Crnogorski Privrednici Uspješni U Novom Sadu ISSN 0350-5340 Godina LIV Broj 5 Maj 2018

85. Međunarodni poljoprivredni sajam u glavnom gradu Vojvodine Crnogorski privrednici uspješni u Novom Sadu ISSN 0350-5340 Godina LIV Broj 5 Maj 2018. ISSN 0350-5340 Godina LIV Broj

Ilija Klisić Zorka Šljukić Aleksa Kostić Vinarija Klisić Mljekara Srna Farmer Crnogorskim Kvalitetni Prihodi od vinima mjesto u proizvodi ovjenčani stočarstva za evropskom vrhu nagradama pristojan život IMPRESUM Broj 5 Maj 2018. Sadržaj

Izdavač: Privredna komora Crne Gore Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: +382 20 230 545 e-mail: [email protected] http://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor: Predsjednica: Ljiljana Filipović Članovi: Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović Urednica: Milka Pižurica Novinar: 6 Međunarodna konferencija Igor Perović Savremeni drumski prevoz i poslovna logistika Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije: Privredna komora Crne Gore/Glasnik Ilija Klisić, winery owner awarded at the Novi Sad Agriculture Fair Novaka Miloševa 29/II 20 Montenegrin wines side-by-side with the European ones Podgorica 81000, Crna Gora Zorka Šljukić, Director of the Dairy "Srna” Tel: +382 20 230 439 51 High quality products awarded e-mail: [email protected] Aleksa Kostić, farmer Dizajn: 74 Income from cattlebreeding for a decent life Privredna komora Crne Gore Goran Đurović, Executive Director of Cerovo, Bar List izlazi od 1964. godine i upisan je u 75 Being average is not an option registar javnih glasila Crne Gore. Taquality and useful business services PDF verziju možete preuzeti na: Montenegro - Muş Business Forum http://www.privrednakomora.me/ SMEs partnerships to be developed multimedija/glasnik 72 Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy Institute Investment in HR and R&D lead to success IMPRESUM 4

Novi projekat "Domaći ukusi" za Aleksa Kostić, farmer bogatiji turistički 72 Prihodi od stočarstva proizvod za pristojan život

85. Međunarodni poljoprivredni sajam u glavnom gradu Vojvodine Crnogorski privrednici uspješni u Novom Sadu

Ilija Klisić, vlasnik vinarije nagrađene na Novosadskom sajmu Crnogorskim vinima mjesto u evropskom vrhu

40 Konferencija S3.me 48 Pametna specijalizacija: inovacije, preduzetništvo Zorka Šljukić, direktorica i konkurentnost Mljekare "Srna" Kvalitetni proizvodi ovjenčani nagradama

Broj 5 Maj 2018. 5

Listajući Glasnik...

1981. Mogućnosti izvoza negaziranih voda iz Crne Gore

Privrednoj komori Crne Gore su se 3. jula 1981. godine sastale zainteresovane organizacije udruženog rada da bi se dogovorile o kaptiranju, pakovanju i izvozu prirodne negazirane vode. Sastanak je organizovan na inicijativu "Zetatransa", koji je i pokretač U ideje o izvozu vode. "Konkretne analize svih poznatijih izvora sa područja Crne Gore su izvršene u laboratoriji fakulteta u Nikšiću, a ti rezultati su se pokazali zadovoljavajući. Međutim, za izvor vode je neophodno imati i atest od nekog u svijetu poznatog instituta i Zetatrans je odlučio da se obrati minhenskom "Fur Wasserhemie" da uradi analize vode. U Zetatransu su uporedu izvršili analizu tržišta za izvoz i zaključili da neće biti problema u plasmanu voda, pogotovo ako budu proglašene ljekovitim. Kroz diskusiju je predloženo da se u Minhen uputi i voda iz Bara, s obzirom na to da je "Primorka" spremna da bude jedan od proizvođača i suinvestitora, ukoliko dođe do posla", pisao je Glasnik te 1981. godine. 2005. Uloga Komore u procesu stabilizacije i pridruživanja EU

roces stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji podrazumijeva opšte reforme i usklađivanje svih normi, kriterijuma i standarda koje ona propisuje. Analiza primjene kriterijuma i standarda i ostvareni progres u primjeni istih odrediće dinamiku procesa Pevropskih integracija. U tom procesu, Privredna komora, kao asocijacija privrednih društava i značajan socijalni parnter treba da se aktivno uključi u donošenji svih privredno sistemskih propisa, kriterijuma i standarda prije njihovog konačnog usvajanja, prenio je Glasnik u julu 2005. godine dijelove informacije prezentovane na Upravnom odboru Komore o ulozi ove institucije u procesu stabilizacije i pridruživanja EU.

U tekstu se navodi da je Privredna komora tada bila uključena u četiri radne grupe i to za poljoprivredu i ribarstvo, slobodno kretanje roba, slobodno kretanje ljudi, usluga i kapitala, te usklađivanje zakonodavstva

Maj 2018. Broj 5 6

Broj 5 Maj 2018. 7

Drumski saobraćaj doprinosi blagostanju Međunarodna konferencija zajednice i razvoju privrede, ocijenjeno je na skupu.  Savremeni drumski prevoz i poslovna logistika

eđunarodna konferencija "Savremeni drumski prevoz i poslovna logistika" u organizaciji Privredne komore Crne MGore, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Mašinskog fakulteta Podgorica i IRU Akademije, održana je 14. i 15. maja 2018. godine u hotelu "Splendid" u Budvi.

U radu Konferencije učestvovalo je više od 250 predstavnika Vlade, privrednih komora i komorskih asocijacija, međunarodnih finansijskih institucija, profesori univerziteta i akreditovanih centara za edukaciju iz regiona, kao i najznačajnije kompanije koje se bave prevozom putnika i tereta, uvozom vozila i logističkim uslugama, i koje djeluju Crnoj Gori i susjednim zemaljma. Na skupu je IRU akademija uručila Centru za edukaciju u drumskom saobraćaju Privredne komore Crne Gore međunarodnu akreditaciju.

Uvodne riječi imali su Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva u Vladi Crne Gore, Vlastimir Golubović predsjednik Pri- vredne komore Crne Gore, Patrick Philipp, predsjednik IRU Aca- demy i profesor dr Igor Vušanović, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović kazao je da saobraćaj ima cilj da poveže sferu proizvodnje sa sferom potrošnje što je osnovna funkcija ove privredne djelatnosti i njen ogroman značaj za privredni život svake zemlje. Uzimajući u ob- zir navedeno, svjesna značaja saobraćaja, Privredna komora Crne Gore u svojoj organizacionoj strukturi ima Sektor za saobraćaj u okviru kojeg se prati i analizira poslovanje privrednih društava u svim vidovima saobraćaja, usklađuju redovi vožnje u međunaro- dnom i međumjesnom prevozu putnika, te izdaju TIR karneti.

Golubović je podsjetio da je u oktobru 2017. godine Komora formirala Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju. U Centru se realizuje profesionalno osposobljavanje kadrova u drumskom

Maj 2018. Broj 5 8

transportu sa ciljem da menadžerima približi evropske standarde, postupke i procedure koji se koriste u modernom drumskom transportu a vozačima omogući savremeni trening kako bi ih osposo- bio za uspješno obavljanje prevoza.

- U profesionalnoj obuci kadrova u drumskom transportu u potpunosti su implementirani evropski standardi i korišćene su moder- ne nastavne metode, sa ciljem rješavanja postavljenih problema i davanja relevantnih odgovora na konkretna pitanja rada i djelovanja menadžera i vozača u savremenim uslovima. Posao osposobljavanja kadrova koji realizuje Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju Privredne komore Crne Gore dobio je potpunu stručnu verifikaciju od strane IRU Akademije, tako da je Komorin Centar je- dina licencirana institucija u Crnoj Gori za obavljanje ovih poslova. Praktično, sertifikati koji se dobiju nakon uspješno okončane obuke, menadžeri i vozači mogu koristiti u međunarodnom prevozu putnika i roba u svim evropskim zemljama – kazao je predsjednik Komore.

On je zahvalio Ministarstvu saobraćaja i pomorstva i ministru Nurkoviću što u kontinuitetu Privrednu komoru prepoznaju kao najvažnijeg partnera u ovoj oblasti, a što pokazuju povjeravanjem javnih ovlašćenja ovoj asocijaciji.

- Da je takav odnos Ministarstva opravdan potvrđuju pohvale koje - Vjerujem da ćemo i dalje raditi na povećanju kvaliteta usluga u Crna Gora dobija i od evropske konferencije ministara i Interna- ovom sektoru i to upravo kontinuiranim partnerskim odnosom sa cionalnog transportnog foruma kao vodećih institucija drumskog Privrednom komorom i mašinskom fakultetom kao i sa ostalim transporta u svijetu – rekao je Golubović. akterima u oblasti drumskog saobraćaja – kazao je Nurković.

Pojasnio je da Komora proslavlja 90 godina postojanja, te da je Dekan Mašinskog fakulteta prof. dr Igor Vušanović podsjetio da je Konferencija jedna od aktivnosti kojom se obilježava jubilej. njihov Centar za motore i vozila više od tri i po decenije pouzdan partner crnogorskim institucijama kada je u pitanju rješavanje Ministar saobraćaja pomorstva Osman Nurković izrazio je zado- problema iz ove oblasti motora i vozila, bezbjednosti saobraćaja i voljstvo što je sa ključnim partnerima u ovoj oblasti, Privrednom transporta u cjelini. komorom i Mašinskim fakultetom, organizovana prva međunaro- dna konferencija na ovu značajnu temu. On je govorio o Zakonu o - Centar radi brojne poslove iz ovih oblasti po ovlašćenjima i za po- prevozu u drumskom saobraćaju koji je u potpunosti usklađen sa trebe ministarstava saobraćaja i pomorstva, unutrašnjih poslova i legislativom EU, pravilima ITF-a i Poveljom kvaliteta. ekonomije. On izuzetno uspješno atestira prepravke na vozilima, obavlja kontrolu vozila koja prevoze opasne materije, izdaje po- - Glavna novina ovog zakona je obaveza posjedovanja licence za tvrde za vozila koja se bave javnim prevozom i u međunarodnom vozače i odgovorna lica u ovoj djelatnosti, za što moraju proći od- saobraćaju, provjerava homologacijsku podobnost vozila koja se ređene obuke. Sistem obuka koji prolaze je u skladu sa pravilima uvoze i izdaje homologacije za tip vozila za potrebe uvoza u našu EU i zbog toga iskazujem veliku zahvalnost Centru za edukaciju u zemlju – rekao je Vušanović. drumskom saobraćaju koji je akreditovan od strane IRU akademije. Taj novoformirani Centar pri Komori je počeo rad 2018. godine On je kazao da je u sastavu Mašinskog fakulteta i Cenar za eduka- i do sada je obučio 200 profesionalnih vozača i odgovornih lica za ciju u drumskom saobraćaju koji obučava kontrolore na linijama prevoz u preduzećima. Cilj tih obuka je da se polaznici edukuju tehničkih preglada, zatim Centar za saobraćajno mašinska vješta- kako da pravilno primjenjuju nacionalne i međunarodne propise čenja koji pruža stručnu podršku pravosudnim organima. u ovoj oblasti – rekao je Nurković. - Sva tri navedena centra Mašinskog fakulteta stručnim, savje- Istakao je takođe odličnu saradnju sa Mašinskim fakultetom na snim i predanim radom pružaju kontinuiranu podršku resornim provjeri homologacijske ispravnosti vozila. Ministarstvo saob- ministarstvima, ne samo za obavljanje pomenutih poslova, već i raćaja nastavlja u 2018. godini sa aktivnostima na unapređenju učestvuju u izradi svih zakona i podzakonskih akata koji regulišu sistema homologacije i planira da donese zakon o homologaciji i ovu oblast – rekao je dekan Vušanović. podzakonske akte. Naglasio je da ovaj fakultet ima studijski program za drumski sa- Takođe, što se tiče ispunjavanja uslova zaštite životne sredine i obraćaj gdje se na kvalitetan način školuju inženjeri iz ove oblasti. zdravlja ljudi, u djelu bezbjednosti, tehničkih zahtjeva i uslova za vozila, to jest definisanja minimalne granične vrijednosti izduvne Patrick Philipp, IRU, izrazio je zadovoljstvo saradnjom sa Privre- emisije i nivoa buke, Ministarstvo će izraditi izmjene i dopune Pra- dnom komorom Crne Gore. vilnika o tehničkim zahtjevima za vozila koja se uvoze ili prvi put Prema njegovim riječima, za nesmetano odvijanje privrednih ak- stavljaju na tržište u Crnoj Gori, uvođenjem nove norme – stan- tivnosti danas je više nego ikada neophodna nesmetana razmjena dard Euro 6 za nova motorna vozila, a za upotrebljavanja motorna informacija, kvalitetna komunikacija između ostalog i saobraćaj- vozila standard Euro 4. na, koja treba da se odvija po bezbjednim putevima.

Broj 5 Maj 2018. 9

pojedinih vidova transporta, uvođenja morske luke u rešavanje logističkih problema, pružanju visoko kvalitetne logističke usluge zasnovane na primjeni IT tehnologija i drugom. Svi ti procesi doprinijeće smanjenju ukupnih troškova logistike, optimalnoj fre- kvenciji i iskorišćenosti vozila, povećanju fleksibilnosti i pouzda- nosti logističkih sistema, povećanju kvaliteta usluge, smanjenju zagađenja.

Profesor dr Velibor Peulić, Panevropski univerzitet "Apeiron”, govorio je o profesionalnim kompetencijama zaposlenih u drumskom saobraćaju, garanciji kvaliteta i povećanju profita.

On je najavio da će u Centru za edukaciju u drumskom saobraćaju Privredne komore početi Škola izvrsnosti što će doprinijeti usavr- šavanju kadra u ovoj oblasti kako bi njihove vještine bile unapri- jeđene u cilju povećanja konkurentnosti. Pozvao je kompanije da iskoriste benefite ove edukacije. Takođe je govorio o potrebi eli- minisanja prepreka u drumskom saobraćaju - danguba, čekanja i troškova koji iz toga proizilaze.

Branimir Miletić, Institut Vinča, govorio je savremenim sistemima upravljanja voznim parkom i online sistemima za praćenje vozila.

Osnovni efekti primjene savremenih sistema upravljanja voznim parkom su unapređeno snabdijevanje i efikasan logistički lanac, - Drumski saobraćaj ne označava samo prevozna sredstva već je zaštita životne sredine, automatizovani radni procesi, poboljšanje riječ o proizvodnoj alatki koja doprinosi blagostanju zajednice i ra- usluga i smanjenje opterećenja vozača. zvoju privrede. On utiče na mobilnost radne snage, isporuku roba, kao i na potrošnju – rekao je Filip. Panel: Bezbjednost saobraćaja i saobraćajna Posebno je potencirao potrebu stalnog unapređenja bezbjednosti saobraćaja, te rješavanje problema deficita stručnog kadra u ovoj infrastruktura oblasti, što je pitanje od globalne važnosti. Angelina Živković, državna sekretarka u Ministarstvu saobraćaja Patrick Phillip je zatim uručio akreditaciju IRU akademije direkto- i pomorstva Crne prezentovala je saobraćajnu infrastrukturu kao ru Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju Privredne komore osnovu ekonomskog povezivanja. Zoranu Nikoliću. Govorila je da saobraćajno povezivanje Zapadnog Balkana dobija Učesnici konferencije su prvog dana, kroz tri panela, prezentovali dodatno na značaju Berlinskim procesom, što je rezultiralo for- teme: Savremeni drumski prevoz, Bezbjednost saobraćaja i saob- miranjem glavne transportne mreža za ovu regiju, grantovima raćajna infrastruktura, Homologacija vozila i ekološki napredna za kofinansiranje transportne infrastrukture i menadžment plan vozila. upravljanja reformskim (mekim) mjerama2016-2020 te ugovorom o uspostavljanu transportne zajednice u Jugoistočnoj Evropi.

Panel: Savremeni drumski prevoz U Crnoj Gori je do 2030. godine planirana je realizacija 12 projekata iz ove oblasti, čija je vrijednost 3,3 milijarde eura. Na predstojećem Patrick Philipp, pomoćnik direktora IRU Academy istakao je da u sastanku u okviru ovog procesa, u Londonu, očekuje se da će naša uslovima kontinuiranog rasta robnog prometa, mobilnosti ljudi i zemlja dobiti grant u iznosu 60 miliona dolara. roba treba apostrofirati važnost bezbjednosti saobraćaja, njegovog kvaliteta i efikasnosti. Globalan problem predstavlja nedostatak Fiona McCluney, stalna predstavnica UNDP i stalna koordinatorka kvalitetnog kadra u saobraćaju (Evropi nedostaje 1,9 miliona vo- Sistema UN u našoj državi, elaborirala je temu: Inovativni finansij- zača), ali i njegova nepovoljna starosna struktura (više od 50 odsto ski instrument za bezbijednost saobraćaja – zašto investirati. vozača je starije od 50 godina). Što se Crne Gore tiče, prema njego- Ona je kazala da u Crnoj Gori u saobraćaju ginu 10,4 osobe na vim riječima, potrebno je implementirati EU znanja u ovoj oblasti 100.000 stanovnika, što je mnogo veće od evropskih standarda. a profesionalce ovog sektora licencirati. Cilje je da se do 2020. godine broj poginulih i povrijeđenih pre- Docent dr Željko Ivanović, Centar za logistiku i transport, govorio polovi. Bezbjednost saobraćaja je u Crnoj Gori od velikog uticaja, je o modelu regionalne logistike. prema njenim riječima, na turističku privredu, budžetske rasho- de, a značajan je njen socijalni i demografski aspekt. Zato je, kaže Ovaj model je značajan zbog toga što oko 60 odsto gradova ima ona, potrebno uspostaviti sistem bezbjednosti saobraćaja, uticati poteškoće u isporukama roba, dok samo 25 odsto ima razvijene na ljudski faktor, i sigurnosti vozila u čemu značajnu ulogu ima službe gradske i regionalne logistike. Klasični drumski saobraćaj nacionalna legislativa. učestvuje preko 85 odsto u robnim tokovima gradova današnjice i prouzrokuje 40 odsto štetnih uticaja i zagađenja okoline. Uloga ra- Docent dr Milanko Damjanović, Mašinski fakultet u Podgorici, koji zvoja novih modela regionalne logistike jeste u koncentraciji svih je bio i moderator panela, dao je osvrt na bezbjednost saobraćaja logističkih aktivnosti u jednom centru, koordinaciji i kooperaciji sa aspekta vozila. Prema istraživanjia, pet do 10 odsto uzročnika

Maj 2018. Broj 5 10

saobraćajnih nesreća su tehnički nedostaci na vozilima. Prilikom Na Evropskom tržištu postoje dva sistema homologacije vozila: tehničkih pregleda, smatra on, posebnu pažnju treba posvetiti Homologacija prema EU direktivama i prema UN ECE pravilnici- ekološkim parametrima. Poražavajuće je, dodaje, da je vozni park ma (članovi su Japan, Južna Afrika, Rusija, Bjelorusija i Turska). u našoj zemlji u prosjeku star 15 godina. Govorio je o tehnologiji Na osnovu Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Zako- aktivne i pasivne bezbjednosti vozila, kao i sistemima za podršku na o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje usaglaše- vozačima. nosti, utvrđen je pravni osnov za izradu Pravilnika o tehničkim zahtjevima i uslovima za vozila koja se uvoze ili prvi put stavljaju Panel: Homologacija vozila i ekološki na tržište u Crnoj Gori. Pravilnikom o homologaciji propisuju se napredna vozila uslovi koje moraju ispunjavati vozila koja se uvoze radi registracije, prodaje i puštanja u saobraćaj.

Docent dr Goran Krajačić sa Fakulteta za strojarstvo i brodogra- Utvrđivanje homologacijske ispravnosti vozila predstavlja ad- dnju u Zagrebu akcenat je stavio na elektrifikaciju transporta kao ministrativni postupak. Utvrđivanjem da li vozila zadovoljavaju ključu održivog razvoja. minimalna propisana pravila, definisana UN ECE pravilnicima i EU direktivama ili regulativama, spriječava se uvoz i stavljanje u On je istakao da su električna vozila ekonomična – troše tri do pet saobraćaj vozila koja ne ispunjavaju bezbjedonosne i ekološke kri- puta manje po kilometru od standardnih - i pouzdana, te da su raz- terijume. Definisana su dva postupka i to: postupak za provjeru tipa matrana i prije jednog vijeka, ali je prevladala upotreba onih na vozila i postupak za provjeru pojedinačnog vozila. fosilna goriva. Dio prezentacije posvetio je kompaniji Tesla koja je lider u inovacijama u ovoj oblasti. Pohvalio je namjeru Crne Gore Ističe da je potrebno prilagođavanje i inoviranje zakonske regu- da izgradi veliku solarnu elektranu snage 200 MW i to je okarak- lative u oblastima vezanim za vozila, donošenje propisa o pro- terisao kao veliku inovaciju za naš region. Zbog toga, smatra on, vođenju homologacije vozila (za sve kategorije), kao i aktivnosti Crna Gora može biti lider u inovacijama u ovoj oblasti. Da bi se to na motivisanju laboratorija za vršenje homologacionih ispitivanja. ostvarilo, politika mora podržati inovatore. Vlada mora imati ja- Homologacija će doprinijeti postizanju napretka u svim aspekti- snu viziju elektrifikacije transporta, a za taj projekat može da isko- ma funkcionisanja saobraćaja. Panelom je moderirao prof. dr Igor risti sredstva iz evropskih fondova. Vušanović. Prof. dr Saša Mitić, sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, govorio je o homologaciji vozila – iskustvima iz Srbije. On je pojasnio da se Drugi radni dan konferencije sami termin odnosi na utvrđivanje usaglašenosti vozila i njihovih komponenti sa zahtjevima koji su propisani u dokumentaciji što Konferencija "Savremeni drumski prevoz i poslovna Logistika” je je naročito bitno prilikom uvoza polovnih vozila, jer se time tržište nastavila rad 15. maja 2018. godine kada su u fokusu interesovanja štiti od nepouzdanih proizvoda. Govorio je o ovom procesu na pro- njenih učesnika biti iskustva Centra za edukaciju u Crnoj Gori i Re- storu našeg regiona. Bivša SFRJ je bila 10 zemlja koja je potpisala gionu te nacionalni zakonodavni okvir. Organizovana je radionica sporazum UN o bezbjednostii vozila. Srbija je 2001. godine pristu- "Rješavanje industrijskih potreba”, a prezentovane su i aktuelnosti pila Sporazumu a Crna Gora 2006. Zahtjevi za novim pravilnicima IRU akademije. u ovoj oblasti povećan je prethodnih godina. Profesor je objasnio da homologacija ne znači mnogo ukoliko nemate proizvođače Zoran Nikolić, direktor Centra za edukaciju u drumskom saobraća- automobila i djelova. U Srbiji je u posljednjih pet godina porastao ju je podsjetio da je Upravni odbor Privredne komore Crne Gore 6. broj saopštenja o homologaciji. U 2012. izdato je 200 saopštenja o oktobra 2017. godine formirao Centar za edukaciju u drumskom homologaciji, a razlog tome je novo zakonodavstvo sa kojim se tre- saobraćaju. Centar je neposredno po konstituisanju pokrenuo niz balo uskladiti. aktivnosti i mjera kako bi doprinio kvalitetnijem i blagovremnom ispunjavanju preuzetih obaveza na putu ka pridruživanju EU. Homologacija vozila u Crnoj Gori bila je tema izlaganja doc. dr Sre- tena Simovića sa Mašinskog fakulteta u Podgorici, - Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju u Privrednoj komori Crne Gore je preduzeo niz mjera na putu osposobljavanja i jačanja Prema njegovim riječima, u svijetu je ukupno oko 1,3 milijardi re- kapaciteta u sferi cjeloživotnog obučavanja, unapređenja i savla- gistrovanih vozila dok ih je u Evropi 400 miliona. Godišnje se u davanja modernih vještina upravljanja u drumskog saobraćaju svijetu proizvede oko 100 miliona novih vozila a u Evropi oko 22 kao nezaobilazne karike logističkog i privrednog sistema Crne miliona. Gore. Praksa razvijenih zemalja EU pokazuje da samo planski ra- Vozila su važan faktor bezbjednosti saobraćaja. Nova (sertifikova- zvoj i upravljanje logističkim sistemima utiče na rast, razvoj, zapo- na) vozila su bezbjednija i ekološki prihvatljivija. Veoma je važno slenost i jačanje konkurentne pozicije privrednog sistema države, zamijeniti postojeća vozila onima koja posjeduju nove tehnologije rekao je Nikolić. radi zaštite ljudi, okoline i dr. Naveo je da je u kratkom vremenskom intervalu nakon osnivanja, Homologacija transportnih sredstava, kao cjeline ili njegovih ele- Centar za edukaciju u drumskom transportu je uspio da se akre- menata i sklopova, predstavlja postupak ocjenjivanja i utvrđivanja dituje za sprovođenje programa obuka za vozače i lica odgovorna da li određeno transportno sredstvo u cjelini, ili neki njegov ele- za transport kod IRU Akademije koja je je poveljom definisana kao menat ili sklop, odgovaraju propisanim normama. Homologacija institucija koja sprovodi i kontroliše standarde obuke i treninga iz vozila, dijelova i opreme je ispitivanje i utvrđivanje da li određeni domena drumskog saobraćaja. dijelovi ili oprema vozila odgovaraju zahtjevima propisanim UN - Sprovodeći najviše standarde ove vodeće međunarodno prizna- ECE pravilnicima i direktivama i regulativama EU. te institucije iz oblasti drumskog saobraćaja, poštujući pri tome

Broj 5 Maj 2018. 11

preporuke ITF-a i direktive Evropske komisije, Centar je otpočeo bi trebala da predstavlja najviši kvalitet u drumskom saobraćaju proces stručnog osposobljavanja vozača i menadžera u drumskom kada govorimo o životnoj sredini i bezbjednosti saobraćaja, kazao prevozu putnika i tereta. Rezultati Centra koji su postignuti u pe- je Milošević. riodu do poslednje sjednice ITF-a, održane u februaru 2018. godine Usvajanje Povelje je veliki korak ka harmonizaciji uslova na evrop- u Parizu, doprinijeli su da Crna Gora zabilježi najveći napredak od skom tržištu prevoza tereta u drumskom saobraćaju. svih zemalja članica ITF-a i da bude svrstana u prvu grupu zemalja sa usvojenim standardima koje propisuje CEMT povelja kvaliteta, Direktor IRU Akademije Patrick Philipp, je u uvodnom izlaganju, u saopštio je Nikolić. Nikolić je istakao da je u prvih šest mjeseci najavi radionice, pohvalio rezultate koje je Centar za edukaciju u rada Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju realizovao se- drumskom saobraćaju postigao, istakavši da je kvalitet rada ovog dam obuka za lica odgovorna za upravljanje prevozom u drum- Centra na najvišem nivou u regionu i da su rezultati prevazišli sva skom saobraćaju i pet obuka za profesionalne vozače na kojima je očekivanja. On je pred predstavnicima regionalnih akreditovanih profesionalnu obuku prošlo 250 menadžera i vozača. institucija i predstavnicima IRU članica iz regiona istakao da je Crna Gora primjer koji treba da slijede u podizanju nivoa profesio- Prezentujući nacionalni zakonodavni okvir u ovoj značajnoj djela- nalizma menadžera i vozača koji su neophodni u novoj eri drum- tnosti Dalibor Milošević, direktor Direktorata za drumski saobraćaj skog prevoza putnika i tereta. Pozvao sve privrednike iz oblasti u Ministrastva saobraćaja i pomorstva Crne Gore, akcentovao je prevoza putnika i tereta koji u skladu sa Zakonom o prevozu u sa- implementaciju Povelje kvaliteta Intenacionalnog transportnog obraćaju imaju obavezu da svoje vozače i menadžere sertifikuju foruma. Prema riječima Miloševića, Crna Gora je imala imala oba- do kraja 2018. godine, da ih što prije prijave Centru za edukaciju u vezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva u javnom prevozu drumskom saobraćaju kako bi na vrijeme sproveli svoje zakonske u drumskom saobraćaju sa Poveljom kvaliteta Intenacionalnog obaveze i stekli zvanje profesionalnih vozača i menadžera. transportnog foruma. Patrick Philipp je pohvalio oragnizaciju Konferencije i izrazio za- - Donesen je novi Zakon o prevozu u drumskom saobraćaju koji je dovoljstvo velikim odzivom privrednika i izuzetno kvalitetnim u potpunosti usklađen sa Poveljom kvaliteta. Crna Gora je počet- prezentacijama od strane panelista u oba dana konferencije. kom godine poslala zvaničnu aplikaciju Intenacionalnom forumu za priznavanje usaglašenosti sa Poveljom Kvaliteta. Ono što nam Profesor Velibor Peulić, koji je kao ekspert IRU Akademije obučio preostaje narednom periodu jeste izrada podzakonskih akata koji preko 60.000 profesionalnih vozača i menadžera u regionu, ista- će u potpunosti dovesti do implementacije Povelje kvaliteta, naveo kao je da je Crna Gora pozitivan primjer saradnje državnih organa i je Milošević. privrednika. Privredna komora Crne Gore, koja je investirala, organizovala i pokrenula proces usklađivanja i sprovođenja evropskih On je podsjetio da je Grupa za drumski prevoz Intencaionalnog direktiva kao preduslov prepoznavanja Crne Gore kao pouzdanog transportnog foruma (ITF) odobrila je tekst povelje što su kasni- partnera Evropske unije, predstavlja važan element povezanosti i je učinili i ministri saobraćaja evropskih država. Odredbe Povelje okupljanja privrednika i institucija iz oblasti drumskog saobraćaja. kvaliteta postavljaju najviše standarde u domenu pristupa profe- siji međunarodnih prevoznika u drumskom saobraćaju. Povelja U okviru konferencije održana je radionica "Rješavanje industrij- kvaliteta uspostavlja standarde kvalifikacija za kompanije, lica skih potreba”, kojom je moderirao Blagoja Jovanovski iz IRU Aka- odgovorna za prevoz (menadžere) i vozače. Smatra da je ovaj stan- demije, na kojoj su učestvovali predstavnici akreditovanih centara dard potrebno da postigu sve 43 zemlje koje su članice ITF-a koje za edukaciju iz regiona i predstavnici IRU članica. učestvuju u sistemu multilateralne kvote. Učesnici konferencije su ocijenili da je ovaj skup izuzetno kvali- - Cilj je povećati ukupni kvalitet međunarodnog drumskog tran- tetno predstavio najznačajnije oblasti djelovanja u savremenom sporta u Evropi i dodatno ojačati imidž multilateralne kvote koja drumskom prevozu i logistici te njihove razvojne planove.

