Zavi~ajni muzej Koceqeva
Biblioteka ,,Di{a Ati}" Izdava~i: Biblioteka ,,Janko Veselinoviæ" Koceqeva Biblioteka ,,Diša Atiæ" Vladimirci
Za izdava~e: Nebojša Ostojiæ, direktor Milan Æosiæ, direktor
Autor: dipl. arheolog Zoran A. ivanoviæ - kustos
Redakcija: dipl. in`. geodezije Veroqub Matiæ - predsednik op{tine Koceqeva; dipl. filolog Janko Ðuriæ - predsednik op{tine Vladimirci; dipl. pravnik Nebojša Ostojiæ - direktor; dipl. novinar Milan Æosiæ - direktor; dipl. arheolog Zoran A. ivanoviæ - kustos
Kompjuterska obrada i dizajn: Zoran A. ivanoviæ
Lektor i korektor: dipl. ekonomista Jelena ivanoviæ - profesor
Recezent: dipl. istori~ar Radomir Petroviæ - direktor Istorijskog arhiva [abac
[tampa: Fine Graf - Beograd
Tira`: 500 primeraka
ISBN 978-86-84415-03-6
Na preobra`ewe, leta gospodweg 2007.
Koceqeva - Vladimirci Zavi~ajni muzej Koceqeva Biblioteka ,,Di{a Ati}" Vladimirci
Zoran A. @ivanovi} Posavotamnavski srez
Koceqeva - Vladimirci 2007.
Op{tina Koceqeva
Janko Ðuriæ Veroqub Matiæ predsednik op{tine predsednik op{tine Vladimirci Koceqeva Op{tina Vladimirci
Zajedni~ka administrativna pro{lost op{tina Vladimirci i Ko- ceqeva nametnula je, sasvim prirodno, i zajedni~ki aga`man oko wenog istra`ivawa i prou~avawa. To je bila i na{a obaveza prema genera- cijama koje dolaze i koje treba da imaju jasnu predstavu o va`nim istori- jskim de{avawima u svom rodnom kraju. Svakako da je upu}enost jednih na druge samo prednost a ne mana, i to prednost koju treba iskoristiti kao potencijal za uspe{nu saradwu i zajedni~ka ulagawa u projekte od obostranog interesa. Uostalom, to je i u interesu gra|ana na{e dve op{tine, i kao takvog, neophodno je sprovo- diti ga na obostranu korist. Bila je ovo, ujedno, i jedinstvena prilika da se demonstrira jedan od modaliteta uspe{ne me|uop{tinske saradwe koji je urodio plodom novih saznawa. Podaci koji su ovom prilikom (iz davno zaboravqenih naslaga vremena), uspe{no izvu~eni na svetlost dana, bacaju jedno sa- svim novo svetlo na, ne tako davnu, zajedni~ku pro{lost posavotamna- vskog kraja. A to je u interesu svih nas, kao i u interesu generacija koje }e tek do}i. predsednik op{tine Vladimirci: predsednik op{tine Koceqeva: Janko Ðuriæ, dipl. filolog1 Veroqub Matiæ, dipl. in`. geodezije2
1 Janko \uri} ro|en je u mestu Batalage, u op{tini Koceqeva, 12. avgusta 1947. godine. Zavr{io je U~iteqsku {kolu i Filolo{ki fakultet - odsek za ruski jezik u Beogradu.Radio je trideset godina u Sredwoj {koli u Vladimircima kao profesor ruskog jezika. Od oktobra 2004. godine izabran je na du`nost predsednika op{tine Vladimirci. Sa suprugom i dvojicom sinova `ivi i radi u Vladimi- rcima. 2 Veroqub Mati} ro|en je u mestu Qutice, u op{tini Koceqeva, 6. aprila 1953. godina. Posle zavr{ene sredwe {kole diplomirao je na Gra|evinskom fakultetu - odsek geodezije, u Beogradu. Ra- dio je u Republi~kom geodetskom zavodu u Koceqevi, a za predsednika op{tine Koceqeva izabran je u oktobru 2004. godine. Sa suprugom i k}erkom `ivi i radi u Koceqevi. 5 Biblioteka ,,Janko Veselinovi}" Koceqeva
Milan Æosiæ Nebojša Ostojiæ direktor Biblioteke direktor Biblioteke ,,Di{a Ati}" Biblioteka ,,Janko Veselinovi}" Vladimirci ,,Di{a Ati}" Vladimirci Koceqeva
Saradwa na poqu kulture izme|u dve srodne institucije, koje su, uz to, jo{, i u neposrednom susedstvu, jeste sasvim normalna i po`eqna stvar. Biblioteka ,,Janko Veselinovi}" Koceqeva i Biblioteka ,,Di{a Ati}" Vla- dimirci, jesu, svaka u svojoj op{tini, jedine institucije kulture i organiza- tori kulturnih de{avawa na teritoriji svoje nadle`nosti i u okvirima svo- jih programskih kompentencija. Sasvim je prirodno da te dve institucije pokrenu jedan istra`iva~ki projekat vezan za prou~avawe zajedni~ke administrativne pro{losti na{e dve op{tine. Takav istra`iv~ki projekat nametnuo se sam od sebe, s obzirom da je veo zaborava ve} odavno prekrio na{a dana{wa saznawa vezana za pitawe: - Kada su i kako formirane dana{we op{tine Koceqeva i Vladimirci? ^iwenica je da u sastavu Biblioteke ,,Janko Veselinovi}" radi i regi- strovani Zavi~ajni muzej Koceqeva, sa zaposlenim stru~nim licem kompete- ntnim za istra`ivawe pro{losti, pa je bilo sasvim normalno da Zavi~ajni muzej preuzme na sebe obavezu vezanu za istra`iva~ki deo posla oko pomenu- tog projekta. Rezultati realizovanih istra`ivawa nalaze se sada pred nama, a sud vremena }e re}i koliko je jedan ovakav posao bio opravdan, s obzirom da on predstavqa i zalog za budu}nost. Naravno, ostaje u zadatak da se istra`i- vawa na ovu i sli~ne teme, ne obustave, ve} nastave jo{ ve}im intezitetom u interesu svih gra|ana op{tina Koceqeve i Vladimiraca. direktor Biblioteke Vladimira~ke: direktor Biblioteke Koceqeva~ke Milan Æosiæ, dipl. novinar3 Nebojša Ostojiæ, dipl. pravnik4
3 Milan ]osi} ro|en je 8. maja 1957. godine u Vladimircima. Po zavr{etku gimnazije u [apcu diplomirao je na Fakultetu politi~kih nauka - novinarski smer, u Beogradu. Radio je u agenciji ,,Glas Podriwa", a od decembra 2004. godine postavqen je za direktora Biblioteke ,,Di{a Ati}" u Vladimircima. Sa suprugom i k}erkom `ivi i radi u Vladimircima. 4 Neboj{a Ostoji} ro|en je 18. juna 1962. godine u Koceqevi. Po zavr{etku sredwe {kole diplo- mirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Od marta 2005. godine postavqen je za direktora Biblioteke ,,Janko Veselinovi}" Koceqeva. Sa suprugom i sinom `ivi i radi u Koceqevi. 6 Predgovor
U kulturnoj istoriji Posavotamnave ovo je prvi put da se na jednom mestu na|u publikovane sve fotokopije originalnih istorijskih dokume- nata koja se odnose na administrativnu pro{lost dana{wih op{tina Vladi- mirci i Koceqeva, a koje su nekada ulazile u sastav Posavotamnavskog sreza. Posavotamnavski srez bio je samo jedan od ~etiri sreza u ve}oj administrati- vnoj jedinici pod imenom - Okrug {aba~ki. Takvih okruga u nekada{woj Srbiji devetnaestog veka bilo je sedamnaest. Ova publikacija ima za ciq da osvetli postanak i razvoj op{tina Koceqeva i Vladimirci, i to, prvenstveno, na ilustrativan na~in. Naime, svaka faza u postanku, promenama i razvoju op{tina u Posavotamnavskom srezu bi}e ilustrovana i fotokopijama originalnih dokumenta. Naravno, ovakve ilustracije prati}e i odgovaraju}i komentari, kao i podrazumevani nau~ni aparat. Na prvi pogled, mo`da, po malo mo`e i da ~udi jedan ovakav koncepci- jski pristup ovoj problematici, ali, s obzirom da je proces formirawa i trajawa op{tina u Srbiji dug skoro dva veka, nije na odmet sve relevantne nau~ne tvrdwe ilustrovati i odgovaraju}im dokaznim materijalom u formi istorijskih izvora. Jedino je takvom metodologijom u potpunosti mogu}e potpuno osvetliti sve faze u razvoju op{tina u Posavotamnavi i odgovoriti na tri osnovna pitawa: - Kada su i kako formirane dana{we op{tine Koceqeva i Vladimirci? - Kako je tekao wihov razvoj do na{ih dana?, i - Koja su sve mesta, i kada, ulazila u sastav ove dve op{{tine? Uz odgovor na navedena pitawa, u ovoj publikaciji bi}e dat i kratak pregled osnovnih geografskih, geolo{kih, pedolo{kih, klimatskih, i isto- rijskih karakteristika Posavotamnavske oblasti, pa }e na taj na~in osnovna slika o Posavotamnavi (kao jednoj geografsko-administrativnoj oblasti), bi- ti kompletno zaokru`ena. Sigurno da }e ova studija biti od velike pomo}i i za neki budu}i rad na pisawu kompletne istorije bilo koceqeva~ke, bilo vladimira~ke op{tine. A do tada, ova publikacija bi}e nezamenqivi vodi~ za putovawe u administra- tivnu pro{lost, kako op{tine Koceqeva, tako i op{tine Vladimirci.
Na preobra`ewe, leta gospodweg 2007. Autor
7 Karta 1. Oblast Posavotamnave5 - Razmera 1 : 300 0000
5 Posavotamnava je oblast u severozapadnoj Srbiji, u sada{wem Ma~vanskom okrugu kojoj pripada teritorija dana{wih op{tina Vladimirci i Koceqeva. Karta br. 1 kopirana je sa Karte Srbije koju je {tampao: Intersistem - Kartografija, Beograd, 2006. Mesta koja danas ulaze u sastav op{tine Vladimrci su slede}a:1. Kozarica; 2. Kaona; 3. Mrovska; 4. Beloti}; 5. Pejinovi}; 6. Krnule; 7. Matijevac; 8. Vladimirci; 9. Lojanice; 10. Vuko{i}; 11. Ri- |ake; 12. Vu~evica; 13. Kujavica; 14. Skupqen; 15. Bobovik; 16. Jalovik; 17. Jazovnik; 18. Krni}; 19. Vlasanica; 20. Debrc; 21. Zvezd; 22. Trbu{ac; 23. Dragojevac; 24. Provo; 25. Novo selo; 26. Me- sarci; 27. Suvo selo; i 28. Beqin. Mesta koja danas ulaze u sastav op{tine Koceqeva jesu slede}a: 1. Dowe Crniqevo; 2. Galovi}; 3. Gradojevi}; 4. ]ukovine; 5. Golo~elo; 6. [aba~ka Kamenica; 7. Qutice; 8. Subotica; 9. Koceqe- va; 10. Mali Bo{wak; 11. Dragiwe; 12. Brdarica; 13. Svileuva; 14. Batalage; 15. Zukve; 16. Dru`e- ti}; i 17. Bresnica. 8 Geografski polo aj Posavotamnave
,,Posavotamnava" jeste oblast koja je pod ovim imenom nastala 1838. go- dine spajawem ,,Posavske" i ,,Tamnavske kne`ine", odnosno, kratkotrajno pre tog datuma u dr`avnom aparatu nazvane ,,Posavska" i ,,Tamnavska kapetanija". Od 1838. g., pa sve do 1955. godine ovo je bio ,,Posavotamnavski srez", a od 1955. godine, pa sve do danas, ovu oblast (uglavnom), pokrivaju teritorije dana{wih op{tina Vladimirci i Koceqeva. Od stvarawa Posavotamnavskog sreza 1838. godine, pa u narednih stotinak godina bilo je dosta administrativnih promena u broju naseqa unutar pomenutog sreza, ali, i posle 1955. godine deobom sreza na dana{we dve op{tine. Danas se pod Posavotamnavam podrazumevaju sva ona mesta koja pripadaju op{tinama Koceqeva i Vladimirci. Iako je re~ Posavotamnava skovana od imena ranijih kne`ina, i to iskqu~ivo za potrebe administracije, ona je duboko u{la u narod, te qudi u pogledu prostorne opredeqenosti i pripadnosti uvek za sebe govore da su iz Posavotamnave. Za razliku od geografskih celina koje imaju izrazite granice i pose- bna geografska obele`ja, Posavotamnava nije jasno geografski definisana, pa je nemogu}e precizno odrediti pouzdane regionalne geografske granice izme|u Posavotamnave i susednih geografskih celina. Re~eno je da je takva situacija nastala kao posledica administrativnog spajawa dve odvojene geo- grafske oblasti Posavine i Tamnave. Oblast Posavine nalazi se uz reku Savu a oblast Tamnave nalazi se ju`no od reke Save pa je do{lo do spajawa ove dve susedne oblasti, i to centralnog dela Posavine sa prostorom gorweg i sredweg toka reke Tamnave, odnosno, do obrazovawa odvojenog geografskog prostora pod nazivom Posavotamnava. Oblast Posavotamnave nalazi se, u prostorno-geografskom smislu, u severozapadnoj Srbiji (videti kartu 2, na strani 10), i pripada dana{wem Ma~vanskom okrugu (videti kartu 3 i 4, na stranama 11 i 12). To je oblast koju danas zahvataju op{tine Vladimirci i Koceqeva (videti karte 5 i 6, na stranama 13 i 14). Posavotamnavu okru`uju slede}a geografska podru~ja: Kolubarski basen na istoku, Ma~va sa Pocerinom na zapadu, a daqe na zapadu i dolina reke Drine; na severu je Srem, odnosno, Vojvodina sa plovnim putevima Save i Dunava. Ju`no je planinsko pobr|e Vla{i}a i Vaqevske Podgorine, odnosno, rejon Vaqeva okru`en nizom ostrvskih planina kojima je dolina Kolubare odvojena od Podriwa i sliva Zapadne Morave. Prostranstvo Posavotamnave je blago zatalasano, sa povr{inama koje su sve ravnije idu}i od juga prema severu. Najvi{a ta~ka Posavotamnave nala- zi se na wenim ju`nim granicama, na koti Kowski grob, na trome|i sela Bre- snice, Qutice i Mili~inice, i iznosi 389 metara nadmorske visine. Naj- ni`a kota Posavotamnave nalazi se na wenim severnim granicama, na obali reke Save, u severoisto~nom delu atara sela Beqin, i iznosi 75 metara nadmorske visine. Visoko zemqi{te na jugozapadu i jugu ~ine ogranci planina Cer i Vla{i} koji se pru`aju prema istoku, sve do doline Kolubare.6
6 Za geografski polo`aj Posavotamnave kori{}eni su podaci: M. Te{i} i M. Kova~evi}, Geogra- fija Posavotamnave, U: Posavotamnava, SO Koceqeva, SO Vladimirci i Fond NOB Podriwa, [abac, 1983., s. 7-40. 9 Karta 2. Administrativna karta dana{we Srbije po okruzima.7
7 Karta je preuzeta iz: Srbija u brojkama '97, Republi~ki zavod za statistiku, Beograd, 1997., s. 18-19. Kao {to se jasno vidi, Ma~vanski okrug nalazi se u severozapadnoj Srbiji, a sastavqen je iz osam op{tina: 1. op{tina [abac; 2. op{tina Bogati}; 3. op{tina Loznica; 4. op{tina Mali Zvornik; 5. op{tina Qubovija; 6. op{tina Krupaw; 7. op{tina Koceqeva; i 8. op{tina Vladimirci. 10 Karta 3. Administrativna karta Ma~vanskog okruga8
8 Karta je preuzeta iz: S. Milutinovi}, Ma~vanski okrug, U: Ma~vanski okrug - gde, {ta i kako, Ekonomika, Beograd, 1995., s. 27. 11 Karta 4. Administrativna karta Posavotamnavskog sreza s kraja XIX veka9
9 Karta je preuzeta iz: M. Isi}, Osnovno {kolstvo u Posavotamnavi 1914-1944, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd., s. 10. 12 Karta 5. Administrativna karta op{tine Koceqeva10
10 Kartu je izradio autor ove studije. Mesta koja danas ulze u teritorijalni sastav op{tine Koceqeva jesu: 1. Dowe Crniqevo; 2. Galo- vi}; 3. Gradojevi}; 4. ]ukovine; 5. Golo~elo; 6. [aba~ka Kamenica; 7. Qutice; 8. Subotica; 9. Ko- ceqeva; 10. Mali Bo{wak; 11. Dragiwe; 12. Brdarica; 13. Svileuva; 14. Batalage; 15. Zukve; 16. Dru`eti}; i 17. Bresnica. 13 Karta 6. Administrativna karta op{tine Vladimirci11
11 Karta je preuzeta iz: M. Jovanovi} i S. Kosani}, Poslovni vodi~ op{tine Vladimirc, Biblioteka ,,Di{a Ati}", Vladimirci, 1997., s. 69. Mesta koja danas ulaze u teritorijalni sastav op{tine Vladimrci jesu:1. Kozarica; 2. Kaona; 3. Mrovska; 4. Beloti}; 5. Pejinovi}; 6. Krnule; 7. Matijevac; 8. Vladimirci; 9. Lojanice; 10. Vuko{i}; 11. Ri|ake; 12. Vu~evica; 13. Kujavica; 14. Skupqen; 15. Bobovik; 16. Jalovik; 17. Jazovnik; 18. Krni}; 19. Vlasanica; 20. Debrc; 21. Zvezd; 22. Trbu{ac; 23. Dragojevac; 24. Pro- vo; 25. Novo selo; 26. Me-sarci; 27. Suvo selo; i 28. Beqin. 14 Hidrografija Posavotamnave
Na teritoriji Posavotamnave nema ve}ih vodenih tokova, osim grani~ne reke Save i Kolubarine pritoke - reke Tamnave. Sve posavotamnavske reke mogu se svrstati u tri hidrografske celine: 1. Posavske reke; 2. Tamnava; i 3. Sava. Sve posavske reke u oblasti Posavotamnave jesu relativno kratke pritoke reke Save, i to su re~ice: Dobrava, Duboka i Vukodra`. Dobrava izvire na severozapadnim padinama planine Cer, na visini od oko 220 metara nadmorske visine. Wen izvor se nalazi kod sela Rumske, gde Dobrava te~e prema severu, prvo pod imenom Cerska reka, da bi kod sela Krivaje primila pritoku sa svoje desne strane - re~icu Duma~u.12 Nizvodno od sela Naku~ana Dobrava se useca u povr{ visine oko 200 metara, izgra|uju}i strme dolinske strane. Kod sela Zabla}a, u Dobravu se, sa wene leve strane, uliva re~ica Bojka~a, a odatle, 3,5 kilometara nizvodno, u Dobravu se, s wene desne strane, uliva potok Vi{wica koji celom svojom du`inom te~e kroz selo Lojanice. Kod sela Vu~evice, u Dubravu se, tako|e, sa wene desne strane, uliva potok Mlakva ~iji izvr{ni kraci obuhvataju op{tinsko mesto Vladimirci. Ovde se Dubrava useca u povr{ visine oko 150 metara. Daqe, do u{}a u Savu, Dobrava ~esto vijuga sa malim padom u uzdu`nom profilu. Meandri su use~eni jo{ u kontinentalnoj fazi neogena, ali, na maloj dubini zbog blizine erozivne baze reke Save. Dobrava celim svojim tokom te~e prema severu, u ukupnoj du`ini od 39 kilometara, obra- zuju}i sliv povr{ine od 375 kilometara kvadratnih. Duboka izvire u blizini mesta gde se od magistralnog puta [abac-Obrenovac odvaja put za Vladimirce, na visini od 167 metara nadmorske visine. Duboka sa tog mesta, u du`ino od oko 7 kilometara te~e uporedni~ki prema Savinom velikom meandru, izgra|uju}i duboku dolinu na relativno maloj du`ini.13 Pri samom u{}u u Savu, kod zaseoka Duboko, ova re~ica, sa svoje desne strane, prima kratki Debr~ki potok. Dolina Duboke sa stranama visokim 40-60 metara use~ena je u povr{ visine 150 metara koja je ovde sna`no disecirana i to, kako dolinom ove re~ice, tako i wenim brojnim prito~icama. Vukodra` izvire ispod Svileuvske grede, na nadmorskoj visini od 220 metara, i te~e prema istoku. Tok re~ice Vukodra` dug je 27 kilometara. U gorwem toku Vukodra` se useca u povr{ visine oko 200 metara. Bo~nom erozijom ta povr{ je znatno sni`ena, a otporniji delovi ozna~avaju kontinuitet terena u kojem je vr{eno po~etno usecawe. Nizvodno od kote 127, (izme|u Debelog brda u Batalagama i Kuse jaruge u Jazovniku), uporedo sa smawewem pada u uzdu`nom profilu dolina re~ice Vukodra` se sve vi{e
12 Ovu re~icu Duma~u ne treba zameniti sa jo{ jednom re~icom Duma~om koja, tako|e, izvire pod Cerom, a uliva se u Savu u blizini starog grada u [apcu. 13 Ime reke Duboka, kao i zaseoka Duboko pri wenom u{}u u Savu, poti~e od izgleda wene doline koju je usekla. 15 {iri. Pre nego {to se u svom toku pribli`i reci Savi, re~ica Vukodra` pravi veliku okuku oko sela Beqin, da bi se, zatim, kod sela U{}e, ulila u reku Savu. Nizvodno od sela Vukona, re~ica Vukodra` u svom toku, sa svoje desne strane, prima Bawanski potok, a kod sela Beqin, sa svoje leve strane prima drugu pritoku - re~icu Vlasanicu, koja se sa svojim izvori{tem pribli`ava izvoru re~ice Duboka na samo 700 metara. U dowem delu svog toka, re~ica Vukodra` pravi ~este meandre, plave}i povremeno svoju {iroku i plitku dolinu. Sliv re~ice Vukodra` iznosi oko 117 kilometra kvadra- tnih. Tamnava izvire iz nekoliko izvora u selu Gorwe Crniqevo, u op{tini Ose~ina, da bi, daqe, svojim gorwim tokom tekla kroz mesto svog izvori{ta, pa, daqe, kroz selo Dowe Crniqevo i Galovi} u op{tini Koceqeva. Svojim sredwim tokom reka Tamnava te~e daqe kroz op{tinu Koceqevu, tj., Posavotamnavu, i to od sela Gradojevi} do sela Zukve, u du`ini od 20 kilo- metara. Kod sela Gradojevi} reka Tamnava pravi veliki zaokret prelaze}i iz podneva~kog u uporedni~ki smer oticawa. Do sela [aba~ka Kamenica, reka Tamnava je izgradila usku dolinu izme|u ju`nog ogranka planine Vla{i} (pobr|e Breznik 313 m.), i severne Posavotamnavske grede, koja je nastavak planine Cer. Potom se dolina reke Tamnave {iri, i to, izme|u sela Subotice na severu i sela Qutice na jugu. Par kilometara pre varo{ice Koceqeva, reka Tamnava, sa svoje leve strane, prima pritoku - re~icu Borinu, i tu je dolinsko dno reke Tamnave {iroko preko 200 metara. Kilometar daqe, nizvodno od tog mesta, u samoj varo{ici Koceqeva, reka Tamnava, sa svoje desne strane, prima i re~icu Rasnicu. Izlaskom iz Posavotamnave, nizvodno od sela Zukve, reka Tamnava obrazuje {iroku aluvijalnu ravan. Kroz Posavo- tamnavu reka prima ve}e koli~ine vode i nanosa, {to je razlog za formirawe malih meandara, odnosno za weno povremeno izlivawe i plavqewe dolinskog dna. Od 1954. godine u Koceqevi se nalazi jedina vodomerna stanica u Posavotamnavi koja omogu}uje da se egzaktnom metodom izlo`e osnovne osobi- ne vodnog re`ima reke Tamnave. Ova vodomerna stanica nalazi se 20-tak metra uzvodno od mosta na reci Ta- mnavi14 u Koceqevi, kod fabrike za preradu vo}a i povr}a,15 i to, na nadmo- rskoj visini od 119,28 metara. Ukupni sliv reke Tamnave (od wenih izvora u Gorwem Crniqevu, pa sve do wenog u{}a u reku Kolubaru), iznosi 929 kilometara kvadratnih. Uzvodno od vodomerne stanice u Koceqevi, pa do izvori{ta reke Tamnave, povr{ina wenog sliva iznosi 209 kilometara kvadratnih. U slivu reke Tamnave dosta je izra`ena erozija tla {to je posledica heterogenog geolo{kog sastava u kojem se isti~u klizne partije, kao i padavinskog re`ima koji se odra`ava u vrlo neujedna~enom vodenom re`imu toka reke. To ima i za posledicu da reka Tamnava povremeno i presu{uje. Ovakva nepovoqna situacija stvara probleme koji dolaze do naro~itog izra`aja prilikom gradwe puteva u ovoj oblasti. Puteve je te{ko odr`avati zbog nanosa, odnosno razarawa prilikom svakog zasecawa terena. 14 Misli se na dana{wi betonski most izgra|en na reci Tamnavi izme}u ulica Nemawine i VI Li~ke divizije. 15 To je nekada{wa fabrika ,,Vo}ar", a sada je u vlasni{tvu austrijske firme ,,Rauch". 16 Za{tita od erozije u ovom podru~ju mo`e se posti}i po{umqavawem, planskim se~ewem {uma, izgradwom kaskadnih brana na buji~wacima, stvarawem vodnih akumulacija, pravqewem potpornih zidova na strmim stranama, gajewem biqaka sa dubokim korewem, postavqawem `i~anih zavesa, gradwom ve}eg broja propusta, otklawawem po~etnih deformacija terena u zahvatu saobra}ajnice i sli~no. Sava. - Posavotamnava izbija na tok reke Save u du`ini od 30 kilome- tara. Na ovom mestu reka Sava ~ini najve}i meander u svome dugom toku - poznati Kupinski rt. Na posavotamnavskom delu svoga toka, reka Sava ima dve ade,16 i to Podgori~ku (du`ine 5 kilometara i {irine 700 metara), severno, i Provsku adu (du`ine 1200 i {irine 200 metara), ju`no od Orla~e - velikog kopnenog produ`etka isto~no od sela Prova. U ovom delu svoga toka, reka Sava je {iroka (u proseku), oko 500 metara. Najve}a joj je {irina kod Podgori- ~ke ade, gde ona iznosi oko 1100 metara, a najmawa {irina reke Save u Posavotamnavskom delu wenog toka nalazi se kod Novog Sela, gde iznosi oko 200 metara. Desna obala reke Save u Posavotamnavskom delu visoka je, u proseku, od 2 do 3 metra, a prva lesna terasa uzdi`e se ve} na visini od 8 do 10 metara. Desna, posavotamnavska obala reke Save naseqena je ve}im delom, i to selima: Dragojevac, Provo, Duboko, Debrc, Novo Selo i U{}e. Leva obala reke Save, u wenom posavotamnavskom delu toka, jeste niska, vodoplavna i mo~varna, pa je obrasla barskom vegetacijom (Obedska bara).17
16 Ada je naziv za re~no ostrvo (prim. aut.). 17 Za hidrografiju Posavotamnave kori{}eni su podaci: M. Te{i} i M. Kova~evi}, Geogra- fija Posavotamnave, U: Posavotamnava, SO Koceqeva, SO Vladimirci i Fond NOB Podriwa, [abac, 1983., s. 7-40. 17 Pedološki pokrivaè
U Posavotamnavi je zemqi{te, ve}inom, parapodzolasto. Pored reka je aluvijalno, a na dodiru aluvijuma sa parapodzolom nalaze se gajwa~e. Osim navedenih vrsta zemqi{ta, postoji u Posavotamnavi (dodu{e, samo u mawim partijama), i ritska crnica sa mineralnim barskim zemqi{tem. Vrste zemqi{ta obrazovale su se u zavisnosti od geografskog polo`aja, od reqefa, mati~nog supstrata (geolo{kog sastava u podlozi), kao i od klimatskih ~inilaca koji preovla|uju na odre|enom rejonu. U na~elu, u Posavotamnavi zemqi{te, ~ija visina ne prelazi 180 meta- ra nadmorske visine, ima sloj humusnog pokriva~a debqine od 60 do 70 centi- metara, dok na zemqi{tima, ~ija je nadmorska visina od 180 do 300 metara, sloj humusnog pokriva~a je debeo od 50 do 70 centimetara. Parapadzol, jeste vrsta zemqi{ta koje je raspore|eno na najve}em delu prostora Posavotamnave, i to: po posavskim povr{inama u gorwem i sredwem delu sliva re~ice Dobrave (oko Vladimiraca), zatrim, u gorwem delu sliva re~ice Vukodra` i u slivu reke Tamnave, osim aluvijalne ravni u wenoj do- lini. Ukupno, parapodzol zauzima oko 75% teritorije Posavotamnave. Parapodzol je zemqi{te bre`uqaka koji su obrazovani nakon diseci- rawa abrazionih povr{i. Ova vrsta zemqi{ta formirala se na pliocenim ilova~ama i glinama i otvornije je boje (sive, pepeqave). Parapodzol koji se nalazi bli`e reci Savi formirao se na sme|e lesiviranim zemqi{tima, odnosno, na mestima gde se blizu povr{ine nalazi nepropustqiv sloj na kojem se zadr`ava infiltrirana voda. Parapodzol je tipi~an za reqef koji je ve}im delom blago zatalasan i bre`uqkast, i u kome je oticawe atmosfe- rskih taloga usporeno, ili, ~ak i onemogu}eno. Ova vrsta zemqi{ta ima nepovoqne vodene osobine. Infiltrirana voda koja je karakteristi~na za ovu vrstu zemqi{ta, zadr`ava se na nepropusnom delu profila gde izaziva nepovoqne i za plodnost {tetne reperkusije, naro~ito u periodu obnavqawa vegetacionog ciklusa. Proizvodna vrednost ovog tipa zemqi{ta je, uglavnom, dosta niska. Gajwa~a je u Posavotamnavi raspore|ena, uglavnom, izme|u podru~ja sa parapodzolom i aluvijalnih povr{ina, osim rejona u sredwem delu sliva re~ice Vukodra` i drugog rejona, izme|u sela Dragiwe i sela Beloti}. Mawe povr{ine pod ovom vrstom zemqi{ta zastupqene su i u dolini reke Tamnave, ali, samo na wenoj desnoj strani. Gajwa~a se, uglavnom, zadr`ava na suvqim i oceditijim terenima. Na mestima gde je je vlaga ve}a i gde su topogr- afske prilike omogu}avale intenzivniju eroziju, gajwa~a se transformisa- la metamorfozom ~ernozima i smonice. Takva gajwa~a ima sme|u boju. Od sadr`aja gline zavisi i propustqivost gajwa~e a zajedni~ka crta svim tipovima gajwa~a jeste odsustvo kalcijum-karbonata (SaSO3), ispranost kre~a i tendencija ka acidifikaciji. Gajwa~a pome{ana sa lesom zauzima zna~ajne povr{ine Posavotamnave uz obalu reke Save i u takvom zemqi{tu je usporeno slivawe povr{inske vode. Povr{inski sloj ovog zemqi{ta je osiroma{en bazama, jer je u wemu izra~eno zna~ajno razlagawe organskih komponenti, {to je razlog da ovakav tip zemqi{ta ima otvoreniju boju.
18 Aluvijalni nanosi su rasprostraweni u Posavotamnavi u dolini reke Save, naro~ito isto~no od sela Provo, zatim, u sredwem i dowem delu dolina re~ica Dobrava i Vukodra`, kao i u sredwem delu doline reke Tamnave. Aluvijalni nanosi zauzimaju oko 12% teritorije Posavotamnave i oni su, uglavnom, izraz akumulacije koja se vr{i neposredno uz re~no korito, a na zaravwenim i niskim povr{inama. U aluvijalnom materijalu re~ica Dobrave i Vukodra`, a delom i reke Tamnave, prime}uje se da se u vi{im dolinskim delovima nalazi, u aluvijalnim nanosima, krupniji materijal, obi~no {qunak, a katkad i zaobqeni delovi stena, dok su u ni`im paritjama peskovite frakcije pome{ane sa glinama. ~e{}i je slu~aj da su slojevi razli~itih struktura superponirani, ~ak i do 10 metara dubine. U ni`im slojevima se odr`aca stalna izdan koja oscilira zavisno od godi{weg doba, odnosno, od vodostaja reke. Morfolo{ke osobine aluvijalnih nanosa zavise od mesta koje ti nanosi imaju u dolini reke, odnosno od dubine sloja. ^est je slu~aj da se peskovi nalaze neposredno na {qunku, ili se re|aju slojevi ilovaste pesku{e i peskovite ilova~e. Ju`no od sela U{}e je rejon ,,zabarenih" aluvijalnih nanosa. Ovde se nalazi mawa depresija koja predstavqa ostatak nekada{weg korita re~ice Vukodra`. ,,Zaga}ivawe" je izvr{eno nanosima te re~ice, tako da je omogu}eno deponovawe organskih materija, wihova oksidacija i obrazovawe mineralnog barskog zemqi{ta, takozvane Ritske crnice. Iako se zemqi{te u Posavotamnavi, u celini, ne mo`e smatrati povo- qnim za privredni razvoj ove oblasti, mo`e se konstatovati da je ono, ipak, u celini iskoristivo za poqoprivredu. Skoro da nema prostora koji se ne bi mogao obra|ivati, bez obzira na ~iwenicu da je bonitet zemqi{ta skroman.18
18 Za podatke o pedologiji Posavotamnave kori{}eni su podaci: M. Te{i} i M. Kova~evi}, Geogra- fija Posavotamnave, U: Posavotamnava, SO Koceqeva, SO Vladimirci i Fond NOB Podriwa, [abac, 1983., s. 7-40. 19 Klima
Posavotamnava se ne mo`e mikroklimatski obra|ivati zato {to na wenoj teritoriji nema ni jedne stalne meteorolo{ke stanice. ^ak se u pro- {losti ni u susednom [apcu nisu vr{ila stalna meteorolo{ka merewa. Jedino je blisko Vaqevo imalo potpuno regularna osmatrawa u periodu od 1924. do 1940. godine. Mo`e se sa pouzdano{}u govoriti da ne postoje velike razlike izme|u klimatskih elemenata [apca i Vaqeva, iako su one uo~qive. To se ogleda, najpre, u tome {to }e klimatske prilike u Posavini biti srodnije sa {aba- ~kim ili sremsko-mitrova~kim, kao {to }e i klimatske prilike u Tamnavi biti srodnije sa Vaqevom koje se nalazi u istom kolubarsakom basenu. To je zbog toga {to relativno niska pregrada, tzv. Posavotamnavska greda, ~ini slabu prepreku {irewu vazdu{nih masa po celoj Posavotamnavi. Klimatski ~inioci Posavotamnave determinisani su wenim geogra- fskim polo`ajem, i to, pre svega, odnosom prema Panonskoj niziji, zatim, relativno visokim zale|em, te pravcem protezawa reke Save. Posavotamnava je klimatolo{ki posmatrano, u celini eksponirana prema severu, tj. prema Panonskom basenu koji ima izmewenu kontintalnu klimu sa toplim i suvim letima i hladnim zimama. Upravo takva klima prenosi se i na posavotamnavsko podru~je. Bre`uqkasto zale|e Posavotamnave jeste izvestan korektor panonskog kara- ktera klime. To bre`uqkasto zale|e uti~e na sni`avawe temperature vazdu- ha i atmoisferskog pritiska, ali, isto tako, uti~e i na povi{ewe padavina i obla~nosti. Ipak, imaju}i u vidu ~iwenicu da su najve}e nadmorske visine u Posavotamnavi, u wenom ju`nom delu, ispod 400 metara nadmorske visine, mo`e se re}i da je taj uticaj wenog bre`uqkastog zale|a na klimu, ipak, neznatan. Svojom dolinom i reka Sava uti~e na usmeravawe kretawa vazdu{nih masa sa zapada prema istoku, uti~u}i na formirawe vla`nih zapadnih vetrova. Najzad, i geografska {irina od 44,5øN do 45øN ukazuje na umereno-kontinentalni karakter klime u Posavotamnavi. Na osnovu toga mo`e se re}i da je u Posavotamnavi, tokom kalendarske godine, najhladniji mesec januar, a najtopliji jul. Padavine u Posavotamnavi nisu podjednako raspore|ene na celoj wenoj teritoriji zato {to su padavine u Posavini ne{to mawe nego u Tamnavi. U ukupnom mese~nom i godi{wem sumirawu padavina, primetan je i uticaj reqefa na osnovu kojeg se mo`e re}i da je u Tamnavi, za oko 180 milimetara po metru kvadratnom, vi{e padavina nego u Posavini. Tako je padavinski re`im Posavine srodniji sa [apcem, dok je Tamnava (po istom pitawu), bli`a padavinskim prilikama Vaqeva. Relativna vlaga u Posavotamnavi, pored temperature i padavina, ima veoma istaknut zna~aj za biqni i `ivotiwski svet na ovom podru~ju. Ona u Posavotamnavi stoji u obrnutom odnosu sa temperaturom (barem kada je u pitawu podru~je Tamnave), pa je, tako, relativna vlaga najni`a u mesecu julu, a najvi{a u novembru, decembru i januaru.
