DOCSLIB.ORG

Bibliografija

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Bibliografija A. Steinbüchel, Dalmatien. Eine Reiseskizze, Jahrbuch für Literatur 12, Wien 1820, Anzeigeblatt, str. 15–16. P. Kandler, Antichita Dalmatiche, Istrien 4/1849, br. 49–50, str. 199–200. Š. Milinović, O Sinju u Dalmaciji s okolišnim starinami, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku 7, Zagreb 1863, str. 143. G. Alačević, Delminium, Bullettino di archeologia e storia dalmata 2, Split 1878, str. 21–25. T. Mommsen (ur.), Corpus inscriptionum latinarum, Vol. III, S. 358, 359. T. Mommsen, O. Hirschfeld, A. Domaszewski, Corpus inscriptionum latinarum, Vol. III, S. 1611, 1612, 2161, 2181, 2269–2270, 2328 (154), 2328 (155). T. Mommsen, Additamenta secunda ad Corporis, Vol. III, Ephemeris epigraphica Corporis inscriptionum latinarum supplementum 4/1881, str. 107 i 109. S. Frankfurter, Epigraphischer Bericht aus Österreich, Archäologische epigraphische Mitteilungen 8, Wien 1884, str. 148. R. Schneider, Bericht über eine Reise in Dalmatien II, Archäologische epigraphische Mitteilungen 9, Wien 1885, str. 44. F. Bulić, Inscriptiones quae in museo archaelogico Salonitano Spalati asservantur, Program carske i kraljevske Velike gimnazije u Spljetu 21, Split 1885-1886, str. 37–38. F. Bulić, Gardun (Delminium?), Bullettino di archaeologia e storia dalmata 11, Split 1888, br. 7, str. 99–100. F. Bulić, Arduba (Gardun, Donji Dolac), Bullettino di archaeologia e storia dalmata 13, Split 1890, br. 5, str. 65. K. Klement, Sculpturen von Dalmatien, Archälogisch-epigraphische Mitteilungen 13, Wien 1890, str. 6–8. F. Bulić, Inscriptiones quae in C. r. museo archaeologico Salonitano Spalati asservantur, Program carske i kraljevske Velike gimnazije u Spljetu 27, Split 1891-1892, str. 400, 458, 467, 486; 29/1893-1894, str. 536, 537, 538, 539, 558, 575, 557, 586. F. Bulić, Arduba (Gardun?), Bullettino di archaeologia e storia dalmata 12, Split 1889, br. 12, str. 179; 13/1890, br. 2, str. 19; 14/1891, br. 11, str. 162-163; 15/1892, br. 5, str. 67; 16/1893, br. 5, str. 67; 17/1894, br. 1, str. 3–5; 18/1895, br. 2, str. 18–19. W. Kubitschek, Osservazioni alle iscrizioni publicate nel Bull. Dalm. 1893, Bullettino di archaeologia e storia dalmata 17, Split 1894, br. 5, str. 69–70. F. Bulić, Dicmo (Arduba?), Bullettino di archaeologia e storia dalmata 20, Split 1897, br. 9, str. 130–131. K. Patsch, Piombo der legio XI Claudia p. f. aus Gardun, Jahreshefte des österreichischen archaeologischen Instituts, vol. I, Wien 1898, str. 121–124. 1 R. E. Peterman, Führer durch Dalmatien, Wien 1899, str. 362. F. Bulić, Gardun (Delminium?) (Arduba?), Bullettino di archaeologia e storia dalmata 23, Split 1900, br. 1–2, str. 7–10. F. Bulić, Pons Tiluri (Trilj), Bullettino di archaeologia e storia dalmata 20, Split 1897, br. 9, str. 131–132; 24/1901, br. 10–11, str. 173–174; 26/1903, br. 8–11, str. 136; 31/1908, br. 1–8, str. 78. F. Bulić, Cenni sulla strada romana da Salona alla Colonia Claudia Aequum (Čitluk presso Sinj) e sue diramazioni, Bullettino di archaeologia e storia dalmata 26, Split 1903, br. 8–11, str. 113–129. F. Bulić, Gardun - Vojnić, Arduba (?), Delminium (?), Bullettino di archeologia e storia dalmata 26, Split 1903, br. 8–11, str. 129–130, 133–136. F. Bulić, Gardun - Vojnić (Delminium)?, Bullettino di archaeologia e storia dalmata 31, Split 1908, br. 1–8, str. 78–82. J. Brunšmid, Antikni figuralni bronsani predmeti u hrvatskom narodnom muzeju u Zagrebu, Vjesnik hrvatskog arheološkog društva, N. s., vol. 13, Zagreb 1914, str. 248. M. Abramić, O novim miljokazima i rimskim cestama Dalmacije, Starinar, ser. III, 4, Beograd 1926–1927, str. 31–44 (32–33: Tilurium). A. Grgin, Skupni nalaz rimskih novaca iz Garduna, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 50 (1928-1929), Split 1932, str. 26–29. J. Klemenc, Nalazi