 2. Marsunija................................................................................................................ 51 5. 2. 1. Pisani izvori.............................................................................................. 53 5. 2. 2. Etimologija imena .................................................................................... 56 5. 2. 3. Cesta Siscija-Sirmij.................................................................................
    [Show full text]
  • Srednjovjekovna Utvrda Vranduk Kod Zenice - Arheološko – Historijski Osvrt
    Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju Katedra za arheologiju Srednjovjekovna utvrda Vranduk kod Zenice - arheološko – historijski osvrt ( završni diplomski rad ) Mentor: Prof. dr. Adnan Busuladžić Studentica: Nejla Burko, BA Sarajevo, 2020. Sadržaj Uvod ........................................................................................................................................... 1 1.Historijat istraživanja .............................................................................................................. 2 2. Zeničko područje i okolina – historijski okvir ...................................................................... 7 3. Arduba ( Aρδoυβαv ) ........................................................................................................... 10 4. Srednjovjekovna utvrda Vranduk – historijski osvrt ........................................................... 11 4.1. Crkva sv. Tome .............................................................................................................. 16 5. Topografija i arhitektura Vranduka – arheološki osvrt ....................................................... 18 5.1. Arheološko istraživanje 1968. godine .......................................................................... 27 6. Arheološki nalazi .................................................................................................................. 30 6.1. Osnovne odlike .............................................................................................................
    [Show full text]
  • Lovett-Fielding-Edwards-A-Wayfarer
    g; 107373 1! A WAYFARER : D.... ''' YUGOSLAVIA' 1 1ROM TIU-; LAKK OF A WAYFA&ER IN YUGOSLAVIA by LOVETT FIELDING EDWARDS With 16 plates and endpaper maps NEW YORK ROBERT M. McBRIDE & COMPANY 1939 CONTENTS I. THE GATEWAY TO YUGOSLAVIA: SUSAK . I Prelude in Sarajevo: SuSak, the Frontier Gate: Trsat: The Last Countess: the Church of the Frankopans: Introduction to the Karst: Futine: A pan-Slav beano: Old Allies. II. THE ISLAND OF THE FRANKOPANS: KRK . 15 Tunny ladders: The Gates of Senj: Ivo of Senj: The Frankopans again: BaSka: Fruits of the sea: The Place of the Dead: The Croat sacred script: Dom Vinko: <Boce>. III. LOVE AND LOBSTERS: RAB 30 Hermits and nudists: Rab, the place of the living: Wine and lobsters: Storm-bound: Interlude with Poldi. IV. THE FJORD OF THE GIANTS: ZRMANJA . 39 Along the Velebit: Gendarmes and Dolphins: The Military Frontiers: Slavonic Gods; Forgotten seas: 9 Obrovac: 'The Matchmaker : Karin and Benkovac: Yugoslav penny bloods. V. CRUISERS AND CATHEDRALS: SlBENIK 53 Stage entrance: The Cathedral of Sibenik: A talkative priest: The Falls of the Krka: Paean to elderly English- women: Visovac, an island monastery: Skradin; malaria and goats. vi. VANISHED GLORIES: BIOGRAD AND VRANA . 64 An idealistic hotelkeeper: The Wedding of the Sea: Croat Sea-power: Vrana of the Templars: Ottoman Hans: Zlarin: Coral fishing and emigration. VII. REBELLIOUS SPLIT 74 Diocletian, his trout: A historical labyrinth: Rebellious Split: Deliverance from Pharaoh: The people of the mountains: Salona: A Roman menu: Bulid and Shaw: The winds of Kits. V via. CITY OF PIRATES: OMI 86 Medieval racketeers: The Gorge of the Cctina: The Republic of Poljice: Corpus Christi on Brae: Povlje: A very bad donkey: Selca t a village of stonemasons: Toma Rosandit, a great artist.
    [Show full text]
  • Imperial Power and Local Autonomy in Greek Garrison Communities: the Phrourarchia and the Polis
    IMPERIAL POWER AND LOCAL AUTONOMY IN GREEK GARRISON COMMUNITIES: THE PHROURARCHIA AND THE POLIS Ryan M. Horne A dissertation submitted to the faculty at the University of North Carolina at Chapel Hill in partial fulfillment of the requirements for the degree of Doctor of Philosophy in the Department of History in the College of Arts and Sciences. Chapel Hill 2015 Approved By: Richard Talbert Fred Naiden Wayne Lee Joshua Sosin Kenneth Sams © 2015 Ryan M. Horne ALL RIGHTS RESERVED ii ABSTRACT Ryan M. Horne: “Imperial Power and Local Autonomy in Greek Garrison Communities: The Phrourarchia and the Polis.” (Under the direction of Richard Talbert) From controlling cities within the Athenian Empire in the 5th century BCE to maintaining isolated outposts on the border of the Parthian Empire in the 2nd century CE, the institution of the phrourarchia was a critical component of Greek civic and military identity. Despite its longevity and importance to the Greek world, the office has long been overlooked in scholarship. The only broad overview remains a brief article in the Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft (1941), while subsequent work has largely viewed the office as an isolated or regional phenomenon without considering its broader social or historical role. There has yet to appear a comprehensive investigation of the phrourarchia and its effect upon political and social life. My investigation addresses this deficiency. Focusing on the interplay of imperial power and civic identity, I argue that imperial powers used the phrourarchia to control local populations through ambiguous civic and military authority. Conversely, I show that a phrourarchia employed by smaller polities had clear, highly regulated legal and social constraints on its jurisdiction, remaining subordinate to local laws.
    [Show full text]