20 Pokazateqi obla~nosti su, tako|e, zna~ajni za vrednovawe klimatskih karakteristika u Posavotamnavi. U proseku, nebo iznad Posavotamnave vi{e je od polovine godine prekriveno oblacima. Maksimum obla~nosti dosti`e svoj vrhunac u mesecu decembru a minimum u mesecu julu. Kretawe obla~nosti je u obrnutoj srazmeri sa temperaturom, pa ta pravilnost va`i i za insola- ciju - sun~ev sjaj, koji je leti daleko najve}i. Vetar je za svako podru~je veoma zna~ajan klimatski ~inilac. On pove}ava isparavawe tla i isu{uje zemqu i biqni svet. Vetar nanosi {tetu i svojom mehani~kom snagom, a poja~ava i eroziju nestabilnih povr{inskih sedi- menata. U Posavotamnavi vetrovi naj~e{}e duvaju iz severozapadnog i zapadnog pravca. To je posledica zapadnog strujawa koje ovim na{im krajevima redovno donose promenu vremena: ki{u ili sneg zimi, {to je uticaj tzv. ,,islandskog minimuma", dok je lepo vreme leti posledica tzv. ,,azorskog maksimuma". U sva ~etiri godi{wa doba ovo su najizrazitiji vetrovi. Iako im brzina nije najve}a, ona je najstabilnija, od 21 do 27 metara u sekundi (sredwa vrednost). Posle navedene grupe vetrova dolaze vetrovi iz severoistoka, istoka i severa. Ova grupa vetrova nije tako ~esta u Posavotamnavi, ali, ipak se u woj pojavquje tokom sva ~etiri godi{wa doba. Dodu{e, u hladnijoj polovini godine su ~e{}i nego u toploj. Ova grupa vetrova poti~e od tzv. ,,rusko-sibirskog ma- ksimuma", odnosno, ~ini derivate ko{ave. Strujawe ovih vetrova u Tamnavi ima prete`no severoisto~ni19, a u Posavini isto~ni smer. Prose~na brzina ove grupe vetrova je mawa od pretethodne. Posledwa zna~ajna grupa vetrova u Posavotamnavi jeste ona iz ju`nih pravaca, odnosno jugozapada, jugoistoka i juga. To su vetrovi koji u Posavotamnavu donose, uglavnom, topao ju`ni vazduh koji je, uz to i vla`an. Po{to ova gupa vetrova ima fenski karakter, wihova brzina je ne{to ve}a nego kod prethodno opisane obe grupe vetrova.20
19 Narod u Tamnavi isto~ni i severoisto~ni vetar zove ,,Ustoka", dok severni vetar zove ,,Severac", a ju`ne vetrove naziva ,,Jugovina" (prim. aut.). 20 Za iznete podatke o klimi Posavotamnave kori{}eni su podaci: M. Te{i} i M. Kova~evi}, Geo- grafija Posavotamnave, U: Posavotamnava, SO Koceqeva, SO Vladimirci i Fond NOB Podriwa, [abac, 1983., s. 7-40. 21 Êðàòàê èñòîðè¼àò Ïîñàâîòàìíàâå
Ïàëåîíòîëîãè¼à Íà òåðèòîðè¼è Ïîñàâîòàìíàâå äàíàñ ¼å ìîãó å ïðîíà è òðàãîâå æèâîòà èç íà¼ðàíè¼èõ ïðàèñêîíñêèõ âðåìåíà. Ïðåöèçíè¼å ðå÷åíî, òðàãîâè íà¼ñòàðè¼åã æèâîòà ïðîíàëàçå ñå èç âðåìåíà êàäà ¼å îâà òåðèòîðè¼à áèëà ïîñëåäœè ïóò ïîòîïšåíà âîäàìà ïîñëåäœåã Ïàíîíñêîã ìîðà, ó ïåðèîäó îä ïðå 5 ìèëèîíà ãîäèíà, ó âðåìå ñðåäœåã ìèîöåíà. Íàèìå, äàíàøœà öåëîêóïíà òåðèòî- ðè¼à Ïîñàâîòàìíàâå íàëàçèëà ñå, îä îêî 5 äî îêî 2 ìèëèîíà ãîäèíà, ïîòîïšåíà óç ¼óæíó îáàëó îâîã ïðàèñêîíñêîã ìîðà. Ïðå îêî 2 ìèëèîíà ãîäèíà, óñëåä ñòèõè¼ñêèõ òåêòîíñêèõ ïîðåìå à¼à ó çåìšèíî¼ êîðè, ïîñëåäœå Ïàíîíñêî ìîðå ïî÷åëî ¼å äà ñå ïîâëà÷è è îòè÷å ó äàíàøœå Öðíî ìîðå. Èç òîã âðåìåíà äàíàñ ñå íà òåðèòîðè¼è íåêèõ äåëîâà Ïîñàâîòàìíàâå ìîãó ïðîíà è ôîñèëíè îñòàöè ìîðñêèõ æèâîòèœà êî¼å ñó òàäà æèâåëå ó ïðèîáàëíèì âîäàìà êî¼å ñó çàïšóñêèâàëå ¼óæíå îáàëå îâîã ìîðà. Íàëàçè ôîñèëíèõ îñòàòàêà èçóçåòíî î÷óâàíèõ ìîðñêèõ øêîšêè (ñòàðèõ îä 5 äî 2 ìèëèîíà ãîäèíà), èç ñåëà Ñâèëåóâå (îïøòèíà Êîöå- šåâà), ïðèëèêîì êîïàœà áóíàðà çà ïèòêó âîäó, è òî, ó çåìšè íà äóáèíè îä, îêî, 40 ìåòàðà.1 Ñëè÷íè, àëè, âå ñêàìåœåíè ôîñèëè ïðîíàëàæåíè ñó è ó ñåëó Ãðàäî¼åâè ,2 òàêî å, ó îïøòèíè Êîöå- šåâà. Äàíàñ îâè ôîñèëíè íàëàçè ÷èíå èçóçåòíî âðåäíó çáèðêó ïðàèñêîíñêèõ ìîðñêèõ ôîñèëà ñìåøòåíèõ ó ñòàëíî¼ ìóçå¼ñêî¼ ïîñòàâöè Çàâè÷à¼íîã ìóçå¼à ó Êîöåšåâè, êî¼èìà ñå îïøòèíà Êî- öåšåâà è òå êàêî ïîíîñè, ñ îáçèðîì äà ïîñåäó¼å îñòàòêå íà¼ñòà- ðè¼èõ æèâèõ áè à ñà òåðèòîðè¼å Ïîñàâîòàìíàâå. Èç âðåìåíà ïîñëåäœåã âåëèêîã ëåäåíîã äîáà, ïðå îêî 50 õèšàäà ãîäèíà, íà òåðèòîðè¼è Ïîñàâîòàìíàâå ïðîíàëàæåíè ñó ïàëåîíòîëîøêè ôîñèëíè îñòàöè ðàçëè÷èòèõ æèâîòèœà, êàî íà ïðèìåð: ¼åäàí çóá îä ìàìóòà èç Ñâèëåóâå,3 çàòèì, ôîñèëíè îñòàöè æèâîòèœà èç ïîñëåäœåã ëåäåíîã äîáà (ïå èíñêîã ìåäâå- äà, ãîâå÷åòà è íåêèõ ïòèöà), ïðîíàëàæåíè ñó è ó ñåëó Ðè àêàìà, ó îïøòèíè Âëàäèìèðöè, è òî ó êàìåíîëîìó ,,Ãóø÷àðè“.4
1 Îâå ôîñèëíå îñòàòêå ó ñåëó Ñâèëåóâè îòêðèî ¼å è ïëàíñêè èñòðàæèâàî àóòîð îâå ïóáëèêàöè¼å. Äàíàñ ñå îâè âåîìà âðåäíè ôîñèëíè îñòàöè ÷óâà¼ó ó ñòàëíî¼ ìóçå¼ñêî¼ ïîñòàâöè Çàâè÷à¼íîã ìóçå¼à ó Êîöåšåâè (ïðèì. àóò.). 2 È îâè ôîñèëíè îñòàöè äàíàñ ñå ÷óâà¼ó ó Çàâè÷à¼íîì ìóçå¼ó ó Êîöåšåâè. 3 Îâ༠ôîñèë ïðîíà åí ¼å ¼îø îðå 100-òèíàê ãîäèíà ó Ñâèëåóâè, à äàíàñ ñå ÷óâà ó Ïðèðîäœà÷êîì ìóçå¼ó ó Áåîãðàäó. Î òîìå âèäåòè: Àíîíèì, Çóá ìàìóòà,Ó:Íàñòàâíèê, Áåîãðàä, 1895., ñ. 634. Âèøå îä 100 ãîäèíà êàñíè¼å îâà âåñò ¼å ïîíîâî ïóáëèêîâàíà. Âèäåòè: Ç. Ðàíêîâè , Ñòàðå âåñòè,Ó:Ãîäèøœàê ñåëà Ñâèëåóâå, áð. 1, Ñâèëåóâà, 2003., ñ. 99. 4 Ì. Âàñèšåâè , Òîïîãðàôè¼à àðõåîëîøêèõ íàëàçèøòà è ñïîìåíèêà ó Ïîäðèœó, Ó: Ãîäèøœàê èñòîðè¼ñêîã àðõèâà ó Øàïöó, VII, Øàáàö, 1969., ñ. 452. 22 Ïàëåîëèò – ñòàðè¼å êàìåíî äîáà Ïðâè (èíäèðåêòíè) òðàãîâè áîðàâêà ÷îâåêà ó Ïîñàâîòàìíàâè ïîòè÷ó èç âðåìåíà ìëà åã ïàëåîëèòà, ïðå îêî 50 õèšàäà ãîäèíà. Èç òîã âðåìåíà, ó êàìåíîëîìó ó Øåøåâèöè, ó ñåëó Øàáà÷êà Êàìåíèöà – îïøòèíà Êîöåšåâà, ïðîíà åíè ñó íà¼ñòàðè¼è äî ñàäà èíäèðåêòíè äîêàçè î áîðàâêó ïå èíñêîã ÷îâåêà íà îâèì ïðîñòîðèìà. Æèâå è ó ïå èíàìà âèñîêî ó áðäèìà Øåøåâèöå, èçíàä èñòîèìåíîã ïîòîêà áîãàòîã âîäîì, òàäàøœè ÷îâåê ¼å ó œèõ äîâëà÷èî è ñâî¼ó ëîâèíó, ïà ÷àê è äåëîâå íà¼âå èõ æèâîòèœà èç òîã âðåìåíà êî¼å ñó æèâåëå íà îâèì ïðîñòîðèìà. £åäíà îä òàêâèõ æèâîòèœà, êî¼à ¼å îâäå ó Ïîñàâîòàìíàâè æèâåëà ïðå îêî 50 000 ãîäèíà, ó âðåìå ïîñëåäœåã âåëèêîã îòîïšàâàœà (à ïðå ïîñëå- äœåã ëåäåíîã äîáà), çà âðåìå èíòåðãëàöè¼àöè¼å Âèðì, ¼åñòå è ìàìóò ÷è¼è äåëîâè ñêåëåòà ñó ïðîíà åíè ó ¼åäíî¼ îìàœî¼ çà- òðïàíî¼ ïå èíè, âèñîêî ó áðäó Øåøåâèöà. Äåëîâè ìàìóòîâîã ñêåëåòà ó îâó ïå èíó ìîãëè ñó áèòè äîíåøåíè ñàìî êàî ëîâèíà òàäàøœåã ïå èíñêîã ÷îâåêà, ñ îáçèðîì äà îãðîìàí ìàìóò, ñâå è äà ¼å õòåî, íè¼å ìîãàî äà ñå çàâó÷å ó ïå èíó êî¼à ¼å çà œåãà áèëà ïðåìàëà è êî¼à ñå íàëàçèëà âèñîêó ó áðäó, íà íåïðèñòóïà÷íèì ëèòèöàìà. Óïðàâî òàêâå ïå èíå, ïðå 50-òàê õèšàäà ãîäèíà, áèðàî ¼å òàäàøœè ÷îâåê ó Òàìíàâè çà ñâî¼à ñòàíèøòà. Ñ îáçèðîì äà ¼å ïå èíà áèëà îêî 30-òàê ìåòàðà âèñîêî óäàšåíà îä èñòîè- ìåíîã ïîòîêà Øåøåâèöà, à çíà¼ó è äà ïå èíñêè ìåäâåäè íèêàêî íèñó ìîãëè ëîâèòè ìàìóòå, íèòè ñó äåïîíîâàëè ðåçåðâå õðàíå ó âèäó âåëèêèõ äåëîâà ìàìóòîâîã ìåñà, ¼àñíî ¼å äà ¼å ñàìî ïàëåî- ëèòñêè ëîâàö ìîãàî ó îâó ïå èíó (êî¼à ¼å áèëà è œåãîâî ñòàíèøòå), äîâó è äåëîâå ìàìóòîâîã òðóïà ó îñòàâó, ñåáè çà õðàíó.5
Íåîëèò – ìëà å êàìåíî äîáà Íà¼ñòàðè¼è çàñèãóðíî ïîòâð åíè òðàãîâè æèâîòà ïðàèñòîðè- ¼ñêîã ÷îâåêà ó Ïîñàâîòàìíàâè, ïîòè÷ó èç âðåìåíà ñòàðè¼åã íåî- ëèòà, ïðå îêî 7 õèšàäà ãîäèíà, è ïðèïàäà¼ó òàêîçâàíî¼ Ñòàð÷å- âà÷êî¼ ïðàèñòîðè¼ñêî¼ êóëòóðè (êî¼à ¼å íà îâèì ïðîñòîðèìà åãçè- ñòèðàëàîêî5000ãîäèíàïðåÕðèñòà).Èçòîãâðåìåíàïðàè- ñòîðè¼å (ïîçíàòè¼åã êàî äîáà ,,íåîëèòñêå ðåâîëóöè¼å“), ò¼., âðå- ìåíà ïðâèõ šóäñêèõ ñòàëíèõ ñåäåëà÷êèõ íàñåšà, ïðâèõ ïðèïèòî- ìšàâàœà áèšàêà è æèâîòèœà è äîáà ïðâèõ çåìšîðàäíè÷êèõ êó- ëòóðà íà Áàëêàíó, âðåìåíà êàäà ñó, ïî ïðâè ïóò ó èñòîðè¼è šóä- ñêîã ðîäà, ïî÷åëå äà ñå ïðàâå ïîñóäå è ïðåäìåòè çà ñâàêîäíåâíó
5 È îâè íàëàçè ôîñèëíèõ îñòàòàêà ìàìóòà è ïå èíñêîã ìåäâåäà, èç âðåìåíà èíòåð- ãëàöè¼àöè¼å Âèðì, èç êàìåíîëîìà Øåøåâèöà ó ñåëó Øàáà÷êà Êàìåíèöà, ÷óâà¼ó ñå äàíàñ ó ñòàëíî¼ ìóçå¼ñêî¼ ïîñòàâöè Çàâè÷à¼íîã ìóçå¼à ó Êîöåšåâè. Çà äåòàšå âèäåòè: Ì. Âàñèšåâè , Òîïîãðàôè¼à àðõåîëîøêèõ íàëàçèøòà è ñïîìåíèêà ó Ïîäðèœó, Ó: Ãîäèøœàê èñòîðè¼ñêîã àðõèâà ó Øàïöó, VII, Øàáàö, 1969., ñ. 452-453. 23 óïîòðåáó îä ïå÷åíå çåìšå, ïîòè÷ó è ìíîãîáðî¼íè íàëàçè ðàçëè- ÷èòèõ ïðàèñòîðè¼ñêèõ ïðåäìåòà ïðîíà åíèõ íà ëîêàöè¼àìà íåêà- äàøœèõ íàñåšà òîã ïðàèñòîðè¼ñêîã ÷îâåêà. Íàñåšà îâèõ ïðàèñòîðè¼ñêèõ šóäè ó Ïîñàâîòàìíàâè îòêðè- âåíà ñó, äî ñàäà, íà ñëåäå èì ëîêàëèòåòèìà: 1. ,,Ëèâàäå-âî¼íè ìàãàöèíè“, ó ãðàäó Êîöåšåâè-îïøïòèíà Êîöå- šåâà6; 2. ,,Ðòèíå“ ó ñåëó Ñâèëåóâà–îïøòèíà Êîöåšåâà7; 3. ,,Êð÷åâèíå I“ ó ñåëó Ñâèëåóâà–îïøòèíà Êîöåšåâà; 4. ,,Öðêâèíà“ ó ñëó Ïðîâó–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 5. ,,Ñàèðè“ ó ñåëó Ìåñàðöè–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; è 6. ,,Öðêâèíà“ ó ñåëó Áåšèí–îïøòèíà Âëàäèìèðöè.8 Íàâåäåíè ëîêàëèòåòè ïðåäñòàâšà¼ó ñâåäî÷àíñòàâà íà¼ñòà- ðè¼èõ šóäñêèõ íàñåšà ó Ïîñàâîòàìíàâè è ñòàðà ñó îêî 7 000 ãî- äèíà. Šóäè òàäàøœå Ïîñàâîòàìíàâå (êî¼å ìîäåðíà íàóêà íàçèâà ,,íîñèîöèìà ñòàð÷åâà÷êå êóëòóðå“, à ÷è¼à åòíè÷êà ïðèïàäíîñò íè¼å ïîçíàòà), æèâåëè ñó ó îâèì íàñåšèìà ó âðåìåíó îä 5 000 äî 4 000 ãîäèíà ïðå Õðèñòîâîã ðî åœà. Ñà íàâåäåíèõ ëîêàëèòåòà, èç îâèõ íåêàäàøœèõ ïðâîáèòíèõ è íà¼ñòàðè¼èõ íàñåšà íåîëèòñêîã, ïðàèñòîðè¼ñêîã ÷îâåêà, ïðîíà- åíèñóíà¼ðàçíîâðñíè¼èïðåäìåòèçàñâàêîäíåâíóšóäñêóóïî- òðåáó, àëè, èïàê, òðåáà íàïîìåíóòè äà ñó íà ñòàð÷åâà÷êîì ëîêà- ëèòåòó ,,Ëèâàäå–âî¼íè ìàãàöèíè“ ó Êîöåšåâè, ïðîíà åíè è ¼åäè- íñòâåíè ïðåäìåòè íà êî¼èìà ñå ¼àñíî âèäå óðåçàíè ðàçëè÷èòè ñèìáîëè è çíàöè êî¼å ¼å îâ༠ïðàèñòîðè¼ñêè ÷îâåê êîðèñòèî çà íå- êó âðñòó êîìóíèêàöè¼å. Ïðàèñòîðè¼ñêè, ò¼. ñòàðè¼å íåîëèòñêè– ñòàð÷åâà÷êèïðåäìåòèñàîâàêâèìñèìáîëèìàèçíàöèìà¼åñóíà¼- ñòàðè¼è òàêâå âðñòå íà Áàëêàíó è, îñèì Êîöåšåâå, ïðîíà åíè ñó ¼îø ñàìî ó Âðøöó. Èç âðåìåíà ìëà åã íåîëèòà, îä 4500 äî 3500 ãîäèíà ïðå Õðèñòà, íà òåðèòîðè¼è Ïîñàâîòàìíàâå ïîñâåäî÷åíî ¼å äîñòà ëîêàëèòåòà íà êî¼èìà ñó îòêðèâåíà šóäñêà íàñåšà Âèí÷àíñêå ïðàèñòîðè¼ñêå êóëòóðå, êî¼à ¼å íà îâèì ïðîñòîðèìà åãçèñòèðàëà ïðå îêî 6 000 ãîäèíà. Îâî¼åäîáàïðâèõèíäîåâðîïñêèõñåîáàóÅâðîïè,àëèè âðåìå êàäà ñå ó Ïîñàâîòàìíàâè, ïî ïðâè ïóò ó èñòîðè¼è šóäñêîã ðîäà íà îâèì ïðîñòîðèìà, ïî÷èœó óïîòðåášàâàòè ïðåäìåòè îä ìåòàëà, è òî ïðâåíñòâåíî îä ñàìîðîäíîã áàêðà. È šóäè âèí÷àíñêå êóëòóðå ñó ó Ïîñàâîòàìíàâè, ïðå 6 000 ãîäè- íà,êàîèšóäèïðåòõîäíåñòàð÷åâà÷êåêóëòóðå,æèâåëèóñòàë-
6 Îâ༠ñòàð÷åâà÷êè ëîêàëèòåò ðåêîãíîñöèðàœåì ¼å îòêðèî àóòîð îâå ñòóäè¼å, è îâî ¼å ïðâè ïóò äà ñå ïîñòî¼àœå îâîã ëîêàëèòåòà ïóáëèêó¼å ó ñòðó÷íî¼ ëèòåðàòóðè. 7 Èñòî. 8 Çà ëîêàëèòåòå: Öðêâèíà-Ïðîâî; Ñàèðè-Ìåñàðöè; Öðêâèíà-Áåšèí; è Êð÷åâèíå I- Ñâèëåóâà, âèäåòè: Â. Òðáóõîâè è Ì. Âàñèšåâè , Íà¼ñòàðè¼å çåìšîðàäíè÷êå êóëòóðå óÏîäðèœó, Íàðîäíè ìóçå¼ Øàáàö, Øàáàö, 1983., ñ.23. 24 Karta 7. Lokaliteti starijeg neolita u Podriwu21
21 Karta je preuzeta iz. V. Trbuhovi} i M. Vasiqevi}, Najstarije Zemqoradni~ke kulture Podriwa, Narodni muzej [abac, [abac, 1983., s.16. 25 íèì íàñåšèìà ó êî¼èìà ñó ñå áàâèëè çåìšîðàäœîì, ñòî÷àð- ñòâîì, ëîâîì è ðèáîëîâîì, è èçðàäîì ïîñó à îä ïå÷åíå çåìšå. Àëè, šóäè ó îâî¼ ïðàèñòîðè¼ñêî¼ êóëòóðè ñó ïî ïðâè ïóò ó èñòî- ðè¼è šóäñêîã ðîäà óâåëè ó ñâî¼ó ñâàêîäíåâíó óïîòðåáó è ïðå- äìåòå èçðà åíå îä áàêðà. £åäíà òàêâà áàêàðíà ñåêèðà ÷óâà ñå, ïîðåä îñòàëèõ ïðîíà åíèõ ïðåäìåòà Âèí÷àíñêå êóëòóðå, è ó ñòàëíî¼ ìóçå¼ñêî¼ ïîñòàâöè Çàâè÷à¼íîã ìóçå¼à ó Êîöåšåâè. Îâà áàêàðíàñåêèðàñòàðà¼åîêî5500ãîäèíàèòî¼å(òðåíóòíî îòêðèâåí è ïîçíàò), íà¼ñòàðè¼è ìåòàëíè ïðåäìåò êî¼è ¼å šóäñêà ðóêà èçðàäèëà íà òåðèòîðè¼è Ïîñàâîòàìíàâå. Ëîêàëèòåòè ñà íàñåšèìà âèí÷àíñêå êóëòóðå íà òåðèòîðè¼è Ïîñàâîòàìíàâå îòêðèâåíè ñó ó ñëåäå èì ìåñòèìà: 1. ëîêàëèòåò ,,Øóìå“ ó ñåëó Çóêâå–îïøòèíà Êîöåšåâà9; 2. ëîêàëèòåò ,,Ïóðåòè è“ ó ñåëó Ñâèëåóâà–îïøòèíà Êîöåšåâà10; 3. ëîêàë. ,,€óðè÷èíî áðäî“ ó Ä. Öðíèšåâó–îïøòèíà Êîöåšåâà11; 4. ëîêàë. ,,Äåáåëî áðäî III“ ó ñåëó Áàòàëàãå–îïøòèíà Êîöåšåâà; 5. ëîêàëèòåò ,,Êó åðèíå II“ ó ñåëó Ñâèëåóâà–îïøòèíà Êîöåšåâà; 6. ëîêàëèòåò ,,Îðàø¼å“ ó ìåñòó Êîöåšåâà–îïøòèíà Êîöåšåâà; 7. ëîêàëèòåò ,,Âî å“ ó ñåëó Áðåñíèöà–îïøòèíà Êîöåšåâà; 8. ëîêàëèòåò ,,Áàðè÷“ ó ñåëó Ñóáîòèöà–îïøòèíà Êîöåšåâà12; 9. ëîêàëèòåò ,,Êóëà÷à“ ó ñåëó Ãðàäî¼åâè –îïøòèíà Êîöåšåâà; 10. ëîêàëèòåò ,,Ðîâèíå“ ó ñåëó Çâåçä–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 11. ëîêàëèòåò ,,Ñåëèøòå“ ó ñåëó Ïðîâî–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 12. ëîêàëèòåò ,,Öðêâèíà“ ó ñåëó Ïðîâî–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 13. ëîêàëèòåò ,,Ãðàäóøòèíà“ ó ñåëó Áåšèí–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 14. ëîêàë. ,,Òîêàëè åâêà“ ó ñåëó Áåšèí–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 15. ëîêàëèòåò ,,Ðàâíèöå“ ó ñåëó Áåšèí– îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 16. ëîêàëèòåò ,,Ãð÷êà áàðà“ ó ñåëó Ìåñàðöè–îïøòèíà Âëàäèì.; 17. ëîê. ,,Ìà àð-ãðîášå“ ó ñåëó Ñóâî ñåëî–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 18. ëîêàë. ,,Ïåòêîâàö“ ó ñåëó Âëàñàíèöà–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 19. ëîêàëèòåò ,,Êèñåëà âîäà“ ó ñåëó Êðíè –îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 20. ëîêàëèòåò ,,Äîëîâè“ ó ñåëó £àçîâíèê–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 21. ëîêàëèò. ,,Âóêîäðàæ“ ó ñåëó £àçîâíèê–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 22. ëîêàëèòåò ,, åëè¼å“ ó ñåëó £àëîâèê–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 23. ëîêàëèòåò ,,Òðíîâàö“ ó ñåëó £àëîâèê–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 24. ëîêàë. ,,Êðóøèê“ ó ìåñòó Âëàäèìèðöè–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 25. ëîêàëèòåò ,,Ëèïîâèöà“ ó ñåëó Âóêîøè –îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 26. ëîêàëèòåò ,,Äåîíèöå“ ó ñåëó Ëî¼àíèöå–îïøòèíà Âëàäèìèðöè;
9 Çà äåòàšíè¼å ïîäàòêå î îâîì ëîêàëèòåòó âèäåòè: Æ. £åæ è À. Ñòàðîâè , Àðõåîëî- øêè ëîêàëèòåòè è íàëàçèøòà ó âàšåâñêîì êðà¼ó,Ó:Âàšåâàö – âåëèêè íàðîäíè êàëå- íäàð çà ïðîñòó 1994. ãîäèíó, Âàšåâî, 1994., ñ. 372. 10 È îâ༠ëîêàëèòåò ¼å ðåêîãíîñöèðàœåì îòêðèî àóòîð îâå ñòóäè¼à, ïà ¼å îâî ñàäà ïðâè ïóò äà ñå îâ༠âèí÷àíñêè ëîêàëèòåò ïóáëèêó¼å ó ñòðó÷íî¼ ëèòåðàòóðè. 11 Èñòî. 12 Ëîêàëèòåò ,,Áàðè÷“ ó ñåëó Ñóáîòèöè ïîçíàò ¼å ó ñòàðè¼î¼ ëèòåðàòóðè è êàî ëîêà- ëèòåò ïîä èìåíîì ,,Êóëà Šóòèöå Áîãäàíà“ (ïðèì. àóò.). 26 Karta 8. Lokaliteti mla|eg neolita u Podriwu22
22 Karta je preuzeta iz. V. Trbuhovi} i M. Vasiqevi}, Najstarije Zemqoradni~ke kulture Podriwa, Narodni muzej [abac, [abac, 1983., s.44. 27 27. ëîêàëèòåò ,,Ëóêå“ ó ñåëó Ìàòè¼åâàö – îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 28. ëîêàëèòåò ,,Ãà¼åâè“ ó ñåëó Áåëîòè – îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 39. ëîêàëèòåò ,,Àäà“ ó ñåëó Ñêóïšåí – îïøòèíà Âëàäèìèðöè.13 Èíàïðåäìåòèìàèçîâîãâðåìåíà,êî¼èñóïðîíà åíèíà ìåñòèìà ãäå ñó áèëà íàñåšà âèí÷àíñêå êóëòóðå ó Òàìíàâè, ïðâå- íñòâåíî íà ïîñóäàìà îä ïå÷åíå çåìšå, îòêðèâåíè ñó óðåçàíè ïðàèñòîðè¼ñêè ñèìáîëè è çíàöè êî¼èìà ñó ñå òàäàøœè šóäè ñëó- æèëè ó ñâî¼î¼ ñâàêîäíåâíî¼ êîìóíèêàöè¼è, à êî¼è ñå äàíàñ ÷óâà¼ó óÇàâè÷à¼íîììóçå¼óóÊîöåšåâè. Åíåîëèò – áàêàðíî äîáà Èç âðåìåíà íà ñàìîì ïðåëàñêó èç êàìåíîã ó ìåòàëíà äîáà, îêî 3 000 ãîäèíà ïðå Õðèñòà, íà òåðèòîðè¼è Ïîñàâîòàìíàâå, êðà- òêîòðà¼íî ñó åãçèñòèðàëà íàñåšàïîäèçàíàíàíåïðèñòóïà÷íèì òåðåíèìà, çàòî øòî ¼å ïåðèîä åíåîëèòà íà Áàëêàíó âðåìå âåëè- êèõ åòíè÷êèõ ìèãðàöè¼à, ïà ñå ñàäà íàñåšà ïîäèæó íà áðäèìà êî¼à äîìèíèðà¼ó îêîëèíîì, èç ðàçëîãà ïðåâåíòèâíå áåçáåäíîñòè. Íàñåšà ïðàèñòîðè¼ñêîã ÷îâåêà èç âðåìåíà åíåîëèòà ó Ïîñà- âîòàìíàâè îòêðèâåíà ñó íà ñëåäå èì ëîêàëèòåòèìà:
1. ëîêàëèòåò ,,Ðòîâè“ ó ñåëó Ñâèëåóâà–îïøòèíà Êîöåšåâà; 2. ëîêàëèòåò ,,Êèê“ ó ñåëó Ñâèëåóâà–îïøòèíà Êîöåšåâà; 3. ëîêàëèòåò ,,Äåáåëî áðäî I è II (Ãðàä)“ ó ñåëó Áàòàëàãå– îïøòèíà Êîöåšåâà; 4. ëîêàëèòåòå ,,Áîäœèê“ ó ñåëó Äðóæåòè –îïøòèíà Êîöåšåâà; 5. ëîêàëèòåò ,,Âèñ“ ó ñåëó Äðóæåòè – îïøòèíà Êîöåšåâà; 6. ëîêàëèòåò ,,Ãëàâè÷èöà“ ó ñåëó Ãàëîâè –îïøòèíà Êîöåšåâà; 7. ëîêàëèòåò ,,Ãðàäî¼åâè “ ó ñåëó Ãðàäî¼åâè –îïøòèíà Êîö.; 8. ëîêàëèòåò ,,€èïîâè“ ó ñåëó Ðè àêå–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 9. ëîê. ,,Ãðàä Ãðà÷àðàö“ ó ñåëó £àëîâèê–îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 10. ëîêàëèòåò ,,Äåáåëî áðäî“ ó ñåëó Êàîíà–îïøòèíà Âëàäèìèð.; 11. ëîêàëèòåò ,,Êó åðèíå“ ó ñåëó Êàîíà – îïøòèíà Âëàäèìèð.14 Èç îâîã åíåîëèòñêîã ïåðèîäà ó Ïîñàâîòàìíàâè, àðõåîëîøêè ¼å èñêîïàâàíî íàñåšå íà ëîêàëèòåòó ,,Áîäœèê“ ó ñåëó Äðóæåòè , êî¼å ¼å êðàòêîòðà¼íî åãçèñòèðàëî ó âðåìåíó íà ñàìîì ïðåëàñêó èç êàìåíîã ó ìåòàëíà äîáà, ïðå îêî 32000 ãîäèíà ïðå Õðèñòà. Èñòðàæèâàœèìà ¼å óòâð åíî äà ¼å íàñåšå ïðèïàäàëî ïðàè- ñòîðè¼ñêèì šóäèìà êî¼è ñó áèëè íîñèîöè ,,Áóáàœ-Ñàëêóöà- Êðèâîäîë“ êóëòóðíîã êîìïëåêñà.15
13 Çà ñâå íàâåäåíå ëîêàëèòåòå âèí÷àíñêå êóëòóðå îä ðåäíîã áðî¼à 4. äî ðåäíîã áðî¼à 29. âèäåòè âèøå ïîäàòàêà êîä: Â. Òðáóõîâè è Ì. Âàñèšåâè , Íà¼ñòàðè¼å çåìšîðà- äíè÷êå êóëòóðå ó Ïîäðèœó, Íàðîäíè ìóçå¼ Øàáàö, Øàáàö, 1983., ñ. 63-65. 14 Èñòî, ñ. 73-74. 15 Çà äåòàšå îêî àðõåîëîøêèõ èñêîïàâàœà îâîã ëîêàëèòåòà âèäåòè ïóáëèêîâàíå ñëå- äå å ïðåëèìèíàðíå ðåçóëòàòå èñòðàæèâàœà: À. Ïàëàâåñòðà, È. Ä. Áîãäàíîâè , è À. Ñòàðîâè , Áîäœèê-Äðóæåòè , åíåîëèòñêî ãðàäèíñêî íàñåšå,Ó:Ãëàñíèê ñðïñêîã àð-
28 Karta 9. Eneolitski lokaliteti u Podriwu23
23 Karta je preuzeta iz. V. Trbuhovi} i M. Vasiqevi}, Najstarije Zemqoradni~ke kulture Podriwa, Narodni muzej [abac, [abac, 1983., s.68. 29 Èñêîïàâàœåì îâîã ïðàèñòðè¼ñêîã ëîêàëèòåòà ïðîíà åí ¼å âåëèêè áðî¼ ïðåäìåòà çà ñâàêîäíåâíóóïîòðåáóòàäàøœåã÷îâåêà, à êî¼è ñå äàíàñ ÷óâà¼ó ó Çàâè÷à¼íîì ìóçå¼ó ó Êîöåšåâè. È íà ïðåäìåòèìà èç îâîã ïðàèñòîðè¼ñêîã âðåìåíà è îâå åòíè÷êå ïðè- ïàäíîñòè, îòêðèâåí ¼å âåëèêè áðî¼ ñèìáîëà è çíàêîâà óðåçèâàíèõ íà ïîñóäàìà îä ïå÷åíå çåìšå, êàî è íà ¼åäíîì ïå÷àòó îä èñòîã ìàòåðè¼àëà. ,,Ïðàèñòîðè¼ñêî ïèñìî“ èç Êîöåšåâå Çà îâå ñèìáîëå è çíàêå íàóêà ¼îø óâåê íè¼å óòâðäèëà äà ëè ñó íåêà âðñòà ïðàèñòîðè¼ñêîã ïèñìà, ñ îáçèðîì äà ñó çà 2 000 ãî- äèíà ñòàðè¼è îä íà¼ñòàðè¼åã šóäñêîã ïèñìà (íà¼ñòàðè¼å šóäñêî ïèñìî ¼åñòå Ñóìåðñêî ïèñìî ñà Áëèñêîã èñòîêà, èç âðåìåíà îêî 3200 ãîäèíå ïðå Õðèñòà), à ñòàðè¼è ñó è îä íà¼ñòàðè¼èõ åãèïà- òñêèõ õè¼åðîãëèôà. Íàèìå, ñêîðî 150 ãîäèíà ìå ó ñòðó÷œàöèìà ðàçëè÷èòèõ ïðîôèëà òðà¼å òèõè ,,ðàò“ îêî ïèòàœà äà ëè ñó ñëè- ÷íèñèìáîëèèçíàöèêî¼èñóïðîíà åíèíàÁàëêàíó,àêî¼èïðè- ïàäà¼ó (çà îêî 1500 ãîäèíà), ìëà î¼ Âèí÷àíñêî¼ êóëòóðè, çàïðà- âî, íà¼ñòàðè¼å äî ñàäà ïîçíàòî šóäñêî ïèñìî. Ñèìáîëè è çíàöè èç Êîöåšåâå íà¼ñòàðè¼è ñó äî ñàäà îòêðè- âåíè ïðàèñòîðè¼ñêè óïèñèâàíè ñèìáîëè íà Áàëêàíó, è îä Âèí÷à- íñêèõ ñó ñòàðè¼è çà îêî 1500 ãîäèíà. Àêî áè ñå äîêàçàëî äà ¼å îâ༠ñèñòåì ñèìáîëà è çíàêîâà ïèñìî, îíäà áè Êîöåšåâà (íà îñ- íîâó äàíàøœåã ñòàœà íàëàçà), áèëà êîëåâêà šóäñêå ïèñìåíî- ñòè, à íå Áëèñêè èñòîê. Îâî ñàçíàœå äåëó¼å øîêàíòíî, àëè ñâè ïðàèñòîðè¼ñêè ïðåäìåòè èç îâîã (ñòàðè¼åíåîëèòñêîã) äîáà èçëî- æåíè ñó ó ñòàëíî¼ ïîñòàâöè Çàâè÷à¼íîã ìóçå¼à ó Êîöåšåâè, òàêî äà ñå ñâàêî ìîæå óâåðèòè ó âåðîäîñòî¼íîñò èçíåòèõ òâðäœè.