novca u Jugoslaviji 1910-1936, Numizmatika 2–4/1934–1936, str. 129. S. Gunjača, Topografska pitanja na teritoriju stare Cetinske županije s ekskursima o ubikaciji Setovije i Tilurija, Split 1937. A. Betz, Untersuchungen zur Militärgeschichte der römischen Provinz Dalmatien, Baden bei Wien 1939, str. 52. M. Abramić, Historijski natpisi iz Garduna, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 51 (1930-1935), Split 1940, str. 225–229 + 1 tabla. I. Lovrić, Bilješke o putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa i život Stanislava Sočivice (prijevod knjige koja je 1776. g. tiskana u Veneciji), Zagreb 1948. S. Gunjača, Novi prinos ubikaciji Tiluriuma, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 52 (1935-1949), Split 1950, str. 50–52, sl. 1. D. Rendić-Miočević, Novi i neobjavljeni natpisi iz Dalmacije, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 53 (1950-1951), Split 1952, str. 230–231. B. Gabričević, Novi natpisi iz Sinjske okolice, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 55, Split 1953, str.187. 2 B. Gabričević, Iconographie de Mithra dans la province romaine de Dalmatie, Archaeologica Iugoslavica 1, Beograd 1954, str. 39. B. Gabričević, Tropheum iz Garduna u sklopu pitanja naše etnogeneze, Slobodna Dalmacija, 13/1955, 29. i 30. XI i 1. XII (br. 3356), str. 9. M. Pavan, Ricerche sulla provincia romana di Dalmazia, Instituto Veneto di scienze, lettere ed arti, Venezia, Memorie, Classe di scienze morali e lettere, vol. 32, Venezia 1958, str. 108– 115. B. Gabričević, Neobjavljeni rimski natpisi iz Dalmacije, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 63-64, Split 1961-1962, str. 236–237. A. Šašel, J. Šašel, Inscriptiones Latinae quae in Yugoslavia iter annos MCMXL et MCMLX repertae et editae sunt, Situla 5, Ljubljana 1963, str. 64. J. Britvić, Neka topografsko-povijesna pitanja s teritorija Delmata, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 65-67, Split 1963-1965, str. 27. N. Gabrić, Arheološka zbirka Franjevačkog samostana u Sinju, u: J. Soldo, J. Šetka (ur.), Sinjska spomenica 1715-1965, Sinj 1965, str. 191–231. G. Alföldy, Tilurium - der antike Name des Legionslager Gardun bei Trilj in der Provinz Dalmatien, Bonner Jahreshefte 165, 1965, str. 105–107. G. Alföldy, Epigraphica, Situla 8, 1965, str. 95–96. G. Alföldy, Tilurium, Realenzyclopädie der classischen Altertumswissenschaft, Supplementband XI, Stuttgard 1968, str. 1259–1268. A. Budrovich, Postille topografiche e toponomastiche su Delminium e Tilurium, Adriatica praehistorica et antiqua – Miscellanea G. Novak, Zagreb 1970, str. 487. Lj. Zotović, Mitraizam na tlu Jugoslavije, Beograd 1973, str. 20–21. I. Bojanovski, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Sarajevo 1974. I. Bojanovski, Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji, Godišnjak Akademije BiH 15, Sarajevo 1977, str. 98 i dr. N. Cambi, Skulptura Ekvuma i Tilurija, Obavijesti HAD-a XII/2, Zagreb 1980, str. 22–24. A. Milošević, Arheološki spomenici gornjeg i srednjeg toka rijeke Cetine, u: N. Cambi et al. (ur.), Arheološka i historijska baština Cetinske krajine, Zbornik Cetinske krajine 2, Sinj 1981, str. 1–135. Š. Jurić, Građa za bibliografiju Cetinske krajine do 1980, sv. I, Zbornik cetinske krajine 3, Sinj 1982, str. 10–14. M. Zaninović, Vojni značaj Tilurija u antici, u: Ž. Rapanić (ur.), Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka, Izdanja HAD-a 8, Split 1984, str. 65–74. 