Manjine Za Manjine Zakonodavni Okviri I Dobre Prakse Međuetničke Suradnje Zemalja Zapadnog Balkana I Europske Unije

Manjine za Manjine Zakonodavni okviri i dobre prakse međuetničke suradnje zemalja Zapadnog Balkana i Europske unije

Minorities for Minorities Legal Frameworks and Examples of Good Practice of Inter-Ethnic Relations in the Western Balkans and the European Union Manjine za manjine Zakonodavni okviri i dobre prakse međuetničke suradnje zemalja Zapadnog Balkana i Europske unije

Zagreb, 2010.

Izdavač / Published by: Centar za mirovne studije / Centre for Peace Studies Selska 112 a, Zagreb, Hrvatska www.cms.hr

Za izdavača / Edited by: Mirjana Mikić Zeitoun Petra Jurlina

Dizajn / Design: METAKLINIKA Beograd

Printing studio: SITOPAPIR d.o.o.

Prijevod / Translation: Marwan Zeitoun Urša Mužič

Lektura / Proofreading: Ines Brenko

ISBN 978-953-99374-8-3

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 755441

Ova publikacija je izrađena uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Centra za mirovne studije i ne mora nužno odražavati stajališta Europske unije.

EU čini 27 zemalja članica koje su se odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

This publication was produced with the assistance of the European Union. The views expressed here do not necessarily reflect the views of the European Union. saDrŽaj Contents

Predgovor ...... 5 Foreword ...... 163 Prava nacionalnih manjina na The rights of national minorities in području bivše Jugoslavije ...... 7 the countries of former Yugoslavia ...... 165 Noviji trendovi zaštite i (posebnih) prava Some newer trends in the protection and (special) nacionalnih manjina: europski kontekst ...... 10 rights of ethnic minorities: European context ...... 168 Pravni okvir: Slovenija ...... 26 Legal framework: Slovenia ...... 186 Primjeri dobre prakse: Slovenija ...... 42 Description of good practices: Slovenia ...... 207 Zakonski okvir za zaštitu Legal framework of the minority manjina u Njemačkoj ...... 49 protection in Germany ...... 216 Primjeri dobre prakse: projekt “Heroji” Description of the good practice: project u Berlin-Neuköllnu, Njemačka ...... 56 »Heroes« in Berlin-Neukölln, Germany...... 225 Pravni okvir za zaštitu Legal framework of the minority manjina u Švedskoj ...... 59 protection in Sweden ...... 228 Primjeri dobre prakse: Centar za Description of the good practice: Sweden ...... 237 suzbijanje rasizma u Švedskoj ...... 66 Legal framework of the minority Zakonski okvir za zaštitu protecting in Finland ...... 240 manjina u Finskoj ...... 69 Description of the good practice: immigrant Primjeri dobre prakse: žene i women and children in Finland ...... 249 djeca imigranti u Finskoj ...... 77 Legal framework of the minority Pravni okvir za zaštitu protection in Estonia ...... 252 manjina u Estoniji ...... 80 Description of the good practice: Estonian integra- Primjeri dobre prakse estonske strategije tion strategies 2000-2007 and 2008-2013 ...... 260 integracije 2000.-2007. i 2008.-2013...... 87 Constitutional framework for protection Pravni okvir: Hrvatska ...... 90 of minorities, Croatia ...... 264 Primjeri dobre prakse: Hrvatska ...... 104 Examples of good practices: Croatia ...... 277 Pravni okvir: Legal framework of the minority protection: Bosna i Hercegovina ...... 120 Bosnia and Herzegovina ...... 291 Primjeri dobre prakse: Examples of good practices: Bosna i Hercegovina ...... 132 Bosnia and Herzegovina ...... 302 Pravni okvir: Srbija ...... 138 Constitutional framework: Serbia ...... 308 Primjeri dobre prakse: Srbija ...... 153 Good practice examples: Serbia ...... 322 Umjesto zaključka ...... 158 Instead of a conclusion ...... 326

PreDGoVor

Deset godina nakon prestanka oružanih tivno i dramatično, ali upravo zbog toga prešu- ratnih sukoba na Balkanu, novonastale dr- tjeli smo i pozitivne primjere koji čine povijest žave susreću se s brojnim problemima rat- manjinsko-većinskih odnosa. nog nasljeđa. Stvaranje države kroz oružane U ovoj publikaciji donosimo niz primjera sukobe nosi u sebi dugotrajne posljedice u koji svjedoče o kvalitetnim i stvarnim odnosi- međuljudskim odnosima i brojne prepre- ma između manjina i većine, ali i kako i kada ke za razvoj zajednice i probleme na kojima je takav odnos izgrađen na dobrobit čitave za- je potrebno raditi u poslijeratnom periodu. jednice. Time ni na koji način ne želimo mar- Tako i nakon jednog desetljeća odmaka i dalje ginalizirati probleme koji postoje, već samo na našim prostorima uveliko raspravljamo o želimo doprinijeti što širem pogledu na od- modelima garantiranja manjinskih prava, ali nose manjina i većina u našoj regiji. Takva i zajedno učimo što to znači biti bilo manji- iskustva mogu nam svima biti inspiracija za na, bilo većina i na koji način graditi društvo nastavak rada na unapređenju manjinskih i državu u kojima manjinsko-većinski odnosi prava, i dati mali vjetar u leđa za sav trud koji nisu prepreka, već prednost. se ulaže u poboljšanje zajedničkog života Što smo dalje od rata i sukoba, lakše je manjina i većina. Izlaganje ovakvih primjera razgovarati o manjinskim pitanjima. Ono što možda trenutno ima male, ali za budućnost je prije deset deset godina izgledalo nezami- izuzetno važne i vrijedne rezultate. slivo, danas je ipak ostvarivo. Ali i dalje, kada Uz primjere dobrih praksi ova publikaci- govorimo o manjinama, pristupamo toj temi ja sadrži i pregled analiza zakonskih rješenja sa stajališta problema. Manjinska prava često vezanih uz zaštitu manjinskih prava u ze- jesu formalno zakonski dobro garantirana, mljama regije, kao i neke primjere iz zemalja ali u stvarnom životu ona se iznevjeravaju te Europske unije. Iako su zakonska rješenja problemi i nadalje postoje. slična, ona također oslikavaju specifičnosti Ako su nekada manjine bile problem za položaja pojedinih manjina u pojedinim ze- suverenitet države, danas su manjine ponov- mljama. Pravni okviri manjinskih prava ispit no problem, ali iz potpuno druge perspektive: su za demokratizaciju svake zemlje. Oni bi kako da većina omogući stvarno razumijeva- prvenstveno trebali služiti stvaranju poticaj- nje manjina i kako da njihovu ravnopravnost nog okruženja za kvalitetan život manjinskih ostvari u realnom životu. Govorimo o manji- i većinskih zajednica. Istovremeno, ti okviri nama sa stanovišta problema i pri tome pot- govore o zrelosti većine. Odnos prema manji- puno legitimno navodimo niz loših primjera nama je mjera političke i društvene mature koje je potrebno prevazići. svakoga društva i svake države. Ovom publikacijom želja nam je pitanjima Međutim, pravni okviri nisu dovoljni sami manjina prići ne nužno sa stajališta problema. po sebi. Naime, manjinski odnosi uvelike su optereće- Važniji su ljudi koji svojim radom poka- ni brojnim sukobima: s jedne strane odnosom zuju kako odnos manjine i većine može biti između većine i manjine, a s druge sukobima transformiran u smjeru dobrobiti svih člano- unutar manjinskih zajednica. Takvih primje- va zajednice. ra u ratnoj povijesti naše regije ima jako puno. Vjerujemo da upravo kombinacija primje- Svjesno ili nesvjesno, mi smo prešutjeli nega- ra dobrih praksi kao i pregled zakonodavstva

5 vezanog uz prava manjina u regiji u konačnici mogu stimulirati sve nas, a posebno one koji imaju moć pri donošenju odluka i kreiranju politika. Traume i pitanja koja su nakupljena u našoj regiji istovremeno predstvljaju jedno veliko iskustvo koje i nama, i svijetu oko nas, može biti osnova za kreiranje što skladnijih odnosa manjina i većina.

Gordan Bosanac – Centar za mirovne studije, Zagreb Lev Kreft – Mirovni inštitut, Ljubljana Borka Pavićević – Centar CZKD, Beograd Branka Rajner – Biro za ljudska prava, Tuzla

6 Sandra Benčić PraVa naCionaLniH Manjina na PoDrUČjU BiVŠe jUGosLaVije

Promjene koje su se događale od kraja među državnih ratnih sukoba. Priznanje sta- 80tih godina u pogledu raspada Jugoslavije tusa nacionalnih manjina pojedinim etničkim dovele su i na međunarodnom i nacionalnom grupama različito je u svakoj od novonastalih planu do razvoja instrumenata zaštite prava država. Tako primjerice Slovenija ne koristi nacionalnih manjina u novonastalih država- termin nacionalnih manjina već termin au- ma. Raspad Jugoslavije doveo je do potrebe tohtonih nacionalnih zajednica, a posebnu reguliranja prava nacionalnih manjina što se zaštitu priznaje samo autohtonim mađar- pokazalo posebno osjetljivim pitanjem glede skim i talijanskim zajednicama (narodnosti promjene statusa nekada konstitutivnih na- priznate i Ustavom bivše države), te romskoj roda u sadašnji status nacionalnih manjina. zajednici, međutim nekadašnji konstitutivni Naglašeni nacionalizam u političkom dis- narodi, kao i pripadnici drugih naroda ne- kursu ukazivao je na postojanje tendencija maju taj status u Republici Sloveniji usprkos za stvaranje jednonacionalnih država - takve činjenici da pretežu svojom brojnošću, te da tendencije imale su kasnije značajne poslje- postoje važne povijesne i ekonomske veze sa dice u pogledu zakonskog reguliranja statutom državom. Upravo je u tom cilju Odbor sa nacionalnih manjina, a posebno u praksi ministara Vijeća Europe u zadnjim objavlje- kršenja osnovnih ljudskih prava pripadnika nim preporukama Republici Sloveniji nagla- nacionalnih manjina. Stvaranjem novih dr- sio kao problem uzak opseg osoba na koje se žava proizašlih iz Jugoslavije uvodi se pojam konvencija primjenjuje, posebno naglasivši tzv. starih manjina, odnosno pripadnika onih pitanje osoba ne slovenske nacionalnosti koji naroda koji su u Jugoslaviji bili prepoznati su sa prostora bivše Jugoslavije. Osim nave- kao narodnosti (Mađari, Talijani, Česi, Slo- denog, posebno je zabrinjavajuće pitanje oso- vaci, Rusini i Ukrajinci) te “novih manjina”; ba sa područja bivše Jugoslavije kojima još uglavnom nekadašnji konstitutivni narodi uvijek nije riješen pravni status (tzv. izbrisa- Jugoslavije. Pripadnici nacionalnih manjina ni) i kojima je zbog toga onemogućen pristup (narodnosti) već prepoznatih u SFRJ imali su nekim osnovnim ekonomskim, socijalnim određena stečena prava koja su uglavnom za- i kulturnim pravima uključujući i pravo na držali u većini novonastalih država, međutim obrazovanje. Jedna od važnih preporuka Od- pripadnici bivših konstitutivnih naroda go- bora ministara je ona koja se tiče uklanjanja tovo nigdje nisu zadržali razinu prava koje su svih oblika segregacije romskih učenika u imali u Jugoslaviji; mada su pojedine države obrazovnom sustavu i omogućavanja jedna- relativno brzo pristupile reguliranju prava na- kog pristupa obrazovanju na svim razinama. cionalnih manjina, nedostatak političke volje Hrvatska za razliku od Slovenije prepoznaje i javni diskurs obojan nacionalističkim tono- čak 22 nacionalne manjine, no još uvijek ne vima pridonijeli su nastanku među etničkih implementira zajamčena prava u propisa- incidenata, a u nekim državama poput BiH, nom obujmu. Preporuke Odbora ministara Hrvatske i kasnije Kosova do među etničkih i Vijeća Europe iz 2005. godine za Hrvatsku

7 naglašavaju pozitivne pomake u izgradnji đenih radnih mjesta u državnoj, regionalnoj pravnog okvira zaštite nacionalnih manjina, ili lokalnoj upravi za pripadnike nacionalnih no isto tako kao nedostatke ističu nedovoljnu manjina zbog činjenice da su u Ustavu BiH implementaciju odredbi Ustavnog zakona o još uvijek navedeni pod “druge”, a određene nacionalnim manjinama, posebno u pogledu pozicije namijenjene su isključivo pripadni- participacije pripadnika nacionalnih manjina cima konstitutivnih naroda. Česti slučajevi u državnim službama i pravosudnim tijelima. diskriminacije u ostvarivanju prava na rad, Također, Hrvatska treba posvetiti više pažnje smještaj i ostala ekonomka i socijalna prava politici povratka na lokalnim razinama, po- posebno ugrožavaju pripadnike nacionalnih većati efikasnost pravosuđa u zaštiti prava manjina, ali i sve druge koji u određenoj za- nacionalnih manjina i eliminirati nepotrebne jednici ne pripadaju većini. Veliki problem zapreke kod dobivanja državljanstva posebno predstavlja i nedostatak statističkih podataka za pripadnike nacionalnih manjina. Posebno o broju pripadnika nacionalnih manjina jer je važno da Hrvatska osigura implementacije posljednji popis stanovništva rađen 1991. ju prava na obrazovanje na vlastitom jeziku, godine. Izborni zakon iz 2008. g. postrožio je osigura dostupnost udžbenika za pripadnike kriterije za predstavnike nacionalnih manji- nacionalnih manjina, te da potiče interkul- na u ostvarivanju prava na političku partici- turalni dijalog među učenicima različitih et- paciju u lokalnim skupštinama; sada samo ničkih pripadnosti. I Hrvatska, kao i mnoge pripadnici nacionalnih manjina koji čine više druge zemlje obuhvaćene istraživanjem tre- od 3% populacije u nekoj zajednici imaju pra- ba uložiti više napora u zaštiti prava Roma i vo na “rezervirano” mjesto u lokalnim skup- njihovom društvenom uključivanju. U tom štinama. Posebno je zabrinjavajući položaj kontekstu, ne samo za Hrvatsku već za sve Roma u BiH: slučajevi diskriminacije i govora zemlje bivše Jugoslavije, izuzetno je značajna mržnje najčešće su usmjereni protiv njih, a recentna odluka Europskog suda za ljudska ostvarenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava u predmetu Oršuš i dr. protiv Hrvatske prava dodatno je otežano činjenicom da veći- kojim je sud utvrdio da predstavlja indirektnu na pripadnika romske populacije nema iden- diskriminaciju u uživanju prava na obrazova- tifikacijske dokumente. I u slučaju Roma, al i nje činjenica da su podnositelji (14 učenika pripadnika drugih nacionalnosti segregacija iz dvije osnovne škole iz Međimurja) zbog učenika po etničkoj pripadnosti u zasebne svoje romske pripadnosti tijekom osnovnoš- razrede je česta praksa institucionalizirana kolskog obrazovanja bili u određenom razdo- kroz program dvije škole pod istim krovom. blju ili cijelo vrijeme smješteni u tzv. „romske U nastavku ove publikacije dajemo prikaz razrede“. pravnog okvira zaštite nacionalnih manjina Bosna i Hercegovina specifična je po tome u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i da, za razliku od Slovenije i Hrvatske, ima Srbiji, te kratak pregled stanja zaštite naci- tri konstitutivna naroda, no analiza pravnog onalnih manjina u Crnoj Gori, Makedoniji i okvira pokazala je niz nedosljednosti u re- Kosovu. gulaciji prava pripadnika bošnjačke, srpske Srbija ima razvijen pravni okvir za zašti- i hrvatske nacionalnosti na razini države, tu prava pripadnika nacionalnih manjina, entitetskoj razini i razini pojedinih kantona. te značajne mjere za socijalno uključivanje Jednako tako, fokusiranost donositelja odlu- nacionalnih manjina i promociju interkul- ka i čitavog modela političke participacije na turalnog dijaloga, no takve mjere su većinski zastupljenost konstitutivnih naroda negativ- provođene i inicirane od strane pokrajine no se reflektira na uključivanje nacionalnih Vojvodina, dok se očekuje veći angažman cen- manjina. Jedan od zaključaka Odbora Mini- tralnih vlasti u promociji interkulturalizma. stara Vijeća Europe je nedostupnost odre- Vrlo slično kao i Hrvatska, Srbija još uvijek ne

8 puža zadovoljavajuću zaštitu žrtvama kršenja ljudskih prava i žrtvama diskriminacije u slu- čajevima kada su isti pripadnici nacionalnih manjina. Potrebno je osigurati pravni okvir za djelovanje vijeća nacionalnih manjina u cilju njihove veće političke i društvene participacije, te stvoriti pravni i institucionalni okvir za borbu protiv diskriminacije. Također, jedan od nedostataka je pitanje obrazovanja na manjinskom jeziku gdje država treba uložiti veće napore kako bi osigurala dovoljan broj učitelja i dostupnost udžbenika. Problemi sa kojima se suočava romska populacija slični su onima u Hrvatskoj i Sloveniji; postoji i dalje praksa slanja učenika romske nacionalnosti u “specijalne” škole i segregacija po etničkoj osnovi, diskriminacija u ostvarivanju prava na rad, smještaj, zdravstvenu zaštitu i druga socijalna prava posebno u brojnim slučajevi- ma Roma koji ne posjeduju identifikacijske dokumente.

9 Mitja Žagar noViji trenDoVi zaŠtite i (PoseBniH) PraVa naCionaLniH Manjina: eUroPsKi KonteKst1

1.1 Uvod: postoje li uopće posebna više općeprihvaćen u Europi. U europskom prava (nacionalnih) manjina kontekstu glavne su prekretnice bile Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i Nedavna povijesna zbivanja, naročito tra- Europska povelja o regionalnim i manjinskim gični ratovi na području bivše SFRJ tijekom jezicima koje je sastavilo i prihvatilo Vijeće 1990-ih ili aktualna događanja na Bliskom Europe. Smatram da ti zakonski obvezujući istoku, pokazuju moguć utjecaj (među)et- dokumenti predstavljaju početak novog doba ničkih odnosa i sukoba na mir i stabilnost u u međunarodnoj zaštiti nacionalnih manjina. pojedinim pluralističkim društvima i svijetu Ne smije biti sumnje, barem što se tiče Eu- uopće. Trenutna situacija i/ili percepcija si- rope, da postoje posebna prava nacionalnih tuacije, zaštite i postojanja posebnih prava manjina. nacionalnih i drugih manjina mogu imati Ovaj prilog ukratko predstavlja neke kon- ključnu ulogu u ovom kontekstu te mogu do- troverze koje postoje u zaštiti nacionalnih prinijeti eskalaciji sukoba u pluralističkim manjina i posebnih prava pripadnika nacio- društvima. nalnih manjina i/ili nacionalnih manjina kao Zaključci Badinterove komisije (1991. i kolektivnih entiteta. Počinje s predstavlja- 1992.) uspostavili su osnovu za raspad bivše njem nekih definicija etničkih i nacionalnih Jugoslavije2. Ti su zaključci, između ostalog, manjina i raspravlja se o različitim koncep- utvrdili i princip da je adekvatna zaštita naci- tima zaštite i (posebnih) prava nacionalnih onalnih manjina jedan od kriterija za moder- manjina i njihovih pripadnika. Problem indi- nu demokraciju i preduvjet za međunarodno vidualne i kolektivne prirode ovih prava za- priznanje novih država.3 Taj je princip manje- htijeva posebnu pažnju. Daljnji dijelovi predstavljaju povijesni 1 Članak se temelji na: Mitja Žagar (1997), “Rights of ethnic minorities: Individual and/or collective rights? Some new(er) razvoj zaštite etničkih manjina, glavne pre- trends in development and the (universal) nature of human kretnice, koncepte promjene i glavne karak- rights - The European perspective.” Journal of International Relations, Vol. 4, No. 1/4, pp. 29-48 Law, Vol. 3, No.1, http://www.ejil.org/journal/Vol3/No1/art12. html#TopOfPage (12 December 2001). For the texts of Opini- 2 Više o pravnoj problematici raspada bivše Jugoslavije u npr. ons 1-3, see: Alain Pellet (1992), “The Opinions of the Badinter Roland Rich (1993), “Recognition of States: The Collapse of Arbitration Committee: A Second Breath for the Self-Determi- Yugoslavia and the Soviet Union.” European Journal of Inter- nation of Peoples - Appendix: Opinions of the Arbitration Co- national Law, Vol. 4, No.1, http://www.ejil.org/journal/Vol4/ mmittee.” European Journal of International Law, Vol. 3, No.1, No1/art4.html#TopOfPage (12 December 2001); Danilo Türk http://www.ejil.org/journal/Vol3/No1/art13.html#TopOfPage (1993), “Recognition of States: A Comment.” European Journal (12 December 2001); for the texts of Opinions 4-10, see: Dani- of International Law, Vol. 4, No.1, http://www.ejil.org/journal/ lo Türk (1993), “Recognition of States: A Comment. - Annex 3: Vol4/No1/art5.html#TopOfPage (12 December 2001); itd. Opinions No. 4-10 of the Arbitration Commission of the Inter- 3 Vidi npr. Alain Pellet (1992), “The Opinions of the Badin- national Conference on Yugoslavia.” European Journal of In- ter Arbitration Committee: A Second Breath for the Self-De- ternational Law, Vol. 4, No.1, http://www.ejil.org/journal/Vol4/ termination of Peoples.” European Journal of International No1/art5.html#TopOfPage (12 December 2001); itd.

10 teristike svake faze. To je temelj za raspravu nih) država su tradicionalno izbjegavali ovo o mogućim budućim trendovima razvoja po- pitanje zbog brojnih razloga.6 S druge strane, sebnih prava i zaštite manjina. znanstvenici i teoretičari s područja prava i Na kraju je ponuđeno nekoliko mogućih društvenih znanosti su razvili nekoliko defi- scenarija za daljnji razvoj i neki praktični nicija etničkih i/ili nacionalnih manjina. Te prijedlozi za promoviranje i razvoj ljudskih su definicije razvijene s ciljem njihovih istra- prava te zaštitu nacionalnih manjina. Tu se živanja i obično bi se usredotočile na različi- odražava i moje uvjerenje da postoji potreba te aspekte tih etničkih zajednica. Iako imaju za promocijom ideologije ljudskih prava i za mnogo sličnih elemenata, mogu se i razilaziti postojanjem i razvijanjem posebne zaštite s obzirom na neke elemente koji se tiču spe- i prava (nacionalnih i drugih društvenih) cifičnih interesa ili pristupa svakog autora. manjina. Drugim riječima, zagovaram po- Najcitiranija je definicija profesora Frances- sebna prava (nacionalnih) manjina koja bi ca Capotortija, koji opisuje (nacionalnu) ma- po svojoj prirodi trebala biti i individualna njinu kao skupinu: i kolektivna.4 • … brojčano inferiornu ostatku stanovništva države 2. Definicije nacionalnih/etničkih manji- • u nedominantnoj pozicij na i nekih ključnih ideja • čiji članovi – kao državljani države – imaju etničke, religijske ili lingvističke Ne postoji općeprihvaćena pravna defi- karakteristike koje se razlikuju od ostatka nicija nacionalnih manjina.5 Međunarodni populacije; i politički i pravni dokumenti, ustavi i (unu- • pokazuju, makar implicitno, osjećaj tarnje) zakonodavstvo različitih (nacional- solidarnosti usmjeren prema očuvanju svoje kulture, tradicije, religije ili jezika7 4 Smatram da bi znanstvenici trebali činiti više od istraživanja raznih aspekata ljudskih prava uz objektivan i pasivan pristup. Prije svega, trebali bi infomirati javnost o svojim istraživanjima Ipak, za potrebe ovog priloga, razvio sam i pogledima – posebno s obzirom na kritičke osvrte. Znanstve- sljedeće radne definicije koje razlikuju vrste nici bi trebali biti aktivno uključeni u promociju i razvoj ljud- (nacionalnih) manjina. Pri slaganju ovih de- skih prava i ideologije ljudskih prava. finicija, osvrnuo sam se na specifičan pravni 5 Izuzetno je teško stvoriti potrebni konsenzus o politički osjetljivom pitanju prihvatljive definicije “nacionalne manjine”. položaj raznovrnih manjiskih zajednica. Kao jedan od brojnih pokušaja, citirat ću Članak 1 prijedloga Najšira je definicijanacionalne manjine Dodatnog protokola za Europsku konvenciju o ljudskim pravi- 8 ma i temeljnim slobodama, koja se tiče pripadnika nacionalnih definirane kao: manjina, a koja nacionalnu manjinu definira kao: • specifična i formirana – jasno određena – “… skupinu ljudi u nekoj državi koji: (a) borave na teritoreiju skupina osoba te države i njeni su građani; (b) imaju dugotrajne i čvrste veze s tom državom; (c)pokazuju različite etničke, kulturne, religijske ili lingvističke osobitosti; (d) dovoljno su zastupljeni, ali ih je manje u odnosu na većinu stanovništva te države ili neke njene regije; (e) motivirani su brigom da sačuvaju ono što sači- 6 Vidi npr. Florence Benoît-Rohmer, Hilde Hardeman (1994), njava njihov zajednički identitet, uključujući njihovu kulturu, The Minority Question in Europe: Towards the Creation of a tradicije, religiju ili jezik.” (Članak 1 prijedloga Dodatnog pro- Coherent European Regime. CEPS Paper No. 55, Brussels: Cen- tokola za Europsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim tre for European Policy Studies, 1994, pp. 25-29. slobodama, koji se tiče nacionalnih manjina, u Prijedlogu 1201 7 Francesco Capotorti (1991), Study on the Rights of Persons (1992.) za dodatnim protokolom o pravima manjina Europskoj Belonging to Ethnic, Religious and Linguistic Minorities. New konvenciji o ljudskim pravima, prihvaćenoj 1.2. 1993.) York: United Nations, 1991, p. 96. Iako ovaj tekst, kojeg je pripremila Parlamentarna skupština Vijeća Europe neće biti prihvaćena tako skoro i nije zakonski 8 Vidi, npr. Mitja Žagar (1995), “Ali so Slovenci na Hrvaškem obvezujuća, ova definicija daje uvid u nove trendove u teoriji narodna manjšina: Splošna terminološka vprašanja in pravna međunarodnog prava (Vidi: “Report on an additional protocol zaščita.” (“Are Slovenes in Croatia a National Minority? Gene- on the rights of minorities to the European Convention on Hu- ral terminology and legal protection.”) – in Vera Kržišnik-Bu- man Rights” (1993), Rapporteur: Mr. Worms, France Socialist; kić, ed., Slovenci v Hrvaški. (Slovenes in Croatia.) Ljubljana: In- Parliamentary Assembly, Council of Europe: ADOC 6742. 1403- štitut za narodnostna vprašanja (Institute for Ethnic Studies), 15/1/93-2-E, 19 January 1993, pp. 4-5.) 1995, p. 334.

11 • koja je (načelno) brojčano manja od nacionalnih manjina proizlaze sljedeća tri ostatka stanovništva države9 i faktora koje treba dodati definiciji tipične • živi kao posebna skupina u (tardicionalne) nacionalne manjine:13 nedominantnom položaju unutar • Ova specifična zajednica autohtono nekog društva je prisutna (obično koncentrirano) • Osobe koje pripadaju toj posebnoj na određenom teritoriju gdje skupini su državljani države na čijem tradicionalno živi14 teritoriju prebivaju10 • Tipična nacionalna manjina obično • Posjeduju etničke, religijske, kulturne pripada „matičnoj naciji“ koja ima i/ili lingvističke karakteristike koje se vlastitu naciju-državu. Obično se radi o razlikuju od ostatka stanovništva susjednoj državi. • Razvili su različit (etnički) identitet • Tipična nacionalna manjina ima više i motivirani su očuvati svoj zajednički veza (ekonomskih, kulturnih, jezičnih, identitet, religiju, tradiciju i jezik političkih) s matičnim narodom i • Takva je zajednica postala nacionalna državom. Zaštita nacionalnih manjina manjina kao posljedica specifičnih i suradnja manjine i matične države povijesnih (političkih i administrativnih) mogu postati važna pitanja u bilateralnim promjena na teritoriju na kojem su odnosima između države koje su tradicionalno nastanjeni11 pripadnici manjine državljani i susjedne matične države15 Analiza različitih državnih (ustavi, zakoni) i međunarodnih pravnih dokumenata Kriterij autohtonog nastanjivanja može pokazuje da postoje dodatni kriteriji (karak- biti posebno problematičan u svezi državljan- teristike) koje treba zadovoljiti da bi se osigu- stva u državi trajnog boravka. U nekim sluča- rala manjinska zaštita određenoj nacionalnoj 12 zajednici. Iz gore navedene radne definicije conflicts: Selected papers. Ethnicity 2. Ljubljana: Institute for Ethnic Studies, 1999, str. 177-214.). Istraživanje “Ethnic di- 9 Kada je određena skupina, iako brojčano nadmoćna, u ne- mensions of integration processes and tolerance in multiethnic dominantnom položaju ili je potlačena, možemo je opisati kao societies: Management and resolution of conflicts” analiziralo “socijalnu manjinu”. U takvim slučajevima brojčano inferiorna je nekoliko dokumenata UN-a, OESS-a, Vijeća Evrope, EU i re- grupa na poziciji moći obično monopolizira i (zlo)rabi naciju- gionalnih organizacija, preko trideset bilateralnih sporazuma i državu I njen represivni aparat kako bi vladala i tlačila brojča- preko stotinu državnih ustava. Projekt je financiralo Ministar- no veće skupine. Apartheid u Republici Južna Afrika je tipičan stvo znanosti Republike Slovenije primjer. 13 Vidi Ernest Petrič (1977), Mednarodnopravno varstvo na- 10 Ovo je glavna karakteristika koja razlikuje pripadnike nacio- rodnih manjšin. (Zaštita nacionalnih manjina međunarodnim nalnih manjina od (i)migranata. Noviji imigranti obično nema- zakonima) Maribor: Založba Obzorja, 1977, str. 89-92 ju državljanstvo drćave u kojoj prebivaju, a pravni status im je 14 Mjesto tradicionalnog života podrazumijeva značajno traja- obično “stranac na boravku” nje nastanjivanja nekog teritorija od strane posebne etničke za- 11 Postoje i nacionalne manjine čiji pripadnici žive raspršeni jednice i njenu integraciju u pluralno društvo. Autohtone zajed- po cijelom teritoriju ili nekoliko regija jedne države. Židovske nice obično doprinose kulturnom, društvenom i gospodarskom zajednice u evropskim i američkim gradovima bi mogle biti pri- životu svojeg okruženja. Ipak, ne postoje objektivni kriteriji mjer takvih manjina. kojima bi utvrdili autohtonost određene zajednice. To se naro- čito odnosi na utvrđivanje kriterija za vremensku dimenziju. 12 Studenstki projekt istraživanja i uvježbavanja “Demokrati- Odluka o vremenu nakon kojeg se neku zajednicu može sma- zacija i etnički odnosi: upravljanje etničkim odnosima i sukobi- trati autohtonom je uvijek iznad svega subjektivna I politička. ma”, sufinancirano od strane Kongresa SAD I USIS, analizirao Minority Rights Group je, npr, odlučila da bi za nacionalne/ je preko 130 državnih ustava s obzirom na regulaciju etničkih etničke manjine dvije generacije trajnog nastanjivanja (40-50 odnosa i zaštite nacionalnih manjina. (O ovom projektu i re- godina) trebalo biti dovoljno da ih se smatra autohtonom zajed- zultatima vidi npr. Mitja Žagar (1996a), “Exploring Ethnicity: nicom. (Vidi World Directory of Minorities. (1990) Longman Constitutional Regulation Of (Inter)Ethnic Relations - New international reference. Edited by: Minority Rights Group. UK: Approaches to Multicultural Education.” http://www.unisa. Longman, 1990, p. xiv.) edu.au/lavskis/zagar/detailex.htm (12 December 2001); Mitja Žagar, Aleš Novak (1999), “Constitutional and international 15 Kulturne, lingvističke, obrazovne, društvene, ekonomske itd. protection of national minorities in Central and Eastern Eu- veze, kontakti i suradnja nacionalnih manjina s matičnim drža- rope.” – u Mitja Žagar, Boris Jesih, Romana Bešter, eds., The vama I narodima moraju biti miroljubive i ne smiju narušavati constitutional and political regulation of ethnic relations and principe teritorijalnog integriteta i suvereniteta država

12 jevima moguće je da pripadnici druge, treće trajno prebivalište u većini slučajeva nemaju ili čak četvrte generacije imigranata koji su manjinska prava niti posebnu zaštitu kao prise rodili u državi trajnog boravka još uvijek padnika manjine. imaju državljanstvo države odakle potječu njihovi roditelji ili preci. Postoji više razloga 2.1. Manjine u pluralističkim društvima: zašto nemaju državljanstvo države u kojoj nacionalne države i nacionalne manjine žive (npr. zakoni o državljanstvu, tradicija, zadržavanje vlasništva nad posjedima u drža- Državne vlasti obično nisu sklone službe- vama iz kojih su im roditelji itd)16. U svakom nom priznavanju etničkog pluralizma i na- slučaju, imigranti koji nisu državljani države cionalnih manjina unutar svojih granica. U u kojoj prebivaju su isključeni iz političkih svakoj državi je odluka o službenom statusu procesa (čak i ako se radi o trećoj generaciji u nacionalne manjine, pravnoj zaštiti i poseb- nekoj državi), i ne uspijevaju ostvariti status i nim pravima neke posebne etničke zajednic zaštitu zagarantiranu pripadnicima tradicio- i/ili njenih članova uvijek kompleksna poli- nalnih entičkih/nacionalnih manjina. tička odluka. To je uvjetovano i percepcijom Uz tipične nacionalne manjine, mogli bi- koncepta modernih nacionalnih država. smo definirati i netipične„ tradicionalne Nacionalne države rezultat su specifičnog nacionalne manjine“. Te manjine postoje povijesnog razvoja u Europi koji je omogućio kao posebne zajednice, autohtono, na nekom uvođenje i brzo razvijanje kapitalizma (ka- području (kriterij h). Međutim, te manjine pitalističkog načina proizvodnje). Europske nemaju matične države/narode izvan države nacionalne države razvile su se usporedno s u kojoj borave, odnosno njihove matične za- nastankom modernih (etno)nacija18 od še- jednice nemaju vlastitu nacionalnu državu snaestog i sedamnaestog stoljeća nadalje.19 U (kriteriji).17 tom su procesu države stekle i svoje etničke Tipične i netipične tradicionalne naci- dimenzije i identitet: Dominantne nacional- onalne manjine sačinjavaju tek dijelić uku- ne zajednice (nacije) unutar određenog po- pnog broja posebnih (kulturalno, lingvistički) dručja obično su određivale etnički identitet zajednica u aktualnim pluralnim društvima. nacionalnih država20. Postale su nacionalne Ipak, to su jedine posebne zajednice nacio- 18 Nacija je “stabilna, povijesno utemeljena zajednica ljuda s nalnih manjina čiji pripadinici imaju pravo, teritorijem, (posebnim) gospodarskim životom, posebnom kulturom I zajedničkim jezikom” (Webster’s New Universal Una- kroz međunarodne zakone, na određen nivo bridged Dictionary. (1983) Deluxe Second Edition. USA: Dorset zaštite manjina i posebna manjinska prava. & Baber, 1983., str. 1196). Postojanje specifičnog nacionalnog Države obično ne žele status manjine dodije- identiteta, kao jednog od najsnažnijih grupnih identiteta, do- dat ćemo ovoj definiciji: postojat će svijest i volja pojedinca da liti raznim imigrantskim zajednicama. Shod- bude dijelom određene nacije, a pojedinca će ostali pripadnici no tome, pripadnici imigranstkih zajednica takve etničke zajednice prepoznavati kao svojeg člana. (Vi- din pr. Philip Schlesinger (1987), “On National Identity: Some koji nemaju državljanstvo države koja im je Conceptions and Misconceptions Criticized.” Social Science Information/Information sur les sciences sociales (London, 16 Vidi npr. Eric Bockstael, Otto Feinstein (1991), “Ethnic Con- Paris), Vol. 26, No. 2, 1987, str. 219-264.) Formiranje modernih flict and Development: A Belgian Case Study.” United Nations nacija i etno-nacija omogućeno je uvođenjem kapitalizma. Po- Research Institute for Social Development – UNRISD fotoko- javljivanje modernih nacija kao specifičnih etničkih zajednica pirani rad za “Workshop on Ethnic Conflict and Development”, često je uvjetovano postojanjem nacionalnih država, a ponekad Dubrovnik (Yugoslavia, Croatia), 3-6 June 1991 vrijedi i obrnuto (Vidi npr. Ernest Gellner (1983), Nations and 17 Neki autori smatraju da netipične tradicionalne nacionalne Nationalism. Ithaca & London: Cornell University Press, 1983, manjine trebaju imati status konstitutivnih naroda država u pp. 6-7, 53-58.) kojima žive kako bi im se osigurala jednakost bez obzira na broj- 19 Prijelomni trenutak ovog procesa bili su (mirovni) Vestfalski nost. To bi zahtjevalo promjenu određenih (jedno)naiconalnih sporazumi iz 1648. koji su postavili temelje novoj međunarod- država u multinacionalne države. (Vidi npr. Bojko Bučar (1994), noj (europskoj) zajednici, pravnom statusu država i principima “Co-operation on Culture and Education and the Problem of međudržavnih odnosa. Minorities.” Fotokopirani rad za The 6th European Conference of Frontier Regions, Council of Europe, Parliamentary Assem- 20 Definicije (nacionalnih) država u međunarodnom pravu ne bly, Congress of Local and Regional Authorities of Europe, Lju- uključuju etničku dimenziju I prirodu. (npr. L. (Lassa Francis bljana (Slovenija), 13.-15. listopada 1994. Lawrence) Oppenheim (1948), International Law: A Treatise,

13 države21. Države se smatraju specifičnim ili Ipak, kao što je često slučaj s mitovima, mit o (čak) jedinim načinom i mehanizmom kojim etničkoj homogenosti nacionalnih država ne se osigurava ostvarenje posebnih (nacional- odgovara stvarnosti25: etnički pluralizam uvi- nih) interesa (etno)nacija22. Europske drža- jek je bio realnost većine područja i država26. ve osnovane su i još su uvijek percipirane Nadalje, opći trend u dvadesetom stoljeću bio kao nacionalne države određenih nacija je porast etničke, kulturne, jezične i društve- – mogli bismo reći „jednonacionalne države“ ne raznolikosti. Intenzivirana komunikacija, Taj koncept mogao bi se objasniti jednostav- (ekonomska) suradnja i međuovisnost u svi- nom jednadžbom: „Država = nacija = narod“.23 jetu, razvoj transporta i povećana mobilnost Slijedeći tu logiku, smatralo se da su naci- stanovništva neki su od ključnih faktora koji onalne države i njihovo stanovništvo etnički su doprinjeli povećanju stupnja raznoliko- i kulturno homogeni entiteti. Rezultat toga je sti27. Unatoč tome, ustavi i politički sustavi mit o etničkoj homogenosti koji je ojačao uvje- nacionalnih država još uvijek se temelje na renje na nacionalna država pripada određenoj konceptu jednonacionalne države, a ljudi još (etničkoj) naciji. Mit o etničkoj homogeno- uvijek vjeruju u istinitost mita o etničkoj ho- sti bio je snažna sila u izgradnji zajedničkog mogenosti.28 Povrh toga, vjeruju i da je taj mit kolektivnog, etnički utemeljenog identiteta u skladu s konceptom moderne demokracije. na teritoriju neke države. Taj je mit i temelj Postojanje pluralizma preduvjet je za političke ideologije nacionalizma te ga često demokraciju. Svi se slažu da trajni politički koriste nacionalistički pokreti i političari24. monopoli i nepravedno nasilno ograniča- vanje političkog pluralizma nisu u skladu s Vol. I: Peace; 7th edition edited by H. (Hersch) Lauterpacht. London, New York, Toronto: Longmans, Green and Co., 1948; J. G. Starke (1989), Introduction to International Law. 10th editi- državi koja obuhvaća i predstavlja… (ovu) naciju”. Ta politička on. London: Butterworths, 1989.) Članak I Konvencije iz Mon- dužnost “važnija je od svih drugih javnih obveza, a u ekstre- tevidea o pravima i dužnostima država (iz 1933) sadrži temelj- minm slučajevima (poput ratova) sve druge obveze bilo kakve nu pravnu definiciju država kao (međunarodno)pravnih osoba: vrste”. U tom kontekstu, nacionalizam je najzhtjevniji oblik “Država, kao međunarodno-pravna osoba, mora imati sljedeća etničke ili grupne identifikacije. (Hobsbawm, 1990, str. 9). Na- obilježja: a)stalno stanovništvo; b)definiran teritorij; c) vladu; i cionalizam je, po definiciji, eksluzivan i/ili hegemonistički, te je d) sposobnost ostvarivanja odnosa s drugim državama obično neprijateljski nastrojen prema drugima. Neprijateljski je nastrojen prema raznolikosti i pluralizmu, nekompatibilan s 21 Činjenica da je proces formiranja modernih nacionalnih demokracijom. država u Europi išao ruku pod ruku s procesom formiranja modernih europskih nacija uzrokovala je i još uvijek se odražava 25 Vidi npr. Gellner (1983), p. 1; Anthony D. Smith (1991), Na- u terminološkom problemu nekih jezika. Termin “nacija” u ne- tional Identity. Harmondsworth, London: Penguin, 1991, str. kim jezicima upotrebljava se i za specifičnu etničku zajednicu i 49-98. državu kao poseban oblik socijalne organizacije i structure. Ja 26 Određena razina etničke raznovrsnoti uvijek je postojala i koristim termin “nacija” samo u kontekstu specifične etničke u državama koje tradicionalno smatramo etnički homogenim zajednice. nacionalnim državama, poput Francuske. Faktori poput pri- 22 Država nije samo organizacijska struktura društva već je, kao rodnih katastrofa uključujući klimatske promjene, epidemije i što je Max Weber istaknuo, država (iznad svega) činilac unutar glad, ekonosmku nerazvijenost i teškoće, brz ekonomski razvoj društva, koji posjeduje monopol nad legitimnim nasiljem. (npr. nekih regija, administrativne promjene u raznim područjima i Max Weber (1989), The Protestant ethic and the spirit of Ca- granice nacionalnih država, ratovi itd. utjecali sun a etničku ra- pitalism. Translated by Talcott Parsons; introduction by Ant- znovrsnot i mijenjanje etničke structure kroz povijest. hony Giddens. London: Unwin Paperbacks, 1989; Max Weber 27 Vidi npr. Gerold Ambrosius, William H. Hubbard (1989), A (1922), Wirtschaft und Gesellschaft. Bearbeitet von Max We- Social and Economic History of Twentieth-Century Europe. ber. Tübingen: J. C. B. Mohr / P. Siebeck, 1922.). S druge strane, Translated by Feith Tribe and William H. Hubbard. Cambridge, moderna država u evroposkoj tradiciji 20. stoljeća postala je i Mass., London, England: Harvard University Press, 1989, str. (javni) servis svojih građana koji im pruža neophodnu društve- 28-42, 84-86 nu infrastrukturu i osigurava zadovoljenje određenih društve- nih potreba (npr. obrazovanje, socijalnu skrb, zdravstvenu skrb 28 Djeca u školama širom svijeta uče ovaj mit. Promoviraju ga i i usluge itd.) masovni mediji koji ga prezentiraju svojoj publici u gotovo svim državama. Prepoznajemo mit o homogenosti kao snažnu silu u 23 Eric J. Hobsbawm (1990), Nations and Nationalism since modernim društvima. Čak i u državama gdje je etnička plural- 1789: Programme, Myth, Reality. Cambridge, London, New nost ustavno i zakonski priznata, a etnička raznolikost prihva- York, New Rochelle, Melbourne, Sydney: Cambridge University ćena od strane službene politike i većine političara, mnogi poli- Press, 1990, str. 23. tičari i državne vlasti gledaju na postojeću etničku raznolikost 24 Kao politička ideologija i princip, nacionalizam zahtijeva kao na problem, umjesto da je smatraju normalnom situacijom da pripadnici određene nacije imaju “političke obveze… prema ili čak prednošću.

14 modernom demokracijom i konceptom de- će izvore nacionalizma i etničkog sukoba u mokracije. Da bi se sprečile moguće zloupo- modernim pluralističkim društvima.32 Mogu trebe demokratskih principa i institucija, de- generirati sukobe između dominantnih et- mokratski su ustavi uveli različite sigurnosne ničkih skupina (ili onih koje se takvima sma- mehanizme u obliku demokratskih procedu- traju) i etničkih skupina koje ne prihvaćaju ra i raznih metoda ograničavanja prevlasti takvu dominaciju.33 U takvim situacijama po- (diktata) većine.29 Ipak, ljudi ne shvaćaju da sebne etničke zajednice nezadovoljne svojim je etnički pluralizam tek jedan segment druš- položajem u postojećim državama često traže tvene raznolikosti i pluralizma u modernim rješenje stvaranjem vlastitih nacionalnih dr- društvima.30 Ne doživljavaju postojeću et- žava. To pokazuje važnost i moće postojećeg ničku raznolikost kao moguću komparativnu koncepta nacionalnih država u današnjoj me- prednost, a pogotovo ne vide priznavanje et- đunarodnoj zajednici i način na koji ih ljudi ničkog pluralizma kao preduvjet za razvijenu diljem svijeta doživljavaju.34 demokraciju u pluralističkom društvu. Vje- rujući u mit o etničkoj homogenosti, oni et- 3. Ustavna, pravna i međunarodna ničku raznolikost doživljavaju kao problem i zaštita nacionalnih manjina: povijesni moguću prepreku uspješnom funkcioniranju razvoj i trenutna situacija demokratskih institucija i sustava. Zbog tog mita ponekad nisu ni svjesni etničke raznoli- Nacionalne manjine kakve danas pozna- kosti društava u kojima žive. Zato ni ne doživ- jemo posljedica su stvaranja, razvoja i po- ljavaju mit o homogenosti niti koncept jedno- stojanja modernih nacionalnih država i gra- nacionalnih država utemeljenih na tom mitu nica među njima. Razvijena komunikacija, kao moguće prisilno ograničavanje etničkog povećana pokretljivost i migracije faktori su pluralizma. U tom kontekstu, koncept jedno- koji i dalje povećavaju etničku raznolikost nacionalne države kao sredstva za ostvarenje modernih društava i doprinose stvaranju za- nacionalnih interesa dominantnih naroda, jednica migranata i novih nacionalnih (imi- često nauštrb posebnih zajednica (manjina) u grantskih) manjina. Iz povijesne perspektive, državi, nije dovođen u pitanje niti mijenjan.31 razvoj (ustavne, pravne, međunarodne) zaštite Ipak, na aktualne modele nacionalnih država može se, i treba gledati kao na mogu- 32 Vidi npr. Gellner (1983), str. 3-5; Hobsbawm (1990), str. 9-12. 33 Nije nužno da dominacija postoji u pluralističkom društvu. 29 Ti demokratski procesi, ograničenja i mehanizmi uključuju Dovoljna je percepcija dominacije ili podložnosti (nejednako- slobodne demokratske izbore koji bi trebali omogućiti jedna- sti) neke posebne zajednice da izazove raznovrsne sukobe (koji ke mogućnosti (političkoj) opoziciji, demokratske procedure, mogu prerasti u etničke sukobe) i njihovu daljnju eskalaciju institucije, mehanizme i sisteme provjere i ravnoteže, glasanje kvalificirane većine itd. (Vidi npr. Norberto Bobbio (1989), De- 34 Čak i manjine u postojećim državama doživljavaju model na- mocracy and dictatorship: The nature and limits of state power. cionalne države kao jedini pravi alat za osiguravanje interesa do- Oxford: Polity Press, 1989; Norberto Bobbio (1987), The future minantne etničke grupe. Zato često zahtjevaju stvaranje vlastite of democracy: A defence of the rules of the game. Oxford: Polity nacionalne države – da ostvare svoje vlastite nacionalne intere- Press, 1987; Robert A. Dahl (1989), Democracy and its Critics. se. (Vidi npr. Michael Keating, John McGarry (2001), Minority New Haven & London: Yale University Press, 1989; Giovanni Nationalism and the Changing International Order. Oxford, New Sartori (1987), The Theory of Democracy Revisited. Part one: York: Oxford University Press, 2001; James. G. Kellas (1998), The The Contemporary Debate; Part two: The Classical Issues. Cat- Politics of Nationalism and Ethnicity. 2nd revised and updated ham, N.J.: Catham House Publishers, Inc., 1987.) edition. Basingstoke, London: Macmillan; New York: St. Martin’s Press, 1998; Stavenhagen, (1990). Iako su u postojećim nacional- 30 Pluralizam u modernim društvima postoji u svim sferama nim državama potlačena manjina, njihovi naiconalistički politi- života: ekonomiji, politici, kulturi, jeziku, etničkoj i društve- čari u svojim političkim programima zahtjevaju stvaranje vlasti- noj strukturi stanovništva, itd. U tom kontekstu, najčešće se tih etnički homogenih nacionalnih država. U tom kontekstu, oni raspravlja o političkom pluralizmu – koji je obično sveden na doživljavaju nacionalne manjine i ostale posebne zajednice kao postojanje nekoliko političkih stranaka koje predstavljaju razli- ozbiljan problem u svojim budućim državama. Te potencijalne čite političke opcije – a taj vid pluralizma je tek djelić prisutnog buduće manjine često su žrtveno janje pri suočavanju s prepre- (društvenog) pluralizma. kama u realizaciji nacionalističkih programa. S druge strane, po- 31 Više o konceptu nacionalnih država vidi npr. Michael MANN, litičari postojećih manjina ne obraćaju previše pažnje na (ustav- ed. (1990), The Rise and Decline of the Nation State. Oxford, nu/zakonsku) zaštitu i status potencijalnih nacionalnih manjina Cambridge (Mass.): Basil Blackwell, 1990. svoje buduće nacionalne države.

15 nacionalnih manjina bio je dug, spor i često • Zaštita manjina proglašena je u skloipu bolan proces. Adekvatnu zaštitu migranata i nekoliko međunarodnih ugovora, ali nisu imigrantkih zajednica tek treba razviti. postojali međunarodni mehanizmi koji bi Kad analizitamo povijesni razvoj zaštite osigurali provođenje postojećih odredbi37. nacionalnih manjina, možemo ga podijeliti u Provođenje manjinskih prava obično je pre- tri glavne faze: pušteno pojedinim suverenim državama na • Od Vestfalskih mirovnih sporazum volju. (1648) do Prvog svjetskog rata • Postojeće odredbe o zaštiti manjina vrlo • Od Prvog do Drugog svjetskog. rata; i su se rijetko provodile.38 • Nakon Drugog svjetskog. rata – s • Nije postojala posebna ustavna zaštita posebnom pod-fazom nakon 1989. etničkih manjina, osim opće odredbe o jednakosti i, u nekim slučajevima, zabrane dis- 3.1. Od Vestfalskih mirovnih sporazuma kriminacije na temelju rase ili vjere.39 do Prvog svjetskog rata 3.2. Od Prvog do Drugog svjetskog rata Prva faza povijesnog razvoja zaštite tradicionalnih (nacionalnih) manjina trajala je Ova je faza trajala puno kraće i bila je obi- gotovo tri stotine godina.35 Razvoj je bio spor lježena prilično dinamičnim razvojem. Slje- i često tek djelomičan. Glavne karakteristike deće karakteristike obilježile su drugu fazu: ove faze bile su: • Koncept zaštite manjina proširio se i obu- • Zaštita manjina bila je ograničena samo hvatio i rasne, etničke i jezične manjine uz na vjerske manjine. Bavila se vjerskim slo- vjerske. „Posebna“ prava pripadnika etničkih, bodama i jednakošću. U nekim je slučajevi- rasnih, jezičnih i vjerskih manjina dodana su ma uključivala i određen stupanj vjerske i općem konceptu ljudskih prava.40

lokalne samouprave. U samo jednom slučaju 37 Uz Vestfalske mirovne ugovore, nekoliko drugih dokumena- je spomenuta zaštita nacionalne (etničke) ta je osiguravalo zaštitu vjerskih manjina u Europi, npr. Oliv- manjine, ali ta zaštita nije bila precizno regu- ski mir (1660.), Nijmegenski (1678.), Bečki (1815.) i Risjwički 36 (1697.) ugovori. Mogli bismo spomenuti i Pariški mir iz 1763. iz- lirana. među Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva kojim je regulirana zaštita katolika u Kanadi. U vrijeme opadanja Turskog carstva određena razina zaštite vjerskih i etničkih manjina ostvarena je Pariškim (1856.) i Berlinskim (1878.) ugovorima. (Vidi npr. 35 Iako je nekoliko međunarodnih dokumenata uključivalo Petrič (1977), str. 24-27; Petra Roter (1995), “Razvoj mednarod- odredbe o vjerskoj slobodi i prije (npr. Bečki mirovni sporazum nopravnega varstva manjšin od 17. stoletja do obdobja Društva iz 1609. garantirao je vjerske slobode transilvanskim prote- narodov” (“The Development of the International Protection of stantima), Vestfaslki mirovni sporazumi iz 1648. obilježili su Minorities from the 17th Century until the League of Nations’ početak ove faze modernog razvoja vjerskih i nacionalnih ma- Period”). Razprave in gradivo / Treatises and Documents, No. njina (Petrič, 1977:24). Ti su sporazumi uveli principe slobode 29-30/1994-1995, pp. 194-202.) savjesti i religije te su utemeljili obvezu državama da toleriraju i 38 Vidi npr Petrič (1977), pp. 24-28; Roter (1996). omoguće samoupravu posebnim vjerskim zajednicama. Države, kao potpisnice ugovora, su priznale postojanje vjerskih manjina 39 Ovaj je zaključak potvrđen i preliminarnim rezultatima i obvezale su se na određenu razinu (prvo vjerskog, a kasnije i istraživanja “Constitutional Project” u sklopu Students’ Rese- lokalnog) samoupravljanja protestantima u katoličkim zemlja- arch and Training Project: “Democratization and ethnic relati- ma i katolicima u protestantskim zemljama. Ovi su principi ons: Management of ethnic relations and conflict. (Vidi i Albert zamijenili dotadašnji princip “cuius region, eius religio” koji P. Blaustein, Jay A. Sigler, ed. (1988), Constitutions That Made je automatski određivao religiju stanovništva određenog po- History. Edited, compiled and introduction by: A. P. Blaustein, dručja prema tome kojoj je religiji pripadao vladar tog područja. J. A. Sigler. New York: Paragon House Publishers, 1988.) (Salo W. Baron (1985), Ethnic Minority Rights: Some older and 40 Profesor Petrič (1977, str. 37 – 38) navodi sljedećih devet newer trends. The tenth Sacks Lecture delivered on 26th May (skupina) prava zagarantiranih manjinama u sklopu međuna- 1983. Oxford, England: Oxford Centre for Postgraduate Hebrew rodnih ugovora: Studies, 1985, str. 3) • Pravo na državljanstvo države u kojoj pripadici određene 36 Iako je Konačan document Bečkog kongresa 1815. spominjao nacionalne manjine žive. U slučajevima promjene admini- Poljake kao naiconalnu manjinu, nije osigurao nikakvu posebnu strativnog statusa nekog područja, stanovnicima je izbor zaštitu. Ugovorne strane – Austrija, Prusija i Rusija pristale su državljanstva dan na izbor; na dodjeljivanje određenih nepreciziranih etničkih prava Polja- • Pravo na život, osobnu slobodu, slobodu vjeroispovijesti cima koji su živjeli na područjima njihove uprave. • Pravo na jednakost pred zakonom, jednakost građanskih i

16 • Zaštita manjina regulirana je međuna- tome, zaštita i položaj manjina unaprijeđen je rodnim ugovorima, unutar i izvan Lige naro- u usporedbi s prethodnom fazom.44 da kao središnje institucije na međunarodnoj razini. Mirovni ugovori nakon Prvog svjet- 3.3. Nakon Drugog svjetskog rata skog rata bili su središnji dokumenti koji su u ovom kontekstu bili temelj svim ostalim do- Treća faza povijesnog razvoja zaštite na- kumentima.41 cionalnih manjina bila je najdinamičnija do • Drugu fazu obilježio je početak moder- sada. Potrebno je istaknuti ulogu nekoliku ne ustavne zaštite manjina i postavljeni su međunarodnih organizacija u tom proce- određeni standarni usvajanjem nekih rješe- su, poput UN45, Vijeća Europe46, OESS47, nja iz postojećih međunarodnih dokumenata i prakse42. Ipak, većina ustava, temeljenih na ka i ukinuti su u praksu ubrzo nakon Prvog svj. rata (npr. Blau- stein, Sigler, ed. (1988).) konceptu jednonacionalne države, nije uklju- 44 Više o ovim pitanjima, vidi npr. Capotorti (1991), str. 25; Inis čivala odredbe o zaštiti manjina. L. Claude (1955), National Minorities: An International Pro- • Nisu postojali adekvatni mehanizmi na blem. Cambridge: Cambridge University Press, 1955, str. 17, 35- međunarodnoj razini ili unutar pojedinih 36; Petrič (1977), str. 32, 44-49; Roter (1995), str. 208-209. 45 Povelja UN (1945.) i Opća deklaracija o pravima čovjeka (GA država koji bi osigurali ostvarenje postojeće Res. 217 A(III) 10.12.1948.) ne pružaju nikakvu posebnu direktnu ustavnopravne zaštite manjina. zaštitu manjinama, ali definiraju okvir kontrole UN-a nad pro- • Postojalo je nekoliko problema pri ostva- vedbom ljudskih prava. Najvažniji dokumenti UN-a o nacionalnim manjinama su: rezolucija “Sudbina manjina” (GA Res. 217 C renju zaštite manjina i „posebnih“ prava (III) 10.12.1948) ; Međunarodni sporazum od građanskim i po- pripadnika manjina koju su osiguravali me- litičkim pravima – Članak 27 (GA Res. 2200 A (XXI) 16.12.1966., 43 stupio na snagu 23.3.1976.); Deklaracija o pravima pripadni- đunarodno pravo i nekoliko ustava ; unatoč ka nacionalnih, vjerskih i jezičnih manjina (GA Res. 47/135 18.12.1992.); Bečka deklaracija i Akcijski program Svjetske kon- političkih prava ferencije o ljudskim pravima usvojen 25.6.1993 – stavak 19. • Pravo na jednak pristup javnim službama i ustanovama, funkcijama, počastima i jednakost na random mjestu 46 Glavni dokumenti Vijeća Europe koji se tiču nacionalnih ma- • Pravo na osnivanje, upravljanje i održavanje vjerskih i druš- njina su : preporuke i odluke Parlamentarne skupštine i Vijeća tvenih udruga i institucija, škola: ministara, deklaracija Šefova država i vlada zemalja članica • Pravo na slobodno korištenje jezika Vijeća Europe na Bečkoj konferenciji 8-9.10.1993., i naročito • Pravo na korištenje svojeg jezika na sudu Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina i Evropska • Pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku u osnovnim ško- povelja o regionalnim i manjinskim jezicima predstavljena lama na područjima gdje živi značajan broj pripadnika u ovoj knjizi (Vidi i Benoît-Rohmer, Hardeman (1994).) Iako manjine. Službeni jezik države je također obavezno učiti u Europska konvencija o ljudskim pravima 4.11.1950. (službeno školama. naslovljena Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih • Pravo na adekvatno sudkelovanje u javnom financiranju u sloboda, stupila na snagu 1953.) i Europska društvena povelja obrazovne, vjerske i slične svrhe u zajednicama u kojima živi 18.10.1961. (stupila na snagu 1965.) nisu uspostavile posebna značajan broj pripadnika manjine. prava ili zaštitu manjina, utemeljile su europski sustav ljudskih prava. Iz perspektive zaštite manjina, moramo spomenuti čl. 14 41 Pitanja prava naroda na samoodređenje i zaštite etničkih, Europske konvencije o ljudskim pravima koja brani bilo kakav jezičnih i vjerskih manjina javila su se već i tijekom Prvog svj. oblik diskriminacije u provedbi ljudskih prava i temeljnih slo- rata. Nova načela pojavila su se u tom kontekstu, i kasnije se boda osiguranih tim ugovorom. (Vidi Human Rights: A conti- dalje razvila nakon rata, posebno u sklopu Lige naroda (npr. re- nuing challenge for the Council of Europe. (1995) Strasbourg: zolucije Vijeća Lige naroda temeljene na posebnom izvještaju Council of Europe Press, 1995, str. 5, 20.) o Zaštiti jezičnih, rasnih i vjerskih manjina, tzv. Tittonijevom izvješću koje je Vijeće usvojilo 22.10.1920.) U ovom kontekstu 47 Glavni dokumenti OESS-a koji se tiču zaštite nacional- treba spomenuti i mirovne ugovore nakon Prvog svj. rata koji nih manjina su npr: Helsinški akt (Princip VII «Deklaracije su obvezali države gubitnice i novostvorene države na pošti- o principima vođenja odnosa država sudionica, stavak 4) iz vanje određenih manjinskih prava, npr. ugovori iz: Saint-Ger- 1975. ; Kopenhaški dokument (IV dio) iz 1990; Bečki mehani- maina s Austrijom 10.9.1919 (Čl. 54-60); Neuillya s Bugarskom zam ljudske dimenzije 1989; itd. Dokumenti OESS-a su obično 29.11.1919. (čl. 49-57); Trianona s Mađarskom 4.6.1920. (čl. politički dokumenti koji nisu zakonski obvezujući. Većina po- 54-60), Sevresa s Turskom 10.8.1920. (čl. 37-45), itd. (Vidi, npr. kušaja da se razviju mjere i mehanizmi kojima bi se poboljšala Petrič 1977), str. 28 – 49) implementacija zaključaka koji se tiču manjina nisu proizveli adekvatne rezultate. Ured Visokog predstavnika OESS-a za 42 Naredne ustave treba spomenuti u ovom kontekstu: Ustav nacionalne manjine, kao poseban instrument ranog upozore- Ruske Socijalističke Federalne Republike (1918.), Ustav Wei- nja za prevenciju sukoba koji uključuju nacionalne manjine u marske Njemačke iz 1919, i Ustav Republike Estonije iz 1920. najranijim mogućim stadijima osnovan je 1992. da popravi si- koji je uspostavio najviše standard zaštite nacionalnih manjina tuaciju. Ta je institucija osigurala zajednički teren za suradnju (vidi npr. Blaustein, Sigler, ed. (1988), str. 337-398.) u promociji ljusdkih prava i zaštitu manjina u Europi (Vidi npr. 43 Prvi sovjestski, estonski i njemački ustavi bili su kratka vije- Benoît-Rohmer, Hardeman (1994), str. 6-9). Visoki predstavnik

17 EU,48 subregionalne integracije,49 itd. Zašti- kih država/carstava Srednje i Istočne Europe ta manjina i dalje je važna stavka u sadržaju (Čehoslovačka, SSSR, SFRJ).51 multilateralnih i bilateralnih ugovora. Taj je Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata period karakterizirao i proces dekolonizacije donjelo je i značajnu (nacionalnu, regionalnu) koji se temeljio na osvještenju principa samo- raznolikost u percepciji i regulaciji (državne i određenja koji je u mnogočemu kontrover- međunarodne) zaštite prava manjina.52 Ove zan.50 Stvaranje novih (nacionalnih) država u karakteristike opisiju tu fazu: Africi i Aziji nakon sloma kolonijalnih carsta- • Koncept ljudskih prava dalje se razvijao u va izmjenilo je političku kartu svijeta. Taj je ovoj fazi, što je utjecalo i na prava i zaštitu na- proces razriješio neke probleme manjina koji cionalnih manjina. Neka posebna nova prava su postojali unutar kolonijalnih carstava, ali je su se javila, a polako se prepoznaje i dualna – u isto vrijeme stvorio ili izmjenio te probleme individualna i kolektivna priroda manjinskih u novim državama. Princip i pravo na samoo- prava dređenje bili su invocirani i upotrijebljeni po- • Prava i zaštita manjina regulirani su nizom četkom devedesetih kada su se pojavile nove međunarodnih ugovora, a UN i druge među- države iz bivših (komunističkih) multietnič- narodne organizacije imaju središnju ulogu u razovju međunarodnog prava. Nov koncept za manjinska prava ovlastio je Fond za međuetničke odnose, ne- zaštite prava manjina polako se uspostavlja u vladinu udrugu osnovanu 1993. da podupire aktivnosti Visokog novim međunarodnim ugovorima. Osim ob- predstavnika, priprema prijedloge koji bi poboljšali položaj i za- vezujućih ugovora i međunarodnih dogovora, štitu nacionalnih manjina. To je rezultialo Haškim preporukama o obrazovnim pravima nacionalnih manjina (1996.), Prepo- javljaju se i neobvezujući dokumenti (rezolu- rukama iz Osla o jezičnim pravima nacionalnih manjina (1998.) cije i deklaracije). Neki principi proglašeni u i Lunsdkim preporukama za efikasno sudjelovanje nacionalnih manjina (1999.) (Vidi http://www.osce.org/hcnm/documents/ tim dokumentima mogli bi postati uobičaje- recommendations/index.php3 (15 1.2002) ni u međunarodnom pravu, temeljem prakse 48 EU nije uspjela stvoriti obvezujući pravni akt za zaštitu na- međunarodne zajednice i država53 i/ili ius cionalnih manjina. Unatoč tome, nekoliko dokumenata EU cogens kad ih se uvrsti u nove međunarodne ističe važnost manjinskih prava (npr. Badinterov izvještaj, re- 54 zolucije Europskog parlamenta). Zaštita manjina prisutna je ugovore. U većini slučajeva do sada, ostva- i u međunarodnim odnosima EU kao važno političko pitanje i renje manjinskih prava temeljenih na među- mjera demokracije. (Vidi i Benoît-Rohmer, Hardeman (1994), str. 16-19.) narodnim ugovorima ovisi jedno o političkoj 49 Kao rješenje postojećih problema u Baltičkoj regiji, Vijeće predanosti država da poštuju odredbe tih do- baltičkih primorskih država (CBSS) odlučilo je osnovati ured kumenata. CBSS-ovog Predstavnika za ljudska prava i manjinska pitanja • Ustezanje vlada modernih država koje ma- u ožujku 1993. (Vidi i Benoît-Rohmer, Hardeman (1994), str. 21-23). Srednjoeuropska inicijativa (CEI), osnovana 1989., kar i podsvjesno još uvijek percipiraju svoje usvojila je Instrument za zaštitu manjinskih prava 1994. Tim države kao etnički homogene (jedno)naci- su intstrumentom zasnovani principi zaštite nacionalnih manjina u zemljama članicama. (Trenutno se CEI sastoji od 17 onalne države često je usporavalo ili čak za- aktivnih zemalja članica: Albanija, Austrija, Bjelorusija, BiH, ustavljalo daljnji razvoj zaštite manjinskih Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Italija, Makedonija, Mo- ldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Ukrajina i SR 51 Npr. Mitja Žagar (1994), “National Sovereignty at the End of Jugoslavija). Iako taj dokument nije međunarodno obvezujuć, the Twentieth Century: Relativization of Traditional Concepts; on predstavlja važan korak u (sub)regionalnom razvoju zaštite The Case of Slovenia” - u Bojko Bučar, Stein Kuhnle, eds., Small manjina. (Vidi npr. http://www.ceinet.org/view/01/01_01.htm States Compared: Politics of Norway and Slovenia. Bergen: (20.1.2002.).) Alma Mater, 1994, str. 243-248. Radna skupina Alpe-Adria ima svoju vlastitu radnu grupu za 52 Npr. Stavenhagen (1990), pp. 129-141; Patrick Thornberry manjine unutar svoje Komisije III o kulturi i društvu. Ta je rad- (1990), International Law and the Rights of Minorities. Oxford, na grupa odgovorna za skupljanje podataka koji se tiču nacio- England: Clarendon Press / New York: Oxford University Press, nalnih manjina u regiji, za stvaranje karte nacionalnih manjina, 1990; Patrick Thornberry (1991), Minority and Human Rights za jačanje komunikacije i suradnje između manjina i naročito Law (1991), A minority Rights Group Report. London: MRG, za promociju kontakta među mladima između manjina. (Vidi, 1991; World Directory of Minorities (1990); itd. http://www.alpeadria.org/attivita/attivita_e.htm (20.1.2002.).) 53 To se dogodilo s Općom deklaracijom o pravima čovjeka i ne- 50 Vidi, npr. Morton Halperin, David J. Scheffer, Patricia L. Small kim drugim dokumentima UN. (1992), Self-Determination in the New World Order. Washin- gton, D.C.: Carnegie Endowment for International Peace, 1992. 54 Vidi npr. Starke (1989)

18 prava u međunarodnom pravu. Zbog nevolj- Unutar ove faze može se uočiti posebna kosti ili protivljenja nekih država, malo je vje- pod-faza koja je počela 1989-1990. i nasta- rovatno da će se postojeći međunarodni stan- vila se odvijati u devedesetima. Nakon pada dardi zaštite manjina pretočiti u nacionalna komunističkih režima u Središnjoj, Istočnoj zakonodavstva tih država u skorije vrijeme. i Jugoistočnoj Europi države iz tih regija po- • Iako je zapažen određen napredak na pokazale su interes za pridruživanjem (zapad- lju ustavne zaštite manjina, većina ustava, po- no)europskim integracijama (EU) i započe- lazeći od koncepta (jedno)nacionalne države, le su svoju tranziciju iz komunizma. U tom nije uključila posebne odredbe o pravima i kontekstu, u skladu s već spomenutim pre- zaštiti manjina. Neki noviji ustavi su slijedili porukama Badinterove komisije, adekvatna međunarodne standarde zaštite i prava ma- zaštita manjina postala je važan kriterij za njina, ali u većini slučajeva standardi ustavne pristupanje. U isto vrijeme, na međunarod- zaštite ipak su još uvijek niži od međunarod- noj razini usvojeno je nekoliko važnih doku- nih standarda.55 Ovaj jaz do neke mjere uspi- menata, uključujući i Okvirnu konvenciju za jeva premostiti zakonodavstvo nekih država, zaštitu nacionalnih manjina i Europsku po- ali ono je često neadekvatno. velju za manjinske jezike koji predstavljaju • Uspostavljeni su različiti mehanizmi na prva dva konkretna pravno obvezujuća me- međunarodnoj razini (većinom unutar posto- đunarodna dokumenta o zaštiti (nacional- jećih međunarodnih, globalnih i regionalnih nih) manjina. organizacija) ili unutar pojedinih država koji bi trebali osigurati ostvarenje prava i zaštite 4. Individualna i/ili kolektivna prava: manjine (već spomenuto u fusnotama). Osim postoje li uopće manjinska prava? zaštite na sudovima unutar države, postoje razne međunarodne institucije i sudovi ko- Koncept (posebnih) prava nacionalnih jima se je moguće obratiti u slučaju povrede manjina često je osporavan. Neki autori i manjinskih prava osiguranih međunarodnim političari poriču samo postojanje posebnih ugovorima.56 manjinskih prava. Prema njima, posebna pra- • Još uvijek je prisutno nekoliko problema va su oblik neprihvatljive zakonske diskrimi- s provedbom zaštite manjina i „posebnim“ nacije. Oni inzistiraju na potpunoj formalnoj pravima pripadnika manjina koje osigurava- jednakosti svih pred zakonom i smatraju tzv. ju međunarodno pravo i ustavi. To je ponekad „pozitivnu diskriminaciju“ s mjerama „afir- uvjetovano „etničkim politikama“ država koje mativne akcije“ neprihvatljivim povredama ne priznavaju postojanje etničkog pluralizma principa jednakosti svih pred zakonom. Oni unutar svojih granica. također odbijaju postojanje kolektivnih prava, tvrderći da su sva prava isključivo individualna.57 S druge strane, međunarodno pravo, služ- 55 Vidi npr. Baron (1985); Catherine Brolmann, Rene Lefeber, beni dokumenti većine država, većina politi- Marjoleine Zieck, eds. (1992), Peoples and Minorities in Inter- čara i znanstvenika prepoznaje postojanje i national Law. Dordrecht, Boston: M. Nijhoff, 1992; Thornberry (1990); Ben Whitaker, ed. (1984), Minorities: A Question of Hu- važnost posebnim prava (nacionalnih) ma- man Rights? Oxford, New York, Toronto, Sydney, Paris, Fran- njina.58 Unatoč tome, postoje razilaženja u kfurt: Pergamon Press, 1984; Žagar, Novak (1999); itd. 56 Npr. takav je sustav osiguran u sklopu Evropske konvencije 57 Tibor R. Machan (1989), Individuals and their rights. La o ljudskim pravima. U skladu s Konvencijom, osobe čija prava Salle, Illinois: Open Court, 1989 su povrijeđena mogu se žaliti Evropskoj komisiji za ljudska prava koja provjerava većinu pritužbi prije nego što ih pro- 58 Vidi npr. Capotorti (1991); Iván Gyurcsík (1993), “The New slijedi Evropskom sudu za ljudska prava. (Vidi npr. A. LeRoy Legal Ramifications to the Minority Question.” Paper for the Bennett (1995), International Organizations: Principles and 12th Annual Conference of the Institute for EasWest Studies Issues. Sixth Edition. Englewood Cliffs, N.J.: Prentice Hall, “Minority Rights and Responsibilities: Challenges in a New 1995, str. 209-210) Europe”; Lake Bled, Slovenia, May 21-23, 1993; Will Kymlicka

19 razumijevanju, interpretaciji i prirodi tih po- žavnih i/ili međunardonih dokumenata i/ili sebnih prava. ustava koji eksplicitno definiraju prava ma- Posebna manjinska prava59 razvijena su njina i kao kolektivna prava tih posebnih et- da bi osigurala jednakost prava i prilika pri- ničkih skupina.63 padnicima posebnih skupina i/ili u nekim Spor oko individualne i/ili kolektivne pri- slučajevima tim posebnim grupama (kao ko- rode prava (nacionalnih) manjina može se lektivnim entitetima) koje su u objektivno ne- promatrati i kao odraz zapadnjačke ili, preci- povoljnijem položaju u nekom društvu. Stoga znije, europske i sjevernoameričke kulture i bi ta posebna prava trebala biti usmjerena na ideologije utemeljene na individualizmu, kr- omogućavanje tim pojedincima i grupama da šćanstvu i konceptu (liberalne) demokracije ostvare svoja ustavno zagarantirana prava. koja je dominirala razvojem međunarodne za- Obično ih se definira kao individualna prava, jednice i prava u proteklim stoljećima. Često a njihovom provedbom posebnim manjin- se zapadnjačka kultura i ideologija poprilično skim pravima uspostavlja se i zaštita manjin- razlikuju od tradicionalnih lokalnih kultura skih zajednica.60 Smatram da prava manjina i ideologija koje su nerijetko više kolektivno imaju dvojnu prirodu – da su istovremeno i orijentirane. Ne samo da tradicionalne lokal- kolektivna i individualna. Ako analiziramo ne kulture prepoznaju postojanje, specifične prava nacionalnih manjina u svoj njihovoj društvene uloge i važnost kolektivnih subje- kompleksnosti, otkrit ćemo da kao kolektivna kata (kolektiva) u svakom društvu, već često prava pripadaju nacionalnim manjinama kao kolektivne interese i potrebe raznovrsnih za- posebnim zajednicama, a kao individualna jednica pretpostavljaju specifičnim potreba- pripadaju svakom pripadniku određene naci- ma i interesima pojedinaca. Sustav ljudskih onalne manjine.61 prava koji je trenutno na snazi u skladu je sa Koncept kolektivnih prava sve je prihvat- zapadnjačkim tradicijama i u neku ruku igno- ljiviji, ali većina službenih dokumenata i po- rira spomenute kulturne razlike. Ta bi praksa litičara još uvijek doživljava manjinska prava mogla uzrokovati ozbiljne probleme i ugrozi kao individualna prava pripadnika određenih etničkih zajednica.62 Postoji tek nekoliko dr- je.” (Članak 3/1) (1999), Multicultural Citizenship: A liberal theory of minority rights. Reprinted in paperback. Oxford: Clarendon, 1999; Will 63 Npr. Ustav Republike Slovenije (1991.) definira prava tradi- Kymlicka, ed. (1996), The Rights of Minority Cultures. Oxford, cionalnih nacionalnih manjina kao kolektivna i individualna New York: Oxford University Press, 1996; itd. prava autohtonih etničkih zajednica i njihovih pripadnika (Čla- nak 65). Zanimljivo je napomenuti da je u slovenskom ustavu 59 Neki autori koriste termin “prava manjina” u kontekstu iz 1991., kao rezultat inicijative predsatvnika nacionalnih ma- “jednakosti prava i prilika za pripadnike manjinskih skupin”, a njina u Ustavnoj komisiji, izraz “etnička/nacionalna manjina” termin “manjinska prava” u kontekstu prava manjinskih naro- zamijenjen terminom “autohtona etnička zajednica” kako bi se da (kao grupa) koje žele… njegovati svoju kulturi i voditi svoje izbjegle moguće negativne konotacije s rječju “manjina”. Okvir- škole, ustanove za pomoć i slične institucije.) (Naron (1985)m na konvencija Vijeća Europe u svojem prvom članku navodi: str. 3’4). Ja ih koristim kao sinonim. “Zaštita nacionalnih manjina i prava i sloboda pripadnika tih 60 Vidi npr. Vernon Van Dyke (1985), Human Rights, Ethnicity, manjina tvori integralni dio međunarodne zaštite ljudskih pra- and Discrimination. Westport, Conn.: Greenwood Press, 1985, va, i ako takva spada u djelokrug međunarodne suradnje.” Una- str. 14-15, 44-45 toč tome, okvirna konvencija garantira prava i slobode izričito pripadnicima manjina. Dualna priroda manjinskih prava je, u 61 Npr. pravo manjina na obrazovanje na jeziku manjine o kul- neku ruku, prisutnija u Europskoj povelji o regionalnim i maturi i povijesti te manjine ostvareno je kao kolektivno pravo njinskim jezicima. (Za detaljnije informacije o ovim pitanjim neke manjine na osnivanje autonomnih obrazovnih sustava i vidi npr. Romana Bešter (2001), Primerjava nekaterih vidikov programa; kao individualno pravo ostvareno je omogućavanjem ustavne zaščite manjšin v državah članicah Sveta Evrope: Ma- svakom pripadniku manjine da pohađa dvojezičnu školu ili njšinsko varstvo v Svetu Evrope in ustavna ureditev manjšin- obrazovni program na jeziku svoje manjine. skega varstva v državah članicah Sveta Evrope. (Comparison 62 Npr. Deklaracija o pravima pripadnika nacionalnih, etnič- of some aspects of the constitutional protection of national kih, vjerskih i jezičnih manjina (A/RES/47/135) koje je usvo- minorities in Member States of the Council of Europe: Mino- jila Opća skupština UN-a 18.12.1992. definira prava pripadnika rity protection of the Council of Europe and the constitutional manjina većinom kao individualna, iako ističe da “pripadnici regulation of the minority protection in Member States.) Ma- manjina mogu svoja prava ostvarivatti individualno, ali i u za- gistrsko delo. Ljubljana: Univerza v Ljubljani – Fakulteta za jednici s drugim pripadnicima svoje skupine, bez diskriminaci- družbene vede, 2001.)

20 ti (opću) prihvaćenost i poštovanje ljudskih vu provedbu. Reagiraju tek kada su ta prava prava i odgovarajućih standarda definiranih (direktno ili indirektno) narušena – obično međunarodnim pravom u određenim druš- na zahtjev pripadnika manjina. Pripadnici tvima gdje su neka ljudska prava u sukobu s manjina i, u nekim slučajevima, manjinske tradicionalnim ili općepriznatim konceptima organizacije mogu tužiti prekršitelje sudovi- i vrijednostima. ma i tražiti od države prevenciju daljnjih po- S druge strane, u nekim slučajevima povreda manjinskih prava.65 stojeći minimalni međunarodni standardi Ovaj alternativni koncept, razvijen uglav- ljudskih prava ne bi smjeli biti ukinuti i/ili nom kao teorijski model, mogao bi biti „pozi- kršeni. Trebalo bi poduzeti sve neophodne tivni koncept zaštite nacionalnih manji- mjere da se ti standardi poštuju i ostvaruju. na66“. Ovaj teorijski model, razvijen u ranim Daljnji razvoj ljduskih prava i naročito poseb- devedesetima67: na zaštita i prava (etničkih i drugih) manjina • Uspostavlja manjine (kao posebne zajed- trebaju uzeti u obzir specifične tradicije, kon- nice) i njihove pripadnike (kao pojedince) kao cepte i kulture u svim društvima i tradicio- aktivne i ravnopravne subjekte pluralističkog nalne stavove svih posebnih zajednica koja društva i njegovog političkog sustava. Pruža ih sačinjavaju. Smatram da bi to često vodilo im mogućnost participacije i odlučujuće ulo- prema jačanju kolektivne dimenzije ljudskih ge u političkom odlučivanju prava, naročito (posebnih) prava (nacional- • Zahtjeva aktivnu ulogu države u zaštiti i nih) manjina bez smanjivanja njihove indivi- ostvarivanju (posebnih) manjinskih prava68. dualne dimenzije. Situacija u kojoj država ne bi djelovala predstavljala bi povredu ustava i zakona te bi po- 4.1. Koncepti zaštite manjina stojala moralna i pravna odgovornost za posljedice. Slijedeći Jellinekovu klasifikaciju ljudskih prava,64 prava manjina obično se mogu definirati kao „prava negativnog statusa“ (ne- 65 Smatram da bi ustavni/pravni sustavi trebali uspostaviti opću obvezu države da prevenira kršenja ljudskih prava kao gativna prava). U tom konekstu, želio bih opi- opći princip koji se primjenjuje i za posebna prava nacionalnih sati postojeći koncept zaštite manjina i pre- manjina; takve odredve mogle bi – barem u nekim slučajevima – biti protumačene kao obveza države da poduzme preventivne vladavajuću praksu u svijetu kao „negativan mjere prije nego što do samog kršenja uopće dođe. koncept zaštite manjina“. Kad države ga- 66 Kad je predstavljen javnosti, pozitivni koncept zaštite na- rantiraju određena manjinska prava, obično cionalnih manjina dobro je prihvaćen i zagovaran od strane ih definiraju i uspostavljaju kao individualna većine pripadnika i predstavnika nacionalnih manjina, organizacija nacionalnih manjina, nekih stručnjaka i znanstvenika. (negativna) prava pripadnika manjina. Drža- S druge strane, taj koncept obično izaziva negativne reakcije ve nemaju izravnu obvezu osiguravati njiho- službenih predstavnika vlasti i raznih političara – naročita pripadnika nacionalističkih stranaka. 67 Vidi npr. Mitja Žagar (1990), Sodobni federalizem s poseb- 64 Georg Jellinek je razvrstao ljudska prava u četiri grupe, pre- nim poudarkom na asimetrični federaciji v večnacionalnih dr- ma statusu: žavah (Modern Federalism and Elements of Asymmetrical Fe- • Prava negativnog statusa: država se ne bi smjela mješati osim deration in Multi-Ethnic States), Doktorska disertacija (Ph.D. ako nisu prekršena (temeljna prava i slobode pojedinca, npr. Dissertation). Ljubljana: Univerza Edvarda Kardelja v Ljublja- osobne slobode, privatnost itd.); ni, Pravna fakulteta, 1990; Mitja Žagar (1992), “Position and • Prava pozitivnog statusa: pojedinac, obično građanin, ima Protection of Ethnic Minorities in the Constitution of The Re- pravo zahtjevati određene aktivnosti od države (kulturna, public of Slovenia: Basic information.” Razprave in Gradivo/ socijalna i ekonomska prava) Treatises and Documents, No. 26-27/1992,str. 10-11 • Prava aktivnog statusa: politička prava i slobode, koja građa- nima omogućavaju demokratsku participaciju; 68 U tom kontekstu države bi trebale pripremiti i usvojiti od- • Prava pasivnog statusa: država (društvo) može zahtjevati govarajuću zakonsku regulative o manjinskim pravima, osigu- od pojedinca da obnaša neke javne dužnosti (npr. obveza da rati njenu provedbu i zaštitu, spriječavati povrede manjinskih obavlja izbornu ili javnu funkciju). prava, uspostaviti odgovarajuće mehanizme za krivično gonje- (Georg Jellinek (1963/1905), System der subjektiven öffentli- nje prekršitelja, osigurati preduvjete, uključujući financiranje, chen Rechte. (Reprint of the 1905 edition.) Darmstadt: Wissen- i infrastruktutu za realizaciju manjinskih prava u obrazovanju, schaftliche Buchgesellschaft, 1963, str. 86f.) kulturi, izdavaštvu itd.

21 Iako je ovaj koncept razvijen uglavnom Iako je Badinterova komisija naglasila kao teoretski model, Republika Slovenija važnost adekvatne zaštite nacionalnih ma- proglasila je ovaj model temeljem svojeg za- njina u modernim demokracijama i postavila konodavstva u pogledu zaštite nacionalnih tu zaštitu kao kriterij pristupanja EU za nove manjina i u većoj ga je mjeri uključila u svoj države, zaštita nacionalnih manjina ostaje u ustav iz 1991.69 To ne čudi s obzirom da su sferi unutarnjih poslova modernih država. neki elementi tog modela postojali i u bivšoj Samo postojanje koncepta (jedno)nacional- Jugoslaviji a određeni elementi su se održa- ne države koji dominira današnjom međuna- li i u novonastalim državama. Ipak, važnije rodnom zajednicom postavlja ograničenja. U je da su neki elementi pozitivnog koncepta tom kontekstu države i mnogi njihovi građa- zaštite manjinskih prava fragmentarno uve- ni doživljavaju manjine i postojeću etničku deni u pravne sustave i prakse nekih drugih raznovrsnost kao problem umjesto kao nor- država.70 malno stanje stvari s mogućim prednostima. Ipak, možemo očekivati da u doba većih hu- 5. Umjesto zaključka: mogući scenariji manitarnih kriza i teških povreda manjinskih budućeg razvoja i drugih prava postoji mogućnost humanitarne intervencije, naročito ako su istovremeno Povijesni razvoj manjinskih prava bio je ugroženi određeni interesi velesila71. Zbog obilježen postupnom ekpanzijom i uvođe- toga je jako važna protočnost informacija o njem novih prava, iako se nailazilo na prepre- povredama ljudskih prava, uključujući i make, a ponekad i na nazadne trendove. Manjin- njinska prava u nekom okruženju. Ako posto- ska prava su postala važan segment ljudskih je jake reakcije javnosti, bijes i zahtjevi da se prava. Međunarodno pravo uspostavilo je zaustave kriminalna djelovanja, vjerojatnost neke opće principe i (minimalne) standarde. međunarodne humanitarne intervencije ra- Iako je spoznaja da je obveza država da štite ste. Nadamo se da strah od međunarodne svoje nacionalne manjine sadržana u među- humanitarne intervencije i mogućeg procesa narodnom pravu, gotovo ništa nije učinjeno pred međunarodnim sudovima može vršiti da se sankcionira države koje nisu ispunja- pritisak na političke režime svih zemalja da vale tu obvezu. Manjinske politike i zaštita se suzdrže od genocidnih politika i „etničkog nacionalnih manjina načelno se smatraju čišćenja“. unutarnjim pitanjima neke države. Države Uzevši u obzir sve što smo rekli, ne mo- oklijevaju proširiti postojeća prava i/ili uvesti žemo očekivati skoru pretvorbu iz posto- nova manjinska prava, iako aktualna često ne jećih (jedno)nacionalnih država u etnički zadovoljavaju međunarodne standarde. Tvr- neutralna politička tijela s političkim sude kako bi takvi zahvati bili skupi i još više za- stavima izgrađenim na principima uključe- komplicirali postojeće političke sustave. nosti, tolerancije, suradnje i prepoznavanja etničkog, kulturnog i društvenog pluralizma i raznolikosti populacije. Ipak, ljude se treba 69 Vidi npr. Članak 64 (Posebna prava autohtone talijanske i informirati o multietničkoj i multikulturalnoj mađarske nacionalne zajednice u Slovenijie) i Članak 65 (Sta- tus i posebna prava romske zajednice u Sloveniji) slovenskog strukturi i prirodi njihovih društava. Trebali ustava (1991.). bi učiti i znati što je više moguće o drugim 70 Neki elementi ovog koncepta uvedeni su u pravne sustave i kulturama, a naročito ih treba učiti da uvaža- prakse Belgije, Kanade i Španjolske. Neke druge države mogle bi ponekad koristiti neke elemente “pozitivnog koncepta” u vaju i poštuju razlike. Važne je stvoriti kanale svojim manjinskim politikama – većinom u području obrazo- i načine komuniciranja i suradnje među razli- vanja pripadnika manjina (na vlastitom jeziku kako bi očuvali i razvijali svoju posebnu kulturu). Mogli bismo spomenuti i 71 Za neke kritične osvrte vidi npr. William J. Buckley, ed., “afirmativnu akciju” – zakonsku regulative i programe u SAD (2000), Kosovo: Contending Voices on Balkan Interventions. kao mogući specifičan primjer upotrebe nekih elemenata ovog Grand Rapids, MI, Cambridge: Wm. B. Erdmans Publishing koncepta. (vidi i npr. Directory of Minorities, 1990.) Co., 2000.

22 čitim zajednicama koji će uzeti u obzit kultur- etničku raznolikost kao prepreku uspješnom ne razlike i specifičnu prirodu svake pojedine razvoju svoje države.72 U takvoj bi situaciji kulture. To uključuje i stvaranje neformalnih moglo biti teško održati i postojeću razinu i mehanizama za upravljanje sukobima i njiho- standarde zaštite nacionalnih manjina, iako vo rješavanje. bi države pokušale izbjeći negativni među- Znam da je jako teško, ako ne i nemoguće narodni publicitet izazvan mogućim smanje- predvidjeti budući razvoj; društveni znanstve- njem manjinskih prava. Ipak, određena sma- nici i političari često to ne uspijevaju. Ipak, njenja manjinskih prava nisu nemoguća. naša je budućnost važna i privlačna tema koju Nadam se da će grube povrede ljudskih ne mogu izbjeći. Zato sam se odlučio na više prava, uključujući manjinska prava, u poje- knjiženi pristup i razvio tri hipotetska scena- dinim državama nastaviti izazivati prosvjede rija za budući razvoj zaštite manjina – kako javnosti i međunarodne zajednice. „Humani- ih ja vidim s obzirom na aktualnu situaciju, tarna intervencija“ je prijetnja mogućim zlo- njenu raznolikost i kompleksnost i postojeće čincima, ali očekujem da će je međunarodna trendove. Uzimam u obzir događaje od 11.9. zajednica primjenjivati vrlo selektivno. Re- 2001. koji bi mogli imati negativne i restrik- girat će kad to bude nužno i pogodno velesi- tivne efekte na budući razvoj zaštite manjina lama. Uz to, dosadašnji ograničeni rezultati ako je suditi po prvim reakcijama. S druge takvih poteza i opći nedostatak odlučnosti da strane, budućnost može biti i svjetlija, ako se provedu proglašena načela i politike po- ljudi shvate da promocija multikulturalizma i drivaju kredibilitet tih mjera i međunarodne interkulturalizma, demokratska uključenost i zajednice.73 uvođenje i ostvarivanje adekvatne manjinske Iako imigranti i imigrantske zajednice u zaštite mogu popraviti međuetničke odnose i mnogočemu nalikuju na tradicionalne nacio- pridonjeti stabilnosti multietničkih društava nalne manjine, ne postoji gotovo nikakva za- te tako jačati demokraciju i smanjivati tenzije štita tih pojedinaca ili grupa. Postojeći među- koje mogu voditi prema terorizmu. narodni standadi i razina zaštite relativno je niska, a države su poprilično nesklone u pro- 5.1. Scenarij 1: “Status Quo”: vođenju čak i tih standarda.74 Nije vjerojatno Ništa novo na bojištu da će postojeća manjinska zaštita uključivati ove kategorije. Uzmemo li u obzir nedavna Ovo smatram najvjerojatnijim scenari- zbivanja, praksu država i rastuću ksenofobi- jem, barem u bližoj budućnosti. Ovaj scenarij ju u nekoliko zemalja, postoji strah da bi se ne predviđa nikakve važnije promjene koje položaj i zaštita imigranata u tim državama bi vodile boljoj ili sustavnijoj zaštiti (naci- mogao i pogoršati. onalnih ili drugih) manjina. Međunarodna zajednica, koja je još uvijek zajednica (jedno) 72 To se događa u mnogim državama, ali naročito u Belgiji i nacionalnih država, nastavit će isticati važ- Kanadi. Takvi problem mogu dovesti i do dezintegracije mul- tietničkih država, kao na primjeru Čehoslovačke, SSSR i Ju- nost postojećih standarda zaštite nacional- goslavije. nih manjina, ali postojat će nekoliko proble- 73 Vidi npr. Koen Koch (1993), “Not a Deus ex Machina, but a ma u njihovom provođenju. Nova prava i viši Baron Von Munchhausen: Some Thoughts About the Instru- međunarodni standardi neće se uvoditi, jer će ments of the International Community and Forms of Interven- tion in the Field of Minority Rights Protection.” Paper for the države blokirati takve pokušaje. Smatrat će 12th Annual Conference of the Institute for EasWest Studies daljnji razvoj manjinskih prava preskupim i “Minority Rights and Responsibilities: Challenges in a New nerealnim u danim okolnostima. Europe.” Lake Bled, Slovenia, May 21-23, 1993, str. 3-5. 74 Vidi npr. Jacqueline Costa-Lascoux (1990), “Anti-Discrimi- Ako se ekonomska situacija uskoro ne po- nation Legislation: Belgium, France, Netherlands, Committee pravi, političari i javnost bi mogli nastaviti gle- of Experts on Community Relations.” (MG-CR (90) 2), (Report dati na postojeću multikulturalnu stvarnost i prepared by Jacqueline Costa-Lascoux.) Council of Europe / Conseil de l’Europe, Strasbourg 9 January 1990.

23 5.2. Scenarij 2: Tamni scenarij: nacije, „etničkog čišćenja“ tih područja i/ili Pobjeda ksenofobije genocida. Iako mi se taj scenarij ne sviđa, on nije Ako se negativna percepcija „drugih“ po- potpuno nemoguć. Neke njegove elemente jača (što može biti posljedica napada 11.9. u možemo detektirati u nekoliko država. Mora- nekim okruženjima) i ako ekonomska i druš- mo biti naročito svjesni činjenice da nijedno tvena situacija nastave svoj negativni trend društvo nije imuno na nacionalizam i kseno- kretanja, ksenofobija će rasti u mnogim dr- fobiju. žavama. Svatko tko je drugačiji, a naročito nacionalne manjine, migranti i imigrantske 5.3. Scenarij 3: Pozitivni Scenarj: zajednice postat će žrtveno janje. Političari “Svi drugačiji – svi jednaki” će biti u iskušenju koristiti nacionalizam da stvore javnu podršku za svoje političke opci- Nadam se pozitivnom scenariju prema je i promoviraju mržnju prema „njima“ koji kojem bi se nastavilo s daljnjim razvojem i su drugačiji i trebaju se smatrati krivima za širenjem manjinskih prava i zaštite manjina. „naše probleme“. Ta nova politička klima mo- Uzimajući u obzir utjecaj postojećeg nacio- gla bi dovesti do smanjenja ili čak ukidanja nalizma i ksenofobije, trenutnu društvenu nekih manjinskih prava i postojećih modela i ekonomsku situaciju u svijetu, taj bi razvoj zaštite manjina. Uz to, ne bi bilo garancije niti bio spor – i na državnom i na međunarodnom volje da se postojeća zaštita manjina provodi. nivou. Biti će potrebno neko vrijeme i puno Ako bi došlo do ovog razvoja događaja truda (manjina, društvenih aktivista, na- samo u pojedinim državama, postoji moguć- klonjene javnosti, NGO-a, javnih institucija nost da će međunarodna zajednica reagirati itd.) da se postojeći međunarodni standardi i spriječiti kršenje postojećih međunarodnih ukomponiraju u nacionalna zakonodavstva o principa i minimalnih standarda. Teške po- zaštiti manjina u nekoliko država. Bit će povrede ljudskih prava mogle bi dovesti do hu- trebno još više vremena da države postanu manitarne intervencije u određenoj državi. S voljne dalje razvijati i unapređivati međuna- druge strane, globalna politička, sigurnosna, rodne standarde. ekonomska i/ili društvena kriza mogla bi pa- Multikulturalizam, kao ideologija teme- ralizirati međunarodnu zajednicu. Bez mo- ljena na toleranciji, miroljubivoj suradnjoj gućnosti intervencije u takvoj situaciji, me- temeljenoj na jednakosti, se postupno razvi- đunarodna zajednica ne bi mogla spriječiti ja. Taj razvoj zahtjeva aktivno uključivanje smanjivanje i/ili ukidanje manjinskih prava. svih relevantnih faktora, što uključuje škole i Smanjenje manjinskih prava postalo bi trend obrazovne sustave, javne institucije i servise, u takvoj fazi razvoja. masovne medije, udruge i društvene pokrete, Utjecaj takvog razvoja situacije bio bi sve- nacionalne manjine i njihove organizacije, obuhvatan: nacionalizam i ksenofobija mogli imigrante, imigrantske zajednice i njihove bi postati karakterstične za nekoliko društa- organizacije itd. Postojeći model nacionalnih va. To bi utjecalo na međunarodnu zajednicu država trebat će biti transformiran u tom kon- i mogli bi očekivati inicijative da se smanje tekstu. Nacionalne država trebat će postati postojeća prava i zaštita nacionalnih manjina država, etnički neutralno „političko tijelo“ i imigranata u skoro svim državama. Posljedi- koje prepoznaje i promovira postojanje etnič- ce takvog razvoja događaja nepredvidive su, kog i kulturnog pluralizma. Njen politički su- ali možemo očekivati da će voditi do etnič- stav trebat će biti izgrađen na načelima uklju- kih sukoba. Ideja „konačnog rješenja“ mogla čenosti, tolerancije, suradnje i prepoznavanja bi postati privlačnija u određenim multikul- etničke, kulturalne i društvene raznolikosti turnim sredinama, što bi vodilo do diskrimi- i pluralizma stanovništva. Takav politički

24 sustav trebat će pretopstaviti mogućnost postojećoj etničkoj i kulturnoj raznolikosti konflikta različitih vrsta i osigurati kanale – koje mogu biti komparativna prednost, a za izražavanje, koordinaciju i realizaciju rane samo problem. Mora nam se pokazati da zličitih specifičnih interesa. Politički sustav postojeći koncept jednonacionalnih država trebat će osigurati mehanizme za zaštitu i nije idealan cilj svake posebne etničke sku- sudjelovanje različitih zajednica. Morat će pine, već je povrh toga i izvor etničkog kon- razviti institucije, mehanizme i procedure za flikta. Ljude treba uvjeravati da je najbolji prevenciju i upravljanje mogućim sukobima način za ostvarivanje svojih specifičnih in- (uključujući i etničke sukobe), i ponuditi ra- teresa i očuvanje svojih specifičnih identite- znovrsne mirne i demokratske načine za rje- ta suradnja s drugima. Moramo razviti ideo- šavanje postojećih sukoba.75 logiju suradnje temeljene na jednakosti koja Možemo se samo nadati da će barem neka bi bila komplementarna, a ponegdje i zamje- prava i zaštita koju kroz međunarodno pravo nila ideologiju natjecanja. Temelj takve ide- i nacionalna zakonodavstva imaju pripadnici ologije i adekvatne zaštite manjinskih prava tradicionalnih nacionalnih manjina biti dana trebaju biti ljudska prava, suradnja i demo- i ostalim posebnim zajednicama i manji- kracija. Ipak, moramo uzeti u obzit različit nama, poput imigrantskih zajednica. sadržaj i prirodu ovih koncepata u različitim U svakom slučaju, budući razvoj ljudskih kulturama prisutnim u određenom društvu. prava i zaštita nacionalnih manjina trebat će Stoga moramo naći zajedničke i opće ele- uzimati u obzir postojeću raznolikost i razli- mente tih kultura, graditi na konsenzusu i čite povijesne i kulturne tradicije u svijeti. koristiti kompromise kako bi spriječili čak i Kolektivnu prirodu manjinskih prava trebat osjećaj straha od nejednakosti i dominacije. će ojačati u tom kontekstu bez smanjivanja ili Nadamo se da neće samo zaštita manjinskih ugrožavanja njihove individualne dimenzije. prava biti poboljšana, veća da će i migranti i imigrantske manje ostvariti zaštitu svojih 5.4. Što se moža napraviti? prava na temelju spomenutih načela. Ipak, prije nego ti ciljevi budu ostvare- Iako ne mogu predviđati budućnost i us- ni, reakcije i prosvjedi ljudi i međunarodne pio sam prezentirati samo tri, u mom pogle- javnosti protiv kršenja ljudskih prava, prava du, moguća scenarija za budući razvoj zašti- nacionalnih manjina i imigranata mogu biti te manjine, ipak imam neke ideje o tome što snažni čimbenici u procesu formulacije de- se može napraviti da se poboljšaju ljudska mokratske i inkluzivne etničke politike te- prava i zaštita manjina. Smatram da treba- meljene na jednakosti u svakoj državi. Uz to, mo promovirati znanje o ljudskim pravima, pritisak javnosti za kolektivnu međunarodnu uključujući (posebna) prava manjina, o po- humanitarnu intervenciju u slučaju teških i stojećoj etničkoj i kulturnoj raznolikosti, sistematskih kršenja ljudskih prava mogle bi, toleranciji, međusobnom razumijevanju, barem u nekim slučajevima, spriječiti vlade i koegzistenciji, suradnji itd. u modernim plu- režime u provođenju nacionalističkih politika ralističkim društvima. Moramo shvatiti da je neprijateljski nastrojenih prema manjinama. mit o etničkoj homogenosti kontradiktoran Strah od međunarodne intervencije i veća vjerojatnost da će počinitelji genocidnih po- 75 Mitja Žagar (2000), “Ali je možno razkleniti začaran krog? Strategije in koncepti za upravljanje in razreševanje etnič- litika i etničkog čišćenja biti procesuirani na nih konfliktov.” (“Breaking the Vicious Circle: Strategies and sudovima stavilo bit pritisak na političke re- concepts for the management and resolution of ethnic conflicts.”) Razprave in gradivo / Treatises and Documents, No. žime, ksenofobne i nacionalističke političare 36-37/2000, str. 11-32. da se suzdrže od takve prakse.

25 Lana Zdravković1 PraVni oKVir: sLoVenija

1. Ustavni okvir zaštite manjina bez obzira na nacionalno porijeklo, rasu, spol, jezik, vjeru, politička i druga uvjerenja, mate- Zaštita manjina predmet je sljedećih čla- rijalno stanje, rođenje, obrazovanje, društveni naka Ustava Republike Slovenije. Člankom 5 status, invaliditet, ili bilo koje druge osobne je određeno: “Na svojem teritoriju, država će okolnosti. Svi su jednaki pred zakonom“. Član- štititi ljudska prava i temeljne slobode. Štititi kom 61 (izražavanje nacionalne pripadnosti) i jamčiti će prava autohtonih talijanskih i ma- je određeno: „Svatko ima pravo slobodno izra- đarskih nacionalnih zajednica. Voditi će brigu žavati pripadnost svojoj naciji ili nacionalnoj o autohtonim slovenskim nacionalnim manji- zajednici, održavati i izražavati svoju kulturu, nama u susjednim zemljama i slovenskim emi- i koristiti svoj jezik i pismo.“ Člankom 62 (upo- grantima i radnicima u inozemstvu te će odr- treba jezika i pisma) je određeno: „Svatko ima žavati njihov kontakt s domovinom. Osiguravat pravo na korištenje svojeg jezika i pisma na će očuvanje prirodnih blaga i kulturnog naslje- način propisan zakonom u ostvarivanju svojih đa te će stvarati prilike za složan razvoj društva prava i obvezama te u postupcima pred držav- i kulture u Sloveniji. Slovenci bez slovenskog nim i drugim tijelima javne uprave.“ Člankom državljanstva imaju posebna prava i povlastice 64 (posebna prava autohtonih talijanskih i u Republici Sloveniji. Priroda i opseg tih prava mađarskih nacionalnih skupina u Sloveniji) i povlastica biti će regulirani zakonom“. Član- je određeno: „Autohtone talijanske i mađarske kom 11 je određeno: „Službeni jezik u Sloveniji nacionalne zajednice i njihovi pripadnici ima- je slovenski. U onim općinama gdje talijanska ju garantiranu slobodu korištenja nacionalnih ili mađarska nacionalna manjina obitava, ta- simbola i, u svrhu očuvanja nacionalnog iden- lijanski ili mađarski će također biti službeni titeta, pravo na provođenje privrednih, kul- jezici.“ Člankom 14 (jednakost pred zakonom) turnih, znanstvenih i istraživačkih aktivnosti je određeno: „Svima u Sloveniji će biti zajam- u polju javnih medija i izdavaštva. U skladu čena jednaka ljudska prava i temeljne slobode, sa zakonima, ove dvije nacionalne zajednice i njihovi pripadnici imaju pravo na obrazova- 76 Autorica zahvaljuje svima koji su joj pružili potrebne informacije i tako pomogli u pisanju ovog izvještaja: Jasminka Dedić, nje i školovanje na materinjim jezicima, kao i dr. sc., (Mirovni inštitut; Služba Vlade Republike Slovenije za pravo da ustanove i razvijaju takvo školovanje i lokalno samoupravo in regionalno politiko), Brankica Petković, MA, (Mirovni inštitut), Veronika Bajt, dr. sc., (Mirovni inštitut), obrazovanje. Geografska područja s obveznim Ana Kralj, dr. sc., (Znanstveno-raziskovalno središče Republi- dvojezičnim obrazovanjem biti će određena ke Slovenije, Koper), Branko Matijević (predsjednik udruge EXYUMAK/EXYUMCO do listopada/oktobra 2009.), Fahir zakonom. Ovim nacionalnim zajednicama i Gutić (predsjednik Bosanskog kulturnog društva Slovenije), njihovim pripadnicima zagarantirano je pravo Admir Baltić, MA (predsjednik Društva bosansko-hercegov- na održavanje odnosa s matičnim nacijama i skega in slovenskega prijateljstva, »Ljiljan«), Tahir Maliquaj (predsjednik albanskog kulturnog društva »Migjeni« i trenutni zemljama. Država će osigurati potrebnu ma- predsjednik udruge EXYUMAK/EXYUMCO), Drago Vojvodić terijalnu i moralno podršku u izvršenju ovih (predsjednik Saveza srpskih društava Slovenije), Vladimir Bi- lić (predsjednik Saveza hrvatskih društava Slovenije), Ilija Di- prava. Kako bi koristili svoja prava, pripadnici mitrijevski (predsjednik Saveza makedonskih društava Slove- ovih zajednica osnovat će svoje vlastite samo- nije), Jožek Horvat Muc (predsednik Zveze Romov Slovenije in Sveta Romske skupnosti Republike Slovenije) and Aleksandar upravne zajednice u geografskim područjima Todorović (Civilna iniciativa izbrisanih podjetij). u kojima žive. Na zahtjev tih samoupravnih na-

26 cionalnih zajednica, država im može odobriti ska 38.964 ili 1.98%, hrvatska 35.642 ili 1.81%, izvršenje nekih djelatnosti pod državnim nad- bošnjačka 21.542 ili 1,10%, mađarska 6.243 ili ležnostima, i osigurat će sredstva za obnašanje 0,32%, albanska 6.186 ili 0,31%, romska 3.246 tih djelatnosti. Ove dvije nacionalne zajednice ili 0.17%, crnogorska 2.667 ili 0.14% i talijan- biti će direktno zastupljene u predstavničkim ska 2.258 ili 0,11%. Popisom je zabilježeno i tijelima lokalne samouprave i Narodnoj Skup- 499 Nijemaca, 470 Ukrajinaca, 451Rusa, 273 štini. Položaj talijanske i mađarske nacional- Čeha, 259 Turaka, 216 Slovaka, 181 Austrija- ne zajednice i način na koji se njihova prava naca, 140 Poljaka, 138 Bugara, 122 Rumunja, ostvaruju u geografskim područjima u kojima 54 Grka, 40 Rusina, 28 Židova i 13 Vlaha. žive, obveze lokalnih samoupravnih zajednica Zanimljivo je da podaci govore o 527 dekla- za ostvarivanje tih prava, i prava koja pripadni- riranih Jugoslavena (stanovnici nepostojeće ci ovih nacionalnih zajednica imaju izvan geo- zemlje), dok se 48.588 ljudi odbilo izjasniti o grafskih područja u kojima žive, biti će reguli- svojoj nacionalnosti78. Treba napomenuti da rano zakonom. Prava obje nacionalne zajedni- popis iz 2002 nije pokrio tisuće državljana ce i njihovih pripadnika osigurana su neovisno iz područja bivše Jugoslavije i Roma, koji su o njihovom broju. Zakoni, propisi i ostale opće bili državljani Republike Slovenije do 1991., odredbe koje se odnose na uživanje ustavno ali su odbili zatražiti slovensko državljanstvo zajamčenih prava i položaj isključivo nacional- do početka 1992. tijekom slovenskog procesa nih zajednica ne mogu biti donošeni bez sugla- stjecanja neovisnosti, te su time stekli brojen snosti predstavnika tih zajednica.“ Člankom životne poteškoće izazvane iznenadnim sta- 65 (status i posebna prava romske zajednice u tusom stranaca u Sloveniji od 1992. Prema Sloveniji) je određeno: Status i posebna prava najsvježijim podacima MUP-a Slovenije (si- romske zajednice biti će regulirani zakonom.“. ječanj 2009), 25.671 ljudi je bilo izbrisano, što Člankom 80 (sastav i izbori) je određeno: „Na- čini 1.3% slovenskog stanovništva79. rodna Skupština sastavljena je od narodnih U isto vrijeme, Slovenija priznaje samo poslanika građana Slovenije i sadrži devede- dvije nacionalne manjine – talijansku i ma- set zastupnika. Zastupnici se biraju na općim, đarsku. Romska manjina ima poseban status, jednakim, izravnim i tajnim izborima. Jedan ali ne onaj manjine. To su jedine tri zajednice zastupnik talijanske, i jedan mađarske nacio- s ustavnom, zakonskom i institucionalnom nalne zajednice biti će uvijek izabrani. Izborni zaštitom u Sloveniji. sustav regulirat će zakon usvojen dvotrećin- skom većinom svih zastupnika u Narodnoj 3. Povijesni razvoj institucionalnog i za- Skupštini. Zastupnike, osim onih nacionalnih konskog okvira uključujući ulogu među- zajednica, se bira u skladu s načelima propor- narodne zajednice cionalne reprezentacije s pragom of 4%, s opa- skom da glasači imaju odlučujući utjecaj na Od svoje neovisnosti 1991, Slovenija je dodjeljivanje mjesta kandidatima.“.77 donijela niz Zakona, Akta i Odredbi koji reguliraju položaj nacionalnih manjina. Tijekom 2. Etnički sastav manjinskih skupina procesa pristupa EU, ratificirala je ključne međunarodne dokumente iz područja zaštite Prema popisu stanovništva (koji se na- nacionalnih manjina. Tijekom ratifikacije i čelno provodi svakih deset godina) iz 2002, 78 Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, Cenzus 2002, Slovenija ima 1.964,036 stanovnika, od čega http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/rezultati_red. 1.631,363 Slovenaca. Manjinske zajednice u asp?ter=SLO&st=7 državi su sljedeće, od najbrojnije nadolje: srp- 79 Vidi MUP Slovenije, statistički podaci 24.1.2009 o broju osoba kojima je ukinuta dozvola trajnog borabka u Sloveniji 77 Vidi Ustav Republike Slovenije, Službeno Glasilo Republike 26.2.1992. (”izbrisani”), http://www.mnz.gov.si/fileadmin/mnz. Slovenije: 33/91 gov.si/pageuploads/2009/izbrisani-koncni_podatki.pdf

27 provođenja osnovala je niz organa koji nad- općinama gdje neka of zajednica ima status gledaju uspostavljanje, izvršenje i provođenje autohtonih stanovnika, sufinanciranje zajed- manjinskih prava. ničkih kulturnih organizacija sa sjedištem u Ipak, sve te pravne i institucijske odredbe Hrvatskoj, sufinanciranje talijanskih i ma- primjenjuju se samo na talijansku i mađar- đarskih radio i TV programa, odgovornosti u sku manjinu, te, manjim dijelom, na romsku. polju romske zajednice koja u Sloveniji ima Narodi država bivše Jugoslavije ostaju zane- tradiciju i povijest, poput financiranja krovne mareni i nezaštićeni kao nacionalne manjine organizacije Roma, Saveza Roma Slovenije, unatoč tome što predstavljaju 10% slovenskog neizravno sufinanciranje romskih udruga stanovništva i imaju snažne i povijesne veze s diljem zemlje i, konačno, sufinanciranje rom- državom. Te države su, skupa sa Slovenijom, ske aktivnosti u medijima). bile ustavni dijelovi nekadašnje zajedničke Komisija Narodne Skupštine za Na- države SFRJ. cionalne Zajednice procjenjuje nove Akte i druge dijelove zakonodavstva koji reguliraju 4.Pregled institucionalnog okvira status i prava isključivo talijanske i mađarske za zaštitu manjina manjine; procjenjuje pitanja povezana sa statusom i pravima autohtone talijanske i ma- Ured za nacionalne manjine osnovan đarske manjine, procjenjuje pitanja povezana je nakon proglašenja nezavisnosti, kao na- s razvojem obrazovanja i kulturno-ekonom- sljednik Ureda za manjinska pitanja iz 1959. skih i ekonomskih aktivnost dviju autohtonih Ured je Vladina neovisna profesionalna služ- zajednica; procjenjuje pitanja vezana uz javne ba koja nadgleda implementaciju ustavnih i medije i izdavaštvo dviju zajednica, pitanja zakonskih akta, koji se odnose na zaštitu po- razvoja kontakta talijanske i mađarske ma- sebnih prava talijanske i mađarske manjine, njine s matičnim državama, preporuča mje- te nadgleda i osigurava zaštitu posebnih pra- re za implementaciju manjinskih prava. Ima va romske zajednice u Sloveniji. Ured također devet članova, koji su ujedno članovi Narod- vrši izravne poslove, poput suradnje s organi- ne Skupštine. Dva člana Narodne Skupštine zacijama nacionalnih manjina i financiranja predstavnici su svake nacionalne manjine. njihovih aktivnosti, skupljanja prijedloga za Ured za jednake prilike osnovan je nove mjere i rješenja za pojedine probleme 2001., kao nezavisno profesionalno tijelo koje organizacije ili individualni pripadnici slovenske Vlade koje je preuzelo zaduženja nacionalnih manjina mogu susresti u Slove- bivšeg Ureda za ženske politike, profesional- niji. Drugo izravno područje poslova Ureda ne službe zadužene za ženska prava, koja dje- je suradnja s komisijom Narodne Skupštine lomično nadgleda principe jednakosti. Ured za nacionalne manjine, kad Ured predstavlja za jednake prilike radi na polju prevencije i Vladu na sjednicama Komisije. Ured je par- iskorjenjivanja diskriminacije, kroz koordi- tnersko tijelo međunarodnim organizacijama naciju stvaranja novih politika i formuliranje u polju manjinskih pitanja i izdaje izvješća o regulativa, pretežno u području preuzimanja implementaciji Okvirne konvencije o zaštiti EU regulative o implementaciji jednakog nacionalnih manjina te Evropskoj povelji o tretmana ljudi, bez obzira na rasu, etnicitet i regionalnim i manjinskim jezicima. EU regulative o općim okvirima jednakog tre- Nadalje, neke odgovornosti su isključivu tmana pri zapošljavanju i na poslu. u domeni Ureda, većina svih koje nisu pokri- Iako odredbe slovenskog Ustava osigura- vene različitim ministarstvima (financiranje vaju svima jednaka ljudska prava i temeljne glavnih samoupravnih organizacija talijan- slobode, bez obzira na nacionalnost, rasu, ske i mađarske zajednice, sufinanciranje spol, jezik, vjeru, politička i druga uvjerenja, dvojezičnosti i drugih ustavnih prava u onim materijalno stanje, rođenje, obrazovanje, dru-

28 štveni status, invaliditet, ili bilo koje druge formalan. Ombudsmanov prethodnik bio je osobne okolnosti, praksa na terenu pokazuje Vijeće za Zaštitu Ljudskih Prava i Temelj- da su određene socijalne grupe i pojedinci ne- nih Sloboda, osnovano 1988. U prosincu jednaki ili izloženi ponižavajućim postupci- 1993, slovenska Narodna Skupština usvojila ma. U skladu s Akta o implementaciji jedna- je Zakon o Ombudsmanu za Ljudska Prava, kog postupanja, Vlada Slovenije uspostavila koji definira nadležnost i ovlasti Ombudsma- je profesionalno konzultativno tijelo, Vijeće na te stvara pravnu osobu za uspostavu njego- Vlade Republike Slovenije za implementaci- va ureda. Ombudsman službeno počinje raditi ju principa jednakog tretmana (SUNEO), koji 1.1.1995. Toge dana Vijeće za zaštitu ljudskih nadgleda implementaciju odredbi Akta. SU- prava prestaje s radom postaje nevažeće. NEO nadgleda, utvrđuje i evaluira status po- Odjel za kulturna prava manjina Mi- jedinih društvenih skupina s obzirom na ga- nistarstva kulture stvara uvjete i mjere za ranciju principa jednakog postupanja. Nudi posebna kulturna prava nacionalnih manji- prijedloge, inicijative i ponude za prihvaćanje na i romske zajednice kako nalaže Ustav, te regulative i mjera neophodnih za implemen- kulturnih prava drugih manjinskih skupina u taciju jednakog postupanja Vladi Slovenije. Sloveniji. Podrška kulturnim aktivnostima ta- Također, daje prijedloge za poboljšanje obra- lijanske i mađarske manjine, romske zajedni- zovanja, podizanje svjesnosti i istraživanja u ce i ostalih manjinskih skupina i imigranata u području jednakog tretmana ljudi. Proučava Sloveniji se implementira temeljem legalnih rad Advokata za jednak tretman na temelju Akta te općih i konkretnih odredbi Vladine njegovih/njenih godišnjih izvješća te je savje- manjinske politike i javnih poziva i ponuda todavno tijelo u okviru PROGRESS programa koji osiguravaju financiranje kulturnih udru- za polje zabrane diskriminacije i raznolikost. ga nacionalnih manjina u skladu s Aktom o Vijeće je izabrano za petogodišnji period i tre- primjeni javnih interesa u polju kulture. nutno mu traje drugi mandat (2009 -2013). Javni Fond Republike Slovenije za Kul- Trinaestočlano vijeće sačinjeno je od oda- turne Aktivnosti (JSKD) – osigurava finan- branih ministara i vladinih dužnosnika, pred- cijsku podršku aktivnostima manjinskih kul- stavnika javnih ustanova i NVO-a. turnih udruga, naročito za manjine koje ne Ombudsman za ljudska prava institu- priznaje Ustav. Fond je zakonski utemeljen cija je osnovana temeljem članka 159 Ustava 1996 kao Fond Republike Slovenije za Ama- koji određuje da „s ciljem zaštite ljudskih pra- tersku Kulturnu Djelatnost, a današnje ime va i temeljnih sloboda s obzirom na državne ima od 2000. vlasti, vlasti lokalne samouprave i nositelje Odjel MVP-a za zapadni Balkan i regi- javnog autoriteta, ured Ombudsmana za gra- onalne inicijative odgovoran je za pripremu đanska prava ustanoviti će se zakonom“80. i realizaciju strategija bilateralnih odnosa Područja Ombudsmanovog rada uključuju: Slovenije s državama zapadnog Balkana, te ustavna prava, ograničavanje osobnih slobo- politike između Slovenije i tih država u okvi- da, socijalna sigurnost, zaposlenje i pravna ru EU; Odjel za ljudska prava radi nacrte pitanja, upravna prava, sudski postupci, pro- prijedloga za strane politike u polju promica- storno planiranje i okoliš, komercijalne javne nja ljudskih prava; Odjel za međunarodne službe, stanovanje, zaštita osobnih podataka, kulturne odnose vrši aktivnosti vezane uz zaštita dječjih prava i diskriminacija, koja bilateralnu i multilateralnu suradnju u kultu- pokriva područja nacionalnosti i etniciteta, ri i obrazovanju, te prikazuje gledišta MVP o jednake prilike spolova i jednake prilike pri međunarodnoj suradnji u tim područjima. zapošljavanju. Utjecaj Ombudsmana je ne- Uprava MUP-a za migraciju i integra-

80 Vidi Ustav Slovenije, Službeno Glasilo Republike ciju prati stanje na polju migracija, međuna- Slovnije:33/91 rodne zaštite i integracije izbjeglica i stranaca,

29 nadgleda provođenje zakona, regulativa i op- a) Organizacija u području politike ćih akta u području migracije, međunarod- ne zaštite i integracije izbjeglica i stranaca U skladu sa slovenskim zakonom (zakon na temelju Zakona o strancima i Rezoluci- o uspostavi općinskih granica, zakon o finan- je o politici migracije Republike Slovenije; ciranju općina, zakon o lokalnoj samoupravi) sudjeluje u radu stručnih tijela EU i Vijeća i u skladu sa statutima slovenskih općina iz Evrope, surađuje s međunarodnim organi- tehnički miješanih područja (Izola, Koper, zacijama djelatnim u području migracije, Piran, Lendava, Moravske Toplice, Dobrov- međunarodne zaštite i integracije izbjeglica nik, Hodoš, Šalovci), talijanska i mađarska i stranaca (IOM, ICMPD, SE, UNHCR, itd.); manjina organizirane su na političkom nivou. koordinira vršenje dužnosti posredničkog ti- Talijanska manjina politički je aktivna i orga- jela za Evropski izbjeglički fond III i Evrop- nizirana u priobalnoj talijanskoj samou- ski fond za integraciju državljana trećih ze- pravnoj zajednici sa sjedištem u Kopru. To malja. je krovna organizacija sa statusom entiteta javnog zakona, te komunicira s državnim vla- 5. Pregled glavnih zakona i strategija stima u općinama Koper, Izola i Piran – gdje direktno usmjerenih na manjine i su talijani autohtono stanovništvo. područja zaštite (pravo na jezik, medij- U trima gore navedenim općinama talijansku zastupljenost, kulturu, političku za- ska manjina organizirana je u općinske sa- stupljenost, zaposlenje itd.) moupravne zajednice, povezane s krovnom organizacijom putem delegata, tj. izabranih 5.1. Talijanska i mađarska nacionalna članova, koje predstavljaju vid političke or- zajednica ganizacije na lokalnom nivou. U svakoj od te tri priobalne općine, statuti nalažu da jedan Uz prava koja proizlaze iz Ustava, Slove- zamjenik gradonačelnika mora pripadati ta- nija je u temeljnom ustavnom dokumentu o lijanskoj manjini. Talijani također imaju svo- neovisnosti Republike Slovenije, u trećem je vijećnike u općinskim vijećima, koje među poglavlju, izjavila: „Talijanska i mađarska sobom biraju pripadnici talijanske manjine. nacionalna manjina u Sloveniji, i njihovi pri- Mađarska manjina organizirana je unu- padnici, imaju sva prava navedena u Ustavu tar mađarske samoupravne zajednice Po- Slovenije i međunarodnim ugovorima.“81 Za- murja sa sjedištem u Lendavi. Ta krovna kon o samoupravnim etničkim zajednicama organizacija mađarske manjine u Sloveniji je još jedan temeljni dokument koji u članu s 21 članom komunicira s državnim vlasti- 1 navodi: „Za provođenje posebnih prava, za- ma. Unutar općina, mađarska manjina ima jamčenih Ustavom, za promociju potreba i općinske mađarske samoupravne zajednice interesa, i za organizirano sudjelovanje u jav- u sljedećim općinama: Lendava, Dobrovnik, nim pitanjima, pripadnici talijanske i mađar- Moravske Toplice, Šalovci i Hodoš. Vije- ske zajednice osnivaju, u područjima svojih će predstavlja najviši oblik organizacije za autohtonih naselja, samoupravne nacionalne svaku samoupravnu zajednicu mađarske zajednice“82. To omogućava dodatne opera- manjine unutar općine. Ove su općinske sa- tivne temelje za provođenje ustavnih prava moupravne zajednice povezane s krovnom talijanske i mađarske manjine. organizacijom putem delegata, tj. izabranih članova, i predstavljaju vid političke organizacije na lokalnom nivou. 81 Vidi Temeljni ustavni zakon o neovisnosti Republike Slove- nije, Službeno glasilo Republike Slovenije: 1-4/91 i 19/91 Uz univerzalno pravo glasa, pripadnici 82 Vidi Zakon o samoupravnim etničkim zajednicama, Službe- talijanske i mađarske manjine imaj u i po- no glasilo Republike Slovenije: 65/94 sebno pravo glasa na lokalnom i državnom

30 nivou. Biraju svoje vlastite predstavnike – maturi, Povelja o Sveučilištu Primorska, Za- zastupnike u Narodnom Vijeću Slovenije kon o stručnom i tehničkom obrazovanju, (Član 80, Stavak 3 Ustava). Sljedeći zakoni Zakon o knjižnicama i, naročito, Zakon o pro- dodatno osiguravaju prava talijanske i ma- vođenju posebnih prava talijanske i mađarske đarske manjine u polju političke aktivnosti manjine na polju obrazovanja koji „regulira i organizacije: Zakon o izborima za narodno izvršenje prava talijanske i mađarske manji- vijeće, Zakon o osnivanju biračkih okruga za ne na polju obrazovanja, osnovnog obrazova- izbore za narodno vijeće, Zakon o lokalnim nja, stručnog i tehničkog obrazovanja i općeg izborima, Zakon o prijavi birača i Zakon o obrazovanja srednjeg stupnja“83 javnoj upravi. U općinama miješane priobalne regije postoje tri vrtića, tri osnovne škole s odjeljenji- b)Organizacija u području kulture ma i tri gimnazije gdje je talijanski službeni jezik. Talijanski jezik i književnost predmet Talijanska i mađarska zajednica organi- je na Sveučilištu u Ljubljani (Odsjek za roma- zirane su u polju kulture. Ključni zakoni koji nistiku Filozofskog fakulteta) i na Sveučilištu reguliraju kulturu dviju manjina su: Zakon Primorska un Kopru (Odsjek za talijanski je- o institucijama i Zakon o provođenju javnih zik i književnost u okviru Odsjeka za primije- interesa u polju kulture, Zakon o zaštiti kul- njenu lingvistiku na Filozofskom fakultetu). turnog nasljeđa i aktualni Nacionalni pro- U knjižnicama u regiji postoje tri posebna gram za kulturu. Talijanska manjina osno- odjela za talijansku kulturu, tisak i časopise. vala je Talijansku Uniju, organizaciju koja Za razliku od talijanske manjine koja ima tijesno surađuje s Talijanskom Unijom u talijanske škole u područjima miješanog sta- Hrvatskoj. Talijanska manjina organizirana novništva, područja s miješanim mađarskim je u brojnim kulturnim i obrazovnim institu- stanovništvom imaju zakonski osnovano cijama gdje se koristi talijanski jezik. 2005. dvojezično školovanje (obrazovanje svih sta- je Samoupravna priobalna talijanska zajed- novnika regije provodi se i na slovenskom i na nica osnovala talijanski centar „Carlo Com- mađarskom). Mogućnost studiranja mađar- bi“, time si osiguravši organizacijsku i stra- skog jezika postoji na Sveučilištu u Mariboru tešku važnost na polju kulturnih aktivnosti (Odsjek za mađarski jezik na Filozofskom i inicijativa koje provodi talijanska manjina fakultetu) i, temeljem bilateralnog ugovora u Sloveniji. između Slovenije i Mađarske, na mađarskim Mađarska manjina osnovala je brojna sveučilištima (oko 50 pripadnika mađar- društva, kulturne i obrazovne ustanove na ske manjine godišnje studira u Mađarskoj). mađarskom jeziku. Brojni amaterski klubovi i Knjižnične aktivnosti provode se u okviru grupe su također aktivni pod okriljem Institu- Regionalne knjižnice u Murskoj Soboti. Neke ta za kulturu mađarske nacionalne zajednice. općine s mađarskom manjinom (Gorički Ma- „Center Bánffy“ je od 2004 također osnovan đari: Moravske Toplice, Šalovci, Hodoš) imaju pod okriljem Instituta. Lendavska kuća kul- putujuće knjižnice. Knjižnica u Lendavi ima ture je važna kulturna akvizicija mađarske status neovisne javne institucije sa sjedištem manjine. u regiji miješanog stanovništva. Temeljem Zakona o javnoj upotrebi slo- c) Obrazovanje i jezik venskog jezika i Uputama za organiziranje javnih događaja na kojima je upotreba stranih Ovo je područje regulirano sljedećim jezika dozvoljena, službeni jezici u područjima zakonima: Zakon o predškolskom odgoju, Zakon o osnovnoškolskom odgoju, Zakon o 83 Vidi odredbu kojom je ratificiran Sporazum između Italije i Slovenije o suradnji na području kulture i obrazovanja, Službe- srednjoškolskom odgoju, Zakon o državnoj no Glasilo Republike Slovenije: 35/2001 i 102/2007

31 miješanog stanovništva su slovenski, talijan- dogovora iz tih sporazuma potpisujući Akt o ski i mađarski. Nasljeđivanju. Osimski sporazumi sumiraju glavne odredbe Posebnog Statuta, tj. Aneksa d) Mediji londonskom Memorandumu iz 1954. Vlade Slovenije i Italije su 2007. usvojile Odredbu o Izdavačka aktivnost talijanske manjine ratifikaciji Memoranduma o Suradnju među vrši se u izdavačkoj kući EDIT u Rijeci s dopi- dvjema vladama. snim uredom A.I.A u Kopru (prvospomenuti Zakon kojim je 1993. Ratificiran ugovor o u potpunosti, a drugospomenuti djelomično garantiranju posebnih prava slovenskoj ma- financira Slovenija), izdavanjem dnevnog li- njini koja živi u Mađarskoj, i mađarskoj ma- sta La Voce del Popolo. U tom etnički miješa- njini koja živi u Sloveniji bio je temelj nizu nom području izdaju se časopisi o aktualnim sastanaka mješovite međuvladine komisije kulturnim zbivanjima poput Mandracchio, koja je nadgledala provedbu zakona i upući- Lasa pur dir, Il Trillo, kao i povremena publi- vala preporuke Vladi o predmetu sporazuma. kacija o aktualnim kulturnim zbivanjima. ZA- Sporazum se obnavlja svakih pet godina. VOD za izdavaštvo o aktualnim zbivanjima Odbor za nacionalno manjine Narodne mađarske manjine izdaje Népújság - tjednik Skupštine Slovenije održao je raspravu 2009., na mađarskom. o zaštiti talijanskog i mađarskog zakonodav- Slovenska javna medijska kuća, RTV Slo- stva s naglaskom na analizu uloge koju drža- venija, preko svojih regionalnih odjela, sva- va ima, i preporučio Vladi da osnuje posebnu kodnevno emitira program na talijanskom i radnu skupinu koja bi pripremila analizu dr- mađarskom. žavne uloge u zaštiti nacionalnih manjina po Prema Zakonu o Medijima, program na- regijama da utvrdi trenutno stanje i potrebe cionalnih manjina mora dodatno financirati za uspostavljanjem općeg Zakona tj. izmjene vlada, u skladu s 30. člankom Zakona o RTV postojećeg zakonodavstva. Slovenija. Po jedan predstavnik svake od dviju manjina imenovan je u programsko vijeće. 5.2. Romska zajednica Vijeće javne televizije odabire programsko vijeće za program nacionalnih manjina, koje- Romska zajednica nema status nacional- mu dvije trećine članova mora pripadati naci- ne manjine u Sloveniji, ali ima priznat status onalnim manjinama. zajednice ili manjine s posebnim etničkim karakteristikama (vlastiti jezik, kultura ili e) Ostalo druge specifičnosti). Članak 65 Ustava o specijalnom statusu Prijedlog unapređenju Rezolucije o polo- i pravima romske zajednice temeljni je za- žaju autohtonih slovenskih manjina u susjed- konski okvir kojim je reguliran status romske nim državama i poslovi vezani uz nacionalne zajednice od neovisnosti Slovenije, i u njemu i ostale faktore u Sloveniji, navedeni od strane se navodi: „Status i posebna prava romske za- radne skupine u suradnji s krovnim organiza- jednice u Republici Sloveniji bit će regulirani cijama obiju manjina bio je predmet procje- zakonom“84. Zakon o romskoj zajednici koji ne vladine komisije za nacionalne manjine u regulira „položaj i definira područja poseb- 2007. nih prava romske zajednice u Sloveniji, nad- Osimski sporazumi iz 1977., bilateralni ležnost državnih javnih tijela i tijela lokalnih sporazumni između Italije i bivše Jugosla- samouprava za njihovo izvršenje i suradnju vije, odnose se na talijansku zajednicu. Na- s predstavnicima romske zajednice u imple- kon slovenske neovisnosti 1991., Slovenija i 84 Vidi Ustav Republike Slivenije, Službeno Glasilo Republike Italija obvezale su se na nastavak poštivanja Slovenije: 33/91

32 mentaciji njihovih prava i obveza, navedenih a) Organizacija u politici zakonom“85 usvojen je tek 2007. Do usvajanja tog zakona, specifičnim zakonima u okviru Zakon o romskoj zajednici uvodi posebna ustavne regulacije, koji i danas vrijede, rješa- radna tijela na lokalnoj razini praćenja stanja vala su se prava Roma. romske zajednice, koja se osnivaju u općina- Zakonom je određeno da Slovenija mora ma gdje se Rome bira u općinsko ili gradsko pružiti uvjete i posebnu brigu za: uključiva- vijeće. Ta radna tijela su osnovana u svim nje romske zajednice u sustav javnog obra- općinama navedenim u Članu 101.a Zakona zovanja, poboljšanje njihovog nivoa obra- o lokalnoj samoupravi, koji je odredio da op- zovanja uz uvođenje prikladnih modela sti- ćine: „Beltinci, Cankova, Črenšovci, Črno- pendiranja; osiguranje uključenja Roma na melj, Dobrovnik, Grosuplje, Kočevje, Krško, tržište rada i zaposlenja; pomoći u očuvanju Kuzma, Lendava, Metlika, Murska Sobota, i razvoju romskog jezika i kulture, infor- Novo mesto, Puconci, Rogašovci, Semič, Šen- macije i izdavaštvo o aktivnostima romske tjernej, Tišina, Trebnje i Turnišče imaju ob- zajednice; rješavanje problema stanovanja vezu osigurati romskoj zajednici koja živi na romskih naselja i poboljšanje životnog stan- njihovom području po jednog zastupnika u darda. O gore navedenim područjima vlada, općinskom vijeću do redovnih lokalnih izbo- lokalne vlasti i Vijeće romske zajednice ra 2002“86. Općina Grosuplje učestalo krši taj u Sloveniji moraju, kako je propisano za- članak s obzirom da u njenom vijeću još uvi- konom, usvojiti Nacionalni program mjera, jek ne sjedi predstavnik romske manjine. koji je još uvijek u fazi izrade. Na državnom nivou, u skladu sa zakonom, U području regulacije pitanja vezanih uz Vijeće romske zajednice Republike Slove- Rome, vladin Program mjera za pomoć Ro- nije, sa sjedištem u Murskoj Soboti osnovano mima iz 1995., ostaje ključan instrument. On je 2007., i zastupa interese romske zajednice sadrži mjere za poboljšanje statusa romske u odnosima s državnim organima, te izvršava manjine u ključnim područjima poput stano- druge važne dužnosti koje se odnose na sta- vanja, obrazovanja i zdravstvene skrbi. Slije- tus i prava romske zajednice. Između ostalog, dile su ga mnoge druge vladine mjere (usvo- pruža mišljenja, inicijative i ideje Narodnoj jene 1999. i 2004.), u kojima je Vlada jasno Skupštini Slovenije, Vladi i drugim tijelima rekla da su sva ministarstva i vladini uredi vlasti, izvršnim organima javne vlasti i tije- odgovorni pružiti posebnu pažnju romskim lima lokalne samouprave. Svi su oni dužni pitanjima i njihovo uključivanje u svoj rad. pribaviti mišljenje vijeća o prihvaćanju i iz- Svaka je vlada odgovorna za uspostavlja- davanju regulativa i drugih zakona koji se tiču nje Vladine komisije za zaštitu romske za- romske zajednice. jednice i nadzor romske situacije u Slove- niji. Odredbe krovnog romskog zakona imaju b) Kulturne aktivnosti ključni utjecaj na sastav i rad komisije, jer određuju da komisija ima 8 članova iz vladi- Unija Roma Slovenije u Murskoj Sobo- nih tijela, koji odabiru člana romske manjine ti radi pod okriljem Vijeća romske zajednice, za gradska ili općinska vijeća i četiri predstav- kao krovna organizacija romskih udruge (u nika za Forum Unije Roma Slovenije. Vladin 2009 Unija je okupljala 2a udruga). Romske Ured za nacionalne manjine obvezan je vršiti udruge naročito su aktivne na polju kulture. U stručne, organizacijske i administrativne po- zadnjih 15 godina stvorena je jezgra neovisne slove za komisiju. djelatnosti kroz romske udruge.

85 Vidi Zakon o romskoj zajednici, Službeno Glasilo Republike 86 Vidi Zakon o lokalnoj samoupravi, Službeno Glasilo Repu- Slovenije 33/2007 blike Slovenije: 100/2005

33 Rezolucija nacionalnog programa za kul- usvaja akcijski plan za aktivnosti ministar- turu od 2008. do 2011. navodi poticanje kul- stva, romske unije, javnih škola i institucija. turnog razvoja romske zajednice kao jedan Na temelju akcijskog plana za 2007. usvojene od prioriteta. Ministarstvo kulture stvara su sljedeće aktivnosti: uvođenje predmeta uvjete za romske kulturne aktivnosti od 1993. romske kulture je u potpunosti isplanirano i Osigurava uvjete za njihovo sudjelovanje u usvojeno, profesionalni standardi za Pomoć- mjerama razvijenim za njihovu dobrobit. Na- nika za Rome su razrađeni i usvojeni, program rodna je Skupština 2008. usvojila novi Zakon interkulturalne koegzistencije je planiran i o zaštiti kulturnog nasljeđa koji u potpunosti provede (Romska Asocijacija), trening uči- obuhvaća romsku zajednicu. Vlada također telja (Ured za obrazovanje, Centar za stručno sufinancira djelovanje romskih udruga, ma- podučavanje). Na temelju te strategije, Mi- nifestacije, publikacije, predavanje i novinsko nistarstvo obrazovanja i sporta je pokrenulo izdavaštvo već godinama. inicijativu za pripremanje i prihvaćanje novog profesionalnog standarda za Pomoćnika c) Obrazovanje, jezik za Rome i Koordinatora za Rome. Republika Slovenija osigurava poseban Obrazovanje Roma predstavlja priličan tretman i povlastice za škole u kojima se izazov zbog nedovoljnih pomaka u području obrazuju romska djeca. Pojedinačni ili gru- pitanja Roma u Sloveniji. Pripadnici romske pni rad s romskim školarcima je dodatno su- manjine nisu u potpunosti uključeni u obra- financiran od strane ministarstva, a dodatna zovni sustav, iako je potpuna uključenost for- sredstva osiguravaju se i za proces obrazova- malno zajamčena. Glavni razlog romu ostaje nja, prihvaćaju se povlaštene kvote za romske nestandardiziranost romskog jezika i nemo- razrede, sufinanciraju im se školski obroci, gućnost romske djece da pohađaju vrtiće i knjige, izleti itd. Ministarstvo također finan- škole na materinjem jeziku. Predškolska rom- cira razvojno-istraživačke radove o pitanji- ska djeca pohađaju 40 vrtića diljem zemlje. ma vezanim uz uspješnu integraciju romskih Upisani su u vrtiće na tri načina: većina je in- učenika i standardizaciju romskog jeziku kao tegrirana u uobičajene vrtićke grupe; neki su temelj poučavanja romskog jezika. upisani u posebne vrtićke romske grupe dok Mladi romski intelektualci i studenti su jedan vrtić upisuje samo romsku djecu. U šk. 2008. osnovali Romski akademski klub God. 2007/08. 1658 romske djece pohađalo je (RAK). Statut novoosnovanog kluba navodi osnovnu školu, s time da nije bilo homogeni- kako im je jedna od zadaća podizanje svjesno- ziranih grupa ili razreda za učenike Rome. sti o važnosti znanja i obrazovanja među pri- Ministarstvo obrazovanja i sporta je, u padnicima romske zajednice i Sinta. suradnji s Unijom Roma Slovenije, usvojilo Strategiju za obrazovanje Roma u Repu- d) Mediji blici Sloveniji 2004. godine, što je postalo temelj daljnjim mjerama na području obrazo- Radijske i televizijske emisije za rome vanja Roma. Strategija sadrži pregled stanja u emitiraju se na lokalnim radio i TV postajama obrazovanju u prošlosti i mjere ministarstva, već godinama (Prekmurje, Dolenjska i u Lju- pregled glavnih neriješenih problema i pri- bljani), a od 2007 emitira se i tjedna radijska jedloge za njihovo rješenje (npr. nazočnost u emisija „naše ceste – Amare droma“ na radiju vrtićima, kontinuirano obrazovanje vrtićkog javne slovenske RTV kuće. Javna televizija od osoblja, uvođenje fakultativnog predmeta 2008. emitira dvotjednu petnaestominutnu romske kulture u osnovne škole itd.). Mini- emisiju „So vekeres? – što to govoriš?“ koju starstvo obrazovanja i sporta svake godine rade Romi.