Áðîíçàíî è ãâîçäåíî äîáà Òîêîì ïåðèîäà ìåòàëíèõ äîáà, ïîñåáíî òîêîì áðîíçàíîã äîáà, ó ïåðèîäó îä îêî 2 800 äî îêî 1200 ãîäèíà ïðå Õðèñòà, Ïî- ñàâîòàìíàâó ñó íàñåšàâàëà íîìàäñêà ïëåìåíà ðàòíèêà, ïšà÷êà- øà è ñòî÷àðà ïîðåêëîì èç Àçè¼å, êî¼à ñó áèëà ó ñòàëíîì ñåçîí- ñêîì ïîêðåòó ïðàòå è ñâî¼à ñòàäà. Èç ïåðèîäà áðîíçàíîã äîáà, íà òåðèòîðè¼è äàíàøœå Ïîñà- âîòàìíàâå, íèñó îòêðèâåíà íàñåšà îâèõ íîìàäñêèõ šóäè, èç ïðîñòîã ðàçëîãà øòî ñó òàêâà íàñåšà áèëà ñåçîíñêà, áåç èêàêàâå àðõèòåêòóðå, îñèì øàòîðà êî¼è ñó ñå, ïî ïîòðåáè, âåîìà ëàêî ñêëàïàëè è ðàñêëàïàëè. Òàêàâ òèï íàñåîáèíà ìåœàî ¼å ñâî¼ó ëîêàëöè¼ó ñâàêå ñëåäå å ãîäèíå, ñà íîâîì ñåçîíîì èñïàøå çà œèõîâà ñòàäà. õåîëîøêîã äðóøòâà, áð. 9. Áåîãðàä, 1994., ñ, 186-191, êàî è ñëåäå è ÷ëàíàê: È. Ðàäîâàíîâè , Ïðåëèìèíàðíà àíàëèçà êðåìåíå èíäóñòðè¼å ñà ëîêàëèòåòà Áîäœèê, èñêîïàâàœà 1994. ã. – ïðîëå íà êàìïàœà,Ó:Ãëàñíèê ñðïñêîã àðõåîëîøêîã äðóøòâà, áð. 11. Áåîãðàä, 1996., ñ. 41-50, Ò. I-IV. 30 Karta 10. Lokaliteti bronzanog doba u Podriwu24
24 Karta je preuzeta iz: V. Trbuhovi} i M. Vasiqevi}, Praistorija,U:[abac u pro{losti, Tom I, Istorijski arhiv u [apcu, [abac, 1970., s. 52. 31 Ìå óòèì, àêî ñó šóäè áðîíçàíîã äîáà ó Ïîñàâîòàìíàâè áèëè íîìàäè è íèñó èìàëè ñâî¼à ñòàëíà íàñåšà, îíè ñó, èïàê, îñòàâèëè âèäšèâîã òðàãà ñâîã áîðàâêà íà îâèì ïðîñòîðèìà. Íàèìå, ïðàèñòîðè¼ñêè šóäè áðîíçàíîã äîáà èìàëè ñó îáè÷༠äà ñàõðàœó¼ó ñâî¼å ìðòâå èñïîä âå èõ çåìšàíèõ õóìêè. Òàêâè œè- õîâè ãðîáîâè íàçèâà¼ó ñå äàíàñ ,,òóìóëè“. Íà òåðèòîðè¼è Ïîñàâîòàìíàâå íàëàçè èç îâîã ïåðèîäà ïðàèñòîðè¼å îòêðèâåíè ñó íà ñëåäå èì ëîêàëèòåòèìà: 1. ëîêàëèòåò ,,Ïîòåñ“ ó ñåëó óêîâèíå-îïøòèíà Êîöåšåâà;16 2. ëîêàëèòåò ,,Ãðîášå“ ó ñåëó Øàáà÷êà Êàìåíèöà-îïøòèíà Êî- öåšåâà;17 3. ëîêàëèòåò ,,Áîðèíà“ ó ñåëó Ñóáîòèöè-îïøòèíà Êîöåšåâà;18 4. ëîêàëèòåò ,,Ìàëà ðåêà“ ó ñåëó Ìàëè Áîøœàê-îïøòèíà Êîöå- šåâà;19 5. ëîêàëèòåò ,,Áð àíè“ ó ñåëó Ñóáîòèöà-îïøòèíà Êîöåšåâà;20 6. ëîêàëèòåò ,,Ãðîáíèöå“ ó ìåñòó Äåáðö-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 7. ëîêàëèòåò ,,Áðîä“ ó ñåëó Äðàãî¼åâàö-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 8. ëîêàëèòåò ,, åëè¼å“ ó ñåëó £àëîâèê-îïøòèíà Âëàäèìèðöè;21 9. ëîêàëèòåò ,,Áåëè áðîä“ ó ñåëó Áåšèí-îïøòèíà Âëàäèìèð.;22 10. ëîêàëèòåò ,,Âàòîâè ó Çàáðàíó“ ó ìåñòó Âëàäèìèðöè-îïøòè- íà Âëàäèìèðöè. Ïðåëàç îä áðîíçàíîã êà ãâîçäåíîì äîáó íàçèâà ñå Õàëøòàò, è îí ñå äåøàâàî ó ïåðèîäó îä îêî 1 200 äî îêî 800 ãîäèíà ïðå Õðèñòà. Èç îâîã âðåìåíà ó Ïîñàâîòàìíàâè ñó îòêðèâåíè ëîêàëèòåòè: 1. ëîêàëèòåò ,,Ñàâñêà îáàëà“ ó ñåëó Ïðîâî-îïøòèíà Âëàäèìèðöè.23
Âðåìå ãâîçäåíîã äîáà (ïåðèîä îä îêî 800 äî îêî 400 ãîäèíå
16 Äåòàšå âèäåòè êîä: Æ. £åæ è À. Ñòàðîâè , Àðõåîëîøêè ëîêàëèòåòè è íàëàçèøòà ó âàšåâñêîì êðà¼ó,Ó:Âàšåâàö – âåëèêè íàðîäíè êàëåíäàð çà ïðîñòó 1994. ãîäèíó, Âàšåâî, 1994., ñ. 374. 17 Âèäåòè: V. Trbuhoviæ,M.Vasiljeviæ, Rekognosciranja u Podrinju i sonda na ispitivanja,U:Arheološki pregled, br. 14, Beograd, 1972., s.183. 18 Îâ༠ëîêàëèòåò ¼å ðåêîãíîñöèðàœåì îòêðèî àóòîð îâå ñòóäè¼å è îâî ¼å ïðâè ïóò äà ñå îâ༠ëîêàëèòåò ïóáëèêó¼å ó ñòðó÷íî¼ ëèòåðàòóðè. Íàëàç áðîíçàíå îãðëèöå ñà îâîã ëîêàëèòåòà ÷óâà ñå äàíàñ ó ñòàëíî¼ ìóçå¼ñêî¼ ïîñòàâöè ó Êîïöåšåâè. 19 Ó ïèòàœó ¼å íåêðîïîëà ñà ñïàšåíèì ïîêî¼íèöèìà ó óðíàìà. È îâ༠ëîêàëèòåò ¼å ðåêîãíîñöèðàœåì îòêðèî àóòîð îâå ñòóäè¼å. Îâî ¼å, òàêî å, ïðâè ïóò äà ñå îâ༠ëîêàëèòåò ïóáëèêó¼å ó ñòðó÷íî¼ ëèòåðàòóðè. 20 Èñòî. 21 Çà âèøå ïîäàòàêà î ëîêàëèòåòòèìà áðîíçàíîã äîáà ñà òåðèòîðè¼å îïøòèíå Âëàäè- ìèðöè âèäåòè: Ì. Âàñèšåâè , Òîïîãðàôè¼à àðõåîëîøêèõ íàëàçèøòà è ñïîìåíèêà ó Ïîäðèœó, Ó: Ãîäèøœàê èñòîðè¼ñêîã àðõèâà ó Øàïöó, V, Øàáàö, 1967., ñ. 127-128. 22 Âèäåòè: V. Trbuhoviæ, M. Vasiljeviæ, Rekognosciranja u Podrinju i sonda na ispitivanja, U: Arheološki pregled, br. 14, Beograd, 1972., s. 168. 23 Èñòî, ñòðàíà 166. 32 ïðå Õðèñòà), ïðèïàäà âëàäàâèíè Èëèðñêèõ ïëåìåíà íà ïðîñòîðèìà äàíàøœå Ïîñàâèíå è Òàìíàâå. Äî ñàäà ñó ó Ïîñàâî- òàìíàâè îòêðèâåíè ñëåäå è ëîêàëèòåòè èç îâîã ïåðèîäà: 1. ëîêàëèòåò ,,Êèê“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøòèíà Êîöåšåâà; 2. ëîêàëèòåò ,,Êóñàœà“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøòèíà Êîöåšåâà; 3. ëîêàëèòåò ,,Âóêîäðàæ“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøò. Êîöåšåâà;24 4. ëîêàëèòåò ,,£îâàíîâè è“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøò. Êîöåšåâà;25 5. ëîêàëèòåò ,,Àóòîïóò“ ó ñåëó Äðóæåòè -îïøòèíà Êîöåšåâà;26 6. ëîêàëèòåò ,,Ñòàäèîí“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøòèíà Êîöåšåâà;27 7. ëîêàëèòåò ,,Ãðîáíèöå“ ó ìåñòó Äåáðö-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 8. ëîêàëèòåò ,,Áðîä ñëàâîòèí“ ó ñåëó Äðàãî¼åâàö-îïøò. Âëàä.; 9. ëîêàë. ,,Æèâêîâè åâà êîëèáà“ ó ñåëó Ïðîâî-îïøò. Âëàäèì.; 10. ëîêàëèòåò ,,Êàìè÷àê“ ó ñåëó Ïðîâî-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 11. ëîêàëèòåò ,,Öðêâèíà“ ó ñåëó Ïðîâî-îïøòèíà Âëàäèìèðöè.
Ëàòåí – ïðîòîèñòîðè¼ñêè ïåðèîä Çà Ëàòåí, êî¼è ¼å òðà¼àî îä 500. ãîäèíå ïðå Õðèñòà, ïà äî 9. ãîäèíå ïîñëå Õðèñòà, ñå ìîæå ðå è äà ïðåäñòàâšà ñâî¼åâðñòàí ïðåëàçíè ïåðèîä îä ïðàèñòîðè¼å êà èñòîðè¼ñêèì åïîõàìà, ò¼. ïðåìà àíòè÷êîì ïåðèîäó. Ó âðåìåíó îä 500 ãîäèíà ïðå Õðèñòà, ïà ñâå äî äî 9. ãîäèíå ïîñëå Õðèñòîâîã ðî åœà, Ïîñàâîòàìíàâå ¼å áèëà ïîä âëàø ó Èëèðà è Ïàíîíà, à îä 400-òå ãîäèíå è Êåëòà è Ñêîðäèñêà, êî¼è ñó, íà¼âåðîâàòíè¼å è íà îâî¼ òåðèòîðè¼è èìàëè ñâî¼à íàñåšà. Ó Ïîñàâîòàìíàâè èç îâîã ïåðèîäà ïîçíàòà ñó ëîêàëèòåòè: 1. ëîêàëèòåò ,,Ðàòêîâàö“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøòèíà Êîöåšåâà;28 2. Íåèìåíîâàíè ëîêàëèòåò èç ñåëà Ïðîâî ó îïøòèíè Âëàäèì.;29 24 Îâ༠ëîêàëèòåò ¼å ðåêîãíîñöèðàœåì îòêðèî àóòîð îâå ñòóäè¼å è îâî ¼å ïðâè ïóò äà ñå îâ༠ëîêàëèòåò ïóáëèêó¼å ó ñòðó÷íî¼ ëèòåðàòóðè. Ïî ñâî¼ ïðèëèöè, íà îâîì ëîïêàëèòåòó íàëàçå ñå íà¼ìàœå ÷åòèðè òçâ. ,,Êíåæåâñêà òóìóëà“ (ïðèì.àóò.). 25 Îâ༠ëîêàëèòåò ¼å ðåêîãíîñöèðàœåì îòêðèî àóòîð îâå ñòóäè¼å è îâî ¼å ïðâè ïóò äà ñå îâ༠ëîêàëèòåò ïóáëèêó¼å ó ñòðó÷íî¼ ëèòåðàòóðè. Ïî ñâî¼ ïðèëèöè, íà îâîì ëîïêàëèòåòó íàëàçå ñå íà¼ìàœå òðè òàêîçâàíà. ,,Ìåãàëèòñêà òóìóëà“ è ¼åäàí òçâ. ,,Êíåæåâñêè òóìóë“. Çà¼åäíî ñà ëîêàëèòåòîì ,,Âóêîäðàæ“ êî¼è ñå íàëàçè ó íåïîñðå- äíî¼ áëèçèíè ëîêàëèòåòà ,,£îâàíîâè è“, îâàê êîìïëåêñ ÷èíè ¼åäíó ñâî¼åâðñíó äîëèíó ,,Êíåæåâñêèõ ãðîáíèöà ó Ñâèëåóâè“ èç âðåìåíà ïîçíîã áðîíçàíîã, èëè, ïàê, ïîçíîã ãâîçäåíîã äîáà. (ïðèì.àóò.). Èíà÷å, íà ëîêàëèòåòó ,,£îâàíîâè è“, íà íà¼âå åì îä òðè ìåãàëèòñêà òóìóëà, 1916. ãîäèíå îòêðèâåíà ¼å ÷óâåíà ðèìñêà îñòàâà áðîíçàíîã íîâöàêî¼à¼åáðî¼àëàïðåêî20õèšàäàêîìàäà.Çàâèøåäåòàšàîîâî¼îñòàâè âèäåòè: Í. Öðíîáðœà, Òðè îñòàâå ðèìñêîã íîâöà èç ðåãèîíà Òàìíàâå,Ó.Museum – Ãîäèøœàê Íàðîäíîã ìóçå¼à ó Øàïöó, áð. 5. Øàáàö, 2004., ñ. 35-40. 26 Èñòî, è îâ༠ëîêàëèòåò ¼å ðåêîãíîñöèðàœåì îòêðèî àóòîð îâå ñòóäè¼å è îâî ¼å ïðâè ïóò äà ñå îâ༠ëîêàëèòåò ïóáëèêó¼å ó ñòðó÷íî¼ ëèòåðàòóðè. Àëè, íà îâîì ëîêàëèòåòó íàëàçè ñå ñàìî ¼åäàí òçâ. ,,Êíåæåâñêè òóìóë“, ñà ¼àñíî âèäšèâèì ïëàøòîì îä ðå÷íèõ îáëóòàêà. 27 Èñòî, ó ïèòàœó ¼å, òàêî å, òóìóë òèïà ,,Êíåæåâñêè òóìóë“ êî¼è ¼å ðåêîãíîñöèðà- œåì îòêðèî àóòîð îâå ñòóäè¼å. 28 È îâ༠ëîêàëèòåò ¼å ðåêîãíîñöèðàœåì îòêðèî àóòîð îâå ñòóäè¼å, è îâî ¼å ïðâè ïóò äà ñå îâ༠ëîêàëèòåò ïóáëèêó¼å ó ñòðó÷íî¼ ëèòåðàòóðè. 33 Karta 11. Lokaliteti gvozdenog doba i latena u Podriwu25
25 Karta je preuzeta iz: V. Trbuhovi} i M. Vasiqevi}, Praistorija,U:[abac u pro{losti, Tom I, Istorijski arhiv u [apcu, [abac, 1970., s. 55. 34 3. ëîêàëèòåò ,,Ñåëèøòå“ ó çàñåîêó Äîœè ÷àãàš, ó ñåëó Ïðîâî- îïøòèíà Âëàäèìèðöè.30
Àíòè÷êè ïåðèîä Ïî÷åòêîì íîâå åðå, ò¼. ïîñëå ïðîïàñòè òêçâ. ,,äàëìàòñêî - ïàíîíñêîã óñòàíêà“ (îä 6 äî 9. ã. ïîñëå Õðèñòà), ïîä âî ñòâîì èëèðñêå ïðèíöåçå Òåóòå, ïðîñòîðè äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå ïîòïàëè ñó ïîä âëàñò Ðèìñêå èìïåðè¼å. Îä 9. ãîäèíå ïîñëå Õðèñòîâîã ðî åœà, ïà ñâå äî êðà¼à IV âåêà, ïðîñòîð äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå íàñåšàâàëè ñó Ðèìšàíè. Ó àäìèíèñòðàòèâíî¼ ïîäåëè Ðèìñêå èìïåðè¼å, ïðîñòîð Ïîñàâîòàìíàâå ïðèïàäàî ¼å òàäàøœî¼ ðèìñêî¼ ïðîâèíöè¼è Ïàíîíè¼è. Íà ÷èòàâîì ïðîñòîðó äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå íàëàçå ñå àðõåîëîøêè ëîêàëèòåòè èç ðèìñêîã âðåìåíà êî¼è ïðèïàäà¼ó, íà¼âå èì äåëîì, ðèìñêèì íàñeîáèíàìà òèïà Villa Rustica. Îâ༠òèï ðèìñêèõ ëîêàëèòåòà, çàïðàâî, ïðåäñòàâšà¼ó îñòàòêå íåêàäàøœèõ åêîíîìñêèõ èìàœà êî¼å ñó ðàòíè âåòåðàíè, ïîñëå îäñëóæåíîã âî¼íîã ðîêà îä 20-òàê ãîäèíà, äîáè¼àëè îä ðèìñêîã öàðà íà ïîêëîí. Îâàêàâ òèï èìàœà, ïî ñâîì îáëèêó è íàìåíè (ó äàíàøœèì àñîöè¼àöèìà), íà¼áëèæè ¼å íàøåì ñõâàòàœó åêîíîìñêîã èìàœà òèïà ,,ñàëàø“. Äðóãè òèï àðõåîëîøêèõ ëîêàëèòåòà ó Ïîñàâîòàìíàâè ÷èíå ìàœà ðèìñêà íàñåšà è íåêðîïîëå. Òðå è òèï ëîêàëèòåòà îäíîñèî áè ñå íà âî¼íå îá¼åêòå (âå à óòâð åœà – êàñòðóìè, ìàœà óòâð åœà - êàñòåëè; è êóëå ñòðàæàðå – ñïåêóëóìè, èòä.), äîê áè ÷åòâðòè òèï àðõåîëîøêèõ íàëàçèøòà ïðåäñòàâšàëå îñòàâå (ñêðèâíèöå) ðèìñêîã íîâöà.31 Ó Ïîñàâîòà- ìíàâèñó,äîñàäà,ðåãèñòîâàíèñâèòèïîâèàðõåîëîøêèõëîêàëè- òåòà èç ïåðèîäà ðèìñêå äîìèíàöè¼å íà îâèì ïðîñòîðèìà. 1. ëîêàëèòåò ,,Ðèìñêà ÷àðøè¼à íà Áåëèì îðíèöàìà“ ó ñåëó Áðåñíèöà-îïøòèíà Êîöåšåâà; 2. ëîêàëèòåò ,,Ðèìñêà ÷àðøè¼à íà Áåëèì îðíèöàìà“ ó ñåëó Äðóæåòè -îïøòèíà Êîöåšåâà; 3. ëîêàëèòåò ,,£îâàíîâè è“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøò. Êîöåšåâà; 4. ëîêàëèòåò ,,Êóñàœå“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøòèíà Êîöåšåâà; 5. ëîêàëèòåò ,,Äóãî âî å“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøò. Êîöåšåâà;32
29 Çà ïîäàòêå î îâîì ëîêàëèòåòó âèäåòè. Ì. Âàñèšåâè , Òîïîãðàôè¼à àðõåîëîøêèõ íàëàçèøòàèñïîìåíèêàóÏîäðèœó,Ó: Ãîäèøœàê èñòîðè¼ñêîã àðõèâà ó Øàïöó, V, Øàáàö, 1967., ñ. 130. 30 V. Trbuhoviæ,M.Vasiljeviæ, Rekognosciranja u Podrinju i sonda na ispitivanja,U: Arheološki pregled, br.14, Beograd, 1972., s. 169. 31 Çàïðàâî, ó àðõåîëîøêî¼ òåðìèíîëîãè¼è, îñòàâå (íîâöà èëè äðóãèãõ ïðåäìåòà), íå òðåòèðà¼ó ñå êàî àðõåîëîøêè ëîêàëèòåòè (ïðèì. àóò.). 32 Çà äåòàšå î àíòè÷êèì ëîêàëèòåòèìà îä ðåäíîã áðî¼à 1. äî ðåäíîã áðî¼à 5 (çàêšó- ÷íî ñà áð. 5), âèäåòè âèøå ïîäàòàêà êîä: Ì. Âàñèšåâè , Òîïîãðàôè¼à àðõåîëîøêèõ íàëàçèøòàèñïîìåíèêàóÏîäðèœó,Ó: Ãîäèøœàê èñòîðè¼ñêîã àðõèâà ó Øàïöó, V, Øàáàö, 1967., ñ. 135-145. 35 1. ëîêàëèòåò ,,Ïåñêàíå“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøò. Êîöåšåâà;33 2. ëîêàëèòåò ,,Äåðåäè¼à“ ó ñåëó Áðäàðèöà-îïøò. Êîöåšåâà;34 3. ëîêàëèòåò ,,Êóñàœà II“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøò. Êîöåšåâà;35 4. ëîêàëèòåò ,,Ðòîâè“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøòèíà Êîöåšåâà36 5. ëîêàëèòåò ,,Ïåðè è“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøòèíà Êîöåšåâà;37 6. ëîêàëèòåò ,,Öåíòàð“ ó ñåëó Ñâèëåóâà-îïøòèíà Êîöåšåâà;38 7. ëîêàëèòåò ,,Öåâàíîâèöà“ ó ìåñòó Äîœå Öðíèšåâî-îïøò. Êîöåšåâà;39 8. ëîêàëèòåò ,,Óø å“ ó ñåëó Áåšèí-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 9. ëîêàëèòåò ,,Âëàñåíèöà“ ó ìåñòó Âëàäèìèðöè-îïøò. Âëàä.; 10. ëîêàëèòåò ,,Îáàëà ðåêå Ñàâå“ ó ìåñòó Äåáðö-îïøò. Âëàä.; 11. ëîêàëèòåò ,,Âèíîãðàä áðà å Âåëèìèðà è Ìèëîøà Æèâêîâè- à“ ó ìåñòó Äåáðö-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 12. ëîêàëèòåò ,,Ñëàâîòèí“ ó ñåëó Äðàãî¼åâàö-îïøò. Âëàäèì.; 13. ëîêàëèòåò ,,Èìàœå Ñðå êà Êîñòè à“ ó ñåëó Êðíè -îïøò. Âëàäèìèðöè; 14. ëîêàëèòåò ,,Âðà÷åâàö“ ó ñåëó Ìåõîâèíå-îïøò. Âëàäèì.;40 15. ëîêàëèòåò ,,Ìó¼íîâà÷à“ ó ñåëó Ëî¼àíèöå-îïøò. Âëàäèì.;41 16. ëîêàëèòåò ,,Áåëè áðîä“ ó ñåëó Áåšèí-îïøòèíà Âëàäèì.;42 17. ëîêàëèòåò ,,Òîìè åâêà“ ó ñåëó Êðíè -îïøòèíà Âëàäèì.; 18. ëîêàëèòåò ,,Ìèëèøòàíñêà êîñà“ ó ñåëó Âëàñåíèöà-îïøò. Âëàäèìèðöè; 19. ëîêàëèòåò ,,Äóáîêà ìàëà“ ó ñåëó Ïðîâî-îïøòèíà Âëàäèì.; 20. ëîêàëèòåò ,,Öðêâèíà“ ó ñåëó Ïðîâî –îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 26. ëîêàëèòåò ,,Ñåëèøòå“ ó çàñåîêó Äîœè ÷àãàš, ó ñåëó Ïðîâî- îïøòèíà Âëàäèìèðöè;
33 Çà îâ༠ëîêàëèòåò äåòàšíè¼å âèäåòè: V. Trbuhoviæ,M.Vasiljeviæ, Rekognosciranja u Podrinju i sonda na ispitivanja,U:Arheološki pregled, br.14, Beograd, 1972., s. 183- 184. 34 V. Trbuhoviæ,M.Vasiljeviæ, Rekognosciranja u Podrinju i sonda na ispitivanja,U: Arheološki pregled, br.15,Beograd,1973.,s.155. 35 È îâ༠ëîêàëèòåò ¼å ðåêîãíîñöèðàœåì îòêðèî àóòîð îâå ñòóäè¼å è îâî ¼å ïðâè ïóò äà ñå îâ༠ëîêàëèòåò ïóáëèêó¼å ó ñòðó÷íî¼ ëèòåðàòóðè. 36 È îâ༠ëîêàëèòåò ¼å ðåêîãíîñöèðàœåì îòêðèî àóòîð îâå ñòóäè¼å è îâî ¼å ïðâè ïóò äà ñå îâ༠ëîêàëèòåò ïóáëèêó¼å ó ñòðó÷íî¼ ëèòåðàòóðè. 37 Èñòî. 38 Èñòî. 39 Çà âèøå äåòàšà î îâîì ëîêàëèòåòó âèäåòè: Æ. £åæ è À. Ñòàðîâè , Àðõåîëîøêè ëîêàëèòåòè è íàëàçèøòà ó âàšåâñêîì êðà¼ó,Ó:Âàšåâàö – âåëèêè íàðîäíè êàëåíäàð çà ïðîñòó 1994. ãîäèíó, Âàšåâî, 1994., ñ. 376. 40 Çà äåòàšå î àíòè÷êèì ëîêàëèòåòèìà îä ðåäíîã áðî¼à 12. äî ðåäíîã áðî¼à 18 (çà- êšó÷íîñàáð.18),âèäåòèâèøåïîäàòàêàêîä:Ì.Âàñèšåâè ,Òîïîãðàôè¼à àðõåî- ëîøêèõ íàëàçèøòà è ñïîìåíèêà ó Ïîäðèœó, Ó: Ãîäèøœàê èñòîðè¼ñêîã àðõèâà ó Øàïöó, V, Øàáàö, 1967., ñ. 135-145. 41 Âèäåòè: Ì. Âàñèšåâè , Òîïîãðàôè¼à àðõåîëîøêèõ íàëàçèøòà è ñïîìåíèêà ó Ïî- äðèœó, Ó: Ãîäèøœàê èñòîðè¼ñêîã àðõèâà ó Øàïöó, VII, Øàáàö, 1969., ñ. 459. 42 Çà äåòàšå î àíòè÷êèì ëîêàëèòåòèìà îä ðåäíîã áðî¼à 21. äî ðåäíîã áðî¼à 37 (çà- êšó÷íîñàáð.37),âèäåòèâèøåïîäàòàêàêîä:V.Trbuhoviæ,M.Vasiljeviæ, Rekogno- sciranja u Podrinju i sonda na ispitivanja,U:Arheološki pregled, br.14,Beograd,1972., s. 168-173. 36 Karta 12. Anti~ki lokaliteti u Podriwu26
26 Karta je preuzeta iz: V. Trbuhovi} i M. Vasiqevi}, Stari vek,U:[abac u pro{losti, Tom I, Istorijski arhiv u [apcu, [abac, 1970., s. 70. Desetak godina kasnije ova karta je ponovo publikovana u:M. Jevti}, Naseqa, stanovni{tvo, zanimawa, stanovawe:U:Posavotamnava,SO Koceqeva, SO Vladimirci i Fond NOB Podriwa, [abac, 1983., s. 52. 37 27. ëîêàëèòåò: ,,Âåëèêå œèâå íà Ãàðøóëàìà“ ó ñåëó Ïðîâî- îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 28. ëîêàëèòåò ,,Ïðîñèíà“ ó ñåëó Êàîíà-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 29. ëîêàëèòåò ,,Ìèñè¼à“ ó ñåëó £àëîâèê-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 30. ëîêàëèòåò ,,Çìà¼åâàö“ ó ñåëó Ñêóïšåí-îïøò. Âëàäèìèðöè; 31. ëîêàëèòåò ,,Óðâà÷à“ ó ñåëó Òðáóøàö-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 32. ëîêàëèòåò ,,Ïðèñåêà“ ó ñåëó Çâåçä-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 33. ëîêàëèòåò ,,Ãð÷êà áàðà“ ó ñåëó Ìåñàðöè-îïøò. Âëàäèìèð.; 34. ëîêàëèòåò ,,Ìà àð-ãðîášå“ ó ñåëó Ñóâî Ñåëî-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 35. ëîêàëèòåò ,,Øåâàðèöå“ ó ñåëó £àçîâíèê-îïøò. Âëàäèìèðöè; 36. ëîêàëèòåò ,,Ëóáåœàê“ ó ñåëó Êðíóëå-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 37. ëîêàëèòåò ,,Ñòàíêîâà÷à“ ó ñåëó Êðíóëå-îïøò. Áëàäèìèðöè. Êðà¼åì IV âåêà, ò¼. ïîñëå 378. ãîäèíå, ïîäðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå ïîòïàëî ¼å ïîä âëàñò Ãîòà êî¼è å îâîì òåðèòîðè- ¼îì âëàäàòè ñâå äî äîëàñêà Õóíà, ñðåäèíîì V âåêà. ÏîäåëîìÐèìñêåèìïåðè¼åíàÇàïàäíîèÈñòî÷íîðèìñêî öàðñòâî 395. ãîäèíå ïîñëå õðèñòà, ïîäðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòà- ìíàâå ïðèïàëî ¼å Èñòî÷íîì ðèìñêîì öàðñòâó, êî¼å å ó ïîòîœèì âåêîâèìà ïîñòàòè ïîçíàòî ïîä èìåíîì Âèçàíòè¼à. Ãîòè ñó Ïîñàâîòàìíàâîì âëàäàëè ñâå äî 441/2. ãîäèíå, êàäà ÷èòàâ àíòè÷êè ñâåò, ïà è Ïîñàâîòàìàíâó, îñâà¼à¼ó Õóíè ñà ñâî¼èì ëåãåíäàðíèì âî îì Àòèëîì íà ÷åëó. Ïîñàâîòàìíàâà å êðàòêîòðà¼íî áèòè ïîä âëàø ó Õóíà, çàòî øòî å ïîñëå Àòèëèíå ñìðòè 451 õóíñêà äðæàâà áèòè óíèøòåíà îä ñòðàíå Ãîòà 454. ãîäèíå, ïà å ïðîñòîðè äàíàøœå Ïîñàâîòà- ìíàâå ïîíîâî ïîòïàñòè ïîä ãîòñêó âëàñò. Ãîòñêà îñâà¼àœà Ãð÷êå èç îâîã ïåðèîäà êîðèñòå Ãåïèäè äà ñå èç òàäàøœå Äàêè¼å (Ðóìóíè¼å) ïðîøèðå íà Ãîòñêó òåðèòîðè¼ó, ïà òàêî (ñà êðà èì ïðåêèäèìà), ó ïåðèîäó îä îêî ¼åäíîã ñëåäå åã âåêà, ïîäðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå áè å ïîä âëàø ó Ãåïèäà.
Ñðåäœîâåêîâíè ïåðèîä Äàíàøœå ïîäðó÷¼å Ïîñàâîòàìíàâå îñòà å ïîä âëàø ó Ãåïè- äà ñâå äî 567. ãîäèíå, êàäà îâå ïðîñòîðå îñâà¼à¼ó Ëàíãîáàðäè óäðóæåíè ñà Àâàðèìà. Ìå óòèì, ¼îø òîêîì òèõ ðàòíèõ îïåðàöè¼à èçìå ó Ëàíãîáàðäñêî-Àâàðñêå óíè¼å è Ãåïèäà, Âèçàíòè¼à ¼å èñêî- ðèñòèëà ñèòóàöè¼ó è 567. ãîäèíå îñâî¼èëà îâî ïîäðó÷¼å, ïà ¼å òàêî è ïîäðó÷¼å îïøòèíå Êîöåšåâà ïîòïàëî ïîä âëàñò Âèçàíòè¼å. Ïëàøå è ñå ñâî¼èõ áèâøèõ ñàâåçíèêà Àâàðà, Ëàíãîáàðäè îäëàçå ó Èòàëè¼ó, ïà ¼å Àâàðñêè êàãàí Áà¼àí, ó ñàâåçó ñà ïëåìå- íèìà Ñëîâåíà ïî÷åî äà îñâà¼à îâå òåðèòîðè¼å. Êàäà ¼å Àâàðñêî- Ñëîâåíñêè ñàâåç îñâî¼èî Ñèðìè¼óì (Ñðåì. Ìèòðîâèöó), 579-581. ãîäèíå, Àâàðè è Ñëîâåíè êîíà÷íî îâëàäàâà¼ó è Ïîñàâîòàìíàâîì.