Maj 2018. Broj 5 12

Snažnije povezivanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvođača i turizma "Domaći ukusi" za bogatiji turistički proizvod

roz veću ponudu domaćih proizvoda stvaramo sadržajno naca koji pružaju nesebičnu podršku projektu "Kupujmo domaće". bogat turistički proizvod i unapređujemo upravljanje agro- Predsjednik Komore Vlastimir Golubović je podsjetio da su prije -turističkim resursima, ocijenjeno je na sastanku koji su K nepuna dva mjeseca, Privredna komora, Ministarstvo poljopri- organizovale Vlada Crne Gore i Privredna komora naše države sa vrede i Ministarstvo ekonomije potpisali Sporazum o pokretanju hotelijerima, restoraterima i domaćim proizvođačima 25. maja projekta "Kupujmo domaće", koji je imao cilj da kroz bolju vidlji- 2018. godine u restoranu "Jezero" na Vranjini. Ovim je ozvaničen vost i pozicioniranost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u početak novog projekta "Domaći ukusi" čiji je cilj da se u narednom trgovinskim lancima, doprinese afirmaciji domaćih proizvoda kod periodu, ukaže na značaj turizma za bolji plasman domaćih pro- krajnjeg potrošača. Ocijenio je da "Kupujmo domaće" već danas izvoda, te iskoriste svi potencijale turističke privrede kako bi se daje dobre rezultate, a njegova nova faza: projekat "Domaći ukusi" unaprijedio položaj crnogorskih proizvođača i u krajnjem doprini- ima cilj da stvorimo ambijent koji će dodatno afirmisati domaće jelo jačanju konkurentnosti ukupne privrede. proizvođače i njihove proizvode na turističkom tržištu Crne Gore. U radu skupa su učestvovali Vlastimir Golubović predsjednik Pri- Na ovom skupu Privredna komora Crne Gore je potpisala Spora- vredne komore Crne Gore, Milutin Simović potpredsjednik Vlade zum o saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Na- i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Pavle Radulović mini- cionalnom turističkom organizacijom i Investiciono-razvojnim star održivog razvoja i turizma, Željka Radak Kukavičić direktori- fondom u cilju, kako je rekao predsjednik Vlastimir Golubović, pro- ca Nacionalne turističke organizacije, Zoran Vukčević predsjednik movisanja saradnje proizvođača, distributera i turističke privrede Odbora direktora IRF-a, te dobitnici nagrada na nedavno održa- u realizaciji druge faze projekta koji nazivamo "Domaći ukusi". nom Novosadskom sajmu i predstavnici vodećih trgovinskih la-

Broj 5 Maj 2018. 13

Veliki je značaj turizma za bolji plasman domaćih proizvoda pa je neophodno iskoristiti sve turističke potencijale kako bi se unaprijedio položaj crnogorskih proizvođača i doprinijelo jačanju konkurentnosti ukupne privrede. 

Predsjednik Komore je ukazao da nedovoljna povezanost domaćih crnogorske vinare koji su zahvaljujući dugoj tradiciji proizvodnje proizvođača sa hotelijerima i ugostiteljima, neadekvatne marke- kvalitetnih vina od autohtonih sorti vinove loze afirmisali Crnu tinške aktivnosti i inovativna promocija predstavljaju osnovne Goru kao zemlju vrhunskih vina, proizvoda koji je postao neizo- uzroke nedovoljne komercijalizacije domaćih proizvoda. stavni dio naše turističke ponude.

- Naš cilj je da kroz fazu projekta "Domaći ukusi" povežemo pol- - Ovo je mjesto i prilika da pozovem sve crnogorske proizvođače joprivredne proizvođače i prehrambenu industriju sa turističkom da putem učešća na budućim sajmovima i sličnim manifestaci- privredom i kroz dostupnost kvalitetnih, raznovrsnih i svježih do- jama, u saradnji sa Privrednom komorom i Vladom afirmišu svoje maćih proizvoda obogatimo postojeću gastro ponudu u turističk- proizvode na trećim tržištima, poručio je Golubović. om proizvodu. Na ovaj način motivisaćemo pojedince i kompanije Primijetio je i da su uprkos dokazanom kvalitetu domaći proizvo- na proizvodnju kvalitetnih i prepoznatljivih proizvoda, skrenuti di i dalje nedovoljno zastupljeni u lokalnoj turističkoj ponudi, pa pažnju stranih turista na bogatu i raznoliku tradiciju autentičnih ovom fazom projekta, naveo je, želimo ojačati saradnju domaćih crnogorskih proizvoda i ojačati povjerenje potrošača u domaću proizvođača sa turističkom privredom, jer turisti traže, prepoznaju proizvodnju, istakao je Golubović. i cijene autentični domaći proizvod. On je čestitao uspješan nastup privrednicima na nedavno održa- - U turistički najrazvijenijim zemljama autentični domaći proizvo- nom Novosadskom sajmu i kazao da osvojena brojna priznanja u di predstavljaju resurs koji unaprjeđuje imidž destinacije i promo- različitim oblastima predstavljaju dobar primjer kako se koriste više lokalnu kulturu i tradiciju. Saradnja turizma i poljoprivrede je domaći resursi na putu do konkurentnog proizvoda. Kada govori- partnerstvo u kojem dobijaju svi i zbog toga ovaj projekat nije jemo o nagradama, dodao je predsjednik Golubović, moram istaći i

Maj 2018. Broj 5 14

dnostrana inicijativa već način da kroz veću ponudu domaćih pro- Ona je podsjetila da strategija ruralnog turizma treba da bude izvoda stvaramo sadržajno bogat turistički proizvod i unapređu- usvojena do kraja godine i očekuje se da će taj dokument bolje ko- jemo upravljanje agro-turističkim resursima, riječi su Vlastimira ordinirati naše zajedničke aktivnosti. Golubovića. Prema istraživanju koje je NTO radila 2017. godine jedan od tri mo- Naglasio je da svaki građanin mora biti svjestan činjenice da ku- tiva dolaska turista u Crnu Goru je gastronomija, rekla je direkto- povinom domaćeg proizvoda direktno pomaže našeg proizvođača rica NTO. i doprinosi jačanju domaće ekonomije. Navela da je i prošle godine urađena gastro publikacija s ciljem - Uz primjenu efikasnih instrumenata poreske i agrarne politike i da gostima na moderan i jasan način približi crnogorsku gastro podizanja svijesti potrošača o potrebi ovakvog vida potrošnje, koja ponudu. Pomenula je i tematske rute koje su orijentisane na ga- je suptilna i razvojno orjentisana, razbićemo stereotipe o superior- stronomiju poput puteva sira, meda, vina, odnosno svih proizvoda nom kvalitetu svega što se uvozi i uticati na potrošača da se opre- koje savremeni gost traži. dijeli za kupovinu domaćeg, kvalitetnog proizvoda, naveo je on. - To je i prilika za sve proizovđače da na kućnom pragu pruže uslu- Golubović je izrazio uvjerenje da će druga faza projekta "Domaći gu kako bi se gosti ponovo vraćali u Crnu Goru. Sigurna sam da ukusi" obilježiti veće prisustvo naših proizvoda u ponudi turističke ćemo svi zajedno iskoristiti šansu koja je pred nama tako da će privrede. Preduslov za to je, smatra on, da se u svakom od nas pro- Crna Gora i u gastro ponudi zauzimati visoko mjesto, zaključila je budi zdravi ekonomski patriotizam oličen u svijesti da kupujemo direktorica NTO. kvalitetne i cjenovno konkurentne proizvode koji su proizvedeni Zoran Vukčević, iskazao je zadovoljstvo što u ime IRF- a učestvuje u Crnoj Gori. Time direktno doprinosimo boljim ekonomskim re- u promaciji domaćih proizvođača i njihovih proizvoda. zultatima zemlje, čuvamo naša radna mjesta i kreiramo nove perspektive generacijama koje dolaze. -Nagrađeni na Novosadskom sajmu su dokaz da Crna Gora ima potencijal, znanje i radne navike da proizvede konkurentan proi- Uz čestitke poljoprivrednim proizvođačima za uspješan nastup na zvod, ne samo za domaće, već i šire tržište, rekao je Vukčević. Novosadskom sajmu Pavle Radulović, je apostrofirao činjenicu da je upravo to jedan od signala da postajemo sve konkurentniji. - Kupujući domaći proizvod mi ulažemo u budućnost naše drža- ve, podstičemo ekonomski razvoj, utičemo na povećanje plata i - Suština turizma je povezivanje sa ostalim privrednim granama penzija i otvaranje radnih mjesta. Edukaciju o značaju kupovine u Crnoj Gori. Procjenjuje se, shodno trendovima rasta, da će naš domaćih proizvoda kog potrošača moramo otpočeti izuzetno rano turizam u narednih 10 godina u BDP učestvovati do 30 odsto. To i već djeci objasniti da kupujući domaće ulažu u svoju budućnost i pokazuje da imamo ogromnu šansu za povezivanje turizma sa po- u Crnu Goru, rekao je Vukčević. ljoprivredom - rekao je ministar. Dodao je da povezivanjem poljoprivrede i turizma, kroz projekat On se, potom, osvrnuo na savremene trendove u ovoj djelatnosti koji promovišemo, želimo da naš novac investiramo u ekonomski ocjenjujući da je sve manje tradicionalnog turizma odnosno da tu- razvoj Crne Gore. risti sve manje dolaze zbog posjete plažama i morima. - Investiciono razvojni fond će i u narednom periodu još više i sna- - Plaža i mora ima na svakom koraku, a sada ljudi putuju radi lokal- žnije podržavati sva preduzeća, i iz poljoprivrede i turizma. Doda- nog osjećaja zemlje u koju dolaze - rekao je Radulović. tno ćemo podržavati projekte koji se budu oslanjali na povezivanje Potencirajući kupovinu domaćih proizvoda Radulović je podsjetio domaćih proizvođača sa trgovačkim i turističkim preduzećima. da u tom slučaju oko 85 odsto sredstava ostaje u Crnoj Gori, a kupo- Doprinijećemo da ova kampanja rezultira konkretnim pokazate- vinom uvoznog proizvoda u državi ostaje do 30 odsto. ljima - rekao je Vukčević.

- Ne vidim bolji stimulans za Crnu Goru nego da forsira kupovinu Po riječima Milutina Simovića, potpredsjednika Vlade i ministra domaćih proizvoda, ne samo zbog patriotskih razloga, već i priro- poljoprivrede i ruralnog razvoja, četiri su važna motiva zbog kojih dnog osjećaja domaćih ukusa na koje smo se svi navikli, smatra je organizovan ovaj skup. Radulović. - Prvo, nastavljamo projekat"Kupujmo domaće" koji je zajednički, Ministar je podsjetio da je Zakon o turizmu predvidio osnivanje partnerski projekat Vlade, Privredne komore i većih trgovačkih nacionalnih restorana u kojima udio nacionalne ponude treba da sistema. Na početku kampanje smo kazali da to neće biti jedno- bude oko 70 odsto, a i eksterijer i enterijer tih objekata moraju od- kratna već kontinuirana aktivnost i da ćemo pažljivo mjeriti rezul- ražavati naše podneblje. tate projekta. Raduje me što ćemo narednih dana imati rezultate o tome šta je dobro donio projekat proizvođačima i trgovinskim Željka Radak Kukavičić je izrazila zadovoljstvo što završetak prve lacima i potošačima u Crnoj Gori - rekao je Simović. faze projekta "Kupujmo domaće" nastavljamo tješnjom saradnjom proizvođača i hotelijera pod nazivom "Domaći ukusi", i to pred Ministar je, potom, kazao da otvaramo novu fazu tog generalnog sami špic turističke sezone, što znači da možemo očekivati bene- projekta sa porukom "Domaći ukusi" i to na početku, nove, po svim fite zajedničke saradnje. pokazateljima, rekordne turističke sezone.

- Nacionalna turistička organizacija promoviše i gastro kulturu i - Crna Gora je omiljena turistička destinacija, gdje dolaze turisti gastro ponudu. Pored promocije mi razvijamo i nove ponude i nove sa svih meridijana i koja će sve više biti prepoznata po domaćim sadržaje. Razvoj seoskog turizma nastojimo da podignemo na viši ukusima. Turisti su našu zemlju prepoznali kao otvorenu, stabilnu nivo imajući u vidu tražnju savremenih gostiju, rekla je Radak Ku- državu, naveo je ministar. kavičić. Simović je posebnu zahvalnost iskazao svim našim proizvođa-

Broj 5 Maj 2018. 15

čima koji su na Novosadskom sajmu dobili 129 priznanja, šampi- "u kući". To je najbolji i najkvalitetniji izvoz, ocjenjuje Ivančević. onskih pehara, zlatnih medalja i drugih vrijednih nagrada. To je Predstavnik kompanije Interproduct Ivan Mijušković zahvalio je u ohrabrenje koje dolazi ne samo za poljoprivredu već ukupnu eko- ime nagrađenih privrednika sa Novosadskog sajma. nomiju. Biti šampion je veoma zahtjevno. Potrebne su za to godine rada i posvećenosti, primjena savremenih tehnologija, standarda. - Iza ovako značajnog uspjeha stoji dugi niz godina uspješnog rada svih nas. Rad naših kompanija sublimira veliko zalaganje, kako - Poslije duže vremena, na ovom sajmu smo sa zahvaljujući par- unautar porodiičnih firmi, tako i unutar države i lokalnih uprava. tnerskom odnosu sa Privrednom komorom Crne Gore, nastupili Želio bih, zato, da sve ove nagrade, smatramo zajedničkim. Pol- organizovano i zajedno, onako kako trebamo da činimo u svakoj joprivredni sektor je napredovao najviše u osvajanju novih proi- prilici i ubuduće- rekao je ministar poljoprivrede. zvoda, povećanju produktivnosti i kapaciteta- rekao je Mijušković. Simović je izlaganje završio porukom: Budimo zajedno, kao što On smatra da su sve ove nagrade dodatni impuls da i u buduće ide- smo na ovom skupu: Privredna komora, Vlada Crne Gore, turistič- mo u istom pravcu i to još snažnije. Uz afirmativne riječi za pome- ka privreda, IRF, poljoprivredni sektor i privrednici iz oblasti turiz- nuti projekat, koji je itekao važan za ekonomski razvoj, Mijušković ma i trgovine. Dodao je da uvažavamo razlike, ali budimo zajedno je potencirao neophodnost kupovine domaćih proizvoda. kad treba stvoriti novu vrijednost, kad treba načiniti nove iskorake u ekonomiji Crne Gore. Ilija Klisić, predsjednik udruženja Crmnički Vranac istakao je da su crnogorski vinari odavno pokazali da znaju da proizvode kva- Dragan Purko Ivančević, predsjednika Odbora udruženja turizma i litetna vina i naveo da to ne bi mogli učiniti sami bez pomoći na- ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore iskazao je zadovoljstvo dležnih institucija posebno Ministarstva poljoprivrede i ruralnog što će naš turistički proizvod biti više prepoznatljiv. Podsjetio je na razvoja, kao i Opštine Bar. kampanju koju duže vremena vodimo na upošljavanju naših ljudi koji će, uz trend porasta domaćih proizvoda u turizmu, doprinijeti - Pokazali smo da proizvodimo konkurentna vina ne samo u Crnoj da vrlo brzo dobijemo proizvod "Made in Montenegro". Gori nego i na drugim tržištima, o čemu govore i nagrade Novo- sadskog sajma. - Svesrdno podržavam ovu kampanju i pozivam sve proizvođače hrane da zajedno radimo na izgadnji kapaciteta, na povećanju pol- Klisić je, ministru Simoviću, u znak poštovanja za podršku i pomoć joprivredne proizvodnje, da obezbijedimo dovoljan broj kvalitetnih ovog ministarstva, uručio zlatni pehar Novosadskog sajma koji su standardizovanih proizvoda, koji će kroz turizam omogućiti izvoz osvojli naši vinari.

Maj 2018. Broj 5 16

Zdravstveni turizam Standardi unapređuju kvalitet ponude

Implementacija standarda se pogrešno percipira, jer ona ne predstavlja dodatan namet već ulaganje u kvalitetno poslovanje. Potrebno je edukovati pružaoce usluga o značaju primjene standarda za sigurnost, kvalitet usluga i cjenovnu konkurentnost. 

oordinacioni odbor zdravstvenog turizma Privredne ko- darda kvaliteta u našoj zemlji. more Crne Gore, na sjednici 4. maja 2018. godine, razma- - Značaj implementacija standarda kvaliteta se nedovoljno pre- trao je implementaciju standarda kvaliteta u ovoj oblasti i K poznaje u zdravstvenom turizmu. Svega dvije stomatološke or- javne pozive za programe podrške povećanju regionalne i lokalne dinacije iz Budve su implementirale standarde i one već rade sa konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih internacionalnom klijentelom, jer standard kvaliteta njima garan- standarda poslovanja za period 2017 – 2020. tuje da će dobiti kvalitetnu uslugu – kazao je predsjednik odbora Sjednicu je vodio predsjednik Koordinacionog odbora Vasilije Sti- Stijepović. jepović, a u radu su među ostalima učestvovali i potpredsjednica Prema njegovim riječima, primjena standarda je osim u stomato- Komore Ljiljana Filipović te državni sekretar za turizam Damir Da- logiji posebno značajna za spa i wellnes djelatnost. vidović. Javne pozive je predstavila Ivana Zečević iz Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Ministarstva ekonomije.O crno- - Implementacija standarda se pogrešno percipira, jer ona ne pred- gorskim standardima u turizmu govorila je predstavnica Instituta stavlja dodatan namet već ulaganje u kvalitetno poslovanje. Po- za standardizaciju Crne Gore Rada Janjić, dok je prof. dr Milan J. trebno je edukovati pružaoce usluga o značaju primjene standarda Perović prezentovao postojeće kapacitete za uspostavljanje stan- za sigurnost, kvalitet usluga i cjenovnu konkurentnost – naveo je

Broj 5 Maj 2018. 17

on. mentaciju standarda, sertifikaciju i resertifikaciju sistema mena- džmenta: MEST EN ISO 9001, MEST ISO 14001 i MEST OHSAS 18001. Konkurentnost mikro, malih i srednjih privrednih društava je u fokusu Programa povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti Zečević je takođe predstavila i Javni poziv za učešće u Programu kroz usaglašavanje sa zahtjevima standarda poslovanja, za period za unapređenje inovativnosti malih i srednjih preduzeća u 2018. 2017-2020. godina, navela je predstavnica Ministarstva Ivana Ze- godini koji traje do 10. maja 2018. godine. Budžet za ovaj program čević. Budžet za ovaj program iznosi 140.000 eura. je 50.000 eura, po preduzeću 3.000 eura. Takođe je govorila o Pro- gramu klastera sa budžetom od 150.000 eura za koji će javni pozvi - U Crnoj Gori je u narednih nekoliko godina potrebno akcenat bitui raspisan sljedeće sedmice. staviti na pitanje kvaliteta proizvoda crnogorskih preduzeća. U tom smislu je usaglašavanje sa zahtjevima mađunarodnih stan- Predsjednik Odbora Stijepović pozvao je sve poslenike zdravstve- darda veoma važan element povećanja konkurentnosti svakog nog turizma da ukoliko imaju interes za to učestvuju u pomenutim privrednog društva, naročito u vremenu pregovora sa Evropskom programima. unijom i neophodnosti crnogorskih preduzeća da po završetku Rada Janjić iz Instituta za standardizaciju Crne Gore kazala je da procesa integracija budu spremna da posluju pod konkurentskim je posljednjih nekoliko godina posvećena posebna pažnja standar- pritiscima na zajedničkom tržištu - naveo je on.. dizaciji usluga u oblasti turizma, posebno zdravstvenog. Govorila Cilj Programa je da obezbijedi podršku preduzetnicima, mikro, ma- je o brojnim standardima koji uređuju ovu oblast kao i sertifikaciji lim i srednjim privrednim društvima i klasterima malih i srednjih u zdravstvenom turizmu. privrednih duštava, naročito iz manje razvijenih jedinica lokalne Sertifikacija u zdravtstvenom turizmu doprinosi organizaciji tako samouprave, odnosno sjevernog regiona, da u što većoj mjeri po- što se povećava broj gostiju/pacijenata iz inostranstva, stvara kre- većaju svoju konkurentnost, prvenstveno kroz usaglašavanje sa dibilitet i povjerenje u organizaciju. Pacijenti, osiguravajuća dru- zahtjevima međunarodnih standarda koji se odnose na proizvode, štva, poslodavci i dr. će biti zainteresovani da sarađuju sa sertifika- sisteme menadžmenta, osoblje, ispitivanje, kontrolisanje i sertifi- ovanom organizacijom. Sam proces sertifikacije doprinosi boljem kaciju i podršku za dobijanje akreditacije za ocjenjivanje usagla- poznavanju procesa i procedura unutar organizacije, smanjuje ri- šenosti. zike u poslovanjui greške u radu, te stvara konkurentsku prednost Uporedna praksa u Evropi, ali i šire, ukazuje da je primjena stan- na tržištu – rekla je Janjić. darda stvar uobičajene poslovne prakse. Slijedeći ovo saznanje za Prof. dr Milan J. Perović je ocijenio da je implementacija standard crnogorske ekonomske operatore je od esencijalnog značaja da se kvaliteta u zdravstvenom turizmu osjetljivo pitanje koje zahtijeva prije svega u što većem broju sertifikuju. Smisao i cilj ovog Pro- kompleksan pristup. grama je da se u pravcu primjene standarda podstiču crnogorska privredna društva, a naročito mikro, mala i srednja preduzeća da u - U Crnoj Gori imamo sposobnost da implementiramo važne stan- što većem broju pristupe sertifikaciji sistema menadžmenta, kao i darde. Za to imamo institucije infrastructure kvaliteta: Institut za akreditaciji tijela za ocjenu usaglašenosti kao djelova pravnog en- standardizaciju, Zavod za metrologiju i Akreditaciono tijelo. Među- titeta privrednog društva tim implemntacija standarda u zdravstvenom turizmu treba da bude državni projekat poput uvođenja eurokodova u građevinar- Programom povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz stvo – smatra Perović. usaglašavanje sa zahtjevima standarda će se doprinijeti realizaciji strategija regionalnog razvoja Crne Gore, inovativne djelatnosti, On naglašava da zdravstveni turizam mora biti uređen po među- razvoja prerađivačke industrije i Industrijske politike Crne Gore. narodnim standardima, a pretpostavka za to je formiranje sertifikacionog tijela za ovu oblast, edukovani ljudi koji bi se time bavili. Imajući u vidu da je jako mali udio MSP u ukupnom broju pre- On je ukazao na problem da se standardi posmatraju kao roba ali duzeća, koji su implementirali standarde kao jedan od najvažni- da se kvalitet još ne prepoznaje kao smisao poslovanja. jih faktora konkurentnosti, kao i da je jako mali broj MSP koji su akreditovani od strane Akreditacionog tijela Crne Gore, Program - Zdravstveni turizam zahtijeva striktno poštovanje standard kao podrške sadrži dvije komponente kako bi taj broj sertifikovanih i i učestvovanje njegovih poslenika u njihovom donošenju kroz rad akreditovanih privrednih subjekata bio veći: u tehničkim komitetima Instituta za standardizaciju – naglasio je Perović. Program se u periodu 2017-2020. godina, u okviru prve komponente odnosi na refundaciju do 70% opravdanih troškova akreditacije Vladimir Boričić, Mobes Monte, predstavnik je konsultantske kuće onih privrednih društava koja su akreditovana za tijela za ocjenu koja je vodila process implementacije standarda u crnogorskim usaglašenosti i to za seriju standarda ISO/IEC 17020, ISO/IEC 17025, stomatološkim ordinacijama i zavodu za transfuziju, pa je objasnio ISO/IEC 17029, ISO/IEC 17021-1, ISO/IEC 17024, ISO/IEC 17043, CEN/ procedure i benefite tog procesa. On je takođe ukazao privrednici- TS 15675, EN ISO 15189). Troškovi aktivnosti akreditacije za tijela ma da pored Ministarstva ekonomije i EBRD ima program kojim za ocjenu usaglašenosti su predmet refundacije jedino ukoliko je podržavaju uvođenje standarda u poslovanje. privredno društvo zaslužilo sertifikat o akreditaciji Akreditacionog Dr Marina Delić iz Instituta "Dr Simo Milošević” kazala je da su već tijela Crne Gore ili je izvršilo nadzornu provjeru već zasluženog nekoliko godina standardi kvaliteta u njihovom fokusu, što doka- sertifikata. Proces pripreme je isti kao kod implementacije među- zuje i peta resertifikacija koja je urađena u 2018. Posebnu pažnju narodnog standarda za privredna društva samo je sertifikacija raz- ove godine posvećuju bezbjednosti hrane kroz primjenu HACCP ličita jer je vrši nacionalno akreditaciono tijelo. sistema. Druga komponenta ovog Programa za period 2017-2020. godina - Ukoliko zdravstvena institucija želi da unapređuje kvalitet usluga se odnosi na refundaciju do 70% opravdanih troškova za imple- onda standardi predstavljaju svrhu, a ne robu – ocijenila je Delić.

Maj 2018. Broj 5 18

Ilija Klisić, vlasnik vinarije nagrađene na Novosadskom sajmu poljoprivrede Crnogorskim vinima mjesto u evropskom vrhu 

aši vinari su, i ove godine, učešćem na prestižnom Među- Glasnik: Vinarija "Klisić" je zavrijedila nagrade: pehar Novosad- narodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, osva- skog sajma, zlatnu, tri srebrne, dvije bronzane medalje i povelju Njanjem šampionskih pehara, zlatnih medalja i povelja, ove manifestacije. Šta Vama znače ova značajna priznanja? predstavili crnogorsko vinarstvo na najbolji način, ocjenjuje u I. Klisić: Za vinariju "Klisić" ovo su među najvećim i najmilijim intervjuu Glasniku Privredne komore Ilija Klisić, vlasnik Vinarije priznanjima do sada. Riječ je o još jednoj potvrdi da smo konstan- "Klisić”, jednog od laureata pomenutih priznanja. tno u samom vrhu crnogorskog vinarstva u prilog čemu govore i - Posebno moram istaći da smo kao mladi proizvođači u veoma nagrade koje smo dobijali unazad desetak godina širom Regiona. jakoj konkurenciji osvojili šampionske pehare i u kategoriji bijelih, Priznanje u Novom Sadu je dokaz stalnog učenja i unapređivanja te roze vina. A što se crvenih vina tiče, naša su neprikosnovena: u ovoj oblasti. vranac je kralj vina posebno kada je iskupažiran sa kratošijom. Glasnik: Predstavite Udruženje "Crmnički vranac”, kojim rukovo- Stalnim unapređivanjem kvaliteta dolazimo do vrha evropskih dite. Koliko ovo udruživanje doprinosi boljem radu vinara, poveća- vina, gdje nam je i mjesto – ističe Klisić.

Broj 5 Maj 2018. 19

koristan za vinare, jer se prodaja na kućnom pragu i u čuvenim crmničkim podrumima pokazala kao najefikasnija. Molim Vas da to detaljnije obrazložite.

I. Klisić: Projekat "Vinske ceste” je, po mom skromnom mišlje- nju, odličan jer je doprinio da se naši proizvodi plasiraju u samim podrumima, da se turisti na degustacijama upoznaju sa proizvodnjom vina na tradicionalni način i uz savremenu opremu. Gostu je, a posebno stranom, zadovoljstvo kada mu se u podrumu napuni boca vina koje je prethodno probao, stavi čep i etiketa.

Nije problem proizvesti no kako Glasnik: Crna Gora ima velike potencijale za razvoj ove poljopri- prodati. Tu je itekako potrebna vredne grane. Imamo autohtone sorte vinove loze i pravo podne- pomoć Ministarstava, da se ono blje za njihov uzgoj. Šta bi trebalo uraditi da se ovi potencjali bolje što je naše prvo nađe na trpezi iskoriste? koja dočekuje turistu. I. Klisić: Gdje god da ode na kugli zemaljskoj, turista može da proba šardone, kaberne, a vranac, kratošiju, lisičinu i žižak samo ovdje u  Crnoj Gori, odakle i potiču ove sorte. Vranac je iz Crmnice, zato i naše udruženje nosi to ime. Riječ je o potencijalu koji treba crpiti i na njemu raditi. Između ostalog i marketingom, odnosno pričom da se ovdje, u basenu Skadarskog jezera, gdje imamo ružu vjetrova tj. sudaranje tri klime, stvaraju idealni uslovi za proizvodnju vina - pića za bogove. Još kada znamo da u Crmnici imamo 270 sunča- nih dana, tada ne čudi što se u ovom kraju dobijaju vrhunska vina.

Glasnik: Proizvodnja vina je, kažu čuveni proizvođači, delikatan posao. Je li Vama ovaj biznis izazov? Da li vinari imaju adekvatnu podršku nadležnih institucija?

I. Klisić: Proizvodnja vina jeste posao koji zahtijeva mukotrpan rad - iz ljubavi. Ovdje kod nas je ostala izreka: "Ako ćeš da zaposliš familiju napravi vinograd”. Taj rad se isplati, jer se može i zaraditi. Pomoć koja je stalno prisutna, kako u edukativnom smislu tako i u finansijskom kroz premije, podrške i IPARD projekte, od velike je pomoći kako onima koji sad ulaze u biznis tako i nama koji smo od ranije tu.

Glasnik: Govorite o problemima u prodaji vina i neke druge. O čemu je riječ i kako se to može prevazići?

I. Klisić: Đe mi vidimo problem? Nama nije problem proizvesti no kako prodati, tu nam treba itekako pomoć Ministarstava, da se ono što je naše prvo nađe na trpezi koja dočekuje gosta, pa tek onda ostalo. Tu najprije mislim na turizam gdje treba da su nam puna usta našeg i da ubijedimo gosta da proba, a ne da se gleda samo interes u smislu "kupi strano jeftino, a prodaj kao naše sa jakom maržom". Domaći proizvodi jesu malo skuplji, ali toj cijeni odgovaraju kvalitetom. Zamislite jedan nacionalni restoran u Virpazaru da nema crmničkih vina i kuhinje i gdje se jede morska riba a ne krap ili jedinstvena ukljeva. nju proizvodnje i kvaliteta vina? Glasnik: Šta još možete reći o Vašoj vinariji i planovima u ovom biznisu? I. Klisić: Udruženje "Crmnički Vranac” je osnovano kao NVO na zahtjev vinara još prije desetak godina i uspješno radi do dana da- I. Klisić: Šta reći o Vinariji "Klisić” a ne spomenuti tradiciju proi- našnjeg. Do sada je podijelilo na desetine hiljada sadnica vinove zvodnje više vrsta vina i rakije prepoznatog kvaliteta koju baštini loze vranca uz pomoć resornog Ministarstva koje je sve to regre- više generacija. Sopstvenim ulaganjem vinarija se razvija u malu siralo prako crnogorskog giganta "13. jul – Plantaže". Takođe smo firmu koja posjeduje vinograd od oko 11 hiljada čokota, kapaciteta podijelili i rosvajne sudove za vino i rakiju, kazane za pečenje ra- 20 hiljada flaša na godišnjem nivou. Naš porodični podrum od pre- kije, muljače, pumpe za pretakanje, filterice, punlice, sve uz pomoć ko 300 kvadrata savremeno je opremljen i ima vinifikatore, prese, naše Opštine Bar i njenog resora za poljoprivredu sa kojim imamo inoks i drvenu burad, a u jednom dijelu je star više od trista godina i danas odličnu saradnju. i tu njegujemo stara vina na konstantnoj temperaturi od 18 stepe- ni. Ne bih više o sebi, nego ću samo reći - vrata su stalno otvorena Glasnik: Svojevremeno ste kazali da je projekat "Vinske ceste” bio za sve namjerne i nenamjerne goste. Dobrodošli i živjeli mi!