3 N. Cambi, Gardunski Tropej, u: Ž. Rapanić (ur.), Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka, Izdanja HAD-a 8, Split 1984, str. 77–90. B. Gabričević, Iz antičkog perioda Cetinske krajine, u: Ž. Rapanić (ur.), Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka, Izdanja HAD-a 8, Split 1984, str. 93–104. J. Medini, Spomenici s Atisovim likom na području sinjske krajine, u: Ž. Rapanić (ur.), Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka, Izdanja HAD-a 8, Split 1984, str. 107– 123. J. Soldo, Etničke promjene i migracije stanovništva u sinjskoj krajini krajem 17. st. i početkom 18. st., u: I. Erceg et al. (ur.), Sinj i Cetinska krajina za vrijeme Osmanlijske vlasti, Zbornik cetinske krajine 4, Sinj 1989, str. 81–144. F. Buškariol, „S“ spone u Arheološkom muzeju u Splitu, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 83, Split 1990, str. 21–28. I. Fadić, Novi natpisi VII. legije iz Tilurija, Diadora 16–17, Zadar 1995, str. 163–187. M. Zaninović, Vojni značaj Tilurija u antici, u: Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996, str. 280– 291. I. Fadić, Spomenici VII. legije na području Tilurija (Tilurium), Diadora 18–19, Zadar 1997, str. 77–119. I. Radman-Livaja, Rimska streljačka oprema nađena na Gardunu kod Trilja, Opuscula archaeologica 22, Zagreb 1998, str. 219–231. L. Bekić, Tri manje privatne zbirke s Garduna kod Trilja, Opuscula archaeologica 22, Zagreb 1998, str. 232–243. A. Milošević, Arheološka topografija Cetine, Split 1998, str. 243–248. M. Sanader, Tilurij – rimski vojni logor – prethodno izvješće s arheoloških istraživanja u 1997. i 1998., Opuscula archaeologica 22, Zagreb 1998, str. 243–255. M. Sanader, Bedemi rimskog vojnog logora Tilurij – stanje istraživanja 1999. godine, predavanje na međunarodnom arheološkom savjetovanju Obrambeni sustavi kroz stoljeća, sažetak objavljen u: Materijali 11, Pula 1999, str. 38. M. Sanader, Principija rimskog vojnog logora – uzor forumu kolonijalnih gradova, Histria Antiqua 2, Pula 1999, str. 99–109. M. Sanader, Kasnocarska grobnica iz Vojnića, Opuscula archaeologica 23-24 (1999-2000), Zagreb 2000, str. 225–236. M. Sanader, Tilurij – rimski vojni logor. Preliminarno izvješće 1999, Obavijesti HAD-a XXXII/1, Zagreb 2000, str. 51–62. K. Strobel, Zur Geschichte der Legiones V (Macedonica) und VII (Claudia pia fidelis) in der frühen Kaiserzeit und zur Stellung der Provinz Galatia in der augusteischen 4 Heeresgeschichte, u: Y. Le Bohec (ur.),
Load more

Recommended publications
  • Gardun – Antički Tilurium*
    M. Sanader – D. Tončinić Gardun – antički Tilurium∗ Gardun – The Ancient Tilurium∗ M. Sanader – D. Tončinić, Gardun – antički Tilu- M. Sanader – D. Tončinić rium.1∗ Gardun – the Ancient Tilurium1∗ elo Gardun nalazi se na uzvisini iznad desne he village of Gardun is perched on a plateau over- obale rijeke Cetine, na dominantnom i stra- looking the right bank of the Cetina river, on a teškom položaju s kojeg se nadziru sva okolna dominating and strategic position controlling Tthe surrounding fields and plateaus, as well as the crossing Spolja i visoravni te prijelaz preko rijeke Cetine na području grada Trilja. Trilj se razvio na mjestu na over the Cetina in the area of the town of Trilj. Trilj has kojem je bio moguć lakši prijelaz preko rijeke Ce- developed on the spot that offered an easy crossing over tine i na kojem ona napušta Cetinsko polje te poči- the Cetina, at the point where the river leaves the Cetina nje sječi duboki klanac kroz Zamosorje. Za razliku Plain and starts intersecting the deep canyon through the od Trilja koji se nalazi na nadmorskoj visini od 300 Zamosorje region. Unlike Trilj, which lies at 300 m above m, kod crkva sv. Petra, u sjeveroistočnom dijelu sela the sea level, at St. Peter's church in the northeastern part Gardun, apsolutna nadmorska visina doseže 429 m, of the Gardun village the absolute height reaches 429 m. a prema sjeverozapadu sela, gdje se nalazi lokalitet Towards the northwest of the village, at the site of Ogla- Oglavak, teren se stepenasto penje do visine od go- vak, the terrain rises over several terraces to almost 450 m, tovo 450 m, dok se prema jugu i lokalitetu Podvor- while to the south, towards the Podvorice site, the terrain nice teren spušta na ispod 420 m.