38 Îñíîâíà öðòà äàšåã ðàçâî¼à Ïîñàâîòàìíàâå ¼åñòå òà äà ¼å îíà îñòàëà ñëîâåíñêà è ïîðåä òîãà øòî ¼å ó íàðåäíèì âåêîâèìà ïî- òïàäàëà ïîä óòèö༠ðàçíèõ îñâà¼à÷à è íàðîäà. Ïîñëå 626. ãîäèíå, ìå ó Àâàðèìà äîëàçè äî êðóïíè¼èõ ðà- çìèðèöà, ïà èì ¼å ïîñëå òîãà ìî áèëà ¼àêî óìàœåíà, à äðæàâíà òåðèòîðè¼à ñìàœåíà øòî ñó Ñëîâåíè èñêîðèñòèëè äà äåôèíè- òèâíî êîëîíèçó¼ó Áàëêàíñêî ïîëóîñòðâî (à ó œåìó è Ïîñàâîòà- ìíàâó). Ó êîëîíèçîâàíèì êðà¼åâèìà Ñëîâåíè ñó ïî÷åòêîì VII âåêà ôîðìèðàëè ñâî¼å òåðèòîðè¼àëíå ¼åäèíèöå – æóïå, íà ÷è¼åì ÷åëó ¼å áèî æóïàí. Ó îáëàñòè äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå ïîçíàòî ¼å äà ñó èç òîã âðåìåíà ïîñòî¼àëå äâå æóïå: Òàìíàâà è Áåšèíî-ïîñàâèíà. Íà¼ñòàðè¼è òîïîíèìè ñëîâåíñêîã ïîðåêëà ó Ïîñàâîòàìíàâè èç âðåìåíà êîëîíèçîâàœà îâîã ïîäðó÷¼à îä ñòðàíå Ñëîâåíà ¼åñó èìåíà ðåêà: Òàìíàâà, Âóêîäðàæ è Äîáðàâà.43
Ïîñëå ïðîïàñòè àâàðñêîã êàãàíàòà (âðñòà äðæàâíîã óðå åœà), ò¼. äðæàâå, 800. ãîäèíå, íîâîíàñòàëó ñèòóàöè¼ó êîðè- ñòè áóãàðñêè âëàäàð Îìóðòàã è îñâà¼à (èçìå ó îñòàëèõ), è îáëàñò Ïîñàâîòàìíàâå, òàêî äà å îáëàñòèìà Ïîñàâèíå è Òàìíàâå, ñëåäå èõ ñòîòèíàê ãîäèíà, âëàäàòè Áóãàðè. Çà âðåìå âëàäàâèíå áóãàðñêîã êíåçà Áîðèñà (852-889.), íà òåðèòîðè¼è áóãàðñêå äðæàâå (à ñàìèì òèì è ó Ïîñàâîòàìíàâè), óêîðåœó¼å ñå õðèø àíñòâî. Ó ñêëîïó õðèø àíñêå öðêâåíå àäìè- íèñòðàöè¼å, ó òàäàøœåì Ñèðìè¼óìó (Ñðåìñêî¼ Ìèòðîâèöè), îñíè- âà ñå åïèñêîïè¼à êî¼à ïîä ñâî¼îì ¼óðèñäèêöè¼îì (ïîðåä îñòàëèõ îáëàñòè), èìà è îáëàñò Ïîñàâîòàìíàâå. £åäíî âðåìå ñå êàî åïèñêîï ó Ñèðìè¼óìó ñïîìèœå è ÷óâåíè õðèø àíñêè ïðîñâåòèòåš Ìåòîäè¼å. Íàèìå, äîœîïàíîíñêè êíåç Êîöåš ñå 869. ãîäèíå îáðà à ïàïè Õàäðè¼àíó II ñà ìîëáîì äà çà åïèñêîïà ó Ñèðìè¼óìó ïîñòàâè Ìåòîäè¼à, êî¼è ¼å òèõ ãîäèíà (çà¼å- äíî ñà èðèëîì), øèðèî ïèñìåíîñò ìå ó Ñëîâåíèìà ó îâîì äåëó Áàëêàíà. Ïàïà ¼å êíåçó Êîöåšó èñïóíèî ìîëáó, ìå óòè, óáðçî ïîñëå òîãà, 870. ãîäèíå, Ìåòîäè¼å ¼å ïîçâàí íà öðêâåíè ñàáîð ó Ñàëöáóðã ãäå ¼å çàðîášåí è äðæàí ó òàìíèöè ñëåäå å òðè ãîäèíå. Áèî ¼å òî, ó¼åäíî, è êð༠åïèñêîïè¼å ó Ñèðìè¼óìó. Òîêîì äåñåòîã âåêà çà îáëàñò äîëèíå ðåêå Ïîñàâîòàìíàâå èìà âåîìà ìàëî èñòîðè¼ñêèõ ïîäàòàêà. Ïîçíàòî ¼å ñàìî äà ¼å ó ïðâî¼ ïîëîâèíè X âåêà îâà îáëàñò áèëà ïîä âëàø ó Óãàðà (Ìà àðà), à äà ¼å ó äðóãî¼ ïîëîâèíè Õ âåêà áèëà (íà¼âåðîâàòíè¼å) ïîä âëàø ó ñðïñêîã êíåçà ×àñëàâà. Ïîñëå ïðîïàñòè Óãàðñêå äðæàâå, îáëàñò äàíàøœå Ïîñàâî- 43 Ì. Âàñèšåâè , Ïîñàâîòàìíàâà äî XIX âåêà,Ó:Ïîñàâîòàìíàâà,ÑÎÊîöåšåâà,ÑÎ Âëàäèìèðöè è Ôîíä ÍÎÁ Ïîäðèœà, Øàáàö, 1983. ñ. 75. 39 òàìíàâå áèëà ¼å ïîä âëàø ó Ìàêåäîíñêîã öàðñòâà è Ñàìóèëîâå äðæàâå, ñâå äî 1014. ãîäèíå, êàäà ïîíîâî äîëàçè ïîä âëàñò Âèçà- íòè¼å è öàðà Âàñèëè¼à II. Òàäà ¼å Âèçàíòè¼à Áàëêàí àäìèíè- ñòðàòèâíî ïîäåëèëà íà òåðèòîðè¼àëíå îáëàñòè êî¼å ñó ñå çâàëå ,,òåìå“. Îáëàñò Ïîñàâîòàìíàâå òàäà ¼å ïðèïàëà òåìè ïîä èìåíîì Ïàðàäóíàâîí. Ó äðóãî¼ ïîëîâèíè XI âåêà, ò¼. ïîñëå 1072. ãîäèíå, îáëàñò Ïîñàâîòàìíàâå ïîíîâî óëàçè ïîä âëàñò Óãàðà ïîä êî¼îì å îñòàòè íàðåäíèõ íåêîëèêî äåöåíè¼à. Íàèìå, âå ó ïðâèì äåöåíè¼àìà XIII âåêà, ó îâèì îáëàñòèìà ñïîìèœå ñå óãàðñêè âåëèêîäîñòî¼íèê £îâàí Àíãåë è œåãîâà ìà¼êà Ìàðãàðèòà, êî¼à ¼å áèëà áèâøà âèçà- íòè¼ñêà öàðèöà è ñåñòðà óãàðñêîã êðàšà Àíäðè¼å II. Ïîä œèõîâîì âëàø ó áèëà ¼å è îáëàñò òàäàøœå Òàìíàâå, Ïîñà- âèíå è Ìà÷âå. Íà¼âåðîâàòíè¼å äà ¼å ñåäèøòå £îâàíà Àíãåëà è œå- ãîâå ìà¼êå Ìàðãàðèòå áèëî ó òàäàøœåì ãðàäó Ìà÷îó, ïî êî¼åì ¼å è äàíàøœà îáëàñò Ìà÷âà äîáèëà ñâî¼å èìå. Ìà÷âàíñêà áàíîâèíà, êàî ïîñåáíà àäìèíèñòðàòèâíà ¼åäè- íèöà óãàðñêå äðæàâå, îñíîâàíà ¼å ïîñëå 1247. ãîäèíå êàî âî¼íà êðà¼èíà ïðåìà ñðïñêî¼ ñðåäœîâåêîâíî¼ äðæàâè. Çàõâàòàëà ¼å ïîäðó÷¼å äàíàøœå ñåâåðîçàïàäíå Ñðáè¼å è áèëà ¼å ïîäåšåíà íà ìàœå àäìèíèñòðàòèâíå ¼åäèíèöå ïîä èìåíîì ,,æóïå“. Æóïå êî¼å ñó óëàçèëå ó ñàñòàâ òàäàøœå Ìà÷âàíñêå áàíîâèíå èç XIII âåêà áèëå ñó: Áèòâà; Ìà÷âà; Áåšèí; Òàìíàâà; Êîëóáàðà; Ïåïåšåâàö; Šèã; Íåïðè÷àâà; Óá; Îáíèöà; è Ðà å- âèíà. Ñåäèøòå ìà÷âàíñêèõ áàíîâà áèëî ¼å ó òàäàøœî¼ Ñðåìñêî¼ Ìèòðîâèöè. Ïîñëå 1283. ãîäèíå, ñðïñêè êðàš Äðàãóòèí äîáè¼à ó ìèðàç îä óãàðñêîã êðàšà óïðàâó íàä Ìà÷âàíñêîì áàíîâèíîì. Œåãîâ äâîð íàëàçèî ñå ó ìåñòó Äåáðö íà Ñàâè, íà ìåñòó çâàíîì Ãðàäó- æèíà, êîä ñåëà Ìàëîã Äóáîêîã. Îâî ìåñòî íàëàçè ñå ñàìî 30-òàê êèëîìåòàðà óäàšåíî îä Êîöåšåâå, à 15-òàê îä Âëàäèìèðàöà. Èç ñâîã äâîðà ¼å, ïîáîæíè ñðïñêè êðàš Äðàãóòèí, ïóíå 33 ãîäèíå óïðàâšàî Ìà÷âàíñêîì áàíîâèíîì, à ñàìèì òèì è Ïîñàâî- òàìíàâîì. Êðàš Äðàãóòèí áèî ¼å ïîçíàò è ïîä èìåíîì ,,Ìà÷âà- íñêè êðàš“. Ñðïñêè êðàš Äðàãóòèí ñå, îäìàõ ïîñëå 1314. ãîäè- íå, çàìîíàøèî è óáðçî è óìðî, 21. ìàðòà 1316. ãîäèíå ó ñâîì äâîðó ó Äåáðöó. Óìðî ¼å êàî ìîíàõ Òåîêòèñò. Íå ìîæå ñå (ñà 100%-òíîì ñèãóðíîø ó) òâðäèòè ãäå ¼å êðàš Äðàãóòèí òà÷íî ñàõðàœåí. Ìèñëè ñå äà ¼å ñàõðàœåí ñà ñâî¼èì áðàòîì êðàšåì Ìèëóòèíîì ó ìàíàñòèðó €óð åâè ñòóïîâè (êîä ÍîâîãÏàçàðà),óÐàøêî¼,àëè,òîíè¼åïîñâåäî÷åíîíàëàçîìœåãî- âèõ çåìíèõ îñòàòàêà. Íà îñíîâó òîãà ìîæå ñå (áàðåì ó ôîðìè ðà- äíå õèïîòåçå) ïðåòïîñòàâèòè è ðàçìèøšàòè î ìîãó íîñòè äà ¼å, ìîæäà, êðàš Äðàãóòèí ñàõðàœåí ó îáëàñòè äàíàøœå Ïîñàâî- òàìíàâå. Ïîñëå Äðàãóòèíîâå ñìðòè, Ìà÷âàíñêîì áàíîâèíîì (à ñàìèì 40 òèì è Ïîñàâîòàìíàâîì), çàâëàäàî ¼å Äðàãóòèíîâ ñèí Âëàäèñëàâ êîãà ¼å ñà òðîíà ó Äåáðöó 1319. ãîäèíå ñâðãíóî œåãîâ ñòðèö – êðàš Ìèëóòèí. Òàêî ¼å îáëàñò äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå ïî ïðâè ïóò ó ñâî¼î¼ èñòîðè¼è ïîòïàëà ïîä âëàñò ñòàðå Ñðïñêå äðæàâå è ñðïñêîã êðàšà Ìèëóòèíà. Ìå óòèì, çà êðàòêî. Âå 1320. ãîäèíå Ìà÷âàíñêà áàíîâèíà (à, ñàìèì òèì, è Ïî- ñàâîòàìíàâà), ïîíîâî ïîòïàäà ïîä âëàñò Óãàðà (Ìà àðà) è œèõîâîã êðàšà Êàðëà Ðîáåðòà, êî¼è ¼å óïðàâó íàä œîì ïîâåðèî ñâîìå áàíó Ïàâëó Ãîð¼àíñêîì. Äîëàñêîì íà âëàñò ñðïñêîã öàðà Äóøàíà 1331. ãîäèíå îáíîâšåíà ñó îñâà¼à÷êà ñòðåìšåíà êà îâèì ïðîñòîðèìà êî¼è ñó, ñà ïðîìåíšèâèì óñïåõîì, ñâå äî Äóøàíîâå ñìðòè 1355. ãîäèíå, óëàçèëè èëè èçëàçèëè èç îêâèðà ñðïñêå, èëè óãàðñêå äðæàâå. Ñëè÷íà ñèòóàöè¼à ¼å áèëà è òîêîì âëàäàâèíå Äóøàíîâîã ñèíà, ñðïñêîã öàðà Óðîøà (îä 1355 äî 1371. ãîäèíå), êî¼è ¼å ñà óãàðñêèì êðàšåì Ëóäîâèêîì, òàêî å, ñà ïðîìåíšèâèì óñïåõîì, ðàòîâàî îêî îâèõ ïðîñòîðà. Ïîñëå ñìðòè ñðïñêîã öàðà Óðîøà 1371. ãîäèíå, ïðîñòîð Ïîñàâîòàìíàâå ïîòïàäà ïîä óïðàâó è âëàñò ñðïñêîã êíåçà Ëàçàðà Õðåáåšàíîâè à. Ïîä œåãîâîì óïðàâîì å îñòàòè, ñêîðî, äî ïðåä êð༠œåãîâå âëàäàâèíå, êàäà îâå ïðîñòîðå ïîíîâî îñâà¼à¼ó Óãàðè. Ïîñëå áèòêå íà Êîñîâó 1389. ãîäèíå, ïîäðó÷¼å Ìà÷âàíñêå áàíîâèíå (ïà è ïîäðó÷¼å Ïîñàâîòàìíàâå), ïîíîâî ¼å ïîòïàëî ïîä âëàñò óãàðñêîã áàíà Íèêîëå Ãîð¼àíñêîã. Èñòîâðåìåíî ñó íà îâå ïðîñòîðå (ñïîðàäè÷íî) óïàäàëè è Òóðöè, äà áè œèõîâè óïàäè ïðåñòàëè ïîñëå œèõîâîã êàòàñòðîôàëíîã ïîðàçà îä ñòðàíå Ìîíãîëà ó áèöè êîä Àíãîðå 1402. ãîäèíå. Ïîñëåîâå÷óâåíåáèòêå,èñðïñêèêíåçÑòåôàíËàçàðåâè , ñèí êíåçà Ëàçàðà Õðåáåšàíîâè à, ó âèçàíòè¼ñêî¼ ïðåñòîíèöè Öàðèãðàäó, äîáè¼à òèòóëó äåñïîòà ñâèõ ñðïñêèõ çåìàšà. Íà ò༠íà÷èí ñå îñëîáà à òóðñêå âàçàëíîñòè ñóëòàíó Áà¼àçèòó. Ïîðåä ñâî¼å òèòóëå, äåñïîò Ñòåôàí Ëàçàðåâè äîáè¼à îä óãàðñêîã êðàšà íà óïðàâó è Ìà÷âàíñêó áàíîâèíó. Íà ò༠íà÷èí, ïîäðó÷¼å äàíà- øœå Ïîñàâîòàìíàâå ïîíîâî äîëàçè ïîä âëàñò ñðïñêå äåñïîòîâèíå è äèíàñòè¼å Ëàçàðåâè . Ïîñëå ñìðòè äåñïîòà Ñòåôàíà Ëàçàðåâè à 1427. ãîäèíå, íà ïðåñòî ñðïñêå äðæàâå äîëàçè œåãîâ ñèí €óðà Áðàíêîâè , êî¼è îäìàõ ïî äîëàñêó íà ïðåñòî äàðó¼å Ìà÷âàíñêó áàíîâèíó ñâîì âåëèêîì ÷åëíèêó Ðàäè÷ó Ïîñòóïîâè÷ó. Ó ïîâåšè î äàðîâàœó, ïî ïðâè ïóò ó èñòîðè¼è Òàìíàâå è Ïîñàâèíå, ïîìèœó ñå íàñåšåíà ìåñòà ó œèìà, à êî¼à è äàíàñ ïîñòî¼å. Òî ñó: òðã Äåáðö è ñåëà: Ïðàõîâî (äàíàøœå Ïðîâî); Áîøœàöè (äàíàøœè Ìàëè Áîøœàê è Äðàãèœå) è ñåëî Çàãðåá – äàíàñ ïîòåñ ó ñåëó Êðíè . 44
44 Ì. £åâòè , Íàñåšà, ñòàíîâíèøòâî, çàíèìàœà è ñòàíîâàœå ó Ïîñàâîòàìíàâè,Ó: Ïîñàâîòàìíàâà äî XIX âåêà,Ó:Ïîñàâîòàìíàâà,ÑÎÊîöåšåâà,ÑÎÂëàäèìèðöèèÔîíä ÍÎÁÏîäðèœà,Øàáàö,1983.ñ.42. 41 Òðåáà ðå è è äà ñå ó óãàðñêèì ïîâåšàìà, íà âèøå ìåñòà è ó ðàçíèì âðåìåíèìà, ïîìèœå è äèñòðèêò Áåšèí (districtus Belyn), îä ÷åãà ¼å äî äàíàñ îñòàëî ñàìî èìå ñåëà Áåšèí. È íàðåäíå òðè äåöåíè¼å, ïîäðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå îñòà å ïîä ñðïñêîì âëàø ó. Ïîñëå ñìðòè €óð à Áðàíêîâè à 1456. ãîäèíå, íà ñðïñêè ïðåñòî äîëàçè œåãîâ ñèí Ëàçàð Áðàíêî- âè , êî¼è å Ñðáè¼îì âëàäàòè ñëåäå å äâå ãîäèíå, äî 1458. êàäà ¼å èçíåíàäà è óìðî. Ñðïñêè ïðåñòî ¼å íàñëåäèî Ëàçåðåâ ðî åíè áðàò Ñòåôàí Áðàíêîâè (ñëåïè). Ìå óòèì, ñëåäå å 1459. ãîäèíå Ñðáè¼ó ñó êîíà÷íî îñâî¼èëè Òóðöè, ïà ¼å è äàíàøœà îáëàñò Ïîñàâîòàìíàâå ïîòïàëà ïîä œèõîâó âëàñò. Çàóçåâøè ñðïñêó äåñïîòîâèíó, Òóðöè ñå ó Ïîñàâîòàìàâè ñïðåìà¼ó çà äàšà îñâà¼àœà. Ó òîì öèšó îíè 1471. ãîäèíå ïîäèæó øàáà÷êó òâð àâó, êàî áàçó çà äàšå íàïðåäîâàœå ïðåìà ñåâåðó. Íà óãàðñêîì ïðåñòîëó ñå òèõ ãîäèíà íàëàçèî åíåðãè÷íè êðàš Ìàòè¼à Êîðâèí êî¼è ñå ñóïðîòñòàâšà äàšî¼ òóðñêî¼ èíâàçè¼è. Ó òîì öèšó îí 1476. ãîäèíå îñâà¼à Øàáàö, à çàòèì è öåëó áèâøó Ìà÷âàíñêó áàíîâèíó îä êî¼å, óáðçî, ôîðìèðà íîâó Øàáà÷êó áàíîâèíó ñà ñåäèøòåì ó Øàïöó, à íå ó Ñðåìñêî¼ Ìèòðîâèöè êàî äî òàäà. Ó òó íîâîîñíîâàíó Øàáà÷êó áàíîâèíó óëàçè è ïîäðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå. Ìå óòèì, òóðñêè ñóëòàí Ñóëå¼ìàí Âåëè÷àíñòâåíè, ñà âåëè- êîì ñèëîì îä 300 000 âî¼íèêà, îñâà¼à Øàáàö 7. ¼óëà 1521. ãîäè- íå. Îä òàäà, ïà ñâå äî òçâ. áå÷êîã ðàòà 1683-1699. ãîäèíå, Ïîäðèœå å ñå íàëàçèòè ïîä òóðñêîì âëàø ó, à ñà œèìå è ïîäðó÷¼å Ïîñàâîòàìíàâå. Èç âðåìåíà ñðåäœåã âåêà íà òåðèòîðè¼è Ïîñàâîòàìíàâå äî ñàäà ñó îòêðèâåíè ñëåäå è àðõåîëîøêè ëîêàëèòåòè: 1. ëîêàëèòåò ,,Êóëèíà íà Êîœñêîì ãðîáó“ ó ñåëó Áðåñíèöà- îïøò. Êîöåšåâà; 2. ëîêàëèòåò ,,Ãðàä“ ó ñåëó Ãðàäî¼åâè -îïøòèíà Êîöåšåâà; 3. ëîêàëèòåò ,,Ìðàìîð¼å“ ó ñåëó Šóòèöå-îïøòèíà Êîöåšåâà;45 4. ëîêàëèòåò ,,Ìà àðñêî ãðîášå íà Áîáè¼è“ ó ñåëó Äðóæåòè - îïøòèíà Êîöåšåâà;46 5. ëîêàëèòåò ,,Òóðñêî ãðîášå“ ó ñåëó Áàòàëàãå-îïøòèíà Êîöåšåâà; 6. ëîêàëèòåò ,,Öðêâåíàö“ ó ñåëó Áðåñíèöà-îïøòèíà Êîöåšåâà; 7. ëîêàëèòåò ,,Ìà àðñêî ãðîášå ó ìàëè Ðåöè“ ó ñåëó Øàáà÷êà Êàìåíèöà-îïøòèíà Êîöåšåâà;
45 Çà âèøå ïîäàòàêà î îâà äâà ëîêàëèòåòà èäåòè: Ì. Âàñèšåâè , Òîïîãðàôè¼à àðõåîëîøêèõ íàëàçèøòà è ñïîìåíèêà ó Ïîäðèœó, Ó: Ãîäèøœàê èñòîðè¼ñêîã àðõèâà ó Øàïöó, V, Øàáàö, 1967., ñ. 145-154. 46 Çà âèøå ïîäàòàêà âèäåòè: Ì. Âàñèšåâè , Òîïîãðàôè¼à àðõåîëîøêèõ íàëàçèøòà è ñïîìåíèêà ó Ïîäðèœó, Ó: Ãîäèøœàê èñòîðè¼ñêîã àðõèâà ó Øàïöó, VII, Øàáàö, 1969., ñ. 464. 42 1. ëîêàëèòåò ,,Öðêâèíà ó Çìà¼åâöó“ ó ñåëó Øàáà÷êà Êàìåíèöà- îïøòèíà Êîöåšåâà; 2. ëîêàëèòåò ,,Ìà àðñêî ãðîášå íà Ìàòè à áðäó“ ó ìåñòó Äîœå Öðíèšåâî-îïøòèíà Êîöåšåâà; 3. ëîêàëèòåò ,,Ìà àðñêî ãðîášå íà Ìàëåøåâè à ëèïàìà“ ó ñåëó Äðóæåòè -îïøòèíà Êîöåšåâà; 4. ëîêàëèòåò ,,Ìà àðñêî ãðîášå íà Ïîšàí÷åòó“ ó ñåëó Äðóæå- òè -îïøòèíà Êîöåšåâà; 5. ëîêàëèòåò ,,Ìà àðñêî ãðîášå íà Ðèìñêî¼ ÷àðøè¼è“ ó ñåëó Äðóæåòè -îïøòèíà Êîöåšåâà;47 6. ëîêàëèòåò ,,Ñòîíñêà-Áåëåçè“ ó ñåëó Áðäàðèöà-îïøòèíà Êîöåšåâà; 7. ëîêàëèòåò ,,Òóðñêî ãðîášå ó Ìàêñè à ìàëè“ ó ñåëó Áðäàðè- öà-îïøòèíà Êîöåšåâà; 8. ëîêàëèòåò ,,Òóðñêî ãðîášå“ ó ñåëó Ãîëî÷åëî-îïøòèíà Êîöåšåâà;48 9. ëîêàëèòåò ,,Ñåëèøòå ó çàñåîêó Äîœè ×àãàš“ ó ñåëó Ïðîâî- îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 10. ëîêàëèòåò ,,Ïà¼è à âî å“ ó ñåëó Ïðîâî-îïøò. Âëàäèìèðöè; 11. ëîêàëèòåò ,,Ïîäãîðèöà“ ó ñåëó Ïðîâî-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 12. ëîêàëèòåò ,,Ìà àðñêî ãðîášå íà ×îòó“ ó ñåëó Äðàãî¼åâàö- îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 13. ëîêàëèòåò ,,Çàáðàí Îáðàäà Àòè à“ ó ñåëó Ñêóïšåí-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 14. ëîêàëèòåò ,,Ìëàêâà êîä Ïðåñàäà“ ó ñåëó Ñêóïšåí-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 15. ëîêàëèòåò ,,Ãð÷êà áàðà“ ó ñåëó Ìåñàðöè-îïøòèíà Âëàäè- ìèðöè; 16. ëîêàëèòåò ,,Ìà àðñêî ãðîášå“ ó ñåëó Ìðîâñêà-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 17. ëîêàëèòåò ,,Öåíòàð“ ó ñåëó Ìàòè¼åâàö-îïøò. Âëàäèìèðöè; 18. ëîêàëèòåò ,,Ìà àðñêî ãðîášå“ ó ñåëó Âóêîøè -îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 19. ëîêàëèòåò ,,Äåîíèöå ó Ðàâíèìà“ ó ñåëó Ëî¼àíèöå-îïøòèíà Âëàäèìèðöè; 20. ëîêàëèòåò ,,Êóëà-Êóëèíà è ãîášå“ ó ñåëó Êðíóëå-îïøòèíà Âëàäèìèðöè;49
47 Çà âèøå äåòàšà î ñðåäœîâåêîâíèì ëîêàëèòåòèìà ó îïøòèíè Êîöåšåâà, îä ðåäíîã áðî¼à 5 äî ðåäíîã áðî¼à 12 (çàêšó÷íî ñà œèì), âèäåòè: V. Trbuhoviæ,M.Vasiljeviæ, Rekognosciranja u Podrinju i sonda na ispitivanja,U:Arheološki pregled, br.14,Beograd, 1972., s. 182-184. 48 Çà âèøå äåòàšà î ëîêëèòåòèìà ïîä ðåäíèì áðî¼åì 13,14, è 15 âèäåòè: V. Trbuhoviæ,M.Vasiljeviæ, Rekognosciranja u Podrinju i sonda na ispitivanja,U:Arheološki pregled, br.15, Beograd, 1973., s. 155-156. 49 Çà âèøå ïîäàòàêà î ñðåäœîâåêîâíèì ëîêàëèòåòèìà ó îïøòèíè Âëàäèìèðöè, îä ðåäíîã áðî¼à 16 äî ðåäíîã áðî¼à 27 (çàêšó÷íî ñà œèì), âèäåòè: V. Trbuhoviæ,M.Va-
43 Karta 13. Sredwovekovni lokaliteti u Podriwu27
27 Karta je preuzeta iz: S. ]irkovi}, Sredwi vek,U:[abac u pro{losti, Tom I, Istorijski arhiv u [apcu, [abac, 1970., s. 89. 44 Ïåðèîä òóðñêå âëàäàâèíå Íîâîîñâî¼åíå îáëàñòè ó Ïîäðèœó Òóðöè ñó àäìèíèñòðàòèâíî ïðèïî¼èëè Çâîðíè÷êîì ñàíŸàêó ó Áîñàíñêîì ïàøàëóêó. Çâîðíè÷êè ñàíŸàê áèî ¼å ïîäåšåí íà ìàœå àäìèíèñòðàòèâíå ¼åäèíèöå êî¼å ñó ñå çâàëå ,,íàõè¼å“. Ïîäðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòà- ìíàâå ïðèïàëî ¼å Øàáà÷êî¼ íàõè¼è êî¼à ¼å áèëà ïîäåšåíà íà ¼îø ìàœå àäìèíèñòðàòèâíå ¼åäèíèöå êî¼å ñó ñå çâàëå ,,êíåæèíå“. Êíåæèíà Øàáà÷êå íàõè¼å áèëå ñó è Òàìíàâñêà êíåæèíà êî¼î¼ îäãîâàðà òåðèòîðè¼à äàíàøœå îïøòèíå Êîöåšåâà, êàî è Ïîñàâñêà êíåæèíà êî¼î¼ îäãîâàðà ïîäðó÷¼å äàíàøœå îïøòèíå Âëàäèìèðöè. Îáëàñò ñåâåðîçàïàäíå Ñðáè¼å Òóðöè ñó òå 1521. ãîäèíå çàòåêëè ãîòîâî ïóñòó. Ñòàíîâíèøòâî ¼å âå èì äåëîì ïîáåãëó ó Óãàðñêó, äîê ¼å äîáàð äåî èçãèíóî ó ñóêîáèìà ñà Òóðöèìà. Çáîã òàêâå ñèòóàöè¼å, Òóðöè ñó ïðèíó åíè äà íà îâå ïðîñòîðå íàñåëå âëàõå-ñòî÷àðå èç ïëàíèíñêèõ îáëàñòè ñòàðå Ñðáè¼å, Öðíå Ãîðå è Õåðöåãîâèíå. Òàêî ¼å íà îñíîâó ïðâîã òóðñêîã ïîïèñà ñòàíîâíèøòâà ó Ïîñàâîòàìíàâè èç 1528. ãîäèíå ìîãó å âèäåòè äà ñó ó Ïîñàâîòàìíàâè, ó òîì âðåìåíó, ïî ñåëèìà æèâåëè âëàñè êî- ¼è ñó ïðèïàäàëè òðèìà êíåæèíàìà. Íà¼âå à ¼å áèëà êíåæèíà êíåçà Äðàãè à, ñèíà Âóêîñàâà, êî¼è ¼å èìàî ñåäèøòå ó Ïðåäâîðèöè. Œåãîâî¼ êíåæèíè ïðèïàäàëà ñó ñåëà: Òðáóøàö, Êó¼àâèöà, Ãîðœè è Äîœè Ñêóïšåí, (äàíàøœè Ñêóïšåí), Ëî¼àíèöå, Öðíèšåâî (äàíàøœå Äîœå è Ãîðœå Öðíè- šåâî), Äðàãî¼åâàö, Ãîðœa è Äîœa Ñïàñî¼åâèöa (äàíàøœà Êîöå- šåâà), Ìóðàòîâàö (äàíàøœè Ìàòè¼åâàö), Ãîðœè Áîøœàê (äàíà- øœå Äðàãèœå), Äîœè Áîøœàê (äàíàøœè Ìàëè Áîøœàê), Êàìåíè- öà (äàíàøœà Øàáà÷êà Êàìåíèöà), Êàîíà, Áåëîòè , Ìåõîâèíå, Ëà àíèê, Çâåçä, Ïîäãîðèöà (äàíàøœå Ïðîâî), Šóòèöå, Ñâèëåóõà (äàíàøœà Ñâèëåóâà), Ãðàäî¼åâè , Âóêîøè , Áðåñíèöà è Âóëàòîâèöà (äàíàøœà Ñóáîòèöà). Ìàœî¼ êíåæèíè êíåçà Ãðóáèøå, ñèíà Ìèëè åâà, èç ñåëà Ìåòëè à, ïðèïàäàëà ñó ñåëà: Êîçàðèöà, Ìðîâñêà è Êëåíîâèíà (êîä äàíàøœåã Ãðàäî¼åâè à). Íà¼ìàœà¼åáèëàêíåæèíàêíåçàÏåòðà,ñèíàÐà¼èíîâàèç ñåëà Äâîðèøòà êî¼î¼ ¼å ïðèïàäàëî ñàìî ñåëî Ñòîíñêà (äàíàøœà Áðäàðèöà). Ó òóðñêèì ïîïèñèìà èç 1521. ãîäèíå, êàî è ó íàðåäíèõ 7 ïîïèñà, çàáåëåæåíå ñó è äâå àêòèâíå öðêâå ó Ïîñàâîòàìíàâè. Òî ¼å öðêâà ó äàíàøœî¼ Øàáà÷êî¼ Êàìåíèöè è öðêâà ó ñåëó Êàîíà. Ïðâè Àóñòðî-òóðñêè ðàò Êàäà ¼å Àóñòðè¼à îá¼àâèëà ðàò Òóðñêî¼ 1687. ãîäèíå ïî÷åî ¼å siljeviæ, Rekognosciranja u Podrinju i sonda na ispitivanja,U:Arheološki pregled, br.14, Beograd, 1972., s. 168-173.
45 Dokument 1. Turski popis vla{kog stanovni{tva u [aba~koj nahiji iz 1528. godine. Na dokumentu su popisana sela: Predvorica, Trbu{ac i Kujavica.28
28 Preuzeto iz: A. Hanxi}, [abac i wegova okolina u XVI veku,U:[abac u pro{losti, Tom I, Istorijski arhiv u [apcu, [abac, 1970., s. 141. 46 Dokument 2. Sumarni turski popis iz [aba~ke nahije iz 1533. godine, Popisana su sela: Bukor, Krivaja, Rupska, Obrova, Svileuha, Zabla}e i Dobri}.29
29 Preuzeto iz: A. Hanxi}, [abac i wegova okolina u XVI veku,U:[abac u pro{losti, Tom I, Istorijski arhiv u [apcu, [abac, 1970., s. 176. 47 Dokument 3. Op{irni Turski popis [aba~ke nahije iz 1548. godine. Popisana su sela: Podgorica, Brekovac i Gorwi Kratovac.30
30 Preuzeto iz: A. Hanxi}, [abac i wegova okolina u XVI veku,U:[abac u pro{losti, Tom I, Istorijski arhiv u [apcu, [abac, 1970., s. 222. 48 Karta 14. [aba~ka nahija sa svojim naseqima u HVI31
31 A. Hanxi}, [abac i wegova okolina u XVI veku,U:[abac u pro{losti, Tom I, Istorijski arhiv u [apcu, [abac, 1970., s. 184-185.. 49 ïðâè Àóñòðî-Òóðñêè ðàò êî¼è å òðà¼àòè äî 1699. ãîäèíå. Ó òîì ðàòíîìâèõîðóíàøëîñåèïîäðó÷¼åÒàìíàâåêî¼å åáèòèïðâè ïóò îñëîáî åíî îä Òóðàêà îñâî¼àœåì Øàïöà 1688. ãîäèíå, è òî îä ñòðàíå Àóñòðè¼àíàöà. Ìå óòèì, ïåðèîä ñëîáîäå áèî ¼å âåîìà êðàòàê, ñàìî äî ñðåäèíå îêòîáðà ìåñåöà 1690. ãîäèíå, êàäà ñó Øàáàö è îêîëèíó ïîíîâî îñâî¼èëè Òóðöè. Òî ¼å, ó¼åäíî, è ãîäèíà ñåîáå Ñðáà ïîä âî ñòâîì ïàòðè¼àðõà Àðñåíè¼à ×àðíî¼åâè à, ïðîóçðîêîâàíà Àóñòðè¼ñêèì ãóáèöèìà ó áîðáàìà ñà Òóðöèìà ó Ìàêåäîíè¼è, Êîñîâó è Ìåòîõè¼è è íà ¼óãó Ñðáè¼å. Çàêšó÷èâàœåì ìèðà ó Êàðëîâöó (äàíàøœè Ñðåìñêè Êàðëîâöè), êðà¼åì ¼àíóàðà 1699. ãîäèíå çàâðøåí ¼å ïðâè Àóñòðî-òóðñêè ðàò êî¼è ¼å ïî ïîäðó÷¼å Ïîñàâîòàìíàâå èìàî ïîãóáíå ïîñëåäèöå óñëåä èñåšà- âàœà ñòàíîâíèøòâà òîêîì ðàòíèõ äå¼ñòàâà. Êàðëîâà÷êèì ìèðîì öåëà Ñðáè¼à ¼å ïîíîâî ïðèïàëà Òóðöèìà, òàêî äà ñå è ïîäðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå òàäà íàøëî, ïîíîâî, ïîä òóðñêîì âëàø ó. Äðóãè Àóñòðî-òóðñêè ðàò Èçáè¼àœåì äðóãîã Àóñòðè¼ñêî-Òóðñêîã ðàòà 1716. ãîäèíå, ïîäðó÷¼å Ïîñàâîòàìíàâå ïîíîâî ïîñòà¼å ïîïðèøòå ðàòíèõ äå¼ñòà- âà, çáåãîâà è èñåšàâàœà. Ïàäîì Øàïöà ó Àóñòðè¼ñêå ðóêå 17. àâãóñòà 1717. ãîäèíå, îñëîáî åíà ¼å çàïàäíà Ñðáè¼à îä Òóðàêà, êî¼è ñó ñëåäå å 1718. ãîäèíå, 21. ¼óëà, ó Ïîæàðåâöó, ñêëîïèëè ìèð ñà Àóñòðè¼îì. Äîëàçå è íà âëàñò ó Ñðáè¼è, Àóñòðè¼àíöè ñó öåëó çåìšó (ó àäìèíèñòðàòèâíîì ïîãëåäó), ïîäåëèëè íà âå å àäìèíèñòðàòèâíå ¼åäèíèöå êî¼å ñó ñå çâàëå ,,äèñòðèêòè“, à êî¼è ñó áèëè åêâèâà- ëåíòíè äàíàøœèì îêðóçèìà. Îâè äèñòðèêòè ïîêëàïàëè ñó ñå ñà ãðàíèöàìà ïðåòõîäíèõ òóðñêèõ íàõè¼à, ïà ¼å òàêî, ñàäà è Øàáà÷êà íàõè¼à ïðåèìåíîâàíà ó Øàáà÷êè äèñòðèêò. Äèñòðèêòè ñó ñåäåëèëèíàìàœåàäìèíèñòðàòèâíå¼åäèíèöåêî¼åñóñåçâàëå ,,íóðè¼å“, è êî¼å ñó ñå òåðèòîðè¼àëíî ïîêëàïàëå ñà òóðñêèì êíå- æèíàìà, ïà ¼å òàêî Øàáà÷êè äèñòðèêò áèî ïîäåšåí íà 4 íóðè¼å: Ïîñàâñêó, Òàìíàâñêó, Ïîöåðñêó è Ìà÷âàíñêó.50
Òðå è Àóñòðî-òóðñêè ðàò Ïåðèîä ìèðà ïîñëå äðóãîã Àóñòðè¼ñêî-Òóðñêîã ðàòà òðà¼å îä 1718 äî 1737. ãîäèíå, êàäà ¼å ïîíîâî äîøëî äî ðàòíèõ äå¼ñòàâà ó îâîì äåëó Ñðáè¼å, ïîçíàòè¼èõ êàî òðå è Àóñòðî-Òóðñêè ðàò. Ðàò ñå çàâðøèî äâå ãîäèíå êàñíè¼å ïîðàçîì Àóñòðè¼àíàöà êî¼è ñó ó Áåîãðàäó, 18. ñåïòåìáðà 1739. ãîäèíå ïîòïèñàëè ìèð ñà Òóð- ñêîì. Äðóãà òà÷êà ïîòïèñàíîã ìèðà îäíîñèëà ñå íà ïðåäà¼ó Øà- ïöà è îêîëèíå Òóðöèìà, ïà ¼å òàêî, ïîñëå 20-òàê ãîäèíà áèòèñà- œà ïîä Àóñòðè¼îì, è ïîäðó÷¼å äàíàøœå äîëèíå Ïîñàâîòàìíàâå, 50 Ð. Âåñåëèíîâè , Øàáàö è Øàáà÷êà íàõè¼à (Äèñòðèêò) îä 1683. äî 1739. ãîäèíå,Ó: Øàáàö ó ïðîøëîñòè, Òîì I, Øàáàö, Èñòîðè¼ñêè àðõèâ ó Øàïöó, Øàáàö, 1970., ñ. 303. 50 ïîíîâî äîøëî ïîä äèðåêòíó òóðñêó âëàñò. Äîëàñêîì ó çàïàäíó Ñðáè¼ó, Òóðöè ñó ó œî¼ ïîíîâî âðàòèëè ñâî¼å ñòàðî àäìèíèñòðà- òèâíî óðå åœå. Ìå óòèì, ïîñëå òðîãîäèøœåã èñöðïšó¼ó åã è ïîãóáíîã ðàòà Ïîñàâîòàìíàâà ¼å îñòàëà ñàáëàñíî ïóñòà, äà áè òåê ïîëà âåêà êàñíè¼å, ïîíîâî, ïîñòàëà íàñåšåíà çàõâàšó¼ó è, ïðå ñâåãà, ñðïñêèì äîñåšåíèöèìà èç Öðíå Ãîðå è Õåðöåãîâèíå. ×åòâðòè Àóñòðî-òóðñêè ðàò Ìå óòèì, òåê øòî ñå, ïîñëå ïîëà âåêà, îâà îáëàñò äîíåêëå îïîðàâèëà, îâî ïîäðó÷¼å ïîñòà¼å ïîïðèøòå íîâîã, ÷åòâðòîã Àóñòðè¼ñêî-Òóðñêîã ðàòà ïîçíàòè¼åã êàî äîáà ,,Êî÷èíå êðà¼èíå“. Òîêîì îâîã ïåðèîäà, Ïîñàâîòàìíàâó å Àóñòðè¼àíöè, óç ïîìî ñðïñêå âî¼ñêå, ïîíîâî îñëîáîäèòè òóðñêå âëàñòè, àëè ñàìî çàêðàòêî. Îâà¼, ÷åòâðòè Àóñòðè¼ñêî-Òóðñêè ðàò, òðà¼à å îä 1788 äî 1791. ãîäèíå, è íà ïîäðó÷¼ó äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå äîíå å ñàìî ïóñòîø, ¼àä è áåäó óòè÷ó è íà òî äà ìàëîáðî¼íî ñòàíîâíè- øòâî ñïàñ ïîòðàæè ó èñåšåœó ó Ñðåì, ó òàäàøœó Àóñòðè¼ó. Ðàò ¼å çàâðøåí ìèðîì ó Ñâèøòîâó, 4. àâãóñòà 1791. ãîäèíå, òèìå øòî ¼å çàïàäíà Ñðáè¼à, ïîíîâî, âðà åíà ïîä òóðñêó âëàñò, à ïîäðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå, îñòà å ïî êî çíà êî¼è ïóò, îïóñòîøåíî è ñêîðî ïîòïóíî ïóñòî. Ïîäðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå å, ïîñëå îâîã ÷åòâðòîã ðàòà, ïîíîâî ïðèïàñòè òóðñêî¼ Òàìíàâñêî¼ è Ïîñàâñêî¼ êíåæèíè ó Øàáà÷êî¼ íàõè¼è Çâîðíè÷êîã ñàíŸàêà ó Áîñàíñêîì ïàøàëóêó. Ïðâè ñðïñêè óñòàíàê Äèçàœåì Ïðâîã ñðïñêîã óñòàíêà, 15. ¼àíóàðà 1804. ãîäèíå, ïîä âî ñòâîì âîæäà Êàðà îð à Ïåòðîâè à, è íàðîä Òàìíàâñêå è Ïîñàâñêå êíåæèíå, íà ÷åëó ñà ïîï Ëóêîì Ëàçàðåâè åì èç Ñâèëå- óâå, ó÷åñòâîâà å ó ñâèì áîðáàìà òîêîì òðà¼àœà óñòàíêà ïðîòèâ Òóðàêà. Î òîìå ñâåäî÷å äâå âåîìà âàæíå áèòêå íà ñàìîì ïî÷åòêó óñòàíêà, Áî¼ íà Ñâèëåóâè; îä 23 äî 28. Ôåáðóàðà 1804. ã., è Áî¼ íà ×ó÷óãàìà; ó ïðîëå å 1806. ãîäèíå. Òàäà ñó Òóðöè ïðåòðïåëè êaòàñòðîôàëíå ïîðàçå. Ïîäðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå ¼å ñâî¼ó ïóíó ñëîáîäó îä Òóðàêà äî÷åêàëî, òåê, ïîñëå ñóäáîíîñíîã Áî¼à íà Ìèøàðó, ïî÷å- òêîì àâãóñòà 1806. ãîäèíå, êàäà ñó Ñðáè îäíåëè ñ¼à¼íó ïîáåäó ïðåñóäíó çà äàšè òîê óñòàíêà. Äðóãè ñðïñêè óñòàíàê Ïîñëå ïðîïàñòè Ïðâîã ñðïñêîã óñòàíêà 1813. ãîäèíå, è ïî- äðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå ¼å ïîíîâî ïîòïàëî ïîä Òóðñêó âëàñò, àëè íå çà äóãî. Ïîíîâî ¼å îñëîáî åíà ó Äðóãîì ñðïñêîì óñ- òàíêó, ïîä âî ñòâîì Ìèëîøà Îáðåíîâè à, ïîñëå áî¼à íà Äóášó ó ¼óëó 1815. ãîäèíå. Íàèìå, òàäà ¼å ñà Òóðñêîì çàêšó÷åí ìèðîâíè ñïîðàçóì êî¼è å êœàçó ñðïñêîì – Ìèëîøó îìîãó èòè äà ñòðïšè-
51 Karta 15. [aba~ka nahija u Beogradskom pa{aluku 1804. godine Na karti su obele`ena mesta gde je zasedao Praviteqstvuju{}i sovjet.