Maj 2018. Broj 5 20

Ilija Klisić, winery owner awarded at the Novi Sad Agriculture Fair Montenegrin wines side-by-side with the European ones

Broj 5 Maj 2018. 21

The problem does not lie in the production but in the sale of the products. The support by the line ministry is required in serving our products first on the dining table to the tourists. 

his year our winemakers have participated in the presti- potentials better? gious International Agricultural Fair in Novi Sad, won the I. Klisić: Wherever he/she goes, a tourist can taste chardonnay, ca- championship trophies, gold medals and awards and thus T bernet, but vranac, kratošija, lisičina and žižak can be tasted only presented Montenegrin wine making industry in the best way, in Montenegro, where these varieties originate from. Vranac ori- says in an interview for Glasnik Ilija Klisić, the owner of the wine- ginates from Crmnica, after which our association is named. This ry "Klisić" and one of the award winners. potential needs to be exploited. We also need to work on marketing - I must point out that as young producers in a very strong compe- i.e. promote the basin of the Skadar Lake, characterized by an im- tition we won the championship trophies in the category of white pact of three climates, where ideal conditions have been created and rosé wines. Regarding red wines, ours are impeccable: vranac for the production of wine – the drink of the gods. Since there are is considered the "king of wines” especially when it is mixed with 270 days of sunshine in Crmnica, it comes as no surprise that hi- Kratošija. Due to the continuous improvement of quality, our wines gh-quality wines have been made in this region. are ranked among the high-quality ones in Europe - said Klisić. Glasnik: According to the famous producers, wine production is a Glasnik: Winery "Klisić" has been awarded with: a trophy of the delicate business. Does it represent a challenge to you? Do wine- Novi Sad Fair, a gold, three silver, two bronze medals and a plaque. makers have adequate support of the authorities? What do these significant awards mean to you? I. Klisić: Wine production is a demanding business. There is a I. Klisić: These awards have been among the greatest and most saying in our country: "If you"re going to hire a family make a vine- favourable ones for winery "Klisić". This is another confirmation yard". This is a profitable business, because you can make a living. that we are consistently among the best wineries in Montenegro, Help which is always provided, both in terms of education as well which is reflected in the awards we have received in the past ten as financial support and IPARD projects, is very useful to those who years throughout the Region. Awards received in Novi Sad are the are now starting the business and us who have been engaged in result of continuous learning and improvement in this area. this business for a while.

Glasnik: Would you present the Association "Crmnički vranac", Glasnik: You are talking about the wine sale and some others pro- which you manage? To what extent has this association contri- blems. Can you tell us more details with respect to this issue? How buted to the better work of winemakers and to the increase of pro- can it be overcome? duction and quality of wine? I. Klisić: Where is the problem in our opinion? We do not have the I. Klisić: Association "Crmnički vranac" was established as an problem with the production but with sale. The help of line mini- NGO at the request of winemakers ten years ago and has been stry is required in offering our products first on the dining table operating successfully to this day. Until now tens thousands vine to the tourists. In this regard, I have in mind the tourism indust- seedlings were distributed with the help of the line Ministry, whi- ry, since we should consume and convince the guest to taste our ch have been regressed through Montenegrin giant "13. jul – Plan- products. This should not be regarded in terms of interest "let"s taže". We also distributed the stainless steel vessels for wine and buy a foreign cheap product, but sell it as ours with a strong mar- brandy, caldrons for brandy, wine-press, decanting pump, strain- gin". Domestic products are a bit expensive, but the price matches ers, filling devices, with the help of our Municipality of Bar and its the quality. Imagine a national restaurant in Virpazar without the department for agriculture with which we have excellent coope- Crmnica wines and cuisine, where you eat sea fish and a carp or ration today. bleak are not on the menu.

Glasnik: Some time ago you said that the project "Wine Routes" Glasnik: What else can you tell us about your winery and business was useful for winemakers, because sale at the doorstep and at plans? the famous wine cellars in Crmnica proved to be most effective. I. Klisić: When we talk about winery "Klisić" we need to mention Please explain it in more detail. the tradition of producing many types of wines and brandy of the I. Klisić: In my humble opinion, the "Wine Routes" is an excellent recognized quality, cherished by several generations. Due to our project, because it has contributed to placement of our products in investments in the winery we created a small company with a vi- the cellars, to informing tourists about wine production in the tra- neyard of about 11 thousand vine plants, whose capacity amounts ditional way and modern equipment. It brings the special pleasure to 20 thousand bottles per year. Our modern 300-m2 family cellar to the guest when he/she tastes the wine in the cellar and then has fermenters, presses, stainless steel and wooden barrels. One receives the wine which is bottled, corked and labelled on the spot. part of the cellar is more than three hundred years old, and there we keep old wines at a constant temperature of 18 degrees. I do not Glasnik: Montenegro has great potentials for development of this want to talk more about the company, but I"ll just say - the doors industry. We have indigenous varieties of vines and the right cli- are always open for all expected and unexpected guests. Welcome mate for their cultivation. What should be done to exploit these and cheers!

Maj 2018. Broj 5 22

Seminar Primjena pravila o transfernim cijenama

rivredna komora Crne Gore je, u saradnji sa konsultantskom cijenama u Crnoj Gori - rekao je Čepić. firmom BDO d.o.o, 24. maja 2018. godine organizovala semi- On je precizirao da je Zakon o porezu na dobit pravnih lica norma- nar na temu: "Primjena pravila o transfernim cijenama" P tivni okvir kojim su definisane transferne cijene. Ovaj akt predviđa Predavači su bili Bojan Čepić, direktor odeljenja za poresko sa- donošenje pravilnika kojim će se bliže odrediti način za primjenu vetovanje BDO Srbija i njegove kolege Aleksandra Čolić i Boško pravila o pomenutim cijenama. Očekuje se da taj pravilnik u Crnoj Nilević. Gori bude usvojen do kraja 2018. godine.

U uvodnoj riječi dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obra- - Kad se donese pravilnik on napravi jako velike potrese u cijeloj zovanje Privredne komore Crne Gore, je istakao da cilj seminara privredi, naročito u prvoj godini, jer njegovo usvajanje obavezuje upoznavanje sa pravilima o transfernim cijenama, prenos iskusta- na izradu izvještaja o transfernim cijenama koji se predaje pore- va primjene pomenutih pravila iz drugih zemalja i pomoć obvezni- skim organima, a taj izvještaj je jako komplikovan. Transferne ci- cima da saznaju šta ih očekuje u ovoj oblasti i kako da se pripreme jene zato detaljno objašnjavamo da bi se unaprijed pripremili za na vrijeme. donošenje pomenutog pravilnika - smatra Čepić.

- Transferne cijene u suštini predstavljaju transakcije među po- On je, potom, pojasnio, da transakcija između povezanih lica bilo vezanim licima koje se često u praksi nazivaju i kontrolisanim da se radi o prodaji robe, uvozu dobara, unosu kaptala, svakoj vrsti transakcijama. Naziv kontrolisane transakcije nastao je upravo i povećanja imovine, smanjenja obaveza ili obrnuto, rezultira trans- zbog mogućnosti da se iste i kontrolišu tj. da se vrši uticaj na njih fernom cijenom. usljed strukture povezanosti pravnih lica. To je glavna razlika u - To je cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima i stvra- odnosu na takozvane nekontrolisane transakcije koje nastaju iz- njem obaveza između povezanih lica. Da li je transferna cijena is- među međusobno nepovezanih lica i za koje se pretpostavlja da pravna za poreske svrhe to se dokazuje pravilima - naveo je Čepić. posluju po tržišnim pravilima kao nezavisna lica, rekao je Perazić. On je detaljno govorio i o povezanim licima, transakcijama između Ove cijene uključuju cijene proizvoda, roba i usluga, osnovnih njih i svim drugim aspektima ove teme. sredstava i nematerijalne imovine, finansiranja te zajedničkog učešća u troškovima istraživanja i razvoja. Predavači su takođe predstavili i zakonodavne obaveze Crne Gore u oblasti transfernih cijena i ukazali na benefite regulisanja ove - Transferne cijene i odnosi sa povezanim licima su zbog uticaja oblasti. Prema njihovom mišljenju poreski obveznici će uvidjeti na porez na dobit "goruća" pitanja u svjetskoj ekonomiji, a uvođe- koristi od blagovremenog planiranja transfernih cijena koje su dio njem pravila u zakonske propise zemalja u regionu, postaju sve vrlo kompleksne oblasti poslovanja. Takođe su naveli da će Pore- značajnije pitanje i na lokalnom nivou, zaključio je Perazić. ska uprava veću pažnju posvetiti ovoj problematici, jer je od zna- Predavač Bojan Čepić, direktor odeljenja za poresko savetovanje čajnog uticaja na iznos oporezive dobiti. BDO Srbija, ukazao je na značaj teme rekavši da će ona vremenom U radu skupa učestvovali su predstavnici 50 - tak crnogorskih biti sve aktuelnija i u Crnoj Gori. kompanija iskazavši veliko interesovanje za ovu temu. Oni su u - Cilj nam je da prenesemo iskustva razvijenih i zemalja regiona u dijalogu sa predavačima ukazali na nejasnoće i rasvijetlili brojna ovoj oblasti kako bi vi što bolje razumjeli ovu problematiku i blago- pitanja iz ove oblasti. vreno se pripremili za uvođenje detaljnijih pravila o transfernim

Broj 5 Maj 2018. 23

Edukacija Procjena vrijednosti preduzeća prinosnom metodom

rivredna komora Crne Gore, u saradnji sa Sekretarijatom za Komore. rad, mlade i i socijalno staranje Glavnog grada organizovala Vladimir Pavićević iz Sekretarijata za rad, mlade i i socijalno sta- je 11. maja 2018. godine seminar "Procjena vrijednosti predu- P ranje Glavnog grada predstavio je predavača, uglednog profesora zeća prinosnom metodom”. Lakićevića i istakao značaj ovih vrsta edukacija za crnogorske i Seminar je namijenjen zaposlenima koji posluju u oblasti računo- privrednike Podgorice. On je najavio da će Glani grad uvijek po- vodstva, poreza, kontrolinga, finansija i finansijskog izvještavanja, državati i inicirati sve edukativne aktivnosti koje doprinose una- kao i ostalima koji se bave računovodstvenim i poreskim pitanji- pređenju poslovnog ambijenta. ma obračuna poreza kao i primjene novih i izmijenjenih zakon- Profesor dr Milan Lakićević je kazao da je procjena vrijednosti pre- skih odredbi u svakodnevnom poslovanju (knjigovodstvene agen- duzeća postupak utvrđivanja vrijednosti njegovog kapitala. cije, privreda, finansijske institucije, privatnici, javna preduzeća). Predavač je bio prof. dr prof. dr Milan Lakićević sa Ekonomskog - Kad god se donose važne poslovne odluke u preduzeću mora se fakulteta Univerziteta Crne Gore. sprovoditi procjena njegove vrijednosti. Na primjer, kada se akcije tog preduzeća uključuju prvi put u kotaciju na berzi, ili kada se ono Rukovodilac Sektora za edukaciju Privredne komore dr Mladen restrukturira, odnosno donose strateške odluke. To je vrlo složena Perazić kazao je da u savremenoj praksi strateškog menadžmenta aktivnost koja mora da počiva na postulatima ili pretpostavkama, upravljanje vrijednošću postaje jedna od okosnica donošenja naj- aspektima ili komponentama, pristupima ili konceptima, meto- važnijih odluka u kompanijama. dama ili postupcima. Postoje tri pristupa za procjenu vrijednosti - Evaluacija imovine i kapitala postaje stalni proces koji pomaže preduzeća: tržišni, troškovni i prinosni. Prinosni pristup polazi od najvišem rukovodstvu da donosi najvažnije odluke. Procjena vri- ostvarenog i planiranog rezultata, a rezultat može biti neto dobitak jednosti kapitala sprovodi se u cilju: utvrđivanja realne tržišne vri- i neto novčani tok. U praksi se u posljednje vrijeme najčešće od jednosti kapitala, određivanje osnovne vrijednosti i raspona vrije- prinosnih koristi metoda diskontovanja neto novčanih tokova, pri dnosti kapitala za potrebe aukcijske prodaje kapitala u postupku čemu postoje dvije varijante: metoda diskontovanja poslije i prije privatizacije, pripreme za dokapitalizaciju odnosno povećanje servisiranja dugova – rekao je Lakićević. osnovnog kapitala, statusnih promena odnosno spajanja, pripaja- On smatra da je za crnogorske prilike prihvatljivija varijanta dis- nja ili dijeljenja i odvajanja, utvrdjivanje prodajne cijene u prodaji kontovanja poslije servisiranja dugova i to je aktivnost koja ima pravnih lica u stečajnim postupcima, i slično – rekao je Perazić. određene faze: najprije se za period od pet do osam godina projek- Prema njegovim riječima, pri donošenju odluke o primjeni meto- tuju neto novčani tokovi, potom se utvrdi cijena kapitala što je u da procjene, procjenjivač ima u vidu prije svega svrhu procjene i stvari diskontna stopa, zatim se diskontuju neto novčani tokovi i opredjeljuje se za neke od velikog broja raspoloživih metoda. Izbor rezidualna vrijednost (vrijednost preduzeća na kraju tog perioda) metoda koji će se primijeniti u procjeni kapitala svakog konkre- cijenom kapitala da bi se na kraju prinosna vrijednost sopstvenog tnog preduzeća zavisi prije svega od svrhe za koji ta procjena služi. kapitala preduzeća utvrdi kao zbir diskontovanih vrijednosti neto novčanog toka i reziduala. - Privredna komora će ovim seminarom i aktivnostima koje slijede nastaviti da podržava usvajanje znanja iz marketing menadžmen- ta bez kojeg naša preduzeća neće zauzeti mjesta na tržištu koja kvalitetom proizvoda i usluga zaslužuju – zaključio je predstavnik

Maj 2018. Broj 5 24

Okrugli sto Stručne škole i dualno obrazovanje u funkciji privrednog razvoja

Broj 5 Maj 2018. 25

Veliki je broj privrednih subjekata koji imaju potrebu i kapacitet da kroz sistem dualnog obrazovanja učestvuju u kreiranju kvalitetne radne snage, kako za svoje, tako i za potrebe tržišta rada. 

rivredna komora Crne Gore i Ministarstvo prosvjete, organi- - Kao rezultat ovih promjena danas se u Crnoj Gori po sistemu zovali su 18. maja 2018. okrugli sto na temu: "Stručne škole i dualnog obrazovanja školuje 300 učenika kod renomiranih poslo- Pdualno obrazovanje kao pokretač privrednog razvoja". davaca. U procesu učestvuje 17 stručnih škola iz 12 crnogorskih opština i to sa 14 obrazovnih programa. Radi bolje realizacije i Cijeneći važnost srednjih stručnih škola, a posebno njihovog pove- praćenja čitavog procesa ovog vida obrazovanja Ministarstvo pro- zivanja sa privredom, u kontekstu društvenog razvoja, te u skladu svjete je ustanovilo Koordinaciono tijelo za kontinuirano praćenje sa kampanjom Ministarstva prosvjete za upis u srednje stručne dualnog obrazovanja, riječi su Vlastimira Golubovića. škole i dualno obrazovanje: "Stručno je ključno! Zaposli se, zaradi i sebe izgradi", organizovan je ovaj skup u cilju daljeg usklađivanja Predsjednik je podsjetio da Komora sa predstavnicima privrednih obrazovanja sa potrebama tržišta rada i stvaranja uslova za stica- asocijacija, obrazovnih institucija i Centra za stručno obrazovanje nje i praktičnu primjenu teorijskih znanja i vještina. aktivno učestvuje u radu pomenutog tijela. Apostrofirao je da je Komora partner Vladi Crne Gore u procesu kreiranja i implemen- Uvodnu riječ o ovoj temi su imali Vlastimir Golubović, predsjednik tacije reforme obrazovanja. Privredne komore Crne Gore i dr Damir Šehović ministar prosvjete. - Rad na ovim reformama ojačaće spremnost privrede da stvori profesionalan kadar i efikasne institucije tržišta radi osiguranja Iskustva u implementaciji dualnog sistema obrazovanja pred- transparentnog i stimulativnog poslovnog okruženja, koje će u ko- stavili su Žarko Radulović predsjednik Crnogorskog turističkog načnom doprinijeti ukupnoj ekonomskoj stabilnosti. S tim u vezi, udruženja, Milko Beljkaš "Inpek", Mijo Bubanja direktor doo "Aura Privredna komora je ove školske godine, kao partner Ministarstva Barber", Duško Rajković, direktor Centra za stručno obrazovanje i prosvjete na ovom projektu, u cilju stimulisanja mladih ljudi da Veljko Tomić direktor Direktorata u Ministarstvu prosvjete. upisuju deficitarna zanimanja opredjelila novčana sredstva za sti- Skupom je moderirao dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za pendiranje 15 učenika, kazao je Golubović. obrazovanje Privredne komore Crne Gore. Ocijenio je da Crna Gora ima značajan broj privrednih subjekata koji imaju potrebu i kapacitet da kroz sistem dualnog obrazovanja Riječ predsjednika Komore učestvuju u kreiranju kvalitetne radne snage, kako za svoje, tako i za potrebe tržišta rada. Uključivanjem u ovaj vid obrazovanja, do- Vlastimir Golubović je istakao da je princip dualnog obrazovanja dao je predsjednik, poslodavac ima mogućnost da pripremi kadar poznat širom svijeta zbog sposobnosti da tržištu rada obezbijedi profila koji odgovara poslovanju njegove kompanije. Učenik je od kvalifikovanu radnu snagu koja se može prilagoditi novim i pro- početka obrazovanja zaposlen u kompaniji na realizaciji poslova mjenljivim uslovima poslovanja i uvođenju savremenih tehnolo- koji odgovaraju njegovim razvojnim sposobnostima, a obuka se gija. Naveo je da je ovaj vid obrazovanja, koji karakteriše sticanje vrši uz nadzor i pažnju iskusnih radnika, pa nakon završenog ško- teorijskog znanja u školi i praktične obuke u kompanijama, za- lovanja poslodavac dobija zaposlenog koji je detaljno upoznat sa snovan na pozitivnim iskustvima zemalja njemačkog govornog procesom rada u kompaniji. područja, pa Njemačka i Austrija, kao rezultat njegove primjene, Predsjednik Komore je izrazio uvjerenje da ćemo kao društvo koje imaju najnižu stopu nezaposlenosti mladih u Evropskoj uniji. uči i stalno napreduje i dalje raditi na unapređenju crnogorskog - Kvalifikovana radna snaga, prema istraživanju Evropske asoci- obrazovnog sistema i dati puni doprinos kreiranju ekonomije zna- jacije komora, predstavlja jednu od bitnih komponenti uspješnog nja u Crnoj Gori. poslovanja, pa komore zemalja Evropske unije promovišu ovaj oblik obrazovanja kao najefikasniji način da se iz svijeta učenja Riječ ministra pređe u svijet rada, rekao je Golubović.

Predsjednik se osvrnuo na ulogu Komore u ovom veoma važnom Dr Damir Šehović ministar prosvjete je izrazio zahvalnost Pri- procesu. vrednoj komori za organizovanje ovog veoma važnog sastanka u okviru kampanje promocije stručnog i dualnog obrazovanja. Mi- - Privredna komora je jedan od inicijatora primjene dualnog sis- nistar je konstatovao da je znanje najznačajnija i najprofitabilnija tema obrazovanja u Crnoj Gori. Prva generacija učenika, koja se investicija i stim u vezi kazao da države sa kvalitetnim obrazova- obrazovala po ovom sistemu upisana je školske 2004/2005. godine njem ostvaruju visoke stope rasta. i to za zanimanja automehaničar i frizer. Međutim, iako pogodan za sticanje znanja i vještina, ovaj vid obrazovanja u startu nije po- Šehović se osvrnuo i na ekonomski rast naše držsve naročito na- budio veće interesovanje učenika, pa je školske 2006/2007. godine kon obnove nezavisnisti, apostrofirajući da je rast proše godine samo jedna škola uspjela da formira odjeljenje učenika za obrazo- iznosio 4,4 odsto, više od svih zemalja Regiona. On je naveo da je vanje u dualnom obliku - naveo je on. obaveza da i narednih godina stabilizujemo ili povećamo stopu privrednog rasta. Podsjetio je da je u cilju unapređenja ovog koncepta obrazovanja, 2017. godine izmjenjen Zakon o stručnom obrazovanju. - Inovacije i znanje moraju biti glavni pokretači ekonomije, a pre-

Maj 2018. Broj 5 26

duslov novog modela rasta je podizanje nivoa kvaliteta obrazova- a u narednoj godini će biti ne manje od 500 učenika u dualnom nja u Crnoj Gori. To je bio razlog da započnemo reformu obrazova- obrazovanju. Trenutno je 12 opština u dualnom obrazovanju, a nja odmah po formiranju posljednjeg saziva Vlade, praćenu nikad od septembra će taj broj biti povećan na najmanje 15. Broj škola većim budžetskim izdvajanjima za ovaj resor - rakao je ministar uključenih u dualno obrazovanje sada je 17, a od septembra će biti prosvjete. povećan na oko 25, ocijenio je Šehović.

Osvrnuo se i na potrebu bolje usklađenosti obrazovanja sa potrebama tržišta rada i kazao da imamo veoma izraženu strukturnu Riječ poslodavaca neusklađenost između ponude i potražnje za radnom snagom. Žarko Radulović predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Ministar je podsjetio da smo na kraju decembra 2017. imali 51.000 je izuzetno afirmativno govorio o modelu dualnog obrazovanja jer nezaposlenih, a prijavljenih slobodnih radnih mjesta 31.000 hilja- se kroz taj sistem razvijaju vještine, teorijska znanja i formiraju du. Takođe je rekao da imamo i visok obim zapošljavanja stranaca vrhunski profesionalci što su odavno uvidjele i primjenjuju razvi- u našoj zemlji pa smo 2017. izdali 21.000 dozvola za rad inostranih jene zemlje. radnika. - Kroz dualni sistem učenici izučavaju i strane jezike pa su poslo- - Kada poslodavce pitate koji je razlog nepopunjenosti radnih mje- davcu još interesantniji za upošljavanje - rekao je on. sta koje potražuju ističu da je riječ o nedostatku potrebnih vještina, te da lica koja traže posao nemaju radnog iskustva. Sa druge stra- Na sličnom fonu govorio je i Milko Beljkaš, kompanija "Inpek" po- ne, iz UNDP obavještavaju da bi dvije trećine radno sposobnog sta- tencirajući izuzetnu važnost ovih aktivnosti. On je, osvrćući se na novništva naše države radije radilo u javnom sektoru za platu od visoki deficit kadrova u pekarskoj industriji, ukazao na činjenicu 450 eura nego u privatnom gdje su primanja 750 eura. Mi moramo da ljudi iz ove branše imaju izuzetnu perspektivu i mogu biti pre- mijenjati svijest kod mladih ljudi i moramo nastaviti kvalitetnu poznatljivi kao izuzetni profesionalci. Takođe je saopštio da tre- saradnju poslodavaca i sistema obrazovanja jer obrazovni sistem nutno obučavaju kroz praksu 10-tak učenika, nastojeći da smanje treba da kreira radnu snagu za tržište rada, a ne za biro. Ništa od koliko-toliko nedostatak radne snage. ovoga ne možemo postići bez saradnje sa Privrednom komorom i Mijo Bubanja direktor doo "Aura Barber” govoreći o prednostima poslodavcima - rekao je Šehović. dualnog obrazovanja je istakao da poslodavac dobija kvalitetnijeg Ministarstvo će dati puni doprinos da se povežu poslodavci i ško- radnika, te da je učenik mnogo kvalifikovaniji za posao. le, a to se najkvalitetnije može učiniti preko dualnog obrazovanja. Ostvarili smo najznačajniji cilj jer smo osnažili saradnju privrede Zato smo, rekao je, ponovo pokrenuli ovaj vid obrazovanja gdje je i obrazovanja rekao je Duško Rajković, direktor Centra za stručno za teorijski dio zadužena škola, a praktični se odvija kod poslo- obrazovanje. U prilog tome je saopštio da će u 2018. godini u sistem davca. dualnog obrazovanja biti uključeno novih 107 poslodavaca, te da je - Dualno obrazovanje je prioritet Ministarstva prosvjete, a usudio zainteresovano i šest novih škola, kao i tri opštine, a planirano je bih se reći i države Crne Gore. Dualno obrazovanje je važno i za uvođenje i šest novih obrazovnih programa. učenike i poslodavce. Učenik uključen u dualno obrazovanje ima - Iskustva su nam izvrsna, imamo kvalitetne obrazovne programe, priliku da stiče teorijska, ali i praktična znanja, da razvija preduze- interesovanje škola i poslodavaca raste i ono će oz godine u godi- tnički duh. Tokom trogodišnjeg školovanja učenik dobija pristojnu nu biti sve veće - smatra Rajkovć. novčanu naknadu i to u prvoj godini 50 eura, drugoj 75, a trećoj 101 euro. I što je važno, nakon završetka školovanja najvjerovatnije će Po riječima Veljka Tomića direktor Direktorata u Ministarstvu pro- dobiti posao kod tog poslodavca - naveo je ministar. svjete, bez saradnje obrazovnog sistema i poslodavaca stručno obrazovanje ne može biti kvalitetno. I poslodavci, ocjenjuje ministar, imaju brojne benefite jer obrazu- ju kvalifikovanu radnu snagu prema sopstvenim potrebama. Do - Recite koji kadrovi vam trebaju i mi ćemo kreirati sistem po va- prošle godine za dualno obrazovanje nijesu bili zainteresovani ni šim potrebama- kazao je Tomić, obraćajući se poslodavcima. učenici ni poslodavci, dodao je ministar. Tomić je podsjetio da je Ministarstvo prosvjete uložilo značajna - Tokom prethodne godine smo sproveli višemjesečnu kampa- sredstva za jačanje kapaciteta u školama kako bi za dualno obra- nju sa ciljem promocije značaja srednjeg stručnog obrazovanja zovanje bili stvoreni svi uslovi da se realizuje na kvalitetan način. i ostvarili značajne rezultate. Uspjeli smo da uključimo oko 100 Pomenuo je da je u opremanje školskih radionica uloženo 350.000 najrenomiranijih kompanija u sistem dualnog obrazovanja; 264 eura. učenika stiču praktično obrazovanje kod pomenutih poslodavaca; 17 škola iz 12 opština je uključeno u dualno obrazovanje; 14 obra- U raspravi su učestvoval, između ostalih, i Miodrag Vučetić, Fidija zovnih programa, uglavnom deficitarnih, je uključeno u dualno i Nina Cicmilović, Aroma marketi, koji su ukazali na deficit zani- obrazovanje. Zbog svih aktivnosti koje smo u resoru obrazovanja manja u djelatnostima gdje rade, te istakli neophodnost stimuli- tokom prošle godine sprovodili, a posebno na polju srednjeg struč- sanja mladih ljudi da ostaju u Crnoj Gori kako svake godine ne bi nog i dualnog obrazovanja, u poslednjem izvještaju Evropske ko- angažovali veliki broj stranaca. misije smo i pohvaljeni, riječi su Damira Šehovića. Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović smatra da bi Govoreći o očekivanjima u narednom periodu ministar prosvjete dualno obrazovanje, kao izuzetno kvalitetan model, trebalo reali- je zaključio da će u sljedećoj školskoj godini broj poslodavaca u zovati i u Regionu, prije svega kroz Komorski investicioni forum, dualnom obrazovanju iznositi oko 150. što bi se pozitivnio odrazilo na ekonomske trendove.

- U ovoj godini imamo oko 276 učenika u dualnom obrazovanju,

Broj 5 Maj 2018. 27

Zajednička sjednica Turizam i građevinarstvo opterećuju nelegalni objekti

Moramo učiniti sve da se proces legalizacije objekata u turizmu završi, kako ne bi dovodili u pitanje turističku sezonu. 

Maj 2018. Broj 5 28

a zajedničkoj sjednici Odbora udruželja turizma i ugosti- - Crna Gora je trusno područje zato smo posebnu pažnju u Zakonu teljstva i Odbora udruženja građevinarstva i industrije posvetili seizmičkoj i statičkoj stabilnosti objekata koji su rađeni Ngrađevinskih materijala Privredne komore Crne Gore, koja suprotno propisima- rekao je Čanović. On je, potom ukazao na či- je održana 17. maja 2018. godine, razmatrani su Informacija o lega- njenicu da je zakonodavac odvojio objekte koji su namijenjeni za lizaciji objekata u turizmu, sa aspekta zakonodavnog okvira kao i stanovanje od onih koji služe za sticanje profita. Čanović je podsje- nadležnosti Uprave za nekretnine, potom uloge arhitektonskih i tio da je Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, stupio na građevinskih firmi, opština i inspekcije u ovom izuzetno važnom snagu 14. oktobra 2017. godine kojim je propisano da se zahtjev za procesu. Razgovarano je i o sivoj ekonomiji u ovoj strateškoj pri- legalizaciju može podnijeti nadležnom organu lokalne samoupra- vrednoj djelatnosti. ve u periodu od devet mjeseci, a krajnji rok je 15. jul 2018. godine.

Konstatovano je da se do 15. jula 2018., shodno Zakonu o gradnji - Pokretanje zahtjeva za legalizaciju je veoma jednostavno, pred- objekata moraju podnijeti zahtjevi za legalizaciju, onih koji su be- vidjeli smo sve mogućnosti, a najvažnije je da se do 15. jula 2018. spravno sagrađeni. Takođe, je ocijenjeno da se moraju intenzivira- podnese zahtjev da bi ušli u proceduru. Nadležni organi za dono- ti aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije koja negativno utiče na šenje rješenja o legalizaciji u jednom dijelu su jedinice lokalne sa- ekonomski razvoj. mouprave, one su ustvari najvažnija karika u čitavom procesu. To je proces koji traži sinergiju više državnih organa i bitno je reći da Sjednicu je vodio Dragan Purko Ivančević, predsjednik Odbora tu- projekat ovakvog obima nije sprovođen u Crnoj Gori. Ako se zna da rizma i ugostiteljstva, a njenom radu su, pored privrednika, uče- imamo do 100.000 nelegalnih objekta, jasno je da će biti potreban stvovali Ljiljana Filipović i Danilo Gvozdenović, potpredsjednici veliki rad da se ovaj proces okonča- rekao je Čanović. Komore, Miodrag Vučetić, zamjenik predsjednika Odbora udruže- nja građevinarstva, Damir Davidović, državni sekretar Ministar- On ocjenjuje da su osnovne pretpostavke za donošenje rješenja o stva održivog razvoja i turizma, Marko Čanović, direktor Direktro- legalizaciji rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad zemljištem rata za stanovanje, Nebojša Adžić, Zajednica opština Crne Gore, i postojanje objekta u planskoj dokumentaciji. Dragan Kovačević, direktor Direkcije za nekretnine, Tatjana Vujo- - Mi smo nastojali da u postupku legalizacije idemo do kraja, da na- šević, direktorica Direktorata za građevinarstvo i Rina Ivančević, platimo komunalije koje vežemo za izgradnju infrastrukture, da se direktorica Direktorata za inspekcijske poslove. upodobi izgled objekta i dođe do finalnog rješenja koje će koliko- Na izuzetnu važnost legalizacije objekata u turizmu ukazao je -toliko urediti prostor i učiniti ga boljim i araktivnijim za život, ko- Dragan Ivančević uz konstataciju da taj proces mora biti doveden munalno opremljenim sa svim pratećim sadržajima.- rekao je on. do kraja. On smatra da se zajedničkim akcijama i naporima mora Saopštio je da su predviđene olakšice prilikom plaćanja legaliza- riješiti problem legalizacije svih objekata, koji opterećuje sve, a po- cije i to na način što će za objekte osnovnog stanovanja ova pro- sebno turizam i građevinarstvo. Moramo podstaći sve da se proces cedura moći da se plaća do 240 mjesečnih rata, a za sve ostale na legalizacije objekata u turizmu završi, kako ne bi dovodili u pitanje 120 mjesečnih rata. turističku sezonu. Dragan Kovačević, direktor Direkcije za nekretnine, je pojasnio da - Nama su posebno interesantni hoteli kojih treba da počnu pro- je preduslov za donošenje zahtjeva za legalizaciju, da je objekat ceduru legalizacije, a u Crnoj Gori ih ima oko 100. Mi pokrećemo uknjižen u katasar nepokretnosti. On je objasnio cjelokupnu pro- inicijativu da pomenuti objekti otpočnu što prije ove aktivnosti ceduru ovog procesa i naveo da vlasnici nelagalnih objekata za taj jer se bojim da takvim hotelima neće moći biti izdata upotrebna process angažuju i privatnu licenciranu geodetsku firmu da za odnosno privremena dozvola za rad pa bi mogli ostati bez značaj- njih obavi taj posao. nog broja kapaciteta u ovoj sezoni. Kao što znate najavljuje se jako dobra sezona i imamo veliku šansu da povećamo naš ukupni turi- Nebojša Adžić, Zajednica opština Crne Gore, je saopštio da je cilj stučki promet - rekao je Ivančević. ove zajednice da svaku opštinu uključi u ovaj proces. Zakon je, smatra on, donešen na kvalitetan način. Zajednica opština je dala Damir Davidović je zahvalio Komori na efikasnoj saradnji i spre- predlog modela Odluke o naknadi za komunalno opremanje za be- mnosti da se razmatraju sve teme, kako lijepe koje se odnose na spravne objekte, koji je dat svim opštinama, a koje su one trebale rezultate u turizmu, tako i one koje su izazovi. da primijene u svom radu. - Te teme traže zajedničko djelovanje kako bi njihovim prevazila- - Od 23 opštine osam ih je donijelo Odluku o naknadi za komunal- ženjem ostvarivali još bolje rezultate i uredili naš sistem u mjeri no opremanje, šest nema saglasnost, tri opštine nijesu ni dosta- mogućeg u sektoru usluga. Razgovaramo o dvije izuzetno važne vljale predloge, a devet ih je dobilo saglasnost pa se očekuje da u teme, zato apelujem da zajedničkim snagama svako od nas uradi narednom periodu te odluke primijene.- rekao je Adžić. sve kako bi smo i po pitanju legalizacije objekata i rješavanja sive ekonomije postigli što bolje rezultate. Podatke iz izlaganja Adžića komentarisao je Dragan Ivančević konstatujući da je moguće da se desi, s obzirom na stanje na te- O legalizaciji bespravnih objekata - sa posebnim osvrtom na ne- renu, da ovaj zakon ne bude implementiran u predviđenom roku. legalne hotele ili, pak, njihove djelove, govorio je Marko Čanović. - U tom bi slučaju, za turističke poslenike to bila još jedna biznis - Takvih hotela ima u Crnoj Gori, oni su u skladu sa Zakonom do- barijera i moguće da ćemo biti primorani da zatražimo neka izu- bijali privremene dozvole za rad, a sada su dužni da podnesu zah- zeća, jer značajan broj opština nije donio te odluke, a u jednom bro- tjev za legalizaciju, kao i svi vlasnici bespravnih objekata.- kazao ju njih parlamenti ne funkcionišu i bojim se da će ta neažurnost je Čanović. možda dovesti u pitanje rad jednog broja objekata u turizmu što ne Prema njegovim riječima uzroci bespravne gradnje su raznoliki, bi nikako željeli da se desi. ne samo kod nas već i u okruženju pa i zemljama zapadne Evrope.