34 ROMIC informacijski centar u Murskoj f) Zdravstvena zaštita Soboti osnovan je u okviru Romske asocijaci- je 2003. Ima dugu tradiciju proizvodnje radij- Formalno i pravno Romi imaju pristup skih emisija na romskom i slovenskom, koje zdravstvenoj zaštiti, poput ostalih stanovni- se povremeno emitiraju i na drugim radijskim ka Republike Slovenije, na temelju Članka 2 postajama. 2008. im je dodijeljena lokalna ra- Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom dijska frekvencija za područje Murske Sobote osiguranju: „Svi građani imaju pravo na naj- i okolnih područja, čime je to postala jedina bolju moguću zdravstvenu zaštitu i ovlašte- romska radio postaja u Sloveniji. ni su brinuti se o svom zdravlju. Nitko nema pravo ugrožavati zdravlje drugoga. Svaka oso- e) Zaposlenje ba ima pravo na zdravstveno osiguranje i duž- nost da pridonosi njegovoj opskrbi u skladu Broj registriranih nezaposlenih Roma sa svojim mogućnostima. Svaka osoba dužna stalno se mijenja. 2007. bilo je 2069 neza- je osigurati svu moguću pomoć i prvu pomoć poslenih Roma (1060 žena).87 Ovi se brojevi ozlijeđenima ili bolesnima u slučaju nužde odnose samo na ljude koji se deklariraju kao te im omogućiti pristup hitnoj medicinskoj Romi i žele da ih se smatra posebnom etnič- pomoći“88. Ipak, u praksi se nailazi na mnoge kom skupinom. nepravilnosti. Program mjera politike aktivnog za- Jedna od pozitivnih mjera za romsku zaposlenja koje se usvajaju zasebno svake jednicu je nacrt i prihvaćanje Programa za kalendarske godine za planirano razdoblje, djecu i mladež 2006-2016, koji sadrži pose- definiraju niz mjera aktivnog zapošljavanja ban program za „posebnu socijalnu skrb“ i cilj usmjerenih na određene skupine koje uklju- pružanja posebne skrbi djeci i mladima iz et- čuju i Rome. Posebna pažnja pridaje se upra- ničkih skupina (Roma), u smjeru poboljšanja vo Romima kao ranjivoj socijalnoj skupini u njihovog socijalnog statusa i pružanja soci- Rezoluciji nacionalnog programa socijalnog jalne uključenosti u širu okolinu, uključujući osiguranja za period 2006 – 2010. Uz to, Mi- odgovarajuću zdravstvenu skrb. nistarstvo rada, obitelji i društvenih poslo- Kako bi uklonili nejednakosti u regiji Po- va sastavlja javnu ponudu za sufinanciranje murja, u kojoj živi najveća romska populacija programa socijalnog osiguranja i obiteljske u Sloveniji, Strategija za unapređenje zdravlja podrške. Ministarstvo je sufinanciralo dva i akcijski plan za uklanjanje zdravstvenih ne- razvojna partnerstva unutar okvira EQUAL jednakosti u Pomurju su pokrenuti. Opći cilj Društva, čije djelatnosti ciljaju na pripadnike strateškog plana je poboljšanje zdravstvenog romske zajednice. stanja lokalnog stanovništva i, samim time, Vlada je 2009. prihvatila dva programa uklanjanje nejednakosti u zdravlju među javnih radova za 2009. i 2010., usmjerenih na regijama, dok se plan također suočava i s ne- aktivaciju nezaposlenih, njihovu socijaliza- jednakostima unutar same regije. Program je ciju, socijalnu uključenost i očuvanje i razvoj posebno usmjeren prema ranjivim skupina- njihovih radnih vještina te poticaje za razvoj ma stanovništva. Strategija je temeljena na novih radnih mjesta. Ciljna skupina nezapo- analizi trenutnog stanja stvari i jedan je od slenih koji su uključeni u vladine programe prioriteta regije. Dio je Regionalnog razvoj- često obuhvaća Rome, skupinu s posebnim nog plana 2007-2013. preprekama za zaposlenje, koju se posebno Centar za zdravstveno osiguranje Murska ističe u tim programima. Sobota provodi program „Brisanje nejednakosti

88 Vidi Zakon o zdravstenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti, 87 Vidi Ured za nacionalne manjine Službeno Glasilo Republike Slovenije 9/1992

35 u zdravstvu“. Državni program zdravstvenog osi- sti, rasnom ili etničkom porijeklu, vjerskim guranja pokriva pitanja zdravlja roma, a centar ili drugim uvjerenjima, hendikepiranosti, do- zapošljava romskog pomoćnika u timu za javno bi, seksualnoj orijentaciji ili drugim osobnim zdravstvo, koji blisko surađuje s Romskom Aso- okolnostima, posebno u odnosu na: cijacijom Slovenije i Vijećem romske zajednice • Uvjete pristupa zaposlenju, Slovenije. samozaposlenju i zauzetosti, uključujući kriterije odabira bez obzira na vrstu 6. Opis preventivnih mjera (protiv aktivnosti na svim razinama poslovne diskriminacije) u zakonima i strategija- hijerarhije, uključujući napredovanje; ma uključujući opis pozitivnih (afirma- • Pristup svim oblicima i razinama tivnih) akcija profesionalne orijentacije i savjetovanja, stručne i profesionalne edukacije, Temeljne antidiskriminacijske odredbe reedukacije i radnog iskustva nalaze se u Ustavu republike Slovenije, toč- • Uvjeti za zaposlenje i rad, uključujući nije u njegovom Članu 14 (jednakost pred prestanak radnog ugovora i plaća zakonom) u kojem stoji: „Svima u Sloveniji • Članstvo i sudjelovanje u organizacijama će biti zajamčena jednaka ljudska prava i radnika ili poslodavaca ili bilo koje druge temeljne slobode, bez obzira na nacionalno organizacije čiji su članovi zaposleni u porijeklo, rasu, spol, jezik, vjeru, politička i nekoj profesiji, uključujući sve povlastice druga uvjerenja, materijalno stanje, rođenje, koje proizlaze iz takvog članstva obrazovanje, društveni status, invaliditet, ili • Socijalna zaštita, uključujući zdravstvenu bilo koje druge osobne okolnosti. Svi su jed- zaštitu naki pred zakonom“89. Drugi članci koji se • Društvene povlastice odnose na zabranu diskriminacije su: Član • Obrazovanje 14 (privremena suspenzija i ograničavanje • Pristup i opskrba dobrima i uslugama prava), Član 22 (jednaka zaštita prava). Član dostupnim javnosti, uključujući 29 (pravne garancije u sudskim postupci- stanovanje“91 ma), Član 41 (sloboda savjesti), Član 49 (sloboda rada), Član 52 (prava hendikepiranih Zakon o jednakosti žena i muškaraca osoba), Član 53 (brak i obitelj), Član 54 (pra- drugi je važan zakon koji određuje u svojem va i obveze roditelja), Član 61 (izražavanje prvom Članu (ciljevi zakona): (1) cilj ovog nacionalne pripadnosti), Član 63 (zabrana Zakona je definirati zajedničke uvjete za poticanja na diskriminaciju i netoleranciju unapređenje statusa žena i uspostavljanje te zabrana poticanja na nasilje i rat), Član jednakih prilika za muškarce i žene u poli- 64 (posebna prava autohtonih talijanskih i tičkim, ekonomskim, socijalnim obrazovnim mađarskih manjina u Sloveniji) i Članak 65 i drugim poljima društvenog života (od sada (status i posebna prava romske zajednice u pa nadalje: jednake prilike). (2) Uspostavlja- Sloveniji).90 nje jednakih prilika je dužnost cijelog društva Preventivne mjere protiv diskriminacije i predstavlja uklanjanje prepreka uvođenju određene su Zakonom o implementaciji prin- rodne jednakosti, prvenstveno kroz preven- cipa jednakog ophođenja koji, u Članu 2 (pri- ciju i uklanjanje nejednakog tretmana žena i mjena zakona) određuje da: „jednak tretman muškaraca kao oblika diskriminacije koji po- bit će osiguran neovisno o spolu, nacionalno- tječe iz tradicionalno i povijesno uvjetovanih društvenih uloga, kao i uspostavljanje uvjeta 89 Vidi Ustav Republike Slovenije, Službeno Glasilo Republi- ke Slovenije: 33/91 90 Vidi Ustav Republike Slovenije, Službeno Glasilo Republi- 91 Vidi Implementaciju Zakona o principima jednakosti, Služ- ke Slovenije: 33/91 beno Glasilo Republike Slovenije, 50/2004 i 61/2007

36 za uvođenje jednake zastupljenosti oba spola organizirano sudjelovanje u javnim pitanji- u sva polja javnog života.“92 ma, pripadnici talijanske i mađarske manjine Zakon o radnim odnosima određuje u svo- osnivaju, u regijama gdje su autohtoni stanov- jem šestom Članu (zabrana diskriminacije nici, samoupravne nacionalne zajednice.“94 i odmazde): (1) Poslodavci moraju osigurati Zakon o romskoj zajednici određuje u da tražitelji poslova (u daljnjem tekstu: kan- prvom Članu: „Ovaj zakon regulira status i didati) imaju jednak tretman pri zaposlenju, definira područja posebnih prava Roma u Re- na poslu i svezi prekida radnog odnosa, bez publici Sloveniji, nadležnosti državnih vlasti obzira na etnicitet, rasu, spol, jezik, vjeru, po- i tijela i tijela lokalne samouprave i njihovu litička i druga uvjerenja, materijalno stanje, implementaciju i suradnju muških i ženskih rođenje, obrazovanje, društveni status, inva- zastupnika (nadalje: zastupnika) u ostva- liditet, ili bilo koje druge osobne okolnosti u rivanju njihovih prava i obveza definiranih skladu s ovim Zakonom, važećoj regulativi o zakonom“95. U Članu 2 stoji: „S obzirom na principima jednakosti i regulativi koja ure- posebni položaj romske zajednice u Sloveni- đuje jednake prilike za muškarce i žene. (2) ji i njihovo uspješno uključenje u slovensko Poslodavci moraju osigurat jednak tretman društvo, i preuzimanje odgovornosti za svo- s obzirom na osobne okolnosti iz prethodnog ju vlastitu dobrobit, Romi i Romkinje imaju, stavka za kandidate i radnike, posebno pri do- uz sva prava i obveze svih građana Slovenije, bivanju posla, unapređenju, obuci, edukaciji, posebna prava definirana zakonom“96. Član ponovnoj obuci, plaći i drugim primanjima iz 3 određuje: „Slovenija će osigurati proved- radnog odnosa, radno vrijeme i otkazivanje bu posebnih prava iz područja obrazovanja, radnog ugovora. Zakon nadalje potanko de- kulture, zaposlenja, prostornog planiranja, finira i regulira pitanje okolnosti i vrsta dis- zdravstvenog i socijalnog osiguranja, obavje- kriminaciju skladu s Ustavnim i zakonskim štavanja i zajedničkog donošenja odluka o odredbama. javnim pitanjima koja se odnose na romsku Kazneni zakon Slovenije je još jedan dio zajednicu, na temelju aktualnih zakona, dru- zakonodavstva usko vezan uz antidiskrimi- gih zakona, provedbe zakona, zakona lokalnih nacijske mjere, pa tako u raznim Članovima samouprava i tijela“97. navodi, između ostalog, povredu prava na Članak 1 Zakona o Ombudsmanu za jednakost, uvredu, povredu temeljnih prava ljudska prava određuje: „Kako bi se zaštitila zaposlenika, škodljivu optužbu, povredu ljud- ljudska prava i temeljne slobode pred držav- skog dostojanstva zlouporabom službenih nim tijelima, tijelima lokalne samouprave ovlasti ili položaja, poticanje mržnje, sukoba i tijelima kojima je povjerena javna uprava ili netolerancije temeljene na povredi princi- uspostavlja se Ombudsman za ljudska prava pa jednakosti itd.93 i područje njegove/njene nadležnosti ovim zakonom.“98 Članom 3 je određeno: „U obav- 7. Opis pravnih lijekova za prevenciju ljanju svoje djelatnosti djelovat će u skladu s povrede kolektivnih prava odredbama Ustava i međunarodnih pravnih

Prvi Član Zakona o samoupravi etničkih 94 Vidi Zakon o samoupravnim nacionalnim zajednicama, Glasilo Republike Slovenije 65/1994 zajednica određuje: „Za provedbu posebnih 95 Vidi Zakon o romskoj zajednici, Službeno glasilo Republike prava, zajamčenih Ustavom Republike Slo- Slovenije: 33/2007 venije, za promicanje potreba i interesa, i za 96 Vidi Zakon o romskoj zajednici, Službeno glasilo Republike Slovenije: 33/2007 92 Vidi Implementaciju Zakona o principima jednakosti, Služ- 97 Vidi Zakon o romskoj zajednici, Službeno glasilo Republike beno Glasilo Republike Slovenije, 50/2004 i 61/2007 Slovenije: 33/2007 93 Vidi Kazneni Zakon Republike Slovenije, Službeno Glasilo 98 Zakon o Ombudsmanu za ljudska prava, Službeno Glasilo Republike Slovenije: 63/1994 Republike Slovenije: 71/1993 i 15/1994

37 akta o ljudskim pravima i temeljnim sloboda- ustavnu žalbu o kršenju prava. Prijedloge za ma. Prilikom intervencija može se pozivati na promjene pravilnika može podnijeti Parla- principe jednakosti i dobrog upravljanja.“99 mentu ili Vladi. Može predložiti i svim tije- Dva preostala zakona koji reguliraju zašti- lima koja spadaju u njegovu nadležnost da tu kolektivnih prava su ranije navedeni Zakon poprave svoje odnose s klijentima. Ombud- o implementaciji principa jednakog postupa- sman može svoje mišljenje dati o bilo kojem nja i Zakon o jednakim prilikama žena i muš- slučaju kršenja prava i sloboda. Nije bitno karaca. o kakvom se postupku radi ili u kojoj je fazi. Ipak, Ombudsman ne može ispraviti kršenje 8. Opis pravnih lijekova za pojedince ili iregularnosti u ime državnog tijela, tijela lokalne samouprave ili nositelja javne duž- Osoba se može obratiti Ombudsmanu za nosti u pitanju. Dužnost je samog tijela koje ljudska prava ako je diskriminirana na teme- je prekršilo prava ili djelovalo neregularno lju etničke ili nacionalne pripadnosti. Sljede- da to ispravi. Također, ombudsman ne može će stoji o Ombudsmanu za ljudska prava Slo- preuzimati slučajeve koji su već u sudskom venije: „Ombudsmanu ili četirima njegovim postupku, osim u izvanrednim okolnostima. zamjenicima ili članovima njegovog stručnog Ombudsman nema statutarna prava s obzi- tima se možete obratiti ukoliko su vaša prava rom na privatni sektor, niti može intervenira- ili temeljne slobode narušene od strane nekog ti tamo gdje su prava prekršena od strane npr. tijela.“100 Ombudsmanov ured objavio je apel privatne firme. U takvim slučajevima može da se poteškoće pokušaju riješiti i prije obra- vršiti pritisak na državna tijela, tijela lokalne ćanja ombudsmanu, i to na sljedeće načine: samouprave i javne dužnosnike odgovorne za a.) pritužbom tijelu koje je narušilo vaša pra- nadgledanje poslova privatne firme ili poje- va, b.) pritužbom tijelu koje nadzire tijelo koje dinca. je prekršilo vaša prava, c.) upotreba svih osta- Ured za jednake prilike pruža drugu mo- lih mogućih pravnih lijekova. Ako je diskrimi- gućnost, Branitelja principa jednakosti koji nirana osoba pokušala na sve moguće načine radi na prevenciji diskriminacije. Branitelj riješiti svoje poteškoće, ili jednostavno više proučava slučajeve navodne diskriminacije ne zna što učiniti, preporuča joj se nazvati i izdaje neformalna, neobvezujuća mišljenja Ombudsmanovu besplatnu telefonsku liniju i o tome je li osoba u određenom slučaju doži- porazgovarati sa službenikom za informacije vjela diskriminaciju. Ovo tijelo pruža opće in- njegovog ureda. Službenik će diskriminiranoj formacije i objašnjenja u vezi diskriminacije, osobi reći kako da uloži pisanu žalbu ombud- i skreće pažnju na bilo kakve neregularnosti smanu i dat će joj osnovne informacije o Om- te podiže javnu svijest. budsmanovu radi i bilo koje druge informaci- Branitelj proučava slučajeve navodne dis- je koje mogu biti tražene. kriminacije na temelju osobnih prilika (spol, Ombudsman može pozvati tijelo koje je nacionalnost, rasa ili etničko porijeklo, reli- povrijedilo vaša prava da to ispravi, ili čak gija ili vjera, hendikepiranost, dob, seksual- predložiti naknadu prouzročene štete. Om- na orijentacija ili druge osobne okolnosti). budsman također može od Ustavnog suda Nadalje, Branitelj pruža opće informacije i zatražiti procjenu ustavnosti i zakonitosti objašnjenja svezi diskriminacije, skreće pa- specifičnim propisa i zakona u ime diskrimi- žnju na bilo kakve nepravilnosti i preporuča nirane osobe s njenim dopuštenjem, ili uložiti kako razriješiti probleme između dvije strane na miran način. Zakon o implementaciji prin- 99 Zakon o Ombudsmanu za ljudska prava, Službeno Glasilo Republike Slovenije: 71/1993 i 15/1994 cipa jednakog ophođenja pruža pravo Brani- 100 Vidi http://www.varuh-rs.si/iscete-pomoc/kako-vam-la- telju principa jednakosti da funkciju obnaša hko-varuh-pomaga/kdaj-se-obrniti-na-varuha/ samo jedna osoba; ipak, Zakon dozvoljava

38 mogućnost imenovanja dodatnih branitelja potrošača, Zakon o ratifikaciji sporazuma koji bi se bavili pojedinim osobnim prilikama. vlade Republike Slovenije i vlade Republike Sve se inicijative procjenjuju i izvršavaju na Italije o suradnji na polju kulture i obrazova- isti način. Iako zakonski neobvezujuće, nad- nja, Zakon o nasljeđivanju ugovora između ležne institucije su dužne proučiti njihova bivše Jugoslavije i talijanske republike. izvješća i djelovati i na temelju saznanja dobivenih iz njih. 10. Implementacija zakona i strategija: Zakon pruža mogućnost da diskriminira- Sažetak službenih izvješća (uključujući ne osobe imaju pravo na proces u svim sud- izvješće o napretku EC) u područjima: je- skim i administrativnim instancama, i pred zičnih prava, pristupa obrazovanju, pristupa svim mjerodavnim tijelima. Diskriminirane zaposlenju i drugim ekonomskim pravima osobe imaju pravo na naknadu štete prema uključujući stope razvoja područja pretežno općim pravilima građanskog zakonika. S ob- naseljenih manjinama, kulturnih prava, me- zirom na činjenicu da je rad Branitelja javan, dijske zastupljenosti, zastupljenosti u držav- on mora sastavljati godišnja izvješća o svom nim i javnim tijelima, zastupljenosti na nivou radu za prethodnu godinu do ožujka tekuće lokalne samouprave godine. Ured za jednake prilike izvještaj predaje vladi na prihvaćanje, ali i medijima. Prihvaćanjem Zakona o implementaciji principa jednakog postupanja, koji je uveo 9. Drugi zakoni i strategije neizravno princip Branitelja jednakog postupanja u za- povezani sa zaštitom manjinskih prava konodavstvo, Slovenija je prihvatila sljedeće direktive EU: direktivu Vijeća 76/207/EEC Zakon o Policiji, Zakon o Knjigama Mr- o implementaciji principa jednakog postupa- tvih, Rođenih i Brakova, Zakon o osobnom nja prema muškarcima i ženama s obzirom na imenu, Zakon o osobnoj iskaznici, Zakon o pristup obrazovanju, stručnom osposobljava- putovnicama građana Republike Sloveni- nju i unapređenju te radnim uvjetima, direk- je, Uredba o održavanju centralnog registra tivu Vijeća 86/378/EEC o implementaciji stanovništva i procedurama o toku informa- principa jednakog postupanja s muškarcima cija iz centralnog registra, Zakon o namjeni i ženama u planovima socijalnog osiguranja; područja i imenovanju i označavanju na- direktivu Vijeća 2000/43/EC o implementi- selja, ulica i zgrada, Zakon o općem uprav- ranju principa jednakog postupanja prema nom postupku, Uredba o administrativnim osobama bez obzira na njihovo rasno ili et- djelima, Zakon o sudovima, Zakon o javnim ničko porijeklo; direktivu Vijeća 2000/78/EC bilježnicima, Zakon o javnom tužitelju, Za- kojom se uspostavlja osnovni okvir za jednak kon o kaznenom postupku, Zakon o grbu, tretman u zapošljavanju i na radnom mjestu; zastavi i himni Republike Slovenije i zastavi direktivu 2002/73/EC Evropskog parlamen- slovenskog naroda, Zakon o organiziranju i ta i Vijeća kojim se dopunjava direktiva Vi- financiranju obrazovanja, Zakon o regulaciji jeća 76/207/EEC o implementaciji principa upotrebe sredstava dobivenih pretvorbom, jednakog postupanja prema muškarcima i že- Uredba o kriterijima, uvjetima u postupku nama s obzirom na pristup obrazovanju, struč- za dodjeljivanje sredstava za stvaranje ekonom osposobljavanju i unapređenju te rad- nomskih temelja za autohtone nacionalne nim uvjetima; direktivu Vijeća 2004/113/EC zajednice, Zakon o kriterijima, proceduri, koja implementira princip jednakosti među uvjetima i dodjeli sredstava za stvaranje ženama i muškarcima u pristupu i opskrbi ekonomskog temelja etnički miješanih za- proizvodima i uslugama; direktivu Evrop- jednica 2001., Zakon o promicanju uravno- skog parlamenta i Vijeća 2006/54/ES o pri- teženog regionalnog razvoja, Zakon o zaštiti mjeni principa jednakosti žena i muškaraca

39 uključenih u neku aktivnost ili u svojstvu sa- ljenu izbrisanima i u potpunosti urediti polo- mozaposlenja. žaj Roma. Vlada bi trebala prestati zlorabiti Slovenija je ratificirala Konvenciju o za- kriterije „autohtonog stanovništva“, koji se štiti ljudskih prava i temeljnih sloboda VE uporno koriste za opravdavanje (ne)davanja (1970) 1994. 1992. Slovenija je ratificirala statusa nacionalne manjine. Brojni slovenski UN-ovu konvenciju o eliminaciji svih oblika analitičari ističu kriterije „autohtone popula- rasne diskriminacije (1965), UN-ovu među- cije“, jer Ustav spominje autohtone talijanske narodnu konvenciju o građanskim i politič- i mađarske manjine (članovi 5 i 64). Ali stalna kim pravima (1966), UN-ov međunarodni opravdanja na temelju autohtonog statusa su ugovor o ekonomskim, društvenim i kultur- samo izgovor, jer nema službene legalno va- nim pravima (1966), UN-ovu konvenciju o ljane definicije tog pojma. pravima djeteta (1989). 1993. Slovenija je To je također i zaključak svih izvješća ratificirala UN-ovu Konvenciju protiv muče- Vijeća Evrope i ostalih izvješća na temu nja i drugih nehumanih ili ponižavajućih po- manjina i zaštite ljudskih prava u Sloveniji. stupaka (1984). 1999. Slovenija je ratificirala Savjetodavna komisija Okvirne konvenci- Evropsku socijalnu povelju VE (1961). je ustanovila je u članu 12 drugog mišljenja Slovenija je ratificirala Okvirnu konven- 2006., da „razliku temeljenu na konceptu ciju o pravima nacionalnih manjina 1998. U „autohtonosti“ ne bi trebali uzimati u obzir skladu s činjenicama da Konvencija ne utvr- kao glavni kriterij za definiranje osobnog op- đuje definiciju nacionalne manjine, i ostavlja sega primjene Okvirne konvencije.“101. Uz to, na zemljama potpisnicama da utvrde koje Drugo mišljenje također potiče Sloveniju da manjine postoje na njihovim područjima, a da u potpunosti i sustavno uredi status Roma se na njih primjenjuje ova konvencija, Slove- i izbrisanih, posebno u člancima 33, 34 i 35 nija je, u skladu sa svojim ustavom i državnim koji navode „prisutnost znatnog broja bivših zakonodavstvom, izdala pisano priopćenje u građana drugih bivših SFRJ republika u Slo- kojem stoji da su autohtone talijanske i ma- veniji – albanskog, bošnjačkog, hrvatskog, đarske zajednice jedine nacionalne manjine makedonskog, crnogorskog, srpskog i drugih na njenom teritoriju. etničkih porijekla – koji nemaju uvažavanje Slovenija je ratificirala Evropsku povelju i zaštitu usporedivu s talijanskom, mađar- za regionalne ili manjinske jezike 2000. Na- skom, pa čak i romskom manjinom. […] veći- kon predaje ratificiranih povelja, Slovenija je na ovih ljudi trajno se naselila u Sloveniji pri- izvijestila generalnog tajnika Vijeća Evrope je njene neovisnosti, a većina njih danas ima da su talijanski i mađarski jedini jezici koji su slovensko državljanstvo. Savjetodavno vijeće dobili status regionalnog manjinskog jezika. ističe da ti ljudi predstavljaju znatan dio slovenskog stanovništva, i da su de-facto u pozi- 11. Zaključci i preporuke za poboljšanje ciji manjine. Neki od njih sačinjavaju dobro zakonskog i implementacijskog okvira utemeljene zajednice, koje vlasti prepoznaju. Savjetodavna komisija prepoznaje da potpi- Glavni zaključak ovog pregleda jest da Re- snice imaju prostor za procjenu i određivanje publika Slovenija ne pruža dovoljno za (jed- osobnog dometa primjene Konvencije. Ipak, nak) status nacionalnih manjina. To je naro- smatra da je dio njegove dužnosti proučiti čito vidljivo na manjinama iz bivših republika osobni domet primjenjivanja implementacije SFRJ i Romima, čiji status također nije do Konvencije kako bi se utvrdilo da nisu stvara- kraja uređen. Glavna preporuka analize je 101 Vidi Vijeće Evrope, Vijeće ministara, Resolution Res- da država mora urediti položaj pripadnika CMN(2006)6 on the Implementation of the Framework Con- gore navedenih nacija i službeno im priznati vention for the Protection of National Minorities by Slovenia (Adopted by the Committee of Ministers on 14 June 2006 at the manjinski status, otkloniti nepravdu naprav- 967th meeting of the Ministers’ Deputies),

40 ne arbitrarne ili neopravdane razlike. Savje- žaja Roma na lokalnoj razini i osiguravanju todavna komisija žali što je službena politika jednakog pristupa obrazovanja romskoj djeci, prema ovim ljudima na tragu politike prema […] da se trenutno regulira status izbrisanih ekonomskim imigrantima, unatoč njihovim u skladu s odlukom Ustavnog suda“104. Bivši formalnim zahtjevima Vladi da ih se prepo- povjerenik ponovio je te nalaze 2006. Svo- zna kao nacionalne manjine, i da, kao takvi, jem follow-up izvješću o Sloveniji105. Izvješće imaju pravo na posebne mjere zaštite. Sma- stručne komisije za implementaciju evrop- tra da bi slovenske vlasti trebale uzeti u obzir ske povelje za regionalne i manjinske jezike u specifičnu situaciju u kojoj se ti ljudi nalaze i Sloveniji sadrži slične nalaze106. biti otvoreniji prema njihovom zahtjevu. Iako U svojem trećem izvješću o Sloveniji, priznaje da je dijalog započet, Vijeće izražava Evropska komisija protiv rasizma i netole- žaljenje da dijaloga između nadležnih vlasti i rancije utvrđuje da „brojne preporuke drugog predstavničkih organizacija o ovom konkret- izvješća ECRI nisu bile provedene, ili su samo nom problemu još uvijek nema“102 djelomično provedene. Status izbrisanih iz Jedini zakon koji trenutno uređuje status 1992. još uvijek nije uređen u skladu s odlu- naroda bivših jugoslavenskih republika je Za- kom Ustavnog suda iz 2003. Odluka jasno nakon o regulaciji pravnog statusa građana biv- laže da se moraju poduzeti radnje u regulira- še Jugoslavije koji žive u Republici Sloveniji, nju položaja, ali ona nije implementirana. Bez koji u svom prvom članu određuje: Stanovnik opće strategije koja bi regulirala sva područja strane države bivše Jugoslavije (dalje: stra- u kojima se Romi susreću s diskriminacijom nac), koji je imao trajno prebivalište u Repu- i poteškoćama, pripadnici romske zajednice blici Sloveniji na dan 23.12.1990. tj. stranac i skupine koje se smatra „neautohtonima“ još koji zapravo živi u Sloveniji ili stranac koji je uvijek trebaju posebnu podršku kako bi ostva- je živio u Sloveniji na dan 25.6.1991. i od tada rili prava koja imaju ostali slovenski građani. je bez prekida nastavio živjeti u Sloveniji do- Manjinske grupe iz republika bivše Jugosla- biti će, bez obzira na odredbe Zakona o stran- vije suočavaju se s predrasudama i diskrimi- cima (Službeno Glasilo Republike Slovenije, nacijom u mnogim područjima i još uvijek 1/91-I, 44/97, odluke Ustavnog suda 14/99 i nisu dobili priliku da svoj identitet prikažu na 50/98) trajnu dozvolu boravka na zahtjev, ako način kojim bi izrazili pozitivan doprinos slo- zadovoljava uvjete propisane Zakonom.“103 venskom društvu“ 107. Bivši povjerenik za ljudska prava Vijeća Slične zaključke navode i druge agencije i Evrope, Alvaro Gil-Robles također je upozo- ustanove UN-a i EU-a. ravao na problematično korištenje termina 104 Vidi Izvješće g. Alvaro Gil-Robles, https://wcd.coe.int/ „autohtono“ i tri gore navedena pitanja (Romi, ViewDoc.jsp?id=76015&Site=CommDH&Back ColorInternet izbrisani i pripadnici naroda bivših jugosla- =FEC65B&BackColorIntranet=FEC65B&BackColorLogged= FFC679 venskih republika) nakon posjeta Sloveniji 105 Vijeće Evrope, follow-up izvješće o Sloveniji https://wcd. 2003. tijekom kojeg je „preporučio da se re- coe.int/ViewDoc.jsp?id=984025&Site=CommDH&BackColor žim zaštite manjina ojača, osobito ponovnom Internet=FEC65B&BackColorIntranet=FEC65B&BackColorL procjenom koncepta autohtonih i neautoh- ogged=FFC679 tonih manjina te činjena Okvirne konvenci- 106 Vijeće Evrope, izvješće vijeća ministara o implementaciji evropske povelje o manjinskim i regionalnim jezicima http:// je primjenjivom na manjine iz zemalja bivše www.coe.int/t/e/legal_affairs/local_and_regional _democracy/ Jugoslavije.; pozvao je na efikasnu primjenu regional_or_minority_languages/2_monitoring/2.4_Commi- ttee_of_Ministers%27_Recommendations/Slovenia_CM_Rec_ nacionalni strategija za unapređenje polo- SLO.pdf (Slo) i.e. http://www.coe.int/t/dg4/education/minlang/ report/ Evaluation Reports/SloveniaECRML1_en.pdf 102 Vidi ibid. 107 Treće izvješće Evropske komisije protiv rasizma i netole- 103 Vidi Zakon o regulaciji pravnog statusa građana bivše Ju- rancije, usvojeno 30.6.2009. http://hudoc.ecri.coe.int/XMLE- goslavije koji žive u Republici Sloveniji, Službeno Glasilo Repu- cri/ENGLISH/Cycle_03/03_CbC_eng/SVN-CbC-III-2007-5- blike Slovenije: 61/1999 ENG.pdf

41 Lana Zdravković PriMjeri DoBre PraKse: sLoVenija

Prije ratnih sukoba na zapadnom Balkanu tragedije, izbacivanje iz države (čak i u ratom krajem devedesetih, izbrisani su bili građani zahvaćenu Hrvatsku i BiH), razdvajanje obi- Socijalističke Federativne Republike Jugo- telji, samoubojstva, gubitak partnera ili čla- slavije (SFRJ), bivše zajedničke države. Tada nova obitelji te mnoge druge tragične događa- je postojao koncept dvostrukog državljan- je. Ustavni sud Republike Slovenije je donio stva, državno državljanstva (SFRJ), kojeg su dvije odluke, 1999. i 2003. o nelegalnosti tj. imali svi građani SFRJ i republičkog držav- neustavnosti brisanja iz Registra građana, te ljanstva (jedne od republika SFRJ – Sloveni- je presudio da odgovorni moraju ispraviti ne- je, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, pravdu. Tek je u ožujku 2010. izglasan, nakon Bosne i Hercegovine) koje se dodjeljivalo s godina odgađanja i nijekanja odgovornosti, obzirom na republiku rođenja. Osobe koje su Zakon o dopuni ZUSDDD koji je u potpunosti kasnije postale poznate kao „izbrisani“ su bile sproveo odluku Ustavnog suda iz 2003. građani SFRJ, ali i republika Bosne, Srbije, Prije balkanskih sukoba devedesetih, Hrvatske, i, u nekoliko slučajeva, Makedoni- 2259 Roma živjelo je u Republici Sloveniji109. je ili Crne Gore (mnogi su došli s Kosova ili Pretežno su to bili tradicionalni doseljenici u su Romi). Živjeli su i radili u Sloveniji, repu- regije Prekmurje, Dolenjsku i Belu Krajinu. blici u koju su migrirali najčešće zbog eko- Prema popisu stanovništva iz 2002., 3246 nomskih razloga. Tijekom proces slovenske Roma živjelo je u Sloveniji. Podaci iz općin- neovisnosti, ova je skupina ljudi izbrisana iz skih centara za socijalni rad pružaju nam Registra trajnih građana MUP-a Slovenije 26. drugačiju sliku. 2246 Roma koji primaju soci- 2. 1992. te je upisana u Registar stranaca – jer jalnu pomoć prijavljeno je samo u Dolenjskoj. ljudi nisu stekli državljanstvo novostvorene To pokazuje da se mnogi Romi ne žele de- države unatoč pravno reguliranom statusu klarirati kao Romi. Slovenski Romi većinom valjane trajne naseljenosti. Prema početnim imaju slovensko državljanstvo, neki imaju podacima, 18305 ljudi izbrisano je u tom pro- bosansko ili srpsko, dok neki uopće nemaju cesu, iako najnovija istraživanja pokazuju da uređeno stanje. U Sloveniji djeluju 22 rom- se zapravo radi o 25671 ljudi108 odnosno da je ske udruge, sve su dio Unije Roma Slovenije, došlo do brisanja 1% populacije. Na ove se lju- osnovane 1996. Postoji i Ženski forum Roma de počeo primjenjivati Zakon o strancima i, pod Unijom Roma Slovenije. Romi koji se kasnije, Zakon o reguliranju pravnog položaja akademski obrazuju ustanovili su Romski građana bivše Jugoslavije koji žive u Slovenije Akademski klub. 2002. je osnovan ROMIC – (ZUSDDD). Nakon brisanja, ljudi su ostali bez romski informacijski centar, od strane Unije posla, socijalne sigurnosti, zdravstvene za- Roma i Instituta Otvoreno Društvo Slovenije. štite, prava na stanovanje, bez ikakve osobne Romic je glavni izvor informacija za romske odgovornosti za to. Mnogi su doživjeli osobne zajednice, s uredom u Murskoj Soboti.

108 Vid MUP Slovenije, Statistički podaci 24.1.2009. o broju ljudi čije trajne dozvole boravka prestaju vrijediti 26.2.1992. 109 Vidi Statistički ured Republike Slovenije, Popis stanov- „Izbrisani“, http://www.mnz.gov.si/fileadmin/mnz.gov.si/page ništva 1953-2002, http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/ uploads/2009/izbrisani-koncni_podatki.pdf rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7

42 Prije vojnih sukoba na zapadnom Balkanu, tva, organizacija i pokreta poput: Dosje! (Ya- 151.173 pripadnika naroda bivših jugoslaven- basta!), Politični laboratorij, Aktivistična aso- skih republika (Hrvati, Bošnjaci, Crnogorci, ciacija za izbrisane, Agregat, Škuc LL, Forum Srbi, Makedonci, Albanci/Kosovari) živjelo je za Levico, Mirovni inštitut i dr. Iako je strate- u Sloveniji. U isto je vrijeme u Sloveniji živje- gija DIPS-a relativno integrirana po pitanju lo i 1689657 stanovnika slovenske nacional- zahtjeva za izbrisane, i jednostavna – potpuna nosti.110 S obzirom na relativno povoljne uvjete života, oni su imigrirali u Sloveniju mahom Mi smo imali u Republici Sloveni- zbog ekonomskih, ali i osobnih razloga. Neki ji uređen stalni boravak, mi smo znači su bili pripadnici Jugoslavenske Narodne Ar- bili tu, radili, školovali se, neki su se čak mije (JNA). Većina je imala duplo državljan- i rodili u Sloveniji, i preko noći nam po- stvo, a, nakon neovisnosti, neki su aplicirali nište naše dokumente, od zaposlenja, za i dobili slovensko državljanstvo, dok drugi školovanja, zdravstva, socijalne pomoći. nisu. Prema podacima iz popisa stanovništva Ništa nismo imali, preživjeli smo dane 2002., u Sloveniji živi 127502 Srba, Hrvata, kao u ratu, krili se i bježali pred polici- Bošnjaka, Muslimana, Albanaca/Kosovara – jom, jer dešavale su se deportacije. Mi što čini oko 10% ukupne populacije. Ozbiljan znamo da za vreme ratovanja bilo gdje je problem nepriznavanje njihovog manjin- nema deportacija što je Slovenija radila, skog statusa, unatoč njihovim brojevima i ako je nekoga uhvatila bez dokumenata, zajedničkoj prošlosti koju dijele sa Slovencima. odvela ga je na granicu Hrvatske, nije Izbrisani su se počeli politički organizirati bilo bitno da li je pravoslavac, musliman, tj. postali su javno aktivni, odnosno emanci- Albanac, Makedonac, ona bi ga predava- pirani tek deset godina nakon brisanja, 2002. la Hrvatima. To se ne bi smjelo, znamo Prije toga je bilo sporadičnih inicijativa, ali da je bilo ratno područje tad i u Hrvat- bez opće javne svijesti da je jedna skupina skoj. Za Hrvate je tad jedan pravoslavac ljudi bila izložena sistematičnoj, neustavnoj i ili musliman bio protivnik ili obratno. To nepravednoj povredi prava jer je vlada uspješ- se isto dogodilo sa jednim našim izbrisano skrivala istinu. Važnu ulogu u otkrivanju nim, to za njega znamo, taj čovjek je čak istine odigrale su novine Večer i tjednik Mla- i ubijen. Ta djeca koja su rođena u Slo- dina, koji su objavili članke s osobnim priča- veniji nisu se mogla školvati, osnovnu ma i svjedočanstvima ljudi, žrtava brisanja. školu jesu završila a kad su htjeli da idu Prvi podaci o brisanju kao takvom emitirani u srednju školu, nisu mogli jer nisu imali su u Siječnju 2002. na državnoj televiziji Slo- dokumenata, oni su bili stranci u Slove- venije, u emisiji Studio City. 26.2. te godine, niji. Nisu htjeli čak ni da ih za izbjeglice povodom desete obljetnice brisanja, Savez Iz- upišu, a kamoli šta drugo. Deset godina brisanih Slovenije (DIPS) je osnovan u Ptuju, nakon tog izbrisa sramotnog, mi to zove- gradu u kojem živi njegov predsjednik i naj- mo administrativni genocid Republike poznatiji izbrisani, pokretačka snaga pokre- Slovenije, je prvi Aco Todorović iznio ta. DIPS (www.izbrisani.org) od tada održava taj problem, jer smo se mi svi bojali toga, godišnje komemoracije brisanja i organizira ja sam mislio da sam samo ja to i možda manifestaciju „Tjedan izbrisanih“. Brojni pot- dvadeset ljudi, nitko nije mogao mislit hvati i aktivnosti koje podupiru, ohrabruju i da nas ima toliko izbrisanih. pomažu pokretu izbrisanih su bile upriličene od strane velikog broja udruga civilnog druš- Irfan Beširević, konferencija Manjine za manjine, 110 Vidi Statistički ured Republike Slovenije, Popis stanov- Zagreb, 2010. ništva 1953-2002, http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/ rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7

43 i sustavna primjena odluke Ustavnog suda iz le Romen vlastita je produkcija koja se emi- 2003. kojom bi se formalno priznale nepravde tira na sedam radio postaja diljem Slovenije: i naknadno pokušalo utvrditi politička odgo- Radio Student - Ljubljana, Radio Marš - Ma- vornost za brisanje, uskoro su se javile razlike ribor, Radio Odeon - Črnomelj, Radio Maxi u pristupu metodologiji rada saveza, te su se - Ljutomer, Radio Kaos - Ljubljana, TV Idea pojavili i unutarnji i vanjski sukobi. S jedne - Murska Sobota, TV Lendava - Lendava). strane, političko-legalistička frakcija počela Emisija je na romskom i slovenskom jeziku, je preuzimati primat, sa svojim primarnim a teme su informacije o aktualnim zbivanji- interesom za regulaciju pitanja kroz zakon- ma u romskoj zajednici na polju društvenog sko-pravni okvir, nasuprot političko-aktivi- života, kulturnih aktivnosti i odnosima s oko- stičkoj frakciji koja je bila više usmjerena na linom u kojoj Romi žive. Pružaju informacije podizanje svjesnosti o pitanju nizom različi- o problemima Roma u svakodnevnom životu tih akcija, provokacija i sučeljavanja. Jedna i političkim aktivnostima usmjerenim na nji- od frakcija DIPS-a, pod vodstvom Aleksandra hovo rješavanje. Puštaju romsku glazbu. Emi- Todorovića, je 2004. pokrenula novu udrugu, sija predstavlja i važne aktiviste i članove za- Građansku inicijativu izbrisanih aktivista jednice te one koji su aktivni u širem društvu (CIIA) (http://sites.google.com/site/izbri- kroz intervjue i izvještavanje. ROMIC rom- saniciia/), koja je aktivna u političkoj borbi, ska radio produkcija dobila je 2008. vlastitu konkretno u organiziranju javnih akcija, pro- frekvenciju, pa je time postala prva romska svjeda, štrajkova glađu, povorki, javnih deba- radijska postaja u Sloveniji. ta, okruglih stolova, svjedočanstava itd. Obje Preko 70 aktivnih kulturnih društva uje- udruge i danas su aktivne. dinjuje narode bivše zajedničke države, Jugo- Romi su od listopada 2003. politički i kul- slavije. Svaka je narodna zajednica dio krovne turno organizirani u okviru ROMIC Informa- organizacije. Predsjednici svih krovnih orga- cijskog centra (www.romic.si) koji je u Mur- nizacija ujedinili su se u Savez kulturnih dru- skoj Soboti osnovan suradnjom između Unije štava konstitutivnih naroda bivše Jugoslavije Roma Slovenije i Instituta Otvoreno Društvo. u Sloveniji EXYUMAK / EXYUMCO (www. Centar sadrži najveću zbirku romskih publi- exyumak.si). To podrazumijeva Albance, Bo- kacija i književnosti u zemlji. Centar također sance, Crnogorce, Hrvate, Kosovare, Make- pruža informacija o romskoj populaciji kao donce i Srbe koji žive u Sloveniji i kojih većina i o većinskom stanovništvu, ali posebno je ima slovensko državljanstvo te koji zajed- posvećen očuvanju romskih vrijednosti, tra- no predstavljaju oko 10% ukupno slovenskog dicije, jezika i kulture. Proizvode vlastite mu- stanovništva. Savez je nastao zbog želje za zičke materijale i organiziraju razne događaje ustavnom vidljivošću i priznavanjem statusa (koncerte, čitanje poezije i proze, okrugle sto- nacionalne manjine u Slovenije, te ostaje je- love itd.). Također čuvaju stare audio, video i dinstvena organizacija sa zajedničkim aktiv- foto zapise. Stvaraju vlastite medije: Romano nostima naroda čije su države, donedavno, novine, Slušajte Rome program i Romano ne- bile u međusobnim ratovima. Organizirane su vijpe časopis. Pružaju obrazovanje pripadni- u Savez od 2003., a trenutno aktivno surađuju cima romske zajednice, promoviraju njihovu s veleposlanstvima svojih matičnih država u kulturu i druge oblike društvenog aktivizma Sloveniji. te se bave očuvanjem romskog kulturnog 13. 10. 2003. predstavnici udruga članica identiteta i jezika. sudjelovali su na okruglom stolu Evropske ko- Radio ROMIC glavni je romski radijski misije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) medij, od velike važnosti romskoj zajednici. u Vijeću Europe gdje su sastavili i javno pro- Emitira se u ovom obliku od 2003. Tjedna, čitali „Inicijativu Albanaca, Bošnjaka, Crno- 25-minutna emisija Slušajte Rome – Šunen goraca, Hrvata, Makedonaca i Srba koji žive u

44 Sloveniji“ koju ovdje u potpunosti navodimo sa od strane naših „zemljaka“, koji smo imali zbog njene važnosti i težine: temeljem ustava iz 1974., nakon 1991. postali „S osvrtom na međunarodne pravne do- smo „imigranti“ bez ikakvog zakonskog ko- kumente, ratificirane od strane Republike lektivnog društvenog statusa. Smanjivanje Slovenije, i ostalih međunarodno utvrđenih ranije dosegnutih prava grupe građana nije normi iz drugih dokumenata i materijala, Evropski način, niti bit trebalo biti dio slo- osobito onih UN-a I Vijeća Evrope koji regu- venskih nacionalnih interesa. liraju pitanja nacionalnih manjina ili se na • Albanska, bosanska, crnogorska i srpska njih odnose na drugi način i ocjenjujući da su nacionalna zajednica u Sloveniji ispunjavaju društveni uvjeti i okolnosti u Republici Slo- kriterije opće uspostavljenih uvjeta koji nas veniji, koja je na pragu ulaska u EU propisni, razlikuju od slovenskog naroda, drugih etnič- potpisani predstavnici nacionalno-kulturnih kih grupa u Sloveniji i međusobno (jezik, kul- društava u koja smo se organizirali s kon- tura, religija, tradicija, povijesni stavovi). kretnim ciljem očuvanja i njegovanja našeg • Predstavljamo preko deset posto ukupnog nacionalnog identiteta kao pripadnici naroda stanovništva Slovenije. Svaka od 6 grupa na- bivše Jugoslavije koji žive u Sloveniji, i u većoj roda u našem savezu ima „značajan broj“ primjeri slovenski građani s ciljem da zajedno s padnika, što je jedan od alternativnih kriteri- pripadnicima slovenskog, talijanskog, maja za utvrđivanje manjinskog statusa prema đarskog i romskog naroda te tradicionalnim Okvirnoj konvenciji. skupinama Nijemaca i Židova u Sloveniji u • Ispunjavamo i drugi alternativni kriterij potpunosti osjetimo Republiku Sloveniju Okvirne konvencije, jer tradicionalno nasta- kao svoju domovinu, pokrećemo inicijativu i njujemo Sloveniju, konkretno u drugoj, trećoj, predlažemo da najviše demokratski izabrano pa i četvrtoj generaciji, što i ne čudi ako uzme- tijelo u Sloveniji, Narodna Skupština Repu- mo u obzir 72-godišnje postojanje zajedničke blike Slovenije, započne i dovrši proceduru države promjene Ustava kojima bi mi, Albanci, Boš- • Tip teritorijalno-seoske kompaktne zajed- njaci, Crnogorci, Hrvati, Makedonci i Srbi nice, tipičan za talijansku i mađarsku manjinu koji žive u Sloveniji postali nominalno zastu- u Sloveniji je u našem slučaju nadomješten pljeni u Ustavu i postale ustavno definirane urbanim smještajem, jer smo gusto naseljeni nacionalne zajednice / manjine u Sloveniji uz u većim slovenskim gradovima, rudarskim i prihvaćanje Ustavnog zakona o pravima naci- industrijskim gradovima. onalnih manjina. • Odani smo građani Republike Slovenije, Naša se inicijativa temelji na ovim ra- ali želimo očuvati svoj nacionalni identitet. zlozima: S tim ciljem uspostavili smo brojna kulturna • Nakon raspada SFRJ, Albanci, Bošnjaci, društva i udruge unutar naših nacionalnih Crnogorci, Hrvati, Makedonci i Srbi koji žive zajednica. Te zajednice i udruge imaju aktiv- u Sloveniji našli smo se u novostvorenoj Re- ne članove slovenskog porijekla ili porijekla publici Sloveniji, u objektivno manjinskom naroda drugih država. položaju, ali bez mogućnosti utjecaja na svo- Očekujemo da nam država da jednako pri- ju situaciju ili status. Činjenica je da, uslijed znanje statusa nacionalnih manjina jer ne že- povijesnih događaja, živimo izvan matičnih limo biti asimilirani i želimo izražavati svoje zemalja. To je temelj naše inicijative. nacionalne potrebe u polju kulture, obrazova- • Do 1991. imali smo status pripadnika kon- nje i drugdje gdje je moguću u skladu s moguć- stitutivnih naroda i narodnosti u Sloveniji. nostima naših općina. Potpisani predstavnici Nakon usvajanja Ustava 1991. naša individu- nacionalnih zajednica apeliraju da Narodna alna i kolektivna prava prestala su vrijediti. Skupština prouči priloženu dokumentaciju i Unatoč ranijim obećanjima o očuvanju statu- prihvati našu javnu inicijativu.

45 Opis nalaza vedeno kao posljedica slovenske neovisnosti. Činjenica da se novostvorena država tako teš- Izbrisani su, putem aktivnosti svojih dviju ko ogriješila o ljudska prava grupe ljudi zbog organizacija, DIPS-a i CIIA, uspjeli prepozna- njihovog neprihvaćanja državljanstva kojim ti, aktivno procesuirati i istaknuti pitanje bri- nisu htjeli pokazati površnu odanost ostaje, do sanja u javnosti, otkriti i aktivirati veliki broj danas, crna mrlja na njenoj neovisnosti. Još izbrisanih osoba i njihovih pristaša, ustrajno i jedna pozitivna strana primjera izbrisanih je artikulirano upozoravati na sistematsko, neu- da se stvorila snažna javna debata i protok in- stavno i nepravedno kršenje prava koje je go- formacija o ovoj kompliciranoj temi. Tako su dinama bilo zataškavano. Raznovrsne aktiv- se proširila i socijalna i politička prava, jer su nosti obiju udruga bile su ključne u stvaranju se oni borili za jednaka prava i nediskrimina- brisanja vidljivim pitanjem u javnom diskur- ciju za sve. Nakon svog ovog vremena, kada se su, kako bi opća javnost imala prilike saznati konačno nazire ispravak nepravde, obje udru- što se dogodilo. Aktivnosti organizacija bile su ge su usmjerene na prestrukturiranje svojih jako važne i u pogledu prepoznavanja i eman- aktivnosti, svjesni svoje pobjede na pravnom cipacije među samim izbrisanima – ljudima i političkom polju. Stručnjaci i istraživači sla- čija su prava kršena a da toga nisu bili svjesni žu se da je njihova metoda aktivizma ključna jer su, uz sugestije državnih organa, mislili da za samo-emancipaciju i samoaktualizaciju su sami odgovorni za svoju situaciju, te da su the da se njihovo djelovanje može prenijeti na slučajevi poput njihovih izuzetno rijetko. druge lokacije i u druge zajednice te je goto- Njihov javni aktivizam i mobilizacija ubr- vo neophodno bilo gdje gdje dolazi do kršenja zo je dobio potporu određenih (ljevičarskih manjinskih prava na jednakost. i progresivnih) aktivista, sveučilišnih pro- Djelatnosti ROMIC romskog informa- fesora, intelektualaca, novinara, umjetnika, tivnog centra bile su korisne i produktiv- kulturnih radnica… Neslužbeno su izbrisani ne za stvaranje i održavanje emancipacije imali potporu i lijevog krila slovenskih politi- romskog potencijala koji bi se inače teško čara, a, kad su im pripadnici određenih ljevi- uključivao u „većinsko“ slovensko društvo, čarskih skupina pružili podršku, ona je stigla posebno regiju Prekmurje gdje su politički, i od Evropskog Parlamenta. Ljudi koji su ih društveni i rodni život nerazvijeni. Postoja- podupirali su mahom bili slovenci ili građani nje centra dobro je i jer indirektno uključuje zemalja EZ. Svojim aktivizmom i stupnjem najširu javnost i podršku ljudi koji su veći- organizacije, udruge izbrisanih pokazale su nom pripadnici „većine“ odnosno nisu Romi. da je moguće poduzimati mjere na temelju sa- Aktivnosti centra pridonose međukultural- moinicijative, samoorganizacije i u ime borbe nom dijalogu i razumijevanju te time grade za svoja prava, bez miješanja države. Njihove kohezivnu perspektivu za buduće multiet- su aktivnosti uvijek imale nenasilan subver- ničko društvo. Sudjelovanje u aktivnostima zivan pristup kroz brojne direktne javne ak- centra nudi Romima neformalno i praktično cije, demonstracije, okrugle stolove, debate, obrazovanje u raznim poljima i pridonosi svjedočanstva i pojavljivanje u medijima. stvaranju svjesnosti o vlastitom položaju i Primjeri iz pravog života bili su s točke pravima, uz nivo znanja i sposobnosti, koji gledišta ljudi zarobljenih u istoj situaciji bez može dovesti do aktivnih, jasnih pomaka da su toga svjesni izrazito vrijedni. Čim su se prema socijalnoj inkluziji. U isto vrijeme prepoznali kao grupa ljudi, osnažili su se da sprečava getoizaciju, dok osigurava očuva- postanu jak politički faktor u borbi za ostva- nje tradicije, kulture, jezika i običaja. rivanjem prekršenih prava. U tom kontekstu Praksa njeguje nenasilni pristup i indi- je rat na zapadnom Balkanu doživljavan kao rektno pridonosi smanjenju nasilnog pona- neizravan povod brisanju, jer je brisanje pro- šanja kroz uključenje Roma u razne aktiv-

46 nosti. Čineći to, praksa je također sredstvo tvenih prava jer se u potpunosti protive dis- komunikacije među pripadnicima grupe i kriminaciji. Službeno priznaje status nacio- etničkih grupa (romskih i neromskih), a pri- nalne manjine ne bi samo značilo priznavanje donosi i rastu socijalne pravde i jednakosti. prava i okvir za očuvanje i njegovanje jezika, Rad u Informacijskom centru Romima daje već i obogaćivanje Slovenije kao multietničke samospozanju i samopouzdanje nužno za po- države uz doprinose otvorenosti, demokrati- slovne, obrazovne i političke prilike. Rat na zaciji i političkom napretku. zapadnom Balkanu bio je prekretnicu između U tom kontekstu rat u bivšoj Jugoslaviji dva velika perioda: mnogi Romi misle da su u igra važnu ulogu, jer nepriznavanje statusa bivšoj Jugoslaviji imali bolji položaj nego da- nacionalnih manjina tim narodima je poslje- nas, jer Slovenija Rome dijeli na autohtone i dica ratnih sukoba i mnogi narodi bivše Jugo- neautohtone, prema kriteriju koji je arhaičan slavije doživljavaju se kao neprijatelji ili stran- i teško objašnjiv. ci što je posebno neobično jer su donedavno Praksa promovira i podupire političku svi bili stanovnici jedne države. Slovenci u zastupljenost manjina u lokalnoj zajednici, državama nastalim nakon raspada Jugoslavi- jer informiranje o aktivnostima predstavni- je imaju status manjine. Praksa Saveza je ne ka romske zajednice otvara pitanje važnosti samo pozitivna, nego i jedinstvena u Sloveniji političke mobilizacije u ostvarivanju ma- i širem području jer se pripadnici naroda koji njinskih prava. ROMIC pridonosi kvaliteti su donedavno bili u ratu udružuju sa zajed- integracije Roma u „većinsko“ društvo uz ničkim ciljem što je odličan primjer dobre očuvanje kulture i tradicije. Praksa je održiva prakse za druge narode tj. „manjine“ koje se i nastavit će se razvijati u budućnosti. Centar bore za svoja prava. Ako / kada do priznanja financiraju djelomično općina Murska Sobo- statusa nacionalne manjine dođe, praksa će ta, a djelomično država (kroz Ured za nacio- u ovom obliku prestati postojati, ali može se nalne manjine). Praksa je prenosiva na druge prestrukturirati i nastaviti razvijati. Praksu je zajednice i lokacije. očito moguće prenijeti na druga područja i u Aktivnosti EXYUMAK / EXYUMCO mo- druge zajednice biliziraju pripadnike naroda bivše Jugoslavi- je, koji predstavljaju oko 10% slovenskog sta- Zaključak i prijedlozi novništva s ciljem da im se priznaju statusi nacionalnih manjina, sa svim pravima koje iz Tri primjera dobre prakse pokazuju eman- toga slijede. Neizravno koordinirajući preko cipaciju skupina ljudi koje je država margi- 70 kulturnih društava naroda bivše Jugoslavi- nalizirala i kršila njihova temeljna prava, ili je iz cijele Slovenije, ulažu puno truda u dobi- skupine izložene nekoj vrsti diskriminacije. vanje službenog statusa nacionalne manjine Svaka of tri skupine pokazala je iznimnu razi- za te narode. Imaju organizirano djelovanje, nu razumijevanja svoje situacije i visok nivo te pri organizaciji raznih kulturnih događanja emancipacije, što je naročito vidljivo kroz imaju priliku lobirati kod Vlade Republike zahtjeve za priznavanje jednakosti. Kroz ra- Slovenije. Sudjeluju u debatama, okruglim zne pothvate i prakse, ovi su ljudi zahtijevali stolovima i diskusijama gdje mogu iznositi jednaka prava, ista ona na koja“većinsko“ sta- svoje probleme i podizati u javnosti svjesnost novništvo ima pravo. o svojem problemu. Aktivnosti su im teme- U svim slučajevima došlo je do podrške ljene na nenasilnom pristupu, a najviše se većine stanovništva: u slučaju Roma podrš- sastoje od lobiranja, organiziranja kulturnih ka je došla od Instituta Otvoreno Društvo, događaja i sudjelovanja u raznim događajima pojedinaca, aktivista i članova NVO, pa čak i gdje se javno priča o njihovim problemima. djelomične podrške države kroz Ured za naci- Savez igra važnu ulogu u promicanju druš- onalne manjine; u slučaju izbrisanih potpora

47 je došla većinom od strane NVO-a i pokreta mi tu dobru praksu ne poznajemo. Želimo civilnog društva, pojedinaca i aktivista, dok vas ovom prilikom upoznati da smo se osno- ih je država u potpunosti iznevjerila. Isto se vali prije 7 godina u Ljubljani kao udruženje može reći za članove EXYUMAK-a, jer ih etničkih entiteta koji potječu sa prostora ne- država ne želi priznati kao nacionalnu ma- kadašnje države. Usprkos intenzivnom i sve- njinu ni u kom slučaju unatoč punoj podršci stanom zalaganju, koje je od samog početka Instituta za etnička istraživanja, osnovanog i znanstveno-stručno utemeljeno, još nismo od strane vlade, i individualnih stručnjaka i ostavrili naše glavne ciljeve, posebice ova 2: istraživača s tog polja. prvi je nominalno uvrštavanje naših manjin- Prakse ovog tipa korisne su jer ukazuju skih zajednica u visoke pravne akte Repu- na važnost prepoznavanja vlastite situacije, blike Slovenije, drugi je priznavanje statusa što nužno vodi do individualne i kolektivne nacionalnih manjina na našim narodnosnim emancipacije što pak doprinosi ne samo re- zajednicama u Republici Sloveniji. U Repu- gulaciji vlastitog statusa (vidljivost, isprav- blici Sloveniji danas nismo zadovoljni prak- ljanje nepravdi, lakše životne okolnosti) nego som koja se zasniva na neravnopravnom od- može predstavljati paradigmu ljudskih prava nosu kako većinskog slovenačkog naroda, tako i jednakosti. i ustavno priznatih manjina Italijana, Mađa- ra i Roma, prema našim također faktičkim, Prilog a ustavno nepriznanim, manjinskim zajednicama. Zalaganja EX-yumko, usmerena ka Regionalnoj konferenciji Manjine za manji- osnovnim navedenim ciljevima se na raznim ne, primeri dobre prakse u međuetničkim političkim nivoima Republike Slovenije, te odnosima 14. i 15. travnja 2010., Zagreb. na međunarodnoj sceni nastavljaju. Ovom Predmet: Poruka iz Ljubljane. zgodom, želimo poručiti vašoj konferenciji i svima koji su na neki način vezani uz nju, da Poštovani, bi trebalo jače osvijestiti činjenicu da su sa Ex-yumko zahvaljuje na pozivu koji ste nastankom novih država nastale i nacionalne nam uputili da sudjelujemo na ovome sku- manjine koje je logično, potrebno poduprije- pu. Na sjednici Predsjedništva Ex-yumko ti najprije na upravo samim, a oonda na svim 19. ožujka, na kojoj smo razmatrali vaš poziv, prostorima nekadašnje zajedničke države, odlučili smo ne uzeti učešće na vašoj konfe- kao nasledstvo ex-Jugoslavije. Pozdrav iz Slo- renciji, već vam uputiti poruku kako dolje slivenije, Ljubljana, 19. ožujka 2010. jedi. Poručujemo da naše udrženje koje sači- njavaju savezi kulturnih društava Albanaca, Za Svezu Tahir Maličajek, Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata, Makedonaca potpredsednik i Srba, kao i pripadnici konstitutivnih naroda i narodnosti nekadašnje SFRJ živimo u Republici Sloveniji, gdje činimo oko desetinu Udruženje sve za svez međudruštva kon- društva ove naše nove države, ne može parti- stututivnih naroda SFRJ u Sloveniji/ cipirati na vašoj konferenciji u smislu dobre Savez saveza međudruštava nekadašnjih prakse u međuetničkim odnosima. Naime, konstitutivnih naroda SFRJ u Sloveniji

48 Martin Jaigma zaKonsKi oKVir za zaŠtitU Manjina U njeMaČKoj

1. Ustavni okvir za zaštitu manjina osiguravaju znatna financijska sredstva za aktivnosti ovih grupa. Očuvanje kulturnog i U trećem članku njemačkog Ustava (jed- etničkog identiteta Lužičkih Srba zagaran- nakost pred zakonom) navodi se 1.) da su svi tiran je međurepubličkim ugovorom između ljudi jednaki pred zakonom; 2.) da muškarci i Brandenburga i Saske u kolovozu 1998. (s ob- žene imaju jednaka prava. Država će promo- zirom da najveći broj Lužičkih Srba živi upra- virati implementaciju jednakih prava za muš- vo u tim federalnim jedinicama). karce i žene i eliminirati nejednakosti koje Ove grupe razlikuju se od imigranata i trenutno postoje; 3.) da ni jedna osoba neće »Nijemaca imigrantskog porijekla«. Dok se biti u boljoj ili goroj poziciji zbog spola, porije- gorespomenute manjine broje u desecima kla, rade, jezika, vjere, religijskih ili političkih tisuća (Lužički Srbi 60 000, Romi 70 000, mišljenja. Nitko neće biti u goroj poziciji od Danci između 8 000 i 50 000), imigranti i ostalih uslijed vlastitog hendikepa.111 »Nijemci imigrantskog porijekla« čine zna- Ovaj članak odnosi se na sve razine vlasti tan dio njemačkog stanovništva. God. 2006. u Njemačkoj (npr. javno školstvo i stanograd- 7.32 milijuna stranaca imalo je prebivalište nja) i svatko tko optuži javne djelatnike za u Njemačkoj (8.9% ukupnog broja stanovniš- diskriminaciju ima mogućnosti poduzimanja tva), a dodatnih 8.01 milijun Nijemaca bilo je pravnih akcija.112 imigrantskog porijekla, što ukupno čini 15.33 milijuna ljudi u populaciji od 82.46 milijuna 2. Etnička struktura manjinskih grupa (18.6%).113 Od ukupnog broja stanovništva, oko 10.4 Savezna republika Njemačka ratificirala milijuna migriralo je u Njemačku. Oko 5.5 je Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zašti- milijuna su stranci, 3.1 milijun ima njemačko tu nacionalnih manjina. Prema toj konvenciji državljanstvo, a 1.8 milijuna dobilo je držav- (koja je u Njemačkoj stupila na snagu u veljači ljanstvo bez postupka naturalizacije, kao što 1998.) autohtone manjine i etničke grupe koje su njemački povratnici koji su se počeli vra- žive u Njemačkoj i imaju njemačko državljan- ćati 1999. i poljski imigranti koji su migrirali stvo su zaštićene. To su Danci, Sjevernofrizij- u Njemačku 1980-ih. Dodatnih 4.9 milijuna ci, Saterski Frizijci, Lužički Srbi i Romi. Fe- nisu imigrirali samostalno: 2.8 milijuna su deralna vlada i vlada svih federalnih jedinica Nijemci s barem jednim roditeljem koji je et- nički Nijemac-povratnik, ili je dobio njemač- 111 Basic Law for the Federal Republic of Germany. In: http:// www.iuscomp.org/gla/statutes/GG.htm; http://www1.bpb.de/ ko državljanstvo ili ima status stranca; pola wissen/Q01ETK,1,0,Das_Grundgesetz_f%FCr_die_Bundesre- milijuna ljudi koji su rođeni u Njemačkoj ste- publik_Deutschland.html#art1 kli su njemačko državljanstvo; te 1.7 milijun 112 Analytical report on legislation. RAXEN National Focal Point GERMANY. Europäisches Forum für Migrationsstudien stranaca rođenih u Njemačkoj. / European Forum for Migration Studies (EFMS), Bamberg. By Gisela Will Stefan Rühl. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ 113 Compendium. Cultural policies and trends in Europe. In: fraWebsite/attachments/R4-LEG-DE.pdf http://www.culturalpolicies.net/web/germany.php?aid=421

49 Stranci koji trajno žive u Njemačkoj – da- integracije igrali su tek manju ulogu u ovim kle koji nisu turisti ili posjetitelji – registri- raspravama. Pitanja rasizma, ksenofobije i rani su u Središnjem registru za strance. Od antisemitizma, koja su se pojavljivala poseb- 6.7 milijuna registriranih stranaca (na datum no kasne 2000. i 2001. smatrana su ozbiljnim 31. 12. 2007.) trećina ima državljanstvo neke temama koje nisu povezane s integracijom. od članica EU-a, a dvije trećine su iz trećih Postoje broji indikatori koji pokazuju da je zemalja. Zemlje iz kojih dolaze su: Turska (1 svijest o etničkoj diskriminaciji u Njemačkoj 713 551), Italija (528 318), Srbija ili Crna Gora je vrlo niska. Prema istraživanju Eurobaro- (468 218), Poljska (384 808), Grčka (294 891), metra u svibnju 2003. udio Nijemaca koji ne Hrvatska (225 309), Ruska Federacija (187 odobravaju diskriminaciju najniži je u ze- 835), Bosna i Hercegovina (158 158), Nizo- mljama članicama EU-a.116 zemska (128 192).114 Postoje brojne regulacije koje se odnose na strance koje žive u Njemačkoj. Nakon re- 3. Povijesni razvoj institucionalnog i forme Zakona o stranim državljanima (1990.) pravnog okvira, uključujući ulogu među- i Zakona o državljanstvu (2000.), Zakon o narodne zajednice imigraciji iz 2005. bio je treći važan politički korak u priznavanju činjenice da je Savezna Usprkos većoj diverzifikaciji u broju i vr- republika Njemačka imigracijska zemlja, sti migracija, tek 1998., nakon što je koalicija što je naposlijetku rezultiralo u poboljšanju socijaldemokrata i Stranke zelenih preuzela situacije ljude drugih kultura i drugih naci- vlast, tradicionalna definicija Njemačke kao onalnosti koji žive u Njemačkoj. Obvezuju- ne-imigrantske zemlje napokon je napušte- će regulacije za imigracije i integraciju prvi na. Sljedećih godina, posebice u razdoblju put su ustanovljene u Njemačkoj i službeno 2000.-2002. implementirani su brojni aman- potvrđene. To je bio važan korak jer mnogi dmani i reforme u migraciji, politici prema konzervativni političari dugo vremena nisu strancima i zakonodavstvu. To je rezultiralo htjeli priznati da je Njemačka imigracijska ponajprije reformom njemačkog Zakona o zemlja.117 nacionalnosti 1999. godine. Daljnji koraci po- Bez obzira na činjenicu da antidiskrimi- duzeti su osnivanjem Nezavisne komisije za nacijske direktive EU-a zahtijevaju od zema- migracije u ljeto 2000., te donošenje tzv. Re- lja članica da poduzimaju nezavisna istraži- gulacije zelene karte u kolovozu 2000. kojom vanja o diskriminaciji te da tiskaju izviješća se omogućava lakši pristup ne-njemačkog nadzornih tijela, njemačka vlada do sada nije stanovništva njemačkom tržištu rada. Treba poduzela takve korake. Također, nemoguće je uzeti u obzir činjenicu da u Njemačkoj živi i izvesti generalne zaključke o razini i stanju veliki broj naturaliziranih građana. Prema diskriminacije u Njemačkoj. Ovakvo stanje tim brojkama broj imigranata u Njemačku u stvari daje još veću važnost brojnim primje- velikom je porastu..115 rima dobre prakse i inicijativama kojima je Gorespomenuti procesi izazvali su brojne svrha spriječavanje diskriminacije i pomoć društvene rasprave. Problem diskiminaci- žrtvama diskriminacije.118 je i njezinih negativnih učinaka na procese 116 Combating ethnic discrimination and promoting equality in Germany: Trends and developments 2000 – 2005. 114 Savezni MUP: http://www.en.bmi.bund.de/nn_148248/ Mario Peucker & Nicole Bosch. European forum for migration Internet/Content/Themen/Auslaender__Fluechtlinge__ studies. Bamberg 2007. In http://www.efms.uni-bamberg.de/ Asyl__Zuwanderung/DatenundFakten/Deutsche__Auslaen- pdf/Special%20Study_2006.pdf der__mit__Migrationshintergrund__en.html 117 Compendium. Cultural policies and trends in Europe. In: 115 Analytical report on legislation. RAXEN National Focal http://www.culturalpolicies.net/web/germany.php?aid=421 Point GERMANY. Europäisches Forum für Migrationsstudien / European Forum for Migration Studies (EFMS), Bamberg. By 118 Analytical report on legislation. RAXEN National Focal Gisela Will Stefan Rühl. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ Point GERMANY. Europäisches Forum für Migrationsstudien fraWebsite/attachments/R4-LEG-DE.pdf / European Forum for Migration Studies (EFMS), Bamberg. By

50 Prije uključivanja Direktiva o jednakosti vjerskih uvjerenja, hendikepa, starosti ili EU-a u nacionalno zakonodavstvo i Zakon seksualnog identiteta.120 Prvi put u povijesti o jednakom tretmanu iz 2006., zakonodavni tiskani su podaci o sudskim slučajevima i okvir protiv diskriminacije bio je relatovno žalbama zbog disrkiminacije koje je registri- slab – bilo je tek nekoliko antidiskriminator- rala ADS. Agencija je inače osnovana u sklo- nih članaka u različitim zakonima koji su se pu Ministarstva obitelji, starijih osoba, žena i odnosili na područje rada. Zakonska regula- mladih u kolovozu 2006. Razne organizacije tiva smatrala se nepotpunom i, u odnosu na koje se bore protiv diskriminacije osnovane zahtjeve direktiva EU, vrlo neučinkovitom.119 su kako na saveznoj, tako i na republičkoj i lokalnoj razini. One ne nude samo pomoć 4. Pregled važnijih zakona i strategija di- žrtvama diskriminacije već bilježe slučajeve rektno usmjerenih na manjine i područja žalbe.121 Međutim, Agencija ne daje detaljne zaštite (pravo na jezik, medijski prostor, podatke o žalbama povezanim sa slučajevima kultura, političko predstavljanje, zapo- etničke i rasne diskriminacije. Službene sta- šljavanje itd.) tistike odnose se samo na kontakte i upite, ali ne specificiraju broj žalbi. Iako je teško dati Osnovni temelji za zabranu diskrimina- neoborive tvrdnje o trendovima po pitanju cije postavljeni su Ustavom. Na specifičnim diskriminacije upravo zbog navedenih nedo- poljima pitanja diskriminacije i prava ma- stataka, statistika ne pokazuje znatan pomak njina regulirana su Općim zakonom o ravno- u dostupnosti Agencije.122 pravnom tretmanu, Zakonom o industrijskim Jedina nevladina organizacija koja djelu- odnosima, Zakonom o javnim službama, Gra- je na nacionalnoj razni je Udruženje protiv đanskim zakonom, Federalnim zakonom o diskriminacije u Njemačkoj (ADVD) koje je javnim službama, Zakonom o ravnopravnom osnovano u travnju 2007. ADVD je krovno tretmanu hendikepiranih osoba, Zakonom udruženje nezavisnih organizacija i akadem- o javnom prijevozu, Zakonom o osiguranju skih institucija koje se bore protiv diskrimi- te Zakonom o sklapanju životne zajednice. nacije diljem Njemačke. Organizacije članice Nacionalni plan integracije, »Raznolikost je imaju dugogodišnje iskustvo u radu na suzbi- dobra stvar. Mladi za raznolikost, tolerancuju janju diskriminacije i rasizma. Udruženje želi i demokraciju« (od siječnja 2007.) te inicijati- pridonijeti stvaranju anti-diskriminacijske va »Sposobni za demokraciju – savjetodavna kulture u Njemačkoj. Detaljno je posvećeno mreža za suzbijanje desnog ekstremizma« dobrom interesu diskriminiranih osoba. Su- značajni su vladini programi za suzbijanje rađuje s političarima, vladom, poduzetnicima diskriminacije. i civilnim društvom kako bi razotkrila i borila se protiv individualne i institucionalizirane 5. Pregled institucionalnog okvira za diskriminacije.123 zaštitu manjina 120 Federal Anti-Discrimination Agency: http://www.anti- diskriminierungsstelle.de/ADS-en/root,did=132634.html Vlada je ustanovila potrebno specijali- 121 RACISM, XENOPHOBIA AND ETHNIC DISCRIMINA- zirano tijelo za ravnopravnost – Federalnu TION IN GERMANY 2007. European forum for migration studies. Nicole Bosch, Mario Peucker, Stefanie Reiter assisted by agenciju za suzbijanje diskriminacije – ADS. Dr. Klaus Michael Alenfelder and Barbara Schneider. Bamberg Ona podupire osobe koje su žrtve diskrimi- 2008. In http://www.efms.uni-bamberg.de/pdf/Diskriminie- rung_Deutschland_2007_1.pdf nacije zbog rase, etničkog porijekla, spola, 122 Racism, xenophobia and ethnic discrimination in Germa- Gisela Will Stefan Rühl. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ ny. Update report 2008. European forum for migration studies. fraWebsite/attachments/R4-LEG-DE.pdf Mario Peucker. Bamberg 2009. In http://www.efms.uni-bamberg.de/pdf/Rassismus%20update%202008.pdf 119 Mario Peucker. Equality and anti-discrimination approaches in Germany, University of Bamberg, http://www.efms.uni- 123 Antidiskriminierungsverband Deutschalnd: http://www. bamberg.de/pdf/Anti-discrimination_in_Germany.pdf antidiskriminierung.org/?q=node/297

51 Osnovan je i Ured za manjine koji pove- 7. Opis pravnih lijekova za spriječavanje ćava vidljivost manjinskih prava na federal- kolektivnih prava noj razini i pruža dobre mogućnosti manjinama da svoja pitanja usmjere na federalna Od stupanja na snagu prvog njemačkog izvršna i zakonodavna tijela. 124 antidiskriminacijskog zakona u kolovozu 2006. – Općeg zakona o ravnopravnom tre- 6. Opis preventivnih mjera protiv dis- tmanu (AGG), Zakon je imao manji utjecaj na kriminacije u zakonima i strategijama, podizanje optužbi; no čini se da je, direktno uključujući i opis afirmativnih akcija ili indirektno, dao doprinos u pozitivnim promjenama u borbi protiv etničke diskriminaci- Pozitivne mjere na federalnoj razini dio je. Zakon je stupio na snagu kako bi impleme- su Ustava i Općeg zakona o ravnopravnom triao četiri direktive o jednakosti Europske tretmanu. unije (uključujući i 2000/43/EC), i zabranju- Treći članak Ustava kaže da su muškarci je neravnopravan tretman po pitanjima rasne i žene jednakih prava te da država treba pro- i etničke pripadnosti, vjere, spola, dobi, hen- movirati implementaciju jednakih prava za dikepa ili spolnog identiteta.127 Prije no što je muškarce i žene te eliminirati nejednakosti Zakon stupio na snagu, njemačko zakonodav- koje trenutno postoje.125 stvo imalo je niz specifičnih zakona i akata Peti članak u 1. poglavlju Pozitivne akci- koji su osiguravali zaštitu od diskriminacije je Općeg akta o ravnopravnom postupanju na nekoliko područja. Međutim, sveobuhvat- kaže: »Bez obzira na članke 8 do 10 te čla- ni antidiskriminacijski zakon nije postojao. nak 20, nejednak tretman bit će dozvoljen Upravo je to razlog zbog čega je do tada bio samo gdje su poduzete odgovarajuće mjere tako malen broj sudskih procesa povezanih za spriječavanje ili kompenzaciju uslijed ne- sa slučajevima rasne diskriminacije.128 jednakog postupanja ili bilo kojeg postupa- Na području ravnopravnog postupanja pri nja iz članka 1«. zapošljavanju postoji Zakon o industrijskim U osmom članku stoji da se različito po- odnosima – zakon koji regulira odnose izme- stupanje prema prvom članku Ustava ne đu poslodavca i posloprimca, predstavljen smatra diskriminacijom ukoliko zbog prirode radnim vijećem, njihovim pravima i obaveza- obavljanja aktivnosti ili njezinog konteksta, ma. Odnosi se na privatne tvrtke s više od pet to zahtijevaju specifikacije aktivnosti, a da je zaposlenih. Prema ovom Zakonu, poslodavac pri tom sama aktivnost legitimna, a zahtjevi i radno vijeće dužni su brinuti se da su svi primjereni. Slično tome, u desetom članku zaposlenici tretirani ravnopravno, bez obzi- stoji da različito postupanje prema dobi ta- ra na njihovo porijeklo, vjeru, nacionalnost kođer nije diskriminacija, ukoliko je objek- (jedinstveno u njemačkom zakonodavstvu!), tivno pravdano. Članak 20 kaže da razlika u političku ili sindikalnu aktivnost ili mišljenje, tretmanu na temelju religije, hendikepa, sta- spol ili seksualnu orijentaciju. Godine 2001. rosti, seksualne orijentacije ili spola nije kr- stupio je na snagu i važan amandman koji još šenje zabrane diskriminacije ako je razlika u 126 postupanju objektivno opravdana. 127 RACISM, XENOPHOBIA AND ETHNIC DISCRIMINA- TION IN GERMANY 2007. European forum for migration studies. Nicole Bosch, Mario Peucker, Stefanie Reiter assisted by 124 Concluding observations of the Committee on the Elimi- Dr. Klaus Michael Alenfelder and Barbara Schneider. Bamberg nation of Racial Discrimination. Germany 2008. http://www. 2008. In http://www.efms.uni-bamberg.de/pdf/Diskriminie- bmj.bund.de/files/-/3451/Concluding%20Observations%20_ rung_Deutschland_2007_1.pdf engl.%20Fassung_.pdf 128 Analytical report on legislation. RAXEN National Focal 125 Basic Law for the Federal Republic of Germany. In: http:// Point GERMANY. Europäisches Forum für Migrationsstudien www.iuscomp.org/gla/statutes/GG.htm#3 / European Forum for Migration Studies (EFMS), Bamberg. By 126 General Equal Treatment Act, in: http://www.gesetze-im- Gisela Will Stefan Rühl. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ internet.de/agg/ fraWebsite/attachments/R4-LEG-DE.pdf

52 više doprinosi borbi protiv diskriminacije, ra- ralni zakon o javnim službama brani sve sizma i ksenofobije u poduzećima. oblike diskriminacije na temelju spola, po- Članak 611 njemačkog Građanskog za- rijekla, rase, religije ili političkih ili vjerskih konika zabranjuje bilo kakve oblike nejedna- uvjerenja. Slične direktive nalaze se i u nekog postupanja prema zaposlenicima prema kim drugim zakonima. Međutim, obavezno spolu. Ukinut je uvođenjem Općeg zakona o je da svi javni službenici imaju njemačko ravnopravnom tretmanu koji zabranjuje dis- državljanstvo; iznimke su dozvoljene u sluča- kriminaciju prema raznim načelima (uklju- jevima gdje postoji hitna potreba za osobom čujući i prema spolu) u skladu s Direktivom bez njemačkog državljanstva (npr. policijske EU-a 2000/78/EC. Građanski zakonik sadrži snage).130 i vrlo općenite odredbe koje su ocijenje kao odgovarajuće u spriječavanju diskriminacije 8. Opis pravnih lijekova za u sferi građanskog prava. Članak 138 Zakoni- individualne žalbe ka zabranjuje sklapanje ugovora koji su »pro- tivni dobrom ponašanju ili nemoralni«. Neki Aktivnosti Odbora za žalbe temelje se na pravni stručnjaci smatraju da je taj članak članku 17. njemačkog Ustava u kojem stoji da dovoljna pravna osnova za zabranu diskrimi- svaka osoba ima pravo da samostalno ili za- nacije u sferi građanskog prava. jedno s drugim osobama ulaže pisane zahtje- Zakon o ravnopravnom tretmanu hen- ve ili žalbe odgovarajućim organima vlasti. dikepiranih osoba stupio je na snagu god. Odbor se bavi žalbama koje se odnose na 2002. Sadrži odredbe o jednakosti koje zabra- područja za koje je nadležan njemački parla- njuju diskriminaciju hendikepiranih osoba ment, npr. federalno zakonodavstvo ili porezi. od strane federalnih vlasti. Nadalje, posebne Odbor se bavi i žalbama povezanim s aktiv- antidiskriminacijske odredbe nalaze se i u nostima Njemačke vojske. U slučaju da žalba drugim zakonima kao što su Zakon o javnom nije u nadležnosti Parlamenta, proslijedit će prijevozu i Zakon o osiguranju.129 se na odgovarajuću adresu. Svatko se može Zakon o sklapanju životne zajednice obratiti Odboru za žalbe, bez obzira na naci- stupio je na snagu 1. kolovoza 2001. Osim što onalnost i prebivalište. je na generalnoj razini regulirao pitanja istos- Proces ulaganja žalbe sastoji se od neko- polnih partnerstava, sadrži i amandmane na liko koraka, a žalba je javna. Odobr za žalbe Zakon o strancima u Njemačkoj kojima daje može tražiti od federalnih ministarstava i jednaka prava osobama koje nisu iz Njemač- agencija da se očituju o žalbi. U rijetkim slu- ke, a sklopile su životnu zajednicu s osobom čajevima moguće je da Odbor pozove i člano- njemačkog državljanstva. ve njemačke vlade da svjedoče. Naposlijetku Zakon o stipendijama: Prema trećem žalba može biti uvažena ili odbijena. U slučaju amandmanu na Federalni zakon o stipendi- uvažavanja žalbe rade se eventualne promje- jama (dodan 12. listopada 2000), osobe bez ne u zakonskoj regulaciji.131 njemačkog državljanstva imat će olakšani Svatko tko smatra da je žrtva diskrimina- pristup stipendijama za obrazovanje svoje cije ili ima pitanja u vezi Općeg zakona o rav- djece. U budućnosti to će se proširiti na osobe nopravnom tretmanu, može se obratiti Anti- kojima će se odobriti azil ili osobama sa statu- diskriminacijskoj agenciji. Postoji forma som izbjeglice. u elektronskom obliku na internetu pomoću Postoje detaljne antidiskriminacijske re- 130 Concluding observations of the Committee on the Elimi- gulacije za sve javne djelatnike. Npr. Fede- nation of Racial Discrimination. Germany 2008. http://www. bmj.bund.de/files/-/3451/Concluding%20Observations%20_ engl.%20Fassung_.pdf 129 Mario Peucker. Equality and anti-discrimination approaches in Germany, University of Bamberg, http://www.efms.uni- 131 Odbor za žalbe, http://www.bundestag.de/bundestag/aus-http://www.bundestag.de/bundestag/aus- bamberg.de/pdf/Anti-discrimination_in_Germany.pdf schuesse17/a02/index.jsp

53 koje je moguće obratiti se Agenciji. Moguć je i cija; suradnja s Federalnim odjelom za medije kontakt telefonom, pismom, faksom, a i osob- štetne za mlade i nevladinim organizacijama nim kontaktom uz prethodnu najavu i dogo- poput Jugendschutz.net kako bi se razvile vor. Savjetnici Agencije ne mogu žalbenika strategije u borbi protiv rasno motiviranih zastupati na sudu, ali Agencija može pomoći zločina na internetu; organizacija konferen- u slučajevima posredovanja.132 cija koje uključuju stručnjake iz područja sigurnosti; uvođenje sustava za tajno skuplja- 9. Implementacija zakona i strategija: nje podataka na internetu koje omogućuje sažetak službenih izviješća anonimni pristup bez mogućnosti lociranja korisnika. Nacionalni plan za integraciju usvojen Svoje viđenje o stambenoj politici vlada je 2007. i predstavlja opći nacionalni koncept je izrazila kroz Opći zakon o ravnopravnom za integraciju stranaca i osoba imigrantskog tretmanu. Svrha 19. paragrafa, trećeg članka porijekla koji žive u zemlji. Sve su važniji re- (u kojem se daje mogućnost da stanodavac gionalni pristupi u pitanjima integracijske odbije iznajmiti stan zbog određenih razloga) politike u Njemačkoj, gdje se pristup tržištu Općeg zakona nije dozvoliti diskriminaciju, rada smatra glavnim uvjetom za integraciju. već pridonijeti integraciji kroz izbjegavanje Kulturna raznolikost čak se vidi kao potenci- getoizacije u stambenim četvrtima. Što se jalna prednost za društvo i gospodarstvo, koja učinkovitije integriraju ljudi različitog pori- se može ostvariti usmjerenim inicijativama jekla, to je i diskriminacija manja, Upravlja- na dobrobit svih.133 nje procesom iznajmljivanja stanova stvara Federalna vlada podupire projekte i inici- osnove za postizanje tog cilja.135 jative usmjerene protiv desnog ekstremizma, ksenofobije i antisemitizma kroz dva fnanci- 10. Zaključak i preporuke za poboljšanje rana projekta: inicijativa orijentirana na pre- pravnog i implementaciskog okvira venciju pod nazivom »Raznolikost je dobra stvar. Mladi za raznolikost, toleranciju i Europska komisija za suzbijanje rasizma demokraciju« te inicijativa »Sposobni za i netolerancije (ECRI) izričito preporuča da demokraciju – savjetodavna mreža za se u njemački kazneni zakon dodaju dijelovi u suzbijanje desnog ekstremizma«. U sklo- kojima se rasna motivacija za zločin karakte- pu druge inicijative, regionalne mreže struč- rizira kao otegotna okolnost. Također se pre- njaka osnovane su u svim njemačkim repu- poruča da vlasti u Njemačkoj pojačaju napore blikama.134 u edukaciji policijskih službenika, tužitelja U borbi protiv rasno motiviranih zločina i sudaca u implementaciji zakonske regula- na internetu, policija se koristi sljedećim me- tive po pitanjima rasno motiviranih zločina todama: pretraživanje internet sadržaja; prote rasne diskriminacije. Također, preporuča micanje samoregulacijske procedure usvo- se veća proaktivna uloga u podizanju svije- jene od strane njemačkih internet providera sti o novom zakonskom okviru o suzbijanju i krovnih organizacija u sektoru interneta i diskriminacije koji je stupio na snagu, pose- multimedije kroz redovitu izmjenu informa- bice među grupama koje su naročito ranjive, ali i podizanje svijesti među poslodavcima 132 Antidiskriminacijska agencija, http://www.antidiskrimi- kako bi stvorili radno okružje i tržište rada nierungsstelle.de/ lišene rasizma. 133 Focus Migration: http://focus-migration.de/What_Is _The_Dutch_In.5126.0.html?&L=1 134 Racism, xenophobia and ethnic discrimination in Germa- 135 Statement by the Federal Republic of Germany regarding ny. Update report 2008. European forum for migration studies. the CERD of 13 August 2008 in regard to Germany. In: http:// Mario Peucker. Bamberg 2009. In http://www.efms.uni-bam- www.unhcr.org/refworld/country,,,,DEU,4562d8b62,4b79574 berg.de/pdf/Rassismus%20update%202008.pdf 90,0.html

54 Komisija ohrabruje njemačku vlast da temelju etničke pripadnosti putem iznimke nastavi i intenzivira napore kako ni jedno iz 19. paragrafa Općeg zakona. Komisija pre- dijete ne bi bilo izvrgnuto diskriminaciji u poruča Njemačkoj da zagarantira jednaka obrazovnom sustavu uslijed neodgovarajućeg prava u kvaliteti stanovanja kako bi se agen- poznavanja njemačkog jezika. Preporučaju se cije za iznajmljivanje stanova suzdržale od daljnji napori u obrazovnim programima za potencijalnih diskriminatornih praksi. Nada- učitelje i ostalo nastavno osoblje kako bi ih se lje, ohrabruje se izmjena spomenutog dijela bolje opremilo za rad u učionicama. zakona. Njemačke vlasti trebale bi biti hrabrije Odbor preporuča Njemačkoj da poduzme u naporima da zabrane organizacije koje se odlučniju akciju na saveznoj i republičkoj ra- bave rasističkim, ksenofobnim i antisemit- zini kako bi se spriječili i kaznili rasno moti- skim aktivnostima i propagandom, te bi tre- virani zločini prema pripadnicima manjina te bale intenzivirati napore u borbi protiv takvih tražiteljima azila, posebice afričkog porijekla. aktivnosti na internetu. Također se očekuje Trebali bi se na godišnjoj bazi izdavati podaci veći napor u stvaranju medija koji su bolje o broju i prirodi počinjenih zločina iz mržnje, opremljeni za rad u modernom, raznolikom procesa, presuda i izrečenih kazni raspoređe- njemačkom društvu. Država bi trebala pomo- ni u kategorije dobi, spola i etničkog porijekla ći imigrantima u učenju njemačkog jezika te žrtava. razvijati dijelove Nacionalnog plana za inte- Odbor također preporuča implementaciju graciju koji bi senzibilizirali njemačke građa- specijalnih mjera kako bi se popravila situa- ne za etničku raznolikost njemačkog društva. cija svih Roma koji su izloženi diskriminaciji ECRI naglašava svoj poziv za stvaranje posebice na području obrazovanja, zapošlja- nezavisnog mehanizma istrage koji može vanja, stanovanja i medija. Preporuča se i istraživati navodne policijske prekršaje i, gdje revizija dijelova Zakona o kompenzaciji za je potrebno, prekršitelje dovesti pred sud.136 žrtve kako bi se ponudila kompenzacija žr- Odbor za eliminaciju rasne diskriminaci- tvama rasno motiviranih zločina bez obzira je, s druge strane, bavi se mogućim negativna njihovo državljanstvo.137 nim učincima indirektne diskriminacije na 137 Concluding observations of the Committee on the Elimi- 136 ECRI izvještaj o Njemačkoj, 2009. u: http://www.coe.int/t/ nation of Racial Discrimination, Njemačka 2008. http://www. dghl/monitoring/ecri/country-by-country/germany/deu-cbc- bmj.bund.de/files/-/3451/Concluding%20Observations%20_ iv-2009-019-eng.pdf engl.%20Fassung_.pdf

55 Martin Jaigma PriMjeri DoBre PraKse: ProjeKt “Heroji” U BerLin- neUKÖLLnU, njeMaČKa

1. Uvod mladiće su za njihov zadatak pripremala dva radnika socijalne službe - Yilmaz Atmaca, Rad oko projekta Heroji započeo je u jesen dramski pedagog iz Turske i Ahmad Manso- 2007. kad je Childhood Foundation (»Fonda- ur, psiholog iz Palestine. Redovito su se su- cija Djetinjstvo«) pozvala Annu Rinder von sretali nekoliko mjeseci kako bi raspravljali Beckerrath na konferenciju s njemačkom o temama kao što su opresija po pitanju časti, organizacijom Strohhalm. Anna Rinder von ljudska prava, demokracija, jednakost među Beckerath osnivačica je originalnog švedskog spolovima, vjera, kultura i rasizam. Razvi- projekta pri Fryhusetu u Stockholmu. Fryshu- li su i tzv. »role-playing« model (»igranje set vodi projekt »Elektra« posljednjih šest go- uloga«) za primjenu u školama. Cilj projekt dina koji je dijelom financiran od Fondacije »Heroji« ustvari je naučiti mlade ljude kako Djetinjstvo, koja je pak usmjerena na osna- da budu uzor drugima. Mladići prezentiraju živanje djevojčica i probleme diskriminacije zajednički osmišljen model igranja uloga na po pitanju časti. Organizacija Strohhalm po- različitim mjestima – školama, klubovima kazala je interes za švedski koncept i odlučila za mlade – i ohraruju gledatelje da razmi- je započeti sličan projekt u Njemačkoj. Anna šljaju i sudjeluju. Povratne informacije su Rinder von Beckerath trenutno vodi i projekt vrlo pozitivne.138 »Heroji«. »Heroji« su usmjereni na mlade Polazna točka grupe je da promjene poči- muškarce arapskog i turskog porijekla koji se nju od pojedinca, kroz obitelj, u školama ili u podučavaju u radionicama u školama kako se susjedstvu.139 Grupa vjeruje da svaka osoba u boriti za prava djevojaka i žena i protiv opre- društvu ima jednaka prava i mogućnosti, bez sije u ime časti. Financijska potpora dolazi i obzira na spol ili porijeklo. Projekt ohrabru- od Fondacije Djetinjstvo koju je osnovala kra- je inicijative za dijalog i suradnju. Kao što je ljica Silvija od Švedske. već navedeno, projekt djeluje u dva koraka: U početku projekt je imao problema u prvo se grupa mladića imigrantskog pori- pronalaženju mladih muškaraca koji bi bili jekla nalazi i razgovara o važnim temama željni sudjelovati u projektu jer to iziskuje i idejama ostvarujući svojevrstan prijenos hrabrost u suočavanju i svijest o potrebi osu- vrijednosti u vlasitom vrijednosnom susta- đivanja incidenata povezanih s pitanjima vu. Tako se međusobno oblikuju u pozitivne časti u obiteljima i zajednici. Naposlijetku je pronađeno šest mladih muškaraca turskog 138 Za više informacija: Maja Svenonius »Ich war geschockt porijekla koji su, nakon odgovarajuće pri- über die Ehrenkultur in Berlin«, 01.09.2008; »Helden im Kam- pf gegen die falsche Ehre« u časopisu Tagesspiegel 18.03.2009. preme, obilazili škole i održavali radionice Oba članka povezana su na internetsku stranicu http://www. namijenjene njihovim vršnjacima. Također, heroes-net.de/ 139 http://www.heroes-net.de/

56 modele ponašanja i uzore odn. Heroje. Zatim je s velikim brojem migranata i shodno tome ova grupa mladića odlazi u škole i klubove za odgovarajući okoliš za projekt „Heroji“. mlade kako bi potakli druge mlade ljude kroz b) pristup predavanja i igranje uloga na borbu protiv mehanizama opresije u obitelji i zajednici. Heroji se fokusiraju na rad s mladim mi- Ideja ovakvog treninga temelji se na vršnjač- grantima, stavljajući naglasak na ulogu muš- kom obrazovanju – samo mladi ljudi ostva- karca u kodeksu časti i opresiji žena i djevo- ruju dobru komunikaciju s drugim mladim jaka. Dječacima i mladićima nastoji se pružiti ljudima, posebice u tako složenim i emoci- prilika da se distanciraju od ovakvih struktu- onalno zahtjevnim pitanjima gdje je model ra moći. Tijekom treninga oni dobivaju snagu igranja uloga vrlo učinkovit. i sposobnost da nadvladaju ograničenja koja Ovakav »trening za heroje« besplatan je postavlja kultura časti. Još važnije, nauče i namijenjen mladićima od 17 do 21 godine, zagovarati ljudska prava svojih sestara i dje- ali otvoren je i za mlade djevojke koje se žele vojaka. Heroji rade s dječacima i mladićima uključiti u savjetodavno vijeće. Predznanje koji žele interkulturalnu koegzistenciju gdje o temama nije nužno, ali je potrebna želja ne postoji nejednakost između muškaraca i za suočavanjem s pitanjima kao što su jed- žena. To je prilika da se dovedu u pitanje tra- nakost, čast i poštovanje ženskih prava. Na dicionalne spolne uloge i stvara mogućnost diskusijama se uče i metode argumentacije za održive promjene unutar društva. Konač- i prezentacije. Trening traje 4 mjeseca i od- ni cilj je društvo gdje muškarci i žene imaju vija se u slobodno vrijeme sudionika jednom jednaka prava i jednake mogućnosti. Heroji ili dvaput tjedno. Nakon treninga sudionici smatraju da bi radna grupa trebala biti hete- dobivaju certifikat koji potvrđuje njihove so- rogena odn. da se sastoji od muškaraca i žena cijalne i interkulturalne kvalifikacije. iz raznih etničkih skupina.

2. Radni koncept „Heroja“ c) metodologija a) socijalni kontekst Vrlo je važno da je projekt implementi- ran i prepoznat od strane onih koji su i sami Heroji smatraju da žive u društvu gdje se ciljana skupina projekta. Zbog činjenice da susreću ljudi različitog imigrantskog porije- ova skupina pripada marginaliziranom, ma- kla s različitim očekivanjima od života. Takvi njinskom dijelu društva (i uz koju se povezu- ljudi uhvaćeni su između različitih tradicija, ju određene kulturne posebnosti), većinskoj kulturnog i socijalnog porijekla svojih rodi- zajednici ona se može učiniti prijetećom ili telja s jedne strane i njemačkog društva u ko- rasističkom. Upravo zbog toga Heroji imaju jem žive s druge. Ovakve situacije povećavaju vođe koji su imigrantskog porijekla i koji di- izloženost mladih ljudi suprotstavljenim gle- jele slična iskustva. Oni predstavljaju skupi- dištima i mišljenjima. Patrijarhalne strukture nu koja je uspjela nadvladati tradicionalna jako su važne u ovom kontekstu jer spriječa- društvena očekivanja i uloge. Heroji smatraju vaju mlade ljude oba spola da slobodno razvi- nužnim da se cijeli proces treninga odvija na jaju vlastitu osobnost i ograničavaju njihove razini „oči u oči“ i u neformalnoj atmosferi potencijalne životne stilove: žene i djevojke komunikacije. Konvencije i tradicije dovo- guraju se u ranjive pozicije, u ulogu žrtve (pride se u pitanje i zajednički se stvaraju nove silni brakovi, kontrola obitelji, potlačenost) perspektive. Kulturni konflikti, koji su u srži ali i dječaci i mladići su također pod pritiskom stvari, nisu predstavljeni samo grafički, već i (ponašanje u skladu s kodeksima časti, dogo- kroz interkaciju s publikom. Trening uklju- voreni brakovi). Neukölln u Berlinu distrikt čuje predavanja, gostujuće predavače i kaza-

57 lišne predstave, ali i posjet tematskim doga- jednosti koje su nužne za život u demokrat- đajima i izložbama. Radionice se neprestano skom društvu i zaslužili su priznanje javnosti poboljšavaju pomoću anketnih upitnika koji i zanimanje za svoj rad. Važno je pitanje pra- se distribuiraju nakon svakog događaja. vilne motivacije kako bi se radionice Heroja nastavile i kako bi im postalo jasno da nisu d) savjetodavni odbor djevojaka sami. Ovo rezultira u promjeni percepcije od strane javnosti: od mladih nasilnika postaju Heroji su u kontaku s djevojkama imi- oni koji zaslužuju poštovanje u svojoj borbi grantima iz susjednog kluba. S obzirom da protiv opresije u ime časti. je poboljšanje života žena i djevojaka jedan od glavnih ciljeva projekta „Heroji“, njihovi 3. Zaključak i preporuke u vezi moguće savjeti su izuzetno cijenjeni. Od rujna 2008. primjene i promocije prakse god. sastaju se jednom mjesečno i raspravlja- ju o zajedničkim temama, interesima i per- „Heroji“ u Njemačkoj replika su sličnog, spektivama. Ideje i zaključci s takvih sasta- uspješnog projekta u Švedskoj. Švedska, odn. naka uključuju se u rad Heroja. fondacija koju je osnovala Kraljica, također financira projekt. Članci u njemačkim medi- e) prepoznatljivost i vidljivost jima o projektu „Heroji“ i komentari građana (koji se nalaze na internetskoj stranici) hva- Važno je nagraditi mlade Heroje priznale ovaj pothvat i nadaju se da će on uhvatiti vanjem njihove uloge u društvu. Na kraju maha i uspjeti u čitavoj manjinskoj zajednici. treninga dobije se i poseban certifikat. Javno Razrađeni oblik projekta i uspjeh njegovog priznanje dolazi kroz želju mladih ljudi da se prethodnika u Švedskoj otkrivaju velike ka- spontano izraze. Heroji promiču teme i vri- pacitete projekta „Heroji“.

58 Martin Jaigma PraVni oKVir za zaŠtitU Manjina U ŠVeDsKoj

1. Ustavni okvir za zaštitu manjina 000, što je najveći porast u jednogodišnjem razdoblju od 1946.141 Švedski ustav postavlja osnovnu pravnu za- Imigrantska populacija može se podijeliti štitu protiv diskriminacije na temelju etničke u tri grupe, od kojih je 24% rođeno u ostalim pripadnosti. Prema paragrafu o Instrumenti- skandinavskim zemljama, 17% u ostalom di- ma Vlade, “Javne institucije promicat će ideale jelu Europe, a 59% rođeno je izvan Europe ili demokracije kao ideje vodilje u svim dijelovima im je mjesto rođenja nepoznato. Najveće gru- društva te će štititi obiteljski i privatni život svih pe osoba stranog porijekla rođenih u Švedskoj osoba. Javne institucije promicat će jednake su iz Finske (184 000), bivše Jugoslavije (129 mogućnosti za sudjelovanju u društvu. Javne 000), Iraka (73 000), Irana (54 000), Poljske institucije borit će se protiv diskriminacije oso- (46 000), Norveške (45 000), Danske (43 ba na temelju spola, boje kože, nacionalnog ili 000), Njemačke (41 000), Turske (36 000), etničkog porijekla, jezične ili religijske pripad- Čilea (28 000) i Libanona (21 000). nosti, hendikepiranosti, spolne orijentacije, U Švedskoj ne postoje službene statistike starosti ili bilo koje druge karakteristike“. o porijeklu njezinih stanovnika osim držav- U poglavlju o Temeljnim pravima i slobo- ljanstva i države rođenja. Prema švedskom dama stoji da će svaki građanin biti zaštićen Zakonu o osobnim podacima, bilježenje i u odnosu s privatnim institucijama od bilo korištenje podataka o nečijoj rasi, etničkoj kakve prisile da otkrije vlastito vjersko, po- pripadnosti ili vjeroispovijesti su zabranje- litičko ili kakvo drugo stajalište. Nadalje, bit ni. Stoga trenutno u Švedskoj nije moguće će zaštićen od bilo kakve prisile da sudjeluje dobiti potpune podatke o nacionalnim ma- u sastanku o davanju mišljenja, demonstracii njinama. Međutim, procjene stanovništva ili kakvom drugom vidu davanja mišljenja, te i etničke strukture provedene su 1997. zbog da sudjeluje u političkim udrugama, vjerskim ratifikacije Okvirne konvencije Vijeća Euro- zajednicama ili drugim udruženjima poveza- pe za zaštitu nacionalnih manjina i Europ- nim s davanjem mišljenja iz prve rečenice. ske povelje o regionalnim jezicima i jezicima Još jedan članak u istom poglavlju kaže da manjina. U procjenama su pomogle i infor- ni jedan zakonski akt ne može biti osnova za macije udruga nacionalnih manjina i držav- neravnopravan tretman osobe zbog drugačije nih agencija. Prema njima švedskih Finaca boje kože, rase ili etničkog porijekla.140 ima oko 450 000, Tornedalijanaca oko 50 000 i Židova oko 25 000. Pripadnika raznih 2. Etnički sastav manjinskih grupa romskih skupina ima oko 40 000, a Samski parlament procjenjuje da pripadnika naroda Prema procjenama, Švedska je početkom Sami ima oko 20 000.142

2010. imala 9 340 000 stanovnika. Populacija 141 Švedski zavod za statistiku, u: http://www.scb.se/Pages/ ubrzano raste te je u 2009. porast iznostio 84 Product____25799.aspx 142 Sweden’s seventeenth and eighteenth periodic report to 140 Švedski ustav, u: http://www.riksdagen.se/templates/R_ the UN Committee on the Elimination of Racial Discrimina- Page____6357.aspx tion. In http://www.manskligarattigheter.gov.se/dynamaster/

59 Gotovo svaki deveti stanovnik Švedske ro- Švedska je tek u 1990-ima počela razvi- đen je u inozemstvu. Dodatnih 800 000 ljudi jati učinkovitiju politiku protiv etničke dis- rođenih u Švedskoj ima jednog ili oba rodi- kriminacije. Zakon o mjerama protiv etničke telja rođenih u inozemstvu. Većina švedskih diskriminacije na radu iz 1999. bio je točka imigranata boravi u državi dulje od 10 godina. prekretnica. Do tada se zakonska regulativa Više od 60% ljudi koji su migrirali u Švedsku uglavnom sastojala od navođenja pravila i ima švedsko državljanstvo. Prema švedskom zakona u nadi da će ovi principi promijeni- zakonu postoji niz načina kako dobiti dozvolu ti ili utjecati na stavove stanovništva. Zakon boravka u zemlji, ali viza je potrebna za držav- iz 1999. imao je doista mogućnost direktnog ljane određenih zemalja čak i pri turističkom utjecaja na poslodavce. Članak o diskrimina- posjetu. Dozvola boravka u Švedskoj izdaje se ciji u Kaznenom zakonu iz 1970-ih zahtijevao zbog posebnih okolnosti. Najčešći razlog su je priznanje kako bi se mogla donijeti presu- izbjeglištvo, potreba za zaštitom, rodbinske da. Taj zakon nije se fokusirao se na diskri- veze s osobom švedskog državljanstva ili za- minaciju kao zajednički socijalni problem, poslenje.143 što je dovelo do vrlo ograničenih mogućnosti pri implementaciji. Umjesto da se zabrani 3. Povijesni razvoj institucionalnog i diskriminacija na radu prema etničkom po- pravnog okvira, uključujući ulogu među- rijeklu, kao što je učinjeno s diskriminacijom narodne zajednice pema spolu 1980., god. 1986. ustanovljen je Ombudsman za suzbijanje etničke diskrimi- U drugoj polovici 20. stoljeća Švedska je nacije. Njegove mogućnosti bile su ograniče- provodila opću migracijsku i imigrantsku ne na vlastite sposobnosti da uvjeri one koji politiku. Do sredine 1970-ih nedostajala je diskriminiraju da učine pravu stvar. detaljna (specifična) politika. Prije ovog raz- God. 1994. usvojen je zakon koji na rad- doblja, politika usmjerena na manjine bila je nom mjestu zabranjuje disrkiminaciju pre- heterogena i usmjerena na asimilaciju manji- ma porijeklu, ali ovaj zakon nije napravljen na u dominantnu kulturu. Početkom 1960-ih prema modelu jednakosti spolova. Moguć- i autohtone manjine i imigranti počeli su za- nost tužbe i traženja naknade je omogućena, htijevati potporu u očuvanju njihove kulture. ali u praksi je zahtijevala vrlo velike dokaze Godine 1968. osnovana je komisija koja je o motivima poslodavca. Tek 1999. donesena svoj izvještaj predala 1974. Kanadski zakon je zakonska regulativa koja bi mogla utjecati o manjinama i razne ideje iz mnogih krajeva i na ponašanje i na stavove ljudi. Olakšan je svijeta utjecale su na izvijeće koje je kritizi- postupak dokazivanja diskriminacije. Pravi- ralo asimilacijsku politiku i implementirala la o odšteti su individualizirana, zabranjena pluralistički pristup. U izviješću je zaključeno je indirektna diskriminacija, a zatražene su i da država ne treba prisiljavati osobe na napu- direktne mjere. štanje vlastitog jezika i kuture i naglašavala Od 1999. čini se da entička diskriminacija da bi interakcija između manjnske i većinske postaje ključna tema. Diskriminacija, posebi- kulture obogatila društvo u cjelini. Ovaj izvje- ce strukturalna, nedavno je postavljena kao štaj stvorio je u Švedskoj specifičnu politiku središnja točka vladine agende. Ovo možda prema manjinama.144 znači i dodatni odmak od pojednostavljene ideje da je ključno pitanje zaposlenost.145 file_archive/070111/d7b9160d3f38fd8add495110246c0b2d/ CERD%2c%20engelsk%20slutlig%20version.pdf 143 Analytical Report on Legislation. RAXEN National Focal The National Context – Sweden. Örebro University. Point SWEDEN. EXPO Foundation, Stockholm, 145 Analytical Report on Legislation. RAXEN National Focal By Paul Lappalainen, Lawyer L.L.M. (Sweden) and Juris doc- Point SWEDEN. EXPO Foundation, Stockholm tor (US). Vienna 2004. http://fra.europa.eu/fraWebsite/atta- By Paul Lappalainen, Lawyer L.L.M. (Sweden) and Juris doc- chments/R4-LEG-SE.pdf tor (US). Vienna 2004. http://fra.europa.eu/fraWebsite/atta- 144 Leonor Camau�r. Mapping Minorities and their Media: chments/R4-LEG-SE.pdf 60 4. Pregled važnijih zakona i strategija di- Parlamentarnog Ombudsmana izabire rektno usmjerenih na manjine i područja parlament, a njegov posao je osigurati da su- zaštite (pravo na jezik, medijski prostor, dovi, ostale agencije i javni službenici koje za- kultura, političko predstavljanje, zapo- pošljava država (i svi ostali čiji posao ukljulu- šljavanje itd.) je obavljanje javne djelatnosti) poštuju zakon i ispunjavaju svoje obaveze. Ombudsman se Ustav postavlja osnovna pravila za ne- izabire na razdoblje od četiri godine i moguć diskriminaciju i jednakost. Pitanja diskrimi- je reizbor.148 nacije detaljnije su regulirana nizom zakona Švedski odbor za integraciju istražuje di- – Zakonom o diskriminaciji, Kaznenim zako- skriminaciju prema etničkoj pripadnosti na nom, Europskom poveljom o regionalnim jezi- strukturalnoj razini. Odbor ne djeluje na incima i jezicima manjina, te nizom drugih aka- dividualnoj razini. Individualne žalbe i upiti ta i zakonskih mjera. Što se tiče vladinih pro- šalju se Ombudsmanima ili drugim relevan- jekata i planova, treba spomenuti plan „Šved- tnim institucijama. Odbor je u svom radu, ska, budućnost u raznolikosti – od imigracij- među ostalim, podupirao projekte koji su ske politike do politike integracije“ i Nacional- rezultirali stvaranjem lokalnih anti-diskri- ni akcijski plan za ljudska prava 2006.-2009. minacijskih tijela. Vlada se obvezala izdvajati sredstva za 5. Pregled institucionalnog okvira za osnutak lokalnih i regionalnih antidiskrimi- zaštitu manjina nacijskih tijela. Njih vode lokalne nevladine organizacije ili savezi organizacija koje su od- Nakon stvaranja novog Ombudsmana za lučile svoje djelovanje usmjeriti na problem jednakost, četiri prethodna anditiskrimina- diskriminacije. Dio inspiracije za švedske ne- cijska ureda pravobranitelja su prestala s ra- vladine udruge došao je iz sličnih organizaci- dom u tom obliku. Bili su to Ombudsman za ja u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.149 jednake mogućnosti (po pitanju spolne jed- Lokalna služba za tužiteljstvo sastoji se nakosti), Ombudsman za suzbijanje etničke od specijalnih tužitelja koji koordiniraju akci- diskriminacije, Ombudsman za hendikepira- je protiv zločina iz mržnje i imaju učinkovitu ne i Ombudsman za suzbijanje diskriminacije suradnju s policijom u pitanjima uzoraka zlo- prema spolnoj orijentaciji. Ukratko, povijest čina i metoda istrage. Nacionalna policijska i razvoj novog Ombudsmana uvelike je poveza- uprava, Služba za sigurnost i Švedska agen- na s prethodna četiri koji su spojeni u jednog cija za tužiteljstvo održavale su zajedničke 1. siječna 2009. godine i sa antidiskriminacij- konferencije i postavljale specijalne tužitelje skim zakonima koje su oni implementirali. za zločine iz mržnje. Agencija za tužiteljstvo Stoga, iako je Ombudsman za jednakost osnovana je 2005., a odgovorna je za pitanja novo tijelo, ima bogatu povijest borbe protiv legalnosti i inspekcije slučajeva povezanih sa diskriminacije na raznim područjima. Šved- zločinima iz mržnje i stvarima povezanim s ska ima jaku politiku u promicanju prava na Europskom poveljom o ljudskim pravima. jednakost. Cilj je postići još veće poštovanje i Nacionalno vijeće za spriječavanje zlo- te jednaka prava za sve.146 čina preuzelo je dužnost vođenja statisike o U skladu s direktivama EU-a o jednakom postupanju prema svim osobama, Ombud- a discrimation perspective. Report of Ombudsman against ethnic discrimination 2008. In http://www.do.se/Documents/Ma- sman sastavlja izvješća i daje preporuke kako terial/discrimination-of-the-Sami.pdf?epslanguage=sv 147 spriječiti i boriti se protiv diskriminacije. 148 Parlamentarni ombudsman, http://www.jo.se/ 149 Analytical Report on Legislation. RAXEN National Focal 146 Iz intervjua s Katri Linnom, švedskom pravobraniteljicom Point SWEDEN. EXPO Foundation, Stockholm za jednakost i članicom Odbora Equinet, u: http://www.equine- By Paul Lappalainen, Lawyer L.L.M. (Sweden) and Juris doc- teurope.org/403.html tor (US). Vienna 2004. http://fra.europa.eu/fraWebsite/atta- 147 Discrimination of the Sami – the rights of the Sami from chments/R4-LEG-SE.pdf 61 zločinima iz mržnje od Službe za sigurnost da poduzimaju konkretne mjere za promicanje 2006. godine. Statistiku o zločinima iz mr- etničke raznolikosti na radnom mjestu. Zakon žnjedo 2005. vodila je Služba za sigurnost, a pruža zaštitu protiv etničke diskriminacije sadržavala je zločine u kojima je kroz policij- tijekom cijelog procesa zapošljavanja i sadrži ska izvješća navedeno da je mogao postojati odredbe koje reguliraju odnos prema zaposle- rasistički, ksenofobni ili antisemtiski motiv. nicima153. Ipak, zakon se namjerno uzdžava od Trenutno nije moguće ustanoviti potpuni pružanja ikakvih odredbi o pozitivnom postu- broj zločina iz mržnje u sustavu. Međutim, panju, iako sadrži opća pravila o promicanju trenutno je u procesu projekt kojim se želi po- odgovarajuće etničke raznolikosti. Afirmativ- praviti protok informacija u sustavu, uključu- na akcija nije dozvoljena ni statutarnim odred- jući i statistike o zločinima.150 bama koje zabranjuju diskriminaciju na teme- Prema amandmanima koji su stupili na lju invaliditeta ili seksualne orijentacije.154 snagu 31. ožujka 2006., Švedski odbor za migracije i dalje ima nadležnost u odlučiva- 7. Opis pravnih lijekova za zaštitu nju o slučajevima prema Zakonu o posebnoj kolektivnih prava kontroli stranaca. Na odluke Odbora u sluča- jevima deportacije moguće je žaliti se vladi. Novi Zakon o suzbijanju diskriminaci- Žalba se ulaže samom Odboru koji ju zatim je stupio je na snagu 1.1.2009. U isto je vrije- odmah mora proslijediti Prizivnom sudu za me osnovana i nova džavna agencija, švedski migracije. Sud je dužan održati saslušanje, a Ombudsman za jednakost, da nadgleda pro- izjave i dokumenti šalju se Vladi. 151 vođenje Zakona. Zakon pokriva sljedeća po- dručja: spol, transrodnost, etničko porijeklo, 6. Opis preventivnih mjera (protiv dis- religijska i druga uvjerenja, invalidnost, sesk- kriminacije) u zakonima i strategija sualnu orijentaciju i starost. Dvije kategorije uključujući opise pozitivnih (afirmativ- su nove: starost i transrodnost. Ombudsmnan nih) akcija za jednakost mora nadgledati provođenje Zakona. Ombudsmanov mandat također po- Švedski zakoni obvezuju poslodavce na kriva tužbe za diferencijalno postupanje zbog poduzimanje mjera za osiguravanje potpuno porodiljnog dopusta.155 jednakosti s obzirom na etničko porijeklo.152 Kazneni Zakon sadrži dvije odredbe koje Zakon o Mjerama za suzbijanje etničke se izravno tiču prijezira ili diskriminacije te- diskriminacije u području nalaže suradnju meljene na rasi, boji kože, eničkom ili nacio- između poslodavaca i zaposlenika na polju nalnom porijeklu ili religijskim uvjerenjima, promicanja etničke raznolikosti i suzbijanja konkretno odnose se na govor mržnje protiv diskriminacije. Također, traži od poslodavaca nekog naroda ili etničke grupe i nezakonitu diskriminaciju. Odredba o agitaciji protiv na- 150 Sweden’s seventeenth and eighteenth periodic report to roda ili etničke grupe regulirana je Člankom the UN Committee on the Elimination of Racial Discrimina- tion. In http://www.manskligarattigheter.gov.se/dynamaster/ 16. Prema Članku 29, ako je uzrok nekog zlo- file_archive/070111/d7b9160d3f38fd8add495110246c0b2d/ čina rasa, nacionalnost ili etničko porijeklo, CERD%2c%20engelsk%20slutlig%20version.pdf vjnersko uvjerenje, seksualna orijentacija ili 151 Sweden’s seventeenth and eighteenth periodic report to neka druga slična svojstva žrtve, tada će to the UN Committee on the Elimination of Racial Discrimina- tion. In http://www.manskligarattigheter.gov.se/dynamaster/ biti smatrano otegotnom okolnošću pri izri- file_archive/070111/d7b9160d3f38fd8add495110246c0b2d/ 153 Komisija za eliminaciju rasne diskriminacije. Četrnaesti CERD%2c%20engelsk%20slutlig%20version.pdf periodički izvještaj o organima Države. 25.11.1999. 152 Razvoj antidisrkriminacijskog zakonodavstva u Evropi. 154 Eurofound. In: http://www.eurofound.europa.eu/emire/SWE- Usporedba 25 članica EU. Sastavili Janet Cormack i Mark Bell DEN/ANCHOR-POSITIVS-Auml-RBEHANDLING-SE.htm iz Evropske mreže neovsnih stručnjaka u polju nedsikrimina- cije. http://www.cestim.it/argomenti/09razzismo/europa/an- 155 Iz intervjua s Katri Linna, švedkim Ombudsmanom za jed- tidiscrimination_law_europe05.pdf nakost, http://www.equineteurope.org/403.html

62 canju kazne. Odredba je primjenjiva na sve spola, seksualne orijentacije ili invalidnosti. kategorije zločina. Cilja na sveučilišta i visoke škole te pokušava Zakon o odgovornosti za elektronske promovirati jednaka prava i suzbijati diskri- forume suzbija antinacionlani ili antietnički minaciju studenata i kandidata u gore spo- govor mržnje. Odredba o navođenju mladeži menutim područjima. na krivi put u Članku 16, Stavku 12 Kaznenog Odredba o nacionalnom ili etničkom govo- Zakona sprečava širenje rasističke propagan- ru mržnje regulirana je i Zakonom o slobodi de. Objašnjenje ovih odredbi ponuđeno je u medija te Temeljnim zakonom o slobodi stavcima 62 i 65 petnaestog i šesnaestog pe- izražavanja. Glavna je razlika u tome što ovi riodičkog izvješća.156 zakoni štite slobodu na mišljenje, i posljedič- Švedska je 2000. ratificirala Evropsku no su usmjereni na djela počinjena u tiskovi- povelju o regionalnim i manjinskim jezi- nama ili medijima poput filma, radija, televi- cima. Specijalni zakoni omogućuju pojedin- zija ili zvučnih materijala poput CD-a.157 cima pravo na korištenje manjinskih jezika Zakon o zabrani diskriminacije i dru- Sami, finskog i Meänkieli u obraćanju sudovi- gog ponižavajućeg postupanja prema dje- ma u vlastima na područjima gdje se ti jezici ci i učenicima na snazi je of 1.4.2006. Zako- tradicionalno koriste. Općine u tim područ- nom je zabranjena diskriminacija temeljena jima dužne su osigurati predškolski odgoj te na spolu, etničkoj pripadnosti, religijskim ili brigu za starije građane u potpunosti ili djelo- drugim uvjerenjima, seksualnoj orijentaci- mično na tim jezicima. ji i invalidnosti. Zakon se primjenjuje na sve Zakon o mjerama za suzbijanje diskri- radnje regulirane Zakonom o obrazovanju minacije u radu je stupio na snagu 1999. godi- (1985:1100), što podrazumijeva predškolski ne i postao je glavni temelj za rad Ombudsmana odgoj, brigu o djeci školske dobi, obavezno i protiv etničke diskriminacije. Sukladno Zako- srednješkolsko obrazovanje i područno obra- nu, Ombudsman je dužan proučavati pritužbe zovanje odraslih.158 o diskriminaciji na radu koje ulažu pojedinci, i dati te predmete na sud ako druga rješenja 8. Opis pravnih lijekova za nisu moguća. Ombudsman mora osiguravati i individualne žalbe pratiti da poslodavci aktivno promiču etničku raznolikost na radnim mjestima. Svrha zakona Žalbe Ombudsmanu za jednakost podnose je promicati jednaka prava i prilike, bez obzira se u pisanom obliku, a trebaju sadržavati ime, na etničko porijeklo, u polju zaposlenja, uvje- adresu, broj telefona, po mogućnosti e-mail tima rada i prilikama za napredovanje. Zakon adresu i ime organizacije koju se prijavljuje, također nalaže suradnju između poslodavaca npr. škole, fakulteta, poslodavca, firme ili no- i radnika na polju promicanja entičke razno- sitelja javne vlasti. Također, u žalbi mora biti likosti i borbe protiv diskriminacije. Zakon objašnjeno zašto osoba misli da je žrtva dis- predviđa da se osnuje Odbor protiv Diskrimi- kriminacije i kako se to odnosi na, npr., njenu nacije sa zadaćom određivanja visine kazni i religiju ili invalidnost. razmatranja određenih pritužbi u slučajevima Nakon zaprimanja, žalba će biti prouče- kada poslodavci ne pomažu u istrazi. na. Organizacija protiv koje je podnesena ima Zako o jednakom postupanju prema 157 Analitički izvještaj o zakonodavstvu. RAXEN državna ža- studentima stupio je na snagu 1.3.2002. Svr- rišna točka ŠVEDSKA. EXPO fond, Stockholm, Paul Lapplai- ha mu je ne samo suzbijanje etničke i vjerske nen, odvjetnik i doktor prava http://fra.europa.eu/fraWebsite/ diskriminacije, nego i diskriminacije zbog attachments/R4-LEG-SE.pdf 158 Švedski 17. i 18. redoviti izvještaj UN-ovoj Komisiji za eliminaciju rasne diskriminacije http://www.manskuligarattighe- 156 http://www.manskligarattigheter.gov.se/dynamaster/ ter.gov.se/dynamaster/file_archive/070111/d7b9160d3f38f- file_archive/070111/d7b9160d3f38fd8add495110246c0b2d/ d8add495110246c0b2d/CERD%2c%20engelsk%20slutlig%20 CERD%2c%20engelsk%20slutlig%20version.pdf version.pdf

63 priliku ponuditi svoju verziju događaja. Om- vaju i bore se protiv etničke diskriminacije, budsman za jednakost nakon toga odlučuje ksenofobije i rasizma. Integraciju se definira hoće li se istraga nastaviti, i kako. Pritužba kao proces koji se odvija i na nivou pojedinca, može voditi do popravljanja nepravde. Nekad i na nivou zajednice. Ciljevi švedske integra- može pomoći i drugim ljudima.159 cijske politike su: jednaka prava, odgovorno- Pritužba Parlamentarnom Ombudsma- sti i mogućnosti za sve, bez obzira na kultur- nnu moguća je od strane svake osoboe koja no ili etničko porijeklo; zajednica temeljena smatra da je bila izložena nepravednom pona raznolikosti; društvo koje karakteriziraju stupanju od strane javne vlasti ili službenika međusobno poštovanje i tolerencija, unutar javne uprave odnosno lokalnih vlasti (drugim okvira koji slijede temeljne vrijednosti druš- riječima, nije nužno da osoba bude švedski dr- tva, u kojem svatko može imati aktivnu i od- žavljan ili da je dosegla određenu životnu dob). govornu ulogu, bez obzira na porijeklo.161 Pritužba mora sadžavati sljedeće: o čemu U dokumentima o planovima za policijske je, ili, drugim riječima, tijelo javne vlasti ili snage za period 2010-2012, Nacionalni odbor javnog dužnosnika koji se ponio nekorektno; za policiju naglašava važnost razvoja rada na kratak opis slučaja odnosno što se dogodilo; području suzbijanja zločina mržnje i u kazne- ponašanje koje se treba smatrati nekorek- nim istragama i u prevenciji zločina, u skladu tnim, bilo kakva vrsta registracije ili broj do- s temeljnim vrijednostima Policije Švedske. kumenta koji je tijelo javne vlasti dalo sluča- Posebna jedinica za obučavanje odgovorna ju, razlog zašto osoba smatra da se nad njom je za nužnu obuku švedskog tužilašva. Tečaje- vršila diskriminacija, adresu i broj telefona vi mogu biti podijeljeni u temeljne tečajeve, u žalbenika. kojima sudjeluju svi tužitelji, i napredne te- Svatko tko se žali Parlamentarnom Om- čajeve koje polaze samo neki tužitelji. Zločini budsmanu dobiva neku vrstu odluke. Proces mržnje se obrađuju na temeljnim tečajevima. ponekad ne traje dulje od nekoliko tjedana Nacionalni odbor za policiju i tužilaštvo su iz- ako dodatni izvidi nisu potrebni, U drugim dali priručnike sa smjernicama i podrškom u slučajevima, Ombudsmanu može trebati više borbi protiv zločina iz mržnje. Smjernice opi- vremena da odgovori, ovisno o količini rada suju, na primjer, uvjete koje je potrebno uzeti potrebnoj za proučavanje slučaja.160 u obzir pri razmatranju je li počinjen zločine bio iz mržnje. Smjernice nalažu da zločin iz 9. Implementacija zakona i strategija: mržnje ne mora nužno biti rezultat rase, boje, sažetak službenih izvješća nacionalnosti ili etničkog porijekla. Švedska je ohrabrena provesti preporuke Švedski parlament (Riksdag) opredjelio iz studije „Diskriminacija i proces kaznenog se na politiku integracije 1997. Ta je odluka prava“ u borbi protiv diskriminacije ljudi ne- bila temeljena na Vladinoj uredbi naslovlje- švedskog porijekla u sudstvu i policiji. Studi- noj Švedska, budućnost i raznolikost – od ju je izdalo Nacionalno Vijeće za prevenciju imigrantske od integracijske politike. Po- zločina 2006. Posebno se preporuča uvođenje lazna točka integracijske politike jest da opća efikasne službe za prevođenje za sve ljude politika mora biti utemeljena na etničkoj i kul- koji se pojavljuju pred institucijama zakona i turnoj raznolikosti društva. Pojedince treba pravde, kao i aktivno zapošljavanje osoblja sa ohrabrivati da se sami uzdržavaju i sudjeluju stranim porijklom u sudstvu i policiji. u životu društva, čuvaju temeljne demokrat- Napori za aktivno zapošljavanje su trajni ske vrijednosti, doprinose jednakosti prava i predmet pažnje sudstva, što je dovelo do po- mogućnosti žena i muškaraca te da spreča- 161 Analitički izvještaj o zakonodavstvu. RAXEN državna ža- rišna točka ŠVEDSKA. EXPO fond, Stockholm, Paul Lapplai- 159 Ombudsman za jednakost, www.do.se nen, odvjetnik i doktor prava http://fra.europa.eu/fraWebsite/ 160 Parlamentarni Ombudsman, www.jo.se attachments/R4-LEG-SE.pdf

64 stupnog porasta udjela zaposlenika stranog nih na eliminaciju diskriminacije na tržištu porijekla na švedskim sudovima, policiji i tu- rada, i raditi na poboljšanju prilika za zapo- žilaštvu. Prema planu, svaki lokalni ured tu- slenje ljudi s imigrantskim porijeklom. Šved- žiteljstva trebao bi, tijekom 2009., informirati sku se poziva da pruži dodatne informacije o srednjoškolce u školama s velikim udjelom rezultatima projekta anonimnih prijava za učenika stranog porijekla o profesiji tužitelja. posao, kojoj je cilj jednak pristup zaposlenju, Slične radnje potiču se i u policiji.162 u svojem idućem redovitom izvješću. Švedsku se ohrabruje da preispita zdravstvenu politi- 10. Zaključak i prijedlozi za napredak u ku, u pogledu osiguravanja jednakog pristupa području zakona i implementacije okvira zdravstvnoj zaštiti svih ljudi, bez obzira na et- ničko porijeklo. Komisija preporuča Švedskoj Komisija za eliminaciju rasne diskrimi- da ojača napore u borbi protiv de facto diskri- nacije je primjetila stapanje, u siječnju 2009., minacije u stambenom sektoru, uključujući četiri ureda Ombudsmana za diskriminaciju osiguranje transparentnih i jasnih kriterija u u jedinstveni ured Ombudsmana za jednakost dodjeli javnih stanova. čija je nadležnost zaprimanje i proučavanje Što se tiče diskriminacije Roma, Komisija individualnih pritužbi o navodnoj diskrimi- preporuča Švedskoj jačanje napora da poveća naciji, uključujući one na temelju starosti i stupanj obrazovanja Roma, među ostalim i transrodnog identiteta ili ekpresije. Komisija podizanjem svjesnosti o mogućnosti romske je zabrinuta što Švedska još nije uspostavila djece da ih se poučava na materinjem jeziku, državnu instituciju sa širokim ovlastima u i promoviranjem zapošljavanja romskih na- području ljudskih prava, u skladu s Pariškim stavnika. Također potiče Švedsku na poveća- principima. Švedska bi trebala to učiniti, i nje prilika za zaposlenje Roma, uključujući osigurati adekvatna financijska sredstva i obuku nezaposlenih Roma za tržište rada, kao osoblje za tu instituciju.163 i na omogućavanje jendakog pristupa stam- Komisija je zabrinuta što novi antidsi- benim i javnim prostorima, kroz provođenje kriminacijski zakon iz srpnja 2009. ne pruža postojećih pravila o zaštiti manjina. Švedska mogućnost za prihvaćanje posebnih mjera u treba povećati napore u borbi protiv nega- pogledu ranjivih rasnih ili etničkih skupina, tivnih stavova i prevaldavajućih stereotipa o uz iznimku mjera za agencije za zapošljavanje Romima. imigranata. Prisjeća se da su posebne mjere Komisija također izražava zabrinutost o za napredovanje nekih skupina potrebne kad pravilnom postupku po pitajima posjedova- okolnosti tako nalažu, uz uvjet da im posljedi- nja zemlje, diskriminacije u školama i na trži- ca nije održavanje posebni prava za različite štu rada prema uođeničkom narodu Sami. rasne skupine. Komisija ohrabruje Švedsku Ovaj pregled pokazuje da Švedskoj nedo- da ponovno razmotri svoj stav glede posebnih staju koknretni oblici potpore za produkciju mjera za ustrajne nejednakosti koje doživlja- manjinskih medija. Nema sustava državne vaju manjinske skupine rođene u Švedskoj i potpore za radio i TV na manjinskim jezici- inozemstvu. ma, a tri glavna oblika državne pomoći ma- Komisija predlaže povećanje napora za njinskim publikacijama nisu specifično diza- borbu protiv diskriminacije ljudi stranog po- jnirana za manjinske medije. Može se, stoga, rijekla. Konkretno, Švedska treba povećati zaključiti da, unatoč visokim općim ciljevi- efikasnost zakonodavstva i politika usmjere- ma državne kulturne politike koje nalazimo u dokumentima, izvedba s obzirom na volju 162 Podaci švedske vlade, http://www.unhcr.org/refworld/ publisher,CERD,,SWE,4ae997772,0.html i sposbnosti za preuzimanje odgovornosti u upravljanju etničkom raznolikošću u mediji- 163 Zaključci komisije za ljudska prava, 2009. http://www.sametinget.se/10173 ma ne zadovoljava.