    [Show full text]
  • Dios Roman History
    HISTORICAL NARRATIVE ORIGINALLY COMPOSED IN GREEK DUR T HE S O F SEPTIMIUS S RUS ING REIGN EVE , GETA C MACRINUS ELA A AND ARACALLA , , G BALUS AND ALEXANDER SEVERUS AN D NOW PRESENTED IN ENGLISH FORM HERBERT BALDW N FOST ER I , A B H ar ard Ph D ohn s H o in s . k ( v ) , ( J p ) , Acting Professor of G ree k in Lehigh University SI XTH VOL UJPI E - I . Books 77 80 ( A . D . 21 1 m n - II . F ra e ts of Books 1 21 Melb er s Arr em n g ( ang e t) . III . Glossar of L atin e y T rms . IV. TROY NEW Y ORK PAFRAET S BO OK C OMPANY 1 906 COPY R I G HT 1 90 5 PA FRAETS BOOK COMPANY TR OY NEW YORK DI O ’ S ROMAN HI STO RY 77 Antoninus begi ns his reign by having vari ous persons assas n th m hi r ther ta cha t r 1 l ins ted, amo g e s b o Ge ( p e s l An ni s r i ni anus ilo an d he Cru e ty of to nu towa d Pap , C , ot rs ( chapters 4 Antoni nus as emulator of Alexander of Macedon ( chapters 7, Hi s levi es an d extravagance ( chapters 9 Hi h r f s h n d s treac e y toward Abgarus o O r oe e, towar the Armeni an ki n the Parthi an kin an d the Germans cha ters g, g, ( p The Cen ni conquer Antoni nus in battle ( chapter He strives to dri ve out hi s di sease of min d by con sulting spirits and oracles ( chapter lau h l n h e emi f oth r S g ter of v esta s, i sults to t e senat , d se o e s ’ contrary to hi s mother s wi shes ( chapters 1 6 ’ Anton inus s Parthi an war ( chapters 1 9 Massacres of Alexandri an s caused by An toninus ( chapters DURATI O OF TI N ME.
    [Show full text]
  • ODEPORICA ADRIATICA 3 Collana Diretta Da Giovanna Scianatico
    ODEPORICA ADRIATICA 3 Collana diretta da Giovanna Scianatico COMITATO SCIENTIFICO Klodeta Dibra, Grazia Distaso, Pasquale Guaragnella Vitilio Masiello, Pavle Sekeruˇs QUESTIONI ODEPORICHE Modelli e momenti del viaggio adriatico a cura di Giovanna Scianatico e Raffaele Ruggiero Questa pubblicazione è stata realizzata con un contributo dell’Università degli Studi di Bari nell’ambito del Progetto INTERREG IIIA Transfrontaliero Adriatico VIAGGIADR. © 2007 Palomar di Alternative s.r.l. Via Nicolai, 47 - 70122 Bari www.edizioni-palomar.it ISBN 978-88-7600-239-7 Fotocomposizione: Linopuglia s.n.c. - Bari È vietata la riproduzione, anche parziale o ad uso interno o didattico, con qualsiasi mezzo effettuata, non autorizzata. Introduzione Hoc erat in votis Col Convegno di cui qui si presentano gli atti, il Centro In- teruniversitario Internazionale di Studi sul Viaggio Adriatico intende compiere, a due anni dalla sua fondazione, un ulteriore passo, uscendo dal campo delimitato dai suoi precedenti incon- tri scientifici per misurarsi, partendo dalla propria specificità, con la più ampia problematica della letteratura di viaggio quale è andata crescendo e trasformandosi a partire dagli anni Ottanta. Fin dal titolo, Questioni odeporiche. Modelli e momenti del viaggio adriatico, si configura la direzione di ricerca di questi e dei futuri lavori del CISVA – che ne caratterizzerà la collana – di ana- lisi e lettura dei testi del viaggio adriatico nel contesto e nel con- fronto con gli interrogativi più ampi posti da quello che ormai non può più essere definito se non in termini di sistema odeporico. La prima sessione del Convegno, a Zadar (Zara), mira dun- que a delineare e discutere il campo teorico generale in cui si in- scrivono organicamente, con molteplici richiami e riprese, gli in- terventi delle successive scansioni dei lavori, ordinate cronologi- camente a partire dal mondo antico e dalle forme corografiche e storico-geografiche che riveste in esso la testimonianza di viag- gio.