Broj 5 Maj 2018. 29

Tatjana Vujošević, direktor Direktorata za građevinarstvo govorila be prema investitoru objekta. - istakao je Čanović. je o legalizaciji objekata kroz prizmu arhitektonskih i građevin- -Jednostavno nijesmo mogli da prihvatimo rizik urušavanja zgra- skih firmi. U fokusu njene diskusije bila je sadržina tehničke doku- da i upravo je iz tih razloga tražena ovako kompleksna tehnička mentacije za legalizaciju objekata. dokumentacija objekta.- naveo je on. - Prilikom izrade Zakona dali smo obavezu svim nelegalnim gra- Arhitekta Miodrag Maraš, ukazao je na odgovornosti projektant- diteljima da dokažu statičku i seizmičku stabilnost objekata i taj skih firmi, obzirom da nijesu učestvovali u projektovanju objekta. elaborat je obavezni dokument. On nije jedio obavezan za objekte Potrebno je dati saglasnost na osnovu nečijih izjava, da je objekat osnovnog stanovanja, gdje se umjesto dokumentacije dostavlja iz- sagrađen po svim propisima, kao i da je objekat kvalitetan i stabi- java vlasnika da je on odgovoran za štetu koja se može dogoditi lan za stanovanje. Samim tim, odgovornost projektanata i revide- trećim licima u njegovom objektu ako dođe do oštećenja, rekla je nata je veoma velika. – istakao je Maraš. Vujošević.

Prema njenim riječima tehničku dokumentaciju razlikujemo za dvije kategorije objekata do 500 m2 i preko te površine. Do 500 Siva ekonomija u turuzmu m2, dokumentaciju pored projekta izvedenog stanja bespravnog Na sjednici je rečeno da se sivom ekonomijom permanentno bave objekta i njegove revizije čini i analiza statičke i seizmičke sigur- odbori turizma i građevinarstva, ali i ostali sektori koji rade u okvi- nosti koja se radi na osnovu pravilnika kojeg je ovo ministarstvo ru Privredne komore. donijelo, dok se Ispitivanje statičke i seizmičke stabilnosti bespravnih objekata neto površine preko 500 m2 sprovodi na osnovu - Na inicijativu Ministrastva održivog razvoja i turizma danas s pa- pravila struke. žnjom razmatramo ovu temu, kako bi zajedno, ovaj veliki problem koji opterećuje sve grane privrede, a posebno turizam i građevi- Direktorica Direktorata za inspekcijeske poslove Rina Ivančević narstvo, doveli na podnošljiv nivo poput zemalja okruženja ili pak kazala je da do 15. jula urbanističko-građevinski inspektori ne vrše onih koji imaju sličan ekonomski razvoj kao Crna Gora- rekao je kontrolu objekata u funkciji a koji nemaju građevinsku dozvolu. Ivančević. -Hoteli koji ne uđu u proces legalizacije u predviđenom roku, neće Dragan Ivančević je podsjetio da na sjednicama Odbora turizma i moći dobiti odobrenje, odnosno dozvolu za rad, šro će stvoriti pro- ugostiteljstva analiziramo i razmatramo sve elemente koje sma- bleme tim privrednicima za dalje obavljanje djelatnosti. tramo kao limit razvoja ove strateške privredne grane u Crnoj Gori, - Privrednik Stanko Zloković istakao je da je skup u Privrednoj a jedan od jako važnih problema jeste siva ekonomija. Siva eko- komori dobrodošao privrednicima i javnosti radi upoznavanja sa nomija je problem sa kojim se suočavaju sve zemlje, u manjem ili Zakonom o legalizaciji objekata. On je upitao da li pomoćni objekti većem obimu, a koja negativno utiče na regularne uslove poslova- za fizička lica, kao što su vinski podrumi i tehničke prostorije, mo- nja, urušava poresku disciplinu i umanjuje visinu javnih prihoda. raju proći sistem legalizacije kao i objekti za stanovanje. Takođe Po njegovom mišljenju to je već duže veliki problem, jer se radi o ga je interesovalio da li su hoteli sa četiri i pet zvjezdica i dalje nelojalnoj konkurenciji. oslobođeni naknada za komunalno opremanje. - U zajedničkoj akciji sa nadležnim državnim organima, prije sve- Generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja Marko Čano- ga našim resornim ministarstvom i svim ostalim institucijama vić, odgovorio je da objekti, kao što su vinski podrumi, tehničke želimo da vodimo akciju ka smanjenju sive ekonomije kako bi je prostorije, kao i svi pomoćni objekti koji su u funkciji, takođe ulaze sveli na nivo koji će omogućiti da se legalno posluje u oblasti tu- u proces legalizacije. Izmirivanje komunalnih nadoknada je oba- rizma i ugostiteljstva. veza svih nelegalnih objekata u procesu legalizacije po taksama Damir Davidović je ocijenio da je saradnja Ministarstva i Privre- koje su utvrđene odlukama lokalnih samouprava. dne komore Crne Gore na zavidnom nivou. Kad je pak riječ o sivoj -Direktor Lipske pećine Tomo Knežević ukazao je na problem ne- ekonomiji naveo je da je to već dugo aktuelna tema. Ipak, iz sezone legalnih stambenih objekata, zgrada. Dolazi se u situaciju, kaže on, u sezonu imamo bolje rezultate na ovom planu ali isto tako mnogi da stanari objekta plaćaju dažbine za imovinu koju su već jednom problemi i dalje ostaju. Podsjetio je na inicijativu potpresjednika platili, zbog nečije neodgovornosti. Postavlja se pitanje kako tužiti Vlade za ekonomsku politiku, Ministarstva razvoja i održivog tu- izvođača radova koji je pod stečajem ili čija firma više ne postoji. rizma i Nacionalne turističke organizacije da se sačini sveobuhvatna analiza o stanju sive ekonomije. - Na koji se način stanari, odnosno, vlasnici stanova, mogu otpoče- ti legalizaciju objekta, da li preko Skupštine etažnih vlasnika ili to -Sve baze podataka kojim raspolažemo, su umrežene i mnogi pro- čini vlasnik stana - pitao je Knežević. blemi kvantifikovani, više ne govorimo o problemu uopšteno već analiziramo konretne podatke. Informaciju sa pomentuim poda- Marko Čanović, ponovio je da je nepostojanje planske dokumenta- cima usvojila je Vlada krajem aprila i predviđeno je da se 32 mje- cije upravo stvar koja je motivisala građane na postupak nelegal- re implementiraju kako bi se suzbila siva ekonomija. Najveći broj ne gradnje, i upravo je iz tog razloga donesen Zakon koji definiše zaključaka koje je usvojio Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva legalizovane i nelegalizovane objekte. Istakao je, da za objekte ko- i koji predstavlja percepciju privrede u ovoj oblasti nadležni su pre- lektivnog stanovanja, vlasnik, odnosno Skupština etažnih vlasni- poznali i uvrstili u Vladine aktivnosti -rekao je Davidović ka, može podnijeti zahtjev za legalizaciju objekta. Naveo je da je tehnička dokumentacija, drugačija, odnosno kompleksnija, zbog On smatra da je siva ekonomija veliki izazov i jedino zajedničkim većeg broja lica koja stanuju u tom objektu. Ukoliko tehnička do- aktivnostima možemo riješiti ovaj problem. Napominje važnost kumentacija ne postoji, vlasnici nelegalnog objekta moraju izraditi registra boravišta kao i centralnog turističkog i ističe neophodnost tehničku dokumentaciju za kompletnu zgradu, uz mogućnost tuž- njegovog ažuriranja.

Maj 2018. Broj 5 30

-Od 1.juna svaki turista prilikom ulaska u Crnu Goru će dobijati 3. Upućuje se inicijativa Ministarstvu održivog razvoja i turizma, informaciju o obavezama počev od registracije, boravišne takse da u kontinuitetu koordinira operativne aktivnosti sa predstavni- itd. Što se tiče on-line platformi uskoro ćemo se susresti sa pred- cima lokalnih samouprava, u vezi primjene novih nadležnosti u stavnicima booking-a i razgovarati o njihovom načinu poslovanja vršenju inspekcijskog nadzora inspektora nadležnog organa lo- kada je u pitanju oglašavanje objekata u Crnoj Gori-zaključio je kalne uprave, shodno čl 121 Zakona o turizmu i ugostiteljstvu (po- Davidović. sebno kontrola privremenih objekata, privatnog smještaja, oglaša- vanje i reklamiranje turističke i ugostiteljske djelatnosti i usluga Zaključci na temu legalizacije objekata u za koje odobrenje za obavljanje ovih vrsta djelatnosti,…); turizmu 4. Upućuje se inicijativa Ministarstvu održivog razvoja i turizma, da u saradnji sa Poreskom upravom, omogući jednostavnu regi- starciju i obračun poreza (vid dopunske djelatnosti), kako bi se 1. Pojačati informativnu kampanju u smislu upoznavanja privre- registrovali svi izdavaoci privatnog smještaja. U saradnji sa Mini- dnika iz sektora turizma i ugostiteljstva o neophodnosti ulaska starstvom unutrašnjih poslova, uvezati elektronsku bazu prijavlje- u proces legalizacije (kroz projekat Ministarstva o javnom ogla- nih gostiju - Registar boravišta, sa graničnim prelazima, kako bi se šavanju povodom legalizacije). Uputiti na postojanje sajta www. na jednostavan način omogućilo praćenje da li je gostu naplaćena legalizacija.me boravišna taksa; 2. Preporucuje se da Ministarstvo odrzivog razvoja i turizma obje- 5. Neophodno je koordinirati međuinspekcijsku saradnju nacio- dini bazu podataka licenciranih privrednih subjekata (geodeta ar- nalnog i lokalnog nivoa, u vršenju inspekcijskog nadzora, ojačati hitekata građevinaca i dr.) i postavi link ili kontakte za povezivanje kapacitete inspekcijskih organa, posebno inspekcije lokalnih sa- sa istima, kako bi privrednici lakše ušli u proces odabira mouprava (povećanje broja inspektora) - određeni broj inspekto- 3. Uprava za nekretnine da odvoji proces (Ovjere, upisa zabilježbe ra zadužiti za kontinuirani inspekcijski nadzor nad nelegalnim postojanja objekta i izdavanja lista nepokretnosti kao dokaza o objektima koji se koriste za pružanje smještaja i ugostiteljskih postojanju zabilježbe) za privredna društva kako bi ubrzala postu- usluga, kontrolu internet stranica na kojima se oglašavaju, kao i pak rješavanja predmeta za subjekte u turizmu i ugostiterljstvu, zabranu javnog oglašavanja ugostiteljskih objekata i turističkih imajući u vidu da je članom 132 Zakona o turizmu i ugostiteljstvu agencija koji nisu registrovani kod nadležnih organa u Crnoj Gori, dokaz o pokretanju postupka legalizacije uslov za nastavak oba- u skladu sa Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu; vljanja djelatnosti 6. Spriječiti postavljanje i rad objekata privremenog karaktera bez 4. Lokalne samouprave da odrede i objave kontakt osobe zadužene odobrenja, posebno u područjima posebne namjene (morskog do- za proces legalizacije radi informisanja privrednika o proceduri, bra i nacionalnih parkova), u područjima kontakt zone sa zonom takođe da na svojim internet stranicama objavljuju ažurirane po- morskog dobra, kao i na udaljenosti od 100 m od hotela, restora- datke o podnijetim zahtjevima i riješenim predmetima na sa komplementarnom ponudom. Buka, najčešće iz nelegalnih privremenih objekata, je konstantan problem i njeno suzbijanje je 5. Raditi na ubrzanju izrade lokalnie planske dokumentacije radi jedan od prioriteta djelovanja u toku odvijanja turističkih sezona; omogućavanja bržeg završetka procesa legalizacije 7. Kroz povezivanje i uparivanje baza podataka nadležnih organa 6. Pojednostaviti i ubrzati proces u državnoj Upravi za imovinu (Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave, Central- odnosno lokalnoj Direkciji za imovinu ili sekretarijatu za finansije nog turističkog registra Ministarstva održivog razvoja i turizma, radi dokupa parcele u slučaju da je dio objekta izgrađen na zemlji- Registra turističkih objekata lokalnih samouprava, kao i podataka štu u državnoj svojini o izdavaocima smještaja lokalnih turističkih organizacija) sačiniti listu nelegalnih ugostiteljskih objekata kao i podataka o nelegal- Zaključci na temu sive ekonomije u turizmu nim izdavaocima smještaja; 8. Unaprijediti propise u smislu preciziranja odredbi koje stvara- 1. Siva ekonomija u turizmu je veliki problem, kako u dijelu iz- ju nedoumice i nejasnoće prilikom obračuna obaveza privrednih davanja smještaja, tako i u dijelu poslovanja turističkih agencija, subjekata; predstavlja nelojalnu konkurenciju turističkim privrednicima koji legalno posluju. Neophodno je uložiti dodatne napore da bi se, u 9. Turistički poslenici su spremni da stave na raspolaganje svoje mjeri mogućeg, suzbila siva ekonomija i zaustavilo nelegalno po- značajne potencijale i doprinesu unapređenju u svim segmenti- slovanje u ovom sektoru koje devalvira turističku ponudu. U dije- ma turizma (hotelijerstvu, ugostiteljstvu, agencijskom poslovanju, lu tržišta rada veoma je bitno djelovati na nelojalnu konkurenciju organizovanju izleta, izdavanju komplementarnog smještaja i dru- koja se javlja u slučaju rada na crno, kroz neprijavljivanje radnika gog). Od 2013. godine Komora je participirala u radu međuresorne i nezakonito obračunavanje zarada, te neizmirivanje pripadajućih Radne grupe za suzbijanje sive ekonomije. Na sjednici od 9. juna poreza i doprinosa; 2017. godine Vlada Crne Gore formirala je novu Komisiju za suzbijanje sive ekonomije, u čijem radu participiraju predstavnici dr- 2. U cilju suzbijanja sive ekonomije u turizmu, potrebno je insisti- žavnih institucija, ali ne i predstavnici privatnog sektora. Uprkos rati na dosljednoj primjeni zabrane oglašavanja i reklimiranja ne- ovoj činjenici, Komora će nastaviti da sprovodi aktivnosti usmje- registrovane ili nelicencirane turističke i ugostiteljske djelatnosti rene na smanjenje obima poslovanja u neformalnom sektoru, te putem elektronskih i štampanih medija i obavjestiti booking.com, inicirati ponovno uključivanje svog predstavnika u rad Komisije tripadvisor, Airbnb i dr, štampane i elektronske medije o obavezi za suzbijanje sive ekonomije. propisanoj Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu;

Broj 5 Maj 2018. 31

Turizam Primjena Zakona o strancima biznis barijera

Privrednici su izrazili sumnju da se sa predviđenim brojem dozvola za strance može uspješno realizovati turistička sezona koja je najavljena kao rekordna po broju gostiju. 

dbor turizma i ugostiteljstva Privredne komore, na sjednici Novi Zakon o strancima je na snazi od februara 2018. godine a nje- 4. maja 2018. godine, razmotrio je primjenu Zakona o stran- govu primjenu prati dosta izazova posebno u oblasti turizma. Za Ocima. ovu godinu je predviđeno izdavanje 13.185 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, što je na nivou prethodne godine. Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Nemanja Nikolić, a u radu su pored članova učestvovali potpredsjednici Privredne - Da li sa ovim brojem dozvola možemo uspješno realizovati turi- komore Ljiljana Filipović i Danilo Gvozdenović, direktorica Na- stičku sezonu koja je najavljena kao rekordna po broju gostiju – cionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić, državni zapitao se predsjedavajući Nikolić. sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Damir Davidović On je naglasio da poslodavci u ovom sektoru žele da uposle do- kao i predstavnici ministarstava unutrašnjih poslova, održivog ra- maću radnu snagu, međutim ponuda na tržištu rada ne odgovara u zvoja i turizma, rada i socijalnog staranja, Uprave za inspekcijske potpunosti sve zahtjevnijim potrebama inostranih gostiju. Zato je poslove i Poreske uprave. nužno zapošljavanje inostranog kadra, a privrednici traže da se to

Maj 2018. Broj 5 32

odvija jednostavnije, brže i jeftinije. A to, smatra, nije jednostavno dović. ako treba ispoštovati sve zahtjeve vezane za proceduru podnoše- Radomir Milić, HG Budvanska rivijera, istakao je da je za svaku nja dokumentacije. pohvalu to što se predviđa mogućnost da se radna dozvola izdaje - Vrijeme je i da razmislimo o elektronskom podnošenju prijava za sedam dana. Međutim, problemi su evidentni kod područnih radnika – rekao je on. jednica MUP-a jer, kako kaže, pitanje je da li su njihovi službenici dovoljno edukovani, za takvu dinamiku. Prema njegovim riječima, postupak zapošljavanja stranca traje oko 30 dana i smatra da je potrebno omogućiti mu u tom periodu - Mi čekamo 20 dana da bi se izdala dozvola za rad stranca, a vida radi uz privremenu dozvolu. koja bi omogućila registraciju i ob- soke su takse koje se plaćaju za ove namjene. Od 13. aprila 2018. račun poreza i doprinosa za zaposlenog stranca i važila do dono- čekamo da se nostrifikuje diploma srednje stručne spreme za ku- šenja konačne dozvole. vara. Ta nostrifikacija košta 50 eura, 65 eura taksa i 25 eura polisa osiguranja, a to je pola zarade stranca i to on mora da plati – rekao Sa druge strane, predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova je Milić. navode da su uradili sve da izađu u susret privrednicima, skratili rokove za rješavanje zahtjeva, a sve u cilju da predstojeća sezo- On je, potom, naglasio da u Budvanskoj rivijeri nastoje da zaposle na bude uspješna. Naveli su da novi Zakon usklađuje legislativu ljude sa evidencije nezaposlenih pa su u ovoj kompaniji u 2017. u ovoj oblasti sa pravnom tekovinom EU, te da je dobio pohvale godini uposlili njih 95 odsto. Evropske komisije. -Mi nažalost nemamo adekvatno kvalifikovane radnike za poslove - Mi smo za saradnju sa privredom i to dokazuje i činjenica da smo u hotelijerstvu jer naši hoteli visoke kategorije traže radnike obu- već izdali oko 8.000 dozvola za rad stranaca po čemu smo ispred čene po najsavremenijim standardima, zaključio je on. svih država u Regionu – rekla je Milanka Baković, generalna direk- Odgovorila mu je predstavnica MUP-a riječima da nema potrebe torica Direktorata za građanska stanja i lične isprave. da se čeka nostrifikacija diplome već je dovoljno dostaviti potvrdu Izvod iz akta o sistematizaciji kod poslodavca kod kojeg stranac da je ona predata u tu proceduru. Ona je kazala da će i dalje privre- ima ponudu za posao, predstavlja novi uslov u Zakonu o strancima dnici biti dužni da donose izvode iz CRPS-a ali da to ne mora biti za izdavanje dozvole privremenog boravka i rada. Turistički pri- originalni dokument već može i njegova kopija. vrednici smatraju ovo rješenje biznis barijerom. Naime, ovlašćeni Edina Dešić, generalna direktorica Direktorata za tržište rada i za- službenik MUP-a cijeni da li je stečeni nivo obrazovanja i kvalifi- pošljavanje kazala je da Ministarstvo rada i socijalnog staranjamo- kacije koji posjeduje stranac usaglašen sa aktom o sistematizaciji že dopuniti godišnju kvotu dozvola za strance ukoliko je to zahtjev i može da donese odluku o odbijanju zahtjeva zbog neispunjavanja tržišta. uslova u dijelu formalnog obrazovanja. Poslodavci često ne traže samo formalno obrazovanje, posebno za zanimanja koja nedostaju - To neće biti prepreka za poslovanje jer mi imamo pet hiljada do- na crnogorskom tržištu rada (poslastičari, kuvari..), nego će poseb- zvola u rezervi. Pratimo situaciju pa ćemo blagovremeno reagovati no cijeniti znanja i vještine koje kandidat posjeduje i koje podrazu- – rekla je Dešić. mijeva sistematizovano radno mjesto, što MUP ne prihvata. Privrednici ističu da su u kvotama navedena neka jednostavna za- Milena Raičković iz HG Montenegrostars grupe smatra da su po- nimanja među kojima su "pomagači u kuhinji" i koje, kažu, nijedan slodavci bili zainteresovani za donošenje ovog zakona, jer su oče- hotelijer ne bi tako nazvao već kao pomoćne radnike, a takođe ni kivali da će da riješi probleme sa kojima se srijeću u praksi, ali da "pripremače brze hrane". nijesu ispunjena njihova očekivanja, prije svega zbog komplikova- Navode da su potrebe za zanimanjima mnogo veće od ovih deset ne procedure. Ona je posebno istakla prekoračenje rokova za izda- iz odluke o kvoti, te da je potrebno navesti ona poput šefa restora- vanje dozvola, navodeći primjer njene kompanije koja je 17. aprila na, šefa kuhinje, menadžera za bilo koju oblast. podnijela zahtjeve za strane radnike koji još nijesu riješeni. Marija Gardašević iz hotela Adria kazala je da se novim zakonskim - Dobili smo tekst Zakona koji pokazuje da je primjena izuzetno rješenjem hotelijeri samo "zatrpavaju novim formalnostima". Oni, komplikovana. Uopšte nije lako završiti svu proceduru. Traži se kaže, alternativu za zapošljavanje stranaca vide u angažovanju od nas da podnesemo izvod akta o sistematizaciji, što je kod nas studenata. Međutim, fakulteti u Crnoj Gori ne mogu da zadovolje poslovna tajna. Ne razumijem zašto bi taj akt bio bitan službeniku njihove potrebe pa se rješenje traži u Regionu, navodi Gardašević. MUP-a. Mislim da bi to trebalo da cijeni inspektor rada. Mislim i da po sadašnjim propisima, akt o sistematizaciji nije obavezan za - Kada ćete sagledati da ono što piše na papiru nije primjenljivo u svaku kompaniju– rekla je Raičković. praksi? Hajde da jednom prvo pripremimo tržište, pa tek onda da primjenjujemo direktive EU, a ne ovako na štetu privrednika – re- Sekretar Odbora Sanja Marković kazala je da u Zakonu o radu nije kla je Gardašević. decidno propisana obaveza donošenja akta o sistematizaciji, kao ni kaznene odredbe za njen izostanak. Poseban izazov za strane turoperatere (Thomas Cook, TUI i drugi) predstavlja čl. 73 Zakona, u dijelu uslova za izdavanje dozvo- Odgovorila je Angelina Međedović, glavna inspektorka rada koja le za privremeni boravak i rad, radi pružanja ugovorenih usluga, je rekla da prilikom zaključenja ugovora o radu poslodavac mora koji treba da prilože dokaz da imaju najmanje dvije godine radnog ispuniti opšte uslove i posebne utvrđene aktom o sistematizaciji. iskustva u određenoj oblasti koja je predmet ugovora o pružanju - Nije dakle u normi eksplicitno navedeno da poslodavac mora usluga, čime se direktno zalazi u poslovnu politiku strane firme. imati akt o sistematizaciji ali iz svih odredbi proizilazi da ga ipak - Turoperatori zapošljavaju svoje ljude i pošalju ih da rade u Crnoj mora imati da bi zaključio ugovor sa nekim licem – rekla je Međe- Gori. Nama se traži da taj radnik koji dolazi u našu zemlju, uz sve

Broj 5 Maj 2018. 33

ostalo, mora imati najmanje dvije godine radnog staža. Naše zako- Predstavnik Porto Montenegra je diskutovao o zakonskom rješe- nodavstvo propisuje stranoj kompaniji pod kojim uslovima može nju angažovanja stranaca na duži rok. On smatra biznis barijerom u svojoj zemlji da zapošljava ljude. Nemojte mi reći da je to tražila to što stranom radniku prestaje da važi dozvola za rad ukoliko je Evropska unija. Ako insistiramo na tome, doći ćemo u situaciju da odustan iz Crne Gore duže od 30 dana, odnosno 90 dana uz određe- svi veliki turoperatori povuku svoje ljude iz Crne Gore – smatra no opravdanje. Branko Diki Kažanegra, turistička agencija Adria DMC. Predsjedavajući Nemanja Nikolić smatra da nijedan zakon nije do- On je takođe ukazao na problem što se onemogućava ulazak vodi- bar ako izaziva probleme privrednicima. ča u Luku Kotor ukoliko nijesu upisani u CRPS ili stalno zaposleni - Princip kvota za ovu djelatnost je po mom mišljenju neodrživ, u turističkim agencijama. jer nemamo kvalitetnu radnu snagu. Štitimo domaću radnu snagu - Za servisiranje jednog kruzera potrebno je 40 ili 50 vodiča. Zami- koja na potrebnim pozicijama ne postoji, naročito na primorju – slite samo da agencija treba da primi sve te vodiče u radni odnos zaključio je Nikolić. – kazao je Kažanegra. Vladimir Đurđić, Alfa turs koji zastupa TUI i Thomas Cook, kazao Zaključci je da već desetak predstavnika turoperatora čeka na radne dozvole, te da većina njih ne zadovoljava uslov od dvije godine iskustva Zbog značaja za turističku sezonu i ostvarivanje povoljnog poslov- što traži naše zakonodavstvo. nog ambijenta za turisticku privredu, privrednici su na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva, od 04.05.2018.godine, - Svi ti predstavnici su dobili svoje destinacije prije pola godine i donijeli sljedeće zaključke u vezi izazova u implementaciji Zakona oni ne mogu biti raspoređeni u druge zemlje. Šta će biti sa sezo- o strancima, a u cilju daljeg unapređenja ove oblasti: nom kada oni pođu kući. Situacija je urgentna. Ako državi nije u interesu da zaštiti dva najveća svjetska turoperatora ne znam šta 1. Turizam je prepoznat kao prioritetna privredna grana i omoguća- nam je činiti – pitao je Đurđić. va zapošljavanje ljudi različitog stepena stručnosti i obrazovanja. Iako se turistička privreda permanentno zalaže da se u Crnoj Gori Predstavnica MUP-a je rekla da je dovoljno da radnik priloži po- stvara ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći tvrdu da je dvije godine radio na tom poslu bez obzira kod koliko radnici, sadašnja ponuda kadra u sektoru turizma nije zadovolja- poslodavaca. vajuća i Zakon o srancima treba da omogući poslodavcima da u - Za to je potrebno da podnese potvrdu od prethodnog poslodavaca najkraćem roku i uz jednostavne procedure obezbijede odgovara- ili aktuelnog koje moraju sadržati sve bitne elemente koji ukazuju juću radnu snagu za svoje potrebe; na traženo radno iskustvo. Mislim da ovaj dokaz može bez pro- 2. Izvod iz akta o sistematizaciji kod poslodavca kod kojeg stranac blema da se pribavi ukoliko lice nije pripravnik – rekla je Baković. ima ponudu za posao, predstavlja novinu u Zakonu o strancima Sa ovom ocjeno privrednici nijesu bili saglasni već smatraju da na u dijelu uslova za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad ovaj način država može da izgubi dosta novca. radi zapošljavanja i sezonskog zapošljavanja (čl 69. stav 1 tačka 4 Zakona). Turistički privrednici smatraju da u članu 69 stav 1 tačku - Mi želimo da radimo po zakonu ali ste tako otežali uslove da nas 4 treba brisati jer predstavlja biznis barijeru u sljedećem: tjerate u sivu zonu – prokomentarisala je Milena Raičković. - Zakon o radu decidno ne propisuje obavezu donošenja akta o Božo Vučeković iz Ministarstva održivog razvoja i turizma smatra sistematizaciji za sve privredne subjekte i po tom osnovu čl 69 da je samo jedna usluga propisana Zakonom o turizmu i ugosti- Zakona o strancima nije usaglašen sa ovim zakonskim rješe- teljstvu sa potrebnim iskustvom većim od dvije godina. Riječ je o njem; poslovođi turističke agencije, odnosno organizatoru putovanja (tri - Ovlašćeni službenik MUP-a za vođenje postupka cijeni da li je godine). Za sva ostala zanimanja u turizmu Zakon ne predviđa go- stečeni nivo obrazovanja i kvalifikacije koji posjeduje stranac, dine iskustva kao preduslov. usaglašen sa aktom o sistematizaciji i donosi odluku o odbijanju zahtjeva zbog neispunjavanja uslova u dijelu kvalifikacija nivoa Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Ku- obrazovanja, odnosno formalnog obrazovanja. Poslodavci, često kavičić insistirala je da je u interesu uspješnog odvijanja sezone ne traže samo formalno obrazovanje, posebno za zanimanja koja neophodno da se sve nedoumice u vezi sa primjenom Zakona o nedostaju na crnogorskom tržištu rada (poslastičari, kuvari,...), strancima prevaziđu. nego će posebno cijeniti znanja i vještine koje je kandidat stekao - Sgurno nam je svima cilj da u mjeri mogućeg zaposlimo domaću kroz cijeloživotno učenje i koje podrazumijeva sistematizovano radnu snagu a da strance angažujemo iz nužde. Sigurna sam da je radno mjesto, a što MUP ne prihvata; namjera svih da se ova sezona odvija na najbolji način. Zato je po- - Dokaz o stečenom nivou obrazovanja i kvalifikacije, kao i izvod trebna međuresorska spremnost da se zajednički uradi uputstvo iz akta o sistematizaciji, potrebna su i za pomoćno osoblje kao kojim bi se prevazišli problemi koje sada ima privreda u sprovođe- što je pomocni šanker, pomoćni konobar, pomoćni kuvar. Stra- nju Zakona o strancima: nema tu mnogo otvorenih pitanja koje je nac je u obavezi je da priloži nostrifikovanu diplomu završene potrebno riješiti da bi se izišlo iz problema – rekla je Radak Kuka- 4-godišnje ugostiteljske škole (u našem obrazovnom sistemu vičić. je to kvalifikacija nivoa obrazovanja III). iako pomoćni radnici u opisu posla ne sadrže obaveze i odgovornosti za koje je potrebna Privrednici su zatražili da MUP poveća broj službenika koji izdaju srednja stručna sprema, već su to poslovi koji u skladu sa Gran- dozvole za radnike, a takođe i da sezonske dozvole traju duže od skim kolektivnim ugovorom za turizam i ugostiteljstvo i Opštim šest mjeseci, jer sezona traje više. Sadašnje rješenje da se dozvola Kolektivnim ugovorom, spadaju u poslove za koje nije potrebno produžava za još dva mjeseca predstavlja nove namete privredi. srednje stručno obrazovanje. Propisana norma je suprotnosti sa