65 Martin Jaigma PriMjeri DoBre PraKse: Centar za sUzBijanje rasizMa U ŠVeDsKoj

1. Uvod 2003. ideja o stvaranju centra s neprofitnom platformom još je više ojačala. Veliki broj su- Centar za suzbijanje rasizma neprofitna dionika uključio se na lokalnoj, regionalnoj i je, nacionalna krovna udruga koja se sastoji nacionalnoj razini. Osnovana je radna grupa od nekoliko stotina organizacija.164 Politički čiji je zadatak bio pripremiti teren za službe- je i vjerski nezavisna. Centar za suzbijanje rano osnivanje Centra za suzbijanje rasizma. sizma bavi se borbom protiv rasizma, netole- U rujnu 2003 osnivački sastanak održan je u rancije, diskriminacije, ksenofobije, homofo- Stockholmu gdje je usvojen i statut organiza- bije, antisemitizma, islamofobije i afrofobije. cije te odabrano upravno tijelo. Centar radi na jačanju svijesti, utječe na jav- Centar podupire jak razvoj organizacija no mišljenje, vizualizira probleme i predlaže migranata i ostalih nevladinih udruga u Šved- rješenja. Cilj Centra je propitivanje, nado- skoj, što je doprinijelo koordinaciji i suradnji punjavanje i jačanje društvene borbe protiv u civilnom društvu. Zauzvrat, to je rezultiralo rasizma i diskriminacije bez preuzimanja mobilizacijom u borbi protiv rasizma i jača- odgovornosti za društvo. Centar surađuje s njem demokracije. ogranizacijama i pojedincima iz Švedske i Prema statutu, Centar za suzbijanje rasiz- inozemstva. Pokreće akcije i utječe na odluke ma pokušava okupiti organizacije koje se bave organa vlasti, općina, zaposlenika, organi- borbom protiv rasizma i predstavljaju žrtve zacija, istraživačkih centara, škola i medija. rasizma i diskriminacije u društvu. Plurali- Članice ove krovne udruge geografski su ra- stički pristup koji Centar njeguje sastoji se od štrkane po čitavoj Švedskoj i koncentrirana objedinjavanja različitih udruga, npr. nevla- su na različita područja. dinih organizacija koje se bave nacionalnim Mnoge nevladine udruge dugo vremena manjinama, kulturnim manjinama, ženama, zagovarale su osnivanje jedne takve središ- hendikepiranim osobama itd. Centar je pro- nje organizacije u Švedskoj koja bi bila no- fesionalna organizacija koja se bavi speci- sitelj glavne struje u borbi protiv rasizma. fičnim ciljevima. Orijentiran je na praktičnu Ogranizacije bi trebale biti (prema njihovom primjenu razvijanjem i implementacijom vlastitom mišljenju) financirane od strane zagovaranja i promoviranja na nacionalnoj i države, ali istovremeno neovisne od države i međunarodnoj razini. vlade. U siječnju 2002. preliminarni dogovori usmjereni prema osnivanju takve udruge vo- 2. Vizija za 2010. đeni su na ministarskoj razini, a napravljeno je i izvješće u svrhu dobivanja potpore. God. Vizija za 2010. Centra za suzbijanje rasizma opisuje udrugu kao vodeći nacionalni i 164 Informacije s internet stranice Centra: http://www.centrummotrasism.nu/ internacionalni faktor u borbi protiv rasizma

66 i netolerancije. Centar ima samopouzdanje, 4. Aktivnosti mogućnost i sposobnost da bude najvažniji partner državnoj vlasti, političkim stranka- Centar za suzbijanje rasizma djeluje na ma, općinama, gospodarstvenicima, školama četiri različita područja: i nevladinim udrugama u borbi protiv insti- • povezivanje i suradnja tucionaliziranog rasizma, diskriminacije u • istraživanje i pregled raznim strukturama, svakodnevnog rasizma i • politički utjecaj i mobilizacija nasilja na rasnoj osnovi. • kampanje i projekti

3. Članstvo U području istraživanja i pregleda, Cen- tar daje izvještaje o diskriminaciji i rasizmu Organizacije koje žele postati članovi Cen- u Švedskoj s Agencijom za osnovna prava tra za suzbijanje rasizma trebaju biti nepro- Europske unije. Uz pomoć organizacija čla- fitne organizacije koje zagovaraju iste vrijed- nica, Centar sastavlja izvješća za UN-ovu nosti kao i Centar u skladu s njegovim sta- promatračku komisiju za Eliminaciju rasne tutom te trebaju plaćati članarinu. Poslovni diskriminacije (CERD). Izvješća naglašavaju subjekti mogu sponzorirati aktivnosti Centra dijelove koja nisu u vladinim izvješćima o dis- ili individualne projekte i inicijative. Osobe kriminaciji i rasizmu u Švedskoj. Istraživački koje zagovaraju iste vrijednosti kao i Centar i ostali radovi iz područja diskriminacije i/ i žele pružati potporu u borbi protiv rasizma ili rasizma mogu se pronaći na internetskoj i diskriminacije također su dobrodošle. Fi- stranici centra. zičke osobe imaju mogućnost rada ili prijave Na području politike, Centar nadzire i za neplaćene prakse. Podupiruće članstvo u utječe na događaje povezane s diskriminaci- Centru znači da osoba može dati financijski jom i rasizmom u Švedskoj. Nadzor pokriva doprinos i tako direktno poduprijeti aktivno- vladine agencije, organizacije, institucije i sti Centra. Svaka potpora je dobro došla, bila političke stranke. Centar podiže svijest, dijeli ona velika ili malena. Može se organizirati u informacije i znanje te naposlijetku mijenja vidu jednokratne uplate ili mjesečne uplate. društvene stavove i ponašanje. Nadalje, Cen- Podupirući članovi automatski postaju čla- tar surađuje s vlastima i organizacijama kako novi ENAR-a, Europske mreže za suzbijanje bi zajednički razvili načine podizanje svijesti rasizma, te dobivaju bilten i pozive na semi- o šteti koje društvu nanose predrasude, dis- nare i konferencije. kriminacija i rasizam. Članovi mogu utjecatu na teme kojima će se Centar baviti sugerirajući teme za semina- 5. Projekt Dijalog re, konferencije i tečajeve, te za članke i izvi- ješća za tisak. Centar održava seminar, konfe- Projekt Dijalog (Dani Dijaloga) iz 2008. rencije i tečajeve i za svoje članove, npr. kako bio je vrlo uspješan, a nastao je od strane i implementirati projekte i kako raditi demo- namijenjen je za mlade ljude.165 Projekt se od- kratski. Članovi se obraćaju centru u potrazi vijao u suradnji sa Švedskom organizacijom za savjetom kako se postaviti prema slučaje- mladih muslimana i kršćana. Cilj projekta bio vima diskriminacije. Centar tada može odgo- je potaknuti dijalog između različitih zajedni- voriti direktno ili obavijestiti odgovarajuće ca. Mladi ljudi sudjelovali su u radionicama, institucije. Od osnutka 2004. škole i druge or- debatama, seminarima, kazališnim predsta- ganizacije tražile su savjete od Centra. Člano- vama i ostalim kulturnim aktivnostima koje vi također mogu davati obavijesti o različitim su organizirale udruge koje su sudjelovale u događajima i postavljati različite materijale na internetsku stranicu Centra. 165 Više o Danima Dijaloga: http://www.dialogdagarna.se/

67 projektu (njih ukupno 20). Projekt je uključio je slučaj u debati), niti bi trebali pronaći kon- više od 3000 mladih ljudi od 15 do 20 godina senzus. Mladi ljudi izmjenjuju svoja osobna iz srednjih škola i centara za mlade. iskustva što stvara ideje o tome što osjeća ona Dijalozi su se odvijali u grupama od 4-7 druga osoba, a time se stvara bliskost i razu- sudionika pod vodstvom posebno obučenog mijevanje koje doprinose dobrom dijalogu. voditelja. Dijalogu se pristupalo kao obliku interkulturalne razmjene i razumijevanja ra- 6. Zaključak i preporuke u vezi moguće znolikosti. Ova metoda se pokazala uspješnom primjene i promocije prekse u sličnom anti-diskriminacijskim projektima nizozemskih i njemačkih organizacija. Sama Centar je dobra polazna točka za pokre- metoda inspirirana je djelovanjem Davida tanje projekata. Npr. gorespomenuti projekt Bohma (O Dijalogu, 1996). Forma dijaloga Dani Dijaloga uključuju veliki broj škola koje pomaže u podizanju razine znanja među mla- ne zauzimaju pasivnu ulogu u ovim pitanjima dim ljudima o percepcijama skupina „drugih“, već su ponosne što su odabrane za ovaj pro- time promičući međusobno pozitivno razu- jekt i u tome vide odličnu priliku da potaknu mijevanje. Uspjeh ove metode ovisi u velikoj studente na aktivnost u borbi protiv diskri- mjeri o tome koliko sudionici poštuju pravila minacije. U tom smislu postoji veliki broj pri- komunikacije i odnose se jedni prema drugim mjera koje se rado slijedilo.166 s poštovanjem i uvažavanjem. Sudionici ne bi trebali uvjeriti jedni druge u nešto (kao što 166 Više o Danima Dijaloga: http://www.dialogdagarna.se/

68 Martin Jaigma zaKonsKi oKVir za zaŠtitU Manjina U finsKoj

1. Ustavni okvir za zaštitu manjina Krajem 2006. godine u Finskoj je živjelo 5 276 955 stanovnika, od kojih 49% muškarci i Finski ustav sadrži općenite odredbe o 51% žene. U 2006. godini broj stanovnika po- jednakosti kao i niz zabrana diskriminacije rastao je 4% (21 375). Od ukupnog broja sta- koje pokrivaju sva područja života. Ustav po- novnika, 97.7 % činili su Finci, a 2..3% ili 121 stavjaa osnovna pravila za nediskriminaciju 739 bili su pripadnici drugih nacionalnosti. U i jednakost. Članak 6. ustava tako navodi da 2006. godini broj stranaca u Finskoj porastao se diskriminacija neće tolerirati. Štoviše, u je 6.5% (7 887). Rusi (25 326), Estonci (17 članku 17. garantira se narodu Sami, Romima 599), Šveđani (8 265) i Somalci (4 623) bili su i ostalim manjinama pravo na razvoj i očuva- najbrojniji strani državljani s prebivalištem u nje vlastitog jezika i kulture. Ustav postavlja Finskoj. opći pravni okvir koji obvezuje parlament i Osim u slučaju naroda Sámi i različitih vlasti da ne odobravaju zakone koji su dis- grupa imigranata, postoje samo procjene o kriminatorni po svojoj prirodi. Iako se ustav- broju pripadnika manjina u Finskoj, jer zane odredbe mogu tumačiti na razne načine, kon o zaštiti nacionalnih podataka zabranju- pravne norme trebaju biti interpretirane na je pohranjivanja osjetljivih osobnih podataka način koji najbolje ispunjava osnovna prava kao što su rasa i etničko porijeko. Statistike zajamčena ustavom.167 se temelje uglavnom na materinjem jeziku i nacionalnosti. 2. Etnički sastav manjinskih grupa Sámi su authohtoni narod Finske i broje oko 8 000 pripadnika. Pripadnika romske Imigracija i prava manjina recentne su populacije ima oko 10 000. Većina Roma živi teme u Finskoj. U odnosu na druge zemlje u velikim gradovima u južnoj Finskoj. Oko EU-a, postotak imigranata u Finskoj u odno- 3000 finskih Roma živi u Švedskoj. Postoji i su državljane rođene u Finskoj vrlo je malen. oko 1500 židova koji većinom žive u okolici Krajem 2002. broj stranaca koji su živjeli u Helsinkija. Oko 8000 Tatara živi u području Finskoj iznosio je 102 000 ili 2% ukupnog distrikta glavnog grada. Osim povijesne ru- broja stanovnika. Od tih 2%, najveće etničke ske manjine koja živi u Finskoj od početka 20. grupe činili su Rusi, Estonci, Šveđani i So- stoljeća, postoji i veliki broj novih ruskih imi- malci. Finska je dom narodu Sami, te drugim granata u posljednjih desetak godina. Ruski tradicionalnim manjinama kao što su Romi, jezik tako je treći najčešći jezik u Finskoj, iza Tatari, židovi te ruska manjina. finskog i švedskog.168

167 Analytical Report on Legislation RAXEN National Fo- cal Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for 168 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. Human Rights, Helsinki. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ Finnish 17th to 19th periodic reports. http://www2.ohchr.org/ fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf english/bodies/cerd/cerds74.htm

69 3. Povijesni razvoj institucionalnog i tile sve osobe koje žive u Finskoj. To je re- pravnog okvira, uključujući ulogu zultiralo i novim ustavom iz 1999. Promocija međunarodne zajednice različitosti očitovala se najviše u reformama kojima je cilj bio poboljšanje položaja naci- U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata onalnih manjina (narod Sami i Romi). Veća sve do 1970-ih Finska je praktički bila zatvo- prava imigranata i izbjeglica teme su kojima rena zemlja. Samo ljudi finskog porijekla i se vlast u Finskoj bavi posljedjih pet godina, njihove obitelji (supružnici i djeca) imali su ali više je postignuto na području ekonomske mogućnost imigracije u Finsku. Ovo je dije- i društvene integracije manjinskih grupa u lom bilo na snazi zbog finske politike prema finsko društvo. Kontrola priljeva izbjeglica u SSSR-u. Do 1990. Finska je imala Pakt o su- zemlju čak je postala restriktivnija, a kultur- radnji i prijateljstvu sa SSSR-om. U to vrijeme na prava imigranata, iako uključena u nove izbjeglice su se smatrale političkim pitanjem zakone, implementirana su kroz tek nekoliko povezanim s odnosima moći između istočnog direktnih mjera.170 i zapadnog bloka. Finska se u te odnose nije željela miješati te je u tom razdoblju broj tra- 4. Pregled važnijih zakona i strategija di- žitelja azila bio zanemariv. rektno usmjerenih na manjine i područja Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1989. zaštite (pravo na jezik, medijski prostor, Finska je počela otvarati svoje granice i oso- kultura, političko predstavljanje, zapo- bama koje nisu finskog porijekla. Svejedno, šljavanje itd.) zakonska regulativa o izbjeglicama i tražite- ljima azila ostala je restriktivna – cilj je i da- Osnovni temelji za zabranu diskrimina- lje bio zadržati što niži broj izbjeglica. Sre- cije postavljeni su ustavom. Na specifičnim dinom 1980-ih desila se promjena u finskoj poljima pitanja diskriminacije i prava manji- pravnoj kulturi gdje se željelo dati socijalna na regulirana su Zakonom o nediskriminaci- prava i ne-finskom stanovništvu. Do 1980-ih ji, Kaznenim zakonom, Zakonom o integraciji „vanjski poslovi“ smatrani su tek pitanjem imigranata i prihvatu tražitelja azila, Zako- regulacije i problemom političkih vlasti. Tek nom o strancima, Zakonom o pravu slobode u Zakonu o strancima iz 1983. naglašena je govora u medijima, Zakonom o Yleisradio Oy, važnost pravne sigurnosti imigranata. Veće te Zakonom o jeziku i regijama. Što se tiče otvaranje u imigracijskoj politici zbiva se vladinih programa, u razdoblju 2007.-2011., tek od 1990. Važni faktori u finskoj imigra- Program o upravljanju migracijama, Vladin cijskoj politici bili su pristupanje Vijeću akcijski plan za suzbijanje etničke diskrimi- Europe 1989., te pristupanje Europskoj uniji nacije i rasizma te Program o unutrašnjoj si- 1995. Finska je ratificirala Europsku pove- gurnosti usmjereni su na borbu protiv raznih lju o ljudskim pravima 1990. godine. Pitanja oblika diskriminacije. ljudskih prava igrala su sve veću ulogu u imigracijskoj politici. Iako se opaža veća otvore- 5. Pregled institucionalnog okvira za za- nost u imigracijskoj politici od pristupanja štitu manjina međunarodnim asocijacijama i ratifikacije međunarodnih ugovora, politika je i dalje ge- Institucije pučkog pravobranitelja i mi- neralno restriktivna.169 nistra pravosuđa najvažnija su specijalizi- Sredinom 1990-ih ustavne odredbe o ljud- rana tijela za zaštitu manjina.171 skim pravima proširile su se kako bi obuhva-

170 Compendium. Cultural policies and trends in Europe, in: 169 Ralf Kauranen i Salla Tuori. Mapping Minorities and http://www.culturalpolicies.net/web/finland.php?aid=421 their Media: The National Context – Finland. Åbo Akademi University. 171 Više u dijelu »Pravni lijekovi za individualne žalbe«.

70 Ombudsman za manjine, koji je započeo Savjetodavni odbor za romska pitanja s radom 2001., odgovoran je za dobre među- djeluje kao poveznica između romske manji- etničke odnose u Finskoj i nadziranje statusa ne i vlasti u Finskoj. Odbor se satoji od Roma i prava nacionalnih manjina. Njegovi zadaci i vladinih službenika, a članovi se mijenjaju prošireni su zakonskim amandmanima koji svake tri godine. Usprkos slabom financira- su stupili na snagu 1. veljače 2004 u vezi s nju, odbor je bio vrlo aktivan i poboljšao je provođenjem novog Zakona o nediskrimina- situaciju Roma u stambenim i obrazovnim ciji. Osim davanja preporuka i savjeta, om- pitanjima.173 budsman nadzire usuglašavanje s Zakonom o Savjetodavni odbor za pitanja Samija nediskriminaciji izvan područja rada i usluga savjetodavno je tijelo čiji su članovi iz središ- koji su u domeni javnog prava. nje vlasti, okruga Laponija i Samskog parla- Ombudsmanu za manjine pomaže Savje- menta. Nastoji poboljšati društvenu, kultur- todavni odbor za pitanja manjina. Ovaj nu, obrazovnu, pravnu i ekonomsku situaciju odbor odgovoran je za probleme prevencije i pripadnika naroda Sami. Savjetodavni odbor nadziranja etničke diskriminacije. Također i Samski parlamet već su zajednički javno promiče suradnju između različitih organa zauzeli stav oko pitanja kao što su zemljišna vlasti. Ombudsman za manjine predsjedava prava naroda Sami i uzgajanje sobova. Ti- Odborom koji se sastoji od 14 članova. Oni jekom godina njihove su aktivnosti podigle predstavljaju državnu vlast, sindikate, nacio- opću svijest ljudi o problemima naroda Sami i nalne manjine i nevladine udruge koje se bave poboljšale njihovu situaciju.174 ljudskim pravima. Komisija za suzbijanje rasizma, kse- Nacionalni sud za diskriminaciju ne- nofobije, antisemitizma i netolerancije zavisno je tijelo postavljeno od strane vlade u savjetodavno je tijelo koje je osnovala vlada. svrhu promicanja pravne zaštite. Aktivnosti Komisija je prije organizirala godišnji EUMC Suda temelje se na Zakonu o nediskriminaciji Okrugli stol u suradnji s finskim ministar- i povećavaju de facto pristup pravnoj zaštiti. stvima. No, s obzirom da Ministarstvo vanj- Sud ne zamjenjuje postojeće pravne lijekove skih poslova nije imenovalo nove članove u ili sudska tijela, niti ima mogućnosti mijenja- Komisiju, aktivnosti Komisije prestale su se nja odluka drugih organa vlasti. odvijati.175 Ombudsman za diskriminaciju i Vije- Postoje i Savjetodavni odbor za ljudska će za ravnopravnost otočja Åland. Godine prava (IONK) te Savjetodavni odbor za je- 2006. nezavisni ombudsman za diskrimi- zična pitanja.176 naciju započeo je s radom na otočju Åland. Njegov zadatak je promicanje i osiguravanje ravnopravnost odnosa po pitanjima etničkog Finnish 17th to 19th periodic reports. In: http://www2.ohchr. org/english/bodies/cerd/cerds74.htm porijekla, vjere, dobi, seksualne orijentacije 173 Analytical Report on Legislation RAXEN National Fo- te prava hendikepiranih osoba. U radu mu po- cal Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for maže Vijeće za ravnopravnost. Human Rights, Helsinki. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ Svrha Savjetodavnog odbora za etničke fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf odnose je razvijanje interakcije između vla- 174 Analytical Report on Legislation RAXEN National Fo- cal Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for sti, nevladinih udruga i parlamentarnih po- Human Rights, Helsinki. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ litičkih stranaka te imigranata i nacionalnih fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf manjina na nacionalnoj, regionalnoj i lokal- 175 Analytical Report on Legislation RAXEN National Fo-Fo- cal Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for noj razini. Odobr pomaže vlastima u pitanji- Human Rights, Helsinki. Vienna 2004. u: http://fra.europa.eu/ ma imigracijske politike te doprinosi razvoju fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf ravnopravnog i raznolikog društva.172 176 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. Finnish 17th to 19th periodic reports. http://www2.ohchr.org/ 172 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. english/bodies/cerd/cerds74.htm

71 6. Opis preventivnih mjera protiv dis- naciji je razvoj i osiguranje ravnopravnosti kriminacije u zakonima i strategijama, te jačanje pravne zaštite za žrtve svih vrsta uključujući i opis afirmativnih akcija diskriminacije obuhvaćenih ovim zakonom. Obuhvaća zabrane diskriminacije i pravne Finski antidiskriminacijski zakon, kako lijekove za žrtve diskriminacije. Usuglašava- stari tako i novi, dozvoljava, ali ne i zahtijeva nje s člancima iz Zakona nadzire ombudsman poduzimanje afirmativnih akcija. Afirma- za nacionalne manjine i te Nacionalni sud za tivna akcija odnosi se na specifične mjere diskriminaciju sa stanovništva etničkog pori- usmjerene na smanjivanje ili uklanjanje ne- jekla, dok su pitanja sigurnosti na radu i uslu- povoljnog položaja povezanog s diskrimina- ga u domeni javnog prava. cijom. S druge strane, Zakon o nediskrimi- Godine 2003. u Kazneni zakon dodan je naciji obvezuje vlast na aktivno promicanje dio koji kriminalizira sudjelovanje u djelo- ostvarivanja jednakog tretmana: „Organi vla- vanju kriminalnih organizacija i primijenju- sti nastojat će svrhovito i osmišljeno njego- je se, inter alia, kada je organizirani kriminal vati ravnopravnost i konsolidirati admini- usmjeren na promicanje nasilja prema odre- strativne i operativne prakse koje će osigura- đenoj etničkoj grupi. Kazna može biti novča- vati ravnopravnost u pripremnim radovima na ili zatvorska do dvije godine. Također je i donošenju odluka. Posebice, organi vlasti u Zakon dodan dio o mogućnosti povišenja mijenjat će svaku okolnost koja spriječava kazne u slučaju rasno motiviranih zločina. ostvarivanje jednakosti. Svaka jedinica vlasti Prema novom članku, kazna se može povisiti napravit će plan za ostvarivanje etničke jed- u slučaju ako je zločin rasno, etnički ili na- nakosti (plan jednakosti) koji mora biti široko cionalno motiviran. Postoje i posebni članci elaboriran, što zahtijava priroda samog rada. koji se bave govorom mržnje te raznim dis- Ministarstvi rada dat će opće preporuke za kriminacijama na radu.179 Amandmani na sadržaj planova“.177 Kazneni zakon stupili su na snagu 1. siječnja Gorespomenuta klauzula jedan je od pri- 2004. godine.180 mjera gdje finski antidiskrminacijski zakon Zakon o integraciji imigranata i pri- prelazi minimum postavljen putem direktiva hvatu tražitelja azila usvojen je 1999. Cilj Europske unije.178 ovog zakona je promicanje integracije, ravnopravnosti i slobode izbora za imigrante kroz 7. Opis pravnih lijekova za spriječavanje mjere koje im pomažu u stjecanju osnov- kolektivnih prava nih znanja i vještina potrebnih za normalno funkcioniranje u društvu. Cilj je i osiguranje Zakon o nediskriminaciji stupio je na osnovnih životnih potreba i dobrobiti tražite- snagu 1. veljače 2004. Komplementaran je lja azila. Integracija prema ovom Aktu znači: s Direktivom Vijeća 2000/43/EC koja im- 1) osobni razvoj imigranta, usmjeren na su- plementira princip ravnopravnog tretmana djelovanje u životu i društvu, a da se pritom osoba bez obzira na rasno i etničko porijeklo, sačuva njihov jezik i kultura; i 2) poduzete te Direktivom Vijeća 2000/78/EC koja daje mjere i resursi osigurani od strane vlade kako opći okvir za ravnopravni tretman pri zapo- bi se takva integracija promovirala.181 šljavanju i radu. Svrha Zakona o nediskrimi- 179 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. Finnish 17th to 19th periodic reports. http://www2.ohchr.org/ 177 Akt o nediskriminaciji, u: www.finlex.fi/pdf/saadkaan/ english/bodies/cerd/cerds74.htm E0040021.PDF 180 Analytical Report on Legislation RAXEN National Fo- 178 Executive Summary Finland country report on measures cal Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for to combat discrimination, napisao Timo Makkonen. U: http:// Human Rights, Helsinki. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ www.non-discrimination.net/content/media/2006%20Fin- fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf land%20summary_en.pdf;jsessionid=87E64A557DCE540EE9 B8A12F258A1A11 181 State Legislation Databank, in: www.fiwww.finlex.fi/pdf/saadka nlex.fi /pdf/saadka--

72 Novi Zakon o strancima stupio je na ski članci o ravnopravnosti iz sedam postoje- snagu 1. svibnja 2004. Novi zakon sadrži spe- ćih zakona usklađeni su s direktivama. 183 cifične članke povezane s pravima i obvezama stranaca u odnosu na stari zakon. Pojašnjava 8. Opis pravnih lijekova za pitanja u vezi priziva i poboljšava pravnu si- individualne žalbe gurnost stranaca. Zakon o pravu slobode govora u medi- Pučki pravobranitelj (obmudsman) i min- jima stupio je na snagu početkom 2004. go- star pravosuđa pravni su zaštitnici građana i dine. Ovaj Zakon postavlja detaljne članke o bave se individualnim žalbama protiv organa izražavanju slobode govora u medijima kako vlasti, provode nezavisne istrage na vlasti- je to zacrtano Ustavom. Kazneno djelo pri titu inicijativu i pribavljaju podatke u pripre- skanju ili oglašavanju poruke, njezine distri- mnom procesu pisanja novog zakona. Nad- bucije javnosti ili bilo koji drugi način omo- ziru implementaciju osnovnih individualnih gućavanja pristupa javnosti poruci osnovni prava i sloboda, kao i ljudskih prava u cjelini. je element kažnjivosti djela. Najvažnija djela Bave se i žalbama povezanim s rasnom dis- kažnjiva Kaznenim zakonom koje se temelje kriminacijom i s tim povezanom netoleranci- na sadržaju objavljene poruke su govor mr- jom. Pučki pravobranitelj i ministar pravosu- žnje, povreda svetosti vjere, napad na osobni đa predstavljaju visoki moralni autoritet.184 ugled, kleveta i teška kleveta. Svatko, bez obzira na državljanstvo, može Zakon o Yleisradio Oy (Finska medijska se obratiti ministru pravosuđa u vezi stva- kuća Ltd), koji je stupio na snagu 2005. stav- ri koje ga se direktno tiču ili u vezi bilo koje lja naglasak na multikulturalnost i obvezuje druge stvari ako smatra da su javni djelatnik medijske kuće da proizvode program koji su ili organ vlasti djelovali na način koji krši nje- namijenjeni različitim lingvističkim i kultur- gova prava, ili ako je član Komore zanemario nim grupama. Finnish Broadcasting Compa- svoje odgovornosti. Također, svatko tko vje- ny usvojila je strategiju usluga za posebne i ruje da se ne poštuju osnovna ljudska prava ili manjinske grupe kako bi podržala i povećala slobode zajamčene ustavom, može se obratiti njihovu vidljivost u aktivnostima. Prilikom ministru pravosuđa radi ponovne procjene. pripremanja ove strategije, FBC se susrela Žalbe se podnose pisanim putem. Treba- s predstavnicima raznih manjinskih grupa. ju sadržavati sljedeće dijelove: identitet jav- Prijedlozi iz strategije bit će postupno imple- nog djelatnika, organa vlasti ili organizacije mentirani do 2010. godine. koja je predmet žalbe; opis aktivnosti koju U potpunosti revidiran Zakon o jeziku žalbenik smatra nelegalnom; te ime i pre- (koji se odnosi na službene jezke u finskoj - zime, adresu i potpis žalbenika. Relevantni finski i švedski) stupio je na snagu početkom dokumenti mogu se priložiti uz žalbu. Nakon 2004. Prema novom Zakonu, osiguravaju se obrade i rješenja žalbe (ili ranije, ako je tako jezična prava fizičkih osoba u praksi, bez da zatraženo) dokumenti će biti vraćeni. Mini- oni eksplicitno zatraže ostvarenje istih tih star pravosuđa neće istraživati žalbe ako je od prava.182 počinjenja djela proteklo više od pet godina, Antidiskriminacijske direktive EU-a osim u slučaju posebnih okolnosti. implementirane su na otočju Åland u prosincu 2005 Zakonom o regijama. Dodatni zakon- 183 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. Finnish 17th to 19th periodic reports. http://www2.ohchr.org/ english/bodies/cerd/cerds74.htm an/E9990493.PDF 184 Analytical Report on Legislation RAXEN National Focal 182 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for Hu- Finnish 17th to 19th periodic reports. http://www2.ohchr.org/ man Rights, Helsinki. Beč 2004. U: http://fra.europa.eu/fraWe- english/bodies/cerd/cerds74.htm bsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf

73 Stručno osoblje obrađuje žalbu i pribavlja zatražiti i dodatna izviješća uz pomoć istraži- potrebnu dodatnu dokumentaciju. Ministar telja zaposlenih u Uredu pravobranitelja. Ako pravosuđa može se obratiti bilo kojem organu je potrebno, može zatražiti i pomoć policije. vlasti u potrazi za informacijama i dokumen- Žalbeni dokumenti najčešće su javni. Me- tima, što uključuje i dokumente s oznakom đutim, po zakonu informacije o npr. žalbeni- tajnosti. Ministar pravosuđa može ukoriti kovom socijalnom ili zdravstvenom statusu službenika ili organ vlasti, izdati naputak o ostaju tajna. Ime i prezime žalbenika objav- pravilnoj proceduri u svim sljedećim sluča- ljuju se osobi ili organizaciji koja je predmet jevima. U ozbiljnim slučajevima naređuje po- žalbe kada su osoba ili predmet žalbe pozvani dizanje službe protiv osoba ili organizacije u da izlože svoje viđenje stvari.186 pitanju.185 Područje rada ombudsmana za manji- Osoba može podnijeti žalbu pučkom pra- ne vezano je uz imigrante, strance koji žive vobranitelju (ombudsmanu) ako smatra da u Finskoj i tradicionalne finske manjine kao javni djelatnik ili organ vlasti nije ispoštovao što su Romi i Samiji. Ombudsman se bavi is- zakon ili ispunio svoju dužnost. Ostali organi i ključivo pitanjima diskriminacije na teme- službenici također su predmet ombudsmano- lju etničkog porijekla ili statusa stranca. Ne vog nadzora kada obavljaju javnu djelatnost. bavi se ostalim vrstama diskriminacije. Ako Osoba može podnijeti žalbu ako je navodna je potrebno, prijavljene slučajeve diskrimi- šteta počinjena njemu, ali i u ime drugih ili nacije ombudsman će proslijediti odgovara- zajednički. Ombudsman istražuje žalbu ako jućem organu vlasti. Po pitanju etničke dis- postoji utemeljena sumnja da je organ vlasti kriminacije, ovlasti ombudsmana pokrivaju ili službenik djelovao protivno zakonu. slučajeve gdje je diskriminacija vršena od Ne postoji naknada za istraživanje žalbe. javnog djelatnika ili pružatelja usluga u jav- Prije ispunjavanja same žalbe preporuča se nom i privatnom sektoru, kao što su tvrtke, prvo kontaktirati organ vlasti za koji se sma- poduzetnici ili općine. tra da je djelovao protivno zakonu. Ponekad Prilikom prijave slučajeva diskriminacije to samo po sebi može odvesti do brzog rješe- pravobranitelju za manjine, proces će biti brži nja problema. i učinkovitiji ako se poštuju sljedeće preporu- Žalba se treba sastojati od sljedećih di- ke. Žalba bi trebala biti predana u pismenom jelova: osoba ili organ vlasti kojima žalbenik obliku. Može se poslati poštom, elektronskom nije zadovoljan; koje akcije ili odluke žalbenik poštom ili predati direktno u urudžbenom di- smatra protivne zakonima; zašto ih smatra jelu Ureda. Jezici mogu biti finski, švedski ili protivne zakonima; je li predmet na razma- engleski. Ako osoba ne poznaje niti jedan od tranju na sudu ili gdje drugdje; kakve akcije ta tri jezika, žalba može biti predana na bilo žalbenik očekuje od pravobranitelja. kojem drugom jeziku, a Ured će ga dati na Nakon što žalba stigne u Ured pravobrani- prijevod bez ikakve novčane naknade. U žalbi telja, žalbeniku se šalje obavijest da je zapri- treba navesti: na čije aktivnosti žalbenik pod- mljena. U obavijesti stoji kojem od odvjetnika nosi žalbu; kad se događaj odvio; koji događaj, iz Ureda je žalba dodijeljena i kontaktne infor- postupak ili odluku žalbenik smatra etnički macije odvjetnika. Odvjetnih odmah pažljivo diskriminirajućom ili neodgovarajućom na proučava žalbu. Ako postoji osnovana sumnja neki drugi način; zašto je žalbenik smatra dis- da je organ vlasti djelovao protivno zakonu ili kriminirajućom ili neodgovarajućom na neki zanemario svoju dužnost, pravobranitelj za- drugi način; gdje je moguće dobiti konkretne počinje istragu. dokaze o događaju (npr. diskriminatorske Tijekom istrage, pravobranitelj saziva sa- odluke); je li slučaj na razmatranju negdje slušanje i zahtijeva studije i podneske. Može 186 Parlamentarni ombudsman (pravobranitelj): http://www. 185 Ministarstvo pravosuđa: http://www.chancellorofjustice.fi/ oikeusasiamies.fi/

74 drugdje; ima li žalbenik pravnog zastupnika rijekla. Sastoji se od mjera za postizanje ovog te kontaktni podaci žalbenika.. cilja, kao što je snižavanje praga uključivanja U slučajevima diskriminacije, ovlasti pra- vlasti u pitanje rješavanja slučajeva diskrimi- vobranitelja za manjine su davanje savjeta, nacije, razvoj potpore i savjetodavnih usluga preporuka ili inicijativa kako se diskrimina- za žrtve, pokretanje dobrih praksi kako bi se cija više ne bi događala. Pravobranitelj može spriječila diskriminacija i rasizam te omogu- poduzeti mjere pomirbe između uključenih ćila intervencija, stvaranje sustava za nad- stranaka, može zatražiti pojašnjenje stvari zor ovakvih pojava, promicanje odgovornoh od osumnjičenika, odrediti novčanu kaznu izvještavanja o migracijama te ohrabrivanje ako se to pojašnjenje ne uradi, te može pomo- medija u kvalitetnom obavljanju posla.188 ći žalbeniku u proceduri prenošenja žalbe na Vladina plenarna sjednica održana 22. Nacionalni sud za diskriminaciju.187 ožujka 2001. usvojila je Vladin akcijski plan za suzbijanje etničke diskriminacije i ra- 9. Implementacija zakona i strategija: sizma. Svrha ovog vladinog programa je ra- sažetak službenih izviješća zvoj i podrška mjerama koje promiču dobre odnose između etničkih skupina i spriječa- Prema trenutnom Vladinom programu vaju rasizam u finskom društvu. U ovom pro- za razdoblje 2007.-2011. Finska pripada gramu, vlada „naglašava važnost poštovanja svima, bez obzira na prebivalište, životnu i prilagodbe međunarodnih naputaka i kon- situaciju, materinji jezik ili etničko porije- vencija o ljudskim pravima i praksama EU-a klo. Stanovnicima se mora osigurati pravo u pripremi statuta na nacionalnoj razini i po- mišljenja i sudjelovanja u donošenju odluka. duzimanja akcija na lokalnoj razini. Proble- Program se sastoji od niza reformi usmjere- mima rasizma i etničke diskriminacije bavi nih na smanjivanje diskriminacije i promise s ozbiljnošću kakvom ove teme zaslužuju, canje jednakost u radu, te po pitanjima jezi- što uključuje kontinuirani nacionalni proces ka, kulture i svakodnevnog života. Reforme razvoja i usvajanja ljudskih prava i ljudskog se bave pitanjima imigracijske politike, npr. dostojanstva svake osobe“.189 kako se čuvaju interesei djece u odlukama U svibnju 2008. usvojen je Program o o izbjeglicama ili tržiteljima azila; položaj i unutrašnjoj sigurnosti koji je usmjeren na odnos prema djeci tražitelja azila itd. Pro- poboljšanje sigurnosti imigranata i etničkih gram sadrži i nove kriterije za subvencije ti- manjina, kao i na smanjenje nasilja, borbu ska. Prije su te subvencije bile rezervirane za protiv organiziranog kriminala i spriječavanja politički tisak, a sada je otvorena mogućost cyber-zločina i rizika vezanih uz internet.190 financiranja tiska na službenom jeziku nacionalnih manjina. 10. Zaključak i preporuke za poboljšanje Vladin Program migracijske politike pravnog i implementaciskog okvira usvojen je u listopadu 2006. Program se fo- kusira na imigracije radnika. Ukupno se sa- UN-ov Odbor za Eliminaciju rasne dis- stoji od 34 naputka i povezanih mjera. Prema kriminacije dao je svoje završne napomene Vladinom programu za razdoblje 2007.-2011. mjere predviđene Programom migracijske 188 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. politike implementirat će se u trenutnom iz- Finnish 17th to 19th periodic reports. http://www2.ohchr.org/ english/bodies/cerd/cerds74.htm bornom ciklusu. Glavni cilj Programa postići 189 Analytical Report on Legislation RAXEN National Focal je nultu stopu tolerancije u prevenciji rasiz- Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for Hu- ma i diskriminacije na temelju etničkog po- man Rights, Helsinki. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf 187 Pravobranitelj za manjine, http://www.vahemmistovaltu- 190 http://daccess-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/G09/410 utettu.fi/ /58/PDF/G0941058.pdf?OpenElement

75 o 17., 18. i 19. periodičnom izvještaju Finske Roma, te zbog sporog i ograničenog napretka u ožujku 2009. U njima Odbor pozdravlja u rješavanju zemljišnih prava naroda Sami. usvajanje Zakona o nediskriminaciji iz 2004., Odbor preporuča, inter alia, da se Republi- stvaranje Nacionalnog suda za diskriminaci- ka Finska što je prije moguće prilagodi među- ju i jačanje ovlasti pravobranitelja za manji- narodnoj konvenciji organizacije rada br. 169 ne. Odbor smatra pozitivnim činjenicu da je o urođeničkim narodima nezavisnih zemalja, Finska pristupila Konvenciji o statusu osoba da se poštuje zakon protiv diskriminacije pri bez državljanstva iz 1961. te da je ratificirala dodjeljivanju stanova, da se pojača rad na po- Protokol 12 Europske konvencije za zaštitu dizanju razine obrazovanja romske popula- ljudskih prava i osnovnih sloboda. Odbor ta- cije, da se intenziviraju napori u borbi protiv kođer smatra pozitivnima amandmane na diskriminacije imigranata i da se poduzmu Zakon o strancima koje je odobrio parlament učinkovite mjere u osiguranju zemljišnih koji dopušta korisnicima privremene dozvole prava u Gornjoj Laponiji. (tzv. B-dozvole) mogućnost dobivanja radne Sljedeća tri periodična izvještaja predat dozvole; te prihvaćanje Programa za unu- će se kao jedan dokument u kolovozu 2011. trašnju sigurnost u svibnju 2008 i Interven- Ovi izvještaji dat će informacije o koracima cijskog programa za spriječavanje nasilja u poduzetima prema završnim preporukama školama koji će krenuti s radom u razdoblju UN-ovog Odbora.191 2009.-2011. Između ostalog, Odbor izražava zabrinutost zbog visokih stopa nezaposlenosti imigranata i Roma, zbog de facto segre- 191 Ministarstvo vanjskih poslova Finske, u: http://formin. finland.fi/Public/Print.aspx?contentid=161153&nodeid=4156 gacije po stambenom pitanju i imigranata i 6&culture=en-US&contentlan=2

76 Martin Jaigma PriMjeri DoBre PraKse: Žene i DjeCa iMiGranti U finsKoj

1. Uvod potrebne imigrantima. Ključni rezultati koje ogranicazcija Monika Nasiet želi ostvariti Monika Naiset (Žene Monika), osnovana jesu: razvoj mreže aktivnosti koja bi doprla 1998., krovna je udruga 16 multikulturalnih do marginaliziranih žena koje su ugrožene, ženskih nevladinih organizacija za prava žena jačanje svijesti imigranata o mogućnostima različitog etničkog porijekla koje su žrtve na- koje pružaju nevladine ogranizacije, utjecaj silja ili pripadaju nekoj od rizičnih skupina.192 na lokalnu politiku i povećanje sudjelovanja Ciljevi udruge su poboljšanje statusa žena imigranata u fisnkom društvu, promicanje in- i djece imigranata u Finskoj i upoznavanje formativnih aktivnosti kroz integraciju imi- s njihovim pravima. Konačni cilj je društvo granata u Finskoj te osiguravanje sigurnosti i gdje ljudi bez obzira na njihov spol ili etničko dobrobiti imigrantica. porijeklo imaju pravo na uključivanje, inte- Monika Naiset član je Savjetodavnog Od- graciju i na bolji život. U 2008. godini imigra- bora za Etničke Odnose (ETNO), osnovanog cijska služba za integraciju udruge Monika pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Pomoć proglašena je za jednu od najboljih službi za i usluge pružaju se na nizu jezika: arapskom, integraciju u Helsinkiju. Evaluacija je imple- dariju, engleskom, španjolskom, perzijskom, mentirana putem INTI CITIES izvještaja hindi, talijanskom, kurdskom, francuskom, Europske unije. portugalskom, rumunjskom, švedskom, nje- Aktivnosti udruge odvijaju se na tri ši- mačkom, somali, finskom, tagalog, tajskom, roka područja – pružanje i razvoj usluga za turskom, ruskom, vijetnamskom i eston- žene, djevojke i djecu imigrante koji su žrtve skom jeziku. obiteljskog nasilja; spriječavanje isključiva- nja imigrantica i pružanje podrške u njihovoj 2. Monika Naiset projekti za podršku, integraciji u finsko društvo; djelovanje kao zagovaranje i usluge ujedinjena snaga u društvu koja će razvijati jednakost, ljudska prava, promicanje multi- Monika Naiset razvija i podupire jačanje kulturalnosti i jačanje položaja žena. Monika multikulturalnih organizacija u Multikul- Naiset također podupire samostalne aktiv- turalnoj ženskoj kući (osnovanoj u 2009., nosti imigrantica usmjerene na bolje uprav- projektom predviđen plan za 2009.-2011.) ljanje vlastitim životom i promicanje jedna- Multikulturalna ženska kuća centar je za ak- kosti; promiče nacionalnu suradnju između tivnosti i podršku imigranticama. Djeluje kao različitih organizacija, agencija za suradnju, multikulturalno okupljalište i otvoreni forum. lokalne vlasti i ostalih relevantnih sudionika; Aktivnosti su financirane od strane Integra- omogućava edukaciju i trening u pitanjima cijskog Fonda Europske unije. multikulturalizma i daje vitalne informacije Projekt također pomaže u ostvarivanju di-

192 Informacije su preuzete sa službene internetske stranice jaloga između gradskih vlasti i raznih etničkih udruge Monika Naiset: http://www.monikanaiset.fi/ skupina. Mnoge aktivnosti Multikulturalne

77 ženske kuće usmjerene su na pitanje braka i tražitelja azila te informacije o različitim ko- ponovnog ujedinjavanja obitelji, a time i na risnim službama. Potpora projektu dolazi iz migrantice koje su osobito ugrožene u zapo- iz Europskog fonda za izbjeglice. činjanu novog života i sklone su pasivnosti. Multikulturalni centar MONIKA naci- Vodstvo i savjetodavna pomoć obavlja se u onalni je profesionalni centar koji nudi uslu- finskom i materinjem jeziku migrantica. Po- ge, podršku i zajedničke aktivnosti za žene i moć je osigurana i kroz zajedničke aktivnosti djecu imigrante žrtve nasilja. Ovakvi centri i trening. osnovani su u Helsinkiju, Vantaai, Espoou, Projekt Chili (2008.-2011.) promiče pri- Kemi-Torniou, Turkuu i području Kainuu. stup obrazovanju i radnim mjestima pouča- Omogućeni su telefonski kontakti i anonimni vajući neaktivne imigrantice nužnim vješti- dolasci u Centar. Usluge su besplatne za sve nama (jezik, poznavanje profesionalnog polja korisnike: 24-satna telefonska linija, profesi- rada itd.) te upoznavajući migrantice s mo- onalni nadzor, savjetovanje kako se skloniti gućnostima zapošljavanja i društvom u cjeli- od nasilja, podrška u samostalnom oporavku, ni. Projekt financira European Social Fund. grupna podrška i kontakt sa vlastitom odre- Projekt Pozdrav, imigrantice! pomaže đenom »osobom za potporu«, te mogućnost imigranticama koje su u potrazi za poslov- korištenja više profesionalnih mreža. nim, obrazovnim ili prilikama za stručno usa- Sklonište za Imigrantice – Kuća Mona – vršavanje pružajući im informacije o finskoj namijenjena je ženama i djeci imigrantima kulturi, načinu života i rada. Praktični savjeti čiji je život direktno ugrožen nasiljem. Naš daju se imigranticama zainteresiranim za cilj je rješavanje krizne situacije u cjelini. pokretanje vlastitog posla. Zajedničke ak- Sklonište je otvoreno za imigrantice iz cijele tivnosti organizirane su za žene koje se žele Finske. usavršiti u vještinama poput šivanja, pletenja Monika Naiset također vodi projekt za ili rada na šivaćem stroju. Također, postoje i potporu nezaposlenim imigranticama u Hel- prostori za sport i rekreaciju (npr. ples), sa- sinkiju u svrhu boljeg pristupa tržištu rada. tove informatike ili tečajeve jezika. Općenito, Jedan od ciljeva je unaprjeđenje sposobno- instruktori u projektu ovdje su kako bi razgo- sti i vještina ženskih ogranizacija za imi- varali o različitim temama koje muče žene grantice kako bi mogle učinkovitije djelo- (npr. savjetovanje za žrtve nasilja) te omo- vati u ostvarivanju financiranja vlastitih gućili susret imigrantica radi izmjene ideja i projekata i aktivnosti. Drugi projekt vezani novosti. za imigrante u Helsinkiju promicanje je Palm Project, trogodišnji razvojni pro- obiteljskog zdravlja među ženama i djecom. jekt započeo 2009. usmjeren je direktno na Ovaj projekt nastoji kvalitetno informirati tražitelje azila čiji broj je u velikom porastu. ljude u vezi zdravstvenih pitanja te poku- U 2008. godini više od 4000 ljudi zatražilo je šava ostvariti pružanje usluga na njihovom azil u Finskoj, u velikom broju zbog slučajeva materinjem jeziku. Također, projekt pokuša- nasilja. Potreba za razvoj učinkovite procedu- va umanjiti nepovjerenje imigranata prema re dobivanja azila je velika (npr. u razvoj uslu- zdravstvenom sustavu. Kao posljedica toga, ga za žrtve nasilja i savjetovanja ne ulaže se zdravlje i dobrobit čitave obitelji bit će znat- dovoljno), a Projekt Palm pokušava se baviti no poboljšani. Ove aktivnosti zauzvrat daju ovim problemima razvijajući modele usluga vrijedne dodatne informacije o imigran- za ljude koji su zaposleni u centrima za tra- tima, njihovom zdravlju te multikultural- ženje azila kako bi se bolje prepoznale i uzele nim zdravstvenim potrebama u Helsinkiju. u obzir različite vrste nasilja. Putem projekta Ciljevi su dostignuti u suradnji s ženskim tražitelji azila dobivaju informativne materi- organizacijama za imigrante u Helsinkiju, jale o problemima nasilja, ljudskim pravima koje omogućuju pristup širokom rasponu

78 etničkih imigrantskih skupina, među koji- za djelatnike u socijalnoj službi i zdravstvu – ma su neke od najugroženijih po pitanjima kako pomoći žrtvama«. isključivanja iz društva. Projekt podupire i Helsinški gradski ured za zdravstvo. 4. Zaključak i preporuke u vezi moguće Od 1999. Monika Naiset implementirala primjene i promocije prakse je i provela više od 10 projekata. Monika Naiset prepoznata je kao nevladi- 3. Obrazovanje na udruga koja je posebno aktivna u pružanju pomoći imigranticama, te je jedna od orga- Monika Naiset nudi obrazovanje i trening nizacija uključena u nacionalnom projektu u pitanjima multikulturalnosti, etničke jed- za smanjivanje obiteljskog nasilja iz 2005193. nakosti i nasilja kojem su izvrgnute imigran- Njezine mogućnosti i uspješnost vide se u ve- tice. Cilj je povećati stručnu informiranost i likom broju projekata u koje je uključena, te spremnost u prepoznavanju i spriječavanju dugačka lista domaćih i međunarodnih par- nasilja te pomoći žrtvama nasilja. Monika tnera, kako iz civilnog, tako i iz vladinog sek- Naiset educira volontere u pružanju potpore tora. Od malene organizacije stvorena je res- klijentima: edukacija za ograne vlasti, eduka- pektabilna struktura s gotovo 40 zaposlenih i cija za volontere pružatelje potpore, kako pre- uslugama na 25 jezika. poznati nasilje prema ženama i djeci imigran- 193 Izvješće Europske mreže protiv rasizma iz 2007. http:// tima i kako pomoći žrtvama. Monika je izdala cms.horus.be/files/99935/MediaArchive/pdf/en/Finland%20 publikaciju »Imigrantice i Nasilje. Priručnik -%20SR%202007.pdf

79 Martin Jaigma PraVni oKVir za zaŠtitU Manjina U estoniji

1. Ustavni okvir za zaštitu manjina U razdoblju od 1997. – 2008. Estonija je zaprimila 140 molbi za azil od osoba iz 28 Ustav Republike Estonije navodi u tri pa- zemalja. Od tih 148, ukupno 8 je bilo ponov- ragrafa sljedeće: ljenih, 14 je podneseno 2007. i 2008., 7 molbi § 12. Svi su jednaki pred zakonom. Nitko u 2006., 11 u 2005. Do kraja 2008. azil je done smije biti diskriminiran na osnovu naci- djeljen i 10 slučajeva, a subsidijarna zaštita je onalnosti, rase, boje kože, spola, jezika, pori- dodjeljena 12 osoba.196 jekla, religije, političkog ili drugog uvjerenja, imovine ili društvenog statusa, ili na drugim 3. Povijesni razvoj institucionalnog i za- osnovama. Poticanje na nacionalnu, rasnu, konskog okvira uključujući ulogu među- religijsku ili političku mržnju biti će zakonski narodne zajednice zabranjeno i kažnjivo. Poticanje mržnje, nasilja i diskriminacije među društvenim slojevi- Vremenski slijed razvoja estonskog zako- ma biti će također zabranjeno i kažnjivo. nodavstva i političkog okvira prema manjina- § 49. ustvrđuje da »svatko ima pravo na ma počinje nakon stjecanja neovisnosti 1991. očuvanje svojeg etničkog identiteta« Unatoč tome, Estonija ima dugu tradiciju kul- § 50. Nacionalne manjine imaju pravo, turne autonomije etničkih manjina. Još je 12. u interesu nacionalne kulture, uspostavljati veljače 1925. god. parlament usvojio prvi Za- samoupravne organizacije pod uvjetima i u kon o kulturnoj autonomiji etničkih manjina, skladu s proceduom Zakona o kulturnoj auto- kojim je potvrđeno da Estonija poštuje pravo nomiji manjina.194 svih entičkih grupa na očuvanje svojeg etnič- kog identiteta, kulture i religijskih uvjerenja. 2. Etnički sastav manjinskih skupina Bio je to prvi takav zakon u svijetu i međuna- rodno je prepoznat kao uspješan pothvat u za- S datumom 1. siječnja 2009. Estonija je štiti kulturne autonomije etničkih manjina.197 imala 1 340 935 stanovnika. Muškarci čine Ipak, politika usvojena sredinom devede- 46.04% (617 410), a žene 53.96% (723 525) setih, nakon pola stoljeća sovjetske domina- ukupnog stanovništva. cije, isključila je velik broj stanovništva koje 71,8% stanovnika 2009. bili su Estonci, priča ruski iz prava na automatsko državljan- 21,6% Rusi, 2,1% Ukrajinci, 1,2% Bjelorusi, stvo i imala je dugotrajne posljedice na njiho- 0,8% Finci, 0,2% Tatari, 0,2% Latvijci, 0,2% vu političku zastupljenost. U studenom 1991., Poljaci, 0,1% Židovi, 0,2% Litavci, 0,1% Ni- nakon neovisnosti od Sovjestkog Saveza, jemci i 0,7% ostali.195 Estonija je odlučila da samo oni koji su ima-

196 Osmo i deveto redovno izvješće o provođenju konvencije of eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, Travanj 194 Državni portal, http://www.eesti.ee/eng/riik/pohiseadus/ 2009, http://web-static.vm.ee/static/failid/276/CERD%20Re- ii_pohioigused_vabadused_ja_kohustused/ port%20Estonia%202009.pdf 195 Estonske statistike, www.staat.ee 197 Estonski institut.

80 li državljanstvo Estonije prije 1940. i njihovi 4. Pregled glavnih zakona i strategija potomci imaju pravo na automatsko stjeca- usmjerenih na manjine i područja zaštite nje državljanstva. To je isključilo brojne Ruse (prava na jezik, medijsku zastupljenost, koji su živjeli u Estoniji, jer ni oni ni njihove kulturu, političku zastupljenost, obitelji nisu mogli tvrditi da su bili građani zaposlenje) prije 1940.198 Ipak, u narednim je godinama Estonija Temelj za zabranu diskriminacije postav- surađivala s brojnim međunarodnim organi- ljen je Ustavom. Preciznije se pitanja diskri- zacijama po pitanju revizije zakonodavstva i minacije i manjina rješavaju Zakonom o jed- njegovog usklađivanja s međunarodnim prav- nakosti, Zakonom o jednaosti spolova, Zako- nim normama. Važnu ulogu u provođenju nom o plaćama, Zakonom o ugovoru o djelu, Državnog integracijskog programa odigrale Kaznenim zakonom, Zakonom o kulturnoj su međunarodna suradnja i međunarodno autonomiji nacionalnih manjina i Zakonom financiranje. Po tim je pitanjima Estonija o jeziku. Integracijska strategija 2008.-2013. primila značajnu pomoć od EU i vlada raznih je vladin program hvatanja u koštac s manjin- država – Finske, Švedske, Ujedinjenog Kra- skim pitanjima. ljevstva, Kanade, Norveške i Danske.199 Ponovno uvođenje republike 1991. i pro- 5. Pregled institucionalnog okvira za vođenje novog Ustava 1992. zahtjevali su do- zaštitu manjina nošenje zakona o kulturnoj autonomiji nacionalnih manjina, u kojem bi se uzele u obzir sve Provođenje Zakona o jednakosti i Zakona novonastale promjene. Novi zakon izglasan je o jednakosti spolova nadgleda posebni Sa- 1993.200 EK podupire učenje estonskog jezika vjetnik za jednakost spolova i jednako postu- i integraciju pripadnika nacionalnih manjina panje (ranije nazvan Savjetnik za jednakost u Estoniji od 1996. Pomoć je primana i kroz spolova). nekoliko programa. Značajna sredstva pri- Odjel za kulturnu raznolikost osnovan mana su i putem Europske inicijative za de- je pri Ministarstvu kulture 2007. god. i u nje- mokraciju i ljudska prava (EIDHR) od 1994., ga je iz ministarstva imenovan zamjenik ge- za manje projekte o integraciji i ljudskim pra- neralnog tajnika zadužen za to područje. Uz vima pripadnika manjina. to, Savjetodavno kulturno vijeće nacionalnih Početkom stoljeća nekoliko je projekata manjina je također oformljeno unutar mini- razvijeno u sklopu PHARE programa u regi- starsta kulture. Vijeće se redovito sastaje i ra- jama sa značajnim udjelima manjina. Kroz te spravlja o rješenjima problema nacionalnih je projekte podržan razvoj ekonomije i ljud- manjina u Estoniji koje one susreću u dijalo- skih potencijala u područjima koja graniče s gu s vlastima.202 Ruskom Federacijom, a u kojima živi znača- Postoje planovi za udvostručenje potpo- jan broj pripadnika manjina. Pet je projekata re iz državnog proračuna Predsjednikovom bilo usmjereno na razvoj ljudskih resursa, okruglom stolu nacionalnih manjina od stručnu edukaciju i zapošljavanje mladih.201 2005. god. aktivnosti okruglog stola podupi- rane su prvenstveno jer se kroz njega može 198 Amnesty International, in: http://www.amnestyusa.org/ izravno sudjelovati u razvijanju preporuka document.php?lang=e&id=ENGEUR510022006 za rješavanje problema nacionalnih manjina 199 Drugo izvješće za Estoniju o provođenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, Lipanj 2004. http://web- web-static.vm.ee/static/failid/089/ESTONIAS_SECOND_ static.vm.ee/static/failid/089/ESTONIAS_SECOND_RE- REPORTANNEXES.pdf PORTANNEXES.pdf 202 Osmo i deveto redovno izvješće o provođenju konven-konven- 200 Estonski Institut, www.einst.ee cije of eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, Travanj 201 Drugo izvješće za Estoniju o provođenju Okvirne konven- 2009, http://web-static.vm.ee/static/failid/276/CERD%20Re- cije, Protection of National Minorities. June 2004. In http:// port%20Estonia%202009.pdf

81 u državi i društvu. Formiranje Zastupničkog prevencije ili naknade štete povezane s bilo doma nacionalnih manjina pod okriljem Pred- kakvim osobitostima iz podeskcije 1 (1) ovog sjednikovog okruglog stola 2002. god. trebalo Zakona (kako bi se osigurala zaštita od dis- bi pomoći pojedinim nacionalnim manjinama kriminacije na temelju nacionalnosti, etnič- da se njihova mišljenja bolje uvaže.203 kog projekla, vjere ili drugih uvjerenja, dobi, Fondacija za Integraciju ustanovljena invalidnosti ili seksualne orijentacije svih je 31. ožujka 1998. god. od strane estonske ljudi). Takve mjere bit će u skladu s traženim vlade, s ciljem pokretanja, podržavanja i ciljem.«206 koordiniranja projekta osmišljenih za promociju integracije u estonskom društvu. 7. Opis pravnih lijekova za osiguravanje Ove projekte financira državni proračun i kolektivnih prava vanjski izvori. Fondacija vrši integracijsku strategiju s ciljem osiguravanja da svi sta- Estonski je parlament 1993. donio Za- novnici Estonije imaju iste vrijednosti, da kon o autonomiji nacionalnih manjina. Pre- sačinjavaju aktivan dio društva i da nacio- ma tom zakonu, pojam nacionalne manjine nalne manjine imaju priliku očuvati svoje obuhvaća estonske građane koji: žive na te- jezike i kulture. Fondacija je usmjerena ra- ritoriju Estonije, imaju dugotrajne stalne zvojnim planovima u postizanju svojih cilje- veze s Estonijom, razlikuju se od Estonaca po va. Temelj za njezine aktivnosti 2000.-2007. etničkoj pripadnosti, kulturnim karkteristi- je bio nacionalni program »Integracija u kama, religiji ili jeziku, a vodi ih kolektivna estonskom društvu 2000.-2007.«. Fondaci- želja za očuvanjem vlastitih običaja, religije ja je odgovorna za podprograme NP zajedno ili jezika koji su temelji njihovog kolektivnog s nekim ministarstvima. Temelj aktivnosti identiteta. Fondacije od 2008 je »Estonski integracijski U svrhu ovog Zakona, kulturna auto- plan 2008.-2013.«204 nomija nacionalne manjine značit će pra- Institucija Kancelara za pravdu usta- vo pripadnika manjina na osnivanje tije- novljena je Ustavom i Kancelar se vodi samo la kulturne autonomije kako bi se mogla Ustavom i svojom savješću. Prema Ustavu, vršiti djelatnosti iz polja kulture u skladu Kancelar je dužnosnik neovisan u svim po- s pravima koja im pruža Ustav. Pripadni- slovima, koji nadgleda zakonodavstvo i opću ci njemačke, ruske, švedske, židovske na- primjenu državnog zakonodavstva i izvršne cionalne manjine i pripadnici manjina s vlasti na svim državnim razinama da verifici- populacijama većim od 3000 imaju pravo ra njihovu usklađenost s Ustavom.205 na uspostavu tijela kulturne autonomije. Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo 6. Opis preventivnih mjera (protiv na održavanje svojih etničkih pripadnosti, diskriminacije) u zakonima i strategija- kulturnih običaja, materinjeg jezika i reli- ma uključujući opise pozitivnih (afirma- gije. Zabranjeno je obezvrjeđivati običaje tivnih) akcija i vjerske obrede bilo koje nacionalne zajednice i otežavati njohovo izvođenje, te je Pozitivne mjere upisane u Zakon o jed- također zabranjeno upuštanje u aktivnosti nakosti § 6 kažu da Zakon ne »prejudicira usmjerene na prisiljavanje neke nacionalne održavanje ili usvajanje specifičnih mjera manjine da usvoji nacionalne karaktersitike 203 Drugo izvješće za Estoniju o provođenju Okvirne konven- neke druge nacije. cije, Protection of National Minorities. June 2004. In http:// Pripadnici nacionalnih manjina imaju web-static.vm.ee/static/failid/089/ESTONIAS_SECOND_ REPORTANNEXES.pdf pravo na: 1)formu i oblik nacionalnih kultur- 204 Web stranica Inetgracijske Fondacija www.meis.ee 206 Državno Glasilo I 2008, 56, 315, https://www.riigiteataja. 205 Više o tome u poglavlju „Pravni lijekovi za indivudualne žalbe“ ee/ert/act.jsp?id=13223690

82 nih i obrazovnih institucija i vjerskih udruže- verzija zakona dozvoljavala je komunikaciju nja; 2) uspostavu nacionalnih organizacija; 3) samo na estonskom, iako su se u praksi, po izvođenje narodnih tradicija i vjerskih obre- potrebi, koristili drugi jezici. Nove odredbe su da koji ne narušavaju javni red; 4) upotrebu fleksibilne, tako da nije isključena upotreba materinjeg jezika u službene svrhe, kako je niti jednog jezika.208 definirano Zakonom o jeziku; 5) izdavanje Kazneni zakon utvrđuje odgovornost tiskanog materijala na materinjem jeziku; 6) za poticanje društvene mržnje (aktivnosti sklapati sporazume o suradnji među kultur- koje javno potiču na mržnju, nasilje ili dis- nim, obrazovnim i vjerskim institucijama i kriminaciju na temelju nacionalnosti, rase, zajednicama; 7) širiti i razmjenjivati infor- boje kože, spola, jezika, porijekla, seksualne macije na materinjem jeziku.207 orijentacije, političkih stavova, imovinskog Zakon o jednakom postupanju usvojen stanja, društvenog statusa ako rezultira opa- je 2008. Prema tom Zakonu, diskriminacija snostima po život, zdravlje ili imovinu su ljudi na temelji nacionalnog (etničkog) pori- kažnjivi), kršenje jednakosti, (protupravno jekla je zabranjena s obzirom na: 1) uvjete pri- ograničavanje prava, iskazivanje nezako- stupa zaposlenju, samozaposlenju, kriterije nitih preferencija na temelju nacionalno- za selekciju i zapošljavanje, bez obzira na gra- sti, rase, boje kože, spola, jezika, porijekla, nu i razinu profesionalne djelatnosti, uklju- seksualne orijentacije, političkih stavova, čujući unapređenje; 2) stupanje u radni od- imovinskog stanja, društvenog statusa su nos ili odnos pružanja usluga, postavljanje ili kažnjivi) i diskriminaciju utemeljenu na ge- biranje na funkciju, uspostavu radnih uvjeta, netskim osobitostima.209 instruiranje, prestanak randnog odnosa, re- Načelo jednakog postupanja dio je Zako- numeraciju, otkaz; 3) pristup obuci i ponovnoj na o radnim ugovorima i kaže da će „poslo- obuci, uključujući praktično radno iskustvo; davci osigurati zaštitu zaposlenih od diskri- 4) članstvo i uključenost u radne sindikate ili minacije, da će slijediti načela ravnopravnog bilo koje udruge profesionalaca, uključujući postupanja i da će promicati jednakost u skla- beneficije koje proizlaze iz tog članstva; 5) du s Zakonom o ravnopravnom postupanju i društvenu zaštitu, uključujući socijalno osi- Zakonom o jednakosti spolova“.210 guranje i zdravstenu zaštitu; 6) obrazovanje; Prema Zakonu o plaćama, zabranjeno je 7) pristup i nabava dobara i usluga dosupnih povećavati ili smanjivati plaće zaposlenih na javnosti, uključujući stanovanje. temelju spola, nacionalnosti, boje kože, rase, Svrha Zakona o ravnopravnosti spolo- materinjeg jezika, društvenog projekla, pri- va je osigurati jednak tretman sukladno Usta- jašnjih aktivnosti, vjere, političkog ili kakvog vu i jednako postupanje u skladu s temeljnim drugog mišljenja ili stava prema služenju voj- ljudskim pravima za javno dobro u svim po- ske. Zabranjeno je smanjivati plaću na teme- dručjima javnog života. Zakon zabranjuje lju materijalnog statusa, obiteljskih obaveza, diskriminaciju na osnovi spola u privatnom i članstva u nevladinom organizacijama ili sin- javnom sektoru. dikatima.211 S datumom 01. siječnja 2002. počeo je vrijediti amandman na Zakon o jeziku, ko- 208 Drugo izvješće za Estoniju o provođenju Okvirne konven- jim je specificirana upotreba drugih jezika u cije, Protection of National Minorities. June 2004. In http:// web-static.vm.ee/static/failid/089/ESTONIAS_SECOND_ komunikaciji s vladinim službama i tijelima REPORTANNEXES.pdf lokalne uprave. Ovaj amandman postavlja 209 Državno glasilo I 2002, 61, 364 https://www.riigiteataja. zakonodavnu bazu za široko korištenje jezi- ee/ert/act.jsp?id=13260320 ka prikladnih objema stranama u državnim 210 Državno glasilo I 2009, 5, 35. In: https://www.riigiteataja. tijelima i tijelima lokalne samouprave. Ranija ee/ert/act.jsp?id=13198023 211 Državno glasilo 1994, 11, 154. In: https://www.riigiteataja. 207 Državno glasilo I, 1993, 71, 1001. ee/ert/act.jsp?id=28642

83 8. Opis pravnih lijekova za od niza vrijednih ciljeva koji trebaju omogu- individualne žalbe ćiti bolju situaciju za rusku manjinu i osobe bez državljanstva. Neki od ciljeva su osigu- Osoba može stupiti u kontakt s Kancela- ranje tečajeva estonskog jezika, borba protiv rom za pravdu osobno ili putem ovlaštenog razlike između broja zaposlenih pripadnika predstavnika, u slučaju da su njihova ustavna manjna i Estonaca, smanjivanje broja osoba prava i slobode narušeni. Zadatak kancelara bez državljanstva kao i i očuvanje kulture i je i nadzor javnih institutcija kao i provjera identiteta etničkih manjina. ustavnosti zakona. Kancelara za pravdu mo- Zakon o ravnopravnom postupanju daje guće je kontaktirati i u slučaju diskriminacije dobar okvir za borbu protiv rasizma i s tim između fizičkih osoba. povezanih oblika diskriminacije na velikom U slučaju da osoba smatra da je državna broju područja kao što su zapošljavanje, obra- agencija, tijelo lokalne samouprave, prav- zovanje te stambena pitanja i zdravstveno na osoba, ili fizička osoba koja obavlja javnu osiguranje. Zadatak Povjerenika za ravno- djelatnost narušila načela osnovnih prava i pravnost spolova i jednakost postupanja je sloboda te dobre administracije, osoba može nadzor poštivanja ovog zakona. žalbu ispuniti elektronskim putem na inter- Mjere su poduzete po pitanju obrazovanja netskoj stranici Kancelara za pravdu. Elek- i obilježavanja Holokausta. Učiteljima je omo- tronsku žalbu moguće je uputiti i u slučaju da gućen i odgovarajući didaktički materijal. osoba želi da Kancelar ispita ustavnost ili le- Zakon o ravnopravnom postupanju unio je galnost nekog zakona ili ako osoba smatra da u estonsko zakonodavstvo dvije direktive Vi- je žrtva diskriminacije na temelju spola, rase, jeća Europe (2000/43/EC i 2000/78/EC), od vjere, porijekla, političkog ili drugog mišlje- kojih prva implementira načelo ravnoprav- nja, socijalnog statusa, dobi, hendikepa, spolnog postupanja bez obzira na rasu ili etničko ne orijentacije ili ostalih kategorija opisanih porijeklo, a druga daje okvir za ravnopravno zakonom. Osim elektronskog pristupa putem postupanje pri zapošljavanju i radu. internetske stranice, kontaktirati Kancelara Estonije nije ratificirala Protokol 12 Eu- moguće je i elektronskom poštom, telefonom ropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i faksom. i osnovnih sloboda. Međutim, zaštitu od dis- Nakon zapromanja žalbe Kancelar odlu- kriminacije garantiraju Ustav, Zakon o ravno- čuje o njezinom eventualnom procesuiranju. pravnom postupanju i ostali zakonski akti.213 Ako nije u njegovoj nadležnosti, žalba će biti Dobro poznavanje estonskog jezika važno odbijena, ali ulagatelja žalbe obavijestit će se je pri osuguravanju jednakih prilika u obrazo- o nadležnim institucijama. Žalbu je moguće vanju i na tržištu rada za ljude kojima materi- odbiti i ako je očito neutemeljena ili ako iz nji jezik nije estonski. Tečajevi jezika poka- žalbe nije jasno tko je diskriminaciju počinio zali su se vrlo uspješnim u poboljšanju znanja i od čega se ona sastojala.212 estonskog jezika kod djece osnovnoškolskog uzrasta. U osnovnim i srednjim školama u 9. Implementacija zakona i strategija: kojma se nastava ne odvija na estonskom je- sažetak službenih izviješća ziku, učenje estonskog jezika obavezno je od prvog razreda. Tečajevi jezika implementira- Ministarstvo za stanovništvo i etnička pi- ni su u više od trećine ruskih škola u Estoniji tanja u suradnji s civilnim društvom i struč- (32 škole) u kojima sudjeluje ukupno 10% ru- njacima napravilo je novu Strategiju integracije za razdoblje 2008.-2013. Vlada je plan odobrila 10. travnja 2008. Plan se sastoji 213 Četvrti izvještaj Odbora Vijeća Europe za Borbu Protiv Rasizma o Estoniji, http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ 212 Kancelar za pravdu, http://www.oiguskantsler.ee/ ecri/Library/PressReleases/61-02_03_2010_Estonia_en.asp

84 ske djece. Broj učenika koji sudjeluje u tečaje- Europska komisija za suzbijanje rasizma i vima jezika u stalnom je porastu.214 netolerancije (ECRI) izdala je novo izvješće o Prema procjenama medijskih stručnjaka, Estoniji u kojima istražuje probleme rasizma, Estonska televizija poštuje pravila zabrane ksenofobije, antisemitizma i netolerancije rasne i etničke diskriminacije. Odbor za eli- u zemlji. ECRI navodi da je došlo do pobolj- minaciju rasne diskriminacije u svom je iz- šanja, ali izražava zabrinutost zbog velikog vješću iz 2006. zaključio da je problem što se broja osoba bez državljanstva, zbog slabog tek 4.8% programa Estonske televizije emiti- kontakta između Rusa i Estonaca, visoke sto- ra na ruskom jeziku, dvojezično ili s titlovima. pe nezaposlenosti među pripadnicima nacio- Kao odgovor, estonska vlada je primijetila da nalnih manjina i diskriminacije Roma. je broj sati programa na ruskom jeziku u stal- U isto vrijeme, broj osoba bez državljan- nom porastu. Ovo bi trebalo znatno popraviti stva se smanjuje, ali još uvijek iznosi visokih mogućnosti manjinskih grupa da prate TV 8% od ukupnog broja stanovnika. Proces na- program javne televizije te omogućiti dobi- turalizacije i dalje je usporen zbog visokih vanje vijeti iz Estonije i svijeta. Što se tiče zatjeva za poznavanjem jezika i nekih drugih radio-emitiranja, postoje programi koji emi- zahtijeva. Važno je održati dijalog između tiraju program na ruskom jeziku 24 sata na vlasti i osoba bez državljanstva kako bi se po- dan. Postoje i tjedni programi za Ukrajince, duzele odgovarajuće mjere. Bjeloruse, Židove i Armence.215 Kontakti između ruske manjine i Estona- ca i dalje su preslabi te bi trebalo bolje razviti 10. Zaključak i preporuke za poboljšanje multikulturalnu komponentu obrazovanja pravnog i implementacijskog okvira kako bi se smanjio jaz između ove dvije zajednice. Tranzicija prema obrazovnom sustavu S datumom 28. veljače 2009. u Estoniji se koji će uspješno odgajati govornike estonskog nalazi 109 728 osoba neodređenog državljan- jezika treba biti pojačana dodatnim obrazo- stva. Njihov broj se smanjuje. Odbor za elimi- vanjem učitelja u ruskim školama. To zahtije- naciju rasne diskriminacije u svom zaključ- va konstantan rad kako učitelja tako i udruga nom izvješću iz 2006. preporuča daljnje na- roditelja djece ruskog porijekla. pore u smanjivanju ovog broja i olakšavanja Stopa nezaposlenosti među manjinama i procesa naturalizacije. Odbor također pre- dalje je dvostruko veća u odnosu na Estonce. poruča da estonska vlada razmisli o uvođe- Ne postoji odgovarajući monitoring rada In- nju kvalitetnog i besplatnog tečaja estonskog spektorata za jezik u procjeni jezičnih zanja jezika za sve koji traže državljanstvo, te da zaposlenika u privatnom i javnom sektoru. radi na dizanju svijesti o važnosti i korisnosti Romi su posebno izloženi diskriminaciji, procesa naturalizacije.216 Uzimajući u obzir stereotipizaciji i predrasudama. Na području velik broj osoba koje dugo borave u Estoniji, a obrazovanja veće su šanse za romsko dijete da i dalje su bez državljanstva, Odbor preporuča odustane od školovanja, a također su u pretje- da estonska vlada razmisli o omogućavanju ranom broju zastupljeni u školama za djecu s osobama bez državljanstva da sudjeluju u posebnim potrebama. radu političkih stranaka.217 Sudski djelatnici i tužitelji nisu dovoljno dobro upoznati sa zakonskim odredbama o ra- 214 Osmo i deveto periodičko izvješće o implementaciji Kon- vencije o suzbijanju svih oblika rasne diskriminacije, travanj sizmu i povezanim vrstama diskriminacije. Ne 2009, u: http://web-static.vm.ee/static/failid/276/CERD%20 postoji neovisno tijelo koje bi istraživalo na- Report%20Estonia%202009.pdf vodna loša postupanja policije. Veća sredstva 215 Ibid. 216 Ibid. 217 Završno izviješće Odbora za eliminaciju rasne diskrimi- http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/%28Symbol%29/ nacije o Estoniji, 2006. CERD.C.EST.CO.7.En?Opendocument

85 treba izdvojiti za bolji rad Komisije za ravnopravnost spolova i jednako postupanje. U svom izviješću ECRI daje niz preporuka, a tri imaju oznake prioriteta pri implementaciji i bit će predmet izvješća ECRI-ja nakon dvije godine. To su: osigurati kvalitetno obrazovanje za djecu koja govore ruskim jezikom, smanjiti broj stanovnika bez dr- žavljanstva; riješiti problem neopravdanog smještanja romske djece u škole za djecu s posebnim potrebama i integrirati ih u redovno školovanje.218 Dodatno izviješće Specijalnog izvjestitelja Doudoua Dienea smatra da bi jezična politika u Estoniji trebala biti predmet javne debate te da bi se trebale konzultirati etničke manjine kako bi se pronašle strategije koje bolje odražavaju multietnički karakter estonskog društva. Proces konzultacije u svrhu smanjivanja jaza između međusobne percepcije ruske manjine i estonske većine također je vrlo važan.219

218 Četvrto izviješće Komisije za suzbijanje rasizma Vije- ća Europe o Estoniji, http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ ecri/Library/PressReleases/61-02_03_2010_Estonia_en.asp; http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/Country-by-country/Estonia/EST-CbC-IV-2010-003-ENG.pdf 219 Izvješće Specijalnog izvjestitelja o oblicima rasizma, rasne diskriminacije, ksenofovije i netolerancije, Doudou Diène. Ad- dendum. Mission to Estonia. 2008. MISSION TO ESTONIA. In http://daccess-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/G08/117/59/ PDF/G0811759.pdf?OpenElement

86 Martin Jaigma PriMjeri DoBre PraKse estonsKe strateGije inteGraCije 2000.-2007. i 2008.-2013.

1. Uvod 2. Integracija u estonsko društvo 2000.-2007. Jaka industrijalizacija baltičke regije nakon Drugog svjetskog rata i okupacije od Do 1998. po tom pitanju nije se dogodilo strane bivšeg Sovjetskog saveza učvrstila je ništa značajno, sve dok parlament nije izrazio položaj Kremlja na ovim prostorima. Indu- potrebu za ovakvim programom (poznatim strijalizacija koja je išla usporedo s velikim pod imenom „Integracija u estonsko društvo naseljavanjem raznih etničkih skupina (pre- 2000.-2007”). Razvoj programa povjeren je težito Rusa) promijenila je etničke odnose novoosnovanoj Fondaciji za integraciju koja i demografsku strukturu regije. U razdoblju je uključivala vladine službenike te člano- 1945.-1947. oko 180 000 ljudi doselilo se u ve nevladinog sektora i udruge manjina.221 Estoniju, a trend se nastavio i kasnije. Od Glavni ciljevi navedeni su kako slijedi: 74.6% Estonaca u ukupnom udjelu stanov- Estonija se smatra društvom gdje osim za- ništva Estonije 1959., taj broj je pao na 68.2% jedničkih poveznica za sve pripadnike društva 1970. god. Neposredno prije Drugug svjetskog postoji i jezična i kulturna raznolikost. Stoga rata postotak Estonaca iznosio je 92% (Eesti se može govoriti o integraciji koja se odvija u ajalugu VI, 287, 302). estonskom društvu, društvu u kojem je izvor Ovakav razvoj događaja imao je složene stabilnosti i povezanosti upravo prepozna- političke i socijalne implikacije u razdoblju vanje zajedničkih i specifičnih karakteristika nakon raspada Sovjetskog saveza i estonske svih njegovih pripadnika. Drugim riječima, neovisnosti 1991. godine. Valovi migracija integracija u estonsko društvo znači s jedne u drugoj polovici 20. stoljeća kao posljedi- strane usklađivanje društva – stvaranje i pro- cu imali su imigrante koji su živjeli većinom micanje onog što ujedinjuje sve pripadnike izolirano od većinskog naroda (prostorno su društva – i s druge strane prilika da se očuva bili segregirani u regijama teške industrije) i etnička raznolikost odn. davanje mogućnosti koji su do 1991. godine imali ograničenu in- nacionalnim manjinama da sačuvaju svoju terakciju (na osobnoj, obrazovnoj i profesio- kulturnu i jezičnu posebnost. Važno je nagla- nalnoj razini) s većinskom populacijom koja siti da je integracija očito bilateralni proces je govorila estonskim jezikom. Vlada je ovu u kojem u usklađivanju društva podjednako izoliranost vidjela kao prijetnju socijalnoj i sudjeluju Estonci i ne-Estonci. Krajnji re- nacionalnoj sigurnosti.220 zultat procesa integracije ostvarenog uz potporu državnog programa je estonski model

221 Državni integracijski program 2000-2007, u: http://www. 220 Ministar za pitanja stanovništva, u http://www.rahvasti-http://www.rahvasti- riik.ee/saks/ikomisjon/programm.htm#FN4; http://www.ra- kuminister.ee/?id=10442 hvastikuminister.ee/public/state_programme111.pdf

87 multikulturalnog društva kojeg karakterizira- programa umanjen je činjenicom da u počet- ju načela kulturnog pluralizma, jaka zajednič- nim godinama nije posvećena dovoljna pažnja ka jezgra te očuvanje i razvoj estonske kulturne ciljanim grupama koje novi jezik usvajaju naj- domene. brže (osnovnoškolski uzrast), a malo pažnje Program se sastojao od četiri potprograma. posvećeno je poboljšanju socijalnih sposobno- Prvi od njih nazvan je »Obrazovanje« s dva ci- sti kao dodatku učenju jezika. Nadalje, tijekom lja – nakon završetka osnovne škole učenici bi evaluacije ustanovljeno je da je menadžment trebali imati razvijene društvene vještine te programa mogao biti bolje organiziran jer me- srednju razinu znanja iz područja poznavanja hanizmi upravljanja i implementacije nisu Estonije. Nakon završetka srednje škole uče- bili jasno postavljeni, nije se sakupilo dovolj- nici bi trebali moći komunicirati na svim pro- no informacija o ciljanim grupama te nije bilo fesionalnim i obrazovnim razinama u Estoni- sustavnog prikupljanja i analize informacija ji. Drugi potprogram, »Obrazovanje i kultura o učinkovitosti aktivnosti tijekom provođenja nacionalnih manjina« trebao bi manjinama programa. Iako se učinak raznih aktivosti koje pružiti mogućnost obrazovanja na vlasti- su se odvijale u sklopu programa manifestira u tom jeziku te očuvanje njihove kulture. Treći godinama nakon evaluacije projekta, informa- potprogram, »Učenje estonskog za odrasle«, cije prikupljene tijekom evaluacije pokazale su usmjeren je na odrasle ne-Estonce kako bi da program nije u potpunosti uspio u ostvari- usavršili znanje estonskog i vlastite socio-kul- vanju ciljeva koji su zadani u njegovom počet- turne sposobnosti. Posljednji, četvrti potpro- ku. Glavni razlozi leže u previsoko postavlje- gram »Socijalne sposobnosti« imao je tri cilja: nim ciljevima i manjku prethodnog iskustva svi građani Estonije trebali bi aktivno sudjelo- u provođenju takvog programa. Sve u svemu, vati u razvoju civilnog društva, bez obzira na glavna vrijednost programa, osim smanjenja svoju nacionalnost i materinji jezik; stavovi problema povezanih s procesom integracije, Estonaca i ne-Estonaca doprinose ostvari- leži u činjenici da je iskustvo stečeno u provo- vanju glavnih ciljeva programa integracije; te đenju projekta dobar temelj za djelotvoran rad poboljšanje stanja dijelova stanovništva koji u sljedećem programskom razdoblju.223 imaju ozbiljne društvene potrebe. Cijeli program trebao se ostvariti uz po- 3. Integracija u estonsko društvo moć državnog proračuna, lokalnih vlasti, ali 2008.-2013. računalo se i na stranu pomoć.222 Konačna procjena državnog programa za- Već u prosincu 2005. počela se oblikovati vršena je 2009. U izvješću je navedeno: nova strategija integracije za razdoblje 2008.- Ustanovljeno je da je Državni integracijski 2013. Sljedeće godine okupljena je stručna program (SIP) bio vrlo važan i potreban pro- komisija od 25 članova koja je trebala razviti gram. Njegova implementacija doprinijela je program. Komisija je uključivala stručnjake smanjenju problema integracije u estonskom iz različitih područja integracije, članova par- društvu. Neka od postignuća programa uklju- lamenta, poslodavaca, članova znanstvenih čuju znatno poboljšane mogućnosti učenja institucija, nevladinih organizacija i udruga estonskog jezika, poboljšanje kvalitete nastave nacionalnih manjina.224 estonskog jezika, implementacija djelotvornog Strategija 2008.–2013. nastavila je ak- sustava učenja jezika na predškolskoj i osnov- tivnosti planirane za razdoblje 2000.-2007. i noškolskoj razini te osnivanje sustava održivog dodala nove. Strateški ciljevi napravljeni su financiranja kulturnog života manjina. Uspjeh 223 Završna evaluacija Državnog integracijskog programa, u: http://www.kogu.ee/public/EY_RIP_lopparuanne_ENG_2009 0910.pdf 222 Državni integracijski program 2000.-2007., u: http://www. riik.ee/saks/ikomisjon/programm.htm#FN4; http://www.ra- 224 Ministar za populacijska pitanja, u: http://www.rahvasti- hvastikuminister.ee/public/state_programme111.pdf kuminister.ee/?id=10442

88 na temelju osnovnih ciljeva koji su objašnje- jima estonski nije materinji jezik redovito pri- ni prije u tekstu. Nova strategija integracije maju informacije iz estonskih medija i vjeruju više je individualno orijentirana za razliku od im; razlika u razini zaposlenosti i prihodima prethodne budući da se temelji na principima između pripadnika različitih etničkih grupa je Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih smanjena.226 manjina Vijeća Europe, čiji je glavni naglasak na individualnim pravima. Poboljšanje 4. Zaključak i preporuke u vezi moguće dobrobiti i sigurnosti te proširenje osobne primjene i promocije prakse mogućnosti za sudjelovanje i samorealizaciju (i s tim povezano podizanje samopouzdanja i Usprkos specifičnostima integracijskih pojašnjavanje identiteta) željeni su rezulta- programa u Estoniji, postoje pozitivni pri- ti ovog projekta. Cilj Estonske integracijske mjeri koje treba slijediti. Npr. obiteljska raz- strategije (EIS) je podupirati osjećaj pripad- mjena djece između obitelji koje govore i koje nosti estonskom društvu kroz dijeljenje zane govore estonski znatno je doprinijela u po- jedničkih vrijednosti i korištenje službenog dizanju jezičnih vještina, kao i socijalnih spo- jezika. Kao rezultat uspješne integracije, sobnosti i međusobne tolerancije sudionika. svatko ima priliku za vlastitu samorealizaci- Prema ovom programu, većinom neestonska ju i osjeća se sigurno, te sudjeluje u ekonom- djeca mogu provesti od jednog tjedna do dva skom, društvenom, političkom i kulturnom mjeseca u estonskoj obitelji lociranoj u rural- životu zajednice. EIS pokriva tri područja: nim područjima te sudjeluju u njihovom sva- obrazovna i kulturna; socijalna i ekonomska; kodnevnom životu. Cilj razmjene je smanjiti zakonodavna i politička integracija. Kako bi jezične barijere između djece, omogućiti upo- se postigli glavni ciljevi strategije, važno je da znavanje s estonskom kulturom, poviješću i su faze odvijanja projekta povezane i funkci- tradicijom te promicati veze između eston- oniraju zajednički, zbog čega su kontrolne i skih i neestonskih obitelji. razvojne mjere odvojene u zasebnu skupinu Na temelju dosadašnje evaluacije ovakvih mjera.225 projekata, razmjene primjera dobrih praksi Cilj EIS-a do 2013. (u odnosu na razdoblje su bile inicirane u mnogim zemljama. Može do 2007.) naveden je kako slijedi: se i ulagati u sistem indikatora u cilju što veće Poznavanje i korištenje estonskog jezika koristi od učinjene evaluacije i pretvaranja među ljudima kojima estonski nije materinji iste u dugoročniju strategiju. Nužan uvjet je jezik se popravio na svim razinama; kontakti dugoročno planiranje politike integracije. U i komunikacija između ljudi različitog materi- ovom slučaju, estonski državni programi su njeg jezika je u porastu, a također se smanjila konceptualni i strateški dokumenti koji po- razlika u susjelovanju u organizacijama ci- stavljaju osnovna načela, ciljeve i aktivnosti. vilnog društva i javne sfere između estonske i Vrši se i neprestani monitoring medija kako ruske populacije; postotak ljudi s neodređenom bi se sustavno procijenio integracijski proces nacionalnošću u estonskom društvu se sma- u estonskim i ruskim medijima.227 njio; većina estonskih građana vjeruje ljudima drugih nacionalnosti koji žive u Estoniji te 226 Ministar za pitanja stanovništva u: http://www.rahvastihttp://www.rahvasti-- vjeruje estonskoj državi; većina stanovnika ko- kuminister.ee/?id=10442 227 Priručnik o integraciji za donositelje odluka i djelatnike. Directorate-General Justice, Freedom and Security. Europska 225 Ministar za pitanja stanovništva u: http://www.rahvasti- komisija, u: http://ec.europa.eu/justice_home/doc_centre/im- kuminister.ee/public/Loimumiskava_2008_2013_ENG.pdf migration/integration/doc/handbook_1sted_en.pdf

89 Sandra Benčić PraVni oKVir: HrVatsKa

Današnji Ustavni okvir zaštite prava na- njihove posebnosti, takva zaštita nije i ne smi- cionalnih manjina u RH prikazat ćemo kroz je biti “nagrada” za stalnost odnosno dužinu odredbe Ustava RH koje se tiču uređenja pra- prisutnosti na određenom teritoriju. va nacionalnih manjina i ostale odredbe Usta- Nacionalna ravnopravnost predstavlja jeva RH koje doprinose zaštiti prava pripadnika dnu od najviših vrednota ustavnog poretka i nacioanlnih manjina, odnosno koje su zbog temelj za tumačenje Ustava (uz slobodu, jed- specifičnih ratnih i post ratnih okolnosti u nakost, ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, kojima je razvijan sustav zaštite manjina bile socijalnu pravdu, poštivanje prava čovjeka, učestalo kršene. nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode Preambula Ustava definira RH kao na- i čovjekova okoliša, vladavinu prava i demo- cionalnu državu hrvatskog naroda i državu kratski višestranački sustav). Nadalje, čl. 14 pripadnika autohtonih nacionalnih manjina: Ustava propisuje neovisnost (individualnih) Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Žido- prava i sloboda (zabranu diskriminacije) o va, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusi- rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom na i drugih, koji su njezini državljani, kojima ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijal- se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske nom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u društvenom položaju ili drugim osobinama, skladu s demokratskim normama OUN i ze- te se propisuje jednakost sviju pred zakonom. malja slobodnog svijeta. U odnosu na Ustav iz Prava nacionalnih manjina garantirana su čl. 1990.g. umjesto pojma “inih naroda i manjina” 15 Ustava (Glava III Ljudska prava i slobode) 1997.g. uvodi se u Ustav pojam “autohtonih koji propisuje ravnopravnost svih pripadnika nacionalnih manjina”, a krug Ustavom ime- nacionalnih manjina, te određuje da se ravno- novanih nacionalnih manjina je promijenjen pravnost i zaštita prava nacionalnih manjina na način da su izbačeni Muslimani i Sloven- uređuju ustavnim zakonom po postupku za ci, a dodani Nijemci, Austrijanci, Ukrajinci i donošenje organiskih zakona; dodatno članak Rusini. Promijena je uzrokovana uvođenjem 82. propisuje da se radi o dvotrećinskoj veći- razlikovanja autohtonih i alohtnonih manjina ni svih zastupnika. Svim pripadnicima na- koja predstavlja jedan od oblika podijele ma- cionalnih manjina jamči se jamči se sloboda njina na “stare” i “nove”, a koja se temelji na izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno tome koliko dugo određena manjina živi na služenje svojim jezikom i pismom i kulturna teritoriju odnosne države. Mada mnoge de- autonomija, te se uvodi mogućnost (ali ne mokratske države (npr. Slovenija, Njemačka, i obveza!) da se pripadnicima nacionalnih Mađarska, Austrija) pa i neki teoretičari po- manjina pored općeg biračkog prava osigura državaju ovakvu vrstu podjele, slažemo se sa i posebno pravo da biraju svoje zastupnike viđenjem profesora Krivokapića da se radi o u Hrvatski Sabor; odnosno mogućnost uvo- podjeli koja nema uporište u međunarodnom đenja dvostrukog prava glasa za pripadnike pravu, te da je takva vrsta razlikovanja suprot- nacionalnih manjina. Glede slobode služenja na smislu i svrsi pravne zaštite nacionalnih vlastitog jezika i pisma, za pripadnike nacio- manjina a to je opstanak kolektiviteta i zaštita nalnih manjina relevantna je i odredba Ustava

90 koja propisuje da “….pojedinim lokalnim jedi- kada se vratiti u domovinu 6, kao i odredba nicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u o nepovredivosti doma7 i jamstvo prava vla- službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik sništva8. Ustavom zagarantirana prava bitna te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima za ostvarenje jednakopravnosti svih državlja- propisanima zakonom”. na RH su svakako pravo na slobodu mišljenja Ostale odredbe Ustava RH koje su se po- i izražavanja misli, slobodu savjesti i vjero- kazale osobito relevantnima u zaštiti prava ispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere pripadnika nacionalnih manjina su odredbe ili drugog uvjerenja, jednakopravnost svih o ograničenju prava i sloboda čovjeka koje se vjerskih zajednica, pravo na javno okupljanje, mogu provesti isključivo na temelju zakona, a te pravo na slobodu udruživanja,sloboda osi- u cilju zaštite sloboda i prava drugih ljudi te vanja političkih stranaka, te pravo da pod jed- pravnog poretka, javnog morala i zdravlja (tzv. nakim uvjetima sudjeluju u obavljanju javnih legitimni ciljevi), te uvođenje načela propor- poslova i budu primljeni u javne službe. Važ- cionalnosti u ograničenju prava i sloboda na na ustavna odredba je i ona koja zabranjuje način da svako ograničenje mora biti razmjer- svako pozivanje ili poticanje na rat ili upo- no naravi potrebe za ograničenjem u svakom rabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku pojedinom slučaju. Poseban su slučaj ograni- mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. čenja prava u doba ratnog stanja ili neposred- Osobito važan mehanizam zaštite prava ne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti svih građana, pa i pripadnika nacionalnih ma- države, te velikih prirodnih nepogoda kada se njina je pravo na ustavnu tužbu protiv pojedi- pojedina prava, pa i kolektivna prava nacio- načnih odluka državnih tijela, tijela jedinica nalnih manjina uređena čl. 15. mogu mogu se lokalne i područne (regionalne) samouprave ograničiti na temelju odluke Hrvatskog sabo- te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su ra dvotrećinskom većinom svih zastupnika, tim odlukama povrijeđena ljudska prava i te- a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na meljne slobode, kao i ostale ovlasti Ustavnog prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika suda glede ocjene ustavnosti i zakonitosti za- Vlade, na temelju odluke Predsjednika Repu- kona i drugih propisa o čemu će više riječi biti blike. Ravnopravnost individua s obzirom na u poglavlju o pravnim lijekovima za zaštitu rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno prava pripadnika nacionalnih manjina, te u ili socijalno podrijetlo izuzeta je od mogućno- poglavlju o institucionalnom okviru zaštite. sti ograničenja, kao što se ne može ograniči- Prava pripadnika nacionalnih manjina, ti primjena odredbi Ustava o pravu na život, i individualna i kolektivna doživjela su zna- zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg čajniji razvoj u hrvatskom pravnom sustavu postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj odre- 2002.g. donošenjem Ustavnog zakona o pra- đenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi vima nacionalnih manjina (N.N. 152/02), a misli, savjesti i vjeroispovijedi. Garancija jed- koji će biti podrobnije analiziran u narednim nakosti državljana i stranaca pred sudovima poglavljima. i drugim državnim i inim tijelima koji imaju Etnički sastav stanovništva RH prikazu- javne ovlasti osobito se pokazala važnom jemo prema podacima Popisa stanovništva iz (zbog učestalog kršenja) za ostvarenje prava 1981.g. 1991.g. i 2001.g. kako bi čitatelji mogli pripadnika srpske nacionalnosti pri ostvari- dobiti uvid u razlike nastale tijekom tog tur- vanju prava na povratak u RH, te ostvarenja bulentog povijesnog razdoblja. U navedenom prava na stjecanje hrvatskog državljanstva. S razdoblju broj stanovnika RH smanjio se za tim u vezi važna je i odredba Ustava kojom se 7,25 % (1991: 4 784 265, 2001:4 437 460), a garantira da svaki državljanin ima pravo u bilo udio pripadnika većinskog hrvatskog naroda koje doba napustiti teritorij države i naseliti u ukupnom broju stanovnika povećao se za se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo 11,53 %, te prema posljednjem popisu iznosi

91 89,63% od ukupnog broja stanovnika. Istovre- Rusini 28%, Mađari 25%, Ukrajinci 20%, Slo- meno se udio nacionalnih manjina smanjio vaci 15%, Talijani 7%. Bitno je naglasiti da je za čak 50 % i sada iznosi 7,47% ukupnog sta- u popisu od 2001.g. uvedena kategorija Boš- novništva. njaka, te da se dio Muslimana izjasnio kao Nakon popisa stanovništva 2001.g. posta- Bošnjaci; ukupan broj Bošnjaka i Muslimana lo je evidentno da su ratna i post ratna zbi- prema popisu iz 2001.g. u odnosu na broj Mu- vanja znatno utjecala na brojnost određenih slimana 91.g. manji je za oko 7%. U popisu iz etničkih grupa: najdrastičniji primjer je pri- 2001.g. ukinuta je kategorija Jugoslovena. mjer Srba u Hr vatskoj čiji se udio u ukupnom Najveća manjinska zajednica u Hrvatskoj broju stanovnika u odnosu na 91.god. smanjio su Srbi, slijede ih Bošnjaci, Talijani, Mađari, za cijelih 65%. Slijede ih Crnogorci čiji je udio Albanci, Slovenci, Česi, Romi, Crnogorci, Slo- pao za 49%, Slovenci za 41%, Makedonci 32%, vaci, Makedonci, Nijemci, Rusini, Ukrajinci,

2001. % 1991. % 1981. % RH-ukupno 4 437 460 100,0 4 784 265 100 4 601 469 100 Hrvati 3 977 171 89,6 3 736 356 78,1 3 454 661 75,1% Nacionalne manjine- ukupno Albanci 15 082 0,3 12 032 0,3 6006 0,1 Austrijanci 247 0,0 214 0,0 267 0,0 Bošnjaci 20 755 0,5 / // / Muslimani / / 43 469 0,9 23 740 0,5 Bugari 331 0,0 458 0,0 441 0,0 Crnogorci 4926 0,1 9724 0,2 9 818 0,2 Česi 10510 0,2 13086 0,3 15 061 0,3 Mađari 16595 0,4 22355 0,5 25 439 0,6 Makedonci 4270 0,1 6280 0,1 5 362 0,1 Nijemci 2902 0,1 2635 0,1 2 175 0,1 Poljaci 567 0,0 679 0,0 785 0,0 Romi 9463 0,2 6695 0,1 3 858 0,1 Rumunji 475 0,0 810 0,0 609 0,0 Rusi 906 0,0 706 0,1 785 0,0 Rusini 2337 0,1 3253 0,1 3 321 0.1 Slovaci 4712 0,1 5606 / / Slovenci 13173 0,3 22376 0,5 25 136 0,6 Srbi 201631 4,5 581663 12,2 531 502 11,5 Talijani 19636 0,4 21303 0,4 11 661 0,3 Turci 300 0,0 320 0,0 320 0,0 Ukrajinci 1977 0,0 2494 0,1 2 515 0,1 Vlasi 12 0,0 22 0,0 16 0,0 Židovi 576 0,0 600 0,0 316 0,0 Jugosloveni / / 106 041 2,2 379 057 8,2 Ostali 21801 0,5 3012 0,1 1 553 0,0 Neizjašnjeni 89130 2,0 73376 1,5 17 133 0,4 Regionalna pripadnost 9302 0,2 45493 0,9 8 657 0,2 Nepoznato 17975 0,4 62926 1,3 64 737 1,4

92 Rusi, Židovi, Poljaci, Rumunji, Bugari, Turci, konstitutivni narod i ostale narode posebno Austrijanci i Vlasi. je negativno dočekana kod srpskog naroda S obzirom na prikazanu statistiku može- koji je do 90-te godine predstavljao konstitu- mo zaključiti da je tijkom 90-tih godina došlo tivni narod, te je ovakva klasifikacija dočeka- do velikog pada broja određenih nacionalnih na kao degradacija položaja Srba u Hrvatskoj. manjina, posebno srpske nacionalne manji- Naime, Ustav SRH iz 1981.g. definirao je SR ne što je izravno uzrokovano izbjeglištvom Hrvatsku kao nacionalnu državu hrvatskog usred ratnih okolnosti, te zakonodavnim i po- naroda, državu srpskog naroda u Hrvatskoj i litičkim okvirom koji je onemogućavao veći država narodnosti koje u njoj žive. povratak izbjeglih Srba u Hrvatsku do 2001.g. Ustav iz 90-te godine prema ocjenama kada je rađen novi popis. S obzirom na sma- međunarodne zajednice nije pružao dovoljan njenje broja i ostalih nacionalnih manjina, a okvir za efikasnu zaštitu prava nacionalnih povećanje broja Hrvata usprkos uglavnom manjina. U tom smjeru Badinterova komisija negativnom prirodnom prirastu možemo za- tražila je od RH da razvije režim zaštite pra- ključiti da je dio pripadnika manjina promije- va manjina, te je iz tog razloga 1991.g. donijet nio etničku pripadnost. Povećanje broja Hr- Ustavni zakon o ljudskim pravima i sloboda- vata može se objasniti i drugim okolnostima ma i pravima etničkih i nacionalnih zajedni- u 90tim godinama prošlog stoljeća: doseljava- ca ili manjina, koji je prvu izmjenu i dopunu nje Hrvata iz Bosne i Hercegovine, vraćanje doživio već iste godine. Ustavni zakon navo- dijela dijaspore, te činjenica da se zasigurno di osnovna ljudska prava i slobode, kulturnu određeni broj onih koji su se 91. godine izjaš- autonomiju etničkih i nacionalnih zajednica njavali kao Jugosloveni počeo izjašnjavati kao ili manjina, proporcionalno sudjelovanje u većinski narod u RH. predstavničkim i drugim tijelima, te definira Ustav RH iz 1990.g. (N.N. 56/90) u pream- kotareve (područja) sa posebnim samouprav- buli ustanovljava Hrvatsku državu kao naci- nim (autonomnim) položajem. Kao područja onalnu državu hrvatskoga naroda i državu sa posebnim samoupravnim položajem de- pripadnika inih naroda i manjina, koji su nje- finiraju se oni kotarevi u kojima pripadnici zini državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, pojedine etničke i nacionalne zajednice ili Čeha, Slovaka, Talijana, Madžara, Židova i manjine, prema popisu stanovništva iz 1981. drugih, kojima se jamči ravnopravnost s gra- godine, čine natpolovičnu večinu. Takvi kota- đanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje revi imaju poseban statut. Ustavni zakon po- nacionalnih prava u skladu s demokratskim imenice definira uspostavu dva takva kotara: normama OUN i zemalja slobodnoga svijeta. autonomni kotar Knin koji čine općine Knin, Člankom 15. prvog Ustava regulira se ravno- Obrovac, Benkovac, Gračac, Titova Korenica pravnost pripadnika svih naroda i manjina, a i Donji Lapac, te autonomni kotar Glina kojeg jamči im se sloboda izražavanja narodnosne čine općine Glina, Vrginmost, Hrvatska Ko- pripadnosti, slobodno služenje jezikom i pi- stajnica, Dvor na Uni i Vojnić. Provedba ovog smom i kulturna autonomija. Iz preambule Ustavnog zakona uvelike je bila opstruirana Ustava Rh vidljivo je da se RH konstituira činjenicom da je donošenje ovakvih rješenja kao država jednog “konstitutivnog naroda” bilo rezultat pritisaka međunarodne zajedni- Hrvata, dok su ostali narodi stavljeni u polo- ce, a ne stvarne političke volje državnih tijela; žaj nacionalnih manjina. Mada preambula ne Ustavni zakon donijet je u vrijeme kada se za- koristi izraz nacionalnih manjina, već navodi huktava ratni sukob u Republici Hrvatskoj, te narode i manjine iz navedenog ne proizlazi kada dijelovi teritorija RH (uključujući i po- osnova razlikovanja naroda i manjina, što je i dručja gore navedenih Kotareva) potpadajau potvrđeno člankom 15. koji u pravima izjedna- pod tzv. SAO Krajinu i postaju poprišta naj- čava obje kategorije. Ovakva podjela na jedan žešćih ratnih sukoba. Ustavni zakon donosi i

93 odredbe o važnom mehanizmu zaštite prava manjine koja je jedina prema popisu iz 1991. propisanih Ustavnim zakonom: Privremeni godine prelazila prag od 8% ukupnog sta- sud za prava čovjeka koji je trebao funkcio- novništva. Time faktično Srbi u Hrvatskoj nirati do uspostave Suda za prava čovjeka na gube sva prava zagarantirana pripadnicima temelju ugovora između svih držžava nasta- nacionalnih manjina. Nadalje, ukidaju se i lih na području bivše SFR Jugoslavije, kako je odredbe o uspostavi Privremenog suda za predviđeno od strane Badinterove komisije. prava čovjeka koji je trebao biti uspostavljen Niti privremeni Sud, niti Sud za ljudska pra- do osnivanja Suda za prava čovjeka na teme- va koji je predvijdela Badinterova komisija lju ugovora između svih država nastalih na nikada nisu bili uspostavljeni; nevladine or- području bivše SFR Jugoslavije. Ukidanjem ganizacije su u nizu sastanaka sa predstav- najznačajnijeg dijela odredbi Ustavnog za- nicima međunarodne zajednice upozoravale kon o ljudskim pravima otvara se mračan dio na tu činjenicu koja je uzrokovala nemoguć- povijesti hrvatskog zakonodavstva kojim je u nost zaštite prava čovjeka propisanih među- narednih nekoliko godina omogućeno oduzi- narodnim ugovorima i navedenim Ustavnim manje imovine i onemogućavanje povratka zakonom i time ih učinila mrtvim slovom na izbjeglog srpskog stanovništva. Kao što na- papiru, ovisnima isključivo o političkoj volji vodi Tena Erceg u “Položaj nacionalnih ma- izvršne vlasti koje nije bilo. njina u RH- Zakonodavstvo i praksa” (Centar 1995.g. donosi se Ustavni zakon o privre- za ljudska prava, 2005) to je prije svega posti- menom neprimjenjivanju pojedinih odredbi gnuto Zakonom o davanju u najam stanova na Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slo- oslobođenom teritoriju (NN73/95) kojim se bodama i o pravima etničkih i nacionalnih oduzelo ljudima srpske nacionalnosti koji su zajednica ili manjina u RH kojim se utvrduje napustili bivša okupirana, a zatim oslobođe- se privremeno neprimjenjivanje pojedinih na područja stanarsko pravo nad stanovima i odredbi navedenog zakona koje se odnose na kućama. Po tom zakonu, stanarsko pravo nad posebna prava i zaštitu etničkih i nacionalnih takvim nekretninama “prestaje po sili zakona zajednica ili manjina koje su prema popisu ako je nositelj stanarskog prava isti napustio stanovništva iz 1991. godine sudjelovale s više i ne koristi ga dulje od 90 dana”. S obzirom na od 8% u pučanstvu Republike Hrvatske, a do druge zakonske odredbe i administrativne objave rezultata prvog popisa pučanstva Re- prepreke povratku, mogućnosti vlasnika za publike Hrvatske. Ovim aktom Sabor je uki- preuzimanje imovine u ovako kratkom roku nuo većinu odredbi Ustavnog zakona koje su bile su male ili nikakve. Ovaj zakon prestao je se odnosile na pripadnike srpske nacionalne vrijediti u srpnju 1998. Zakonom o privreme- manjine; ukidaju se kotarevi sa posebnim stanom preuzimanju i upravljanju određenom tusom (oni u kojima su pripadnici etničkih imovinom (NN73/95) sva pokretna i nepo- i nacionalnih zajednica ili manjina u večini kretna imovina koja se nalazila na bivšim i koji imaju poseban položaj koji se uređuje okupiranim područjima Republike Hrvatske statutom), ukida se pravo pripadnika etnič- stavljena je pod privremenu upravu države, kih i nacionalnih zajednica ili manjina koje a građanima kojima je na taj način oduzeta sudjeluju u stanovništvu Republike Hrvatske imovina ostavljen je zakonski rok od 8 dana s više od 8% na zastupljenost razmjerno svom za podnošenje žalbe protiv takve odluke. Vla- udjelu u ukupnom stanovništvu u Saboru i snicima imovine zabranjeno je bilo kakvo Vladi Republike Hrvatske te tijelima vrhovne raspolaganje svojom imovinom (zamjena, sudbene vlasti, dok se prava zajednica čiji je prodaja, itd.), osim ukoliko tu svoju imovinu udio manji od 8% u ukupnom stanovništvu ne namjeravaju iznajmiti, prodati ili drugo ne ukida. Ovakvom regulacijom izravno se “hrvatskim državljanima ili pripadnicima diskriminara pripadnike srpske nacionalne hrvatskog naroda koji su bili prisiljeni napu-

94 stiti “Saveznu Republiku Jugoslaviju (Srbija ka, Mađarska, Austrija) pa i neki teoretičari i Crna Gora) ili okupirani teritorij Republike podržavaju ovakvu vrstu podjele, slažemo se Bosne i Hercegovine”, dakle uglavnom etnič- sa viđenjem profesora Krivokapića da se radi kim Hrvatima. Zakon o područjima posebne o podjeli koja nema uporište u međunarod- državne skrbi (NN44/96) donio je odredbu o nom pravu, te da je takva vrsta razlikovanja poticanju naseljavanja područja od posebne suprotna smislu i svrsi pravne zaštite nacio- državne skrbi/bivših okupiranih područja od nalnih manjina a to je opstanak kolektiviteta strane takozvanih “naseljenika” – hrvatskih i zaštita njihove posebnosti, takva zaštita nije državljana, hrvatskih iseljenika, te Hrvata i ne smije biti “nagrada” za stalnost odnosno iz Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore. dužinu prisutnosti na određenom teritoriju. Navedeni su “naseljenici” smješteni u kuće Nastavno na navedene izmjene u preambuli i ostale nekretnine koje su prijašnjim vla- u i u članku 15. uvodi se termin nacionalnih snicima oduzete Zakonom o privremenom manjina (jamčenje ravnopravnosti, slobode preuzimanju. Kranji rezultat takve politike izražavanja narodnosne pripadnosti, slobod- je najdrastičnije smanjenje broja pripadnika no služenje svojim jezikom i pismom i kultur- srpske nacionalnosti u Hrvatskoj ikada za- na autonomija). pamćeno u povijesti: njihov broj je smanjen Tek 1997.g. po prvi puta Vlada osmišljava za 380 032, odnosno za 65,3 % u razdoblju iz- Model realizacije prava pripadnika nacional- među 91 i 2001 godine; odnosno njihov udio u nih manjina. Tome je prethodilo primanje ukupnom broju stanovnika je smanjen sa 12, RH u Vijeće Europe, potpisivanje i ratifikaci- 2% na 4, 5 % ! ja Europske konvencije o ljudskim pravima, 1997.g. donijete su Izmjene i dopune Usta- ratifikacija Okvirne konvencije za zaštitu va RH u pogledu regulacije prava nacionalnih prava nacionalnih manjina (stupila na snagu manjina; promijenjena je preambula Ustava 01.02.1998) i ratifikacija Europske povelje o i Republika Hrvatska definira se “…kao na- regionalnim ili manjinskim jezicima (na te- cionalna država hrvatskog naroda i država melju nje je donijet i Zakon o uporabi jezika i pripadnika autohtonih nacionalnih manjina: pisma nacionalnih manjina). Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Žido- O pravom razvoju zakonodavnog i insti- va, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Ru- tucionalnog okvira za realizaciju prava na- sina i drugih, koji su njezini državljani, kojima cionalnih manjina možemo govoriti od 2000 se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske godine kada je došlo do potpune promijene narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u zakonodavne i izvršne vlasti u RH. Promje- skladu s demokratskim normama OUN i ze- nama Ustava iz 2000.g. dodatno se regulira malja slobodnog svijeta.” U odnosu na Ustav ostvarivanje prava na ravnopravnost nacio- iz 1990.g. umjesto pojma “inih naroda i ma- nalnih manjina obvezom da se ravnopravnost njina” uvodi se u Ustav pojam “autohtonih i zaštita prava uređuje ustavnim zakonom nacionalnih manjina”, a krug Ustavom ime- koji se donosi po postupku za donošenje or- novanih nacionalnih manjina je promijenjen ganskih zakona i to dvotrećinskom većinom na način da su izbačeni Muslimani i Sloven- glasova svih zastupnika. Promjenama Ustava ci, a dodani Nijemci, Austrijanci, Ukrajinci i u istom se članku (čl.15) uvodi mogućnost (ali Rusini. Promijena je uzrokovana uvođenjem ne i obveza!) da se pripadnicima nacionalnih razlikovanja autohtonih i alohtnonih manji- manjina pored općeg biračkog prava osigura na koja predstavlja jedan od oblika podijele i posebno pravo da biraju svoje zastupnike manjina na “stare” i “nove”, a koja se temelji u Hrvatski Sabor; odnosno mogućnost uvo- na tome koliko dugo određena manjina živi đenja dvostrukog prava glasa za pripadnike na teritoriju odnosne države. Mada mnoge nacionalnih manjina. Do danas ta se moguć- demokratske države (npr. Slovenija, Njemač- nost nije realizirala kroz promijene izbornog

95 zakonodavstva, te su pripadnici nacionalnih a na temelju tzv. autohtonosti određene sku- manjina na izborima primorani birati između pine državljana. Kao što smo već spomenuli davanja glasa svenacionalnim strankama ili u prethodnim poglavljima, smatramo da ova- strankama koje zastupaju interese određene kav pristup nema utemeljenje niti u međuna- nacionalne manjine. rodnom pravu, niti u načelu nediskriminacije 2002.g. donijet je i Ustavni zakon o pra- jer rezultira podijeljenošću ne samo između vima nacionalnih manjina koji predstavlja većinskog i manjinskog naroda, već i između (uz međunarodne ugovore iz ovog područja) samih manjina. najznačajniji instrument u afirmaciji i zaštiti Na ovom mjestu, zbog ograničenosti pu- prava nacionalnih manjina, a koji je detaljnije blikacije obradit ćemo samo nekoliko najvaž- analiziran u drugim poglavljima. nijih prava koje ovaj zakon regulira. To je na Hrvatska se od 2002.g. ubraja u zemlje prvom mjestu pitanje političke participacije koje su prava nacionalnih manjina uredile na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. posebnim zakonom. Kao što i odredba ustava Ustavni zakon propisuje da pripadnici nacio- (čl.15) nalaže ravnopravnost i zaštita prava nalnih manjina, biraju najmanje pet a najviše nacionalnih manjina uređuje se ustavnim za- osam svojih zastupnika u posebnim izbornim konom koji se donosi po postupku za donoše- jedinicama, u skladu sa zakonom kojim se nje organskih zakona, odnosno 2/3 većinom uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a glasova svih zastupnika. Po tom postupku čime ne mogu biti umanjena stečena prava donijet je 2002.g. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina; pri tome se razlikuju nacionalnih manjina. Taj zakon uređuje pita- manjine koje sudjeluju u ukupnom broju stanja: služenja vlastitim jezikom i pismom, pi- novnika sa više od 1,5% i one koje su ispod tog tanje odgoja i obrazovanja na vlastitom jeziku praga. Tako se pripadnicima nacionalnih ma- i pismu, uređenje kulturne autonomije, pravo njina koji sudjeluju s više od 1,5% stanovnika na očitovanje vjere i osnivanje vjerskih zajed- jamči se najmanje jedno, a najviše tri zastu- nica, pristup medijima i obavljanje medijske pnička mjesta pripadnika te nacionalne ma- djelatnosti na vlastitom jeziku i pismu, pita- njine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje nja glede samoorganiziranja i udruživanja, izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a pripadni- pitanja političke participacije u predstavnič- ci manjina ispod tog praga (svi zajedno) ima- kim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te ju pravo izabrati najmanje četiri zastupnika u upravnim i pravosudnim tijelima, sudjelo- pripadnika nacionalnih manjina. Način izbo- vanje u javnom životu i upravljanju lokalnim ra određuje se Zakonom o izboru zastupnika poslovima putem vijeća nacionalnih manji- u Hrvatski Sabor; tako je tim zakonom uređe- na, zaštitu od ugroze opstanka nacionalnih no da manjine imaju 8 mjesta u Saboru (tzv. manjina ili ostvarivanja prava i sloboda. unaprijed rezervirana mjesta), od čega tri pri- Novina koju ovaj zakon uvodi je svaka- padaju pripadnicima srpske nacionalne ma- ko definicija nacionalnih manjina koju nudi: njine. Uz to talijanska i mađarska nacionalna “Nacionalna manjina, u smislu ovoga Ustav- manjina biraju po jednog zastupnika s, češka i nog zakona, je skupina hrvatskih državljana slovačka manjina po jednog zastupnika zajed- čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na no, pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi poljske, romske, rumunjske, rusinske, turske, imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne ma- obilježja različita od drugih građana i vodi ih njine po jednog zastupnika, a pripadnici al- želja za očuvanjem tih obilježja”. Iz same defi- banske, bošnjačke, crnogorske, makedonske nicije je vidljivo da se RH u određivanju nacio- i slovenske nacionalne manjine po jednog nalnih manjina odlučila za pristup baziran na zastupnika. Neke su manjine uprednosti pred podjeli “starih i novih“ nacionalnih manjina, drugima, naročito Talijani i Mađari, koji su-

96 djeluju u ukupnoj populaciji s manje od 1,5% manjina održani su 2007.g. Prema službenim stanovnika, a osigurale za sebe neka prava uz podacima Državnog izbornog povjerenstva pomoć ranije potpisanih ugovora o međusob- 258 izbora za Vijeća je održano, od čega je na noj zaštiti manjina između zemlje stanovanja 52 mjesta bilo manje birača od propisanog i zemlje porijekla (ranije stečena prava, u vezi censusa. sa odredbom Ustavnog zakona čl.19.st.2). Vijeća nacionalnih manjina u jedinicama Pitanje izbora na regionalnoj i lokalnoj samouprave imaju pravo predlagati tijelima razini posebno je problematično zbog nepri- jedinice samouprave mjere za unaprjeđivanje mjenjivanja mogućnosti koju pruža ustavna položaja nacionalne manjine u državi ili na odredba o tzv. dvostrukom pravu glasa: općem nekom njenom području, uključujući davanje i manjinskom. Naime, na lokalnoj razini (i re- prijedloga općih akata kojima se uređuju pi- gionalnoj) posebno dolazi do izražaja obveza tanja od značaja za nacionalnu manjinu tijeli- pripadnika nacionalnih manjina da se opre- ma koja ih donose, pravo isticati kandidate za dijele da li će glasati na tzv. manjinskoj listi dužnosti u tijelima državne uprave i tijelima ili općoj; time su pripadnici nacioanlnih ma- jedinica samouprave, pravo biti obaviješteni o njina koji glasaju za manjinske predstavnike svakom pitanju o kome će raspravljati radna isključeni od sudjelovanja u općim političkim tijela predstavničkog tijela jedinice samou- pitanjima. Smatrama da na svim razinama prave, a tiče se položaja nacionalne manji- treba omogućiti predstavnicima nacionalnih ne, davati mišljenja i prijedloge na programe manjina i opće i posebno pravo glasa kao mje- radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i ru afirmativne akcije kojom bi se doprinijelo regionalnoj razini namijenjene nacionalnim punom sudjelovanju nacionalnih manjina u manjinama ili na programe koji se odnose na političkom životu. manjinska pitanja. Važan mehanizam participacije u jav- Osim vijeća nacionalnih manjina koje nom životu jesu Vijeća nacionalnih manjina se osnivaju u jedinicima samouprave, zakon koja se osnivaju na lokalnim, regionalnim i predviđa i osnivanje Savjeta za nacionalne nacionalnim razinama. Vijeća nacionalnih manjine čije članove imenuje Vlada RH i to manjina su tijela koja su prema Ustavnom sedam članova pripadnika nacionalnih ma- zakonu neprofitne pravne osobe, koje prav- njina iz reda osoba koje predlože vijeća na- nu osobnost stječu upisom u registar vijeća cionalnih manjina, pet članova pripadnika nacionalnih manjina koje vodi Ministarstvo nacionalnih manjina iz reda istaknutih kul- uprave. Vijeće nacionalnih manjina može se turnih, znanstvenih, stručnih, vjerskih dje- izabrati u jedinicama samouprave na čijem latnika iz reda osoba koje predlože manjinske području pripadnici pojedine nacionalne ma- udruge i druge organizacije manjina, vjerske njine sudjeluju s najmanje 1,5% u ukupnom zajednice, pravne osobe i građani pripadnici stanovništvu jedinice samouprave, u jedini- nacionalnih manjina, te zastupnici manjina cama lokalne samouprave na čijem području u Saboru. Savjet surađuje s nadležnim držav- živi više od 200 pripadnika pojedine naci- nim tijelima i tijelima jedinica samouprave, onalne manjine, te u jedinicama područne vijećima nacionalnih manjina, odnosno pred- (regionalne) samouprave na čijem području stavnicima nacionalnih manjina, udrugama živi više od 500 pripadnika nacionalne ma- nacionalnih manjina i pravnim osobama koje njine. Članovi vijeća nacionalnih manjina i obavljaju djelatnosti kojima se ostvaruju ma- predstavnici nacionalnih manjina biraju se njinska prava i slobode. neposredno tajnim glasovanjem za razdoblje Osim navedenog Ustavnog zakona, za od četiri godine, a sukladno zakonu o izboru ostvarivanje prava nacionalnih manjina važ- članova predstavničkih tijela lokalne samou- ni su i Zakon o uporabi jezika i pisma nacio- prave. Posljednji izbori za Vijeća nacionalnih nalnih manjina u RH (N.N.51/2000), Zakon

97 o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu na- ustanova nacionalnih manjina, čiji se progra- cionalnih manjina (N.N.51/2000). Posredno mi financijski pomažu iz državnog proraču- materiju bitnu za ostvarenje prava pripad- na, s institucijama u njihovim matičnim dr- nika nacionalnih manjina uređuju i Zakon žavama, priprema mišljenja i stručne analize o izboru zastupnika u hrvatski Sabor (N.N. u vezi s primjenom među narodnih standarda 53/2002), Zakon o izmjenama i dopuna za- u ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih kona o izboru čkanova predstavnilkih tijela manjina, kao i druge povjerene poslove. jedinica lokalne i područne (regionalne) sa- Ured Vlade RH za ljudska prava izrađuje mouprave (N.N. 53/2003), te međunarodni cjeloviti sustav zaštite i promicanja ljudskih ugovori i tzv. “meko pravo” u području zaštite prava u Republici Hrvatskoj i prati njegovu prava manjina: Okvirna konvencija za zaštitu učinkovitost; izrađuje Nacionalni program nacionalnih manjina, Europska povelja o lo- zaštite i promicanja ljudskih prava i prati kalnoj samoupravi, Europska povelja o regio- njegovu provedbu; razmatra stanje pojedinih nalnim ili manjinskim jezicima. ljudskih prava u Republici Hrvatskoj i suklad- Institucionalni okvir za ostvarivanje prava nost domaćeg zakonodavstva prema odred- nacionalnih manjina čine sljedeća tijela: Sva bama Ustava Republike Hrvatske, Ustavnog ministarstva, a posebice Ministarstvo uprave, zakona o ljudskim pravima i slobodama i o Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili Ministarstvo kulture, Ministarstvo pravosu- manjina u Republici Hrvatskoj i međunarod- đa, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih nih instrumenata iz područja ljudskih prava. integracija, Ministarstvo unutarnjih poslova Ured Vlade RH za ravnopravnost spolova i Središnji državni ured za upravu. Ured Vla- Ured izrađuje cjeloviti sustav zaštite i promi- de RH za nacionalne manjine posebno je važ- canja ravnopravnosti spolova u Republici Hr- na institucija čiji je mandat obavljanje struč- vatskoj i prati njegovu učinkovitost; izrađuje nih poslova u vezi s ostvarivanjem utvrđene nacionalnu politiku za promicanje ravno- politike ostvarivanja ravnopravnosti nacio- pravnosti spolova i nadzire njezinu proved- nalnih manjina koje žive na području Repu- bu; razmatra stanje pojedinih aspekata rav- blike Hrvatske, kao i njihovih prava utvrđenih nopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj i Ustavom i zakonom. Ured predlaže mjere za sukladnost domaćeg zakonodavstva prema ostvarivanje tih prava, priprema prijedloge za odredbama Ustava Republike Hrvatske, Za- osiguranje sredstava za ostvarivanje ustavnih kona o ravnopravnosti spolova i međunarod- prava pripadnika nacionalnih manjina, daje nih instrumenata iz područja ravnopravnosti prijedloge i mišljenja za financiranje određe- spolova. Značajan je za regulaciju pitanja nih potreba pripadnika nacionalnih manjina nacionalnih manjina u dijelu nadzora i pred- i njihovih udruga, surađuje s nadležnim mini- laganja mjera za suzbijanje multiple diskri- starstvima i drugim tijelima državne uprave minacije. i drugim institucijama, surađuje s tijelima Saborski odbor za ljudska prava i prava lokalne i područne (regionalne) samouprave nacionalnih manjina obavlja poslove utvr- na područjima gdje živi veći broj pripadnika đivanja i praćenja provođenja politike, a u nacionalnih manjina, surađuje s Vijećem Eu- postupku donošenja zakona i drugih propisa rope u vezi s primjenom dokumenata Vijeća ima prava i dužnosti matičnoga radnog tije- Europe u ostvarivanju prava pripadnika nala u područjima koja se odnose na: provedbu cionalnih manjina, prati međunarodne doku- potvrđenih međunarodnih akata koji uređuju mente u vezi s pravima nacionalnih manjina, zaštitu ljudskih prava, načelna pitanja, prijed- surađuje s drugim međunarodnim instituci- loge i mišljenja u vezi s ostvarivanjem odred- jama koje iskažu interes za ostvarivanje prava bi Ustava Republike Hrvatske o ljudskim nacionalnih manjina, prati suradnju udruga i pravima i temeljnim slobodama, ostvarivanje

98 i zaštitu ljudskih prava i sloboda, ostvari- ma zakona, podzakonskog akta, programa, vanje prava nacionalnih manjina utvrđenih mjera ili odluka u cilju poboljšanja položaja Ustavom Republike Hrvatske i zakonima, i etničkih, vjerskih, jezičnih ili drugih manjina predlaganje mjera za ostvarivanje tih pra- ili drugih skupina građana ili osoba diskrimi- va, pravni i stvarni položaj hrvatskih manjina niranih po diskriminatornim osnovama. u susjednim zemljama i predlaganje mjera za Osim navedenog zakona, nekoliko važ- unaprjeđivanje svekolike suradnje radi oču- nih vladinih politika sadrži niz preventivnih vanja njihovoga nacionalnog identiteta, me- mjera. Prije svega to je Nacionalni program đudržavne ugovore i programe međunarodne za Rome i Akcijski plan Desetljeća za uklju- kulturne, prosvjetne i druge suradnje kada je čivanje Roma 2005.-2015. Romi su nacional- to od interesa za pojedine nacionalne manjina manjina koja, prema popisu stanovništva ne, financiranje određenih potreba nacional- iz 2001. godine čini 0,21% stanovništva, odnih manjina i dr. nosno kojih ima 9.463. No procjenjuje se da Savjet za nacionalne manjine RH opisali u Republici Hrvatskoj živi znatno veći broj smo u gornjem poglavlju kao i ulogu Vijeća i Roma, između 30.000 i 40.000. Razlika iz- predstavnika nacionalnih manjina. među utvrdenog i procijenjenog broja Roma Pravobraniteljstvo ima značajnu ulogu u najvećoj je mjeri posljedica odluke samih u provedbi Ustavnog zakona o nacionalnim Roma da se prilikom popisa stanovništva manjinama i općenito nadzoru i izvještava- izjašnjavaju kao pripadnici neke druge na- nju Sabora o stanju ljudskih prava u RH. Pra- rodnosti, a ne kao Romi, ali i zbog neriješenih vobranitelj je nadležan i za provedbu Zakona statusnih pitanja. Nacionalnim programom o suzbijanju diskriminacije koji je ključni akt žele se ostvariti slijedeći ciljevi: Ostvariva- za zaštitu ravnopravnosti pripadnika naci- nje ljudskih i manjinskih prava Roma, Pra- onalnih i drugih manjina ( o tome više u na- ćenje međunarodnog sustava zaštite Roma, rednom poglavlju). Praćenje politike prema Romima u drugim Ključan instrument za prevenciju i suz- zemljama, Sudjelovanje u izgradnji međuna- bijanje diskriminacije je Zakon o suzbijanju rodnog sustava zaštite Roma i Usklađivanje diskriminacije koji je stupio na snagu 1.1. zakonodavstva s propisima Europske unije i 2009.g, te Nacionalni plan za borbu protiv dokumentima Vijeća Europe. U cilju praćenja diskriminacije 2008-2013. Zakon o suzbija- provedbe Programa Vlada je osnovala Povje- nju diskriminacije propisuje zabranu svake renstvo koje se sastoji od 5 radnih skupina izravne i neizravne diskriminacije na osnovi 1) Uključivanje Roma u kulturni i društveni rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, život i provođenje međunarodnih dokume- jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nata, 2) Statusna prava i nediskriminacija, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imov- 3) Obrazovanje, znanost i šport, 4) Socijalna nog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, i zdravstvena zaštita i zapošljavanje, 5) Pro- društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog storno uređenje i stanovanje. statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invalidi- Najvažniji pravni lijek za kršenje usta- teta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, vom zagarantiranih prava građana je institut izražavanja ili spolne orijentacije. Diskrimi- ustavne tužbe koja je posebno sredstvo ustav- nacijom se osim svake izravne i neizravne nosudske zaštite koje se podnosi Ustavnom diskriminacije smatra i segregacija koja se sudu Republike Hrvatske radi zaštite pojedi- definira kao «... prisilno i sustavno razdva- načnih ljudskih prava i temeljnih sloboda za- janje osoba...» po nekoj od diskriminatornih jamčenih Ustavom Republike Hrvatske. Ona osnova. Naravno Zakon propisuje da se neće se podnosi u dva slučaja: protiv pojedinacnog smatrati diskriminacijom pozitivna akcija; akta tijela državne ili javne vlasti kojim je odnosno postupanje temeljeno na odredba- odluceno o pravima i obvezama, odnosno o

99 sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo, a dopu- om je propisano da će se posebni postupci šteni put pravne zaštite u cijelosti je iscrpljen, za zaštitu od diskriminacije u podrucju rada te u slučaju zaštite prava na suđenje u razu- i zapošljavanja smatrati sporovima iz radnih mnom roku. odnosa. Nadalje, Zakonom je propisana obve- Nadalje, važno je istaknuti i kaznenoprav- za hitnosti postupanja suda i inih tijela koja nu zaštitu koja je na raspolaganju pripadnici- provode postupke povodom diskriminacije, ma nacionalnih manjina u slučajevima krše- pri cemu se ta obveza poglavito odnosi na što nja njihovih prava; je moguće hitnije ispitivanje tvrdnji o diskri- • Zločin iz mržnje u hrvatsko kazneno za- minantnom postupanju i posljedicnoj diskri- konodavstvo uveden je 2006. godine, a može minaciji. biti svako kazneno djelo počinjeno iz mržnje prema osobi zbog njezine rase, boje kože, spo- Vrste antidiskriminacijskih tužbi la, spolne orijentacije, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog i socijalnog 1) Deklaratorna antidiskriminacijska tužba podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, druš- tvenog položaja, dobi, zdravstvenog stanja ili Deklaratornom antidiskriminacijskom tuž- drugih osobina, čime je sudovima omogućeno bom diskriminirana osoba štiti svoje pravo da prilikom odmjeravanja kazni kao otegotnu na jednako postupanje tražeći od suda, u okolnost cijene činjenicu da je djelo počinje- procesnom svojstvu tužitelja, da deklarira no iz mržnje da je diskriminator, u procesnom svojstvu • Kaznena djela protiv vrijednosti zašti- tuženika, povrijedio tužiteljevo pravo na ćenih međunarodnim pravom, gdje posebno jednako postupanje, odnosno da radnja koju ističemo kazneno djelo Rasne i druge diskri- je poduzeo ili propustio poduzeti može ne- minacije posredno dovesti do povrede prava na jedna- • Kaznena djela protiv slobode i prava čo- ko postupanje. Posrijedi je, dakle, tužba radi vjeka i građanina utvrđenja.

Novina u hrvatskom zakonodavstvu jesu 2) Kondemnatorna pravni lijekovi propisani Zakonom o suzbija- antidiskriminacijska tužba nju diskriminacije: Diskriminirana osoba svoja prava može Ovom vrstom antidiskriminacijske tužbe tu- zaštititi i ostvariti sudskim putem na dva na- žitelj od suda traži donošenje presude kojem cina, i to ili u postupku pred sudom u kojem se diskriminatoru zabranjuje poduzimanje traži zaštitu nekog svog prava koje je povri- radnji kojima se krši ili može prekršiti tuži- jeđeno diskriminatornim postupanjem, ili u teljevo pravo na jednako postupanje odnosno posebnoj antidiskriminacijskoj parnici inici- nalaže vršenje radnji kojima se uklanja diskri- ranoj podnošenjem antidiskriminacijske tuž- minacija ili njezine posljedice. Dakle činidba be. Ukoliko se sudska pravozaštita ostvaruje na koju se kondemnatornom presudom doni- na prvonavedeni nacin, tada se o pitanju (ne) jetom temeljem ove vrste antidiskriminacij- postojanja diskriminacije kojom je povrije- ske tužbe obvezuje tuženik može se, uslijed đeno ili ugroženo neko pravo diskriminirane zabrane, manifestirati ili u nečinjenju odno- osobe odlucuje kao o prejudicijelnom pitanju sno propuštanju vršenja onih radnji kojima o rješavanju kojeg ovisi odluka suda o glavnoj diskriminator krši ili može prekršiti tužitelje- stvari, pri cemu se apliciraju procesne odred- vo pravo na jednako postupanje, ili u cinidbi be i pravila iz posebnih zakona po kojima se cinjenja odnosno vršenja radnji kojima tuže- takva parnica vodi, uz iznimku pri primjeni nik uklanja samu diskriminaciju ili posljedice pravila o teretu dokazivanja. Nadalje, ZSD- prouzrocene istom.

100 3) Tužba radi naknade štete pricinjene diskri- njen, samo nekoliko takvih slučajeva rezul- minatornim djelovanjem tiralo je sudskim presudama, a mnogi ostaju neprijavljeni zbog nepovjerenja u institucije. Diskriminirana osoba tužbom u posebnoj Pripadnici srpske manjine suočeni su s ote- antidiskriminacijskoj parnici može tražiti žanim pristupom zapošljavanju, posebno na i naknadu štete, imovinske i neimovinske, i područjima koja su bila pod utjecajem rata, a to temeljem Zakona o obveznim odnosima. diskriminacija je posebno uočljiva na lokal- Shodno tome, može se zahtijevati kako na- nim razinama javnog sektora. knada neimovinske štete zbog povrede pra- Unatoč određenom napretku u povratku va osobnosti, a ovisno o okolnostima slucaja izbjeglica i raseljenih osoba i njihovu stam- moguća je, dakako, i kumulacija odštetnih benom zbrinjavanju, još uvijek je preostalo zahtjeva osnovom imovinske i neimovinske oko 80. 000 hrvatskih Srba registriranih kao štete. Naravno, i ova je vrsta antidiskrima- izbjeglice u regiji, većina od njih u Srbiji. Ti- cijske tužbe kondemnatorna. jekom 2008.-2009. g. kućama se vratilo 1345 izbjeglih i 380 raseljenih osoba (ukupno 108. 4) Tužba radi objave presude kojom je 466, odnosno 23. 231). Među problemima koji utvrñena diskriminacija u medijima usporavaju povratak izbjeglica najvažnije je stambeno pitanje, posebno pitanje nositelja Ovom kondemnatornom tužbom tužitelj od bivših stanarskih prava, a program stambe- suda traži nalaganje tuženiku da deklarator- nog zbrinjavanja tih osoba odvija se sporije nu presudu kojom je utvrñena povreda prava od predviđenoga plana. na jednako postupanje, na tuženikov trošak, Unatoč suradnji s Međunarodnim su- objavi u medijima. Parnicni će sud tako im- dom za ratne zločine počinjene na po- postirani tužbeni zahtjev usvojiti ako se po dručju bivše Jugoslavije, Sud i dalje ima utvrđivanju materijalne istine utvrdi da je do problema s pristupom određenim dokumen- povrede prava na jednako postupanje došlo tima koji se nalaze u Hrvatskoj. Iako je Sud posredstvom medija ili da je informacija o po- naložio Hrvatskoj da sastavi detaljan izvje- stupanju koje krši pravo na jednako postupa- štaj o poduzetim mjerama kako bi se pronašli nje bila objavljena u medijima, a objavljivanje sporni dokumenti, glavni je tužitelj Suda u presude je potrebno radi potpune naknade obraćanju Vijeću sigurnosti u lipnju naglasio ucinjene štete ili zaštite od nejednakog po- kako je „Hrvatska ostvarila ograničeni napre- stupanja u budućim slucajevima. dak u istraživanju sudbine nedostajućih dokumenata“, te da „većina traženih vojnih do- U nastavku prilažemo sažetak Izvješća o kumenata još uvijek nije dostavljena Sudu“. napretku Europske komisije za 2009 godinu Odredbe o neizručivanju vlastitih držav- i sažetak preporuka Odbora Ministara Vijeća ljana u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, a u situaciji gdje Europe u pogledu implementacije Okvirne mnoge osobe posjeduju dvojna državljanstva, konvencije: predstavljaju veliki problem u suđenjima za EK napominje da je postignut određeni ratne zločine, često omogućujući počinitelji- napredak na području zaštite prava nacio- ma da izbjegnu kaznu. Države regije trebale bi nalnih manjina, no njihovi su pripadnici i sklopiti međusobne sporazume o izručenjima dalje suočeni s brojnim problemima, posebno počinitelja ratnih zločina. na području zapošljavanja (potpredstavlje- Ističe se relativno dobar napredak na po- nost u državnim službama, sudstvu i policiji, dručju zaštite prava Roma; međutim većina kao i u širem javnom sektoru). Iako je broj Roma je još uvijek socijalno isključena i živi prijavljenih napada na etničkoj osnovi na u teškim životnim uvjetima. Mjere glede edu- pripadnike srpske nacionalne manjine sma- kacije moraju biti integrirane u sustavnije

101 politike. Posebni problemi u području zapo- se svaka država hvali kako je postigla najviše šljavanja, smještaja, socijalne i zdravstvene standarde u zaštiti manjina, a krvi do koljena. zaštite i generalnih stavova među općom A nepovjerenja koliko god hoćete i danas. I ja populacijom ostaju prevalentno diskrimina- se slažem da su u formalnom smislu dosti- torni. Kao velik problem ističe se nedostatak gnuti najviši standardi. Ne u jednoj, u svim identifikacijskih dokumenta kod velikog bro- državama. Ali to izgleda malo znači kad se ja romske populacije. pod krinkom tih silno visokih kriterija događa Preporuke Odbora ministara Vijeća Eu- to što se događa. A događa se ovo zbog čega rope iz 2005 godine za Hrvatsku naglašavaju s pravom tražite da govorimo o praksi, a pozitivne pomake u izgradnji pravnog okvira ne o tim zakonima, a ne o tim normama zaštite nacionalnih manjina, no isto tako kao jer one ne govore istinu. A nas zanima ovo nedostatke ističu nedovoljnu implementaci- drugo. Ja vam mogu posvjedočiti da dnevno ju odredbi Ustavnog zakona o nacionalnim imam problem s ljudima koji se trude uljep- manjinama, posebno u pogledu participacije šati našu stvarnost i izvijestiti one koji sude o pripadnika nacionalnih manjina u državnim nama kako smo mi, eto, puno bolji i na putu za službama i pravosudnim tijelima. Također, EU, baš u ovom segmentu. A ja kažem da ni- Hrvatska treba posvetiti više pažnje politi- šta ljepše o Hrvatskoj ne možemo kazati nego ci povratka na lokalnim razinama, povećati istinu o njoj. efikasnost pravosuđa u zaštiti prava nacio- Mi u Hrvatskoj imamo zapravo tri kate- nalnih manjina i eliminirati nepotrebne za- gorije, tri skupine nacionalnih manjina plus preke kod dobivanja državljanstva posbeno Romi, čija pozicija je toliko ispod razine za pripadnike nacionanih manjina. Posebno ljudskog dostojanstva, ne samo u Hrvatskoj, je važno da Hrvatska osigura implementaci- svugdje, pa mi to znamo, mi smo to implicitno ju prava na obrazovanje na vlastitom jeziku, priznali, tako što smo usvojili nacionalni pro- osigura dostupnost udžbenika za pripadnike gram da promijenimo to i uistinu nastojimo nacionalnih manjina, te da potiče inter kul- to promijeniti. Ja neću biti u društvu onoga turalni dijalog među učenicima različitih et- tko će se hvaliti s time da smo mi tu napravili ničkih pripadnosti. I Hrvatska, kao i mnoge sve što je trebalo. Ma, niti govora. Mi smo kre- druge zemlje obuhvaćene istraživanjem treba nuli u jednu nevjerojatnu avanturu spajanja uložiti više napora u zaštiti prava Roma i nji- zemlje i neba, ne samo u ovom političkom, hovom društvenom uključivanju. U tom kon- kulturološkom smislu, nego elementarnom, tektstu, ne samo za Hrvatsku već za sve ze- egzistencijalnom smislu tih ljudi. I mogao mlje bivše Jugoslavije, izuzetno je značajna bih sada puno govoriti o tome što je dobroga recentna odluka Europskog suda za ljudska učinjeno na tom tragu, mogao bih govoriti o prava u predmetu Oršuš i dr. protiv Hrvatske novcu koji je puno veći izdvojen iz državnog kojim je sud utvrdio da predstavlja indirektnu proračuna za to, mogao bi govoriti o svemu diskrimianciju u uživanju prava na obrazova- tome, ali mislim da time dobivamo pljusku nje činjenica da su podnositelji (14 učenika iz onome o čemu smo govorili, a to govori o dvije osnovne škole iz Međimurja) zbog svoje tome kako nas vide oni u čije društvo sutra romske pripadnosti tijekom osnovnoškolskog mi želimo ući. I to je dodatni motiv da radi- obrazovanja bili u određenom razdoblju u ra- mo još i više. I hoćemo ustrajati unatoč svim zredima samo za Rome. otporima ma kako oni bili opravdavani. Što se tiče ove tri kategorije nacionalnih manji- *** na koje imamo, prva o njih je recimo to tako, tradicionalne nacionalne manjine, tu spadaju Mi smo svjedoci jednog silnog raskoraka Talijani, Česi, Mađari i tako dalje, ma moj je između nečega na što smo ponosni, a to je da problem - o tome je govorio dr. Radin, da ne

102 provodimo svoje ni zakone, ni podzakonske računicu da se vidi koliko je država, koliko su akte, odnosno niže akte na nižim razinama, i države potrošile za povratak pravih, da tako nema nam druge - na tome moramo ustraja- kažem, svojih iz drugih zemalja ili za prihvat ti. Naš najbolniji problem je druga kategorija svojih iz drugih zemalja k sebi. I tko je to radio nacionalnih manjina, to su ove koje su nastale i zašto. I to su istine. To su istine koje nigdje disolucijom jugoslavenske države. I ne samo ne pišu, niti je to proklamirana politika. I o zbog rata. I da i to kažem, odgovornost u tom tome moramo govoriti. Konačno, kritičnost procesu nije na jednoj strani. kojom ćete vi u ove dane govoriti, biti će puno Svi mi moramo biti svjesni da taj proces manje bolna nego posljedice koje imamo, a formiranja nacionalne manjine u interesu i imat ćemo ih još. Zato, koliko god vi koji radite manjine i većine i cijelog prostora je težak i dnevno na tom problemu bili kritični, budite bolan proces, začinjen, naravno, posljedica- uvjereni, nećete biti previše kritični, nego će ma konteksta, znamo ga - rat i poraće. A taj svaka vaša ta kritika biti shvaćena kao prilog kontekst je bio stvorio državu bez onih dru- onome što smo svi mi proklamirali da baš gih. I taj proces nije prestao. On je prestao biti tako treba biti. proklamiran, ali on traje, on kao potres, kad prestane, na onim drugim razinama se trese. Potpredsjednik vlade RH I dalje mi imamo preseljavanja u tim smjero- Slobodan Uzelac, Konferencija Manjine vima, pa i značajnija nego povratak u onima za manjine, Primjeri dobre prakse u koji su se prije preselili. I mi tome asistiramo, međuetničkim odnosima, u organizaciji na ovaj ili na onaj način. I o tome valja govo- Centra za mirovne studije, riti. O tome valja govoriti, osobno ću tražiti Zagreb, travanj/april 2010.