    [Show full text]
  • Download Download
    Beiträge zur Alten Geschichte, Papyrologie und Epigraphik TYCHE Beiträge zur Alten Geschichte, Papyrologie und Epigraphik Band 22 2007 Herausgegeben von: Gerhard Dobesch, Bemhard Palme, Peter Siewert und Ekkehard Weber Gemeinsam mit: Wolfgang Hameter und Hans Taeuber Unter Beteiligung von: Reinhold Bichler, Herbert Graßl, Sigrid Jalkotzy und Ingomar Weiler Redaktion: Franziska Beutler, Sandra Hodecek, Georg Rehrenböck und Patrick Sänger Zuschriften und Manuskripte erbeten an: Redaktion TYCHE, c/o Institut für Alte Geschichte und Altertumskunde, Papyrologie und Epigraphik, Universität Wien, Dr. Karl Lueger-Ring 1, A-lOlO Wien. Beiträge in deutscher, englischer, französischer, italienischer und lateinischer Sprache werden angenommen. Bei der Redaktion einlangende wissenschaftliche Werke werden angezeigt. Auslieferung: Holzhausen Verlag GmbH, Holzhausenplatz 1, A-1140 Wien verlagholzhausen @holzhausen.at Gedruckt auf holz- und säurefreiem Papier. Umschlag: IG nZ 2127 (Ausschnitt) mit freundlicher Genehmigung des Epigraphischen Museums in Athen, lnv.-Nr. 8490, und P.Vindob.Barbara 8. © 2008 by Holzhausen Verlag GmbH, Wien Bibliografische Information Der Deutschen Bibliothek Die Deutsche Bibliothek verzeichnet diese Publikation in der Deutschen Nationalbibliografie; detaillierte bibliografische Daten sind im Internet über http://dnb .ddb.de abrufbar Eigentümer und Verleger: Holzhausen Verlag GmbH, Holzhausenplatz 1, A-1140 Wien Herausgeber: Gerhard Dobesch, Bernhard Palme, Peter Siewert und Ekkehard Weber, c/o Institut für Alte Geschichte und Altertumskunde, Papyrologie und Epigraphik, Universität Wien, Dr. Karl Lueger-Ring 1, A-lOlO Wien. e-mail: [email protected]@univie.ac.at Hersteller: Holzhausen Druck & Medien GmbH, Holzhausenplatz 1, A-1140 Wien Verlagsort: Wien. - Herstellungsort: Wien. - Printed in Austria. ISBN 3-900518-03-3 Alle Rechte vorbehalten INHALTS VERZEICHNIS Maurizio C 0 10m b 0 (Rom): Le tribu dei Pannoni in Strabone Charilaos Fra g i a d a k i s (Athen): Die böotischen Sklavennamen.
    [Show full text]
  • Ustanak Batona 6. Godine
    USTANAK BATONA 6. GODINE Matej Cota* UDK: 904:355.48(497)“652“ Primljeno: 28.VIII.2009. Prihvaćeno: 16.X.2009. Sažetak Rimsko Carstvo bilo je na vrhuncu moći 6. godine poslije Krista. Pod zapovjedništvom budućeg cara Tiberija spremalo se pokrenuti najveću ofenzivu u svojoj povijesti. Cilj je bio pokoriti pleme Markomana i na taj način ostvariti rimsku vlast sve do rijeke Labe. Iznenadni ustanak u Iliriku, pod vodstvom Batona, bilo je najozbiljnija vojna prijetnja Rimu od Drugog punskog rata. U cilju razumijevanja kako je ustanak dobio toliki zamah i zašto je naposljetku skršen, stavljajući naglasak na strategiju, autor analizira faze pobune s aspekta vojne povijesti. Ključne riječi: Baton, Tiberije, pobuna, rimska vojska, Iliri USTANAK Glasnik koji je 6. godine rimskom vojskovođi Tiberiju donio vijest o izbijanju velikog ustanka u Iliriku, vjerojatno je mogao svjedočiti nagloj promjeni boje lica svoga zapovjednika. To nikako nije mogla biti ugodna vijest. Gotovo u trenutku sve se izmijenilo. Mlado Rimsko Carstvo bilo je na vrhuncu moći prije negoli su se opasna plemena digla na pobunu.1 Nakon desetljeća građanskih, a zatim osvajačkih ratova, Rim nikad prije, a ni poslije nije i neće imati snažniju poziciju u svakom pogledu. Samo jednim događajem počela je silazna putanja za najmoćnije carstvo na svijetu. Strategija je to dokazala pet stoljeća poslije. * Matej Cota ([email protected]) student je diplomskog studija povijesti na Hrvatskim studijima, Sveučilišta u Zagrebu. 1 Uvriježeno je mišljenje da Rimsko Carstvo dostiže svoj vrhunac za vrijeme cara Trajana (Optimus Princeps), no to je samo djelomično točno. Ono tada doduše ima najveći teri- torijalni opseg, zdravo gospodarstvo, snažnu vojsku i sposobna vladara, no već se tada počela nazirati klica poraza koja će se manifestirati kao kriza 3.