Maj 2018. Broj 5 34

internim uslovima koje je predvideo Poslodavac, jer aktom o sis- preko turističke organizacije, odnosno nadležnog organa lokalne tematiciji nije potrebna SSS za pomoćne pozicije; uprave ne naplaćuje, kao i ispravnost statističkog praćenja dola- zaka i noćenja stranih državljana u turističke svrhe. 3. Turistički privrednici ukazuju da postoji neusklađenost u na- zivima zanimanja specifičnih za turizam, iskazanih u pojedinim 7. Zakon o strancima u članu 81 predviđa da se od 2020. godine, zahtjevima za izdavanje dozvole i onih na izdatim dozvolama za dozvole za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljava- rad stranaca, u skladu sa Odlukom o utvrđivanju godišnjeg broja nja, dobijaju preko diplomatsko-konzularnog predstavništva CG u dozvola za privremeni boravak i rad stranaca. Iz tog razloga, ovla- državi porijekla, sa pribavljanjem dokumentacije koja je i sad ne- šćeno lice za vođenje postupka, se oslanja na slobodnu procjenu ophodna. Ovo rešenje je usklađeno sa Direktivom EU o sezonskim kako će da identifikuje zanimanje koje nije na izričit način prepo- radnicima, ali je potrebno blagovremeno obezbjediti administra- znato u Odluci (čl. 76 Zakona o strancima). Klasifikacija zanima- tivne i tehničke kapacite u diplomatsko-konzularnim predstavni- nja iz navedene Odluke nije i ne može biti sveobuhvatna i navodi štvima za sprovedbu, jer će u suprotnom, predstavljati novu biznis samo dio zanimanja koja egzistiraju na tržištu rada. Poslodavac barijeru poslodavcima; ima punu slobodu da u skladu sa unutrašnjom organizacijom 8. Potrebno je staviti akcenat na institucionalnu organizovanost u sistematizuje radna mjesta po svojim potrebama.U tom smislu dijelu tehničkih i kadrovskih kapaciteta područnih jedinica MUP- potrebno je usaglasiti djelovanja institucija sistema koje izdaju -a (primjer, PJ Budva ima samo jedan skener za slanje dokumen- dozvole za rad stranaca i njihovih odluka sa tumačenjem istih od tacije u PG) i predlažemo: duži rad sa strankama u periodu pred strane Inspekcije rada, prilikom kontrola poslovanja privrednih sezone i u toku sezone, uvodjenje posebnog šaltera za poslodavce subjekata u turizmu. Kao konačno rješenje predlažemo brisanje koji u toku sezone zapošljavaju preko 100 radnika; dijela iz priloga Odluke, koji se odnosi na zanimanja iz Pregleda djelatnosti i zanimanja u kojima se stranci mogu zapošljavati, od- 9. Sagledati mogućnost izmjene i dopune Zakona o strancima u nosno pružati ugovorene usluge, za 2018. smislu prepoznavanja elektronskog podnošenja Zahtjeva za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad, u skladu sa Zakonom o 4. Poseban izazov za strane turoperatere (Thomas Cook, TUI i dru- upravnom postupku i Zakonom o elektronskoj upravi, Na taj način gi) predstavlja čl. 73 Zakona, u dijelu uslova za izdavanje dozvo- bi se izbjegle nepotrebne gužve na šalterima i gubljenje vremena le za privremeni boravak i rad, radi pružanja ugovorenih usluga, za skeniranje dokumentacije; koji kao dokaze o opravdanosti zahtjeva, između ostalog, treba da prilože dokaz da imaju najmanje dvije godine radnog iskustva, u 10. Učiniti transparentim postupak izdavanja dozvola za boravak određenoj oblasti koja je predmet ugovora o pružanju usluga, čime i rad, na način da se na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova se direktno zalazi u poslovnu politiku strane firme. Po objašnjenju na posebnom linku prikažu svi: zahtjevi za izdavanje dozvola za MUP-a ovaj stav je dodat nakon završenih pregovora sa CEFTA po- boravak i rad; izdate dozvole za boravak i rad; odbačeni, odbijeni, tpisnicima i trebalo ga je ogranićiti da se odnosi samo na zemlje obustavljeni zahtjevi za izdavanje dozvole za boravak i rad… Na CEFTA-e jer STO propisuje druge uslove, jednu godinu radnog is- ovaj način bi poslodavac mogao pratiti što se dešava sa zahtjevom kustva, kao što je bilo propisano u ranijem Zakonu; i bilo bi transparentno u kojim rokovima se postupa po zahtjevima;

5. Dosadašnja iskustva o vremenskom okviru za odlučivanje o 11. Analitičan pristup uz uključivanje svih nadležnih institucija, zahtjevu za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad kreće se u partnerskom odnosu, doprinosi kreiranju dobro isplaniranog, u rasponu od 3 do 4 nedelje. Novim Zakonom o strancima, (čl. 80), organizovanog i uređenog turističkog proizvoda, prevashodno s zakonodavac je uvažio sugestije privrede i smanjio rokove za od- ciljem da se obezbijedi dalji razvoj i svedu na najmanju moguću lučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za privremeni boravak i mjeru poslovne barijere u turizmu, kao jedne od najperspektivnijih rad na 20 dana od dana predaje urednog zahtjeva. Izuzetno odlu- grana crnogorske ekonomije. U skladu sa ovim zaključkom, Odbor čuje se u roku od 10 dana o zahtjevu za izdavanje dozvole za pri- udruženja turizma i ugostiteljstva će: vremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja, strancu kome - odrediti 4 predstavnika turističke privrede sa kojima će biti u je u prethodnih pet godina najmanje dva puta izdavana dozvola stalnoj komunikaciji, pratiti implementaciju Zakona o strancima za sezonsko zapošljavanje. Ipak, turistička privreda se već tokom i blagovremeno reagovati i upozoriti nadležne institucije na po- aprila i maja suočava sa odlaganjem i prekoračenjem rokova za tencijalne biznis barijere; izdavanja dozvola za rad i urgira da se ti rokovi dodatno smanje za - jednom nedeljno komunicirati sa Ministarstvom rada i socijal- sezonsko zapošljavanje;. Kao najbolje rješenje predlažemo uvođe- nog staranja oko iskorišćenih kvota za zapošljavanje i sezonsko nje kategorije privremene dozvole za boravak i rad stranaca koja bi zapošljavanje stranaca,, kako bi se blagovremeno reagovalo u omogućila registraciju i obračun poreza i doprinosa za zaposlenog slučaju potrebe dopuna; stranca i važila do donošenja konačne dozvole; - oformiti uži tim za praćenje implementacije Zakona o strancima sačinjen od strane ministarstava; unutrašnjih poslova, rada 6. Primjećena je praksa, da služba MUP-a, prilikom predaje Zahtje- i socijalnog staranja, održivog razvoja i turizma, Uprave za in- va za privremeni boravak i rad, upućuje stranaca na info službu tu- spekcijske poslove, koji bi sačinili Uputstvo za primjenu Zakona rističke organizacije da prijavi boravak i zahtijeva potvrdu o uplati o strancima, u kojem bi bile uvažene sugestije privrede, kako bi boravišne takse od 15 dana. Ta praksa je u suprotnosti sa čl.100 Za- omogućili pojašnjenje procedura i jednostavniji postupak pri- kona kojim se definiše da samo stranac koji boravi u Crnoj Gori u mjene; turističke svrhe, a ne koristi usluge davaoca smještaja, može prijavu i odjavu boravka stranca, podnijeti preko turističke organizacije 12. Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva će zaključke sa XIII u mjestu boravka, a ako u mjestu boravka nije osnovana turistička sjednice dostaviti Savjetu za turizam organizacija, preko nadležnog organa lokalne uprave. Navedenom praksom se dovodi u pitanje to što se podnošenje prijave i odjave

Broj 5 Maj 2018. 35

Predsjednik Komore dobio priznanje u Subotici Vlastimiru Goluboviću nagrada "Kapetan Miša Anastasijević"

redsjedniku Privredne komore Crne Gore Vlastimiru Golu- ovoj oblasti. boviću u Subotici je 31. maja 2018. godine uručena nagrada Na svečanosti održanoj u velikoj vijećnici Gradske kuće u Suboti- "Kapetan Miša Anastasijević" za unapređenje prekogranič- P ci u okviru Međunarodnog i regionalnog sajma privrede i turizma ne saradnje. ova priznanja su dodijeljena najuspješnijim preduzećima institu- Uz podsjećanje da Privredna komora Crne Gore dugi niz godina cijama i pojedincima. uspješno baštini regionalnu saradnju doprinoseći eurointegraci- Organizatori svečanosti kojoj su, među ostalima, prisustvovali onim procesima na Zapadnom Balkanu, u obrazloženju nagrade državni sekretar Ministarstva turizma i održivog razvoja Damir navodi se da je Golubović u relativno kratkom periodu od preuzi- Davidović, crnogorski konzul Miodrag Kankaraš, gradonačelnik manja dužnosti predsjednika ove asocijacije do danas pružio sna- Subotice Bogdan Laban, v.d. direktora Regionalne Privredne Ko- žnu podršku jačanju poslovnih veza Crne Gore i Srbije, posebno more Sjeverno Bačkog upravnog okruga Slobodan Vojinović su Vojvodine. Beogradski i Univerzitet u Novom Sadu, Media Invent i RTV Vojvo- Ističe se da su, poslije pauze od pet godina, crnogorski privredni- dina uz podršku Privredne komore Srbije. ci, u organizaciji Privredne komore, nastupili na jedinstvenom Priznanje "Kapetan Miša Anastasijević", nazvano po uglednom tr- štandu na novosadskom sajmu. Takođe, predsjednik Golubović je govcu, dobrotvoru i zadužbinaru, pioniru srpskog preduzetništva nastavio razvijanje dobrih odnosa sa Privrednom komorom Voj- iz 19. vijeka, dodjeljuje se od 2000. godine. vodine sa kojom je, u maju ove godine, treći put za godinu, organizovan poslovni forum vojvođanskih i crnogorskih privrednika. Predsjednik Golubović je prisustvovao otvaranju Međunarodnog i Na njegovu inicijativu sa Ministarstvom finansija Srbije, odnosno regionalnog sajma privrede i turizma, na kojem je sekretar resor- Upravom za slobodne zone, organizovana je prezentacija Slobodne nog ministarstva Davidović govorio o crnogorskoj ponudi. zone Pirot u Podgorici, te intezivirana saradnja državnih organa u

Maj 2018. Broj 5 36

Od domena .me zarada 30 miliona Ta institucija koja kreditira Crnu Goru za narednu godinu prognozira rast od 2,7 odsto. Crna Gora "Ekonomske aktivnosti u 2017. godini bile vijesti su veće od očekivanih i sada se procjenjuju na 4,4 odsto, a rast je podstaknut uglavnom privatnom potrošnjom koja je pogubna od relativno visoke stope rasta kredita. Inve- Pozivom se nudi zakup zemljišta ukupne sticije su takođe značajno uticale na rast površine 6,62 miliona kvadratnih metara kao i građevinski sektor – projekti gradnje zbog projektovanja, izgradnje, korišćenja autoputa koju finansira kineska EXIM ban- i održavanja solarne elektrane instalisane ka a gradi kineska kompanija CRBC, kao i snage veće od 200 megavata (MW), a na Crna Gora je u prethodnih deset godina od nekoliko značajnih projekata u turizmu", njemu mogu učestvovati domaća i strana domena .me prihodovala preko 30 miliona navodi se u izvještaju, prenosi investitor. preduzeća i građani, kao i konzorcijumi eura, saopštila je ministarka ekonomije me. koji ispunjavaju propisane. Dragica Sekulić. EBRD navodi da je rastao i turistički sektor, Iz Ministarstva su objasnili da će se izgra- Ona je na otvaranju Dana programiranja, potpomognut sa većim brojem turista u dnja solarne elektrane realizovati po faza- koji kompanija doMEn organizuje povo- 2017. godini od 10,3 odsto. ma, od kojih prva podrazumijeva minimal- dom desetogodišnjice postojanja nacio- nu instalisanu snagu od 50 MW, a druga nalnog internet domena .me, kazala da je "Rizici u finansijskom sektoru su se sma- preostali dio do ukupno planirane instali- domen napravio veliki uspjeh u svijetu i njili zbog kvaliteta imovine a bankarski sane snage solarne elektrane veće od 200 zbog činjenice da zamjenica "me" u mno- sektor se povećao. Udio nenaplativih kre- MW. gim svjetskim jezicima ima slično ili isto dita (NPL) pao je na svega 7,2 odsto uku- značenje kao na našem, prenijela je RTCG. pnih kredita. Međutim, održivost javnih Prva faza će se realizovati u roku od 18 mje- finansija i dalje je glavni rizik i zahtijevao seci, a druga najkasnije tri godine od potpi- - To je s druge strane jedan od simbola su- je sprovođenje nekoliko mjera štednje. sivanja ugovora o zakupu zemljišta. vereniteta Crne Gore i nešto što posebno Zadržavamo prognozu rasta 2018. godine cijenimo - poručila je Sekulić. Zemljište se daje u zakup na period od 30 od 3,3 odsto u 2018, dok očekujemo dalj- godina, a početna, minimalna cijena go- Ona je dodala da joj je zadovoljstvo što ima nje usporavanje rasta u 2019. na 2,7 odsto, dišnjeg zakupa iznosi pet centi po metru priliku da se druži sa ljudima koji se bave kako fiskalne mjere štednje počinju slabi- kvadratnom. nečim što trenutno u Crnoj Gori možda ne ti i trenutni ciklus izgradnje dođe do svog isplati, ali hoće u budućnosti. završetka", navode u izvještaju eksperti Iz Ministarstva su objasnili da ponuđači EBRD-a. koji žele da učestvuju na tenderu moraju Izvršni direktor kompanije doMen, Predrag prethodno da otkupe tendersku dokumen- Lešić, saopštio je da su posjetioci štandova Regionu Jugoistočne Evrope, EBRD pro- taciju, koja košta pet hiljada eura. na manifestaciji, koja je održana u tržnom gnozira prosječan rast od 3,6 odsto ove i 3,5 centru Delta City, mogli da se upoznaju sa odsto sljedeće godine pri čemu se najveći "Pored ispunjavanja obaveznih uslova za programiranjem u vizuelnim alatima. rast u tekućoj godini očekuje u Rumuni- učešće na tenderu, ponuđač dostavlja i ji, od 4,6 odsto, a najmanji u Grčkoj, od 2,2 bankarsku garanciju ponude na iznos od "Mogli ste da posjetite programiranje robo- odsto. 100 hiljada eura, plativu na prvi poziv, bez ta, prezentaciju algoritamskog programira- prava prigovora ili dokaz o uplati novčanog nja koji se radi u saradnji sa Prirodno mate- Na Zapadnom Balkanu u 2018. veći rast od depozita u istom iznosu", navodi se u po- matičkim fakultetom, dok je tim iz Pljevalja Crne Gore imaće Kosovo (3,7 odsto) i Alba- zivu. demonstrirao virtuelne realnosti", rekao je nija (3,8 odsto), a manji Srbija (2,9 odsto) i Lešić. Makedonija (2,5 odsto). Rok važenja bankarske garancije ili novča- nog depozita je 120 dana od krajnjeg roka Lešić i Sekulić su povodom online takmiče- Bosna i Hercogovina imaće rast kao i naša za podnošenje ponude. nja u algoritamskom programiranju, koje je zemlja - 3,3 odsto. organizovano tokom tri sedmice, prvu na- Srbije, prema prognozi EBRD, imaće Crna Investicija slovenačke kompanije gradu uručili Nini Mitrović iz Tivta, drugu Gora i BiH, obe po 3,3 odsto, Kosovo (3,7 Don Don Filipu Došljaku iz Pljevalja, treću Jovanu odsto) i Albanija (3,8 odsto), a manji samo Kašćelanu iz Podgorice, a četvrtu osnovcu Makedonija, od 2,5 odsto. Slovenačka kompanija Don Don, regionalni Petru Vukotiću. lider u pekarskoj industriji, otvoriće novi Traže investitora za gradnju solarne pogon u Danilovgradu, u kojem će raditi EBRD prognoza elektrane u Ulcinju oko 50 radnika, saopštili su iz kompanije, prenosi RTCG. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Ministarstvo ekonomije raspisalo je javni sa sjedištem u Londonu, zadržala je u maj- - U njemu će se proizvoditi dnevno 30 tona poziv za davanje u zakup zemljišta u dr- skom izvještaju raniju prognozu rasta cr- proizvoda - svježi hleb, zatim domaći i pa- žavnoj svojini na lokalitetu Briska gora u nogorske ekonomije za ovu godinu od 3,3 kovani, kao i mnoge vrste hleba i svježeg Opštini Ulcinj, zbog izgradnje solarne elek- odsto. peciva- koji će se iz fabrike u Danilovgradu trane, koji će biti otvoren do 3. septembra.

Broj 5 Maj 2018. 37

vi i istoimeni prvi brendirani proizvod koji tnih radova iznosi oko tri miliona eura, piše će, kako su saopštili proizvođači, odlikovati Analitika. smanjen salinitet, minimalna starost godi- Direktor TE "Pljevlja", Vladimir Šestović, nu dana, kao i visok kvalitet proizvodnje. zadovoljan je kvalitetom odrađenih po- Koordinator u klasteru i sekretar Privre- slova tokom remonta. On je istakao da je dnog kluba Cetinja Ilija Ševaljević ukazuje remont pored uobičajenih intervencija na da je klaster "Crnogorski pršut" osnovan kotlovskom postrojenju, u mašinskoj sali, na Cetinju i čine ga neki od najvećih pro- mlinskom postrojenju kao i na pomoćnim izvođača pršuta iz Prijestonice -preduzeća postrojenjima (doprema uglja, hemijska "Martex" , "Interproduct" , "Mianja" , "Zrno- priprema vode, pomoćna kotlarnica), po- distribuirati na cijeloj teritoriji Crne Gore - žit" i "Montstate", "DDR Comerce" ,"Nani drazumijevao i uvođenje sistema onlajn navodi se u saopštenju. Prom" i "SNJGornič", koji proizvode skoro monitoringa položaja vatre u kotlu, kao preduslova za svođenje azotnih oksida u Kompanija je, kako se dodaje, u Crnoj Gori 300 hiljada komada prusta godišnje, što dimnom gasu na dozvoljeni nivo. prisutna već desetak godina. predstavlja skoro 80 odsto ukupne proizvodnje pršute u Crnoj Gori. - Time je omogućena apsolutna automati- Predsjednik Opštine Danilovgrad, Brani- - Ciljevi koje klaster nastoji da ostvari su od- zacija rada kotlovskog postrojenja, pomoću slav Đuranović kazao je kako je nova fabri- kojega će se kontrolisati proces loženja i ka hljeba i peciva još jedna potvrda atrak- brana interesa geografske oznake Crnogor- nastanka azotnih oksida u dimnom gasu. tivnosti poslovnog okruženja tog grada. skog pršuta, osiguranje kvaliteta geografske oznake i upravljanje oznakom kvaliteta, Urađeno je i ulaganje u pumpno postroje- - Radujem se ovoj značajnoj investiciji re- promocija i upravljanje lancem snadbijeva- nje u hemijskoj pripremi vode koje služi nomirane kompanije, koja će prije svega nja Crnogorskog pršuta, stvaranje uslova za pripremu sirove vode za tehnološke po- značiti otvaranje novih radnih mjesta, za za njegovu stabilnu proizvodnju i plasman, trebe. Postrojenje je urađeno od materijala šta smo kao lokalna uprava veoma zain- unapređenje proizvodnje i usklađivanje koji je, po najnovijim standardima, dozvo- teresovani. Oblast proizvodnje hrane ima proizvodnog procesa sa zahtjevima savre- ljen za tu vrstu tehnološke namjene – is- ogroman potencijal razvoja u budućnosti, a menih standarda, stručno usavršavanje tiče Šestović. naša opština posjeduje značajne razvojne članova Udruženja iz područja tehnologije Sistem onlajn monitoringa trenutno je u resurse u toj grani privrede.Takođe, plani- proizvodnje, higijene proizvodnje, mar- probnom radu, a ugrađen je u petnaest slič- rani asortiman proizvoda dodatno će obo- ketinga i investiranja,definisanje politike nih blokova termoelektrana širom Evrope. gatiti crnogorsko tržište, kako kroz ponudu promocije, definisanje uslova stavljanja građanima, tako i sve većem broju turista proizvoda na tržište, definisanje strate- - Možemo da se pohvalimo da smo prvi u - izjavio je Đuranović. gije upravljanja količinama zaštićenog regionu uveli ovaj sistem te da projekat proizvoda,podsticanje razvoja i rasta čla- predstavlja i dobar uvod u već izvjesnu Crna Gora je, kako su saopštili iz kompa- nova kao i međusobne saradnje i zajednič- ekološku sanaciju prvog bloka TE "Pljevlja”. nije, važno tržište, kom će ovaj proizvođač kog nastupa na domaćem i inostranom Onlajn monitoringom se smanjuje i količi- ponuditi kvalitet i bogatu paletu hleba i pe- tržištu – rekao je Ševaljević Radiju Crne na štetnih čestica koje odlaze u vazduh, jer karskih proizvoda, što će se brzo vidjeti na Gore i podsjetio da je u toku proces zaštite je sagorijevanje potpunije. On ima i finan- tržištu. brenda Crnogorski pršut. sijski učinak, jer se štedi izvjesna količina - Vjerujem da će potrošači brzo prepoznati utrošenog uglja - dodao je Šestović. Na Cetinju se najviše proizvodi "Njeguški kvalitet našeg hleba. Naša osnovna načela pršut", oko 30 odsto. Remontne radove izvodili su, pored "do- su bila i ostala jednostavna – ponuditi kva- maćih” i kadrovi iz više kompanija sa pro- litetan proizvod, od kontrolisanih i najbo- - Njeguški pršut je u želji da zaštiti svoje stora bivše Jugoslavije, kao i lokalne firme, ljih sastojaka, koji je upakovan i bezbjedan, članove i iskoristi pogodnosti geografske angažovane nakon uredno sprovedenog i dostaviti ga na vrijeme. Sada se stvari oznake kvaliteta javno istakao namjeru da postupka javnih nabavki. pomijeraju u smislu proširenja i tržišta i će svaku zloupotrebu imena "Njeguški pr- proizvodnje, ali cilj nam je uvijek isti – kva- šut" pravno procesuirati. Stoga ostali proi- litet. Crna Gora za nas predstavlja poseban zvođači pršuta iz Crne Gore a pogotovo sa izazov, jer nas potrošači još ne prepozna- Cetinja gdje je i najveća koncentracija, pri- ju, iako su već imali prilike da neke naše nuđeni su da svoje proizvode plasiraju pod proizvode probaju. Zato se radujemo novoj drugim imenom - pojašnjava Ševaljević. poslovnoj okolini, i vjerujem da ćemo brzo On je naveo kako će novi proizvod zado- osvojiti povjerenje i najprobirljivijih kupa- voljavati visoke evropske standarde bez- ca - istakao je direktor Don Don Crna Gora bjednosti hrane i biće konkurentan na do- Damir Papić. maćem i inostranom tržištu.

Zaštićeni Crnogorski pršut uskoro na tržištu Uspješan remont TE "Pljevlja”

Nedavno formirani klaster "Crnogorski pr- Termoelektrana "Pljevlja" ponovo je na šut” uskoro bi na tržištu trebalo da predsta- mreži, nakon redovnog godišnjeg remonta koji je počeo 31. marta. Vrijednost remon-

Maj 2018. Broj 5 38

Radionica Podsticanje ulaganja u energetsku efikasnost

U našoj zemlji su, u saradnji sa EBRD, razvijena tri modela ugovora o energetski efikasnim rješenjima i to za zgrade, sisteme vodosnabdijevnja i javnu rasvjetu. 

rivredna komora Crne Gore i Laboratorija za obnovljive i od- U radu skupa, pored privrednika, učestvovali su Božidar Pavlović, ržive energetske sisteme (Energy Systems Lab) Tehničkog savjetnik u Direktoratu za energetsku efikasnost Ministarstva Puniverzitet sa Krita, organizovale su 16. maja 2018. godine ekonomije, George Assonitis i Ranja Teodosopulou, predstavnici radionicu na temu "Podsticanje ulaganja u energetsku efikasnost Unije privrednih komora Grčke, te Stavroula Tournaki, viši ekspert u okviru tercijarnog sektora kroz ugovore o energetskom učinku”. za Upravljanje evropskim projektima sa pomenutog univerziteta. Radionica je organizovana pod pokroviteljstvom projekta Trust U uvodnoj riječi Marga Koković, sekretarka Koordinacionog od- EPC South European initiative, uz podršku Unije privrednih komo- bora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Privredne ra Grčke. komore Crne Gore je navela da se energetska efikasnost smatra Cilj projekta Trust EPC South je podsticanje finansiranja u energet- primarnim energetskim resursom, jer je konkurentna, isplativa i ski efikasna rješenja stvaranjem okvira za standardizaciju, procje- široko dostupna. nu i vrednovanje takvih ulaganja. - Povecanje energetske efikasnosti (EE) je ključni prioritet nacio- Radionicu je vodio Theocharis Tsoutsos, vanredni profesor Teh- nalnih i evropskih politika, koji će doprinijeti zaštiti okoline, sma- ničkog univerziteta Krit, koji ima 25 godina iskustva u oblasti od- njenju energetskih troškova kao i emisije štetnih gasova, poboljša- rživih energetskih sistema, tehnologija i životne sredine. On je nju energetske sigurnosti, ublažavanju energetskog siromaštva te rukovodi Laboratorijom za obnovljivu i održivu energiju na pome- ekonomskom rastu i zapošljavanju. Finansijske barijere se obično nutom Univerzitetu. pojavljuju kao glavna prepreka da se ostvari puni potencijal pro-

Broj 5 Maj 2018. 39

jekata energetske efikasnosti. Ovo se posebno odnosi na tercijar- gionu za biznis saradnju, u ovoj oblasti, korišćenjem energetskih ni sektor (ugostiteljstvo, turizam, zdravstvo, usluge, itd), što često fondova. predstavlja veliki resurs za energetsku efiksnost, rekla je Koković. - Takođe bi projekte energetske efikasnosti mogle da finansiraju i Koković je potencirala da Privredna komora Crne Gore sprovo- UN. Prostor za uključivanje energetskog ektora postoji i aktuelnim di aktivnosti na unapređenju konkurentnosti privrede u cjelini i projektima kakvi su HORIZONT, COSME i drugi- saopštio je on. pruža biznisu podršku u ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz Stavroula Tournaki, viši ekspert za Upravljanje evropskim projek- partnerstva sa Evropskom unijom, a učestvuje i u harmonizovanju tima je navela da je energetska efikasnost jedna od glavnih stubo- zakonodavstva sa propisima EU. Takođe, kroz aktivnosti Koordi- va Evropske komisije, ali i nacionalnih vlada. nacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine podržava razvoj ekološke svijesti u privredi te promoviše i afir- - Zgrade troše najviše energije, čak 40 odsto, u Evropskoj uni- miše energersku efikasnost koja ima značajne benefite za ukupan ji. Zgrade su stare i 70 odsto njih je neefikasno. Postoji ogroman privredni razvoj. potencijal da se u ovoj oblasti uštede operativni troškovi i do 50 odsto- rekla je ona. Božidar Pavlović, Ministarstvo ekonomije, je govorio o implementaciji politike energetske efikasnosti u Crnoj Gori sa osvrtom na, Ona je kazala da je Evropski savjet usvojio direktivu da se poveća kako je rekao, veoma važnu aktivnost energetskih usluga. energetska efikasnost zgrada i države članice EU su obavezne da preduzmu mjere u ovom pravcu. Zaključila je da EE donosi ogro- - Pravni osnov za EE je Zakon o energetskoj efikasnosti koji je stu- mne benefite pa bi sve zemlje ovoj oblasti trebalo da posvete po- pio na snagu 2014. i u skladu je sa osnovnim direktivama EE sa ko- sebnu pažnju. jim smo u obavezi da se harmonizujemo kroz proces pristupanja EU i kroz članstvo u Energetskoj zajednici. Theocharis Tsoutsos je naglasio je da postoje novi alati za finansi- ranje usluga iz oblasti EE. U prilog tome pomenuo je da su eviden- Ove direktive se tiču energetske efikasnosti u zgradama, u ozna- tirane velike investicije u sektor energetske efikasnosti u cijelom čavanju proizvoda koji utiču na potrošnju energije i uspostavljanju svijetu ali i u Crnoj Gori. Važno je, s tim u vezi, što je u bankarstvu zahtjeva za eko dizajn, dok se puna harmonizacija postiže usvaja- smanjen nivo rizika za investicije u energetsku efikasnost. Banke njem podzakonskih akata. Mi smo donijeli 40-tak propisa kojim se svoj novac, uložen u ovu oblast, vraćaju za šest godina što je za njih bliže uređuju pojedini elementi koji su od važnosti za implemen- prihvatljivo. taciju EE - kazao je Pavlović. - Evropska komisija je 14. maja 2018. donijela novu direktivu o Prema njegovim riječima Zakonom je regulisano pružanje ener- zgradama u kojoj je posebno tretirana njihova EE. Ovo pretposta- getskih usluga, kao tržišne aktivnosti za povećanje EE, odnosno vlja da 90 odsto zgrada bude obuhvaćeno projektom unaprjeđenja smanjenje troškova po osnovu korišćenja energije. EE. Planirano je i da se automobilska industrija, građevinarstvo, Privredno društvo koje pruža energetske usluge za poboljšanje turizam, bankarstvo i druge privredne grane obuhvate energet- energetske efikasnosti na objektu i koje preuzima finansijski rizik skom efikasnošću. - ocijenio je Tsoutsos. za obavljene usluge u pogledu naplate, koja se zasniva na posti- Prema njegovim riječima veoma je bitno povezati različite tehno- gnutim uštedama je ESCO preduzeće (Energy Service Company). logije u cilju unapređenja EE. Prezentovao je 46 tehnoloških rješe- Korisnik i pružalac energetskih usluga-ESCO preduzeće, potpisuju nja, koja su namijenjena različitim objektima i djelatnostima. Dio ugovor o energetskom učinku, o pružanju energetskih usluga, po prezetnacije je posvetio načinima skalpanja ugovora analizirajući kome se sprovođenje mjera plaća prema ugovorenom stepenu po- to na praktičnim primjerima. boljšanja energetske efikasnosti. - Energetska efikasnost nam je potrebna da bi imali komfor trošeći Osim ESCO, postoji i Kompanije za pružanje energetskih usluga - što manje resurse. Energetska sigurnost je veoma važna, jer ener- Energy Service Provider Companies (ESPC), druga kategorija energiju moramo štedjeti, ali i stvarati.- rekao je on. getskih preduzeća koja nude usluge krajnjim korisnicima energije, uključujući nabavku i ugradnju energetski efikasne opreme, snab- Učesnici radionice su iskazali zadovoljstvo informacijama koje su dijevanje energijom ili renoviranje zgrada, održavanje i funkcioni- dobili od prezentera i pokazali veliko interesovanje za ovu temu. sanje objekata, upravljanje i snabdijevanje energijom (uključujući Potencirali su da se i ubuduće organizuju slični stručni skupovi i toplotu). ESPC pružaju usluge za fiksnu naknadu ili kao dodatnu iz ove oblasti sa prenošenjem iskustava i dobrih praksi iz regiona vrijednost za nabavku opreme. i EU. Posebno radionice koje se odnose na upravljanje projektima EE, monitoring i pripremu za rad ESCO kompanija na našem trži- Naveo je da su u saradnji sa EBRD razvili tri modela ugovora o štu te razmotre mogućnosti finansiranja projekata iz oblasti zašti- energetskom učinku: za zgrade, za sisteme vodosnabdijevnja i te životne sredine. To na svojevrstan način ukazuje na činjenicu javnu rasvjetu. da se u našoj zemlji sve više potencira i razvija oblast energetske Po njegovim riječima kao pilot projekti su odabrani sistemi javne efikasnosti. rasvjete pa je, u saradnji sa lokalnim samoupravama, identifikova- U radu skupa su skupa su učestvovali, između ostalih, i predstav- no da postoje mogućnosti za unapređenje efikasnosti kroz ESCO nici preduzeća i institucija: ETG Grupe, Capital City Podgorica, projekte. Djevojački most, Energy Team, Hotel Pljevlja, Mikro-Mont, Encon George Assonitis, Unija privrednih komora Grčke, iskazao je zado- Services International, Čelebić, Expeditio Architects, Jugopetrol, voljstvo zbog dobre saradnje komora dvije zemlje, koje već dugo Opština Mojkovac, Opština Danilovgrad, UNDP. traje a posljednjih godina intenzivirano je i kroz Asocijaciju bal- kanskih komora. Konstatovao je da postoji dosta mogućnosti u Re-