103 Mirjana Mikić Zeitoun i Petra Jurlina PriMjeri DoBre PraKse: HrVatsKa

Kada smo u Centru za mirovne studije ješanih krajeva Hrvatske ne zahvati i Gorski pisali projekt Manjine za manjine: primjeri kotar. Predstavnici općina goranskog kraja dobre prakse u međuetničkim odnosima, dis- su se u tim najtežim danima, kada su drug- kutirali smo i o tome što zapravo dobre prak- dje prve žrtve već pale, svakodnevno nalazili se jesu. na razgovorima, da uspostavljeno povjerenje Da li je u redu nazivati dobrom praksom niti u jednom trenutku ne dođe u pitanje i ni- nešto za što bi mogli i trebali već unaprijed kakva kritika na račun ovog primjera, poput očekivati da će se ispuniti, jer podrazumijeva- primjedbi da političkim elitama Hrvatske i mo da smo neke kriterije već davno postavili? Srbije u tom trenutku Gorski kotar nije pred- Dakle, je li situacija u Hrvatskoj, i/ili u ostalim stavljao mjesto od strateškog ili mitološkog zemljama bivše Jugoslavije s provođenjem interesa, ne može umanjiti značaj činjenici da manjinskih prava tj. kulturalne, gospodarske, su predstavnici zajednice utišali sveprisutnu političke interakcije većina i manjina toliko atmosferu straha i nasilja i uspjeli cijelo vrije- ispod očekivanja da ćemo prozvati dobrom me rata održati mir, a nama ostalima dati od- praksom kada se neki zakon čak i provodi? Ili govor na pitanje da li je moglo biti drugačije. bi pohvalom i skretanjem pozornosti na neki Treći primjer je zapravo najviše na tra- proces, čin, događaj, trebali nagraditi samo gu onog na što smo mislili kad smo pokušali one prakse koje nadilaze očekivano, kada se definirati dobre prakse međuetničke surad- nekome ili nečemu izašlo u susret, a da to nije nje: suradnja političkih predstavnika srpske bilo zbog straha od sankcije zakona ako se to manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u ne napravi? Srbiji/ Vojvodini, koji za cilj imaju poboljša- Naposljetku, dva od tri primjera koje smo nje manjinskih prava agitirajući jedni za duge odlučili izdvojiti zbog specifičnih okolnosti kod svojih nacionalnih Vlada. U vrijeme rada zaobilaze ovu dilemu da li uopće spominjati na ovoj knjizi, inicijativa je tek krenula, te se provođenje onoga što bi se trebalo provoditi: nadamo stvarnim rezultatima i političkoj mirna reintegracija istočne Slavonije je bez hrabrosti. obzira što smatramo da je bila manje reintegracija, a više mirna, zapostavljen primjer 1. Mirna reintegracija istočne Slavonije koji ne samo da je doveo do nenasilnog rješa- vanja sukoba, već je i minimalizirao etničko Nakon višemjesečnog ratovanja od ljeta čišćenje, koje je neizbježni pratitelj svih voj- do sredine studenog 1991. područje istočne nih akcija. Slavonije (ne radeći distinkcije Srijem, Ba- Baš kao i prvi primjer dobre prakse, doga- ranja, itd.) pripalo je SAO Krajini da bi se Er- đanja iz Gorskog kotara za vrijeme oružanog dutskim sporazumom iz 1995. ovo područje sukoba u Hrvatskoj, doživljavamo kao gra- mirnim putem reintegriralo unutar granica ss-root primjer zalaganja za mirno rješenje nekadašnje SRH, odnosno avnojevske Hr- sukoba, tj. trud da sukob iz ostalih etnički mi- vatske (ovo naglašavamo jer je hrvatska vlast

104 smatrala da se nova RH može odcijepiti od denih vojnih akcija, nego kao nešto „čega se Jugoslavije jedino unutar tih granica, nikako sramimo jer nije ostvareno vojnom pobje- u manjem obliku, a tako je bilo kreirano i refe- dom“ (Vesna Škare Ožbolt). rendumsko pitanje; iz tih razloga nije prista- Centar za mirovne studije smatra da je la na Z4 plan kojim bi srpska manjina dobila mirna reintegracija, usprkos svemu što baca određenu autonomiju u područjima gdje je sjenu na taj događaj, nešto što bi trebalo u hr- predstavljala većinu; ova autonomija je za hrvatskom i regionalnom, možda i globalnom, vatsku vlast bila „prevelika“ dok je za srpsku kontekstu puno više „reklamirati“, te nasta- bila „premala“). viti upozoravati da bi ovaj događaj trebali Oko pravih razloga zašto je baš i jedino obilježavati i više od Oluje i Bljeska (Oluja se istočna Slavonija (a ne i područja „oslobođe- u Hrvatskoj, da podsjetimo, obilježava držav- na“ tzv. vojno-redarstvenim akcijama Bljesak nim praznikom, 5. kolovoza, „Danom zahval- i Oluja) „mirnim putem“ prešla u ruke hrvat- nosti“). ske vlasti možemo samo nagađati te ponuditi Ovaj događaj analizirali smo kroz razgo- nekoliko scenarija koji su danas manje važni. vor s njegovim izravnim akterima, predstav- Ono što je važno je da je to područje doživje- nicima vlasti u Krajini i RH, Vesnom Škare lo radikalnu promjenu političke kontrole bez Ožbolt, Vojislavom Stanimirovićem i Anki- „ijednog ispaljenog metka“, i to „samo“ neko- com Mikić, ali i kroz razgovor s ljudima koji liko godina nakon totalnog rata koji je opu- su mirnu reintegraciju prošli na vlastitoj koži, stošio nekoliko mjesta na tom području; da dvjema obiteljima, srpskoj i hrvatskoj, iz Bo- se u većini slučajeva hrvatsko stanovništvo rova naselja. vratilo u svoje domove bez većih ekscesa s do- micilnim srpskim stanovništvom od kojih je dio ipak napustio to područje: što zbog straha Pričanje o dobrim praksama ni na od gubitka posla ili općenitog osjećaja nesi- koji način ne bi smjelo marginalizirati gurnosti za sebe i svoju obitelj novonastalom loše prakse niti briše svijest o lošim prak- situacijom. sama -tu metodu mogu ponekad koristiti Bez obzira na mrlje koje karakteriziraju i političari i političarke, civilno društvo ovu situaciju: činjenica da je novonaseljeno ne. Dilema koja je meni najveća je zašto srpsko stanovništvo moralo odlučiti da li se nam je uvijek inspiracija zlo, a dobro nam žele vratiti u dijelove Hrvatske odakle su otiš- rijetko može biti inspiracija. To je nešto s li ili otići u Srbiju/ treće zemlje; nepostojanje čime stalno padamo u zamku i čime svi političke ili građanske volje za ostvarenjem ovi primjeri dobrih praksi, koje smo i da- pravog suživota na ovom području (odvojene nas čuli,kojih ima još na stotine u našoj škole i vrtići u Vukovaru, djeca koja su poha- cijeloj regiji, su u principu meni veća mo- đala program po hrvatskom kurikulumu od- tivacija za rad, nego kad se dešavaju di- laze na fakultet u Osijek ili Zagreb, dok mladi rektni oblici nasilja. Više sam fasciniran Srbi u Novi Sad ili Beograd), hrvatski i srpski onim što je radio gospodin Starčević u akteri ovoga događaja ujedinjeni su u tvrdnji Gorskom kotaru, nego što sam fasciniran da je ovo jedna od najuspješnijih akcija UN-a, vojnom akcijom koja je uslijedila ‘95. ako ne i najuspješnija, te su ponosni što su sudjelovali u pregovorima (Vojislav Stanimi- Gordan Bosanac, CMS, rović – Ivica Vrkić – Vesna Škare Ožbolt – Ja- Konferencija Manjine za manjine: pri- cques Klein). mjeri dobre prakse u međuetničkim Svi izražavaju nezadovoljstvo što dan pot- odnosima, Zagreb, 2010. pisivanja Erdutskog sporazuma nije nešto čime bi se trebali ponositi više od gore nave-

105 Ovdje napominjemo kako se gđa Ankica „E, nećete!“, ostanem do 5 ujutro pričati s nji- Mikić iz vukovarskog Centra za mir, nenasi- ma i uvjerim ih da im s ništa neće dogoditi, to lje i ljudska prava pojavljuje u dvije uloge: kao im garantira predsjednik Tuđman kroz mene. akter mirne reintegracije, ali i protagonistica Tako da što se tiče mirne reintegracije, bacili „dobre priče“. Naime, nakon rata ova se rođe- su nas u vodu da se sami naučimo plivati, nit- na Osječanka poslije nekoliko godina u Soti- ko od nas nije imao bilo kakve prakse s tim. Bilo nu vratila u rodni grad, da bi se njoj i mužu ja- je dosta grešaka, podvaljivanja od strane đapi- vili prijatelji (Hrvati) i izrazili želju da im žele ćevaca. Najveći izazov je bio zadržati Srbe, i vratiti novce koje im je obitelj Mikić posudila naravno kako onda motivirati Hrvate da se nešto prije početka oružanog sukoba u Hrvat- vrate, a znaju da su Srbi ostali. skoj. I danas su prijatelji. Ono što nije predvidjela, a smatra da je trebala, je da za povratnike Hrvate nije bilo Razgovor s VESNOM ŠKARE OžBOLT, nikakve psihološke pomoći. jednom od akterica provođenja mirne reinte- Svi koji su umrli 1998/1999. bili su povrat- gracije istočne Slavonije. Razgovor se vodio u nici (Hrvati). To koliko je ljudi umrlo, to je bilo ponedjeljak, 19. 10. 2009. nešto strašno, na ulazu u Vukovar otvarali su se samo dućani s pogrebnom pripomoći. „Ta Umjesto da je mirna reintegracija istočne cijela situacija je bila potpuno nova za nas, ra- Slavonije hrvatski mirotvorni brand kojim se dili smo metodom pokušaj-pogreška“. Kad sam možemo ponositi, kao da je se stidimo, ustvr- bila u UN-u u New Yorku, podtajnik UN-a mi dila je gđa. Škare-Ožbolt. Za razliku od akcija je rekao da je UNTAES misija jedna od naju- Bljesak i Oluja, u mirnoj reintegraciji izgu- spješnijih u svijetu. Nakon tog cijelog iskustva, bljeno je „samo“ nekoliko života, a 90% autoh- dala sam si za slobodu reći Saakashviliju u tonog srpskog stanovništva ostalo je u svojim Gruziji 2007. godine: „Vi ćete tu imati rat, ima- domovima. Svi koji su naknadno došli iz osta- te sve klasične predratne simptome“. lih krajeva SAO Krajine, morali su se odlučiti Bila je toliko prepoznata u pitanjima po- da li će se vratiti „odakle su došli“ (a Hrvatska mirbe da je bila pozvana u Irak kao član me- bi im obnovila kuće), u Knin, Benkovac, itd., ili đunarodne skupine, ali je ipak odbila. ako se ne žele vratiti u Hrvatsku (što neki nisu Partneri u procesu su joj bili Stanimirović htjeli) da im se omogući preseljenje u Vojvo- u Hrvatskoj, pokojni Miloš Vojnović, Milu- dinu/Srbiju/BiH/treće zemlje. Škare Ožbolt tinović u Srbiji, Ivica Vrkić. Posebno je bilo naglašava ovo jer kaže da se nikad ne smije po- osjetljivo pitanje demilitarizacije istočne držati stanje na terenu nastalo kao posljedica Slavonije (novosadski korpus). Tuđman je etničkog čišćenja. Najveći dio Hrvata vraćen procijenio da se ne smije ići u vojnu akciju jer u svoje domove „kao čarobnim štapićem“, i je bilo previše teškog naoružanja. Gđa. Škare- ne može u potpunosti objasniti kako je to sve Ožbolt smatra da on sam nije očekivao da će tako dobro uspjelo, ali kad postoji volja, stvari se u Oluji događati stvari koje su se dogodile se počnu rješavati same od sebe. Odjednom je i zato je bio posebno motiviran za ulazak u priča o reintegraciji prošla, kaže, i kod Srbije i mirnu reintegraciju, priprema za koju je tra- Hrvatske. Nema adekvatnog odgovora na pi- jala cijelu ‘96. i ‘97. tanje da li je bilo moguće na taj način riješiti i Cijelu 1996. su išli s UN-om u Vukovar. druge dijelove zemlje, bez vojnih akcija. Tuđmanovi uvjeti su bili datumi, da mirovna Svašta se događalo, jednom prilikom se misija ima početak i kraj (kao što je nazna- vratim u Zagreb u 11 navečer, zovu me doma da čeno u Daytonu), te da na čelo misije dođe mi kažu da se cijelo srpsko selo želi tu noć ise- američki general. Tako je i došao Klein, pa liti, jer je netko proširio paranoju, ja sjednem u poslije Walker. Klein se dobro snašao s Tu- auto, odvezem se u istočnu Baranju i kažem im đmanom.

106 Demilitarizacija je krenula 1997. u selu Hrvate u njih dok se originalni vlasnici ne Bobota. Tada je još osjećala da je Klein još odluče što će. Država nije uzimala vlasništvo nije bio posve prihvatio kao partnericu u pro- nego posjed. cesu. Jednom prilikom su sjedili u nekom Škare-Ožbolt je cijelo vrijeme imala osob- kafiću, pričali na engleskom, on joj je rekao: ne dileme, „da li je moralno opravdano da „Želite da ovo opet bude Hrvatska? Izvolite surađuje sa neprijateljima dok su išle borbe, platiti.“. „Ali… ja imam samo kune“, rekla je nakon svih mrtvih i raseljenih?“ Problemi ona. „Da vas vidim!“ odgovorio joj je. I tako se su svakodnevno iskrsavali, npr. u hrvatskom ona obratila konobaru na hrvatskom, dala mu selu Ilače, blato do grla, zvali su je jednom da kune, ovaj je skočio na nju, paravojska koja je nemaju ništa za sijati, na što je ona odmah sjedila u civilu za stolovima oko njih je izvadi- našla kamion sjemena i poslala im. la škorpione i uperila ih njima u glavu. Taj put Napisala je knjigu o svojim iskustvima ih je UN izvukao. mirne reintegracije, „Olujni mir“.

Nakon reintegracije Razgovor s ANKICOM MIKIć, voditeljicom vukovarskog Centra za mir, U tom osjetljivom periodu nakon povratka nenasilje i pravnu pomoć. U ovoj priči gđa. Hrvata, ja ništa nisam prepuštala slučaju. Ako Mikić ima dvije uloge, kao jedna od akterica sam čula na radiju u nekoj emisiji da užareno mirne reintegracije istočne Slavonije i kao pričaju o međunacionalnim odnosima, odmah jedna od osobnih „dobrih priča“ koja joj sam zvala u eter i smirivala situaciju. Nisam se dogodila po povratku u rodni Osijek pristajala na samoiniciranu getoizaciju srp- nakon rata. skog stanovništva, na posebne fakultete - to je najgora stvar koja se može dogoditi; puno se Norveška je bila ta koja je prva dala poticaj raspitivala o načinima integracije afroameri- obnovi razorenih odnosa u istočnoj Slavoniji kanaca u američko društvo nakon ukidanja po- (financirali i Nansen dijalog iz Osijeka), zapo- dijeljenog školstva ‘6o-ih. 2001. Su u Vukovaru čela je gđa. Mikić Počelo se s poticajima pro- pristali na odvojene vrtiće i škole, to je najve- izvođačima meda, povrća, tkanine, bilo čega, ća glupost. Ja sam radila na osnovi instinkta, samo da ljudi komuniciraju. zdravog razuma i želje da to napravim; nitko Muž joj je agronom, ali poznaje jako dobro me nije savjetovao. Odlazila sama na sastanke povijest, osobito povijest religija, majka mu sa Srbima i UN-om. Stanimirović je bio dobar. je bila velika vjernica, a on je završio fakultet Srbi su me doživjeli kao saveznika, kao nekoga u Sarajevu tako da ima i prijatelja muslima- tko neće pogaziti svoju riječ. Zahvaljujući tom na, a poznaje i nekoliko ljudi iz Gunje [selo u povjerenju, poslali su mi zemljišne knjige za Slavoniji s najstarijom džamijom na području istočnu Slavoniju, imali su obvezu vratiti mi današnje Hrvatske, op.ur.]. Tamo ga ljudi jako tu korektnost. vole. U takvoj su atmosferi živjeli. Što se tiče procesa reintegracije, kako je to Škare-Ožbolt je par puta ponovila da se ne ona vidjela, ista je s hrvatske strane išla pre- smije podržati stanje koje nastaje etničkim ko Ivice Vrkića. Gđa. Mikić je bila u odboru čišćenjem. Zato su naseljeni Srbi morali otići za ljudska prava i tako je završila kao jedna iz istočne Slavonije. Tako je oko 50 000 ljudi od ljudi koji su sudjelovali u razgovorima čija otišlo iz Slavonije koja je bila pod krajinskom je tema bila što će se dogoditi kada Hrvatska vlašću. Otvorene su agencije za promet ne- preuzme vlast u Vukovaru. Pomalo je neo- kretnina, dok se ne obnove kuće. Najveću ci- bično da je uopće završila u Vukovaru, misli jenu davala je država - kupovala je kuće onih ona. Nije „autohtona“ Vukovarka, tako da koji se nisu htjeli vratiti pa je uselila bosanske kad su pregovori počeli, šalili su se s njom da

107 dolaze njezini Osječani [aluzija na Ivicu Vr- da ide po mamu. Ta žena je došla, počela gala- kića i Vesnu Škare-Ožbolt, op.ur.], a ona im je miti i udarila kameru. kad su ovi došli u šali rekla: „Kažnjavat ću ja Tako da postoje dvije vrste povratka, misli vas opet!“ [u Osijeku je prije rata bila sutkinja gđa. Mikić: iza jednog stoji država, iza drugog za prekršaje, op.ur.]. ne. Ona je za vladavinu prava i da sve bude u Od anegdota izdvaja događaj kada je u skladu s nekim razumnim ponašanjem. Tako pratnji UN-a hodala Osijekom prvi put još za su joj jednom za vrijeme Krajine doveli na sud vrijeme početka pregovora, da gđa. Mikić vidi neku Hrvaticu koja je govorila protiv Krajine tko živi u njezinoj kući. Na putu do tamo srela da ju ispita (verbalni delikt), a ona je rekla je jednu poznanicu od prije rata koja ju je za- ženi: „ta molim vas, još najbolje da slušam grlila i rekla: „hvala bogu da ste se vratili!“ to što ste pričali s komšijom, idite kući, to se Pa ovo je nevjerovatno, mislili su si ti mene ne tiče.“ Žena je ostala u šoku i rekla to stranci, ovi su u ratu, a grle se. svima u svome mjestu, Tompojevcima, koji Vraćajući se na temu rata, prisjeća se da su se poslije prvi javili vukovarskom Centru je iz Osijeka otišla u 12. mjesecu 1991., muž za mir za suradnju. nešto ranije. Djeca su otišla zadnjim auto- E sad jedna lepa priča. Imali smo prije busom redovne vožnje iz Osijeka u Beograd rata komšije kojima smo posudili pare. Jedno kod tete. sedam-osam godina se nismo ni čuli ni vidje- Jedno vrijeme rata bili su u Sotinu u tuđoj li. Nekako su saznali gdje živimo i nazvali nas kući, kuća je bila opljačkana. Prvi put kad su u Sotin i rekli da nas čekaju da se vratimo. U ušli napravili su zapisnik i imali ga kod sebe. Osijeku sam po povratku napravila feštu kod Jedan dan dolazi neki čovjek i pita me: sebe za sve koji su nam u tom ratu pomogli. čija je ovo kuća? Ja sam mu mirno odgovorila: U ulici se odjedanput našla cijela hrpa diplo- Naša kuća nije. Onda mi je on rekao da je nje- matskih vozila. Nakon te fešte dolazi naša gova. Pozvala sam ga da uđe. Oduševio se što bivša komšinica s torbom poklona i kaže mom je našao čirak (svijećnjak), vazu s likom Ma- mužu kojega svi zovu Bibi: „Bibi ja sam došla tije Gupca, svete slike, rekao mi je kada budete da vam vratim pare“. Ma pusti pare, zabora- izlazili ključeve predajte u grad u ured, nika- vili smo na to. „Vi možda jeste zaboravili na ko u ruke mojoj rodbini. Ono nešto fotografija to, ali mi nikad nismo. Kolike su kamate?“ Ma što sam našla po kući sam sakupila i stavila u kakve kamate!, rekli smo. I tako, i danas smo kutiju i to mu dala. A ja sam svoje kuće preko prijatelji. Jedino im je bilo žao što nisu uspjeli suda vraćala – stanari nisu htjeli izaći, pa sam spasiti devastaciju naše imovine, jer su bili u morala ulaziti u spor s tim ljudima, a još sam Mađarskoj. izašla u susret i čekala kraj školske godine da Teško je kad napustiš svoju kuću, to je kao ne vade dijete iz razreda usred školske godine. da si nestao, kao da si izgorio. Svi koji napuste Našli smo nešto svojih stvari na tavanu, kupa- svoj dom su stradalnici rata. tilo su devastirali kad su izlazili, sve pokrade- no. Rat je takav- krećeš ispočetka. VOJISLAV STANIMIROVIć, SDSS, Sin se poslije vratio u Vukovar i Osijek razgovor u prostorijama Prosvjete, kad je završio fakultet. Amerikanci su inzisti- Ilica 16, Zagreb rali da on počne raditi za njih, kazala nam je gđa. Mikić, znao je jezik i bio sposoban. 1999. Vesna Škare Ožbolt je mirnu reintegraci- su se i ona i muž vratili u Osijek. Tv-ekipa iz ju formalno radila, no veliki dio je napravio Münchena ih je pratila kad su prvi put išli da Ivica Vrkić smatra g. Stanimirović, s kojim je vide kuću- inače ta ekipa je pratila povratak on najviše surađivao i ostao u prijateljskim Hrvata u Podunavlje. Kad su došli pred svoju odnosima. Bio je direktor bolnice u Vukova- kuću pozvonila je, otvorila je djevojčica i rekla ru (poslije 1991. jedino je bolnica bila obnov-

108 ljena; 1994. se rodilo 970 djece, prisjeća se), za mirovne studije je barem na simboličnoj njemu su prišli da sudjeluje u razgovorima sa razini, izdvaja kao dobru praksu suradnju vi- srpske strane, slovio je kao razuman čovjek jeća srpske nacionalne manjine iz Hrvatske i - inače je neuropsihijatar po struci. Prvi put Demokratskog saveza Hrvata iz Subotice. Na nije prihvatio, onda je drugom prilikom Kle- „stranačko-političkom“ nivou suradnja je do- in došao osobno, a Stanimirović je kako kaže govorena i potpisana u ljeto 2009. u selu Go- „shvatio u sebi da ako se ne prihvati Erdutski lubić kod Obrovca, između gore spomenute sporazum, desit će se opet neka Oluja. Milo- stranke i SDSS-a iz Hrvatske (Pupovac; Sta- šević je naime jasno iskazao da mu nije stalo nimirović – Hrvatska i Kuntić, Srbija). do Srba u istočnoj Slavoniji, a Tuđman želi Prenosimo zaključke sastanka iz Rijeke iz pod svaku cijenu vratiti istočnu Slavoniju.“ 2008., kao i glavne impresije nakon razgovora Stanimirovićev motiv je bio da narod ostane i s Darinkom Janjanin iz riječke podružnice opstane. Njegov je uvjet bio da se prihvati nje- Vijeća srpske nacionalne manjine. govih 15-20 ljudi - tako je postao članom „pri- jelazno-oblasnog izvršnog vijeća“ koje je bilo Posjet delegacije Hrvata iz Vojvodine pod ingerencijom UN-a, a ne Hrvatske. Prvi Rijeka, 03.04.-05.04.2008. koraci su bili demilitarizacija, ostanak ljudi na radnim mjestima, ali trećina ljudi je ipak U sklopu posjeta delegacija je primljena otišla. Zašto, pitali smo. Smatra isključivo i u Uredu Grada Rijeke od strane predsjedni- zato jer nisu htjeli prihvatiti hrvatsku državu ce Gradskog vijeća, a upriličena je i javna ra- ili su se bojali osvete. sprava, odnosno okrugli stol sa temom polo- Jedan visokopozicionirani policijski služ- žaja Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Vojvodini, sa benik mu je bio rekao da niti Tuđman ni Mi- posebnim naglaskom na političku participa- lošević nisu za mirnu reintegraciju, da ih se ciju manjina, kulturnu autonomiju (osobito išta pitalo. obrazovanje), medije i zapošljavanje manjina Smatra da je to najuspješnija misija UN-a te Sporazum o zaštiti manjina između RH i i da Hrvatska potpuno ignorira mirnu rein- RS (potpisan jos 2004. izmedu RH i SiCG). tegraciju. Inače, Erdut je uzeo taj datum kao U raspravi je sudjelovao i saborski zastupnik svoj dan općine i oni ga jedini obilježavaju. SDSS-a g. Ratko Gajica. To da škole budu podijeljene je obostrana odluka, nitko nije nikog na to prisilio, smatra Zaključci: on. Srbima je neprihvatljivo da djeca uče hrvatsku verziju povijesti 20. stoljeća na ovim 1. Intenzivirati svekoliku suradnju između prostorima i misle da su udžbenici čisti falsi- srpske zajednice u Republici Hrvatskoj i hr- fikat povijesti. vatske zajednice u Republici Srbiji na svim On jeste Vukovarac, ali nema više tog dru- razinama ( grad, županija, pokrajina ); ženja kao nekad, ako su mu bivši prijatelji sami kad ih sretne, pozdrave ga, ako su u druš- 2. Inicirati različite oblike suradnje između tvu drugih ljudi ne pozdravljaju se. Grada Rijeke i Grada Subotice;

2. Suradnja srpske manjine iz Hrvatske i 3. Aktualizirati snažniji rad Međudržavne hrvatske manjine iz Srbije komisije za praćenje Sporazuma između Re- publike Hrvatske i Republike Srbije o zaštiti Iako se još uvijek čeka na konkretne/-ije prava hrvatske manjine u Republici Srbiji pokazatelje „aktualizirane suradnje“ izme- i srpske manjine u Republici Hrvatskoj iz đu dviju manjina Hrvatske i Srbije, Centar 2004. godine;

109 4. Srpska zajednica u Republici Hrvatskoj i 2. Zajednički su aplicirali Srpski kulturni hrvatska zajednica u Republici Srbiji podu- centar iz Vukovara i Zavod za kulturu vojvo- pirat će prava druge nacionalne zajednice đanskih Hrvata iz Subotice za rad u području sukladno najboljim evropskim standardima zaštite kulturne baštine hrvatske zajednice u uvažavajući modele koje svaka od njih traži; Vojvodini i srpske zajednice u Vukovarsko- srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. 5. Srpska zajednica u Republici Hrvatskoj i hrvatska zajednica u Republici Srbiji zalagat Razgovor s DARINKOM JANJANIN, će se za uklanjanje podjela na različite naci- 20. 11. 2009., Vijeće srpske nacionalne onalne entitete unutar hrvatskog korpusa u manjine, „Prosvjeta“ Rijeka Republici Srbiji i srpskog korpusa u Republi- ci Hrvatskoj. Razgovarali smo o aktivnostima VSNM Rijeka, suradnji s krovnim vijećem nacional- TOMISLAV žIgMANOV, Demokratski nih manjina, javnoj televiziji i javnom radiju, savez Hrvata Vojvodine vijeću HRT-a, NVO sceni u Rijeci, suradnji s hrvatskom nacionalnom manjinom u Srbiji. I. Partner u Srbiji je institucionalno na vi- Centra za povijest, demokraciju i povje- šem položaju nego vijeće srpske manjine u renje iz Novi Sad, uz potporu i podršku su Rijeci, započela je gđa. Janjanin, radi se o Dijaloga (Zagreb), Grad Obrovac i Srpsko gosp. Kuntiću iz Subotice (koalicija s Tadi- narodno vijeće, Grad Novi Sad, Ministarstvo ćem), ali to je u redu jer se vijeće ipak treba za dijasporu Republike Srbije, i Komesarijat približiti civilnom sektoru, a ne da budu pod za izbjeglice Republike Srbije, organizirali pokroviteljstvom SDSS-a. VSNM Rijeka je su od 25. do 27. 08. 2009. godine u Obrovcu u kontaktu su s Josipom Ivanovićem, koji je Međunarodni znanstveni skup pod nazivom sjajan, u Srbiji je predstavnik hrvatskog naci- „Hrvatsko -srpski odnosi: politička suradnja onalnog vijeća. i nacionalne manjine“. Po prvi put na ovom Ovo je drugi mandat Darinke Janjanin u skupu su se nalazili politički predstavnici Vijeću; inače je u NVO sektoru od 1992. Vijeće Hrvata iz Vojvodine gospoda Petar Kuntić, srpske manjine u Zagrebu i Rijeci je aktivno predsjednik DSHV-a i Dujo Runje, potpred- i kontinuirano dok npr. u Beogradu u kojem sjednik DSHV-a. Prof. dr. Milorad Pupovac ima barem 10 000 Hrvata nema ništa slič- i dr. Vojislav Stamirović, sa srpske strane, a no. Smatra da Srbi u Hrvatskoj ne smiju biti Petar Kuntić i Dujo Runje, s hrvatske strane „taoci simbolike, srpske politike u Hrvatskoj, govorili su o srpsko-hrvatskim odnosima na taoci Slavonije“ (referenca na činjenicu da je plenarnom zasjedanju. sjedište SDSS-a u Vukovaru, a ne u Zagrebu kao svim drugim strankama). Kratko nakon II. što je razgovor bio vođen, Rijeci je dolazio u IPA fondovi posjet gradonačelnik Novog Sada, a riječki 1. Zajednički su aplicirali Zajedničko vijeće gradonačelnik Obersnel je nedavno bio u po- općina Vukovarsko-Srijemske županije i NIU sjeti u Novom Sadu, sve s ciljem približavanja «Hrvatska riječ» iz Subotice za objavljivanje Rijeke i Novog Sada. Prvenstveno je cilj „ući u zajedničkog podlistka koji bi trebao izlaziti u škole“, tj. da škole stupe u kontakt. tjedniku «Hrvatska riječ» i listu srpske ma- Što je najvažnije postići kada se razgova- njine u Vukovaru «Izvor». Riječ je o prvom ra o statusu nacionalnih manjina u Hrvat- zajedničkom medijskom projektu hrvatske skoj i Srbiji? manjine u Srbiji i srpske manjinske zajednice Standardizacija i klasifikacija manjin- u Hrvatskoj. skog zakonodavstva. No postoje velike razlike

110 - specifičnost je srpske manjine u Hrvatskoj je akcijski plan dio poglavlja iz predpristupnih opterećenost ratnim pričama. U Hrvatskoj pregovora. Oni su trebali napraviti analizu ljudsko-pravaška priča opterećuje manjinsku. manjinske prisutnosti u javnom radiju, javnoj U Rijeci postoji problem između talijanske i televiziju, itd. srpske manjine - talijanska se ponaša kao da je Problem je i dezorganiziranost manjinskih nekakva autohtona manjina, zaboravlja da je udruga - krovna organizacija na primjer nema samo manjina koja ima stečena prava iz Jugo- pravnu osobnost. Ustavni zakon je doista zlo- slavije. Nema pravog dijaloga, niti diskusije da čest jer ne dozvoljava koordinacijama vijeća li se događa integracija ili asimilacija, nema nacionalnih manjina pravnu osobnost i zato mirovnog aktivizma u većem dijelu zemlje, te se mi ne možemo natjecati za novce. Čega se teme nema zapravo tko otvarati. ova država boji kad ne dozvoljava koordinaci- Hrvati iz Vojvodine smatraju da Srbi u Hr- jama manjina da se natječu za financije? Zašto vatskoj imaju puno veća prava nego Hrvati u postoji ured za manjine pored savjeta za Srbiji. U redu, imamo tri politička predstavnika, ali oni su u Vojvodini na državnoj televiziji svaki dan, a mi imamo samo jednu tv emisiju koja Srbima ne treba šubara i čizma, to pušta priloge o Kulturno-umjetničkim društvi- imamo, to su dali, da skačemo, da se igra- ma, gdje prosječni hrvatski gledatelj gleda kako mo, da pjevamo. To je realizirano pred- se utopio mali Rom u Dravi, kako Srbi plešu stavljanjem u Saboru, od saborskih zastu- kolo, itd. Ako promocija manjinskog kulturnog pnika manjina nema mnogo koristi. To je i političkog života može biti prikazana samo na jedna politička elita, tako je i kod drugih, taj način onda je to problematično. koji brinu o sebi i oko sebe. Manjina od Hrvati na primjer imaju svoj kanal na ra- njih nema neke koristi. A Ustavni zakon dio Subotici, informativni, kulturni program. gde su životna pitanja, to je pitanje član- Ključno pitanje je zašto bi manjine radile samo ka 22, zapošljavanje, to je pitanje Statuta ono što je njima bitno. Zato su Novosti sjajne usklađivanja općina i gradova sa Ustav- - one jesu manjinsko glasilo, ali i osim toga nim zakonom, to je mrtvo slovo na papiru. imaju dobre tekstove, dobili su na primjer neke Ja ne govorim napamet, mi smo proveli 4 sjajne mainstream novinare. Zato kažem nije istraživanja koja su porazna, izuzimajući dobro manjinama dati da se bave samo svojim Istočnu Slavoniju, gde su Srbi prezapo- izložbicama i koncertima. sleni u odnosu na procenat koliko ima Standardizacija bi trebala utjecati na to stanovnika, svagde druge je porazna situ- da države (uz input manjinskih organizacija, acija. Recimo, na području Zadra ima oko NVO-a) pišu izvještaje, a da ti izvještaji po- 1092 policajca od toga 6 manjinaca, dva staju zakoni! Pitanje koje se ne otvara je kako Srbina, Rom i ne znam ko još. A na tom funkcioniraju institucije i kako se financiraju. području, mi smo pratili zadnjih pet godi- U Hrvatskoj nema ni i od interkulturalno- na, ima od 20 do 50 incidenata na etničkoj sti. Oni iz Srbije iz svog ugla govore da mi ov- bazi. Ophodnja su Hrvati koji od etničkog dje imamo riješeno manjinsko pitanje, što se sukoba naprave javno remećenje reda i tiče legislative vjerojatno je to tako, ali što se mira. Pitanje zapošljavanja, pogotovo u tiče primjene, imao silne probleme imamo: od policiji, manjinskih predstavnika, dalo bi 2002. do 2009. se zakon o nacionalnim manji- jednu političku dimenziju uvjeta življenja nama nije počeo primjenjivati. Saborski zastu- na tom prostoru. pnici sjede u Saboru nekakvim automatizmom, kao i oni koje su predložile udruge i vijeća. U Ljubo Manojlović, Hrvatskoj postoji akcijski plan za nacionalne Srpski demokratski forum, Zagreb manjine, a za taj plan manjine ne znaju - a taj

111 manjine? Ured bi se trebao baviti međunarod- Gdje smo isti i gdje smo različiti i zašto nom suradnjom… mogla sam razumjeti postoje to tako? janje ureda dok nije bilo savjeta nacionalnih manjina, ali sad ne mogu shvatiti. Taj posao, ovaj naš posao, nije odradila mje- šovita komisija koja se trebala baviti implementacijom sporazuma zaštite manjina, hrvatske Kada govorimo o Pakracu i Lipiku, manjine u Srbiji, i srpske manjine u Hrvatskoj. onda moramo reći da je to višenacio- Tad je još bila Škare Ožbolt, potpisala je za Hr- nalno mjesto i višekonfesionalno. Ja vatsku taj sporazum, bilo je formirano jedno bi nažalost radije govorio o negativnim tijelo koje se trebalo baviti implementacijom tog primjerima, ali to nije tema, opstruira- sporazuma, dio iz Srbije, dio iz Hrvatske, me- nje povratka, nije tema oduzimanje sta- đutim oni su to traljavo radili, zadnje tri godine narskih prava, nije tema kršenje Zakona se vidim uopće nisu sastali. „Srbi u Hrvatskoj o zapošljavanju nacionalnih manjina. bi trebali lobirati za položaj Hrvata u Srbiji“, to Kada govorimo o nacionalnim manjina- stoji. Međutim unutar politike... koja je snaga ma, moramo reći da u Hrvatskoj postoje SDSS-a prema vlasti u Srbiji, i koliko hrvatsku dvije vrste nacionalnih manjina. To su vlast zanimaju Hrvati u Vojvodini? A razmi- one tradicionalne, kod nas ima značajan slimo samo koliko ih zanimaju Hrvati u BiH. broj talijanske nacionalne manjine, češ- Dobivaju sedamdeset puta manje novaca ovi u ke, jedan manji broj slovačke i mađarske. Vojvodini od Hrvata iz Bosne. Možemo reći da je njihov položaj u našem Ako se radi o lobiranju, čija je presudna ulo- području čak iznad standarda većinskog ga u lobiranju Pupovca kod Kosorice, ili Kunti- naroda. Oni su živjeli u zapadnom dijelu ća prema Tadiću? Naime, oni nisu ni približno općina Pakrac i Lipik koji je bio pod hr- na istoj razini - Pupovac je ipak dio vlasti, a vatskom kontrolom i mahom su sudjelo- Kuntić je tek mali poslanik u skupštini. To lije- vali u hrvatskoj vojsci. Hrvatska država po zvuči kad mi iz NVO sektora gledamo na tu vjerojatno da im se oduži im je dala u suradnju, ali svatko vodi bitku za ono što je u ovome času,čak takvu privilegiju da su njegovom dvorištu. Jedan od zaključaka je popo standardima kroz zapošljavanje, kroz litički provokativan: mi smo podržali Hrvate donacije za njihove kulturne djelatno- iako se kod njih vodi bitka između Bunjevaca sti, iznad većinskog naroda. Znači to je i Hrvata. Smatra se da je Milošević podržao jedan pozitivan primjer kada govorimo Bunjevce da rasturi hrvatsku manjinu u Srbi- o nacionalnim manjinama. Sad kad se ji. Dakle mi smo podržali Hrvate iako Bunjevci osvrnemo na najveću nacionalnu manji- uvijek naglašavaju svoju specifičnost i objaš- nu, kako u Hrvatskoj, tako i na području njenje zašto oni nisu Hrvati; Bunjevci ne ulaze Pakraca i Lipika, slika je drugačija. Sma- u broj Hrvata, prema tome ima ih manji broj. tram da ćemo ulaskom u EU, kada svi ustvari postanemo manjina po etničkom Kako je sa Srbima u Rijeci? principu, po ekonomskom smo nažalost ispod manjine, da ćemo biti daleko bli- Nisam pristalica forsiranja nekoga ako ži jedni drugima i da ćemo shvatiti da nema zainteresiranih, mi smo u jednoj školi ustvari nismo ni trebali ratovati. u Rijeci od ‘97. pa do 2005. imali dopunski razred (model C), postojala je sjajna suradnja Miladin Jakovljević, s tim ravnateljem, uložili smo veliki napor u Pakrac razgovor s roditeljima, u animaciju, no kako su oni rasli, gubio se razred, a više od toga ni-

112 smo htjeli jer to je nešto što škole trebaju radi- Prilažemo dokumente i zaključke sa Inter- ti. Ova tema je važna, zbog obrazovanja za de- net-stranica VSNM Rijeka: mokratsko društvo, za toleranciju… Dakle mi možemo biti partneri, ali nosilac te animacije Donošenjem Zakona o pravima i slobo- treba biti škola. dama nacionalnih manjina u Skupštini SRJ Kad govorimo o manjinama u Hrvatskoj 26. veljače 2002., hrvatskoj je nacionalnoj onda govorimo o Talijanima, barem na ovom zajednici u ovoj zemlji prvi put priznat sta- području, govorimo o „starim manjinama“ tus manjine. koje sva svoja prava vuku iz bivše države jer Zakonom je predviđeno osnivanje Savje- njihove države nisu sudjelovali u balkanskom… ta za nacionalne manjine i Fond za poticanje stanju. Talijani naravno imaju i srednju školu, društvenog, ekonomskog, kulturnog i općeg gdje idu i ne-Talijani. Mali su razredi, nasta- razvoja nacionalnih manjina kojim bi se iz va je na talijanskom plus još dva jezika, super proračuna financirale aktivnosti i projekti je organizirano, o profesorima svi govore sve vezani za poboljšanje položaja i razvija kul- najbolje. To je to što je dobro: da u to školu idu turnog stvaralaštva nacionalnih manjina. ne samo Talijani nego svi zainteresirani jer je Vlada Republike Srbije u rujnu 2004. go- škola kvalitetna. dine donijela je Uredbu o osnivanju Savjeta To su te stare manjine - Slovenci koji ima- za nacionalne manjine. ju Slovenski dom, postoji pedeset godina, oni Savjet za nacionalne manjine Republike sjajno rade, stalno smo išli na njihove pred- Srbije konstituiran je 8. listopada 2004. go- stave; Prosvjeta Rijeka ima oko 700 članova i dine. Sačinjava ga 6 ministara te predsjedni- mi smo razgovarali s ljudima koji imaju djecu, ci nacionalnih vijeća. Savjetom predsjedava unuke, ali ja ne želim nikoga nagovarati na C predsjednik Vlade Republike Srbije. program. Problem je druge naravi, svi profesori u okviru skoro svih predmeta bi trebali biti Izborni zakoni svjesni da ima djecu različitih profila. Inače mi izdajemo dječji list, Bela pčela. Zakonom o izmjenama i dopunama za- Imaš dio Srba koji su odavde i one koji su kona o izboru narodnih poslanika Republike došli iz Srbije i BiH, to su dva različita svije- Srbije od 25. veljače 2004. godine ukinut je ta. Razlika je u odnosu prema „matici“, jedni cenzus za predstavnike nacionalnih manjina. je imaju drugi nemaju, tu tzv. „maticu“, šta to Rečene promjene izbornog zakonodavstva uopće znači? Neki su nagnutiji prema tvrdim ipak ne omogućavaju brojčano malim nacio- desnim stavovima… obično su ti ljudi baš oni nalnim zajednicama da imaju svoje predstav- koji su naknadno došli u Hrvatsku od nekud. nike u najvišem predstavničkom tijelu Repu- Što najvažnije za moj identitet? To što sam blike Srbije, budući da izmjene zakona podra- Riječanka, žena, Srpkinja, što? Ljudi su usred zumijevaju izravan ulazak u parlament samo rata i sveg tog sranja osvijestili svoj identitet, onim predstavnicima manjinskih zajednica i to obično na negativan način, vrlo malo ljudi koje imaju prirodan prag. na pozitivan način. Za stranke nacionalnih manjina u Skup- štini AP Vojvodine ukinut je cenzus od 5%, (Prisjetili smo se riječi sarajevskog pro- odnosno za manjinske stranke predviđeni fesora Uge Vlaisavljevića koji je rekao da prag je onaj koji je potreban da prođe barem što god da je vezano uz etnički identitet na jedan predstavnik manjinske zajednice, što ovim prostorima vezuje se uvijek uz nacio- ovisi o broju birača koji su izašli na birališta nalizam i rat). (procjena 15.000.-17.000. glasova).

113 Bilateralni sporazum o zaštiti 25.01.2003. godine. HNV kao krovna udruga nacionalnih manjina zastupa Hrvate u postizanju svojih prava po pitanjima službene uporabe jezika, obrazo- Tijekom prvog posjeta predsjednika Vla- vanja, informiranja, kulture i gospodarstva. de Republike Hrvatske dr. Ive Sanadera Beo- Hrvatsko nacionalno vijeće je godine 2003. gradu, 15. studenog 2004. godine, potpisan obnovilo izdavanje informativno političkog je Sporazum o zaštiti prava hrvatske manji- tjednika “Hrvatska riječ” (web link), koji je ne u SCG i srpske i crnogorske manjine u izlazio od 1945 do 1956. godine. RH. Sporazum predviđa ostvarivanje nacionalnih prava za hrvatsku manjinu u SCG Obrazovanje i jezik na isti način kako to ostvaruju predstavnici srpskog i crnogorskog naroda u RH, a Odgoj i obrazovanje na jeziku manjinske u skladu s opće prihvaćenim standardima. zajednice regulirano je zakonima o osnovnom Sporazumom se predviđa osnivanje Mješo- i srednjem školstvu. U skladu s odredbama tih vitog odbora za praćenje njegove provedbe. zakona moguće je formirati razrede na jeziku Članovi ovoga odbora imenovani su u drugoj nacionalne manjine uz uvjet da je najmanje polovini 2005. i od tada se održavaju redovni 15 učenika u razredu. sastanci. Stipendiranje studenata Udruge i institucije U prethodnoj akademskoj godini sredstvi- Na području Srbije postoji niz hrvatskih ma MVP-a RH stipendirano je 120 studena- udruga i institucija čija je osnovna djelat- ta Hrvata iz SCG sa po 7.000. kuna (ukupno nost očuvanje običaja, kulture, obrazovanje 115.000. eura). i informiranje. Najviše udruga i institucija Prema posljednjem popisu stanovništva nalazi se na području općine Subotice, a uz u Srbiji održanom 2002. godine, 70.602 osobe Hrvatsko nacionalno vijeća (HNV) i Hrvat- izjasnile su se kao Hrvati. ski kulturni centar (HKC), najznačajnije su Najviše Hrvata živi na području Vojvodi- «Bunjevačko kolo», Hrvatsko akademsko ne - u Bačkoj i Srijemu - 56.546, te Beogradu društvo, Hrvatska čitaonica, Matica hrvat- i Zemunu, dok na Kosovu (Janjevo, Letnica) ska, HKPD «Matija Gubec» iz Tavankuta i dr. živi još oko 400 Hrvata. Na području Sombora i Podunavlja aktivno Broj Hrvata koji žive u Srbiji smanjivao je šest udruga, a najpoznatije su HKD «Vla- se tijekom posljednjih decenija dvadesetog dimir nazor» iz Sombora, KUD HRVATA stoljeća, da bi devedesetih godina prošlog sto- «Bodrog» iz Bačkog Monoštra, HKPZ Šo- ljeća njihov broj, u odnosu na 1971. bio prepo- kadija iz Sonte. U Srijemu djeluje pet udru- lovljen. ga: u Petrovaradinu, Novom Slankamenu, Rumi, Golubincima i Srijemskoj Mitrovici. 3. Očuvanje mirnog suživota goranskih U Zemunu postoji udruga Hrvata «Ilija Srba i Hrvata za vrijeme rata u Hrvatskoj; Okrugić». dogovor o nenaoružanju i nenapadanju izme- Na Kosovu djeluje Hrvatska zajednica u đu hrvatskih i srpskih sela Gorskog kotara; Janjevu. mrkopaljska Škola mira (Mrkopalj, Gorski kotar, RH). Hrvatsko Nacionalno Vijeće Gorski kotar – uzak brdsko-planinski Hrvatsko nacionalno Vijeće osnovano je 2002. pojas između Like, Korduna, Primorja i Slo- godine, a konstitutivna sjednica održana je venije – je najbliže što ćemo imati nekakvom

114 dokazu da do oružanog sukoba u Hrvatskoj i Gori. U prvih trinaest godina djelovanja, odr- nije moralo doći. Gorani (naziv za stanovni- žane su dvadeset i četiri škole mira kroz čije ke ovoga kraja), naime, nisu nikad pokleknuli radionice je prošlo više od 4000 djece, mladih pred „huškanjima izvana“, kako bi to rekli ak- i odraslih. teri ove priče, pred novim vođama koji su ih 1990.-1991. pozivali na ovu ili onu lojalnost. Razgovor s FRANJOM STARČEVIćEM, Oni su primjer kako zahvaljujući međusob- iz Mrkoplja, gorski kotar, Hrvatska nom povjerenju mjesnih odbora hrvatskih i Profesor filozofije i psihologije, rođen 1923., srpskih mjesta nije došlo do tipičnog scenari- sudjelovao u NOB-u. ja koji se odigrao drugdje u „nacionalno“ (et- nički-vjerski) mješovitim sredinama poput S g. Starčevićem smo razgovarali u obi- dalmatinskog zaleđa, Slavonije, Korduna. O teljskom domu za starije u mjestu Križpolje, razlozima se, baš kao i kod mirne reintegra- kod Brinja, u kojemu je provodio zimu nakon cije, danas može samo nagađati. Smatramo što je kao pasionirani hodač doživio nesreću da je važno primjere poput ovoga podastrijeti u šumi gdje ga je i našla Gorska služba spa- sredinama u kojima se razina povjerenja nije šavanja. održala bez obzira na statistike tzv. „mješa- Započeo je svoju životnu priču od 1971. nih“ brakova, prijateljstava, radne kolektive godine. Kako je priča tekla bilo je sve jasnije („Borovo“). Protagonisti ove priče su mje- zašto je baš tu godinu izabrao za početak vla- štani Jasenka, Gomirja, Mrkoplja, Delnica, stite izgradnje mira: 1971. udaljen je sa Viso- a mi smo razgovarali s profesorom Franjom ke pedagoške škole u Rijeci jer je bio uz Savku Starčevićem koji se kroz cijelu 1991. nala- Dapčević Kučar. Otpušten kao predavač filo- zio s predstavnicima srpskih sela Jasenak i zofije i psihologije. Gomirje (s pok. Đurom Trbovićem), kada je znao pješačiti i po petnaestak kilometara do Teške prilike su obilježile to vrijeme. Psi- Jasenka iz Mrkoplja, gdje se susretao s pred- hološko i pedagoško uzdizanje zamijenilo je stavnicima goranskih Srba. bazično ljudsko življenje u Gorskom kotaru… U rujnu 1992., u Tuku, mjestu blizu Mrko- Ako sam već stradao radi političkog istupa, plja, održan je sastanak pod vodstvom profe- onda je taj istup poziv meni da u tom smislu sora Franje Starčevića, na kojem je odlučeno nastavim politički djelovati. No odrekao sam da će se u Gorskom kotaru razvijati aktivan se završnog djela političke hrabrosti, i bojao se mir. Da bi tu odluku proveo u djelo, prof. Star- zatvora najviše zato što sam doista zimogro- čević sam prelazi preko barikada i obilazi zan i bojao sam se da bi mi zdravlje stradalo. kuće u hrvatskim i srpskim selima Gorskog No odlučio sam se dalje natjecati za radno kotara, agitirajući na jednoj i drugoj strani mjesto. Prijavljen na Zavod za zapošljavanje za mir, povjerenje i nenasilje. Nedugo nakon, u Rijeci: na daljim natječajima ili odbijen ili je u suradnji s prof. Josipom Butkovićem iz natječaj poništen. [pravoslavnog] sela Gomirja, dolaze na ideju Jedan bivši student uspio mi je naći posao škole mira i kako je takvu ideju najvažnije ra- u Murvici u Đačkom domu. To je dom u kojoj zvijati kod djece, prvo goranskog kraja, a onda je polovina djece bila s posebnim potrebama. iz svih dijelova Hrvatske, te bivše Jugoslavije. Tu sam se zaposlio 1973. i tu same završio svoj Iz takve inicijative nastaje Škola mira, nepro- radni vijek. fitna, nevladina, udruga građana/-ki, koja ne- Dio djece bio je bez, a dio s teškoćama u ra- formalnim radom započinje 1994., a službeno zvoju i s njima sam radio. Tu sam doživio te- se predstavlja 1996. Po uzoru na mrkopaljsku meljni preokret u životu: brinući se o takvoj dje- školu mira, nastale su i podružnice istog ime- ci, naučio sam da kad se duševne i tjelesne snage na u Austriji, Švicarskoj, BiH, Srbiji i Crnoj oslobode pritiska autoriteta postaju jake.

115 Sva ova iskustva vode prema onome što će Srba – je li to izdaja ako ti sa Srbima sklapaš se dogoditi u Gorskom kotaru. mir? Na sreću tako su i razmišljali i naši Srbi ovdje kad su razmišljali o miru i ratu: da li su Umirovljen je 1983. Krajem osamdesetih, izdajice ideje obrane Jugoslavije ako pristanu kao volonter pri mjesnom odboru, Franjo je na mir s Hrvatima? 1991. sam se s Berislavom dosta radio u Mrkoplju, Delnicama, Ravnoj Crnićem (Mrkopalj) i Antom Biljakom (Ravna Gori, Fužinama, Lokvama, Brodu na Kupi. gora) odvezao u Jasenak (srpsko selo), s druge Prisustvuje sastancima svih tih općina i za strane Bjelolasice – prethodno smo se telefon- Mrkopalj obavlja poslove vezane za razvoj ski dogovorili. Razgovor je bio o tome da je bolje lokalne zajednice. Kad se stišala srdžba preda ne pucamo jedni po drugima. Oni su imali ma MASPOK-ovcima postaje predsjednik istu dilemu: mi tu „sklapamo mir“ a „naši“ neg- MZ Mrkopalj. Delnice postaju središte svih dje ginu. zajednica, a osim Delnica tu su još Vrbovsko Ideja da se ide u Jasenak, srpski Gorski i Čabar. Jugoslavija se raspada. Slovenci na- kotar rodila se na sastanku u delničkoj općini puštaju Skupštinu, a za njima i mi. Kao što su i mi smo pristali da bi nam bilo jako dobro sa- vojnici htjeli pokorit Sloveniju, pa nisu uspje- čuvati mir. Ja sam bio najglasniji za tu ideju, li došli smo i mi na red. ali i Josip Horvat, predsjednik općine Delnice. Kako taj mir postići? To je puno delikatnije Prvi znaci rata u Hrvatskoj nego samo ako imaš ideju o miru. Praksa uvijek mijenja situaciju. Sad dolazi moje temeljno ili/ili. Ja sam rastao u sebi zastupajući tu ideju. Ako sam, kao profesor, došao do toga da pi- S tim osjećajem bila je pomiješana i ambicija šem doktorski rad koji je bio jedna od stepenica tj. ideja o vlastitoj slavi, da se za čovjeka pro- u mojoj karijeri, onda sam naslutio da je i više čuje, da se za nekoga zna (to bi mi bila kao neka od toga moguće, i da taj poziv od nekud dola- kompenzacija za uklanjanje sa sveučilišta zi. Religiozan čovjek ili žena to doživljava kao ‘70-ih) – tako sam na sastanku u Delnicama božji poziv, nebeski izazov... prostrujalo mi je ja predložio da idem u realizaciju ideje mira. tijelom i duhom nešto toplo, očaravajuće. Zašto baš ja? Bio sam jedan od najstarijih i ni- Uz tu pomisao se vezala se i moja taština. sam se više morao brinuti za svoga sina, koji je Franjo (mislio sam si), što ako tebi uspije da već bio odrastao čovjek, pa ako i nastradam na u Gorskom kotaru ne dođe do rata i oružanog tom radu ostvarivanja ideje mira (znao sam da sukoba nas i naših Srba, i sve to u jeku rata u će trebati ići u Drežnicu, veće mjesto) neće biti Hrvatskoj, okruženi oružanim sukobom. Moja tolike patnje kao kad bi nastradao bilo tko od dvojba sadržana je u slijedećem. Mi smo bra- njih mlađih. nili svoju Hrvatsku (u tom trenutku to je bio Ljudi su pristali i na meni je bilo da idem obrambeni rat), i meni je na pameti bilo samo dalje. Ljudi su uz mene, ja ću ih obavještava- „rat-mir“. Mislio sam si: hoćeš mir u Gorskom ti, a imamo slobodne ruke da radimo. Krenuli kotaru između Srba i Hrvata, a tvoji domobra- u Jasenak da se dogovorimo. Zatim, Ogulin, ni se odlaze u Liku boriti protiv pobunjenih Drežnica. Barikade još nisu uklonjene s direktnog puta, ali radilo se na tome i svako po- jedino mjesto se pobrinulo da armija ne bi išla Gorski kotar je povišen, on je najviše tim putem. Slijedeće godine uspjeli smo da se područje u Hrvatskoj. Pada mi na pamet Srbi oslobode pritiska izdaje: kao oni tu stva- da ovdje vlada mir zato jer smo na visini, raju mir, a Srbi iz Srbije pogibaju. Isto se i kod pa smo bliže nebu. nas događalo i u Mrkoplju. Izuzetno težak moment za mene je bio kad je mladi Mrkopaljac, 24 godine, poginuo u dalmatinskom zaleđu. Ja

116 sam išao izraziti sućut njegovim roditeljima. vila u stranu rat, obrambeni rat, ofenzivni rat, Da li da im pričam o ideji mira dok im je sin i onda sam se ipak ohladio konačno shvativši poginuo za Hrvatsku? No njegovi roditelji, nada je svijet tako građen, od jednoga dijela koji ručito otac, istaknuli su ideju mira nad idejom neće da ratuje i koji hoće mirovati, i da je svijet rata: da smo uspjeli ostvariti mir njihov sin ne građen od onih snaga koje buktaju, plamsaju, bi poginuo. eksplodiraju, često puta ni krive ni dužne. Ali U jesen 1992. bio je sastanak svih susjed- što znači ni kriv ni dužan u ratu se puca na nih mjesta, srpskih i hrvatskih, u malom selu onoga koji se nalazi s druge strane. I tako pre- Tuk kod Mrkoplja. Tamo smo uglavili da ćemo mostivši ono što se mora u tome svijetu koji je mirovati, a ne ratovati. Rat je i dalje trajao. Mi tako građen, građen je od dobroga i građen je od smo mirovali. onoga koji nije tako dobar, u tome svijetu nije Pri posjetu Rijeci, Pedagoškoj akademiji, bilo druge nego nastaviti. I imali smo tu sreću prof. Butković razglasio se što se događalo, te da smo sa djecom, upravo sa višim razredima je on predložio da se u Mrkoplju osnuje Škola osnovnih škola smo produžili, ne propovijeda- mira. Nismo znali kako bi to stanje mira pre- jući ništa, ne poučavajući ništa, oni su prema tvorili u daljnji život mira. Njemu je odmah vlastitoj volji rasporedili se u radionice, lite- sinulo, treba se krenuti sa školama po Gor- rarnu, glazbenu, likovnu, novinarsku itd., koje skom kotaru, Jasenak i Fužine, sa učenicima, su vodili stručni ljudi i pritom su se družili, već da zajedno nešto rade, oslikavaju škole. I tako prema tome kako su slobodno izabirali pojedi- je ideja počela koračajući, gotovo trčeči. Poči- ne radionice, družili su se ne pitajući pritom nje tako da je centralno okupljalište Mrkopalj, kakve je tko nacionalne ćudi. Dakle, iz cijele u toj prvoj školi sudjeluju djeca iz viših razre- Jugoslavije: iz Makedonije, iz Bosne i Hercego- da osnovne škole pod stručnim vodstvom, dva vine, itd. put godišnje, početkom proljeća i krajem ljeta. Kad su prestale donacije iz Vijeća Euro- Zatim počinju dolaziti djeca iz drugih dijelova pe, Otvorenog društva, ja sam kanio unajmiti Hrvatske i ostalih republika. tamburaše pa ići po Gorskom kotaru i nakon Hrvatska ministarstva nisu poticajna po svirke reći da se škola mira nalazi u novčanom pitanju mirotvorstva. Na jednoj početnoj ško- kolapsu. Neko sam vrijeme zamišljao da bi pje- li mira kad još nismo imali podršku Europe ili šačio po ovom kraju i skupljao priloge, ali sam Šoroša, u to prvo vrijeme s prvom djecom, ni- ipak od te ideje odustao. smo imali ni kune pa sam poslušao nekog koji Imam 86 godina. Neću bezbrižno spavati – mi je rekao obrati se za pomoć Hrvatskoj vojsci. ako treba opet ću misliti, buditi, drmati, udara- Tako da sam pisao njima, da li bi mogli hraniti ti pod rebra. Ideja mira i o miru nije nastala u sudionike škole mira, i tako me oni uputiše u nekom određenom vremenu, tj. vremenu unutar Delnice. Za pola sata su mi rekli, ti samo javi kojega se rađaju i umiru određene ideje nego je kad počinjete, i za koliko djece. Onda su mi nastala u vremenu koje nema početak ni kraj. oni bez obzira na broj djece dovozili hranu iz Život u kojemu živimo nije od danas do sutra vojarne Delnice i dolazili po suđe. Tako da su nego teče neprekidno. Unutar tog neprekidnog nas u ministarstvima smatrali srbofilima, a niza će uvijek biti razloga za borbu za mir. hrvatska vojska nas je hranila. To je bilo 1994., Gorski kotar je povišen, on je najviše po- a 1995. je krenula Oluja, tj. Hrvatska je kre- dručje u Hrvatskoj. Pada mi na pamet da u nula u konačnu likvidaciju rata ratujući: a ja Gorkom kotaru vlada mir zato jer smo na vi- sam mislio da poslije škole mira nikakva oluja sini, pa smo bliže nebu. Ali razmišljajući dalje, više ne može krenuti, niti da može biti puška mislim da bi se mir mogao ugraditi u ono pona ramenu. Ja koji sam vjerovao da se svijet dručje Hrvatske koje je ležalo puno ispod Gor- promijenio, ja sam htio napustiti školu mira skog kotara samo da su se našli takvi nekakvi jer hrvatska vojska koja nas je hranila nije sta- obješenjaci, nekakvi neuravnoteženi, nekakvi

117 poluzanesenjaci, koji su bili spremni ako treba sam s ljudima koji su sačuvali mir, to su građa- i pješačiti i 20 km na dan. ni Vrbovskog, gdje je bio fantastičan šef policije Da vam kažem da je u Delnicama, dakle Davorin Racki – saborski zastupnik HDZ-a, najvećem goranskom mjestu, to je bila i naša gradonačelnik Vrbovskog, najpozitivnija lič- općina za vrijeme rata, da je bilo veliko skladi- nost u cijelom procesu. Sreća pa kod nas nije šte jugoslavenskog oružja. I da su Delničani, dolazilo društvo političara, nismo bili strateš- općinari, ne samo dnevno nego noćno su išli ki interesantni nego su ti srpski političari išli zapovjedniku tih oružanih snaga, baš u pravom samo dole po zaleđu i Lici. Radnički dom u Go- smislu jer to je bilo skladište oružja, jugoslaven- mirju i policija u Vrbovskom, mjesta su gdje se skog vojnika gotovo da nije bilo, molili i dok ga dogovarala strategija mira. Znali smo sve što nisu slomili duševno, a valjda je takav bio i po se događa, bojali smo se za sve, ali smo se čuvali građi svoje duše, da je jednostavno predao sve i pazili. Sve bi se saznalo isti dan. Dogovarali naoružanje i uputio se doma, plaćen mu je bio smo se dan za danom, sastanci su trajali no- put u Beograd, gdje, kao izdajica, nije dobro pro- ćima, u Jasenku i Drežnici. Ništa loše se nije šao. Tako je to oružje koje je dopalo nama u ime naslućivalo među nama, ni jedna ružna riječ, mira podijeljeno među nama, Hrvatima i Hr- ni jedno loše iskustvo. vatskoj vojsci koja je ratovala i koja se branila, Ključnu je ulogu odigrao gospodin Boljko- i eto opet, iz jednoga mira, iz jednoga dogovora vac, sa šefom karlovačke policije, Štajduha- da se preda oružje, oružje je došlo u ruke ratnika, rom. Toliko smo si bili dobri da smo zajedno makar i obrambenih ratnika. Ja sam s time za- držali puške i položaj od snaga koje su htjele rat vršio i mogu vam reći da, eto, da sam neke stvari - riješili smo ih se vrlo brzo, oni su došli izvana, zatajio, koje su možda bile više podržavane od nisu ljudi odavde. Vojska je došla ‘91. i ostavila moga samoljublja i hvalisavosti. Da završim, u šumi oružje, iskrcali i otišli. Tada su svi mi- da se to što sam ja vama ovdje izgovorio, ovako slili da smo mi silno naoružani, a mi smo sve jecajući, da se može naći u knjizi pod naslovom oružje vratili čim je došla Europska zajednica „Oaza mira“, čiji je glavni autor jedan Delniča- (a došli su odmah nakon prvih ubojstava Srba nin koji je u to vrijeme snosio dužnost načelni- u Ogulinu). Inače, u Vrbovskom je oko 36-40% ka općine, Josip Horvat se zove. Mislim da još Srba; Hamburište, Tuk, Vojnovići, Hajdine, uvijek ima primjeraka te knjige „Oaza mira“ i ja Moravice – također oduvijek mjesta s pravo- sam sudjelovao u stvaranju te knjige, u manjem slavnim stanovništvom, dok su Brod na Kupi i opsegu nego on koji je uspio pridobiti toga čovje- Skrad katolički. ka da mu preda oružje. Zašto je kod nas bilo drugačije? Jer su Gora- Danas bi se g. Starčević htio opet aktivira- ni drugačiji ljudi. Da, bilo je ljudi koji su htjeli ti oko nečega jer mu „misli nisu obuhvaćene rat, ali nas par se uspjelo sastati, držati ove na- nikakvom idejom, što nije dobro… Kad čovjek oružane pod kontrolom, neki su sami napustili želi da se u nekom događaju on preporađa, naše mjesto. Supruga je radila cijeli rat u župa- onda se čovjeku pruže prilike koje su dotad nijskom uredu, poslije je propala drvna indu- mirovale. Ako uistinu želiš nešto, prilike se strija i svi su ostali bez posla, danas se održalo počnu nuditi.“ tek dvije tri male pilane, a i pitanje je koliko će one uspjeti opstati. Bilo je provokacija, ali mi Razgovor s gospodinom T. taj rat nismo ni osjetili. Jednom su čak došli u jednim od sudionika sa srpske strane koji su lov 1993. Rupel, Štajduhar, Boljkovac u Gorski sudjelovali u razgovorima na lokalnoj razini kotar, a nas ovdje (lokalne Srbe, op.ur.) su spe- o nenaoružavanju u Gorskom kotaru cijalci opkolili u radničkom domu, a Boljkovac im rekao: ma od koga me to vi čuvate? Cijelo vrijeme smo ostali u Gorskom ko- Nisu nas zvali u rat i nisu nas zvali u vojsku: taru, od prvog trenutka zatezanja odnosa bio doživjeli smo to kao gestu dobre volje. Dosta se

118 ljudi vratilo tih dana iz Karlovca. Pucalo se za kojeg je saznala da je baš on minirao njiho- nije.Taj rat je svima uništio život. Danas djeca vu vikendicu kod Plaškog, do koje nisu mogli odlaze nakon srednje škole. Rijeka, Zagreb, nit- nekoliko godina. Kod jednog drugog susjeda je ko se ne vraća. U obližnjoj pilani od nekad za- za vrijeme rata bio podstanar izbjeglica, pro- poslenih 36 ljudi smanjeno na 25. U Sljemenu tjeran iz područja koje je potpalo pod Krajinu. je radilo 6500 ljudi, poslije je sve propalo. Jednog dana uzeo pušku i rekao: „Idem ubiti U Gomirje se jedino doselio se stari bračni ove četnike preko puta (mislio je na nju i nje- par iz Vojvodine, Hrvati. zinu obitelj). Njezin susjed mu je rekao: „Ski- U lokalnoj osnovnoj školi dvadeset učenika ni pušku i da te više nisam čuo, zar ne vidiš da smještenih u četiri razreda. No odnos prema ljudi sjede u podrumu.“ (U podrum u kojem su crkvi se promijenio. Nekad bi na Božiću bilo stalno sjedili im se inače uvijek slijevala voda, svega tri osobe, a sad se skupi puna crkva. Cr- dodaje gđa. D.). Tako da im je taj susjed možda kva zloupotrebljava ljude. ‘91. i ‘92. u prvim re- i spasio život. dovima u crkvi sjede najgori. Ona i njezin muž su rat doživjeli različito. Muž je za vrijeme II. svjetskog rata izgubio Razgovor s D. K., oca, ujaka, djeda i baku - sve su ih ubile usta- podrijetlom iz mjesta Gomirje, Ogulinčan- še, neki završili u Jadovnu. On je cijelo vrije- kom unazad trideset godina. me rata bio u strahu da će ih netko doći ubiti. Ona pak nije poznavala takvu vrst straha, nije Za vrijeme rata ona, muž, i dva sina, ostali joj bio usađen, imala je više povjerenja. Kad bi u svojoj kući. S nama podijelila svoja iskustva joj netko opsovao četničku majku, pobjesnila Srpkinje/pravoslavke [koristila je oba termi- bi – ta ona je iz antifašističke obitelji! na] u Ogulinu ‘90ih. Da smo imali novaca, tko zna, možda bi i mi D. je svoju priču započela s time da niti bili otišli, ali nismo imali ništa, kuda da idemo? ona ni ostale kolegice Srpkinje nisu izgubi- Muž se jednom rasplakao na majčinom grobu, le posao – to se dogodilo samo onima koji su rekao je (kao da priča svojoj majci) svi nekuda otišli iz grada i nakon nekog vremena se vrati- idu, mogu i ja otići, ali kome ću tebe ostaviti? … li, „očekujući da će ih posao čekati“. Radila je Razišli smo se s prijateljima Srbima koji su u uredima gradskih šuma. zaigrali na tu kartu srpstva. Imali smo kumu „Od trenutka kad je Saborsko palo, Srbi- koja je odlučila preko noći otići u Pulu kod se- ma u gradu je postalo puno teže“. Općenita stre pa dalje, nikad se više nije javila i sreli smo atmosfera za Srbe je bila takva da svatko mora se tek nedavno u supermarketu u Ogulinu. biti 30% bolji od najboljeg Hrvata, u školi, na Na početku rata su nam baš oni uvalili ka- poslu, kao susjed. Njezini su sinovi uvijek bili zetu na kojoj pjevaju neki popovi, ja sam pitala, tako dobri u školi (i danas su uspješni) da je a što da radim s tim i otkud vam to? Njezin muž ona sa roditeljskih sastanaka „odlazila kao bio je potpredsjednik jedne stranke, velikosrbin balerina, centimetar iznad zemlje“, iako ih ra- iz Gorskog kotara. Otkad su otišli 1991. nisam zrednik nikad nije htio pohvaliti i to mu jako ih ni čula ni vidjela. Prije nego što su otišli taj zamjera. Čak mu je namjerno bila jednom re- njezin muž mi je bio rekao najradije bi te zabio kla, znajući da su njezina djeca jako pristojna, u beton, jer smo ignorirali njegove paranoje „ako naprave što loše, slobodno ih disciplini- o ustašama i sveprisutnom hrvatskom grbu. rajte i opalite“. Ovo Srba što je danas ostalo u Ogulinu, nitko U takvoj atmosferi su živjeli: „kao Srbi koji se više ne deklarira tako. žive u Ogulinu dok po Ogulinu pucaju Srbi iz Što se tiče ubojstava Srba, među njima i 14- Plaškog“ (tada se po gradu još nije moglo vi- godišnji dječak u ogulinskoj kasarni, zna se tko djeti Hrvatske vojske). Sa susjedima [Hrvati, ih je ubio, između ostalih i tu jedan tip što se op.ur.] je u dobrim odnosima, osim s jednim danas prešetava s psićem po gradu.

119 Nikola Slavuljica PraVni oKVir: Bosna i HerCeGoVina

1. Ustavni okvir za zaštitu manjina svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu kao što je predvidjeno u Temeljni Ustavni i zakonodavni akt u Bo- Aneksu 6. Opšteg okvirnog sporazuma. sni i Hercegovini je Dejtonski mirovni spo- Prava i slobode predvidjene u Evropskoj razum. U Aneksu 4., Članu II. (Ljudska prava konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih i fundamentalne slobode) govori se o ljud- sloboda i u njenim protokolima se direktno skim pravima, međunarodnim standardima, primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti pobrojavanju prava, nediskriminaciji, izbje- imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. glicama i raseljenim licima, implementaciji, U članu XII, Aneksu 1. Ustava govori se o medjunarodnom sporazumu i saradnji, te u dodatnim sporazumima o ljudskim pravima Aneksu 6. od Člana I do XVI. gdje se govo- koji će se primjenjivati u Bosni i Hercegovini, ri o opštim odredbama, komisiji o ljudskim izmedju ostalih i: pravima, o ombudsmenu, o Domu za ljudska • Medjunarodni pakt o građanskim i prava i organizacijam zainteresovanim za političkim pravima. (1966.) ljudska prava. • Medjunarodni pakt o ekonomskim, Ujedinjene Nacije su 1992. godine usvoji- socijalnim i kulturnim pravima. (1966.) le Deklaraciju o pravima osoba koje pripadaju • Evropska povelja za regionalne jezike i nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičkim jezike manjina. (1992.) manjinama, a zemlje članice Vijeća Evrope • Okvirna konvencija za zaštitu su u obavezi da svoje zakonodavstvo usklade nacionalnih manjina. (1994.) sa OKZNM koja je podpisana 1995. godine. Bosna i Hercegovina je ratifikovala ovu Kon- Ustavne, temeljne odredbe ljudskih prava venciju 2000. godine, a obaveza njene primje- i osnovnih sloboda su zagarantovane u članu ne proističe iz samog Ustava BiH. X. (Izmjene i dopune), koji glasi: Ustav Bosne i Hercegovine je, uglavnom „Nijednim amandmanom na ovaj Ustav preuzeo većinu odredaba o opštim ljudskim ne može se eliminisati, niti umanjiti bilo koje pravima iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i od prava i sloboda iz Člana II ovog Ustava niti Konvencije. izmijeniti ova odredba.“

1.1. Ustav Bosne i Hercegovine 1.2. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine U Ustavu Bosne i Hercegovine, u Članu II (Ljudska prava i osnovne slobode) je decidi- Članom 2. je precizirano da će Federaci- rano da će „Bosna i Hercegovina i oba entiteta ja osigurati primjenu najvišeg nivoa medju- osigurati najviši nivo medjunarodno prizna- narodno priznatih prava i sloboda utvrdjenih tih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu u aktima navedenim u Aneksu, pored ostalog

120 i zaštitu manjina i potencijalno ugroženih jalno porijeklo, rodjenje, obrazovanje, imovno osoba. stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni Kao posebna obaveza i imperativ u Članu poliožaj ili drugo lično svojstvo.“ 7. navodi se da će svi nadležni organi vlasti u Članom 48. je rečeno: “Prava i slobode Federaciji saradjivati sa svim Medjunarod- zajamčeni ovim Ustavom ne mogu se oduzeti nim posmatračkim tijelima za ljudska prava ni ograničiti“. osnovanim za Bosnu i Hercegovinu, kao i sa Poglavlje o ljudskim pravima i osnovnim nadležnim tijelima osnovanim instrumenti- slobodama u Ustavu RS dopunjeno je tač.1.do ma navedenih aneksa.. 3. Amandmana LVII, koji glase. U Aneksu Ustava Federacije BiH su na- „U slučaju različitosti u odredbama u pra- vedeni instrumenti za zaštitu ljudskih prava vima i slobodama izmedju Ustava Republike koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba. Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine, primje- Pored ostalih navedeni su i: njuju se one odredbe koje su za pojedinca po- • Univerzalna deklaracija o ljudskim voljnije. pravima, 1948. Odredbe članova 10, 21, 30, 32, 33, 34, 38 • Evropska konvencija o zaštiti ljudskih i 43. Ustava o pravima i slobodama građana prava i temeljnih sloboda i dopunski tretiraju se kao odredbe o ljudskim pravima i protokol, 1950. osnovnim slobodama i odnose se na sve, a ne • Međunarodna konvencija o eliminaciji samo na građane. svih vrsta rasne diskriminacije, 1965. Odredbe članova 13, 22, 23, 24, 25, 26, 28. • Međunarodni ugovor o ekonomskim, i 30. Ustava o pravima i slobodama ostvariće socijalnim i kulturnim pravima, 1966. se u skladu sa odgovarajućim odredbama čla- • Preporuke parlamentarne skupštine nova 8. do 11. Evropske konvencije o zaštiti Evropskog savjeta o pravima manjina, ljudskih prava i osnovnih sloboda.“ paragrafi 10.13, 1990. • Deklaracija Ujedinjenih naroda o 1.4. Brčko Distrikt pravima osoba koje pripadaju nacionalnim, ili etničkim, vjerskim, ili Brčko Distrikt je jedinstvena administra- jezičkim manjinama, 1990. tivna jedinica lokalne samouprave koja je pod • Evropska povelja o regionalnim jezicima suverenitetom Bosne i Hercegovine, nastala i jezicima manjina, 1992. na osnovu Odluke Arbitražnog tribunala Me- đunarodne zajednice. 1.3. Ustav Republike Srpske Ova administrativna jedinica nema svoj Ustav, a osnove društveno političke organiza- Članom 5. Ustava RS rečeno je da se cije, života gradjana i funkcionisanja organa ustavno uredjenje Republike temelji na ga- vlasti regulisane su Statutom Brčko Distrikta. rantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i pravu u U Statutu nema poglavlja i članova u kojima skladu sa medjunarodnim standardima gdje su posebno definisana ljudska prava i prava se, izmedju ostalog navodi i zaštita prava et- nacionalnih manjina. ničkih grupa i drugih manjina. Medjutim, u Glavi I (opće odredbe) u Čla- Članom 10. (Ljudska prava i slobode) nu 1., tačka 4. je rečeno: je određeno da su građani „... Republike rav- „Ustav Bosne i Hercegovine kao i važeći nopravni u slobodama, pravima i dužnosti- zakoni i odluke institucija Bosne i Hercego- ma, jednaki su pred zakonima i uživaju istu vine direktno su primjenljivi na cijeloj teri- pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol i jezik, toriji Distrikta. Zakoni i odluke svih vlasti nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, soci- Distrikta moraju biti u skladu sa važećim

121 zakonima i odlukama institucija Bosne i Hercegovine i njegovim aneksima, Ustavom Hercegovine.“ federacije i njegovim Aneksom i ovim Usta- O apsurdnosti i nedoslijednosti nekih vom vodeći računa o jednakopravnosti svih ustavnih rješenja u Bosni i Hercegovini u di- naroda i građana u Kantonu, općinama i gar- jelu ljudskih prava dovoljno govori sljedeći dovima.“ primjer. U Članu II Ustava Bosne i Hercego- vine kao što je već navedeno, decidno se kaže 2. Etnički sastav manjinskih skupina da će Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurati najviši nivo međunarodno priznatih Bosna i Hercegovina je i u oblasti nacio- ljudskih prava i osnovnih sloboda. Nasuprot nalnih manjina specifična i znatno složenija tome, u entitetskim ustavima već na početku nego susjedne zemlje. Naime, kakvo je trenut- imamo nepoštovanje te generalne ustavne no brojno stanje i struktura gradjana koji se odredbe. U Članu 1. Ustava FBiH (Uspostav- izjašnjavaju kao nacionalne manjine i njihova ljanje Federacije) stoji: “Bošnjaci i Hrvati kao teritorijalna rasprostranjenost niko sa sigur- konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima... nošću ne može da tvrdi. Na žalost i ovu oblast, preoblikuju unutrašnju strukturu teritorija kao i mnoge druge primorani smo posmatrati sa većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanov- u vremenu prije 1992. i poslije 1995. godine. ništvom...“. Ovim se automatski krše prava Ovo iz prostog razloga što je u BiH poslednji građana srpske nacionalnosti, kao jednog od popis stanovništva izvršen 1991. godine, po konstitutivnih naroda. Tom odredbom gra- kojem je u BiH živjelo 17 zakonom priznatih djani srpske nacionalnosti su „prebačeni“ u nacionalnih manjina, ili 36.304 građana, pri- ostale, ili u nacionalne manjine. U istom po- padnika nacionalnih manjina. ložaju su Bošnjaci i Hrvati u RS jer se u Usta- Kao što države članice Vijeća Evrope nisu vu RS u Članu 1.(Osnovne odredbe) decidno mogle doći do konsenzusa u definisanju poj- kaže: „Republika Srpska je država srpskog ma „nacionalne manjine“ prilikom donošenja naroda i svih njenih građana“. Ovakve odred- OKZNM tako i Ustav BiH ne sadrži pojam be entitetskih ustava prema konstitutivnim „nacionalna manjina.“ Medjutim, osnov za narodima dovode do apsurda da se oni, u vla- kasniju zakonsku definiciju (Zakon o zaštiti stitoj zemlji kao konstitutivni u entitetima prava nacionalnih manjina BiH) ovog termi- svode na nacionalne manjine. To proizvodi na može se naći u posljednoj alineji Preambu- daljnje implikacije, posebno vezano za Izbor- le koja navodi da „Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao ni Zakon, ali i za neke druge oblasti života, konstitutivni narodi (u zajednici sa ostalima), ljudskih prava i sloboda. i gradjani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine. Paradoksalno je 1.5. Ustav Tuzlanskog Kantona da Ustav u svojim normativnim odredbama isključuje pripadnike nacionalnih manjina, Kantonalni ustavi pitanje ljudskih pra- kao i ostale građane koji se ne izjašnjavaju kao va definišu manje, više na sličan način, ne pripadnici konstitutivnog naroda iz aktivnog spominjući izričito nacionalne manjine i za- učešća u političkom životu države“. štitu njihovih prava. Konkretno, u poglavlju Nakon ratnih strahota u BiH od 1992.- II (Ljudska prava i osnovne slobode) Član 1995. godine brojno stanje stanovništva uop- 7. Ustava Tuzlansko-podrinjskog kantona šte pa tako i pripadnika nacionalnih manjina se kaže: u BiH i njihova teritorijalna rasporedjenost „U ostvarivanju svojih nadležnosti Kanton se drastično promijenilo. Svi podatci koje su osigurava i provodi sve mjere zaštite ljudskih do sada objavljivale i objavljuju razne vladine prava i sloboda utvrdjenih Ustavom Bosne i i nevladine službe i organizacije su rezultat

122 nekih vlastitih procjena i aproksimacija, sa lo od naših vladajućih struktura i političara kojima se može špekulisati, a što u krajnjem sigurno je da ne bismo dostigli ni postojeći slučaju pogoduje političkoj instrumntaliza- nivo. U svakom slučaju još dosta je preostalo ciji ovog problema. Tako podatci iz CIA fact da bismo dostigli evropske standarde u oblast book za 2009. godinu govore da u BiH živi zaštite ljudskih i građanskih prava i prava na- 4.025.000 stanovnika; Bošnjaka 48%, Srba cionalnih manjina. 37,1%, Hrvata 14,3% i ostalih 6%. O brojnom stanju nacionalnih manjina niko se i ne upu- 3. Pregled glavnih zakona i strategija koje šta u procjene. Sam podatak visokog kome- se direktno tiču manjina i područja za- sara za nacionalne manjine OESS-a i Vijeća štite (pravo na jezik, medijsko predstav- Evrope da je u BiH Romska nacionalna ma- ljanje, kultura, političko predstavljanje, njina najbrojnija (što je vjerovatno i tačno) zapošljavanje itd.) i da u BiH živi izmedju 30 i 60 hiljada Roma govori koliko su te procjene i podatci difuzni Zakoni koji su značajni za zaštitu i koji se i nepouzdani.Ovome treba dodati i činjenicu direktno tiču prava manjina u BiH su državni da je prema popisu stanovništva 1991. godine i entitetski, te kantonalni Zakoni o zaštiti pra- broj pripadnika nacionalnih manjina u BiH va pripadnika nacionalnih manjina. bio daleko manji nego što to govore aktuelne Radi sprovođenja načela utvrđenih Okvir- procjene i evidencije. nom konvencijom, Parlamentarna Skupština U svakom slučaju nacionalne manjine u Bosne i Hercegovine je 2003. godine donijela BiH postoje i jedan od oblika njihove ugrože- Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih nosti je i sama činjenica da ne postoje zva- manjina BiH, a krajem 2005. godine donijela nični i tačni podatci koliko ih ima, njihova njegove izmjene i dopune. Ovim zakonom za- struktura i teritorijalna rasporedjenost. Po branjen je svaki oblik diskriminacije na naci- istom osnovu su „ugrožene“ i nacionalne „ve- onalnoj, etničkoj, rasnoj i jezičkoj osnovi pre- ćine“ u BiH. ma licima koja pripadaju nacionalnim manji- U zadnjih 20 godina, praktično od prvih nama u oba BiH entiteta, te Brčko Distriktu. tzv. demokratskih, višestranačkih izbora u Zakonom je, takođe, utvrđeno da Bosna BiH 1990. godine i kontinuirane krize vlasti, i Hercegovina štiti položaj i ravnopravnost vladavine nacionalnog i nacionalističkog pripadnika nacionalnih manjina: Albanaca, koncepta u nacionalno mješovitoj BiH pri- Crnogoraca, Čeha, Italijana, Jevreja, Mađa- sutno je stalno kršenje i nepoštovanje ljud- ra, Makedonaca, Nijemaca, Poljaka, Roma, skih i građanskih prava i tzv. konstitutivnih Rumuna, Rusa, Rusina, Slovaka, Slovenaca, (većinskih) naroda i nacionalnih manjina Turaka, Ukrajinaca i drugih koji ispunjava- (ostalih). Rat je pokazao svu svoju besti- ju uvjete iz državnog Zakona. U osnovnim jalnost i u ovoj oblasti. Niti jedna zaraćena odredbama Zakona o zaštiti prava pripadnika strana nije poštovala osnovne medjunarod- nacionalnih manjina u BiH (od Člana 1. do 9.) ne konvencije u toku ratnog stanja, niti bilo utvrđena su prava i obaveze pripadnika naci- kakva pa ni osnovna, elementarna ljudska onalnih manjina, te obaveze organa vlasti u prava građanina, bez obzira da li pripada ve- BiH da poštuju i štite, očuvaju i razvijaju et- ćinskoj, ili manjinskoj skupini. nički, kulturni, jezički i vjerski identitet sva- Poslije rata stanje ljudskih prava je poče- kog pripadnika nacionalne manjine, koji je lo postepeno da se popravlja, ali zahvaljujući državljanin Bosne i Hercegovine. prije svega međunarodnim snagama i insti- Ovim Zakonom je, također, utvrđeno da tucijama, kao i nevladinom sektoru. Da nije pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo bilo tih subjekata i snaga, da je to sve zavisi- na slobodu organizovanja i okupljanja radi

123 izražavanja i zaštite svojih kulturnih, vjer- Pripadnici nacionalnih manjina u BiH po skih, obrazovnih, socijalnih, ekonomskih i ovom Zakonu imaju pravo na osnivanje ra- političkih sloboda, prava, interesa, potreba dio i televizijskih stanica, izdavanje novina i identiteta, te on omogućava i finansijski i drugih štampanih informacija na jezicima pomaže održavanje i razvitak odnosa izme- manjine kojoj pripadaju. Radio i televizijske đu pripadnika nacionalnih manjina u BiH sa stanice čiji su osnivači BiH, entiteti, kantoni, pripadnicima istih nacionalnih manjina u gradovi i opštine koji ostvaruju ulogu javne drugim državama i sa narodima u njihovim službe obavezni su u svojim programskim še- matičnim državama. Njima se BiH obave- mama predvidjeti posebne emisije za pripad- zala da kantoni, gradovi i opštine u svojim nike nacionalnih manjina, a mogu osigurati i budžetima osiguraju sredstva radi ostvari- druge sadržaje na jezicima manjina. vanja prava koja pripadaju nacionalnim ma- Pripadnici nacionalnih manjina imaju njinama. pravo osnivati biblioteke, videoteke, kulturne Bosna i Hercegovina priznaje i štiti pra- centre, muzeje, arhive, kulturna, umjetnička i vo svakom pripadniku nacionalne manjine u folklorna društva i sve druge oblike slobode kul- BiH da upotrebljava svoj jezik slobodno i bez turnog izražavanja, te brinuti se o održavanju ometanja, privatno i javno, usmeno i pismeno. svojih spomenika kulture i kulturne baštine. U okviru ovog prava podrazumijeva se i pravo Tekst Zakona o zaštiti prava pripadnika na- pripadniku nacionalne manjine da upotrijebi cionalnih manjina RS (2004.) i FBiH (2008.) svoje ime i prezime na jeziku manjine i da za- je sličan tekstu državnog zakona. htjeva da kao takvo bude u javnoj upotrebi. Skupština Tuzlanskog kantona krajem Izmjenama i dopunama ovog Zakona 2009. godine usvojila je Zakon o zaštiti pra- utvrdjeno je principijelno opredjeljenje da va pripadnika nacionalnih manjina čiji tekst „pripadnici nacionalne manjine mogu učiti je sličan državnom i entitetskim zakonima. jezik, književnost, istoriju i kulturu i na jeziku Važno je istaći da je TK jedini kanton u FBiH manjine kojoj pripadaju“ da bi se narednom koji ima ovakav Zakon. normom razradili uslovi pod kojima se to pravo može ostvarivati. Propisano je da su obra- 4. Pregled institucionalnih okvira za za- zovne vlasti u BiH, u okviru svog obrazovnog štitu manjina programa /predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog/, obavezne „u školama, u Institucionalni okvir za zaštitu manjin- kojima učenici – pripadnici jedne nacionalne skih prava u BiH stvoren je kroz sljedeće manjine čine najmanje jednu trećinu, osigu- institucije: Ministarstvo za ljudska prava i rati obrazovanje na jeziku te manjine, a ako izbjeglice BiH, Institucija ombudsmana za čine jednu petinu – osigurati dodatnu nastavu ljudska prava BiH, te Vijeća/Savjeti na držav- o jeziku, književnosti, istoriji i kulturi manjinom i entitetskim nivoima. ne kojoj pripadaju, ako to zahtjeva većina njihovih roditelja“. U ovom Zakonu je propisano Ministarstvo za ljudska prava i da se nadležne obrazovne vlasti obavezuju izbjeglice BiH „osigurati finansijska sredstva za osposoblja- vanje nastavnika koji će izvoditi nastavu na Nadležnosti Ministarstva za ljudska pra- jeziku nacionalne manjine, osigurati prostor va i izbjeglice BiH utvrđene su Članom 12. i druge uslove za izvođenje dopunske nastave, Zakona o ministarstvima i drugim organima te štampanje udžbenika na manjinskim jezi- uprave Bosne i Hercegovine i pored ostalih cima. Navedene odredbe se striktno ne pri- obaveza obuhvata i saradnju sa nacionalnim mjenjuju u oba BiH entiteta. manjinama i njihovim udruženjima.

124 Institucija ombudsmana za ljudska kroz proces restrukturiranja i centralizacije prava BiH igraju vrlo aktivnu ulogu u zaštiti pojedince Odjel za praćenje prava pripadnika nacional- od diskriminacije. nih, vjerskih i drugih manjina Vijeće nacionalnih manjina BiH Odjel za praćenje prava nacionalnih, vjerskih i drugih manjina institucije Ombudsme- Vijeće nacionalnih manjina daje mi- na za ljudska prava Bosne i Hercegovine vrši šljenja, savjete i prijedloge Parlamentarnoj prijem i registrovanje žalbi zbog kršenja pra- skupštini o svim pitanjima koja se tiču prava va i sloboda pripadnika nacionalnih, vjerskih i položaja nacionalnih manjina u Bosni i Her- i drugih manjina i postupa po tim žalbama, cegovini. Ovo savjetodavno tijelo može de- priprema izvještaj o stanju prava nacional- legirati stručnjake za rad u Ustavnopravnoj nih, vjerskih i drugih manjina, blagovremeno komisiji i Komisiji za ljudska prava oba doma izvještava Ombudsmene o uočenim proble- Parlamentarne skupštine kad oni raspravlja- mima u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i ju o položaju nacionalnih manjina. Parlamen- sloboda nacionalnih, vjerskih i drugih manji- tarna skupština Bosne i Hercegovine odluku na, prati funkcionisanje zakonodavne, izvrš- o osnivanju Vijeća nacionalnih manjina doni- ne i sudske vlasti od značaja za ostvarivanje jela je 13. aprila 2006. godine, a odluka o ime- prava nacionalnih, vjerskih i drugih manji- novanju članova Vijeće nacionalnih manjina na, te sarađuje sa ostalim odjelima. Odjel za pri Parlamentarnoj skupštini donesena je 31. praćenje prava nacionalnih, vjerskih i drugih januara 2008. godine. U Vijeće nacionalnih manjina posebnu pažnju posvećuje: manjina imenovano je 10 članova, odnosno 10 • promociji prava utvrđenih u Konvenciji predstavnika nacionalnih manjina. Na prvoj, o zaštiti nacionalnih manjina i drugim konstituirajućoj sjednici Vijeća nacionalnih međunarodnim standardima koji uređuju manjina, koja je održana 4. aprila 2008. go- prava manjina; dine, za predsjedavajućeg je izabran Nedžad • analizi zakonske regulative koja tretira Jusić. Izbor Nedžada Jusića na ovo mjesto prava manjina i stanja na terenu u cilju pozitivan je pomak za Rome, jer je prvi put iniciranja izmjene zakonskih propisa i u historiji Bosne i Hercegovine predstavnik njihovog usklađivanja sa međunarodnim Roma izabran u jednu komisiju Parlamenta standardima ljudskih prava; BiH i ujedno za predsjedavajućeg Vijeća naci- • zaštiti pripadnika nacionalnih manjina: onalnih manjina na državnom nivou. Albanaca, Crnogoraca, Čeha, Italijana, Jevreja, Mađara, Makedonaca, Nijemaca, Savjet nacionalnih manjina RS Poljaka, Roma, Rumuna, Rusa, Rusina, Slovaka, Slovenaca, Turaka, Ukrajinaca Pri Narodnoj skupštini RS 2007. godine i drugih koji ispunjavaju uvjete iz stava formiran je Savjet nacionalnih manjina koji 1. člana 3. Zakona o zaštiti prava broji 15 članova i to su svi aktivisti postojećih pripadnika nacionalnih manjina BiH; udruženja. Predsjedavajući Savjeta je Saša • uklanjanju prepreka za dosljednu Mićin. primjenu međunarodnih konvencija ratifikovanih od strane BiH; Savjet nacionalnih manjina FBiH

Postojeće institucije ombudsmana za U novembru 2009. godine donesena je ljudska prava (Federacija i Republika Srpska odluka o formiranju savjetodavnog tijela Par- ureda ombudsmena) iako trenutno prolaze lamenta FBiH Savjet nacionalnih manjina

125 FBiH. Po navedenoj odluci Savjet čini 11 2007. na razini Republike Srpske, dok je na predstavnika nacionalnih manjina, u koji nivou Federacije odluka o osnivanju Savjeta nisu ubrojani svi predstavnici manjina, te se donesena 2009. dok se konstituisanje očekuje očekuje njihovo naknadno uključenje. Kon- u februaru ove godine (2010.). Opština Tuzla stitutivna sjednica zakazana je za februar je također uspostavila Komisiju za nacional- 2010. godine. ne manjine na opštinskoj razini, a u gradskoj upravi Grada Banja Luka postoji odjeljenje za 5. Opis preventivnih mjera (protiv nacionalne manjine. diskriminacije) u zakonima i strategija- Pozitivan korak, kada je riječ o pravima ma, uključujući opis pozitivnih (afirma- pripadnika nacionalnih manjina, načinjen tivnih) akcija je i Amandmanima na Izborni zakon u 2008. godini. Navedene izmjene stvorile su uslove Oba doma Parlamentarne Skupštine BiH za direktno biranje predstavnika iz reda naci- u julu 2009. godine su usvojila Zakon o zabra- onalnih manjina u opštinska vijeća, odnosno ni diskriminacije. Zakon u potpunosti uvaža- skupštine opština ili skupštinu grada. va koncept jednakosti svih ljudskih bića kao Veliko poboljšanje situacije Roma u BiH temeljni princip svih međunarodnih konven- postignuto je mjerama koje su poduzete iz- cija u ovoj oblasti. među 2004. i 2006. godine kako bi povećali „Diskriminacijom, u smislu ovog Zakona, njihov upis u matične knjige. Proces informi- smatra se svako različito postupanje uključu- sanja i edukacije o ovom problemu u BiH još jući svako razlikovanje, isključivanje, ograni- uvijek traje. čavanje ili davanje prednosti utemeljeno na Pozitivna stvar koja se desila u 2008. godi- stvarnim ili pretpostavljenim osnovama pre- ni jeste i ta da su vlasti Republike Srpske ud- ma bilo kojoj osobi ili grupi osoba na osnovu vostručile budžet dodijeljen organizacijama njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke nacionalnih manjina za njihove aktivnosti pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog po- usmjerene na očuvanje kulturnog naslijeđa rijekla, veze s nacionalnom manjinom, poli- manjina. Također, neke opštine u Federaciji tičkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, učinile su slične napore. (Iz izvještaja Vijeća članstva u sindikatu ili drugom udruženju, Evrope.) obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili porodičnog statusa, trudnoće i materin- 6. Opis pravnih lijekova za zaštitu kolek- stva, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, tivnih prava i individualnih žalbi genetskog nasljeđa, spola i osjećaja pripadnosti spolu, spolnog izražavanja ili orijentacije, Instrumenti koji pružaju zaštitu kako kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu pojedinačnih, tako i kolektivnih ljudskih i ili posljedicu da bilo kojoj osobi onemogući manjinskih prava u BiH su Institucija om- ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvari- budsmana BiH i Ustavni sud BiH. Građani vanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda BiH svoje predstavke, također mogu uputiti u političkoj, ekonomskoj, socijalnoj, kulturnoj Evropskom sudu za ljudska prava u Strazbu- ili bilo kojoj drugoj oblasti javnog života.“ ru. Da će njihova prava biti zaštićena, građa- Pored Zakona o zabrani diskriminacije, nima daje primjer presuda koju je nedavno nacionalnim manjinama ravnopravno učešće donio Evropski sud u slučaju predmeta Sej- u vlasti trebalo bi omogućiti i formiranje Vije- dić – Finci. ća/Savjeta nacionalnih manjina na državnom Evropski sud za ljudska prava u Strasbo- i entitetskim nivoima. U 2008. godini osno- urgu 22. decembra 2009. godine objavio je vano je Vijeće nacionalnih manjina u Parla- presudu po tužbi Jakova Fincija (Jevrej) i mentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Derve Sejdića (Rom) protiv BiH zbog diskri-

126 minacije u izbornom procesu i nemogućnosti najmanje jedno mjesto“. Za sve što nije reguli- da se građani BiH koji ne pripadaju nijednom rano poglavljem koje je dopunjeno, primjenji- od tri konstitutivnih naroda kandiduju za vat će se opšte odredbe Izbornog zakona. članove Predsjedništva BiH i Doma naroda Opštine u BiH od 2004. godine imale su Parlamenta BiH. Pre su da je još u početnoj fa- obavezu da izmjene svoje statute kako bi u zi iz vrše nja. U ro ku od po la go di ne BiH je na- svojim vijećima osigurale mjesto za pripad- dle žna da Ko mi te tu mi nis ta ra Vi je ća Euro pe nike nacionalnih manjina. Tako su, nakon lo- dos ta vi Akcioni plan sa mje ra ma za izvrše nje kalnih izbora 2008. godine, 32 opštine u BiH u pre su de i ro ko vi ma za izvrše nje tih mje ra. svoje vijeće dobile predstavnike nacionalnih Vijeće ministara BiH 11. Februara usvojilo manjina. je Informaciju o presudi. Ministarstvo pravde Nerealan prikaz brojnosti nacionalnih BiH i Ministarstvima za ljudska prava, izbje- manjina (jer je popis iz 1991. zastario) otva- glice i civilne poslove zaduženi su da koordinira mogućnost manipulacije, te prema ovom raju aktivnosti vezano za provedbu navedene Zakonu samo 5 opština ispunjava kriterij. presude, te u roku od 20 dana trebali bi ponude Ustav BiH faktički i formalno isključuje par- VMBiH na usvajanje Akcioni plan. Ovaj plan bi ticipaciju nacionalnih manjina u političkom potom trebao da razmatra i državni parlament. djelovanju na državnom nivou. Činjenica da Ministarstvo finansija i trezora BiH zaduže- su na izborima 2008. godine 25 od ukupno 35 no je za realizaciju isplata aplikantima Dervi izabranih predstavnika nacionalnih manjina Sejdiću u iznosu od 1.000 eura i Jakobu Finci- predložile političke stranke direktno dovodi ju u iznosu od 22.000 eura. u pitanje njihov legitimitet, te otvara pitanje čije interese zastupaju: političkih partija ili 7. Ostali zakoni i strategije posredno nacionalnih manjina. relevantnih za zaštitu manjinskih prava Okvirni Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH kaže da jezik i kultura Zakoni koji se bave zaštitom prava pripad- svake značajnije manjine koja živi u Bosni i nika nacionalnih manjina u BiH, pored držav- Hercegovini poštivat će se i uklapati u školu u nog, entitetskih i kantonalnog Zakona o zašti- najvećoj mjeri u kojoj je to izvodivo, u skladu ti prava pripadnika nacionalnih manjina, su: s Okvirnom konvencijom o zaštiti prava naci- Izborni zakon BiH, državni, entitetski i kan- onalnih manjina. tonalni Zakoni o osnovnom i srednjem obra- U Federaciji Bosne i Hercegovine obrazovanju, te Strategija za Rome BiH i Pravilnik zovanje je sistemski riješeno federalnim i o vaspitanju i obrazovanju djece pripadnika kantonalnim zakonima o obrazovanju. Npr. nacionalnih manjina u RS. Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH iz razrađene su odredbe po kojima se prema 2008. godine po prvi put su stvorile moguć- romskoj djeci primjenjuje pozitivna diskri- nost pripadnicima nacionalnih manjina da se minacija kao motiv za upisivanje što većeg kandiduju za učešće u opštinskim vijećima. U broja djece u osnovno obrazovanje. navedenom Amandmanu stoji: „broj pripad- U Republici Srpskoj obrazovanje manji- nika nacionalnih manjina koji se neposredno na i Roma je regulisano Zakonom o osnovnoj biraju u opštinsko vijeće, odnosno skupštinu školi, Zakonom o srednjoj školi i posebnim opštine i gradsko vijeće, odnosno skupštinu Pravilnikom o vaspitanju i obrazovanju dje- grada, utvrđuje se statutom opštine, odnosno ce pripadnika nacionalnih manjina. Zakoni grada, pri čemu se pripadnicima nacionalnih o osnovnoj i srednjoj školi RS-a određuju da manjina koji u ukupnom broju stanovništva te će škole omogućiti poštovanje jezika i kulture izborne jedinice prema zadnjem popisu sta- nacionalnih manjina u skladu sa kadrovskim novništva učestvuju sa više od 3% garantuje mogućnostima.

127 Kada je riječ o Pravilniku, u njemu stoji skih prava, Visoki komesar za ljudska prava, da će se, nezavisno od broja pripadnika naci- OSCE, da nadgledaju primjenu ljudskih pra- onalne manjine osigurati, ako to zahtjevaju, va u Bosni i Hercegovini. Svi organi vlasti mo- da uče jezik, književnost, istoriju i kulturu na raju surađivati sa tim organizacijama, kao i jeziku manjine kojoj pripadaju u okviru do- sa nevladinim organizacijama i moraju ohra- datne nastave. Također, u njemu se propisuje briti aktivnosti zaštite i unapređenja ljudskih da će Ministarstvo prosvjete i kulture obe- prava. zbjediti prikupljanje podataka o stopi upisa i Naveli samo dijelove izvještaja Vijeća mi- završavanja škole učenika Roma na početku nistara BiH i Vijeća Evrope o stanju ljudskih školske godine, te da će biti omogućeno i sti- prava u BiH: pendiranje romskih učenika unutar sistema Na prijedlog ministra za ljudska prava i stipendiranja i da škole upišu učenike bez do- izbjeglice BiH Safeta Halilovića, Vijeće mi- kumenata, pa da ih naknadno obezbjeđuju. nistara BiH je 3. decembra na sjednici usvo- Pored Zakona koji štite prava manjina jilo Univerzalni periodični pregled o stanju na BH području u cilju rješavanja socijalnog ljudskih prava (UPR) u BiH. U tom pregledu u statusa romske populacije u BiH, Vijeće mi- stavu IV stoji: „C1. Prava pripadnika naci- nistara Bosne i Hercegovine donijelo je polo- onalnih manjina s posebnim osvrtom na vinom 2005. godine dokument pod naslovom: položaj Roma“. Strategija Bosne i Hercegovine za rješavanje Zakon o zaštiti prava pripadnika nacio- problema Roma iz koje su izvedeni akcioni nalnih manjina u BiH (2003. godine) i en- planovi u oblastima obrazovanja, zapošlja- titetski zakoni utvrdili su da su nacionalne vanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene manjine u skladu s pomenutim zakonima dio zaštite. BiH je 2008. god. pristupila Dekadi stanovništva – državljana BiH koji ne pripa- Roma te početkom 2009. godine uspostavila daju ni jednom od tri konstitutivna naroda, mehanizam za praćenje i provođenje donese- a sačinjavaju je ljudi istog ili sličnog etnič- nih akcionih planova. Priznavanjem Romima kog porijekla, iste ili slične tradicije, običa- statusa nacionalne manjine i uvažavanjem ja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti i činjenice da su Romi u BiH po svim pokazate- bliske ili srodne povijesti i drugih obilježja. ljima najugroženija nacionalna skupina, BiH Zakon o zaštiti prava pripadnika nacional- je preuzela konkretne aktivnosti i napravila nih manjina u članu 5. navodi da „pripadnici značajne pozitivne pomake u rješavanju pro- nacionalnih manjina imaju pravo na slobodu blema Roma. okupljanja radi izražavanja svojih kulturnih, vjerskih, obrazovnih, socijalnih, ekonomskih 8. Provedba zakona i strategija: i političkih sloboda, prava, interesa, potreba i Sažetak službenih izvještaja (uključujući identiteta“. Donošenjem Zakona, kao i formi- izvješća o napretku Europske komisije) na ranjem zakonodavnih tijela, Vijeća nacional- području: jezična prava, pristup obrazovanju, nih manjina, na nivou BiH i entiteta, Bosna i pristup zaposlenju i drugih ekonomskih pra- Hercegovina je i institucijalno i pravno stvo- va, uključujući stope razvoja područja koja rila neophodne uslove koji omogućavju naci- uglavnom nastanjuju manjine, kulturna pra- onalnim manjinama da čuvaju i razvijaju svoj va, medijsko predstavljanje, predstavljanje u etnički, nacionalni, vjerski i kulturni indetitet državnim i javnim tijelima, predstavljanje na i integrišu se u društvenu zajednicu BiH. lokalnoj razini samouprave Teškoće koje su prisutne u rješavanju problema Roma, a odnose se na nepostojanje re- Aneks 6 sporazuma o ljudskim pravima levantnih podataka o njihovom broju, stepe- također poziva međuvladine organizacije nu obrazovanja, nezaposlenosti, stambenih i njihove organe, kao što su Komisija ljud- potreba i drugih demografskih pokazatelja

128 značajno će se prevazići realizacijom Progra- ministara je svojom Odlukom utvrdilo krite- ma evidentiranja u uspostave baze podataka rije za raspodjelu sredstava, a Ministarstvo o Romima u BiH. U cilju zaštite Roma, naju- za ljudska prava i izbjeglice je utvrdilo meto- groženije nacionalne manjine u BiH, donese- dologiju za implementaciju sredstava koja se na je „Strategija BiH za rješavanja problema usmjaravaju za izgradnju kuća za Rome, po- Roma“, iz koje su izvedeni akcioni planovi u boljšanje uslova stanovanja, samozapošljav- oblastima obrazovanja, zapošljavanja, stam- nja i stimulisanje poslodavaca za zapošlja- benog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite. BiH vanje Roma, kao i provođenje preventivnih je 2008. godine pristupila Dekadi Roma te po- mjera za poboljšanje njihove zdravstvene za- četkom 2009. godine uspostavila mehanizam štite- imunizacije romske djece. Realizacija za praćenje i provođenje donesenih akcionih Programa je u toku, provodi ga Ministarstvo planova. Priznavanjem Romima statusa na- za ljudska prava i izbjeglice BiH u saradnji s cionalne manjine i uvažavanjem činjenice organima entiteta, kantona i nadležnim služ- da su Romi u BiH po svim pokazateljima naj- bama opština kao i romskim udruženjima i ugroženija nacionalna skupina, BiH je preu- asocijacijama, a uz materijalnu podršku me- zela konkretne aktivnosti i napravila značaj- đunarodnih NVO. ne pozitivne pomake u rješavanju problema Roma. Romi u BiH, putem svojih udruženja i U izvještaju Vijeća Evrope (Savjetodavni njihovih asocijacija, Vijeća Roma u Federaci- komitet Okvirne konvencije o zaštiti nacional- ji BiH i Saveza Roma u Republici Srpskoj kao nih manjina, Strazbur, 9. oktobar 2008.) stoji: i putem Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH ostvaruju saradnju s organima vlasti i Vidljivost jezika i kultura nacionalnih institucijama BiH na svim nivoima organizo- manjina. vanja u rješavanju svojih životnih problema. Pripadnici nacionalnih manjina, njihove Polazeći od činjenice da su problemi Roma kulture i jezici, imaju nisku vidljivost, bilo u najizraženi u oblastima zapošljavanja, sta- ekonomskom i društvenom životu, kulturnim novanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja, pitanjima ili javnim poslovima. Tek nekolici- nadležni organi BiH u saradnji s romskim i na programa emitira emisije o predmetima međunarodnim NVO-ima su pripremili, a važnim za nacionalne manjine ili na njihovim Vijeće ministara usvojilo, Akcioni plan za jezicima, uprkos odredbama Zakona o naci- rješavanje problema Roma u ovim oblastima. onalnim manjinama BiH, koje zahtijevaju da Plan akcije o obrazovnim potrebama Roma javne radio i televizijske stanice emitiraju ta- (usvojen 2004. g) nalazi se u fazi revizije, od- kve programe. nosno u fazi usklađivanja prema zahtjevima udruženja Roma. Usvajanjem Akcionog pla- Kulturno naslijeđe, istorija i jezici nacio- na i pristupanjem Dekadi socijalne inkluzije nalnih manjina su praktično odsutni iz škol- Roma 2005-2015. godine, BiH se obavezala da skih programa i udžbenika. će, do trajanja Dekade obezbijediti budžetska Zakon također predviđa korištenje, pod sredstva i na jedan sistemski i planski način određenim uvjetima, manjinskih jezika u op- rješavati romske probleme koji su sadržani u hođenju s organima vlasti, te na topografskim Akcionom planu. U budžetu institucija BiH za i drugim znakovima namijenjenim javnosti. 2009. godinu osigurano je 3.000.000 KM kao i Ove odredbe dosad nisu primjenjivane, a vla- u okviru Federalnog ministarstva za prostor- sti nisu procijenjivale potrebe pripadnika na- no uređenje sredstva u visini od 320.000KM cionalnih manjina za takvim mogućnostima. za implementaciju akcionog plana za rješava- nje problema Roma u oblastima stanovanja, Poučavanje na manjinskim jezicima i zdravstvene zaštite i zapošljavanja. Vijeće učenje manjinskih jezika.

129 U ovom trenutku ne postoji poučavanje na U cilju preduzimanja bilo kakvih adekvat- jezicima nacionalnih manjina, iako državni nih mjera za rješavanje pitanja o ostvarivanju Zakon o nacionalnim manjinama BiH to do- prava svih građana, pa i prava nacionalnih pušta pod određenim uvjetima. Momentalno manjina neophodno je preduzeti prije svega su limitirane i mogućnosti za učenje manjin- mjere pri utvrđivanju brojnog stanja i teri- skih jezika u obrazovnom sistemu. Međutim, torijalne raspoređenosti građana koji žive u među pripadnicima nacionalnih manjina po- BiH. Praktično potrebno je što prije izvršiti stoji zahtjev za tim, jer je učenje jezika u školi popis stanovništva. važno kako bi se zaštitili jezici i kulture naci- Na osnovu popisa stanovništva kao i nekih onalnih manjina. dosadašnjih rješenja u Ustavu BiH smatramo Može se vidjeti i postojanje manjka odgo- potrebnim da se izvrše određene izmjene i varajućeg obrazovnog materijala za poučava- dopune u Ustavu u cilju efikasnijeg i svrsis- nje manjinskih jezika, kao i nastavnika obuče- hodnijeg ostvarivanja prava i zaštite nacio- nih na ovim jezicima. Znatan udio obrazovnih nalnih manjina. mogućnosti koje se nude može se pripisati na- Imajući u vidu sadašnju, aktuelnu, terito- porima udruženja nacionalnih manjina, koji u rijalnu raspoređenost građana BiH, pripad- ovom pogledu od vlasti dobijaju tek ograniče- nika nacionalnih manjina bilo bi potrebno da nu, sporadičnu potporu. se lokalne vlasti više uključe u stvaranje am- bijenta u kojem će se pripadnici nacionalnih 9. Zaključak i preporuke politika za po- manjina brže integrisati i ostvarivati svoja boljšanje pravnog okvira i provedbe zakonom zagarantovana građanska i ljudska prava. Kao zaključak se nameće činjenica da postoje osnovni zakonski okviri koji regulišu pi- Izvori: tanja zaštite nacionalnih manjina na područ- ju BiH. Također, činjenica je da se na svim ni- • Ustavi: Bosne i Hercegovine, Federacije voima vlasti ne vrši dosljedno postupanje po Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, tim zakonima, ili se sa određenim odredbama Kantona – Županija Dederacije BiH, sa zakona manipuliše. Praksa je dokazala da je Amandmanima, Federalno ministarstvo potrebno promijeniti ili dopuniti, neka od do- pravde, Sarajevo 1998. nesenih zakonskih rješenja, kako bi se mogli • (Zlo)upotreba principa garantiranih dosljedno sprovoditi. mjesta: Politička participacija nacionalnih Trebalo bi više pažnje usmjeriti na eduka- manjina BiH u lokalnim izborima ciju, obavještavanje i informisanje pripadni- 2008., Asocijacija Alumni Centra za ka nacionalnih manjina, te njihove zakonske interdisciplinarne postdiplomske studije mogućnosti, prava i obaveze, kako u cilju in- (ACIPS), Sarajevo, novembar 2009. tegracije u društveni i politički život sredine • Parlamentarna skupština BiH, www. u kojoj žive, tako i mogućnosti uspostavlja- parlament.ba nja normalne komunikacije sa svim ostalim • Parlament Federacije BiH, www. strukturama građana. parlamentfbih.gov.ba Smatramo da je angažovanje nadležnih • Narodna Skupstina Republike Srpske, organa vlasti na zaštiti prava pripadnika na- www.narodnaskupstinars.net cionalnih manjina značajno i sa aspekta nji- • Skupština Brčko Distrikta BiH, www. hove integracije i zapošljavanja, prije svega, u skupstinabd.ba nadležne državne i druge institucije, organi- • Akcioni plan Bosne i Hercegovine za zacije i preduzeća. rješavanje problema Roma u oblastima

130 zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite, BOSPO, Tuzla 2008. • Savjetodavni komitet okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina, Drugo mišljenje o Bosni i Hercegovini, Strazbur, 9.oktobar 2008. • Orjentaciona sesija o ljudskim pravima za članove Vijeća nacionalnih manjina BiH, OSCE, Sarajevo, 1. novembar 2008. • Zagovaranje prava manjina u Evropskoj Uniji: Vodič za NVO-e Jugoistočne Evrope/ Snežana Bokulić – Revidirano izdanje – Zenica: Indenpendent, 2008.

131 Amela Šahmanović PriMjeri DoBre PraKse: Bosna i HerCeGoVina

Romsko groblje u Mjesnoj zajednici na posljednje ispraćaje njihovih najmilijih Kiseljak, Opština Tuzla dolaze i njihove komšije. Kao primjer navode sahranu jednog Roma, čijoj je sahrani prisu- Mještani romske nacionalnosti iz tuzlan- stvovalo oko 1 000 ljudi iz svih krajeva BiH i ske Mjesne zajednice Kiseljak pokrenuli su inostranstva. akciju uređenja romskog groblja. Oko stotinu Prosječno svaka romska porodica u ovom porodica iz ulice Omladinskih radnih briga- naselju ima šestoro-sedmoro djece. Svako di- da, u kojoj se i nalazi groblje, su vrijedno ra- jete pohađa školu. Na Kiseljaku živi oko 120 deći doveli u red zapušteni dio šume na kojem osnovaca i 18 srednjoškolaca. Nastavnici se su nekoliko decenija sahranjivani pripadnici jako dobro odnose prema romskim učenici- romske populacije. ma, a i druga djeca koja nisu romske nacio- Nekada su Romi sahranjivani u šumi, a nalnosti imaju dobar odnos prema njima. Sje- danas je to uređeno mjesto s klupama i sta- ćaju se vremena prije rata, kada je ih je zapo- zicama koje vode do grobova. Svaki grob sleno bilo oko 90% . Danas ih je, nažalost, to- ima nadgrobni spomenik i prepun je cvijeća. liko nezaposleno. Na prste se mogu nabrojati Akciju ovih vrijednih ljudi podržali su Mini- oni sretnici koji rade u javnim preduzećima, starstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša dok se ostali bave sakupljanjem i prodajom TK i Federalno ministarstvo poljoprivrede, sekundarnih sirovina. Više je penzionisanih vodoprivrede i šumarstva. Mještani Kiselja- Roma u njihovom naselju, nego što ih ima u ka kazuju, da su taj dio šume na korištenje cijeloj državi, smatraju na Kiseljaku. dobili sedamdesetih godina, ali da on nikad Romi iz ove ulice su većinom islamske nije bio njihov, do sada, kada im je smatraju vjeroispovijesti. Proslavljaju islamske pra- - jedno pravo ispoštovano. Uredili su prostor, znike, ali pored Bajrama i Ramazana, slave i ali imaju još jednu želju – sagraditi gasulha- Aliđun, Svjetski dan Roma, Vasilicu i dr. nu. Prikupili su i nešto materijala, ali to nije Najveća i najveselija je proslava Aliđuna dovoljno, pa će opet morati potražiti pomoć. - 5. avgusta. Na taj dan, Kiseljak posjeti ne- Potrebno je naglasiti da je ovo jedno od rijet- koliko stotina Roma iz svih krajeva BiH i iz kih romskih grobalja na prostoru BiH. Inače, inostranstva. Ostale praznike prigodno obi- Romi ukopavaju svoje umrle na grobljima u lježe u restoranu „Šadrvan“. Međutim, veselje kojima se ukopavaju pripadnici religije kojoj kažu, bude na nivou! i oni pripadaju. Tako bi oni, da nemaju svoje Djeca iz Kiseljaka su uključena u KUD groblje, bili ukopavani u muslimanskim gro- koje je nastupalo i u inostranstvu i osvajalo bljima, jer kako kažu - oni su islamske vjero- prva mjesta na takmičenjima romskog plesa. ispovijesti. Svake godine romska udruženja koja djeluju Za mještane Kiseljaka suživot sa njihovim na tom prostoru obezbijede školski pribor komšijama, pripadnicima svih nacionalnosti i knjige za djecu od 1 do 8 razreda iz devet je jako bitan. Posebno su ponosni na to što i osnovnih škola. Veoma su ponosni na činje-

132 nicu što pribor i knjige uspiju obezbijediti ne kupatilo kući, pored toga što se ovdje igraju i samo romskoj, već i socijalno ugroženoj djeci druže, mogu se i okupati. Potrebno je istaći da koja pripadaju drugim nacionalnostima. sva romska djeca pohađaju školu, a oni koji su prerasli za osnovno obrazovanje uključeni su Udruženje Roma „Veseli brijeg“ u program naknadnog opismenjavanja. Sva- Banja Luka ke godine načelnik Grada Davidović podijeli udžbenike i školski pribor romskim osnovci- Romsko Udruženje „Veseli brijeg“ iz Banja ma, a za srednjoškolce i studente obezbijedi i Luke 2004. godine dobilo je od Grada prosto- novčana sredstva. rije na korištenje. Bili su to teški počeci. Prvo U sastavu Udruženja već dvije godine dje- što su uradili je podnošenje zahtjeva Opštini luje KUD „Veseli Brijeg“. Mnogo djece igra u za povrat zgrade KUD „Veseli brijeg“ koji je KUD, a ove godine (2009.) su od Grada dobili romska omladina koristila od 1973. godine. i nove nošnje. Svoje igre, tradiciju, običaje i Davnih sedamdesetih to je bila baraka, koju kulturu Udruženje ima priliku predstaviti na su oni poslije sazidali. Međutim, rat je učinio Smotrama kulturnih aktivnosti nacionalnih svoje. Kada im je grad vratio prostorije, bile su manjina koje organizuje Savez nacionalnih devastirane i morali su „zvati upomoć“. Napi- manjina RS. Smotru pomaže Ministarstvo sali su mnogo dopisa, oko 1000. Pored Vlade prosvjete i kulture RS i Grad Banjaluka. Po- RS i Grada Banja Luke na poziv su odgovorili red njih na Smotri učestvuje i 11 drugih Udru- i mnogi banjalučki biznismeni, institucije i ženja nacionalnih manjina Grada Banja Luke. organizacije, poput: Centra za socijalni rad, Pored Smotre kulture nacionalnih manjina, Niskogradnje, Motela Nana, World vision-a, KUD „Veseli brijeg“ učestvuje na mnogim Drvexa, Centruma, Damjan Boja, Demita, Pe- kulturnim manifestacijama koje se odvijaju u kare Arion, Banjalučke pivare, Pekare Silva gradu. Imaju probe dva puta sedmično, a nji- Đurić, Interexa, Pekare Žitopek, Odjela za bo- hov trud na svakoj manifestaciji bude nagra- račko invalidsku zaštitu, Tamarisa, Reklama đen, kako kažu, gromoglasnim pljeskom. Darko, Art Dekoa, Eliosa, Gradje Enigma, KiC Pored aktivnosti U KUD-u, romska djeca Rigipsa, Helsinškog parlamenta građana, Vi- u Udruženju imaju i malu školu boksa. Tre- taminke, Pekare Batar, Tropica i C marketa. nira ih nekadašnja jugoslovenska zvijezda Otvaranju obnovljenog Kulturnog rom- boksa Marijan Beneš. Gradska uprava sva- skog centra, te 2004. godine prisustvovalo ke godine iz budžeta izdvoja sredstva za rad je preko 300 ljudi iz različitih krajeva BiH. Bokserskog kluba Fenix BiN. Klub postoji od O tome da Romi iz «Veselog brijega» dobru 2006. godine. saradnju imaju sa banjalučkim gradonačel- Naravno, ovo nisu jedine aktivnosti koje nikom Dragoljubom Davidovićem govori i postoje unutar Udruženja. U povodu 8. aprila činjenica da su ga na dan otvaranja obnovlje- Međunarodnog dana Roma ove godine (2009.) nog prostora proglasili svojim ambasadorom. u prostorima Udruženja „Veseli brijeg“ bila je Obnovljeni prostor zauzima površinu od oko postavljena izložba fotografija i dokumenata 400 metara kvadratnih. Predstavnici Udru- „Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu“. ženja kažu da nema većeg na prostoru bivše Otvorio ju je predsjednik Saveza roma BiH Jugoslavije. U njemu se nalaze konferencijska Dervo Sejdić. Kustos Historijskog muzeja, sala i sala sa bokserskim ringom, dvije kan- Amir Karapuš, prilikom otvaranja, izjavio je celarije, učionica sa računarskom opremom da je ovo prva izložba ove vrste u BiH. Ova je gdje djeca dolaze poslije škole i rade zadaću, izložba bila postavljena i u Historijskom mu- te pohađaju časove engleskog jezika i infor- zeju BiH u Sarajevu. Izložbu je organiziralo matike. Udruženje u ovom Centru ima svoju Vijeće Roma/Romskog informacionog centra, kuhinju i kupatila, pa tako djeca koja nemaju a suorganizatori su Arhiv BiH, JU Istorijski

133 arhiv Sarajevo, Historijski muzej BiH, te Gradonačelniku Dragoljubu Davidoviću 20. World Vision BiH, a finansijski je podržana od novembra 2007. godine na Kongresu lokal- strane US World Visiona i US Department of nih i regionalnih vlasti Evrope u Strazburu je State u sklopu projekta “Podrška romskoj na- uručeno ovo priznanje za rezultate ostvarene cionalnoj manjini u efektivnom zagovaranju i u organizovanju i zaštiti nacionalnih manjina izvještavanju“. Pored ovoga, mnogo nevladinih u gradu Banjoj Luci. Predstavnici Udruženja, organizacija je održavalo seminare u prostori- a samim tim i mještani Veselog brijega su jama Udruženja. OSCE je također tražio do- uglavnom islamske vjeroispovijesti i povrat- zvolu za održavanje svojih aktivnosti. Sve to ne nici su u Banja Luku. Pored dobre saradnje sa bi bilo moguće da Udruženje ne posjeduje veli- gradonačelnikom, imaju i jako dobar odnos sa ki broj stolova i stolica koje je na poklon dobio komšijama drugih nacionalnosti. Slave Đur- od SFOR-a. đevdan, i Ilindan. Romi su druželjubivi i mi- Još nešto je jako zanimljivo za rad ovog roljubivi, vole ljude, ne vode ratove, već slave Udruženja. Njegovi predstavnici su se uklju- mir – kako kažu. čili i u program „Socijalizacije djece“ Fonda Banja Luka je jedina lokalna zajednica u dječije zaštite i Ministarstva zdravlja i so- BiH koja ima posebno odjeljenje koje se bavi cijalne zaštite RS. Program podrazumijeva pitanjima nacionalnih manjina. Redovno su ljetovanje djece iz različitih socijalnih grupa planirani i iznosi u budžetu Grada za finansij- u Kumboru u Crnoj Gori. U odmaralištu bora- sku podršku u realizaciji planova udruženja ve romska nadarena djeca i djeca iz socijalno nacionalih manjina, kojih u Banjoj Luci ima 11, ugroženih porodica, porodica sa četvoro i više a sve s ciljem da svaka nacionalna manjina radi djece, djeca poginulih boraca i ratnih vojnih na očuvanju svoje kulture, tradicije i običaja. invalida, djeca sa posebnim potrebama. U proteklom vremenu svojim kulturnim ak- Svi navedeni primjeri potvrđuju dobru tivnostima nacionalne manjine su upotpuni- saradnju Udruženja sa Gradom Banja Luka, le kulturni mozaik grada. te drugim udruženjima nacionalnih manjina. I na kraju još je potrebno naglasiti da su se Tako su oni za mještane naselja Veseli brijeg ove godine (2009.) prvi put na lokalnim izbo- uspjeli izboriti još nešto – domove. U aprilu rima mogli kandidovati i predstavnici nacio- 2008. godine započela je izgradnja 7 stano- nalnih manjina. va za najugroženije romske porodice. Pred- stavnici Udruženja dobili su od Holandskog Povratnici u Opštinu Vukosavlje bataljona baraku. Grad je došao na ideju da umjesto barake na tom mjestu sazida zgra- Povratak u Opštinu Vukosavlje započeo je du. Porodice će dobiti stanove na doživotno 1999. godine. Slobodno možemo reći da je Vu- korištenje. Zgrada će biti vlasništvo Centru kosavlje jedna od rijetkih opština u BiH u ko- za socijalni rad. Svaki stan ima poseban ulaz, joj je povratak uspješan. U proteklih 10 godina priključak za električnu energiju, vodu i ka- vratilo se značajan broj stanovništva. Opština nalizaciju. Do kraja godine (2009.) trebaju se nalazi u Republici Srpskoj, na sjeveru Bo- useliti. Potrebno je istaći da Grad plaća pri- sne i Hercegovine, a Dejtonskim mirovnim vremeni smještaj za romske porodice koje će sporazumom dobila je svoje oblike i granice. dobiti nove stanove. I to nije sve. Grad svake Obuhvata naseljena mjesta Gnionicu, Jošavu, godine izdvaja novac iz budžeta za plaćanje Jezero, dijelove Srnave i dijelove Ade, Potoča- troškova režija svim gradskim udruženji- na i Vrbovca, te Jakeš, Pećnik i Modrički Lug. ma. Mnogi su prepoznali angažman gradske Polovina ovih mjesnih zajednica pripadala je uprave, pa je tako odlukom Evropske komi- Opštini Odžak, a polovina Opštini Modriča. sije dodijeljena nagrada za promociju prava Područje novostvorene opšine je prije rata nacionalnih manjina i odnosa prema njima. bilo većinski hrvatsko sa: 43% (3440) Hr-

134 vata, 35% (2861) Bošnjaka (i to u selima koji godina poslije u Vukosavlju imamo ne samo su prije bila dio Modriče), 16% (1332) Srba a 100% održiv povratak, već i „ono nešto“ ne ostatak su činili Jugoslaveni i ostali. Trenut- možemo to lako opisati, rekli bi „vedar duh“. no na ovom prostoru živi oko 8.000 stanov- To „nešto“ svako ko posjeti Vukosavlje osje- nika. Pored prijeratnog stanovništva opštine tit će. Oni ne samo da su uspjeli zajedničkim žive i ljudi koji su došli iz drugih krajeva bivše snagama vratiti stare nazive mjesnih zajedni- Jugoslavije i žele tu da ostanu i egzistiraju. ca, već su uspjeli riješiti mnoge probleme. Iza- Prema procjeni vodećih ljudi opštine nacio- brali su potpuno novu strukturu vlasti, uspjeli nalna struktura je slijedeća: 3.600 Srba, 3.400 dobiti sredstva za rješenje mnogih životnih Bošnjaka, 850 Hrvata, te 150 osoba iz reda pitanja, poput vodovodne mreže, kanalizacije, ostalih. Vukosavljani nisu poznati samo po pozitivnom i većinskom povratku, već po dobroj i Sad dođeš u kuću čovjeku za kojeg uspješnoj međusobnoj komunikaciji i sarad- znaš da je u kući Bošnjaka i znaš da on nji. Vrlo dobro nam je poznata priča vezana za nije pao s neba, da je on imao svoju kuću i povratak u našoj zemlji. Ljudi se žele vraćati da je tamo isto netko od takvih, ali o tome na svoje, ali često nailaze na razne prepreke. nitko nije razmišljao. I taj smo problem Česte su i konfliktne situacije između povrat- nametnuli ljudima koji su tražili svoje nika i domicila ili raseljenih na tom prostoru kuće, da onaj Srbin nije kriv Bošnjaku koji su različite nacionalnosti. U Vukosavlju što je u njegovoj kući, a isto tako da ovaj toga nema. Sad bi svi pomislili IDILA, ma o Musliman nije kriv što hoće svoju kuću. čemu mi to pričamo, nije moguće!?! Ne, nije I onda se dešava da opština rešava prva idila, samo jedan pozitivan i topao komšijski imovinske odnose u BIH. Jednostavno, odnos. interes čovjeka, Muslimana ili Hrvata Mnogo puta u životu ste mogli čuti frazu je bio da uđe u svoju kuću, da je opremi, da isti problemi i nesreće povezuju ljude. To a interes čovjeka koji je kuću zauzeo bio je slučaj bio i s ovim ljudima. da skuca sebi neki krov nad glavom, da bi Prije desetak godina kada su podnijeli nastavio život. I iz toga raste priča tole- prve zahtjeve za povrat imovine znali su da rancije u opštini Vukosavlje. Danas je to neće biti lako započeti život. I nije bilo lako. harmonija, ja vam ne mogu opisat. Mo- Problem nije bio oko povrata imovine, to je žete misliti kad 2004. godine većinsko bilo najlakše od svega. Njima je najteže pada- srpsko stanovništvo bira za načelnika lo to što nisu bili prihvaćeni od strane svojih povratnika koji je prije tri godine htio da komšija i što su nazivi njihovih naselja imali se vrati svojoj kući. Iduće četiri godine druga imena. Bez pozdrava, bez razgovora sa dobiješ još 10 puta više. Ljudi, izbjeglice komšijama, bez da išta traže živjeli su tako i u drugim dijelovima BIH ne mogu ni gle- polako obnavljali svoje domove. Pomoć su dati jedni u druge, a kamoli da idu jedni dobijali od nekih nevladinih organizacija. To drugima na Bajrame, na Krsne Slave, na je trajalo nekoliko godina i oni su mislili da to Božiće, ovdje su to već počeli radit. tako treba biti, ali naša organizacija, Biro za ljudska prava mislio je drugačije. Tri godine, Amir Zahirović, načelnik općine od 2002. do 2005. smo proveli s povratnicima Vukosavlje, BiH, Konferencija Manjine u Vukosavlju, ali ne samo sa njima već i sa do- za manjine: Primjeri dobre prakse u micilnim stanovništvom i raseljenima. Željeli međuetničkim odnosima, Zagreb, smo ih naučiti kako da se povežu preko zajed- 14.-15.04.2010. ničkih problema i pokušaju ih riješiti. Bio je to težak posao, ali isplatilo se. Tako danas, 7

135 puteva... Danas u skupštini sjede odbornici naroda. Kako kažu lijepo se druže i očekuju da iz sva tri konstitutivna naroda BiH. Izborni će uskoro imati i turiste. Lovačka kućica ima i prag su prešle SDP, SNSD, SDA, SBIH, SDS, prostor za noćenje i nju već posjećuju lovci iz HDZBIH, HSS, NHI, PDP i HDZ1990. Za na- različitih dijelova BiH. čelnika je izabran Amir Zahirović (SDP), za Pored skromnog bavljenja turizmom sta- zamjenika načelnika Božo Mišić (PDP), a za novnici opštine Vukosavlje bave se i poljo- predsjednika Skupštine opštine Josip Suvalj privredom, stočarstvom i pčelarstvom. Indu- (Hrvatska koalicija) koji su obezbijedili rea- strija nije razvijena. Ni prije rata na prostoru lizaciju mnogih projekata, a koji su bitno uti- opštine nije bilo fabrika i preduzeća. Danas je cali na poboljšanje ekonomskog stanja i višeg samo jedna fabrika, „Sloga L“, fabrika obuće. životnog standarda stanovnika ove opštine. Slobodno možemo reći da dobro posluje. Oko Nerazvijena su opština, naslijedili su veli- 50 mladih ljudi je zaposleno i prave obuću za ke dugove od 2004. kada je vlast izmijenjena i italijansko tržište. Pored njih još 50 Vukosav- od tada ih plaćaju. Dugovi su četiri puta veći ljana za fabriku radi od kuće. Oni su zaduže- od budžeta, stoga većinu sredstava za obno- ni za ručne radove, vez na papučama i san- vu i razvoj pokušavaju dobiti od federalnih i dalama. Godišnje proizvedu oko 12 000 pari ministarstava RS. Tako je nedavno opština obuće. Za otvaranje ovog pogona pomogle su potpisala ugovor sa Vladom RS za izgradnju Vlade RS i Federacije. Kako smo saznali od glavnog kanalizacionog voda. Tražili su sred- direktora Atifa Zahirovića sada žele proširiti stva od oko 3 i po miliona KM. U toku je ten- proizvodnju. Od opštine su dobili zemljište za derska procedura. Projektom su obuhvaćene izgradnju nove hale. Izgradnja novog objekta tri mjesne zajednice koje su najgušće naselje- trebala bi početi oko Nove godine, a planiraju ne – Vukosavlje, Jakeš i dio mjesne zajednice uposliti još 100 radnika. Pećnik. Pored sredstava za izgradnju kana- Ono što smo primijetili prilikom naše po- lizacione mreže u toku je i program sanaci- sjete Vukosavlju, jeste da tamošnja omladina je vodovodne mreže u kojem su učestvovali nema mnogo mjesta za okupljanje i realizaciju mnogi: Ministarstvo za izbjegla i raseljena nekih njihovih ideja, ali većina njih je zaposle- lica RS, Kanton Sarajevo, GAP. Ministarstvo na što nije česta pojava u našoj zemlji. Pored za ljudska prava i Ministarstvo za izbjeglice toga što su zaposleni u fabrici obuće, mnogo Kantona Sarajevo je dodijelilo sredstva za mladih ljudi radi u Centralnoj OŠ Vukosavlje, izgradnju dijela puta u romskom naselju, a te srednjoj Mješovitoj školi Vukosavlje. Fond za zapošljavanje i razvoj RS i građani Godine 2006. školska zgrada, koja je za- su učestvovali u projektu asfaltiranja puta u jednička za osnovce i srednjoškolce, je reno- dvije mjesne zajednice – Gnionica i Modrički virana. Učenici su dobili i centralno grijanje. lug (projekat nedavno završen). Vlada Fede- Oko 200 mališana nastavu pohađaju u OŠ racije dodijelila je sredstva za obnovu omla- „Aleksa Šantić“, a isto toliko djece ide u SŠ dinskog doma, itd. Dom je renoviran, ostalo je „Nikola Tesla“. Danas direktori OŠ i SŠ raz- još samo da urede enterijer. mišljaju o proširenju školske zgrade kako bi Pored izgradnje i obnove infrastrukture, mogli primiti veći broj učenika, jer veliki broj Vukosavljani su nedavno bili uključeni u je- djece iz Odžaka i Modriče bi htjelo upisati dan projekat Evropske komisije „Posavina – srednju školu u Vukosavlju. Školu u Vukosav- raj za lov i ribolov“ u okviru kojeg je očišćeno lje pohađaju djeca svih nacionalnosti i dobro jezero Fazanuša i napravljena ribarska kuća, se slažu. Njihova slogu i zajednički rad može te renovirana lovačka kuća. Formirano je i rise odmah uočiti u školskom hodniku, njegovi barsko društvo „Smuđ“, dok lovačko društvo zidovi su oblijepljeni njihovim crtežima i nat- „Fazan“ postoji već duže vrijeme. U upravnim pisima o ljudskim pravima. Pored poštivanja odborima oba društva predstavnici su sva tri dječijih prava ovi mališani znaju i prava, a i

136 probleme odraslih. Tako na ulazu u školsku grad gdje je kao stručni saradnik za društvene zgradu stoji pano „Ja građanin“ u kome su se djelatnosti zaposlena u opštini. učenici trećeg razreda srednje škole osvrnuli Kako smo mogli primijetiti u opštini nema na probleme snabdijevanja vodom, probleme mnogo kulturnih dešavanja, ali planiraju po- oko kanalizacione mreže, te oko odlaganja duzeti i nešto na tom planu. Nedavno je done- smeća. Opisali su sadašnje stanje, aktivnosti sena skupštinska odluka da se pokrene omla- i šta očekuju. dinska organizacija, kako bi se družili i ojačali Kada je riječ o studentima, opština se po- međuetnički odnosi, koji su i ovako jako do- brinula za njih osmoro. Već drugu godinu bri. Planiraju pokrenuti kulturnoumjetničko dobijaju stipendije u iznosu od 100 KM. U društvo, jer bilo je i prije rata u Jakešu. opštini rade i četiri pripravnika. Dio finansi- Nema kulturnih, ali sportskih zbivanja ite- ra opština, a dio Vlada RS. Po struci su tro- kako ima. Mala opština, a na njenom području je ekonomisti i jedan socijalni radnik. Svih egzistiraju tri fudbalska kluba u kojima igraju četvoro su sa područja opštine Vukosavlje. svi, od onih najmlađih do najstarijih. Obično Oni su, sa stručnim saradnikom za socijalnu za dan opštine organizuju fudbalski turnir. zaštitu, počeli izradu Socijalne karte opštine Svi ovi primjeri mnogo govore o velikom Vukosavlje. Karta će sadržavati osnovne po- srcu Vukosavljana i jakoj volji za rad. Davno datke o svakom stanovniku sa područja opšti- su oni shvatili da samo uz uzajaman rad i po- ne, njegovo socijalno stanje, odnosno da li je štovanje mogu stići daleko i to je njihova police u stanju socijalne potrebe ili ne, a pored ruka drugim ljudima – povratnicima, ne samo toga uvidjet će i starosnu strukturu stanov- u našoj zemlji već i u regionu. Ne samo da za- nika. Interesantno je i to da ova veoma mla- jednički rješavaju tehnička pitanja u svojoj da opština ima i svoj Bilten, koji veoma lijepo opštini, oni poštuju običaje jedni drugih. Tako i sadržajno uređuje mlada Alena Omičević, je u Vukosavlju obnovljena i džamija i katolič- rođena Vukosavljanka, Filozofski fakultet – ka crkva. Danas imaju i slučajeve miješanih odsjek Bosanski jezik i književnost završila brakova, jer kako kažu treba ići dalje, gledati je u Tuzli i nakon toga se vratila u svoj rodni u budućnost, a ne živjeti u prošlosti.