    [Show full text]
  • Arheološka Istraživanja U Cetinskoj Krajini Archaeological Research in the Cetina District
    ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U CETINSKOJ KRAJINI ARCHAEOLOGICAL RESEARCH IN THE CETINA DISTRICT RADOVI KOLOKVIJA RIMSKA VOJSKA U PROCESU ROMANIZIRANJA PROVINCIJE DALMACIJE PAPERS PRESENTED AT THE SYMPOSIUM ROMAN ARMY IN THE ROMANISATION PROCESS OF THE PROVINCE OF DALMATIA HRVATSKO ARHEOLOŠKO DRUŠTVO MUZEJ CETINSKE KRAJINE FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU CROATIAN ARCHAEOLOGICAL SOCIETY - ZAGREB - Founded 1878 ARCHAEOLOGICAL RESEARCH IN THE CETINA DISTRICT CONFERENCE Sinj, October, 10-13 2006 HRVATSKO ARHEOLOŠKO DRUŠTVO - ZAGREB - Utemeljeno 1878. god. ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U CETINSKOJ KRAJINI ZNANSTVENI SKUP Sinj, 10.-13. listopada 2006. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva Izdanja HAD-a God. S. Vol. 27 2011. 1-380 Zagreb, 2011. Year P. ISSN 0351-8884 ISBN Hrvatsko arheološko društvo 978-953-6335-04-6 ISBN Muzej Cetinske krajine 978-953-56885-0-1 ISBN Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 978-935-175-404-0 UDK: 902.2(497.5-37 Cetinska krajina)(063) IZDANJA HRVATSKOG ARHEOLOŠKOG DRUŠTVA SVEZAK 27 CROATIAN ARCHAEOLOGICAL SOCIETY EDITIONS VOLUME 27 Nakladničko vijeće: Sanja Ivčević, Tatjana Kolak, Daria Ložnjak - Dizdar, Editorial Committee: Emil Podrug, Domagoj Tončinić Odgovorni urednici: Anita Librenjak: Arh. istraživanja u Cetinskoj krajini, Domagoj Tončinić: Editors: Kolokvij - Rimska vojska u procesu romaniziranja prov. Dalmacije Uredništvo: Jacqueline Balen, Hrvoje Potrebica Editorial Board: Prijevod: Danica Šantić Translation: Lektorica: Katja Tresić-Pavičić Lector: Oblikovanje: Srećko Škrinjarić Graphic design: Nakladnici: Hrvatsko arheološko društvo, Muzej Cetinske krajine Publishers: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Tiskara: Tiskara Zelina d. d., Sveti Ivan Zelina Printed by: Naklada: 500 primjeraka Print run: 500 copies CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjiž- nice u Zagrebu pod brojem 782672. Sadržaj / Contens Anita Librenjak Ivana Ožanić Roguljić Pregled arheoloških istraživanja Otok - Mirine 267 u Cetinskoj krajini od 1980.
    [Show full text]
  • Copia Elettronica in Formato Pdf
    COPIA ELETTRONICA IN FORMATO PDF RISERVATA AD USO CONCORSUALE E/O PERSONALE DELL’AUTORE CONFORME AL DEPOSITO LEGALE DELL’ORIGINALE CARTACEO IL BIMILLENARIO AUGUSTEO ATTI DELLA XLV SETTIMANA DI STUDI AQUILEIESI Aquileia, Sala del Consiglio Comunale (12-14 giugno 2014) a cura di Giuseppe Cuscito Iniziativa realizzata in collaborazione con Università degli Studi di Trieste Dipartimento di Studi Umanistici patrocinata da sostenuta da Soprintendenza Archeologia del FVG 2 CENTRO DI ANTICHITÀ ALTOADRIATICHE CASA BERTOLI - AQVILEIA NTICHITÀ Rivista fondataLTOADR da Mario Mirabella RobertiIATICHE Ae diretta da Giuseppe Cuscito volume LXXXI EDITREG TRIESTE 2015 «Antichità Altoadriatiche» © Centro di Antichità Altoadriatiche Via Patriarca Poppone 6 - 33053 Aquileia (UD) Autorizzazione del Tribunale di Udine n. 318 del 27 ottobre 1973 © Editreg di Fabio Prenc Sede operativa: via G. Matteotti 8 - 34138 Trieste tel./fax ++39 40 362879, e-mail: [email protected] ISSN 1972-9758 Direttore responsabile: Giuseppe Cuscito Comitato scientifico: Fabrizio Bisconti, Jacopo Bonetto, Rajko Bratož, Giovannella Cresci Marrone, Heimo Dolenz, Sauro Gelichi, Francesca Ghedini, Giovanni Gorini, Arnaldo Marcone, Robert Matijašić, Emanuela Montagnari Kokelj, Gemma Sena Chiesa. La proprietà letteraria è riservata agli autori dei singoli scritti ed i testi sono stati sottoposti, per l’appro- vazione, all’esame di referenti e del Comitato di redazione. La rivista non assume responsabilità di alcun tipo circa le affermazioni e i giudizi espressi dagli autori. Le immagini di proprietà dello Stato italiano sono state pubblicate su concessione del MiBACT - Dipartimento per i Beni Culturali e Paesaggistici - Direzione Regionale per i Beni Culturali e Paesaggistici del Friuli Venezia Giulia - Soprintendenza Archeo- logia del Friuli Venezia Giulia ed è vietata l’ulteriore riproduzione e duplicazione con ogni mezzo senza l’autorizzazione della Soprintendenza.