Maj 2018. Broj 5 40

Konferencija S3.me Pametna specijalizacija: inovacije, preduzetništvo i konkurentnost

onferencija "S3.me - Pametna specijalizacija: inovacije, pre- do kraja iskazati interes privrede i precizno ukazati na djelatnosti duzetništvo i konkurentnost" održana je 11. maja 2018. godi- koje su razvojni potencijal. ne u hotelu "Hilton". K On je zahvalio Ministarstvu nauke, kordinatoru ovog projekta, što Organizatori su Ministarstvo nauke, Ministarstvo ekonomije, Pri- je od početka uključilo privredu u proces rada, jer zajednički rad i vredna komora Crne Gore, Evropska komisija i Unija poslodavaca. sinergijsko dejstvo svih učesnika predstavljaju preduslov za postizanje izvrsnosti i veće konkurentnosti u svim sektorima. Područja održivog rasta - Potrebno je da zajednički stvorimo viziju razvoja Crne Gore koja bi se realizovala pažljivim odabirom određenih sektora za koje Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović ocjenio je da smatramo da mogu doprinijeti rastu ekonomskog potencijala Crne skup predstavlja značajan korak na putu stvaranja uslova za dalji Gore i putem finansiranja iz sredstava evropskih fondova realizu- ekonomski razvoj Crne Gore. jemo ciljeve zacrtane Strategijom pametne specijalizacije – rekao je Golubović. - Pametna specijalizacija je koncept koji je Evropska komisija osmislila kako bi obezbijedila regionalan razvoj baziran na inova- On je naglasio da Evropa koncept pametne specijalizacije koristi cijama i sinergiji različitosti. Pametno se specijalizirati znači na za razvoj svojih regija, ali da se u Crnoj Gori mora imati u vidu či- bazi analize potencijala, kao i sklonosti i interesa građana i privre- njenica da je riječ o maloj zemlji, sa otvorenom, tržišnom privrede identifikovati područja na kojima možemo zasnivati naš dugo- dom, pa se u skladu sa tim i koncept pametne specijalizacije treba ročan i održiv rast i razvoj – pojasnio je Golubović. primjeniti na nacionalnom nivou. Predsjednik Komore je izrazio zadovoljstvo što će u procesima koji slijede Crna Gora imati pomoć Prema njegovim riječima, odluku o prioritetima, odnosno podru- konsultanata iz Slovenije jer je riječ o zemlji sa kojom baštinimo čjima specijalizacije kreatori Strategije pametne specijalizacije zajedničko nasljeđe u sferi saradnje privrede i naučne zajednice. donose po principu "odozdo prema gore", jer građani i poslovna zajednica najbolje poznaju potencijale područja u kome žive. Transformacija na bazi inovacija - Imajući u vidu navedeno, jasno je da poslovna zajednica ima neskriven interes da u saradnji sa javnim sektorom i naučno- Ministarka nauke dr Sanja Damjanović naglasila je da Strategija -istraživačkom zajednicom utvrdi vlastitu snagu i konkurentske pametne specijalizacije ima cilj strukturnu transformaciju naše prednosti i u skladu sa tim definiše oblasti koje treba da doprinesu privrede baziranu na inovacijama. ekonomskom razvoju Crne Gore – rekao je predsjednik Komore. - Ova strategija je recept EU kako da se na najefikasniji način omo- Aktivno učestvovanje u pripremi dokumenata koji se odnose na gući ekonomski i društveni razvoj i smanje razlike među zemlja- ovu oblast Komora smatra jako važnim, jer samo na taj način može

Broj 5 Maj 2018. 41

Strategija Pametne specijalizacije je recept EU kako da se na najefikasniji način omogući ekonomski i društveni razvoj i smanje razlike među zemljama. 

ma. Upravo EU insistira na istom principu za sve buduće članice, a prinos i time ostvare šansu na širem tržištu – rekla je ministarka. znamo da će Crna Gora uskoro biti jedna od njih. Međutim, čak i u Naglašava da će se uspjeh ovog procesa mjeriti nivoom saradnje, ovoj fazi usvajanje Strategije pametne specijalizacije je od velikog pravilnim shvatanjem šta ova strategija podrazumijeva i kakve značaja. Ne samo da bi znatno podstaklo efikasnije korišćenje pre- benefite može da donese u smislu velikih investicija iz EU, alii tpristupnih i fondova iz EU programa, poput Horizona 2020, nego sprečavanjem fragmentacije i duplikacije poduhvata na različitim bi takođe pomoglo u rješavanju izazova koji su tipični za male ze- nivoima od strane istraživačkih organizacija, preduzeća i sistema mlje poput Crne Gore, a to su pametno usmjeravanje naših malih obrazovanja. apsolutnih sredstava kao i fokusiranje na konkretne i prioritetne oblasti kako bi se maksimizirali benefiti – rekla je ministarka Da- Ministarstvo nauke vodi proces uspostavljanja infrastrukture za mjanović. nacionalni inovacioni sistem čiji će temelj biti prvi naučno tehno- loški park u Podgorici koji mora biti u skladu sa pametnom speci- Ističe da je rad na Strategiji izazovan i inovativan proces jer je nje- jalizacijom. Nadam se da će ova Strategija pomoći u osmišljavanju na suština promjena u najširem smislu. privrednih aktivnosti u naučno tehnološkom parku i privlačenju - Cilj je da se definišu prioritetne oblasti i pronađu inovativne niše investicija. Očekujemo uključivanje svih produktivnih ljudi u ove koje imaju najveći potencijal da podstaknu ekonomski razvoj i procese. Nadam se da će Strategija donijeti jasnu viziju o privredi konkurentnost naše zemlje a da se zatim naša nacionalna sred- koju Crna Gora treba da razvija u budućnosti kao i o ulozi koju nau- stva fokusiraju na istraživanje i inovacije u okviru prioritetnih ka, inovacije, tehnologija i javne politike u tom procesu treba da oblasti. Na taj način osnažiće se postojeći i uspostaviti novi lanci odigraju – zaključila je ministarka Sanja Damjanović. vrijednosti i postaće mnogo vidljivije svima koje su to poslovne šanse koje mogu da donesu povraćaj investicija i najsnažniji uticaj na društvo – kazala je ona. Podrška inovativnim sektorima

Ministarka je navela da izrada ovog dokumenta podrazumijeva Generalni direktor za industriju i preduzetništvo Goran Nikolić is- aktivnu podršku Vlade i organa javne uprave, ali je ključna i par- takao je da je Ministarstvo ekonomije, kao član užeg, interresornog ticipacija akademskog, privrednog, civilnog i nevladinog sektora. i ekspertskog radnog tima za izradu Strategije pametne specijali- Sam proces razvoja Strategije podrazumijeva čvrstu metodologiju zacije, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom nauke, učestvovalo u i Crna Gora ima podršku Evropske komisije, JRC-a na čijoj je plat- realizaciji brojnih aktivnosti kako bi Crna Gora uradila jedan izu- formi od avgusta 2017. godine. zetno važan dokument koji od nas traži Evropska unija u procesu pristupanja. - Potrebno je povezati sve aktere u zemlji ali se i oslanjati na među- narodnu saradnju u namjeri da se uspostave jake oblasti specijali- - Pristup "pametne specijalizacije" se širom Evrope koristi kao zacije gdje bi preduzeća iz Crne Gore mogla da daju značajan do- instrument za podršku sektorima sa najvećim inovativnim po-

Maj 2018. Broj 5 42

tencijalom za rast i razvoj, kako bi se dala podrška istraživačko razvojnim aktivnostima i inovacijama koje kroz saradnju nauke i privrede treba da obezbijede dodatni doprinos budućem ekonomskom razvoju zasnovanom na znanju. Istovremeno, procesom pametne specijalizacije podstiču se i strukturne promjene kroz modernizaciju, kreiranje novih proizvoda i usluga, tehnologija, ulaganja u razvoj znanja i vještina i unapređenje inovacionih i is- traživačkih mogućnosti – rekao je Nikolić.

Podsjetio je da je Industrijskom politikom Crne Gore do 2020, koju je Vlada Crne Gore usvojila u junu 2016. godine, prepoznat značaj koncepta pametne specijalizacije kao načina za modernizaciju i podršku najperspektivnijim industrijskim sektorima, u cilju usva- janju novih tehnologija, stvaranja novih proizvoda i doprinosa ja- čanju industrijske konkurentnosti.

- Crna Gora ima niz perspektivnih istraživačkih i tehnoloških oblasti za specijalizaciju koje bi se mogle dodatno iskoristiti kroz sistemsku upotrebu instrumenata pametne specijalizacije i time doprinijeti rastu zaposlenosti, poboljšanju izvoznog potencijala i boljem mjestu Crne Gore na globalnom tržištu – rekao je Nikolić.

U dosadašnjem procesu rada na identifikaciji prioritetnih sektora za specijalizaciju urađena je kvantitativna analiza ekonomskih, inovativnih i naučnih potencijala, kao i kvalitativna analiza relevantnih strateških dokumenata, dodaje on.

- Ono što sada predstoji je proces "preduzetničkog otkrivanja" kroz zajedničku komunikaciju i saradnju privrednog sektora sa sektorom nauke i istraživanja uz podršku civilnog i javnog sektora. Na taj način bi se prepoznala uža područja za specijalizaciju, tzv "sektorske niše", koja uz postojeće potencijale sa kojima Crna Gora je i biće prepoznata kao područje sa potencijalom za preduzetni- raspolaže mogu stvoriti dodatnu vrijednost za dalji rast i razvoj za- štvo, te kvalitetnim kadrovima/pojedincima. snovan na znanju i inovacijama. U tom kontekstu, vaš doprinos - Danas moramo zajedno napraviti ambijent u kojem će oni doci će biti od ključnog značaja za uspostavljanje zajedničke vizije bu- do izražaja i biti okosnica razvoja crnogorskog društva. Upravo to dućeg razvoja – rekao je predstavnik Ministarstva ekonomije. jeste cilj Strategije - da okupi na jednom mjestu sve potencijale - Ministarstvo ekonomije će i u narednom periodu pružati punu iz Crne Gore, umreži privredu i akademsku zajednicu, kreira javni podršku izradi Strategije pametne specijalizacije kako bi se una- sektor koji će promovisati i podržavati sve ono što donosi ekonom- prjedile mogućnosti za ulaganja u realizaciju konkretnih mjera i ski rast i razvije mala i srednja preduzeća, motore razvoja svakog projekata koje će biti podržane od strane evropskih fondova, a od društva, što i jeste slučaj u zemljama Evropske unije – naglasila značaja su kako za razvoj pojedinih sektora, tako i za unaprjeđenje je ona. istraživačkih i inovativnih kapaciteta i privrede i nauke i ukupan Vukasanović je istakla da kroz ovu strategiju, privrednici kreiraju ekonomski razvoj Crne Gore – zaključio je Nikolić. smjernice, shodno sopstvenim znanjima, o tome gdje treba da ide privreda Crne Gore.

Koncentrisati resurse znanja - Ali morate znati, da će i ova strategija, kroz svoje prioritete u zna- čajnoj mjeri i opredijeliti podršku Evropske unije. Zbog toga je ovaj Predsjednica Unije poslodavaca Svetlana Vuksanović smatra da proces veoma bitan, kreiramo našu poziciju u pretpristupnom pro- su predstavnici Evropske komisije prepoznali Crnu Goru kao pri- cesu, i kreiramo prioritetne sektore koji će moći da koriste podršku mjer dobre prakse, te zbog toga pružaju veliku podršku ovom pro- EU – rekla je predsjednica Unije poslodavaca. jektu. Smatra da je ovom konferencijom promijenjeno ono što je privre- - Glavni cilj ove strategije je povećanje konkurentnosti crnogorske da često prepoznavala kao problem, a to je nedovoljna komunika- ekonomije, tako što će se koncentrisati resursi znanja i povezati cija i saradnja između svih segmenata društva. se sa ograničenim brojem prioriteta. Sa Strategijom ćemo prepoznati naše potencijale, definisati prioritetne oblasti i kreirati model na koji način sve to možemo unaprijediti. Strategija će donijeti i Riječ Evropske komisije kreiranje novih sektora ili industrija a sve to kroz veća ulaganja u istraživanje i inovacije, u ljude, sve sa krajnjim ciljem kreiranja Dr Monika Matusiak iz Zajedničkog istraživačkog centra Evropske održivog, modernog modela rasta crnogorske privrede – rekla je komisije kazala je da su nacionale/regionalne strategije inovacija Vuksanović. i istraživanja za pametnu specijalizaciju integrisane agende ekonomske transformacije u čijem fokusu su: podrška politikama, Prema njenim riječima, Crna Gora kao mali ekonomski sistem bila investicije u ključne nacionale/regionalne prioritete, izazovi i

Broj 5 Maj 2018. 43

potrebe razvoja zasnovane na znanju. One se grade na snagama, Preduzetničko otkrivanje konkurentskim prednostima i potencijalu za izvrsnost svake dr- žave/regiona i podržavaju tehnološke kao i praktične inovacije sa Prema riječima generalnog direktora Ministarstva nauke dr Darka ciljem da stimulišu investicije u privatni sektor. Petrušića preduzetničko otkrivanje podrazumijeva interaktivni - Namjera ovih strategija je da u potpunosti uključe sve zaintereso- proces u kojem poslovni sektor u saradnji s akademskim, javnim i vane strane, ohrabre inovacije i eksperimente. One su zasnovane civilnim sektorom dolazi do smjernica o budućem razvoju ekono- na dokazima i uključuju detaljan sistem monitoringa i evaluacije mije i kroz zajedničku komunikaciju do spoznaja o novim razvoj- – rekla je Matusiak. nim šansama i industrijama u nastajanju.

Ona navodi da je pripremljeno više od 120 strategija pametne spe- Naglasio je da je potrebno na skupu dobiti odgovore na pitanja: cijalizacije, da je alocirano više 40 miliona eura za taj projekat i da koje su komparativne prednosti i pozicije sektora na nacionalnim, će to dovesti do otvaranja 350.000 novih radnih mjesta. regionalnom i međunarodnom nivou; koji su inovativni kapaciteti preduzeća kao i potencijali za usvajanje najnovijih tehnologija; koje su to nove podoblasti sa velikim razvojnim potencijalom ba- Slovenačka iskustva ziranim na znanju, kompetencijama i tržišnom potencijalu; koji su to novi produkti, servisi ili procesi koji mogu da kreiraju nove lan- Zamjenica direktora Tehnološkog parka Ljubljana mr Marjana Ma- ce vrijednosti u sektoru; koje su to uže specijalnosti unutar sektora jerič naglasila je važnost saradnje za postizanje rezultata a tome koje su najuspješnije i koje imaju perspektivu; koji su glavni izazo- upravo doprinosi ova Strategija. Istakla je ulogu privrednika i predvi u poslovanju i razvoju preduzeća; koje su to državne mjere koje stavnika javne uprave i akademske zajednice na skupu koji, kako mogu pozitivno uticati na sektor; koje su to podoblasti u sektoru kaže, grade temelje za platformu za pametnu specijalizaciju. koje daju sinergetski efekat u odnosu na ostale prioritetne sektore - Vi ste u Crnoj Gori pioniri koji će imati mogućnost za komercija- koji su do sada identifikovani. lizaciju partnerstava ne samo u vašoj zemlji već i šire. To će omo- Preliminarni rezultati dobijeni od početka rada na Strategiji govo- gućiti Strategija za pametnu specijalizaciju – rekla je Majerič. re da su prioritetne oblasti razvoja turizam, poljoprivreda, energe- Govoreći o iskustvima Slovenije, ona je rekla da je Strategija re- tika, ICT prerađivačka industrija, zdravlje i kvalitet života te građe- zultirala formiranjem konzorcijuma i tehnološkog inkubatora koji vinarstvo. najbolje prati dešavanja na tržištu. Ulaganja koja su napravljena u Nakon plenarnog dijela konferencije, uslijedio je rad po sektor- ovu oblast 2016. dala su efekte već dvije godine kasnije, odrazivši skim grupama: prerađivačka industrija, poljoprivreda, informaci- se na rast BDP-a. ono-komunikacione tehnologije, energija, turizam, zdravlje i kvalitet života, te građevinarstvo čiji će zaključci biti uključeni u tekst Strategije.

Maj 2018. Broj 5 44

Značaj intelektualne svojine za privredni razvoj Povećane vrijednosti i kvaliteta proizvoda

oristi koje intelektualna svojina donosi društvu, a naročito jem ugledu najviše vjeruju. Oni, takođe, predstavljaju trajnu vezu potrošačima, prije svega se odnose na uvećavanje vrijedno- između proizvođača i njegovog proizvoda i podstiču ih da budu Ksti i garanciju kvaliteta proizvoda. Robni žigovi i geografske odgovorni za efikasnost i kvalitet proizvoda- kazala je potpreds- oznake omogućavaju potrošačima da izaberu proizvode i usluge jednica Komore. onih proizvođača kojima najviše vjeruju. Ovo su bile osnovne teme Filipović je, potom, navela da su velike kompanije, u istraživanje o kojima su predastavnici relevantnih institucija razgovarali na i razvoj, oduvijek ulagale puno resursa. Prema njenim riječima te okruglom stolu "Jačanje konkurentnosti proizvoda kroz primjenu investicije su im omogućavale da stvore nove proizvode, da se raz- intelektualne svojine i modela šema kvaliteta”. Pomenuti skup or- viju i postanu vodeće u oblasti u kojoj deluju. ganizovala je 29. maja 2018. Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Zavodom za Intelektualnu svojinu. - Jedan od oblika zaštite industrijske svojine je i geografska oznaka porijekla. Zaštita poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Pozdravne riječi imale su Ljiljana Filipović potpredsjednica Pri- oznakama porijekla, geografskim oznakama i oznakama garan- vredne komore Crne Gore i Valentina Radulović Šćepanović di- tovano tradicionalnih specijaliteta, predstavlja instrument koji rektorica Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore. Na ovu temu proizvođačima hrane omogućava da povećaju tržišnu vrijednost govorili su Dragana Ranitović iz Zavoda za intelektualnu svojinu proizvoda. To direktno utiče na jačanje konkurentnosti, a istovre- Crne Gore i njene kolege Lidija Martić i Andrijana Milošević, po- meno obezbjeđuje potrošačima viši nivo zaštite - potencirala je tom, Nikoloz Gogilidze, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu potpredsjednica Komore. Gruzije, Merisa Čekić u ime Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i dr Aleksandra Martinović profesorica Univerziteta Donja Ona je ocijenila da Privredna komora Crne Gore prepoznaje da za- Gorica. štita intelektualne svojine podstiče proizvodnju, širenje znanja i asortimana kvalitetnih proizvoda i usluga, što potvrđuje registra- Ljiljana Filipović je, uz čestitke Zavodu za intelektualnu svojinu cijom kolektivnog žiga "Dobro iz Crne Gore" kod Zavoda za intelek- povodom decenije uspješnog rada, podsjetila na kvalitetnu sara- tualnu svojinu Crne Gore i WIPO. dnju Komore i ove institucije, koja je ozvaničena potpisivanjem Sporazuma o saradnji. Navela je da je intelektualna svojina oblik Valentina Radulović Šćepanović direktorica Zavoda za intelektu- imovine koji se sastoji iz nematerijalnih dobara koja su proizvod alnu svojinu navela je da je institucija kojom rukovodi 28. maja kreativnog ljudskog rada. 2018. godine potpisivanjem Memorandum o saradnji sa Privre- dnom komorom unapređuje ranije uspostavljenu saradnju, koja - Ona donosi korist društvu, a naročito potrošačima, uvećavanjem će se, očekuje, razvijati uzlaznim trendom. Podsjetila da je prvi vrijednosti i obezbeđivanjem garancije kvaliteta. Robni žigovi i zaštićeni žig u Zavodu za intelektualnu svojinu bio "Dobro iz Crne geografske oznake omogućavaju potrošačima da naprave dife- Gore" za koji je prijavu podnijela upravo Privredna komora. rencijaciju u ponudi i da izaberu proizvode onih proizvođača či-

Broj 5 Maj 2018. 45

Intelektualna svojina podstiče snaženje proizvodnje, širenje znanja i asortimana te povećanje kvalitetnih proizvoda i usluga. 

- Zavod je za deset godina rada bio veoma posvećen zaštiti svih radnji sa Ministrastvom ekonomije, koje je nosilac posla -kazala prava iz oblasti intelektualne svojine, ne samo autorskih i srodnih je Ranitović. već i industrijskih prava. U kontekstu industrijskih prava štitili Kazala je da je Crna Gora je u martu 2014. godine na Međuvladinoj smo pravo na žig, na dizajn, na oznake geografskog porijekla, pa- komisiji u Briselu otvorila sedmo poglavlje: Pravo intelektualne tente i sve što pripada toj oblasti bavljenja intelektualne svojine. u svojine, kada su predstavljena četiri završna mjerila za našu ze- Crnoj Gori. Vjerujem da su rezultati, koje smo postigli, zaista impo- mlju. zantni, rekla je Radulović Šćepanović. - Prva tri se odnose na zakonodavni okvir, a u cilju usklađivanja Podsjetila je da registrovano 2.966 nacionalnih i proširenih evrop- sa pravnom tekovinom EU i ta mjerila su, u principu, ispunjena. skih patenata, 137 industrijskog dizajna i 3.572 na međunarodnom Zakonodavsto naše zemlje u velikoj mjeri usklađeno sa pravnom nivou koji su registrovani u Crnoj Gori. tekovinom EU, a u potpunosti sa velikim brojem izvora prava EU, - Naročito ističem doprinos Sektora za žigove koji je zaštitio sko- odnosno djelimično sa njih još nekoliko. Četvrto mjerilo se odnosi ro 14.000 na nacionalnom i više od 40 hiljada na međunarodnom implementaciju i na jačanje administrativnih kapaciteta institu- nivou za teritoriju naše zemlje- rekla je direktorica Zavoda. cija koje se bave pravom intelektualne svojine, na obezbjeđivanje adekvatne evidencije o sprovođenju i o sudskoj praksi gdje nam O intelektualnoj svojini u Crnoj Gori govorila je Dragana Ranitović, predstoje značajne obaveze- rekla je Ranitović. pomoćnica direktorice Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore. Potencirala je važnost podizanja svijesti u našoj zemlji o značaju Ona smatra da je naša država uspostavila efikasan sistem spro- i benefitima intelektualne svojine, čemu poseban doprinos daju vođenja prava intelektualne svojine, koji treba da bude dodatno ovakvi skupovi. unapređivan.

- Podizanjem svijesti o značaju intelektualne svojine doći ćemo Žig, njegovu funkciju, registraciju i vrste predstavila je Lidija Mar- u poziciju da štitimo prava i da benefite od toga imaju autori, pro- tić načelnica Odsjeka za sticanje prava na žig, industrijski dizajn i nalazači, izumitelji, ali i institucije sistema i Crna Gora u cjelini geografsku oznaku, Zavod za intelektualnu svojinu Crne Gore. - rekla je ona. - Funkcija žiga je veća vrijednost intelektualne svojine od vrije- Govorila je o institucionalnom okviru za ovu oblast, ulozi, nadle- dnosti nekretnina, odnosno materijalne imovine rekla je Martić, žnostima i djelatnosti Zavoda za intelektualnu svojinu. navodeći procjenu vrijednosti nekih svjetskih najpoznatijih žigo- va kao što su Apple, Google, Coca-Cola ili IBM. - Nadležnosti Zavoda, između ostalog, odnose se na zaštitu prava industrijske svojine, autorskih i srodnih prava, njihovog ostvariva- Ona ističe da je funkcija žiga važna za njegove nosioce kao i potro- nja, učešće u izradi propisa za oblast intelektualne svojine, u sa- šače jer sprječava nepošteno postupanje na tržištu: krivotvorenje,

Maj 2018. Broj 5 46

kopiranje, korišćenje istovjetnih ili sličnih znakova za nekvalite- poslu primjenjuje regulativu EU. tnije ili drugačije proizvode na tržištu, te da se tako drugi neovla- Milanka Strunjaš načelnica Odsjeka za zaštitu prava intelektualne šćeno okoriste ulaganjima nosioca žiga u svoj proizvod odnosno svojine iz Uprave carina, govorila je o zaštiti prava intelektualne uslugu. Njegov značaj za potošača je sa aspekta kvaliteta proizvo- svojine s aspekta ove institucije. da, odnosno usluga, kao i očuvanja zdravlja. Sa ekonomskog sta- novišta žig je značajan za nosioca njegovog prava. Navela da krivotvorena roba ima znatno nižu carinsku vrijednost od originalne robe pa ova prava štite zbog regulisanja prihoda u Oznake geografskog porijekla i žiga sa aspekta zakonskog okvi- buđžetu, suzbijanja organizovanog kriminala te zbog sigurnosti i ra kroz iskustva Crne Gore predstavila je Andrijana Milošević sa- zdravlja potrošača jer je krivotvorena roba lošeg kvaliteta. mostalna savjetnica – ispitivač za registraciju žiga i geografskih oznaka, Zavod za intelektualnu svojinu Crne Gore. - Carinski organ može da zadrži robu za koju postoji sumnja da povređuje pravo intelektualne svojine prilikom: prijavljivanja za - Oznake geografskog porijekla upotrebljavaju se za obilježavanje stavljanje u slobodan promet, izvoz ili ponovni izvoz, zatim uno- prirodnih, poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, proizvoda do- šenja ili iznošenja iz carinskog područja Crne Gore, te stavljanja u maće radinosti i usluga. Ovom oznakom obilježava se proizvod carinski postupak sa odlaganjem ili u slobodnu i skladište, navodi koji posjeduje određena specifična svojstva i kvalitet koji su uslo- Strunjaš. vljeni geografskim područjem sa koga potiču i koji zbog tih karak- teristika kod potrošača uživaju posebnu zaštitu - rekla je ona. Evropska komisija je prepoznala rezultate koje Uprava bilježi u ovoj oblasti - rekla je Strunjaš. Navela je da je kvalitet proizvoda koji je označen geografskim po- reklom provjeren i potvrđen od strane sertifikacionog tijela pre - Sada imamo 160 zahtjeva za zaštitu prava intelektualne svojine nego što je taj proizvod dospio na tržište Oznaka geografskog pori- kod Uprave carina. Evidentan je porast broja zahtjeva za zaštu jekla je kolektivno pravo. Geografska oznaka, odnosno ime porije- ovih prava - kazala je ona. kla, štiti i proizvođača i potrošača, proizvođačima daje mogućnost Strunjaš je navela na se najviše krivotvore igračke, baterije, sport- da svoj proizvod učine prepoznatljivim na tržištu i tako im obezbi- ski dresovi, punjači za telefone. jede bolju tržišnu poziciju, bolji plasman i višu cijenu a potrošači, proizvod označen oznakom geografskog porijekla, doživljavaju - Svake godine imamo sve bolje rezultate u otkrivanju krivotvore- kvalitetnijim od drugih proizvoda slične vrste. ne robe. Carina je u 2017. otkrila 22.516.428 komada pomenute robe, a u 2018. godini 10.741.000 komada tih artikala. Aleksandar Marđonović, Služba kvaliteta Privredne komore, kazao je da je žig "Dobro iz Crne Gore" Komora registrovala 2008. godine Nada Đurđić glavna tržišna inspektorka, Uprava za inspekcijske i da je taj žig primarno usmjeren na promovisanje domaćih resur- poslove, je predstavila iskustva Tržišne inspekcije u sprovođenju sa. Njegovi osnovni ciljevi su povećanje izvoza i smanjenje robnog nadzora u oblasti intelektualne svojine. deficita, razvoj domaće proizvodnje, privlačenje novih investicija, - Tržišna inspekcija vrši nadzor nad: proizvodnjom i prometom otvaranje radnih mjesta te rast životnog standarda stanovništva. robe kojom se povređuju prava industrijske svojine: žig, dizajn, - Za deset godina "Dobro iz Crne Gore" je dodjeljeno poljoprivre- patent, geografske oznake porijekla (neprehrambena roba), topo- dnim proizvodima, uslugama i jednom softferskom programu. grafija poluprovodnika kao i nad prometom robe na kojoj postoje Ovaj žig je, za nadprosječan kvalitet, dobilo 100 proizvoda. Njegov autorsko i srodna prava - rekla je Đurđić. značaj prepoznatljiv je i po tome što je doprinio promovisanju na- Ona je navela i rezultate ove inspekcije od 1. jauara 2017. do 30. ših kvalitetnih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu- rekao aprila. 2018. godine. je Marđonović. - U oblasti intelektualne svojine, tržišni inspektori su u ovom peri- Nikoloz Gogilidze, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Gru- odu izvršili 355 inspekcijskih kontrola i utvrdili 42 nepravilnosti. U zije, govorio o geografskim oznakama kroz iskustva i benefite te oblasti industrijske svojine obavljeno je 284 kontrola i utvrđeno 15 zemlje. nepravilnosti. U oblasti zaštite autorskog i srodnih prava izvršene - Zaštićeni proizvodi su kod nas prosječno dva puta skuplji od dru- su 52 kontrole i utvrđeno 27 nepravilnosti - rekla je Đurđić. gih jer imaju prepoznatljivu reputaciju preko geografske oznake Zaključila je da je značaj zaštite prava intelektualne svojine važan porijekla. Ovi proizvodi su značajni za razvoj turizma, ekologije i zbog zaštite prava nosilaca, ekonomskih interesa potrošača od ne- uopšte ekonomije- smatra Gogilidze. bezbjednih falsifikovanih proizvoda, te od nelojalne konkurencije. Gost iz Gruzije naveo je primjer da proizvodnja visokokvalitetnog Merisa Čekić načelnica Direkcije za šeme kvaliteta Ministrastva krompira, sa pomenutom oznakom, u njegovoj zemlji je za tri godi- poljoprivrede i ruralnog razvoja ocijenila je da je ovaj razgovor vane povećana tri puta što je donijelo velike finansijske efekte. žnim jer se raspravljalo o veoma interesantnoj i korisnoj temi za - Bitno nam je da imamo dobar proizvod, marketing. a veoma je va- domaću ekonomiju odnosno valorizaciju naših malih proizvođača žna i uloga Agencije za kontrolu bezbjednosti hrane. Radimo i na koji su autentični i po kojima možemo biti prepoznati. inovacijama, a u ovaj posao je, peko prvatno-javnog partnerstva, - Oblast zaštićenih geografskih oznaka je segment politike kvalite- uključena i vlada Gruzije - naveo je Gogilidze. ta. Termin šeme kvaliteta se odnosi na postupak ograničene upo- On je saopštio da su geografskim oznakama porijekla zaštitili trebe nekih naziva hrane i pića na određene proizvode sa ciljem da voće, sir, goveđe meso, povrće, ukupno 53 proizvoda. se spriječi dovođenje potrošača u zabludu - rekla je Merisa Čekić.