137 Milan Antonijević PraVni oKVir: srBija

Ustav Srbije iz 2006. godine228 već u članu svim građanima, jemče se dodatna, individu- 1 navodi da je Republika Srbija “zasnovana alna ili kolektivna prava. Putem kolektivnih na vladavini prava i socijalnoj pravdi, nače- prava pripadnici nacionalnih manjina, nepo- lima građanske demokratije, ljudskim i ma- sredno ili preko svojih predstavnika, učestvu- njinskim pravima i slobodama i pripadnosti ju u odlučivanju ili sami odlučuju o pojedinim evropskim principima i vrednostima”. Ovo pitanjima vezanim za svoju kulturu, obrazo- proklamovanje ljudskih i manjinskih prava vanje, obaveštavanje i službenu upotrebu je- kao osnovnih vrednosti na kojima je zasnova- zika i pisma, u skladu sa zakonom. na država unekoliko je umanjeno činjenicom Radi ostvarenja prava na samoupravu u da ustav definiše Republiku Srbiju prvenste- kulturi, obrazovanju, obaveštavanju i službe- veno kao nacionalnu državu, tj. državu “srp- noj upotrebi jezika i pisma, pripadnici nacio- skog naroda i svih građana koji u njoj žive”. nalnih manjina mogu izabrati svoje nacional- Ipak, ovakvo rešenje nalazimo i u drugim ne savete, u skladu sa zakonom koji je avgusta ustavima u našem okruženju, kao i u ustavi- 2009. godine, posle dugog perioda razmatra- ma pojedinih članica EU. nja i usaglašavanja konačno usvojen u Narod- Deo drugi Ustava u potpunosti je posve- noj skupštini. ćen ljudskim i manjinskim pravima i čak oko Ustav predviđa da se u Narodnoj skup- 70 članova se bavi osnovnim pravima, odno- štini231, kao i u autonomnim pokrajinama i sno jedna trećina od 206 članova, što je upo- jedinicama lokalne samouprave u kojima živi rednopravno gledano impozantna cifra. stanovništvo mešovitog nacionalnog sastava, Ustav u prvom redu navodi da su ljudska i omogućuje srazmerna zastupljenost nacio- manjinska prava zagarantovana (zajemčena) nalnih manjina u skupštinama232,233. i da se neposredno primenjuju opšteprihva- Odredbe o ograničenjima ljudskih i ma- ćena pravila međunarodnog prava, potvrđeni njinskih prava (u vanrednom i ratnom sta- međunarodni ugovori i zakoni. Ustav govori o nju) predviđaju isključivo mogućnost ogra- tumačenju odredaba o ljudskim i manjinskim ničavanja ovih prava Zakonom i predviđaju pravima isključivo „u korist unapređenja vred- mehanizme za kontrolu, ali postoje pojedine nosti demokratskog društva, saglasno važe- teškoće koje mogu nastati iz direktne prime- ćim međunarodnim standardima ljudskih i ne ovih odredaba, što u praksi može predstav- manjinskih prava, kao i praksi međunarodnih ljati ozbiljan nedostatak234. institucija koje nadziru njihovo sprovođenje” Kao veoma dobro rešenje u Ustavu navo- 229. Država Srbija garantuje “posebnu zaštitu di se odredba koja propisuje da se dostignu- nacionalnim manjinama radi ostvarivanja ti nivo ljudskih i manjinskih prava ne može potpune ravnopravnosti i očuvanja njihovog smanjivati, što donosi visok nivo pravne si- identiteta230”. Pripadnicima nacionalnih ma- gurnosti. njina, pored prava koja su Ustavom zajemčena 231 UU članu 100. Ustava 228 “Službeni glasnik RS”, br. 98/2006 232 s tim što se bliže određivanje ovog prava ostavlja zakonu. 229 Član 18 Ustava 233 Član 180. Ustava. 230 U članu 14. Ustava 234 Videti izveštaj Venecijanske komisije

138 Ustav predviđa i osnove za zabranu dis- skih prava ili izazivanje rasne, nacionalne ili kriminacije235, tj. zabranjuje neposrednu i po- verske mržnje”.239 srednu diskriminaciju po bilo kom osnovu, a Mora se skrenuti pažnja da je deo Ustava potom ističe pojedine vidove diskriminacije Srbije koji se odnosi na ljudska i manjinska po osnovu “rase, pola, nacionalne pripadno- prava izazvao malo oštrih reakcija i kritika sti, društvenog porekla, rođenja, veroispove- stručne javnosti240 za razliku od drugih delo- sti, političkog ili drugog uverenja, imovnog va Ustava kojima se mogu stavljati ozbiljne stanja, kulture, jezika, starosti i psihičkog ili zamerke. fizičkog invaliditeta236”. Ustav predviđa i mere Datim rešenjima koja prate moderne afirmativne akcije, tj. propisuje da se ne sma- standarde zaštite manjinskih prava Ustav je traju diskriminacijom “posebne mere koje stvorio dobar okvir za dalji razvoj i primenu Republika Srbija može uvesti radi postizanja zagarantovanih ljudskih i manjinskih prava. pune ravnopravnosti lica ili grupe lica koja su Ustav u delu zaštite manjinskih prava ipak suštinski u nejednakom položaju sa ostalim ostavlja manje nepreciznosti, koje se pre građanima” 237. mogu pripisati ishitrenom donošenju ustava Potom ustav propisuje da građani imaju i odsustvu javne rasprave nego nameri njego- pravo da se obrate međunarodnim institu- vih tvoraca. cijama radi zaštite svojih sloboda i prava za- I na kraju, neophodno je napomenuti da jemčenih Ustavom238. Ustav Srbije spada u kategoriju tvrdih ustava, Niz garancija zaštite manjinskih prava, tj. onih koje je teško promeniti i predviđena poput slobode izražavanja nacionalne pripad- je veoma obimna i zahtevna procedura, veliki nosti, podsticanja uvažavanja razlika, zabrane stepen saglasnosti u Narodnoj skupštini, što izazivanja rasne, nacionalne i verske mržnje, stavlja veliku prepreku pred buduće izmene i zabrane nasilne asimilacije, ravnopravnost u usavršavanja ovog teksta. vođenju javnih poslova pravo na očuvanje posebnosti, pravo na upotrebu svog jezika pred 1. Etnička struktura sudom i drugim državnim organima, pravo na udruživanje i na saradnju sa sunarodnicima Prvo što se nameće kao polazna tačka za i razvijanje duha tolerancije u potpunosti su razmatranje etničke strukture je da je Srbija uređena tekstom Ustava Srbije. etnički heterogena zemlja. O etničkoj struk- Ustav takođe propisuje da je „nedopu- turi u Srbiji možemo govoriti na osnovu po- šteno delovanje političkih stranaka koje je slednjeg popisa koji je sproveden u Srbiji 2002. usmereno na nasilno rušenje ustavnog po- godine uz napomenu da je decembra 2009. go- retka, kršenje zajemčenih ljudskih ili manjin- dine usvojen Zakon o popisu stanovništva, do- maćinstava i stanova koji predviđa sprovođe- nje popisa 2011. godine241. Srbija po održanom

235 UU članu 21. Ustava popisu ima ukupno 7.498.001 stanovnika, od 242 236 Odmah u oči upada činjenica da Ustav izričito ne pominje kojih se 82,86% izjašnjavaju kao Srbi . seksualno opredeljenje kao osnov za diskriminaciju. U Srbiji se zvanično izdvaja dvadeset za- 237 Pored ove odredbe o afirmativnoj akciji, kasnije u delu koji jednica koje imaju status nacionalne manjine se odnosi na manjinska prava stoji odredba Ustava (član 76.) i to predstavlja drugi način sticanja slike o koja propisuje afirmativnu akciju prema nacionalnim manjinama u kojoj se navodi da “izrazito nepovoljni uslovi života” mogu opravdati pozitivne mere u korist nacionalnih manjina koje se 239 U članu 5. Ustava neće smatrati diskriminatornim. Ovakva odredba umanjuje 240 VidetiVideti izveštaj Venecijanske komisije. značaj opšte odredbe o afirmativnoj akciji jer uvodi kriterijum “izrazito nepovoljnih uslova života”. 241 odod 1. do 15. aprila 2011. godine. 238 U članu 22. Ustava, s tim što se opravdano može staviti 242 Građanima je ostavljena mogućnost da ne iskažu svoju zamerka da se ovakvom formulacijom isključivo građanima ga- nacionalnu pripadnost, ali i da se izjasne po regionalnoj pri- rantuje ovo pravo. padnosti

139 etničkoj strukturi na prostoru Srbije. Tako, pisu ni ne vidi kategorija građana Srbije koji kada je u pitanju potvrđivanje statusa nacio- su se izjasnili kao Grci. nalne manjine, kriterijum brojnosti nije pre- No vratimo se na podatke iz popisa, uku- sudan. Da bi jedna zajednica bila smatrana pan procenat manjinskog stanovništva na nacionalnom manjinom mora biti u dugotraj- teritoriji Srbije243 (bez Kosova) je 13,47%. Od noj vezi sa teritorijom republike Srbije i razli- manjinskih zajednica koje je popis identifiko- kovati se od većinskog stanovništva na osno- vao, tri se izdvajaju po svojoj brojnosti, to su vu jezika, religije ili običaja, ali mora postojati Mađarska, Bošnjačka i Romska. Takođe broj- i volja da se očuva zaseban identitet. Tako se nije manjinske zajednice čine i Jugosloveni, Grčka manjinska zajednica prepoznaje kao jedna od 20 zvanično priznatih, iako se u po- 243 Popis nije obuhvatio prostor Kosova.

Srbija (bez Kosova) Uža Srbija Vojvodina Broj % Broj % Broj % UKUPNO 7,498,001 100 5,466,009 100 2,031,992 100 Srbi 6,212,838 82.86 4,891,031 89.48 1,321,807 65.05 Crnogorci 69,049 0.92 33,536 0.61 35,513 1.75 Jugosloveni 80,721 1.08 30,840 0.56 49,881 2.45 Albanci 61,647 0.82 59,952 1.1 1,695 0.08 Bošnjaci 136,087 1.82 135,670 2.48 417 0.02 Bugari 20,497 0.27 18,839 0.34 1,658 0.08 Bunjevci 20,012 0.27 246 0 19,766 0.97 Goranci 4,581 0.06 3,975 0.07 606 0.03 Hrvati 70,602 0.94 14,056 0.26 56,546 2.78 Mađari 293,299 3.91 3,092 0.06 290,207 14.28 Makedonci 25,847 0.35 14,062 0.26 11,785 0.58 Muslimani 19,503 0.26 15,869 0.29 3,634 0.18 Romi 108,193 1.44 79,136 1.45 29,057 1.43 Vlasi 40,054 0.53 39,953 0.73 101 0 Rumuni 34,576 0.46 4,157 0.08 30,419 1.5 Nemci 3,901 0.05 747 0.01 3,154 0.16 Rusini 15,905 0.21 279 0.01 15,626 0.77 Rusi 2,588 0.03 1,648 0.03 940 0.05 Slovaci 59,021 0.79 2,384 0.04 56,637 2.79 Slovenci 5,104 0.07 3,099 0.06 2,005 0.1 Česi 2,211 0.03 563 0.01 1,648 0.08 Ukrajinci 5,354 0.07 719 0.01 4,635 0.23 Regionalna pripadnost 11.485 0.15 1.331 0.02 10.154 0.50 Ostali 11,711 0.16 6,400 0.12 5,311 0.26 Neizjašnjeni 107,732 1.44 52,716 0.97 55,016 2.71 Nepoznati 75,483 1.01 51,709 0.95 23,774 1.17

140 Hrvati, Crnogorci, Albanci i Slovaci, dok neke ravnopravnosti građana, bez obzira na nacio- nacionalne manjine, kao što su na primer nalnu pripadnost. Međutim, i pored toga 19. Nemci, Česi i Rusi, imaju samo po nekoliko vek ne poznaje veću zaštitu manjina u Srbiji. hiljada pripadnika. Određene mere zaštite nacionalnih manji- Kada gledamo regionalnu rasprostranje- na javljaju se tek nakon prvog svetskog rata. nost manjinskih zajednica već na prvi pogled Tako, Versajski ugovori i Liga naroda usavr- postaje očigledna koncentracija manjinskih šavaju sistem zaštite manjina, koji se odnosio zajednica u određenim delovima Srbije, dok se samo na grupe u određenim državama, i tek ravnomerna zastupljenost može primetiti je- od tada nacionalne manjine preko ove prav- dino u pogledu Romske nacionalne manjine. ne zaštite stiču obeležja subjekata međuna- Pripadnici mađarske manjinske zajednice rodnog javnog prava. Ovaj sistem je takođe tradicionalno naseljavaju teritoriju Vojvodi- regulisao sankcije zbog povreda osnovnih ne, dok su Bošnjaci uglavnom koncentrisani prava nacionalnih manjina. Kraljevina SHS, u 6 opština Sandžaka, dok u 3 opštine - No- kao i kasnije Kraljevina Jugoslavija, kao čla- vom Pazaru, Sjenici i Tutinu imaju apsolutnu nica Lige naroda, obavezala se na poštovanje većinu, a u značajnijem broju pripadnici boš- osnovnih prava nacionalnih manjina. Posle njačke nacionalne manjine žive i u Priboju, drugog svetskog rata, UN preuzimaju ulogu Novoj Varoši i Prijepolju. univerzalnog zaštitnika ljudskih i manjin- Bugari predstavljaju većinu u dve opštine, skih prava i Jugoslavija244, kao osnivač UN a to su Dimitrovgrad i Bosilegrad, dok Slovaci od 24. Oktobra 1945. godine pristupa broj- naseljavaju opštine Kovačica i Bački Petro- nim dokumentima kojima se garantuju ljud- vac. Albanska nacionalna zajednica ima ap- ska i manjinska prava. Ustavi koji su na ovim solutnu većinu u opštinama Bujanovac i Pre- prostorima donošeni u tom periodu bili su u ševo, a relativnu većinu u opštini Medveđa. saglasnosti sa tada važećim standardima i Dakle, ako se posmatra sa stanovišta te- davali su određene slobode nacionalnim ma- ritorijalno-političke podele, moguće je da ve- njinama i omogućavale njihov razvoj. Ustavi ćina postane manjina i obrnuto. Na primer, koji su donošeni u periodu od 1945. do 1989. Srbi su najbrojnija etnička zajednica i oni godine davali su čvrste garancije za kolektiv- predstavljaju većinu u Srbiji, dok u nekim na prava, ali je to bilo umanjeno nedostatkom opštinama (na jugu Srbije, na severu Vojvodi- postovanja individualnih prava, koje ustavi ne i u Sandžaku) predstavljaju manjinu. Sve nisu poznavali. SFR Jugoslavija je u tom pe- nam to govori da je odnos prema nacionalnim riodu imala drugačiji pristup pitanjima etni- manjinama jedan od najbitnijih pokazatelja citeta i nacije i slobodno možemo reći da je demokratičnosti države Srbije, kao i da naru- prednjačila u odnosu na druge socijalističke šavanje ove osetljive ravnoteže nužno dovodi zemlje, tj.zemlje istočnog bloka. Tako su uve- do konflikta i nesigurnosti. deni standardi velike zaštite takozvanih “narodnosti”, čime je omogućena, uprkos jedno- 2. Istorijski razvoj institucionalnog i partijskom sistemu, zastupljenost manjina u pravnog okvira zaštite manjina političkom životu. Institucija nacionalnog “ključa”, omogućavala je ravnopravnu zastu- Kada govorimo o Srbiji, kao modernoj dr- pljenost 6 konstitutivnih narodnosti (Make- žavi, najdalje što možemo otići u ovoj kratkoj donaca, Srba, Hrvata, Crnogoraca, Slovenaca analizi istorijskog razvoja institucionalnog i i Muslimana) na svim nivoima vlasti. Takođe, pravnog okvira za zastitu manjina je 1878. go- visok stepen participacije bio je i na lokalnom dina, kada su na osnovu klauzula Berlinskog nivou, naročito nakon Ustava iz 1974. koji je ugovora Crna Gora, Srbija i Rumunija preu- zele obaveze obezbeđivanja verskih sloboda i 244 Prvo FNRJ, a potom SFRJ

141 dao široku autonomiju pokrajinama Vojvodi- žavanje njihove etničke kulturne, jezičke i ni i Kosovu i Metohiji. U okviru SFRJ pripad- druge posebnosti, kao i upotrebu nacionalnih nici manjinskih grupa imali su pravo na služ- simbola u skladu sa međunarodnim pravom”. benu upotrebu jezika, autonomiju u kulturi u Ustav SRJ govori i o jednakosti svih građana, smislu osnivanja različitih kulturnih udruže- bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, nja i institucija kulture, kao i obrazovanje na pol, jezik, veru, političko ili drugo uverenje, maternjem jeziku. obrazovanje, socijalno poreklo, imovno stanje Ustav Srbije iz 1990.245 godine sadržao i drugo lično svojstvo. Veliki broj članova koji je samo osnove garancija manjinskih prava govore o manjinskim pravima ipak ostavljaju i jedva da u nekoliko članova pominje naro- mesta i za kritiku ovog ustava. de i narodnosti246 i to kada govori o pravu na Kao prekretnice u politici Srbije prema upotrebu jezika i pisma, kao i kada govori o nacionalnim manjinama možemo uzeti ra- pravu na obrazovanje na maternjem jeziku. tifikaciju Okvirne konvencije za zaštitu na- Time su iscrpljene sve ustavne odredbe koje cionalnih manjina, koja je ratifikovana od su se bavile manjinskim pravima, s tim što se strane SRJ dok još nije bila zemlja clanica mora napomenuti da je ustav iz 1990. u članu Saveta Evrope, a na poziv Saveta Evrope, kao 1. ipak sadržao formulaciju da je “Republika i ratifikaciju Evropska povelja o regionalnim Srbija demokratska država svih građana koji i manjinskim jezicima, kojima se garantuje u njoj žive”, što je na žalost napušteno u no- minimum zaštite manjinskih grupa. Ovi akti vom Ustavu iz 2006. predstavljaju osnov “nove manjinske poli- Međutim, osim praznine koja se u pogle- tike” u Srbiji posle demokratskih promena du pojedinih manjinskih prava videla u Usta- 2000. godine. vu iz 1990., ono što je zaslužilo obiljne kriti- Do septembra 2009. godine na snazi je bio ke i osudu je ponašanje države Srbije tokom savezni Zakon o zaštiti prava i sloboda na- devedesetih godina. Tada su u praksi kršena cionalnih manjina249 koji je uređivao oblast brojna prava garantovana kako međunarod- zaštite manjinskih prava, kao i mere protiv nim dokumentima, tako i domaćim pravnim diskriminacije manjinskih zajednica u SRJ propisima. Kao posledica toga brojne oblasti (Kasnije je važio i u Srbiji, a ukinut je donoše- javnog delovanja su bile skoro u potpunosti njem Zakona o nacionalnim savetima nacio- očišćene od pripadnika manjina (vojska, po- nalnih manjina250. Neophodno je napomenuti licija, tajne službe). U tom periodu su pripad- da ovaj zakon u velikoj meri korišćen kao mo- nici manjina izbacivani iz državnih struktura del za pravljenje odredaba o ljudskim i ma- i preko noći je stvorena homogena etnička njinskim pravima na koje nailazimo u Ustavu struktura u ovim oblastima. Na žalost i danas republike Srbije. su posledice ove politike vidljive, naročito u Kada govorimo o uticaju međunarodne vojsci i delom u policiji 247. zajednice na stanje i položaj nacionalnih ma- Ustav SRJ248 ide korak dalje u odnosu na njina u Srbiji, neophodno je napomenuti da ustav Srbije i “priznaje i jemči prava nacije Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) kon- onalnih manjina na očuvanje, razvoj i izra- kurisala za članstvo u Savetu Evrope odmah nakon promena 2000. godine251 i time poka- 245 28. septembar 1990. zala spremnost za ponovno uključivanje u 246 termin korišćen u SFRJ i dalje se koristi u Ustavu iz 1990. 249 “Službeni list SRJ”, br. 11/2002 (57/2002) 247 Napomena: Ministarstvo unutrašnjih poslova je učinilo određene napore kako bi se Romskoj populaciji i drugim naci- 250 “Službeni glasnik RS”, br. 72/2009 onalnim manjinama omogućilo uključivanje u redove policije, 251 U rezoluciji (2000) 15 o Saveznoj Republici Jugoslaviji ali to nije dovoljno za ocenu da je stanje u celosti, popravljeno od 22. novembra 2000. godine Komitet ministara je prihvatio – videti izveštaj OEBSa i Redovni godišnji izveštaj Zaštitnika zahtev i pozvao Parlamentarnu skupštinu da da svoje mišlje- građana za 2009. godinu. nje u vezi sa ovim zahtevom u skladu sa Statutarnom rezolu- 248 27. april 1992. cijom (51) 30.

142 sistem zaštite ljudskih i manjinskih prava na Zakon o osnovama sistema obrazo- evropskom nivou. Preciznosti radi moramo vanja i vaspitanja256 uvodi novine u oblast konstatovati da je Srbija i Crna gora pristupi- obrazovanja i njegove efekte možemo očeki- la Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih vati već sa početkom školske 2010. godine, manjina Saveta Evrope 1998. Godine252. naročito na nivou uključivanja romske i dru- Država koja je nastala iz SRJ, Srbija i Crna ge deprivirane dece u sistem školovanja. Ovaj Gora pristupila je Savetu Evrope 3. aprila zakon stvara solidne mehanizme kako na 2003. godine. Nakon usvajanja deklaracije o nivou borbe protiv diskriminacije i mera afir- nezavisnosti Crne Gore253, Komitet minista- mativne akcije, tako i na povećanju obuhvata ra Saveta Evrope je254 usvojio deklaraciju o dece iz marginalizovanih grupa. nastavku članstva Srbije iz Zajednice država Zakon o lokalnoj samoupravi kao jedan Srbija i Crna Gora u Savetu Evrope i produža- od svojih ciljeva navodi “zaštitu i ostvarivanje vanju obezbeđivanja dužnosti i obaveza. ličnih i kolektivnih prava nacionalnih manji- Srbija je krajem decembra 2009. godine na i etničkih grupa. Zakon takođe propisuje podnela kandidaturu za članstvo u Evropskoj da opštine utvrđuju jezike i pisma nacional- uniji, što će u velikoj meri obeležiti i budući nih manjina koji su u službenoj upotrebi na odnos države prema garantovanju i razvoju teritoriji opštine koji se uređuju statutom prava manjina. opštine, tj.grada, što omogućuje i upotrebu simbola nacionalnih manjina257. U nadležno- 3. Pregled zakonodavstva sti opštine ubraja se i briga o javnom informi- sanju od lokalnog značaja i stvaranje uslova za Ustavne odredbe o pravima nacionalnih javno informisanje na srpskom jeziku i jeziku manjina dalje su razrađene u statutu AP Voj- nacionalnih manjina koji se koriste na terito- vodine i nizu zakona koji regulišu pojedine riji opštine, osnivanje televizijske i radio-sta- oblasti, kao što su upotreba jezika, prosveta, nice radi izveštavanja na jeziku nacionalnih mediji i kultura. manjina koji je u opštini u službenoj upotrebi, Na prvom mestu navodimo Zakon o služ- kao i radi izveštavanja na jeziku koji nije u služ- benoj upotrebi jezika i pisma, novi Zakon o benoj upotrebi, kada takvo izveštavanje pred- osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i stavlja dostignuti nivo manjinskih prava258. Zakon o lokalnoj samoupravi. Prema ovom zakonu, u nacionalno mešo- Zakon o službenoj upotrebi jezika i pi- vitim opštinama osniva se savet za međuna- sma predviđa široke mogućnosti za upotrebu cionalne odnose koji čine predstavnici svih jezika i pisma, međutim, ističe se da postoji nacionalnih i etničkih zajednica259. nesklad između prava na upotrebu jezika i Nedavno usvojen Statut Autonomne Po- pisama koja propisuje zakon i njegovog spro- krajine Vojvodine260 (“Sl. list APV”, br.17/09) vođenja. Tako, u praksi često ne postoje za- u članu 26. utvrđuje se da su u organima i or- dovoljavajući uslovi za obezbeđenje službene ganizacijama AP Vojvodine u službenoj upo- upotrebe manjinskih jezika usled kadrovskih trebi srpski jezik i ćiriličko pismo, mađarski, i materijalnih problema pre svega u upravi i slovački, hrvatski, rumunski i rusinski jezik i sudstvu255. 256 “Službeni glasnik RS”, br. 73/09, Usvojen od strane Narod- ne skupštine 31.08.2009. godine. 252 “Službeni list SRJ” - Međunarodni ugovori, br. 6/98 257 ČlanČlan 91. Zakona o lokalnoj samoupravi. 253 od 3. juna 2006. 258 Član 20. Zakona o lokalnoj samoupravi. 254 na svom 967. sastanku 259 Neophodno je napomenuti da su predstavnici srpskog naroda Zakonom predviđeni kao obavezni članovi ovog tela. 255 Ovaj problem je naročito izražen u Vojvodini gde je u 38 od 45 opština u službenoj upotrebi jedan ili više jezika nacionalnih 260 30. Novembra 2009. Godine Narodna skupština Republike manjina - videti saopštenje Izvršnog veća Vojvodine od 23. jula Srbije usvojila je Zakon o utvrđivanju nadležnosti Vojvodine i 2008. (Beta). potvrdila Statut Vojvodine usvojen u Skupštini APV.

143 njihova pisma, u skladu sa zakonom i pokrajin- žu predstavnike nacionalne manjine u savetu skom skupštinskom odlukom. Primena latini- za međunacionalne odnose u jedinici lokalne čkog pisma srpskog jezika u organima i organi- samouprave. Od posebnog značaja za funkci- zacijama AP Vojvodine, urediće se pokrajin- onisanje nacionalnih saveta je njihovo ovla- skom skupštinskom odlukom, u skladu sa za- šćenje da mogu da iniciraju donošenje i da konom. Pored tri navedena zakona o statuta prate sprovođenje zakona i drugih propisa iz AP Vojvidine, zakoni koji nam se u ovom tre- oblasti kulture, obaveštavanja i službene upo- nutku nameću kao relevantni za oblast zaštite trebe jezika i pisma, da učestvuju u pripremi manjina su i Zakon o zabrani diskriminacije, propisa i da predlažu izmenu i dopunu propi- kao i Zakon o nacionalnim savetima nacional- sa kojima se uređuju Ustavom garantovana nih manjina kome ćemo posvetiti više pažnje. prava nacionalnih manjina u oblasti kulture, Zakon protiv diskriminacije koji je obrazovanja, obaveštavanja i službene upo- usvojen u Narodnoj skupštini tokom 2009. go- trebe jezika i pisma i da predlažu posebne dine stvara mehanizme za sprečavanje diskri- propise i privremene mere u oblastima u koji- minacije protiv manjina, s tim što će se tek po ma ostvaruju pravo na samoupravu. Pored na- uspostavljanju prakse u sudovima i po izboru vedenih ovlašćenja, nacionalni saveti imaju poverenika zaduženog za borbu protiv diskri- pravo da pred Ustavnim sudom, Zaštitnikom minacije videti puni efekti ovog zakona. građana, pokrajinskim i lokalnim ombudsma- Zakon o nacionalnim savetima naci- nom i drugim nadležnim organima iniciraju onalnih manjina usvojen je avgusta 2009. postupak odlučivanja o zaštiti individualnih i godine sa namerom da precizno reguliše nad- kolektivnih prava nacionalnih manjina. ležnosti i stvaranje uslova za demokratičan Izbori za nacionalne savete mogu biti ne- način izbora Nacionalnih saveta koji će ga- posredni ili putem elektorske skupštine, s tim rantovati da izbor bude stvarno rezultat zada je dato pravo nacionalnim manjinama da jedničke volje svih pripadnika određene naci- se same opredele kojem će od ova dva nači- onalne zajednice. Time će se izaći iz krize u na dati prioritet. Izbori za Nacionalne savete koju su Nacionalni saveti zapali po isticanju organizuju se krajem maja ili početkom juna mandata članova saveta, što je opravdano do- 2010. godine i na njima će biti omogućeno vodilo u sumnju njihovu legitimnost i repre- glasanje za 800.000 građana Srbije koji se zentativnost. Ovim zakonom su takođe preci- izjašnjavaju kao nacionalne manjine. znije određene nadležnosti saveta. Institucionalni okvir za zaštitu manjin- Tako, nacionalne manjine u Republici skih prava stvoren je u prvom redu kroz dve Srbiji mogu da izaberu svoje nacionalne sa- institucije tj. kroz Ministarstvo za ljudska i vete radi ostvarivanja prava na samoupravu u manjinskih prava, a potom i kroz nezavisnu oblastima obrazovanja, kulture, obaveštava- instituciju Zaštitnika građana (ombud- nja na jeziku nacionalne manjine i službene smana) koja funkcioniše kako na novou re- upotrebe jezika i pisma. publike, tako i na nivou pokrajine i pojedinih Predviđeno je da nacionalni saveti mogu, opština. preko svojih organa, samostalno utvrđivati Osnivanje i početak rada ministarstva predloge nacionalnih simbola, znamenja i koje će se starati o unapređenju ljudskih i praznike nacionalnih manjina. Takođe naci- manjinskih prava predstavljalo je pomak onalni saveti mogu, u cilju očuvanja identi- u odnosu na Službu za ljudska i manjinska teta nacionalne manjine, osnivati ustanove, prava koje je ranije obavljalo poslove iz ove udruženja, fondacije, privredna društva u oblasti. O kvalitetu rada Službe za ljudska i oblasti kulture, obrazovanja, obaveštavanja i manjinska prava može se napraviti obimnija službene upotrebe jezika i pisma, da predla- studija koja bi na žalost dala veoma malo po-

144 dataka o konkretnim pomacima i dostignu- manjina o kojima smo već govorili, koji doista ćima ove službe. imaju uske nadležnosti, ali ipak mogu imati U Zakonu o ministarstvima iz 2008. go- veliku ulogu u ostvarivanju nacionalnog, pre dine261 možemo pronaći da Ministarstvo za svega kulturnog identiteta nacionalnih ma- ljudska i manjinska prava u svoje nadležno- njina. Očekuje se da Nacionalni saveti, posle sti ubraja “opšta pitanja položaja pripadnika izbora265 koji će se održati po novom zakonu nacionalnih manjina; vođenje registra nacio- preuzmu još veću ulogu u kulturnoj afirmaciji nalnih saveta nacionalnih manjina; izbor na- nacionalnih manjina, ali i u obrazovnoj poli- cionalnih saveta nacionalnih manjina; zašti- tici u Srbiji. tu i unapređenje ljudskih i manjinskih prava; Oktobra 2009. godine formiran je i Savet izradu propisa o ljudskim i manjinskim pra- Republike Srbije za nacionalne manjine vima; praćenje usaglašenosti domaćih pro- koji sačinjavaju premijer, ministar za ljud- pisa sa međunarodnim ugovorima i drugim ska i manjinska prava kao i sledeći ministri: međunarodnopravnim aktima o ljudskim i prosvete, unutrašnjih poslova, pravde, vera, manjinskim pravima; zastupanje Republike omladine i sporta, kulture, za državnu upravu Srbije pred Evropskim sudom za ljudska pra- i lokalnu samoupravu, kao i predsednici Na- va; položaj pripadnika nacionalnih manjina cionalnih saveta nacionalnih manjina266. Tek koje žive na teritoriji Republike Srbije i ostva- po prvim izveštajima o radu ovog tela moći će rivanje manjinskih prava; ostvarivanje veza se steći slika o njegovoj efikasnosti. nacionalnih manjina sa matičnim državama; U skladu sa ustavnom zabranom diskri- antidiskriminacionu politiku; položaj i ostva- minacije odredbe za sprečavanje i borbu pro- rivanje nadležnosti nacionalnih saveta nacio- tiv diskriminacije možemo naći u velikom nalnih manjina; usklađivanje rada organa dr- broju zakona. Odmah nam pažnju privlači žavne uprave u oblasti zaštite ljudskih prava, nedavno usvojeni Zakon protiv diskriminaci- kao i druge poslove određene zakonom”. je koji daje dobre osnove za borbu protiv svih Institucija Zaštitnika građana, tj. Om- oblika diskriminacije, a posebnu zaštitu daje budsmana je u Srbiji na nivou republike nacionalnim manjinama, kao i niz krivičnih ustanovljena 2007. Godine262 i do sada je u dela koja su predviđena nedavnim izmenama većem broju slučajeva reagovala na kršenja Krivičnog zakonika republike Srbije. manjinskih prava263. Pored republičkog om- U Srbiji su usvojene i strategije za una- budsmana, u Vojvodini funkcioniše i institu- pređenje položaja manjina, u prvom redu se cija Pokrajinskog ombudsmana, koja je ranije ističe Strategija za unapređenje položaja ustanovljena, kao i niz gradskih i opštinskih Roma u Republici Srbiji267 koja predviđa ombudsmana širom Srbije264. dužnost države da se brine o poštovanju, za- Pored ove dve institucije, neophodno je štiti i ispunjavanju njihovih zakonskih prava. pomenuti i Nacionalne savete nacionalnih Strategija predviđa uključivanje Roma u sve oblasti društvenog života, rodnu ravnoprav- 261 Zanimljivost predstavlja činjenica da Zakon o ministar- nost, sprečavanje i borbu protiv svih oblika stvima nabrajajući 24 ministarstva koja se osnivaju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava navodi na poslednjem, 24. mestu. diskriminacije i sprovođenje mera afirmativne akcije. 262 Jula 2007. godine, 15 meseci posle zakonom predviđenog roka, Narodna skupština izabrala je Sašu Jankovića za Zaštit- nika građana. 265 KojiKoji su predviđeni tokom 2010. godine 263 Videti Redovan godišnji izveštaj za 2007. godinu i Redovan godišnji izveštaj za 2008. godinu i Redovan godišnji izveštaj za 266 Na žalost predstavnika nevladinih organizacija koje se 2009. godinu. bave zaštitom ljudskih, tj.manjinskih prava nema u ovom telu. 264 Beograd, Sombor, Zrenjanin, Kragujevac, Subotica, Bačka 267 Usvojena na sednici Vlade Republike Srbije održanoj 9. Topola, Nis i drugi. Aprila 2009. godine.

145 Afirmativna akcijapredviđena je u i nizu najčešće korišćeno nameće se obraćanje, tj. zakona o kojima smo već govorili, ali na ovom podnošenje predstavke Evropskom sudu mestu možemo dati još jedan primer koji za ljudska prava u Strazburu. Do sada, če- govori o merama afirmativne akcije, a to je tiri petine predstavki odnose se na povredu Zakon o državnim službenicima268 koji nakon prava na suđenje u razumnom roku, a veoma izmena iz 2009. godine uvodi novine koje bi mali broj predstavki se odnosio na povredu trebalo da promene nepovoljan odnos koji manjinskih prava. Mehanizmi koje nam pru- je decenijama pravljen zapostavljanjem za- ža sistem UN (podnošenje predstavke Komi- pošljavanja pripadnika manjina u državnim tetu za ljudska prava i drugim komitetima) su organima269. Naime, ovaj zakon propisuje da u manjoj meri korišćeni i oni stoje kao alter- se pri zapošljavanju u državne organe vodi nativna mogućnosti građanima. “računa o tome da nacionalni sastav, zastu- Kada pređemo na teren domaćeg prava i pljenost polova i broj osoba sa invaliditetom zaštite manjinskih prava, ono što predstavlja odslika u najvećoj mogućoj meri strukturu novinu, uvedenu Ustavom Srbije je institut stanovništva”270, što svakako predstavlja mo- ustavne žalbe, koja “se može izjaviti protiv deran standard koji je u skladu i sa preporu- pojedinačnih akata ili radnji državnih orga- kama iz Lunda.271 na ili organizacija kojima su poverena javna Međutim u praksi još uvek veoma retko ovlašćenja, a kojima se povređuju ili uskra- srećemo primere primene mera afirmativne ćuju ljudska ili manjinska prava i slobode za- akcije usmerene ka poboljšanju položaja na- jemčene Ustavom, ako su iscrpljena ili nisu cionalnih manjina. Takođe nedostaje i pro- predviđena druga pravna sredstva za njiho- mocija i povećana vidljivost mera afirmativne vu zaštitu273”. Ovaj pravni lek, tj.obraćanje akcije. Ipak, kao jedan od uspešnih primera Ustavnom sudu zbog povrede nekih od zaga- možemo navesti akcije koje je u proteklih ne- rantovanih prava manjina korišćen je u ma- koliko godina, povodom dekade Roma spro- lom broju slučajeva (npr. povodom zabrane vodilo Ministarstva zdravlja. Naime, mini- održavanja parade ponosa u Beogradu 2009. starstvo zdravlja je finansiralo niz projekata godine), ali kako još uvek nemamo ni jednu usmerenih ka unapređenju zdravlja Roma272, odluku, ostaje da se kroz praksu Ustavnog dobijanju zdravstvenih knjižica i procene hi- suda vidi na koji način će manjinska prava gijenskih i epidemioloških uslova u naseljima biti zagarantovana. Ustavni sud za sada ne u kojima žive Romi. uspeva da se izbori sa brojnim predstavkama Namera nam je da na ovom mestu napra- građana zbog povrede drugih prava zagaran- vimo sistematizaciju instrumenata za zaštitu tovanih Ustavom.274 ljudskih prava, kao i da ukažemo na pravce Neke od odluka Ustavnog suda izazvale su razvoja instrumenata koji pružaju zaštitu veoma oštre reakcije manjinskih zajednica kako pojedinačnih, tako i kolektivnih ljudskih i organizacija koje se bave zaštitom manjin- i manjinskih prava u Srbiji, a koje svima stoje skih prava. Tako je rešenjem Ustavnog suda na raspolaganju. Ukoliko krenemo od među- Srbije od 8. aprila 2008. poništena odluka Re- narodnih instrumenata, na prvom mestu, kao publičke izborne komisije (RIK) o smanjenju potrebnog broja potpisa za predaju izbornih 268 “Službeni glasnik RS”, br. 79/2005, 81/2005, 83/2005, 64/2007, 67/2007, 116/2008, 104/2009 lista manjinskih političkih stranaka ili koa- 269 Videti Redovni godišnji izveštaj Zaštitnika građana Repu- licija sa 10.000 na 3.000. Takvim rešenjem blike Srbije za 2009. godinu. Ustavni sud je manjinskim grupama onemo- 270 Član 9. Zakona o državnim službenicima. 271 Preporuke iz Lunda o delotvornom učešću nacionalnih 273 Član 170. Ustava manjina u javnom životu 274 Iako je Evropski sud za ljudska prava nedavno doneo odlu- 272 U Srbiji najkraće žive Romi - prosečno 49 godina, dok tek ku u kojoj je Ustavnu žalbu naveo kao efektivni pravni lek, što je svaki stoti Rom živi duže od 60 godina. izazvalo burne reakcije stručne javnosti.

146 gućio ili u najmanju ruku otežao podnošenje njinska prava, ograničićemo se samo na izve- izbornih lista i aktivno biračko pravo. Time se štaje Evropske komisije279 i Saveta Evrope280. još jednom pokazalo da ad hoc rešenja neza- Izveštaj Evropske komisije za 2009. go- konodavnog tela, kakvo je RIK, ne mogu biti dinu daje opštu ocenu da su “pravni i institu- osnov za sistemsko i dugoročno rešenje prava cionalni okvir u pogledu poštovanja ljudskih manjina na političko reprezentovanje. prava zadovoljavajući, kao i da je izvestan po- Obraćanje instituciji Zaštitnika građa- mak napravljen u pogledu poboljšanja pošto- na, tj. ombudsmanu (na centralnom, pokra- vanja međunarodnih dokumenata o ljudskim jinskom, gradskom i lokalnom nivou) pred- pravima“. Navodi se da “novo Ministarstvo za stavlja još jednu od mogućnosti koja stoji na ljudska I manjinska prava ima bitnu ulogu u raspolaganju građanima kada su im ugrožena promociji ovih prava”, kao i da je “neophodno prava. Uskoro se očekuje i izbor Poverenika načiniti dalje napore kako bi se povećalo ra- za zaštitu ravnopravnosti koji će upotpuni- zumevanje relevantnih standarda u ovoj obla- ti listu institucija kojima građani mogu pod- sti”. Potom se daje opšta ocena o pozitivnim nositi predstavke. pomacima, tj. donošenju niza zakona, Statuta Osim pomenutih zakona, niz zakonskih i AP Vojvodina, kao i zakona o Nacionalnim sa- drugih propisa sadrži odredbe koje bliže defi- vetima nacionalnih manjina o kojima smo već nišu oblasti od izuzetne važnosti za efikasnu pisali. U Izveštaju se navodi da je maja 2009. primenu ustavnih i zakonskih načela, kao i godine Komitet ministara Saveta Evrope iz- ratifikovanih međunarodnih dokumenata. dao niz preporuka Srbiji u vezi sa primenom Prema Zakonu o izboru narodnih po- Evropske povelje o regionalnim i manjinskim slanika u opštinama u kojima su u službenoj jezicima u kojima poziva na promociju tole- upotrebi jezici nacionalnih manjina glasački rancije i bolju regulaciju upotreba manjinskih listići štampaju se i na tim jezicima, kao i za- jezika u obrazovanju281. Izveštaj naročito isti- pisnik o radu biračkog odbora. če da “status Vlaha i Bunjevaca nije definisan Pored toga, Srbija je zaključila bilateralne i razjašnjen”, što je bio predmet i Preporuka sporazume o zaštiti prava manjina sa nekoli- Komiteta ministara Saveta Evrope. Navodi ko susednih zemalja, tj. sa Hrvatskom, Ma- se da je bugarska nacionalna manjina imala kedonijom, Mađarskom i Rumunijom275. poteškoće u pristupu informacijama na svom Takođe, nizom podzakonskih akata bliže jeziku, kao i na zvaničnu upotrebu bugarskog se uređuju neke od oblasti o kojima smo go- jezika u opštinskoj administraciji. vorili. Samo zarad ilustracije navodimo pra- Takođe, izveštaj Evropske komisije upu- vilnik o “sadržini i načinu vođenja registra ćuje na izveštaj Pokrajinskog ombudsmana nacionalnih saveta nacionalnih manjina276”, za Vojvodinu u kome se iznosi da se 24 od 597 “načinu vođenja posebnog biračkog spiska (4%) predstavki upućene ovoj instituciji od- nacionalne manjine277” i pravilnik o “načinu nosi na povredu prava nacionalnih manjina. provere znanja iz stranog jezika i jezika naci- Prenose se i navodi Ministarstva pravde da je onalne manjine278”. povodom incidenata, tj. ugrožavanja manjin- Zbog obima publikacije i malog prostora skih prava pokrenut niz sudskih postupaka. za prikazivanje sadržine izveštaja međuna- rodnih organizacija, a koje se odnose na ma- 279 SERBIA 2009 PROGRESS REPORT, Enlargement Stra- tegy and Main Challenges 2009-2010 European Commission Brussels, 14.10.2009 275 Osim sa Hrvatskom, Srbija nije osnovala Međudržavne komisije ovi bilateralni sporazumi predviđaju – videti ocenu 280 Mišljenje Savetodavnog odbora Saveta Evrope o poštova- Evropske komisije Progress report on Serbia 2009. nju Okvirne konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina u Srbiji, mart 2009. godine. 276 “Službeni glasnik RS”, broj 72/09 281 Ova preporuka je izdata pre usvajanja novog Zakona o 277 “Službeni“Službeni glasnik RS”, broj 72/09 osnovama sistema obrazovanja, koji je na zadovoljavajući način 278 “Službeni list APV” broj: 14/2003 ovo pitanaje regulisao.

147 Na kraju se daje opšta ocena da je broj inci- ročito je izražen kod romske izbegličke po- denata zasnovan na etničkoj osnovi bio u po- pulacije286 i ističe se da još uvek nije usvojen rastu tokom 2008. godine, kao i da je u prvoj zakon koji bi ovo pitanje uredio. U izveštaju polovini 2009. godine zabeležen niz incide- se zaključuje da je romska polulacija i dalje nata, fizičkih napada na nacionalne manjine izložena teškim životnim uslovima, učesta- i uvredljivih grafita koji su se pojavili u tri loj diskriminaciji, naročito kada govorimo o grada u Vojvodini. Upućuje se i na pogoršanje dostupnosti obrazovanja, socijalnog i zdrav- situacije na jugu Srbije nakon niza napada na stvenog osiguranja, nezaposlenosti i neade- pripadnike Žandarmerije jula 2009. godine. kvatnih uslova stanovanja. Tokom marta 2009. godine koordinaciono Kada govorimo o Mišljenju Savetodav- telo za jug Srbije je reorganizovano tako da je nog odbora Saveta Evrope, napominjemo u ovo telo ušao i predstavnik Albanske zajed- da su neka zapažanja istovetna kao ona koje nice, imenovan kao zamenik direktora koor- smo već izneli obrađujući izveštaj Evropske dinacionog tela, čime su donekle umanjene komisije, stoga ćemo samo ukratko izneti tenzije i povećano učešće albanske zajednice. neke od zaključaka, kao i nova pitanja koja Izveštaj Evropske komisije navodi da se si- otvara ovaj izveštaj. Na početku se konstatu- tuacija u Sandžaku takođe pogoršala, podele je da je nakon prvog izveštaja Savetodavnog unutar Bošnjačke282 zajednice su se nastavile odbora Saveta Evrope 2004. godine, prime- i bilo je nekoliko incidenata sa otvorenim na- tan izvestan napredak i konstatuje se da je siljem. Prema ocenama iznetim u izveštaju usvojen novi Ustav Srbije koji jednu glavu “opštinskim strukturama nedostaje kapacitet posvećuje ljudskim pravima, a upućuje se i da u potpunosti sprovedu manjinska prava”. na izmene Krivičnog zakonika, tj. uvođenje Kao pozitivne aktivnosti koje je Srbi- preciznijih odredaba protiv diskriminacije. ja učinila tokom predsedavanja Dekadom Govori se i o proširivanju mogućnosti pripad- Roma navodi se usvajanje Strategija o po- nika nacionalnih manjina da uče svoj jezik u boljšanju položaja Roma283, kao i akcioni plan pojedinim delovima Srbije, kao i o merama o sprovođenju Strategije koji je usvojen ne- koje su poboljšale praksu isticanja tradici- posredno potom284 dok je ograničen broj sti- onalnih imena i topografskih odrednice na pendija je ponuđen romskim studentima285. jezicima nacionalnih manjina u pojedinim Skreće se pažnja na legalizaciju romskih na- delovima zemlje. selja koja je započeta 2007. godine, kao i da Ukazuje se na odlaganje usvajanja pojedi- je nadležno ministrstvo krajem 2008. godine nih zakona, u prvom redu Zakona o nacional- potpisalo sporazum sa 8 opština o pripremi nim savetima nacionalnih manjina, koji je na- pravne dokumentacije za legalizaciju nepo- knadno ipak usvojen sa skoro petogodišnjim kretnosti, kao i raseljavanja Roma. Ističe se zakašnjenjem. Takođe, postavlja se pitanje da su rešenja za raseljavanja Roma bila često zakonskog okvira koji uređuje manjinske me- ad hok i neadekvatna rešenja, što je u pojedi- dije i daje ocena da ne postoji konzistentnost nim slučajevima dovelo do ozbiljnih kršenja rešenja koja su usvojena, kao i da se time stva- osnovnih ljudskih prava. Romi su, po oceni ra dalja konfuzija. Ukazuje se i na Nacional- iznetoj u Izveštaju bili subjekt diskrimina- nu strategiju za poboljšanje položaja Roma i cije, predrasuda i netolerancije, a zabeležen očekivani veliki pomak u jednakoj dostupno- je i veći broj individualnih napada. Problem sti radnih mesta, obrazovanju, stanovanju i sa ličnim dokumentima i registracijom na- zdravstvenoj zaštiti. Naročito se istine nepo-

282 Izveštaj govori o muslimanskoj zajednici. voljan položaj izbeglica, tj. Interno raseljenih 283 April 2009. Roma sa Kosova. 284 Jul 2009. 285 Od strane centralne vlasti i AP Vojvodina. 286 InternoInterno raseljenih.

148 Mišljenje Savetodavnog odbora ukazuje o jezičkim pravima nacionalnih manjina288 i na pitanje zaštite padataka o pripadnicima i Preporuke iz Lunda o delotvornom učešću nacionalnih manjina jer je primetno da se ovi nacionalnih manjina u javnom životu mogu podaci nekontrolisano prikupljaju i skladište, poslužiti kao dobar test za ocenu usaglašeno- što je donekle rešeno donošenjem Zakona sti propisa i prakse sa poželjnim ponašanjem o zaštiti podataka o ličnosti, kao i proširi- jedne države. vanjem ovlašćenja Poverenika za slobodan Prvi zaključak koji možemo dati je posto- pristup informacijama i na oblast zaštite po- janje solidnog pravnog okvira, kao i poštovanje dataka o ličnosti. Ukazuje se na činjenicu da osnovnih principa zaštite manjinskih prava. kancelariji Poverenika i pored proširivanja Usvajanje Zakona protiv diskriminacije, Za- nadležnosti nije povećan broj zaposlenih, što kona o osnovama obrazovanja i vaspitanja289, može umanjiti efikasnost ovog mehanizma Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih za nadgledanje poštovanja zaštite podataka o manjina, izmene Zakona o državnim službe- ličnosti. nicima i drugih pravnih akata predstavljaju Savetodavni komitet ukazuje na odredbu dobru osnovu i govori nam da je 2009. godina Ustava Srbije (član 22) koja ograničava pravo ipak bila iskorišćena za uređivanje oblasti za- obraćanja međunarodnim telima za zaštitu štite manjinskih prava. Sa druge strane, inci- ljudskih prava samo na “građane Srbije” čime denti u manjinskim sredinama i povećani ste- će veliki broj lica (naročito Romske popula- pen nasilja prema svim pripadnicima manjina cije) koja nema rešeno pitanje dokumenata, zahteva opšti pristup, kako kroz obrazovanje, na šta smo već ranije ukazivali, u praksi biti tako i kroz druge vidove sprečavanja i preven- onemogućeno da koristi mehanizme među- cije nasilja i ne možemo se osloniti isključivo narodne zaštite ljudskih prava. na pooštravanje kaznene politike. Iskustvo iz Ukazuje se i na konkretne slučajeve koji devedesetih godina prošlog veka nam govori su izazvali veliku pažnju, kao što je raseljava- da je neophodno reagovati na najmanji znak nje romskog naselja kod mosta Gazela, ali se narušavanja prava nacionalnih manjina. Rano daje i opšta ocena da je veoma malo urađeno upozoravanje i pravljenje pravovremene i tač- kako bi se popravili životni i santatni uslovi u ne analize stanja je prvi korak ka tome. drugim romskim naseljima. Strategije koje su usvajane i koje za cilj Pored navedenog, obiman dokument Save- imaju zaštitu i unapređenje manjinskih prava todavnog odbora Saveta Evrope daje nam obi- moraju se u većoj meri koordinirati, a neop- lje materijala i nerešenih pitanja kojim bi se hodno je i poboljšano praćenje kako sprovo- država mogla pozabaviti u narednom periodu. đenja ovih strategija, tako i njihovih efekata. Na osnovu kratke analize nezahvalno je Ono što je vidljivo to je razilaženje prakse i sa- davati iscrpnu listu preporuka, ali se ipak mog zakonskog okvira i u tim prostorima tre- može doći do pregleda stanja i steći uvid u ba i tražiti rešenja za poboljšanje pozicije na- korake koje je Srbija dužna preduzeti kako cionalnih manjina i njihove potpune zaštite. bi očuvala dostignuti stepen zaštite nacio- Konkretne mere, poput inkluzije Rom- nalnih manjina, ali što je zasigurno važnije, ske dece u redovnu nastavu, kao i uključi- kako bi stepen zaštite i unapredila. Zaštita vanja pripadnika manjina u redove vojske i manjinskih prava je veoma živa oblast i samo policije290 (naročito u nacionalno osetljivim se sa praćenjem novih dostignuća i uporedne 288 IzIz 1998. godine. prakse može doći do potpunog poštovanja prava nacionalnih manjina. Dokumenti, kao 289 II drugih posebnih zakona iz oblasti prosvete. 290 Prema istraživanju koje je objavljeno u novom Godišnjem što su Haške preporuke o pravu nacionalnih izveštaju o radu Zaštitnika građana za 2009. godinu jedina dva manjina na obrazovanje287, Preporuke iz Osla Ministarstva koja imaju određeni pomak u zapošljavanju pripadnika manjina su Ministarstvo inostranih poslova i Mini- 287 IzIz 1996. godine. starstvo unutrašnjih poslova.

149 opštinama u Srbiji) moraju biti predmet pa- Convention for the Protection of National žnje ministarstava koje imaju uticaj, tj. mogu Minorities (FCNM) on Serbia, March 2009, uticati na promenu prakse kršenja prava. • EVROPSKA KOMISIJA ZA Takođe, mere afirmativne akcije koje su DEMOKRATIJU PUTEM PRAVA predviđene kako Ustavom Republike Srbije, (VENECIJANSKA KOMISIJA) - Zakonom protiv diskriminacije, Zakonom o MIŠLJENJE O USTAVU SRBIJE, usvojeno državnim službenicima, kao i setom zakona iz od strane Komisije na 70. plenarnoj oblasti obrazovanja moraju zaživeti u praksi. sednici, Venecija, 17-18. mart 2007. http:// Na sudovima, koji su trenutno u procesu www.venice.coe.int/docs/2007/CDL- temeljne reforme, je da pokažu da li će uspeti AD(2007)004-srb.asp da promene praksu i na pravi način odgovore • SERBIA 2009 PROGRESS REPORT, izazovima zaštite manjinskih prava i borbe Enlargement Strategy and Main Challenges protiv govora mržnje i diskriminacije. Ustav- 2009-2010 European Commission Brussels, ni sud se posebno ističe kao ustanova koja 14.10.2009 može doprineti poštovanju manjinskih prava, • Izveštaj o stanju ljudskih prava u Srbiji, kako kroz institut ustavne žalbe, a tako i kroz Beogradski centar za ljudska prava, 2009. postupke za ocenu ustavnosti i zakonitosti o • Izveštaj o stanju ljudskih prava u Srbiji, kojima ovaj sud rešava. Neophodno je u prav- Beogradski centar za ljudska prava, 2008. ni sistem Srbije uneti i kažnjavanje za zločin • Ustavi Savezne Republike Jugoslavije, iz mržnje, kao kvalifikovani oblik izvršavanja Republike Srbije i Republike Crne Gore, niza krivičnih dela sa motivima nacionalne i Službeni glasanik, 1995. (Beograd) druge mržnje. • Izveštaj sa okruglog stola „Evropski Uticaj Ministarstva za ljudska prava i om- standardi u zaštiti manjina - uređenje budsmana291 je dobar početak za stvaranje manjinskih prava u zakonima o institucionalnog okvira za kontinuirano usa- lokalnoj samoupravi” – ZABRANA vršavanje poštovanja ljudskih i manjinskih DISKRIMINACIJE – u organizaciji centra prava. Bilo kakvo umanjivanje značaja ma- za regionalizam, april 2008. godine. njinskih prava, napadi na branitelje ljudskih • Strategija za unapređenje položaja Roma prava, kao i napadi na institucije i predstav- u Republici Srbiji, Usvojena na sednici Vlade nike institucija koji se staraju o poštovanju Republike Srbije održanoj 9. Aprila 2009. manjinskih prava mora biti oštro osuđeno, ali godine. što je još bitnije, moraju se preduzimati mere • Politicka participacija i kulturna i pokretati postupci protiv odgovornih. autonomija nacionalnih manjina u Srbiji, I na kraju, dokumenti međunarodnih or- Basić Goran, Friedrich Ebert Stiftung, 2006. ganizacija, koji su poslednjih godina napisani • Web sajt Ministarstva za ljudska i i poslati na adresu Srbije daju veoma dobar manjinska prava: www.ljudskaprava.gov.rs put i brojne korake koje je država dužna da • Ustav i političko zakonodavstvo preduzme kako bi unapredila položaj nacio- Republike Srbije / Dragan M. Stojanović. - nalnih manjina. Niš : Pravni fakultet, 1991. • Slobode, prava i dužnosti čoveka i Korišćeni materijali i literatura: građanina u Ustavu SFRJ od 1974. godine / Dragan Stojanović, Zbornik Pravnog • The Opinion of the Council of Europe fakulteta u Nišu Advisory Committee on the Framework • Osnovne primedbe na predlog Ustava Republike Srbije, Pravni tim Komiteta 291 Kancelarije zaštitnika građana Republike Srbije, Pokra- jinskog Ombudsmana, Ombudsmana za grad Beograd i brojnih pravnika za ljudska prava, YUCOM, 2006, Opštinskih ombudsmana. www.yucom.org.rs

150 • Redovan godišnji izveštaj za 2007. mi (manjine) posledica ovih poslednjih tra- godinu, Zaštitnik građana Republike Srbije gičnih sukoba i ratova, već činjenica na ovim • Redovan godišnji izveštaj za 2008. prostorima. I svaki pokušaj, pogotovo politič- godinu, Zaštitnik građana Republike Srbije ki pokušaj da se homogenizujemo, nije opcija. • Redovan godišnji izveštaj za 2008. Svaka država je dužna da zaštiti svoju manji- godinu, Zaštitnik građana Republike Srbije nu. Srbija nema to pravo da govori da su • Manjine u Srbiji, Helsinski odbor za to naše manjine u Hrvatskoj, to su vaše ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2000. manjine. Mi imamo takođe naše manjine. I svaka nepravda prema bilo kom pripadniku Slađana Prica, Ministarstvo spoljnih manjine ili manjini, bila ona stvarna ili samo poslova Republike Srbije, govor na kon- tako doživljena, učinjena u jednoj državi, ferenciji Manjine za manjine: Primjeri odjeknut će na najstrašniji način na čitavom dobre prakse u međuetničkim odnosima, ovom geografskom prostoru. 14.-15. 4. 2010., Zagreb Činjenica je da je i civilno društvo učini- lo u nekim periodima nedovoljno, a možda Zadovoljstvo je dodatno veće zato što je nedovoljno čini i danas da promeni svest o ovo zaista jedna od konferencija za koje sam ovom pitanju kod svojih građana. Ne razvi- izrazila želju i nameru da učestvujem zbog, jamo toleranciju. U Srbiji, ja mogu otvoreno pre svega, teme, a i činjenice da su organiza- da kažem sa dubokim žaljenjem, je još uvek tori ove konferencije predstavnici civilnog prisutno nepoverenje, netolerancija, nema- društva u koje verujem više nego u institucije nje spremnosti da se različitosti prihvate. bilo koje države sa ovog prostora. Nedovoljno se čini, pre svega, na obrazovanju Lično pripadam svim manjinama koje mladih, nedovoljno se čini na načinu na koji smatraju da treba da budu poštovane i veći- mediji izveštavaju, to prepoznajete i sami ve- ni koja je spremna da to učini. Mi moramo rovatno, nije drugačije ni u drugim zemljama, da pokažemo da smo spremni da zajednički od govora mržnje do senzacionalizma i onog delujemo i to pre svega u našim nacionalnim što je svojevremeno govorio Duško Radović, interesima. Mi moramo kao zemlje regiona objavljivanja vesti koju, ako hoćete da de- da pokažemo da dajemo punu podršku europ- mantujete, trebate da ličite na onoga koji će skim integracijama svake zemlje pojedinač- pokušati da skupi perje iz prosutog jastuka sa no. Još jednom da danas u Zagrebu ponovim, vrha najviše zgrade u toj državi. Srbija zaista principijelno podržava napredak Da li su nam potrebni novi zakoni? Ne ve- Hrvatske i što brži njen ulazak u EU. Većina rujem, potrebna nam je nova praksa. Potreb- zemalja na toj novoj mapi je relativno nova, ni su nam novi dodatni napori da se zaštite i mlada. Mnoge zemlje ovog regiona još uvek unaprede neka nova prava. su u fazi i ekonomske i političke izgradnje ali Ako kažete nekome u Beogradu da je, ko- ono što je bitno je da su i u fazi nacionalne iz- lokvijalno rečeno, rasist odmah će se braniti, gradnje, izgrađivanje, reinventing themselves, ako ga zagrebete po površini videt ćete da je- going through the same self-examination. Ovo ste. Daleko smo mi još od toga da prihvatima se neće dopasti onoj grupi teoretičara koji pri- jedni druge u svim našim različitostima, veći- padaju teoriji da su na ovim prostorima prvo na ljudi misli da to nisu pa ne žele da prihva- postojale amebe, a posle toga baš njihov narod. te da jesu. To se možda najdrastičnije vidi u Ja se s takvim teorijama nikad nisam slagala. odnosu na Rome, na jednu posebnu i posebno Teško je naći dobar balans između tog ugroženu grupu, i mi imamo i strategiju i ak- jednog nacionalnog potvrđivanja, preispiti- cioni plan i dekadu i predsedavali smo deka- vanja i dužnog poštovanja manjina, njihovih dom Roma i nastojima u tim svim segmenti- prava i čuvanja njihovog identiteta. Nismo ma obrazovanja i tako dalje da se bavimo tim

151 problemima i da to rešavamo, naravno izgo- razgovaramo o nekim sličnim odnosima, i vori su najčešće da nemamo sredstava ili ne prema povratnicima, onima koji su izbegli ili postoji spremnost. Postoji jednostavno od- bi želeli da se vrate na prostore na kojima su bijanje sredine da prihvate romske porodice. nekada živeli možemo i o tome. Mi smo imali čitave favele, još uvek ih imamo Ne bih da ovde otvaramo neke polemike, po Beogradu, jedan malo mlađi gradonačel- moj princip je da su sva ova pitanja pitanja nik pred Univerzijadu je rekao ovo se raselja- koja ne smeju da budu politizovana i da bu- va, da, bilo je dosta problema, ali znate bili su dem potpuno jasna, najčešće se politizuje raseljavani tako da su bili prilično izolovani, problem jedne manjine od strane matične kada sam otišla tamo rekla sam da to prilično države u vreme izbornih kampanja. Mi smo liči na geto. Uslovi su 10 puta bolji nego oni u to imali u mnogo prilika na delu, mislim da i kojima su živeli, ali ja sam svesna da i u ovim civilni sektor i institucije države svaki pona- državama postoje jako veliki otpori kada je u osob moraju da nastoje da se to spreči, jer to pitanju romska populacija ili pokušaj njiho- su sve prilično kratki fitilji na Balkanu i naža- vog trajnog zbrinjavanja, ako bude prilike da lost, lako se pale.

152 Nana Radenković i Milan Antonijević PriMjeri DoBre PraKse: srBija

1. Mjesto: NOVI KARLOVCI, Srbija države i društva, kao i sprovođenje strategija Projekt: Romsko pozorište “Suno e Rromengo” i zakona usmjerenih ka poboljšanju položaja Kontakt: Zoran Jovanović, direktor romske zajednice. Dunavska 13 a, Novi Karlovci Teatar “Suno e Rromengo” iz Novih Kar- [email protected] lovaca je prvo profesionalno romsko kazali- +381 22 584158 šte s vlastitim prostorom u Europi. Njegova povijest vezana je za edukativne projekte – Odnos prema Romima je vrlo dobar poka- radionice i seminare realizirane u suradnji s zatelj razvoja demokracije i poštovanja ljud- Centrom za kulturu Stari Grad i Centrom za skih prava kako države, tako i društva. novo pozorište i igru – CENPI iz Beograda Problemi s kojima se romska populacija krajem 1990-ih. Poslije brojnih istraživač- susreće u Srbiji na prvom mjestu su nepo- ko-obrazovnih projekata u koje je uključeno sredna i posredna diskriminacija, a zatim, nekoliko generacija mladih Roma, za vrijeme kao posljedici dugogodišnjeg zanemarivanja, 36. BITEF-a 2002. godine realizirana je i prva možemo govoriti o lošem ekonomskom polo- predstava “Suno e Rromengo” zasnovana na žaju i isključenosti Roma292. Problem s osob- romskim ritualima i običajima koja je publici nim dokumentima, kaoi zdravstvenim, mi- prezentirana tijekom programa BITEF – Po- rovnim i socijalnim osiguranjem, također su lifonija, iste godine. Neposredno nakon toga visoko na listi prioriteta kojima bi se trebalo službeno je osnovan i istoimeni romski teatar ozbiljno pozabaviti293. Strategija za unapre- Suno e Rromengo (Suno e Rromengo u prije- đenje položaja Roma i spominjanje inkluzije vodu znači Romski san) koji već u prvim godi- Roma u drugim strategijama koje su usvojene nama svog postojanja bilježi zapažene uspje- u Srbiji294, zajedno s velikim brojem zakona he i gostovanja u nekoliko europskih zemalja koji su nedavno donešeni (najprije u prosvje- (Francuska, Italija, Crna Gora, uključujući ti) dobar su primjer stvaranja okvira za kon- i festivale kao što su “Budva – Grad Teatar”, kretne korake koji bi trebali uslijediti, a koji “Art Expo”, Nedelja romske kulture u Parizu i će poboljšati položaj Roma i doprinjeti njiho- Regionalna smotra eksperimentalnih kazališ- voj potpunoj uključenosti. Kada govorimo o nih scena Vojvodine, na kojoj je nagrađen za Srbiji, moramo naglasiti da je karakteristika najbolju predstavu, režiju, kostim, muziku, romske populacije295 ravnomjerna zastuplje- scenografiju…). nost na čitavoj teritoriji Srbije, što dovoljno Kazalište Suno e Rromengo je u međuvre- govori o sveobuhvatnosti problema romske meno počelo s radom u vlastitom prostoru u populacije, ali i o neophodnosti široke akcije Novim Karlovcima čemu je prethodilo potpisivanje službenog dokumenta o suradnji 292 Isključenost je posebno izražena u sistemu školovanja (na svim nivoima), kao i zapošljavanju (naročito u državnoj službi). između Ministarstva kulture Republike Sr- 293 Vidjeti aktivnosti Ministarstva zdravlja. bije, Izvršnog veća Vojvodine i Opštine Inđija 294 Strategija za smanjenje siromaštva i druge. na sufinaciranju profesionalnog rada kazali- 295 Nasuprot drugim manjinskim zajednicama u Srbiji šta. Protokol su potpisali Predsjednik Izvrš- (vidjeti gore). nog vijeća AP Vojvodine, mr. Bojan Pajtić,

153 Ministar kulture u Vladi Republike Srbije, Osnivač Fonda “SUNO E RROMENGO Vojislav Brajović, zamjenik Predsjednika Op- TEATAR”, Zoran Jovanović, kazališni je stva- ćine Inđija, Siniša Filipović i osnivač Fonda ralac, književnik, novinar, istraživač i publi- “SUNO E RROMENGO TEATAR”, Zoran cist koji se bavi jezikom Roma (autor je dvije Jovanović. Protokolom je predviđena podrš- knjige: ‘’Da li znaš Romski’’, objavljenoj 2000. ka afirmaciji kazališne umjetnosti, razvoja godine na srpskom, romskom i engleskom je- kulture i kulturno-umjetničkog stvaralaštva ziku (u svijetu jedinstveno, višejezično izda- Roma u AP Vojvodini i Republici Srbiji. nje) i kasnije ‘’Priče Cigana u noći’’ u kojoj su skupljene romske vrline, mane, kletve, zakle- tve, legende i slične forme usmenog narodnog Jedan od primera je da smo u rom- stvaralaštva). Zoran Jovanović surađuje s skom naselju igrali predstavu i nakon mnogim poznatim muzičarima i kompozito- te predstave prilazi jedan od roditelja: a rima koji u svom radu istražuju romsko stva- kako će moja ćerka da bude glumica?. A ja ralaštvo - između ostalih radio je i s Goranom kežam lepo, odvedete je u školu, ona zavr- Bregovićem, Šabanom Bajramovićem, Vidom ši školu. Pa ja onda pomognem čoveku, ta Pavlović, Jovanom Novakovim, Sanjom Ili- je devojčica završila osnovnu školu i ona ćem i ansamblom Balkanika. Krajem 1990- je fantastično uspela i dolazi redovno na ih počinje karijeru TV-novinara, scenarista i predstave što je nama opet drago. To je voditelja. Dugogodišnji je suradnik Redakcije jedan primer da se kroz teatar može da na romskom jeziku TV Novi Sad. vrši edukacija, ne samo mladih ljudi već i Predstava KAKO JE, TAKO JE (SAR SI, starijih Roma koji moraju da shvate da je TE SI) odražava ritam života, proleće, leto, školovanje i obrazovanje jako bitna stvar. jesen i zimu, rođenje, djetinjstvo, mladost i Naš projekt je emancipacija bez asimila- starost, uz rituale, pokret i ritam. Prema nje- cije, da nastavimo da radimo Romi sami govim riječima, “Kako je, tako je” prva je pred- za sebe, ustvari baš kao i sam naziv pro- stava Romskog teatra nakon potpisivanja jekta, da mi sami unutar naših organiza- protokola između tog kazališta i Ministarstva cija treba da se borimo za napredak i da kulture Srbije, Izvršnog vijeća Vojvodine i op- vršimo edukaciju starijih Roma o važno- štine Inđije, kojim je teatar postao instituci- sti školovanja i obrazovanja, a samim tim onalni. i prenesemo deci da je školovanje jedna Protokol je pored bogatog programa, omo- jako bitna stvar i samo kroz školovanje gućio i edukaciju članova kazališta i profesi- može da se podigne taj jedan viši stan- onalizaciju samog teatra. Dogovoreno je da dard života Roma, a primer svega toga je članovi teatra budu educirani u naredne dvi- i naš teatar, gde smo oko 15 mladih ljudi je godine, a predavanja, vježbe i radionice će podigli, emancipovali, školovali, obrazo- držati glumci i profesori Fakulteta dramskih vali i eto nastavili da radimo i samim tim umetnosti. prezentujemo kulturu na jedan šarolik Premijera predstave “Kako je, tako je” način i smatramo da ćemo ovim našim održala se 10. listopada 2008. godine u pro- projektom dati primer kako treba dalje i storu teatra, a beogradska premijera predsta- jako sam ponosan na sve moje ljude. ve “Kako je, tako je” realizirana je u Centru za kulturnu dekontaminaciju 05. prosinca 2008. Zoran Jovanović, konferencija godine, a samo kao ilustraciju prenosimo re- Manjine za manjine: Primjeri dobre čenicu kojom je ova predstava prikazana u prakse u međuetničkim odnosima, medijima: ‘’potencira romsko shvatanje živo- 14.-15.04. 2010., Zagreb ta, a obraća se Romima i neromima, jezikom čiste umetnosti”.

154 Nakon predstave Romokaust koja je go- snosti imaju svoje najdublje korijene upravo vorila o stradanju Roma tijekom drugog u Vojvodini. Problemi s kojima se Vojvodina svetskog rata, logorima i diskriminaciji, u susreće, porast nacionalizma i izoliranost po- novoj predstavi romskog teatra pod nazivom jedinih grupa je prvi znak da postoji potreba World Gipsy Dance fokus je na tijelu i pokre- za povećanim angažmanom na svim poljima. tu. Predstava je ritualnog karaktera uz prizo- Vojvodina sa svojim bogatstvom nacional- re i stiliziranu nacionalnu igru Roma iz više nih manjina u budućnosti može predstavljati europskih zemalja, a govori o vjeri u ljubav uz dobar primer suradnje i tolerancije u regiji i kovača svačije sudbine i cigansko proricanje, primjer koji Vam navodimo je dobar pokaza- vlasitu volju i snagu zavođenja kroz igru. Be- telj te suradnje, a govori nam i o ulozi civilnog ogradska premijera ove predstave bila je 23. društva i države u poticanju tolerancije. prosinca 2009. godine u Centru za kulturnu „Etno dan“ je dio projekta Pokrajinskog dekontaminaciju. sekretarijata za propise, upravu i nacionalne manjine pod nazivom „Afirmacija multikul- Izvori i reference: turalizma i tolerancije u Vojvodini“ koji reali- zira Vojvođanski centar za ljudska prava296. • http://www.vojvodina.gov. Osnovni cilj potprojekta „Etno dan“ je pre- rs/index.php?option=com_ zentacija etničkih zajednica koje žive u Voj- content&task=view&id=2005 vodini i njihovih kulturnih, folklornih, povi- • http://www.czkd.org/programi. jesnih, gastronomskih i drugih karakteristi- php?id=190&lang=sr ka čime se potiče prevazilaženje razdvajanje • http://www.e-ovine.com/index. učenika u osnovnim školama po nacionalnoj php?news=19739 pripadnosti. U realizaciji projekta je predviđeno uče- 2. Mjesto: VOJVODINA, Srbija šće sedmih i osmih razreda osnovnih škola u Projekt: ETNO DAN Vojvodini i obuka nastavnog kadra za samo- Realizacija: Vojvođanski centar za stalnu realizaciju u budućnosti. ljudska prava Učenici se na edukativan i zabavan način Kontakt: [email protected], upoznaju sa zajedničkim karakteristikama, www.vojvodina-hrc.org povijesnim događajima, osobama, jezikom te pronalaze točke prožimanja različitih etnič- Na samom početku neophodno je spo- kih grupa i predstavljaju ih svojim vršnjaci- menuti da u Autonomnoj pokrajini Vojvodi- ma. Učenici ne predstavljuju zajednicu kojoj ni živi najveći broj pripadnika nacionalnih pripadaju, već pokazuju šta su naučili o povi- manjina, ali se Vojvodina ističe ne samo po jesti, kulturi i i tradiciji većinskog naroda ili brojnosti pripadnika manjina, nego i po nji- manjine u svom okruženju. hovoj raznovrsnosti. Tako, prema posljed- Učionice za prezentiranje se ukrašava- njem popisu iz 2002. Godine, podaci su sli- ju fotografijama, reprodukcijama slikarskih jedeći - Mađari (290.207), Hrvati (56.645), djela, tapiserijama, zemljopisnim kartama, Slovaci (56.637), Rumuni (30.419), Romi predmetima iz etno-zbirke, koji simboliziraju (29.057), Bunjevaci (19.766), Rusini (15.626), 296 U svom dosadašnjem radu Centar se intenzivno bavio Makedonci (11.785), Ukrajinci (4.635), Nem- edukacijom pripadnika nacionalnih manjina u Vojvodini i Sr- ci (3.154), Česi (1.648) i drugi. biji o mogućnostima njihove zaštite na međunarodnom nivou, u okviru Ujedinjenih nacija, Savjeta Europe i OEBS-a.Od 2004. Poseban status koji je Vojvodina u povije- godine, Vojvođanski centar za ljudska prava, kao jedna od šest snom i kulturnom smislu imala, nedavno je organizacija u Srbiji (Novi Sad, Niš, Valjevo, Negotin, Vra- ponovo potvrđen Statutom Vojvodine. Tako- nje, Novi Pazar) pruža besplatnu pravnu pomoć građanima Voj- vodine i daje mogućnost besplatnog procesuiranja onih slučaje- đe, borba za toleranciju i poticanje raznovr- va za koje se ocijeni da predstavljaju povredu ljudskih prava.

155 obilježja nacionalnosti kojoj je dan posve- dovele su do podjela i u lokalnim sredinama, ćen. U prezentaciji se koriste suvremena au- ali ne samo među različitim nacionalnim ma- dio-video sredstva, ali i tradicionalne nošnje njinama, nego i unutar samih manjinskih za- i posluženje karakteristično za nacionalnu jednica. Primjeri dobre prakse, iako malobroj- kuhinju. Etno sat se odvija po scenariju koji ni, osjetljivi i nedovoljno široko postavljeni u obuhvaća povijest, muzičku, likovnu, film- sredini kao što je Sandžak, predstavljaju va- sku umetnost, književnost, animirani i crta- žan dio za izgrađivanje lokalne zajednice koja ni film, naučnike, nobelovce, sport, običaje je održiva, tolerantna i demokratska. i zanimljivosti vezane za određenu etničku Književni časopis Sent osnovan je 2002. grupu. godine u Novom Pazaru. Od osnivanja, Sent Projekt je započeo 2007. godine i do sada je „u potrazi za književnošću – a ne za činjeni- je njime obuhvaćeno preko 7000 učenika iz cama oko književnosti“, kako kaže glavni i od- 69 škola, a predstavljeni su srpski, mađar- govorni urednik Enes Halilović297. Sent objav- ski, slovački, rumunski, rusinski, bunjevač- ljuje tekstove i poeziju koje pišu pisci iz Srbije, ki, nemački, romski, ukrajinski i hrvatski BiH, Crne Gore, Etno dan. Hrvatske, Makedonije, Češke, Rusije, Ma- đarske, SAD, Nikaragve, Argentine, a redakci- Izvori i reference: ja sastavljena je od ljudi iz različitih sredina, koji govore različitim jezicima, pripadaju ra- • http://www.vojvodina-hrc. zličitim kulturama, nacionalnim i manjin- org/index.php?option=com_ skim zajednicama. frontpage&Itemid=1&lang=srp Sent objavljuje i tematske brojeve – „Pi- • http://www.vojvodina hrc.org/index. sanje i tamnice“, „Savremena poezija severnih php?option=com_ content&task=view&id 297 Glavni urednik, Enes Halilović, pripovedač, pesnik, dramski pisac i novinar, rođen je 1977. u Novom Pazaru. Diplomirao =133&Itemid=32&lang=srp je ekonomiju i pravo. Radi kao dopisnik radija Slobodna Europa. • http://www.subotica.info/eventview. Osnivač je književnog lista Sent. Objavio je zbirke stihova Sred- nje slovo, 1995; i Bludni parip, 2000; zbirku priča Potomci odbije- php?event_id=28291 nih prosaca, 2004; Kapilarne pojave, 2006; i drame In vivo, 2004. Koautor je u knjizi Na trećem trgu – antologije nove kratke priče Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne gore, 2006. Zastu- 3. Mjesto: NOVI PAZAR, Srbija pljen je u nekoliko antologija i prevođen na više jezika. Projekt: Književni časopis Sent Izdavač: NVO Građanski forum, Novi Pazar Kontakt: urednik, Enes Halilovic, Osnovni cilj projekta Etno dan je bio [email protected] da se u osnovnim školama u Vojvodini pospeši međunacionalno poverenje i to- Obzirom da smo već smo ranije govorili o lerancija i da se oni sutra kada dođu u dob etničkoj strukturi Sandžaka, sada ćemo go- kada krenu u srednju školu, gde se zapravo voriti o problemima koje Sandžak nasljeđuje pokazalo da je bilo problema na međuna- iz svoje burne prošlosti, a koji nisu nimalo cionalnoj osnovi, pripreme već u višim jednostavni. Sandžak često izbija u prvi plan razredima osnovne škole i to na način da s vijestima o lokalnim konfliktima, ponovnim upoznaju kulturu i istoriju svih nacional- sukobima, nasilju, nacionalnoj netrepeljivo- nih manjina ili zajednica koje žive u Voj- sti. Uloga države Srbije u proteklim dekada- vodini. ma podjednako se može ocijeniti kao kreira- Tibor Tot, nje i rješavanje problema. Ova raspolućenost Vojvođanski centar za i nedovoljno jake poruke tolerancije i afirma- ljudska prava tivne akcije koje su se u Sandžaku provodile,

156 naroda“, „Mihajlo Mihajlov – život i delo“, „In memoram – Ismet Rebronja“, „Pregled savre- mene poezije Balkana“... Sent se objavljuje u štampanoj ali i u pdf verziji koja se distribuira na veliki broj adresa kako u Srbiji, tako i u regiji. Redakcija ističe kao specifičnost činjenicu da ovaj časopis nikada nije dobio financijsku podršku za štam- panje od grada u kome je osnovan, niti od bilo kojeg Nacionalnog savjeta neke nacionalne manjine. Politika časopisa je da ne objavlje tekstove koji na bilo koji način propagiraju mržnju, kao i da Sent ne pripada ni gradu ni narodu već onima koji pišu, čitaju.. Vrednosna orijentacija u objavljenim tekstovima je zapažena i predstavlja mali korak ka stvaranju funkcio- nalne multietničke sredine, što je jedina bu- dućnost Sandžaka.

„...Redakciji Senta nije jasno šta je to veći- na, ni šta je to manjina. Iako prebira po opštem, Sent se obraća pojedincu. Sent ima podršku či- talaca, uglavnom pisaca...“

157 UMjesto zaKLjUČKa

Zapravo mi, nacionalne manjine, mogli bi ja, potpuno su iste fudbalske ekipe, sve su to se definirati, možemo se definirati na mnogo deca one dece. Ja sam sad razmišljao kako da načina. Jedan od načina na koji bi se mogli se predstavim, ovo su Manjine za manjine, pa definirati jest da smo greška u grešci. Nakon kojoj ja sad manjini, a ja sam dete Jugoslave- greške uređivanja i formiranja nacionalnih na, oni su za vreme Jugoslavije bili Jugoslave- država, mi smo dodatna greška, ono što je ni, a sad je neko post-vreme, pa je Dubravka ostalo od nacionalnih država. Mi smo jedna Ugrešić napisala u „Kulturi laži“ da je ona od posljedica, ne Drugog svjetskog rata, ne post-jugoslovenka, pa da ja sad budem post- zadnjih dvadeset godina, zapravo, u samoj jugosloven, a da budem queer neki pa kad osnovi, u samom korijenu našeg postoja- odem vozom negde budem nešto drugo ili ne- nja su greške iz devetnaestog stoljeća, ne iz što treće, ili nešto peto. Ali me ustvari sve ovo dvadesetog stoljeća. A kamoli dvadeset i pr- postaklo da prezentacija i promocija projekta vog. Kako bi, zapravo, mogli uspostaviti jedan „Etno dan“ jer eto se na sreću i nesreću barem normalan život nakon velikih promjena, čiji kulturom i tu nekom decom u nekim školama, mi nismo bili subjekti nego obični i najčešće pa sam malo gledao te fotografije, koliko ja to obični objekti, jedan od načina je bio taj da shvatam to je projekat Pokrajinskog sekreta- nađemo dobar način suživota sa onima koji rijata za to sve nešto i nacionalne manjine, a su nam bili blizu. tiče se prosvete i kulture, a realizujete vi kao nevladina organizacija, taj projekat je dobar Furio Radin, predsjednik Odbora za na nekom osnovnom nivou, dobro je da posto- ljudska prava i prava nacionalnih manjina ji da ne nekom pustom polju gde ničega nema Hrvatskog Sabora, nezavisni zastupnik daje da se radi nešto. Međutim kad sam video ove fotografije, zato sam vas pitao koliko dugo *** se oni spremaju, da „Etno dan“, to je malo pro- (...) To je jako zanimljiva kombinacija blematično, pa sad ta istorija takva kakva je- stanovništva, malo su Mađari, a malo su oni ste, šta će se tu uzeti, ja sam očekivao da ću kolonisti što su došli vozom sa vozom ‘48., pa videti, da će se to raditi i sa aspekta i istorije eto, ja sam unuče njihovo, i oduvek u selima i kulture, i to sa aspekta neke marginizovane tog tipa su se u školama razredi delili na tzv. grupe, kao što su žene, pa da će svaka grupa srpske i tzv. mađarske, na odmorima znalo se da kaže neku svoju vladarku, književnicu, kakve se ekipe za fudbal prave, znalo se kad se pevačicu, a da to neće biti samo oni koji nose treba tući tko se protiv koga tuče, nije se po- krunu i krst i sablju, pa su posekli 400 turskih stavljalo pitanje. To je bilo prije 15 godina, tako glava, pa zaslužuju da budu u toj kolekciji, pa kad sam ja išao u školu, ja sam bio ubeđen kad kad to naučiš dobiješ 5. Ovo ustvari sada jeste sam otišao u tako veliki grad, naslušao se ra- primer i pozitivne i negativne prakse, to treba znih priča, pročitao silne brošure nevladinih da radi Sekretarijet za kulturu, za obrazova- organizacija, da se sve to popravilo, da nema nje, oni to ne rade, vi kad hoćete da radite tako tu tih makljaža, da se kaže da je Mađar genpeš nešto sa školama, oni vas ne puštaju ako im a da je tu neka Crnogorčina seljačina, ne, vi niste po babama i po stričevima, to nije tako odete tamo i naiđete na nešto što je potpuno samo u Vojvodini, to je i u Bosni i u Hrvatskoj, ista stvar. Dakle, potpuno je ista terminologi- nije da ja sad nešto kukam, ali važno je reći,

158 ne sme se samo ostati na tome multietničko, multikulturalno, pa se pobratimio nešto Novi Sad sa Pulom, sa Istrom, sve to zvuči toliko dobro da je malo strašno za ljude koji se bave time, da stalno slušaju i čitaju te iste fraze i floskule, i da kažu: nemoj sad te negativne primere, pusti, svima je teško. Ja sam za to da se kaže: aha, idemo primere pozitivne prakse, ali idemo čoveče i te primere negativne prakse, pa idemo paralelno, ovde se gradi, ovde se ruši, ako se ovde nešto izgradili ne znači da ne sme da se spomene da se negde nešto srušilo. Samo da za kraj spomenem da je Vojvodina pokrajina u kojoj se propagira antiintelektu- alizam, znači ako vi živite u jednom Novom Sadu koji je glavni grad, i odlučite da ipak odete u onaj glavni grad, a to je Beograd ipak, al nećete autoputem jer je skuplja karta, idete starim putem, sve ravno, mislite sad ću ja da čitam neku knjigu, ali ne može, to je sve rupa na rupi, ne dozvoljava ti da pročitaš deset strana. Dok god se ne poravnaju ti putevi po ravnoj Vojvodini, bit ćeš razdrndan.

Bojan Krivokapić, aktivista, pisac i student, Novi Sad/Sarajevo

159

Minorities for minorities Legal Frameworks and Examples of Good Practice of Inter-Ethnic Relations in the Western Balkans and the European Union

Foreword

Ten years after armed conflicts in the Bal- the negative and dramatic, but that also pre- kans have ended, the newly founded states vented us from discussing positive examples encounter numerous problems connected to that make up the history of minority-majority their war heritage. Creating a state by means relations. of war carries long-term consequences in per- This publication presents numerous cases sonal relations and numerous obstacles for of constructive and real minority-majority re- community development, obstacles and prob- lations, and present the „when“ and „how“of lems that need work in the post-war period. their inception for the greater good of the en- Thus, even after a decade has passed, our region tire community. We mean in no way to mar- still sees plenty of discussion on models of pro- ginalize problems that definitely exist, we only visioning minority rights, but we are all learning want to contribute to a broader perspective together what being the majority, or minority, regarding minorities and majorities in the re- really means, and how to build a society and a gion. Such experiences can inspire us all in our state where minority-majority relations aren’t work to improve minority rights, gently nudg- seen as an obstacle, but as an advantage. ing all the effort invested into improvement The further we remove ourselves form of minority-majority relations to the right di- war and conflict, the easier it is to talk about rection. Demonstrating such practices might minority issues. What was unimaginable only yield only small results, but they are nonethe- ten years ago is attainable today? But we still less extremely important and valuable for our discuss subjects dealing with minorities from common future. the problem point of view. Minority rights are Along with examples of good practice, this often formally well guaranteed through good publication contains an overview of analyses laws, but in real life they are denied and prob- of legal arrangements for minority rights lems remain. protection in countries in the region, with Minorities used to „be a problem“ for state several EU country examples to compare. Al- sovereignty, today they are once more a prob- though legal solutions are similar, they also lem, but from a whole new perspective: how reflect the specifics of minority positions in can the majority provide for authentic under- individual countries. Minority legal frame- standing of minorities and how to implement works are a real test for the democratization equality in real life. We talk about majorities of any country. They should primarily serve from the problem point of view and legiti- the purpose of creating an encouraging envi- mately bring forward numerous bad exam- ronment for a healthy minority and majority ples that need to be overcome. community relationship. These frameworks We aim to approach minorities from a also reveal the maturity of the majority, as a different point of view with this publication, society’s treatment of its minorities is a re- acknowledging the burden of conflict minori- flection of the development of any country ties carry – on one hand their conflict regard- and any society. ing the majority, and on the other – conflicts Legal frameworks, however, aren’t suffi- within minority communities. Such examples cient by themselves. of our war-ridden history are plentiful. We’ve What’s more important is the people who (sub) consciously kept our mouths shut on show through their work that the minority-

163 majority dynamic can be channeled into benefits for all members of a community. We firmly believe that it is this combination of examples of good practice and overview of legislation concerning minority rights that can in the end stimulate all of us, especially those wielding power in decision making and policy creating. Traumas and issues accumulated in our region present a big experience which can serve us, and the world around us, as a basis for harmonious relationships between minorities and majorities.

Gordan Bosanac – Center for Peace Studies, Zagreb Lev Kreft – Peace Institute, Ljubljana Borka Pavićević – Centar CZKD, Beograd Branka Rajner – Human Rights Office, Tuzla

164 Sandra Benčić THe rIGHTS oF NATIoNAL MINorI- TIeS IN THe CoUNTrIeS oF ForMer YUGoSLAVIA

Changes occurring from the late 80s in re- even international war conflicts. Recognition gard to the dissolution of Yugoslavia brought of national minority status to various ethnic on the development of instruments for na- groups differs from state to state. Thus, Slo- tional minorities’ rights protection at the in- venia doesn’t use the term “national minori- ternational and national levels in the newly ties”, opting instead for “autochthonous na- formed states. tional communities”, and recognizes special The dissolution of Yugoslavia brought protection rights only to its autochthonous on the need to regulate national minority Hungarian and Italian communities (recog- rights which turned out to be a particularly nized by the Constitution of the former state sensitive issue. Pronounced nationalism in as well), and the Roma community, while for- political discourse pointed to a tendency for mer constitutive peoples, as members of oth- creating national states; such tendencies had er nations, have no such status in Slovenia in serious implications in regard to legal regula- spite of their numbers, important historical tion of national minority statuses, especially and economic ties to the country. That is the concerning the practice of violating funda- exact issue pointed out by the Committee of mental rights of national minority members. Ministers of the Council of Europe in their last The creation of new countries emerging released recommendation, noting the narrow from Yugoslavia introduced the concept of radius of people to which the Convention ap- so-called old minorities, members of peoples plies, especially pointing out the issue of non- whose status was recognized in Yugoslavia Slovenes from regions of former Yugoslavia. (Hungarians, Italians, Slovaks, Rusyns and The matter of the “erased” is alarming as well, Ukrainians) and “new minorities”; mostly since their legal status still hasn’t been re- constitutive peoples of former Yugoslavia. solved, an, as a result, they’re unable to access National minority members recognized back basic economic, social and cultural rights, in- in Yugoslavia had certain acquired rights cluding the right to education. One of the im- which they retained in most of the newly portant recommendations of the Committee founded states, whereas members of for- of Ministers concerns the removal of all sorts merly constitutive peoples haven’t retained of segregation of Roma pupils from the edu- the level of rights they used to be entitled to cation system, enabling them equal access to anywhere; although some countries started education at all levels. Croatia, as opposed to regulating the rights of national minorities Slovenia, recognizes 22 national minorities, relatively quickly, the lack of political will and but still hasn’t been completely implement- the nationalistically tainted public discourse ing their rights. The Recommendations of the caused flare-ups of ethnic incidents and, in Committee of Ministers from 2005 for Croa- some countries like Bosnia and Herzegovina, tia point out the progress in constructing a le- Croatia and Kosovo, outright inter-ethnic and gal framework for the protection of national

165 minorities, but they also point out the flaws, listed as “others” in the Constitution of Bos- singling out the inadequate implementation nia and Herzegovina, while certain positions of directives from the Constitutional law on are reserved exclusively to members of the national minorities, especially regarding the constitutive peoples. Frequent cases of dis- participation of national minorities in public crimination regarding the right to work, ac- services and organs of the judicial system. commodation and other social and economic Also, Croatia should devote more attention rights particularly threaten national minority to its return policy at local levels, increase members, as well as those who don’t belong to the efficiency of its judiciary system regard- the majority in a particular community. The ing national minority rights protection and lack of statistic data on national minority eliminate unnecessary obstacles for acquir- members’ numbers presents a large problem ing citizenship, especially for national mi- as the last census was conducted in 1991. The nority members. It is particularly important 2008 electoral law toughened the criteria for that Croatia secures the implementation national minority members to exercise the of right of education in ones language, the right of participation in local councils: only availability of textbooks for national minor- members of minorities that make up more ity members and to encourage inter-cultural than 3% of the population in an area have the dialogue among students of different eth- right to a “reserved” seat in local councils. The nicities. Croatia, as many other countries position of Roma in Bosnia and Herzegovina encompassed by the survey, needs to invest is cause for great concern; they are the most more effort in protecting Roma rights and frequent targets of discrimination and hate their social inclusion. The recent Oršuš et al. speech, and their access to economic, social vs. Croatia verdict of the European Court For and cultural rights is additionally hampered Human Rights is extremely important for all by lack of personal documents. Segregation countries created by the break-up of Yugosla- of students into separate classes, on basis of via. The Court found that the plaintiffs (14 el- ethnicity, is also a Roma problem, but other ementary school students from 2 Međmurje nationalities also encounter it. The practice primary schools) were subjected to indirect of separating children based on their eth- discrimination. Because they are Roma, they nicity is institutionalized through the “two were placed in “Roma classes” at certain peri- schools under one roof” program. ods or all of the time. In this publication, you will find reviews Bosnia and Herzegovina is special in that, of legal frameworks for the protection of na- as opposed to Croatia and Slovenia, it has tional minorities in Slovenia, Croatia, Bosnia three constitutive peoples. Analysis of the and Herzegovina and Serbia. legal framework has show, however, that lots Serbia has a developed legal framework of inconsistencies are present in the regula- for the protection of national minorities and tion of the rights of the Bosniak, Serb and promotion of intercultural dialogue, but such Croat peoples on state level, entity level and measures were implemented only in Vojvodi- cantonal level. The focus of decision making na, and a stronger involvement of central gov- and the entire model of political participa- ernment is expected in promoting the values tion being on the representation of the con- of interculturalism. stitutive peoples negatively reflects on the Just like Croatia, Serbia is still not ad- inclusion of national minorities. One of the equately protecting the victims of human conclusions of the Committee of Ministers of rights violations and the victims of discrimi- the Council of Europe is that national minori- nation on ethnic basis. It is necessary to cre- ties are restricted from certain jobs at state, ate a legal framework for national minority regional or local administration due to being councils’ participation in political and social

166 life. It is also necessary to set up a legal and institutional framework for combating discrimination. Additionally, one of the key issues is the education in minority languages where the government should put more effort in teacher training and text book availability. The problems Roma people are experienc- ing are very similar in Croatia and Slovenia; there is still a common practice of enrolling Roma children into schools for children with special needs as well as ethnic segregation, discrimination in regard to their economic, social and cultural rights, especially in cases of some Roma who do not posses personal documents.

167 Mitja Žagar SoMe Newer TreNdS IN THe ProTeC- TIoN ANd (SPeCIAL) rIGHTS oF eTHNIC MINorITIeS: eUroPeAN CoNTeXT1

1. Introduction: are there any special principle is (more or less) generally accepted rights of (ethnic) minorities? in Europe by now. In European context, major turning points were also the Framework Recent historic developments, especially Convention for the Protection of National tragic wars in the territory of the former Yu- Minorities and the European Charter for Re- goslavia in the 1990s or current events in the gional or Minority Languages prepared and Middle East, show the possible impact of (in- adopted within the Council of Europe. In my ter)ethnic relations and conflicts on peace opinion, these legally binding international and stability in individual plural societies documents mark the beginning of a new era and in the world. The actual situation and/or in the international protection of national the perception of the position, protection and minorities. At least in Europe, there should special rights of national and other minori- be no doubt that special rights of national mi- ties can play crucial roles in this context and norities do exist. can contribute to the escalation of conflicts in This contribution briefly presents some plural societies. controversies that exist regarding the protec- The reports (opinions) of the Badinter tion of national minorities and special rights Arbitration Commission (in 1991 and 1992) of persons belonging to national minorities established the dissolution of the former Yu- and/or national minorities as collective en- goslavia.2 These opinions determined also tities. It starts with presenting some defini- a principle that the adequate protection of tions of ethnic and national minorities and national minorities is one of criteria for mod- discusses different concepts of the protection ern democracy and a precondition for the in- and (special) rights of national minorities ternational recognition of new states.3 This and persons belonging to them. Here the issue of individual or collective nature of these 1 This text is based on: Mitja Žagar (1997), “Rights of ethnic minorities: Individual and/or collective rights? Some new(er) rights deserves special attention. trends in development and the (universal) nature of human rights - The European perspective.” Journal of International Relations, Vol. 4, No. 1/4, pp. 29-48. Law, Vol. 3, No.1, http://www.ejil.org/journal/Vol3/No1/ art12.html#TopOfPage (12 December 2001). For the texts of 2 More on legal issues of the dissolution of the former Yugo- Opinions 1-3, see: Alain Pellet (1992), “The Opinions of the slavia, see, e.g., Roland Rich (1993), “Recognition of States: Badinter Arbitration Committee: A Second Breath for the The Collapse of Yugoslavia and the Soviet Union.” European Self-Determination of Peoples - Appendix: Opinions of the Journal of International Law, Vol. 4, No.1, http://www.ejil.org/ Arbitration Committee.” European Journal of International journal/Vol4/No1/art4.html#TopOfPage (12 December 2001); Law, Vol. 3, No.1, http://www.ejil.org/journal/Vol3/No1/art13. Danilo Türk (1993), “Recognition of States: A Comment.” Euro- html#TopOfPage (12 December 2001); for the texts of Opin- pean Journal of International Law, Vol. 4, No.1, http://www.ejil. ions 4-10, see: Danilo Türk (1993), “Recognition of States: A org/journal/Vol4/No1/art5.html#TopOfPage (12 December Comment. - Annex 3: Opinions No. 4-10 of the Arbitration 2001); etc. Commission of the International Conference on Yugoslavia.” 3 See, e.g., Alain Pellet (1992), “The Opinions of the Badin- European Journal of International Law, Vol. 4, No.1, http:// ter Arbitration Committee: A Second Breath for the Self-De- www.ejil.org/journal/Vol4/No1/art5.html#TopOfPage (12 termination of Peoples.” European Journal of International December 2001); etc.

168 The following sections present the his- political and legal documents, constitutions toric development of the protection of ethnic and (internal) legislation of different (na- minorities, its main turning points, changing tion-)states have traditionally avoided this concepts and the main characteristics of dif- issue for a number of reasons.6 On the other ferent phases. This is the basis for the discus- hand, social scientists and (legal) theoreti- sion of the possible future (trends of) devel- cians developed several definitions of ethnic opments of special rights and the protection and/or national minorities. These definitions of minorities. that were developed for the purpose of their The concluding section offers a few pos- research usually focused on different aspects sible scenarios of future developments and of these ethnic communities. Although they some practical proposals for the promotion have many similar elements, they might dif- and development of Human Rights and the fer in certain specific elements considering protection of ethnic minorities. It reflects my specific interests or approaches of every au- belief that there is a need for the promotion of thor. Most frequently cited is the definition the ideology of Human Rights and for the ex- of Professor Francesco Capotorti, who de- istence and development of the special pro- scribes (ethnic) minority as a group: tection and rights of (ethnic and other social) • ... numerically inferior to the rest of the minorities. In other words, I am an advocate population of a state; of special rights of (ethnic) minorities that • in a non-dominant position; should be in their nature both individual and • whose members -- being nationals of the collective.4 state -- posses ethnic, religious or linguistic characteristics differing from 2. Definitions of ethnic/national minori- those of the rest of the population; and ties and some key concepts • show, if only implicitly, a sense of solidarity, directed towards preserving There is no generally accepted legal defi- their culture, traditions, religion or nition of ethnic minorities.5 International language.7

4 I believe that scholars should do more than just research all However, for the purpose of this contri- different dimensions of Human Rights as objective and passive observers. Most of all, they have to inform the public about bution I developed the following working their research and views – especially about their critical obser- definitions that distinguish among different vations. However, in my opinion scholars should be actively in- types of (ethnic) minorities. In framing these volved in the promotion and development of Human Rights and the ideology of Human Rights. definitions I considered especially a specific 5 It is extremely difficult to build a necessary consensus about the politically sensitive and tricky issue of the acceptable defi- tocol on the rights of minorities to the European Convention on nition of “ethnic minority”. Among many attempts I am cit- Human Rights, adopted on 1 February 1993.) ing Article 1 of the proposal for the Additional Protocol to the Although probably this text (prepared by the Parliamentary European Convention on Human Rights for the Protection of Assembly of the Council of Europe) would not be accepted Human Rights and Fundamental Freedoms, concerning per- anytime soon and it is not legally binding yet, this definition in- sons belonging to national minorities that defines a national dicates certain newer trends in the theory of international law. minority as: (See also: “Report on an additional protocol on the rights of mi- “...a group of persons in a state who: (a) reside on the territory of norities to the European Convention on Human Rights” (1993), that state and are citizens thereof; (b) maintain long-standing, Rapporteur: Mr. Worms, France Socialist; Parliamentary As- firm and lasting ties with that state; (c) display distinctive ethnic, sembly, Council of Europe: ADOC 6742. 1403-15/1/93-2-E, 19 cultural, religious or linguistic characteristics; (d) are sufficiently January 1993, pp. 4-5.) representative, although smaller in number than the rest of the 6 See, e.g., Florence Benoît-Rohmer, Hilde Hardeman (1994), population of that state or of a region of that state; (e) are moti- The Minority Question in Europe: Towards the Creation of a vated by a concern to preserve together that which constitutes their Coherent European Regime. CEPS Paper No. 55, Brussels: Cen- common identity, including their culture, their traditions, their re- tre for European Policy Studies, 1994, pp. 25-29. ligion or their language”. (Article 1 of the proposal for an additional protocol to the Convention for the Protection of Human rights and 7 Francesco Capotorti (1991), Study on the Rights of Persons Fundamental Freedoms, concerning persons belonging to national Belonging to Ethnic, Religious and Linguistic Minorities. New minorities, in Recommendation 1201 (1993) on an additional pro- York: United Nations, 1991, p. 96.

169 legal status of diverse minority communities. ments shows that certain additional criteria The broadest is the definition of an ethnic mi- (characteristics) are required before the minority that is defined as:8 nority protection is granted to a certain dis- • a specific and formed - distinct - group tinct ethnic community.12 Special rights and of persons the protection are usually granted to persons • that is (usually) numerically smaller than belonging to “typical (traditional) nation- the rest of the population of a state9 and al minorities.”13 Deriving from the above • lives as a distinct community in a non- (working) definition of an ethnic minority, dominant position within a certain the following three elements should be added society. in the definition of a typical (traditional) na- • Persons belonging to this distinct tional minority:14 community are citizens of the state on • This distinct community autochthonou- which territory they reside.10 sly lives (usually condensed) in a certain • They posses ethnic, religious, cultural territory of its traditional settlement.15 and/or linguistic characteristics differing 12 The Students’ Research and Training Project “Democratiza- from those of the rest of the population tion and ethnic relations: Management of ethnic relations and of the state. conflict”, cosponsored by the US Congress /USIS - Small Grants for Democracy Program, analyzed more than 130 constitutions • They developed a distinct (ethnic) of countries of the world regarding the regulation of ethnic re- identity and are motivated to preserve lations and protection of (ethnic/national) minorities. (On this together their common identity, religion, project and its results see, e.g., Mitja Žagar (1996a), “Exploring Ethnicity: Constitutional Regulation Of (Inter)Ethnic Rela- culture, traditions and language. tions - New Approaches to Multicultural Education.” http:// • (g) Such a community became an ethnic www.unisa.edu.au/lavskis/zagar/detailex.htm (12 December 2001); Mitja Žagar, Aleš Novak (1999), “Constitutional and minority as a consequence of a specific international protection of national minorities in Central and historic (political and administrative) Eastern Europe.” – in Mitja Žagar, Boris Jesih, Romana Bešter, eds., The constitutional and political regulation of ethnic re- development in the territory/region of lations and conflicts: Selected papers. Ethnicity 2. Ljubljana: 11 their traditional settlement. Institute for Ethnic Studies, 1999, pp. 177-214.) The research project “Ethnic dimensions of integration processes and tolerance in multiethnic societies: Management and resolution of The analysis of different national (consti- conflicts” analyzed several documents of the UN, CSCE/OSCE, tutions, laws) and international legal docu- Council of Europe, European Communities/European Union, documents of other regional organizations, more than thirty 8 See, e.g., Mitja Žagar (1995), “Ali so Slovenci na Hrvaškem bilateral treaties and more than hundred constitutions of the narodna manjšina: Splošna terminološka vprašanja in pravna countries of the world. This research project was financed by zaščita.” (“Are Slovenes in Croatia a National Minority? Gen- the Ministry of Science and Technology/Ministry of Education, eral terminology and legal protection.”) – in Vera Kržišnik- Science and Sport of the Republic of Slovenia we (See, Mitja Bukić, ed., Slovenci v Hrvaški. (Slovenes in Croatia.) Ljubljana: Žagar (1996), “Evolving concepts of protection of minorities: Inštitut za narodnostna vprašanja (Institute for Ethnic Stud- International and constitutional law.” Razprave in gradivo / ies), 1995, p. 334. Treatises and Documents, No.31/1996, pp. 143-164.) 9 When a distinct group, although numerically larger, is in a 13 See, Ernest Petrič (1977), Mednarodnopravno varstvo nar- non-dominant position and/or oppressed we could describe odnih manjšin. (The Protection of Ethnic Minorities by the In- it as a “social minority”. In such cases a numerically inferior ternational Law.) Maribor: Založba Obzorja, 1977, pp. 89-92. group in power usually monopolizes and (mis)uses a nation- 14 See, Žagar (1995), pp. 334-335. state and its mechanisms of repression to rule and suppress numerically superior groups. A situation in the South African 15 Autochthonous settlement indicates a considerable dura- Republic during the era of Apartheid could be mentioned as a tion of the settlement of a distinct ethnic community in a cer- typical example. tain territory and its integration in a plural society. Usually, autochthonous communities contribute to the cultural, social 10 This is the main characteristic that differentiates between and economic life of their environment. However, there are no persons belonging to ethnic minorities and (im)migrants. Re- objective criteria to determine the autochthonous settlement cent immigrants usually do not have citizenship of a country of a certain community. Especially, there are no objective cri- where they reside with the legal status of resident aliens. teria to determine the required considerable duration of the 11 There are also ethnic minorities whose members (persons settlement. The decision on the necessary duration of settle- belonging to these distinct communities) live dispersed in the ment is always above all subjective and political decision. The whole territory or several regions of a state. Jewish communi- Minority Rights Group, for example, decided for national/eth- ties in European and American cities could be mentioned as nic minorities that two generations of permanent settlement examples of such minorities. (40 to 50 years) should be enough to consider certain group an

170 • A typical national minority ethnically In any case, immigrants who are not citizens belongs to a “kin-nation” that has nation- of the country of their residence are excluded state of its own.16 This is usually a from political process (even if they are the neighboring country to the country of third generation in a certain country), and citizenship of persons belonging to a they could not get the status and protection typical national minority.17 guaranteed for persons belonging to tradi- • A typical national minority has several tional ethnic/national minorities. (cultural, social, economic, political) In addition to typical national minorities links with a kin-nation and its nation- we could define also ”atypical traditional na- state. Protection of ethnic minorities tional minorities”. These minorities live as and cooperation between a national distinct communities autochthonously in a minority and its kin-nation could become certain territory (criterion h). However, these important issues in bilateral relations minorities do not have kin-nations outside between a country of citizenship of the country of their permanent residence or persons belonging to a certain ethnic their kin-communities do not have nation- minority and a neighboring nation-state states of their own (criterion i).20 of their kin-nation.18 Typical and atypical traditional national minorities account only for a small fraction Especially the criterion of the autoch- of all distinct ethnic (cultural, linguistic) thonous settlement in connection with the communities in existing plural societies. citizenship of the country of permanent resi- However, these are the only distinct ethnic dence might be problematic. In some cases minority communities, whose members ac- we might find the second, third or (even) cording to international law enjoy certain mi- fourth generation of immigrants who were nority protection and special minority rights. born in the country of their permanent resi- Usually, states do not want to grant a minor- dence, but are still citizens of the country of ity status to diverse immigrant communities. origin of their parents or predecessors. There Consequently, persons belonging to these im- could be different reasons why they do not migrant communities who are not citizens have citizenship of the country of their per- of the states of their permanent residence manent residence (e.g., laws on citizenship/ in most cases do not enjoy minority rights or nationality, tradition, ownership of property special minority protection. in the country of origin of their parents, etc.).19 2.1. Minorities in Plural Societies: Na- autochthonous (ethnic) community. (See, World Directory of tion-states and National Minorities Minorities. (1990) Longman international reference. Edited by: Minority Rights Group. UK: Longman, 1990, p. xiv.) States are usually very reluctant when they 16 Sometimes the terms “mother-nation” and “mother-state” are used as synonyms for the terms “kin-nation” and “kin-state”. have to recognize officially the existence of 17 The term “kin-nation” (or “mother-nation”) refers to a na- ethnic pluralism and minorities within their tion (ethnic community) with which a certain ethnic minority borders. In every country a decision to grant a shares a common origin or heritage, language, culture, historic development and/or ethnic identity. 20 Some authors argue that atypical traditional ethnic minori- 18 Cultural, linguistic, educational, social, economic, etc. links, ties should be treated as equal constituent nations of states, contacts and cooperation of ethnic minorities with their kin- where they live regardless of their size in order to assure their nations and states have to be peaceful and should not infringe equality. This would require the transformation of concerned the principles of territorial integrity and sovereignty of states. (one/single) nation-states into multi-national-states. (See, e.g., 19 See, e.g., Eric Bockstael, Otto Feinstein (1991), “Ethnic Con- Bojko Bučar (1994), “Co-operation on Culture and Education flict and Development: A Belgian Case Study.” United Nations and the Problem of Minorities.” Photocopied paper for The 6th Research Institute for Social Development - UNRISD: photo- European Conference of Frontier Regions, Council of Europe, copied paper for the “Workshop on Ethnic Conflict and Devel- Parliamentary Assembly, Congress of Local and Regional Au- opment”, Dubrovnik (Yugoslavia, Croatia), 3-6 June 1991. thorities of Europe, Ljubljana (Slovenia), 13-15 October 1994.)

171 formal (national minority) status, legal protec- states.24 States are understood as specific or tion and special rights to a certain distinct eth- (even) the only means and mechanisms that nic community and/or its members (persons can assure the realization of specific (nation- belonging to this distinct community) is always al) interests of (ethno)nations.25 European – and above all – a complex political decision. states were established and are still perceived This is conditioned also with the perception of as nation-states of certain nations - we could the concept of modern nation-sates. say “single-nation-states.”26 This concept Nation-states are products of a very spe- could be explained by a simple equation: cific historical development in Europe that “State = nation = people”.27 was enabled by the introduction and rapid Following this logic nation-states and development of capitalism (capitalist ways their populations were believed to be ethni- of production). European nation-states have cally and culturally homogenous entities. As developed simultaneously with the forma- the result, a myth of ethnic homogeneity was tion of modern (ethno)nations21 since the born that strengthen the belief that a nation- sixteenth and seventeenth century on.22 In state belonged to a certain (ethnic) nation. this process states acquired their ethnic The myth of ethnic homogeneity was a pow- dimension and identity: Dominant ethnic erful force in building a common collective, communities (nations) within certain ter- ethnically based identity in the territory of a ritories usually determined ethnic iden- certain state. This myth is the basis for the tity of nation-states.23 They became nation- political ideology of nationalism and often

24 The fact that the process of formation of modern nation- 21 A nation is “a stable, historically developed community of states in Europe went hand in hand with the process of for- people with a territory, (specific) economic life, distinctive cul- mation of modern European nations has produced and still is ture, and language in common”. (Webster’s New Universal Una- reflected in a terminological problem in some languages. The bridged Dictionary. (1983) Deluxe Second Edition. USA: Dorset same term “nation” is used to describe a specific ethnic com- & Baber, 1983, p. 1196.) The existence of a specific “national iden- munity and a state as specific social organization and struc- tity”, as one of the strongest collective (group) identities, shall ture. I use the term “nation” only to describe a specific ethnic be added to this definition: the consciousness and will of an in- community. dividual shall exist to be a member of a certain nation, and an individual shall be recognized by other members of such an ethnic 25 A state is not just a form of organization of a society, but as community as its member. (See, e.g., Philip Schlesinger (1987), Max Weber pointed out, a state is (above all) an agency within “On National Identity: Some Conceptions and Misconceptions society, which possesses a monopoly over legitimate violence. Criticized.” Social Science Information/Information sur les sci- (E.g., Max Weber (1989), The Protestant ethic and the spirit ences sociales (London, Paris), Vol. 26, No. 2, 1987, pp. 219-264.) of Capitalism. Translated by Talcott Parsons; introduction by The formation of modern nations or ethno-nations was possible Anthony Giddens. London: Unwin Paperbacks, 1989; Max We- with the introduction of capitalism. The emergence of modern ber (1922), Wirtschaft und Gesellschaft. Bearbeitet von Max nations as specific ethnic communities was often conditioned Weber. Tübingen: J. C. B. Mohr / P. Siebeck, 1922.) On the other on the existence of nation-states, and sometimes vice versa. (See, hand, a modern state in the European tradition of the twentieth e.g. Ernest Gellner (1983), Nations and Nationalism. Ithaca & century became also a (public) service of its citizens that should London: Cornell University Press, 1983, pp. 6-7, 53-58.) provide certain necessary social infrastructure and assure the realization of certain social needs of its citizens (e.g. education, 22 The turning points in this process were the (Peace) Treaties social security, health care and services, etc.). of Westphalia of 1648 that laid foundations for a new international (European) community, legal status of states and princi- 26 Sometimes also the term “one-nation-state” is used to de- ples of relations among them. scribe this model and concept. (More on nation-states see, e.g., C. A. Macartney (1934), National States and National Minori- 23 Definitions of a (nation-)state in international law do not in- ties. London: Oxford University Press, Humprey Milford, 1934; clude its ethnic dimension and nature. (E.g. L. (Lassa Francis Hough Seton-Watson (1977), Nations and States. London: Lawrence) Oppenheim (1948), International Law: A Treatise, Methuen / Boulder, Colorado: Westview Press, 1977; Rudolfo Vol. I: Peace; 7th edition edited by H. (Hersch) Lauterpacht. Stavenhagen (1990), The Ethnic Question: Conflicts, Develop- London, New York, Toronto: Longmans, Green and Co., 1948; J. ment, and Human Rights. Tokyo, Hong Kong: United Nations G. Starke (1989), Introduction to International Law. 10th edi- University Press, 1990, p. 31, 20-35; Mitja Žagar (1995a), “Con- tion. London: Butterworths, 1989.) Article I of The Montevideo stitutions in Multi-Ethnic Reality.” Razprave in gradivo / Trea- Convention on Rights and Duties of States (of 1933) provides tises and Documents, No. 29-30/1995, pp. 144-157.) the classic legal definition of states as persons of international law: “The State as a person of international law should pos- 27 Eric J. Hobsbawm (1990), Nations and Nationalism since ses the following qualifications: a) permanent population; b) 1789: Programme, Myth, Reality. Cambridge, London, New defined territory; c) government; and d) capacity to enter into York, New Rochelle, Melbourne, Sydney: Cambridge University relations with other states.” Press, 1990, p. 23.

172 exploited by nationalist movements and poli- The existence of pluralism is a precon- ticians.28 However, as it is often the case with dition of democracy. Everybody agrees that myths, the myth of ethnic homogeneity of na- permanent political monopolies and unjust tion-states does not correspond to reality:29 forceful limitations of political pluralism are ethnic plurality has always been the reality incompatible with the modern understand- of most territories and states.30 Furthermore, ing and concept of democracy. To prevent a general trend in the Twentieth Century is the possible abuse of democratic principles the increasing ethnic, cultural, linguistic and and institutions democratic constitutions social diversity. Intensified communication, introduced different safeguards in the form (economic) cooperation and interdependence of democratic procedures and different limi- in the world, developed transportation and in- tations of a simple majority rule.33 However, creased mobility of population are some key people do not realize that ethnic pluralism is factors further contributing to this increas- just one segment of social diversity and plu- ing diversity.31 However, constitutions and ralism in modern societies.34 They do not per- political systems of nation-states are still ceive the existing ethnic diversity as a pos- based on the concept of a single-nation state sible comparative advantage; much less do and people still believe that the myth of eth- they see the recognition of ethnic pluralism nic homogeneity is true.32 Furthermore, they as a precondition of developed democracy in believe that this myth is consistent with (the a plural society. Believing in the myth of eth- concept of) modern democracy. nic homogeneity they consider the existing ethnic diversity a problem and a possible ob- 28 As the political ideology and principle, nationalism demands that members of a certain nation have “the political duty... to stacle to the successful functioning of demo- the polity which encompasses and represents... (this) nation.” cratic institutions and systems. Because of This political duty “overrides all other public obligations, and in extreme cases (such as wars) all other obligations of what- this myth sometimes they cannot even realize ever kind.” In this context, nationalism is the most demanding the existence of ethnic pluralism in their soci- form of ethnic or group identification. (Hobsbawm, 1990, p. 9.) eties. For this reason they also do not see the Nationalism, by definition, is exclusive and/or hegemonic, and is usually hostile to others. Hostile to diversity and pluralism, myth of ethnic homogeneity and the concept nationalism is incompatible with democracy. of nation-states based on this myth as pos- 29 See, e.g., Gellner (1983), p. 1; Anthony D. Smith (1991), National sible forceful limitations of ethnic pluralism. Identity. Harmondsworth, London: Penguin, 1991, p. 49-98. In this context the concept of single-nation- 30 A certain level of ethnic plurality (diversity) has always existed also in countries that were traditionally perceived as eth- states as tools for the realization of national nically homogenous nation-states (e.g., France). Factors, such interests of dominant (ethnic) nations, often as natural disasters including climate changes, diseases and famine, economic underdevelopment and hardship, faster eco- 33 These democratic procedures, limitations and mechanisms nomic development of certain regions, administrative changes include free democratic elections that should offer equal oppor- in the territory and borders of nation-states, wars, etc. have tunities to the (political) opposition, democratic procedures, contributed to the ethnic diversity and changing ethnic struc- institutions and mechanisms, systems of checks and balances, ture of population in the history. voting by qualified majority, etc. (See, e.g., Norberto Bobbio 31 See, e,g., Gerold Ambrosius, William H. Hubbard (1989), A (1989), Democracy and dictatorship: The nature and limits of Social and Economic History of Twentieth-Century Europe. state power. Oxford: Polity Press, 1989; Norberto Bobbio (1987), Translated by Feith Tribe and William H. Hubbard. Cambridge, The future of democracy: A defence of the rules of the game. Ox- Mass., London, England: Harvard University Press, 1989, pp. ford: Polity Press, 1987; Robert A. Dahl (1989), Democracy and 28-42, 84-86. its Critics. New Haven & London: Yale University Press, 1989; Giovanni Sartori (1987), The Theory of Democracy Revisited. 32 Children in schools all over the world are still taught this Part one: The Contemporary Debate; Part two: The Classical Is- myth. It is being promoted also by mass media that are present- sues. Catham, N.J.: Catham House Publishers, Inc., 1987.) ing it to their audiences in almost all countries. We have to recognize that the myth of ethnic homogeneity is a powerful force 34 Pluralism in modern societies exists in all spheres of our life: in modern societies. Even in countries, where ethnic plurality economy, politics, culture, language, ethnic and social structure is recognized (constitutionally and legally) and the existence of population, etc. Its expression is the existence of (social) di- of ethnic diversity is accepted by the official policy and most versity. In this context, most often discussed political pluralism politicians, many politicians and state authorities often see the - usually reduced to the existence of several political parties that existing ethnic diversity rather as a problem than as a normal represent different political options - represents only a specific situation or even a comparative advantage. dimension and a small fraction of present (social) pluralism.

173 at the expense of other distinct communities 3. Constitutional, legal and international (minorities) in a state, has not been seriously protection of national (ethnic) minori- challenged and/or changed.35 ties: historic development and present However, present models of nation- situation states could and should be observed (also) as possible generators of nationalism and National (ethnic) minorities as we know ethnic conflict in modern plural societ- them today are a consequence of the forma- ies.36 They could generate conflicts between tion, development and existence of modern ethnic communities that dominate (or are nation-states and borders among them. De- believed to dominate) states and ethnic veloped communication, increased mobility groups that do not want to accept such dom- and migrations are factors that continue to ination.37 In such situations distinct ethnic increase ethnic diversity in modern societies communities that are unhappy with ar- and contribute to the emergence of migrant rangements within the existing states often communities and new ethnic (immigrant) seek solutions in the secession and creation minorities. From a historic perspective, the of their own nation-states. This shows the development of the (constitutional, legal, importance and power of the existing con- international) protection of national mi- cept of nation-states in the present interna- norities was a long, slow and often painful tional community and in the perception of historic process. The adequate protection of people worldwide.38 migrants and immigrant communities is yet to be developed. When we analyze the historic development of the protection of national (ethnic) minorities we could divide it into three 35 More on the concept of nation-states see, e.g., Michael MANN, ed. (1990), The Rise and Decline of the Nation State. main phases: Oxford, Cambridge (Mass.): Basil Blackwell, 1990. 1. from the Peace Treaties of Westphalia 36 See, e.g., Gellner (1983), pp. 3-5; Hobsbawm (1990), pp. 9-12. (of 1648) to WW I; 37 It is not necessary that domination actually exists in a plural 2. from WW I to WW II; and society. A mere perception of domination or of a subordinate 3. after WW II – with a specific sub-phase (unequal) position of a certain distinct community could provoke different conflicts (that could turn into ethnic conflicts) after 1989. and their possible escalation. 38 Even minorities in the existing states perceive the model 3.1. From The Peace Treaties of West- of a “nation-state” as the only proper tool to realize na- phalia to WW I tional interests of a dominant (ethnic) nation. That is why they often demand the creation of the nation-state of their own - to realize their own specific national interests. (See, The first phase in the historic develop- e.g., Michael Keating, John McGarry (2001), Minority Na- tionalism and the Changing International Order. Oxford, ment of the protection of traditional (nation- New York: Oxford University Press, 2001; James. G. Kellas al) minorities lasted almost three hundred (1998), The Politics of Nationalism and Ethnicity. 2nd re- 39 vised and updated edition. Basingstoke, London: Macmillan; years. The development was slow and of- New York: St. Martin’s Press, 1998; Stavenhagen, (1990).) Al- though they are deprived distinct communities (minorities) 39 Although a few international documents had included provi- in the existing nation-states, their nationalist politicians sions on religious freedom before (e.g., the Peace Treaty of Vi- in their (political) programs demand the formation of their enna of 1609 that guaranteed religious freedom to Protestants ethnically homogenous nation-states. In this context, they in Transylvania), The Peace Treaties of Westphalia of 1648 consider the possible ethnic minorities and other distinct marked the beginning of this phase of the modern development communities in their future state a serious problem. These of rights of religious and ethnic minorities. (Petrič (1977), p. possible future minorities are often used as scapegoats when 24.) These treaties introduced the principle of freedom of con- they encounter problems in the realization of their (nation- science and religion and established the obligation of states alist) programs. On the other hand, politicians of the existing to grant toleration and self-government to distinct religious minorities do not pay much attention to the (constitutional/ communities. States, the high contracting parties recognized legal) status and protection of possible ethnic minorities in the existence of religious minorities and stipulated to grant their future nation-state. a certain level of (initially religious and later also local) self-

174 ten partial. The main characteristics of this cases, prohibition of discrimination on the phase were: ground of race or religion.43 • The protection of minorities was limited only to religious minorities. It was especially 3.2. From WW I to WW II concerned with religious freedom and equality. In some cases it included also certain level This phase was much shorter and char- of religious and local self-government. It was acterized by a rather dynamic development. only in one case that the protection of an eth- The following characteristics marked the nic minority was explicitly mentioned but not second phase: precisely regulated.40 • The concept of the protection of minori- • The protection of minorities was pro- ties expanded and included also protection of claimed by a few international agreements racial, ethnic and linguistic minorities in ad- and documents, but there was no internation- dition to religious minorities. “Special” rights al mechanism that would have assured the of persons belonging to ethnic, racial, linguis- realization of existing provisions.41 The real- tic and religious minorities were added to the ization of rights of minorities was usually left general concept of human rights.44 to individual sovereign states themselves. • The protection of minorities was regu- • Existing provisions on the protection of lated by international agreements and docu- minorities were very seldom realized in the ments, within and outside the League of Na- practice.42 tions as the central institution at the level of • There was no specific constitutional international community. The Peace Treaties protection of ethnic minorities, except for a after WW I were central documents in this general proclamation of equality and in some 43 This conclusion was confirmed by preliminary findings of the “Constitutional Project” within the Students’ Research and Training Project: “Democratization and ethnic rela- government to Protestants in catholic states and to Catholics tions: Management of ethnic relations and conflict.” (See in protestant states. These principles replaced the previously also: Albert P. Blaustein, Jay A. Sigler, ed. (1988), Constitu- existing principle “cuius regio, eius religio” that determined tions That Made History. Edited, compiled and introduction (automatically) the religion of the population on a certain ter- by: A. P. Blaustein, J. A. Sigler. New York: Paragon House ritory by the religion of its ruler. (Salo W. Baron (1985), Ethnic Publishers, 1988.) Minority Rights: Some older and newer trends. The tenth Sacks 44 Professor Petrič (1977, pp. 37-38) lists the following nine Lecture delivered on 26th May 1983. Oxford, England: Oxford (groups of) rights of minorities that were guaranteed to per- Centre for Postgraduate Hebrew Studies, 1985, p. 3) sons belonging to ethnic minorities by international docu- 40 Although the Final Document of the Congress of Vienna of ments: 1815 mentioned Poles as an ethnic minority, it did not estab- • The right to the citizenship of the state where persons be- lish any kind of the (special) protection. The high contracting longing to a certain ethnic minority live. In some cases when parties, Austria, Prussia and Russia agreed to grant certain the administrative status of a certain territory was changed, ethnic rights (that were not specified) to Poles who lived un- the inhabitants were given the right to opt for a citizenship of der their jurisdiction. their choice; • the right to life, liberty of person, and freedom of religion; 41 In addition to the Peace Treaties of Westphalia, in Europe • the right to equality before law, and equality in civil and po- there were several documents assuring also the protection litical rights; of religious minorities, e.g., the Oliva Peace of 1660, the trea- • the right to equal access to public services and offices, hon- ties of Nijmegn (1678), Rijswik (1697) and Vienna (1815). We ors and functions, and equality at (professional) work; could mention also the Paris Peace of 1763 between France and • the right to establish, manage and maintain their religious United Kingdom that regulated the protection of Catholics in and social associations and institutions, schools; Canada. In the time of the decay of the Turkish Empire a cer- • the right to free use of their language; tain protection of religious and ethnic minorities was estab- • the right to use their language before courts; lished by the treaties of Paris (1856) and Berlin (1878). (E.g., • the right to education in their language in primary schools Petrič (1977), pp. 24-27; Petra Roter (1995), “Razvoj mednarod- in the communities where a considerable proportion of per- nopravnega varstva manjšin od 17. stoletja do obdobja Društva sons belonging to a minority live. The official language of a narodov” (“The Development of the International Protection of state should also be taught compulsory; Minorities from the 17th Century until the League of Nations’ • the right to adequate participation on public finances for Period”). Razprave in gradivo / Treatises and Documents, No. educational, religious and similar purposes in the communi- 29-30/1994-1995, pp. 194-202.) ties where a considerable proportion of persons belonging to 42 See, e.g., Petrič (1977), pp. 24-28; Roter (1996). a minority live.

175 context that served as the basis for all other 3.3. After WW II documents.45 • The second phase marked the beginning The third phase of the historic evolution of the modern constitutional protection of of the protection of ethnic minorities was minorities, and set certain standards by adopt- and is the most dynamic so far. In this pro- ing some solutions from the existing interna- cess we should stress especially the impor- tional documents and practice.46 However, tance of several international organizations most constitutions, based on the concept of and integrations, such as, for example, United (single) nation-states, did not include provi- Nations,49 The Council of Europe,50 Confer- sions on protection of minorities. ence/Organization on Security and Coop- • There was no adequate and efficient eration in Europe,51 European Communities/ mechanism at the international level or with- 49 The Charter of the UN (1945) and the Universal Declaration in individual states that would have assured of Human Rights (GA Res. 217 A(III) of 10 December 1948) do the realization of the existing constitutional/ not provide any special protection for minorities directly, but they define the framework of the UN Human Rights regulation. legal protection of minorities. The most important UN documents regarding ethnic minori- • There were several problems in the re- ties are, e.g.: the resolution “The Fate of Minorities” (GA Res. 217 C (III) of 10 December 1948); International Covenant on alization of the protection of minorities and Civil and Political Rights - Article 27 (GA Res. 2200 A (XXI) of “special” rights of persons belonging to mi- 16 December 1966; entered into force on 23 March 1976); the norities provided by international law and a Declaration on the Rights of Persons Belonging to National or Ethnic, Religious and Linguistic Minorities (GA Res. 47/135 of 47 few constitutions ; nevertheless the protec- 18 December 1992); The Vienna Declaration and Programme tion and position of minorities improved in of Action of the World Conference on Human Rights adopted 48 on 25 June 1993 - Paragraph 19 (World Conference on Human comparison with the previous phase. Rights: The Vienna Declaration and Programme of Action, June 1993. (1993) With the Opening Statement of the United Nations Secretary-General Boutros Boutros-Ghali. New York: UN De- partment of Public Information, 1993, pp. 34-35); etc. 50 The main documents of the Council of Europe regarding 45 The issues of the right of peoples to self-determination and ethnic minorities are: recommendations and decisions of the protection of ethnic, linguistic and religious minorities were Parliamentary Assembly and the Committee of Ministers, raised already during WW I. New principles started to emerge the declaration of the Heads of State and Government of the in this context that were further developed after WW I, es- member States of the Council of Europe at the Vienna summit pecially within the League of Nations (e.g., resolutions of the conference (8-9 October 1993), but especially the Framework Council of the League of Nations based on the special report Convention for the Protection of National Minorities and the on Protection of Linguistic, Racial or Religious Minorities, so- European Charter for Regional or Minority Languages pre- called the Tittoni’s Report adopted by the Council on 22 Octo- sented in this volume. (See also, e.g., Benoît-Rohmer, Harde- ber 1920). In this context we should mention Peace Treaties man (1994).) after WW I that bound the states defeated in the war and new Although the European Convention on Human Rights of 4 states to respect certain rights of minorities, e.g., the treaties November 1950 (with the official title The Convention for the of: Saint-Germaine with Austria of 10 September 1919 (Art. Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms that 54-60); Neuilly with Bulgaria of 29 November 1919 (Art. 49- entered into force in 1953) and the European Social Charter of 57); Trianon with Hungary of 4 June 1920 (Art. 54-60); Sevres 18 October 1961 (that came into force in 1965) did not establish with Turkey of 10 August 1920 (Art. 37-45), etc. (See, e.g., any special rights and protection of minorities, they laid the Petrič (1977), pp. 28-49) foundations of the European system of Human Rights. From the perspective of protection of minorities we should mention 46 The following constitutions should be mentioned in this Article 14 of the European Convention on Human Rights that context: the Constitution of the Russian Socialist Federal So- prohibits any form discrimination in exercise of human rights viet Republic of 1918, the German (Weimar) Constitution of and fundamental freedoms guaranteed by this treaty. (See, Hu- 1919, and the Constitution of the Estonian Republic of 1920 man Rights: A continuing challenge for the Council of Europe. that established the highest standards of the protection of (1995) Strasbourg: Council of Europe Press, 1995, p. 5, 20.) ethnic minorities. (See, e.g., Blaustein, Sigler, ed. (1988), pp. 337-398.) 51 The main CSCE/OSCE documents regarding the protection of ethnic minorities are, e.g.: The Helsinki Final Act (Principle 47 The first Soviet Russian, Estonian and German constitutions VII of the “Declaration on Principles Guiding Relations be- were all short lived and abolished in practice soon after WW I. tween Participating States, Para. 4) of 1975; the Copenhagen (E.g., Blaustein, Sigler, ed. (1988).) Document (Part IV) of 1990; the Vienna Human Dimension 48 More on these issues, see, e.g., Capotorti (1991), p. 25; Inis Mechanism of 1989; etc. CSCE/OSCE documents are usu- L. Claude (1955), National Minorities: An International Prob- ally political documents that are legally not binding. Most at- lem. Cambridge: Cambridge University Press, 1955, pp. 17, 35- tempts to develop measures and mechanisms to improve the 36; Petrič (1977), pp. 32, 44-49; Roter (1995), pp. 208-209. implementation of CSCE commitments concerning minorities

176 Union,52 sub-regional integrations,53 etc. The also by the process of decolonization that protection of minorities remained also an was based on the realization of the principle important content of multilateral and bilat- of self-determination that is in many ways eral treaties.54 This period was characterized controversial.55 The creation of new (nation) states in Africa and Asia after the collapse of have failed to produce adequate results. The office of the CSCE/ colonial Empires changed the world’s politi- OSCE High Commissioner on National Minorities as a specific early-warning instrument for the prevention of conflicts that cal map. This process resolved certain minor- involve national minorities at the earliest possible stage was ity problems that existed within the colonial established in 1992 to improve the situation. This institution offered a common ground for cooperation in promoting hu- Empires, but - at the same time - it created or man rights and the protection of minorities in Europe. (See e.g., transformed these problems in new states. Benoît-Rohmer, Hardeman (1994), pp. 6-9.) The Hight Com- missioner on National Minorities authorized the Foundation The principle of and right to self-determi- on Inter-Ethnic Relations, a nongovernmental organization es- nation were called upon and used again in tablished in 1993 to support the activities of the High Commis- the beginning of the 1990’s when new states sioner, to prepare recommendations that would improve the position and protection of national minorities. This resulted in emerged from the former (communist) mul- the Hague Recommendations regarding the Educational Rights tiethnic states/empires in Central and East- of National Minorities (1996), Oslo Recommendations regarding the Linguistic Rights of National Minorities (1998) and the ern Europe (Czechoslovakia, Soviet Union, Lund Recommendations on the Effective Participation of Na- the former SFR Yugoslavia).56 tional Minorities (1999). (See, e.g., http://www.osce.org/hcnm/ documents/recommendations/index.php3 (15 January 2002).) The post WW II period brought also substantial (national, regional) diversity in the 52 The EC/EU has failed to crate a binding legal instrument on the protection of ethnic minorities. Nevertheless, several EC/ perception and regulation of the (national EU documents underline the importance of minority rights and international) protection of rights of (e.g., the Badinter report, resolutions of the European Parlia- 57 ment). The protection of minorities is present also in the EC/ minorities. The following main character- EU international relations as an important political issue or a istics describe this phase: yardstick of democracy. (See also, e.g., Benoît-Rohmer, Harde- man (1994), pp. 16-19.) • The concept of human rights has further developed in this phase, which influenced 53 In response to existing problems in the Baltic region, the Council of Baltic Sea States (CBSS) decided in March 1993 to also rights and protection of ethnic minori- establish the office of a CBSS Commissioner for Human Rights ties. Some new special rights have emerged, and Minority Questions. (See e.g., Benoît-Rohmer, Hardeman (1994), pp. 21-22.) and a dual, both individual and collective, na- The Central European Initiative (CEI), founded in 1989, adopted its Instrument for the Protection of Minority Rights in 1994 United Kingdom, USA and Yugoslavia on 5 October 1954 that that establishes principles for the protection of national mi- was replaced by the Treaty of Osimo of 1976 between Italy and norities in member states. (At present the CEI comprises the Yugoslavia succeeded by Slovenia and Croatia after its disinte- following 17 Member States: Albania, Austria, Belarus, Bosnia gration; agreement between the Federal Republic of Germany and Herzegovina, Bulgaria, Croatia, the Czech Republic, Hun- and Denmark of 1955; a number of bilateral agreements con- gary, Italy, Macedonia, Moldova, Poland, Romania, the Slovak cluded after the collapse of Communist regimes and disintegra- Republic, Slovenia, Ukraine and the Federal Republic of Yugo- tion of multiethnic states in Central and Eastern Europe, such slavia.) Although this document is not a binding international as: treaties on neighborhood relations that Germany concluded document, it represents an important step in the (sub)regional with Poland (in 1991), Hungary (in 1992) and with Czecho- development of the protection of minorities. (See, http://www. slovakia (in 1992); treaties between Hungary and Ukraine (of ceinet.org/view/01/01_01.htm (20 January 2002).) 1991), Hungary and Slovenia (1992), etc. The Alps Adriatic Working Community has its Working Group 55 See, e.g., Morton Halperin, David J. Scheffer, Patricia L. Small on Minorities within its Commission III on Culture and Soci- (1992), Self-Determination in the New World Order. Washing- ety. This Working Group is responsible for collection of data ton, D.C.: Carnegie Endowment for International Peace, 1992. concerning ethnic minorities in the region, for the creation of a map of minorities, for the stimulation of communication and 56 E.g., Mitja Žagar (1994), “National Sovereignty at the End of cooperation between minorities and especially for the promo- the Twentieth Century: Relativization of Traditional Concepts; tion of youth contacts between minorities. (See, e.g., http:// The Case of Slovenia” - in Bojko Bučar, Stein Kuhnle, eds., Small www.alpeadria.org/attivita/attivita_e.htm (20 January 2002).) States Compared: Politics of Norway and Slovenia. Bergen: Alma Mater, 1994, pp. 243-248. 54 In this context I should mention: the Gruber-Gasperi Agree- ment of 1946 (annexed to the Peace Treaty of 10 February 1947) 57 E.g., Stavenhagen (1990), pp. 129-141; Patrick Thornberry between Austria and Italy that guarantees a range of minority (1990), International Law and the Rights of Minorities. Oxford, rights and a broad autonomy to the German-speaking (Aus- England: Clarendon Press / New York: Oxford University Press, trian) minority in South Tirol; the quadripartite memorandum 1990; Patrick Thornberry (1991), Minority and Human Rights of agreement, so-called London Memorandum, concerning the Law (1991), A minority Rights Group Report. London: MRG, Territory of Trieste, signed by the governments of Italy, the 1991; World Directory of Minorities (1990); etc.

177 ture of minority rights is slowly being recog- al protection are still lower than existing nized. international standards in most cases.60 This • Rights and protection of minorities are gap is to a certain extent bridged by the legis- regulated by a number of international docu- lation in some countries, but this legislation ments, with the UN and other international is often inadequate. organizations playing a central role in the • Different mechanisms at the interna- development of the international law. A new tional level (mostly within existing interna- concept of the protection and rights of mi- tional global and regional organizations) or norities has slowly been established by new within individual states that should assure international documents. Besides binding the realization of rights and protection of treaties and international agreements, there minorities are being established (and have are also legally non-binding documents (res- already been mentioned in the footnotes). olutions and declarations). Some principles Beside the protection of rights before the proclaimed by these documents have become courts within the state, different interna- or might become customary international tional institutions and courts exist that can law based on the practice of the international be addressed to also by affected individuals community and states58 and/or ius cogens and minority organizations/associations in when they are included in new international the case of the violation of minority rights treaties.59 In most cases so far, the realization provided by international treaties.61 of minority rights provided by international • There are still several problems in the documents depends only on a political com- realization of the protection of minorities mitment of states to respect provisions of and “special” rights of persons belonging these documents. to minorities provided by international law • The reluctance of governments of mod- and constitutions. This is sometimes condi- ern states that at least subconsciously still tioned also by “ethnic policies” of states that perceive their countries as ethnically ho- fail to recognize even the very existence of mogenous (single) nation-states, has often ethnic pluralism within their borders. slowed or even blocked further development Within this phase we could detect also a of the protection and rights of minorities in special sub-phase that started in 1989-1990 international law. Due to the reluctance and and continued into the 1990s. After the col- opposition of some states, it is rather unlikely lapse of the former communist regimes in that already existing international standards Central, Eastern and South Eastern Europe of protection of minorities will be translated countries from this region expressed their into the national legislation of these states interest to join the (Western) European inte- anytime soon. gration (the EU) and started their transitions • Although there was a certain progress in from communism. In this context, following the field of the constitutional protection of 60 See, e.g., Baron (1985); Catherine Brolmann, Rene Lefeber, minorities, most constitutions, still deriving Marjoleine Zieck, eds. (1992), Peoples and Minorities in Inter- from the concept of (single) nation-states, national Law. Dordrecht, Boston: M. Nijhoff, 1992; Thornberry (1990); Ben Whitaker, ed. (1984), Minorities: A Question of Hu- did not include special provisions on rights man Rights? Oxford, New York, Toronto, Sydney, Paris, Frank- and protection of minorities. Some newer furt: Pergamon Press, 1984; Žagar, Novak (1999); etc. constitutions have followed international 61 E.g., such a system is provided by the European Convention on Human Rights. If their rights are violated, individuals could standards of minority rights and protection bring – in accordance with the European Convention on Hu- of minorities, but standards of constitution- man Rights – complains and their cases before the European Commission on Human Rights, which screens most complains, and before the European Court of Human Rights. (See, e.g., A. 58 This is the case with the Universal Declaration of Human LeRoy Bennett (1995), International Organizations: Principles Rights and some other UN documents. and Issues. Sixth Edition. Englewood Cliffs, N.J.: Prentice Hall, 59 See, e.g., Starke (1989). 1995, pp. 209-210)

178 also the mentioned recommendations of the Special minority rights64 were developed Badinter commission, the adequate protec- to assure equality of rights and opportunities tion of minorities became an important crite- for individuals belonging to distinctive groups rion for the accession. Simultaneously, in the and/or in some cases for these distinctive 1990s an important development took place groups (as collective entities) who are objec- at the international level by the adoption of tively in a less favorable position in a certain several international documents, including society. Therefore, these special rights should the Framework Convention for the Protec- be aimed at enabling these individuals and tion of National Minorities and the European groups to realize their constitutionally guar- Charter for Regional or Minority Languages anteed rights. Usually defined as individual that represented the first two specific legally rights, with their realization special minority binding international documents on the pro- rights establish also the protection of minor- tection of (national) minorities. ity communities.65 I think that rights of minorities have a dual nature - they are at the 4. Individual and/or collective same time both collective and individual rights: do minority rights exist at all? rights. If we analyze rights of national (ethnic) minorities in their complexity, we can The concept of (special) rights of eth- discover that as collective rights they belong nic minorities has often been disputed. to ethnic minorities as distinct communities, Some authors and politicians deny the very and as individual rights they belong to every existence of special minority rights. In their member of a certain ethnic minority.66 view, special rights are a form of the unac- The concept of collective rights is be- ceptable legal discrimination. They insist on coming more acceptable, but most official absolute formal equality of everybody before documents and politicians still perceive mi- law and consider the, so-called, “positive dis- nority rights as individual rights of mem- crimination” with measures of the “affirma- bers of certain distinct ethnic communi- tive action” the unacceptable violations of ties.67 There are only a few national and/or the principle of equality of everybody before 64 Some authors use the phrase “rights of minorities” in the the law. They usually reject also the existence context of “equality of rights and opportunity for individuals of collective rights and claim that all rights belonging to minority groups”, and the phrase “minority rights” 62 to refer “to the rights of minority peoples (as groups - M.Ž.) who are exclusively individual. wish... to cultivate their own culture and control their schools, On the other hand, international law, of- welfare agencies, and other communal institutions.” (Baron ficial documents of most states, most politi- (1985), pp. 3-4) I use both term as synonyms. cians and scholars recognize the existence 65 See, e.g., Vernon Van Dyke (1985), Human Rights, Ethnicity, and Discrimination. Westport, Conn.: Greenwood Press, 1985, and importance of special rights of (national) pp. 14-15, 44-45. 63 minorities. Nevertheless, there are several 66 E.g., the right of minorities to education – in languages of differences regarding the understanding, in- minorities, about culture and history of these minorities – is terpretation and nature of these special rights. realized as a collective right of a certain minority by establishing adequate autonomous educational systems and programs; as an individual right it is realized by giving every individual belonging to a minority community the possibility to attend a 62 Tibor R. Machan (1989), Individuals and their rights. La bi-lingual school or educational program in the language of a Salle, Illinois: Open Court, 1989. certain minority. 63 See, e.g., Capotorti (1991); Iván Gyurcsík (1993), “The New 67 E.g. Declaration on the Rights of Persons Belonging to Legal Ramifications to the Minority Question.” Paper for the National, Ethnic, Religious and Linguistic Minorities (A/ 12th Annual Conference of the Institute for EasWest Studies RES/47/135) adopted by the General Assembly of the United “Minority Rights and Responsibilities: Challenges in a New Nations on December 18th, 1992 defines rights of persons be- Europe”; Lake Bled, Slovenia, May 21-23, 1993; Will Kymlicka longing to minorities mostly as individual rights, although it (1999), Multicultural Citizenship: A liberal theory of minority stresses that “(p)ersons belonging to minorities may exercise rights. Reprinted in paperback. Oxford: Clarendon, 1999; Will their rights, including those set forth with the present Declara- Kymlicka, ed. (1996), The Rights of Minority Cultures. Oxford, tion, individually as well as in community with other members New York: Oxford University Press, 1996; etc. of their group, without any discrimination.” (Article 3/1.)