52 Slika 1. Vojvoda pop Luka Lazarevi} iz Svileuve (1774-1852)32
32 Crno-bela fotokopija originalnog Lukinog portreta. Lukin portret naslikao je srpski slikar Uro{ Kne`evi} (1811-1876). Danas se original ~uva u Narodnom muzeju u Beogradu. 53 Slika 2. Spomenik vojvodi pop Luki Lazarevi}u ispred Doma kulture u Svileuvi33
33 Fotografija je preuzeta iz: Zbornik radova ,,Sabor pop Luka Lazarevi}", br. 1, Biblioteka ,,Janko Veselinovi}" Koceqeva, Koceqeva, 2004., s. 4. 54 Slika 3. Hrast na brdu Dizdareva~a u Dragiwu pod kojim se, po predawu, pod komandom pop Luke Lazarevi}a iz Svileuve, ustni~ka vojska iz Posavotamnave okupila, pri~estila i polo`ila zakletvu pred odlazak na boj na Mi{aru, po~etkom avgusta 1806. godine.34
34 Fotografija je preuzeta iz: N. Prstojevi}, Vo`dov kowanik - pop Luka Lazarevi}, [abac, 2000., s. 33.. 55 âî ñòâàðà Ñðïñêó äðæàâó Äðóãîã óñòàíêà êî¼à ¼å ìóäðîì è ëó- êàâîì Ìèëîøåâîì ïîèëèòèêîì ñòàëíî ¼à÷àëà.
Ñðïñêà äðæàâà
Ïîñëå Äðóãîã ñðïñêîã óñòàíêà, ïîäðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòà- ìíàâå ¼å è äàšå, ñàäà ïîä ñðïñêîì óïðàâîì, çàäðæàëî ñâî¼ó ñòà- ðó àäìèíèñòðàòèâíó ïîäåëó, ò¼. áèëî ¼å ïîäåšåíî íà Òàìíàâñêó è Ïîñàâñêó êíåæèíó ó îêâèðó Øàáà÷êå íàõè¼å. Êðà¼åì òðå å äåöåíè¼å XIX âåêà, êíåæèíå ñó ó Ñðáè¼è çàìå- œåíå êàïåòàíè¼àìà, ïà ¼å ñàäà Òàìíàâñêà êíåæèíà ïðåèìåíîâàíà ó Òàìíàâñêó êàïåòàíè¼ó ñà ñåäèøòåì ó Ñâèëåóâè, à ÷è¼è ¼å êàïå- òàí áèî Ìàðêî Ëàçàðåâè , ñèí îáåð-êíåçà Ðàíêà Ëàçàðåâè à èç Ñâèëåóâå. Èñòî òàêî, è Ïîñàâñêà êíåæèíà ïðåèìåíîâàíà ¼å ó Ïî- ñàâñêó êàïåòàíè¼ó. 1834. ã., Êíåæåâèíà Ñðáè¼à ïîäåšåíà ¼å íà ïåò ñåðäàðñòà- âà. £åäíî îä œèõ áèëî ¼å è Ìà÷âàíñêî ñðåäàðñòâî, ñà ñåäèøòåì ó Øàïöó à ñà÷èœàâàëà ñó ãà ÷åòèðè îêðóãà. Ïîäðó÷¼å äàíàøœå Ïîñàâîòàìíàâå ïðèïàëî ¼å òàäà Øàáà÷êîì îêðóãó, à âå 1. ìà¼à 1839. ã., ïîñëå âåëèêèõ àäìèíèñòðàòèâíèõ ïðîìåíà ó Ñðáè¼è, ôîðìèðàíå ñó ïðâå îïøòèíå êàî ñàìîñòàëíå àäìèíèñòðàòèâíå ¼åäèíèöå ñà ñàìîñòàëíîì ëîêàëíîì ñàìîóïðàâîì ñàñòàâšåíîì îä àäìèíèñòðàòèâíå, ñóäñêå è èçâðøíå âëàñòè. Ïðâè ïðåäñåäíèê îïøòèíå Êîöåšåâà èç òå 1839. ãîäèíå áèî ¼å Âè åíòè¼å Ïàóíîâè èç Êîöåšåâå, äîê ¼å ïðâè ïðåäñåäíèê îïøòèíå Âëàäèìèðöè áèî Òåîäîð £îâè èç Âëàäèìèðàöà. Íåøòî êàñíè¼å, îêî 1889. ãîäèíå, ¼åäàí îä íà¼ïîçíàòè¼èõ ïðåäñåäíèêà îïøòèíå Êîöåšåâà áèî ¼å è, íà äàëåêî ÷óâåíè, êœèæåâíèê £àíêî Âåñåëèíîâè , ó÷èòåš èç Ñâèëåóâå è Êîöåšåâå è ïèñàö ïðîçå ñà òåìàòèêîì èç ñåîñêå ñðåäèíå. Çà âðåìå Ïðâîã è Äðóãîã Áàëêàíñêîã ðàòà Êîöåšåâà ¼å áèëà çáîðíî ìåñòî çà ìîáèëèçàöè¼ó ñðïñêå âî¼ñêå èç öåëå Ïîñàâîòà- ìíàâå.
Ïðâè ñâåòñêè ðàò
Ïî÷åòàê Ïðâîã ñâåòñêîã ðàòà Ïîñàâîòàìíàâà ¼å äî÷åêàëà ñà Äðóãîì ñðïñêîì àðìè¼îì ñòàöèîíèðàíîì ó œåíî¼ áëèçèíè, à ÷óâå- íîì Öåðñêîì áèòêîì ðóêîâîäèî ¼å èç Äðàãèœà êîìàíäàíò Äðóãå àðìè¼å - Ñòåïà Ñòåïàíîâè .51 Ïðâèõ äàíà ðàòà Êîöåšåâà ¼å áèëà ìåñòî ñòàöèîíèðàœà âåëèêîã áðî¼à ñðïñêèõ òðóïà, áîëíèöå çà ðà- œåíèêå è íàðîäíèõ çáåãîâà, êàî è ïîïðèøòå áèòêå íà Æó àêó, áðäó èçíàä Êîöåšåâå. Òîêîì áîðáè íà îâîì ïîäðó÷¼ó è ó Ëî¼àíè- öàìà è Ðè àêàìà íàëàçèëå ñó ñå ïîšñêå áîëíèöå çà ñðïñêå
51 Ñ. Ôèëèïîâè , Ïðâè ñâåòñêè ðàò,Ó.Ïîñàâîòàìíàâà äî XIX âåêà,Ó:Ïîñàâîòàìíàâà, ÑÎ Êîöåšåâà, ÑÎ Âëàäèìèðöè è Ôîíä ÍÎÁ Ïîäðèœà, Øàáàö, 1983. ñ. 186. 56 ðàœåíèêå.52 Ñòðàõîòå Ïðâîã ñâåòñêîã ðàòà óçåëå ñó ñâî¼å ìíîãî- áðî¼íå âî¼íå è öèâèëíå æðòâå è ó ìèðíî¼ è ïèòîìî¼ Ïîñàâîòàìíà- âè. Ðàò íè¼å ïðåæèâåëà è äî÷åêàëà ñëîáîäó, ¼åäíà ÷åòâðòèíà œå- íîã ñòàíîâíèøòâà. Êðàšåâèì óêàçîì èç 1924. ãîäèíå, Êîöåšåâà è Âëàäèìèðöè äîáèëe ñó ñòàòóñ âàðîøèöà, àëè ¼å œèõîâ åêîíîìñêè è êóëòóðíè ðàçâî¼ ïðåêèíóî Äðóãè ñâåòñêè ðàò.
Äðóãè ñâåòñêè ðàò
Âå 13. àïðèëà 1941. ã., Íåìöè ñó íà ìåñòó Áåæàíàö ó ñåëó Ñêóïšåí èç àâèîíà ìèòðàšèðàëè ¼åäíó êîìîðó ¼óãîñëîâåíñêå âî¼ñêå, à íà áðäó Äèçäàðåâà÷à ó Äðàãèœó àâèîíèìà ñó áîìáàðäî- âàëè ¼åäàí êîœè÷êè åñêàäðîí Êðàšåâèíå £óãîñëàâè¼å. Ó ¼óíó èñòå ãîäèíå, èç Õðâàòñêå ñó ñòèãëå ïðâå ñðïñêå èçáåãëèöå, (îêî 90 ñðïñêèõ ïîðîäèöà), äåïîðòîâàíèõ îä ñòðàíå ÍÄÕ. Òîêîì ëåòà, òå ïðâå ðàòíå ãîäèíå, ó Òàìíàâñêîì êðà¼ó ôîðìèðàíå ñó ïðâå ïàðòèçàíñêå è ÷åòíè÷êå âî¼íå ôîðìàöè¼å êî¼å å áèòè ó ñòàëíîì ìå óñîáíîì áðàòîóáèëà÷êîì ñóêîáó, òîêîì öåëîã ðàòíîã ïåðèîäà. Èñòå ãîäèíå ó ¼åñåí Íåìöè ñó ñà àâèîíèìà áîìáàðäîâàëè Êîöåšåâó è Øàáà÷êó Êàìåíèöó, àëè, ñðå îì áåç æðòàâà. Çà âðåìå Äðóãîã ñâåòñêîã ðàòà ó Ïîñàâîòàìíàâè íè¼å çà ñòàëíî áèëà ñòàöèîíèðàíà íè ¼åäíà íåìà÷êà ¼åäèíèöà, àëè ¼å ïðåä êð༠ðàòà ó áëèçèíè Êîöåšåâå, íà èìàœó Èí è¼å Ìàðêîâè , ¼åäíî êðàòêî âðåìå, ó îðãàíèçàöè¼è ÷åòíèêà è ïðèñóñòâó ãåíå- ðàëà Äðàãîšóáà Äðàæå Ìèõàèëîâè à ðàäèî ïðèâðåìåíè àåðî- äðîì çà åâàêóàöè¼ó ñàâåçíè÷êèõ ïèëîòà îáîðåíèõ íàä £óãîñëà- âè¼îì. Àìåðè÷êè ïèëîòè ñó èç Êîöåšåâå ïðåáàöèâàíè ó àìåðè÷êó áàçó Àâè¼àíî ó Èòàëè¼è. Îäìàõ ïîñëå îñëîáî åœà îä ñòðàíå Ïðâå áðèãàäå VI Ëè÷êå ïðîëåòåðñêå äèâèçè¼å, 23. ñåïòåìáðà 1945. ãîäèíå, Êîöåšåâà ìåœà ñâî¼å èìå ó Êîöåšåâî. Íåêîëèêî äàíà êàñíè¼å, 2. îêòîáðà 1945. ãîäèíå, îñëîáî åíî ¼å è Âëàäèìèðöå.
Ïîñòàíàê èìåíà Êîöåšåâà
Íå çíà ñå çàñèãóðíî êàäà ¼å è ïî êîìå, èëè, ïî ÷åìó Êîöå- šåâà äîáèëà ñâî¼å èìå. Âðåìå ó êî¼åì ¼å îíà òàêî íàçâàíà ìîæå ñå, çà ñàäà, ñàìî îêâèðíî íàñëóòèòè, àëè, òà÷àí äàòóì ìîæäà ¼å
52 Ïîšñêà áîëíèöà è ïðèõâàòèëèøòå çà ðàœåíèêå ó ñåëó Ëî¼àíèöå íàëàçèëà ñå ó ñòàðî¼ êàôàíè, êð༠ïóòà Øàáàö-Âàšåâî. Îâà êàôàíà è äàíàñ ïîñòî¼è, à ïîäèãíóòà ¼å ¼îø 1851. ãîäèíå. Çà ïîäàòêå î œåíîì ïîäèçàœó âèäåòè. Ñ. Ôèëèïîâè , Øåñò õðîíèêà, ÑÎ Âëàäèìèðöè, Âëàäèìèðöè, 1971. ñ. 84. Äà ¼å ó îâî¼ êàôàíè áèëî ïðåâè- ¼àëèøòå òîêîì ïðâå ãîäèíå ðàòà âèäåòè ó: Ñ. Ôèëèïîâè , Ïðâè ñâåòñêè ðàò,Ó.Ïîñà- âîòàìíàâà äî XIX âåêà,Ó:Ïîñàâîòàìíàâà, ÑÎ Êîöåšåâà, ÑÎ Âëàäèìèðöè è Ôîíä ÍÎÁ Ïîäðèœà, Øàáàö, 1983. ñ. 187. 57 ìîãó å ñàçíàòè òåê ïîñëå äóãîòðà¼íèõ è ìóêîòðïíèõ èñòðàæè- âàœà. Ïî ñàäàøœèì ñàçíàœèìà Êîöåšåâà ¼å ñâî¼å äàíàøœå èìå äîáèëà ó âðåìåíñêîì ðàçäîášó îä 1624. ãîäèíå êàäà ¼å Òóðöè ó ñâî¼èì ïîïèñèìà çàäœè ïóò ñïîìèœó ïîä èìåíîì Ãîðœà è Äîœà Ñïàñî¼åâèöà ïà ñâå äî 1718. ãîäèíå, êàäà ¼å àóñòðè¼àíöè ó ñâîì ïîïèñó ïî ïðâè ïóò áåëåæå ïîä èìåíîì Êîöåšåâà (Gottsellova).53 Íàø ïîçíàòè àíòðîïîãåîãðàô Šóáà Ïàâëîâè , ¼îø ¼å 1912. ãîäèíå ìèñëèî äà ¼å èìå Êîöåšåâà ëàòèíñêîã èëè ðîìàíñêîã ïîðåêëà, øòî, ìîæäà, ìîæå è áèòè òà÷íî, ïîä óñëîâîì äà ñó ¼å òàêî Àóñòðè¼àíöè íàçâàëè êàäà ñó ïðâè ïóò îñâî¼èëè Øàáàö 1688. ãîäèíå. Àóñòðè¼àíöè ñó Øàïöeì âëàäàëè ñêîðî ãîäèíó äàíà, îä 1688. äî 1689. ãîäèíå, è ó òîì ïåðèîäó ñèãóðíî ¼å äà ñó äîëàçèëè è äî òàäàøœå Ñïàñî¼åâèöå, àëè çàøòî ñó ¼å ïðåêðñòèëè ó Êî- öåšåâó, àêî ñó ¼å îíè òàêî íàçâàëè, òî ¼å äàíàñ íåïîçíàíèöà. Ìîæäà çàòî øòî èì ¼å òàêî áèëî ëàêøå äà èçãîâàðà¼ó œåíî èìå, à ìîæäàèõ¼åíåêîèëèíåøòîó,èëè,îêîÑïàñî¼åâèöåàñîöèðàîíà ñðåäœîâåêîâíîã êíåçà Êîöåšà. Ìîæäà îñòàöè ñðåäœîâåêîâíå êóëå ó ñåëó Ñóáîòèöè. Êíåç Êîöåš ¼å, èñòèíà, æèâåî ¼îø ó IX âåêó, àëè ¼å œåãîâà êíåæåâèíà áèëà äàëåêî îä ðåêå Òàìíàâå. Êíåæåâèíà ìó ¼å áèëà íà ñåâåðó äàíàøœå Âî¼âîäèíå. Çàð ¼å ìîãó å äà ñå ïîñëå òîëèêèõ âåêîâà íåêî îä Àóñòðè¼àíàöà, ó òàäàøœî¼ ïóñòîøíî¼ è òèõî¼ Ñïàñî¼åâèöè, ñåòèî áàøêíåçàÊîöåšàèïîœåìóíàçâàîîâîìàëîìåñòîîä40-òàê, ïî øóìè, ðàøòðêàíèõ êó à. ×èìå ¼å Ñïàñî¼åâèöà çàñëóæèëà òó, áåç ñóìœå, âåëèêó ÷àñò. Ìîæäà íåêèì ñâî¼èì ïðåäàœåì êî¼å ¼å îäóøåâèëî íåêîã òàäàøœåã îáðàçîâàíîã Àóñòðè¼àíöà, êî¼è ¼å, åòî, ñëó÷à¼íî çàëóòàî ó îâó íåäî è¼ó. À ìîæäà ãà ¼å íà òî ïîäñåòèëà íåêà ïðè÷à êî¼à ¼å, ìîæäà, áèëà âåçàíà çà, (òàäà ¼àñíî âèäšèâå), îñòàòêå ñðåäœîâåêîâíå êóëå, ó ñóñåäíîì ñåëó Ñóáîòèöè. Áèëî êàêî áèëî, òåê, íà¼âåðîâàòíè¼å ¼å äà ¼å èìå Êîöåšåâà íàñòàëî ó âðåìåíñêîì ïåðèîäó, íå äóæåì îä 29 ãîäèíà, ïðå- öèçíè¼å ðå÷åíî - îä 1688. äî 1718. ãîäèíå, êàäà ñå êîä àóñòðè¼à- íàöà, ïî ïðâè ïóò çàñèãóðíî, ñïîìèœå èìå Êîöåšåâà. Ïðå 1688. ãîäèíå, àóñòðè¼àíöè ñå íèñó ïî¼àâšèâàëè ó îâèì êðà¼åâèìà. Áàðåì íå êàî îñâà¼à÷è. À îíäà ñó òå ãîäèíå äîøëè ó Øàáàö, è îñòàëè ãîäèíó äàíà, ïà îòèøëè, äà áè ñå ïîíîâî âðàòèëè 1718. ãîäèíå, è ó Øàïöó è œåãîâî¼ îêîëèíè îñòàëè ñëåäå èõ äâàäåñå- òàê ãîäèíà.
53 Ð. Âåñåëèíîâè , Øàáàö è œåãîâà íàõè¼à (äèñòðèêò) îä 1683. äî 1739. ãîäèíå,Ó: Øàáàö ó ïðîøëîñòè, Òîì I, Èñòîðè¼ñêè àðõèâ ó Øàïöó, Øàáàö, 1970, ñ. 304, ôóñíîòà 75, è ñòðàíà 306, ôóñíîòà 85. 58 ×èì ñó äîøëè, îíè îäìàõ íàïðàâå ïîïèñ šóäè è íàñåšà ó ñåâåðîçàïàäíî¼ Ñðáè¼è, ïà è ó Òàìíàâè. Ó òèì ïîïèñèìà îíè ïðå- öèçíî, êàêî òî è äîëèêó¼å ïåäàíòíèì Ãåðìàíèìà, ïîïèñàøå ñâå æèâî è ìðòâî. Ìå óòèì, èìåíà íàñåšà ïîïèñèâàëè ñó îíàêî êàêî ñó òà èìåíà è ÷óëè äà èõ œèõîâè ìåøòàíè èçãîâàðà¼ó, Òî ñå èç äîòè÷íîã ïîïèñà ¼àñíî è âèäè, ïà ñó òàêî è Êîöåšåâó çàïèñàëè îíàêî êàêî ñó ÷óëè äà çâó÷è œåíî èìå ïðèëèêîì èçãîâîðà. Òî, îïåò, çíà÷è äà ¼å Êîöåšåâà òî èìå äîáèëà ïðå œèõîâîã ïîïèñà 1718. ã., à ïîñëå òóðñêîã íàïóøòàœà Øàïöà 1688. ãîäèíå. Àëè, êàäà òà÷íî?, …òî îñòà¼å äà ñå èñòðàæó¼å ó Áå÷êîì àðõèâó, è ó àðõèâèìà ó Ñàðà¼åâó, Èñòàìáóëó è Àíêàðè. Äî òàäà îñòà¼å íàì ñàìî ëåãåíäà î èìåíó Êîöåšåâà êî¼à ¼å ñòàðà êîëèêî è îíà ñàìà.
Ëåãåíäà î ïîñòàíêè èìåíà Êîöåšåâà è îêîëíèõ ìåñòà.
Ïî ëåãåíäè, ó äàâíî âðåìå êàäà îâå êðà¼åâå íàñåšàâàøå Ñëîâåíè è êàäà áåøå âåëèêè ìåòåæ ñâóäà íàîêîëî, ó Äîœî¼ Ïàíîíè¼è ãîñïîäîâàøå è çëàòíó êðóíó íà ãëàâè íîñàøå êíåç Êîöåš, ñèí Ïðèáèëîâ, à îíäà ñà ïîðîäèöîì äî å äî Ñàâå è ðåêå Òàìíàâå. Áåøå êíåç Êîöåš íåîáè÷íå ëåïîòå è ñíàãå, íà¼÷óâåíè¼è ìå ó âëàäàîöèìà œåãîâîã äîáà. Àëè, ïðåä œèì è àøå óâåê íåêàêàâà ñòðàøíà ïðè÷à èç ðàíå ìëàäîñòè: ïðè÷à êàêî ñå îí ïðåñòîëà äî÷åïàî òàêî øòî ¼å áðàòà íà¼ñòàðè¼åã ó áàðè óäàâèî, ñðåäœåã, ïî èìåíó Íîâàê, ó ëàíöå ëóêàâî ñâåçàî ïà ó ïîäðóìå çêšó÷àî, øàšó è ìó òàìî ñàìî õëåá è âîäó. Íà¼ìëà åì áðàòó Áðàíêó, äàäå ìàëî çåìšå íà êî¼î¼ îí, ñèðîìàõ, ñâî¼ó ñèðîòèœñêó ïîðîäèöó õðàíèøå òàêî øòî ó ëîâ è ðèáîëîâ ñàìî è àøå. Êîöåš îöà è ìàòåð çàáîðàâè. Òåê øòî ¼å çàáëèñòàî ó ñ¼à¼ó ïðâèõ äàíà âëàäàâèíå, êàä œåãîâ íàðîä è êíåæåâèíó ñòàäîøå íåâîšå ñòèçàòè. Ðåêîøå šóäè: ,,Ñâå çáîã ãðåõà êî¼å êíåç ïî÷èíè“! Ó ïî÷åòêó íèêîãà íè¼å ñëóøàî, íèòè ¼å ñàâåòå òðïåî. Êî ïîêóøà íåêè ñàâåò äà ìó êàæå, ò༠¼å îäìàõ áèî ïîêî¼íè. Ïîðîäèöà ìó ñå ïî÷å íàãëî ïðîðå èâàòè. Îñòàäå ñàì ñàìî ñà ñèíîì, ¼åð ìó áîëåñò îäíåñå ñâå íà¼äðàæå: ìàòåð è îöà, šóášåíó æåíó Äðàãèœó è ê åð Ìèëèöó, à îä çëîñóòíîã ñîâèíîã õóêàœà îêî œåãîâèõ äâîðà, íè¼å ñå ìîãëî èçäðæàòè. Ïðåñòðàâšåí áëèçèíîì ñîïñòâåíå ñìðòè, êî¼à ñå, ÷èíèëî ìó ñå, ñòðàøíîì áðçèíîì ïðèìèöàëà, ïî÷å î œî¼ ñâå ÷åø å ðàçìè- øšàòè. ×èòàâ œåãîâ æèâîò ó÷èíè ìó ñå íèøòàâíèì, àëè… èïàê æåšà çà æèâîòîì íàäâëàäà. Çàòî, ïîêóøà øòî áðæå ñâî¼å ãðåõå äà îêà¼å, íå áè ëè ñå ñâåâèäå åì íåêàêî óäîáðèî. Ìå óòèì, òî ìó
59 íå ïîëàçèøå çà ðóêîì òàêî ëàêî êàî ¼å îí ìèñëèî. Ñà ãðåñèìà ñòâàðè ñòî¼å îâàêî: êîëèêî äóãî è ñòðàøíî ãðåøèø, òðè ïóòà òîëèêî áè òðåáàëî äà èõ îêà¼àâàø è äà òåê ïîñëå èñïðàâàí áóäåø. Çàòî êíåç ðàçãëàñè íà ñâå ñòðàíå äà òðàæè ëåê çà ñåáå è ñâîã ¼åäèíîã ïðåîñòàëîã ñèíà. Òàäà ìó ñå ¼àâè ¼åäíà áàáà ñà ïîðóêîì äà îäìàõ ïîõèòà¼ó ó ïëàíèíó, à òàìî å âå ÷óòè øòà èì âàšà ðàäèòè. Îäó îòàö è ñèí ó òó ïóñòó è ãîëó ïëàíèíó, íå ìåøà¼ó è ñå íè ñà êèì. £åëè ñó òàìî òðàâå è âî å êî¼å ñêóïšàøå íàîêîëî è ñïðàâšàëè íàðî÷èòå ìåëåìå îä ïîñåáíå çåìšå ñà òå ïëàíèíå, à ïîòîì èøëè íà âðåëî ó òî¼ ïëàíèíè äà ñå ó òî¼ ëåêîâèòî¼ ïëàíè- íñêî¼ âîäè áàœà¼ó. À êàä ñå ¼åäíîã äàíà âðàòèøå èç òå áåñòðàãè¼å, óìàëî èõ ñâåæ âàçäóõ è áåëèíà ñóí÷àíîã äàíà íå óìîðèøå. Îä òàäà çà œèõ äâî¼èöó ïî÷å íîâ æèâîò. Êíåçà Êîöåšà êàî äàäàíèïðîâåäåíèóîñàìèíàïóñòî¼èãîëî¼ïëàíèíè,ñêðîçíà ñêðîç ïðîìåíèøå, ¼åð òàìî ñõâàòè ó ÷åìó ¼å ãðåøèî è êàêâå ¼å ãðåõå ïî÷èíèî. Àëè, ãëàâíî ¼å äà ñàäà ñâåòëîì äàíà è àøå ñàñâèì äðóãè ÷îâåê, ñàìî èñòîãà èìåíà – êíåç Êîöåš. Ó òå è òàêâå äàíå, ñâåòîì ñó ñå äåøàâàëà ðàçíà çáèòè¼à. Äâà áðàòà: Êîíñòàíòèí è Ìåòîäè¼å, ðîäîì èç Ñîëóíà, çà¼åäíî ñà ñâî¼èì ìíîãèì ó÷åíèöèìà èøëè ñó íà çàïàä, êîä êíåçà Ðàñòèñëà- âàäàêàçó¼óèïîäó÷àâà¼óèñòèíñêóâåðóõðèø àíñêóíàñëîâåí- ñêîì¼åçèêóèïèñìó.ÒàêîáèñåèÑëîâåíèóáðî¼àëèóâåëèêåíà- ðîäå êî¼è ñëàâå Áîãà íà ñâîìå ¼åçèêó è ñâî¼èì ïèñìîì. Ïîøòî ïðîâåäå ÷åòðäåñåò ìåñåöè êîä ìîðàâñêîã êíåçà Ðàñòèñëà- âà, Ìåòîäè¼å çà¼åäíî ñà ñâî¼èì ó÷åíèöèìà äî å ó ãîñòå è êíåçó Êîöåšó êî¼è çàâîëå ñëîâåíñêà ñëîâà. Êíåç Êîöåš èõ óãîñòè è âåëèêèì ïî÷àñòèìà îáàñïå. Äàäå èì êó å ñâî¼å è ïåäåñåò íà¼óìíè¼èõ ìëàäè à èç ñâî¼å êíåæåâèíå, à ìå ó œèìà è ñèíà ñâî¼åãà Ñëàâîšóáà, òåê îïîðàâšåíà, äà ó÷å ïèñìåíà è âåðó õðèø àíñêó íà ñëîâåíñêîì ¼åçèêó. Ìåòîäè¼å, ÷óâåíè êœèæíè÷àð è ôèëîçîô èç Ñâåòå Ñîôè¼å, íå õòåäå äà ïðèìè íè ñðåáðà íè çëàòà, êàî íàãðàäó çà ò༠ñâî¼ âåëèêè ïîñàî. Ìå óòèì, íåìà÷êè ñâåøòåíèöè ïðîêàçàøå Ìåòîäè¼à ëè÷íî Ïàïè ó Ðèì, è îí ìîðàäå äà íàïóñòè îâ༠òîïëè äîì è ñâî¼å íîâå ó÷åíèêå, è äà êðåíå äàšå çà ñâî¼îì ñóäáèíîì, äîêàçó¼ó è äà òî øòî ÷èíè ¼åñòå îä Áîãà äàòî. Ñèí Ñëàâîšóá, ïîøòî ñêðîç ïðåçäðàâè, íàñòàâè äà æåšíå çíàœåì ñàì ïîäó÷àâà. Šóäè ó ñïîìåí è çàõâàëíîñò îáëèæœå ìåñòî, ãäå êíåæåâè Ñëàâîšóá îòâîðè øêîëó çà íàðîä, ïðîçîâó ÑËÀÂΊÓÁ. Âðåìåíîì, ïðâè äåî ðå÷è ñå èçãóáè è îñòà ñàìî ÓÁ. Äî äàíàñ. 60 Íàðîä ïàìòè è îä çàáîðàâà ÷óâà, ïà òàêî, òàìî ãäå ¼å Êîöåš íà¼ñòàðè¼åã áðàòà óäàâèî, íàñòàäå ÖÐÍÀ ÁÀÐÀ, êî¼à ñå âðåìåíîì êðåòå è óëè ó äðóãó ðåêó. Çáîã îâîã öðíèëà äîáè¼å è òà ðåêà èìå ÒÀÌÍÀÂÀ, êî¼à ó ¼åäíîì äåëó ñâîã òîêà, çáîã íåïðîáîëà çà áðàòîì, õó÷è, ïà ñå çàòî çîâå ÓÊÀ×À. Íà îáàëè òå ðåêå Òàìíàâå èçðàñòå íàðî÷èòî êèñåëà ¼àáóêà, êî¼ó íèêî íå áåðå è íå ¼åäå – ÇÓÊÂÀ. Ñå àœå íà ñðåäœåã áðàòà – Íîâàêà è œåãîâî ïîòîìñòâî ÷óâà êàñíè¼å íàñòàëî ñåëî ÍÎÂÀÖÈ, à íà íà¼ìëà åã áðàòà Áðàíêà – ÁÐÀÍÊÎÂÈÍÀ. Ñåëî îäàêëå áåøå Êîöåšåâà æåíà Äðàãèœà, äîáè èìå ÄÐÀÃÈŒÅ, à ñóñåäíî ñåëî, ó ñïîìåí íà íåñðå íó Êîöåšåâó ê åð Ìèëèöó, äîáè èìå ÌÈËÈ×ÈÍÈÖÀ. Îêî Êîöåšåâîã äâîðà, âðåìåíîì íè÷å íàñåšå ÊÎÖÅŠÅÂÀ. Çáîã ñèëíèõ ñìðòè êî¼à îâëàäàøå îâèì êðà¼åâèìà, ñåëî ó êî¼åìçàìàëîíåîñòàäåíèæèâåãëàâå,íàçâàøåÖÐÍÈŠÅÂÎ, ÃÎЌŠè ÄÎŒÅ, à ïî çëîñóòíîì ñîâèíîì õóêàœó ó îêîëíîì ¼åäíîì ñåëó íàçâàøå ãà ÑΊÀÊ. Ìåñòî îäàêëå áåøå îíà áàáà íàçâà ñå ïî œî¼ ÁÀÁÈÍÀ ËÓÊÀ, ïëàíèíà ÃÎËÀ ÃËÀÂÀ, à ìåëåìíî çåìšèøòå ÑËÀÒÈÍÀ. Ìåñòî ãäå ¼å èçâèðàëà îíà ëåêîâèòà âîäà íàçâàøå ÂÐÅËÎ, à ãäå ñó ñå îòàö Êîöåš è ñèí Ñëàâîšóá áàœàëè – ÁÀŒÀÍÈ. Âåêîâè ñó îä òàäà ïðîõó¼àëè è ìíîãè å, à èìåíà îâà ñòî¼å è îñòà¼ó ïîòâð ó¼ó è äà ¼å ñâå òî íåêàêî áàø òàêî è áèëî.55 Äàïîñòî¼èðåàëíàîñíîâàäà¼åÊîöåšåâàäîáèëàñâî¼åèìå ïî äîœî-ïàíîíñêîì êíåçó Êîöåšó, ìèøšåœà ¼å è àðõåîëîã Â. Òðáóõîâè ó ñâîì ¼åäíîì ÷ëàíêó ïîñâå åíîì îâî¼ ïðîáëåìàòè- öè.56 Ìå óòèì, èñòè àóòîð ó ¼åäíîì äðóãîì ÷ëàíêó íàâîäè äà ¼å èìå Êîöåšåâà, ìîæäà, äîáèëà è ïî áèšöè ,,Ìàíäðàãîðè“.57 Áèëî êàêî áèëî, îâ༠ïðîáëåì îñòà¼å äà ñå èñòðàæó¼å è ðåøàâà.