Zaključio je da proizvodi sa geografskom oznakom porijekla dopri- Dodala je da se Zakonom o šemama kvaliteta poljoprivrednih i nose povećavaju reputaciju države, te da njegova zemlja u ovom prehrambenih proizvoda iz 2017. godine štite poljoprivredni i pre-

Broj 5 Maj 2018. 47

hrambeni proizvodi, osim vina i alkoholnih pića.

- Vezano za oblast geografskih oznaka Ministarstvo je u ovogo- dišnjem Izvještaju o napretku zabilježilo izuzetne rezultate. To je ocijenjeno od strane EU. Sa propisima EU smo u potpunosti usklađeni, a izuzetne rezultate smo postigli i u implementaciji evropske regulative posebno posljednje nekolike godine. To su sistemi koji se uvode postepeno, potrebno je da se radi na podizanju svijesti proizvođača, a posebno je za ove sisteme važan kvalitet. Ministarstvo poljoprivrede je kvalitet vezalo za korišćenje geografskih oznaka i ostalih šema kvaliteta. Kad kažemo kvalitetan proizvod, garantovano tradicionalan kvalitetan proizvod, smatramo da je uključen u ove koncepte gdje se kvalitet kontroliše. I mi kroz sisteme apsolutne kontole garantujemo potrošaču navedeni kvalitet - rekla je ona. Potom je govorila o FAO projektu gdje smo mapirali naše potencijalne proizvode kojima se možemo ponositi.

- Kad je riječ o geografskim oznakama imamo zaštićenu oznaku porijekla i zaštićenu geografsku oznaku, usaglašenu sa pravilima EU. Zaštićena oznaka porijekla je najveći vid zaštite, to je naziv mjesta ili regije koji služi za obilježavanje proizvoda, a znači da se cijeli proces proizvodnje odvijao u određenom geografskom po- dručju. Kod geografske oznake ne moraju sve faze proizvodnje da se odvijaju u jednom geografskom području. Zakon je prepoznao i kategoriju garantovano tradicionalnih specijaliteta, zatim imamo koncept sa moje farme i planinski proizvod- rekla je ona.

Istakla je da poljoprivredni proizvođači moraju da poštuju princi- pe HCCP sistem, ili dio integrisanog ISO standarda. Ministarstvo poljoprivrede, rekla je ona, ima budžetske linije kojima podržava uvođenje ovih standarada, takođe im omogućava edukacije, po- maže u plasmanu, i sl.

- Geografska oznaka je kompletan ruralni razvoj koji obezbjeđuje stanovništvu da osmisli posao i ostane u tim ruralnim sredinama. Geografske oznake su kolektivna prava, znači potrebno je formiranje udruženja proizovđača - navela je ona.

Merisa Čekić je podsjetila da sada imamo dva zaštićena proizvoda: njeguška pršuta je zaštićena geografskom oznakom, a pljevaljski sir oznakom kvaliteta. Ovih dana stelja i goveđa pršuta dobiće oznake porijekla. U proceduri registracije je durmitorski skorup i to oznakom porijekla, spremna je i specifikacija za kolašinski sir, a u pripremi je specifikacija za crnogorski med. U posljednje vrijeme smo zajedno sa proizvođačima postigli izuetne rezultate na razvoju geografskih oznaka, zaključila je predstavnica Ministarstva poljprivrede i ruralnog razvoja.

Prof. dr Aleksandra Martinović Univerzitet Donja Gorica, potencirala je neophodnost Metodologije za izradu registra proizvoda sa kvalitetom, u sklopu FAO EBRD projekta, sa ciljem unapređenja proizvoda sa kvalitetom vezanih za određeno geografsko podru- čje.

Svrha pravljenja ovakve baze podataka je da se pomogne bolje identifikovanje potencijala za deklarisanje ovih proizvoda, ili promociju strategija vezanih za kvalitet, te da se obezbijedi podrška mjerama namijenjenim onim proizvodima koji posjeduju veći kapacitet kroz projekte ili državne instrumente.

Definisani su ciljevi i kriterijumi za takve proizvode i to za tradi- cionalne, proizvode sa reputacijom, te proizvode koji se kao takvi tradicionalno konzumiraju u formi dodataka ili kao posebna jela, tj.tipični proizvodi crnogorske kuhinje.

Maj 2018. Broj 5 48

Mljekara "Srna" uskoro pokreće novi proizvod. Postoji interesovanje za plasman van granica Crne Gore. 

Broj 5 Maj 2018. 49

Zorka Šljukić, direktorica Mljekare "Srna" Kvalitetni proizvodi ovjenčani nagradama

ljekara "Srna" je u dosadašnjem radu dobila brojna pri- U 2018. godini smo napravili znacajan iskorak ka proširenju asor- znanja za kvalitet proizvoda. To je prepoznato i na nedav- timana, ubrzo pokrećemo novi proizvod. Tako da smo za zadnje Mnom Međunarodnom novosadskom sajmu poljoprivrede, dvije godine ispunili plan prozvodnje novih proizvoda. kada je "Srna" nagrađena najvećim priznanjima: velikim šampi- Glasnik: Koji su Vaši najznačajniji poslovni iskoraci od postojanja onskim peharom, dvijema velikim zlatnim medaljama, te sa četiri do sada? zlatne, tri srebrne i tri bronzane medalje. Z. Šljukić: Mljekara Srna je osnovana 1999. godine kao mala poro- O ovim postignućima, aktuelnom trenutku u mljekarskoj industriji dična firma na 60 m2. Na početku je imala kapacitet od 200 litara i ambijentu za poslovanje novinari Glasnika su razgovarali sa di- dnevno prerađenog mlijeka. Jednim vozilom smo vršili otkup siro- rektoricom ove mljekare Zorkom Šljukić. vine i distribuciju gotovih proizvoda u matičnom gradu. U svijetlu Glasnik: Konvencijalno, nezaobilazno, pitanje: šta Vam znače na- skromnih početaka proizvodili smo samo jedan proizvod, jogurt u grade Novosadskog sajma? Koliko su one vjetar u leđa za buduće čašici. U to vrijeme, kupci su direktno dolazili na adresu firme po uspješno poslovanje? proizvod.

Z. Šljukić: Od našeg osnivanja do danas morali smo se izboriti sa Zahvaljujući našim naporima i predanom radu, za vrlo kratko vri- izazovima koji su, u krajnjoj liniji, omogućili da, kroz brojne trans- jeme smo stekli povjerenje potrošača, te smo u ponudu uveli i pa- formacije i stalno unapređivanje, postanemo prepoznatljiv brend. sterizovano mlijeko. Potvrda našeg uspjeha da se izborimo sa svim preprekama i da iz Sa rastom povjerenja kupaca došlo je do rasta potražnje za pro- istih izvučemo maksimalnu korist, te stvorimo prepoznatljivi kva- izvodima, te smo proširili prodajnu mrežu na druge crnogorske litet, stigla je na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom gradove: Podgoricu, Herceg Novi i Budvu. Fabriku u Ozrinićima Sadu. sagradili smo 2003. godine i opremili je na savremeni način: mo- Nagrade koje smo osvojili predstavljaju zvanična priznanja upuće- dernom linijom za pasterizaciju, pakericama za gotove proizvode, na od kompetentnih i renomiranih stručnjaka, odnosno ocjenjiva- laboratorijom, magacinom repromaterijala i slično. ča mliječnih proizvoda, iz zemalja regiona BIH, Hrvatske, Makedo- Sa ciljem stalnog usavršavanja poslovanja, Mljekara "Srna" je do nije, Slovenije i iz Srbije. 2011. godine prošla kroz brojne transformacije. U istoj godini je Značaj nagrada koje su nam uručene do sada ogleda se u slje- napravljen veliki iskorak u svim fazama poslovanja, od kupovine dećem: zemljišta za proširenje proizvodnih kapaciteta, do nabavke savre- - Nagrade potvrđuju našu strategiju kvaliteta; mene linije za pasterizaciju koja posjeduje softversko praćenje tog - Procjene kritičara, odnosno kompetentnih ocjenjivača, najbolja procesa i CIP (cleaning-in-place) pranja. su preporuka za potrošače; Transformacija našeg poslovanja praćena je adekvatnim marke- - Priznanja su potvrda da imamo potencijal da napravimo proizvo- tinškim pristupom, sa ciljem konstantnog približavanja potreba- de koji su po kvalitetu ispred uvoznih. ma što većeg broja potrošača. Tako smo u jednom trenutku pro- Sve navedene nagrade i priznanja koja su nam do sada uručena mijenili vizuelni indetitet i uveli više proizvoda za razne grupe predstavljaju ponosno svjedočanstvo posvećenosti našeg tima ve- potrošaca (probitski proizvod, odnosno Vita jogurt i Fit jogurt sa likom cilju: pružanju potrošačima mogućnosti da dobiju potpuno 0% mliječne masti). zdrave i visokokvalitetne, domaće mliječne proizvode. Ove nagra- Mljekara u Ozrinićima sada posjeduje objekat od preko 1.800 m2. de, takođe, potvrđuju ostvarene rezultate na tom polju. Posjeduje vozila i to: osam namjenski izolovanih cistijerni za ot- Glasnik: Kako "Srna" posluje u 2018. godini s aspekta proizvodnje, kup sirovog mlijeka, zatim preko 20 kamiona i kombi vozila sa ter- prodaje, proširenja asortimana, finansijskih pokazatelja? mokingom koji su namijenjeni za distribuciju gotovih proizvoda. Z. Šljukić: Na domaćem tržistu smo prisutni već 19 godina, te smo Na domaćem tržistu smo prisutni već 19 godina, te smo za to vrije- za to vrijeme, zahvaljujući predanom i odgovornom radu, napravi- me, zahvaljujući predanom i odgovornom radu, napravili ime koje li ime koje na ambalažama naših proizvoda znači zagarantovan znači zagarantovan kvalitet. Zahvaljujući vrhunskom kvalitetu kvalitet. Zahvaljujući vrhunskom kvalitetu i jedinstvenosti naši su i jedinstvenosti naši su proizvodi prepoznatljivi i kao takvi pri- proizvodi prepoznatljivi i kao takvi prihvaćeni kod potrošača. hvaćeni kod potrošača.

Maj 2018. Broj 5 50

Najbolju preporuku u cilju osvajanja tržišta daje sam proizvod. Privredne komore, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kvalitet naših proizvoda predstavlja naš najveći adut, te se naša i Ministarstva ekonomije sa trgovačkim lancima, te Ministarstva strategija zasniva na proizvodnji visokokvalitetnih i prepoznatlji- turizma u velikoj mjeri doprinijeti većem pozicioniranju i procen- vih proizvoda. Težnja ka izvrsnosti je još od samih početaka naša tualnom učešću domaćih proizvoda na policama trgovina. ideja vodilja, zahvaljujući čemu uvijek radimo na unapređenju Predlažemo da se radi na tome da domaći mljekarski proizvodi kvaliteta ponude i nastojimo uzeti maksimum od tehnoloških i budu zastupljeni na policama 50%, a potrebno je nastaviti aktiv- drugih dostignuća koja nastaju u oblasti koja je predmet naših in- nosti promocije kako bi uticali na percepciju potrošača i njihovu teresovanja. Zahvaljujući visokim standardima poslovanja, koji se opredjeljenost. Globalna istraživanja pokazuju da najmanje tri go- odnose kako na visok kvalitet proizvoda, tako i na predanu mar- dine treba raditi na razvoju proizvoda, marketinga I sličnog da bi ketinšku aktivnost koja te proizvode na najbolji način približava postao prepoznatljiv i stekao povjerenje kod potrošača, pa se nada- potrošačima, postali smo prepoznatljivo ime na domaćem tržištu i mo da će se u tom pravcu raditi na poboljšanju trenutne situacije, zaslužili dragocjeno povjerenje i vjernost kupaca. što bi rezultiralo jačanju ukupne crnogorske privrede. Glasnik: Kakvi su Vaši razvojni planovi? Problem sa kojim se sektor sriječe je i nelojalna konkurencija iz Z. Šljukić: U skladu sanašom razvojnom filozofijom koja u svom drugih država i koja prodaje proizvode po znatno nižoj cijeni nego središtu nosi ideju stalnog stremljenja ka izvrsnosti, mi veoma u matičnoj zemlji. pažljivo i dugo planiramo novo poglavlje u razvoju mljekare. Ovo Što se naplate potraživanja tiče treba raditi na izmjeni zakona ve- se prije svega odnosi na razvoj novih proizvoda koji po kvalitetu zanih za registraciju preduzeća radi adekvatnijeg rješavanja pita- treba da prevaziđu one koji se nude na policama maloprodajnih nja naplate potraživanja od preduzeća koja su prestala sa radom objekata. zbog likvidacije, zatvaranja i sličnog. Takođe, veliki problem pred- Naši planovi za budući razvoj, u skladu sa tradicijom ozbiljnog i stavlja pitanje osnivanja i registracije više preduzeća od istog vla- temeljnog pristupa svakom segmentu poslovanja, predviđaju kon- snika kako bi se izbjegle obaveze plaćanja dugova, te je potrebno tinuitet ulaganja u sve poslovne oblasti: u razvoj novih proizvoda, izmijeniti Zakon o privrednim društvima u tom dijelu. Neophodno tržište, opremu, distributivna vozila, marketing i, što je najvažnije, je raditi na izmjeni Zakona o rokovima izmirenja novčanih obave- u edukaciju potrošača. za, jer poreska uprava može sankcionsati privredno društvo zbog nepostupanja po Zakonu, ali ne može uticati na izvršenje obaveze Edukacija potrošača o značaju konzumiranja provjerenih, auten- plaćanja. tičnih i potpuno zdravih domaćih proizvoda predstavlja ključni korak u savladavanju velikog izazova, koji se ogleda u nedovoljnoj Takođe treba raditi na izmjeni Zakona o javnim nabavkama, od- upućenosti kupaca o mnogostrukim prednostima kupovine do- nosno usaglasiti partije u okviru tendera i prilagoditi ih domaćoj maćih proizvoda čiji su bezbjednost i kvalitet neupitno na najvi- proizvodnji gdje se to može, jer obuhvataju dosta proizvoda koje ne šem nivou i čije bi preferiranje imalo pozitivan uticaj na ekonom- proizvode crnogoske mljekare ili se uopšte kod nas ne proizvode. ski prosperitet, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou. Potrebno je sprovesti istraživanje i na osnovu toga prilagođavati rješenja. Iz pomenutih razloga, mi ćemo u budućnosti nastojati da kroz kontinuirani proces pružanja informacija, odnosno kroz edukaciju Tender je potrebno odvojiti po partijama - sirevi i mlijeko (šta pro- i neposredni kontakt sa potrošačima, stavimo im do znanja koliki izvode domaći proizvođači) i izmijeniti bodovnu politiku tako što je značaj davanja prednosti domaćim proizvodima sa garancijom će se uvesti kategorije bodovanja kvaliteta a što će doprinijeti bo- kvaliteta, jer naši proizvodi svakako zaslužuju povjerenje. ljem plasmanu proizvoda domaćeg porijekla.

Glasnik: Kako vidite položaj mljekarske industrije u našoj državi? Glasnik: Imate li podršku nadležnih institucija? Da li bi nešto trebalo mijenjati da bi situacija u ovom značajnom Z. Šljukić: Naravno da imamo podršku nadležnih institucija, naj- sektoru poljoprivrede bila bolja? prije od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz čiju po- Z. Šljukić: Ovoj industriji treba pristupiti sa više senzibiliteta, zato moć smo ostvarili mnoga ulaganja u mljekarski sektor kroz IPARD što je bazirana na nabavci sirovina sa domaćeg tržišta, koja pritom Like programe, zatim podršku Ministarstva ekonomije. Ostvaru- ima dnevni karakter čuvanja odnosno skladištenja ili je riječ o robi jemo saradnju sa brojnim institucijama, što dodatno doprinosi koja, ako se ne preradi za kratko vrijeme, nije za upotrebu. Takođe kvalitetu našeg poslovanja. Neke od domaćih institucija sa kojima se radi o robi koja ima kratak rok trajanja, objekti se svakodnevno sarađujemo su: Biotehnički institut, Specijalistička veterinarska snadbijevaju, tako da jedan kupac na zalihama može imati robu laboratorija Podgorica, Institut za javno zdravlje, Dom zdravlja Bar, samo dva dana i realizovati je takođe za dva dana. CETI, Dom zdravlja Nikšić i mnoge druge. Među regionalnim institucijama sarađujemo sa: Veterinarskim zavodom Zemun, Poljo- Loša povezanost poljoprivrede i turizma, odnosno neadekvatna privrednim fakultetom Novi Sad, Super laboratorijom, Poljoprivre- zastupljenost domaćih proizvoda u turističkoj ponudi predsta- dnim fakultetom u Zemunu i brojnim drugim. vljaju veliku prepreku, kako za proizvodnu djelatnost, tako i za turizam. S obzirom na to da u našoj državi, kao i uopšte u svijetu, Glasnik: Planirate li da plasirate proizvode Mljekare "Srna" na ino- postoji tendencija ka jačanju selektivnih oblika turizma, kao što strano tržište? su eko-turizam i gastronomski turizam, gdje ponuda autentičnih Z. Šljukić: Mljekara "Srna" do sada nije imala plasman na inostra- domaćih proizvoda, između ostalog, predstavlja osnovu za njihov no tržište, ali se pokazano interesovanje ukazuje na realne mo- razvoj, u segmentu domaće proizvodnje leži i bitna turistička ra- gućnosti za to, koje ćemo, vjerujem, uskoro realizovati. zvojna šansa.

Nadamo se da će nedavno pokrenuta akcija "Kupujmo domaće”

Broj 5 Maj 2018. 51

Zorka Šljukić, Director of the Dairy "Srna” High quality products awarded

Maj 2018. Broj 5 52

The Dairy "Srna” will soon launch a new brand, and there is an interest in placing its products outside the borders of Montenegro. 

o far the Dairy "Srna” has received numerous awards for the Z. Šljukić: The Dairy "Srna” was established in 1999 as a small fa- quality of its products. This was also recognized at the recent mily company at 60 m². At the beginning, it had a capacity of 200 SInternational Fair of Agriculture in Novi Sad, where "Srna” litres of processed milk per day. We used the same vehicle for pur- was awarded with the highest awards: a large champion trophy, chasing raw material and distribution of finished products in our two great gold medals, four gold, three silver and three bronze me- home town. In the light of modest beginnings we produced only dals. one product, a yogurt in a cup. At that time, customers came direc- tly to the address of the company to buy a product. About these achievements, current situation in the dairy industry and the environment for doing business, our journalists have tal- Thanks to our efforts and dedicated work, we gained consumer ked with the director of this Dairy Mrs. Zorka Šljukić. confidence in a very short time, and we introduced pasteurized milk into our offer. Glasnik: Conventional, inevitable question: What do the awards from Novi Sad Fair mean to you? Are they a wind at your back for With the growth of the customers" confidence, there was a rise in future successful business performance? demand for products, and we expanded the sales network to other Montenegrin cities: Podgorica, Herceg Novi and Budva. We built a Z. Šljukić: Since the establishing of the company up to this mo- factory in Ozrinići in 2003 and equipped it in a modern way with: a ment we have encountered many obstacles in business and we modern line for pasteurization, packing machines for ready-made have had to deal with challenges that, ultimately, enabled us, thro- products, a laboratory, a warehouse of repro- material, etc. ugh numerous transformations and continuous improvement, to become a recognizable brand. The confirmation of our success in With the aim of continuous improvement of business, the Diary dealing with all the obstacles and maximizing the benefits from "Srna” has undergone numerous transformations until 2011. In the them, as well as creating a recognizable quality, arrived at the In- same year, a major step forward was made in all phases of busi- ternational Agricultural Fair in Novi Sad. ness, from purchasing the land intended to expand the production capacities, to the acquisition of a modern pasteurisation line that The awards that we have won are official acknowledgment from has software monitoring of this process and CIP (cleaning-in-pla- the competent and renowned experts, that is, the dairy products ce) technology. evaluators, from the countries of the region of Bosnia and Herze- govina, Croatia, Macedonia, Slovenia and Serbia. The transformation of our business was accompanied by an adequate marketing approach, with the goal of continuous adju- The importance of the awards presented to us so far is reflected sting to the needs of as many consumers as possible. Therefore, at in the following: one point we changed the visual identity and introduced several - The awards confirm our quality strategy; products for various consumer groups (probiotics, that is, Vita yo- - The assessments by critics, or competent assessors, are the best gurt and Fit yogurt with 0% fat). recommendation for consumers; - We, as a Dairy, have the potential to make products that are in Today, the Dairy in Ozrinići has a facility of over 1.800 m². quality beyond products that are imported and sold on our market. It owns vehicles as follows: eight purpose-built cisterns for the All the listed awards and acknowledgments so far presented to us purchase of raw milk, over 20 trucks and vans with a thermo king are a proud testimony of our team"s commitment to a great goal: intended for the distribution of finished products. providing the consumers with the possibility to get completely he- We have been present in the domestic market for 19 years, and du- althy and high quality, domestic dairy products. These awards also ring this time, thanks to dedicated and responsible work, we have confirm the results achieved in this area. created the name which on the packaging of our products means Glasnik: How does "Srna” operate in 2018 in terms of production, guaranteed quality. Thanks to superior quality and uniqueness, sales, expansion of assortments, financial indicators? our products are recognizable and as such accepted by customers.

Z. Šljukić: We have been present in the domestic market for 19 The best recommendation for conquering the market is the pro- years, and during this time, thanks to dedicated and responsible duct itself. The quality of our products is our greatest advantage, work, we have created the name which on the packaging of our and our strategy is based on the production of high quality and products means guaranteed quality. Thanks to superior quality recognizable products. From the very beginning, we have imple- and uniqueness, our products are recognizable and as such accep- mented, like a guiding idea, in our business policy an aspiration ted by customers. towards excellence, thanks to which we are always putting efforts to improve the quality of our offer and we are trying to take the In 2018, we have made a significant step forward in expanding the maximum of the technological and other achievements that arise production pallet, and soon we are going to launch a new brand. in the field that is subject of our interest. Thanks to the high stan- So, for the past two years, we have completed the production plan dards of business, which relate both to the high quality of products for the new products. and to the dedicated marketing activity that brings closer these Glasnik: What are your most important business breakthroughs products in the best way towards consumers, we have become a from your beginnings up to now? recognizable name in the domestic market and earned valuable

Broj 5 Maj 2018. 53

trust and loyalty of customers. We suggest putting efforts to make domestic dairy products repre- sented on the shelves at 50%, while promotion activities should Glasnik: Are you facing challenges in your work? be continued in order to influence the perception of consumers Z. Šljukić: Of course, challenges are all around us, in each situati- and their choice. Global research shows that at least three years on, event, circumstance. are needed to invest into development of a product, its marketing and the like in order for this product to become recognizable and Glasnik: What are your development plans? gain consumer confidence, so we hope that we will go into this Z. Šljukić: In accordance with our development philosophy that direction in order to improve current situation, which would result carries the idea of constant striving for excellence, we are plan- in strengthening of the overall Montenegrin economy. ning very carefully and in detail a new chapter in the development Issues that should be changed: of the Dairy. This primarily refers to the development of new products which in quality should overcome those offered on the shel- This sector is facing the problem of unfair competition from other ves of retail stores. countries which sell their products at much lower prices than in their home countries. Our plans for future development, in accordance with the tradition of a serious and fundamental approach to each business segment, With regard to collecting claims, consideration should be given to foresee the continuity of investments in all business areas: in the amending the laws relating to the registration of companies in or- development of new products, the market, equipment, distribution der to adequately address the issue of collecting receivables from vehicles, marketing and, most importantly, in consumer educati- companies that have ceased to operate due to liquidation, closure on. and the like. Also, the big problem is the establishing and registration of several companies belonging to the same owner in order to The consumer education about the importance of consummation avoid the obligation of paying debts, and it is necessary to change of proven, authentic and fully healthy domestic products is a key the law on companies in this regard. It is necessary to engage on step in overcoming the major challenges, reflected in insufficient amending the Law on the deadlines for settlement of financial li- customer awareness of the multiple advantages of purchasing do- abilities, since the Tax Administration can impose sanctions aga- mestic products which safety and quality are unquestionably at inst a company for non-compliance with the Law, but it cannot the highest level and which selection would have a positive im- influence the fulfilment of its obligation to pay. pact on economic prosperity, both at the local and national level. Also, the Law on Public Procurements should be amended, that is, For the above mentioned reasons, we will strive in the future thro- parties within the tender should be aligned and adjusted to the ugh a continuous process of provision of information, that is, thro- domestic production, where possible, since they include many ugh education and direct contact with consumers, to make them products that are not produced by the Montenegrin dairies or are aware of the importance of giving priority to domestic products not produced in our country at all. It is necessary to conduct a que- with a quality guarantee, given that our products certainly deserve stionnaire and, accordingly, adjust the regulations. trust. The tender need to be divided into parties - cheese and milk (ac- Glasnik: How would you describe the position of the dairy industry cording to what types of products are produced by domestic produ- in our country? Should something be changed to improve the situ- cers) and the scoreboard policy should be changed by introducing ation in this important agricultural sector? categories of scoring the quality and the domestic origin of goods. Z. Šljukić: This industry needs to be approached with more sen- Glasnik: Do you have the support of the relevant institutions? sibility, since it is based on the purchase of raw materials from the domestic market, which have a daily character of storage, or Z. Šljukić: Of course we have the support of relevant institutions, it is about goods which, if not processed in a short time, cannot primarily from the Ministry of Agriculture and Rural Development, be used. It is also about the goods with a short shelf life, stores are thanks to which we have achieved many investments in the dairy supplied daily so that one buyer can have goods only for two days sector through IPARD Like programs, including the support of the and realize it again in two days. Ministry of Economy. We are cooperating with numerous institutions, which additionally contribute to the quality of our operations. The poor linkage between agriculture and tourism, that is, the poor Some of the domestic institutions with which we cooperate are: representation of domestic products in the tourist offer, poses a Biotechnical Institute, Diagnostic Veterinary Laboratory Podgori- major obstacle, both to the production activity and to tourism. ca, Institute of Public Health, Health Centre Bar, CETI, Health Care Considering that in our country, as well as in the world in general, Centre Nikšić and many others. We have established cooperation there is a tendency towards strengthening selective forms of tou- also with the regional institutions such as: Veterinary Institute Ze- rism, such as eco-tourism and gastronomic tourism, where the of- mun, Faculty of Agriculture Novi Sad, Super Laboratory, Faculty of fer of authentic domestic products, among other things, represent Agriculture in Zemun and many others. the basis for their development, an important tourist development opportunity also lays in the segment of domestic production. Glasnik: Are you planning to place your dairy products on the foreign market? We hope that the project "Let"s buy domestic products” that the Chamber of Economy of Montenegro has recently launched toge- Z. Šljukić: So far, the Dairy "Srna” has not had a placement on fo- ther with the Ministry of Agriculture and Rural Development, the reign markets, but there is interest which can lead us to achieve Ministry of Economy with the retail chains, and the Ministry of this in the future. Tourism will greatly contribute to the higher positioning and share of domestic products on the retail shelves.

Maj 2018. Broj 5 54

Regulatorna agencija za energetiku Potpisan sporazum o saradnji

rivredna komora Crne Gore i Regulatorna agencija za ener- ma regulatora. Saradnju sa RAE Vlastimir Golubović je ocijenio getiku potpisale su 29. maja 2018. godine Sporazum o sara- važnom, posebno iz razloga jer su u nadležnosti pomenutog regu- Pdnji. latora sektori energetike i komunalne djelatnosti. Snabdijevanje energijom, kao i komunalne usluge utiču na poslovanje svih čla- Ovaj dokument su potpisali Vlastimir Golubović predsjednik Pri- nica Komore pa je snaženje saradnje sa RAE od izuzetnog značaja, vredne komore i Branislav Prelević predsjednik predsjednik Od- ocijenio je predsjednik Golubović. bora direktora Regulatorne agencije za energetiku. Predsjednik Odbora direktora agencije, Branislav Prelević je izra- Potvrđujući posvećenost razvoju biznisa, jednom od najznačajni- zio zadovoljstvo što će kroz Sporazum saradnja biti formalizova- jih faktora društvenog i ekonomskog prosperiteta, pomenute insti- na, dodajući da su uređeni odnosi jedini pravi osnov na kojem se tucije će kroz saradnju doprinositi jačanju konkurentnosti privre- može graditi kvalitetna komunikacija. de, što je preduslov daljeg ukupnog ekonomskog napretka. Saradnja će se odnositi na unapređenje poslovnog ambijenta i Predsjednik Privredne komore iskazao je zahvalnost zbog spre- zaštitu konkurencije, razmjenu informacija o aktima koja donosi mnosti Agencije da se potpisivanjem Sporazuma intenzivira sa- ili odobrava Regulatorna agencija za energetiku, zajedničku orga- radnja, napominjući da je Komora institucionalni partner dono- nizaciju seminara, okruglih stolova i drugih stručnih skupova na siocima odluka, na nacionalnom i lokalnom nivou. S tim u vezi teme iz oblasti koje reguliše Agencija. neophodno je dodatno unapređivati i proširivati poslovne relacije sa državnim organima i institucijama, a svakako i predstavnici-

Broj 5 Maj 2018. 55

Ambasador Meksika u Komori Žele slobodnu trgovinu sa Balkanom

mbasador Meksika Marco Antonio Garsia Blanco, sa sje- Turskom, Japanom i transpacifičkim državama. On smatra da je dištem u Beogradu, razgovarao je 4. maja 2018. godine u sličan sporazum potrebno potpisati i sa zemljama Zapadnog Bal- APrivrednoj komori Crne Gore sa njenim potpredsjednikom kana, a sve u cilju promovisanja ovog dijela Evrope kod meksičke Ivanom Saveljićem o mogućnostima za razvoj poslovne saradnje poslovne zajednice koja traži nova tržišta za investiranje. Pozvao dvije zemlje. je crnogorsku privrednu delegaciju da posjeti Meksiko.