179 international documents and/or constitu- could lead to severe problems endangering tions that explicitly define rights of minori- the (general) acceptance and respect of hu- ties also as collective rights of these distinct man rights and respective standards defined ethnic communities.68 by international law in certain societies when This dispute regarding individual and/or certain human rights conflict with tradition- collective nature of rights of (ethnic) minori- al and/or generally recognized concepts and ties could be observed as the reflection of the values. Western – more specifically, European and However, also in these cases the existing North American – culture and ideology based minimal international Human Rights stan- on individualism, Christianity and the con- dards should not be abolished and/or violated. cept of (liberal) democracy that have domi- All necessary attempts should be made that nated the development of the international these standards are observed and realized. community and law in the past centuries. Of- On the other hand, the further development ten, the Western culture and ideology differ of human rights and especially the special substantially from traditional local cultures protection and rights of (ethnic and other) and ideologies that are usually less individ- minorities should take into account specific ual and more collective oriented. Not only do traditions, concepts and cultures in every so- traditional local cultures recognize the exis- ciety and the traditional position of distinct tence, specific social roles and importance of communities within it. In my vies, this would the collective subjects (collectivities) within often lead to the strengthening of the collec- every society, they often put collective inter- tive dimension(s) of human rights, especial- ests and needs of diverse communities be- ly the (special) rights of (ethnic) minorities fore the specific interests and needs of indi- without reducing or endangering their individuals. The currently existing international vidual dimension. system of human rights simply follows the Western traditions and somehow ignores the 4.1. Concepts of the Protection mentioned cultural differences. This practice of Minorities

68 E.g. the Constitution of the Republic of Slovenia (of 1991) defines the rights of traditional ethnic minorities as collective Following Jellinek’s classification of hu- and individual rights of autochthonous ethnic communities man rights69 the rights of minorities could be and their members. (E.g. Article 65) It is interesting to mention, that the Constitution of the Republic of Slovenia (of 1991) defined usually as “rights of negative status” on the initiative of representatives of ethnic minorities in the (negative rights). In this context I would de- Constitutional Commission replaced the term “ethnic/national minority” with the term “autochthonous ethnic communities” scribe the existing concept of the protection to avoid the possible negative connotations of the term “minor- of minorities and the prevailing practice in ity”. The Council of Europe’s Framework Convention for the the world as the “negative concept of the Protection of National Minorities states in its Article 1: “The protection of national minorities and of the rights and freedoms protection of minorities.” When states of persons belonging to those minorities forms an integral part of the international protection of human rights, and as such falls 69 Based on the status, Georg Jellinek classified human rights within the scope of international co-operation.” Nevertheless, into four groups: the framework convention guarantees rights and freedoms ex- • rights of negative status: the state should not interfere un- plicitly to persons belonging to minorities. The dual nature of less they are violated (basic rights and liberties of an individ- minority rights is - somewhat - more present in the European ual, e.g. personal rights, privacy, etc.); Charter for Regional or Minority Languages. (For more de- • rights of positive status: an individual, usually the citizen tailed information on these issues see also, e.g., Romana Bešter has the right to demand a certain activity by the state (cul- (2001), Primerjava nekaterih vidikov ustavne zaščite manjšin tural, social and economic rights); v državah članicah Sveta Evrope: Manjšinsko varstvo v Svetu • rights of active status: political rights and liberties, that en- Evrope in ustavna ureditev manjšinskega varstva v državah able democratic participation of a citizen; članicah Sveta Evrope. (Comparison of some aspects of the con- • rights of passive status: the state (society) can demand that stitutional protection of national minorities in Member States an individual citizen performs certain public functions (e.g. of the Council of Europe: Minority protection of the Council of an obligation to perform an elected or public function). Europe and the constitutional regulation of the minority pro- (Georg Jellinek (1963/1905), System der subjektiven öffentli- tection in Member States.) Magistrsko delo. Ljubljana: Univer- chen Rechte. (Reprint of the 1905 edition.) Darmstadt: Wissen- za v Ljubljani – Fakulteta za družbene vede, 2001.) schaftliche Buchgesellschaft, 1963, pp. 86f.) 180 guarantee certain minority rights they usu- would not act would establish a violation ally define and establish them as individual of the constitution and law by the state and (negative) rights of persons belonging to mi- its moral and legal responsibility for conse- norities. States do not have a direct obliga- quences. tion to assure their realization. They react Although this concept has been developed only when these rights are (directly or some- mainly as a theoretical model, the Republic of times indirectly) violated – usually upon the Slovenia declared this model as the basis for request of members of minorities. Individual its regulation regarding the protection of na- persons belonging to minorities and, in some tional minorities and to a large extend intro- cases, minority organizations (associations) duced it with its constitutions in 1991.74 This can sue violators before courts and request was not surprising considering that some that states prevent further violations of mi- elements of this model had existed already nority rights.70 in the former Yugoslavia and that certain ele- The alternative concept that has been de- ments were preserved also in some other suc- veloped mainly as a theoretical model could cessor states. However it is more important be the “positive concept of the protection that some elements of the positive concept of of ethnic minorities.”71 This theoretical the protection of minorities have been frag- model developed in the early 1990s:72 mentally introduced in the legal systems and • establishes minorities (as distinct com- practice of some other states.75 munities) and their members (as individuals) as active and equal subjects in a plural society 5. Instead of conclusion: possible and its political system. It provides for their scenarios of future development participation and decisive role in political decision-making; The historic evolution of minority rights • requires active role of a state in the pro- was characterized by the gradual expansion tection and realization of (special) rights and introduction of new rights, although of minorities.73 The very fact that the state there were several setbacks and even occasional reverse trends. Minority rights have 70 In my view, constitutional/legal systems should establish become an important segment of human the general obligation of the state to prevent violations of human rights as a general principle that applies also for the special rights. International law has established some rights of ethnic minorities; such provisions could be – at least general principles and (minimal) standards. in some cases – interpreted as the obligation of the state to undertake certain preventive activities before the actual violation Although there was recognition that the takes place. rights, establish appropriate mechanisms for the prosecution 71 When presented in public, the positive concept of the proof their possible violators; provide for necessary (pre)condi- tection of ethnic minorities is accepted well and advocated by tions, including the necessary finances, and infrastructure for most members and representatives of ethnic minorities, or- the realization of minority rights in the education, culture, ganizations (associations) of ethnic minorities, some experts publishing, etc. and scholars. On the other hand, this concept provokes usually 74 See, e.g., Article 64 (Special Rights of the Autochthonous negative reactions of (official representatives of) states and dif- Italian and Hungarian National Communities in Slovenia) and ferent politicians - especially members of nationalist political Article 65 (Status and Special Rights of the Romany Commu- parties. nity in Slovenia) of the Constitution of the Republic of Slovenia 72 See, e.g., Mitja Žagar (1990), Sodobni federalizem s poseb- (1991). More on these issues, see also in the contribution of Mi- nim poudarkom na asimetrični federaciji v večnacionalnih ran Komac. državah. (Modern Federalism and Elements of Asymmetri- 75 Some elements of this concept have been introduced in legal cal Federation in Multi-Ethnic States.) Doktorska disertacija systems and in political practice in Belgium, Canada and Spain. (Ph.D. Dissertation). Ljubljana: Univerza Edvarda Kardelja v Some other states might sometimes use certain elements of a Ljubljani, Pravna fakulteta, 1990; Mitja Žagar (1992), “Position “positive concept” in their minority policy - mostly in the field and Protection of Ethnic Minorities in the Constitution of The of education of members of minorities (in their own language Republic of Slovenia: Basic information.” Razprave in Gradivo/ in order to preserve and develop their distinctive culture). We Treatises and Documents, No. 26-27/1992, pp. 10-11. could mention also the “affirmative action” legislation and pro- 73 In this context states should: prepare and adopt the ap- grams in the USA as possible specific cases of the use of certain propriate legal regulation of minority rights; assure their re- elements of this concept. (See also, e.g., World Directory of Mi- alization and protection; prevent the violations of minority norities, 1990.) 181 obligation of states to protect ethnic minori- countries to restrain from genocidal policies ties was established by the international law, and “ethnic cleansing.” there was hardly anything done against coun- Considering everything that was said, we tries that violated it. Minority policies and could not expect that any time soon the exist- the protection of ethnic minorities have ing (single) nation-states would transform been generally considered internal affairs of into ethnically neutral “bodies politic” with every state. States are still reluctant to ex- political systems built on the principles of pand the existing rights and/or to introduce inclusion, tolerance, cooperation, and recog- new minority rights, although they often do nition of ethnic, cultural and social plurality not meet the international standards. They and diversity of its population. However, peo- claim that such an expansion would be cost- ple have to be informed about the multi-eth- ly and would further complicate the existing nic and multi-cultural structure and nature political systems. of their societies. They have to know as much Although the Badinter Commission of different cultures as possible, and especial- stressed the importance of the adequate pro- ly they should be taught to acknowledge and tection of national minorities for modern de- respect differences. It is important to create mocracies and established it as a criterion for channels and ways of communication and the EU accession of new states, the protection cooperation among different distinct com- of national minorities remains in the sphere munities that will take into account cultural of internal affairs of modern states. The very differences and a specific nature of every in- existence of the concept of (single) nation- dividual culture. This includes the creation states that dominates the present interna- of informal mechanisms for the management tional community sets the limits. In this con- and resolution of conflicts. text states and many of their citizens perceive I know that it is very difficult or impos- minorities and the existing ethnic diversity sible to predict future developments; social rather a problem than a normal state of affairs scientists and politicians often fail in such at- and possible comparative advantages. How- tempts. However, our future is an important ever, we can still expect that in cases of major and attractive subject that we cannot avoid. humanitarian crises and gross violations of This is why I chose a more literary approach minority and other human rights the possi- and developed three hypothetical scenarios bility of humanitarian interventions exists, on the future developments of the protection especially if certain interests of great powers of minorities – as I see them considering the are threatened simultaneously.76 For this rea- present situation, its complexity and diver- son it is extremely important that informa- sity, and detected (sometimes conflicting) tion on violations of human rights, including present trends of development. I am taking rights of minorities, in a specific environment into account also the events of the 11th Sep- exists. If there are intense public reactions, tember 2001 that could have negative and re- outrage and demands to stop such crimes the strictive effects on the future development likelyhood of international humanitarian in- of the minority protection if we judged from terventions also increases. Hopefully, the fear the first reactions. On the other hand, the of international humanitarian interventions future might be brighter, if people realized and possible prosecution of perpetrators of that the promotion of multiculturalism and such crimes before international courts can interculturalism, democratic inclusion, the put pressure upon political regimes in all introduction and realization of the adequate

76 For some critical accounts see, e.g., William J. Buckley, ed., protection of minorities could improve eth- (2000), Kosovo: Contending Voices on Balkan Interventions. nic relations and contribute to stability in Grand Rapids, MI, Cambridge: Wm. B. Erdmans Publishing plural societies thereby strengthening de- Co., 2000.

182 mocracy and reducing tensions that could main powers. Additionally, limited practical lead to terrorism. results of such attempts and the general lack of determination to execute proclaimed prin- 5.1. Scenario 1: “Status Quo” – ciples and policies can put the credibility of Nothing New on the Front such measures and of the international community at stake.78 In my view the most likely scenario, at Although immigrants and immigrant least in the near future, predicts no major de- communities in many ways resemble tradi- velopments that would lead to the better and tional national minorities, there is hardly any more comprehensive protection of (national protection of these individuals and groups and other) minorities. The international com- that represent new immigrant ethnic minori- munity, still the community of (single/one) ties. The existing international standards nation-states, will continue to underline the and level of their protection are rather low, importance of the existing standards of the and states are rather reluctant to implement protection of ethnic minorities, but there will even these standards.79 It is not likely that the be several problems in their realization. New existing minority protection will include also rights and higher international standards will these categories. Taking into account some not be introduced, because states will block recent developments, practice of states, and such attempts. They will consider the further growing xenophobia in several countries one development of minority rights too costly and might fear that the situation and protection unrealistic in given circumstances. of immigrants in these countries might even If the economic situation does not im- worsen. prove soon, politicians and people might continue to see the existing multi cultural 5.2. Scenario 2: The “Dark” Scenario – reality and ethnic diversity as an obstacle to the Victory of Xenophobia the successful development of their country.77 In such a situation it might become dif- If the negative perception of “others” in- ficult to preserve even the existing level and tensifies (which might be a consequence of standards of the protection of ethnic minor- 11 September in some environments) and if ities, although states would want to avoid economic and social situation further deteri- the negative international publicity caused orates in the world, xenophobia will increase by the possible reduction of minority rights. in many countries. Everyone who is different, However, certain reductions of the existing especially ethnic minorities, migrants and minority rights are not impossible. immigrant communities, could easily be I hope that gross violations of human made scapegoats. Politicians will be tempted rights, including minority rights, in individual to use nationalism to generate public sup- countries will continue to generate protests port for their political options and to promote of public and the international community. hatred against “them” who are different and The “humanitarian intervention” is a threat 78 See, e.g., Koen Koch (1993), “Not a Deus ex Machina, but a to the possible perpetrators of such criminal Baron Von Munchhausen: Some Thoughts About the Instru- activities, but I expect that the international ments of the International Community and Forms of Interven- tion in the Field of Minority Rights Protection.” Paper for the community will use it very selectively. The 12th Annual Conference of the Institute for EasWest Studies international community will react when “Minority Rights and Responsibilities: Challenges in a New this might seem necessary and convenient to Europe.” Lake Bled, Slovenia, May 21-23, 1993, pp. 3-5. 79 See, e.g., Jacqueline Costa-Lascoux (1990), “Anti-Discrimi- 77 This is happening in many countries, but especially Belgium nation Legislation: Belgium, France, Netherlands, Committee and Canada could be cited as examples. Such problems led even of Experts on Community Relations.” (MG-CR (90) 2), (Report to disintegration of certain multiethnic states, e.g., the former prepared by Jacqueline Costa-Lascoux.) Council of Europe / Czechoslovakia, Soviet Union, Yugoslavia. Conseil de l’Europe, Strasbourg 9 January 1990.

183 should be blamed for “our problems”. Such 5.3. Scenario 3: The “Positive” Scenario – new political climate might lead to the reduc- “All Different - All Equal” tion or even abolition of some minority rights or the existing model of the minority protec- I would hope for a positive scenario that tion. Additionally, there might be no guaran- would continue the further development and tees and will that the existing minority pro- expansion of minority rights and the protec- tection would be realized. tion of minorities. Taking into account the Should such a development happen in just impact of existing nationalism and xenopho- individual countries, there is the possibility bia, present social and economic situation in that the international community will react the world, this development could be slow - to prevent the violation of the existing inter- both at the national and international level. It national principles and minimal standards. will take some time and a lot of efforts (of mi- Gross violations of human rights might even norities, social activists and favorable public, provoke the humanitarian intervention in a nongovernmental organizations, public insti- certain country. A global political, security, tutions, etc.) to translate the already existing economic and/or social crisis on the other international standards into the national leg- hand, could paralyze the international com- islation on the minority protection in several munity. Unable to intervene in such a situa- states. It will take even longer before states tion, the international community would not are willing to further develop and increase be able to prevent the reduction and/or aboli- the international standards. tion of minority rights. The reduction of mi- Multiculturalism, as the ideology based nority rights would become a trend in such a on tolerance, peaceful and equal cooperation phase of development. is slowly being developed. This will require The impact of such a development would the active involvement of all relevant fac- be universal: nationalism(s) and xenophobia tors, including schools and educational sys- could become the characteristics in several tems, public institutions and services, mass societies. This would influence the interna- media, associations and social movements, tional community and we could expect the ethnic minorities and their organizations, initiatives to reduce the existing protection immigrants, immigrant communities and their of ethnic minorities and immigrants in al- organizations, etc. The existing model of most every country. We could expect that nation-states will need to transform in this the minority protection would decrease in context: The nation-state should become almost every country in such a situation. a state, an ethnically neutral “body politic” The consequences of such a development that recognizes and promotes the existence could not be predicted, but we could expect of ethnic and cultural pluralism. Its political that it would lead to ethnic conflicts. The system should be built on the principles of idea of the “final solution” might become inclusion, tolerance, cooperation, and recog- attractive in certain multi cultural environ- nition of ethnic, cultural and social plurality ments, which might lead to the discrimina- and diversity of its population. Such a politi- tion, “ethnic cleansing” of these territories cal system should recognize the possibility and/or genocide. of different conflicts, and provide channels Although I do not like this scenario, it is for expression, coordination and realization not completely impossible. We could detect of different specific interests. This political at least certain elements of this scenario in system should provide mechanisms for the several countries. Especially, we should be protection and participation of distinct com- aware that no society is immune from nation- munities. It has to develop also different insti- alism and xenophobia. tutions, mechanisms and procedures for the

184 prevention and management of possible con- cultural diversity that can be also a compara- flicts (including ethnic conflicts), and offer tive advantage and not just a problem. We different peaceful and democratic means and should be shown that the existing concept of ways for resolution of existing conflicts.80 (single) nation-states is not just an ideal goal We could only hope that - at least - some of every distinct ethnic community, but also rights that the international law and national a possible source of ethnic conflicts. People legislation already provide for traditional should be convinced that the best way to re- ethnic (national) minorities will be granted alize their specific interests and to preserve to other distinct communities and minori- our own identities is the equal cooperation ties, such as immigrant communities.81 with others. We need to develop the ideology In any case, the future development of of equal cooperation that would supplement human rights and protection of ethnic mi- and in some cases replace the prevailing ide- norities will have to consider the existing ology of competition. The basis of such ideol- diversity, different historical and cultural tra- ogy and the adequate protection of minori- ditions in the world. The collective nature of ties should be human rights, cooperation and minority rights will have to be strengthened democracy. However, we have to take into in this context without reducing or endanger- account also different content and nature of ing their individual dimension. these concepts in different cultures present in a certain society. Therefore we have to find 5.4. What can be done? the common and universal elements of these cultures, and build on consensus and com- Although I am not able to predict the fu- promise to prevent even the feeling and fear ture and was only able to present three – in of inequality and domination. Hopefully, not my views – possible scenarios of the future only the protection of national minorities will development of the protection of minori- be improved, but also the adequate protection ties, I do have some ideas what can be done of migrants and immigrant minorities will to promote and improve human rights and be developed that will follow the mentioned the protection of minorities. I argue that we principles. need to promote knowledge of human rights, However, before such goals are realized including (special) rights of minorities, the reactions and protests of people and inter- existing ethnic and cultural diversity, toler- national public against violations of human ance, mutual understanding, coexistence and rights, rights of ethnic minorities and immi- cooperation, etc. in modern plural societies. grants can be powerful factors in the process We should realize that myths of ethnic homo- of formulation of democratic and inclusive geneity contradict the existing ethnic and ethnic policy based on equality in every state. Additionally, public pressure for the collec- 80 Mitja Žagar (2000), “Ali je možno razkleniti začaran krog? tive international humanitarian intervention Strategije in koncepti za upravljanje in razreševanje etničnih konfliktov.” (“Breaking the Vicious Circle: Strategies and con- in the case of gross and systematic violation cepts for the management and resolution of ethnic conflicts.”) of human rights might at least in some cases Razprave in gradivo / Treatises and Documents, No. 36- deter governments and regimes from nation- 37/2000, pp. 11-32. alistic policies hostile to minorities. The fear 81 E.g., new standards of protection of migrant workers and immigrant communities are being developed (at the international of international intervention and increased level especially within European Community/Union). Some lilelyhood that perpetrators of genocidal poli- questions in this context include problems of integration of migrants in an immigrant community, citizenship and political cies and “ethnic cleansing” would be pros- participation of migrants at least at local level, special collec- ecuted can put pressure upon political re- tive rights of migrant communities as groups to enable them preserve their culture and identity, etc. (See e.g. Costa-Lascoux gimes, xenophobic and nationalist politicians (1990); Žagar (1990), pp. 292-294.) to restrain from such practices.

185 Lana Zdravković82 LeGAL FrAMework: SLoVeNIA

1. Constitutional framework for Italian or Hungarian national communities protection of minorities reside, Italian or Hungarian shall also be official languages«. Article 14 (Equality Before Protection of minorities is subject of the the Law) stipulates:» In Slovenia everyone following articles of the Constitution of the shall be guaranteed equal human rights and Republic of Slovenia. Article 5 stipulates: fundamental freedoms irrespective of na- »In its own territory, the state shall protect tional origin, race, sex, language, religion, po- human rights and fundamental freedoms. It litical, or other conviction, material stand- shall protect and guarantee the rights of the ing, birth, education, social status, disability, autochthonous Italian and Hungarian na- or any other personal circumstance. All are tional communities. It shall maintain con- equal before the law«. Article 61 (Expression cern for autochthonous Slovene national of National Affiliation) stipulates: »Everyone minorities in neighbouring countries and for has the right to freely express affiliation with Slovene emigrants and workers abroad and his nation or national community, to foster shall foster their contacts with the home- and give expression to his culture, and to use land. It shall provide for the preservation of his language and script«. Article 62 (Right to the natural wealth and cultural heritage and Use One’s Language and Script) stipulates: create opportunities for the harmonious de- »Everyone has the right to use his language velopment of society and culture in Slovenia. and script in a manner provided by law in the Slovenes not holding Slovene citizenship may exercise of his rights and duties and in proce- enjoy special rights and privileges in Slove- dures before state and other authorities per- nia. The nature and extent of such rights and forming a public function«. Article 64 (Spe- privileges shall be regulated by law«. Article cial Rights of the Autochthonous Italian and 11 stipulates: »The official language in Slove- Hungarian National Communities in Slove- nia is Slovene. In those municipalities where nia) stipulates: »The autochthonous Italian and Hungarian national communities and 82 The author would like to thank everyone who helped her write the report by providing valuable information: Jasminka their members shall be guaranteed the right Dedić, PhD (Peace Institute, currently Government Office for to use their national symbols freely and, in Local Self-Government and Regional Policy), Brankica Petković, MA (Peace Institute), Veronika Bajt, PhD (Peace Institute), Ana order to preserve their national identity, the Kralj, PhD (The Science and Research Centre of the Republic right to establish organisations and develop of Slovenia in Koper), Branko Matijević (head of the associa- economic, cultural, scientific, and research tion EXYUMAK/EXYUMCO until October 2009), Fahir Gutić (head of the Bosnian Cultural Society of Slovenia), Admir Baltić, activities, as well as activities in the field of MA (head of the society of Bosnian-Herzegovian and Slovenian public media and publishing. In accordance friendship »Ljiljan«), Tahir Maliquaj (head of the Albanian Cul- tural Society »Migjeni« and the current head of the association with laws, these two national communities EXYUMAK/EXYUMCO), Drago Vojvodić (head of the umbrella and their members have the right to education association of Serbian associations in Slovenia), Vladimir Bilić (head of the umbrella association of Croatian associations in and schooling in their own languages, as well Slovenia), Ilija Dimitrijevski (head of the umbrella association of as the right to establish and develop such edu- Macedonian associations in Slovenia), Jožek Horvat Muc (head cation and schooling. The geographic areas in of the Roma Union of Slovenia) and Aleksandar Todorović (Civil Initiative of Erased Activists). which bilingual schools are compulsory shall

186 be established by law. These national com- the National Assembly. The electoral system munities and their members shall be guar- shall be regulated by a law passed by the Na- anteed the right to foster relations with their tional Assembly by a two-thirds majority vote nations of origin and their respective coun- of all deputies. Deputies, except for the depu- tries. The state shall provide material and ties of the national communities, are elected moral support for the exercise of these rights. according to the principle of proportional In order to exercise their rights, the members representation with a four-percent threshold of these communities shall establish their required for election to the National Assem- own self-governing communities in the geo- bly, with due consideration that voters have graphic areas where they live. On the propos- a decisive influence on the allocation of seats al of these self-governing national communi- to the candidates.«83 ties, the state may authorise them to perform certain functions under national jurisdiction, 2. Ethnic composition and shall provide funds for the performing of of minority groups such functions. The two national communities shall be directly represented in represen- According to the 2002 general census tative bodies of local self-government and in (which is generally carried out every ten the National Assembly. The position of the years), there were 1.964,036 people living in Italian and Hungarian national communi- Slovenia in 2002, 1.631,363 of Slovenian na- ties and the manner in which their rights are tionality. The minority communities in the exercised in the geographic areas where they country were the following, from the most live, the obligations of the self-governing lo- numerous downwards: Serbian 38.964 or cal communities for the exercise of these 1,98%, Croatian 35.642 or 1,81%, Bosnian rights, and those rights which the members 21.542 or 1,10%, Hungarian 6.243 or 0,32%, of these national communities exercise also Albanian 6.186 or 0,31%, the Roma 3.246 or outside these areas, shall all be regulated by 0,17%, Montenegrin 2.667 or 0,14% and the law. The rights of both national communities Italian 2.258 or 0,11%. The census also noted and their members shall be guaranteed irre- 499 Germans, 470 Ukrainians, 451 Russians, spective of the number of members of these 273 nationals of the Czech Republic, 259 communities. Laws, regulations, and other Turks, 216 Slovaks, 181 Austrians, 140 Poles, general acts that concern the exercise of the 138 Bulgarians, 122 Romanians, 54 Greeks, constitutionally provided rights and the posi- 40 Rusyns, 28 Hebrews, and 13 Vlachs. An- tion of the national communities exclusively, other interesting piece of information shows, may not be adopted without the consent of that 527 people declared themselves as Yu- representatives of these national communi- goslavians (residents of a then non-existent ties.«. Article 65 (Status and Special Rights of country), while 48.588 people did not wish the Romany Community in Slovenia) stipu- to answer the question about their nation- lates: »The status and special rights of the ality.84 It should be mentioned that the 2002 Romany community living in Slovenia shall census did not cover thousands of nationals be regulated by law.«. Article 80 (Composi- from regions of former Yugoslavia and the tion and Election) stipulates: »The National Roma, who were nationals of the Republic of Assembly is composed of deputies of the citi- Slovenia until 1991, but refused to apply for zens of Slovenia and comprises ninety depu- 83 Cf. The Constitution of the Republic of Slovenia, The Of- ties. Deputies are elected by universal, equal, ficial Journal of the Republic of Slovenia: 33/91 direct, and secret voting. One deputy of the 84 Source: Statistical Office of the Republic of Slovenia, the 2002 Census of the Population, Households and Housings, Italian and one deputy of the Hungarian na- http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/rezultati_red. tional communities shall always be elected to asp?ter=SLO&st=7 (access on 1 March 2010)

187 Slovenian citizenship in early 1992 during the as national minorities despite the fact that process of Slovenian independence and were they represent 10% of Slovenia’s population subjects to an illegal and unconstitutional ad- and that they have strong and historic ties ministrative erasure from the Register of cit- with the country. These countries and Slove- izens of the Republic of Slovenia, which left nia were constituent parts of the former com- them with numerous life difficulties caused mon country, the Socialist Federative Repub- by the fact that they suddenly had a status of lic of Yugoslavia (SFRY). a foreigner in the Republic of Slovenia as of 1992. According to the most recent data of the 4. Overview of institutional framework Ministry of interior (January 2009), 25.671 for protection of minorities persons were subject to the erasure, or as much as 1,3% of Slovenian population.85 The office for national minorities was At the same time, the Republic of Slove- formed after Slovenia’s independence, as a nia only recognises two national minorities successor of the Office for Minority issues, – the Italian and the Hungarian ones. The established in 1959. It is the Government’s in- Roma ethnic minority is subject to a special dependent professional Office which oversees status, but does not have a status of a minor- the implementation of constitutional and leg- ity. These are the only three communities to islative Acts, which refer to the special rights be constitutionally, legally and institutionally of the Italian and Hungarian national minori- protected in Slovenia. ties, and oversees and guarantees the protection of special rights of the Roma community 3. Historical development of institution- living in Slovenia. The office also carries out al and legal framework including role of some direct tasks, such as cooperation with international community the national minorities’ organisations and financing of their activities, gathering sug- Since the Independence of 1991, Slove- gestions and proposals for new measures and nia has passed a number of Laws, Acts and solutions for individual problems that the Decrees to regulate the position of national organisations or individual members of na- minorities. During the process of EU ac- tional minorities are encountering in the Re- cession, it ratified the crucial international public of Slovenia. The second direct area of documents in the area of national minorities’ the Office’s work is cooperation with the Na- protection. During the ratification and imple- tional Assembly commission for national mi- mentation procedures it also established a norities, when the Office represents the gov- number of bodies which are overseeing the ernment during the Commission’s sessions. establishment, execution and implementa- The Office is the partner body of internation- tion of minority rights. al organisations in the field of minority issues Nonetheless, all the legal and institutional and publishes reports on the implementation provisions only apply to the Italian and Hun- of the Framework Convention for the protec- garian minorities with a small proportion tion of National minorities and the European also applying to the Roma community. The charter for regional or minority languages. nationals of the former Yugoslav countries Furthermore, there are some responsibi- however, remain overlooked and unprotected lities that are exclusively in the domain of the Office for Nationalities, most of all those 85 Cf. Ministry of the Interior of the Republic of Slovenia, Sta- which are not covered by different minis- tistic data from 24.1.2009 on the number of persons whose permanent residence permit in the Republic of Slovenia ceased to tries (financing of the main self-governing be valid on 26.2.1992 (»Erased«), http://www.mnz.gov.si/filead- organizations of the Italian and Hungarian min/mnz.gov.si/pageuploads/2009/izbrisani-koncni_podatki. National Communities, co-financing of the pdf (access on 1 March 2010)

188 bilingualism and other constitutional rights regulations, mostly in the field of transposal in those municipalities, where both National of EU regulations on implementation of the Communities represent the autochthonous equal treatment of persons, regardless of residents, co-financing of the mutual cultural their race, ethnic origin and EU regulations organisations residing in Croatia, co-financ- on general frameworks of equal treatment in ing of the Italian and Hungarian radio and TV employment and at work. programs; there are also some responsibili- Although the provisions of Slovenian ties regarding the Roma Ethnic Community Constitution guarantee that all are entitled that lives in Slovenia traditionally, histori- to the same human right and fundamental cally, such as financing of the main Roma or- freedoms, regardless of one’s nationality, race, ganisation (Roma Union of Slovenia), indi- gender, language, religious, political and other rectly co-financing of the Roma associations convictions, the financial situation, birth, ed- all over the country and finally co-financing ucation, social position or any other personal of the Roma activities in the field of media). circumstance, the real life practice has shown National Assembly Commission for that certain social groups and individuals are National Communities assesses proposals often subject to unequal or degrading treat- for new Acts and other pieces of legislation, ment. In accordance with the Implementa- which regulate the status and the rights of tion of the Principle of Equal Treatment Act, solely the autochthonous Italian and Hungar- the Government of the republic in Slovenia ian minorities and their members; it assesses established a professional and consulting issues related to the status and the rights of body, the Government of the Republic of Slo- the autochthonous Italian and Hungarian venia’s Council for the implementation of the minorities; it assesses issues regarding the equal treatment principle (SUNEO), which development of education and cultural-ed- monitors the implementation of the provi- ucational and economic activities of the two sions of the Implementation of the Principle autochthonous communities; it assesses is- of Equal Treatment Act. It monitors, finds sues regarding public media and publishing and evaluates the status of individual social of the two communities, issues regarding the groups from the prospective of guaranteeing development of contacts between the Italian equal treatment principles. It gives proposals, and Hungarian national communities and initiatives and recommendations for adoption their mother nations; it proposes measures of regulations and measures necessary for for implementation of the minorities’ rights. implementation of equal treatment to the gov- It has nine members, who are members of ernment of the Republic of Slovenia. It gives the National assembly. Two of the members proposals for improvements in education, are the National Assembly representatives of awareness raising and research in the field of each national minority. equal treatment of persons. It learns about the The Office for Equal opportunities work of the Advocate of the equal treatment established in 2001, is the Government of principle on the grounds of his or her annual Slovenia’s independent professional Office, reports, it is also a consulting body in the which took on the tasks of the former Office framework of the PROGRESS programme for Women’s Policy, a professional service for the field of discrimination prohibition and responsible for the realisation of the rights of the area of diversity. The council is chosen for women, which partly also oversees the prin- a 5 year period and is currently in its second ciples of equal treatment. The Equal opportu- mandate (2009-2013). The thirteen-member nities Office works in the area of prevention council is composed of selected Ministers and and elimination of discrimination, by coordi- government officials, representatives of pub- nating the birth of new policies and drafting lic institutions and NGO’s.

189 The Human Rights Ombudsman has and immigrants in Slovenia is implemented been established on the grounds of the Con- on the ground of legal Acts and general and stitution of the republic of Slovenia, Article specific provisions of the government’s mi- 159, which stipulates »that in order to protect nority policy and public tenders and appeals human rights and fundamental freedoms in which provide financing for national minori- relation to state authorities, local self-govern- ties’ cultural associations in accordance with ment authorities and bearers of public author- the Act on Enforcing Public Interest in the ity, the office of the Ombudsman for the rights Field of Culture. of citizens shall be established by law«86. The Republic of Slovenia Public Fund for areas of the Ombudsman’s work include: the Cultural Activities (JSKD) – provides fi- Constitutional rights, Restriction of personal nancial support for activities of minorities’ liberty, Social security, Employment and legal cultural associations, particularly for the mi- matters, Administrative rights, Judicial pro- norities which are not recognised by the Con- cedures, Environment and spatial planning, stitution. The fund was legally established Commercial public services, Housing mat- in 1996 as the Republic of Slovenia Fund for ters, Personal data protection, Protection of amateur cultural activities and received its children’s rights and Discrimination, which current name in 2000. covers the area of national and ethnic, equal The Ministry of Foreign affairs’ West- opportunities by gender and equal oppor- ern Balkans and Regional Initiatives tunities in employment. The Ombudsman’s Department is responsible for preparation influence is informal. The Ombudsman’s pre- of strategies and realisation of bilateral re- decessor was the Council for the Protec- lations of the Republic of Slovenia and the tion of Human Rights and Fundamental countries n the Western Balkans and policies Freedoms, established in 1988. In December between the Western Balkans countries and 1993, the Slovenian National Assembly ad- the republic of Slovenia in the framework of opted the Human Rights Ombudsman Act, the EU; The Human Rights Department which lays down his powers and jurisdiction drafts proposals for foreign policies in the and sets out the legal basis for establishment field of Human Rights promotion;Depart- of his office. The Human Rights Ombudsman ment for International Cultural Rela- officially started work on 1 January 1995. On tions carries out activities relating to bilat- that day the Council for the Protection of eral and multilateral cooperation in culture Human Rights and Fundamental Freedoms and education, and draws up the positions of ceased operations and the Council for the the MFA on international cooperation in the Protection of Human Rights and Fundamen- mentioned areas. tal Freedoms Act ceased to be valid. Migration and Integration Director- The Ministry of Culture’s Sector for ate at the Ministry of the Interior moni- Minority Cultural Rights creates condi- tors the situation in the field of migration, tions for provision of special cultural rights international protection and integration of of the national minorities and the Roma com- refugees and foreigners, supervises the im- munity laid down in the Constitution of the plementation of laws, regulations and gen- Republic of Slovenia, and of cultural rights eral acts in the field of migration, interna- of other minority groups in the Republic of tional protection and integration of refugees Slovenia. The support for cultural activities and foreigners on the basis of the Aliens Act of the Italian and Hungarian minorities, the and Resolution on the Migration Policy of the Roma community and other minority groups Republic of Slovenia; participates in the work

86 Cf. The Constitution of the Republic of Slovenia, The Of- of EU and Council of Europe expert bodies; ficial Journal of the Republic of Slovenia: 33/91 cooperates with international organisations

190 operating in the area of migration, interna- a) Organisation in the political sphere tional protection and integration of refugees and foreigners (IOM, ICMPD, SE, UNHCR, In accordance with the Law of the Repub- etc.); coordinates and performs activities of lic of Slovenia (Establishment of Municipali- an intermediary body for the European Refu- ties and Municipal Boundaries Act, Financ- gee Fund III and European Fund for the Inte- ing of Municipalities Act, Local Self-Govern- gration of Third-Country Nationals. ment Act) and in accordance with the statutes of the Republic of Slovenia’s municipalities in 5. Overview of main laws and strategies the ethnically mixed areas (Izola, Koper, Pi- directly targeting minorities and areas ran, Lendava, Moravske Toplice, Dobrovnik, of protection (right to language, media Hodoš, Šalovci), the Italian and Hungarian representation, culture, political repre- minority are organised on the political level. sentation, employment etc.) The Italian minority is politically active and organised within the Coastal Italian Self- 5.1 Italian and Hungarian national governing Community with its headquar- communities ters in Koper. This is the umbrella organisation, which has the status of an entity of In addition to the rights arising from the public law, and communicates with state au- Constitution of the Republic of Slovenia, the thorities in the municipalities of Koper, Izola, Republic of Slovenia has stated in the Funda- and Piran – municipalities in which Italians mental constitutional document on indepen- represent the autochthonous residents. In dence of the Republic of Slovenia, Chapter the above mentioned three municipalities, III that: »The Italian and Hungarian national the Italian National Community is organised minorities in Slovenia and their members are in municipal Italian self-governing com- granted all the rights mentioned in the Con- munities, which are linked with the um- stitution of the Republic of Slovenia and in brella organisation through their delegates, international agreements.«87 The Self-Gov- i.e. elected members, and represent a form of erning Ethnic Communities Act is another political representation at the local level (i.e. fundamental document which stipulates in the municipal level). In each of three coastal its Article 1: »For the implementation of spe- municipalities where Italians represent the cial rights, guaranteed by the Constitution of autochthonous population, the applicable the Republic of Slovenia, for the promotion of statutes stipulate that one of the deputy may- their needs and interests, and for organised ors has to be a member of the Italian National participation in public matters, members of Community. Members of the Italian National the Italian and Hungarian National Commu- Community also have councillors in munici- nities establish, in regions of their autoch- pal councils, which are elected by members of thonous settlement, self-governing national the Italian Community themselves. communities«.88 This gives further opera- The Hungarian National Community is tional basis for implementing the constitu- organised within the Pomurje Hungarian tional rights of the Italian and Hungarian Na- Self-Governing National Community with tional Communities. its headquarters in Lendava. This is the umbrella organisation of the Hungarian national Community in the Republic of Slovenia, 87 Cf. Fundamental Constitutional Charter on independence which has 21 members, and communicates of the Republic of Slovenia, The Official Journal of Republic of Slovenia: 1-4/91 and 19/91 with state authorities. Within municipalities, 88 Cf. Self-Governing Ethnic Communities Act, The Official the Hungarian National Community has mu- Journal of Republic of Slovenia: 65/94 nicipal Hungarian self-governing national

191 communities in the following municipali- carried out by the Italian national minority in ties: Lendava, Dobrovnik, Moravske Toplice, Slovenia. Šalovci and Hodoš. The council represents The Hungarian national minority has set the highest form of organisation for each mu- up numerous societies, cultural and educa- nicipal Hungarian self-governing national tion institutions, which take place in Hun- community in a municipality. These mu- garian language. Numerous amateur clubs nicipal organisations are linked with the um- and groups are also active under the wing of brella organisation through their delegates, the Institute for the Culture of the Hungarian i.e. elected members, and represent a form of National Community. Since 2004 »Center political representation at the local level. Bánffy« has also been established under its In addition to universal voting right, mem- wing. The Lendava Culture house is also an bers of the Italian and Hungarian National important cultural acquisition for the Hun- Community also have a special voting right garian national minority. – on local and national level. They elect their own representative - deputy to the National c) Education and language Assembly of the Republic of Slovenia (Article 80, Paragraph 3, of the Constitution of the This area is regulated by the following Republic of Slovenia). The following Acts ad- Acts: Kindergarten Act, Elementary School ditionally provide the rights of the Italian and Act, Gimnazije Act, Matura Examination Act, Hungarian minority in the field of political University of Primorska Charter, Vocational activity and organisation: National Assem- and Technical Education Act, Librarian- bly Election Act, Act on the Establishment ship Act and particularly Act Implementing of Voting District for Elections of Deputies to Special Rights of Members of the Italian and the National Assembly, Local Elections Act, Hungarian Ethnic Communities in the Field Voting Rights Register Act, and Public Ad- of Education which »regulates the execu- ministration Act. tion of the rights of the Italian and Hungar- ian national minority in the area of educa- b) Organisation in the cultural sphere tion, elementary education, vocational and technical education and general mid-level Italian and Hungarian national minori- education«89. ties have organised themselves in the cultural There are three kindergardens, three el- sphere. The key acts regulating the two mi- ementary schools with branches and three norities’ culture are: the Institutes Act, Act on grammar schools with official Italian lan- Enforcing Public Interest in the Field of Cul- guage in the mixed nationality region of ture, Cultural Heritage Protection Act and the costal municipalities. Italian language and current National programme on Culture. The literature are subjects in the University of Italian national minority has established the Ljubljana (Department for roman languages Italian Union, an organisation with a status and literature at the Faculty of Arts) and in of an association with a strong partnership the Primorska University in Koper (Depart- with the Italian Union of Croatia. The Italian ment of Italian language and culture in the national minority is organised in numerous framework of the Department for applica- cultural and educational institutions where tive linguistics at the Faculty of Humanistic Italian language is used. In 2005 he Coastal studies). There are also three Italian libraries Italian Self-Governing Community founded The Italian centre »Carlo Combi«, provid- 89 Cf. Decree Ratifying the Agreement between the Govern- ment of the Republic of Slovenia ad the Government of the Ital- ing an organisation and strategic impor- ian Republic on Cooperation in Culture and Education, The Of- tance to the cultural activities and initiatives ficial Journal of Republic of Slovenia: 35/2001 and 102/2007

192 in the region with special departments dedi- Lasa pur dir, Il Trillo are being published, as cated to Italian culture, press and magazines. well as other occasional cultural-current Unlike the Italian national minority, which affairs publications. The Hungarian minor- does have Italian schools in the region with ity’s ZAVOD for current affairs publishing mixed nationalities the region with mixed in Lendava publishes Népújság - a weekly in nationalities where Hungarian minority lives Hungarian. where there is legally established bilingual Slovenia’s public broadcaster - Radio and schooling (education for all residents in the Television of Slovenia’s division of Regional region is carried out in both, Slovenian and Radio and television broadcaster Koper- Hungarian language). There is a possibility of Capodistria produces a daily radio and tele- studying Hungarian language in the Univer- vision programme for the Italian national sity of Maribor (the department for Hungari- community. The radio programme in Italian an language and literature) and in the Univer- is on air 18 hours a day, while the daily televi- sity of Ljubljana (Department of Hungarian sion programme is 7,5 to 9 hours long. The na- language at the Faculty of Arts) and, on the tional public broadcaster’s Maribor division grounds of the 1993 bilateral agreement be- produces radio and television programmes tween Slovenia and Hungary also in Hungar- for the Hungarian national minority, in its ian Universities (annually around 50 mem- studio for programmes in Hungarian in Len- bers of Hungarian national minority stud< in dava. The radio programme in Hungarian is Hungary). Librarian activities are organised broadcasted 18 hours per day, including the in the framework of the Regional and study- weekends, while the TV show Bridges-Hidak ing library in Murska Sobota. Certain munic- is broadcasted on the main national TV chan- ipality with autochthonous Hungarian mi- nel as well as the regional TV Maribor chan- nority population (the Goričko Hungarians: nel. In 2004 the Hungarian national minority Moravske Toplice, Šalovci, Hodoš) are also acquired radio and TV studios in Lendava, regions with a travelling library. The Lendava which should enable them to produce better Library has a status of an independent public quality radio and TV programmes in Hungar- institution with its headquarters in a region ian. The new studios were financed by the with mixed population. Radio television Slovenia Public institution On the grounds of the Public Use of the and The Republic of Slovenia’s Office for Na- Slovene Language Act and the Instruction on tional Minorities. the organisation of public events in which the On the grounds of the Media Act on the use of foreign languages is allowed, the offi- Radio-television of Slovenia, the National cial languages in the ethnically mixed regions minorities’ programmes are also addition- are Slovenian, Italian and Hungarian. ally financed by the government (Republic of Slovenia’s Office for National Minorities), d) The media following the decision of Article 30 of the Radiotelevizija Slovenija Act. The represen- The publishing activities of the Italian tatives of the Italian and Hungarian national national minority is carried by the EDIT minority communities are also represented publishing house in Rijeka, Croatia, with a in the Council of the public Radiotelevizija correspondent office A.I.A. in Koper (the for- Slovenija with one representative each. The mer is partly financed by Slovenia, and the Council the public Radiotelevizija Slovenija later fully financed by Slovenia), publishing also names the Programme council for the the La Voce del Popolo daily newspaper. In national minorities’ programme, two thirds the ethnically mixed region a cultural-cur- of its representatives being members of the rent affairs magazines such as Mandracchio, national minorities.

193 e) Other work group for preparation of analysis on the state of play in the field of national minorities The proposal for improvements to the protection by regions to determine the actual Resolution on the position of autochthonous position and actual needs for establishment Slovene minorities in neighbour countries of a general Act i.e. changes to the existing and the related tasks of the national and oth- legislation. er factors in the Republic of Slovenia, drafted by a working group in cooperation with both 5.2 The Roma community umbrella organisations of the Italian and Hungarian minorities was assessed by the In the Republic of Slovenia, the Roma government’s National Minorities Commis- Community does not enjoy the status of a na- sion in 2007. tional minority, but is recognised as a special The 1977 Osimo Agreements, bilateral community or a minority with special ethnic agreements between Italy and the former characteristics (its own language, culture and common State, the former Yugoslavia, refer other ethnic specificities). to the Italian national community. Following Article 65 of the Constitution of the Re- Slovenia’s independence in 1991, the Repub- public of Slovenia on the status and special lic of Slovenia and Republic of Italy bound rights of the Roma community is the funda- themselves to continue to respect these mental legal basis regulating the status of agreements by signing a Succession Act. The the Roma community in Slovenia since its Osimo agreements sum up the key provi- Independence, as it stipulates: »The status sions of the Special Statute i.e. the Annex to and special rights of the Romany commu- the 1954 London Memorandum. In 2007 the nity living in Slovenia shall be regulated by Government of the Republic of Slovenia and law« 90. The Roma community Act, regulating the Government of the Republic of Italy ad- »the position and defining the area of special opted the Decree Ratifying the Memorandum rights of the Roma community in the Repub- of Cooperation between the Government of lic of Slovenia, competence of national public the Republic of Slovenia and the Government organs and self-governing local community of the Italian Republic. organs for their execution and cooperation of In 1993 Act Ratifying the Agreement on the representatives of the Roma community Guaranteeing Special Rights to the Slovene in implementation of their rights and duties, Minority living in the Republic of Hungary laid down by law«91 was only adopted in 2007. and the Hungarian National Community in On the grounds of a constitutional regulation the Republic of Slovenia was ratified as the sector-specific laws applied for regulation of basis for a string of meetings of a mixed inter- the status of the members of the Roma com- governmental commission which oversees munity until the adoption of the overall Roma the execution of the agreement and addresses community Act, which still apply in the spe- recommendations to the Government on the cific sectors after its adoption: Local Govern- subject of the agreement. The agreement is ment Act , Local Elections Act, Voting Rights renewed every five years. Register Act, Organisation and Financing of In 2009, the Republic of Slovenia’s nation- Education and Training Act, Kindergarten al Assembly National Minorities Commission Act, Elementary School Act, Public Media held a debate on the Republic of Slovenia’s Act, Librarianship Act, Exercising Public In- protection of Italian and Hungarian minor- 90 Cf. The Constitution of the Republic of Slovenia, The Of- ity legislation with an accent on the analysis ficial Journal of Republic of Slovenia: 33/91 of the state of play and recommended that 91 Cf. The Roma Community Act, The Official Journal of Re- the Government of Slovenia form a special public of Slovenia: 33/2007

194 terest in Culture Act, Promotion of Balanced for the protection of the Roma commu- Regional Development Act, Radiotelevizija nity to monitor the situation of the Roma Slovenija Act, Financing of Municipalities community in Slovenia. The provisions Act, Cultural Heritage Protection Act and the of the umbrella Roma Act have a crucial in- Criminal code of the Republic of Slovenia. fluence on the composition and the work of The law stipulates that the Republic of the commission, because they stipulate that Slovenia shall provide conditions and spe- the commission has eight representatives cial care to: provide inclusion of the Roma from the government bodies, fort represen- community into the public system of edu- tatives of the local self-governing commu- cation, improve their education level and nities, which elect a representative of the introduce appropriate scholarship policies; Roma community for the city or municipal- provide inclusion for the members of the ity councils and four representatives of the Roma community into the labour market and Forum of the Roma Union of Slovenia. The employment; help preserve and develop the government’s Office for National minorities Roma language and culture, information and is responsible for carrying out the expert, or- publishing activities of the Roma commu- ganisational and administrative tasks of the nity; to solve housing problems of the Roma commission. settlements and improve the members’ of the Roma community living standard. In the a) Organisation in the political sphere above mentioned areas the law stipulates that the government and the self-governed The Roma community Act has introduced local communities and Council of the Roma special working bodies on the local level for community in Slovenia, established on the the monitoring of the situation of the Roma grounds of the balanced provision of special community which are set up in municipalities rights of the members of the Roma commu- which provide election of a Roma community nity Act, shall adopt a National programme of representative into the city or municipality measures, which is still being drafted. council. The aforementioned working bodies In the area of regulation of the Roma- are set up in all the municipalities mentioned related issues the 1995 Government’s Pro- in Article 101.a of the Local self-government gramme of Measures for Assisting the Act, which stipulates that: »Municipalities Roma remains a crucial instrument, because Beltinci, Cankova, Črenšovci, Črnomelj, Do- it contains measures for improvement of the brovnik, Grosuplje, Kočevje, Krško, Kuzma, Roma community status in the key areas, such Lendava, Metlika, Murska Sobota, Novo mesto, as living conditions, education, employment, Puconci, Rogašovci, Semič, Šentjernej, Tišina, family protection and care, social and health Trebnje and Turnišče are entitled to provide security, cultural development of the Roma the rights to the Roma community settled on community, informing and organisation of the their municipality to elect one representa- Roma. It was followed by many Government tive in the municipal council until the regu- measures (adopted in 1999, 2004), in which lar 2002 local elections«92. The Grosuplje mu- the Government put down that all the Minis- nicipality has been continuously violating this tries and Government offices are responsible article, because its council still does not have to give special attention to the Roma related an elected Roma community representative. issues in their area of work and include the On the national level and in accordance specific Roma-related issues in the national with the law, the Council of the Roma com- programmes in their area of work. munity in the Republic of Slovenia, with

Each Government is responsible for es- 92 Cf. Local Self-Government Act, The Official Journal of -Re tablishing a Governmental Commission public of Slovenia: 100/2005

195 its headquarters in Murska Sobota, has been ciations, events, publications, lectures, news- established in 2007 and it represents the in- paper publishing for many years. terests of the Roma community in relation with the national bodies and carries out other c) Education, language important duties relating t the interests, status and the rights of the Roma community. The education of the Roma represents Among other tasks arising from its compe- a considerable challenge, due to the insuffi- tence, it gives proposals, initiatives and opin- cient improvements of the Roma-related is- ions to the national Assembly of the Republic sues in Slovenia, the members of the Roma of Slovenia, the Government of the Republic community are not fully enrolled in the edu- of Slovenia, other governmental bodies, ex- cation system, although their full participa- ecutors of public authority and local self- tion is legally and formally guaranteed. The government community bodies The above main reason for this issue remains the fact mentioned bodies must acquire the Council’s that the Roma language is not standardised opinion on adoption or publication of regu- and the Roma children in kinderardens and lations and other general acts related to the schools cannot participate in classes in their Roma community. mother tongue. Pre-school Roma children are enrolled in 40 kindergardens in all parts b) Cultural activity of Slovenia. They are enrolled in kindergardens in three different ways: the majority are The Roma Union of Slovenia in Murska integrated into regular kindergarden groups; Sobota works under the Council of the Roma some Roma children attend kindergardens’ community, uniting Roma associations (in special Roma groups, while one kindergarden 2009 the Union had 2a associations). The only enrols Roma children. In the school year Roma associations are particularly active in 2007/08 1.658 Roma pupils were enrolled into the cultural field. In the past 15 years, a core elementary schools, there being no homog- of independent activity has been established enous groups or forms for Roma pupils only. through the Roma associations. Recently, In 2004 the Ministry of education and The association of Roma communities in Sports and the Union of Roma in Slovenia Slovenia Bela Krajina – Dolenjska cooperates have adopted the Strategy for education of with certain Roma associations. the Roma in the Republic of Slovenia, a ba- The 2008-2011 National programme for sis for further measures in the field of Roma culture’s resolution has maintained the en- education. It contains analysis of the situa- couragement of cultural development of the tion in education in the past and the Minis- Roma community as one of its priorities. The try’s measures, the overview of the main un- Ministry of culture has been creating condi- solved problems and the proposals for their tions for cultural activities of the Roma com- solution (i.e. attendance of Roma children in munity since 1993, arising from the needs of kindergardens, continuous expert training the Roma community members. It provides of kindergarden teachers, the introduction conditions for their participation in measures of a facultative subject of Roma culture in el- developed for their benefits. In 2008 the Na- ementary schools etc.) Each year the Minis- tional Assembly of the Republic of Slovenia try of education and sports adopts an action adopted a new Cultural heritage protection plan for the Ministry’s, The Roma Union’s Act, which fully takes into account the Roma and the public school’s and institution’s ac- community. The government has also been tivities. On the grounds of the 2007 action co-financing the activities of the Roma asso- plan the following activities have been ad-

196 opted: The introduction of the Roma culture 15 min television programme »So vakeres? – school subject was fully planed and adopted, What are you saying?« made by the Roma. the professional standard the Roma assis- The ROMIC information centre in Mur- tant was elaborated and adopted, the Inter- ska Sobota has been established under the cultural co-existence programme has been framework of the Roma association in 2003. planed and carried out (The Roma Asso- It has a long tradition of producing radio pro- ciation), the training of teachers (Education grammes in Roma and Slovenian language, Office, the Centre for Vocational training). which is occasionally also broadcasted by oth- On the grounds of the strategy, the Ministry er radio stations. In 2008 they also acquired a of Education ad sport lanced an initiative local radio frequency for Murska Sobota and for preparation and adoption of a new pro- surrounding areas and thus became the one fessional standard for a Roma Assistant and and only Roma radio station in Slovenia. Roma Coordinator. The Republic of Slovenia provides spe- e) Employment cial treatment and benefits for the schools which educate Roma pupils. Individual or The number of registered unemployed group work with the Roma pupils is addition- Roma is changing constantly, in 2007 howev- ally co-financed by the ministry of education er, there were 2.069 unemployed Roma (1.060 and sport, it also provides additional financ- women).93 These numbers only refer to the ing for the education process, gives benefi- persons who declare themselves as Roma and cial normative for Roma classes, co-finances wish to be treated as a special ethnic group. their school meals, school books, field trips, The programme of active employment etc., it also financed development-research policy measures, which are adopted for in- papers on issues related to successful inte- dividual calendar year or a planned period, gration of Roma pupils and standardisation define a series of active employment policy of the Roma language as a basis for teaching measures defining activities for target groups roman language. including the Roma. A special attention is In 2008 young Roma intellectuals and played to the Roma, as vulnerable population students established the Roma academic group in the Resolution on the national pro- club (RAK). The statute of the newly found- gramme of social security for the 2006-2010 ed club states that one of their tasks is to raise period. In addition, the Ministry of Labour, awareness about the importance of knowl- family ad social affairs has been drafting a edge and education among the members of public tender for co-financing of social secu- the Roma community and the Sints. rity and family support programmes. It has also co-financed two development partner- d) The media ships within the framework of the EQUAL Community, whose activities were targeting Radio and television programmes for the the members of the Roma community. Roma have been produced on local radio and In 2009 the government adopted two an- television stations for years (in Prekmurje, nual Public works programmes for 2009 and Dolenjska and in Ljubljana), since 2007 pro- 2010, targeted at activating the unemployed, grammes have also been broadcast on the their socialisation, social inclusion, preser- national radio and television programme: the vation and development of labour skills and weekly »Our roads – Amare droma« radio 93 Cf. The Office for National Minorities,http://www.uvn.gov. programme. Since 2008 the national televi- si/si/manjsine_oziroma_narodne_skupnosti/romska_skup- sion programme also broadcasts a fortnight nost/ (access on 1 March 2010)

197 encouragement of development of new jobs. among the regions, while the plan also tackles The target group of unemployed persons, who health inequities within the region. The pro- are enrolled into the public work programmes gramme for health improvement is an instru- often includes the Roma, a group with special ment directed particularly at individuals and obstacles for employment, particularly iden- vulnerable population groups and it targets tified in these programmes. inequalities in health. The strategy is based on the analysis of the current state of play and f) Health on the region’s priority tasks. The strategy is also part of the 2007-2013 Regional develop- Legally and formally the Roma do have ment plan. access to health security, similarly to other The Health insurance centre Murska residents of the Republic of Slovenia, on the Sobota has been carrying out the »Erasing grounds of Article 2 of the Health Care and inequalities in health« programme, which Health Insurance Act: »All the citizens have refers to these goals. The Roma are one of the rights to the best possible health and are the main vulnerable groups in the strategy. entitled to take care of their health. Noone Since 2006 the National health insurance has the right to threaten other person’s health. programme has covered the issues of health Every person has the right to health security of the Roma, while the centre also employs and a duty to contribute to its provision in ac- a Roma as an assistant in the public health cordance with his or her possibilities. Every team, who works closely with the Roma As- person is entitled to provide all the possible sociation of Slovenia and with the Council of help and first aid to an injured or ill person the Roma community of Slovenia since the in urgency and provide him access to urgent adoption of the Roma community Act. medical help«.94 In reality however, there are many irregularities. 6. Description of preventive measures One of the positive measures for the ben- (against discrimination) in laws and efit of the Roma community is the draft and strategies including the description of adoption of the 2006-2016 Children and youth positive (affirmative) actions programme, which has a special programme for »particular social care« and a highlighted The fundamental anti-discriminatory goal to provide special care for children and regulations are granted by the Constitution youth of ethnic groups (the Roma), towards of the Republic of Slovenia, particularly reaching improvements of their social condi- by its Article 14 (Equality before the law), tion and provision of social inclusion into the which reads as follows: »In Slovenia every- wider environment, including the appropri- one shall be guaranteed equal human rights ate health care. and fundamental freedoms irrespective In order to remove inequalities in health of national origin, race, sex, language, reli- within the Pomurje region, the region with gion, political, or other conviction, material the largest Roma ethnic population in Slove- standing, birth, education, social status, dis- nia, the Strategy for health improvement and ability, or any other personal circumstance. action plan to remove health inequalities in All are equal before the law. «95 Other arti- the Pomurje region has been launched. The cles referring to prohibition of discrimina- general goal of the strategic plan is to improve tion are: Article 14 (Temporary Suspen- health condition of the regional population sion and Restriction of Rights), Article 22 and thus put away the inequalities in health (Equal Protection of Rights), Article 29 (Le-

94 Cf. Health Care and Health Insurance Act, The Official 95 Cf. The Constitution of the Republic of Slovenia, The Of- Journal of Republic of Slovenia: 9/1992 ficial Journal of Republic of Slovenia: 33/1991

198 gal Guarantees in Criminal Proceedings), • access to and supply of goods and servic- Article 41 (Freedom of Conscience), Article es, which are available to the public, includ- 49 (Freedom of Work), Article 52 (Rights of ing housing.«97. Disabled Persons), Article 53 (Marriage and the Family), Article 54 (Rights and Duties of Act on equal oppurtunities for men and Parents), Article 61 (Expression of National women is another important piece of legis- Affiliation), Article 63 (Prohibition of In- lation, stipulating in its Article 1(Aim of the citement to Discrimination and Intolerance Act):(1) The aim of this Act is to define com- and Prohibition of Incitement to Violence mon grounds for the improvement of the sta- and War), Article 64 (Special Rights of the tus of women and the establishment of equal Autochthonous Italian and Hungarian Na- opportunities for women and men in political, tional Communities in Slovenia) and Article economic, social, educational fields and other 65 (Status and Special Rights of the Romany fields of social life (hereinafter: equal op- Community in Slovenia).96 portunities).(2) The establishment of equal Preventive measures against discrimina- opportunities is a duty of the entire society tion are fully stipulated by the Implementa- and represents the elimination of obstacles tion of the Principle of Equal Treatment Act, to the introduction of gender equality, above which, in Article 2 (Application of the Act) all through the prevention and removal of un- stipulates that: »Equal treatment shall be en- equal treatment of women and men as a form sured irrespective of sex, nationality, racial or of discrimination in practice arising from ethnic origin, religious or other belief, disabil- traditionally and historically conditioned ity, age, sexual orientation or other personal different roles within society, as well as the circumstance, in particular in relation to: establishment of conditions for the introduc- • conditions for access to employment, tion of equal representation of both genders self-employment and occupation, including in all fields of social life.«98 selection criteria and recruitment conditions The Employment Relationship Act stipu- irrespective of the type of activity and at all lates in its Article 6 (prohibition of discrimi- levels of the occupational hierarchy, includ- nation and retaliation) stipulates:(1) Em- ing promotion; ployers must ensure for job seekers (herein- • access to all forms and levels of career after: candidates) in gaining employment or orientation and counselling, vocational and workers during their employment relation- professional education and training, further ship and in connection with the termination vocational training and retraining, including of employment contracts equal treatment ir- practical work experience; respective of ethnicity, race or ethnic origin, • employment conditions and working con- national or social background, gender, skin ditions, including termination of the employ- colour, state of health, disability, faith or con- ment contract and salaries; viction, age, sexual orientation, family status, • membership and participation in an or- membership of unions, financial standing or ganisation of workers or employers or any other personal circumstance in accordance other organisation, whose members carry on with this Act, the regulations governing fulfil- a particular profession, including the benefits ment of the principle of equal treatment and that such organisations provide; the regulations governing equal opportunities • social protection, including social secu- 97 Cf. Implementation of the Principle of Equal Treatment rity and health care; Act, The Official Journal of the Republic of Slovenia: 50/2004 • social benefits; and 61/2007 • education; 98 Cf. Implementation of the Principle of Equal Treatment Act, The Official Journal of the Republic of Slovenia: 59/2002 96 Cf. Ibid. and 61/2007

199 for women and men.(2) Employers must en- tions), Article 27 (Applicant’s Rights and Ob- sure equal treatment in respect of personal ligations), Article 45 (Protecting the Worker’s circumstances referred to in the preceding Dignity at Work), Article 81 (Admissibility of paragraph for candidates and workers es- Termination), Article 89 (Unfounded Reasons pecially in gaining employment, promotion, for Termination), Article 112 (Reasons on the training, education, retraining, pay and other Employer’s Side), Article 116 (Disabled Per- receipts from the employment relationship, sons and Persons Absent From Work Because working hours and cancellation of employ- of Disease), Article 133 (Equal Remuneration ment contracts.(3) Direct and indirect dis- of Women and Men), Article 204 ((Enforce- crimination based on any personal circum- ment of Rights with an Employer and Judicial stance referred to in the first paragraph of Protection), Article 227 (General), Article 228 this article are prohibited. Direct discrimina- (Mediation in a Dispute between a Worker and tion exists where owing to a certain personal an Employer), Article 229 (General).100 circumstance a person has been, is or could The Penal code of the Republic of Slovenia be treated less favourably than another per- is another piece of legislation closely linked son in identical or similar situations. Indirect to anti-discriminatory provisions, namely in discrimination owing to a personal circum- its following Articles: Article 141 (Violation stance exists where owing to an apparently of Equal Status), Artice169 (Insult), Article neutral regulation, criterion or practice a per- 171 (Injurious Accusation), Article 205 (Vio- son with a certain personal circumstance has lation of Fundamental Rights of Employees), been, is or could be placed in a lessfavourable Article 206 (Violation of Rights Concern- position than another person in identical or ing Employment or Unemployment), Article similar situations and conditions, unless such 270 (Violation of Human Dignity by Abuse regulation, criterion or practice are justified of Official Position or Official Rights),- Ar by a legitimate objective and if the means for ticle 300 (Inciting Hatred, Strife or Intoler- achieving that objective are appropriate and ance Based on Violation of the Principle of necessary. Any instructions for discrimination Equality), Article 314 (Disrupting Religious against a person on the basis of any personal Ceremonies).101 circumstance at all are also direct or indirect discrimination.(4) Less favourable treatment 7. Description of legal remedies for of workers in connection with pregnancy or prevention of collective rights parental leave is also deemed to be discrimination.(5) Differing treatment based on any Article 1 of the Self-Governing Ethnic personal circumstance referred to in the first Communities Act stipulates: »For the imple- paragraph of this article shall not constitute mentation of special rights, guaranteed by the discrimination if, owing to the nature of the Constitution of the Republic of Slovenia, for work or circumstances in which the work is the promotion of their needs and interests, performed, a certain personal circumstance and for organised participation in public mat- might represent a significant and decisive ters, members of the Italian and Hungarian condition in respect of the work and such a national communities establish, in regions of requirement is in proportion to and justified their autochthonous settlement, self-govern- by the legitimate objective.«99 Other anti-dis- ing national communities.«102 criminatory Articles of this Act are: Article 25 (Equal Treatment on the ground of Sex), 100 Cf. Ibid. Article 26 (Employer’s Rights and Obliga- 101 Cf. Penal Code of the Republic of Slovenia, The Official Journal of the Republic of Slovenia: 63/1994 99 Cf. Employment Relationship Act, The Official Journal of 102 Cf. Self-Governing Ethnic Communities Act, The Official the Republic of Slovenia: 42/2002, 79/2006, 46/2007 Journal of the Republic of Slovenia: 65/1994

200 The Roma Community Act stipulates man Rights Ombudsman (hereinafter: Om- in its Article 1: » This law regulates the sta- budsman; he - his) shall be elected by the tus and defines areas of special rights of the Parliament upon the nomination made by Roma community in the republic of Slove- the President of the Republic.«107. Its Article nia, the competencies of national authorities 3 stipulates: »In performing his function he and bodies and the bodies of local self-gov- shall act according to the provisions of the ernment communities and their implemen- Constitution and international legal acts on tation and cooperation of male and female human rights and fundamental freedoms. representatives (representatives hereafter) While intervening he may invoke the princi- in implementation of their rights and duties ples of equity and good administration.«108 determined by law«103. Article 2 reads as fol- The two remaining laws regulating the lows: »In consideration of the special posi- protection of collective rights are the fore tion of the Roma community in the Republic mentioned Implementation of the Principle of Slovenia and their successful inclusion of Equal Treatment Act and the Equal Op- into Slovenian society and for taking respon- portunities for Woman and Men Act. sibility for one’s own development the male and female members (members hereafter) 8. Description of legal remedies for indi- of the Roma community have, in addition to vidual complaints rights and duties of all citizens of the Repub- lic of Slovenia, special rights, laid down by the A person can turn to The Human Rights law«104. Article 3 stipulates: » The Republic Ombudsman if he or she has been dis- of Slovenia provides implementation of spe- criminated against on the ethnic or national cial rights in the fields of education, culture, grounds. On the Slovenian Human Rights employment, spatial planning and environ- Ombudsman the following is stated: »You ment protection, health and social security, can turn to the ombudsman, his four deputies informing and co-decision-making in public or members of his expert team if you believe matters, which relate to the members of the that one or more of your rights or fundamen- Roma community, on the grounds of the pres- tal freedoms have been violated by an act or ent Acts, other existing acts, implementing an action of a body.«109 The Ombudsman’s of- Acts, local self-governing communities Acts fice has also published an appeal to try and re- and special programmes and measures of solve one’s difficulties oneself before turning national bodies and local self-governing com- to the ombudsman and to do so in the follow- munities bodies«105. ing ways: a.) to complain to the body that has Article 1 of the Human Rights Ombuds- violated your right, b.) complain to the body man Law stipulates: »To protect human that supervises the work of the body that rights and fundamental freedoms against the has violated your right, c.) use all other pos- state bodies, local self-government bodies, sible legal remedies. If the person discrimi- and bodies entrusted with public authorities nated against has tried all possible means the Human Rights Ombudsman and his/her to resolve his or her difficulties or simply no jurisdiction and powers shall be established longer knows what to do, he or she is advised by this act.«106 Article 2 stipulates: »The Hu- to call the Ombudsman’s freephone number and speak to an information officer at the 103 Cf. The Roma Community Act, The Official Journal of the Republic of Slovenia: 33/2007 107 Cf. Ibid. 104 Cf. Ibid. 108 Cf. Ibid. 105 Cf. Ibid. 109 Cf. http://www.varuh-rs.si/iscete-pomoc/kako-vam-lah 106 Cf. Human Rights Ombudsman Act, The Official Journal ko-varuh-pomaga/kdaj-se-obrniti-na-varuha/ (access on 1 of the Republic of Slovenia: 71/1993 and 15/1994 March 2010)

201 ombudsman’s office. The information offi- prevent discrimination. The Advocate re- cer will tell the person discriminated against views cases of apparent discriminations and how to lodge a written complaint with the issues informal and unbinding opinions on ombudsman and give him or her basic infor- weather a person had been discriminated mation about the ombudsman’s work and any against in the certain case. This body also other information he or she may require. provides general information and explana- The ombudsman can warn a body that tions concerning discrimination, draws at- has violated your right(s) to rectify the vio- tention to any irregularities established and lation or the irregularity committed, or even raises public awareness. propose that it compensate you for the dam- The Advocate hears cases of alleged dis- age caused. The ombudsman can request the crimination on the basis of personal circum- Constitutional Court to review the constitu- stance (sex, nationality, race or ethnic origin, tionality and legality of specific regulations religion or belief, disability, age, sexual ori- or acts in the name of the person discrimi- entation or other personal circumstance). nated against and with his or her authorisa- Furthermore, the Advocate provides general tion, or file a constitutional complaint about information and explanations concerning a rights violation. He can submit suggestions discrimination, draws attention to any irreg- for changes to statutes and other regulations ularities established and recommends how to Parliament or the Government. He may the problems between two parties should be also propose to all bodies that fall within his resolved in a peaceful way. Implementation competence that they improve their dealings of the Principle of Equal Treatment Act pro- with clients. The ombudsman may give his vides the right to an Advocate of the Principle opinion on any case involving the violation of Equal Treatment to be carried out by one of rights and freedoms. It does not matter person; however, the Act also provides for the what kind of proceeding is involved, or what possibility that separate advocates may be ap- phase the proceeding is at before the body pointed to deal with individual personal cir- concerned. However, the ombudsman cannot cumstances. All the initiatives are assessed rectify a violation or irregularity on behalf and carried out in the same way. The assess- of the state body, local government body or ment of alleged violation is informal and con- holder of public authority concerned. It is the cluded with the Advocate’s opinion which is obligation of the body that has committed the not legally binding. Even though the hearing violation or irregularity to rectify it. Similarly, of a case of alleged violations of the prohibi- the ombudsman cannot deal with cases that tion of discrimination is informal, the Advo- are already before the courts, except in excep- cate may, in the event that the infringer does tional circumstances. The ombudsman has not eliminate the irregularities established no statutory powers in relation to the private or does not notify the Advocate on the mea- sector and cannot intervene in cases where sures introduced with a view to eliminating rights are violated by, for example, a private them, submit the written opinion on the case company. In such cases he can put pressure to the relevant inspectorate, which is obliged on the state bodies, local government bodies to consider the opinion of the defence coun- and holders of public authority responsible sel. If the inspectorate rules that the signs of for supervising the work of the private com- discrimination being committed are clearly pany or individual. present, it is entitled to propose an opening of The Office for Equal Opportunities a violation procedure. It also has the right and provides another option, an Advocate of the the duty to prescribe measures for protection principle of equality who works in order to of the person discriminated against or the

202 person helping the victim of discrimination ethnically mixed areas in 2001, Promotion of from compensatory measures i.e. to order Balanced Regional Development Act, Con- the removal of the negative consequences of sumer Protection Act, Decree Ratifying the compensatory measures. Agreement between the Government of the The Act provides that persons suffering Republic of Slovenia ad the Government of discrimination have the right to consideration the Italian Republic on Cooperation in Cul- of their case in all judicial and administrative ture and Education, Act notifying succession proceedings, as well as before all other compe- to agreements between the former Yugosla- tent bodies. Furthermore, discriminated per- via and the Italian Republic. sons are entitled to compensation under the general rules of civil law. Given the fact that 10. Implementation of laws and the work of the Advocate is public, the latter strategies: Summary of official reports (in- must produce a report on his/her activities in cluding Progress reports by EC) in area of: the previous year by the end of March in cur- linguistic rights, access to education, access rent year at the latest. The Office for Equal to employment and other economic rights Opportunities submits the report to the Gov- including development rates of areas mainly ernment for adoption, as well as to the media. inhabit by minorities, cultural rights, media representation, representation in state and 9. Other laws and strategies indirectly public bodies, representation on local level relevant for protection of minority rights self-government

Police Act, Register of Deaths, Births and By adopting the Implementation of the Marriages Act, Personal Name Act, Identity Principle of Equal Treatment Act, which has Card Act, Passports of the Citizens of the introduced the principle of Advocacy of equal Republic of Slovenia Act, Decree on Keep- treatment into the legislation, the Republic ing and Maintaining of the Central Register of Slovenia, has transposed the following EU of Population and on the Procedures of Data directives: Council Directive 76/207/EEC on Flow from the Central Register of Popula- the implementation of the principle of equal tion, Act on designating areas and naming treatment for men and women as regards ac- and marking settlements, streets and build- cess to employment, vocational training and ings, General Administrative Procedure Act, promotion, and working conditions, Council Decree on administrative operations, Courts Directive 86/378/EEC on the implementa- Act, Notary Act, State Prosecutor Act, Court tion of the principle of equal treatment for rules, Criminal Procedure Act, Act on the men and women in occupational social secu- Coat-of-arms, the Flag and the Anthem of the rity schemes; Council Directive 2000/43/EC Republic of Slovenia and on the Flag of the implementing the principle of equal treat- Slovene Nation, Organization and Financing ment between persons irrespective of racial of Education Act, Act Regulating the Use of or ethnic origin; Council Directive 2000/78/ Funds Arising from the Proceeds Based on EC establishing a general framework for the Transformation of Company Ownership equal treatment in employment and occupa- Act, Decree laying down criteria, conditions tion; Directive 2002/73/EC of the European and procedures for the allocation of funds for Parliament and of the Council amending the purpose of creating economic basis for Council Directive 76/207/EEC on the imple- indigenous national communities, Decree on mentation of the principle of equal treatment criteria, conditions and procedure of allocat- for men and women as regards access to em- ing funds for creating the economic basis for ployment, vocational training and promotion,

203 and working conditions; Council Directive 11. Conclusions and policy recommen- 2004/113/EC implementing the principle dations for improvement of legal and of equal treatment between men and wom- implementation framework en in the access to and supply of goods and services; Directive of the European Parlia- The main conclusion to be drawn from ment and of The Council 2006/54/ES on the this overview is that the Republic of Slovenia application of the principle of equal treat- has not sufficiently provided for the (equal) ment between men and women engaged in an status of the national minorities. This is par- activity in a self-employed capacity. ticularly evident when it comes to the nation- Slovenia ratified the Convention for the als of the former Yugoslav (SFRY) republics Protection of Human Rights and Fundamen- and when it comes to the status of Roma tal Freedoms CoE) (1970) in 1994. In 1992 which also is not fully regulated. The main Slovenia also ratified the UN International recommendation of the present analysis is Convention on the Elimination of All Forms that the state must regulate the status of the of Racial Discrimination (1965), the UN In- members of the above mentioned nations and ternational Covenant on Civil and Political officially recognise their minority status, put Rights (1966), the UN International Cove- away the injustice caused to the erased and nant on Economic, Social and Cultural Rights fully regulate the status of the Roma. The gov- (1966), the UN Convention on the Rights of ernment should also cease the abuse of the the Child (1989). In 1993 Slovenia ratified the criteria of ‘autochthonous population’, which UN Convention against Torture and Other it continuously uses to justify the recognition Cruel, Inhuman or Degrading Treatment) of the national minority status. Numerous (1984). In 1999 Slovenia ratified The Euro- Slovenian analysts are putting the criteria of pean Social Charter CoE) (1961). ‘autochthonous population’ in the forefront, Slovenia ratified the Framework Conven- because the Constitution of the Republic of tion for the Protection of National Minorities Slovenia mentions the autochthonous Italian in 1998. Following the fact that the Conven- and Hungarian minorities (Articles 5 and 64). tion does not determine the definition of the But continuous justifications on the grounds word national minority and leaves the con- of autochthonous status are just an excuse, tracting countries to determine the ethnic seeing as there is no official legally valid defi- groups the signing countries are to regulate nition of its actual definition. in their territories and, which the convention This is also the conclusion of all the re- refers to, by themselves, the republic of Slo- ports issued by the Council of Europe and venia has, in accordance with its Constitu- other reports on the subject of minorities and tion and national legislation, published writ- human rights protection in Slovenia. The Ad- ten statement upon ratification, that the au- visory committee on the Framework Conven- tochthonous Italian and Hungarian national tion for the Protection of national minorities minorities are the only two minorities in its found in Article 12 of its 2006 Second opin- territory. ion on Slovenia that »the distinction based The Republic of Slovenia ratified Euro- on the concept of “autochthonous” should pean Charter for Regional or Minority in not be retained as the determining criterion 2000. Upon the deposit of the ratified char- to define the personal scope of application of ters, Republic of Slovenia informed the Sec- the Framework Convention.«110. In addition retary General of the Council of Europe that 110 Cf. Council of Europe, Committee of Ministers, Resolu- only Italian and Hungarian languages are tion ResCMN(2006)6 on the Implementation of the Frame- to receive the status of a regional minority work Convention for the Protection of National Minorities by Slovenia (Adopted by the Committee of Ministers on 14 June language. 2006 at the 967th meeting of the Ministers’ Deputies),

204 to this, the Second Opinion has also urged been opened, the Advisory Committee finds it that Slovenia needs to fully and comprehen- particularly regrettable that no dialogue has sively regulate the status of the Roma and of been opened by the competent authorities on the erased, particularly in Articles 33, 34 and this particular issue with their representative 35 which state that: »the presence in Slovenia associations«.111 of a significant number of former citizens of The only Act which currently regulates other republics of former Yugoslavia (SFRY) the status of the former Yugoslav republic na- - of Albanian, Bosnian, Croatian, Macedo- tionals is the Act Regulating the Legal Status nian, Montenegrin, Serbian and other eth- of Citizens of Former Yugoslavia Living in the nic origins - who do not enjoy a recognition Republic of Slovenia, which in Article 1 stip- or protection comparable to that afforded to ulates: A resident of a foreign country of the the Hungarian and Italian minorities, or even former Yugoslavia (foreigner hereafter) for- to the Roma.[…] most of these persons had eigner, who had a permanent residence in the already settled permanently in Slovenia be- Republic of Slovenia on the day of 23.12.1990, fore the country’s independence, and many of i.e. Foreigner and who actually lives in the them now possess Slovene citizenship. The Republic of Slovenia or a foreigner who actu- Advisory Committee points out that these ally lived in the Republic of Slovenia on the persons represent a significant proportion day of 25.6.1991 and has been living in the Re- of the country’s population, and that they public of Slovenia without interruption ever are de facto in a minority position. Some of since, shall be, regardless of the provisions them constitute well-established communi- of the Alien act (The Official Journal of the ties, which the authorities acknowledge. The Republic of Slovenia, no. 1/91-I, 44/97, 50/98 Advisory Committee acknowledges that the – Constitutional Court decision and 14/99 – Contracting Parties have a margin of appre- Constitutional Court decision) granted the ciation in determining the personal scope of permanent residence permit upon his or her application of the Framework Convention. It application, if he or she fulfils the criteria of considers, however, that it is part of its duty the present Act.«112 to examine the personal scope of application The Council of Europe’s former Commis- given to the implementation of the Frame- sioner for Human Rights Alvaro Gil-Robles work Convention in order to verify that no ar- also warned about the problematic use of the bitrary or unjustified distinctions have been term »autochthonous« and the three above made. The Advisory Committee finds regret- mentioned issues (the Roma, the erased and table that the authorities have decided to ad- the nationals of the former Yugoslav repub- dress the situation of these persons as part of lics) after his 2003 visit to Slovenia in which their policy on economic immigrants, despite he »recommended that the regime of minor- their formal request to the Government that ity protection be strengthened, notably by they be recognised as national minorities reassessing the concepts of autochthonous and, as such, be eligible to benefit from spe- (“indigenous”) and non-autochthonous mi- cific protection measures. It considers that norities and by making the Framework Con- the Slovene authorities ought to take into ac- vention for the Protection of National Minor- count the specific situation of these persons ities applicable to groups of persons originat- and be more receptive to their request. While ing from other parts of the former Yugosla- acknowledging that dialogue in the sector has via.; appealed for efficient implementation of

111 Cf. Ibid. http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCN- Mdocs/PDF_2nd_OP_Slovenia_sl.pdf (Slo.) i.e. http://www.coe. 112 Cf. Act Regulating the Legal Status of Citizens of Former int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_2nd_ Yugoslavia Living in the Republic of Slovenia, The Official CM_Res_Slovenia_en.pdf (Engl.) (access on 1 March 2010) Journal of the Republic of Slovenia: 61/1999

205 national strategies to improve the Roma sta- has not been implemented. Without a general tus on the local level and the provision of equal strategy which would regulate all the areas in access to education for the Roma children, which the Roma are encountering difficul- […] to immediately regulate the status of the ties and discrimination, the members of the persons erased from the Residents registry Roma community and the groups considered in accordance with the ruling of the Consti- as »non-autochthonous« are still in need tutional court«113. The former commissioner of particular support in order to be granted repeated these findings in his 2006 Follow- the same rights as the Slovenian citizens. up Report on Slovenia114. A report published The minority groups from the republics of by the Expert Committee on Implementation the former Yugoslavia are still encountering of the European Charter for Regional or Mi- prejudice and discrimination in many areas nority languages in Slovenia contains similar and have still not been granted a chance to findings115. present their identity in a way which would In its Third Report on Slovenia, The Eu- clearly express a positive contribution to the ropean Commission against Racism and In- Slovenian society«116. tolerance found that » numerous recommen- Similar conclusions have appeared in dations from the ECRI Second Report have the UN International Covenant on Civil and not been implemented or were implemented Political Rights’ Concluding observations of only in parts. The status of the persons, who the Human Rights Committee117 and in UN were erased from the Permanent residence Economic and Social Council’s Concluding Register in 1992 still has not been regulated observations118. In its regular annual report in accordance with the 2003 decision of the for 2009, European Union Agency for Fun- Constitutional Court. The decision clearly damental Rights (FRA) has specifically high- states the actions which must be undertaken lighted the unregulated status of the Roma to regulate the status, but the decision still community in Slovenia119.

113 Cf. Report by Mr Alvaro Gil-Robles, Commissioner for Hu- man Rights, CommDH(2003)11, 15 October 2003, on his visit to 116 Cf. The European Commission Against Racism and In- Slovenia, 11-14 May 2003, for the attention of the Committee of tolerance, Third report on Slovenia, adopted on June 30 2006, Ministers and the Parliamentary Assembly, http://www.varuh- http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/Country-by- rs.si/fileadmin/user_upload/pdf/mednarodna_ porocila/Poro- country/Slovenia/SVN-CbC-III-2007-5-SVN.pdf (Slo.) i.e. cilo_ SE_ Robles_ 2003_SLO.pdf (Slo.) i.e. https://wcd.coe.int/ http://hudoc.ecri.coe.int/XMLEcri/ENGLISH/Cycle_03/03_ ViewDoc.jsp?id=76015&Site=CommDH&Back ColorInternet CbC_eng/SVN-CbC-III-2007-5-ENG.pdf (Engl.) (access on =FEC65B&BackColorIntranet=FEC65B&BackColorLogged= 1 March 2010) FFC679 (Engl.) (access on 1 March 2010) 117 Cf. UN International Covenant on Civil and Political 114 Cf. Council of Europe, Follow-up report on Slovenia: As- Rights, Concluding observations of the Human Rights Com- sessment of the progress made in implementing the recom- mittee: Slovenia, Consideration of Reports Submitted by States mendations of the Council of Europe Commissioner for Human Parties Under Article 40 of the Covenant, Eighty-fourth ses- Rights, For the attention of the Committee of Ministers and the sion, 25 July 2005, http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/(Sym- Parliamentary Assembly, CommDH(2006)8, Strasbourg, 29 bol)/CCPR.CO.84.SVN.En? Opendocument (Engl.) (access on March 2006, https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=984025&Si 1 March 2010) te=CommDH&BackColorInternet=FEC65B&BackColorIntra net=FEC65B&BackColorLogged=FFC679 (Engl.) (access on 1 118 Cf. UN Economic and Social Council, Concluding obser- March 2010) vations of the Committee on Economic, Social and Cultural Rights: Slovenia, Consideration of Reports Submitted by States 115 Cf. Council of Europe, Ministerial Council, Recommenda- Parties Under Articles 16 and 17 of the Covenant, Thirty-fifth tion RecChL (2004)3 Committee of Ministers on the Implemen- session, 7-25 November 2005, http://www.unhchr.ch/tbs/doc. tation of the European Charter on Regional or Minority Languag- nsf/ 898586b1dc7b4043 c1256a450044f331/7b38b9197baf6 es, adopted at the Council of Ministers June 9 2204, 887. meeting 2b4c1257114002a0756/$FILE/G0640226.pdf (Engl.) (access of deputy ministers, http://www.coe.int/t/e/legal_affairs/local_ on 1 March 2010) and_regional _democracy/regional_or_minority_languages/2_ monitoring/2.4_Committee_of_Ministers%27_Recommenda- 119 Cf. European Union Agency for Fundamental Rights tions/Slovenia_CM_Rec_SLO.pdf (Slo) i.e. http://www.coe.int/t/ (FRA), Annual Report 2009, http://fra.europa.eu/fraWebsite/ dg4/education/minlang/ report/ Evaluation Reports/Sloveni- attachments/FRA-AnnualReport09_en.pdf (Engl.) (access on aECRML1_en.pdf (Engl.) (access on 1 March 2010) 1 March 2010)

206 Lana Zdravković deSCrIPTIoN oF Good PrACTICeS: SLoVeNIA

Before the war conflicts in the western Bal- These persons became subject to Alien Act kans took place in the 1990’s, the erased were and later to the Act Regulating the Legal Sta- citizens of the Socialist Federative Republic tus of Citizens of Former Yugoslavia Living of Yugoslavia (SFRY), the former common in the Republic of Slovenia (ZUSDDD). After state. At the time, there was a status of dou- the erasure these persons lost their jobs, so- ble citizenship, namely the state citizenship cial and health care, housing rights, without (SFRY), which all the SFRY citizens had and being personally responsible, many of them the republican citizenship (of on of the SFRY suffered from personal tragedies, expulsion republics: Slovenia, Croatia, Serbia, Bosnia from the state (even into the then war zones and Herzegovina, Montenegro and Macedo- of Croatia and Bosnia and Herzegovina), sep- nia) awarded on the grounds of the republic of aration of families, suicides, loss of partners birth. The persons, who later became known and family members and many tragic events. as the erased, were citizens of the SFRY, but The Constitutional Court of the Republic of they also had the citizenship of the republic Slovenia has issued two decisions, in 1999 and of Bosnia, Serbia or Croatia, some had Mace- in 2003 on illegality i.e. unconstitutionality of donian or Montenegrin citizenship (many of the erasure from the Citizens Register, and them also came from Kosovo or were Roma), ruled that the responsible party need amend but they lived and worked in Slovenia, the re- the injustices. It was only in March 2010 that, public they migrated to particularly because after years of delay and denial of responsibili- of economic reasons. During the process of ty, the new act on the amendment of the ZUS- Slovenia’s independence, this group of peo- DDD was finally adopted, fully implementing ple was erased from the Permanent citizen the 2003 Constitutional Court decision. Register by the Ministry of the Interior on Before the conflicts in the Balkans in the February 26 1992 and put into the Register of 1990’s, there were 2.259 Roma residents in foreigners – because they have not acquired the Republic of Slovenia121. They were largely the citizenship of the newly formed Slove- traditional settlers of the regions of Prek- nian state and despite the fact that they had murje, Dolenjska and Bela krajina. According a legally regulated status of valid permanent to the 2002 general census, there were 3.246 residence. According to initial information, residents in the Republic of Slovenia122. The there were 18.305 persons who were erased data from the municipalities’ Social work in the process, the latest data however shows centres are however painting a different pic- that as many as 25.671 persons120, or as much ture. 2.246 Roma receiving social transfers as 1 % of the entire population was erased. are registered in the Dolenjska region alone.

120 Cf. Ministry of the Interior of the Republic of Slovenia, 121 Cf: Statistical Office of the Republic of Slovenia, Cen- Statistic data from 24.1.2009 on the number of persons whose sus of population, households and housings 1953-2002, permanent residence permit in the Republic of Slovenia ceased http://www.stat.si/popis2002/si/rezultati/rezultati_red. to be valid on 26.2.1992 (»Erased«), http://www.mnz.gov.si/ asp?ter=SLO&st=7 (Slo.) (access on 1 March 2010) fileadmin/mnz.gov.si/pageuploads/2009/izbrisani-koncni_ podatki.pdf (Slo.) (access on 1 March 2010) 122 Cf. Ibid.

207 This shows that many Roma inhabitants do source for Roma communities, with its of- not wish to declare themselves as Roma. The fices in Murska Sobota. Slovenian Roma mostly have Slovenian citi- Before the military conflicts in the West- zenship, some of them have Bosnian or Ser- ern Balkans, there were at least 151.173 na- bian citizenships while some do not have a tionals of the republics of the former Yugo- regulated status. There are 22 Roma Associa- slavia (Croatians, Bosnians, Montenegrins, tions in Slovenia, they are all part of the Roma Serbs, Macedonians, Albanians/Kosovars) Union of Slovenia, established in 1996. There living in Slovenia. And there were 1.689.657 is also a Female Roma forum under the Roma Slovenian nationals living in the Republic Union of Slovenia. The Roma who concluded of Slovenia123. Because the living and eco- university studies have established a Roma nomic conditions were relatively favourable, Academic club. In 2003 the ROMIC Roma they immigrated to Slovenia for mainly from Information Centre was established by the the economic, but also personal reasons. Roma Union and the Open-Society Institute Some were members of the Yugoslav Na- of Slovenia. ROMIC is the main information tional Army (JLA). Most of them had double citizenships (the State SFRY citizenship and We know that during wartime any- the republican citizenship of the Republic of where there are no deportations. What origin. After Slovenian independence, some Slovenia did if it caught someone without applied for and received Slovenian citizen- papers is take him to the Croatian border, ship, while some did not. According to the regardless of his religion or ethnicity – data acquired from the 2002 national census, they’d pass him on to Croatia. Something 127.502 Serbs, Croats, Bosnians, Muslims, Al- that wasn’t supposed to be done, as Croa- banians/Kosovars, Macedonians and Monte- tia itself was in war at the time. Croa- negrins lived in Slovenia, namely around 10% tians saw the orthodox or Muslims as of the entire Slovenian population. There is a enemies at the time, and vice-versa. The serious issue presented by the fact that they same happened to one of our “deleted” – are not recognised as national minorities, we know for a fact the man was eventu- despite of the large percentage of population ally killed. The children born in Slovenia they represent, their own culture and identity weren’t able to enroll into schools – they and particularly given the fact that they share finished primary schools, but when they common past with Slovenian nationals. wanted to enlist into secondary schools The erased started to mobilise politically they couldn’t – they didn’t papers. They i.e. publicly active i.e. became emancipated weren’t recognized their refugee status, only some 10 years after the erasure, in 2002. let alone anything more. It is only ten Beforehand there were individual sporadic years after the shameful deletion, which initiatives, but there was no general public we call the administrative genocide by the awareness that a group of people were subject Republic of Slovenia, that Aco Todorović to a systematic, unconstitutional and unjust presented this problem – we all lived in violation of rights, because the government fear, we all thought it might just be me kept the truth safely hidden. An important who’s deleted, or 10, 20 more people at role in unveiling of the truth was played by most – no one imagined there were so the Večer newspaper and the Mladina week- many of us. ly, which published the articles on personal Irfan Beširević, member of the stories and testimonies of persons, victims Organization of the Erased, of the erasure. The first information on era- Slovenia sure as such was broadcast in January 2002

123 Cf. Ibid.

208 on the public (state) television of Slovenia on ous actions, protests, provocations and head- the Studio City show. On February 26 2002, to-head debates. In 2004 one of the DIPS at the occasion of the tenth anniversary of fractions, led by Aleksandar Todorović set up the erasure, the Association of the erased of a new association, the Civil Initiative of the Slovenia (DIPS) was established in Ptuj, the erased activists (CIIA) (http://sites.google. hometown of its president, the best known com/site/izbrisaniciia/), which is active in erased and the driving force of the move- the political struggle, particularly by organ- ment. DIPS (www.izbrisani.org) has since ising public actions, demonstrations, hunger been holding annual commemoration of the strikes, caravans, public debates, round ta- erasure and has been organising the »Week of bles and testimonials, etc. Both associations the erased« event. A multitude of actions and remain active to date. activities to give support, encouragement and Since October 2003 the Roma are politi- help to the erased movement have been car- cally and culturally organised the framework ried out by numerous civil society associa- of the Murska Sobota based ROMIC Informa- tions, organisations and movements, such as: tion Centre (www.romic.si), set up in coop- Dostje! (Yabasta!), Politični laboratorij (the eration between the Roma Union of Slovenia Political Lab), Aktivistična asociacija za iz- and the Open-Society Institute. The centre brisane (Actvist Association for the erased), is home to the largest collection of all publi- Agregat, Škuc LL, AKC Metelkova, Klub Mo- cations about the Roma, as well as literature nokel, Teater Gromki, Karaula MIR, Forum written by the Roma authors. The centre also za levico (Left Wing Forum), Socialni center provides information for the Roma population Rog (the Rog Social centre), etc., and NGOs as well as the majority population, but they are including: Amnesty International, Slovenska particularly committed to preservation of the filantropija (Slovene Philanthropy), Mirovni Roma values, tradition, culture and language. inštitut (the Peace Institute), Legal informa- They produce their own musical materials tion centre of the NGO’s, etc., from Slovenia and organise various events (concerts, poetry and abroad and many individuals (activists, and fiction readings, round tables, etc.). They researchers, professors, artists, publicists and also keep and store old audio, video and photo journalists, etc.) Although the DIPS’s strategy materials. By publication of their own media: was relatively integrated when it comes to The Romano them newspaper, the Listen to demands of the erased and relatively simple, the Roma programme and publication of the namely a comprehensive and immediate im- Romano nevijpe magazine, they provide edu- plementation of the 2003 decision of the Con- cation for the members of the Roma commu- stitutional Court, which would mean formal nity, promote their culture and other forms recognition of the injustices and consequen- of social activism and the preserve the Roma tial attempt to find political responsibility cultural identity and language. for the occurrence of the erasure, soon there Radio ROMIC, the main Roma radio me- was a difference in the vision of methodology dium is of particular importance for the Roma of the association’s work and an internal and community. It has been broadcasting in the external struggles of the associations started current form since 2003. Weekly, the 25 min- to appear. On the one hand, the politically- ute Listen to the Roma - Šunen le Romen, ra- legalistic fraction started to prevail, in favour dio ROMIC’s own production, is broadcast on of regulation of the erased issue in the legally- seven Slovenian radio stations: (Radio Stu- formal framework, while on the other hand dent - Ljubljana, Radio Marš - Maribor, Radio there was the politically-activist fraction, Odeon - Črnomelj, Radio Maxi - Ljutomer, which was particularly concerned with rais- Radio Kaos - Ljubljana, TV Idea - Murska ing the awareness of the issue through vari- Sobota, TV Lendava - Lendava). The show

209 is in the Roma and the Slovenian language, in Slovenia« which is fully stated hereafter, while the topics include current affairs infor- because of its relevance and weight: mation about the events in the Roma commu- »With reference to international legal nity in the field of social life, cultural activities documents, ratified by the Republic of Slo- and the relationship with the environment venia and other internationally established the Roma live in, they provide information norms from other documents and materials, about the problems the Roma are encounter- particularly those of the UN and the Council ing in everyday life and the political activi- of Europe which regulate national minority ties relating to these problems. They present issues or refer to it in other ways and evalu- Roma and other music. The show also pres- ating that the social conditions and circum- ents important activists and members of the stances in the Republic of Slovenia which is community and those who are active in the at the wake of direct entry of Slovenia into broader society with interviews and reports. the EU are appropriate, the signed repre- In 2008 the ROMIC Roma radio production sentatives of the national-cultural societies also received its own radio frequency, becom- which we have organised in with the particu- ing the first Roma radio station n Slovenia. lar aim to preserve and nurture our national There are over 70 active cultural societ- identity as nationals of the nations of the for- ies uniting the nations of the former common mer Yugoslavia living in Slovenia and in large country Yugoslavia. Each one of these national majority Slovenian citizens with the goal to societies is a part of an umbrella organisation. together with Slovenian nationals, Italians Heads of all of the umbrella organisations are and Hungarians, the Roma and traditional joined in the Association of the cultural soci- ethnical groups of Germans and Hebrews in eties of the constituent nations of the former Slovenia fully feel the Republic of Slovenia Yugoslavia in Slovenia or the EXYUMAK / as our country, we give initiative and pro- EXYUMCO (www.exyumak.si). These repre- pose that the highest democratically elected sent the Albanians, Bosnians, Montenegrins, body in Slovenia, the national Assembly of Croatian, Kosovars, Macedonians and Serbi- the Republic of Slovenia starts and finishes ans living in Slovenia, of whom majority also the procedure of amending the Constitution have Slovenian citizenship and who together of the Republic of Slovenia in a way that we, represent around 10% of the entire Slovenian Albanians, Bosnians, Montenegrins, Croats, population. The Association was born out of a Macedonians, Serbs of the Republic of Slo- wish for official and Constitutional visibility venia: become nominally present in the text and recognition of the status of a national mi- of the Constitution of the Republic of Slo- nority in Slovenia and remains a unique or- venia and become constitutionally defined ganisation and joint activities of the nations, as national communities / minorities in the which, until quite recently, were at war with Republic of Slovenia and the adoption of the one another. They have been organised as an Constitutional Act on the rights of national Association since 2003, they also actively co- minorities. operate with their national embassies in the Our initiative is founded on the following Republic of Slovenia. circumstances and reasons: On October 13 2003, the representatives of 1. After the end of the SFRY the Alba- the member associations participated at the nians, Bosnians, Montenegrins, Croats, European Commission’s round table against Macedonians, Serbs living in Slovenia found racism and intolerance (ECRI) at the Council ourselves in a newly formed state of the Re- of Europe drafted and publicly read the »Ini- public of Slovenia in an objective minority tiative of the Albanians, Bosnians, Montene- situation without the possibility of influenc- grins, Croats, Macedonians and Serbs living ing our situation or status. It is a fact, that due

210 to the outcome of historic events we are living settlement, because we are densely settled outside our countries of origin. This is also a in larger Slovenian towns and industrial and basis for our initiative. mining towns. 2. Until 1991 we had a status of the mem- 7. We are loyal citizens of the Republic of bers of constituent nations and nationalities Slovenia, but we wish to preserve our nation- in Slovenia. After the adoption of the Con- al identity. With this goal we have organised stitution of the Republic of Slovenia in 1991 ourselves in many cultural societies and as- our specific and collective rights ceased to be sociations inside our national communities. valid. Despite the earlier promises of pres- These societies and associations also have ervation of our status by our »co-patriots«, active members of Slovenian origin or na- which is the status we had on the grounds of tionals of other states. the 1974 Constitution of the Republic of Slo- 8. Because we refuse to be simply assimi- venia, after 1991 we officially became »immi- lated and because we wish to express our own grants« without any kind of a legal collective national needs in the fields of culture, educa- social status. The lowering of the previously tion, and elsewhere possible and because this achieved social status of certain groups of cit- s in line with material capacities of our county izens is not a European method and it should we expect that the state is going to give equal also not be part of the Republic of Slovenia’s recognition to our minority communities. The national interest. signed representatives of the national com- 3. Albanian, Bosnian, Montenegrin, Ser- munities wish to appeal to the National as- bian national community living in Slovenia sembly to study the supporting documenta- are fulfilling the criteria of generally estab- tion and accept our public initiative.« lished minority conditions, which differenti- The erased have, through the activities ate us from the Slovenian nation, other ethnic of their two Associations, the Association of groups in the Republic of Slovenia and which the erased of Slovenia (DIPS) and the later also differentiate each of the national groups established Civil Initiative of the erased ac- from one another (language, culture, religion, tivists (CIIA) managed to recognise, actively tradition, historic attitudes). process and highlight the issue of the erasure 4. We represent over ten percent of the in public, detect and activate a large number entire population of the Republic of Slovenia. of the erased persons themselves and their Each of the six national groups in our associa- supporters, continuously and articulately tion has a »substantial number« of members, warn about systematic, unconstitutional and which is one of the alternative criteria in de- unjust violations which had been silenced for termination of minority status stated by the years and concealed from the wider public. Council of Europe’s Framework Convention The varied and organised activities of both of for the Protection of National Minorities. the associations was valuable and crucial in 5. We are also fulfilling the second alterna- making the erasure a visible issue in the pub- tive criterion of the Framework Convention, lic discourse, so that the general public had since we have been living in Slovenia tradi- the chance to learn about what really hap- tionally, particularly the second, third and pened, because the state was covering-up the even fourth generation, which comes as no erasure for over a decade or was giving incor- surprise considering 72 years co-existence in rect and imprecise information about its oc- the former common country. currence. The activities of both associations 6. The type of the territorial-rural com- were also very valuable in the process of rec- pact settlement, typical when it comes to the ognition and emancipation of the erased per- Italian and Hungarian minorities in Slovenia sons themselves, i.e. the persons whose rights is in our case replaced by a typically urban had been systematically violated, but had

211 been unaware about it for years, because they their non-acceptance of its citizenship did thought that they are isolated cases or that not wish to express the superficial loyalty, they were personally responsible for their remains, until today, leaves a black stain on situation, as the state had lead them believe. its independence. Another positive feature Their public activism and mobilisation on the practise of the erased was that their soon received the support of certain (left- actions helped spread the public discourse, wing and progressive) activists, theoretics, offered valuable information on the erasure professors, intellectuals, researchers, jour- and opened the public debate on this complex nalists, artists, cultural workers and a fraction topic. This contributed to the spread of the of the general public. Unofficially the erased social and political rights, because they as- also received the support from certain Slo- pired for equal rights and non-discrimination vene left-wing politicians, and the received for all with their struggle. In the time, when the official support of certain left-wing groups the amendment of the caused injustices seems and members of the European Parliament. By to appear on the horizon, both associations ethnic structure, the movement was repre- are about to restructure their activities, but sented by the erased themselves, the persons this is just to recognise their great victory in who were mostly nationals of the former Yu- the legal and the political field. The experts goslav republics (Serbia, Croatia, Montene- and researchers agree that their method of gro, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, many activism is crucial for self-emancipation and were of Roma ethnicity), while their support- self-realisation and that their practice can be ers are mostly of Slovenian origin or citizens transposed into other locations and commu- of EU countries. With the activism and the nities and is factually necessary whenever organisation it should be noted that it helped the rights of any »minority« group are being develop the potential and awareness that violated in the field of equality. things can be done without the interference The activities of the ROMIC Roma infor- of the state, that actions can be based on the mation Centre have proved to be very produc- grounds of self-initiative, self-organisation tive and beneficial in creation and nurture of and in the name of the struggle for one’s own the emancipation potential of the Roma, who rights. Their activities were founded on the otherwise find it difficult to be inclusive in the non-violent and subversive approach, they »majority« Slovenian society, particularly in organised numerous public direct actions, the Prekmurje region, where political, social demonstrations, round tables, debates, testi- and cultural life is in general under developed. monials and appeared in the media, etc. The functioning of the centre is also benefi- The real-life practice is very valuable cial because it indirectly includes the widest from the point of view of visibility of the peo- public and supporters, who are mostly mem- ple, who were all trapped in the same situation bers of the »majority«, i.e. non-Roma popula- without actually being aware of it. As soon tion. The centre’s activities are contributing as they recognised themselves as a group to mutual dialogue and understanding and are of people they were able to become a strong thus building a cohesive perspective for the political player in the struggle to amend the future of the multi-ethnic society. Participa- violated rights. In this context the war in tion in the centre’s activities offers the Roma the western Balkans was understood as the informal and practical education in various indirect cause of the erasure, because the fields and contributes to building their aware- erasure happened as a consequence of Slove- ness on their own position and rights and the nia’s independence. The fact that the newly- level of knowledge and competence, which formed state interfered this gravely into the can lead to their active, comprehensive and human rights of a group of people because equal breakthrough onto and inclusion into

212 the »majority« population. It is putting away The activities of the Association of the the Roma-specific ghetoisation and simulta- cultural societies of the constituent na- neously enables the preservation of their tra- tions of the former Yugoslavia in Slovenia dition, culture, language and customs. or the EXYUMAK / EXYUMCO initiate and The practice nurtures a non-violent ap- mobilise the members of the nations of the proach and indirectly contributes to the former common country of Yugoslavia, who decrease of violent behaviour through the represent around 10% of Slovenia’s popula- inclusion of the Roma into various activi- tion with the goal to receive the recognition ties. By doing so, the practice is also a tool for of same rights as the national minorities are communication between the group members entitled to. By indirectly coordinating over and the ethnic groups (the Roma and the 70 cultural societies of the nations of the for- non-Roma) and contributes to the increase mer Yugoslavia from all over Slovenia, they of social justice and equality. Working in the are also putting a lot of effort into gaining of- Information Centre provides the Roma with ficial recognition of a national minority sta- new knowledge and self-confidence which tus for these nations in Slovenia. Heir activi- helps them acquire better job opportunities, ties are organised and in addition to organis- opportunities to continue education and po- ing various cultural events includes lobbying litical emancipation. The war in the western with the government of the Republic of Slo- Balkans has become a milestone between two venia and participation in various debates, periods: many of the Roma think that they round tables, discussions, where they have had a better status in the former Yugoslavia the opportunity to present their issues and as they do today, because the Republic of Slo- thus inform and raise awareness with the venia divides the Roma into autochthonous general public. Their activities are based on and the non-autochthonous ones, while the a non-violent approach; they mostly consist criterion of autochtonusness is outdated and of lobbying, organisation of various cultural difficult to precisely determine. events, discussions, debates, round tables The practice promotes and supports the and participation in various events where political representation of minorities in the their issues can be publicly discussed. The local society, as informing about the activi- Association thus plays an important role in ties of the Roma representatives on the lo- raising social rights, because their efforts cal and the national level opens the issue of are targeted towards equal rights and non- importance of political mobilisation in the discrimination for all. The official recogni- achievement of minority rights. ROMIC tion of the national minority status would contributes enormously to the quality in- not only signify the recognition of their col- tegration of the Roma into the »majority« lective rights for preservation and nurturing society but also to preservation of expres- of one’s own language, but would also enrich sion of their own tradition, culture, religion, Slovenia as a multi-ethnic state and contrib- language and thus raises awareness of the ute to its openness, democratisation and po- majority population. The practice is sus- litical progress. tainable because it will continue t develop in In this context war in the former Yugosla- the future and because it has a vision for the via plays a significant role, because non-rec- development of the community. The Infor- ognition of the national minority status for mation Centre is partly financed by the state these nations is factually the consequence of (Office for National minorities) and the local military conflicts and many nations of the for- authorities (the Murska Sobota municipal- mer Yugoslavia are experienced as enemies or ity). Its practice could be transposed onto foreigners, and it is particularly unusual that other locations and communities. they, after until relatively recently residents

213 of the common country are not recognised as enjoy the full support of the Institute for eth- minorities even though the in other countries nic studies, which was established by the formed out of the former Yugoslav repub- government, of individual researchers and lics Slovenia are enjoying a minority status. experts from the field. The practise of the Association is not only The practices are typical and beneficial, positive, but also the only one of its kind in because they are pointing at the importance Slovenia and in the wider area, as members of recognising one’s own situation, which from the nations, which until quite recently urgently leads to individual and collective were at war have united in the struggle for a emancipation and which contributes not only common goal, is a perfect example of a good to the regulation of one’s own status (visibil- practice for other nations i.e. »minorities« ity, undoing of injustices, easier life circum- struggling for their rights. If / when the rec- stances) can also represent the paradigm of ognition of the national minority status does equality and equal rights. come about, the practice in its current form will cease to operate, but it could restructure Appendix: and continue to develop. The practice could obviously be transposed onto other locations To the regional conference Minorities for and communities. Minorities, Examples of Good Practices in The three good practice examples show Inter-ethnic relations May 14 and 15 2010 emancipation of groups of people, who have Subject: Message from Ljubljana been marginalised by the state and whose fundamental rights had been violated or are Greetings, groups which were discriminated against in Ex-yumko thanks you for the invitation to one way or another. Each of the three groups participate on your conference. We’ve con- have shown that an exceptional level of un- sidered the invitation at our Executive as- derstanding of their own situation and a high sembly on March 19 and decided not to par- level of emancipation, which is particularly ticipate, but to pass you this message instead: evident from the clear demands for recogni- Our organization is comprised of alliances tion of equality. Through various actions and of cultural societies of Albanians, Bosniacs, practices these people demanded equal rights, Montenegrins, Croatians, Macedonians and the same rights as the »majority« population Serbs – members of constitutive nations of is entitled to. the former SFRY who live in Slovenia and All cases however also show that the make up for a tenth of the population of our groups received the support of the major- new country. We are unable to participate in ity population: in the Roma case the support a conference on good practices in inter-eth- came from the Open-Society Institute, cer- nic relations as we are not aware of any such tain individuals, activists and members of practices, nor have we encountered them. We NGO’s and even partial support of the state want to introduce you to the fact the we were through its Office for National Minorities; founded seven years ago in Ljubljana as an in the case of the erased the support mostly alliance of ethnic identities from the former came from NGO’s and civil society move- state. In spite of intensive efforts, which have ments, individuals and activists, while the had a strong basis in the scientific and pro- state failed them completely. The same can fessional communities, we haven’t as of yet be said about the members of the nations of established our main goals, especially these the former Yugoslavia, because the Slovenian two: the first was the nominal introduction state does not want to recognise them as na- of our communities into the high legal acts of tional minority in any case, they do however the Republic of Slovenia, the second is recog-

214 nizing the status of national majorities of our ethnic groups in Slovenia. We are displeased with today’s practices in Slovenia, which are based on an unequal relationship between the Slovenian majority, constitutionally recognized Italian, Hungarian and Roma minorities and our own status of constitutionally unrecognized minorities. Efforts of Ex-yumko, directed at achieving these goals continue on national and international levels. We would like to use this opportunity to address your conference and all those connected to it in any way that the creation of new states logically creates new minorities, and that fact should be supported throughout the territory of our former common state, as its legacy. Greetings from Slovenia. Ljubljana, March 19, 2010

Tahir Maličajek, vice-president

215 Martin Jaigma LeGAL FrAMework oF THe MINorITY ProTeCTIoN IN GerMANY

1. Constitutional framework for Frisians, the Sater Frisians, the Sorbs and the protection of minorities German Sinti and Roma. The Federal Gov- ernment and the Länder provide substantial Article 3 of the German Constitution funding to these groups. Preservation of the [Equality before the law] states that: (1) All Sorb cultural and ethnic identity is guar- persons shall be equal before the law. (2) anteed under an interstate agreement con- Men and women shall have equal rights. The cluded between Land Brandenburg and the state shall promote the actual implementa- Freistaat of Saxony in August 1998 (where tion of equal rights for women and men and traditionally the largest settlement of Sorbs take steps to eliminate disadvantages that is found). now exist. (3) No person shall be favored or The above groups are distinguished from disfavored because of sex, parentage, race, immigrants and »Germans with an immigrant language, homeland and origin, faith, or reli- background«. Whereas the above-mentioned gious or political opinions. No person shall be indigenous minorities all consist of very small disfavored because of disability.124 populations (e.g. the Sorbs numbering at This article of the constitution applies most 60 000; Sinti and Roma approx. 70 000; directly to all state authorities (e.g. public Danish minority 8 - 50 000), immigrants and schools and housing authorities), and every- »Germans with an immigrant background« body who charges public officials with dis- constitute a considerable proportion of the crimination is entitled to take legal action. 125 population living in Germany. In 2006, 7.32 million foreigners had their principal resi- 2. Ethnic composition of minority groups dence in Germany (8.9 % of the population), in addition to 8.01 million Germans with an im- The Federal Republic of Germany ratified migrant background (9.7 %), together making the Council of Europe’s Framework Conven- 15.33 million out of a total population of 82.46 tion for the Protection of National Minori- million (18.6 %).126 ties. Under this Convention, which entered Of this total, approximately 10.4 million into force for Germany in February 1998, the people themselves immigrated to Germany. autochthonous minorities and ethnic groups Some 5.5 million of them are foreigners, 3.1 with German nationality living in Germany million have acquired German citizenship, are protected. These are the Danes, the North and 1.8 million people received German citizenship without a naturalization proce- 124 Basic Law for the Federal Republic of Germany. In: http:// www.iuscomp.org/gla/statutes/GG.htm; http://www1.bpb. dure, such as ethnic German repatriates who de/wissen/Q01ETK,1,0,Das_Grundgesetz_f%FCr_die_Bun- began immigrating in 1999 and Polish immi- desrepublik_Deutschland.html#art1 grants who moved to Germany in the 1980s. 125 Analytical report on legislation. RAXEN National Focal Point GERMANY. Europäisches Forum für Migrationsstudien / European Forum for Migration Studies (EFMS), Bamberg. By Gisela Will Stefan Rühl. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ 126 Compendium. Cultural policies and trends in Europe. In: fraWebsite/attachments/R4-LEG-DE.pdf http://www.culturalpolicies.net/web/germany.php?aid=421

216 Another 4.9 million people did not immi- cess of non-German specialists to the labour grate themselves, but are affected by migra- market in Germany. Apart from considering tion: 2.8 million of these are Germans with the non-German population in Germany one at least one parent who is an ethnic German must not forget that a large number of natu- repatriate, has acquired German citizenship ralized persons live in Germany, too. Looking or is a foreigner; 0.5 million who were born at the naturalization figures makes clear that in Germany and have received German citi- the number of migrants has dramatically in- zenship; and 1.7 million are foreigners born in creased.128 Germany. The abovementioned processes naturally Foreigners who live permanently in Ger- have provoked social debates. The problems many – i.e. who are not tourists or visitors of discrimination and its negative impact on – are registered by the Central Aliens Reg- the integration process, however, have only ister. Of these 6.7 million registered foreign- played a subordinate role in these debates. ers (as per 31 December 2007) one-third are Issues of racism, xenophobia and antisemi- EU citizens and two-thirds are third-coun- tism, which occurred in the political debate try nationals. Countries of origin include particularly in late 2000 and 2001, have been the following: Turkey (1 713 551), Italy (528 discussed as an issue of its own hardly linked 318), Serbia/Montenegro (468 218), Poland to integration. There are countless indica- (384 808), Greece (294 891), Croatia (225 tors that show that the level of awareness of 309), Russian Federation (187 835), Bosnia ethnic discrimination is low in the German and Herzegovina (158 158), Netherlands society. According to the findings of theEu- (128 192).127 robarometer in May 2003, the proportion of those German interviewees who disapprove 3. Historical development of institution- of discrimination was lower than in any other al and legal framework including role of EU member state.129 international community Foreigners living in Germany are subject to a variety of regulations. Following the re- In spite of rising and diversifying migra- form of the Law Concerning Foreign Resi- tion inflows, it was not before 1998, when the dents (1990) and of Citizenship (2000), the new government coalition of social demo- Immigration Law of 2005 was a third major crats and greens took office, that the tradi- political issue on the way to acknowledge the tional defensive self-definition according to Federal Republic as a country of immigration, which Germany was not a country of immi- resulting in an improvement of the situation gration was abandoned. The following years, for people from other cultures and countries in particular the years 2000 to 2002, saw nu- living here. Binding regulations for immigra- merous amendments and reforms in migration and integration were established for the tion and foreign resident policy and legisla- first time in Germany and were officially- ap tion. This paradigmatic shift resulted, first of proved. This is an important development as all, in the 1999 reform of German nationality many conservative politicians refused for a law. Further steps were marked by the appointment of an Independent Commission 128 Analytical report on legislation. RAXEN National Focal Point GERMANY. Europäisches Forum für Migrationsstudien on Migration in summer 2000, and the pass- / European Forum for Migration Studies (EFMS), Bamberg. By ing of the so-called Green Card Regulations Gisela Will Stefan Rühl. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ in August 2000, which broadened the ac- fraWebsite/attachments/R4-LEG-DE.pdf 129 Combating ethnic discrimination and promoting equality 127 Federal Ministry of Interior: http://www.en.bmi.bund.de/ in Germany: Trends and developments 2000 – 2005. nn_148248/Internet/Content/Themen/Auslaender__Fluech- Mario Peucker & Nicole Bosch. European forum for migration tlinge__Asyl__Zuwanderung/DatenundFakten/Deutsche__ studies. Bamberg 2007. In http://www.efms.uni-bamberg.de/ Auslaender__mit__Migrationshintergrund__en.html pdf/Special%20Study_2006.pdf

217 long time to acknowledge that Germany is a discrimination are regulated in the General country of immigration.130 Equal Treatment Act, Industrial Relations Notwithstanding the fact that EU anti- Act, Civil Code, Federal Civil Service Law, discrimination directives call on EU mem- Civil Service Outline Legislation, Federal ber states to conduct independent surveys Staff Council Law, Law on Equal Treatment concerning discrimination and to publish of Disabled Persons, Public Transport Law, independent reports by monitoring bodies, Insurance Supervision Act and Life Partner- the German government has so far not taken ship Act. National Integration Plan, “Diver- respective steps. Consequently, it is also im- sity feels good. Youth for Diversity, Tolerance possible to make any generalisations about and Democracy” (since January 2007) and the scope and development of discrimination the initiative “Competent for Democracy in Germany. This state of affairs attaches ad- - Counselling networks against rightwing ditional significance to the large number of extremism“ are notable governmental anti- good-practice initiatives which aim at pre- discrimination programmes. venting discrimination or supporting victims ofdiscrimination.131 5. Overview of institutional framework Before the transposition of the EU Equal- for protection of minorities ity Directives into national law and the Gen- eral Equal Treatment Act in 2006, the legal The government installed the required antidiscrimination framework was rather specialised equality body Federal Anti-Dis- weak in Germany – despite some individual crimination Agenc (ADS). In an independent equality and anti-discrimination provisions manner, ADS supports persons who have scattered over various laws, most of them experienced discrimination on the grounds referring to the sphere of labour law. The le- of race or ethnic origin, gender, religion or gal protection was generally considered as belief, disability, age or sexual identity.133 For not comprehensive and – in relation to the the first time ever in Germany, data on court requirements of the EU directives – clearly cases and complaints of discrimination, reg- insufficient.132 istered by the federal equality body ADS, have been published. ADS was established at the 4. Overview of main laws and strategies Federal Ministry of Family, Senior Citizens, directly targeting miniorites and areas Women and Youth in August 2006. Various of protection (right to language, media non-statutory anti-discrimination organisa- representation, culture, political repre- tions have been set up on the federal as well sentation, employment etc.). as on the state and local levels which do not only offer assistance for victims of discrimi- The fundamental bases for the prohibi- nation but also record complaints of discrim- tion of discrimination are established by the ination.134 However, ADS does not provide constitution. More specifically, the issues of detailed statistics on complaints related to cases of ethnic or racial discrimination. The 130 Compendium. Cultural policies and trends in Europe. In: official statistics only refer to contacts and http://www.culturalpolicies.net/web/germany.php?aid=421 131 Analytical report on legislation. RAXEN National Focal 133 Federal Anti-Discrimination Agency: http://www.antidis- Point GERMANY. Europäisches Forum für Migrationsstudien kriminierungsstelle.de/ADS-en/root,did=132634.html / European Forum for Migration Studies (EFMS), Bamberg. By 134 RACISM, XENOPHOBIA AND ETHNIC DISCRIMINA- Gisela Will Stefan Rühl. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ TION IN GERMANY 2007. European forum for migration fraWebsite/attachments/R4-LEG-DE.pdf studies. Nicole Bosch, Mario Peucker, Stefanie Reiter assisted 132 Mario Peucker.Equality and anti-discrimination ap- by Dr. Klaus Michael Alenfelder and Barbara Schneider. Bam- proaches in Germany, University of Bamberg, http://www.efms. berg 2008. In http://www.efms.uni-bamberg.de/pdf/Diskrim- uni-bamberg.de/pdf/Anti-discrimination_in_Germany.pdf inierung_Deutschland_2007_1.pdf

218 queries, but do not specify the number of dis- 6. Description of preventive measures crimination complaints. The registered con- (against discrimination) in laws and tacts are broken down only by the grounds strategies including description of of discrimination. Although it is difficult to positive (affirmative) actions make defendable statements on any trends due to these shortcomings, the statistics do Positive measures on the federal level are not seem to suggest a significant increase in part of the Constitution adn General Equal the ADS’s accessibility.135 Treatment Act. The only non-governmental association Article 3 of the Constitution states that operating on a nationwide scale is the Anti- »Men and women shall have equal rights. The Discrimination Association in Germany state shall promote the actual implementa- (ADVD), founded in April 2007.136 ADVD is tion of equal rights for women and men and an umbrella organization of independent take steps to eliminate disadvantages that anti-discrimination units and academic in- now exist«.139 stitutions across the Federal Republic of Paragraph 5 of the Chapter 1 »Positive Germany. The member organizations have action« in General Equal Treatment Act years of experience in anti-racism and anti- states »Notwithstanding the grounds re- discrimination work. The association aims ferred to under Sections 8 to 10 and 20, un- to contribute to the establishment of an anti- equal treatment shall only be permissible discrimination culture in Germany. The An- where suitable and appropriate measures are ti-Discrimination Association in Germany adopted to prevent or compensate for disad- is deeply committed to the interests of the vantages arising on any of the grounds re- discriminated. ADVD cooperates with poli- ferred to under Section 1«. ticians, government, economical sphere, and Paragraph 8 states »A difference of treat- other civil society actors in order to uncover ment on any of the grounds referred to under and fight the individual and institutional dis- paragraph 1 shall not constitute discrimina- crimination and overcome.137 tion where, by reason of the nature of the par- Established is the Secretariat for Mi- ticular occupational activities or of the context norities, which strengthens the visibility of in which they are carried out, such grounds minorities’ rights at federal level and offers constitute a genuine and determining occupa- greater opportunities for minorities to voice tional requirement, provided that the objective their concerns to the federal executive and is legitimate and the requirement is propor- legislative bodies. 138 tionate«. Paragraph 10 states that »difference of treatment on grounds of age shall likewise not constitute discrimination if it is objective- 135 Racism, xenophobia and ethnic discrimination in Germa- ny. Update report 2008. European forum for migration studies. ly and reasonably justified by a legitimate aim. Mario Peucker. Bamberg 2009. In http://www.efms.uni-bam- The means of achieving that aim must be ap- berg.de/pdf/Rassismus%20update%202008.pdf propriate and necessary«. Paragraph 20 states 136 Racism, xenophobia and ethnic discrimination in Ger- many 2007. European forum for migration studies. Nicole that »differences of treatment on grounds of Bosch, Mario Peucker, Stefanie Reiter assisted by Dr. Klaus religion, disability, age, sexual orientation or Michael Alenfelder and Barbara Schneider. Bamberg 2008. In http://www.efms.uni-bamberg.de/pdf/Diskriminierung_Deu sex shall not be deemed to be a violation of the tschland_2007_1.pdf prohibition of discrimination if they are based 140 137 Antidiskriminierungsverband Deutschalnd: http://www. on objective grounds. antidiskriminierung.org/?q=node/297 139 Basic Law for the Federal Republic of Germany. In: http:// 138 Concluding observations of the Committee on the Elimi- www.iuscomp.org/gla/statutes/GG.htm#3 nation of Racial Discrimination. Germany 2008. http://www. bmj.bund.de/files/-/3451/Concluding%20Observations%20_ 140 General Equal Treatment Act, in: http://www.gesetze-im- engl.%20Fassung_.pdf internet.de/agg/

219 7. Description of legal remedies for ties or opinions, gender or sexual orientation prevention of collective rights In 2001, a significant amendment to the Act came into effect which clearly enhanced this Since its introduction in August 2006, struggle against discrimination, racism and the first German anti-discrimination law, the xenophobia in companies by incorporating General Equal Treatment Act (AGG) has new provisions. had only little impact on litigation; neverthe- Section 611 of the German Civil Code less the new Act seems to have contributed prohibited all forms of unequal treatment (directly or indirectly) to positive changes in and discrimination against employees due the struggle against ethnic discrimination in to their sex on the labour market. It was can- many ways. The General Equal Treatment celled most recently with the introduction of Act (AGG), which was passed to transpose the new General Equal Treatment Act which the four EU equality directives (including bans discrimination on various grounds (in- 2000/43/EC), bans unequal treatment due cluding sex) in civil law in accordance with to one’s race/ethnic origin, religion and be- the EU Directive 2000/78/EC. The Civil Code lief, sex, age, disability and sexual identity.141 contains other, very general provisions which Before the abovementioned Act was adopted, have been interpreted as suitable for legally German law had a number of specific acts and banning discrimination in the sphere of civil regulations providing protection against dis- law. The provision in section 138 Civil Code crimination in several areas. However, legis- prohibits the conclusion of contracts which lators had so far not passed a comprehensive are against “good manners and morals”; such anti-discrimination act. This was one of the legal transactions are considered void from main reasons why the number of court ac- the beginning by law. Some legal experts ar- tions dealing with cases of racial discrimina- gued that this section would be a sufficient tion had been so few. 142 legal basis for banning discrimination in the The main legal source dealing with equal sphere of civil law. treatment and anti-discrimination in the area The law on the Equal Treatment of Dis- of employment is the Industrial Relations abled Persons came into force in 2002. It Act – a law which regulates the relationship containsequality provisions which prohibit between employer and the employees, repre- discrimination of disabled persons by federal sented by the work council and their rights authorities. Furthermore, individual anti- and duties. It applies to private companies discrimination provisions are spread over with more than five employees. According to some other laws, such as the Public Trans- this act, the employer and the work council port Law and the Insurance Supervi- are obliged to take care that all employees are sion Act.143 treated equally irrespective of their descent, Life Partnership Act: The new Life Part- religion, nationality (unique in German legis- nership Act has been promulgated on 22nd lation!), origin, political or trade union activi- February 2001, taking effect as of 1st August 2001. In addition to general regulations on 141 RACISM, XENOPHOBIA AND ETHNIC DISCRIMINA- same-sex partnerships, it also comprises TION IN GERMANY 2007. European forum for migration amendments to Germany’s Foreigners Act, studies. Nicole Bosch, Mario Peucker, Stefanie Reiter assisted by Dr. Klaus Michael Alenfelder and Barbara Schneider. Bam- granting equal rights to non-German part- berg 2008. In http://www.efms.uni-bamberg.de/pdf/Diskrim- ners who have their partnership officially inierung_Deutschland_2007_1.pdf registered. In future, registered non-German 142 Analytical report on legislation. RAXEN National Focal Point GERMANY. Europäisches Forum für Migrationsstudien / European Forum for Migration Studies (EFMS), Bamberg. By 143 Mario Peucker.Equality and anti-discrimination approa-approa- Gisela Will Stefan Rühl. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ ches in Germany, University of Bamberg, http://www.efms.uni- fraWebsite/attachments/R4-LEG-DE.pdf bamberg.de/pdf/Anti-discrimination_in_Germany.pdf

220 partners will be equal to non-German hus- parliament’s competence to the correct ad- bands or wives in terms of immigration and dressee. Any person can interact with the residence titles. Petitions Committee, no nationality or resi- Education Grant Act: Under the 3rd dency requirements are needed. amendment to the Federal Education Grant The process of petitioning includes the Act, dated 12th October 2000 and taking ef- following steps. Firstly, the petitioner(s) fect as of 1st January 2001, non-German par- submit(s) a written communication by letter, ents will have improved access to education fax or an online form. This communication grants for their children. In future, entitle- must indicate the sender(s)’s name(s) and ments will be extended to persons finally rec- contact information. Secondly, upon the peti- ognised as entitled to political asylum or as tioner’s request and consent of the Petitions quota refugees. Committee, the petition will be posted to a There are detailed anti-discrimination public Internet site for six weeks for purpos- regulations for all civil servants. For ex- es of soliciting further views from the general ample, Federal Civil Service Law bans all public; such petitions may not refer to any forms of discrimination based on sex, de- specific person or contain offensive or illegal scent, race, religion and religious or political content. Thirldy, if applicable, the Petitions views. Similar directives are to be found in Committee asks the relevant federal minis- the Civil Service Outline Legislation and try or agency for its response to the petition. in Federal Staff Council Law. However, it If the issue can be resolved in the petitioner’s is obligatory for civil servants to have Ger- favor at this stage, the petitioner is contacted. man citizenship; exceptions to this rule are Also, if the Petitions Committee decides that only admissible if there is an urgent public the petition cannot be granted, it informs the need to recruit non-German civil servants petitioner. Should the petitioner object to (e.g. for the police force).144 this result, the Petitions Committee engages in a more concentrated review, designating 8. Description of legal remedies for two Committee members, each from different individual complaints parties, to consider the petition. Should the Committee members disagree with the origi- Petitions Committee activities are based nal decision on the petition, they send a letter on the Article 17 of the German constitu- of inquiry to the federal ministry or agency tion, which states that »Every person shall in question. The Committee members may have the right individually or jointly with also ask the ministry or agency to provide any others to address written requests or com- relevant files. In especially complex cases the plaints to competent authorities and to the Committee may invite the petitioner to tes- legislature«. tify and call witnesses or experts. Likewise, The Committee will handle complaints it may conduct site visits. In rare instances that relate to areas in which the German par- the Committee may also call members of the liament (Bundestag) is competent to act, e.g. German government for testimony. Where federal legislation and taxation. The Com- appropriate, the Petitions Committee may mittee additionally handles petitions re- issue recommendations to the full plenum of lating to the activities of the German army the German parliament. (Bundeswehr). The Committee will forward The outcome of the petition falls into two petitions addressing concerns outside of the options: petition denied or petition accepted

144 Concluding observations of the Committee on the Elimi-Elimi- and changes in administrative decision/law/ nation of Racial Discrimination. Germany 2008. http://www. regulation are made.145 bmj.bund.de/files/-/3451/Concluding%20Observations%20_ engl.%20Fassung_.pdf 145 Petitions Committee, http://www.bundestag.de/bundestag

221 Anyone who feels to have been discrimi- can be unfolded by means of targeted initia- nated against or who wants to ask questions tives, and conditions for the good of all.147 relating to the General Act on Equal Treat- The federal government supports projects ment (AGG) may turn to Anti-Discrim- and initiatives against right-wing extrem- ination Agency. An individual can find an ism, xenophobia and anti-Semitism through e-contact form on the right via which he/she two large-scale funding programmes: the may turn to the Federal Anti-Discrimination prevention-oriented initiative “Diversity Agency. Moreover, there is the possibility feels good. Youth for Diversity, Tolerance of contacting the Agency by phone, by letter and Democracy” (since January 2007) and or fax. If a person wants to, he/she may also the initiative “Competent for Democracy - agree on a date with our counselling staff for Counselling networks against rightwing a personal conversation. extremism’” (since July 2007). Within the First of all it will be examined whether a scope of the latter, regional expert networks person have been discriminated against un- have been established in all federal states.148 der the terms of the General Act on Equal The police engages in the following ac- Treatment and whether he/she has any po- tivities, among others, to combat racially mo- tential claims. The counselling staff members tivated crime on the internet: case-by-case cannot act as his/her representative in court. internet searches; promotion of a self-regu- However, a person may also use this Agency latory procedure adopted by German inter- for mediation purposes. In case of dispute net providers and umbrella organisations in the Federal Anti-Discrimination Agency can the internet and multimedia sector through contact person’s opposing party, that is e.g. a general exchange of information; coopera- his/her employer or landlord, and may ini- tion with the Federal Department for Media tialize an out-of-court settlement. Harmful to Young Persons and NGOs such as In addition the Agency can give a person Jugendschutz.net to develop strategies to the contact details of a counselling centre in combat racially motivated crime on the inter- his/her neighbourhood.146 net; organisation of conferences involving the competent experts in the security authorities 9. Implementation of laws and strategies: of the Federation and the federal Länder on summary of official reports the issue; introduction of a system for covert information-gathering on the internet which National Integration Plan was ad- enables anonymised access without being opted in 2007 and represents an overall na- able to trace the user. tional concept for integrating foreigners and The government has expressed its views people with a migration background living on the housing policy in General Equal Treat- in the country. The National Integration ment Act. The purpose of paragraph 19, sec- Plan stresses that integration occurs within tion 3 (landlords can refuse to rent apartments the immediate locality. For this reason, re- to persons applying for accommodation with gional approaches are gaining increasing a view to creating and maintaining socially importance in Germany’s integration policy, stable residential structures and balanced whereby participation in the labour market is housing estates and also balanced economic, regarded as a central precondition to integra- social and cultural conditions) of the General tion. Moreover, cultural diversity is seen as 147 Focus Migration: http://focus-migration.de/What_Is_ potential for society and the economy, which The_Dutch_In.5126.0.html?&L=1 148 Racism, xenophobia and ethnic discrimination in Germa- /ausschuesse17/a02/index.jsp ny. Update report 2008. European forum for migration studies. 146 Anti-Discrimination Agency: http://www.antidiskrimin- Mario Peucker. Bamberg 2009. In http://www.efms.uni-bam- ierungsstelle.de/ berg.de/pdf/Rassismus%20update%202008.pdf

222 Equal Treatment Act is not to permit dis- German authorities should be more in crimination, but rather to facilitate integra- encouraged in their efforts to ban organisation byavoiding, as far as possible, various tions which resort to racist, xenophobic and population groups shutting themselves off in antisemitic actions and propaganda, to inten- residential districts. The better people from sify their efforts to counter racist, xenophobic diverse backgrounds can be integrated, the and antisemitic activities on the internet, and less discrimination occurs. Occupancy man- to implement measures aimed at ensuring agement creates the basis for achieving that the media are better equipped to deal with the objective.149 diversity of present-day German society. The state should assist migrants to learn German 10. Conclusion and policy recommen- and recommends that the authorities develop dations for improvement of legal and further other aspects of the National Integra- implementation frameweork tion Plan, such as programmes to help Ger- man citizens be more receptive to the diver- European Commission Against Racism sity of contemporary German society. and Intolerance (ECRI) strongly recommends ECRI reiterates its call for the establish- that the German authorities make specific ment of an independent investigatory mech- provision in the criminal law for racist mo- anism which can carry out enquiries into tivations for ordinary offences to constitute allegations of police misconduct and, where an aggravating circumstance. It also recom- necessary, ensure that the alleged perpetra- mends that the German authorities intensify tors are brought to justice.150 their efforts to provide training to police of- The Committee on the Elimination of ficers, prosecutors and judges on issues per- Racial Discrimination, on their side, is con- taining to the implementation of criminal cerned about the possible negative effects legislation addressing racism and racial dis- in terms of indirect discrimination on the crimination. Also, the commission strongly grounds of ethnic origin due to the exception recommends that the German authorities to the principle of equal treatment as regards take a more proactive role in raising aware- access to rental housing contained in the ness of the legal framework now in force General Equality Act. According to this provi- against racial discrimination, notably among sion, landlords can refuse to rent apartments groups who are especially vulnerable to this to persons applying for accommodation with phenomenon, but also raise awareness among a view to creating and maintaining socially employers to create racism-free working en- stable residential structures and balanced vironment and labour market. housing estates and also balanced economic, Additionally, the commission strongly en- social and cultural conditions. Consequent- courages the German authorities to continue ly, the Committee recommends Germany to and intensify their efforts to ensure that no guarantee the equal enjoyment of the right to children suffer disadvantage in the school adequate housing by ensuring that housing system due to inequalities in their linguistic agencies and other providers of accommoda- skills in German. It recommends that the au- tion refrain from engaging in discriminatory thorities step up the provision of training pro- practices. Furthermore, the Committee en- grammes to teachers and other school staff, courages the State party to consider modify- in order to equip them to work effectively in ing the paragraph in General Equality Act. increasingly diverse classrooms.

149 Statement by the Federal Republic of Germany regarding the CERD of 13 August 2008 in regard to Germany. In: http:// 150 ECRI report on Germany 2009. In: http://www.coe.int/t/ www.unhcr.org/refworld/country,,,,DEU,4562d8b62,4b79574 dghl/monitoring/ecri/country-by-country/germany/deu-cbc- 90,0.html iv-2009-019-eng.pdf

223 The Committee recommends Germany to take more resolute action at the Fed- eral and Länder level to prevent and punish perpetrators of racially motivated acts of violence against members of the Jewish, Muslim and Roma/Sinti communities, as well as German nationals of foreign origin and asylum seekers, in particular of African origin. Furthermore, Germany should provide updated statistical data, on an annual basis, on the number and nature of reported hate crimes, prosecutions, convictions and sentences imposed on perpetrators, disag- gregated by age, gender and the national or ethnic origin of victims. The Committee recommends Germany to take special measures to improve the situation of all Roma and Sinti to overcome the disadvantages brought about by persistent discrimination, in particular in the field of education, employment, housing and media. The Committee recommends Germa- ny to consider revising the provisions of the Victims Compensation Act in order to provide for compensation to victims of racially motivated crime regardless of their citizenship status.151

151 Concluding observations of the Committee on the Elimi- nation of Racial Discrimination. Germany 2008. http://www. bmj.bund.de/files/-/3451/Concluding%20Observations%20_ engl.%20Fassung_.pdf

224 Martin Jaigma deSCrIPTIoN oF THe Good PrACTICe ProJeCT »HeroeS« IN BerLIN-NeU- kÖLLN, GerMANY

1. Introduction psychologist from Palestine – coached these boys for their task. They met regularly for The Heroes project started to take shape several months to discuss themes like honour in autumn 2007 when Childhood Foundation oppression, human rights, democracy, equal- invited Anna Rinder von Beckerrath to a con- ity between men and women, religion, cul- ference with the German organisation called ture and racism. In addition, they developed Strohhalm. Anna Rinder von Beckerath is role-playing for schools. Basically the Heroes the founder of the original Swedish project at project is about being role models. The boys Fryshuset in Stockholm. Fryshuset has been present the jointly-developed role-playing in running a project called Elektra for six years, schools or youth clubs, encouraging the view- financed partly by Childhood Foundation, ers to think along, and as far as feedback goes, which focuses on girls’ empowerment and it has been overly positive.152 honour-related discrimination. Consequent- The starting point of the group is that ly, Strohhalm became interested in the Swed- changes start with each individual, within ish concept and decided to start up a similar families, in schools and in the neighbour- project in Germany. Currently Anna Rinder hood.153 The group believes that every per- von Beckerath is managing also the Heroes son in a society has same opportunities and project. The Heroes involves young Turk- privileges regardless of gender or cultural ish-and Arabic-born men trained to fight in background. The project fosters initiative school workshops for the equality of girls and for dialogue and cooperation. As described women and against oppression in the name above, the project works in a two-step sys- of honour. The financial support comes from tem: firstly, the group of young men with the the Childhood Foundation, founded by Queen immigrant background get together and dis- Silvia of Sweden. cuss the important ideas, achieve the shift in Initially the project ran into some diffi- their values and to shape themselves up as culties in finding young men who would like positive role models - heroes; secondly this to participate in the project as it takes cour- group will go to schools and youth clubs to age and awareness to face and denounce the empower other young people through lec- honour and oppression related incidents in tures and plays against oppressive mecha- families and communities. Eventually six nisms in families and communities. The idea young men gathered, all of them with Turk- of the training is based on peer education. ish background, who, after being properly prepared, go to schools to hold workshops in 152 Information of the section: Maja Svenonius »Ich war geschockt über die Ehrenkultur in Berlin«, 01.09.2008; »Helden im these topics to their peer groups. Also, two so- Kampf gegen die falsche Ehre« in Der Tagesspiegel 18.03.2009. cial workers – Yilmaz Atmaca, the theatre ed- Both articles linked to webpage: http://www.heroes-net.de/ ucator from Turkey and Ahmad Mansour, the 153 http://www.heroes-net.de/

225 Only young people achieve the best connec- b) project approach tion with other young people, particularly in such difficult and emotional issues where The Heroes focuses on the work with role modelling works its best. young migrants, tackling especially the male Such hero training, free of charge, is role in the context of honour codes and op- meant for young men, 17 to 21 years of age, pression of girls and women. The goal is to but also interested young women are wel- give boys and young men the opportunity comed to the advisory council. Prior knowl- to distance themselves from these power edge about the themes is not requested but structures. During the training, they gain the willingness to confront the issues such as strength and ability to overcome the bound- equality, honour, respect and women’s right. aries set by the culture of honour. Most im- Discussions also teach argumentatino and portantly, they learn to advocate for the hu- presentation methods. man rights of their sisters and girlfriends. The training lasts for about 4 months and Heroes work with boys and young men aspir- takes place during participant’s spare time ing towards the cross-cultural coexistence once or twice a week. After the training, the where there is no inequality between the men trainees receive a certificate which confirms and women. It is an opportunity to to chal- their social and intercultural competence. lenge traditional gender roles a consequent chance for a sustainable social change. The 2. Working concept of Heroes goal is a society in which women and men have equal rights and equal opportunities. a) social context Heroes consider it important that the working team is heterogeneous and composed of The Heroes reckon that they live in a men and women who come from different society which is a meeting place of people ethnic groups. with different immigrant backgrounds, carrying different expectations towards lives. c) methodology These people are caught in-between the traditions, values, cultural and social back- It is important that the project is imple- ground of their parents and German society mented recognizable by those who them- where they live. The situation like this in- selves belong to the target group. The fact creases young people’s exposure to contra- that this group belongs to a marginalized dicting viewpoints and understandings. Pa- group of society, associated with peculiar triarchal structures have great importance cultural traditions, can make the host soci- in this context. These structures prevent ety easily perceive it as something threat- youngsters of both sexes to freely develop ening or an expression of racism. That is their personality and limit their possible why Heroes have the group leaders with an lifestyles: women and girls are forced into immigrant background and who share simi- vulnerable positions, into the role of victim lar experiences. They represent a group who (forced marriage, family control, subordina- managed to break away from traditional role tion) but also boys and men are under pres- expectations. Heroes consider it essential sure (acting according to the code of honour, that the entire training process takes place arranged marriages). Neukölln in Berlin is on the »eye level« and in the informal atmo- the district with the considerable density of sphere of exchange. Conventions and tradi- migrants and thus appropriate environment tions are questioned and new perspectives for the project Heroes. developed jointly. Cultural conflicts, which

226 are at the core of the matter, are not depicted spontaneously express themselves. Heroes only graphically but developed through in- work for issues and values that are essential teraction with the audience. The training infor living in a democratic society and they cludes besides lectures, guest speakers and have earned public’s interest and support. theatrical plays, also visiting thematic events The ultimate issue is the proper motivation and exhibitions. Workshops are continuously to keep Heroes workshops going and making improved by feed-back questionnaires which it clear that they are not alone. This results in are handed out after each event. the shift in public awareness: from the picture of violent juvenile male migrants to those who d) girls advisory board are willing to develop respect for the struggle against the oppression in the name of honour. Heroes are in contact with immigrant girls from a neighbouring club. Since improving 3. Conclusion and recommendations girls’ and women’s life is one of the impera- regarding potential for replication and tives of Heroes project, girls’ advice is seen as promotion of practice very important. From September 2008 they will meet once a month and discuss common The Heros in Germany is already a repli- issues, interests and perspectives. Ideas and cation of a similar and a successful project in outcomes of such meetings are incorporated Sweden. Sweden, or a foundation established into Heroes work. by the Queen, is also the donor of the project. The articles in German media on the Heroes e) recognition and visibility project and comments to it by people, referred to in the Heroes webpage, praise the enter- It is important to reward young Heroes prise and hope that the movement gained a with the strong expression of social recogni- momentum and success within the entire tions. In the end of the training they will also minority community. The elaborated format receive a special certificate. Public recogni- of the project and the triumph of its predeces- tion comes through young people’s desire to sorin Sweden has revealed its full potential.