    [Show full text]
  • Sv. Venancije Prvi Biskup Solinski . I Mučenik Duvanjski
    SV. VENANCIJE PRVI BISKUP SOLINSKI . I MUČENIK DUVANJSKI. i. Kada polovicom II. v. prije Kr., pri osvajalačkom prodiranju rimskih legija na istočnim obalama jadranskoga mora, ratna se sreća iznevjeri moćnim ilirskim plemenima, javlja se u srednjoj Dalmaciji jedno brojno, jako, ratoborno pleme: Ďal- matae ili Delmatae. Ovo je pleme bilo s početka u nekoj, ali slaboj, odvisnosti od kraljevstva Ardiejaca, ali iza smrti Pleurata otpadoše oni sasvijem od njegova na­ sljednika kralja Gencija i stvoriše neodvisnu, jaku, zavjerenu državu, koja otvori rat ne samo svojim susjednim ilirskim plemenima, pristašama Rima, nego i samome Rimu. Dalmatae nisu dotle imali primorja, nego kada oni razviše stijeg nafodne slobode, iz svojih zagorskih. obitavaHšta, s visočina okolo njihova glavnoga grada Delminiuma1 (današnjega Duvna), spustiše se niz dolinu Cetine i klanac Klisa iz svojih gustih šuma к moru te stadoše navaljivati na plemena Ardiejaca i Daorza, na rimske kopnene naseobine Isejaca (Issa, Vis.), Epetiuma (Stobreč) i Tragurium-a '(Trogir) pa kasnije i sjeverno na Liburne. Isejci i Daorzi obratiše se za pomoć u Rim, od koga su bili odvisni. Pri­ hvati ovu prigodu rimski Senat, da se umiješa u poslove ilirskih plemena na našoj obali, pa posla god. 158. pr. Kr. poslanstvo pod vodstvom Gaja Fanija, da se iz­ vijesti о odnošajima u Iliriku2. Dalmate odgovoriše, da oni nemaju nikakova posla s Rimljanima i ne dadoše ovom poslanstvu ni konaka, ni hrane, a tajni ih bijeg 1 Ovo mjesto dolazi i ovom grafijom pisano kod Alterthumswissenschaft s. v. Delminium, Dal­ raznih pisaca: Dalmion, Dalma, Delma, Delmis, matae, bilo se je počelo zapuštati. Ali eto opet Dalen (u Konstantina Porf irogeneta).
    [Show full text]
  • Rimska Marsunija
    SVEU ČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju Ivana Lu čića 3 Ivan Bari čevi ć RIMSKA MARSUNIJA Diplomski rad Mentor: Vinka Bubi ć, MA Zagreb, travanj 2015. SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................. 2 2. GEOGRAFSKE ZNA ČAJKE BRODSKOG POSAVLJA I SLAVONSKOG BRODA .... 3 3. KRATKI PREGLED ISTRAŽIVANJA .............................................................................. 7 4. PREDRIMSKO RAZDOBLJE .......................................................................................... 10 4. 1. Od paleolitika do željeznog doba........................................................................... 10 4. 2. Željezno doba: Panoni i Kelti................................................................................. 23 5. RIMSKO RAZDOBLJE .................................................................................................... 35 5. 1. Osvajanje Panonije i uspostava vlasti .................................................................... 35 5. 2. Marsunija................................................................................................................ 51 5. 2. 1. Pisani izvori.............................................................................................. 53 5. 2. 2. Etimologija imena .................................................................................... 56 5. 2. 3. Cesta Siscija-Sirmij.................................................................................
    [Show full text]
  • Srednjovjekovna Utvrda Vranduk Kod Zenice - Arheološko – Historijski Osvrt
    Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju Katedra za arheologiju Srednjovjekovna utvrda Vranduk kod Zenice - arheološko – historijski osvrt ( završni diplomski rad ) Mentor: Prof. dr. Adnan Busuladžić Studentica: Nejla Burko, BA Sarajevo, 2020. Sadržaj Uvod ........................................................................................................................................... 1 1.Historijat istraživanja .............................................................................................................. 2 2. Zeničko područje i okolina – historijski okvir ...................................................................... 7 3. Arduba ( Aρδoυβαv ) ........................................................................................................... 10 4. Srednjovjekovna utvrda Vranduk – historijski osvrt ........................................................... 11 4.1. Crkva sv. Tome .............................................................................................................. 16 5. Topografija i arhitektura Vranduka – arheološki osvrt ....................................................... 18 5.1. Arheološko istraživanje 1968. godine .......................................................................... 27 6. Arheološki nalazi .................................................................................................................. 30 6.1. Osnovne odlike .............................................................................................................