54 Çà ëåãåíäó î ïîñòàíêó èìåíà Êîöåšåâà è îêîëíèõ ìåñòà êîðèø åíà ¼å êœèãà: Á. Ðàäîâàíîâè , Ïîíî íè ñâàòîâè, Áåîãðàäñêî ìàøèíñêî-ãðàôè÷êî ïðåäóçå å, Áåîãðàä, 2002., 63-65. 55 Â. Òðáóõîâè , Ïðèëîã ïðîó÷àâàœó èìåíà Ñâèëåóâå è Êîöåšåâå,Ó:Ãîäèøœàê ñåëà Ñâèëåóâå, áð. 3, Ñâèëåóâà, 2005., ñ. 169-174. 56 Â. Òðáóõîâè , £îø ¼åäàí ïðèëîã íàñòàíêó èìåíà Êîöåšåâà,Ó:Ãîäèøœàê ñåëà Ñâè- ëåóâå, áð. 4, Ñâèëåóâà, 2006., ñ. 105-106. 61 62 Administrativna prošlost Posavotamnave
Tokom svoje duge pro{losti, oblast dana{we Posavotamnave ulazila je u sastav razli~itih administrativnih jedinica, kod razli~itih etni~kih populacija koje su wome vladale. Kada je u pitawu administrativna pro{lost ovog podru~ja vezana za pe- riod pre pisanih izvora, tj. za period praistorije, nisu nam, na`alost, poznate tada{we administrativne podele ovog podru~ja zasnovane na etni~koj zastupqenosti. To mo`emo samo indirektno da zakqu~imo na osnovu etni~ke pripadnosti populacija koje su vladale ovom teritorijom. Kada je u pitawu istorijski period, tada je situacija dosta povoqnija, zato {to su se u istorijskim izvorima sa~uvali (mawe ili vi{e), podaci o administrativnoj podeli odre|enih etni~kih populacija koje su nastawi- vale, ili, koje su vladale ovom teritorijom. Najstarija administrativna podela Posavotamnave vezana je za period dominacije Rimske imperije na ovim prostorima, pre skoro 2 000 godina. Naime, nakon ovladavawa ovim prostorima po~etkom prvog milenijuma posle Hrista, Rimqani su Balkansko poluostrvo podelili na dve ve}e administra- tivne jedinice koje su se zvale Provincije, i to na provinciju Dalmaciju i provinciju Panoniju. Granica pomenutih provincija delila je teritoriju dana{weg Podriwa na dva dela i i{la je planinama Cer i Vla{i}, kao i rekama Tamnavom i Kolubarom do reke Save. Tom podelom je i oblast dana{we Posavotamnave u{la u sastav provincije Panonije, i to dela provincije Panonije koja se zvala Dowa Panonija (Pannonia inferior), (videti Kartu 16, na slede}oj, 64-oj strani). Kasnije, tokom poznog Rimskog carstva i novih administrativnih pode- la Balkana, oblast dana{we Posavotamnave pripala je provinciji Meziji (Moesia I), (videti Kartu 17., na 65-oj strani. Kada je nekada{wa mo}na Rimska imperija 395 godine posle Hrista podeqena na dva carstva - Isto~no i Zapadno, izme|u kojih je granica (uglavnom) bila reka Drina, Posavotamnava je pripala Isto~nom rimskom carstvu koje }e u potowim vekovima postati poznatije pod imenom Vizantija. Slede}ih 100-tinak godina Posavotamnava }e naizmeni~no i kratko- trajno bivati pod vla{}u, prvo Gota, pa, zatim, Huna, pa Gepida, pa Vizantije, pa od 510. godine - ponovo Gota, kada Posavotamnava ulazi u sastav provincije Druge Panonije (Pannonia secunda). Me|utim, za kratko. Gospodari Posavo- tamnave ponovo postaju Gepidi, i takva situacija }e ostati sve do 567. godine, kada (izme|u ostalih oblasti), i Posavotamnavu osvajaju Avari udru`eni sa Slovenima. Slede}ih 50-tak godina Posavotamnava }e ulaziti u sastav avarskog Kaganata (dr`ave), da bi posle navedenog datuma ove oblasti naselili Sloveni. Oni su u novoosvojenim oblastima formirali mawe administra- tivne jedinice pod imenom ,,`upe", na ~ijem ~elu je bio `upan. Iz tog vremena, u oblasti dana{we Posavotamnave poznato je da su postojale dve takve `upe: Tamnava i Beqino-Posavina. 63 Karta 16. Provincije ranog perioda Rimske imperije na Balkanu.35
35 Karta je preuzeta iz: M. Markovi}, Rimsko osvajawe i organizacija rimske vlasti, U: Istorija srpskog naroda, Tom 1, Srpska kwi`evna zadruga, Beograd, 1994., s. 73. 64 Karta 17. Provincije poznog perioda rimske imperije na Balkanu36
36 Karta je preuzeta iz: M. Markovi}, Centralne balkanske oblasti u doba poznog Carstva, U: Istorija srpskog naroda, Tom 1, Srpska kwi`evna zadruga, Beograd, 1994., s. 93. 65 Me|u najstarije toponime slovenskog porekla u Posavotamnavi spadaju nazivi reka Tamnava, Dobrava i Vukodra`, kao i naziv sela Beqin. Posle propasti avarske dr`ave, oko 800. godine, na wenu teritoriju, i severozapadno od we, dolaze Bugari, pa je, nakon toga, oblast Posavotamnave preko 100 godina bila pod vla{}u Bugara. U tom periodu, kako u Bugarskoj, tako i u Posavotamnavi, ukorewuje se hri{}anstvo sa episkopijom u Sirmi- jumu (Sremska Mitrovica), koja za svoju jurisdikciju ima i Srem, Ma~vu i oblast dana{we Posavotamnave. Jedno vreme je, oko 869. godine, u Sirmijumu bio postavqen za episkopa i ~uveni prosvetiteq Metodije. U desetom veku je oblast Posavotamnave bila, jedno vreme, pod vla{}u Ugara (Ma|ara), pa, zatim, Srba, da bi propa{}u Ugarske dr`ave do{la pod vlast Samuilove dr`ave, tj. Makedonskog carstva. Posle 1014. godine, propa{}u makedonskog carstva, prostor Posavotamnave do{ao je pod vlast Vizantije koja je novoosvojene oblasti podelila na administrativne jedinice pod imenom ,,teme". Tako je i Posavotamnava tada u{la u sastav teme pod imenom Paradunavon (Paraistrion). Slede}ih stotinak godina Posavotamnava }e biti u rukama Vizantije, pa zatim Ugara koji }e posle 1247. godine u Podriwu osnovati ugarsku, takozvanu, Ma~vansku banovinu kao vojnu krajinu prema tada{woj srpskoj sredwovekovnoj dr`avi. Ma~vanska banovina je zahvatala podru~je dana{we severozapadne Srbije, izme|u reka Drine, Save i Kolubare, kao i izme|u Vaqevskih i Sokolskih planina. Ma~vanska banovina bila je podeqena na slede}e `upe: Bitvu, Ma~vu, Beqin, Tamnavu, Kolubaru, Pepeqevac, Qig, Nepri~avu, Ub, Obnicu i Ra|evinu. Sedi{te Ma~vanske banovine bilo je u Sremskoj Mitrovici, a mo`da i u ugarskom gradu Ma~ovu po kojem je Ma~va i dobila ime.37 Posle 1283. godine kraq Dragutin od ugarskog kraqa dobija u miraz upravu nad Ma~vanskom banovinom. Dragutinov dvor (letwa rezidencija) nalazio se na reci Savi, na mestu zvanom ,,Gradu`ina", kod sela Malog Dubokog. Ispred dvora, na povr{ini od oko 10 hektara, nalaze se ostaci starog naseqa i trga onda{weg Debrca. Dragutinov zimski dvorac bio je u wegovij drugoj prestonici, u Beogradu. Posle Dragutinove smrti 21. marta 1316. godine. Ma~vanskom bano- vinom kratko je vladao wegov sin Vladisav, ali je wega sa vlasti uklonio wegov stric Milutin. Posle 1320 godine Banovina je ponovo pre{la u ruke Ma|ara zbog koje je sa wima ratovao (sa promenqivim uspehom) i srpski car Du{an, kao i wegov sin Uro{, da bi, posle Uro{eve smrti, neke delove Ma~ve dr`ao u svojim rukama i srpki knez Lazar Hrebeqanovi}. Poznato je da je knez Lazar svojom ~uvenom darovnicom poklonio manastiru Ravanici neka sela u Ma~vi i Bitvi. Me|u tim darovanim selima danas je mogu}e ubicirati (prepoznati) slede}a sela: Podgoricu (danas potes u s. Provu), Brekovac (potok i potes u s. Provu), selo Vlasanicu, Gorwi i dowi Zvezd, ^agaq (danas deo sela Prova), Provo i selo Drenovac. Pred kraj Lazareve vladavine Ma~vanska banovina se ponovo nalazi u ma|arskim rukama, pa ponovo u srpskim, da bi posle 1389 godine i bitke na Kosovu, Ma~vansku banovinu na upravu od ugarske kraqice dobio despot 37 Danas se ne zna gde se ta~no nalazio grad Ma~ov. 66 Stefan Lazarevi}, posle kojeg banovinom, a samim tim i Posavotamnavom, vlada wegov naslednik \ura| Brankovi}. Godine 1427. despot \ura| Brankovi} izdaje povequ kojom svom velikom ~elniku Radi~u Postupovi~u daruje sela u Ma~vi od kojih se spomiwu i neka dana{wa sela u Posavotamna- vi: Prhovo (Provo), Stadnici, i Bo{waci (Mali i Veliki, tj. dana{wi Mali Bo{wak i Dragiwe. Od 1459. godine, pa do 1476. godine Ma~vanska banovina, a sa wom i Posavotamnava, nalazi se u turskim rukama, da bi te zadwe godine, energi~ni ugarski kraq Matija Korvin preoteo od Turaka Ma~vansku banovinu i od we formirao novu - [aba~ku banovinu sa sedi{tem u [apcu, a ne u Sremskoj Mitrovici kao do tada. I Posavotamnava ulazi u sastav novoformirane [aba~ke banovine. Me|utim, 50-tak godina kasnije, Turci pod vo|stvom sultana Sulejmana Veli~anstvenog, sa silom od oko 300 000 vojnika, 7. jula 1521. godine kona~no osvajaju Podriwe, a sa wim i oblasti dana{we Posavotamnave. Od tada, pa sve do tzv. be~kog rata 1683.-1699. godine, Podriwe }e se nalaziti u turskim rukama. Novoosvojene oblasti u Podriwu Turci su administrativno pripojili Zvorni~kom sanxaku, koji je bio podeqen na mawe administrativne jedinice pod imenom ,,nahije". [aba~ka nahija je u Zvorni~kom sanxaku bila najve}a, a bila je podeqena na jo{ mawe administrativne jedinice koje su se zvale ,,kne`ine". Teritorije ovih kne`ina se, zapravo, podudaraju sa sredwevekovnim teri- torijama administrativnih jedinica istog imena koje Turci nisu mewali. [aba~ka nahija bila je podeqena na tri kne`ine: 1. Kne`inu kneza Dragi}a iz sela Predvorice, koji je bio sin nekog Vukosava. U ovu kne`inu ulazile su Posavina i Tamnava, a ona je bila sastavqe- na iz slede}ih sela: Trbu{ac; Kujavica; Gorwi i Dowi Skupqen; Hrvostin (dana{we Lojanice); Crniqevo (dana{we Gorwe i Dowe Crniljevo; Dragojevac; Dowa i Gorwa Spasojevica (dana{wa Koceqeva); Muratovac (dana{wi Matijevac); Gorwi i Dowi Bo{wak (dana{wi Mali Bo{wak i Dragiwe); Kamenica (dana{wa [aba~ka Kamenica); Kaona; Beloti}; Mehovine; La|enik; Zvezd; Podgorica (danas potes u selu Provo); 67 Qutice; Svileuva; Gradojevi}; [arova (dana{wi Vuko{i}); Bresnica i Vulatovica (dana{wa Subotica). 2. Kne`inu kneza Grubi{e iz sela Metli}a koji je bio sin nekog Mili}a. U ovu kne`inu ulazila su slede}a sela: Kozarica; Mrovska i Klenovina: 3. Kne`inu kneza Petra iz sela Dvori{ta, koji je bio sin nekog Rajina. U ovu kne`inu ulazila je samo selo Stonska (dana{wa Brdarica).38 Od dana{wih naseqa Posavotamnave, u turskim popisu iz 1528. godine, kao ni i kasnijim sli~nim dokumentima ne spomiwu se slede}a sela: Batalage, Bobovik, Vladimirci, Vlasanica, Vu~evica, Dru`eti}, Zukve, Jalovik, Krnule, Mesarci, Novo Selo, Pejinovi}, Ri|ake i ]ukovine. Me|u- tim, u popisima se javqaju naseqa koja se ne mogu ubicirati, tj. poistovetiti sa dana{wim nazivima mesta, pa nije iskqu~eno da je neko od ovih mesta (sela) u tom periodu nosilo drugi naziv. Do sada je istra`ena turska popisna dokumentacija stanovni{tva i dobara za godine: 1528.; 1533.; 1548.; 1570.; 1580.; 1600.; i 1623. Kao {to je ve} napomenuto, Turci su na podru~ju Posavotamnave ostali sve do tzv. be~kog rata koji je vo|en od 1683. do 1699. Bio je to prvi austro-turski rat posle kojeg su Austrijanci, na samo nekoliko godina, za- vladali severozapadnom Srbijom i Posavotamnavom. Austrijanci }e, tek posle drugog austro-turskog rata od 1716. do 1718. godine, ostati u Podriwu i Posavotamnavi na du`e vreme od 20-tak godina. Naime, Po`areva~kim mirom 1718. godine, [abac i okolina pripali su Austriji i pod wenom upravom ostali do 1739. godine. Dolaze}i u Srbiju, Austrijanci su celu zemqu (u administrativnom pogledu) podelili na ve}e administrativne jedinice koje su se zvale ,,distrikti", a koje su bile ekvivalenti dana{wim okruzima. Ovi distrikti poklapali su se sa granicama prethodnih turskih nahija, pa je tako, sada, i [aba~ka nahija preimenovana u [aba~ki distrikt. Distrikti su se delili na mawe administrativne jedinice pod imenom ,,nurije", i one su se teritorijalno poklapale sa nekada{wim turskim kne`i- nama, pa je, tako, i [aba~ki distrikt bio podeqen na 4 nurije: Posavsku; Tamnavsku;
38 Podela [aba~ke nahije i sastav kne`ina po selima dobijen je na osnovu uvida u popis stanovni{tva [aba~ke nahije koji su Turci sproveli 1528. godine.Za navedene podatke videti: S. Filipovi}, [est hronika, SO Vladimirci, Vladimirci, 1971., s. 39., ali i jo{ detaqnije u: M. Vasiqevi}, Posavotamnava do devetnaestog veka, U: Posavotamnava, SO Koceqeva, SO Vladimirci i Fond NOB Podriwa, [abac, 1983., s. 80. 68 Pocersku i Ma~vansku. Odmah po dolasku u ove oblasti, Austrijanci su 1718. godine napra- vili popis stanovni{tva, mesta i dobara na teritoriji novoosnovanog [aba- ~kog distrikta. U tom wihovom popisu oni su zatekli i popisali slede}a mesta: Mi{ar (Michar); Ora{ac Oroschaz); Mr|enovac; Muselini; @abar; Jelen~a (Jellencze); Dowa Vrawska; Gorwa Vrawska; Dragojevac; Trbu{ac; Korman; Pridvorica; Vladimirci (Vladimiroviz); Vuko{i} (Vukoschiz); Lojanica; Jelovik (Jellovich); Krnule (K”rnula); Mesarci; Karmin; Vlasanica; Prhovo (Provo - Bervo); ^agan (^agaq - ) Skupqen (Scuplin); Zvezd (Sv”sta); Kujavica; Vu~evica; Mehovine (Meovin); Jazovik; Beqin; Suvo Seli{te; Debrc; Beloti} (Pilotz); Kaona (Kauna); Mrovska Meroffska); Kamenica (Cameniza); 69 Gorwi Bo{wak (Gorgni Bosniak); Dowi Bo{wak; Brdarica (Berdariza); Svileuva (Suillova); Koceqeva (Gottsellova); Subotica; ]ukovine; Golo~elo (Gollozello); Crniqevo (Tschernillova); Gradojevi}i; Galovi}i; Qutice (Lutica); Sino{evi}; Naku~ani (Nakutschan); Metli} (Metlik); Krivaja; Muratovac (Matijevac - Muratovaz); Rumska; Bukor; Zabla}e (Sabbatje); Dobri} (Dobriz); Cuqkovi}; Desi}; Gru{i} (Grubi{i} - Grubschiz); Dvori{te; Metkovi}; Varna; Lipolist; Bogati} (Bogatiz); [okac; Glu{ci; Prwavor; Tabanovi} (Dabanoviz); Drenovac (Drinovaz) ; Kowu{ani; [evarice; Uzve}e Usviz); Toli} (sada poqe isto~no od Tabanovi}a); Kalenovac; Ribari;
70 [terkovac; Bobovik, i Lu{i}.39 Uo~qivo je da se u ovom austrijskom spisku naseqenih mesta u [aba- ~kom distriktu po prvi put pomiwu neka mesta kojih nema u turskim popisima iz prethodnog veka, kao na primer: selo Koceqeva (Gottsellova) i selo Vladi- mirci (Vladimiroviz). Dakle, u austrijskom popisu iz 1718. godine, ova mesta se prvi put u svojoj istoriji pomiwu pod navedenim imenima. Najverovatnije je da su ona postojala i ranije, pod turskom vla{}u, ali su se druga~ije zvala. Kao, na primer, Koceqeva koja se u turskim popisima sre}e pod imenom Gorwa i Dowa Spasojevica. U kasnijim popisima ove dve Spasoj- evice vi{e se ne pojavquju, ve} samo ime Koceqeva. Danas je Spasojevina potes u Koceqevi, jedini pod tim imenom u ~itavoj Posavotamnavi. Verovatno je sli~an slu~aj i sa Vladimircima. Posle novog, tre}eg austro-turskog rata od 1737. do 1739. godine, za- vr{enog Beogradskim mirom, Turcima je ponovo vra}ena celokupna seve- rozapadna Srbija, i oni su u woj ponovo uveli svoju staru administrativnu podelu, s tim da je do kraja XVIII veka, [aba~ka nahija u potpunosti pripojena Beogradskom pa{aluku. Prema jednom popisu iz 1788. godine, [aba~ka nahija imala je 106 sela sa 1817 domova. Od toga je samo kne`ina Posavina imala 33 sela sa 381 ku}om, dok je kne`ina Tamnava imala 20 sela sa 296 ku}a. Te 1788. godine, kne`inu Posavinu sa~iwavala su slede}a sela: Oxino selo; Jelen~a; Mi{ar; Ora{ac; Mr}enovac; Miokus; Dragojevac; Prhovo; Debrc; Mesarci; Beqin; Suvo Seli{te; Zasavik; Krni}; Jalovik; Skupqen;
39 Za navedene podatke videti: R. Veselinovi}, [abac i [aba~ka nahija (distrikt) od 1683. do 1739. godine,U:[abac u pro{losti, Tom 1, Istorijski arhiv u [apcu, [abac, 1970, s. 304, fus. 75. 71 Pridvorica; Trbu{ac; Kujavica; Vlasanica; @abar; Ri}ake; Vuko{i}; Lojanice; Vladimirci; Krnule; Korman; Kanska; Botunci; Bobovik; Mehovine; Zvezd i Vu~evica. 1788. godine u kne`ini Tamnavi bila su slede}a mesta: Mali Bo{wak; Muratovac; Beloti}; Kaona; Mrovska; Kozarica; ]ukovine; Gradojevi}; Galovi}; Crniqevo; Golo~elo; Kamenica; Qutice; Bresnica; Subotica; Koceqeva; Svileuva; Brdarica; Veliki Bo{wak i Pejinovi}.40
40 Za navedene podatke videti: S. Filipovi}, [est hronika, SO Vladimirci, Vladimirci, 1971., s. 58-59. 72 Na po~etku Prvog srpskog ustanka teritorija Posavotamnave pripada- la je [aba~koj nahiji koja je bila u sastavu Beogradskog pa{aluka. Nahija je bila podeqena na 4 kne`ine: Posavsku, Tamnavsku, Pocersku i Ma~vansku. Posle sjajne pobede srpske vojske na Mi{aru, avgusta 1807. godine, turska posada morala je u januaru 1807. godine napustiti grad [abac. Oslobo|ena Srbija 1807. godine sastojala se iz 12 nahija. Jedna od wih bila je i [aba~ka nahija sa svoje ~etiri kne`ine. Na ~elu nahije kao vojni zapovednik stajao je vojvoda, a na ~elu kne`ine podvojvoda ili buquba{a, a svako selo imalo je po jednog ili dvojicu podbuquba{a ili ,,malih buquba{a". Na ~elu [aba~ke nahije bio je vojvoda pop Luka Lazarevi} iz Svileuve. 1805. godine osnovan je u Srbiji Praviteqstvuju{}i Sovjet. Funkcije koje je Sovjet imao mewale su se tokom ustanka i stalno su se {irile. Pored vojno-organizacione, privredne, finansijske, kulturno-prosvetne i crkve- ne, va`na delatnost Sovjeta bila je i sudska. Osnivawem Sovjeta pojedine vojvode su `elele da se ograni~i vlast vo`da Kara|or|a i da Sovjet bude ,,najve}a vlast u zemqi i da svima poglavicama u sva~emu zapoveda". Reorganizacijom centralne vlasti u Srbiji 1811 godine, u Srbiji su uspostavqeni seoski sudovi i magistrati, a kao vrhovni sud za celu zemqu postojao je Veliki vilajetski sud.41 Nahijski sud pod imenom [aba~ki magistrat42 formiran je 1807. godine u [apcu i u wemu su, kao sudije, bili zastupqeni predstavnici svake od ~etiri kne`ine u nahiji. Ovakva situacija zadr`ala se sve do propasti Prvog srpskog ustanka. Beogradski pa{aluk posle propasti Drugog ustanka zadr`ao je istu administrativno-teritorijalnu podelu koju je imao i u Prvom ustanku. Do 1833. godine u Srbiji je bilo 12 nahija, a od te godine prikqu~eno je jo{ 6 otrgnutih nahija. [to se Podriwa ti~e, Jadar i Ra|evina kao kne`ine i delovi Zvorni~ke nahije pripojeni su Srbiji, i od 1833. godine Podriwe je bilo adninistrativno ure|eno kao i u vreme Prvog ustanka, sa [aba~kom, Sokolskom i Zvorni~kom nahijom. Prema sporazumu kneza Milo{a i Mara{li-Ali pa{e od 1815. godine, u Srbiji je organizovana dvojna vlast. Nahijama su upravqali turski muselimi i srpski nahijski knezovi. Nahije su se delile na kne`ine i wima su upravqali iskqu~ivo kne`inski knezovi, dok su stare{ine u selima i varo{ima bili kmetovi. Nahijske knezove postavqao je knez Milo{ posebnim diplomama. Za prvog nahijskog kneza u [aba~koj nahiji postavqen je 1815. godine Ilija Markovi} koji je na toj du`nosti bio samo jednu godinu kada je Milo{ na wegovo mesto postavio svoga brata Jevrema Obrenovi}a.43 U sastav Posavske kne`ine, za vreme vladavine kneza Milo{a Obreno- vi}a, ulazila su slede}a mesta (sela): Vuko{i}; Lojanice:
41 Podaci preuzeti iz: S. Bogojevi}, Pravosu|e u Podriwu u XIX veku,U:Pravo, pravda i pravo- su|e u Podriwu,[abac, 2000., s. 51-52. 42 Magistrat je nahijski sud sastavqen od tri sudije i jednog pisara. 43 Isto kao i u fusnoti 40, str. 102. 73 Dokument 5. Popis sela od 11. januara 1811. godine koje je pop Luka Lazarevi} dobio pod svoju komandu kada je naimenovan za vojvodu [aba~ke nahije.44
44 Preuzeto iz: V. Stojan~evi}, [abac i [aba~ka nahija od izbijawa Prvog srpskog ustanka do kraja knez-milo{eve vlade,U:[abac u pro{losti, RNIRO ,,Glas Podriwa" - [abac, 1980.,s. 50. 74 Krnule; Bobovik; Vladimirci; Ri|ake; Mehovine; Vu~evica; Kujavica; Trbu{ac; Skupqen; Jalovik; Krni}; Jazovnik; Suvo Selo; Beqin; Mesarci; Vlasanica; Zvezd; Debrc; Prhovo i Dragojevac. Novo Selo se pojavquje u popisima tek od 1829. godine.45 U sastav Tamnavske kne`ine ulazila su slede}a mesta (sela); Svileuva; Koceqeva; Bresnica; Subotica; Qutice; Kamenica ([aba~ka); Golo~elo; Crniqevo (Dowe); Galovi}; Gradojevi}; ]ukovine; Mali Bo{wak; Veliki Bo{wak; Muratovac; Kozarica; Kaona; Mrovska;
45 S. Filipovi}, [est hronika, SO Vladimirci, Vladimirci, 1971., s. 85. 75 Beloti} i Pejinovi}.46 Posle Drugog srpskog ustanka, knez Milo{ je u [apcu i Vaqevu 1823. godine osnovao i nahijske sudove. 1830. godine do{lo je do slu`benih izmena u terminologiji koja se odnosila na nazive administrativnih jedinica, pa je, tako, naziv za ,,kne`inu" zamewen terminom ,,kapetanija". Tako je sada Tamnavska kne`ina preimenovana u Tamnavsku kapetaniju sa sedi{tem u Svileuvi, a ~iji je kapetan bio Marko Lazarevi}, sin ober-kneza Ranka Lazarevi}a iz Svile- uve. Isto tako je i Posavska kne`ina preimenovana u Posavsku kapetaniju. Od februara 1834. godine je i slu`beni termin za nahiju, kao ve}u administrativnu jedinicu zamewen terminom ,,okru`je". Ovim izmenama u unutra{wem ure|ewu zemqe Srbija je sada podeqena na pet velikih ,,serdarstava". Ma~vansko serdarstvo, sa sedi{tem u [apcu, sa~iwavala su sada 4 okru`ja (biv{e nahije): [aba~ko, Podrinsko, Sokolsko i Vaqevsko okru`je (ekvivalent za dana{wi termin - okrug). [aba~ko okru`je obuhvatalo je teritoriju biv{e [aba~ke nahije: Ma~vu, Pocerinu, Tamnavu i Posavinu. Administrativno-teritorijalnom podelom iz 1835. godine, Serda- rstava su zamewena vojnim oblastima - komandama. U [apcu je bilo sedi{te Podrinsko-Savske komande na ~ijem ~elu je stajao najpre Jevrem Obrenovi}, a zatim Lazar Teodorovi} iz Svileuve.47 Kwaz Milo{ je 1835. godine odobrio i izradu prvog srpskog ustava kojeg je uradio sekretar Kne`eve kancelarije - Dimitrije Davidovi}. Na Skup{tini u Kragujevcu, na Sretewe 2. februara 1835. godine usvojen je Ustav zemaqski, nazvan - Sretewski. Me|utim, nezadovoqan Ustavom, sam knez Milo{ ga je ve} slede}eg meseca suspendovao, ali je posle par godina morao ponovo da pokrene proceduru za dono{ewe novog ustava. Posle nekoliko ustavnih projekata, 22. decembra 1838. godine, u obliku sulta- novih hati{erifa, donet je Ustav za Srbiju potpisan od turskog sultana u Carigradu. Ustav za ,,Provinciju Srbiju" nazvan je ,,Turskim ustavom".48 Na osnovu tog Ustava od 1838. godine, Srbija je u administrativno- teritorijalnom pogledu sada podeqena na srezove, a srezovi se dele na op{tine u ~iji sastav ulazi najmawe jedno selo. Ustavobraniteqi su 12. maja 1839. godine doneli Zakon o Ustroeniju okru`ni na~elni~estava i glavnim du`nostima srezki Na~elnika.Po ovom zakonu Okrug i Srez su upravne jedinice i ni`i policijski organi dr`avne vlasti koji brinu o redu i bezbednosti odre|enog podru~ja. Dva meseca kasnije, 13. jula 1839. godine, donet je i Zakon o ustroe- niju op{tina. Na osnovu ovog zakona op{tine su zami{qene kao osnovne
46 Za spisak sela u kne`ini Tamnava tokom vladavine kneza Milo{a Obrenovi}a videti: S. Filipovi}, Devetnaesti vek,U:Posavotamnava, SO Koceqeva, SO Vladimirci i Fond NOB Podriwa, [abac,1983., s. 128. 47 Lazar Teodorovi} je ro|en u Kaoni, ali, o`eniv{i se sa k}erkom ober-kneza Ranka Lazarevi}a iz Svileuve, on je do{ao `eni na imawe u Svileuvu, gde je proveo skoro ceo svoj vek. O tome videti detaqnije u: @. Lazarevi} i Z. A. @ivanovi}, Rodoslov pop Luke Lazarevi}a i wegove porodice , U: Zbornik radova - Sabor pop Luka Lazarevi} 2004., br. 1, Biblioteka ,,Janko Veselinovi}" Koceqeva, Koceqeva, 2004., s. 92-93 48 Podaci preuzeti iz: S. Bogojevi}, Pravosu|e u Podriwu u XIX veku,U:Pravo, pravda i pravo- su|e u Podriwu,[abac, 2000., s. 112-113. 76 upravne i samoupravne jedinice. Tada{we op{tine delile su se u tri klase: U prvu je spadao grad Beograd, u drugu - varo{ke op{tine, i u tre}u - seoske op{tine.49 Ovaj Zakon je prvi doneti pravni akt o op{tinama u Srbiji.50
Dokument 6. Prva strana Ustava dr`ave Srbije iz 1838. godine
49 Podaci preuzeti iz: S. Bogojevi}, Pravosu|e u Podriwu u XIX veku,U:Pravo, pravda i pravo- su|e u Podriwu,[abac, 2000., s. 158. 50 Za poglavqe: ,,Administrativna pro{lost Posavotamnave", kori{}ena su slede}a dela: 1. Grupa autora, [abac u pro{losti, Istorijski arhiv u [apcu i RNIRO ,,Glas Podriwa" - [abac, 1970 i1980.; 2. S. Filipovi}, [est hronika, SO Vladimirci, Vladimirci, 1971. 3. Grupa autora, Posavotamnava, SO Koceqeva, SO Vladimirci i Fond NOB Podriwa, [abac, 1983. 3. Grupa autora, Pravo, pravda i pravosu|e u Podriwu, [abac, 2000.
77 Dokument 7. Prvi broj Zbornika zakona i uredbi Kne`evine Srbije u kojem je publikovan i prvi ,,Zakon o ustroeniju ob{tina".51
51 Zakon o ustroeniju ob{tina publikovan je na strani 94 pomenutog Zbornika. 78 Administrativna podela Srbije iz 1838. g.
Na osnovu novog Ustava iz 1838. godine, tada{wa Srbija podeqena je na 17 okru`ja (okruga). Jedan od wih bio je i ,,Okru`je [aba~ko". U administrativnom pogledu, okruzi su predstavqali ekvivalente nekada- {wih turskih nahija, i kasnijih austrijskih distrikta. Svaki od okruga bio je podeqen na mawe administrativne jedinice koje su se zvale srezovi. U administrativnom pogledu, srezovi su predstavqali ekvivalente za nekada{we sredwovekovne kne`ine i kasnije kapetanije. Na osnovu Ustava iz 1838. godine, Okru`je [aba~ko bilo je podeqeno na tri sreza: Ma~vanski srez; Podcerski srez; i Posavsko-Tamnavski srez. Posavsko-Tamnavski srez formiran je administrativnim spajawem dve kapetanije: Posavske i Tamnavske. Svaki srez sastojao se od odre|enog broja, jo{ mawih, administrativnih jedinica koje su se zvale op{tine. Op{tine su bile najmawe administrativne jedinice lokalne uprave sastavqene od jednog ili vi{e sela. Svaka op{tina morala je da bude sposobna da sprovodi upravnu, sudsku i izvr{nu vlast na teritoriji svoje nadle`nosti, pa je, tako, po Ustavu iz 1838. godine, svaka novoformirana op{tina morala da ima i svoj sud koji se tada zvao ,,Primiriteqni sud". Na osnovu Ustava iz 1838. godine, Srez Posavsko-Tamnavski bio je sastavqen od 22 op{tine: 1. Beqinske; 2. Krni}ske; 3. Debr~ke; 4. Provske; 5. Dragoeva~ke; 6. Mr|enova~ke; 7. Oxinske; 8. @abarske; 9. Vuko{i}ke; 10. Ri|a~ke; 11. Skupqenske; 12. Jalovi~ke; 13. Krnulske; 14. Vladimira- ~ke; 15. Peinovi}ske; 16. Gradoevi}ske; 17. Crniqevske; 18. Kameni~ke; 19. Quti~ke; 20. Koceqevske; 21. Bo{wa~ke i 22. Svileuvske op{tine.52 Prvu op{tinu Koceqevsku, sa sedi{tem u Koceqevi, ~inila su slede}a mesta: Koceqeva i Bresnica.53 Prvu op{tinu Vladimirsku, sa sedi{tem u Vladimircima, ~inila sy slede}a mesta: Vladimirci; Meovine i Bobovik.54
52 Spisak op{tina u srezu Posavsko-Tamnavskom sastavqen je na osnovu uvida u originalni dokument ,,Spisak op{}ina u srezu Posavsko-Tamnavskom Okru`ja [aba~kog" koji se ~uva u Arhivu Srbije u Beogradu. Dokument se ~uva u fondu koji se zove ,,Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839. do 1890. godine, u kutiji sa oznakom AN-r.35, za 1839. godinu, a sam dokument je obele`en rednim brojem 21. 53 Isto. 54 Isto. 79 Okrug Šabaèki
Na~elstvo (na~elni{tvo) okru`ja (okruga) [aba~kog, kao organ loka- lne uprave, osnovano je na osnovu Ustava iz 1838. godine. Ustanovqeno je istovremeno kada i sva ostala na~elstva u Srbiji. Nije postojao nekakav poseban ukaz o wegovom formirawu, ve} je ono ustanovqeno zajedno sa jo{ 17 ostalih na~elstava u Srbiji, u februaru 1839. godine. Ukazom kwa`evim55 od 25. februara 1839. bili su postavqeni okru`ni na~elnici za 17 okru`ja, koliko ih je tada{wa Srbija imala.56 Na~elnicima su izdate diplome na wihova zvawa i oni su morali u sudu, u prisustvu duhovnih vlasti, da polo`e zakletvu. Dvadeset {estog februara 1839. godine, Praviteqstvuju{}i Sovjet57 poslao je Pope~iteqstvu vnutre- nih dela58 akta o du`nostima okru`nih na~elnika koje je Pope~iteqstvo sastavilo, a knez Milo{ odobrio. 12. jula 1839. godine obnarodovano je ,,Ustrojenije Okru`ni na~elni- ~estva", i ,,Glavne du`nosti Sreski na~elnika".59 Slede}eg dana (13. jula) bilo je izdato i ,,Ustrojenije ob{tina", po kojem su sve op{tine bile podeqe- ne na tri klase. ^etrnaestog jula iste godine izdata su ,,Nastavljenija okru`nim, sreskim i op{tinskim vlastima za vr{ewe policijske slu`be kojima su odre|ene du`nosti policije i wen na~in rada. Tako je, uglavnom, bila formirana nova dr`avna lokalna uprava koja je bila organizovana na principima strogog centralizma. Na~elstva kao ustanove formirana su kao organi unutra{wih dela, a wihova glavna funkcija bila je vr{ewe policijske vlasti. Na~el{tvo [aba~ko formirano je, kao organ lokalne uprave, 1. marta 1839. godine. Za prvog okru`nog na~elnika u Okrugu [aba~kom postavqen je Milo{ Bogi}evi}, i to, istovremeno kada i svi ostali na~elnici u ostalim Okru- zima po zemqi Srbiji. Na wegovu inauguraciju bile su pozvane i sve sreske stare{ine i po nekoliko kmetova iz sva tri sreza okruga [aba~kog zbog ,,obnarodovanija" novopostavqenog na~elnika. Jedna od du`nost svih okru`nih na~elnika bila je i da Pope~iteqstvu vnutrenih dela redovno, na svakih 15 dana, {aqu izve{taje (raporte) o svim bitnim doga|awima u wihovom okrugu. [aba~ki okrug formiran 1839. godine obuhvatao je teritoriju dana- {we Ma~ve. Wega je sa zapada okru`ivala reka Drina, sa severa reka Sava, dok se na istoku grani~io sa Vaqevskim okrugom, a sa juga Podrinskim okrugom. Sedi{te Okruga [aba~kog bilo je u [apcu, a bio je podeqen na tri sreza: Ma~vanski sa sedi{tem u Bogati}u; Podcerski sa sedi{tem u [apcu i Posavsko-Tamnavski sa sedi{tem, prvo u Svileuvi, a zatim u Vladimircima.60
55 Misli se na kwaza srpskog - Milo{a Obrenovi}a (prim. aut.). 56 Zbornik zakona i uredaba, kwiga 1, Beograd, 1840., s. 1. 57 Ovo telo je ekvivalent dana{woj Vladi (prim. aut.). 58 Ovo telo je ekvivalent dana{wem Ministarstvu unutra{wih poslova (prim. aut.). 59 Zbornik zakona i uredaba, kwiga 1, Beograd, 1840., s. 78. 60 Za Okrug [aba~ki kori{}eni su podaci: Q. Popovi}, Na~elstvo okruga [aba~kog 1839-1890, Istorijski arhiv Srbije, Beograd, 1974., s. 5-20. 80 Srez Posavsko-Tamnavski
Srezovi okru`ni bili su mawe administrativne jedinice od okruga, a sastojale su se iz jo{ mawih administrativnih jedinica - op{tina. Srez Posavsko-Tamnavski bio je jedan od tri sreza u okrgu [aba~kom. Formiran je na osnovu Ustava Srbije iz 1838. godine, istovremeno kada i Okrug [aba~ki, pa, kao {to za formirawe Okruga [aba~kog nije postojao nikakav poseban ukaz, tako ni za formirawe sreza Posavsko-Tamnavskog, tako|e, nije postojao nikakav poseban ukaz. Srezovi su zemqi Srbiji formirani istovremeno kada i okruzi. Kao {to je Okrug [aba~ki imao svoje Na~elni{tvo sa sedi{tem u [apcu, a na ~ijem ~elu se nalazio okru`ni na~elnik, tako je i Srez Posavsko-Tamnavski imao, tako|e, svoje na~elni{tvo na ~ijem ~elu je, opet, stajao sreski na~elnik. Sedi{te sreza Posavsko-Tamnavskog bilo je, prvo u Svileuvi, i to u periodu od 1839. do 1840. godine,61 a zatim, sve do 1955. godine u Vladimircima.62 Sedi{te sreza Posavsko-Tamnavskog u Vladimircima bilo je sme{teno u posebnu zgradu koja je, samo za te namene, izgra|ena u periodu od 1845 do 1851. godine, i koja se, prvobitno zvala ,,ku}a sreska",63 a kasnije ,,Konak sreskog na~elni{tva".64 Te 1839. godine, kada je i formiran, srez Posavsko-Tamnavski sastojao se iz 22 mawe administrativne jedinice koje su se zvale op{tine, dok su u sastav ovih 22 op{tine ulazila, ukupno, 54 sela. Op{tine koje su ulazile u sastav Posavsko-Tamnavskog sreza bile su: 1. Beqinska; 2. Krni}ska; 3. Debr~ka; 4. Provska; 5. Dragoeva~ka; 6. Mr|enova~ka; 7. Oxinska; 8. @abarska; 9. Vuko{i}ka; 10. Ri|a~ka; 11. Skupqenska; 12. Jalovi~ka; 13. Krnulska; 14. Vladimira~ka;
61 Ovo se jasno vidi na originalnim dopisima koje je na~elnik okru`ni Milo{ Bogi}evi} slao na~elniku sreskom Milisavu Zari}u u Svileuvu, za sve vreme dok je Milisav Zari} bio na du`nosti sreskog na~elnika. Ovi dopise videti u delu ove publikacije u kojem su oni i publikovani, na stranama koje slede. 62 Sedi{te sreza Posavsko-Tamnavskog bilo je u Vladimircima u periodu od 1840. do 1955. godine, osim u periodu od 1890. do 1896. godine kada je Posavotamnava sa Pocerinom ~inila jedan srez. 63 Za podatke o gradwi ,,sreske ku}e" u Vladimircima videti: S. Filipovi}, [est hronika,SO Vladimirci, Vladimirci, 1971., s. 91-92. 64 Danas se u ovoj zgradi nalazi Biblioteka ,,Di{a Ati}" Vladimirci (prim. aut.). 81 15. Peinovi}ska; 16. Gradoevi}ska; 17. Crniqevska; 18. Kameni~ka; 19. Quti~ka; 20. Koceqevska; 21. Bo{wa~ka i 22. Svileuvska op{tina.65 Prvi sreski na~elnik sreza Posavsko-Tamnavskog bio je Milisav Zari} iz Svileuve, i to u periodu od 1839. do 1840. godine. Sreski na~elnik je podre|en okru`nom na~elniku od kojeg prima nalo- ge za rad i wemu podnosi izve{taje o svemu bitnom {to se de{ava u wegovom srezu. Ove ize{taje (raporte) sreski na~elnik podnosi okru`nom na~elniku na svakih sedam dana. Na~elnici Posavsko-Tamnavskog sreza od 1839. do 1890. godine bili su: 1. Milisav Zari}, od 1839. do 1840. godine; 2. \uka Stoj~evi}, od 1840. do 1843. godine; 3. Trifun Smiqani}, od 1843. do 1848. godine; 4. Radovan \uri}, od 1848. do 1852. godine; 5. Antonije Ne{i}, od 1852. do 1859. godine; 6. \or|e Cincar-Jankovi}, od 1859. do 1860. godine; 7. Milutin Vuka{inovi}, od 1860. do 1861. godine; 8. Milan Mihailovi}, od 1861. do 1864. godine; 9. Jevrem Raki}, od 1864. do 1870. godine; 10. Vladimir Novakovi}, od 1870. do 1876. godine; 11. Milo{ Kuzmanovi}, od 1876. do 1880. godine; 13. Obren Mi}i}, od 1880. do 1882. godine; 14. Nikola Androba{i}, od 1882. do 1884. godine; 15. Dragomir Lazarevi}, od 1886. do 1888. godine;66 16. Milan \or|evi}, od 1888. do 1889. godine; 17. Anta Qoti}, od 1889. do 1890. godine.67 Srez Posavsko-Tamnavski postojao je od 1839. do 1890. godine, kada je pripojen Pocerskom srezu sa sedi{tem u [apcu, a ponovo je izdvojen 1896. godine, da bi postojao sve do 1955. godine, kada je i ukinut.