227 Martin Jaigma LeGAL FrAMework oF THe MINorITY ProTeCTIoN IN SwedeN

1. Constitutional framework for 2. Ethnic composition of protection of minorities minority groups

The Swedish Constitution provides fun- According to preliminary population sta- damental legal protection against ethnic dis- tistics Sweden’s population will be 9 340 000 crimination. According to the paragraph of at the start of the 2010. The population is rap- the Instrument of Government, “The public idly increasing, and in 2009 Sweden’s popula- institutions shall promote the ideals of de- tion rose by 84 000 persons. Not since 1946 mocracy as guidelines in all sectors of soci- has the population increased as much during ety and protect the private and family lives of one year.155 private persons. The public institutions shall The immigrant population may be divided promote the opportunity for all to attain par- into three groups, of which 24% were born ticipation and equality in society. The public in other Nordic countries, 17% were born institutions shall combat discrimination of in Europe outside the Nordic countries and persons on grounds of gender, colour, nation- 59% were born outside of Europe (including al or ethnic origin, linguistic or religious af- those whose country of birth is unknown). filiation, functional disability, sexual orienta- The largest groups of foreign-born persons in tion, age or other circumstance affecting the 2005 were from the following countries (ap- private person«. proximate numbers): Finland (184 000), For- The chapter on Fundamental Rights and mer Yugoslavia (74 000), Iraq (73 000), Bos- Freedoms states that “Every citizen shall be nia and Herzegovina (55 000), Iran (54 000), protected in his relations with the public in- Poland (46 000), Norway (45 000), Denmark stitutions against any coercion to divulge an (43 000), Germany (41 000), Turkey (36 000), opinion in a political, religious, cultural or Chile (28 000), Lebanon (21 000). other such connection. He shall furthermore Sweden does not keep official statistics of be protected in his relations with the public people’s ethnic origins other than citizenship institutions against any coercion to partici- and country of birth. As a main rule under pate in a meeting for the formation of opinion the Swedish Personal Data Act, processing or a demonstration or other manifestation of personal data that identifies race, ethnic ori- opinion, or to belong to a political association, gin or religious belief is prohibited. Thus, it is religious community or other association for presently not possible for Sweden to provide opinion referred to in sentence one«. Another complete statistical information concerning article in the same chapter states that »No act e.g. the national minorities. However, esti- of law or other provision may imply the unfa- mates of the populations of the national mi- vourable treatment of a citizen because he norities were performed in connection with belongs to a minority group by reason of race, colour, or ethnic origin«.154 templates/R_Page____6357.aspx 155 Statistics Sweden. In http://www.scb.se/Pages/ 154 Constitution of Sweden, in: http://www.riksdagen.se/ Product____25799.aspx

228 the 1997 Government inquiry on Swedish 1970s. Before this time, the policies toward ratification of the European Council’s Frame- ethnic minorities were disparate and aimed work Convention for the Protection of Na- at assimilating them to the dominant culture tional Minorities and the European Charter of the country. In the beginning of the 1960s, for Regional or Minority Languages. The es- both the indigenous minorities and the grow- timates were based on information obtained ing immigrant minorities started demanding from sources including the national minority support for the preservation of their culture. organisations and state agencies. The Swed- A commission of inquiry was appointed in ish Finns group was estimated at 450 000, 1968 and presented its report in 1974. The the Tornedalers at 50 000 and Jews at 25 Canadian minority legislation and the ideas 000. The number of Roma was estimated at of ethnic movements in different parts of the 20 000 and the number of Travellers, many of world influenced the report, which rejected whom consider themselves kin to the Roma, assimilation policies and adopted a cultural at 20 000. The Sami Parliament estimates the pluralistic approach. The report concluded Sami population at 20 000.156 that the state should not force individuals to More than one in ten inhabitants of Swe- abandon their language and culture and em- den were born abroad. A further 800 000 per- phasised that the interplay between the ma- sons born in Sweden have one or both parents jority culture and the minority culture would who were born abroad. The majority of Swe- enrich society as a whole. This report gave den’s immigrants have been here at least ten Sweden its specific and rather unique minor- years. More than 60 per cent of those who have ity policy.158 migrated to Sweden have Swedish citizenship. It was not until the 1990s that Sweden According to Swedish law there are many ways began to develop a more effective legislation to get permission to reside in Sweden, but a against ethnic discrimination. More specifi- visa is also required for citizens from specified cally the 1999 Act on measures against ethnic countries to visit for tourist purposes. Permis- discrimination in working life is somewhat sion to reside in Sweden is granted on special of a turning point. Up until then legislation grounds. The most common reasons are being against ethnic discrimination had been more a refugee in need of other protection, being a a question of stating government policy in the relative to someone already residing in Swe- hope that the principles stated would change den or arriving to work.157 or affect the attitudes of the population. The 1999 Act had a chance of actually affecting 3. Historical development of institution- the behaviour of employers. The unlawful al and legal framework including role of discrimination provision in the penal code international community related to goods and services (from the 1970s) basically required a confession in order for a In the second half of the 20th century prosecutor to be able to obtain a conviction. Sweden prosecuted a comprehensive immi- This law was never really focussed on dis- grants and minority policy. Sweden lacked crimination as a common social issue. This led any articulate minority policy until the mid- to very restrictive focus in implementation. In 1986, rather than banning ethnic dis- 156 Sweden’s seventeenth and eighteenth periodic report to the UN Committee on the Elimination of Racial Discrimina- crimination in working life as had been tion. In http://www.manskligarattigheter.gov.se/dynamaster/ done in relation to gender discrimination (in file_archive/070111/d7b9160d3f38fd8add495110246c0b2d/ CERD%2c%20engelsk%20slutlig%20version.pdf 1980), the office of the Ombudsman against 157 Analytical Report on Legislation. RAXEN National Focal PoPo-- ethnic discrimination was established. The int SWEDEN. EXPO Foundation, Stockholm, By Paul LappalainLappalain-- en, Lawyer L.L.M. (Sweden) and Juris doctor (US). Vienna 2004. 158 Leonor Camauër. Mapping Minorities and their Media: http://fra.europa.eu/fraWebsite/attachments/R4-LEG-SE.pdf The National Context – Sweden. Örebro University.

229 Ombudsman’s power was limited to his tal Law on Freedom of Expression, Act Pro- power to convince those discriminating to hibiting Discrimination and Other Degrading do the right thing. Treatment of Children and School Students. In 1994 a civil law banning ethnic dis- As to governmental plans, Sweden, the future crimination in the workplace was adopted, and diversity – from immigration policy to in- but the gender equality act was not used as a tegration policy and National Action Plan for model. The possibility of suing for damages Human Rights 2006-2009 can be mentioned. was introduced, but a very high level of proof was required in regard to the motives of the 5. Overview of institutional framework employer. for protection of minorities It was not until the 1999 Act that the protection provided reached a level that could In conjunction with the establishment of presumably affect behaviour as well as at- the new Equality Ombudsman as an equal- titudes. The burden of proof was eased. The ity body, the four previous offices of the anti- rules concerning damages were individu- discrimination ombudsmen were phased out: alised. Indirect discrimination was banned. these were the Equal Opportunities Om- Active measures were required. budsman (Gender Equality), the Ombuds- Since 1999 there seems to be an increas- man against Ethnic Discrimination, the ing focus on ethnic discrimination as a key is- Disability Ombudsman and the Ombuds- sue. Discrimination, in particular structural man against Discrimination due to Sexual discrimination, have been recently placed in Orientation. In brief, the history of the new the centre of the governmental agenda. This Ombudsman is to a large extent based on the may mean an additional shift away from an history of the four previous government agen- overly simplified idea that the key issue is cies known as the anti-discrimination Om- employment.159 budsmen that were merged on 1 January 2009, as well as the anti-discrimination laws that 4. Overview of main laws and strategies they were to enforce. directly targeting miniorites and areas Thus, while the Equality Ombudsman of protection (right to language, media is new as an equality body, it has a rich his- representation, culture, political repre- tory to build on covering the different equal- sentation, employment etc.). ity grounds. What is apparent is that Sweden now has a strong mandate concerning the hu- The fundamental bases for the prohibi- man right of equality. The goal is to achieve tion of racial discrimination are established further respect of the dignity and equal by the constitution. More specifically, the rights for all.160 issues of discrimination are regulated in In accordance with the EU directive on Discrimination Act, Penal Code, Act on Re- the principle of equal treatment of all indi- sponsibility for Electronic Bulletin Boards, viduals irrespective of racial or ethnic origin, European Charter for Regional or Minority the Ombudsman compiles reports and sub- Languages, Measures to Counteract Ethnic mits recommendations on issues concern- Discrimination in Working Life Act, Act on ing how discrimination can be prevented and Equal Treatment of Students in Higher Edu- counteracted.161 cation, Freedom of the Press Act, Fundamen- 160 From the interview with Katri Linna, Swedish Equality Ombudsman and Equinet Board Member. In http://www.equi- 159 Analytical Report on Legislation. RAXEN National Focal neteurope.org/403.html Point SWEDEN. EXPO Foundation, Stockholm By Paul Lappalainen, Lawyer L.L.M. (Sweden) and Juris doc- 161 Discrimination of the Sami – the rights of the Sami from tor (US). Vienna 2004. http://fra.europa.eu/fraWebsite/attach- a discrimation perspective. Report of Ombudsman against eth- ments/R4-LEG-SE.pdf nic discrimination 2008. In http://www.do.se/Documents/Ma-

230 An Parliamentary Ombudsman is an ment centre with agency responsibility for individual elected by the Parliament to en- issues including legal development and legal sure that courts of law and other agencies as inspection of cases involving hate crime and well as the public officials they employ (and matters related to the European Convention also anyone else whose work involves the ex- on Human Rights. ercise of public authority) comply with laws The National Council for Crime Pre- and statutes and fulfil their obligations in all vention took over responsibility for hate other respects. An Ombudsman is elected for crime statistics from the Security Service as a four-year period and can be re-elected.162 of 2006. Hate crime statistics published for The Swedish Integration Board has a 2005 were compiled by the Security Service duty to examine ethnic discrimination at a and refer to crimes for which police reports structural level. The board does not act at indicate there maybe racist, xenophobic or the individual level. Such complaints are re- anti-Semitic motives. At present, it is not pos- ferred to the Ombudsman or other appro- sible to track all reported hate crimes through priate instances. The board has also, among the legal system chain. However, an extensive other things, provided support to the initial development project is currently in progress projects that have developed into local anti- aimed at improving information provision in discrimination bureaus. the legal system, including criminal statis- The government has made a commitment tics. One issue being studied is how reported to providing some budget support to the de- crimes could be more effectively followed velopment of local / regional anti-discrim- through the legal system chain.164 ination bureaus. They have been initiated Under amendments that took effect 31 and are run by local NGOs or coalitions of March 2006, the Swedish Migration Board NGOs that have decided to focus on the is- shall have original jurisdiction to rule on sue of discrimination. Part of the inspiration cases under the Act on Special Control in Re- for the Swedish NGOs is the bureaus in the spect of Aliens. Migration Board decisions Netherlands and the UK.163 in deportation cases may be appealed to the Local Prosecution Service offices and Government. Appeals must be submitted special prosecutors for coordinating ac- to the Migration Board, which is required tions against hate crimes have effective and to swiftly refer the matter to the Migration ongoing cooperation with the police in rela- Court of Appeal. The court is required to hold tion to both crime trends and investigative oral proceedings at which the alien is ques- methods. The National Police Board, the tioned and gives testimony on the matter. The Security Service and the Swedish Prosecu- statements and documents must thereafter tion Authority have held a joint conference be referred to the Government for decision. If for police liaisons and special prosecutors the court rules that there is an impediment to appointed to work with hate crimes. The executing the deportation order, the Govern- Prosecution Authority established in Jan- ment is required to ban execution of the de- uary 2005 is a special prosecution develop- portation order until further notice. 165

164 Sweden’s seventeenth and eighteenth periodic report to terial/discrimination-of-the-Sami.pdf?epslanguage=sv the UN Committee on the Elimination of Racial Discrimina- 162 Parliamentary Ombudsman, http://www.jo.se/ tion. In http://www.manskligarattigheter.gov.se/dynamaster/ file_archive/070111/d7b9160d3f38fd8add495110246c0b2d/ 163 Analytical Report on Legislation. RAXEN National Focal CERD%2c%20engelsk%20slutlig%20version.pdf Point SWEDEN. EXPO Foundation, Stockholm By Paul Lappalainen, Lawyer L.L.M. (Sweden) and Juris doc- 165 Sweden’s seventeenth and eighteenth periodic report to tor (US). Vienna 2004. http://fra.europa.eu/fraWebsite/attach- the UN Committee on the Elimination of Racial Discrimina- ments/R4-LEG-SE.pdf tion. In http://www.manskligarattigheter.gov.se/dynamaster/

231 6. Description of preventive measures ing grounds: sex, transgender, ethnic origin, (against discrimination) in laws and religion or other belief, disability sexual ori- strategies including description of posi- entation and age. Two of these grounds are tive (affirmative) actions. new: age and transgender. The Equality Om- budsman has to monitor compliance with the Swedish law obliges employers to take Act. The Ombudsman’s mandate also covers measures designed to ensure full equality claims concerning differential treatment due with regard to ethnic background.166 to pregnancy leave. 169 Measures to Counteract Ethnic Dis- The Penal Code contains two provisions crimination in Working Life Act stipu- directly concerned with contempt or discrim- lates collaboration between employers and ination on the ground of race, colour, national employees to promote ethnic diversity and or ethnic origin or religious belief; namely to counteract discrimination. It also requires those relating to agitation against a national employers to take active measures to promote or ethnic group and unlawful discrimination. ethnic diversity in the workplace. The Act The provision on agitation against a national confers protection against ethnic discrimi- or ethnic group is regulated by the Chapter nation throughout the entire recruitment 16. According to Chapter 29, it shall be con- process and contains provisions regulating sidered an aggravating circumstance when the treatment of employees.167 However, the assessing penal value if the motive of a crime Act deliberately refrains from including any was to aggrieve a person, ethnic group, or provisions on positive action, although it some other similar group of people by reason does contain general rules on promoting an of race, colour, national or ethnic origin, reli- appropriate ethnic mix. Nor is positive action gious belief, sexual orientation or other simi- permitted under the statutes respectively lar circumstance. The provision is applicable prohibiting discrimination on grounds of dis- to all categories of crimes. ability and sexual orientation.168 The Act on Responsibility for Elec- tronic Bulletin Boards counteracts agita- 7. Description of legal remedies for pre- tion against national or ethnic groups. The vention of collective rights provision on leading youth astray in Chapter 16, Section 12 of the Penal Code counteracts On 1 January 2009 the new Discrimina- the spread of racist propaganda. An explana- tion Act entered into force. At the same time tion of these provisions is provided in para- a new agency, the Swedish Equality Ombuds- graphs 62 and 65 of the fifteenth and six- man, was established to supervise compli- teenth periodic report. 170 ance with the Act. The Act covers the follow- In 2000 Sweden ratified the European Charter for Regional or Minority Lan- file_archive/070111/d7b9160d3f38fd8add495110246c0b2d/ guages was also ratified. By special legisla- CERD%2c%20engelsk%20slutlig%20version.pdf tion individuals have among other things 166 Developing Anti-discriminatiion law in Europe. The 25 EU Member States Compared. Prepared by Janet Cormack been given the rights to use the minority lan- and Mark Bell for the European Network of Independent Ex- guages Sami, Finnish and Meänkieli in their perts in the non-discrimination field. In: http://www.cestim. it/argomenti/09razzismo/europa/antidiscrimination_law_eu- 169 From the interview with Katri Linna, Swedish Equality rope05.pdf Ombudsman and Equinet Board Member. In http://www.equi- 167 Committee on the Elimination of Racial Discrimina- neteurope.org/403.html tion. Fourteenth periodic reports of States parties due in 170 Sweden’s seventeenth and eighteenth periodic report to 1999 : Sweden. 25/11/99. In: http://www.unhchr.ch/tbs/doc. the UN Committee on the Elimination of Racial Discrimina- nsf/%28Symbol%29/CERD.C.362.Add.5.En?Opendocument tion. In http://www.manskligarattigheter.gov.se/dynamaster/ 168 Eurofound. In: http://www.eurofound.europa.eu/emire/SW file_archive/070111/d7b9160d3f38fd8add495110246c0b2d/ EDEN/ANCHOR-POSITIVS-Auml-RBEHANDLING-SE.htm CERD%2c%20engelsk%20slutlig%20version.pdf

232 contacts with courts and authorities in the basically that the Freedom of the Press Act geographical areas where these languages and the Fundamental Law on Freedom of traditionally have been and still are used. The Expression protects the freedom of opinions municipalities in these geographical areas and consequently they target deeds commit- are also obliged to provide pre-schools and ted in printed matter and media such as film, care for the elderly that wholly or in part in- radio, television or sound recordings such as cludes the use of these languages. CD-discs.171 Measures to Counteract Ethnic Dis- The Act Prohibiting Discrimination crimination in Working Life Act. The act and Other Degrading Treatment of Chil- came into force in 1999 and is the main ba- dren and School Students took effect 1 April sis of the work of the Ombudsman against 2006. The law prohibits discrimination on Ethnic Discrimination. According to the act grounds of gender, ethnic affiliation, religion the Ombudsman shall investigate discrimi- or other belief, sexual orientation and disabil- nation cases related to working life filed by ity. The law shall be applied to all activities individuals, and take the cases to court if no regulated by the Education Act (1985:1100), other solutions are possible. The Ombuds- that is, preschool programmes, school-age man is to also follow up and ensure that em- child care, compulsory and upper secondary ployers actively promote ethnic diversity school and municipal adult education.172 in workplaces. The purpose of the act is to promote equal rights and opportunities re- 8. Description of legal remedies for gardless of ethnic origin in relation to the individual complaints entering employment, the terms of employment and the conditions in working life Complaints to Equality Ombudsman and opportunities. The act also stipulates should be made in writing and include per- collaboration between employers and em- on’s name, address, phone number, preferably ployees to promote ethnic diversity and to an e-mail address and the name of the orga- counteract discrimination. The act also pre- nization he/she are reporting, for example scribes that a Board against Discrimination the school, university, employer, company or shall be established with the task of deciding authority. Also, the complaint should include on default fines and considering certain ap- why a person feels that he/she has been dis- peals in cases where employers fail to assist criminated against and how this relates to, in investigations. for example, age, religion or disability. Act on Equal Treatment of Students in After the complaint is received it will be Higher Education. The act came into force investigated. The organization that has been on 1 March 2002. Its purpose is not only to reported is given the opportunity to give their counteract ethnic and religious discrimina- version of the events. The Equality Ombuds- tion, but also discrimination due to gender, man will then assess if and how the case sexual orientation and disability. It targets should be pursued. A complaint can lead to the universities and university colleges and attempts to promote equal rights and coun- 171 Analytical Report on Legislation. RAXEN National Focal teract discrimination of students and appli- Point SWEDEN. EXPO Foundation, Stockholm cants in the areas mentioned above. By Paul Lappalainen, Lawyer L.L.M. (Sweden) and Juris doctor (US). Vienna 2004. http://fra.europa.eu/fraWebsite/attach- The provision on agitation against a na- ments/R4-LEG-SE.pdf tional or ethnic group is regulated also by the 172 Sweden’s seventeenth and eighteenth periodic report to Freedom of the Press Act and the Fun- the UN Committee on the Elimination of Racial Discrimina- tion. In http://www.manskligarattigheter.gov.se/dynamaster/ damental Law on Freedom of Expres- file_archive/070111/d7b9160d3f38fd8add495110246c0b2d/ sion. The main difference between these is CERD%2c%20engelsk%20slutlig%20version.pdf

233 redress. Sometimes it can also help other to equal rights and opportunities for women people.173 and men and prevent and combat ethnic dis- A complaint to the Parliamentary Om- crimination, xenophobia and racism. Inte- budsman can be made by anybody who feels gration is defined as a process occurring at that he or she or someone else has been treat- both the individual and community levels. ed wrongly or unjustly by a public authority The objectives of Sweden’s integration policy or an official employed by the civil service or are: equal rights, responsibilities and oppor- local government. (In other words it´s not tunities for all, regardless of ethnic or cultural necessary for a person to be a Swedish citi- background; a community based on diversity; zen or have reached a certain age to be able to a society characterised by mutual respect and lodge a complaint.) tolerance, within the limits that follow from Complaint should state the following: who the basic values of society, in which every one the complaint is about, or in other words the can take an active and responsible part, irre- authority and/or the public official who has spective of background.175 acted incorrectly; a short description of the A National Action Plan for Human case or of what happened; the behaviour that Rights 2006-2009 (Government Commu- is considered to be incorrect; any registration nication 2005/06:95) was submitted to the or file number the authority may have as- Riksdag on 9 March 2006. The action plan signed to the case; the reasons why a person contains a clear focus on measures against considers the authority and/or the public ofdiscrimination. Issues addressed in 2001 in ficial acted improperly; the name and address A National Action Plan Against Racism, Xe- of the person complaining. nophobia, Homophobia and Discrimination Everyone who complains to the Parlia- (Government Communication 2000/01:59) mentary Ombudsmen (JO) receives some were followed up and elaborated on in the form of decision. It takes no longer than a few new action plan. 176 weeks to respond to some letters/complaints In the planning documents for the Police because no inquiry is required. In other cases Service for the period 2010–2012 the Na- it may take some time for an Ombudsman to tional Police Board stresses the importance respond - how long depends on the amount of of developing work to combat hate crimes in work involved in investigating the case.174 both criminal investigations and crime prevention, based on the core values of the Swed- 9. Implementation of laws and strategies: ish Police. summary of official reports A special training unit is responsible for the training required at the Swedish Pros- The Swedish Parliament (Riksdag) de- ecution Authority. The courses held can be cided on an integration policy in 1997. This divided up into basic courses, which all pros- decision was based on the Government bill ecutors participate in, and advanced courses, entitled Sweden, the future and diversity which only some prosecutors attend. Hate – from immigration policy to integration crimes are dealt with in the basic courses for policy. The point of departure for integration policy is that general policy should be based 175 Analytical Report on Legislation. RAXEN National Focal Point SWEDEN. EXPO Foundation, Stockholm on society’s ethnic and cultural diversity. By Paul Lappalainen, Lawyer L.L.M. (Sweden) and Juris doc- It should encourage individuals to support tor (US). Vienna 2004. http://fra.europa.eu/fraWebsite/attach- themselves and take part in society, safeguard ments/R4-LEG-SE.pdf 176 Sweden’s seventeenth and eighteenth periodic report to fundamental democratic values, contribute the UN Committee on the Elimination of Racial Discrimina- tion. In http://www.manskligarattigheter.gov.se/dynamaster/ 173 Equality Ombudsman, http://www.do.se/ file_archive/070111/d7b9160d3f38fd8add495110246c0b2d/ 174 Parliamentary Ombudsman, http://www.jo.se/ CERD%2c%20engelsk%20slutlig%20version.pdf

234 all prosecutors. The National Police Board in January 2009, of the four previously ex- and the Swedish Prosecution Authority have isting Ombudsmen against Discrimination produced manuals to provide guidance and into a single Equality Ombudsman with com- support in combating hate crimes. The guide- petence to receive and examine individual lines describe, for example, conditions to be complaints concerning alleged cases of dis- taken into account when considering a com- crimination, including on the grounds of age mitted crime as a hate crime. The guidelines and transgender identity or expression. The indicate that a hate crime does not neces- Committee is concerned, however, that Swe- sarily have to be directed at an individual as den has still not established an independent a consequence of race, colour, nationality or national institution, with a broad competence ethnic origin. in the area of human rights, in accordance To tackle the discrimination in the judicial with the Paris Principles. Sweden should and law enforcement systems against persons establish a national institution with a broad of non-Swedish background, Sweden has been human rights mandate, and provide it with encouraged to implement the recommenda- adequate financial and human resources, in tions contained in the study entitled “Dis- conformity with the Paris Principles.178 crimination in the Criminal Justice Process” The Committee is concerned that the by the National Council for Crime Prevention new Anti-Discrimination Act of July 2008 in 2006, in particular by providing effective does not provide for the adoption of spe- interpretation and translation facilities to all cial measures regarding vulnerable racial or persons appearing before institutions of law ethnic groups, with the exception of certain and justice, and by actively recruiting staff measures related to immigrant employment with foreign backgrounds into the law enforce- agencies. It recalls that special measures ment authorities and the judiciary. for the advancement of certain groups are Active recruitment efforts are an ongo- required when circumstances so warrant, ing focus in the judiciary and this has lead to provided that such measures do not, as a con- a gradual increase in the share of employees sequence, lead to the maintenance of sepa- with foreign backgrounds in the Swedish rate rights for different racial groups. The Courts, the Swedish Prosecution Authority Committee encourages Sweden to review its and the National Police Board. According to position regarding special measures in view the plan, every Local Public Prosecution Of- of the persisting inequalities experienced by fice shall, during 2009, inform pupils at upper minority and indigenous groups as well as secondary schools with a large amount of pu- foreign-born persons. pils with foreign backgrounds about the pro- The Committee recommends that Swe- fession of prosecutor. Similar processes are den should intensify its efforts to combat encouraged in Swedish police force. 177 discrimination against persons of foreign origin. In particular, Sweden should im- 10. Conclusion and policy recommen- prove the effectiveness of its legislation and dations for improvement of legal and policies aimed at eliminating discrimina- implementation framework tion in the labour market and improving employment opportunities for persons with The Committee on the Elimination of immigrant backgrounds. Sweden is invited Racial Discrimination has noted the merger, to provide additional information on the results of the project of anonymous job ap- 177 Information provided by the Government of Sweden on the implementation of the concluding observations of plications, which is aimed at providing equal the Committee on the Elimination of Racial Discrimination (CERD/C/SWE/CO/18). In http://www.unhcr.org/refworld/ 178 Concluding observations of the Human Rights Committee publisher,CERD,,SWE,4ae997772,0.html to Sweden. 2009. In http://www.sametinget.se/10173

235 access to employment, in its next periodic The Committee expressed its concerns report. Sweden is also encouraged to review also on the Sami indigenous people’s proper its health-care policies, with a view to offer- treatment in matters of land ownership, dis- ing equal access to health care to all persons, crimination in schools and labour market.179 irrespective of ethnic origin. The Committee This overview shows that Sweden lacks recommends that Sweden should strengthen specific forms of support for minority media its efforts to combat de facto discrimination production. There is no system of state sup- in the housing sector, including by ensuring port for radio and TV in minority languages, transparent and clear criteria in allocation and the three main forms of state support of public housing. available to minority periodicals are not spe- As to discrimination against Roma, the cifically designed for minority media. One Committee recommends that Sweden should could thus conclude that although the general strengthen its efforts to increase the level of cultural policy goals stated in official docu- education of members of Roma communi- ments are grand, the performance of the state ties, inter alia by raising awareness about as regards its willingness and ability to take the possibility for Roma children to receive public responsibility for managing ethnic instruction in their mother tongue, and by diversity in the domain of the media is still further promoting the recruitment of Roma poor.180 teachers. It also encourages Sweden to increase employment opportunities for Roma, including by training unemployed Roma for the labour market, as well as ensuring that 179 Concluding observations of the Committee on the Elimi- they have equal access to housing and public nation of Racial Discrimination on the Elimination of Racial Discrimination in Sweden (CERD/C/SWE/CO/18). In http:// places, by effectively enforcing existing poli- www2.ohchr.org/english/bodies/cerd/docs/co/CERD-C- cies on the protection of minorities. Sweden SWE-CO-18.pdf should also increase its efforts to combat 180 Ethnic Minorities and their Media in Sweden. An Over- view of the Media Landscape and State Minority Department of negative attitudes and prevailing stereo- Media Policy.Leonor Camauër. 2003. In: http://www.nordicom. types concerning Roma. gu.se/common/publ_pdf/32_069-088.pdf

236 Martin Jaigma deSCrIPTIoN oF THe Good PrACTICe: SwedeN

1. Introduction organizational platform developed and an- chored more. A large number of actors became Center Against Racism is a nonprofit, involved locally, regionally and nationally. A nationwide umbrella organization with hun- working group was set up, which had a task dreds of member organizations.181 The orga- to prepare the formal establishment of the nization is politically and religiously inde- Center Against Racism. In September 2003, pendent. Center Against Racism is dedicated the inaugural meeting was held in Stockholm, to fight against racism, intolerance, discrimi- where also the organization’s statutes were nation, xenophobia, homophobia, anti-Sem- adopted and the governing board elected. itism, Islamophobia, Afrophobia and anti- Till now, the Center Against Racism has Ziganism. The Center raises awareness, in- fostered a strong development of migrant or- fluences public opinion, visualizes problems ganizations and other NGOs in Sweden, which and suggests solutions. The Center’s goal is to has contributed to the coordination and col- review, complement and reinforce society’s laboration of civil society. It has in turn created efforts to combat racism and discrimination a mobilization against racist manifestations but without taking over responsibility for so- and led to the deepening of democracy. ciety. The Center collaborates with organiza- According to the statutes, the Center tions and individuals in a number of networks Against Racism tries to bring together orga- in Sweden and abroad. It initiates actions nizations working against racism and repre- and influences the decisions of authorities, sent victims of racism and discrimination in municipalities, employers, organizations, re- the wider community. Its pluralist approach search community, schools and mass media. lies in also reconciliation of different orga- The member organizations are geographi- nizations with one another, such as NGOs cally dispersed across the country and focus dealing with ethnic minorities, cultural mi- on different areas. norities, women, disabled people etc. The For a long period there was need for such Center is application oriented by developing a central organization in Sweden, voiced by and implementing advocacy and campaign- many NGOs, which could shoulder the main ing at national and international level, and thrust in combating manifestations of racism. is a professional organization addressing the The organizations, according to their view, specific goals. should be largely state-funded but at the same time independent from the state and govern- 2. Vision for 2010 ment. In January 2002, the preliminary arrangements to establish such an organization The Center’s vision for 2010 describes the started on the ministerial level and the report organization as a leading national and inter- was produced to gain support. In 2003, the national player in the fight against racism and idea to create the center with the nonprofit other forms of intolerance. The Center possesses confidence, mandate, power and com- 181 The information from the Center’s webpage: http://www. centrummotrasism.nu/ petence to be the most important coopera-

237 tion partner with state authorities, political 4. Activities parties, municipalities, businesses, schools and NGOs in order to combat institutional Center Against Racism operates mainly racism, structural discrimination, everyday in five different areas: racism and violence with racist overtones. • networking and collaborations • research and review 3. Membership • political influence and mobilization • research and review Organizations who want to become a • campaigns and projects member of the Center Against Racism have to be non-profit organizations that share the As to research and review the Center pro- Center’s values in compliance with its stat- duces reports on discrimination and racisim utes and pay the membership fee. Businesses in Sweden with the EU Agency for Funda- can sponsor the Center’s activities or individ- mental Rights. With the help of member orga- ual projects and inititatives. Individiuals who nizations, the Center compiles reports to UN share the Center’s values and want to sup- monitoring committee on the Elimination of port the work against racism and discrimi- Racial Discrimination (CERD). The reports nation are welcome, too. Individuals have highlight the areas that the government’s re- an opportunity to work or apply for unpaid port to UN on discrimination and racism in internships. Supporting Membership in the Sweden do not cover. The research papers, Center means that an individual can make a theses and papers written in the field of dis- financial contribution and thus directly sup- crimination and / or racism are are available port the Center’s activities. Contributions, through the website. either large or small, are welcome. A person In the field of politics, the Center monitors can choose to contribute a lump sum or ar- and influences developments in Sweden in range monthly payments in order to become matters of discrimination and racism. Moni- donors. Supporting members automatically toring covers government agencies, organiza- become members of ENAR, The European tions, institutions and political parties. The Network Against Racism and receive the Center raises awareness, shares information newsletters and invitations to seminars and and knowledge and ultimately changes soci- conferences. etal attitudes and behaviour. Furthermore, Members can influence the topics that the Center cooperates with authorities and will be taken up by the Center by the way of organizations to jointly develop ways of rais- suggesting seminar topics, conferences and ing awareness of the damages that preju- courses, ideas for articles and press releases. dice, discrimination and racism cause in The Center provides its members with semi- the society. nars, conferences and courses as well, e.g. in how to implement projects and how to work 5. Dialogue Project democratically. Members turn to the Center for advice on how to handle discrimination Dialogue Project (Dialogue Days) which cases. The Center can then either respond di- took place in 2008 was a big success built on rectly or contact proper authorities. Since the the program developed for and by young peo- establishment in 2004, both schools and or- ple themselves.182 The project was carried out ganizations have approached the Center for in cooperation with Swedish organizations of advice. Members can post information about young Muslims and Christians. The keyword events and other announcements, including essays, in the Center’s webpages. 182 More on Dialogue Days: http://www.dialogdagarna.se/

238 of the project was to encourage the dialogue and consideration. Participants should not between different communities. In addition, try to persuade each other (as is the case in young people took part in and contributed to a debate), nor should they try to reach con- workshops, debates, seminars, theatrical per- sensus. Young people share their personal formances and other cultural activities orga- experiences which generate ideas how the nized by NGOs that participated in the proj- other person feels and creates closeness and ect (altogether 20 organizations). The project understanding, thus contributing to a good engaged more than 3000 young people of the dialogue. age group 15-20 from secondary schools and youth centers. 6. Conclusion and recommendations The dialogue sessions were held with 4-7 regarding potential for replication and participants and led by a specially trained promotion of practice dialogue leader. Dialogue was approached as the form of intercultural exchange and un- The Center has been a good stage to derstanding of diversity, a method which has launch successful projects. For example, the proven to be successful in similar anti-dis- abovementioned Dialogue project involves crimination projects by Dutch and German many schools which do not assume passive organizations. The method itself is inspired positions in this but are proud to be selected by David Bohm’s works (On Dialogue, 1996). for the project and they see it as a great oppor- The form of the dialogue helps to increase tunity to get students proactive in the fight the knowledge of the youngster on the im- against discrimination. In this sense, there age held by different groups of “others” thus has been an overly enthusiastic following and promoting mutual positive understanding of example setting.183 each other. Success of this method depends largely on how well the participants adhere to the rules and face each other with respect 183 More on Dialogue Days: http://www.dialogdagarna.se/

239 Martin Jaigma LeGAL FrAMework oF THe MINorITY ProTeCTING IN FINLANd

1. Constitutional framework for ethnic groups, Finland is home to an minority protection of minorities population known as the Sami and other traditional minorities, such as the Roma, Tatars, Constitution of Finland contains both a Jews, and a long-established Russian popula- general equality provision and an extensive tion.185 prohibition of discrimination covering all At the end of 2006, the population of spheres of life. The Constitution lays down Finland numbered 5,276,955 persons, of fundamental rules on non-discrimination whom 49 per cent were men and 51 per cent and equality. Section 6 of the Constitution women. During 2006, the population of Fin- remarks that discrimination shall not be tol- land increased by 4 per cent (21,375 persons). erated. Moreover, Section 17 of the Consti- Of all permanent residents of Finland, 97.7 tution guarantees that the Sami, Roma, and per cent (5,155,216 persons) were Finnish other minorities have the right to develop nationals and 2.3 per cent (121,739 persons) and maintain their language and culture. The had some other nationality. During 2006, Constitution sets out a general framework the number of foreign citizens grew by about that places an obligation upon Parliament 6.5 per cent (7,887 persons). Nationals of and the authorities not to enact legislation Russia (25,326), Estonia (17,599), Sweden that is discriminatory in nature. Although (8,265) and Somalia (4,623) were the largest constitutional provisions can be interpreted groups of aliens residing in Finland. in many ways, subsidiary legal norms have to Except regarding the Sámi and the dif- be interpreted in a way that best fulfills the ferent groups of immigrants, there are only fundamental rights enshrined in the Consti- estimates on the numbers of minorities in tution. 184 Finland, for the national data protection legislation prohibits the storage of sensitive per- 2. Ethnic composition of minority groups sonal data related to such issues as race and ethnic origin. Statistics on persons are main- Immigration and minority issues are ly based on mother tongue and nationality. quite recent topics in Finland. Compared to The Sámi are an indigenous people, num- other EU countries, the proportion of immi- bering approximately 8,000. There are about grants to natural born citizens is very low in 10,000 Roma in Finland. Most Roma reside Finland. At the end of 2002, the number of in the largest cities in southern Finland. foreigners living in Finland was 102,000, or About 3,000 Finnish Roma live in Sweden. approximately 2% of the population. Of these, There are approximately 1,500 Jews in Fin- the largest national groups were Russians, land. Most of them live in the surroundings Estonians, Swedes, and Somalis. As for other of Helsinki. There are some 800 Tatars liv-

184 Analytical Report on Legislation RAXEN National Fo- ing in Finland, mostly in the capital district. cal Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for The historical Russian-speaking population Human Rights, Helsinki. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf 185 Ibid.

240 (approximately 5,000 persons) that has lived 1989, the EEA-agreement and the member- in Finland since the turn of the twentieth ship in the EU in 1995. Finland ratified the century has been joined by a large number of European Human Rights Convention in 1990. new immigrants during the last decade. Thus Human Rights issues started to play a bigger the Russian-speaking persons constitute the role in immigration policies. More openness largest language group in Finland after the in Finnish immigration politics has been a re- speakers of Finnish and Swedish.186 sult of the ratification of international agreements and the joining of the EU, but the poli- 3. Historical development of institution- cies are generally still restrictive.187 al and legal framework including role of In the mid-1990s the human rights stipu- international community lations of the constitution were reformed to expand rights covering all persons living During the post WWII period until the in the country and these reforms were en- 1970s Finland was practically a closed coun- shrined into the new codified constitution of try. Only people with Finnish ancestors and 1999. Promotion of diversity has been reflect- their families (husbands, wives and children) ed mainly in continuous reforms to improve were allowed to immigrate to Finland. This the position of national minorities (the Sami, was partly due to the Finnish politics towards the Roma). Enhancing the rights of immi- the Soviet Union. Until 1990 Finland had a grants and refugees has been on the agenda of Pact of Co-operation and Friendship with the the government during the last five years, but Soviet Union. During that time refugees were most progress has been made in measures that seen as a part of foreign politics, related to help to integrate these groups economically the power politics of the western and eastern and socially into Finnish society. Control of block. It was something that Finland would the refugees’ entry into the country however not interfere in. The amount of asylum seek- has been made more restrictive and cultural ers was nearly non-existent at that time. rights of immigrants, though included in the After the fall of the Soviet Union in 1989 new legislation, have been implemented only Finland started to open the borders to oth- by a few direct measures.188 ers than people of Finnish ancestors. How- ever, Finnish policies on refugees and asylum 4. Overview of main laws and strategies seekers continued to be restrictive. The aim directly targeting miniorites and areas was to keep the number of refugees as low as of protection (right to language, media possible. There was a shift in the Finnish le- representation, culture, political repre- gal culture in the mid-1980s so that also non- sentation, employment etc.). Finnish citizens are entitled to social rights. In Finland 'foreigners affairs' were until the The fundamental bases for the prohibi- 1980s merely a question of regulation and tion of discrimination are established by the an issue for the police authorities. Only in constitution. More specifically, the issues of the aliens act from 1983 the foreigners' legal discrimination and minorities are regulated security was stressed. There was a change in Non-discrimination Act, Penal Code, Act towards more openness in the Finnish im- on the Integration of Immigrants and Re- migration policies since 1990. Important ception of Asylum Seekers, Aliens Act, Act factors in Finnish immigration policies were on the Exercise of Freedom of Expression in the membership in the European Council in 187 Ralf Kauranen and Salla Tuori. Mapping Minorities and their Media: The National Context – Finland. Åbo Akademi University. 186 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. Finnish 17th to 19th periodic reports. http://www2.ohchr.org/ 188 Compendium. Cultural policies and trends in Europe, in: english/bodies/cerd/cerds74.htm http://www.culturalpolicies.net/web/finland.php?aid=421

241 Mass Media, Act on Yleisradio Oy (radio), on the Non-discrimination Act, the activities Language Act and Provincial Act. As for gov- of the Tribunal increase de facto access to le- ernmental plans, Government Programme gal protection. The Tribunal does not replace 2007-2011, Migration Policy Programme, existing legal remedies or review bodies, and Government Action Plan to Combat Ethnic it does not have any authority to amend deci- Discrimination and Racism and Internal sions of other public authorities. Security programme aim to combat various Ombudsman for Discrimination and forms of discrimination. Equality Council of the Åland Islands In 2006, an office of an independent om- 5. Overview of institutional framework budsman for discrimination was established for protection of minorities on Åland. The Ombudsman’s task is to promote and ensure equal treatment on the The institutions of the Parliamentary grounds of ethnic origin, religion and belief, Ombudsman and Chancellor of Justice disability, age and sexual orientation. An are perhaps the most important and well- Equality Council was appointed to assist the known specialised bodies for the protection Ombudsman. of minorities.189 The purpose of the Advisory Board for The Ombudsman for Minorities, which Ethnic Relations is to develop interaction started work in 2001, is responsible for ad- between authorities, NGOs and the political vancing good ethnic relations in Finland and parties represented in Parliament, as well as monitoring the status and rights of ethnic immigrant and ethnic minorities at national, minorities. The Ombudsman’s tasks were regional and local levels. The Board assists increased by a legislative amendment that authorities as an immigration policy expert took effect on 1 February 2004 in connection in developing an ethnically equal and diverse with the enactment of the new Non-discrim- society. 190 ination Act. In addition to issuing guidance, The Advisory Board for Roma Affairs advice and recommendations, the Ombuds- serves as a link between the Roma people and man supervises compliance with the Non- the public authorities in Finland. The board discrimination Act outside employment rela- is composed of Roma and governmental of- tionships and service relationships governed ficials, with members appointed every three by public law. years. Despite the fact that the Board has few The Ombudsman for Minorities is as- resources, it has been quite active and has im- sisted by the Advisory Board for Minority proved the position of Roma in fields such as Issues. This Board is responsible for issues housing and education.191 concerning the prevention and monitoring The Advisory Board for Sami Affairs of ethnic discrimination, and supervision of serves as a consultative body, with repre- non-discrimination. It also promotes related sentatives from the central government, the cooperation between different authorities. County of Lapland and the Sami Parliament. The Ombudsman for Minorities is the chair- It works to improve the social, cultural, edu- man of the Board, which consists of 14 mem- cational, legal and economic situation of the bers. They represent State authorities, trade Sami people. Both the Sami Parliament and unions, national minorities and NGOs focus- ing on human rights. 190 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. Finnish 17th to 19th periodic reports. In: http://www2.ohchr. The National Discrimination Tribunal org/english/bodies/cerd/cerds74.htm is an independent organ appointed by the Gov- 191 Analytical Report on Legislation RAXEN National Fo- ernment to promote legal protection. Based cal Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for Human Rights, Helsinki. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ 189 More in »Legal remedies for individual complaints« section. fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf

242 the Advisory Board have publicly taken a making. In particular, the authorities shall al- stance on questions such as Sami land-own- ter any circumstances that prevent the real- ership and reindeer herding. Over the years, ization of equality. Each authority shall draw their input and efforts have raised the general up a plan for the fostering of ethnic equality level of awareness about the Sami and im- (equality plan), which must be as extensive proved their situation.192 as required by the nature of the work of the The Commission Against Racism, authority. The Ministry of Labour shall issue Xenophobia, Anti-Semitism and Intoler- general recommendations for the content of ance is a consultative body created by the plans referred to in this subsection.«195 government. Previously, the Commission has This abovementioned clause is one of organised an annual EUMC National Round- the situations where the Finnish anti-dis- table in cooperation with the Finnish min- crimination law goes beyond the minimum istries. However, there have not been nomi- requirements set forth in the two EU direc- nated new members to the Commission by tives.196 the Ministry of Foreign Affairs and therefore there are no more activities.193 7. Description of legal remedies for pre- There are also Advisory Board on Hu- vention of collective rights man Rights (IONK) and Advisory Board on Language Issues.194 The Non-discrimination Act took effect on 1 February 2004. It implemented Coun- 6. Description of preventive measures cil Directive 2000/43/EC implementing the (against discrimination) in laws and principle of equal treatment between persons strategies including description of posi- irrespective of racial or ethnic origin and tive (affirmative) actions. Council Directive (2000/78/EC) establishing a general framework for equal treatment Finnish anti-discrimination law, both old in employment and occupation. The purpose and new, allows but does not require the tak- of the Non-discrimination Act is to foster and ing of positive action. Positive action refers to safeguard equality and to enhance the protec- specific measures that aim to alleviate or pre- tion provided by law to victims of discrimina- vent disadvantages linked to discrimination. tion in cases that fall under the scope of the The Non-Discrimination Act, however, oblig- Act. It also contains provisions on prohibited es the authorities to promote the realisation grounds for discrimination and legal rem- of equal treatment actively and in a principled edies available to victims of discrimination. manner: »the authorities shall seek purpose- Compliance with the provisions of the Act fully and methodically to foster equality and is supervised by the Ombudsman for Ethnic consolidate administrative and operational Minorities and the National Discrimination practices that will ensure the fostering of Tribunal from the viewpoint of ethnic origin, equality in preparatory work and decision- and by occupational safety and health authorities from the viewpoint of employment 192 Analytical Report on Legislation RAXEN National Fo- relationships and service relationships (in- cal Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for Human Rights, Helsinki. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ cluding traineeships) governed by public law. fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf 193 Analytical Report on Legislation RAXEN National Fo- 195 Non-Discrimination Act. In: www.finlex.fi/pdf/saadkaan/ cal Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for E0040021.PDF Human Rights, Helsinki. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ 196 Executive Summary Finland country report on measures fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf to combat discrimination by Timo Makkonen. In: http://www. 194 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. non-discrimination.net/content/media/2006%20Finland%20 Finnish 17th to 19th periodic reports. http://www2.ohchr.org/ summary_en.pdf;jsessionid=87E64A557DCE540EE9B8A12F english/bodies/cerd/cerds74.htm 258A1A11

243 In 2003, the Penal Code was supple- at participation in work life and the function- mented with a provision that criminalizes ing of society while preserving their language participation in the activity of a criminal or- and culture; and 2) the measures taken and ganization and is applicable, inter alia, when resources provided by the authorities to pro- an organized criminal group aims at ethnic mote such integration.199 agitation against a certain population group. A new Aliens Act took effect on 1 May The penalty may be a fine or imprisonment 2004. The new Act contains more specific for at most two years. The Penal Code was provisions on aliens’ rights and obligations also supplemented with a provision on racist than the previous one. It clarifies the provi- motives as grounds for increasing the sever- sions on appeals and improved the legal safe- ity of a punishment. According to the new ty of aliens. provision, a punishment may be increased if The Act on the Exercise of Freedom the offence has been directed at a person be- of Expression in Mass Media took effect longing to a national, racial, ethnic or other at the beginning of 2004. This Act lays down population group due to his/her membership more detailed provisions on the exercise of in such a group. There are specific provisions the freedom of expression in mass media, as targeting ethnic agitation, discrimination in required by the relevant provision of the Con- the exercise of a profession or in the provi- stitution. Offences in which publishing or sion of a public service, work discrimination marketing the content of a message, distrib- and usury-type work discrimination.197 The uting it to the public or making it otherwise amendment of Penal Code came into force available to the public is one of the essential January 1, 2004. It introduces a severing mo- elements of the offence or an essential ele- tive for crimes committed for racist or equiv- ment of the act may constitute offences re- alent motives and proposes using this criteri- lated to the freedom of expression. The most on for pronouncing appropriate punishment. important racist offences punishable by the A severing motive would be committing a Penal Code that are or may be based on the crime against a person, because of belonging content of a published message are ethnic to a national, racial, ethnical or equivalent agitation, breach of the sanctity of religion, group.198 invasion of personal reputation, defamation Act on the Integration of Immigrants and aggravated defamation. and Reception of Asylum Seekers was The amended Act on Yleisradio Oy (the adopted in 1999. The objective of this Act Finnish Broadcasting Company Ltd), which is to promote the integration, equality and entered into force in 2005, puts an emphasis freedom of choice of immigrants through on multiculturalism and obligates the broad- measures which help them to acquire the casting company to produce programmes essential knowledge and skills they need to that are more explicitly than before tailored to function in society, and to ensure the essen- different linguistic and cultural groups. The tial livelihood and welfare of asylum seekers Finnish Broadcasting Company has adopted by arranging for their reception. For the pur- a strategy on services for special and minor- poses of this Act, integration means: 1) the ity groups in order to support and strengthen personal development of immigrants, aimed the visibility and position of different groups in its activities and recruitment. When pre- 197 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. paring the strategy, the Company heard rep- Finnish 17th to 19th periodic reports. http://www2.ohchr.org/ english/bodies/cerd/cerds74.htm resentatives of different minority groups. The 198 Analytical Report on Legislation RAXEN National Fo- cal Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for Human Rights, Helsinki. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ 199 State Legislation Databank, in: www.finlex.fi/pdf/saad- fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf kaan/E9990493.PDF

244 proposals made in the strategy will be carried on complaints filed with theChancellor of out gradually by the year 2010. Justice against the actions of an authority or The completely revised Language Act, public official. which is applicable to the national languages Anyone, regardless of their citizenship, is of Finland - Finnish and Swedish - entered entitled to turn to the Chancellor of Justice into force at the beginning of 2004. According in a matter that directly concerns him or her, to the new Act, an authority shall ensure in its or in any other matter, should the complain- activity, on its own initiative, that the linguis- ant believe that an authority, public official or tic rights of private individuals are secured in public body has acted in a manner that vio- practice, without their needing specifically to lates their rights, or a member of the Bar has refer to these rights.200 neglected his or her responsibilities. In addi- The anti-discrimination directives of the tion, anyone who believes that a basic right or European Community were implemented liberty or human right guaranteed under the on the Åland Islands in December 2005 by a Constitution has not been observed, may turn Provincial Act on the prevention of discrim- to the Chancellor of Justice for redress. ination in the Province of Åland. In addition, Complaints are made in writing. The fol- the equal treatment provisions of seven exist- lowing points should he mentioned: the iden- ing acts were amended so as to comply with tity of the public official, authority or public the directives.201 corporation that is the subject of the complaint; a description of the action that the 8. Description of legal remedies for complainant regards as illegal; and the name, individual complaints address and signature of the complainant. Any relevant documents may be appended to Parliamentary Ombudsman and Chancel- the complaint. These documents will be re- lor of Justice act broadly as legal guardians, turned when the matter is resolved, or even dealing with individual complaints against earlier if so requested. public authorities, carrying out independent The Chancellor of Justice will not inves- investigations of their own initiative, and tigate a complaint if five years or more have providing input during the preparation pro- elapsed since the alleged violation, unless cess of new legislation. They also monitor warranted by some special reason. the implementation of basic individual rights Legally trained personnel process the and liberties, as well as human rights. They complaints and obtain any necessary supple- also handle complaints dealing with racial mentary documentation. The Chancellor of discrimination and related intolerance. The Justice is entitled to approach any author- Ombudsman and Chancellor of Justice rep- ity for information and documents, including resent a high moral authority. 202 material classified as secret. In a procedure for filing complaint at The complainant is usually provided with Chancellor of Justice's office, supervision an opportunity to file a reply to the respon- of legality is primarily carried out by ruling dent's reaction before the matter is finally resolved and will then receive a written deci- 200 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. Finnish 17th to 19th periodic reports. http://www2.ohchr.org/ sion or other statement by mail. english/bodies/cerd/cerds74.htm The Chancellor of Justice may issue a rep- 201 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. rimand to an official or body; issue instruc- Finnish 17th to 19th periodic reports. http://www2.ohchr.org/ english/bodies/cerd/cerds74.htm tions on the proper procedure for future refer- 202 Analytical Report on Legislation RAXEN National Fo- ence; in more serious cases, order that charges cal Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for be brought against the official in question.203 Human Rights, Helsinki. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf 203 Chancellor of Justice: http://www.chancelloro�ustice.fi/http://www.chancelloro� ustice.fi /

245 An individual can file a complaint with concerning, for example, a complainant’s state the Parliamentary Ombudsman if she/he of health or social benefits be kept secret. feels that a public authority or an official has The name of the complainant becomes not observed the law or fulfilled a duty. Other known to the subject of the complaint when bodies and officials are likewise subject to the the latter is given the opportunity to present Ombudsman's oversight when they perform his or her view of the matter.204 tasks of a public nature. An individual can The Ombudsman for Minorities provides complain in a matter concerning himself/ its services primarily to immigrants, foreign- herself, but a complaint can also be made on ers living in Finland and the more traditional behalf of someone else or together with oth- minority groups in Finland, such as Roma ers. The Ombudsman investigates a com- and Sami people. The Ombudsman only deals plaint if it gives ground for the suspicion that with questions of discrimination on the ba- an authority or official has acted unlawfully. sis of ethnic origin or foreign nationality. She There is no fee for investigating a com- does not, however, deal with rights or advice plaint.Before filing a complaint, it is often that is related to discrimination on other advisable to get in direct contact with the grounds. Discrimination cases reported to authority that you feel has acted unlawfully. the Ombudsman will be referred to the com- That in itself can sometimes lead to a swift petent authority where necessary. As regards resolution of the problem. ethnic discrimination, the powers of the Om- A complaint must cover the following budsman cover cases where the customer matters: the person or authority whose ac- reports to have experienced discrimination tion the complainant criticises; what action from public authorities or service providers or decision the complainant considers illegal; in the private or public sector, such as compa- why the complainant considers the action or nies, entrepreneurs or municipalities. decision illegal; whether the matter is under When reporting cases of discrimination deliberation in a court of law or elsewhere; to the Ombudsman for Minorities, you will what the complainant wants the Ombuds- speed up the processing of your case if you man to do. take account of the following points. Com- When a complaint has arrived at the Office plaints should preferably be made in writ- of the Ombudsman, the complainant is sent a ing. They can be sent by post, e-mail or left notification that it has been received. The no- at the reception of the office. The working tification states which of the Ombudsman’s languages of the office are Finnish, Swedish lawyers is dealing with the matter and the law- and English. If an individual do not know any yer’s contact particulars. The lawyer immedi- of these languages, she/he can write a letter ately studies the complaint carefully. If, on this in your native language. The office will then basis, there is reason to suspect that an au- have your letter translated. This will not cost thority has acted illegally or neglected a duty, him/her anything. the Ombudsman initiates an investigation. Complaint should state: whose actions During this investigation, the Ombuds- an individual is criticising; when the inci- man gives the official or authority concerned dent took place; what incident, procedure or a hearing and requests studies and submis- decision he/she considers discriminating on sions. She can obtain additional reports by ethnic grounds or otherwise wrong; why he/ ordering investigators from her office to con- she considers it ethnically discriminating or duct enquiries. If necessary, she can ask the otherwise wrong; whether it is possible to police to help by investigating a matter. obtain concrete evidence of the incident (e.g. Complaint documents are generally public. However, the law requires that information 204 Parliamentary Ombudsman: http://www.oikeusasiamies.fi/

246 discriminating decision); whether the case The Government’s Migration Policy is pending somewhere else; whether an indi- Programme was adopted in October 2006. vidual has an assistant such as a lawyer; indi- The Programme focuses on promoting work- vidual’s contact details. related immigration. The Programme con- In discrimination cases, the Ombudsman tains in all 34 policy guidelines and related for Minorities may offer guidance and advice, measures. According to the Government Pro- make recommendations or devise initiatives gramme 2007-2011, the measures envisaged to ensure discrimination is not continued or in the Migration Policy Programme will be repeated; take measures to achieve reconcili- implemented during the current electoral pe- ation between the parties involved; request riod. One main objective of the Migration Pol- the authority or entrepreneur suspected of icy Programme is to achieve zero tolerance in discrimination to provide clarification of the the prevention of racism and discrimination matter; impose a penalty payment if the au- based on ethnic origin. It contains measures thority or person suspected of discrimination for the achievement of this objective, such as does not provide clarification; take or help the lowering the authorities’ threshold to inter- customer to take the case to the National Dis- vene in cases of discrimination, developing crimination Tribunal of Finland.205 support and advisory services for victims, putting in place good practices to prevent and 9. Implementation of laws and strategies: intervene in cases of racism and discrimina- summary of official reports tion, creating a system for monitoring these phenomena, promoting responsible report- According to the present Government ing by authorities on migration, and encour- Programme 2007-2011, Finland belongs aging the media to report responsibly.206 to everyone, regardless of place of residence, The government’s plenary session on 22 life situation, mother tongue, or ethnic March, 2001 adopted the Government Action background. Citizens must be guaranteed Plan to Combat Ethnic Discrimination and the right to have a say, participate and be in- Racism. The purpose of the government pro- volved in decision-making. The Programme gramme is to develop and support measures contains a number of reforms aimed at de- that promote good ethnic relations and prevent creasing discrimination and promoting racism and ethnic discrimination in Finnish equality both in working life and regarding society. In the programme, the government language, culture and everyday life. The re- “stresses the importance of honouring and ad- forms address immigration policy ques- hering to international guidelines and conventions, for example the question of how the tions on human rights and EU practices when best interests of children are safeguarded preparing statutes at national level and taking in decisions concerning asylum-seeker and measures at local level. [It] approaches racism refugee children; the position and treatment and ethnic discrimination with the serious- of unaccompanied asylum-seeker children ness these issues warrant, which concerns a will also be assessed. The Programme con- continuous national process of development tains a new criterion for press subsidies. and adaptation respecting the rights and hu- Earlier, these subsidies were mainly granted man dignity of each individual”.207 to political press only. Now, a national mi- 206 Committee on the Elimination of Racial Discrimination. nority language is another eligibility crite- Finnish 17th to 19th periodic reports. http://www2.ohchr.org/ rion for selective press subsidies. english/bodies/cerd/cerds74.htm 207 Analytical Report on Legislation RAXEN National Fo- cal Point FINLAND. Ihmisoikeusliittory - Finnish League for 205 Ombudsman for Minorities, http://www.vahemmistoval- Human Rights, Helsinki. Vienna 2004. In http://fra.europa.eu/ tuutettu.fi/ fraWebsite/attachments/R4-LEG-FI.pdf

247 In May 2008, Internal Security pro- and the intervention programme for the pre- gramme was adopted, which aims at improv- vention of bullying at school to be launched in ing the security of immigrants and ethnic 2009–2011. minorities, as well s reducing violence, com- The Committee expressed concern, among bating organized crime and preventing cy- other things, about the high rate of unem- bercrime and Internet-related risks.208 ployment among people of immigrant background and the Roma people, about de facto 10. Conclusion and policy recommen- segregation in housing encountered by both dations for improvement of legal and immigrants and Roma, and about the lim- implementation frameweork ited progress achieved in resolving Sami land rights issues. The UN Committee on the Elimination The Committee recommends, inter alia, of Racial Discrimination gave its Concluding that the State of Finland, as soon as possible, Observations on the seventeenth, eighteenth should adhere to International Labour Orga- and nineteenth periodic reports of Finland in nization Convention No. 169 concerning In- March 2009. In its Concluding Observations, digenous and Tribal Peoples in Independent the Committee welcomes the adoption of the Countries, should ensure compliance with Non-discrimination Act of 2004, the estab- the law against discrimination in the allo- lishment of the National Discrimination Tri- cation of housing, should strengthen work bunal and the strengthening of the role of the to raise the level of education among mem- Ombudsman for Minorities. The Committee bers of Roma communities, should inten- considers it positive that Finland has acced- sify efforts to combat discrimination against ed to the 1961 Convention on the Reduction people of immigrant background and should of Statelessness and that Finland has ratified take effective steps to ensure that the study Protocol No. 12 to the European Convention on land rights in Upper Lapland results in for the Protection of Human Rights and Fun- concrete action. damental Freedoms. The next three periodic reports will be The Committee also views positively the submitted in a single document in August amendment to the Aliens Act just approved 2011. These reports shall provide informa- by Parliament, which will allow holders of a tion on the steps taken as a result of the pres- temporary permit (so-called B permit) to be ent Concluding Observations.209 granted a work permit, the adoption of the Internal Security Programme in May 2008 209 Ministry for Foreign AffAffairs airs of Finland, in: http://formin. 208 http://daccess-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/ finland.fi/Public/Print.aspx?contentid=161153&nodeid=4156 G09/410/58/PDF/G0941058.pdf?OpenElement 6&culture=en-US&contentlan=2

248 Martin Jaigma deSCrIPTIoNI oF THe Good PrACTICe: IMMIGrANT woMeN ANd CHILdreN IN FINLANd

1. Introduction local authorities and other relevant actors; offers education and training in questions Monika Naiset (Monika Women), estab- related to multiculturalism and provides lished in 1998, is an umbrella organization vital information to immgrants. The key re- of 16 multicultural women’s NGO’s designed sults pursued include the development of a for immigrant women of different ethnic and network of activities that can reach the mar- multicultural background who are victims of ginalized women who are at risk, increasing violence or belong to the risk group.210 The awareness of immigrants of the possibilities aims of the association are to improve the of NGO's activities, influencing local politics status of immigrant women and children in and increasing immigrants' civic participa- Finland and make them aware of their rights. tion in Finnish society, promotion of infor- The organisation’s goal is the society where mative activities through the integration of people regardless of gender or ethnic back- immigrants in Finland, and maintenance ground have the possibility of inclusion, in- of security and well-being of the immigrant tegration and are entitled to a better life. In women. year 2008 immigration’s integration service Monika Naiset is a member of The Ad- of MONIKA was evaluated as one of the best visory Board for Ethnic Relations (ETNO), integration services in Helsinki. Evaluation set by the Ministry of Interior. The help and was implemented by INTI CITIES –report of services are provided in a number of differ- European Union. ent languages: Arabic, Dari, English, Spanish, The association has distinguished broadly Farsi, Hindi, Italian, Kurdish, Persian, French, three main areas of activity interests: provide Portuguese, Romanian, Swedish, German, and develop services for immigrant women, Somali, Finnish, Tagalog, Thai, Turkish, Rus- girls and children who have been subjected sian, Vietnamese, and Estonian. to intimate violence; prevent the exclusion of immigrant women and support their integra- 2. Monika Naiste projects for support, tion into Finnish society; act as a unified force advocacy and services to foster equality, human rights, promotion of multiculturalism and women's empower- Monika Naiset develops and supports em- ment. Monika Naiset supports also immi- powerment of multicultural organizations in grants women's own activity towards better Multicultural Women’s House (established life management and promotion of equality; in 2009, project-based plan for 2009-2011). promotes nationwide cooperation between Multicultural Women’s House is a low thresh- various organizations, cooperation agencies, old diverse activity and support centre for

210 The following information comes from the official web- immigrant women. Multicultural Women’s page of Monika Naiset: http://www.monikanaiset.fi/ House acts as a multicultural meeting place

249 and an open forum. Activities are funded by asylum procedure is pressing (e.g. services Integration Fund of European Union. for victims of violence and counselling are The project also helps to establish the dia- not adequately invested) and the Palm Proj- logue and cooperation between city authori- ect tries to address these issues by developing ties and various ethnic groups. Many activi- service models for people working in asylum ties of Multicultural Women's House target centres to better identify and take into ac- the issues of marriage and family reunifica- count the specific characteristics of violence. tion and by doing so also female migrants who The project provides asylum seekers with are particularly vulnerable in the process of the information material on the issues of setting up a new life and are prone to inactiv- violence, asylum seeker’s rights and relevant ity. Guidance and counselling are conducted services. Support to the projects comes also in migrants' native and Finnish language. from European Refugee Fund. Help is provided also by means of peer group Multicultural Resource Centre MON- activities and training. IKA is a national resource centre of profes- Chili Project (2008-2011) promotes the sional know-how offering easy access ser- inactive immigrant women's access to educa- vices, support and peer group activities for tion and working positions by providing them immigrant women and children who have with the necessary skills (language, knowl- suffered violence. The Multicultural Resource edge of professional fields, etc.), by acquaint- Centres have been founded in Helsinki, Van- ing them with working opportunities and the taa, Espoo, Kemi-Tornio, Turku and Kainuu host society in general. The project is funded area. It is possible to call and come anony- by the European Social Fund. mously to the Center. Services are free of The project Hello, immigrant woman! charge for customers: help phone 24h, pro- helps immigrant women who are looking for fessional supervising, answers how to disen- professional, internship or educational op- gage from violence, support for independent portunities. Seekers are provided with the recovery, peer support and one’s own support information on Finnish culture, way of living person, possibility to use multiple profes- and way of working. Practical tips are given to sional network. the ones who are interested in setting up their The Refugee for Immigrant women – own business. Club activities are orgnized for Mona Home is for immigrant women and women who would like to excel in hand skills children who are in immediate danger of life (sewing clothes and textile, knitting, operat- due to violence. Our aim is to solve the crisis ing knitting machines etc.). In addition, ven- situation as a whole. The Refugee is open for ues for sporting (for example, dancing), com- immigrant women from all over the country. puter and languages classes are available. Monika Naiset has also a project to sup- Generally, the instructors in the project are port unemployed immigrant women in capital there to discuss the difficult issues worrying Helsinki in accessing labour market. Among the women (e.g. counselling in situations of other goals, the project aims to strengthen the violence) and enable them to meet other im- skills of the immigrant women’s associations migrant women to exchange news and ideas. in Helsinki so they could act more effectively The Palm Project, a three-year develop- and actively in seeking and receiving funding ment project that began in 2009, tackles di- for their projects and activities as employers. rectly with the asylum seekers whose number The other project related to immigrants has rapidly grown. In 2008, more than 4000 in Helsinki is family health promotion for foreigners applied for asylum in Finland, women and girls. The purpose is to provide many of them due to the reason of violence. these people with the necessary health infor- The need for the development of the effective mation and to make sure that help could be

250 given in their mother tongue. Secondly, the client work: trainings for authorities, support project tries alleviate the immigrants' mis- person trainings for volunteers, tools to rec- trust towards health care system and build ognize violence against immigrant women up their confidence in it services. Conse- and children and to help victims. Monika has quently, the whole family's health and well- produced a publication called »Immigrant being will be improved. These activities, in Women and Violence. Handbook for victim turn, give valuable additinal information help in social welfare and health care«. about immigrants, their health and multicultural health care needs in Helsinki. Ob- 4. Conclusion and recommendations jectives are reached with the cooperation regarding potential for replication and with Helsinki-based immigrant women's promotion of practice organisations, which enables to reach a wide range of ethnic groups of immigrants, among Monika Naiset is recognised as a non-gov- them the most marginalized and at the risk ernmental organization, which is particularly of exclusion. The project is supported also by active in supporting immigrant women, and Helsinki City Health Board. was also one of the organizations involved in Since 1999, Monika Naiset has already im- the national project to reduce domestic vio- plemented and carried out a dozen projects. lence in 2005.211 Its potential and success is shown in the great number of projects where 3. Education it is involved and the long list of domestic and international partners, both non-governmen- Monika Naiset offers education and train- tal and governmental. From a tiny organiza- ing in questions related to multicultural- tion a formidable structure has grown with ism, ethnic equality and violence aimed at close to 40 employees and services offered in immigrant women. The goal is to increase 25 languages. professionals’ informational and functional preparedness to recognize and to prevent violence and to help victims of violence. Monika 211 Shadow report of Euroepan Network Against Racism 2007. http://cms.horus.be/files/99935/MediaArchive/pdf/en/ Naiset trains volunteer support persons for Finland%20-%20SR%202007.pdf

251 Martin Jaigma LeGAL FrAMework oF THe MINorITY ProTeCTIoN IN eSToNIA

1. Constitutional framework for In 1997-2008, Estonia received asylum protection of minorities applications from 140 foreigners from 28 countries. The total number of applications The Constitution of the Republic of Esto- was 148, eight applications being repeated nia states in three paragraphs the following: applications. 14 applications were submitted §12. Everyone is equal before the law. No in 2008 and 2007, 7 applications in 2006 and one shall be discriminated against on the ba- 11 applications in 2005. As at the end of 2008, sis of nationality, race, colour, sex, language, asylum had been granted to 10 persons and origin, religion, political or other opinion, subsidiary protection to 12 persons.214 property or social status, or on other grounds. The incitement of national, racial, religious 3. Historical development of institution- or political hatred, violence or discrimina- al and legal framework including role of tion shall, by law, be prohibited and punish- international community able. The incitement of hatred, violence or discrimination between social strata shall, by It was not until 1991, after Estonia re- law, also be prohibited and punishable. gained its independence, when one can start §49 ascertains that “everyone shall have the to follow a new timeline of legislative devel- right to preserve his or her ethnic identity”. opment and framework of minority policies. §50. National minorities have the right, in Nevertheless, Estonia has a long tradition of the interests of national culture, to establish cultural autonomy for ethnic minorities. As self-governing agencies under conditions and early as February 12, 1925, the Parliament pursuant to procedure provided by the Na- passed the first Cultural Autonomy of Ethnic tional Minorities Cultural Autonomy Act.212 Minorities Act, which affirmed that the Re- public of Estonia respects the right of all eth- 2. Ethnic composition of minority groups nic groups to preserve their ethnic identity, culture and religious convictions. The Esto- As of January 1, 2009, there were 1 340 nian Cultural Autonomy of Ethnic Minori- 935 inhabitants in Estonia. Men constitute ties Act was the first of its kind in the whole 46.04% (617 410) and women 53.96% (723 world and internationally recognised as a 525) of the entire populaton. successful endeavour to protect the cultural 71.8% of the inhabitants in 2009 were autonomy of ethnic minorities.215 Estonians, 21.6% Russians, 2.1% Ukrainans, However, policies adopted in the mid- 1.2% Belorussians, 0.8% Finns, 0.2% Tatars, 1990s, after the five decades of Soviet domi- 0.2% Latvians, 0.2% Poles, 0.1% Jews, 0.2% Lithuanians, 0.1% Germans and 0.7% other 214 Estonia’s Eighth and Ninth Periodic Report on Imple- 213 menting the Convention on the Elimination of All Forms of nationalities. Racial Discrimination. April 2009. In http://web-static.vm.ee/ static/failid/276/CERD%20Report%20Estonia%202009.pdf 212 State Portal. In http://www.eesti.ee/eng/riik/pohiseadus/ 215 Estonian Institute, http://www.einst.ee/factsheets/fact-http://www.einst.ee/factsheets/fact- ii_pohioigused_vabadused_ja_kohustused/ sheets_uus_kuju/the_cultural_autonomy_of_ethnic_minoriti- 213 Statistics Estonia. In http://www.stat.ee/ es_in_estonia.htm

252 nation, excluded large numbers of the Rus- norities in Estonia. Assistance has also been sian-speaking population from automatic received through several programmes. Since citizenship, and had long-term effects for 1994, considerable funding from European their political representation. In November Initiative for Democracy and Human Rights 1991, following independence from the Soviet (EIDHR) has been given to small projects for Union, Estonia decided that only those who integrating human rights and people belong- were citizens of Estonia prior to 1940, and ing to national minorities. their descendants, would automatically be In early 2000s, several projects were de- recognized as Estonian citizens. This meant veloped withing PHARE economic and social that a large number of Russian-speakers liv- accession programme in regions that have a ing in Estonia in 1991 did not automatically significant proportion of minorities. Through qualify for citizenship, as they or their fami- the projects carried out in recent years, sup- lies could not claim to have been citizens be- port has been given to the development of fore 1940.216 economy and the human resource in areas Nevertheless, following the years after bordering the Russian Federation which have 1991, Estonia has cooperated with various a considerable proportion of minorities. In international organisations for carrying out addition, five these projects have been used review of its legislation and bringing it in to support state programmes for the develop- compliance with international human right ment of the human resource, vocational edu- norms. An important role was played by in- cation and youth employment.219 ternational cooperation and foreign financing in the implementation of the State Inte- 4. Overview of main laws and strategies gration Programme and in language learning. directly targeting miniorites and areas In these matters, Estonia has received signifi- of protection (right to language, media cant assistance from the European Union as representation, culture, political repre- well as governments of various states. Assis- sentation, employment etc.). tance has been provided by the Governments of Finland, Sweden, United Kingdom, Cana- The fundamental bases for the prohibi- da, Norway and Denmark.217 tion of discrimination are established by the The restoration of the republic in 1991, constitution. More specifically, the issues of and the enactment of the new constitution discrimination and minorities are regulated in in 1992 made it necessary to pass an act on the Equal Treatment Act, the Gender Equality the cultural autonomy of ethnic minorities, Act, the Wages Act, the Labour Contracts Act, in which all the social changes that had oc- the Penal Code, National Minorities Cultural curred were taken into consideration. The Autonomy Act and Language Act. Integration new law was passed in 1993.218 Since 1996 Strategy 2008-2013 is a governmental pro- the European Commission has supported gramme tackling the minoritiy issues. the Estonian language learning and the integration of persons belonging to national mi- 5. Overview of institutional framework for protection of minorities 216 Amnesty International, in: http://www.amnestyusa.org/ document.php?lang=e&id=ENGEUR510022006 Implementing of the Equal Treatment 217 Estonia’s second report on the implementation of the CoCo-- Act and the Gender Equality Act is monitored uncil of Europe Framework Convention for the Protection of National Minorities. June 2004. In http://web-static.vm.ee/sta- by the special Gender Equality and Equal tic/failid/089/ESTONIAS_SECOND_REPORTANNEXES.pdf 219 Estonia’s second report on the implementation of the CoCo-- 218 Estonian Institute, http://www.einst.ee/factsheets/ uncil of Europe Framework Convention for the Protection of factsheets_uus_kuju/the_cultural_autonomy_of_ethnic_mi- National Minorities. June 2004. In http://web-static.vm.ee/sta- norities_in_estonia.htm tic/failid/089/ESTONIAS_SECOND_REPORTANNEXES.pdf

253 Treatment Commissioner (previously cal- chance to preserve their languages and cul- led the Gender Equality Commissioner). tures. The foundation is guided by develop- The Cultural Diversity Department ment plans in the fulfilment of its objectives was created in the Ministry of Culture in as set out in its articles of association. The 2007 and from the same time the Minis- basis for the foundation’s activities between try also has a Deputy Secretary General in 2000 and 2007 was the national programme charge of the relevant field. In addition, the “Integration in Estonian society 2000-2007”. National Minorities Cultural Advisory The foundation was responsible for the sub- Council was formed under the Ministry programmes of the NP along with the Minis- of Culture. The council meets regularly to try of Education and Research, the Ministry discuss and find solutions to problems of of Culture, the Ministry of Social Affairs and national minorities in Estonia in a dialogue the Ministry of the Interior. Since 2008 the with the state authorities.220 basis for the foundation’s activities has been There are plans to almost double the sup- the development plan »Estonian Integration port paid from the state budget to the Presi- Plan 2008-2013«.222 dent’s Roundtable of National Minorities The institution of the Chancellor of Jus- as of 2005. The activities of the President’s tice is established by the Constitution and the Roundtable of National Minorities are sup- Chancellor only observes the Constitution ported first of all because through the Round- and his conscience. According to the Consti- table the representatives of national minori- tution, the Chancellor of Justice is an official ties can most directly participate in devel- who is independent in his activities and who oping recommendations for solving issues reviews the legislation of general application connected with the state and society. The of the state’s legislative and executive powers forming of the Chamber of representatives and of local governments to verify its confor- of national minorities under the President’s mity with the Constitution and the laws.223 Roundtable in 2002 should help the individual national minorities in making their views 6. Description of preventive measures better heard.221 (against discrimination) in laws and The Integration Foundation was es- strategies including description of posi- tablished on 31 March 1998 by the Estonian tive (affirmative) actions. government with the aim of initiating, supporting and coordinating projects designed Positive measures are written into the to promote integration in Estonian society. Equal Treatment Act where § 6 states that These projects are funded from the state the Act “does not prejudice the maintaining budget as well as from external sources. The or adopting of specific measures to prevent or foundation carries out integration strategy compensate for disadvantages linked to any activities with the aim of ensuring that the of the attributes specified in subsection 1 (1) people who live in Estonia share the same of this Act (to ensure the protection of per- values and form an active part of civic so- sons against discrimination on the grounds ciety, and that national minorities have the of nationality, ethnic origin, race, colour, religion or other beliefs, age, disability or sexual 220 Estonia’s Eighth and Ninth Periodic Report on Imple- orientation.). Such action shall be in propor- menting the Convention on the Elimination of All Forms of tion to the objective being sought”.224 Racial Discrimination. April 2009. In http://web-static.vm.ee/ static/failid/276/CERD%20Report%20Estonia%202009.pdf 222 Integration Foundation webpage: http://www.meis.ee/ 221 Estonia’s second report on the implementation of the Coun- 223 More in »Legal remedies for individual complaints«. cil of Europe Framework Convention for the Protection of National Minorities. June 2004. In http://web-static.vm.ee/stat- 224 State Gazette I 2008, 56, 315. In https://www.riigiteataja. ic/failid/089/ESTONIAS_SECOND_REPORTANNEXES.pdf ee/ert/act.jsp?id=13223690;

254 7. Description of legal remedies for pre- the Language Act; 5) publish printed matter in vention of collective rights their national languages; 6) conclude cooperation agreements between cultural and educa- In 1993, Estonian parliament adopted tional institutions and religious communities; National Minorities Cultural Autonomy 7) disseminate and exchange information in Act. According to the Act, a national minor- their mother tongue.225 ity shall mean Estonian citizens who: reside Equal Treatment Act was adopted by Es- in the territory of Estonia; have long-term, tonian parliament in 2008. According to the sound and permanent ties with Estonia; act, discrimination of persons on the grounds differ from Estonians by their ethnic be- of nationality (ethnic origin), race or colour is longing, cultural characteristics, religion or prohibited in relation to: 1) conditions for ac- language; are led by their wish to collectively cess to employment, to self-employment or to maintain their cultural customs, religion or occupation, including selection criteria and language which are the basis for their com- recruitment conditions, whatever the branch mon identity. of activity and at all levels of the profession- For the purpose of this Act, the cultural au- al hierarchy, including promotion; 2) entry tonomy of a national minority shall mean the into employment contracts or contracts for right of persons belonging to a national minor- the provision of services, appointment or ity to establish cultural autonomy bodies in or- election to office, establishment of working der to perform culture-related rights granted conditions, giving instructions, remunera- to them by the Constitution. Persons belong- tion, termination of employment contracts ing to the German, Russian, Swedish and Jew- or contracts for the provision of services, re- ish national minority, and persons of national lease from office; 3) access to all types and to minorities with a population of over 3000 may all levels of vocational guidance, vocational establish cultural autonomy bodies. training, advanced vocational training and A person of a national minority has the retraining, including practical work experi- right to maintain his or her ethnic belonging, ence; 4) membership of, and involvement in, cultural customs, mother tongue and religion. an organisation of employees or employers, It is prohibited to denigrate the customs and or any organisation whose members carry religious practices of any national culture, on a particular profession, including the and to hinder the performance thereof, and benefits provided for by such organisations; it is also prohibited to engage in any activity 5) social protection, including social secu- aimed at forcing the members of a national rity and healthcare, and social advantages; minority to adopt the national characteris- 6) education; 7) access to and supply of goods tics of another nation. and services which are available to the public, Persons belonging to a national minority including housing.226 have the right to: 1) form and support nation- The purpose of the Gender Equality Act al cultural and educational institutions and is to ensure equal treatment arising from the religious communities; 2) establish national Constitution of the Republic of Estonia and organisations; 3) perform national traditions to promote gender equality of men and wom- and religious customs if this does not violate en as a fundamental human right and for the public order, damage health or breach moral- ity; 4) use their national tongue in public ad- 225 State Gazette I 1993, 71, 1001. In https://www.riigiteataja. ee/ert/act.jsp?id=182796; ministration within the limits established by http://www.legaltext.ee/text/en/XX00038.htm 226 State Gazette I 2008, 56, 315. In https://www.riigiteataja. http://www.legaltext.ee/et/andmebaas/tekst.asp?loc=text&do ee/ert/act.jsp?id=13223690; http://www.legaltext.ee/et/and- k=XXXX006&keel=en&pg=1&ptyyp=RT&tyyp=X&query=v%F mebaas/tekst.asp?loc=text&dok=XXXX006&keel=en&pg=1&p 5rdse+kohtlemise+seadus tyyp=RT&tyyp=X&query=v%F5rdse+kohtlemise+seadus

255 public good in all areas of social life. The Act the principle of equal treatment and promote prohibits discrimination based on sex in the equality in accordance with the Equal Treat- private and public sectors.227 ment Act and Gender Equality Act”.230 On 1 January 2002, amendment of the According to the Wages Act, »it is pro- Language Act entered into effect, which hibited to increase or reduce wages on the specified the use of other languages in com- grounds of an employee’s sex, nationality, munication with government agencies and colour, race, native language, social origin, local government bodies. This amendment social status, previous activities, religion, po- set a legal basis for the widespread practice litical or other opinion, or attitude towards in state and local government agencies to use the duty to serve in the Defence Forces. It is the language suitable for both parties in the prohibited to reduce wages on the grounds communication. The earlier version of the of the marital status, family obligations, Language Act only allowed communication membership in citizens’ associations or rep- in Estonian. In practice, however, even before resentation of the interests of employees or the amendment was passed, communication employers«.231 in foreign languages with persons not profi- cient in Estonian was widespread. The new 8. Description of legal remedies for indi- provision is worded flexibly, so that the use of vidual complaints any language is not ruled out.228 The Penal Code establishes liability for People can contact the Chancellor of incitement of social hatred (activities which Justice, either personally or through an publicly incite to hatred, violence or dis- authorized representative, if their consti- crimination on the basis of nationality, race, tutional rights and freedoms have been vio- colour, sex, language, origin, religion, sexual lated. The Chancellor’s tasks also include the orientation, political opinion, or financial or supervision of the activities of institutions social status if this results in danger to the exercising public functions as well as the re- life, health or property of a person are pun- view of the constitutionality and legality of ishable), violation of equality (unlawful re- legislation. People can contact the Chancel- striction of the rights of a person or granting lor in the case of discrimination disputes be- of unlawful preferences to a person on the ba- tween private individuals. sis of his or her nationality, race, colour, sex, If an individual believes that a state agen- language, origin, religion, sexual orientation, cy, local government agency or body, legal political opinion, financial or social status is person in public law, natural person or legal punishable) and discrimination based on ge- persons in private law performing public netic risks.229 duties has violated to the principles of the Principle of equal treatment is part of the fundamental rights and freedoms and good Employment Contracts Act, which states administration, please he/she can fulfil an an that “employers shall ensure the protection electronic complaint form in Chancellor of of employees against discrimination, follow Justice’s webpage. Electronic complaint can be sumitted also when an individual would 227 State Gazette I 2004, 27, 181. In: https://www.riigiteataja. like to apply to the Chancellor of Justice to re- ee/ert/act.jsp?id=13223681 view the conformity of an Act or other legisla- 228 Estonia’s second report on the implementation of the tive act with the Constitution or the law, and Council of Europe Framework Convention for the Protection of National Minorities. June 2004. In http://web-static.vm.ee/ static/failid/089/ESTONIAS_SECOND_REPORTANNEXES. 230 State Gazette I 2009, 5, 35. In: https://www.riigiteataja.ee/ pdf ert/act.jsp?id=13198023 229 State Gazette I 2001, 61, 364. In: https://www.riigiteataja. 231 State Gazette 1994, 11, 154. In: https://www.riigiteataja. ee/ert/act.jsp?id=13260320 ee/ert/act.jsp?id=28642

256 if an individual believes that a natural person Equal Treatment Commissioner has been or a legal person in private law has discrimi- charged with monitoring compliance with nated against he/she on the basis of sex, race, this Act. nationality (ethnic origin), colour, language, Measures have been taken regarding Ho- origin, religion or religious beliefs, political locaust education and remembrance and or other opinion, property or social status, teachers have been provided with pedagogi- age, disability, sexual orientation, or other at- cal tools in this respect. tributes specified by law. Besides electronic The Equal Treatment Act transposed into access through the webpage, individuals can Estonian legislation two directives of the send regular and e-mail to the Chancellor’s European Communities (2000/43/EC and office, call and fax. 2000/78/EC), the first of which implements Upon receiving an application the Chan- the principle of equal treatment between per- cellor of Justice first assesses whether to sons irrespective of racial or ethnic origin, accept it for further proceedings or not. He and the second establishes a general frame- will reject an application if its resolution work for equal treatment in employment and is not within his competence. In that case, occupation. the Chancellor will explain to the applicant Estonia has not ratified Protocol No. 12 to which institution should deal with the issue. the European Convention for the Protection The Chancellor can also reject an application of Human Rights and Fundamental Free- if it is clearly unfounded or if it is not clear doms. However, the protection of individuals from the application what constituted the against discrimination in Estonia is guaran- alleged violation of the applicant’s rights or teed by the Constitution, the Equal Treat- principles of good governance.232 ment Act and other legislation.233 Proficiency in the Estonian language is 9. Implementation of laws and strategies: important for ensuring equal opportunities summary of official reports in education and the labour market for people whose mother tongue is not Estonian. In The Minister for Population and Ethnic supporting the development of the Estonian Affairs in cooperation with civil society and language proficiency among basic school pu- experts prepared the new Integration Strat- pils, language immersion programmes have egy for 2008-2013. The Government approved to be an effective measure. Under the proved the plan on 10 April 2008. It contains Basic Schools and Upper Secondary Schools, a number of valuable goals to address issues in a school or class where instruction is not of concern to Russian-speaking minorities conducted in Estonian the Estonian language and stateless persons. These include provid- study is compulsory as of the first school year. ing Estonian language lessons, combating in- Language immersion programmes are imple- equalities between Russians and Estonians mented in more than a third of schools with in the employment sector, reducing the num- Russian as the language of instruction (32 ber of stateless persons as well as preserving schools), and a total of 10% of basic schools the culture and identity of ethnic minorities. pupils of Russian-speaking schools partici- Equal Treatment Act provides a sound pate in the programmes. The number of pu- framework for combating racism and related pils participating in language immersion pro- forms of discrimination in number of areas, grammes has constantly increased.234 such as employment, education, housing and 233 Council of Europe’s Anti-Racism Commission’s Fourth social protection. The Gender Equality and Report on Estonia, http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ ecri/Library/PressReleases/61-02_03_2010_Estonia_en.asp 232 The Chancellor of Justice webpage: 234 Estonia’s Eighth and Ninth Periodic Report on Imple- http://www.oiguskantsler.ee/ menting the Convention on the Elimination of All Forms of

257 According to the assessment of media ex- Taking into account the high number of long- perts, Estonian television channels respect term residents in Estonia who are stateless, and observe the principle of prohibition of the Committee recommends that Estonia racial and ethnic discrimination. The Com- should give due consideration to the possibil- mittee on the Elimination of Racial Discrimi- ity of allowing non-citizens to participate in nation’s concluding observation from 2006 political parties.237 concerned the problem that only 4.8 per cent The European Commission against Rac- of Estonian Television has programming in ism and Intolerance (ECRI) published a new Russian or bilingual programming or pro- report on Estonia, examining racism, xeno- gramming with subtitles. In response, the Es- phobia, antisemitism and intolerance in this tonian government noted that there has been country. ECRI has acknowledged that there a steady, significant and continuing increase had been improvements, but also expressed in hours of progrmming in Russian over the concern about the large number of stateless years. This should significantly improve the persons, the limited contact between Russian possibilities of minority groups to follow di- speakers and Estonians, high unemployment verse programming on public television and among minority groups and discrimination be better informed of events in Estonia and against Roma. the world. As to radio broadcasting, Esto- At the same time, the number of stateless nian National Broadcasting offers radio pro- persons, while gradually decreasing, is still as grammes in Russian via a certain radio sta- high as 8% of the population. The naturalisation for 24 hours a day. It has also has weekly tion process is still hampered by too stringent programmes for Ukrainians, Belarusians, language and other requirements. It is impor- Jews and Armenians.235 tant that dialogue be maintained between the authorities and persons without citizenship 10. Conclusion and policy recommen- on the measures to be taken. dations for improvement of legal and Contacts between the Russian-speaking implementation framweork minorities and Estonians are still too limited and the multicultural component of educa- As at 28 February 2009, there were 109 tion should be developed further in order to 728 persons with undetermined citizenship bridge the gap between these communities. in Estonia. Their proportion among the Esto- The transition to an education system ca- nian population has steadily decreased. The pable of producing fluent Estonian speakers Committee on the Elimination of Racial Dis- needs to be accompanied by additional train- crimination in its concluding observations ing of teachers in Russian speaking schools. from 2006 recommended making further ef- It requires the continuous involvement of forts to enhance and facilitate access to the both teachers and the Russian-speaker par- naturalisation process. The Committee also ents’ associations. recommended that Estonia should consider The unemployment rate among minor- providing to all citizenship applicants high- ity groups remains twice as high as for Esto- quality and free-of-charge language courses, nians. There is still no adequate monitoring and strengthen awareness-raising of the of the Language Inspectorate’s powers to as- naturalisation procedure and its benefits.236 sess employees’ language competence in the public and private employment sectors. Racial Discrimination. April 2009. > In http://web-static.vm.ee/static/failid/276/CERD%20Report %20Estonia%202009.pdf 237 Concluding observations of the Committee on the Elimi- nation of Racial Discrimination on Estonia. 2006. 235 Ibid. http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/%28Symbol%29/ 236 Ibid. CERD.C.EST.CO.7.En?Opendocument

258 Roma are particularly vulnerable to discrimination, stereotypes and prejudice. In the field of education, Roma pupils are far more likely to drop out of school and they continue to be overrepresented in schools for mentally disabled children. Judges and prosecutors are not sufficiently familiar with the criminal and civil provisions relating to racism and related forms of discrimination. There is no independent body to investigate allegations of ill-treatment by the police. Sufficient resources would also be needed for the Gender Equality and Equal Treatment Commission. In its report, ECRI has made a number of recommendations, three of which require priority implementation and will be revisited by ECRI in two years’ time: Ensure the quality of education offered to Russian-speaking children, for example by providing more training for Russian-speaking school teachers; reduce the number of persons without citizenship; tackle the undue placement of Roma children in special schools and ensure their reintegration in mainstream schools.238 Another report, by the Special Rapporteur Doudou Diène, suggests that the language policy in Estonia should be subject to an open and inclusive debate, in close consultation with ethnic minorities, aimed at finding strategies that better reflect the multilingual character of Estonian society. Important would be the establishment of a broad process of consultation with a view to reducing the gap in historical perceptions between the Estonian and Russian-speaking communities.239

238 Council of Europe’s Anti-Racism Commission’s Fourth Report on Estonia, http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ ecri/Library/PressReleases/61-02_03_2010_Estonia_en.asp; http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/Country-by-country/Estonia/EST-CbC-IV-2010-003-ENG.pdf 239 Report of the Special Rapporteur on contemporary forms of racism, racial discrimination, xenophobia and related intolerance, Doudou Diène. Addendum. Mission to Estonia. 2008. MISSION TO ESTONIA. In http://daccess-dds-ny.un.org/doc/ UNDOC/GEN/G08/117/59/PDF/G0811759.pdf?OpenElement

259 Martin Jaigma deSCrIPTIoN oF THe Good PrACTICe: eSToNIAN INTeGrATIoN STrATeGIeS 2000-2007 ANd 2008-2013

1. Introduction 2. Integration in Estonian society 2000-2007 Heavy industrialisation of the Baltic region by the Soviet Union after World War However, nothing substantial or decisive II, following the Soviet occupation of these happened before 1998, when the parliament countries, helped to strengthen the position stated the need for the programme (know of Kremlin at the spot, by the way of settling as „Integration in Estonian society 2000- numerous quantities of other nationalities 2007”). The development of the programme (mainly Russians) into the region and thus was trusted to the established Integration changing ethnic-demogrpahic structure of Foundation, which during the course of elab- the whole region. In 1945-47, appx. 180 000 oration included besides state actors also rep- people migrated to Estonia and the trend con- resentatives from non-governmental sector tinued through the following decades. When and minority associations.241 Main objectives in 1959 Estonians constituted 74,6% of the of the programme were outlined as follows: entire population, then by 1970 it had fallen “In the state programme Estonia is treat- to 68,2% (compared to 92% in 1939) (Eesti ed as a society in which in addition to the ajalugu VI, 287, 302). common traits linking people there is also These developments created various so- linguistic and cultural diversity. Thus one can cial but also political implications for the speak of integration taking place within Esto- period after the collapse of the Soviet Union nian society, in which the source of stability and the re-gained independence of Estonia and connectedness is the recognition of the in 1991. The waves of migration in the sec- common and different features of all mem- ond part of the 20th century have resulted in bers of society. In other words, integration in the situation where the migrants live mostly Estonian society means on the one hand the in isolation from the indigenous population harmonisation of society – the creation and (living in areas with heavy industry, grouped promotion of that which unites all members together in certain regions etc.) and having a of society – and on the other hand the oppor- limited interaction (at both personal, educa- tunity to preserve ethnic differences – the of- tonal and professional level) with Estonian- fering to ethnic minorities of opportunities speaking population throughout the pre-1991 for the preservation of their cultural and eth- period. The government saw in this isolation nic distinctiveness. What is of significance a threat to both social stability and national here is that integration is a clearly bilateral security.240 process - both Estonians and non-Estonians

241 State Integration Programme 2000-2007, in: http://www. 240 Minister of Population Affairs,Aff airs, in http://www.rahvastiku-http://www.rahvastiku- riik.ee/saks/ikomisjon/programm.htm#FN4; http://www.ra- minister.ee/?id=10442 hvastikuminister.ee/public/state_programme111.pdf

260 participate equally in the harmonisation of much needed and important programme. society. The outlet of the integration process Its implementation has contributed to the supported through the state programme is alleviation of integration problems in Es- the Estonian model of a multicultural soci- tonian society. Some of the achievements ety, which is characterised by the principles of the programme include considerable im- of cultural pluralism, a strong common core provement of possibilities of learning the and the preservation and development of the Estonian language, increasing the quality of Estonian cultural domain.” teaching Estonian and teaching aids, imple- The programme contained 4-sub-pro- mentation of a functioning language learn- grammes. The first of them was named »Ed- ing system at the preschool and basic school ucation«, with two objectives – elementary levels in the form of the language immersion school graduates should be socially compe- programme, and establishment of a system tent and master a medium-level knowledge of for financing the sustainability of the cul- Estonia and persons with secondary-school tural life of minorities. The success of the education should be able to communicate programme has been curtailed by the fact in Estonia on everyday, occupational and that in the opening years of the programme study level. The second sub-programme »The insufficient attention was paid to the tar- educaton and culture of ethnic minorities« get groups who usually learn languages the should provide ethnic minorities with oppor- most effectively (primary and basic educa- tunities to acquire education in their mother tion) and, on the whole, too little attention tongue and preserve their culture. The third was paid to activities aimed at increasing sub-programme »The teaching of Estonian social competence in addition to language to adults« targeted adult non-Estonians in learning. Furthermore, it was found in the order to improve their knowledge of Estonian course of the evaluation that the manage- and raise their socio-cultural competence. ment of the programme could have been bet- The final fourth programme »Social compe- ter organised, because the management and tence« had three objectives: people of Estonia implementation mechanisms had not been should actively participate in the develop- clearly developed, insufficient information ment of the civil society regardless of their was gathered on the target groups of the nationality and mothe tongue, the attitudes programme, and there was no systematic of Estonians and non-Estonians contribute gathering or analysis of information on the to the pursuit of the main aims of the integra- effectiveness of the activities carried out tion programme, and to improve the situatino during the programme. Although emergence of groups of the population with serious so- of the impact of various activities imple- cial special needs. mented in the framework of the programme The entire programme was to be carried falls on the years following the evaluation, out with the help from the state budget funds, the information gathered by the appraisal financing of local governments but also for- refers to the fact that the programme did not eign assistance was counted on.242 fully succeed in complying with the goals A Final Appraisal of the State Progamme initially established. The main reasons lie in was completed in 2009. The report stated the the excessive ambitiousness of the goals and following: lack of previous experience in implement- It was found that over the years the State ing such a programme. All in all, the main Integration Programme (SIP) has been a value of the programme, besides alleviating integration-related problems, lies in the fact 242 State Integration Programme 2000-2007, in: http://www. riik.ee/saks/ikomisjon/programm.htm#FN4; http://www.rah- that the experience gained in the framework vastikuminister.ee/public/state_programme111.pdf of the programme has laid a solid foundation

261 for efficient work in the next programming integration. In order to achieve the main ob- period.243 jective of the strategy it is important that the steps in these areas are interconnected and 3. Integration in Estonian society function together, which is why the control 2008-2013 and development measures of the strategy form a separate group of measures.245 In December 2005, already the new inte- The objective of EIS is to achieve by 2013 gration strategy, for years 2008-2013, began the situation where, compared to 2007: to take shape. Next year an expert commis- “The level of command of Estonian among sion, consisting of 25 members, was estab- the people whose mother tongue is not Esto- lished to develop the programme. Experts nian has improved on all levels; contacts and included specialists of various integration communication between people with dif- spheres, members of parliament, represen- ferent mother tongues have increased and tatives employers, employees, scientific in- differences in participation in civil society stitutions, NGOs and ethnic minorities as- organisations and the public sphere between sociations.244 Estonian and Russian speaking population The 2008–2013 integration strategy both have decreased; the percentage of people continues the activities planned for 2000– with undetermined citizenship among the 2007 and adds new activities. The strategic residents of Estonia has been consistently de- objectives of the strategy are based upon the creasing; the majority of Estonian residents general objectives, principles and the situation trust people of other nationalities living in laid out in the previous chapters. The new in- Estonia and they trust the Estonian state; the tegration strategy is more individual-centred majority of the people whose mother tongue compared to the previous programme since it is not Estonian regularly receive information is based on the principles of the Framework from Estonian media sources and trust them; Convention for the Protection of National differences in employment and income levels Minorities of the Council of Europe, the main between employees of different ethnic groups emphasis of which is on the individual rights. have decreased.”246 The enhancement of welfare and security, as well as broadening the people’s opportunities 4. Conclusion and recommendations for participation and self-realisation and the regarding potential for replication and related raising of self-esteem and clarification promotion of practice of identity for every person are viewed as desired results of integration. The objective EIS Despite the case-specific nature of the is to support the feeling of belonging to Esto- integartion programmes in Estonia, there nian society, through sharing common values are some positive examples to be followed. and command of the state language. As the For example, a family exchange programme result of successful integration, everyone has for children of non-Estonian and Estonian the opportunity for self-realisation and feels speaking families has been successful in safe, and also participates in the economic, improving the children’s language skills as social, political and cultural life of the society. well as their social competences and mutual EIS covers three areas: educational and cul- tolerance. Under this scheme, mainly non- tural; social and economic; legal and political Estonian youth can spend from one week to

243 Final Appraisal of State Integration Programme, in: http://www.kogu.ee/public/EY_RIP_lopparuanne_ 245 Minister of Populations AffAffairs, airs, in: http://www.rahvasti-http://www.rahvasti- ENG_20090910.pdf kuminister.ee/public/Loimumiskava_2008_2013_ENG.pdf 244 Minister of Populations Affairs, in: http://www.rahvasti- 246 Minister of Populations AffAffairs, airs, in: http://www.rahvasti-http://www.rahvasti- kuminister.ee/?id=10442 kuminister.ee/?id=10442

262 two months in an Estonian family located in the countryside and actively take part in their daily life. The aim of the exchange is to lower the language barriers of children, to introduce Estonian culture, history and traditions, and to promote association between non-Es- tonian and Estonian families. Building on evaluation, best practice ex- changes have been initiated in many countries. Indicators can be developed to broaden the lessons of evaluation into a long-term strategy. An essential precondition is long- term planning on integration policy. In this case, the Estonian state programmes are con- ceptual and strategic documents laying down basic principles, objectives and activities. Continuous media monitoring takes place in order to systematically assess integration processes in the Estonian- and Russian-language media.247

247 Handbook on Integration for policy-makers and practi- tioners. Directorate-General Justice, Freedom and Security. European Commission. In: http://ec.europa.eu/justice_home/doc_centre/immigration/integration/doc/handbook_1sted_en.pdf

263 Sandra Benčić CoNSTITUTIoNAL FrAMework For ProTeCTIoN oF MINorITIeS, CroATIA

We will present Croatia’s present day point of view that such divisions have no framework for protection of national minori- foothold in international law and is contrary ties through stipulations of Croatia’s Consti- to the spirit and purpose of national minority tution concerning national minority rights, protection, which are the perseverance col- some of which are the result of war and spe- lectivity and the protection of its uniqueness. cific post-war circumstances within which a Such protection isn’t and must not be a “re- system of threatened minority rights protec- ward” for the length of time one is present in tion had to be developed. a certain territory.249 The Preamble of the Constitution defines National equality is one of the highest Croatia as a national state of the Croatian values of constitutional order and the basis people and the state of its autochthonous for interpreting the constitution (along with national minorities: Serbs, Czechs, Slovaks, freedom, equality, gender equality, peace Italians, Hungarians, Jews, Germans, Aus- building, social justice, human rights respect, trians, Ukrainians, Rusyns and others, who property integrity, nature and human envi- are its citizens and are guaranteed equality to ronment protection, rule of law and a demo- citizens of Croatian nationality and national cratic multi-party system).250 rights exercising in line with democratic Furthermore, article 14 of the Constitu- norms of UN and countries of the free world. tion stipulates independence of (individual) The 1997 Constitution replaces the formula- rights and freedoms (prohibition of discrimi- tion of “peoples and minorities” from 1990 nation) on the basis of race, skin color, gender, with “autochthonous national minorities”, language, faith, political or other convictions, also changing the group of national minorities national or social background, wealth, birth, explicitly mentioned in it to exclude Muslims education, social status or other personal and Slovenes, and include Germans, Austri- attributes, proclaiming everyone’s equal- ans, Ukrainians and Rusyns. This change was ity before law. National minority rights are the result of a policy change which introduced guaranteed by Article 15 of the Constitution distinction between autochthonous and al- (Chapter III Human rights and freedoms) lochthonous minorities, which is in effect a which stipulates the equality of all national division based on the “new” and “old” minori- minority members and determines that the ties, dependant on the length of time a certain equality and protection of rights of all mi- minority has been living in the country248. Al- nority members shall be implemented by a though many democratic states (such as Slo- Constitutional law after the procedure of venia, Germany, Hungary, Austria), and even adopting organic laws; additional, Article 82 some theoreticians advocate this type of divi- stipulates that a 2/3 majority of all MPs is sion, we concur with Professor Krivokapić’s required to pass legislation in that area. All

249 Ibid. 248 Prof.dr.sc. Boris Krivokapić, One of the Manners of distinction between „old“ and „new“ minorities, Split Law School 250 Article 3 of the Constitution N.N. (Popular Newsletter) Article Collection, Year 42, 2005, pages 93-103 28/2001

264 national minority members are guaranteed thought, conscience and religion. Guarantees the freedom of expressing their nationality, for citizen and foreigner equality in courts free use of language and writing, culture au- and other state bodies with public authority tonomy and the possibility (not obligation!) was shown to be extremely important (due to secure them additional voting rights for to frequent violations) for implementing the electing their representatives into the Par- rights of members of the Serb minority to re- liament; i.e. the possibility of double right of turn to Croatia and attain Croatian citizen- voting for national minority members. In re- ship. The Constitutional provision stipulat- gard to free use of language and writing, the ing that every citizen is entitled to leave the constitutional provision stipulating that “… country, settle temporarily or permanently certain local units can introduce into official abroad, and return to their homeland at any use, alongside Croatian language and Latin time253 is relevant to that matter, as is the pro- alphabet, other languages and Cyrillic alpha- vision on breach of domicile254 and guarantee bet under conditions set by the law”.251 to rights of ownership255. Other Constitutional provisions relevant Constitutionally provisioned rights for to the protection of minority rights are the equality of all citizens of Croatia are the right provisions on limiting the rights and free- to freedom of thought and expression, freedoms of man which are applicable exclusive- dom of conscience and religious confession ly based on laws, with the aim of protecting and free public practice of religion or other freedoms and rights of other people along beliefs, equality of all religious communities, with legal order, public moral and health (so right to public gathering, right to organize, called legitimate goals), and the introduction right to found political parties, right to partic- of proportionality principles to rights and ipate in public affairs and public services on freedoms violations in a way that every limi- equal grounds. The constitutional provision tation must be proportional to the nature of prohibiting incitement of war or violence, the necessity in every single case.252 ethnic, racial or religious hatred, and intoler- Limiting rights in times of war, immediate ance of any kind is also important. threats to the unity or independence of the A particularly important mechanism of country or natural disasters of the country are rights protection of all citizens, including special contingencies when collective minor- those who are national minorities, is the right ity rights established by Article 15 can be sus- to a constitutional complaint against individ- pended by a 2/3 majority of the Parliament, or ual organs of state, bodies of local and regional if proposed by the government on grounds of self-governing and legal entities with public the President’s decision with the prime min- authorities when their decisions violate hu- ister’s signature should it be impossible for man rights and fundamental freedoms. The the Parliament to convene. Equality of indi- jurisdiction of the Constitutional court regard- viduals regarding their race, skin color, sex, ing their assessment of the legality and adher- language, faith, national or social background ence to the Constitution of laws and other regis excluded from these limitations, along ulations shall be discussed later in this text. with no means to limit the implementation Right of national minority members, in- of Constitutional provisions on the right to dividual and collective, have seen significant live, prohibition of torture, cruel or demean- development within the Croatian legal sys- ing treatment and punishment, legal defini- tem as of 2002 when the constitutional Law tions of crime and punishment, freedom of 253 Article 32 of the Constitution 251 Article 12 of the Constitution 254 Article 34 of the Constitution 252 Article 16 of the Constitution 255 Article 48 of the Constitution

265 on minority rights (N.N. 152/02) was passed, tion of majority population rose by 11.53% to which we will analyze later in this text. the 89.63% of total population as recorded by the last census. National minority proportion 1. Ethnic composition of minority groups was reduced by 50% in that period and now makes up 7,47% of the population. Ethnic composition of Croatia’s popula- The data from the 2001 census clearly tion is portrayed according to census data shows that war and post – war conditions from 1981, 1991 and 2001. That way, an in- heavily impacted certain ethnic groups: sight can be had on the changes which oc- Serbs in Croatia are the most drastic exam- curred in that turbulent period. Said period ple as their proportion in the entire popu- saw the decline of population by 7,25% (1991: lation shrunk by 65% in the ’91 – ’01 period. 4 784 265, 2001:4 437 460), and the propor- They closely followed by Montenegrins with

2001. % 1991. % 1981. % RH-total 4 437 460 100,0 4 784 265 100 4 601 469 100 Croats 3 977 171 89,6 3 736 356 78,1 3 454 661 75,1% National Minorities - Total Albanians 15 082 0,3 12 032 0,3 6006 0,1 Austrians 247 0,0 214 0,0 267 0,0 Bosniaks 20 755 0,5 / // / Muslims / / 43 469 0,9 23 740 0,5 Bulgarians 331 0,0 458 0,0 441 0,0 Montenegrins 4926 0,1 9724 0,2 9 818 0,2 Czechs 10510 0,2 13086 0,3 15 061 0,3 Hungarians 16595 0,4 22355 0,5 25 439 0,6 Macedonians 4270 0,1 6280 0,1 5 362 0,1 Germans 2902 0,1 2635 0,1 2 175 0,1 Polish 567 0,0 679 0,0 785 0,0 Roma 9463 0,2 6695 0,1 3 858 0,1 Romanians 475 0,0 810 0,0 609 0,0 Russians 906 0,0 706 0,1 785 0,0 Rusyns 2337 0,1 3253 0,1 3 321 0.1 Slovaks 4712 0,1 5606 / / Slovenes 13173 0,3 22376 0,5 25 136 0,6 Serbs 201631 4,5 581663 12,2 531 502 11,5 Italians 19636 0,4 21303 0,4 11 661 0,3 Turks 300 0,0 320 0,0 320 0,0 Ukrainians 1977 0,0 2494 0,1 2 515 0,1 Vlachs 12 0,0 22 0,0 16 0,0 Hebrews 576 0,0 600 0,0 316 0,0 Yugoslavians / / 106 041 2,2 379 057 8,2 Others 21801 0,5 3012 0,1 1 553 0,0 Undeclared 89130 2,0 73376 1,5 17 133 0,4 Regional Affiliation 9302 0,2 45493 0,9 8 657 0,2 Unkown 17975 0,4 62926 1,3 64 737 1,4

266 a decline of 49%, Slovenes with 41%, Mace- the implementation of all national rights donians 32%, Rusyns 28%, Hungarians 25%, as defined by democratic norms of UN and Ukrainians 20%, Slovaks 15%, Italians 7%. It’s countries of the free world. Article 15 of the important to note that the 2001 census intro- first Constitution regulates the quality of all duced the “Bosniak” category; thus, the total peoples and minorities, and freedom of ex- number of Bosniaks and Muslims in the 2001 pression of national affiliation, free use of census is 7% smaller that the number of Mus- language and writing and cultural autonomy lims in the ’91 census. The Yugoslav category is secured. The Preamble visibly defines the was removed in the 2001 census. constituting of Croatia as a state of one “con- Serbs are the largest minority in Croatia, stitutive people”, the Croats, whereas others followed by Bosniaks, Italians, Hungarians, are put into the position of national minori- Albanians, Czechs, Roma, Montenegrins, Slo- ties. Although the Preamble doesn’t use that vaks and others, as visible in the above table. term per se, but instead only lists minorities These statistics lead to the conclusion and people, there are no grounds for assum- that a significant drop in certain national ing differences between minorities and peo- minority numbers occurred during the nine- ples, as confirmed by Article 15 which makes ties, especially of the Serb national minority, both categories equal. Such division into one directly as a result of people fleeing from war- constitutive people and other peoples was torn areas and the legal and political frame- negatively received by the Serb people who, work which largely made their return impos- until 1990, were a constitutive people as well. sible until 2001. when the new census was Such classification was seen as degradation conducted. Due to the decrease in numbers of the position of Serbs in Croatia. The Con- of other minorities, and the increase of the stitution of the Socialist Republic of Croatia number of Croats despite the negative over- from 1981 defines SR Croatia as a national all population trends, it’s safe to assume that state of the Croatian people, Serb people liv- a part of minority members changed their ing in Croatia, and the state of other peoples ethnic affiliation. The increase of the number living in it256. of Croats can be explained by other circum- The 1990 Constitution, as stated by the stances from the nineties – settlement of international community, did not provide an Croats from Bosnia and Herzegovina, return efficient degree of national minority rights of parts of the diaspora and the fact that a cer- protection. The Badinter Commission retain number of people declared as Yugoslavs quested from Croatia on those grounds to in ’91 started identifying themselves as Cro- develop a regime of minority rights protec- ats in the years after the independence. tion and as a result, the Constitutional law on human rights and freedoms and ethnic 2. Historical development of institution- and national communities and minorities al and legal framework including role of rights was passed in 1991, with amendments international community being added in that same year. The Constitu- tional law stipulates basic human rights and The 1990 Constitution of the Republic freedoms, cultural autonomy of ethnic and of Croatia (N.N. 56/90) defines Croatia in national communities or minorities, propor- its Preamble as a national state of the Croa- tional representation in offices of administra- tian people and the state of those people who tion, defines areas with special self-governing are its citizens: Serbs, Muslims, Slovenes, (autonomous) provisions. Those units of lo- Czechs, Slovaks, Italians, Hungarians, He- cal administration where members of ethnic brew and others, who are guaranteed equal- 256 Siniša Tatalović, National Minorities Living in Croatia, ity with citizens of Croatian nationality and Stina, Split, 2005.

267 or national minorities make up more than cording to the 1991 census, until declaring half of the population , according to the 1981 the results of the first census of the Repub- census, were granted the special self-govern- lic of Croatia. This act effectively suspended ing status. Those districts also adopted spe- most stipulations of the Constitutional law cial statutes. The Constitutional law clearly pertaining to the Serb national minority, defines the creation of two such districts: suspended special status districts (in which Knin autonomous district made up by Knin, minorities had certain statutory privileges Obrovac, Benkovac, Gračac, Titova Korenica if they made up more than 50% of the popu- Donji Lapac municipalities, and Glina made lation), suspended the right of ethnic and up by Glina, Vrginmost, Hrvatska Kostajnica, national minority members with more than Dvor na Uni and Vojnić municipalities. 8% representation in the population for pro- Implementation of this law was largely portional representation in Parliament, Gov- obstructed by the fact that its adoption was ernment and high echelons of the judicial the result of international pressure, and not branch of administration, while the rights the product of real political determination of those minorities whose proportion does of state bodies; the Constitutional law was not exceed 8% remained. Such regulation adopted in a time when the armed conflict directly discriminated against Serb minority in Croatia was already brewing, and parts of members which was the only one to cross the its territory (including parts of the Districts 8% threshold in the 1991 census. This caused mentioned above) fell under the control of the Serbs to effectively lose all the rights the so called Serbian Autonomous District guaranteed to national minorities’ members. of Krajina, becoming the stage of some of the Furthermore, provisions on constituting the most intense fighting seen in the war. The Temporary human rights court were sus- Constitutional law also brought provisions on pended. Suspending the most important pro- an important human rights mechanism: the visions of the Constitutional law on human Temporary Court for Human Rights, which rights opened a dark part of Croatian legisla- was supposed to function until the Court for tion’s history which facilitated property sei- Human Rights was founded, as proposed by zures of the Serb populace and sabotaged its the agreement drafted by Badinter Commis- return. As stated in Tena Erceg’s “Position sion for all states if former Yugoslavia. Nei- of national minorities in Croatia – Legisla- ther the temporary nor the permanent court tion and practice” (Center for human rights, proposed by Badinter commission were ever 2005) this was primarily achieved by the founded, NGOs have warned about that at Law of subletting housing in liberated areas numerous meeting with international com- (NN73/95) which took away tenant rights to munity representatives, pointing out the fact houses and flats from Serbs who abandoned that the security of human rights protection the firstly occupied, and later evacuated stipulated by international contracts and said zones. Tenant rights expired after a period of Constitutional law was threatened, and made 90 days upon abandoning the house/apart- into empty words on a paper, dependent solely ment. With numerous other legal regulations on the political will of the government which and administrative obstacles for returning, never emerged. chances of actually getting back within 90 In 1995 a Constitutional law on the tem- days and reclaiming tenant rights were slim porary suspension of certain constitutional to none. The law was replaced in 1998 by the provisions regarding human rights and Temporary confiscation and management of freedoms and rights of ethnic and national certain properties law (NN73/95) which put communities or minorities which had more all real estate and movable property under than 8% representation in the population ac- temporary state control allowing up to 8 days

268 for legal complaints on such procedures. been living in the country257. Although many Property owners were forbidden to manage democratic states (such as Slovenia, Ger- their own property in any way (trading, sell- many, Hungary, Austria), and even some ing etc.), unless it was to be rented or sold to theoreticians advocate this type of division, “Croatian citizens or members of the Croa- we concur with Professor Krivokapić’s point tian people forced to abandon Yugoslavia or of view that such divisions have no foothold occupied territories of Bosnia and Herzegov- in international law and is contrary to the ina” – basically ethnic Croats. The Law on spirit and purpose of national minority pro- areas of special state interest (NN 44/96) in- tection, which are the perseverance collec- troduced a provision on encouraging the set- tivity and the protection of its uniqueness. tlement of those areas by so called “settlers” Such protection isn’t and must not be a “re- – Croatian nationals, emigrants and Bosnia ward” for the length of time one is present and Herzegovina, Serbia and Montenegro in a certain territory258. The term “national Croats. Said settlers were placed in houses minorities” (guarantees of equality, freedom and other real estate seized from previous of expression of national affiliation, free use owner by the Law on temporary confiscation. of language and writing, cultural autonomy) The end result of that policy is the most dras- was introduced in Article 15 of the Constitu- tic reduction or Serb population in Croatia’s tion based on the changes in the Preamble. history: their number dwindled by 380 032, The Croatian government started drafting or 65,3% between 1991 and 2001; with their a Model on implementing national minor- proportion in total population reduced from ity rights as late as 1997. Croatia’s entry into 12.2% to 4.5%. Changes and amendments to the Council of Europe preceded it, as did the Constitution were adopted in 1997 re- the signing and ratification of the European garding the regulation of rights of ethnic mi- Convention on Human Rights and the ratifi- norities; the Preamble was changes and the cation of the Framework Convention for the Republic of Croatia was defined as “..a na- Protection of National Minorities (valid as of tional state of the Croatian people and state of February, 1. 1998.) as well as the ratification autochthonous national minority members: of the European Charter on Regional and Serbs, Czechs, Slovaks, Italians, Hungar- Minority Languages (which was the founda- ians, Jews, Germans, Austrians, Ukrainians, tion for the Law on language use and minor- Rusyns and others, who are its citizens and ity alphabets). are guaranteed equality to citizens of Croa- The real development of legal and insti- tian nationality and national rights exercis- tutional frameworks for national minority ing in line with democratic norms of UN and rights practice is considered to have begun countries of the free world. The 1997 Consti- in 2000, when a complete overhaul of legis- tution replaces the formulation of “peoples lative and executive branches of government and minorities” from 1990 with “autochtho- happened. Changes to the Constitution from nous national minorities”, also changing the 2000 further regulated minority rights im- group of national minorities explicitly men- plementation in regard to regulating equality tioned in it to exclude Muslims and Slovenes, and rights protection through a Constitution- and include Germans, Austrians, Ukrainians al law adopted by the organic law procedure, and Rusyns. This change was the result of a with a 2/3 majority of all MPs. Changes to policy change which introduced distinction Article 15 of the Constitution introduce the between autochthonous and allochthonous 257 Prof.dr.sc. Boris Krivokapić, One of the Manners of dis-dis- minorities, which is in effect a division based tinction between „old“ and „new“ minorities, Split Law School on the “new” and “old” minorities, dependant Article Collection, Year 42, 2005, pages 93-103 on the length of time a certain minority has 258 Ibid. Ibid.Ibid.

269 possibility (not obligation!) to secure the mi- by the desire to retain those attributes260. norities additional voting rights for electing The definition makes clear Croatia’s posi- their representatives into the Parliament; i.e. tion to determine what constitutes a national the possibility of double right of voting for na- minority is on the lines of “old” and “new” tional minority members. This option hasn’t national minorities based on the so-called been practiced as of yet, so national minority autochthonous status of a certain group of members are force to choose between voting citizens. As already mentioned, we consider for regular parties or parties advocating the this approach to be unfounded, both from the interests of particular minorities. stand point of international law, and the prin- The Constitutional law on national mi- ciple of non-discrimination, since it results in nority rights was adopted in 2002, and it rep- divisions between not only minority and ma- resents (along with international documents) jority peoples, but within minority peoples the strongest instrument in the affirmation themselves. and protection of national minorities, and is Due to space constraints, we will analyze further analyzed elsewhere in this text. only several of the most important rights this law regulates. First and foremost, that is the 3. Overview of main laws and strategies right of political participation at national, re- directly targeting minorities and areas of gional and local levels. The Law stipulates that protection national minority members elect at least 5 and at most representatives in special electoral Croatia has been a country which regu- units, concurrent with the law regulating elec- lates national minority rights through spe- tion to the Croatian Parliament. Minorities cial legislation since 2002. As stipulated by who make up more than 1.5% of the population the provision of Article 15 of the Constitu- are differently treated than those under that tion, equality and national minority rights proportion. Those over 1.5% are guaranteed are regulated by a Constitutional law adopted at least one, and at most three seats for their by a 2/3 majority of all MPs. That law regu- members, while those under 1.5% (all togeth- lates issues such as: using ones on language er) have the right to elect at least 4 national and writing, issues regarding self-organizing minority representatives. The manner of elec- and grouping, issues of political participation tion is regulated by the Law on parliamentary in representative bodies at local and state election; which stipulates that minorities have levels, as well as in administrative and judi- 8 seats in Parliament (so-called pre-reserved cial bodies, involvement into public life and seats), three of which belong to the Serb minor- regulation of local interests through national ity. Italian and Hungarian minorities elect one minority councils, protection from the threat each, and the Czech and Slovak one together. of disappearance of national minorities and Austrian, Bulgarian, German, Polish, Roma, practicing rights and freedoms.259 Romanian, Rusyn, Turk, Ukrainian, Vlach and A novelty introduced by this law is defi- Hebrew minorities elect one representative, nitely its definition of national minorities: and Albanian, Bosniak, Montenegrin, Mace- “a national minority, for the purposes of this donian and Slovene another one. Certain mi- law, is a group of Croatian citizens whose norities have the advantage over others, like members traditionally inhabit Croatian ter- the Italians or Hungarians who, with less than ritory, and have distinct ethnic, linguistic, 1.5% representation in total population have cultural and/or religious attributes different ensured favorable treatment through earlier from those of other citizens, and are fueled treaties and agreements on mutual minority

259 Constitutional law on national minority rights, N.N. 155/2002 260 Ibid.

270 protection261 (earlier acquired rights, in line to improve the local or state-wide position of with the provision in Article 19 of the Consti- the national minority, including proposing tutional law): general act to regulate issues of importance “The issue of elections at regional and lo- to the minority, rights to propose their mem- cal levels is especially problematic due to non- bers as candidates for positions in offices of applying the option offered by the constitu- administration or local government bodies, tional provision on the so-called double right the right to be informed about issues debated to vote – general and minority. The obligation on by local government councils should they of national minority members to choose be- concern national minorities, the right to of- tween general or minority candidates is more fer opinions and suggestions to TV and radio pronounced and those who vote for minority programs on local and regional levels aimed representatives are excluded from partici- at national minorities or having to do with pating in general political issues. We demand their points of interest.262 that the right to voting on both minority and The Law also regulates the constitution general lists (double voting) be enabled for all of a Council for national minorities appoint- national minority members as it would fully ed by the government, with 7 members del- include minorities in the political life of the egated by councils of national minorities and country.” 5 who are national minority members promi- National minority councils, formed at nent in the field of culture, science, random local, regional and national levels are an im- expertise, religious work etc. proposed by mi- portant mechanism of participation in public nority organizations, religious communities, life. National minority councils are, in accor- legal entities and citizens who are members dance with the Constitutional law, nonprofit of minorities along with MPs. The Council legal entities which acquire their status by cooperates with relevant public and local being listed in the national minority council self-government bodies, national minority registry, maintained by the Ministry of Ad- organizations and legal entities dealing with ministration. Such councils may be formed minority rights and freedoms. in those areas of local self-government where Other laws relevant to implementation of minorities make up at least 1,5% of the popu- rights of national minorities are the Law on lation of the area, units of self-government use of languages and alphabets of national where more than 200 members of a minor- minorities in Croatia (N.N.51/2000), Law on ity live and regional units self-government education in the language and alphabet of mi- where more than 500 members of a national norities in Croatia (N.N.51/2000). Indirectly, minorities live. Members of national minor- areas important for the implementation of ity councils are elected directly, by secret vote minority rights are regulated by the Law on to 4 year mandates. Last elections were held parliamentary election (N.N. 53/2002), Law in 2007. Official reports of the State electoral on changes and amendments to the law on committee state that 258 councils were be- election into bodies of local and regional self- ing the subject of election, with 52 of them in governments (N.N. 53/2003) and interna- places with less voters than the census pre- tional treaties, the so called “soft legislation” scribes.206 Councils were considered validly in minority rights protection: the Framework constituted. Convention for the Protection of Minority Councils of national minorities in units of Rights, European Charter on Local Self-gov- self-government have the right to propose to ernment and the European Charter on Re- the bodies of local self-government measures gional and Minority Languages.

261 Tena Erceg’s “Position of national minorities in Croatia – 262 Constitutional law on national minority rights, N.N. Legislation and practice” (Center for human rights, 2005) 155/2002,

271 5. Overview of institutional framework man rights in Croatia and how the country’s for protection of minorities legislation conforms to the provisions of the Constitution, the Constitutional law on hu- The institutional framework for imple- man rights and freedoms and rights of ethnic menting national minority rights is made up and national communities or minorities in of the following institutions: all ministries, Croatia and international instruments con- especially the Ministry of Administration, cerning human rights. Ministry of Science, Education and Sport, The government’s Gender equality office Ministry of Culture, Ministry of Justice, Min- creates a comprehensive system of protec- istry of External Affairs and European Inte- tion and promotion of gender equality in Cro- gration, Ministry of Internal Affairs, Central atia and monitors its efficiency; constructs State Office for Administration. The govern- national policies for gender equality promo- ment Office for National Minorities is an es- tion and oversees their implementation; eval- pecially important institution with the man- uates the condition of various aspects of gen- date to perform specialized work related to der equality in Croatia and the conformance implementing adopted policies on equality of of domestic legislation with provisions from national minorities living in Croatia, and their the Constitution, the Law on gender equality rights guaranteed by laws and the Constitu- and international instruments concerning tion. The Office proposes measures for im- gender equality. It’s important for the regula- plementing those rights, drafts proposals for tion of national minority issues in the area of funding the implementation of constitutional monitoring and proposing measures to com- rights of national minorities, offers sugges- bat multiple discrimination. tions and opinions on financing certain needs The Parliamentary Committee on Human of national minority members and their orga- and Minority Rights determines policies and nizations, cooperates with local and regional monitors their implementation, and has the self-government bodies, cooperates with the duties and obligations of the main parliamen- Council of Europe related to the implemen- tary working body in regard to human rights tation of its documents regarding national legislation, international agreement imple- minority rights implementation, monitors in- mentation, minority rights implementation, ternational documents concerning national proposing measures for the implementation minority rights, cooperates with other inter- of all those rights, proposing measures for national institutions interested national mi- the improvement of status and keeping touch nority rights implementation, monitors the with Croatian minorities in neighboring cooperation of organizations and institutions countries, financing certain needs of national of national minorities whose projects are fi- minority population… nanced from the state budget, drafts opinions The National Minority Council’s role has and expert analyses concerning the appli- already been describe as well as the role of cation of international standards in minor- the Council and representatives of national ity rights implementation and performs other minorities. duties assigned to it. Ombudsman’s office has an important role The government Office for Human Rights in implementing the Constitutional law on provides a comprehensive system of protec- national minorities and generally in monitor- tion and promotion of human rights in Croa- ing and reporting to the Parliament the state tia and monitors its efficiency; it creates the of human rights in Croatia. The Ombudsman National program for protection and promo- is charged with overseeing and implement- tion of human rights and monitors its imple- ing the Anti-discrimination Law which is the mentation; evaluates the status of certain hu- key document protecting national and other

272 minorities’ equality (more on that in the next to unresolved status issues. The National chapter). program aims achieving the following goals: implementation of Roma human and mi- 6. Description of preventive measures nority rights, monitoring the international (against discrimination) in laws and Roma protection system, monitoring Roma strategies including description of posi- policies of other countries, participating in tive (affirmative) actions the construction of an international system of Roma protection, harmonization of legis- The key instruments for prevention and lation with EU directives and Council of Eu- fighting discrimination is the Anti-discrim- rope documents. The Government has insti- ination law which applies from January, 1. tuted a Committee to monitor the Program’s 2009, and the National plan for fighting dis- implementation. The five workgroups com- crimination 2008 – 2013. The law provisions prising the Committee are: that any and all direct and indirect sorts of • Including the Roma in cultural and discrimination, based on ethnicity or race social life, implementing international or skin color, sex, language, faith, political documents or other beliefs, national or social heritage, • Statutory rights and non-discrimination wealth, union membership, education, social • Education, science, sport standing, marital or family status, age, health • Social and health protection and condition, disability, genetic heritage, gender employment identity or expression, sexual orientation is • Physical planning and housing explicitly forbidden. Any type of segregation defined as “… forceful and systematic divi- 7. Description of legal remedies for sion of people…” on any of the discriminatory individual complaints grounds is also considered discrimination. The Law also provisions that affirmative -ac The most important legal remedy for the tion won’t be considered discrimination; i.e. denial or violation of constitutionally guar- the treatment based on stipulations of the anteed rights of citizens is the constitutional law, sublegal acts, programs, measures or de- complaint – a special means of protection cisions aimed at improving the status of eth- submitted to the Constitutional court in or- nic, religious, linguistic or other minorities or der to protect ones individual human rights groups of citizens or people discriminated on and fundamental freedoms guaranteed by discriminatory grounds. the Constitution. The complaint is filed in Several important government policies two cases: versus an individual act by a body also contain preventive measures. The first of state or public authority which decided on one is the National Roma Program and the the rights and obligations, or the suspicion or Roma Decade of Inclusion Action Plan for charges of a felony, when the normal available 2005 – 2015. The Roma are a national mi- legal options have been completely expended, nority which, according to the 2001 census and in the case of protecting the right to trial make up 0.21% of the population with their within a reasonable time frame. 9463 members. Estimates of significantly Furthermore, it’s important to note the larger numbers are given, though, ranging Penal Law protections available to national from 30 to 40 thousand. The difference be- minority members in cases where their rights tween the estimated and the official num- are violated: bers are the result of decisions by the Roma 1) Hate crimes were introduced into Cro- themselves not to declare themselves as atian legislation in 2006, with any criminal members of another nationality, but also due act committed upon a person due to his/her

273 race, skin color, sex, sexual orientation, lan- basically a suit to determine if discrimination guage, faith, political or other convictions, was present. national or social background, wealth, birth, 2) Condemnatory anti-discriminatory suit. education, social status, age, health condi- With this type of suit, the plaintiff demands a tion or other attributes being a possible hate verdict from the court which prohibits the dis- crime. This enables courts to take into con- criminator from actions violating the plaintiffs sideration the fact that the criminal act was right to equal treatment or provisions that ac- committed for hate reasons as an aggravating tion must be taken to remove discrimination circumstance during sentencing or its consequences 2) Criminal act against values protected 3) Lawsuit for damages cause by discrim- by international law, especially race and oth- inatory action. The discriminated person has er discrimination crimes the right to request material or immaterial Legal remedies introduced by the Anti- compensation in a special anti-discrimina- discrimination law are a novelty in the Croa- tory litigation. The Civil obligations act ap- tian legal system. The discriminated individ- plies to this. This type of lawsuit is also con- ual can obtain protection of his/her rights in demnatory, two ways: either in court proceedings where 4) Petition to declare the verdict which he/she would demand protection of rights determined discrimination lawsuit. With threatened by discrimination, or in a special this condemnatory lawsuit, the plaintiff de- anti-discriminatory proceeding initiated by mands from the court to order the defendant filing and anti-discriminatory lawsuit. If legal to advertise the declaratory verdict in which protection isn’t obtained in the former man- discrimination is determined in the media ner, then the issue of (potential) discrimi- at his own expense. The court will rule in fa- nation which violated or threatened a cer- vor of such a proceeding if it affirms that the tain right is taken as a prejudicial issue, the right violation occurred in part due to media resolution of which depends on the court’s involvement, or the actions which caused decision on the main issues, during which the rights of equal treatment were published all process provisions and rules from special in the media. Such advertisement is needed law regulating such lawsuits apply, with the to fully compensate the damages or protect exception of applying the rule of burden of from unequal treatment in future cases. proof. Furthermore, the Anti-discrimination law stipulates special procedures for protec- 8. Implementation of laws and strategies: tion from discrimination in areas of labor Summary of official reports (including and employment. There is legal obligation for Progress reports by EC) in area of: linguis- urgent proceedings to determine facts about tic rights, access to education, access to discriminatory actions and subsequent dis- employment and other economic rights crimination. including development rates of areas mainly Types of anti-discriminatory proceedings: inhabit by minorities, cultural rights, media 1) Declaratory anti-discriminatory pro- representation, representation in state and ceeding. The discriminated person protects public bodies, representation on local level their right of equal representation request- self-government ing from the court, as plaintiffs, to declare the discriminator, the defendant, has violated We submit a summary of the Progress Re- the plaintiffs right to equal treatment, or that port of the European Commission for 2009 the actions he took or failed to take can lead and the summary of recommendation by the indirectly to equality rights violation. This is Committee of Ministers of the Council of

274 Europe regarding the implementation of the hold dual citizenship present an enormous Framework Convention: problem in war crimes trials, often enabling the perpetrators to avoid punishment. “EC acknowledges that progress has been States in the region should sign agree- noted in the area of protection of national ments on extradition of war criminals. minority rights , but that their members still The relatively good progress on Roma face numerous problems, especially in the rights protection is noted, but most Roma area of employment (under-representation are still socially excluded, living in difficult in public service, judiciary, the police and the conditions. Special problems arise in areas of wider public sector). Although the number of employment, housing, social security, health registered assaults on ethnic grounds against protection and general attitudes of the ma- Serb minority members has been reduced, jority population which are prevalently dis- only a few of those cases ended with court criminatory. The lack of personal documents verdicts, and many remain unreported due to among the Roma is a significant problem. lack of trust into the institutions. Serb minor- Recommendations of the Committee of ity members face difficulties in employment, Ministers of the Council of Europe for Croa- especially in areas influenced by was, with tia from 2005 remark on the positive steps discrimination being readily apparent on lo- in building the legal framework for minority cal levels of the public sector. rights protection, but also point out, as flaws, In spite of certain progress in the return of the insufficient application of the Constitu- refugees and relocated persons and solutions tional Law on Ethnic Minorities, especially to their housing problems, 80000 Croatian regarding participation of ethnic minority Serbs remain registered as refugees in the members in state services and judicial bod- region, most of them in Serbia. During 2008- ies. Also, Croatia should devote more atten- 2009, 1345 refugees and 380 relocated per- tion to its return policy on local levels, increase sons returned (108 466, 23 231 in total). Some its judicial efficiency in protecting national of the problems slowing the return of refugees minority rights, and eliminate unnecessary are housing issues, especially the issue of for- obstacles in national minorities’ efforts to ob- mer tenancy rights holders, with the program tain citizenship. Implementation of rights to of the housing solution for these people being education in one’s own language is especially implemented slower than planned. important, along with availability of textbooks In spite of cooperation with ICTY, the for ethnic minority members, and to support Court still encounters difficulties in access inter-cultural dialogue among school students to certain documents located in Croatia. Al- of different ethnicities. Croatia, just as many though the Court demanded that Croatia other countries encompassed by this research, draft a detailed report on measures taken to should invest more effort in protection of the find the documents in question, the Court’s Roma and their social inclusion. The recent chief prosecutor remarked in his address to Oršuš et al. vs. Croatia verdict of the European the Security Council in June that “Croatia Court For Human Rights is extremely impor- has achieved limited progress in investigating tant for all countries created by the break-up the fate of the missing documents” and that of Yugoslavia. The Court found that the plain- “most of the requested military documents tiffs (fourteen elementary school students still haven’t been delivered to the Court”. from two Međimurje primary schools) were Provisions on not extraditing their own subjected to indirect discrimination. Because citizens in Croatia, Bosnia and Herzegovina they are Roma, they were placed in “Roma and Serbia in a situation where most people classes” at certain periods or all of the time.

275 Vice-president of the Government of the keep. And that’s an additional motive for us to Republic of Croatia, Slobodan Uzelac, do more. And we are willing to persevere in Minorities for Minorities Conference, spite of all the resistance, no matter how jus- Zagreb, April, 2010 tified it may seem. In regard to the three categories of national minorities, the first ones We are witnessing a great divide between are the so called traditional minorities – that that which we are proud of – the fact that would be the Italians, Czechs, Hungarians every country brags about its minority pro- etc. – and my problem there is, as stated by dr. tection standards, and being in blood to our Radin, that we’re not even enforcing our own knees. Mistrust is as present as ever even to- laws and legal acts at lower levels – we need day. I agree that the highest standards have to persevere. Our main problem is the second been reached formally – not only in one, but in category of national minorities, created by the all the countries of the region. But one only has dissolution of Yugoslavia. Not only because to look at what’s really happening beneath the of the war. And let me state that the responsi- surface of these truly high standards. What’s bility for the problem doesn’t lie on one single happening gives us a legitimate reason to side. We must all be aware that the process of speak about practices, and not the laws forming a national minority is within the best themselves, not the norms – for they do interests of both the minorities and the major- not tell the truth. And yet we remain inter- ities of the entire region – painful and difficult ested in the former. I can testify to the fact that as it may be, seasoned by the contextual conse- I encounter people on a daily basis who go out quences we are all aware of – the war and the of their way to embellish our reality and to re- post-war period. And that very context creat- port to those who judge us that we are improved a state without “others”. The process hasn’t ing by the second and are ready for EU entry in come to a stop. It stopped being proclaimed, this very segment. And I claim that there is no but it is still running, like an earthquake, and nicer thing to say about Croatia than the truth when it pauses, it shakes up other levels. We itself. We have three categories in Croatia, still have migrations along those lines, larger three national minority groups plus the Roma, in scale than the return of those who migrated whose position is so far beneath the level of earlier. And we are all assisting that in one human dignity, not only in Croatia, but every- way or another. And it must be talked about, to where as we well know. We have admitted to see how many countries have invested means the fact implicitly, and adopted a national pro- (and how much they’ve invested) into the re- gram to change that – and we really are trying turn of the “real ones” – their own from other to change it. I refuse to be in the company of countries. And who did it. And why. And those a person bragging that everything that needed are the truths. The truths that aren’t written to be done was done. No way. We’ve embarked anywhere, a policy that no one officially states. on a crazy adventure of connecting the earth And that must be talked about. The criticism and the sky, not only in the political, cultural which will be directed at states in the follow- sense, but the elementary, existential sense ing days will be far less painful than the conse- for these people. I can talk a lot now about quences we are still suffering – and there will the good things that have already been ac- be more to come. That is why no matter how complished on the way, I can talk about the much you, the people who tackle this issue on increasing sums of money being allocated a daily basis, remain critical, be assured that from the state budget – but I think that would you won’t cross the line and be too critical. be a slap in the face to what we’ve been talking Every critique will be accepted as a contribu- about, and that says a lot on how we’re being tion to the state of things we all proclaim is perceived by those whose company we aim to wanted.