    [Show full text]
  • Lovett-Fielding-Edwards-A-Wayfarer
    g; 107373 1! A WAYFARER : D.... ''' YUGOSLAVIA' 1 1ROM TIU-; LAKK OF A WAYFA&ER IN YUGOSLAVIA by LOVETT FIELDING EDWARDS With 16 plates and endpaper maps NEW YORK ROBERT M. McBRIDE & COMPANY 1939 CONTENTS I. THE GATEWAY TO YUGOSLAVIA: SUSAK . I Prelude in Sarajevo: SuSak, the Frontier Gate: Trsat: The Last Countess: the Church of the Frankopans: Introduction to the Karst: Futine: A pan-Slav beano: Old Allies. II. THE ISLAND OF THE FRANKOPANS: KRK . 15 Tunny ladders: The Gates of Senj: Ivo of Senj: The Frankopans again: BaSka: Fruits of the sea: The Place of the Dead: The Croat sacred script: Dom Vinko: <Boce>. III. LOVE AND LOBSTERS: RAB 30 Hermits and nudists: Rab, the place of the living: Wine and lobsters: Storm-bound: Interlude with Poldi. IV. THE FJORD OF THE GIANTS: ZRMANJA . 39 Along the Velebit: Gendarmes and Dolphins: The Military Frontiers: Slavonic Gods; Forgotten seas: 9 Obrovac: 'The Matchmaker : Karin and Benkovac: Yugoslav penny bloods. V. CRUISERS AND CATHEDRALS: SlBENIK 53 Stage entrance: The Cathedral of Sibenik: A talkative priest: The Falls of the Krka: Paean to elderly English- women: Visovac, an island monastery: Skradin; malaria and goats. vi. VANISHED GLORIES: BIOGRAD AND VRANA . 64 An idealistic hotelkeeper: The Wedding of the Sea: Croat Sea-power: Vrana of the Templars: Ottoman Hans: Zlarin: Coral fishing and emigration. VII. REBELLIOUS SPLIT 74 Diocletian, his trout: A historical labyrinth: Rebellious Split: Deliverance from Pharaoh: The people of the mountains: Salona: A Roman menu: Bulid and Shaw: The winds of Kits. V via. CITY OF PIRATES: OMI 86 Medieval racketeers: The Gorge of the Cctina: The Republic of Poljice: Corpus Christi on Brae: Povlje: A very bad donkey: Selca t a village of stonemasons: Toma Rosandit, a great artist.
    [Show full text]
  • Imperial Power and Local Autonomy in Greek Garrison Communities: the Phrourarchia and the Polis
    IMPERIAL POWER AND LOCAL AUTONOMY IN GREEK GARRISON COMMUNITIES: THE PHROURARCHIA AND THE POLIS Ryan M. Horne A dissertation submitted to the faculty at the University of North Carolina at Chapel Hill in partial fulfillment of the requirements for the degree of Doctor of Philosophy in the Department of History in the College of Arts and Sciences. Chapel Hill 2015 Approved By: Richard Talbert Fred Naiden Wayne Lee Joshua Sosin Kenneth Sams © 2015 Ryan M. Horne ALL RIGHTS RESERVED ii ABSTRACT Ryan M. Horne: “Imperial Power and Local Autonomy in Greek Garrison Communities: The Phrourarchia and the Polis.” (Under the direction of Richard Talbert) From controlling cities within the Athenian Empire in the 5th century BCE to maintaining isolated outposts on the border of the Parthian Empire in the 2nd century CE, the institution of the phrourarchia was a critical component of Greek civic and military identity. Despite its longevity and importance to the Greek world, the office has long been overlooked in scholarship. The only broad overview remains a brief article in the Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft (1941), while subsequent work has largely viewed the office as an isolated or regional phenomenon without considering its broader social or historical role. There has yet to appear a comprehensive investigation of the phrourarchia and its effect upon political and social life. My investigation addresses this deficiency. Focusing on the interplay of imperial power and civic identity, I argue that imperial powers used the phrourarchia to control local populations through ambiguous civic and military authority. Conversely, I show that a phrourarchia employed by smaller polities had clear, highly regulated legal and social constraints on its jurisdiction, remaining subordinate to local laws.
    [Show full text]