65 Spisak op{tina u srezu Posavsko-Tamnavskom sastavqen je na osnovu uvida u originalni dokument ,,Spisak ob{tina u srezu Posavsko-Tamnavskom Okru`ja [aba~kog" koji se ~uva u Arhivu Srbije u Beogradu. Dokument se ~uva u fondu koji se zove ,,Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839. do 1890. godine, u kutiji sa oznakom AN-r.35, za 1839. godinu, a sam dokument je obele`en rednim brojem 21. Ovaj spisak je identi~an spisku sa strane 79 ove publikacije, a za potrebe poglavqa o Posavsko-Tamnavskom srezu, on je samo ponovqen. 66 U 1885. godini, mesto na~elnika sreza Posavsko-Tamnavskog je prazno. Za ta~nost navedenog podatka videti: Q. Popovi}, Na~elstvo okruga [aba~kog 1839-1890, Istorijski arhiv Srbije, Beograd, 1974., s. 160. 67 Spisak sreskih na~elnika sreza Posavsko-Tamnavskog preuyet je od: Q. Popovi}, Na~elstvo okruga [aba~kog 1839-1890, Istorijski arhiv Srbije, Beograd, 1974., s. 159-160. 82 Opštine u srezu Posavsko-Tamnavskom
Op{tine su bile mawe administrativne jedinice od sreza, a sastojale su se iz jo{ mawih administrativnih jedinica - jednog ili vi{e sela. Srez Posavsko-Tamnavski bio je, te 1839. godine sastavqen od 22 op{tine, u keje su ulazila 54 sela. Op{tine su formirane na osnovu Ustava Srbije iz 1838. godine, istovremeno kada i Okrug [aba~ki, i Srez Posavsko-Tamnavski. Kao {to za formirawe okruga [aba~kog i sreza Posavsko-Tamnavskog nije postojao nikakav poseban ukaz, tako ni za formira- we op{tina, tako|e, nije postojao nikakav poseban ukaz. One su formirane samo nekoliko meseci kasnije u odnosu na okruge i srezove. Kako je Okrug [aba~ki imao svoje Na~elni{tvo sa sedi{tem u [apcu, a na ~ijem ~elu se nalazio okru`ni na~elnik, i kako je i Srez Posavsko-Tamnavski imao, tako|e, svoje Na~elni{tvo na ~ijem ~elu je, opet, stajao sreski na~elnik. tako su i op{tine imale svoje Primiriteqne sudove na ~ijem ~elu je stajao kmet68 sa svoja dva pomo}nika. Naime, pored upravne i izvr{ne vlasti, po Zakonu o ustrojeniju ob{}ina, svaka op{tina je morala da ima i organe sudske vlasti za koje je bilo neophodno izgraditi tzv. ,,Primiriteqni sud" koji je trebao da izvr{ava svoju osnovnu du`nost za mawa krivi~na dela koja bi samo optere}ivala sudska tela na vi{im instancama. Op{tine koje su 1839. godine ispunile uslov da (pored organa upravne i izvr{ne vlasti), formiraju i organe sudske vlasti, tj. Primiriteqne sudove, i koje su (na taj na~in), stekle pravo na udru`ivawe u op{tine sa drugim selima radi zadovoqavawa zajedni~kih interesa, bile su kompletno formirane do preobra`ewa iste (1839.) godine: 1. Beqinska op{tina (Beqin, Suvo Selo i Mesarci), sa sedi{tem u Beqinu i personalom: - Mi}a Tomi} iz Beqina, za kmeta op{tine; - @ivko Markovi} iz Mesaraca, za pomo}nika; i - Milisav Konstadinovi} iz Suvog sela, za pomo}nika. 2. Krni}ska op{tina (Krni} i Jazovnik), sa sedi{tem u Krni}u i perso- nalom: - Jovan Isailovi} iz Krni}a, za kmeta op{tine; - Stanimir Jadi} iz Krni}a, za pomo}nika; i - Jovan Mihailovi} iz Jazovnika, za pomo}nika. 3. Debr~ka op{tina (Debrc, Vlasanica i Novo Selo), sa sedi{tem u Debrcu i personalom: - Milija \uri} iz Debrca za kmeta; - Obrad Novakovi} iz Novog Sela, za pomo}nika; i - Mitar Belanovi} iz Vlasenice, za pomo}nika. 68 Ekvivalent za polo`aja kmeta op{tine tada{we bila bi danas funkcija predsednika op{tine, ili, gradona~elnika (prim. aut.). 83 4. Provska op{tina (Provo i Zvezd), sa sedi{tem u Provu i personalom: - Matija Filipovi} iz Prova, za kmeta op{tine; - Suqa [evi} iz Prova, za pomo}nika; i - Ilija [umanovi} iz Zvezda za pomo}nika. 5. Dragoeva~ka op{tina (Dragoevac, Trbu{ac i Miokus), sa sedi{tem u Dragoevcu i personalom: - Jovan Mitri} iz Dragoevca, za kmeta op{tine; - Stefan Samarxi} iz Miokusa, za pomo}nika; i - Jaga Sre}kovi} iz Trbu{ca, za pomo}nika. 6. Mr|enova~ka op{tina (Mr|enovac i Ora{ac), sa sedi{tem u Mr|enovcu i personalom: - Vi}entije Brankovi} iz Mr|enovca, za kmeta op{tine; - Lazar Tomi} iz Mr|enovca, za pomo}nika; i - Ilija Joci} iz Ora{ca, za pomo}nika. 7. Oxinska op{tina (Oxino Selo, Mi{ar Jelen~a i Vrawska), sa sedi{tem u Oxinom Selu i personalom: - Ranko Kapetanovi} iz Oxinog Sela, za kmeta op{tine; - Gruja Ja{i} iz Mi{ara, za pomo}nika; i - Blagoje Jevti} iz Jelen~e, za pomo}nika. 8. @abarska op{tina (@abar, Korman i Predvorica), sa sedi{tem u @abarima i personalom: - Stanoje \uri} iz @abara, za kmeta op{tine; - Aksentije \ur|evi} iz Predvorice, za pomo}nika; i - Ivan ]eski} iz Koromana, za pomo}nika. 9. Vuko{i}ka op{tina (Vuko{i} i Lojanice), sa sedi{tem u Vuko{i}u i personalom: - @ivko Brki} iz Vuko{i}a, za kmeta op{tine; - Matija Kuzmanovi} iz Vuko{i}a, za pomo}nika; i - Marinko Dragi~evi} iz Lojanica, za pomo}nika. 10. Ri|a~ka op{tina (Ri|ake, Cerovac i Vu~evica), sa sedi{tem u Ri|akama i personalom: - Mikailo Vukovi' iz Ri|aka, za kmeta op{tine; - Ivan Gavrilovi} iz Cerovca, za pomo}nika; i - Jovan Stepi} iz Vu~evice. 11. Skupqenska op{tina (Skupqen i Kuevica), sa sedi{tem u Skupqenu i personalom: - Bo`a Krsmanovi} iz Skupqena, za kmeta op{tine; - Mi}a Birman~evi] iz Skupqena, za pomo}nika; i - Zvonko Mihailovi] iz Kujevice, za pomo}nika.
84 12. Jalovi~ka op{tina (samo Jalovik), sa sedi{tem u Jaloviku i personalom: - Petar Kati} iz Jalovika, za kmeta op{tine - Paja Arsenovi} iz Jalovika, za pomo}nika; i - Milinko Vidakovi} iz Jalovika, za pomo}nika. 13. Krnulska op{tina (samo Krnule), sa sedi{tem u Krnulama i personalom: - Gaja Topalovi} iz Krnula, za kmeta op{tine; - @ivko Rutonvi} iz Krnula, za pomo}nika; i - Milinko Male{i} iz Krnula, za pomo}nika. 14. Vladimira~ka op{tina (Vladimirci, Mehovine i Bobovik), sa sedi{tem u Vladimircima i personalom: - Teodor Jovi} iz Vladimiraca, za kmeta op{tine; - Krsta Mitrovi} iz Mehovina, za pomo}nika; i - Mi}a Jeli{i} iz Bobovika, za pomo}nika. 15. Peinovi}ska op{tina (Peinovi}, Beloti} i Muratovac), sa sedi- {tem u Peinovi}u i personalom: - Vuk Gligori} iz Peinovi}a, za kmeta op{tine; - Paja Vi}i} iz Beloti}a, za pomo}nika; i - Aksentije Trivunovi} iz Muratovca, za pomo}nika. 16. Gradoevi}ska op{tina (Gradojevi}, Mrovska, Kaona i ]ukovine), sa sedi{tem u Gradojevi}u i personalom: - Vasilija Petrovi} iz Gradojevi}a, za kmeta op{tine; - @ivko Milisavqevi} iz Mrovske, za pomo}nika; i - Sima Timoti} iz ]ukovina, za pomo}nika. 17. Crniqevska op{tina (Dowe Crniqevo i Galovi}), sa sedi{tem u Dowem Crniqevu i personalom: - Aleksa Cveji} iz Doweg Crniqeva, za kmeta op{tine; - Ranko Stevanovi} iz Doweg Crniqeva, za pomo}nika; i - Jovan Vasi} iz Galovi}a, za pomo}nika. 18. Kameni~ka op{tina ([aba~ka Kamenica, Golo~elo i Kozarica), sa sedi{tem u [aba~koj Kamenici i personalom: - Ilija Jovanovi} iz [aba~ke Kamenice, za kmeta op{tine; - Milo{ Pavlovi} iz Kozarice, za pomo}nika; i - Jovan Mari~i} iz Golo~ela, za pomo}nika. 19. Quti~ka op{tina (Qutice, Subotica i Mali Bo{wak), sa sedi{tem u Quticama i personalom: - Isailo Jakovqevi} iz Qutice, za kmeta op{tine; - Ilija Nenadovi} iz Malog Bo{waka, za pomo}nika; i
85 - Pera Dimitri} iz Subotice, za pomo}nika. 20. Koceqevska op{tina (Koceqeva i Bresnica), sa sedi{tem u Koce- qevi i personalom: - Vi}entije Paunovi} iz Koceqeve, za kmeta op{tine; - Ilija Jankovi} iz Koceqeve, za pomo}nika; i - Gaja Milinkovi} iz Bresnice, za pomo}nika. 21. Bo{wa~ka op{tina (Bo{wak i Brdarica), sa sedi{tem u Bo{waku i personalom: - Stevan Tomi} iz Bo{waka, za kmeta op{tine; - Vilip Ivanovi} iz Bo{waka, za pomo}nika; i - Nikola Rankovi} iz Brdarice, za pomo}nika. 22. Svileuvska op{tina (samo Svileuva), sa sedi{tem u Svileuvi i personalom: - Baja Lazarevi} iz Svileuve, za kmeta op{tine; - Marinko Cvetinovi} iz Svileuve, za pomo}nika; i - Gli{a Ranisavqevi} iz Svileuve, za pomo}nika.69
Na osnovu ovog spiska op{tina u srezu Posavsko-Tamnavskom, kao i na osnovu navedenih sela koja ulaze u sastav predstavqenih op{tina, veoma je lako odrediti prvobitne katastarske granice sreza Posavsko-Tamnavskog.70
69 Spisak op{tina u srezu Posavsko-Tamnavskom sastavqen je na osnovu uvida u originalni dokument ,,Spisak ob{}ina u srezu Posavsko-Tamnavskom Okru`ja [aba~kog" koji se ~uva u Arhivu Srbije u Beogradu. Dokument se ~uva u fondu koji se zove ,,Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839. do 1890. godine, u kutiji sa oznakom AN-r.35, za 1839. godinu, a sam dokument je obele`en rednim brojem 21 i 22. 70 U administrativnim promenama iz 1866. godine, primetno je da se sada srez Posavsko-Tamnavski naziva Srez Posavo-Tamnavski (prim. aut.). 86 Dokument 8. Jedno od pisama okru`nog na~elnika Milo{a Bogi}evi}a upu}eno 17. aprila 1839. g., sreskom na~elniku Milisavu Zari}u u Svileuvu iz kojeg se jasno vidi da je te 1839. godine sedi{te sreza Posavsko-Tamnavskog bilo u Svileuvi.71
71 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 15. 87 Dokument 9a. Izve{taj (raport) sreskog na~elnika Milisava Zari}a okru`nom na~elniku Milo{u Bogi}evi}u da je on u srezu Posavsko-Tamnavskom ustroio op{tine i da mu wihov spisak {aqe.72
72 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 19. 88 Dokument 9b. Druga strana prethodnog dokumenta.
89 Dokument 10a. Spisak op{tina u srezu Posavsko-Tamnavskom koje je 1. maja 1839. godine sreski na~elnik Milisav Zari} poslao iz Mesaraca okru`nom na~elniku Milo{u Bogi}evi}u u [abac.73
73 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 59.-63. 90 Dokument 11b. Druga strana prethodnog dokumenta.
91 Dokument 12. Spisak kmetova i wihovih pomo}nika u sastavqenim selima (op{tinama) sreza Posavsko-Tamnavskog, od 1. maja 1839. godine, koji, ujedno, ~ine i personal tzv. ,,Primiriteqnih sudova". Spisak je sastavio sreski na~elnik Milisav Zari} i poslao ga okru`nom na~elniku Milo{u Bogi}evi}u u [abac74
74 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 22. 92 Dokument 13a. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom, od 6. jula 1839. godine. Strana prva.75
75 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 42. 93 Dokument 13b. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom, od 6. jula 1839. godine. Strana druga.
94 Dokument 13v. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom, od 6. jula 1839. godine. Strana tre}a.
95 Dokument 13g. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom, od 6. jula 1839. godine. Strana ~etvrta.
96 Dokument 13d. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom, od 6. jula 1839. godine. Strana peta.
97 Dokument 13|. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom, od 6. jula 1839. godine. Strana {esta.
98 Dokument 13`. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom, od 6. jula 1839. godine. Strana sedma.76
76 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 42.-45. 99 Dokument 14. Naredba okru`nog na~elnika Milo{a Bogi}evi}a, od 2. avgusta 1839. godine, svim sreskim na~elnicima u okrugu [aba~kom da pristupe izgradwi ,,Primiriteqnih sudova" u op{tinama pod wihovom komandom".77
77 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 55. 100 Dokument 15a. Spisak svih ~lanovaPrimiriteqnih sudova u okrugu [aba~kom, od 16. avgusta 1839. godine.78
78 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 42.-45. 101 Dokument 15b. Spisak svih ~lanova Primiriteqnih sudova u okrugu [aba~kom, od 16. avgusta 1839. godine.
102 Dokument 15v. Spisak svih ~lanova Primiriteqnih sudova u okrugu [aba~kom, od 16. avgusta 1839. godine.
103 Dokument 15g. Spisak svih ~lanova Primiriteqnih sudova u okrugu [aba~kom, od 16. avgusta 1839. godine.
104 Dokument 15|. Spisak svih ~lanova Primiriteqnih sudova u okrugu [aba~kom, od 16. avgusta 1839. godine.
105 Dokument 15e. Spisak svih ~lanova Primiriteqnih sudova u okrugu [aba~kom, od 16. avgusta 1839. godine.
106 Dokument 15`. Spisak svih ~lanova Primiriteqnih sudova u okrugu [aba~kom, od 16. avgusta 1839. godine.
107 108 Dokument 15z. Spisak svih ~lanova Primiriteqnih sudova u okrugu [aba~kom, od 16. avgusta 1839. godine.79
79 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 42.-45. 109 Dokument 16a. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom od 24. avgusta 1839. godine.80
80 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 71.-73. 110 Dokument 16b. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom od 24. avgusta 1839. godine.
111 Dokument 16v. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom od 24. avgusta 1839. godine.
112 Dokument 16g. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom od 24. avgusta 1839. godine.
113 Dokument 16d. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom od 24. avgusta 1839. godine.
114 Dokument 16|. Spisak svih op{tina u okrugu [aba~kom od 24. avgusta 1839. godine.81
81 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 71.-73. 115 Dokument 17a. Finalni spisak predsednika i ~lanova svih op{tina u okrugu [aba~kom, zavr{en na preobra`ewe 1839. godine.82
82 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 50.-53. 116 Dokument 17b. Finalni spisak predsednika i ~lanova svih op{tina u okrugu [aba~kom, zavr{en na preobra`ewe 1839. godine.
117 Dokument 17v. Finalni spisak predsednika i ~lanova svih op{tina u okrugu [aba~kom, zavr{en na preobra`ewe 1839. godine.
118 Dokument 17g. Finalni spisak predsednika i ~lanova svih op{tina u okrugu [aba~kom, zavr{en na preobra`ewe 1839. godine.
119 Dokument 17d. Finalni spisak predsednika i ~lanova svih op{tina u okrugu [aba~kom, zavr{en na preobra`ewe 1839. godine.
120 Dokument 17|. Finalni spisak predsednika i ~lanova svih op{tina u okrugu [aba~kom, zavr{en na preobra`ewe 1839. godine.
121 Dokument 17e. Finalni spisak predsednika i ~lanova svih op{tina u okrugu [aba~kom, zavr{en na preobra`ewe 1839. godine.
122 Dokument 17`. Finalni spisak predsednika i ~lanova svih op{tina u okrugu [aba~kom, zavr{en na preobra`ewe 1839. godine.83
83 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija:AN-r35, Dokument br. 50.-53. 123 Êàîøòî¼åâå ðå÷åíî,Ñðáè¼à¼åñâî¼åïðâåçàêîíåêî¼èñóñå ñòðèêòíî îäíîñèëè íà ôîðìèðàœå ëîêàëíå óïðàâå äîáèëà òåê óñâà¼àœåì ïðâîã ïðàâîã ñðïñêîã Óñòàâà, 24. äåöåìáðà 1838. ãîäèíå83à. Ïî óñâà¼àœó è îá¼àâšèâàœó òîã óñòàâà, Ñðáè¼à ¼å àäìèíèñòðàòèâíî ïîäåšåíà íà 17 Îêðóãà83á. Ñâàêè îêðóã áèî ¼å ïîäåšåí íà Ñðåçîâå, (êî¼èõ ¼å áèëî, óêóïíî, 54), äîê ñó ñðåçîâå ñà÷èœàâàëå Îïøòèíå ñàñòàâšåíå îä ¼åäíîã âåëèêîã èëè âèøå ìàœèõ ñåëà, ñà ¼åäíèì îáàâåçíèì ñóäîì êî¼è ñå çâàî Ïðèìèðèòåšíè ñóä83â (îïøòèíà ¼å, òå 1839. ãîäèíå, áèëî óêóïíî 1170). Íà÷åëíèøòâî øàáà÷êî, êàî îðãàí ëîêàëíå óïðàâå, Îêðóãà øàáà÷êîã ôîðìèðàíî ¼å 1. ìàðòà 1839. ãîäèíå83ã, ïà ¼å, çàòèì, (çà¼åäíî ñà Ïîöåðñêèì è Ìà÷âàíñêèì), ôîðìèðàí è Ïîñàâñêî-Òàìíàâñêè ñðåç ñà ñåäèøòåì (ïðâî) ó Ñâèëåóâè, ïà çàòèì ó Ìåñàðöèìà83ä,ïàóÊðíè ó,ïà ïîíîâî ó Ñâèëåóâè, è íà¼çàä, ó Âëàäèìèðöèìà, ãäå ¼å è îñòàëî ñåäèøòå ñðåçà ñâå äî œåãîâîã óêèäàœà 1955. ãîäèíå. Ïðâè ñðåñêè íà÷åëíèê, äîê ñå ñåäèøòå ñðåçà íàëàçèëî ó Ñâèëåóâè, Ìåñàðöèìà, Êðíè ó, ïà ïîíîâî ó Ñâèëåóâè, îä 1839 äî 1840. ãîäèíå, áèî ¼å Ìèëèñàâ Çàðè èç Ñâèëåóâå. Êàäà ¼å ñåäèøòå ñðåçà ïðåìåøòåíî ó Âëàäèìèðöå, íîâè ñðåñêè íà÷åëíèê ïîñòàî ¼å Ñòî¼÷åâè €óêà èç Âëàäèìèðàöà. Ïîñàâñêî-Òàìíàâñêè ñðåç áèî ¼å, òå 1839. ãîäèíå, ñàñòàâšåí èç 22 îïøòèíå,83 àñâàêàîäîïøòèíàáèëà¼åôîðìèðàíàíàîñíîâóÓñòàâàèç 1838. ãîäèíå è Çàêîíà î óñòðî¼ñòâó îïøòèíà îä 13. ¼óëà 1839. ãîäèíå83å, êî¼è êàæå äà Îïøòèíå III êëàñå (ñåîñêå), ìîãó áèòè ñàñòàâšåíå îä ¼åäíîã âåëèêîã èëè âèøå ìàœèõ ñåëà è äà îáàâåçíî ìîðà¼ó èìàòè ñâî¼ Ïðèìè- ðèòåšíè ñóä.83æ Êàî øòî íè¼å ïîñòî¼àî íèêàêàâ ïîñåáàí äðæàâíè àêò î ñòâàðàœó Îêðóãà øàáà÷êîã è Ñðåçà ïîñàâî-òàìíàâñêîã, òàêî íè¼å ïîñòî¼àî íè ïîñåáàí àêò î ñòâàðàœèìà îïøòèíà ó ñðåçó Ïîñàâñêî-Òàìíàâñêîì, âå ñó îïøòèíå ó îâîì ñðåçó ôîðìèðàíå ó âðåìåíó îä 1. ìàðòà 1839. ãîäèíå (êàäà ¼å ïî÷åëî ñà ðàäîì íà÷åëíèøòâî Îêðóãà øàáà÷êîã), ïà äî âðåìåíà îä 1. ìà¼à 1839. ãîäèíå. Ïîìåíóòèì Ñïèñêîì îïøòèíà ó ñðåçó Ïîñàâî-òàìíàâñêîì, îä 1. ìà¼à 1839. ãîäèíå, ò༠äàòóì ñå óçèìà êàî ñëóæáåíî îáíàðîäîâàí äîêóìåíò î ïî÷åòêó óñòðî¼àâàœà, ò¼., ôîðìèðàœó îïøòèíà ó ñðåçó Ïîñàâñêî- Òàìíàâñêîì. 83à Âèäåòè ó: Ñáîðíèêú çàêîíà, óðåäáà è óðåäáåíû óêàçà èçäàíû ó Êíåæåâñòâó ñðáñêîìú îäú âðåìåíà îáíàðîäîâàíîãú Óñòàâà çåìàëüñêîãú, áðî¼ I, Ïå÷àòàíî ó êíüèãîïå÷àòíüè Êíÿæåñòâà ñðáñêîãú, Ó Áåîãðàäó, 1840. 83á Èñòî, ÷ëàí 61, ñòðàíà 13. 83â Èñòî, ÷ëàí 65, ñòðàíà 14. Ïîäàöè î áðî¼ó îêðóãà, ñðåçîâà è îïøòèíà ïðåóçåòè ñó èç: Iîâàíú Ãàâðèëîâè ú, Ðú÷íèêú ãåîãðàôiéñêî-ñòàòèñòè÷íûé Ñðáiº, Ó Ïðàâèòåëñòâåíîé êíúèãîïå÷à-òíúè, Ó Áåîãðàäó, 1846., ñ. 254. 83ã Èñòî, ñòðàíà 10, ïàñóñ 6. 83ä Äà ¼å ñåäèøòå Ñðåçà Ïîñàâñêî-Òàìíàâñêîã áèëî ïðâî ó Ñâèëåóâè, ïà ó Ìåñàðöèìà, ïà ó Êðíè ó, ïà ïîíîâî ó Ñâèëåóâè, âèäè ñå èç îðèãèíàëíèõ äîêóìåíàòà î àäìèíèñòðàòèâíîì óñòðî¼ñòâó ñðåçà Ïîñàâñêî-Òàìíàâñêîã è œåãî-âèõ îïøòèíà, òîêîì 1839. ãîäèíå. Îâè äîêóìåíò ÷óâà¼ó ñå ó Àðõèâó Ñðáè¼å, ó ôîíäó Íà÷åëíèøòâà Îêðóæ¼à øàáà-÷êîã îä 1839 äî 1890. ãîäèíå, ó êóòè¼àìà ÀN 1-66. Âå ñëåäå å ãîäèíå ñåäèøòå ñðåçà Ïîñàâñêî-Òàìíàâñêîã áè å ó Âëàäèìèðöèìà ãäå å è îñòàòè ñâå äî óêèäàœà ñðåçîâà 1955. ãîäèíå. 83 Èñòî, Ñïèñàê îïøòèíà ó Ïîñàâñêî-Òàìíàâñêîì ñðåçó Îêðóãà øàáà÷êîã îä 1. ìà¼à 1839. ãîä., ïî ñòàðîì êàëåíäàðó. 83å ,,Óñòðîåíèå îáøòèíà“, Ó: Çáîðíèê çàêîíà, óðåäáè è óêàçà èçäàíèõ ó êíåæåâñòâó ñðïñêîì îä âðåìåíà îáíàðîäîâàíîã çåìàšñêîã óñòàâà, áðî¼ 1, Øòàìïàðè¼à êœàæåñòâà ñðïñêîã, Áåîãðàä, 1840, ñòðàíà 94. 83æ Èñòî, ,,Îáøòèíå òðå å êëàñå“, ñòðàíà 98, ÷ëàíîâè Çàêîíà îä 22 äî 29.
124 Ïðîöåñ ôîðìèðàœà îïøòèíà ó ñðåçó Ïîñàâñêî-Òàìíàâñêîì íàñòàâèî ñå è ïîñëå 1. ìà¼à 1839. ãîäèíå. Íàèìå, íîâîóñâî¼åíè Óñòàâ Êíåæåâèíå Ñðáè¼å ïðåäâè àî ¼å äà ñå ó ñâàêî¼ íîâîîñíîâàíî¼ îïøòèíè ôîðìèðà è ïî ¼åäàí ñóä ïîä èìåíîì ,,Ïðèìèðèòåšíè ñóä“83ç. Ò༠ïðîöåñ ¼å çàâðøåí íà ïðåîáðàæåœå 1839. ãîäèíå.83è Ïîñëå òîã äàòóìà, íîâîôîðìèðàíå îïøòèíå áèëå ñó ñïîñîáíå äà ñàìîñòàëíî åãçèñòèðà¼ó ó îêâèðó ñðåçà Ïîñàâñêî-Òàìíàâñêîã, ó Îêðóæ¼ó øàáà÷êîì. Krsne slave op{tina Opøtina Koceqeva Îä ñâîã ôîðìèðàœà 1839. ãîäèíå, ïà ñâå äî 1945. ã., è îïøòèíå ñó èìàëå è ñëàâèëå ñâî¼ó êðñíó ñëàâó. Çà äàí êðñíå ñëàâå, ó îãðîìíîì áðî¼ó ñëó÷à¼åâà, óçèìàíå ñó Çàâåòèíå èëè Ïðåñëàâå îíîã ìåñòà ó êî¼åì ñå íàëàçè è àäìèíèñòðàòèâíî ñåäèøòå îïøòèíå, ñðåçà èëè îêðóãà.83¼ Çàâåòèíà, èëè, ïðåñëàâà, ¼åñòå êðñíà ñëàâà íåêîã íàñåšåíîã ìåñòà, è íå òðåáà ¼å ïîèñòîâå èâàòè ñà öðêâåíîì ñëàâîì òîã èñòîã ìåñòà, ò¼., íå òðåáà ¼å ïîèñòîâå èâàòè ñà ñëàâîì öðêâåíîã õðàìà ó òîì èñòîì ìåñòó. Èçòîãàñå¼àñíîäàçàêšó÷èòèèäà¼åÊðñíàñëàâàîïøòèíå Êîöåšåâà áèëà Çàîâèíà, èëè Ïðåñëàâà ìåñòà Êîöåšåâå, à òî ¼å ñëàâà Ñïàñîâäàí. Íå òðåáà çàáîðàâèòè è äà ñå ñàìà Êîöåšåâà íåêàäà, äî 1718. ãîäèíå, çâàëà Ñïàñî¼åâèöà, (Ãîðœà è Äîœà), øòî ñå ¼àñíî âèäè èç ïðâîã òóðñêîã Ïîïèñà ñòàíîâíèøòâà, èç 1528. ãîäèíå, à äà è äàíàñ ó òçâ. ,,Äîœåì êðà¼ó“ Êîöåšåâå ïîñòî¼è òîïîíèì ïîä èìåíîì Ñïàñî¼åâèíà. Êîöåšåâà ñå òàêî çâàëà ñâå äî 1718. ãîäèíå êàäà ñå ó àóñòðè¼ñêîì ïîïèñó ñòàíîâíèøòâà ïî ïðâè ïóò ïîìèœå ïîä ñâî¼èì äàíàøœèì èìåíîì (Gottsellova). Èìà¼ó è ó âèäó ñâå íàâåäåíî, Ñêóïøòèíà îïøòèíå Êîöåšåâà ¼å 2006. ãîäèíå óñâî¼èëà íàâåäåí ïðåäëîã è ¾à ñâî¼ó êðñíó ñëàâè âðàòèëà ¼å ñëàâó Ñïàñîâäàí.
Opøtina Vladimirci Èñòî òàêî, è ÑÎ Âëàäèìèðöè ¼å 2006. ãîäèíå óñâî¼èëà ïðåäëîã äà êðñíà ñëàâà îïøòèíå Âëàäèìèðöè áóäå Ïåòðîâäàí. 83ç Óñòðîåíèå îáøòèíà, Ó: Ñáîðíèêú çàêîíà, óðåäáà è óðåäáåíû óêàçà èçäàíû ó Êíåæåâñòâó ñðáñêîìú îäú âðåìåíà îáíàðîäîâàíîãú Óñòàâà çåìàëüñêîãú, áðî¼ I, Ïå÷àòàíî ó êíüèãîïå÷àòíüè Êíÿæåñòâà ñðáñêîãú, Ó Áåîãðàäó, 1840, ñòðàíà 94. Íåäâîñìèñëåí äîêàç î òîìå äà ñó è îïøòèíå ñëàâèëå ñâî¼ó êðñíó ñëàâó íàëàçè ñå ó: Óðåäáà çà íîøåíú Ëèòiå è ïøëàòó ñâåøòåíèêà î çàâåòèíàìà îáøòèíñêèìú,Ó:Ñáîðíèêú çàêîíà, óðåäáà è óðåäáåíû óêàçà èçäàíû ó Êíåæåâñòâó ñðáñêîìú îäú 1-îãú ÿíóàðà 1845. äî êîíöà äåêåìâðà 1846., áðî¼ III, áåîãðàä, 1847, ñòðàíà 110-112. 83è Ñïèñàê îïøòèíà è Ïðèìèðèòåšíèõ ñóäîâà ó Îêðóãó øàáà÷êîã îä 19. ìà¼à 1839. ãîä. Àðõèâ Ñðáè¼å, ôîíä Íà÷åëíè-øòâà Îêðóæ¼à øàáà÷êîã îä 1839 äî 1890. ãîäèíå, ó êóòè¼àìà ÀN 1-66. 83¼ Äà ¼å ïðàêñà ó íîâîôîðìèðàíèì îïøòèíàìà Êíåæåâèíå Ñðáè¼å áèëà äà ñå çàîâèíå óçèìà¼ó çà êðñíó ñëàâó îïøòèíà, ¼àñíî ñå âèäè èç ¼åäíå óðåäáå Ïîïå÷èòåšñòâà óíóòðàøœèõ äåëà, îä 9. àâãóñòà 1845. ãîäèíå. Òà óðåäáà ¼å ïóáëèêîâàíà ó: Ñáîðíèêü çàêîíà è óðåäáà, è óðåäáåíû óêàçà, èçäàíû ó Êíÿæåñòâó ñðáñêîìü îäü 1-îãü ÿíóàðà 1845 äî êîíöà äåêåìâðà (ñü ïðèáàâëåí³åìü íåêè ñòàð³è), Áðî¼ 3, Áåîãðàä, 1847., ñ. 110-112.