276 Mirjana Mikić Zeitoun and Petra Jurlina eXAMPLeS oF Good PrACTICeS: CroATIA

FOREWORD resolution, that is, the effort to avoid the conflict from other ethnically mixed parts of the While drafting this project at the Center country to spill over into Gorski kotar. Repre- for Peace Studies, we had a discussion on sentatives of municipalities in question met what the examples of good practices really for discussions daily in those difficult times, are. Is it fair to name something which is al- as the war took its first victims elsewhere, to ready supposed to be functioning well from make sure the existing mutual trust is never the beginning a good practice, because we doubted, and no critique of this example, such consider certain criteria have been in place as the possible remark that the area held no for a long time now? Is the level of minor- strategic importance to the political elites of ity rights implementation, i.e. cultural, eco- Croatia and Serbia, can diminish the fact that nomic, and political interaction of minorities community representatives silenced the om- with majorities of any sort in Croatia, and/or nipresent atmosphere of war and violence, other former Yugoslav countries so bad that and managed to hold on to peace. They also we are ready to declare the actual carrying provide the rest of us with an answer to the out of some law a good practice? Or would “could it have been different?” dilemma. commendations and turning our attention The third example is actually the most on to a process, act or an event be an appropri- track of what we were thinking of while trying ate award solely to those practices which sur- to define good practices of inter-ethnic coop- pass the expected, an event or a process when eration: the cooperation of political represen- someone or something was accommodated tatives of the Serbian minority in Croatia and without fear of legal retribution should it not the Croatian minority in Serbia/Vojvodina, be done? who have the common goal of improving mi- In the end, we decided to single out two nority rights, and fight for it through lobbying out of three examples because its special cir- for each other with their respective national cumstance bypass the dilemma described in governments. The initiative is only in its be- the first paragraph. These are the peaceful ginnings, and we hope to see real results and a reintegration of eastern Slavonija, which demonstration of political courage. was, regardless of our opinion that it was more peaceful than it was an integration, 1. Peaceful reintegration of a neglected subject which not only lead to eastern Slavonija a peaceful resolution of a conflict, but also minimized ethnic cleansing, a side-effect of After months of warfare which started in all military actions. the summer to mid-November of 1991, the Just as the first example of good practice, area of eastern Slavonija (without making the events in the region of Gorski kotar dur- distinctions of Srijem, Baranja, etc.) came ing the armed conflict in Croatia is perceived under the Serbian-controlled Krajina, and as a grass-root advocacy of peaceful conflict was reintegrated peacefully into the borders

277 of the former Socialist Republic of Croatia narios which today do not really matter. What (we are making the distinction because the does matter is that the area underwent a radi- Croatian government insisted that Croatia cal change of government after only a few can secede from Yugoslavia only within those years since a total war which leveled several borders, not in any lesser scope, and that is towns in the area; that the Croatian popula- how the referendum question was designed; tion returned to their homes for the most part those are also the reasons Croatia did not without incidents with the domicile Serb accept the Z4 plan which would award cer- population, part of whom did leave, some for tain autonomy to areas where Serbs where fear of job loss, some for a general sense of in- the majority population; that autonomy was security for themselves and their families in “too large” for Croatian authorities, and “too the new circumstances. small” for Serbian authorities), based on the In spite of the stains that blemish this Treaty of Erdut from 1995. situation: the fact that the newly settled Serb The real reasons as to why only the eastern population had to choose if they wanted to re- part of Slavonija (and not areas “liberated” by turn to the parts of Croatia they abandoned, the military operations Thunder and Storm) or emigrate to Serbia/third countries; the came under Croatian authority peacefully lack of civil and political will to create a coex- can only be guessed from several viable sce- istence in the area (separate schools and kin- dergartens in the town of Vukovar), the Croat and Serb actors involved with this event are I believe all of us in this room know united in the claim that it was one of the that talking about good practices in no most successful, if not the most successful op- way marginalizes bad practices or eras- eration the UN ever conducted, and they are es the consciousness of a bad practice… proud to have been part of the negotiations nor does it obscure the truth – a method (Vojislav Stanimirović, Ivica Vrkić, Vesna perhaps used by politicians but not by Škare Ožbolt, Jacques Klein). the civil society. The biggest dilemma All express dissatisfaction with the fact we face, in my opinion, is that we’re al- that the anniversary of signing the Treaty of ways inspired by evil, and rarely by good. Erdut is not something we are proud of more That’s something that always entraps us than the above mentioned military operations, and what makes these examples of good but is instead “seen as something we should be practices we’ve heard today, and which ashamed of, as it was not a product of military number in the hundreds across the en- victory” (Vesna Škare Ožbolt). We consider tire region, a bigger source of motivation the peaceful reintegration, in spite of every- for my work than directs forms of vio- thing that might overshadow it, something lence which regularly occur – I’m more that should be “advertised” much more in the fascinated by what mister Starčević Croatian, regional and perhaps even global had been doing in Gorski kotar than I context, and we continue to point out that this am with the military operation that fol- is the event that deserves more attention than lowed in 1995. the operations Storm and Thunder (the former is a bank holiday, called the “Victory and Gordan Bosanac, Centre for Peace Homeland Thanksgiving Day”). Studies Program Director, The confer- The Center for Peace Studies analyzed ence “Minorities for Minorities: Ex- the event through conversations with the amples of good practice in inter-ethnic people involved directly in it: representatives relations”, Zagreb, April 2010 of political authorities of those times in the Serbian-controlled Krajina and Croatia: Ves-

278 na Škare Ožbolt, Vojislav Stanimirović, and start to unfold on their own”. Suddenly, the Ankica Mikić. circumstances were such that the reintegra- We point out that Ms. Ankica Mikić of the tion story was a good thing for both Serbia Vukovar Center for Peace, Non-violence and and Croatia, but she was not able to answer Human Rights appears in two roles: as a par- if there was a possibility of solving other ticipant of the peaceful reintegration, and as territory-disputes in that manner, without a protagonist of a “good practice”. This Osijek launching large military assaults. native returned to her hometown after the “I remember returning to Zagreb one night war, having spent several years in the small around 11 P.M., I got a phone call that an en- Slavonian town of Sotin, only to be contacted tire Serbian village wants to leave because by their Croat friends who wanted to return somebody spread rumors and panic. ‘No way’, them a loan they had borrowed at the onset I thought to myself. So I sat in my car, went to of war in Osijek/Croatia. They remain good Baranja county, told them they weren’t going friends to this day. anywhere and that nothing would happen to them. I sat with them all night long and told VESNA ŠKARE OžBOLT interview, them that they have a guarantee from presi- Monday, October 19, 2009. dent Tuđman himself. So, in regards to the process of peaceful reintegration, we were “Instead of making the process of peace- thrown into the deep waters and we had to ful reintegration of Eastern Slavonia our learn how to swim, all of us were completely peacekeeping brand, we seem to be ashamed inexperienced. There were a lot of mistakes, of it”, said Vesna Škare Ožbolt, who at the sabotages by the members of the Croatian time worked for the office of the President Rights Party. The biggest challenge was how (Tuđman) of The Republic of Croatia, at the to keep the Serbs at their homes and then mo- beginning of the interview. “Unlike the mili- tivate the Croats to return, while knowing tary actions Storm and Lightning, during the that the Serbs will be there.” peaceful reintegration process only a few What she overlooked (and shouldn’t have) lives were lost and 90% of native Serbs did was the need for a systematical psychological not leave their homes. All the others, which help for the returnees. Most of returned Cro- had moved to Easter Slavonia from other oc- ats were very old people, and a large number cupied Croatian territories had a choice to of them died shortly after the return. New make – either to return where they came from companies being opened in the area were (Dalmatia, Lika, etc., with Croatian Govern- only the undertakers. ment obliged to renovate their homes) or to „This entire situation was a complete nov- move to Serbia, Bosnia and Herzegovina or elty for all of us. We only had the system of trial other countries.” and error. I remember a meeting with an Un- According to Škare Ožbolt, this particular der-secretary General of the UN in New York. decision (making the Serbian population that He told me that UNTAES mission was one of inhabited eastern Slavonija move back or go the most successful missions in the world. I was elsewhere, editor’s note) was made “because so encouraged that I told Saakasvili: ‘You’re a situation in the field created by the process going to have a war in Georgia. You have all the of ethnic cleansing should never be support- classic symptoms’”. Her peacekeeping efforts ed”. “Major part of Croatian people returned earned her an invitation to an international to their homes as with a magic wand” Škare advisory group for Iraq, but she refused. Ožbolt continues. She cannot explain how The partners in the process were: Mr. come it all worked so well in details, but “… Stanimirović in Croatia, the late Mr. Vojnović, when there’s a will to do something, things Mr. Milutinović in Serbia and Mr. Ivica Vrkić.

279 One of the most delicate issues was the de- gest mistake we could have done”. According to militarization of Eastern Slavonia (Novi Sad Škare Ožbolt, some of the ideas and measures Military Corps). Pres. Tuđman believed that came from the US experience in integrating another military action would be a mistake African Americans in the society after the because a large number of weaponry in the end of school segregation in 1960s. region. The war crimes that happened dur- “I only had my instincts, common sense ing the operation Storm were not expected, and the motivation. I had nobody to take ad- so to avoid this, a process of peaceful reinte- vices from. I went alone to meetings with the gration was a much desired one (for Tuđman Serbs and the UN. Vojislav Stanimirović was at least, thought Škare-Ožbolt, editor’s note). cooperative. The Serbs saw me as their ally, as The preparations for the process lasted somebody who keeps her promises. That’s why for two years – 1996 and 1997. It included I had no problems in getting the Cadastre for regular trips to Slavonia with the UNTAES Eastern Slavonia back. It was seen as return- Transitional Administrator Jacques Klein. ing the favor.” Pres. Tuđman insisted that the UN mission Škare-Ožbolt repeated several times that in Eastern Slavonia would not be indefinite the situation created by the ethnic cleansing (which was guaranteed according to Day- should not be maintained. That is why the ton Agreement) and that the Administrator newly-settled Serbs had to leave Slavonia. would be a US General. First it was Mr. Klein, Around 50 000 Serbs have left Eastern Slavo- and then William Walker. Klein and Tuđman nia pre reintegration. The Government Agen- had found a common language, but according cy for Real Estate was formed until all of the to Mrs. Škare-Ožbolt, at the beginning Mr. houses would be renovated. The state would Klein did not trust her completely. offer the highest bid for the houses of the The demilitarization process started in people who did not wish to return and then the Serb village of Bobota. “So we were sit- give them temporarily to Bosnian Croats. The ting in a bar and talking in English. He asked state would not overtake the ownership, but me: ‘Do you want this to be Croatia again? If only the control of the property. you do, then you pay for the coffee’. ‘But I have In regards to the peaceful reintegration only kunas [the official Croatian currency]!’, I process, there is no Memorial day or any kind replied. ‘Show me what you’ve got’, he said. So of celebration. However, the Vukovar Memo- I started talking to the waiter in Croatian and rial Day commemorating the day it fell to Ser- gave him kunas. He became very aggressive bian control, and military actions of Storm and the members of the paramilitary forces and Lightning are celebrated. Škare-Ožbolt in the bar took out their weapons and pointed reported on having personal dilemmas – was them at our heads.” They were saved by the it morally justified to cooperate with the “en- UN that time, and on two other occasions in emies” with all the fighting taking place, and Vukovar and other places. with all the dead and missing? There were “In these delicate times after the return of numerous problems on daily basis. Some the Croats, I left nothing to chance. If I heard of the stories are described in the book she any kind of ethnic agitation on the radio, I wrote with Ivica Vrkić about her experiences would immediately call them and calm things in the peaceful reintegration process, “Stormy down. I did not allow the self-imposed ghet- peace” - chronology of the Croatian mission of toisation of the Serbs, the special schools and peace on the Danube. universities; divided classrooms were the big-

280 Interview with ANKICA MIKIć, head of the owner of the house and the process of the the Centre for Peace, Non-violence and return went well. However, even after numer- Legal help in Vukovar. Ankica is an actor of ous compromises she made, eventually she the peaceful reintegration of Eastern Slavo- had to press charges to get her house back. nia as well as a “good story” about returning The house was robbed and the bathroom to native Osijek after the war. devastated. “That’s what war is – you start all over again”. The first material support to the recon- She remembers having a huge party after ciliation process in the region came from returning to Osijek. Some of the old friends Norway (which also financed the Nansen Di- before the war showed up and the friendships alogue Center from Osijek), remembers Mrs. have continued. “It is very hard when you leave Mikić. It started with subsidies for agricul- your home, it’s as if you have disappeared or tural and other products (honey, cloth etc.), burned. Everybody who was forced to leave his anything that would make the people inter- or her home is a victim of war”. act and communicate. On the Croatian side the reintegration process was led by Ivica VOJISLAV STANIMIROVIć, Vrkić. Mrs. Mikić was in the Committee for Independent Democratic Serb Party, the Human rights and she was one of the people conversation took place in “Prosvjeta”, taking parts in discussions about what was Ilica 16, Zagreb going to happen after Croatia takes over the region again. Being from Osijek, she finds the Vesna Škare-Ožbolt was formally in fact that she had ended in Vukovar somewhat charge of the peaceful reintegration process, funny. The fact that she was a former magis- but a large portion of the work was conducted trate earned her respect. by Ivica Vrkić, began Mr. Stanimirović. He She and her family moved from Osijek cooperated mostly with Ivica Vrkić and they amidst ethnic tensions in December 1991. stayed in good relations. Mr. Stanimirović The children took the last bus from Osijek was the head of the Vukovar hospital (after to Belgrade to stay with their aunt in August 1991 only the hospital had been renovated). 1991. In 1999 they returned. Their first visit to A neuro-psychiatrist by profession, he was their former home was recorded on camera asked to represent the Serbs in the negotia- by a TV crew from Munich. After seeing Mrs. tions with Croatia, but he refused. Later, after Mikić at the front door, the lady living in the some talking with Jacques Klein, he realized house at the time started screaming and hit that without the Erdut treaty another Storm the camera. or Lightning would happen. Milošević has al- There are two kinds of return processes, ready shown that he has no interest in Serbs Mrs. Mikić stressed. One is supported by the in Eastern Slavonia and that Tuđman wants to Government and the other is left on its own. regain the occupied territory from the Serbs at “I fully support any kind of process which is any price. Stanimirović wanted to secure the conducted in a legal manner and with common possibilities for the Serbs to “stay and survive”. sense”, Mrs. Mikić told us. She remembers He also insisted of working with a group of 15- being a magistrate in the Serbian Krajina, 20 people of his choice. That is how he became the common sense rulings she made later en- a member of the Transitional regional Com- couraged many people to come to work and mittee under the UN and not controlled by the volunteer in the Centre for Peace, Non-vio- Croatian government. The first step was to de- lence and Legal help. militarize the area and to secure the working Her family stayed in Sotin in a house places for the people, but third of the people which was not theirs. She was in contact with have left. He believes that the reason is the

281 unwillingness to accept the Croatian authority military presence in the region (unlike mili- and the fear of retaliation. In his opinion, both tary bases found in Knin, Dalmatian hinter- Tuđman and Milošević were not particularly lands, Vukovar, etc.), the fact that the region interested in the peaceful reintegration pro- is not included in the mythological concept of cess. He believes that it was the most success- the Greater Serbia, and has no mythological ful UN mission which is completely ignored significance to Croatia either, unlike Knin or by the Croatian Government. Only Erdut Mu- the Zadar hinterland. This text was not imag- nicipality celebrates the date of peaceful rein- ined as burdening with speculations, howev- tegration as the Municipality Day. er, we believe that important examples such The decision to segregate schools was as this one should be presented to the people mutual. It is completely unacceptable for living in areas where the level of trust had not Serbs to learn the Croatian version of the been sufficient to prevent war, in spite of all 20th century history of the area, claims Mr. the “mixed” marriages friendships and work Stanimirović. He believes that school-books collectives (“Borovo” shoe factory). are unprofessional and falsifying history. “I The protagonists of this story are the peo- am from Vukovar, but the coexistence and in- ple from the villages and towns of Jasenak, teraction in the society in Vukovar are gone. Gomirje, Mrkopalj, Delnice. When I see my former friends in the street, We talked to Professor Franjo Starčević if they’re alone, they greet me, if they’re with who, inspired by the experience of peace ne- somebody else they just pass me by.” gotiations with representatives of Serb villages of Jasenak and Gomirje at the onset of war 2. Preservation of peaceful coexistence in Croatia, walked the 15 kilometers Mrkopalj of Gorski kotar Serbs and Croats during – Jasenak distance daily in order to negotiate war in Croatia; the arms non-proliferation with representatives of Gorani Serbs. deal and the non-aggression deal between The School for Peace was founded in Croat and Serb villages; Mrkopalj Peace Mrkopalj, were generations of youth (primar- School (Mrkopalj, Republic of Croatia). Main ily the children from Serb and Croat villages protagonist: Mr. Franjo Starčević. of Gorski kotar) studied the values of coexistence, peace and non-violent communication Gorski kotar is a narrow mountainous re- through workshops, trainings and lectures. gion between Lika, Kordun, the coast and Slo- The interview with Franjo Stračević was venia. What happened there throughout the held in the Family Home for Senior Citi- early 90s is the closest proof that the armed zens in Križpolje. At the time, he was resid- conflict in Croatia could have been avoided: ing there ever since an injury he sustained Gorani people (a term used to describe the in 2008 during one of his regular walks. The region’s inhabitants) never wavered under interview was conducted by Mirjana Mikić “the nationalist propaganda from the out- Zeitoun and Petra Jurlina from The Center side” (as all of our interviewees stated), un- for Peace Studies in Zagreb as a part of the der the new Serb and Croat leaders who de- research for the project Minorities for mi- manded such loyalty in 1990-1991. They are norities: examples of good practices from the an example on how mutual trust of Serb and Western Balkans. Croat local communities prevented the onset of the scenario typical for other “nationally” FRANJO STARČEVIć, village of Mrko- (ethnically-religiously) mixed regions, such palj, area of Gorski kotar, Croatia as Dalmatian hinterlands, Slavonija, Kordun. Professor of philosophy and psychology; born The reasons are, just as in the case of peace- in 1923; took part in the anti-fascist uprising ful reintegration, only speculative: the lack of during the Second World War

282 Talking about his life, Mr. Starčević start- decision into practice, Professor Starčević ed with the year 1971. It was the year when he crossed the barricades between Croatian lost his job at the School of Pedagogy in Rije- and Serb-held territories numerous times, ka because of his support for Savka Dabčević in order to promote peace, trust and non- Kučar [one of the voices for more cultural and violence on both sides. Shortly afterwards, political freedoms from what was seen as Yu- together with professor Butković from the goslav authoritarian rule, editor’s note]. Orthodox village of Gomirje, he realized the “It was very hard at that time. If I were to importance of promoting the ideas of peace take punishment for my political activity, then and non-violence firstly and mainly amongst it was like a sort of invitation to pursue my children. A result of such initiative was The activism even further”. But he never took the School of Peace which started working infor- last step in his political fight.“I was afraid of mally in 1994 and officially in 1996. Inspired the conditions in prison”, he stated. Later he by The School for Peace in Mrkopalj, numer- had problems in finding a job. Every time he ous schools of the same name were found in applied for a job, he would be refused or the Austria, Switzerland, Bosnia and Herzegovi- procedure would start all over again. Eventu- na and Montenegro. During the first thirteen ally, with a help from a former student, he got years in total twenty four schools of peace a job in Murvica in a Student’s Home where were held with 4000 people taking part in its half of the children were children with spe- workshops. cial needs. He started working in 1973 and “I felt a need to do something. I knew there remained there until retirement. was something more to being a professor and His job was focused on children with spe- writing a PhD. A religious person would say it cial needs. Taking care of them, he learned was a calling. But my vanity also played a role. that you can become physically and mentally ‘What if you would succed in preventing the strong only when you stop fearing authority. escalation of conflict in Gorski kotar, amidst All this experience would help him with the war in Croatia?’, I thought to myself. But his activities in the Gorski kotar area. I had doubts. At the time we were defending Franjo Starčević retired in 1983. In the Croatia, and I only considered the categories late 1980s he worked as a volunteer in the ‘war’ and ‘peace’. So I wanted peace in Gorski local community. He worked in Mrkopalj, kotar between the Serbs and Croats, but at the Delnice, Ravna Gora, Fužine, Lokve, Brod na same time my compatriots were going to de- Kupi. His work was mostly related to devel- fend Croatia against the rebelled Serbs. Was opment of local community. When enough I a traitor? Luckily, our Serbs had the same time has passed and his “1971 sins” were for- doubts – were they abandoning the idea of given, he became the president of Delnice lo- Yugoslavia if they were to negotiate with the cal community. “Yugoslavia was falling apart. Croats? In 1991 I went to the predominantly The Slovenians have left the Assembly, and Serbian village of Jasenak together with B. we followed them. The Army tried to break the Crnić and A. Biljak after making previous ar- resistance of Slovenia, but failed. Then it was rangements over the phone. We talked about our turn.”

The time of choices The region of Gorski kotar is high up in the mountains: the highest populated In September 1992 a meeting led by Fra- area in Croatia. I wonder if we kept peace njo Starčević was held in Tuk, Gorski kotar, just because we are so close to Heaven. where it was decided that peace would be actively promoted in this area. To put this

283 not entering a conflict. They had the same ementary schools working together with pro- dilemma – negotiating peace while ‘their’ fessionals. The School was held twice a year people were getting killed. The idea to go to – in the beginning of spring and in the end of Jasenak emerged at the meeting in Delnice summer. Soon the children from other parts municipality office and we agreed. I support- of Croatia started taking parts, and then from ed the idea fully, as well as the head of the mu- other ex-Yugoslav republics.” nicipality Josip Horvat. But how was peace Franjo still wants to be engaged in some to be achieved? It is much more complicated kind of activities. “If you really want to do than just having an idea. It’s the practice that something, the opportunities will start to of- changes the situation in the field. fer themselves soon. Peace and coexistence go I felt good about myself. The ambition was hand in hand”, he adds. there also – I saw the potential glory as a cer- “Croatian Ministries were not supportive tain compensation for my removal from the in such peacekeeping activities. Before we got University in 1971. That’s why I volunteered to some donations from the Council of Europe go. I was one of the oldest people there and my and Open Society Institute, we were practical- son was already a grown man. Even if some- ly broke. Somebody gave me an advice to turn thing bad would happen to me in the peace- to Croatian Army for help. So I sent them a let- keeping process, I wouldn’t leave my family ter asking them if they could provide food for unprotected. the participants of the School. I got a positive The people agreed and we continued with reply in half an hour. They were bringing us our work. We went to Jasenak, then Ogulin and food from the barracks in Delnice and taking Drežnica. The barricades were still on the road. away the dirty dishes. While we were seen as Next year we succeeded – there was no more Serb-lovers by the Government, we were fed by pressure of being a traitor on both sides. There the Army. After we stopped getting funds from was this one moment, especially hard for all of the Council of Europe and the Open Society us. A young man (24) from Mrkopalj had died Institute I had an idea to become a one-man on the front in Dalmatia. I went to express my band after which I would inform people that condolences to his parents. How was I to talk the School for Peace has no money. about peace when their son had just died? But “I am 86. But I will not sleep peacefully – if the parents, especially the father supported the a need arises, I shall think, wake up, shake, and idea of peace – if there had been peace, their son hit again. The idea of peace does not belong to a would still be alive. time that has a beginning or the end – the idea On one of his visits to the Academy of of peace is timeless. It was a kind of a mythi- Pedagogic in Rijeka, professor Butković in- cal time, the time when I wanted to give up formed others about the course of events in completely. The year was 1994 and the year Gorski kotar and suggested that The School afterwards the Operation Storm was launched for Peace should be founded in Mrkopalj. We when Croatia decided to bring peace by going didn’t know how to make this peace perma- into war. I thought that no Storm of any kind nent, how to make this coexistence a way of would be possible, and that nobody will take up life. He immediately knew we should target arms ever again.” the children. The activities stared – working Nansen Dialogue Center from Osijek has in groups, painting the school walls etc. The made a movie Untold stories from the war, project started growing quickly. The central stories about the people who were helping the place for all of the activities was Mrkopalj, members of “enemy ethnicities” in such dif- and first it started with kids from upper el- ficult times. Franjo’s story was among them.

284 The town of OGULIN, interview with mother’s grave – everybody was going some- D.K., a Gomirje native and Ogulin resi- where but he just could not abandon her. dent for the last thirty years “We have fallen out with our Serbian friends who started to insist on their Serbian origin.” During the war she stayed in her home in She remembers a story of her godmother Ogulin with her husband and two children. S. and her husband. When the war started, She shared with us her experience of being a they threatened her and then left never to be Serb/Orthodox (she used both terms) in Ogu- seen again. lin in the 1990s. “The Serbs that have stayed in Ogulin, they She started her story with emphasizing don’t emphasize their ethnic origin too much.” that she and her Serbian friends were not Regarding the murders of Serbs in Ogulin fired from work after the outbreak of conflict barracks, she claims that everybody knows – it only happened to those who left the city who did it. “He’s a free man, prancing around and then came back, expecting that their jobs the city with his little dog”. would still be waiting for them. She worked in the Forestry department. An interview with Mr. T., one of the local „Since the day the town of Saborsko fell, it Serb representatives during the peace- became very hard to be a Serb in Ogulin. The keeping talks in the area of Gorski kotar general situation for the Serbs in Ogulin was that they had to be at least 30% better than He stayed in the area of Gorski kotar dur- anyone else (in school, at work, as a neigh- ing the war. From the onset of tensions, he bor).” Her children were excellent in school, was around people who preserved peace – but they were never commended in school the townsfolk of Vrbovsko, with the extraor- by their teachers. The case was this – you dinary chief of police, town mayor and MP of were living in Ogulin as a Serb, while Ogulin the ruling HDZ party, Davorin Racki. was under constant fire from Serbian-held “We were lucky that we haven’t seen many Plaški. In general she had good relations politicians in our region, as it wasn’t strategi- with her neighbors, but one of her neighbors cally important. Instead, those Serb politicians destroyed her weekend-house in Plaški. She went further down into the hinterlands and also recalls the situation when one of her Lika. Mr. Boljkovac played the key role, along Croatian neighbors, B. saved her from a Cro- with Štajduhar, the chief of police in Karlovac. atian refugee who wanted to shoot her and Together, we kept at bay the forces who want- her family. ed war – we got rid of them fast, which wasn’t She and her husband experienced war in too difficult seeing as we were locals, and they a different manner. The husband’s family was weren’t. The Army came in ’91, left their weap- killed during the Second World War by the ons in the forest and left. Everyone thought Croatian Nazi-aligned forces Ustaše and he we were armed to the teeth back then, but we was in constant fear that he would be shot. returned all arms as soon as the EC arrived She was not afraid and had more trust in peo- (and they showed up immediately after Serbs ple. Every time she was yelled at and called a started getting killed in Ogulin). Vrbovsko is “Četnik” (Serbian extremist paramilitary in almost 40% Serb populated, with the villages of the 2nd WW) she would become furious – af- Hamburište, Tuk, Vojnovići, Hajdine, Morav- ter all, she was from an anti-fascist family! ice being traditionally Orthodox, while Brod na “If we had money, who knows, maybe we Kupi and Skrad are Catholic.” would have left also, but we had nowhere to Why was it different around here, we go .” She remembers her husband crying at his wanted to know?

285 “Because the people of Gorski kotar are dif- and Serbia have, at the very least symboli- ferent… Yes, there were those who wanted war… cally, pointed out the cooperation of the Serb but a few of us managed to convene and keep national minority council from Croatia and the armed people under control, until some left the Democratic alliance of Croats from Sub- of their own volition. My wife worked in the otica an example of good practice. The coop- county offices during the war. The lumber in- eration was arranged and signed last summer dustry collapsed and everyone lost their jobs. in Golubić, near Obrovac, Croatia, between Rupel, Štajduhar and Boljkovac once came relevant parties and SDSS from Croatia hunting up here, and we were suddenly sur- (Pupovac; Stanimirović – Croatia and Kuntić rounded by the Croatian special forces until – Serbia). Boljkovac asked them whom exactly were they We relay the conclusions from the meet- guarding him from [minister in the Croatian ing in Rijeka a year and a half ago, along government at the time, Boljkovac, was in a with the transcript of the conversation with village populated mainly by Serbian Orthodox, Darinka Janjanin of the Rijeka branch of the editor’s note]. Serb national minority council. We were never drafted into the army, we saw it as a gesture of goodwill from the Croa- The visit of the Croat delegation from tian side. The Gomirje Workers’ house and the Vojvodina, Rijeka, 2009 Vrbovsko police station are the places where peace strategies were arranged. We knew what The delegation was received in Rijeka was happening, we were afraid, but we kept town hall by the town council president, and watch. And found out about everything the a public round table debate was held with the same day. We had day to day planning, meet- subject being the position of Serbs in Croatia ings lasting over the course of several nights, at and Croats in Vojvodina, with special accent Jasenak and Drežnica. There were no ill omens, on the political participation of minorities, no hurtful words, no bad experiences.” cultural autonomy (especially education), Continues: media and employment and the Treat on “That war ruined everyone’s lives. Children minority protection signed in 2004 between leave today after graduating high school. Rije- Croatia and Serbia and Montenegro. SDSS ka, Zagreb, no one returns. Employment rates MP Ratko Gajica participated in the debate are dropping. The local elementary school has twenty pupils in four grades. Conclusions Relationship towards the church has • Intensify the cooperation between the changed as well. Only three people used to Serb community in Croatia and the Croat appear for Christmas, now it’s packed. The community in Serbia at all levels (town, church abuses the power it has over the peo- county, region) ple. People sitting in the front rows are the • Initiate various forms of cooperation be- worst.” tween the City of Rijeka and City of Subotica “6500 people were employed at the company • Focus on the work of the Interstate com- Sljeme before the war, it went bust later.” mittee on monitoring the Treaty between Croatia and Serbia on protection of their mu- 3. Cooperation between Serbia’s Croat tual minorities from 2004. Minority, and Croatia’s Serb Minority. • The Serb community in the Republic of Croatia, and the Croat community in the Re- Although (more) tangible results of the public of Serbia will support each other in cooperation between the two minorities are line with the best European standards, ac- still being expected, the republics of Croatia knowledging models each of them requires

286 • The Serb community in the Republic of ing the schools themselves create contact be- Croatia, and the Croat community in the Re- tween each other. public of Serbia will advocate the removal of What is the most important achievement divisions into different national entities of in the context of national minorities in Croa- the Croat corps in the Republic of Serbia and tia and Serbia? the Serb corps in the Republic of Croatia

Interview with DARINKA JANJANIN: When we talk about Pakrac and Lipik, Friday, November 20, 2009, Council of we must say it’s a multinational and the Serb Minority „Prosvjeta“ multi-confessional place. Today’s subject is minorities for minorities; positive We discussed the activities of the CSM examples (unfortunately, I’d prefer to Rijeka (Council of the Serb minority); coop- talk about negative examples, but that’s eration with the umbrella council of national not the topic here – tenant rights issues, minorities, public television and radio, Coun- obstruction of return, violating the Law cil of the Croatian Radio Television, Rijeka’s on employing national minorities etc). NGO scene, and cooperation with the Croat When talking about national minorities national minority in Serbia. we must mention, as speakers ahead of “The partner in Serbia is in an institution- me have, that there are two kinds of na- ally more favorable position than that of the tional minorities in Croatia – traditional CSM Rijeka. It’s Mr. Kuntić of Subotica (in a minorities, of which we have a signifi- coalition with Tadić), but that’s ok since we cant number of Italians, Czechs, some prefer the Council to form closer ties to the civil Slovaks and Hungarians, whose position sector, instead under the patronage of SDSS – in our area is even above that of members the largest Serb party in Croatia. CSM Rijeka of the dominant ethnicity. As fate had it, is regularly contacting Josip Ivanović, the rep- they lived in western parts of Pakrac and resentative of the Croatian national council in Lipik counties, controlled by the Croa- Serbia.” tian government and army, and they all This is Darinka Janjanin’s second man- served in the Croatian army. The state, date on the council, and she has been involved in return, gave them such privileges that with the NGO sector since 1992, the year their employment standards and cultural from which CSM Rijeka and Zagreb have donations are above those of the domi- been in continuous operation, while nothing nant ethnicity. So that would be a posi- similar exists in Belgrade in spite of at least tive example when talking about national 10 000 Croats living there. She thinks Serbs minorities. And now when we switch our in Croatia must not “be held hostage to sym- attention to the most numerous national bols, Serbian policies in Croatia, hostages of minority, both locally and state-wide, we Slavonia” (a reference to the fact that the seat encounter a completely different scene. of the Serbian party in Croatia, the SDSS, is I hope that when we enter the EU and in Vukovar, and not Zagreb where other po- in practice all become a minority, ethni- litical parties are headquartered). They are cally, as economically we’re even beneath soon being visited by the mayor of Novi Sad, the status of a minority, that we’ll come and Rijeka’s mayor Obersnel recently visited closer to each other and realize that there Novi Sad, all with the purpose of bringing the was no need for war. two towns together. The primary aim of these meetings is to Miladin Jakovljević, Pakrac achieve cooperation with schools, and hav-

287 “Standardization and classification of the Croats from Vojvodina think that Serbs minority legislation. But great differences in Croatia have more rights than Croats in exist – the specifics of the Serb minority in Serbia. Darinka thinks that, “ok, here in Croa- Croatia is the war stories burden. The hu- tia we have three political representatives, but man-rights story in Croatia is burdening the those guys in Vojvodina appear on the state minority story. There is a problem between television every day while we on have the week- the Italian and Serb minority in Croatia – ly TV show Prizma, reserved for national mi- the Italian is behaving like it is some kind of norities, which airs stories on arts and culture autochthonous minority, forgetting that they societies, where your average Croatian viewer are a minority with acquired rights from Yu- listens to stories of a little Roma child drown- goslavia. There is no real dialogue, no discus- ing in the river Drava, or watches Serbs danc- sion on whether we are all being integrated or ing. If minority political and cultural life can assimilated, no peace activism in most of the be promoted only in Prizma, then it is indeed country, there’s no one around to push those problematic.” issues.” Standardization should influence the countries to (with NGO input) prepare re- Serbs don’t need a fur cap and a boot, ports, and later use those report when adopt- these things we have, we have been giving legislation! The question no one asks is en to dance our traditional dances, and how institutions function, and how they are sing. Traditional dances are represented financed. through the representation of the Serbian You cannot find even the signs of the cul- minority in the Croatian parliament – ture of integration in Croatia. The people from that is pretty much all the good use of mi- Serbia perceive, from their point of view, that nority reps. They are a political elite, tak- our minority issue are settled, and, if only leg- ing care of itself. Minority does not have islation were concerned – it is. But the imple- much use of them. The constitutional mentation of that legislation is where the real law, especially Article 22 (employment) problem lies: from 2002 to 2009 we’ve had a means nothing in real life. We conducted law on national minorities that hasn’t started four researchs, the results are depressing, to apply. MPs sit in the parliament by some except for Eastern Slavonija where Serbs automatic process, just like those proposed by are over-employed when looking at their councils and organizations. There is an action percentage in the population. plan for national minorities in Croatia, a plan In Zadar area there is 1092 police of- the minorities are unaware of – and it is part ficers, six of which are minority reps. And of the pre-EU accession chapters. They were in that very area there is a considerable supposed to conduct the analysis of minority amount of ethnic-based incidents which presence on public television, public radio, etc. are patrolled by Croatian officers and -re We, from the Serb institutions didn’t want ported as petty misdemenours. to appear too patronizing [by criticizing the The issue of employment, especially inability to access the minorities action plan]… in the police forces, and especially of mi- like we’re the ones who are most present.” nority representatives, that would send The Croats have their channel on Radio an important political message of ethnic Subotica, and informative, cultural program. coegzistance in this area. The key question is: why should minorities do only what matters to them? That’s why Ljubo Manojlović, Serbian Novosti is a great paper – they’re a minority Democratic Forum newspaper, with generally good articles and high-profile contributors, such as Ivančić (the

288 former editor of Feral-an independent satiri- Seeing all that cooperation looks nice when cal journal in Croatia). That’s why I say that we from the NGO sector observe it, but ev- minorities shouldn’t only be about concerts eryone is basically fighting for what’s in their and exhibitions. The problem is the lack of backyard. One of the conclusions was politi- organization in minority associations – the cally provocative: we supported the Croats umbrella organization has no real personality. although they have a conflict between Croats The Constitutional law is really mean in not and Bunjevac people over there. The opinion allowing national coordination minorities the that Milošević supported the Bunjevac peo- status of legal entities which precludes us from ple to divide the Croat minority in Serbia is applying for funds. What is this country afraid widely accepted. So, we supported the Croats, of if it won’t allow minority organizations to although the Bunjevac people stipulate their apply for funding? Why is there and Office for specific attributes and rush in to explain how minorities when we already have the Council and why they’re not Croats; they’re not count- for national minorities? The office is supposed ed as Croats thus diminishing the total pro- to manage international cooperation… I could portion of Croats in Serbian population.” understand the existence of that office before the Council was founded… but now… “ What is it like for Serbs in Rijeka?

Where we are different, where we are the “I’m not one to force people when interest is same, and why is it like that? lacking, but we did have a supplementary class in a Rijeka school from 1997-2005 (C model), “The work we’re doing hasn’t been done and in spite of excellent cooperation with the by the mixed commission whose job it was to principle, lots of effort invested in talking to the implement the minority protection treaty, parents, animating everyone, as the children of the Croat minority in Serbia and the Serb grew the class dispersed gradually and we didn’t minority in Croatia (the Minority protection really want to do any more than that since it’s treaty). Back then, when Škare Ožbolt signed supposed to be the schools’ job. The subject is im- the treaty in Croatia’s name, a single body portant, because of being educated for a demo- was formed which was supposed to handle the cratic society, for tolerance. We are prepared to implementation of the treaty – partly from be the partner, but schools should actually carry Serbia and partly from Croatia. They did a out the animation. lousy job, without having met in the last three Speaking of minorities in Croatia often years at all. Serbs in Croatia should lobby for means speaking of Italians, at least in this region. Croats in Serbia, that stands. But, within poli- Speaking of them implies “old minorities”, with tics, what influence does SDSS have over Ser- rights inherited from the former state since their bian authorities, and just how much exactly do states weren’t a part of the Balkan... affair. The the Croatian authorities care about Croats in Italians have their high school, attended by Ital- Vojvodina? Let’s think for a moment how much ians and non Italians. Classes are small; lessons they care about Croats in Bosnia and Herze- are in Italian with two additional languages be- govina, who are allocated seventy times the ing learned. The organization is superb and the funds of those in Vojvodina.” teachers are praised. What’s really good about it “But if it is about lobbying, who has the is that non Italians also attend the school because decisive role in lobbying of Pupovac with Ko- it is a good school.” sor, or Kuntić with Tadić? They’re not nearly “That’s the old minorities – Slovenes have at the same level – Pupovac is part of the es- the Slovene home, it’s been around for 50 years tablishment after all, and Kuntić is just an doing excellent work. We attended the theater insignificant representative on the assembly. plays there all the time; Prosvjeta Rijeka has

289 700 members and we talked to parents and grandparents, but I don’t want to advocate the C program. The problem is of another nature – all teachers of all subjects should be aware that there are children of different profiles. We publish an excellent children’s magazine, Bela Pčela (The White Bee).” “The local Serbs and those settling here from Serbia and Bosnia are worlds apart. The difference is their relationship towards the “hive”, ones have it, the other ones don’t, but what does it mean anyway? Some are more in- clined to right wing values… usually the people settling into Croatia from elsewhere. What’s the most important thing for my identity? The fact that I’m from Rijeka, a woman, a Serb, what? People became aware of their identities in the middle of war and all that bull, usually in a negative way, with very few managing it in positive ways. (We are reminded of the words of the Sarajevo professor Ugo Vlaisavljević who said that everything tied to ethnic identities in these areas is always tied to nationalism and war).”

290 Nikola Slavuljica LeGAL FrAMework oF THe MINorITY ProTeCTIoN: BoSNIA ANd HerzeGoVINA

1. Constitutional framework for entities will provide the highest level of in- protection of minorities ternationally recognized human rights and fundamental freedoms.” The Human Rights The Dayton peace accord is the funda- Committee was founded for that purpose, as mental constitutional and legislative act of required by Annex 6 of the general framework Bosnia and Herzegovina (Bosnia and Herze- convention. Rights and freedoms stipulated govina). Annex 4., Article II. (Human rights by the Convention for the Protection of Hu- and fundamental freedoms) discusses human man Rights and Fundamental Freedoms and rights, international standards, enumeration in its protocols are directly applied in Bosnia of rights, nondiscrimination, refugees, dis- and Herzegovina. These acts have priority placed people, implementation, international over all other laws. agreement and cooperation. Annex 6. Articles Article XII, Annex 1 of the Constitution I through XVI. discusses general directives, discusses additional agreements on human the human rights committee, ombudsman, rights applied in Bosnia and Herzegovina, the Human Rights Chamber and organiza- which are, among others: tions dealing with human rights. • International Covenant on Civil and The UN adopted the Declaration on the Political Rights (1966.) Rights of Persons Belonging to National or • International Covenant on Economic, Ethnic, Religious and Linguistic Minorities, Social and Cultural Rights (1966.) and Council of Europe member states are • European Charter for Regional and obliged to bring their laws in line with the Minority Languages (1992.) Framework Convention for the Protection of • Framework Convention for the National Minorities, signed in 1995. Bosnia Protection of National Minorities (1994.) and Herzegovina ratified the Convention in Constitutional, basic human rights and 2000, but the commitment to uphold its prin- fundamental freedom provisions are guaran- ciples is embedded in its constitution. teed in Article X (changes and addenda): “No The Constitution of Bosnia and Herze- amendment to this Constitution can elimi- govina adopted the most part of general hu- nate, or diminish any of the rights and free- man rights directives from the Dayton peace doms from Article II of this Constitution nor accord and the Convention. can this decree be altered”

1.1. The Constitution of Bosnia 1.2. Constitution of the Federation of and Herzegovina Bosnia and Herzegovina

Article II (human rights and fundamen- Article 2 stipulates that the federation tal freedoms) of the Constitution decidedly will secure the highest level of internationally states that “Bosnia and Herzegovina and both recognized rights and freedoms as defined in

291 the acts listed in the Annex, which includes litical or any other beliefs, social status or any the protection of minorities and threatened other personal attributes” people. Article 48 stipulates that “The rights and Article 7 stipulates the commitment of freedoms guaranteed by this constitution all bodies of government in the Federation to cannot be revoked or limited.” cooperate with all international monitoring The chapter on human rights and fun- institutions for human rights active in Bosnia damental freedoms of the Constitution is and Herzegovina, and also with respective amended with items 1 to 3 of Amendment institutions founded in line with the instru- LVII which state that: ments listed in the Annex. “In case of discrepancies between the con- The Annex of the Constitution of the stitutional provisions on human rights and Federation of Bosnia and Herzegovina lists, freedoms between the Constitution of Re- among others, the following instruments for publika Srpska and the Constitution of Bosnia the protection of human rights, which have and Herzegovina, the provisions more advan- the legal power of constitutional decrees: tageous to the individual shall be applied… • Universal Declaration on Human Provisions listed in articles 10, 21, 30, 32, Rights, 1948. 33, 34, 38 and 43 of the Constitution on rights • European Convention on the Protection and freedoms of citizens apply to all people, of Human Rights and Fundamental regardless of their citizenship status. Freedoms along with the supplementary Provisions listed in articles 13, 22, 23, 24, protocols, 1950. 25, 26, 28 and 30 of the Constitution on rights • International Convention on the and freedoms will be implemented in line Elimination of All Forms of Racial with the corresponding articles 8 through Discrimination, 1965. 11 of the European Convention on the Pro- • International Treaty on Economic, Social tection of Human Rights and Fundamental and Cultural rights, 1966. Freedoms. • Recommendations of the parliamentary assembly of the Council of Europe on 1.4. Brčko District minority rights, paragraphs 10.13, 1990. • European Charter for Regional and Brčko District is a unique self-governing Minority Languages, 1992. administrative unit under the sovereignty of Bosnia and Herzegovina, established after an 1.3. Constitution of Republika Srpska arbitration process undertaken by the High Representative for Bosnia and Herzegovina. Article 5 of the Constitution stipulates The District doesn’t have its own consti- that the constitutional regulation of Repub- tution, and the basics of social and political lika is based on guaranteeing and protection organization of citizens’ lives and authority of human rights in line with international principles are regulated by the Brčko District standards which, among others, lists the pro- Statute. The Statute contains no articles or tection of national and other minorities. items which specifically address human or Article 10 (Human rights and freedoms) national minority rights. Chapter I (general stipulates that “the citizens of Republika are provisions), Article 1, item 4 does state, how- equal in their rights, freedoms and duties, ever, that: „The Constitution of Bosnia and equal in front of the Law and are entitled to Herzegovina, as well as relevant laws and equal legal protection, regardless of race, rulings by institutions are applicable in the sex, language, ethnicity, religion, social back- entire territory covered by the District. All ground, place of birth, education, wealth, po- laws and decisions passed by the District’s

292 authorities must be in line with relevant laws defined by the Constitution of Bosnia and and decisions adopted by the institutions of Herzegovina and its annexes, the Constitu- Bosnia and Herzegovina.“ tion of the Federation and its annex and this The absurdity and inconsistency of cer- Constitution, keeping in mind the equality of tain constitutional arrangements in Bosnia all peoples and citizens within the Canton, its and Herzegovina are clearly portrayed by the counties and towns.” following example: Article II of the Consti- tution of Bosnia and Herzegovina decidedly 2. Ethnic Composition of states that the country, as well as both enti- Minority Groups ties, will secure the highest possible level of internationally recognized human rights and Bosnia and Herzegovina is specific and fundamental freedoms. Contrary to that, the much more complex than its neighboring entities’ constitutions hold provisions disre- countries. Moreover, it is impossible to talk garding that statement at their starts. Article with certainty of the current structure and 1 of the Federation’s Constitution (Establish- numbers of citizens who declare themselves ment of the Federation) states: “Bosniaks and as national minorities. The subject must be Croats, as constitutive peoples, together with studied, just like many others, in the pre-1992 the others… reshape the internal structure of period and in the post 1995 period. The last territories with dominant Bosniak or Croat census in Bosnia and Herzegovina was car- populations…” The rights of Serbs, as a con- ried out in 1991, with 17 legally recognized stitutional people, are denied by default. The national minorities recorded, spread over provision makes them one of the “others”, an 36304 citizens. national minority. Croats and Bosniaks have Member states of the Council of Europe it the same in RS, as the Constitution of Re- failed to reach consensus on the definition publika Srpska decidedly states in Article 1 of national minorities during while making (basic provisions) that: “Republika Srpska is the Framework Convention, and, as a conse- a state of the Serb people and all its citizens”. quence, the term “national minority” doesn’t Such provisions towards constitutive peoples appear in the Constitution of Bosnia and Her- in both entities lead to an absurd practice in zegovina. However, the foundation for a later which, even though one is constitutive in the legal definition (Law on the Protection of Na- country as a whole, he/she is regarded as a tional Minorities in Bosnia and Herzegovina) national minority within the respective en- of this term can be found in the last indent of tity. This has further implications, especially the Preamble which states that “Bosniaks, regarding the Electoral Law, but also other Croats and Serbs, as constitutive peoples (in aspects of life, human rights and freedoms. a community with others), and citizens of Bosnia and Herzegovina, hereby establish the 1.5. Tuzla Canton Constitution Constitution of Bosnia and Herzegovina.” It is somewhat of a paradox that the Con- Cantonal constitutions define human stitution excludes, in its normative decrees, rights in more or less the same way, without national minorities and citizens who haven’t explicitly mentioning national minorities declared themselves as belonging to the con- and their rights. Chapter II (Human rights stitutive peoples from actively participating and fundamental freedoms) Article 7 of the in the political life of the state. Tuzla Canton Constitution states: Population trends (including national mi- “Realization of the Canton’s jurisdic- norities) and its territorial spread have been tion ensures and implements all measures drastically changed after the horrors of war of human rights and freedoms protection as in Bosnia and Herzegovina from 1992 to 1995.

293 All data available from various government remains to be done in order to achieve Euro- and nongovernment sources are results of pean standards in human and national mi- rough estimates and approximations, subject nority rights protection. to speculation. This can easily serve towards political instrumentation of the issue. Data 3. An Overview of Legislature and Strate- from the CIA fact book for 2009 reveals that gies Directly Concerning Minorities and 4 025 000 people live in Bosnia and Herze- Areas They Pertain to (right of language, govina; 48% Bosniaks, 37.1% Serbs and 14.3% media representation, culture, political Croats with 0.6% others. No one is even trying representation, employment etc.) to estimate the exact number of ethnic minority populations. A report from OSCE high Laws regarding minorities’ protection commissioner for national minorities and the and impacting their rights in Bosnia and Council of Europe that the Roma minority is Herzegovina exist at state and entity levels, the largest national minority in the country along with the cantonal Laws on Protection (which is probably true) and that between 30 of Rights of National Minority Members. and 60 thousand Roma live there are a good The Parliamentary Assembly of Bosnia example of just how unreliable and inconsis- and Herzegovina passed the Law on Protec- tent those estimates are. We must also add tion of Rights of National Minority Members that the number of national minorities rein 2003, and amended it with changes and ad- corded in the 1991 census is much lower than denda in 2005. That was done in accordance the current estimates and records. with implementing the Framework Conven- The existence of national minorities in tion. The law forbids any and all forms of Bosnia and Herzegovina is a fact, and a proof discrimination based on ethnicity, national- to the fact that they are indeed threatened is ity, race or language towards people who are the lack of exact data on how many people members of national minorities in both enti- (from live in the country, what is their social ties as well as Brčko District. structure and where do they live. National The law also stipulates that Bosnia and “majorities” are “threatened” in much the Herzegovina protects the status and equality same way. of the following national minorities: Alba- Systematic disrespect and denial of hu- nians, Montenegrins, Czechs, Italians, Jews, man and civil rights has been present in Bos- Hungarians, Macedonians, Germans, Poles, nia and Herzegovina for the last 20 years, Roma, Romanians, Russians, Rusyns, Slo- practically since the first so-called democrat- vakians, Slovenians, Turks, Ukrainians and ic, multi party elections in 1990 which intro- others who meet the conditions set by the duced a continuum of unstable governments state Law. The basic provisions of the Law and the rule of national/nationalistic concept on Protection of Rights of National Minor- in a multi national society. No side adhered to ity Members (articles 1 through 9) define the international wartime conventions, nor did rights and commitments of national minority they respect fundamental human rights. members, the commitment of authorities of Human rights conditions gradually start- Bosnia and Herzegovina to protect and re- ed to improve after the war, but the credit for spect, preserve and develop the ethnic, cul- that goes mostly to the international forces tural, lingual and religious identity of every and institutions alongside with the NGO sec- national minority member who is a citizen of tor. If everything was left to the governing Bosnia and Herzegovina. structures and politicians it is certain that This Law also defines the right of national the level of human rights present now would minority members to organize themselves never have been reached. Nonetheless, much and gather in order to express and protect

294 their cultural, religious, educational, social, National minority members in Bosnia economic and political freedoms, rights, and Herzegovina are entitled to their own ra- interests, needs and identities. The devel- dio and television stations, newspapers and opment and preservation of relations with other means of printing in their languages members of the same national minorities in by this law. Radio and television stations neighboring countries is made possible and founded and run by Bosnia and Herzegovina, even financially aided through this law. Bos- entities, cantons, towns or counties as pub- nia and Herzegovina has committed to mak- lic services are bound to make room in their ing cantons, towns and counties responsible program schemes for special broadcasts for to secure necessary funds in their budgets national minority members. National minor- with which national minority rights can be ity members are also entitled to their librar- exercised. ies, cultural centers, museums, archives, cul- Bosnia and Herzegovina recognizes and ture, arts and folklore societies as well as any protects the right of every national minor- other form of cultural expression. The care ity individual full freedom of use of his/her for their monuments and cultural heritage is language without obstructions, privately or their duty. publicly, written or spoken. This also im- The laws of both entities are very similar plies the right of every member of a national to the state law. minority to use their name and surname in Tuzla Canton assembly passed the Law the language of the minority and that they on the Protection of the rights of national mi- have the right to demand such use for public norities in 2009, the text is similar to those in purposes. the entities’ laws as well as the state law. Tuz- The changes and addenda to the Law af- la Canton is the only canton in the Federation firm the principal commitment towards al- of Bosnia and Herzegovina with such a law. lowing “members of national minorities to study their language, history, literature and 4. An Overview of the Institutional culture in the language of the minority of Framework for the Protection of which they are part of”. A subsequent norm Minorities defines the conditions which have to be met in order to exercise that right. Educational The institutional framework for the authorities in Bosnia and Herzegovina are protection of minority rights in Bosnia and obliged to secure, in pre-school, primary and Herzegovina operates through the following secondary schools, education in a minority’s institutions: Ministry of Human Rights and language if the minority makes up at least one Refugees of Bosnia and Herzegovina, Om- third of the total student body, or supplemen- budsman for Human Rights of Bosnia and tary language, literature, history and culture Herzegovina and councils/advisory boards at education if a minority makes up at least a state and entity levels. fifth of the school body should a majority of the parents request it. The educational au- Ministry of Human Rights and Refugees thorities are bound to “secure the financial of Bosnia and Herzegovina means to train the teaching staff to teach in a minority language, secure the premises The Ministry’s area of jurisdiction is de- and other conditions required to conduct the fined by Article 12 of the Law of Ministries supplementary lessons, and to print the nec- and Other Bodies of Administration of Bos- essary schoolbooks.” nia and Herzegovina and, among other tasks, Said decrees are not applied strictly in encompasses cooperation with national mi- both Bosnia and Herzegovina entities. norities and their organizations.

295 Ombudsman for Human Rights of Bosnia The National Minority Council of Bosnia and Herzegovina and Herzegovina The Department for Tracking the Rights of Ethnic, Religious and Other Minorities The Council offers advice, opinions and suggestions to the Parliamentary Assembly The Department receives and registers regarding all issues concerning the rights complaints about rights violations based on and status of national minorities in Bosnia ethnic, religious or other minority status, and Herzegovina. This advisory board may takes according actions, prepares reports on delegate experts to the constitutional-legal the status of rights of national, religious and and human rights committees of both cham- other minorities, timely informs the Om- bers of parliament when issues concerning budsman on problems which arise in exer- national minorities are discussed. The Par- cising minority rights and freedoms, moni- liamentary Assembly has passed the reso- tors the functioning of various branches of lution creating the Council on January 31, government in regard to minority rights and 2008. 10 national minority members were cooperates with other departments. The De- elected into the Council. The constituting partment pays special attention to: session, held on April 4, 2008, Nedžad Jusić • promoting the rights established by the was named the chairperson. This was a move Convention on the Protection of National forward for the Roma, as it set a precedent Minorities and other international for the Roma people regarding the election standards regarding minority rights into a parliamentary committee and chair- • analyzing legislation dealing with manship of the National Minority Council minority rights and monitoring on state level. their status in the field., with the goal of initializing changes to the laws and their The National Minority Council RS attunement to international human rights standards RS National assembly formed the 15 • protecting national minority members: member Council in 2007, all activists from Albanians, Montenegrins, Czechs, existing organizations. Saša Mićin is the Italians, Jews, Hungarians, Macedonians, chairperson. Germans, Poles, Roma, Romanians, Russians, Rusyns, Slovakians, The National Minority Council FBosnia Slovenians, Turks, Ukrainians and others and Herzegovina who meet the conditions set by Paragraph 1, Article 3 of the Law on The decision to form an advisory board to Protection of Rights of National the Parliament of Federation of Bosnia and Minority Members Herzegovina was passed in November 2009. • removing obstacles to ensure consistent The Council is made up of eleven national application of international conventions minority representatives, which excludes ratified in Bosnia and Herzegovina some ethnicities. Their subsequent involvement is expected. The opening session was Existing Ombudsman for human rights due in February 2009. institutions in the Federation and Republika Tuzla Municipality has set up a Council Srpska are currently undergoing a restruc- on the municipality level, and the town of turing and centralization process, but play an Banja Luka has a department for national mi- important role in protecting individuals from norities in the city government. discrimination.

296 5. A Description of Preventive Measures counties have undertaken similar measure (against discrimination) in Laws and (from the Council of Europe report). Strategies, Including Descriptions of Af- firmative Actions 6. Description of Remedies for the Pro- tection of Collective Rights and Individ- Both chambers of the Parliamentary As- ual Complaints sembly of Bosnia and Herzegovina have passed the Law on Prohibiting Discrimina- Instruments offering protection for in- tion in July 2009. The Law adopts the concept dividual and collective human and minor- of equality of all human beings as the funda- ity rights in Bosnia and Herzegovina are the mental concept of all international conven- Ombudsman and the Constitutional court of tions in this area. Bosnia and Herzegovina. Citizens of Bosnia “This law considers discrimination to be and Herzegovina can also submit their ap- any different approach, including differenti- plications to the European Court for Human ating, excluding, limiting or giving advantage Rights in Strasbourg. A recent ruling brought based on real or perceived facts towards any by the European Court in the Sejdić-Finci person or group based on their race, color of case demonstrates that the rights can and skin, language, religion, ethnicity, national or will be protected. social background, ties to an national minor- The European Court for Human Rights ity, political or other beliefs, material wealth, has ruled on December 22, 2009 that the law- membership of a union or other organization, suit by Jakov Finci (Jew) and Dervo Sejdić education, social status, marital status, preg- (Roma) against Bosnia and Herzegovina on nancy or motherhood, age, health, disabil- grounds of discrimination in the electoral ity, genetic heritage, sex, gender identification, process and the inability of citizens not sexual expression or orientation, as well as any part of one of the three constituent national other circumstance resulting in the denial or groups to place their candidacy for members threat of denial of any rights and freedoms in of presidency of Bosnia and Herzegovina or political, economic, social, cultural or any oth- the House of the Peoples of Bosnia and Her- er sphere of public life on an equal basis. zegovina. The ruling is still in the beginning Apart through the Law on Prohibiting stages of implementation. Bosnia and Her- Discrimination, participation in government zegovina must, within 6 months time, pres- functions should be secured to national mi- ent the ministers’ Committee of the Council nority members through the formation of of Europe an Action plan with measure and Councils/Advisory Boards of National Mi- deadlines to implement the ruling. norities on state and entity levels. The Council of Ministers of Bosnia and A step in the right direction for national Herzegovina has adopted the Verdict Infor- minority members was made with the amend- mation on February 11. The Ministry of Jus- ments to the electoral law in 2008 when con- tice of Bosnia and Herzegovina and the Min- ditions were met to directly elect representa- istries for Human Rights, Refugees and Pub- tives of national minorities into municipality lic Affairs have been tasked with coordinating assemblies, municipality councils and town activities concerned with the implementation councils. of the verdict. They would present the Coun- Another good sign was the 2008 Republi- cil of Ministers of Bosnia and Herzegovina ka Srpska budget which saw a 100% increase with the Action Plan. The Plan would then in funds allocated to national minority orga- be subjected to parliamentary debate. The nizations for projects dealing with the preser- Ministry of Finances and Treasury of Bosnia vation of cultural heritage. Some Federation and Herzegovina was tasked with cashing out

297 the 1000€ damage to Dervo Sejdić and the of 35 elected national minority representa- 22.000€ damage to Jakob Finci. tives have been directly proposed by political parties raises the question of their legitimacy 7. Other Laws and Strategies Indirectly and has one wondering whom they represent Relevant to the Protection of Minority – political parties or national minorities. Rights The Framework Law on Primary and Sec- ondary Education in Bosnia and Herzegovina Laws dealing with protection of rights of stipulates that the language and culture of all national minority members, apart from the significant minorities living in Bosnia and state, entity and cantonal laws on the protec- Herzegovina shall be respected and included tion of rights of national minority members, in the curriculum as much as possible, in line are: Electoral Law of Bosnia and Herzegovi- with the Framework Convention on the Pro- na, state, entity and cantonal laws on primary tection of National Minority Rights. and secondary education and the Strategy for Education in the Federation of Bosnia the Roma of Bosnia and Herzegovina as well and Herzegovina is systematically arranged as the Ordinance on the education of national through federal and cantonal education laws. minority children in RS. For example, the Law on Basic Education has Changes and addenda to the Electoral directives which apply positive discrimina- Law in 2008 have, for the first time, enabled tion to Roma children as an incentive for members of national minorities to be candi- their enlisting into primary schools. dates for municipality councils. Said amend- Education of Roma in RS is regulated by ment stipulates that: “the number of national the Law on Primary Schooling, Law on Sec- minority members directly elected to munic- ondary Schooling and the special Ordinance ipality councils, or municipality or town as- on the education of national minority chil- semblies, or the town council, is determined dren. The primary and secondary school laws by the statute of the town or municipality stipulate that schools will arrange due atten- in question, bearing in mind that minorities tion to languages and cultures of national mi- who make up at least 3% of the local popula- norities, resources permitting. tion according to the last census are guaran- The Ordinance says that, regardless of teed at least one spot”. Issues not regulated the number of children, language, literature, by the amendment are subject to the general history and culture of the respective minor- directives of the Electoral Law. ity shall be taught as part of supplementary Bosnia and Herzegovina counties are, education. It also stipulates that the Ministry since 2004, obliged to adapt their statutes to of Education and Culture will make sure data reserve a spot on their councils for national is gathered on enlistment and graduation minority members. After the 2008 local elec- rates of Roma pupils at the beginning of each tions, 32 counties have an national minority school year. Scholarships for Roma students member sitting on their councils. must also be secured as well as the possibility The faulty numbers from the last census of enlisting without documents, which they (the 1991 one, which is obviously obsolete) can supply at a later date. leave room for manipulation, as, according With the aim of improving the social sta- to this law, only 5 counties fulfill the criteria. tus of the Roma population of Bosnia and The Constitution of Bosnia and Herzegovina Herzegovina, the Council of Ministers of factually and formally excludes national mi- Bosnia and Herzegovina has adopted a docu- nority members from participating in politi- ment in 2005, titled: Strategy of Bosnia and cal life at the state level. The fact that 25 out Herzegovina for the Solving of Roma Prob-

298 lems which precluded action plans regarding states: “C1. Rights of national minority mem- education, employment, housing and health bers with a special overview of the Roma ”. insurance. Bosnia and Herzegovina has ac- The Law on the Protection of Minor- ceded to the Decade of the Roma in 2008, and ity Rights in Bosnia and Herzegovina (2003.) has established a mechanism for monitor- and entity laws have affirmed that national ing and implementing said action plans in minorities are, in line with afore mentioned 2009. Recognizing the status of Roma as an laws, part of Bosnia and Herzegovina pool national minority and accepting the fact that of citizens that does not belong to any of the the Roma are, according to all indications, the three constituent peoples. They are people of most endangered ethnic group in the country, the same or similar ethnic background, same Bosnia and Herzegovina made an important or similar traditions, beliefs, language, cul- move in the right direction towards solving ture and spirituality wit a common history issues the Roma are faced with. and other attributes. The Law on Protection of National Minority Rights stipulates in Ar- 8. Implementation of laws and strategies: ticle 5 that “members of national minorities Summary of Official Reports (including ECs have the right to gather in order to exercise progress reports) in the Field of: Language cultural, religious, social, economic, political Rights, Access to Education, Access to Em- freedoms”. Passing of the law and forming the ployment and Other Economic Rights, In- legislative bodies, National Minority Coun- cluding Development Rates of Areas Mostly cils, at state and entity levels, proves that Inhabited by minorities, cultural rights, me- Bosnia and Herzegovina has institutionally dia representation, state and public and legally created necessary prerequisites office representation, local administration for the preservation and development of na- representation tional minorities’ national, religious and cultural identities while at the same time having Annex 6 of the Treaty on Human Rights an easier time integrating in the society of invites intergovernmental organizations and Bosnia and Herzegovina. their organs, such as the Human Rights Com- Difficulties encountered in solving some mittee, the High Commissioner for Human Roma issues, mostly pertaining to the lack Rights, OSCE, to supervise human rights of relevant data on their numbers, educa- implementation in Bosnia and Herzegovina. tion, employment rates, housing need and All government offices must cooperate with other demographic pointers will be over- these organizations, as well as with NGOs. come with the Roma database Program. They must encourage activities directed to- Bosnia and Herzegovina adopted a Strat- wards improving human rights. egy for Roma Issues to tackle the problems We’ve listed parts of the report of the of the most threatened national minority, Council of Ministers of Bosnia and Herze- which resulted in action plans for employ- govina and Council of Europe on the status of ment, housing, education and health care of human rights in Bosnia and Herzegovina: Roma citizens. Bosnia and Herzegovina has As suggested by the Minister for Human acceded to the Decade of the Roma in 2008, Rights and Refugees of Bosnia and Herzegov- and has established a mechanism for moni- ina, Safet Halilović, the Council of Ministers toring and implementing said action plans of Bosnia and Herzegovina has adopted the in 2009. Recognizing the status of Roma as Universal Periodic Overview of the Status of an national minority and accepting the fact Human Rights in Bosnia and Herzegovina on that the Roma are, according to all indica- December 3. The overview, in paragraph IV, tions, the most endangered ethnic group in

299 the country, Bosnia and Herzegovina made European Council’s report (Advisory com- an important move in the right direction to- mittee for the Framework Convention, Stras- wards solving issues the Roma are faced with. bourg, October, 9 2008) states: Through their organizations and associa- National Minority Language and Culture tions, the Council of Roma in Federation of Visibility Bosnia and Herzegovina and the Roma Alli- National minority members and their cul- ance of RS, as well as through the Council of tures and languages have low visibility in the Ministers Roma Committee, the Roma have economic and social life of the country, as well achieved cooperation with the authorities as in culture and public issues. Only a hand- and institutions of Bosnia and Herzegovina ful of programs airs shows with subject mat- on all levels of organization in tackling their ter relevant to national minorities or in their problems. Starting with the fact that these languages, in spite of directives of the Law problems are most pronounced in areas of on National Minorities of Bosnia and Herze- employment, housing, health care and educa- govina, which demand from public radio and tion, relevant bodies of Bosnia and Herzegov- television stations to air such programs. ina along with Roma and international NGOs have prepared, and the Council of Ministers Cultural heritage, history and languages of has adopted, the Action Plan for Roma Issues national minorities are practically non-exis- in these areas. The action plan on educational tent in school programs and textbooks needs of the Roma from 2004 is undergoing The Law also has provisions for using, revision, in line with demands made by Roma under certain conditions, minority languages organizations. Adopting the Action Plan and when dealing with authorities, as well as on acceding to the Decade of Social Inclusion of topographic and other signs intended for the Roma 2005-2015, Bosnia and Herzegovina public. These provisions have not been ap- has committed to secure the funding, for the plied, and authorities have not been assessing duration of the decade, and systematically minority members’ needs for them. tackle issues mentioned in the Action Plan. Institutional budgets of Bosnia and Herze- Teaching in minority languages and learn- govina had 3 000 000 KM reserved for imple- ing minority languages menting the Action Plan, along with the 320 At this moment teaching in minority lan- 000 KM from the Federal Ministry of Physi- guages isn’t present, although the Law al- cal Planning. The Council of Ministers has lows it under certain conditions. The means set the criteria for distributing the funds, and to learn minority languages within the edu- the Ministry for Human Rights and Refu- cational system are limited at the moment. gees has adopted the methodology to imple- There are, however, demands among national ment the distribution towards home build- minority members for this type of teaching as ing, living improvements, self-employment learning the language in school environments and employment incentives for hiring Roma. is an important aspect of protecting the lan- Preventive health care measures, including guage and culture of an national minority. child vaccination, were also covered. Imple- The lack of necessary educational mate- mentation of the Program is being carried rial, as well as teachers, is readily apparent. out in cooperation with entity, cantonal and The options that are available can mostly be municipality institutions, as well as Roma attributed to efforts of ethnic minority orga- organization and material support of inter- nizations which receive limited and sporadic national NGOs. state support for that purpose.

300 9. Conclusion and Policy Recommenda- thorities should be more involve in creating a tions for Improving the Legal Framework climate of faster integration and practice of and Implementation civil and human rights guaranteed laws.

At the conclusion, we must point out that Sources: a legal framework regulating national minority issues in Bosnia and Herzegovina ex- • Constitutions: Bosnia and Herzegovina, ists. Unfortunately, it isn’t being adhered to Federation of Bosnia and Herzegovina, RS, consistently at all levels of administration, Cantons – Counties of Federation of Bosnia while certain provisions are openly manipu- and Herzegovina, with Amendments, Fed- lated with. Observing the Law in practice has eral Ministry of Justice, Sarajevo 1998. proved the need to amend or change certain • Guaranteed seats principle (mis)use: legal solutions in order to make them consis- Politička participacija nacionalnih manjina tently applicable. Bosnia and Herzegovina u lokalnim izborima More attention should be directed at edu- 2008., Asocijacija Alumni Centra za interdis- cating and informing national minority mem- ciplinarne postdiplomske studije (ACIPS), bers about the legal options, rights and obliga- Sarajevo, novembar 2009 tions for the purpose of better integration into • Parliamentary Assembly of Bosnia and the political and social lives of their communi- Herzegovina, www.parlament.ba ties, as well as to establish normal communi- • Parliament of the Federation of Bosnia cation lines with all structures of society. and Herzegovina www.parlamentfBosnia We believe that the engagement of rel- and Herzegovina.gov.ba evant authorities in the field of protecting • Republika Srpska People’s Assembly, national minority members regarding their www.narodnaskupstinars.net integration and employment with state and • Brčko Distric Assembly of Bosnia and other institutions, organizations and busi- Herzegovina, www.skusptinabd.ba nesses is important. • Akcioni plan Bosne i Hercegovine za Undertaking any action directed at re- rješavanje problema Roma u oblastima solving national minority issues and securing zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i their rights should be preceded by ascertain- zdravstvene zaštite, BOSPO, Tuzla 2008. ing their exact numbers and territorial distri- • Advisory Committee on the Framework bution in Bosnia and Herzegovina. In effect, a Convention for National Minority Protec- census is needed as soon as possible. tion, Second Opinion on Bosnia and Herze- Base on the census and certain existing govina, Strassbourg, October 9, 2008 provisions in the Constitution of Bosnia and • Orjentaciona sesija o ljudskim pravima Herzegovina we believe that certain changes za članove Vijeća nacionalnih manjina Bos- and amendments are needed in it in order to nia and Herzegovina, OSCE, Sarajevo, 1. no- protect and practice national minority rights vembar 2008. more efficiently. • Zagovaranje prava manjina u Evropskoj Having in mind the present territorial Uniji: Vodič za NVO-e Jugoistočne Evrope/ distribution of citizens in Bosnia and Herze- Snežana Bokulić – Revidirano izdanje – Ze- govina who are national minorities, local au- nica: Indenpendent, 2008

301 Amela Šahmanović eXAMPLeS oF Good PrACTICeS: BoSNIA ANd HerzeGoVINA

Roma Cemetery in Kiseljak, Tuzla at moslim cemeterys for they declare them- Municipality selves as such. Coexistence with their neigbours who be- Roma nationality locals from the local long to different ethnic groups is very impor- community of Kiseljak in Tuzla County have tant to Kiseljak locals. They’re particularly organized the renovation of the Roma cem- pleased to see their neighbours attend their etery. Around one hundred families from the funerals. As an example they tell the story of Omladinske Radne Brigade street, where a Roma funeral service attended by around the cemetery itself is located, have diligently 1000 people from all over the country and worked on cultivating the rundown part of abroad. the forest which served as Roma nationals’ An average Roma family in this village burial ground for decades. has six to seven children. Every single child The forest gave way to a cultivated park is enrolled in school. Around 120 elementary with benches and trails leading to the graves. shool students and 18 secondary school stu- Each grave now has a gravestone and is cov- dents live in the local community area. Roma ered in flowers. The renovation drive was pupils get along well with both their teachers supported by the Ministry of Environmental and pupils of other ethnicities. Protection and Physical Planning of the Tu- They remember the pre-war times, when zla canton and the Federal Ministry of Agri- 90% of them were employed. Unfortunately, culture, Water Management and Forestry. today that figure applies to their unemploy- Kiseljak locals state that they’d been allowed ment rate. A handful of lucky locals have jobs to use the said part of the forest since the sev- in the public sector, while the rest are in the enties, but only now is it truly theirs, which business of collection and reselling of sec- they perceive as a right that is finally been ondary raw materials. In the locals’ opinion, recognized. there are more retired Roma in their local The area has been tidied up, but they still community than in the entire country. have one wish: to build a gasulhana (premises The local Roma are predominantly Mus- for washing and laying out the dead). Some lim, they celebrate Muslim holidays, but, in building material has been collected, but addition to Ramadan and Bayram, they ob- more is needed so further requests for aid is serve several Roma holidays such as Alijun, pending. World Roma Day, Vasilica. It’s important to point out that this is August, 5 is the day of Alijun – the big- one of only a few Roma cemeterys in the en- gest and most festive celebration. Hundreds tire country. Roma usually bury their dead of Roma from all over the country and abroad at cemeterys where other members of their come to Kiseljak that day. religion are buried. Therefor, if they didn’t Kiseljak children are active in the com- have their own cemetery, they’d be buried munity’s arts and culture society, and their

302 performances have been hugely successful computer room where children can come af- in Roma dance competitions, winning them ter school, do their homework and attend for- first places in the country and abroad. eign language and computer lessons. Kitchen Roma organizations active in the area and bathroom facilities are also available, so secure the necessary school materials, in- those without bathrooms at home can, apart cluding books, for primary school pupils in from playing and socializing, take showers. nine schools. It’s important to note that these It’s important to point out that all Roma benefits aren’t limited to Roma children only. children attend school, with a supplementary Roma organizations are pleased to be able to literacy program available to those too old for provide for low income children of other na- primary school. The mayor provides books tionalities. and school supplies to Roma primary school pupils, and secures additional funding for “Veseli Brijeg” Roma organization, secondary school and college students. Banja Luka The arts and cultures society “Veseli Brijeg” has been active as part of the orga- The “Vesli Brijeg” Roma organization nization for two years now. Many children from Banja Luka was given use of city owned perform in its programs, and new traditional premises in 2004. There were quite a few costumes were provided by city authorities challenges in the beginning. It all started with in 2009. They present their games, tradition, handing in a motion to the local government customs and culture at national minority cul- for the return of the building which had been tural activity festivals organized by the Na- used by Roma youth since 1973. tional Minority Federation of Republika Srp- Starting out as a shack in the seventies, it ska, sponsored by the Ministry of culture and was subsequently developed and additional education of RS and the city of Banja Luka. construction was done. Unfortunately, the They perform alongside eleven other nation- war left its mark and, when the city gave the al minority organizations. premises back, the building was devastated. “Veseli Brijeg” also performs at numerous Outside help was needed. Numerous requests other cultural manifestations in town. They and petitions had been filed, around 1000. In have regular rehearsals twice a week, and addition to the government of Republika Srp- their efforts are regularly awarded by large ska and the City of Banja Luka, numerous rounds of applause. Banja Luka businesses, institutions and or- In addition to the arts and culture soci- ganizations responded. ety, the children can also partake in a school The opening ceremony of the Roma cul- of boxing, coached by former Yugoslav box- tural centre was attended by over 300 people ing star Marijan Beneš. The town council from various parts of Bosnia and Herzegovi- sets aside money in the budget to finance the na in 2004. “Veseli Brijeg” members named Fenix BiN boxing club, founded in 2006. Dragoljub Davidović, the town mayor, their However, those aren’t the organization’s ambassador – an act which clearly demon- only activities. In 2009, the International strated the good relations between them and Roma Day (April, 8.) was marked by the the mayor. The renovated area is 400m2 large opening of a photo and document exhibition which makes it, according to the organiza- titled “The Plight of Roma during WW2”. The tion’s representatives, the largest office in exhibition was opened by Dervo Sejdić, the the entire former Yugoslavia as far as Roma president of the Roma Federation of Bosnia organizations are concerned. It houses a con- and Herzegovina, and the History museum ference room, a sports area, two offices and a custodian, Amir Karapuš, noted that it was

303 the first exhibition of its sort in Bosnia and cating minority rights and positive treatment Herzegovina. It was organized by the Roma of minorities. Dragoljub Davidović, the may- council/Roma information center, with help or, was commended at the European Local by the Bosnia and Herzegovina Archives, JU and Regional Authorities Congress in Stras- Historical Archives Sarajevo, the Bosnia and bourg for results obtained in organizing and Herzegovina Museum of History and World protecting national minorities in Banja Luka. Vision Bosnia and Herzegovina, with finan- The organization’s representatives are, cial aid from US World Vision and US De- just as Veseli Brijeg locals, Muslims and re- partment of State as part of the “Supporting turnees to Banja Luka. Their relations with the Roma National Minority in Advocating their neighbors of different ethnicities are and Reporting” program. The exhibition was good, just like they are with the mayor. later displayed in the Bosnia and Herzegovina They celebrate Đurđevdan and Ilindan. Museum of History. The Roma are a sociable, peaceful people – Numerous NGOs used the organization’s they dislike war, choosing to celebrate peace premises for their own activities, including instead. OSCE. All this was made possible with chairs Banja Luka is the only local community in and desks provided by SFOR. Bosnia and Herzegovina with a special depart- Representatives of the organization are ment dealing with national minority issues. involved with the “Children Socialization” Budget sums are regularly allocated for plans program, launched by the Child Protection proposed by national minority organizations, Fund and the Ministry of Health and Social all 11 of them, with the sole purpose of pre- Protection of Republika Srpska. Children of serving their culture, tradition and customs. different backgrounds spend their summer National minorities have enriched the holidays in Kumbor, Montenegro, as part of city’s cultural mosaic with their activities. the program. That includes talented Roma In the end, it’s important to note that in children, children from socially insecure this year’s local elections (2009), national homers, from families with four or more chil- minorities were able to have their own candi- dren, children who lost a parent in the war dates for the first time. and children with special needs. All of these examples stipulate the healthy Returnees to Vukosavlje County cooperation between the organization, the city of Banja Luka and other national minor- People started returning to Vukosavlje ity organizations. It is so good that they even county in 1999. Vukosavlje is one of the few managed to provide homes for the neediest counties in Bosnia and Herzegovina where Roma families. Construction began in 2008 the return of refugees can be deemed suc- at the site of barracks donated by the Dutch cessful as almost 90% of the population has battalion. The families waiting for the work returned in the last decade. The county is to be completed are provided with temporary located in Republika Srpska, at the north of lodging arrangements by the city. Once com- Bosnia and Herzegovina. Its borders were pleted, they will all enjoy separate entrances, defined by the Dayton Peace Accord. Some electricity, water and sewers. Construction of the communities it encompasses are Gi- was due to be completed by the end of 2009. nonica, Jošava, Jezero, parts of Srnava, parts The city also takes care of overhead ex- of Ada, Potočani, Vrbovec, Jakeš, Pećnik and penses for all organizations in town. Modrićki Lug. Half of these used to be part of The efforts of the city council have been the Odžak county, and the other half belonged recognized from many sides. The European to the Modriča county. The area covered by Commission rewarded it for work on advo- the newly formed county was predominantly

304 Croatian (43%, 3440 people), with signifi- settled displaced people. We wanted to teach cant Bosniak (35%, 2861 people, mostly in them how to connect and work mutually to villages that used to be parts of Modriča) and resolve the problems they all shared. It was Serb (16%, 1332 people) populations. The rest hard work, but worth it. was comprised of Yugoslavs and others. The Now, seven years later, Vukosavlje can county has a population of around 8000 today boast not only 100% sustainable return, but – 3600 Serbs, 3400 Bosniaks, 850 Croats and also something that can only be described as 150 others. The pre-war population has been “high spirits”. Anyone visiting Vukosavlje can joined by displaced people from other parts feel it. The people succeeded in returning old of former Yugoslavia who aim to make a new names to their communities and solve a num- home in Vukosavlje. ber of issues. The elected a completely new The people of Vukosavlje are not only structure of local officials, managed to secure known for the positive and hugely success- funds for a water supply network, sewage, lo- ful return ratio, but also for excellent mutual cal roads… cooperation and communication. We’ve all Representatives of all three Bosnia and heard stories of people returning all around Herzegovina constituent ethnicities are pres- our country. They wish to return to the land ent in the assembly. The election threshold that was once theirs, but often encounter ob- was passed by the following political parties: stacles. Conflicts between returnees or the SDP, SNSD, SDA, SDS, HDZ BOSNIA AND domicile population and the displaced people HERZEGOVINA, HSS, NHI, PDP and HDZ- of different ethnicities now living in their 1990. Amir Zahirović (SDP) was elected the villages are common. One would encounter county chief, Boris Mišić (PDP) is his deputy none of that in Vukosavlje. Make no mistake; and Josip Suvalj (Croatian coalition) is the we are not talking about an utopia here, only president of the local assembly. Together, a positive and warm neighborly relationship. they facilitated the realization of numerous You may have heard many times the phrase projects aimed at improving the locals0 so- that hardships bring people together – and cial status and their standard of life. that was just the case with these people. As an underdeveloped county, they inher- Ten years ago, when they filed their first ited large debts in 2004 when they came into petitions for the return of their property they office and have been repaying them since. knew it would not be easy. And it was not. The debt is 4 times the amount of the annual The real problem was not property re- budget, so attempts have been made to se- turn, which went easy. The biggest issue for cure the funds from federal and entity minis- most people was the lack of acceptance by tries. The county signed and agreement with their neighbors and the new names bestowed the government of RS recently stipulating upon their villages. The lived silently, with- the construction of the main sewage pipe- out saying hello or talking to people in their line. They requested funds in the amount of vicinity, without asking for anything. The 3.5 million KM. The tender procedure is cur- just repaired their houses and made a living rently being conducted. The project involves with the aid received by several NGOs. All the three most densely populated local com- this went on for several years, and the peo- munities – Vukosavlje, Jakeš and parts of ple thought that this was how it’s supposed Pećnik. A waterworks repair program is also to be – until our organization, Biro za ljud- being carried out at the moment, sponsored ska prava (the Human Rights Bureau) sug- by the RS Ministry of Refugees, Sarajevo gested otherwise. We’ve spent three years, Canton, GAP. from 2002 to 2005, with Vukosavlje return- The Ministry for Human Rights and the ees, the domicile population and the newly Ministry of Refugees of the Sarajevo Canton

305 donated funds for constructing a roadway to The people of Vukosavlje have also been the Roma settlement, while the Employment part of the European Commission’s “Val- and Development Fund of RS, along with the ley of Sava – Hunting and Fishing Heaven” citizens, participated in reconstructing the program, which involved cleaning up the road to 2 local communities: Gnionica and Fazanuša lake, constructing a fishing shack Modrički Lug. The Federation government and renovating the hunting lodge. also donated funds for renovating the youth “Smuđ” fishing society was formed, which center which has promptly been done. All now exists alongside the older “Fazan” hunt- that remains now is finishing the interior. ing society. Members of all three ethnicities have seats on the boards of both societies. The atmosphere is friendly, and tourists You visit a man living in a house be- are expected in the near future. The hunting longing to a Muslim knowing this new lodge has sleeping quarters and is already be- family didn’t fall from the sky, that they ing frequented by hunters from all over Bos- had their own house and that now some- nia and Herzegovina. one is living in it in the same manner – The main source of income of Vukosav- but no one thought like that. And that’s lje locals is agriculture, livestock farming the problem we’ve imposed on the people and beekeeping. Tourism is only at its be- asking for their houses back. It’s not the ginnings, and no significant industrial busi- Serbs’ fault that the Bosniaks are in their nesses exist in the area, nor have they even houses, just as there’s nothing wrong with before the war. “Sloga L” footwear factory is a Muslim wanting his house back. And the only exception, employing 50 young peo- through this debate we were lucky that ple to make shoes sold at Italian markets. 50 the government of Republika Srpska had more Vukosavlje locals work for it from their land which it gave. And then you have a homes, mostly on hand-crafted embroidery county resolving the first property issues for slippers and sandals. 12000 pairs of in Bosnia and Herzegovina. Simply, it was footwear are produced every year. RS and the interest of a person, Moslem or Croa- Federation governments helped start this tian to enter his own house, to furnish it, industrial facility. An expansion project due and the interest of the person squatting in to start after New Year (2009) involves the it to secure a roof over his head, and keep building of a new production hall and 100 on living. And this is where the story of new jobs, we are told by Atif Zahirović, the tolerance in Vukosavlje county springs director. from. Today it’s a harmony, something During our visit we noted that Vukosav- hard to describe. The dominantly Serb lje’s youth doesn’t really have any places to population elected a mayor in 2004 who devise and implement their ideas or just hang wanted to return home three years ear- out. Most of them do have jobs, however, lier. I hope you get ten times more during which isn’t something you commonly see in the next four years. People in other parts our country. In addition to the footwear in- of Bosnia can’t even look at each other, let dustry jobs, many young people work at Vu- alone participate in each other’s religious kosavlje Central Primary School and the Vu- ceremonies and holidays as they’ve start- kosavlje Secondary School. The school build- ed doing in Vukosavlje. ing, which houses both of these schools, was renovated in 2006, and central heating was Amir Zahirović, installed. The schools are attended by around Vukosavlje county mayor 200 pupils each. School principals are contemplating expanding the school building to

306 make room for the ever increasing number of Vukosav who graduated Bosnian language children from Odžak and Modriča who want and literature in Tuzla and then returned to to enroll into secondary school. Children of her home town where she is employed by the all ethnicities are attending the Vukosavlje county as social activities professional. schools and are getting along quite well. The Cultural events are scarce in the county, spirit of harmony and cooperation is ap- but there are plans to amend that. The as- parent in school halls, covered with human sembly passed a decision to create a youth rights themed drawings and messages. These organization which would serve to further children are well aware of not only children’s improve inter-ethnic relations. An arts and rights, but also of the rights, and problems, culture society is also planned, as Jakeš had adults have. Secondary school third year stu- it before the war. dents erected a board at the school entrance While cultural events are lacking, sports entitled “I, the Citizen”, covered by their events are numerous. Three football clubs thoughts, expectations and ideas about is- operate in the small county’s area, with play- sues such as water supply, sewage network ers of all ages. A tournament usually takes and waste disposal. place on the official county day. The county is also taking care of its eight All these examples are witness to the great college students who are receiving their hearts of Vukosavlje people and their willing- 100KM stipend for the second year now. The ness to work. It’s been some time since they county employs four trainees (three econo- realized that only through mutual work and mists and a social worker) – partly financed respect can they achieve something and that by the RS government. All four are originally is their message to other people – returnees from the area and have, together with the so- not only in our country, but the entire region. cial protection advisor, started constructing Their cooperation isn’t of a purely techni- the Vukosavlje county Social map. The map cal nature. They also respect each others’ cus- will contain basic data about every inhabit- toms. The mosque and the Catholic church in ant, their social status and the age structure Vukosavlje have been renovated. There are of the area. even several new inter-ethnic marriages, in This young county also has its own Bul- the spirit of moving on, looking into the fu- leting, edited by Alena Omicevic, a native ture instead of dwelling on the past.

307 Milan Antonijević CoNSTITUTIoNAL FrAMework For THe ProTeCTIoN oF NATIoNAL MINorITIeS, SerBIA

Serbia’s Constitution from 2006263 states enable them to achieve complete equality and in its first Article that the Republic of Serbia preserve their identities“265. National minority is „founded on the rule of law an social justice, members are guaranteed, in addition to the principles of civil democracy, human and mi- constitutional rights all citizens are entitled to, nority rights and freedoms and affiliation to additional individual or collective rights. Na- European principles and values“. This proc- tional minority members can, through their lamation of human and minority rights as collective rights, participate directly or indi- fundamental values upon which the state is rectly in matters regarding their culture, edu- founded is somewhat questionable in light of cation, accessibility to information, official use the fact that the constitution defines the Re- of language and writing, as defined by the law. public of Serbia primarily as a national state, National minority members can consti- i.e. a state of „Serbian people and all citizens tute their national assemblies to enable them living in it“. Such formulations can be found the practice of rights in culture, education, in neighboring countries as well as in consti- information, official use of language and writ- tutions of some EU states. ing. The law which allows them to do so was The second part of the Constitution is en- passed in August 2009, after a long period of tirely devoted to human and minority rights, deliberation and discussion at the National with as many as 70 articles dealing with fun- Assembly. damental rights, which, being a third of the The Constitution stipulates proportional 206 articles of the constitutions, makes for representation of national minorities in the an impressive figure. National Assembly266, as well as in govern- The constitution primarily states that hu- ing bodies of autonomous regions and coun- man and minority rights are guaranteed and ties inhabited by minority members267,268. stipulates direct application of international Regulations on limiting minority and hu- law, ratified international treaties and laws. man rights (state of war, exceptional circum- The Constitution’s approach on human and stances) contain the possibility to suspend or minority rights directives is solely “aimed at limit these rights and provide control mecha- advancing the values of a democratic society, nisms. Certain difficulties can arise from -ap pursuant to international standards of hu- plying those regulations, which could present man and minority rights, and in the practice a serious problem in practice269. of international institutions monitoring their 265 Article 14 of the Constitution implementation”.264 The state of Serbia guarantees „special 266 Article 100 of the Constitution 267 The precise application of this right is left to protection of national minorities which would the law to handle 263 “Službeni glasnik RS”, br. 98/2006 268 Article 180 of the constitution 264 Article 18 of the Constitution 269 See the Venetian Commisson report

308 The constitutional directive which pre- The Constitution also stipulates that „po- vents an achieved level of human or minority litical parties with actions aimed at violently rights from being reverted is seen as a very destroying the constitutional order of the good solution, and it contributes to a high country, violating guaranteed human or mi- level of legal security. nority rights and provoking racial, national or The Constitution also provides the foun- religious hatred are prohibited”274. dation for prohibiting discrimination270, i.e. It is important to note that the part of the it prohibits direct and indirect discrimina- Constitution concerning human and minor- tion on any grounds, additionally pointing ity rights received few harsh reactions and out some types of discrimination such as on professional public critiques275, whereas oth- the basis of „race, gender, nationality, social er parts of the Constitution are liable to seri- background, birth, religion, political or other ous criticism. beliefs, wealth, culture, language, age, physi- Solutions within the Constitution in line cal or psychological disability271” with modern standards of minority rights The Constitution provides measures of protection provide a good framework for fur- affirmative action, stipulating that „special ther developing and applying guaranteed hu- measures the state can introduce to achieve man and minority rights. Minor imprecision full equality of persons or groups of people in parts dealing with minority rights protec- who are inherently unequal compared to the tion remain, but they are much more likely rest of the citizens272” is not considered dis- the result of a somewhat hasty process of cre- crimination. ating the Constitution than the ill intent of its The Constitution also stipulates that citi- makers. zens are guaranteed their right to apply to in- In the end, we must note that the Consti- ternational institutions for protecting their tution of Serbia belongs in the „hard consti- constitutionally guaranteed freedoms and tution” category, making it very difficult to in- rights.273 troduce changes to it. Should future amend- A series of measures guaranteeing minor- ments and changes be made, a large degree ity rights, such as the right to express national of consensus in the National Assembly and a affiliation, encouraging the acknowledgment complicated procedure will have to precede of differences, equality in performing public them. duties, the right to preserve one’s specifics, the right to use one’s own language in courts 1. National composition of and other bodies of governments, the right to minority groups organize and cooperate with compatriots and the development of a spirit of tolerance are Serbia is an nationally heterogeneous all completely arranged by the Constitution country. The national structure of Serbia can of Serbia. be discussed on the basis of the last census, conducted in 2002, remarking that the Lawn 270 Article 21 of the Constitution on Census was passed in December 2009 and 271 Sexual orientation is not explicitly mentioned as a basis it schedules the next census for 2011276. Ac- for discrimination in the Constitution cording to the last census, Serbia has 7 498 272 A later part of the Constitution dealing with minority rights contains the directive (Article 76) which calls for af- 001 inhabitants, 82,86% of which declared firmative action for national minorities when „extremely unfa- themselves as Serbs. vorable life conditions“ are encountered, and states that those measures wouldn’t be considered discriminatory. This directive diminishes the meaning of the general directive by intro- 274 Article 5 of the Constitution ducing the „extremely unfavorable life conditions“ criterium. 275 See the Venetian Commission report 273 Article 22 of the Constitution, with a remark that this formulation makes the right applicable only to citizens 276 April 1 through 15 2011.

309 Serbia nominally has 20 communities Greek national minority is recognized the with the national minority status which of- status, even though they did not even appear fers a different glimpse at the national struc- on the census. ture of the country. Thus, when the question Back to the census data: the percentage of of acknowledging a national minority arises, minority population in Serbia277 (without the numbers criterion isn’t decisive. For a Kosovo) is 13,47. Of all the minorities identi- community to be recognized as a national fied in the census, three stand out with their minority, long-term ties with the territory numbers – Hungarians, Bosniaks and Roma. of Serbia are required, and differences from Yugoslavs, Croats, Montenegrins, Albanians the majority of population are required based and Slovakians are counted among the rela- on language, religion or customs. The will to preserve distinct identities must exist. The 277 The census was not carried out in Kosovo

Serbia (without Kosovo) Inner Serbia Vojvodina Number % Number % Number % TOTAL 7,498,001 100 5,466,009 100 2,031,992 100 Serbs 6,212,838 82.86 4,891,031 89.48 1,321,807 65.05 Montenegrins 69,049 0.92 33,536 0.61 35,513 1.75 Yugoslavs 80,721 1.08 30,840 0.56 49,881 2.45 Albanians 61,647 0.82 59,952 1.1 1,695 0.08 Bosniaks 136,087 1.82 135,670 2.48 417 0.02 Bulgarians 20,497 0.27 18,839 0.34 1,658 0.08 Bunjevac people 20,012 0.27 246 0 19,766 0.97 Goranac people 4,581 0.06 3,975 0.07 606 0.03 Croats 70,602 0.94 14,056 0.26 56,546 2.78 Hungarians 293,299 3.91 3,092 0.06 290,207 14.28 Macedonians 25,847 0.35 14,062 0.26 11,785 0.58 Muslims 19,503 0.26 15,869 0.29 3,634 0.18 Roma 108,193 1.44 79,136 1.45 29,057 1.43 Vlachs 40,054 0.53 39,953 0.73 101 0 Romanians 34,576 0.46 4,157 0.08 30,419 1.5 Germans 3,901 0.05 747 0.01 3,154 0.16 Rusyns 15,905 0.21 279 0.01 15,626 0.77 Russians 2,588 0.03 1,648 0.03 940 0.05 Slovaks 59,021 0.79 2,384 0.04 56,637 2.79 Slovenians 5,104 0.07 3,099 0.06 2,005 0.1 Czechs 2,211 0.03 563 0.01 1,648 0.08 Ukrainians 5,354 0.07 719 0.01 4,635 0.23 Regional affiliation 11.485 0.15 1.331 0.02 10.154 0.50 Others 11,711 0.16 6,400 0.12 5,311 0.26 Undeclared 107,732 1.44 52,716 0.97 55,016 2.71 Unknown 75,483 1.01 51,709 0.95 23,774 1.17

310 tively numerous minorities, while others, national minorities became the subject of in- such as Germans, Czechs and Russians only ternational public law. That system also reg- have several thousand representatives. ulated sanctions for breaching fundamental Regional distribution at a glance reveals rights of national minorities. The Kingdom that there is a readily apparent concentra- of Serbs, Croats and Slovenes, later as King- tion of minority communities in particular dom of Yugoslavia, as a League of Nations parts of Serbia, with even distribution being member, committed to respecting the basic notable only for the Roma minority. rights of national minorities. After WW2, the Members of the Hungarian minority tra- UN takes over the role of the universal human ditionally inhabit the territory of Vojvodina, and minority rights protector, with Yugosla- while Bosniaks are mostly concentrated via278, as one of the founders, acceding to nu- around the 6 Sandžak municipalities, having merous documents guaranteeing human and absolute majority in 3 of them – Novi Pazar, minority rights from October 24, 1945. Con- Sjenica and Tutin. stitutions written in the 1945 – 1989 period Bulgarians have the majority in two mu- gave firm guarantees for collective rights, but nicipalities, Dimitrovgrad and Bosilegrad, that was overshadowed by the lack of respect Slovaks inhabit the municipalities of Kovačica for individual rights which those Constitu- and Bački Petrovac. The Albanian minor- tions simply did not recognize. The Socialist ity has the absolute majority in Bunjavac and Federative Republic of Yugoslavia has had a Preševo municipalities, and a relative majority different approach to the concept of national- in Medveđa municipality. ity and nation, and was ahead of other social- Thus, from the point of view of territorial ist countries, of the so-called Eastern bloc, in administration, it’s possible for a minority to the matter. High standards of “nationality” become a majority and vice-versa. Serbs are, protection were introduced which enabled, for example, the most numerous national in spite of the one party system, the represen- communities overall, but in some municipal- tation of minorities in the political life of the ities (at the south, or in northern Vojvodina country. The national “key” institution en- and Sandžak) they’re the minority. All this abled the equal representation of the six con- tells us that the attitude towards minorities is stitutive peoples (Macedonians, Serbs, Cro- one of the chief indicators of democracy in the ats, Slovenians, Montenegrins and Muslims) country, as well as that disturbing this fragile at all levels of governments. A high degree balance leads to conflict and insecurity. of participation existed locally as well, espe- In terms of Serbia as a modern state, the cially after the 1974 Constitution which gave furthest we can go in this short analysis of large autonomy to Vojvodina and Kosovo and national minority protection institutional Metohija regions. National minority mem- and legal development is the year 1878, when, bers within SFRY had the right to official use based on the clauses in the Treaty of Berlin, of language, cultural autonomy regarding the Montenegro, Serbia and Romania assumed formation of various cultural organizations the responsibility of securing religious free- and institutions, as well as education in their doms and citizen equality, regardless of their languages. nationality. This didn’t ensure those rights in Serbian Constitution from 1990279 con- practice, however. Certain measures aimed tained only basic guarantees for minor- at protecting national minorities appeared ity rights, with nationalities and peoples280 only after WW1. The Versailles Treaty and 278 FPRY first, later SFRY League of Nations perfected a system of mi- 279 September 28, 1990 nority protection relevant only to groups in 280 Terms use din SFRY remained in use int he 1990 specific countries, and it is since then that Constitution

311 being mentioned only in a few articles, when Charter on Regional and Minority languag- discussing the use of language, writing and es which defines the minimum of minority education. That’s about it concerning consti- group protection. These acts are the founda- tutional decrees dealing with minority rights, tion of the “new minority policies” of Serbia although it must be noted that Article 1 con- after the democratic changes in 2000. tained the formulation “Republic of Serbia is Until September 2009, the federal Law on a democratic country of the people who live the Protection of Rights and Freedoms of Mi- in it” which was, unfortunately, abandoned in norities282 applied. It regulated minority pro- the 2006 constitution. tection as well as anti-discrimination mea- What really deserves criticism, apart from sure in FRY (and later Serbia. It was replaced the lacking constitution of 1990, is the behav- by the Law on National Councils of National ior of the state of Serbia during the nineties. Minorities283). The Law was widely used as Numerous rights guaranteed by internation- a model for decrees on human and minority al documents as well as domestic laws were rights found in the Constitution of RS. denied. As a consequence, many areas of pub- Talking of the influence of the interna- lic service, such as the military, the police or tional community on the state and position of the secret service, were purged from national national minorities in Serbia, it’s important minority members. They were also thrown to note FRY was a contender for member- out of state structures creating, over night, a ship in the Council of Europe immediately homogenous national structure in all areas after the 2000 changes284, showing readiness of state operation. The consequences of that to be re-admitted into the system of human policy are visible today, especially in the army and minority rights protection at the Euro- and, to a degree, in the police forces281. pean level. The Constitution of FRY (Federative Serbia and Montenegro acceded to the Republic of Yugoslavia) takes a step further Framework Convention in 1998.285 and “recognizes and guarantees the rights of The country that was created from FRY, national minorities to preserve develop and Serbia and Montenegro, joined the Council of express their national, cultural, language and Europe on April 3, 2003. After adopting Mon- other specifics, as well as the use of national tenegro’s declaration of independence, Coun- symbols in compliance with international cil of Europe’s Committee of Ministers has law”. The Constitution of FRY talks of equal- adopted the declaration on the continuation ity of all citizens, regardless of their race, of membership of Serbia from the dissolved gender, language, religion, political or other state of Serbia and Montenegro, along with beliefs, education, social background, wealth all the duties and commitment the member- or any other personal attributes. There are ship implies. numerous articles discussing minority rights, Serbia has, at the end of 2009, applied for but there’s room for criticism nonetheless. EU membership which will greatly affect the The turning point in Serbia’s treatment state’s disposition on guaranteeing and de- of national minorities is its ratification of the veloping minority rights. Framework Convention for the Protection of National Minorities, ratified by FRY even before it became a Council of Europe member, 282 “Službeni list SRJ”, br. 11/2002 (57/2002) as well as the ratification of the European 283 “Službeni glasnik RS”, br. 72/2009 284 Resolutionesolution (2000) 15 from November, 22 on Yugoslavia 281 The Ministry of Interior has undertaken measures to en- states that the Committee of Ministers has accepted the appli- able the enrollment of Roma and other national minorities into cation and invites the Parliamentary Assembly to give it opini- the police forces, but that didn’t suffice to state the condition on regarding it, in line with Statutory resolution (51) 30. imporved overall – see OSCE report and the Ombudsman’s An- nual Report for 2009 285 “Službeni list SRJ” - Me�unarodni ugovori, br. 6/98

312 Constitutional decrees on the rights of na- Nationally diverse municipalities are tional minorities are further addressed in the obliged by this law to create councils for in- statute of Autonomous Region of Vojvodina ternational relationships composed of rep- and a series of laws regulating certain areas, resentatives of all national and national such as the use of language, education, media communities.290 and culture. The recently adopted Statute of the Au- We shall start with the Law on Official Use tonomous Region of Vojvodina291 (“Sl. list of Language and Writing, the new Law on the APV”, br.17/09) states that bodies and orga- Fundamental System of Education and the nizations of AR (autonomous region) Vojvo- Law on Local Self governance. dina will use Serbian language and Cyrillic al- Law on Official Use of Language and phabet for official purposes, along with Hun- Writing allows for a range of options to use garian, Slovakian, Croatian, Romanian and language or writing, but there are issues in Rusyn languages and alphabets, as defined by practice. Acceptable conditions to secure of- law and the regional assembly. Use of Latin ficial use of minority languages, primarily in alphabet in Serbian language will be articu- administration and courts, are hardly found lated by the decision of the regional assembly, anywhere due to human and material re- as provisioned by law. Apart from the laws on source issues.286 the Statute of AR Vojvodina, laws which are Law on the Fundamental System of relevant to protecting national minorities Education287 contains new solutions in edu- are the Law on Prohibition of Discrimination cation, and we can expect its effects with the and the Law on National Councils of National beginning of the 2010 school year, especially Minorities to which we’ll devote further at- concerning the enrollment of Roma and tention. other deprived children in the educational The law on discrimination adopted system. This law has solid mechanisms for by the National Assembly during 2009 has combating discrimination, affirmative action mechanisms which prevent discrimination and getting a bigger outreach to children from against minorities. Full effect will be appar- marginalized groups. ent after the practice is established in courts, Law on Local Self governance as one of and an anti-discrimination commissioner is its goals states “the protection and practice elected. of personal and collective rights of national Law on National Councils of National minorities and groups”. The law stipulates Minorities was adopted in August 2009 that municipalities are to determine the lan- with the intent to regulate jurisdiction and guages and writing of national minorities conditions needed for a democratic electoral in official use at their territories, as defined process of National Councils. The will of all by their statutes, which allows for the use of members of a minority will be represented. national minority symbols288. The municipal- That way, the crisis which rose after man- ity’s duties include public information flow in dates expired, which brought into question Serbian and minority languages used within their legitimacy. This law clearly defines their territories.289 councils’ jurisdictions. National minorities in Serbia are al- 286 This problem is particularly notable in Vojvodina where lowed to elect their own national councils to 38 of 45 municipalities have one or more national minority languages in official use – see the report from the Executive Coun- 290 Representatives of Serbs are also to be included into cil of Vojvodina from July 23, 2008 (Beta) these councils 287 “Službeni glasnik RS”, br. 73/09, 291 On November 30, 2009 National Assembly of Serbia adopted the Law on Determining the Jurisdiction of Vojvodina 288 Article 91 of the Law on Local Selfgovernance and confirmed the Statute of Vojvodina adopted by the Assem- 289 Article 20 of the Law on Local Selfgovernance bly of the Autonomous Region of Vojvodina

313 implement their right to self-governance in rights presented a move in the right direction areas of education, culture, information in from the Human and Minority Rights Office their language and official use of language which previously carried out those functions. and writing. The quality of work done by the Office could National councils can, through their bod- be analyzed through a large study which ies, independently approve of suggestions would, unfortunately, yield little results on its pertaining to national symbols, insignia or specific accomplishments. holidays. They can also found institutions, The Law on Ministries from 2008292 holds organizations, foundations, economic enter- the description of this ministry’s jurisdiction: prises in areas of culture, education, informa- “general issues of national minority members tion and official use of language and writing, and their position in society, running the na- propose national minority members to inter- tional council of national minorities regis- national councils of local self-governance try, protection and improvement of minority units. They’re also entitled to initiate and rights, creating directives on human and mi- monitor laws and other regulations pertain- nority rights, representing Republic of Serbia ing to culture, education, information and of- at the European Court of Human Rights, the ficial use of language and writing, participate status of national minority members living in their writing and suggest changes to regu- in the territory of Republic of Serbia and car- lations concerning minority rights as defined rying out their rights, creating connections by the Constitution, and propose special between national minorities and countries of regulations and temporary measures in areas origin, anti-discrimination policies, the posi- where they have right of self-governance. In tion and jurisdiction of councils of national addition to all that, national councils have the minorities, harmonizing the work of bodies of right to initiate the procedure of protection of state in areas related to human rights protec- their individual and collective minority rights tion, and other matters defined by law”. at the Constitutional Court, State, Regional Institution of Ombudsman was found- and Local Ombudsman. ed in Serbia at state level in 2007293 and has National council elections can either be until now reacted in a number of cases of direct, or through an electoral assembly – the minority rights violations294. AR Vojvodina choice is given to the minorities themselves. has a Regional Ombudsman, founded earlier. They’re due to be held in June 2010 and 800 Throughout Serbia town and municipality 000 citizens of Serbia who declare them- ombudsmen can be found.295 selves as members of national minorities will National councils of national minori- be eligible to vote. ties have been mentioned before, and their jurisdiction is narrow, but they still have a 2. Overview of institutional framework role in maintaining the national and cultur- for protection of minorities al identity of national minorities. National councils are expected to take on a larger role The institutional framework for minor- in cultural affirmation and educational poli- ity rights protection exists primarily through two institutions: Ministry of human and 292 The Human and Minority Rights Ministry is last on its list minority rights, and the independent in- of 24 ministries stitution of the Public Defender of Citi- 293 In July 2007, 15 months after the deadline determined by law, the National Assembly of Serbia elected Saša Janković to zens (Ombudsman) functioning at state, re- be the ombudsman gional and municipality levels. 294 See Anunal Reports for 2007, 2008, 2009 The founding of a ministry which would 295 Beograd, Sombor, Zrenjanin, Kragujevac, Subotica, Bačka be devoted to improving human and minority Topola, Niš et al.

314 cies of Serbia after elections296 which will be Officials299 which, after changes in 2009, in- run according to the new law. troduced novelties aimed at the decades long The Council of the Republic of Serbia neglect of employing national minority mem- for National Minorities was formed in Oc- bers in state organs300. The law stipulates tober 2009, as is composed of the prime min- that employment policies should consider ister, minister for human and minority rights, “reflecting the national composition, gender and the following ministers: education, inter- ration and the number of people with disabil- nal affairs, justice, religion, youth and sport, ities with their proportion in population”301, culture, administration and local self-gover- which is definitely a modern standard, in line nance, and presidents of National councils of with Lund302 recommendations. national minorities297. An estimate of its ef- In practice, however, examples of affirma- ficiency will be possible after first reports on tive action are rarely encountered. Visibility its work are released. and promotion of affirmative action measures are lacking as well. One of the few successful 3. Description of preventive measures examples are the last few years’ actions by the (against discrimination) in laws and Ministry of Health, conduction of which was strategies including description of posi- in line with the Decade of Roma. The minis- tive (affirmative) actions try has financed a series of projects aimed at improving Roma health status303, providing In accordance with the constitutional them with health care documents and evalu- prohibition of discrimination, anti-discrimi- ating the hygienic and epidemiological condi- nation provisions are found in a large number tions of their settlements. of laws. The recently adopted Law against discrimination sets a good foundation for 4. Description of legal remedies for indi- combating all sorts of discrimination, with vidual complaints special protection given to national minorities. Criminal acts are described in recent We will systematically present the instru- changes of the Penal Law of the Republic of ments for protection of human rights here, as Serbia. well as point out the direction of their devel- Of the adopted strategies for improv- opment. Starting with international instru- ing national minority status, the Strategy ments, the first place on would address is to improve the position of the Roma in the European Court for Human Rights in Serbia298 stands out in planning the respect, Strasbourg. 4/5 of applications to that court protection and implementation of Roma legal were about breach of right for a timely legal rights. The strategy anticipates the inclusion process, leaving a very small number refer- of Roma into all aspects of public life, gender ring to minority rights violations. Mecha- equality, combating and preventing all forms nisms offered by the UN applying( to the of discrimination and conducting affirmative Committee for Human Rights and other action measures. Affirmative action is provided through a 299 “Službeni glasnik RS”, br. 79/2005, 81/2005, 83/2005, number of already mentioned laws, but we’ll 64/2007, 67/2007, 116/2008, 104/2009 point out another on here: the Law on State 300 See Ombudsman’s Annual Report for 2009 301 Article 9 of the Law on State Officials 296 Scheduled for 2010 302 Lund recommendations on efficient inclusion of national 297 Representatives of NGOs working on human and minor- minorities in public life ity rights protection aren’t represented 303 Roma have the shortes life expectancy in Serbia – 49 years 298 Adopted by the Government on April 9, 2009 on averagem with 1% of them living longer than 60 years.

315 committees) are used to a lesser extent and of Equality is to be elected shortly, and that remain a viable alternative. should complete the list of institutions citi- Crossing over into the area of the local zens can turn to. justice system and minority rights protection, the new option introduced by Serbia’s Consti- 5. Other laws and strategies indirectly tution is the constitutional appeal, which relevant for protection of minority rights “can be brought based on individual acts or actions of state organs or organizations with In addition to the laws we already men- high levels of authority found to be denying tioned, a set of other legal and other regula- of breaching human or minority rights, and tions contains decrees defining areas of sig- freedoms guaranteed by the Constitution, nificance to effectively practicing legal and should other legal options for obtaining said constitutional principles, and internationally rights and freedoms be exhausted304”. This ratified documents. legal remedy has seen less use (for example, The Law on Electing People’s Del- because of banning the Belgrade Pride pa- egates decrees that municipalities where rade in 2009), but, having yet to see a single minority languages are officially used must verdict, the practices of the Constitutional print voting material in those languages, and court will show us if minority rights are guar- the electoral board log should be available in anteed. The Constitutional court hasn’t been those languages as well. successful in coping with numerous applica- Serbia has also signed bilateral treaties tion of citizens on violations of other consti- on minority rights protection with several tutionally guaranteed rights.305 neighboring countries: Croatia, Macedonia, Certain Constitutional court rulings Hungary and Romania306. received severe reactions in minority com- A series of legal acts closely regulate ar- munities and organizations dealing with eas we talked about. To illustrate, we list the minority rights protection. A ruling by the guidebook on “content and manner of con- Court from April 8, 2008 struck down the ducting the national councils’ for national decision of the Republic’s Electoral Com- minorities registries307”, “the manner of mission to reduce the number of needed conducting special electoral lists of national signatures for minority political parties and minorities”308 and the rulebook on “testing coalition candidacy from 10000 to 3000. foreign and minority language proficiency”.309 That ruling effectively denied or greatly ob- Implementation of laws and strate- structed minorities in submitting their can- gies: Summary of official reports (including didacy lists and active electoral rights. This Progress reports by EC) in area of: linguistic served to prove, again, that ad hoc solutions rights, access to education, access to employ- by non-legislative bodies, such as the Elec- ment and other economic rights including toral Commission, cannot be the basis for development rates of areas mainly inhabited systematic and long-term solutions to mi- by minorities, cultural rights, media repre- nority political representation issues. sentation, representation in state and public Addressing the Ombudsman (at cen- bodies, representation on local level self-gov- tral, regional, town and local levels) is another ernment. available option when one’s rights are threatened. A Commissioner for the Protection 306 Croatia excluded, Serbia hasn’t founded Intergovernment Commissions stipulated by these treaties – see EC progress report on Serbia 2009. 304 Article 170 of the Constitution 307 “Službeni glasnik RS”, broj 72/09 305 Although the European Court for Human Rights did de- 308 “Službeni glasnik RS”, broj 72/09 clare a constitutional appeal to be a viable public remedy, which provoked and outcry from the professional community 309 “Službeni list APV” broj: 14/2003

316 Due to the scope of this publication and minority rights violations. Ministry of Jus- the lack of space to fully demonstrate inter- tice is quoted on their data that a series of national organizations’ reports pertaining to court proceedings is under way due to mi- minority rights, we shall limit ourselves to re- nority rights violations. The Report ends ports by the European Commission310 and the with a general assessment that the number Council of Europe.311 of nationally motivated incidents rose dur- European Commission’s report for ing 2008, continuing to do so in the first half 2009 broadly estimates that “ the legal and of 2009 when numerous incidents, physical institutional framework for human rights is assaults on national minorities and insult- satisfactory, and progress has been noted in ing graffiti appeared in three towns in Vojvo- regard to adhering to international human dina. The situation in the south of the coun- rights documents”. It states that “the New try is also degrading, after a series of attacks Ministry of Human and Minority Rights has on Gendarmerie members in July 2009. The an important role in promoting those rights” Coordinating body for southern Serbia was and that “further efforts are necessary to in- reorganized in March 2009, with an Alba- crease the understanding of relevant stan- nian minority representative entering it dards in that area”. It contains a general re- and being named vice-principal. This some- view on the positive steps, i.e. adopting nu- what eased the tensions and increased the merous laws, the AR Vojvodina Statute and involvement of the Albanian minority. The the Law on National Councils of National Report also mentions the degradation of the Minorities that were already mentioned. The situation in Sandžak, divisions within the Report states that Council of Europe’s Com- Bosniak313 community went on, with several mittee of Ministers issued a series of recom- incidents involving physical violence. Mu- mendations in May 2009 concerning Serbia’s nicipal structures are under capacitated to implementation of the European Charter on fully conduct minority rights regulations, as Regional and Minority Languages calling for assessed by the Report. promotion of tolerance and better regulation Positive activities by Serbia during its of minority language use in education312. The presidency of Roma Decade include adopting Report points out that “the status of Bunjevac the Strategy of Improving Roma Position314, people and Vlachs isn’t defined or clarified”, the action plan on conducting the Strategy which was the subject and recommendation adopted immediately thereafter315, and a lim- of the Committee of Ministers of Council of ited number of stipends offered to Roma stu- Europe. Difficulties encountered by the Bul- dents316. Attention is brought to the process garian minority in information access in their of legalization of Roma settlements started language, as well as using it in municipal ad- in 2007, and the responsible Ministry signing ministration are noted. a deal in 2008 with 8 municipalities on pre- The Report also refers to the report of paring legal documentation on legalization of the Regional Ombudsman for Vojvodina immobility and Roma relocation. Solutions which states that 24 out of 597 (4%) of ap- for relocation issues were mostly ad hoc and plications to this institution are for national inadequate, which sometimes lead to serious fundamental human rights breaches. Roma 310 SERBIA 2009 PROGRESS REPORT, Enlargement Strat-Strat- have been subjected to discrimination, preju- egy and Main Challenges 2009-2010 European Commission Brussels, 14.10.2009 dice, intolerance and individual attacks, the 311 Opinion of the Advisory Committe oft he Council of Euro-Euro- 313 The report talks of the Muslim community pe on Respecing the Framework Convention for National Mi- 314 April 2009 nority Protection in Serbia, March 2009 315 July 2009 312 The reccomendation was issues before passing the new Law on Education, which regulated the issue satisfactorily 316 By central government and AR Vojvodina

317 Report says. Personal documents and regis- information jurisdiction spreading to per- tration issues were most prominent with the sonal information protection. The office of Roma refugee population317, and a law which the Commissioner wasn’t allocated addition- would deal with that has yet to be adopted. al personnel, in spite of increasing its respon- The Report concludes that the Roma popula- sibilities, which might, it is noted, decrease tion is subjected to difficult conditions of life, its efficiency. constant discrimination, especially in regard The Committee points out a decree of the to education, social security and healthcare, Constitution (Article 22) which limits the unemployment and inadequate housing. right of addressing international bodies of Certain observations in the Opinion of human rights protection to “citizens of Ser- the Advisory Board of the Council of Eu- bia” only, which excludes a number of people rope are the same as those from the EC Report (especially Roma) who don’t have documents, so we will briefly outline some of the conclu- as previously mentioned, from using interna- sions and some new questions posed by this tional human rights protection mechanisms. report. It starts off with the assessment that, Cases which attracted lots of attention after the first report that body made in 2004, are mentioned, such as the dislocation of the certain progress has been observed. The new Roma settlement near Gazela bridge, with a Constitution, with an entire chapter devoted remark that very little has been done to im- to human rights, and changes to the Penal prove living and sanitary conditions in other Law pertaining to discrimination are also Roma settlements. mentioned. New options of national minori- The extensive document offers plenty ties to learn their languages in certain parts of material and unresolved issues the state of Serbia are mentioned, along with measures should address in the coming period. which improved topographic determinants and traditional names in minority languages 6. Conclusions and policy recommen- in some parts of the country. dations for improvement of legal and Procrastination of certain laws is noted, implementation framework primarily the Law on National Councils of National Minorities, which was adopted An extensive list of recommendations with an almost 5 year delay. The issue of le- shouldn’t really be proposed on the basis of gal framework regulating minority media is a short analysis, but a certain insight into the raised, with remarks that adopted solutions present condition and steps Serbia should aren’t consistent, which leads to confusion. take to preserve, and, more importantly, im- The National Strategy of Improving Roma prove the achieved level of national minor- Position is pointed out, with the expected ity protection can be had. Minority rights progress in equality to access of employment, protection is a very active and constantly education, housing and health care. Internal- changing area, and only through monitoring ly relocated Roma from Kosovo are singled new accomplishments and parallel practices out as a particular problem. can full respect of national minority rights The Committee’s opinion raises the ques- be achieved. Documents, such as the Hague tion of privacy protection of national minor- Recommendation on National Minorities’’ ity members, as uncontrolled collection and Right to Education318, Oslo Recommendation storage of those data has been noted. The is- on Linguistic Rights of National Minorities319 sue was, to a degree, addressed with the Law and Lund Recommendations for Effective on Protection of Personal Information and Participation of National Minorities in Pub- with the Commissioner’s for free access to 318 1996 19961996 317 Internally relocated 319 1998 19981998

318 lic Life can serve as a good test of the compat- Courts, currently undergoing thorough ibility of a state’s regulations, and the desired reform, are to show if they will be able to alter situation. their practices and properly address minority The first conclusion we can make is that rights challenges, hate speech and discrimi- a solid legal framework exists, along with the nation. The Constitutional Court stands respect for fundamental principles of minori- out as an institution which can contribute ty rights protection. Adopting the Law against to minority rights respect through appeals, Discrimination, Law on Education320, Law on opinions and rulings of legality which are in National Councils of National Minorities and its areas of jurisdiction. Introduction of puni- changes to the Law on State Officials along tive measures for hate crimes, as a qualifying with other legal acts present a good founda- form of perpetrating numerous criminal acts tion and bear witness that 2009 was used to with motives of national and other hatred, is regulate the area of minority rights protec- necessary. tion. On the other hand, incidents in minority The influence of the Ministry for Human communities and increased rates of violence Rights and Ombudsman322 is a good start for toward all minority members demands a gen- creating an institutional framework for con- eral approach through education and other tinuous perfecting of human and minority forms of preventing and stopping violence. rights. Any kind of decrement of the mean- Toughening of punitive legislation cannot be ing of minority rights, assaults on human the solution. Experience from the nineties rights defenders and attacks on institutions tells us that reaction to the first and smallest and representatives of institutions caring for signs of threats to national minority rights minority rights protection must be strongly must be addressed. Early warning and timely condemned and, more importantly, measures and precise status analysis are the first step in and proceedings must be undertaken against that direction. Adopted strategies, with goals those responsible. to protect and improve minority rights, must Finally, international organizations’ doc- be better coordinated and improved monitor- uments written and sent to Serbia in the last ing of their enactment and effects is neces- few years offer a good path and numerous sary. Discrepancies between practice and the steps the state must undertake in order to im- legal framework are apparent and must be prove the position of national minorities. addressed to fully ensure national minority protection. Literature: Specific measures, such as including Roma children in regular education, as well • The Opinion of the Council of Europe as including minorities in the army and po- Advisory Committee on the Framework lice321 (especially in nationally sensitive mu- Convention for the Protection of National nicipalities in Serbia) must become a matter Minorities (FCNM) on Serbia, March 2009, of importance to ministries with influence in • EVROPSKA KOMISIJA ZA those areas. DEMOKRATIJU PUTEM PRAVA Affirmative action measures proposed by (VENECIJANSKA KOMISIJA) - the Constitution, Law against Discrimina- MIŠLJENJE O USTAVU SRBIJE, usvojeno tion, Law on Public Officials and numerous od strane Komisije na 70. plenarnoj educational laws must be upheld. sednici, Venecija, 17-18. mart 2007. http://

320 And other laws in the area of education www.venice.coe.int/docs/2007/CDL- 321 Ombudsman’s Annual Report for 2009 states that the only AD(2007)004-srb.asp two ministries to have shown progress in employing minority members are the Ministry of Foreign Affairs and Ministry of 322 OffiOffices ces of the State, Regional, Town and numerous Muni-Muni- Internal Affairs cipal Ombudsmans

319 • SERBIA 2009 PROGRESS REPORT, Slađana Prica, The Ministry of the Enlargement Strategy and Main Challenges Exterior, Serbia 2009-2010 European Commission Brussels, Minorities for Minorities conference, 14.10.2009 Zagreb, April 2010 • Izveštaj o stanju ljudskih prava u Srbiji, Beogradski centar za ljudska prava, 2009. The pleasure is even greater as this is one • Izveštaj o stanju ljudskih prava u Srbiji, of those conferences I wanted to participate Beogradski centar za ljudska prava, 2008. in not only because of the subject matter, but • Ustavi Savezne Republike Jugoslavije, also, for the most part, because of the fact Republike Srbije i Republike Crne Gore, that the organizers of this conference are Službeni glasanik, 1995. (Beograd) civil society representatives whom I believe • Izveštaj sa okruglog stola „Evropski in more than in institutions of any country in standardi u zaštiti manjina - uređenje this area. I am personally a member of all mi- manjinskih prava u zakonima o norities who think they need to be respected, lokalnoj samoupravi” – ZABRANA and the majority ready to offer that respect. DISKRIMINACIJE – u organizaciji centra We have to show our readiness for coopera- za regionalizam, april 2008. godine. tion, it is in our national interests. We have to • Strategija za unapređenje položaja Roma show, as countries of the region, our full sup- u Republici Srbiji, Usvojena na sednici Vlade port for European integration of every single Republike Srbije održanoj 9. Aprila 2009. state. Let me state once again, today, in Za- godine. greb, that Serbia really principally supports • Politicka participacija i kulturna Croatia’s progress and its speedy entry in the autonomija nacionalnih manjina u Srbiji, EU. Most countries in this map are relatively Basić Goran, Friedrich Ebert Stiftung, 2006. new, young. Many countries in the regional • Web sajt Ministarstva za ljudska i are still in the phase of economic and political manjinska prava: www.ljudskaprava.gov.rs construction, but what matters is that they’re • Ustav i političko zakonodavstvo also in the phase of national construction, Republike Srbije / Dragan M. Stojanović. - constructing, reinventing themselves, going Niš : Pravni fakultet, 1991. through the same self-examination. Those • Slobode, prava i dužnosti čoveka i supporting the theory that this region first građanina u Ustavu SFRJ od 1974. godine saw amoebae, which was immediately fol- / Dragan Stojanović, Zbornik Pravnog lowed the emergence of their very nation will fakulteta u Nišu not really like this. I never supported such • Osnovne primedbe na predlog Ustava theories, never agreed with them. It’s not easy Republike Srbije, Pravni tim Komiteta to find the fine balance between national con- pravnika za ljudska prava, YUCOM, 2006, firmation and examination on one side and www.yucom.org.rs respecting minorities, their rights and iden- • Redovan godišnji izveštaj za 2007. tities on the other. We, the minorities, are godinu, Zaštitnik građana Republike Srbije not a consequence of the last tragic conflicts • Redovan godišnji izveštaj za 2008. and wars in this region, we are a fact. Any at- godinu, Zaštitnik građana Republike Srbije tempt, especially those of a political kind, to • Redovan godišnji izveštaj za 2008. homogenize us, is not an option. Serbia has godinu, Zaštitnik građana Republike Srbije no right to say „those are our minorities • Manjine u Srbiji, Helsinski odbor za in Croatia“. Those are your minorities, ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2000. Croatia. We in Serbia have our own minorities. And any injustice brought to any minority member or to a minority as an enti-

320 ty, be it real or perceived, perpetrated inside a are. The most drastic example would be the country, will echo in a horrible way across the Roma, as a particularly endangered group for entire region. The fact remains that the civil which we have a strategy and an action plan society hasn’t done enough in certain periods, and a decade and the presidency of the Roma and possibly isn’t even now doing enough to decade and efforts in all spheres of education change the public opinion on this issue. We etc. to tackle these problems – along with all are not developing tolerance. I can regretfully the excuses about the lack of funding and state that mistrust, intolerance, and an un- claiming that we are still not prepared. On a willingness to accept diversity are still pres- basic level, communities refuse to accept and ent in Serbia. Too little is being learned, too integrate Roma families. We had favelas, still little is being done on youth education, on the do, in Belgrade – a young mayor wanted to way the media presents certain issues – you displace them ahead of the Universiade, and recognize that yourselves probably, as it is not yes, there were lots of problems, they’ve been much different in the other countries. From displaced and when I went there I stated it hate speech to sensationalism and what resembled a ghetto. The conditions were ten Duško Radović said that one time – publish- times better than those they’ve been forced ing new which, if it is to be confuted, must to leave but I was aware that there’s great be confuted by a man looking like he’s going resistance in these countries in regard to to gather the feathers tossed from a pillow on the Roma population and attempts to settle top of the highest building in the country. their problems in a long-term manner. Simi- Do we need new laws? I don’t believe so lar problems are encountered by returning – we need new practices. We need new addi- refugees. I don’t want to open up major de- tional efforts to protect and upgrade certain bates here, my principle is that these issues new rights. shouldn’t be politicized and, to be perfectly If you call someone in Belgrade a racist, clear, the problem of a minority is most of- he will deny it immediately, but if you dig ten politicized by its mother-state in times beneath the surface you will see the person of elections. We encountered this problem is indeed a racist. We are still a long way many times while working and I believe that from accepting each other’s diversity – most the civil sector and institutions must all work people don’t see themselves as diverse and on preventing it as the fuses in the Balkans thus refuse to accept the possibility that they are rather short and flammable.

321 Nana Radenković and Milan Antonijević Good PrACTICe eXAMPLeS: SerBIA

1. Place: NOVI KARLOVCI, Serbia atre within its own premises in Europe. It Project: Roma theatre “Suno e Rromengo” derives its roots from educational projects Contact: Zoran Jovanović, director – workshops and seminars conducted in Dunavska 13 a, Novi Karlovci partnership with Center for Culture Stari [email protected] Grad and Center for New Theater and Play +381 22 584158 – CENPI (Belgrade) in late 1990s. After numerous research-educational projects in- Relationship towards the Roma is a good volving several generations of young Roma, indicator of democracy and human rights the first “Suno e Rromengo” play was staged level of a country and its society. during the 36th BITEF in 2002. It was based Problems faced by Serbia’s Roma popu- on Roma rituals and customs, presented to lation are primarily direct and indirect dis- audiences during the BITEF-Polifonija pro- crimination, followed by, as a consequence gram that same year. The theater named of years of neglect, poor economic status and Suno e Rromengo was nominally created im- exclusion of Roma323. Personal document mediately after (Suno e Rromengo means problems, healthcare, pension and social se- Roma dream), and the first years of its exis- curity are also high on the list of priorities tence have been marked by successful per- that should be addressed324. The Strategy to formances in several European countries improve the position of Roma and mention (France, Italy, Montenegro, including fes- of their inclusion in other strategies adopted tivals such as “Budva – Grad Teatar”, “Art in Serbia325, along with a set of laws recently Expo”, Roma culture week in Paris and the adopted (starting with education) are a good regional fair of experimental theaters of example of creating a framework for specific Vojvodina where it was awarded for the best measures to follow, which will lead to improv- play, director, costumes, music, set..) ing Roma’s position and contribute to their The Suno e Rromengo theater has since inclusion into the society. Roma are evenly started working in its own premises in Novi spread throughout Serbia326, the only ethnic Karlovci, which was enabled by signing a minority with such distribution. Hence, an protocol of cooperation with the Ministry encompassing approach of state and society of Culture of Serbia, the Executive Council with widespread action is required, along of Vojvodina and the Inđija municipality on with implementing strategies and laws aimed co-financing the theatre’s professional work. at improving the status of Roma. The protocol was signed by the president of “Suno e Rromengo” theatre from Novi Vojvodina’s Executive Council, mr. Bojan Karlovci is the first professional Roma the- Pajtić, Serbian minister of culture Vojislav

323 Exclusion is mostly apparent in the system of education, Brajović, deputy president of Inđija munici- at all levels, and employment, especially in state services pality Siniša Filipović and the founder of the 324 See Ministry of Health activities “SUNO E RROMENGO TEATAR” Zoran 325 Strategy for poverty reduction and others Jovanović. The protocol specifies financial 326 As opposed to othe minority comunities in Serbia aid to affirmation of theater art, cultural -de

322 velopment and arts and culture creativity of discrimination, the new project of Roma the- Roma in Vojvodina and Serbia. ater titled World Gypsy Dance focuses on the The person who founded the “SUNO body and motion. The show has a ritual char- E RROMENGO TEATAR”, fund, Zoran acter with scenes of stylized national dance Jovanović, is a stage artist, writer, reporter, of Roma from several European countries. researcher and publicist working on Roma language (he is the author of two books: “Do You Speak Roma”, published in 2000 in Roma, Serbian and English – a unique mul- One of the examples was the staging tilingual edition, and later the “Stories of a of a play in a Roma settlement and one of Gypsy in the Night” where he collected Roma the parents approached me after it and merits, flaws, curses, pledges, legends and asked me: how can my daughter become similar forms of folklore). Zoran Jovanović an actress? And I said: easily, you take her cooperates with numerous famous musi- to school and she graduates. And I helped cians and composers who work with Roma the man, and she finished primary school heritage – he worked with Goran Bregović, with very good grades – and she made it Šaban Bajramović, Vida Pavlović, Jovan No- great and kept attending plays regularly. vakov, Sanja Ilić and the Balcanica ensemble It’s an example of education through among others. He embarked on a career of theatre, not only for young people but TV journalist, screenwriter and host in late for older Roma as well, who need to real- 1990s. He’s been a long time contributor to ize that schooling and education are ex- the Roma language desk of Novi Sad TV. tremely important. Our project managed The play HOW IS IT, THE WAY IT IS to emancipate people without assimi- (SAR SI, TE SI) reflects the way of life, spring, lating them – that we, the Roma need to summer, fall, winter, birth, childhood and old keep on working for our own selves, just age through rituals, motion and rhythm. It’s as the project is entitled. We need to fight the first play put on after signing the proto- for progress and education within our col with the Ministry of Culture, Executive own organizations in regard to the older Council and Inđija municipality, which pro- population which must realize the im- moted the theater to and institution. portance of schooling, while at the same In addition to a rich program, the proto- time encouraging younger generations to col made possible the education of theater’s go to schools and elevate their standard members and the professionalization of the of life through schooling. Our theater, theater itself. An agreement on educating the through which we raised, emancipated, members in the next two years was reach, schooled and educated 15 young people with actors and professors from the Faculty of is an example. We continue our work in Dramatic Arts to run workshops and lessons. Vojvodina, a multinational region, and How is it, the way it is premiered on Octo- we’re getting along fine thanks to the fact ber 10, 2008 at the theater, with the Belgrade that we present our culture in a colorful premiere staged on December 5, 2008 at the manner. We hope to set an example with Cultural Decontamination Center. One of the this project and I am very proud of all my lines it was presented with in the media is: “it people working on it. emphasizes the Roma approach to life, speaks out to Roma and non Roma, in the language Zoran Jovanović, of pure art”. Minorities for Minorities conference, After staging Romokaust which discussed Zagreb, April, 2010 the plight of Roma during WW2, camps and

323 The story is of believing in love, gypsy fortune not only the numbers but the diversity of eth- telling, personal will and power of seduction nic minorities living there. The last census through dance. The play premiered in Bel- from 2002 reveals the following: Hungarians grade on December 23, 2009 at the Center for (290207), Croats (56645), Slovaks (56637), Cultural Decontamination. Romanians (30419), Roma (29057), Bunjevac people (19766) Rusyn (15 626), Macedonians Sources and references: (11785), Ukrainians (4635), Germans (3154), Czechs (1648) and others. • http://www.vojvodina.gov. Vojvodina’s special historical and cultural rs/index.php?option=com_ status was re-confirmed with the recently content&task=view&id=2005 adopted Statute of Vojvodina. The fight for • http://www.czkd.org/programi. tolerance and promotion of diversity has its php?id=190&lang=sr deepest roots right here. Problems Vojvodina • http://www.e-novine.com/index. encounters: the rise of nationalism and iso- php?news=19739 lation of certain groups, are the first sign for increased engagement in all fields. 2. Place: Vojvodina, Republic of Serbia Vojvodina can set an example for the fu- Project: ETHNO DAY ture of the region with its enormous wealth of Realization: Vojvođanski centar ethnic minorities and good practices of coop- za ljudska prava eration and tolerance. The example we’re go- Contact: [email protected], ing to talk about demonstrates that quite well, www.vojvodina-hrc.org talking about the role of civil society and state in encouraging tolerance.. We must point out at the very start that the “Ethno Day” is part of a project by the Autonomous Region of Vojvodina is the home Regional Ministry for Regulation, Adminis- of the largest number of ethnic minorities in tration and Ethnic Minorities entitled: “Af- Serbia, and what make Vojvodina special are firmation of multiculturalism and tolerance in Vojvodina”, enacted by Vojvodina Center for Human Rights327. The main goal of the The main objective of the project project is presenting ethnic communities liv- Ethno day was to enhance inter-ethnic ing in Vojvodina, and their cultural, folklore, tolerance and trust in primary schools. historical, culinary and other characteristics Since students actually showed that aimed at overcoming divisions of elementary there were problems in inter-ethnic school pupils on basis of ethnicity. trust, we wanted that tomorrow when Seventh and eighth graders are also to be they reach the age when they go to high included in implementing the project, along school, they would already be prepared with training the teaching personnel for au- in the upper grades of elementary school tonomous implementation in the future. through getting to know the culture and Pupils are taught in a fun and education- history of all national minorities and al manner the common characteristics, his- communities living in Vojvodina. torical occurrences, people, languages and

Tibor Tot, 327 The Center has intensively worked on educating ethnic minority members in Vojvodina and Serbia on their options Human Rights Centre for protection on the international level, within UN, Council of Vojvodina Europe and OSCE. Since 2004, the Center in Vojvodina, as one of the six offices in Serbia (Novi Sad, Niš, Valjevo, Vranje, Nego- tin, Novi Pazar) offers free legal aid to Vojvodina citizens whose rights have been denied

324 are shown the points at which different eth- stories of local conflicts, violence and ethnic nic groups meet. Then they present them to intolerance. The role the state of Serbia had their colleagues. Pupils don’t represent their in recent decades was sometimes as an insti- own communities, but instead show what gator, and at other times Serbia was the one they learned about histories, traditions and to settle them. This duality and insufficient cultures of other ethnicities in their com- messages, along with affirmative action con- munities. ducted in Sandžak brought on divisions in Classrooms where presentations take local communities, not only between ethnic place are decorated with photos, artwork re- minorities but within them as well. Exam- production, tapestries, maps and ethnic col- ples of good practice, although few, fragile lection items symbolizing attributes of the and too far in between for a region such as ethnicity of the day. The presentations are Sadnžak, represent an important part of cre- staged with state of the art audio-video equip- ating a sustainable, tolerant and democratic ment along with traditional costumes and local community. ethnic cuisine. The script upon which these The Sent literary magazine was started ethno lessons unfold encompasses music, in 2002 in Novi Pazar. Since its begging, it’s arts, movies, literature, scientists, Nobel prize been on a quest to find literature – not facts winners, sports, customs and other points of about literature, as declared by editor in chief, interest connected to ethnic groups. Enes Halilović.328 The Project started in 2007 and has so Sent publishes texts and poetry submit- far had 7000 pupils from 69 schools, with ted by authors from Serbia, Bosnia and Her- presentations of Serbian, Hungarian, Slovak, zegovina, Montenegro, Croatia, Macedonia, Romanian, Rusyn, Bunjevac people, German, Czech Republic, Russia, Hungary, USA, Ni- Roma, Ukrainian and Croat Ethno days. caragua, Argentina, with people from various cultural, linguistic, ethnic and minority back- Sources and references: grounds listed in its desk. Sent also publishes themed editions – • http://www.vojvodina-hrc. Writing and dungeons, Contemporary poetry org/index.php?option=com_ of Northern Peoples, Mihajlo Mihajlov – life frontpage&Itemid=1&lang=srp and work, In Memoriam – Ismet Rebronja, • http://www.vojvodina-hrc.org/index. Overview of Balkan’s Contemporary Poertry… php?option=com_content&task=view&id Sent is published in print and pdf, distrib- =133&Itemid=32&lang=srp uted to a large number of addresses in Serbia • http://www.subotica.info/eventview. and the region. The magazine never received php?event_id=28291 any funds whatsoever from the town it was founded in, or from and National Council of 3. Place: Novi Pazar, Serbia any ethnic minority. Project: Literary magazine “Sent” The magazine has a policy of not publish- Publisher: NGO Građanski forum, ing texts propagating hate in any way, and that Novi Pazar Contact: editor, Enes Halilovic, 328 Editor in chief Enes Halilović was born in Novi Pazar, 1977. He is a storyteller, writer, poet and journalist. He gradu- [email protected] ated law and economy. He is a correspondent with Radio Free Europe and founder of Sent literary magazine. His published works are collections Srednje slovo, 1995; and Bludni parip, We discussed the ethnic composition of 2000, story collections Potomci odbijenih prosaca, 2004; Kapi- Sandžak earlier, so we will only discuss the larne pojave, 2006; and drama In vivo, 2004. He is the coauthor of Na trećem trgu – antologije nove kratke priče Bosne i Herce- problems carried down from its tumultuous govine, Hrvatske, Srbije i Crne gore, 2006. He appears in several past. Sandžak is often in the headlines with anthologies and was translated into several languages

325 Sent doesn’t belong to the town or the people, but to those who write and read it. Values promoted by the texts published in it are noted, and they present a small step towards creating a functional multiethnic community, which is the only future Sandžak can have.

...The desk of Sent is unclear on what is the majority, and what the minority. Although it dabbles in the general, it addresses the individual. Sent has the support of its readers, mostly writers…

326 INSTeAd oF A CoNCLUSIoN

In fact we, the national minorities could ans in Yugoslavia, and now during these “post” be defined, can be defined in many ways. One times should I be a post-Yugoslavian, just like of the ways we could be defined is that we're Dubravka Ugrešić in “The culture of Lies”. Or a mistake within a mistake. After the mistake should I be queer so that when taking a train of setting up national states, we find ourselves somewhere I could switch to something else... being an additional mistake, the remains of a third... or fifth identity? What really got me nation-states. We are one of the consequenc- going is the presentation and promotion of the es, not of WW2, not of the last twenty years. “Ethno Day” project as I’m (un)lucky enough The very roots of our mistake are in fact the to be professionally involved with culture and mistakes of the nineteenth century, not those school kids – so I was looking at these photos of the twentieth, let alone twenty first. In or- which were part of a, as I understand, project der to set up a normal life after major chang- of the Regional secretariat for national minor- es, which saw not as its subjects, but rather as ities, concerning culture and education – and mere objects, one of the means to do it was to you’re the one realizing it as an NGO. The proj- find a good manner of coexistence with those ect is good at the basic level, it’s good to have near us. something happening in a barren field where there used to be nothing. Furio Radin, Member However, my expectations of how the na- of the Croatian Parliament tional minorities and the majoritiy is represented are always failed. I expect to witness *** a representation of a marginalized group of (...) A very interesting combination here people as well (like women), and to find about [in Vojvodina]– some Hungarians, some col- women from all ethnic groups: an empress, a onists who came on the 1948 train and me writer, a singer, and not only to learn about – their grandson. It’s always been known in those men who carried either a machete or a such villages what types of football teams are cross, and were famopus for chopping off 400 made, whom to fight and when – no questions Ottoman heads so they deserved to be reme- were asked. That was fifteen years ago, so after mebered in history, and when you learn about I went to school to a big town I was sure that, it, you get an A. It is important not to say the after hearing all kinds of stories and reading only good examples are that the town of Novi numerous NGO brochures, that the situa- Sad became a sister-town to some place in tion had improved, that there were no more Croatia, and concluding that everything is fights, that no one calls Hungarians “genpeš” fine. I support talking about negative exam- or Montenegrins peasants… but once you go ples as well. We need to say: here, things were there, you see everything is the same as it was. being destroyed, and here, they were built. Same terminology, same football teams – to- If something was built at a certain place, we day’s kids are the progeny of the children I’d cannot omit the fact it was bulldozered over played with. I was contemplating on how to at some other place. introduce myself – this is Minorities for Mi- norities, so which minority am I a part of? As Bojan Krivokapić, activist, writer and a child of Yugoslavians – who were Yugoslavi- a student, Novi Sad/Sarajevo

327