125 Administrativne promene u Posavsko-Tamnavskom srezu iz 1849. godine
Do 1849. godine u Posavsko-Tamnavskom srezu postojale su 22 op{tine, ali, kmetovi su odlu~ili da zbog potrebe podizawa zgrade Primiriteqnog suda u svakoj op{tini, smawe broj op{tina u Posavotamnavi i tako izbegnu da podi`u veliki broj ku}a u kojima bi radio, po nalogu Pope~iteqstva, Primiriteqni sud. Zato je u dogovoru sa kmetovima predlo`eno da se u Posavotamnavi ukine 10 op{tina i da se sve op{tine spoje u 12 novih. Svoj predlog uputilo je sresko na~elni{tvo okru`nom na~elni{tvu 5. juna 1849. godine, a okru`no na~elni{tvo je taj zahtev prosledilo u Pope~i- teqstvu vnutrenih dela. Na osnovu odobrewa Pope~iteqstva od 11. decembra 1849. godine, okru`no i sresko na~elni{tvo izvr{ilo je spajawe op{tina u Posavotamnavi u 12 novih: 1. Op{tina Mi{ar (Jelen~a, Ora{ac, Oxino Selo, Mi{ar i ...???...); 2. op{tina Mr|enovac (Kujavica, Miokus, Mr}enovac, @abar, Korman i Predvorica); 3. Op{tina Dragojevac (Trbu{ac, Provo, Zvezd i Dragojevac); 4. Op{tina Beqin (Novo Selo, Debrc, Vlasanica, Mesarci, Suvo Selo i Beqin); 5. Op{tina Jalovik (Krni}, Jazovnik i Jalovik); 6. Op{tina Vladimirci (Skupqen, Mehovine, Bobovik, Krnule i Vladimirci); 7. Op{tina Vuko{i} (Cerovac, Vu~evica, Ri|ake, Lojanice i Vuko{i}); 8. Op{tina Pejinovi} (Kaona, Mrovska, Beloti}, Muratovac i Pejibovi}); 9. Op{tina Kamenica (Veliki Bo{wak, Kozarica, Golo~elo i Kamenica); 10. Op{tina Crniqevo (]ukovine, Gradojevi}, Galovi} i Crniqevo); 11. Op{tina Qutice ( Subotica, Bresnica, Mali Bo{wak i Qutice) i 12. Op{tina Svileuva (Koceqeva, Brdarica i Svileuva).84
84 Podatak o podeli Posavsko-Tamnavskog sreza na 12 op{tina publikovao je i: Q. Popvi}, Na~e- lstvo okru`ja [aba~kog 1839-1890, Inventar, Arhiv Srbije, Beograd, 1974., s. 76. Dokument se nalazi u pomenutom fondu Ariva Srbije, u kutiji sa oznakom: FVIII-r.51/73/. To je dokument koji je publikovan na strama 127 i 128 ove publikacije. Navedenu podelu op{tina iz 1849. godine publikovao je i: S. Filipovi}, [est hronika,SO Vladimirci, Vladimirci, 1971., s. 86-89, ali samo u formi nabrojanog spiska op{tina. 126 Dokument 18a. Spisak op{tina u Posavsko-Tamnavskom srezu, od 5. jula 1849. godine, sa novim administrativnim promenama u Posavotamnavi.85
85 Arhiv Srbije u Beogradu, Fond: Na~elstvo okru`ja [aba~kog od 1839 do 1890 godine, Kutija: F.VIII-r51, Dokument br. 3. 127 Dokument 18b. Spisak op{tina u Posavsko-Tamnavskom srezu, od 5. jula 1849. godine, sa novim administrativnim promenama u Posavotamnavi.
128 Administrativne promene u Posavo-Tamnavskom srezu iz 1866. godine
Administrativnom podelom iz 1866. godine Posavotamnava je podeqena na 12 op{tina:86 1. Op{tina Vladimirci (Vladimirci, Krnule, Mehovine, Bobovik i Skupqen); 2. Op{tina Vuko{i} (Vuko{i}, Lojanice, Ri|ake, Vu~evica, Kujavica i Cerovac); 3. Op{tina Mi{ar (Mi{ar, Jelen~a, Mala Vrawska i Oxino Selo); 4. Op{tina Svileuva (Svileuva, Brdarica); 5. Op{tina Jalovik (Jalovik, Krni} i Jazovnik); 6. Op{tina Beloti} (Beloti}, Muratovac, Pejinovi}, Kaona i Mrovska; 7. Op{tina Crniqevo (Crniqevo, ]ukovine, Gradojevi} i Galovi}); 8. Op{tina Kamenica ( Kamenica, Kozarica, Golo~elo, Qutice i Veliki Bo{wak); 9. Op{tina Koceqeva (Koceqeva, Mali Bo{wak, Subotica i Bresnica); 10. Op{tina Dragojevac (Dragojevac, Provo, Trbu{ac i Zvezd); 11. Op{tina Beqin (Beqin, Debrc, Novo Selo, Vlasanica, Mesarci i Suvo Selo); 12. Op{tina Mr}enovac (Mr|enovac, Predvorica, Miokus, @abar, Ora{ac, Korman).87
Podela Posavotamnavskih sela na male (mahale)
Oko 1870. godine, Posavotamnavska sela Svileuva, Crniqevo, Gradojevi}, Galovi} i Bukor izdelili su svoje zajednice po malama (mahalama).88 Ova karakteristi~na podela, u pomenutim selima, ostala je va`e}a do danas.
86 Administrativna podela Posavsko-Tamnavskog sreza ixvr{ena je na osnovu novih propisa: ZakonX o ustro6stvu ob{tina i ob{tinski vlastz6, od 24. marta 1866. godine,U:ZbornikX zakona i uredba izdani u Knb`estvu Srbzi od po~etka do krab 1866. godine, broj HyH, Beograd, 1866., s. 1-48. 87 Podaci o novoj administrativnoj podeli iz 1866. godine preuzerti su iz: Grupa autora, Administrativno-teritorijalne promene u NR Srbiji od 1834. do 1954. godine,U:Prikazi, sveska br. 13, Zavod za statistiku NR Srbije, Beograd, maj 1955., s. 212-237. Iste podatke, dvadesetak godina kasnije publikovao je i: S. Filipovi}, [est hronika, SO Vladimirci, Vladimircim, 1971., s. 86. Na`alost, originalne dokumente koji ilustruju ovu administrativnu podelu iz 1866. godine, autor ove publikacije nije uspeo da prona|e u Arhivu Srbije u Beogradu, pa to ostaje u zadatak nekih budu}ih istra`ivawa. 88 O tome kratku napomenu daje: Q. Pavlovi}, Antropogeografija vaqevske Tamnave,U:Naseqa srpskih zemaqa - rasprave i gra|a, kwiga 18, Srpski etnografski zbornik - kwiga VIII, Srpska Kraqevska Akademija Nauka, Beograd, 1912., i reizdawe originala: ASL, Beograd, Beograd, 1998., s. 43. fusnota 1. 129 Administrativne promene u Posavo-Tamnavskom srezu iz 1884. godine
Administrativnom podelom iz 1884. godine, Posavotamnava, tj. Posavo-Tamnavski srez podeqen je 1886. godine na 8 op{tina:89 1. Op{tina Vladimirci (Vladimirci, Krnule, Mehovine, Bobovik, Skupqen); 2. Op{tina Vuko{i} (Lojanice, Vuko{i}, Ri|ake, Vu~evica, Kujavica, Cerovac, Pri~inovi} i Mala Vrawska); 3. Op{tina Mi{ar (Jelen~a, Mr|novac, Mijokus, Korman, Predvorica, Ora{ac, @abari, Dragojevac, Trbu{ac i Mi{ar); 4. Op{tina Debrc (Vlasenica, Beqin, Mesarci, Suvo Selo, Novo Selo, Zvezd, Provo i Debrc); 5. Op{tina Jalovik (Krni}, Jazovnik i Jalovik); 6. Op{tina Kaona (Kamenica, Veliki Bo{wak, Kozarica, Pejinovi}, Matijevac, Kaona, Brdarica i Beloti}); 7. Op{tina Crniqevo (]ukovine, Gradojevi}, Galovi}, Golo~elo, Mrovska i Crniqevo); 8. Op{tina Svileuvsko-Koceqeva~ka (Mali Bo{wak, Subotica, Svileuva, Qutice ,Bresnica i Koceqeva).90 Originalni dokument o novoj podeli Posavo-tamnavskog sreza dat je na stranama 131-136 u ovoj publikaciji. Tako|e, treba napomenuti da u ovom periodu od 1866. do 1886. godine do{lo do promene u nazivu sreza, tako da se vi{e ne koristi stari izraz Posavsko-Tamnavski srez, ve} sada: Posavo-Tamnavski srez. Kraqevim re{ewem od 18. januara 1887. godine, ukinut je Pocerski srez.91 Wegovu teritorijalnu nadle`nost preuzel su dva preostala sreza: Ma~vanski i Posavo-Tamnavski. Ovakva podela srezova u okrugu [aba~kom osta}e sve do 1890. godine. Promena imena sela Muratovac u Matijevac U periodu od 1866. do 1886. godine, selo Muratovac promenilo je svoje ime i sada se zove Matijevac, u znak se}awa na protu Matiju Nenadovi}a iz Brankovine, ustanika, dr`avnika i poznatog narodnog prvaka.92
89 Administrativne promene izvr{ene su na osnovu Zakona o izmenama i dopunama u Zakonu o ustrojstvu op{tina i op{tinski vlasti, U: Zbornik zakona i uredbi u Kraqevini Srbiji izdatih od po~etka do kraja 1884. godine, Beograd, 1884., s. 167-194. Zakon je donet 11. juna 1884. godine. U istom Zborniku, na strani 226, od 11, juna 1884. g., nalazi se i Zakon o preme{taju sela iz sreza u srez. Na osnovu ovog Zakona, 1, marta 1886. godine doneto je Re{ewe o administrativnim promenama i u srezu Posavo-Tamnavskom. To re{ewe kraqa Milana Obrenovi}a publikije se na stranama 131-136, u ovoj publikaciji. Treba jo{ samo napomenuti da je pomenuto Re{ewe kraqa Milana o administrativnim promenama u srezu Posavo-Tamnavskom publikovano. Videti: Re{ewe o ukidawu starih i obrazovawu novih op{tina u okrugu [aba~kom, od 1. marta 1886. godine, U: Zbornik zakona i uredbi u Kraqevini Srbiji izdatih od 25. novembra 1885. do kraja 1886. godine, broj 42, Beograd, 1887., s. 62-65. 90 Podaci su preuzeti iz originalnog Ukaza kraqa Milana Obrenovi}a, od 1. marta 1866. godine. Dokument se nalazi u Arhivu Srbije u Beogradu. 91 Zbornik zakona i uredbi, br. 43, Beograd, 1888., s. 13. 92 M. Jevti}, Naseqa, stanovni{tvo, zanimawa, stanovawe, U:Posavotamnava, SO Koceqeva, SO Vladimirci i Fond NOB Podriwa, [abac, 1983. s. 43. Na`alost, u Arhivu Srbije u Beogradu autor ove studije nije uspeo da prona|e originalni dokumet koji ilustruje navedenu promenu imena sela Muratovac u Matijevac. To }e morati da ostane u zadatak nekih budu}ih istra`ivawa kada se bude raspolagalo sa vi{e sredstava za istra`ivawe, a sasmim tim i sa vi{e vremena potrebnog za taj mukotrpni posao. 130 Dokument 19a. Ukaz kraqa Milana Obrenovi}a od 1. marta 1886. g.93 Ovaj Ukaz govori o novim administrativnim promenama u Posavo-Tamnavskom srezu opisanim u prethodnom poglavqu.
93 Originalni dokument ~uva se u Arhivu Srbije u Beogradu. 131 Dokument 19b. Ukaz kraqa Milana Obrenovi}a od 1. marta 1886. g.
132 Dokument 19v. Ukaz kraqa Milana Obrenovi}a od 1. marta 1886. g.
133 Dokument 19g. Ukaz kraqa Milana Obrenovi}a od 1. marta 1886. g.
134 Dokument 19d. Ukaz kraqa Milana Obrenovi}a od 1. marta 1886. g.
135 Dokument 19g. Ukaz kraqa Milana Obrenovi}a od 1. marta 1886. g.
136 Administrativne promene iz 1890. godine
Preuzimawem teritorijalne nadle`nosti ukinutog Pocerskog sreza, (iz 1887. godine), Posavo-Tamnavski srez je pro{iren sa novim op{tinama: 1. Op{tina Mi{arska (Mi{ar, Jelen~a, Mala Vrawska i Pri~inovi}), sa sedi{tem u Mi{aru; 2. Op{tina Oridska (Orid, Mr|enovac, Ora{ac, Mijokus, Predvorica, @a- bare i Korman), sa sedi{tem u Oridu; 3. Op{tina Dragojeva~ka (Dragojevac i Trbu{ac), sa sedi{tem u Dragojevcu; 4. Op{tina Vuko{i}ska (Vuko{i}, Lojanice, Cerovac, Ri|ake, Vu~evica i Kujavica), sa sedi{tem u Vuko{i}u; 5. Op{tina Beloti}ska (Beloti}, Pejinovi} i Matijevac), sa sedi{tem u Beloti}u; 6. Op{tina Veliko-Bo{wa~ka (Veliki Bo{wak i Brdarica), sa sedi{tem u Velikom Bo{waku (dana{wem Dragiwu); 7. Op{tina Kameni~ka (Kamenica, Kozarica i Qutice), sa sedi{tem u Kamenici (dana{woj [aba~koj Kamenici); 8. Op{tina Kaonska (Kaona, ]ukovine i Mrovska), sa sedi{tem u Kaoni; 9. Op{tina Crniqevska (Crniqevo, Gradojevi}, Galovi} i Golo~elo), sa sedi{tem u Crniqevu (dana{we Dowe Crniqevo); 10. Op{tina Koceqevska (Koceqeva, Bresnica, Subotica i Mali Bo{wak), sa sedi{tem u Koceqevi, i 11. Op{tina Svileuvska (samo Svileuva), sa sedi{tem u Svileuvi.94 12. Op{tina Radova{ni~ka (Radova{nica i Cuqkovi}), sa sedi{tem u Radova- {nici; 13. Op{tina Dobri}ska (Dobri} i Bogosavac), sa sedi{tem u Dobri}u; 14. Op{tina Desi}ska (Desi} i Gru{i}), sa sedi{tem u Desi}u; 15. Op{tina Naku~anska (Naku~ani, Sino{evi} i Zabla}e), sa sedi{tem u Naku~anima, i 16. Op{tina Volujska (Volujac, Boji} i Dvori{te), sa sedi{tem u Volujcu.
Novom administrativnom podelom od 15. marta 1890. godine Srbija je podeqena na 15 okruga. Podrinski i [aba~ki okrug spojeni su u jedan okrug.95 Ukinuto je Na~elstvo okruga Podrinskog sa sedi{tem u Loznici, i osnovano Na~elstvo okruga Podrinskog sa sedi{tem u [apcu koje je preuzelo teritorijalnu nadle`nost biv{a dva okru`na na~elstva ({aba~ko i podrinsko), pa se sada naziva Okrug Podrinski. U sastav novog okruga i na~elstva u{li su slede}i srezovi:
94 Re{ewe o tome da se dotada{we op{tine koje su ulazile u sastav Pocerskog i Posavo_tamnavskog sreza razdele i da se od wih obrzuju nove, od 3. januara 1890. godine, publikovano je u:Zbornik zakona, br. 46, Beograd, 1891., s. 8-9 i Re{ewe od 12. januara 1890. g., na stranama 45-46. 95 Do spajawa ova dva okruga do{lo je na osnovu novog Ustava kraqevine Srbije objavqenog 1888. godine, a koji je predvi|ao nova administrativna preure|ewa kraqevine Srbije. Nova administra- tivna podela okruga iyvr{ena je na osnovu: Zakona o administrativnoj podeli Kraqevine Srbije, od 15. marta 1890. godine, a publikovanog u: Zbornik zakona, broj 46, Beograd, s. 281. 137 1. Azbukova~ki srez, sa sedi{tem u Quboviji; 2. Jadranski srez, sa sedi{tem u Loznici; 3. Ma~vanski srez, sa sedi{tem u Bogati}u; 4. Pocerski srez, sa sedi{tem u [apcu, i 5. Ra|evski srez, sa sedi{tem u Krupwu. Srez Posavo-Tamnavski, sa sedi{tem u Vladimircima ukinut je, a wegovu teritorijalnu nadle`nost preuzeo je srez Pocerski sa sedi{tem u [apcu.96 Sa novom administrativnom podelom okruga i srezova do{lo je i do no- ve administrativne podele op{tina koje su nekada ulazile u sastav Posavo-Tamnavskog sreza. Naime, sastav op{tina je ostao isti, samo, one sada nisu vi{e pripadale Posavo-Tamnavskom, ve} Pocerskom srezu. Ovakva situacija osta}e narednih 5 godina, kada }e u Srbiji do}i do novih administrativnih promena. Najpoznatiji predsednik opštine u Posavotamnavi Najpoznatiji predsednik op{tine Koceqeva jeste, svakako, u~iteq i kwi`evnik Janko Veselinovi}. Ro|en je u Ma~vi, 1. maja 1862. godine. Bio je u~iteq u Svileuvi (1880.-1882. i 1886.-1888.), i Koceqevi (1888.-1889.), gde je napisao svoje prve i najzna~ajnije pripovetke. O`enio se sa Jovankom Jovanovi} iz Svi- leuve koja je bila sinovica ~uvenog Nikanora Ru`i~i- }a iz Svileuve - episkopa Ni{kog. Od marta 1889. do septembra 1890. godine, Janko je (ispred Radikalne stranke), bio na du`nosti predsednika op{tine Koce- u~iteq i kwi`evnik, qeva. Janko je jedan od najzna~ajnijih srpskih pisaca. Janko Veselinovi} Umro je 14. juna 1905. godine u Glogovcu, u Ma~vi, gde 1862-1905 je i sahrawen.97
Potpis Janka Veselinovi}a kao predsednika op{tine Koceqeva, sa pe~atom.
96 . Administrativne izmene za okruge i srezove izvr{ene su na osnovu Zakona o ure|ewu okruga i srezova, od 1. jula 1890. godine, publikovanog u 46-om broju Zbornika zakona, na strani 51, ali, i na osnovu Izmena i dopuna u Zakonu o ure|ewu okruga i srezova, od 18. decembra 1890. godine, publikovanih, tako|e u istom (46-om broju) Zbornika, na strani 59. Za gore navedenu podelu okruga [aba~kog na srezove videti: S. Bogojevi}, Pravosu|e u Podriwu 1839-1900,U:Pravo, pravda i pravosu|e u Podriwu, Okru`ni sud u [apcu, [abac, 2000., s. 159. 97 Za detaqniju sa`etu biografiju kwi`evnika Janka Veselinovi}a videti: Z. A. @ivanovi}, Tamnavski pisci, Biblioteka ,,Janko veselinovi}" Koceqeva, Koceqeva, 2005., s. 42-56. 138 Fotografija 1. Zgrada op{tine u Sviluvi oko 1899. godine.98
Fotografija 2. Snimak jedne porodice iz Svileuve, iz99 1904. godine.
98 Fotografija je preuzeta iz: Grupa autora, Posavotamnava, SO Koceqeva, SO Vladimirci i Fond NOB Podriwa, [abac, 1983.,s.154. 99 Isto, s. 163. 139 Administrativne promene iz 1896. godine
Proklamacijom kraqa Aleksandra Obrenovi}a, od 9. maja 1894. godine, obustavqena je va`nost ustava Srbije iz 1888. godine i privremeno je vra}en u va`nost Ustav iz 1869. godine. I to u ,,svoj celini svojoj". To se ima sprovesti kao naredba da bi stupili na snagu i silu svi zakoni iz tog vremena, pa izme}u ostalih, i Zakon o op{tinama od 24. marta 1866. godine. Prestali su da va`e, tog momenta, i svi zakoni o administrativnoj podeli Kraqevine Srbije od 15. marta 1890. godine, kao i sve zakonske odredbe koje su potekle od ovih (sada ve} ukinutih) zakona.100 27. januara 1895. godine (na predlog op{tine Vladimirci), odvojen je Posavo-tamnavski srez od sreza Pocerskog i ponovo formiran, sa sedi{tem u Vladimircima, gde }e i ostati sve do 1955. godine kada je i ukinut.101 Novim Zakonom o administrativnoj podeli Kraqevine Srbije, od 17. februara 1896. godine, Srbija je sada, ponovo, podeqena na 15 okruga, od kojih je jedan i Podrinski okrug (umesto [aba~kog okruga), sa sedi{tem u [apcu. Podrinski okrug je sada podeqen na 6 srezova: 1. Azbukova~ki srez, sa sedi{tem u Quboviji; 2. Jadranski srez, sa sedi{tem u Loznici; 3. Ma~vanski srez, sa sedi{tem u Bogati}u; 4. Posavo-Tamnavski srez, sa sedi{tem u Vladimircima; 5. Pocerski srez, sa sedi{tem u [apcu, i 6; Ra|evski srez, sa sedi{tem u Keupwu.102 Na osnovu vra}enog Ustava iz 1869. godine i wegovih zakona o admini- strativnoj podeli Srbije, automatski je vra}ena i administrativna podela okruga na srezove i op{tine koja je va`ila u to vreme, pa, tako je, sada, i Posavo-Tamnavski srez, najverovatnije, sastavqen iz 12. op{tina, kao i u vreme posle administrativne podele sreza iz 1866. godine.103 Iako su kasnije, novim zakonima o administrativnim podelama, re{ena mnoga pitawa iz ove oblasti, ipak je iz ovog vremena u Posavo-Tamnaskom srezu poteklo dosta zahteva od pojedinih sela da se odvoje od svojih op{tina i pripoje drugim op{tinama, ili, pak, da same obrazuju svoje op{tine. Od 1880. godine, u redovne administrativne poslove op{tina ulazi, po prvi put u istoriji, upotreba {tembiqa, tj. pe~ata.
100 Zbornik zakona i uredbi, broj 50, Beograd, s. 50. 101 S. Filipovi}, [est hronika, SO Vladimirci, Vladimirci, 1971., s. 92. 102 Zbornik zakona, br. 51, Beograd, s. 140. 103 Na`alost, iz ovog perioda nije se uspelo do}i do konkretnijih i egzaktnih podataka o op{tinama koje su ulazile u sastav Posavo-Tamnavskog sreza posle 1896. godine. 140 Promena imena sela Veliki Bošwak u Dragiwe
Selo Veliki Bo{wak i istoimena op{tina je na zahtev narodwaka, pristalica Obrenovi}a, promenilo je 1900 godine svoje ime u Dragiwe, prema imenu kraqice Drage Obrenovi},104 supruge kraqa Aleksandra. Kada su 1904. godine zba~eni Obrenovi}i, postavqeno je pitawe vra}awa ranijeg imena sela, ali je, polovinom septembra 1904. godine, donet zakqu~ak da selo Dragiwe nije tra`ilo da mu se vrati stari naziv.105
Dokument 20. Naslovna strana Zbornika zakona u kojem je objavqen ukaz o promeni imena sela Veliki Bo{wak u Dragiwe106
104 Misli se na kraqicu Dragu, devoja~ko ime Luwevica-Ma{in koja se 23. jula (po starom kalendaru), udala za kraqa Aleksandra, a koja je zajedno sa wim ubijena 29. maja 1903. godine (po starom kalendaru), od strane oficira u srpskoj vojsci koji nisu mogli da se pomire sa time da im se kraq o`enio sa nalo`nicom (dvorskom damom). 105 Podatke o navedenom videti u: M. Jevti}, Naseqa, stanovni{tvo, zanimawa, stanovawe,U: Posavotamnava, SO Koceqeva, SO Vladimirci i Fond NOB Podriwa, [abac, 1983., s. 43. 106 Ukaz o promeni imena sela Veliki Bo{wak u Dragiwe publikovan je u: Zbornik zakona Kraqevine Srbije izdatih od 1. januara 1900. do kraja iste godine, broj 55, Beograd, 1901. Snimak prve strane zbornika na~iwen je telefonskom kamerom, u nedostatku digitalnog fotoaparata. 141 Dokument 21. Ukaz o promeni imena sela Veliki Bo{wak u Dragiwe publikovan u Zborniku zakona br. 55.107
107 Zbornik zakona Kraqevine Srbije izdatih od 1. januara 1900. do kraja iste godine, broj 55, Beograd, 1901., s.383. Snimak publikovanog Ukaza na~iwen je telefonskom kamerom, u nedostatku digitalnog fotoaparata. 142 Dokument 22a. Originalni dokument Ukaza o promeni imena sela Veliki Bo{wak u Dragiwe108
108 Arhiv Srbije u Beogradu, fond:MUD-P; 1900; fascikla 27; red 10. 143 Dokument 22b. Druga strana originalnog dokumenta Ukaza o promeni imena sela Veliki Bo{wak u Dragiwe.
144 Administrativna podela Posavotamnave u prvoj polovini HH veka
Posle ubistva kraqa Aleksandra Obrenovi}a i wegove supruge, kraqice Drage, 1903. godine na presto Srbije do{la je dinastija Kara|o- r|evi}a. Srbija je u HH vek u{la sa administrativnom podelom od 1896. godine u kojoj je bilo 15 okruga koji su bili podeqeni na 78 srezova. Krajem 1900. godine Srbija je ve} imala 16 okruga sa 81 srezom i 796 op{tina. Posledwa promena u ovom periodu bila je posle ratova 1912-1913. godine, kada su dobijene teritorije biv{ih sanxaka Kosovskog vilajeta.109 U periodu od 1912. (Balkanskih ratova), do 1921. godine i Vidovdanskog ustava, u Posavotamnavi je postojalo 15 op{tina. To su: 1. Op{tina Beloti}; 2. Op{tina Beqin; 3. Op{tina Brdarica; 4. Op{tina Vladimirci; 5. Op{tina Vuko{i}; 6. Op{tina Debrc; 7. Op{tina Dragiwe; 8. Op{tina Jalovik; 9. Op{tina Kamenica; 10. Op{tina Kaona; 11. Op{tina Koceqeva; 12. Op{tina Krni}; 13. Op{tina Provo; 14. Op{tina Svileuva; 15. Op{tina Crniqevo. Ovakvo stawe po pitawu broja i sedi{ta op{tina ostalo je i u ~itavom me}uratnom razdobqu izme}u dva velika rata.110 Posle Prvog svetskog rata, 1. decembra 1918. godine, stvorena je na Balkanu prva zajedni~ka dr`ava Ju`nih Slovena pod imenom - Kraqevina Srba, Hrvata i Slovenaca, da bi 1929. godine bila preimenovana u Kraqevina Jugoslavija. Bila je to najve}a dr`ava na Balkanskom poluostrvu. Kraqevina Srba, Hrvata i Slovenaca, prema stawu zate~enom posle rata, bila je administrativno podeqena na dve klase administrativnih jedinica: 1. Klasa - Srbija i Crna Gora bile su podeqene na okruge; - Bosna i Hercegovina bila je podeqena na okru`ja, i 109 A. Simi}, Pravosu|e u Podriwu u HH veku, U: Pravo, pravda i pravosu|e u Podriwu, Okru`ni sud u [apcu, [abac, 2000., s. 204-205. 110 S. Filipovi}, [est hronika, SO Vladimirci, Vladimirci, 1971., s. 86, ali, identi~no i u: S. Filipovi}, Devetnaesti vek,U:Posavotamnava, SO Koceqeva, SO Vladimirci i Fond NOB Podriwa, [abac, 1983. s. 130. 145 Ugarsko-Hrvatska bila je podeqena na velike `upanije.
2. Klasa - Okruzi u Srbiji i Crnoj Gori bili su podeqeni na srezove; - Okru`ja u Bosni i Hercegovini bila su podeqena na kotare, i - Velike @upanije u Ugarsko-Hrvatskoj bile su podeqene na kotare i pliti~ke kotare biv{e Austrije u Sloveniji.111 Vidovdanskim ustavom, u Kraqevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u administrativno-teritorijalnoj podeli, formirane su oblasti (`upanije). Donet je Zakon o administrativno-teritorijalnoj podeli od 26. aprila 1922. godine, a po wemu, Srbija je podeqena na 15 oblasti. Deveta oblast bila je Podrinska oblast koja je obuhvatala teritoriju dotada{weg Podrinskog okruga. Podrinska oblast bila je podeqena na 6 srezova: 1. Azbukova~ki srez, sa sedi{tem u Quboviji; 2. Jadranski srez, sa sedi{tem u Loznici; 3. Ma~vanski srez, sa sedi{tem u Bogati}u; 4. Posavo-Tamnavski srez, sa sedi{tem u Vladimircima; 5. Pocerski srez, sa sedi{tem u [apcu, i 6; Ra|evski srez, sa sedi{tem u Krupwu. Srez Posavo-Tamnavski bio je podeqen na 15 op{tina kao i ranije, pre 1921. godine.112 Kraqevim zakonom o nazivu i podeli Kraqevine Jugoslavije na upravna podru~ja, od 3. oktobra 1929. godine, Jugoslavija se deli, umesto na 33 oblasti, sada na 9 banovina: 1. Dravsku banovinu; 2. Savsku; 3. Vrbasku; 4. Primorsku, 5. Drinsku, 6. Zet- sku, 7. Dunavsku; 8. Moravsku i 9. grad Beograd. Ova podela je potvr|ena i Ustavom od 1931. godine. U Drinskoj banovini, sa sedi{tem u Sarajevu, bio je i Podrinski okrug sa svojih 6 srezova i istim brojem op{tina kao i u prethodnom periodu.113 Ovakva podela osta}e sve do 1955. godine.
111 Podaci su preuzeti iz: J. Rus, Glavni statisticki podaci o dr avi Srba, Hrvata i Slovenaca prema stanju od 1810, odnosno, 1914. godine. Ljubljana, 1920., s. 7. 112 A. Simi}, Pravosu|e u Podriwu u HH veku, U: Pravo, pravda i pravosu|e u Podriwu, Okru`ni sud u [apcu, [abac, 2000., s. 258. 113 Isto. 146 Proglašewe Vladimiraca i Koceqeve varošicama
Dana{wi grad Koceqeva dobio je status varo{ice 11. decembra 1924. g. ,,Ukazom Wegovog Veli~anstva Kraqa od 29. februara 1924. godine, re{eno je: da se selo Koceqeva, u srezu posavo-tamnavskom, oblasti podrinske, po izjavqenoj `eqi narofa, proglasi za varo{icu pod istim imenom."114
Dana{wi gradi} Vladimirci dobio je status varo{ice 11. CII 1924. g. ,,Ukazom Wegovog Veli~anstva Kraqa, od 11. decembra 1924. godine, na predlog Ministra Unutra{wih Dela, a na osnovu ~lana 6 Zakona o mestima, re{eno je da se selo Vladimirci, u srezu posavo-tamnavskom, Oblasti Podrinske, po izjavqenoj `eqi gra|ana, proglasi za varo{icu pod istim imenom".115
114 Slu bene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 104, Beograd, Petak, 9. maj 1924. 115 Slu bene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 40, Beograd, Ponedeljak, 23. februar 1925. 147 Administrativna podela Posavotamnave u drugoj polovini HH veka
Posle Drugog svetskog rata, administrativno-teritorijalna podela Podriwskog okruga ostala je ista kao i pre rata; sa {est srezova i 15 op{tina u Posavo-Tamnavskom srezu. Uvo|ewem komunalnog sistema 1. septembra 1955. godine, dolazi do promena u teritorijalnoj organizaciji op{tina u Srbiji. Ukida se i ve}i broj srezova koji se sada ukrupwavaju i formiraju na nivou okruga. Ukida se srez posavotamnavski, a cela wegova teritorija dodequje se srezu [abac. Ukinuti su tada i mnogi drugi srezovi: Bogati}, Krupaw, Loznica, Qubovija, itd. Od biv{ih op{tina (mesnih odbora), formiraju se op{tine Koceqeva i Vladimirci. Od 1. septembra 1955. godine, u sastav op{tine Koceqeva, ulaze sle- de}a sela. Koceqeva, Svileuva, Bresnica, Subotica, Mali Bo{wak, Qutice i Vla{i}, zaseok sela Ogla}enovac u srezu Podgorskom koji se ubrzo vra}a svom mati~nom podru~ju. Od 1. januara 1960. godine, op{tina Koceqeva se uve}ava za jo{ 11 novih sela, zato {to dolazi do novih administrativnih promena zasnovanih na ideji ukrupwavawa op{tina. Ukidaju se okolne op{tine: Dragiwe, Dowe Crniqevo, Brankovina, Bawani, Pambukovica, itd. Pored postoje}ih 6 sela, op{tina Koceqeva dobija i slede}a mesta: Od Op{tine Dragiwe sela: Dragiwe, Brdaricu i Kamenicu. Od Op{tine Dowe Crniqevo sela: Dowe Crniqevo, ]ukovine, Galovi}, Golo~elo, i Gradoje- vi}. Od Op{tine Brankovine selo Dru`eti}; od Op{tine Pambukovice selo Zukve i od Op{tine Bawani selo Batalage.116 Tog 1. januara op{tina Koceqeva zaokru`uje svoju tertoriju sa 16 sela i varo{icom Koceqevom i u tom teritorijalnom sastavu ostaje (bez promena), do danas. 1963. godine ukida se i Srez [abac, tako da teritorija Posavotamnave (zajedno sa op{tinom Vladimirci), kompletno pripada Srezu Vaqevo.117 Nekoliko godina kasnije ukidaju se svi srezovi u Srbiji i formiraju se Regionalne zajednice koje zvani~no postoje od novog Ustava iz 1974. godine. Do dono{ewa Statuta Op{tine Koceqeva 1974. godine, Koceqeva zvala Koceqevo. Statutom od 1974. godine to se mewa i Koceqevi se vra}a wen izvorni naziv Koceqeva, kako se i zvala do 1945. godine. To je i potvr|eno u Slu`benom glasniku iz 1979. godine.118 Ovome treba dodati i da je odlukom SRS Koceqeva progla{ena naseqenim mestom gradskog karaktera.
116 M. S. Filipovi}, Osnovne {kole Op{tine Koceqeva, Osnovna {kola ,,Mi}a Stanojlovi}" Koceqeva, Koceqeva, 1992., s. 104-105. 117 Videti: D. @ivan~evi}, urednik, Op{tine i srezovi u Jugoslaviji, U: Teritorijalna podela Jugoslavije na op{tine i srezove sa ozna~ewem sedi{ta redovnih i privrednih sudova, Savremena administracija Beograd, Beograd, 1963., s. 23-24. 118 Slu beni glasnik Socijalisticke Republike Srbije, br. 25, Beograd, 1979. 148 Stari grb op{tine Koceqeva
Stari grb op{tine Vladimirci
149 Pogovor
Po{tovani ~itao~e! Kao {to ste mogli da se uverite, ova publikacija koju dr`ite u rukama jeste prva takve vrste u kulturnoj istoriji Posavine i Tamnave. Jedinstvena je po tome {to je poku{ala {to detaqnije da osvetli administrativnu pro{lost navedenih oblasti, i da ih ilustuje originalnim dokumentima. Sa skromnim sredstvima koja su istra`iva~u bila na raspolagawu, trebalo je gra|u iz ove oblasti {to detaqnije istra`iti, {to je bilo nemogu}e. Koliko se u tome, ipak, uspelo - ostaje na sudu vremena da presudi. Sigurno da ima jo{ podataka iz tematike kojom se bavila ova studija, a koje treba istra`ivati i uklopiti u sliku kompletne administrativne pro{losti Posavotamnave, ali... to ostaje za neka druga (beri}etnija) vremena. Ova publikacija }e do tada biti solidna osnova za upoznavawe sa pro{lo{}u ovog dela Srbije, {to i jeste wen primarni ciq. Ako on bude ispuwen samo i delimi~no, sigurno je da }e opravdati skromna sredstva i ogroman trud ulo`en za ostvarivawe tog ciqa. Treba jo{ naglasiti da su u ovoj publikaciji mnogi izrazi i nazivi pojedinih administrativnih jedinica prezentovani izvorno, po gramati~kim, pravopisnim i jezi~kim pravilima za period iz kojeg i poti~u. To mo`e kod ~itaoca uneti odre|enu vrstu zabunu u pogledu neusagla{enosti sa sada{wim pravopisom, ali, to nije tako. Treba imati na umu da je, zapravo, gde god je to bilo mogu}e, samo po{tovan duh vremena iz kojeg odre|eni dokument i poti~e. Na kraju, ostaje mi samo prijatna du`nost da se zahvalim svima koji su verovali u realizaciju ovog istra`iva~kog projekta i koji su ga na bilo koji na~in podr`ali kako bi on ugledao svetlo dana.
U Koceqevi, na Preobra`ewe, leta gospodweg 2007.
Autor
150 Podaci o autoru
Zoran A. @ivanovi}
Zoran A. @ivanovi} ro}en je u Svileuvi, 4. februara 1963. godine. Diplomirao je na Katedri za Metodologiju arheolo{kih istra`ivawa Odeqewa za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu sa temom: ,,Metodolo{ki postupak za sistematizaciju vin~anskih znakova". Sa stru~nim zvawem kustos radi u Zavi~ajnom muzeju u Koceqevi. Autor je slede}ih kwiga: - Lutawa - Svileuva, 1992.; - Metodolo{ki postupak za sistematizaciju ,,vin~anskih znakova" - Beograd, 2001.; - Boj na Svileuvi - Koceqeva, 2004.; - Locirawe rodne ku}e pop Luke Lazarevi}a - Koceqeva, 2004., separat; - Tamnavski pisci - Koceqeva, 2005.; - Bibliografija praistorijskih simbola i znakova - Koceqeva, 2005.; (englesko/srpski), i - U senci lipe - Koceqeva, 2007. Svoje nau~ne radove iz oblasti arheologije i istorije objavquje u doma}im stru~nim ~asopisima i publikacijama. Bavi se istra`ivawem i prou~avawem praistorijskih simbola i zna- kova, informatikom i elektronikom. Sa suprugom Jelenom `ivi i radi u Koceqevi.
Kontakt telefoni: +381 (0)63 84 17 822 i +381 (0)64 85 54 808.
151 152