Meksički ambasador je konstatovao da Crna Gora ubrzano napre- Potpredsjednik Saveljić je istakao značaj promovisanja Crne Gore duje posebno u smislu razvoja turizma i diverzifikacije turističke na novim tržištima i govorio o ulozi Privredne komore u ovim ak- ponude. Istakao je da je Meksiko osmi po broju turističkih posje- tivnostima. Saveljić je ambasadoru Meksika govorio o crnogorskoj ta, te da je u toj zemlji u prošloj godini boravilo 35 miliona turista. istoriji, investicionim projektima i aktulenim ekonomskim trendo- Takođe, ubrzan rast ove ekonomije čini da turisti iz Meksika sve vima, kao i o izazovima sa kojima sa naša zemlja susretala tokom više odlaze u inostranstvo. Tako je prošle godine oko 80 miliona svog ubrzanog razvoja poslednjih godina. Crnogorski privrednici, Meksikanaca posjetilo turističke destinacije uglavnom u Sjedi- smatra Saveljić, se u izboru ino-partnera odlučuju prevashodno za njenim Američkim Državama, Aziji, Australiji i Zapadnoj Evropi. poznata tržišta poput Zapadnog Balkana i Evropske unije. Privre- S tim u vezi, Garsia Blanko smatra da je potrebno je strukturirano dna komora Crne Gore već duže vrijeme priprema odlazak privre- predstavljati turističku ponudu Crne Gore u cilju privlačenja turi- dne delegacije u Sjedinjene Američke Države, saopštio je Saveljić, sta ali i direktnih stranih investicija u ovaj sektor. Meksiko ima te bi se ta posjeta mogla iskoristiti za posjetu Meksiku. potpisane brojne sporazume o slobodnoj trgovini i to sa: EU, SAD,

Maj 2018. Broj 5 56

"Perućica" obilježila 58 godina postojanja Najavljuju rekordnu 2018.

HE "Perućica" u periodu januar - april ove godine proizvela 670.000 MWh električne energije i već ostvarila 73 odsto godišnjeg plana. 

idroelektrana (HE) "Perućica" je obilježila 58 godina posto- i zaposlenim u HE "Perućica", kao i menadžmentom Direkcije za janja i uspješnog rada. U prva četiri mjeseca ove godine razvoj i inženjering EPCG, obiman i izuzetno zahtjevan posao revi- Hproizvela je 670.000 MWh električne energije i već ostvarila talizacije opreme i postrojenja Elektrane kao i stavaranje uslova za 73 odsto godišnjeg plana, što je čak 53 odsto više u odnosu na plan proširivanje proizvodnih kapaciteta. za prva četiri mjeseca. Ako se ovakav proizvodni trend nastavi, - Projekat vrijedan oko 6,3 miliona eura podrazumijeva revitaliza- kako su kazali iz Elektroprivrede Crne Gore, 2018. godina mogla bi ciju svih sedam generatora, kao i kompletnu zamjenu pet blok– biti rekordna. trafoa. Realizacijom ovog posla produžiće se životni vijek "Perući- Iz EPCG podsjećaju da je Perućica prve količine električne energije ce" za još 15-20 godina i obezbijediti visoka pogonska spremnost crnogorskom elektroenergetskom sistemu isporučila 1960. godine, proizvodnih kapaciteta. Uporedo sa tim ući će se u realizaciju a od početka rada naša najstarija velika elektrana ukupno je proi- druge faze modernizacije tog hidroenergetskog objekta i stvoriti zvela 50.248.118 MWh električne energije. potrebni uslovi za ugradnju osmog agregata - kazali su iz EPCG.

Rekordna godina, napominju, bila je 2010, kada je HE "Perući- Generatori u HE "Perućica", napominju, puštani su u pogon paralel- ca" proizvela i elektroenergetskom sistemu Crne Gore isporučila no sa izgradnjom elektrane, u okviru tri faze. Prva dva generatora u 1.434.895 MWh električne energije. pogonu su od 1960.godine. Dvije godine kasnije u pogon su pušte- na još tri, a 1976. i 6. i 7. agregat. Početak 2018. godine, kako su kazali, obilježili su uspješni proizvodni rezultati. - HE "Perućica" smještena je u sjevernom dijelu Bjelopavlićke rav- nice. Naziv je dobila po vrelu Perućica, koje izvire u njenoj nepo- - Dobre hidrološke prilike tokom prethodnog perioda, kao i izuze- srednoj blizini. Za proizvodnju električne energije HE "Perućica" tna pogonska spremnost postrojenja, razlog su što je HE "Perućica" koristi vode gornjeg toka rijeke Zete, odnosno vode koje iz Ni- u periodu januar - april ove godine proizvela 670.000 MWh elek- kšićkog polja pri izuzetno povoljnom padu na kratkom rastojanju trične energije i već ostvarila 73 odsto godišnjeg plana, što je čak pokreću njene turbine. U sastavu HE "Perućica", čija instalisana 53 odsto više u odnosu na plan za prva četiri mjeseca. Ako se ova- snaga iznosi 307 MW su akumulacije "Krupac", "Slano" i retenzija kav proizvodni trend nastavi 2018. godina mogla bi biti rekordna "Vrtac", a dio sistema HE "Perućica" čini i pet malih hidroelektrana - ističu iz EPCG. na teritoriji Podgorice, Kolašina, Cetinja i Šavnika, sa godišnjom Poslije gotovo šest decenija eksploatacije iz EPCG napominju da proizvodnjom od blizu 6.000 MWh (megavat-sati) električne ener- je u narednom četvorogodišnjem periodu pred menadžmentom gije - zaključili su iz EPCG .

Broj 5 Maj 2018. 57

eliki broj privrednika iskoristio je jedinstvenu ponudu za otplatu 30 odsto Vduga u narednih 30 mjeseci u okviru akcije "ZA ČIST RAČUN", koju je Elektropri- vreda Crne Gore pokrenula početkom marta. Rukovodilac Sektora za operativne poslove u FC Snabdijevanje, Miloš Bigović, ističe kako je do kraja maja, kada se akcija završila, 191 pravno lice potpisalo Sporazum o izvršavanju obaveza po povoljnim uslovima.

- Usaglašeni dug za pravna lica, koja su se priključila akciji, iznosi oko tri miliona eura - dodao je Bigović.

Potpisivanjem Sporazuma pravna lica ostvarila su niz povoljnosti. Prije svega, u prvih 30 mjeseci trajanja protokola u obavezi su da Za čist račun u 30 mjesečnih, fiksnih rata izmire 30 odsto duga. Uz mjesečnu ratu, potrebno je plaćati i tekući račun. Druga značajna povoljnost je što su, dok se poštuje Sporazum, pravna lica izuzeta od isključenja sa distributivne mreže. Akcija Podsjećamo, u akciju su se mogla uključiti sva pravna lica koja su imala više od tri neplaćene fakture za utrošenu električnu energiju, bez obzira na visinu dugovanja, a uslov je bio da plate posljednju fakturu i potpišu Sporazum opravdala o izvršavanju obaveza po povoljnim uslovima. Takođe, pravna lica koja su imala aktivne Sporazume iz prethodnog perioda (klasični protokol ili protokol iz akcije 5 za 5) mogla su očekivanja iste reprogramirati po novom modelu.

Maj 2018. Broj 5 58

Projekat 100 najvećih u Crnoj Gori Dodijeljena priznanja najuspješnijim preduzećima

Projekat će pokazati postojećim i potencijalnim investitorima da u Crnoj Gori mogu pronaći kredibilne poslovne prilike i partnere. 

rojekat 100 najvećih u Crnoj Gori okončan je, nakon četiri integritet, dobri ljudi, ideje, na najbolji način vode u realizaciju. mjeseca intenzivnih aktivnosti, dodjelom priznanja naj- - Projekat 100 najvećih u Crnoj Gori očigledno je jedna od onih ide- uspješnijim crnogorskim kompanijama u 25 kategorija i P ja čije je vrijeme došlo. To govori i činjenica da je već prve godine predstavljanjem publikacije. i prepoznat i podržan kako od crnogorskih kompanija, tako i sa Riječ je, za crnogorske prilike, o jedinstvenoj poslovnoj, institucio- najviših državnih adresa. Potrudili smo se da damo ono najbolje, nalnoj i promotivnoj aktivnosti, koja je imala za cilj da na osnovu iako, iskreno vjerujem, ono najbolje tek slijedi u godinama koje su relevantnih i zvaničnih podataka javnosti predstavi najveće i naj- pred nama - rekla je Burzan Nikolić. uspješnije domaće kompanije i promoviše odgovorno poslovanje, Ona je navela i da projekat nudi vrijednost svima koje je okupio, prenosi Mina Business. odnosno kompanijama za čije rezultate treba da se čuje, državnim Publikacija Poslovne novine – 100 najvećih u Crnoj Gori prva je te institucijama čija pravila i propisi moraju da se poštuju, ali i sve- vrste u Crnoj Gori i svojevrsni godišnjak najvećih poslovnih do- ukupnoj javnosti koja može prosperirati samo ako svi učesnici u stignuća. Sadrži sveobuhvatne podatke o najvećim mikro, malim, privrednom bitisanju poštuju pravila i kontinuirano rade na una- srednjim i velikim preduzećima po prihodima, dobiti i broju zapo- prijeđenju uslova poslovanja, šaljući jasne poruke da rezultat po- slenih. stignut ulaganjem u znanje, kvalitet i rad otvara vrata za one koji prihvataju poslovnu etiku kao jedan od osnovnih postulata. - U publikaciji je data analiza strukture, rezultata, trenda poslovanja i zaposlenosti u 12 privrednih djelatnosti, kao i liste najvećih Ministar finansija Darko Radunović čestitao je organizatorima na preduzeća po pojedinim djelatnostima. Takođe, tu je i lista kompa- pokretanju projekta "prepoznavanja" najbojih u Crnoj Gori, navo- nija koje ostvaruju kontinuirani rast ključnih pokazatelja poslova- deći da taj Vladin resor snažno podržava ovakve inicijative i da su nja u posljednje tri godine - navodi se u saopštenju. zadovoljni što mogu da budu dio projekta 100 najvećih u Crnoj Gori.

Direktorica projekta Ljiljana Burzan Nikolić kazala je na završnoj - Podržavajući ovu inicijativu podstičemo sve poslovne subjekte svečanosti u hotelu Hilton da za nju prava ideja nikada nije bila ne- da se u narednom periodu bore za bolji rezultat na tržišnoj utakmi- dostižna, ocjenjujući da znanje, obrazovanje, volja, želja, hrabrost, ci, unapređujući kvalitet poslovnih modela kojima se vode. Naša

Broj 5 Maj 2018. 59

podrška projektu potvrda je ozbiljnosti u realizaciji obaveze Vlade rani Bemax sa 20,9 miliona eura, a po broju zaposlenih Voli Trade, da se odgovorno ponaša i pruži podršku razvoju uspješnih i dru- koji je u prošloj godini imao 1,87 hiljada radnika - kazao je Nikolić. štveno odgovornih preduzeća - kazao je Radunović. On je saopštio da je, u kategoriji srednjih preduzeća, podgorička On je dodao da ih posebno raduje činjenica da su ažurni finansijski Neregelia lider po prihodima koji su u prošloj godini iznosili 56,24 izvještaji iskorišteni kao baza za istraživanje i dobijanje podataka miliona eura, po dobiti kompanija Gradir Montenegro sa 7,78 mili- za potrebe projekta. ona, a po broju zaposlenih Tobacco S Press sa 825.

- Na ovakav način se promoviše i značaj finansijskog izvještavanja U kategoriji malih preduzeća Carlsberg Montenegro je lider po pri- iz perspektive privatnog sektora i države, kao korisnika informaci- hodima, koji su u prošloj godini iznosli 13,17 miliona eura, dok je ja sadržanih u izvještajima - smatra Radunović. prvorangirana po dobiti podgorička firma Domen sa 2,26 miliona EU. Lider po broju zaposlenih u toj kategoriji je Securitas Monte- On je kazao da ih raduju pokazatelji koji su rezultat istraživanja negro sa 517. projekta 100 najvećih. Oni ukazuju na značajnu ekonomsku aktivnost crnogorske privrede, što je posljedica njenog kapaciteta, da Nikolić je naveo da je u kategoriji mikro preduzeća prvorangirana uprkos izazovnim postkriznim vremenima, uspijeva da zabilježi po prihodima firma BWA iz Tivta, koja se bavi uslugama u pomor- dobre rezultate. skom saobraćaju. Ona je u prošloj godini ostvarila prihode od 3,95 miliona eura. - Danas se ne postavlja pitanje da li graditi preduzetničko društvo, već kako stvoriti dobar institucionalni okvir u funkciji razvoja pre- - Po dobiti je u toj kategoriji lider barska kompanija Capris, koja duzetništva, na čemu mi kao predstavnici Vlade kontinuirano ra- pruža pomorske usluge i koja je dio većeg sistema sa sjedištem u dimo - naveo je Radunović. Sloveniji. Ona je u prošloj godini imala dobit od 278,28 hiljada eura. Po broju zaposlenih lider je Halotaxi Podgorica sa 82 radnika - pre- Ministarka ekonomije Dragica Sekulić ocijenila je da se promoci- cizirao je Nikolić. jom uspješnih kompanija i njihovih postignuća daje dobar primjer kako preduzeće učiniti konkurentnim, biti odgovoran u poslova- On je rekao da je, u okviru projekta, napravljena i analiza 12 privre- nju, prema zaposlenima i drušvenoj zajednici. dnih grana, u okviru kojih su najuspješniji rangirani po prihodima.

- Ovo je prva godina realizacije projekta 100 najvećih u Crnoj Gori. - U sektoru trgovine lider je Voli Trade sa ostvarenh 209,04 miliona Iskreno želim da projekat nastavi da živi i u godinama pred nama eura prihoda u prošloj godini. U sektoru hotelijerstva prvorangira- i uvjerena sam da je ovakva vrsta projekata dodatan podsticaj do- na je Hotelska grupa (HG) Budvanska rivijera sa 20,96 miliona eura maćim privrednicima da koriste raspoloživu pomoć Vlade kako bi prihoda, u sektoru upravljanje nekretninama Delta M sa 11,27 mili- i ubuduće kontinuirano unapređivali svoje poslovanje i time do- ona, a u sektoru revizije i računovodstva Deloitte sa 956,46 hiljada prinijeli sopstvenim naporima da se nađu na listi 100 najvećih u eura prihoda - saopštio je Nikolić. Crnoj Gori - kazala je Sekulić. U sektoru građevinarstva lider po prihodima je kompanija Bemax Ona smatra da će projekat pokazati postojećim i potencijalnim sa 87,86 miliona eura, u sektoru hrane i pića Mesopromet Bijelo investitorima da u Crnoj Gori mogu pronaći kredibilne poslovne Polje sa 55,94 miliona, u sektoru ostala proizvodnja i prerada prvo- prilike i partnere. rangirani je Rudnik uglja sa 42,44 miliona, a u sektoru telekomuni- kacije Crnogorski Telekom sa 86,39 miliona. - Dodatno, inspirisaće i ohrabriti start-up projekte, naročito u sektoru preduzetništva, mikro i malih preduzeća. Vjerujem da će Nikolić je naveo da je u sektoru informacionih tehnologija (IT) pr- kompanije koje su izabrane da se nađu među 100 najvećih u go- vorangirana po prihodima u prošloj godini kompanija Comtrade dinama koje dolaze zadržati kontinuitet uspješnog poslovanja, a Distribution Podgorica sa 19,7 miliona eura. dobitnicima nagrada čestitam na osvojenim priznanjima - rekla - U sektoru naftnih derivata lider je Jugopetrol sa ostvarneih 136,26 je Sekulić. miliona eura, u sektoru farmacije Apoteke Crne Gore Montefarm sa 59,3 miliona, a u sektoru medicinskih usluga Institut "Simo Mi- Rezultati projekta lošević" sa 10,6 miliona eura prihoda - kazao je Nikolić. On je rekao da su na kraju izdvojili i kompanije koje ostvaruju rast Elektroprivreda Crne Gore, Bemax i kompanija Voli Trade su po prihoda, uz isti ili veći broj zaposlenih u posljednjih nekoliko go- prihodima, dobiti i broju zaposlenih u prošloj godini bili lideri u dina, i koje ostvaruju pozitivan rezultat poslovanja i njih rangirali kategoriji velikih preduzeća, pokazali su rezultati projekta 100 naj- po prihodima. većih u Crnoj Gori. - Njih 450 je zadovoljilo kriterijume. To su sve rastuće kompanije, Osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija, Ratko a najveća među njima je Voli Trade sa ostvarenih 209,04 miliona Nikolić, na završnoj konferenciji za novinare, nakon četvoromje- eura prihoda - precizirao je Nikolić. sečne kampanje, predstavio je listu 25 preduzeća koja su osvojila priznanja po definisanim kategorijama. Projekat 100 najvećih u Crnoj Gori se realizuje u partnerstvu sa ministarstvima finansija i ekonomije, a pokrovitelj je Societe Genera- On je rekao da su, na bazi predatih finansijskih izvještaja za prošlu le banka Montenegro. godinu, rangirana mikro, mala, srednja i velika preduzeća po prihodima, profitu i broju zaposlenih. Ključni ciljevi projekta su da se, kroz promociju najvećih i naju- spješnijih kompanija, promoviše pozitivna poslovna praksa, una- - U kategoriji velikih preduzeća, EPCG je lider po prihodima koji su prijeđuje kultura finansijskog izvještavanja i stimuliše formalna u u prošloj godini iznosili 276,16 miliona eura. Po dobiti je prvorangi- odnosu na neformalnu ekonomiju.

Maj 2018. Broj 5 60

Crna Gora ne može naprijed ako Govoreći o Crnoj Gori Marković, je podsje- susjedi zaostaju tio na odlične ekonomske rezultate u proteklih godinu i po i pozvao investitore da Region ulažu u Crnu Goru. vijesti Obraćajući se na panel sesiji na kojoj su učestovali predsjednici vlada Srbije Ana Brnabić, Kosova Ramuš Haradinaj, Make- donije Zoran Zaev i Albanije Edi Rama kao - Japan, dok su glavni partneri unutar EU i u ime domaćina, predsjednik Vlade Bu- upravo Španija i Hrvatska - izjavio je dr. sc. garske Bojko Borisov, čija država trenutno Tonči Tadić sa Instituta Ruđer Bošković. predsjedava Evropskom unijom premijer Poseban su interes španski stručnjaci, Marković je zaključio da Zapadni Balkan Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Mar- među kojima se ističu Angel Ibarra, glavni može samo oplementiti EU. ković ocijenio je u Sofiji da države Zapa- dizajner i rukovodilac projekta DONES, te dnog Balkana intenzivno sarađuju, da se - Mi kao region imamo vrijednosti kulture, Joaquin Sanchez, predsjednik Upravnog lideri redovno sastaju, da se mijenja tradi- možemo EU samo obogatiti i oplemeniti, a odbora agencije za fuzijsku energiju EU is- cionalna percepcija investitora i investicija nećemo je ugrožavati – zaključio je preds- kazali za Ruđerov Laboratorij za interakcije te da stoga cio region ne može biti prijetnja jednik Vlade. jonskih snopova, što je zapravo akcelera- Evropskoj uniji, već će je svojim ulaskom torski centar koji se sastoji od dva Tandem akceleratora i pripadnih eksperimentalnih obogatiti. Hrvatska uključena u gradnju prve linija. - Na Balkanu je uvijek bilo više politike i fuzijske elektrane istorije nego što je bilo ekonomije razvoja Tadić je već prije za Poslovni dnevnik ista- i pogleda u budućnst, a posebno otvara- Hrvatska uključena u gradnju glavnog knuo da Hrvatska ima know-how za dizajn nja novih radnih mjesta. Danas Zapadni uređaja za prvu fuzijsku elektranu u Evropi akceleratorskih sistema te 30-godišnje is- Balkan zaostaje za razvijenom Evropom. vrijednog 500 milijuna eura kustvo na IRB-u u tom segmentu, no da je upitno da li bi bilo isplativo u Zagrebu proi- Crna Gora je trenutno negdje na 45 odsto, Hrvatska će preko zagrebačkog Instituta zvesti baš sve, Poslovni.hr. druge zemlje u našem susjedstvu su istog Ruđer Bošković (IRB) biti aktivno uključena tog procenta što treba sve da nas zabrine u razvoju DONES-a. - rekao je premijer Marković, dodavši da je Slovenačke kompanije ostvarile 3,6 u proteklih godinu i po u urađeno dosta na Hrvatska i Španija potvrđene su kao dva milijardi eura dobiti promjeni tradicionalnog pristupa, na izgra- glavna evropska partnera u razvoju akcele- dnji povjerenja i na okretanju evropskom ratora DONES, ključnog uređaja za testira- sistemu vrijednosti. nje otpornosti na zračenje svih materijala za prvu evropsku demonstracijsku fuzijsku Govoreći na panel diskusiji koju je orga- elektranu, DEMO. nizovao Bečki ekonomski forum na temu "Regionalna saradnja kao dio evropskih To je zaključeno na dvodnevnom sastanku integracija. Zapadni Balkan: Realnost i oče- španskih i hrvatskih stručnjaka s područja kivanja – Ko snosi odgovornost?” predsje- fuzije u sklopu saradnje vodećih naučnih dnik Marković je rekao da je evropska per- instituta Španije i Hrvatske, CIEMAT-a i spektiva regiona Zapadnog Balkana nešto IRB-a. što ne smije biti upitno. Hrvatska će preko zagrebačkog Instituta U tom kontekstu premijer je pozdravio Ruđer Bošković (IRB) biti aktivno uključena Slovenačka privreda prošle godine je po- uspjehe koje su u evropskim integracijama u razvoj DONES-a. slovala pozitivno – s konsolidovanom do- u posljednje vrijeme ostvarile neke države - Cilj DONES-a je omogućiti istraživanje biti od 3,6 milijardi eura, objavila je u srije- regiona, prenosi RTCG. otpornosti fuzijskih materijala na intenziv- du Agencija za evidencije i usluge (AJPES) na temelju podataka o poslovanju koje joj je - Albanija i Makedonija treba da dobiju preno neutronsko zračenje, a ovaj 550 miliona dostavilo 66.470 privrednih subjekata. govore u junu - rekao je Marković dodajućo eura vrijedan uređaj, kao i njemu srodni da to nije samo interes tih dviju država AFNS u Japanu, gradili bi se u saradnji EU Po iznijetim podacima, ti su poslovni su- nego i regiona u cjelini. bjekti ostvarili čistu dobit u ukupnom iznosu od 4,6 milijarde eura, dok je gubitak iz- Marković je posebno istakao činjenicu da nosio 963,7 miliona, a razlika između čiste je region Zapadnog Balkana postao konač- dobiti i gubitka je dobit od 3,6 milijardi eura, no svjestan svojih potencijala, ali je dodao prenio je Bankar. da je potrebno mijenjati svijest pogotovo administracija. Ukupna dobit poslovnih subjekata koji su dostavili podatke AJPES-u lani je poveća- - Danas je največi napor da naše admini- na za 7 posto u odnosu na 2016. godinu, dok stracije naučimo da ne otvaraju probleme, je ukupan gubitak smanjen (2016. iznosio je tamo gdje ih nema - rekao je premijer. 1,12 milijardi eura).

Broj 5 Maj 2018. 61

Ti su poslovni subjekti prošle godine ostva- uticaj ruskog kapitala u Hrvatskoj, pogoto- rili ukupne prihode od 93,8 milijardi eura, vo što su Rusi izuzetno zainteresovani za dok su im rashodi iznosili 89,6 milijardi ulaganja u hrvatski turizam, te preuzima- eura, a i prihodi i rashodi su na godišnjem nje dionica MOL i upravljanje "Inom”. Ruski nivou porasli za 13 posto. investitori tako planiraju ulaganja veća od 300 miliona eura na Jadranu i to u naredne Po podatcima AJPES-a, sloveneačke kom- četiri godine. Ako "Sberbanka” i VTB ban- panije su imale 481.300 zaposlenih, ili njih ka zadrže upravljanje "Agrokorom” biće to 6 posto više nego godinu prije. i mogućnost da se povežu kombinati koji - Slovenačka privreda i lani je bila u dobroj proizvode hranu sa turističkom djelatno- kondiciji - kazao je na konferenciji za novi- šću, što je u Hrvatskoj uvjek bio i cilj. cijalne pomoći i poveca upis u stručno i vinare šef AJPES-ovog sektora za statistiku i soko obrazovanje koje odgovara potrebama Kakva će biti uloga Rusa u "Agrokorovim” informisanje Marjan Širaj. tržišta rada - navodi se u saopštenju. kompanijama u Srbiji, BiH i Crnoj Gori za sada nije poznato dok se ne postigne do- Partneri sa Zapadnog Balkana i Turske Sberbanka preuzima Agrokor govor, koji bi trebale sve zainteresovane usvojili su zaključke zasnovane na Progra- strane da potpišu do 10. jula. Od tada hrvat- mima ekonomskih reformi (ERP) i dogovo- Ruska "Sberbanka” već početkom jula tre- ska država više ne bi imala ništa sa "Agro- rili se da produbljuju ekonomske i socijalne balo bi da preuzme vođenje najvećeg hr- korom”, a novi vlasnici bi donosili odluke o reforme u cilju poboljšanja ekonomije i ja- vatskog koncerna "Agrokor”, a posljednjih budućem poslovanju kompanije. čanja konkurentnosti i inkluzivnog rasta. dana vode se i pregovori da se uticaj ruske Potpredsjednik Evropske komisije nadle- banke još poveća. Smanjiti javnu potrošnju na plate i žan za euro i socijalni dijalog, Valdis Dom- Naime, "Sberbanka” je spremna da se od- penzije brovskis, koji je takođe zadužen za finansi- rekne učešća u slovenačkom "Merkatoru” jsku stabilnost, finansijske usluge i tržište u zamjenu za veći udio u "Agrokoru”, a po Crna Gora bi trebalo da nastavi sprovođe- kapitala, rekao je da su programi ekonom- raspoloženju vanredne uprave kompanije nje srednjoročne strategije fiskalne konso- skih reformi i današnji dijalog na visokom takav je dogovor sasvim realan. "Sberban- lidacije i smanji javnu potrošnju na plate nivou tu da pomognu partnerskim zemlja- ka” ima 18,5 odsto udjela u "Merkatoru”, a i penzije, ocijenjeno je na godišnjem Eko- ma da pokrenu ambicioznije reforme. računa se da će nakon konačnog dogovora nomskom i finansijskom dijalogu između - Iako je postignuti napredak dobrodošao, u "Agrokoru” imati najmanje 40 odsto uče- EU i zemalja Zapadnog Balkana i Turske. neophodni su napori za poboljšanje fiskal- šća, ako ne i više, pišu Večernje novosti. Na sastanku koji je održan u Briselu dogo- nih okvira i javnih finansija, produbljivanje Praktično to znači da će Rusi imati i glavnu voreno je da reformske mjere za Crnu Goru makroekonomske stabilnosti i podrška riječ o budućnosti poslovanja "Agrokora”, uključuju i obezbjeđivanje odgovarajuce prelasku na javnu potrošnju povoljniju za kompanije koja je i dalje kičma hrvatske budžetske alokacije kako bi se nosile sa ne- rast - smatra Dombrovskis. ekonomije i u čijem su sastavu firme bez planiranim fiskalnim odstupanjima. Komesar za evropsku politiku susjedstva kojih je nezamisliva hrvatska poljoprivre- - Crna Gora se takođe složila da izradi sve- i pregovore o proširenju, Johannes Hahn, da i maloprodaja. Imaće to sigurno i poli- obuhvatni akcioni plan za širokopojasni kazao je da se danas svih sedam partnera tičkih posljedica, prije svega, što će Rusi internet kako bi se ubrzalo širenje široko- obavezalo na produbljivanje ekonomskih i na velika vrata time ući u Hrvatsku koja je pojasnog pristupa i pripremio plan za po- socijalnih reformi sa ukupnim ciljem pod- dugo vremena kočila ruski kapital. U prvoj većanje investicija u istraživanje i razvoj sticanja konkurentnosti i rasta. fazi stabilizacije "Agrokora” bilo je pokušaja - navodi se u saopštenju Delegacije EU u da se ruske banke izbace iz igre, ali to nije - Sada bi se trebalo usredsrediti na snažnu Crnoj Gori. uspjelo, da bi na kraju "Sberbanka”, kojoj je primjenu ovih reformi tako da ljudi u regio- bivši vlasnik Ivica Todorić ostao dužan 1,1 Zajednički je usaglašeno da se nastavi sa nu mogu vidjeti opipljive rezultate: sve više milijardu eura, preuzima odgovornost za punim otvaranjem željezničkog tržišta, i boljih poslova i inkluzivniji rast - rekao je buduće poslovanje "Agrokora”. gdje je potrebno da Crna Gora uspostavi ne- Hahn. zavisno i efikasno željezničko regulatorno Hoće li ruske banke prodati svoje udjele Zajednički usvojene smjernice za politiku i bezbjedonosno tijelo, da se ojača makro- ili će ih zadržati zasad nije poznato. Ali, zasnovane su na ERP-u, koje vlade pripre- -prudencijalna politika Centralne banke, epilog slučaja "Agrokor” znači daleko veći maju na godišnjem nivou i podnose Evrop- prenosi Mina Business. skoj komisiji, slično onome što članice EU Iz Delegacije EU je saopšteno da je dogo- rade u Evropskom semestru. voreno da se nastavi razvoj pravnog okvi- - ERP-ovi igraju ključnu ulogu u unapri- ra koji je usklađen sa pravnom tekovinom jeđenju planiranja ekonomske politike i EU za dodjelu koncesija i javno-privatnog usmjeravanju reformi kako bi se podigla partnerstva. konkurentnost i poboljšali uslovi za inklu- - Zbog visoke nezaposlenosti u zemlji, Crna zivni rast i otvaranje novih radnih mjesta Gora se složila da poboljša pokrivenost i - zaključuje se u saopštenju. efikasnost svojih aktivnih politika tržišta rada, njihovu koordinaciju sa šemama so-

Maj 2018. Broj 5 62

85. Međunarodni poljoprivredni sajam u glavnom gradu Vojvodine Crnogorski privrednici uspješni u Novom Sadu

Broj 5 Maj 2018. 63

Komora organizovala zajednički štand privrednika Crne Gore. Naši prehrambeni proizvodi i vina ovjenčani brojnim priznanjima. Na poslovnom forumu Crna Gora- Vojvodina dogovoren izvoz žita i drugih proizvoda preko Luke Bar. Predstavnici ICT kompanija imale niz značajnih susreta sa kolegama iz Novog sada. Delegacija Crne Gore u posjeti Vrbasu i na obilježavanju Dana nezavisnosti naše države u Lovćencu. 

Maj 2018. Broj 5 64

rnogorski privrednici uspješno su se predstavili na 85. stvovanja ove kompanije na Novosadskom sajmu. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, na - Predstavili smo naše proizvode: mariniranog šarana, pastrmku i zajedničkom štandu koji je organizovala Privredna komora C karaša- proizvode kojih trenutno nema u Regionu. Veliko je intere- Crne Gore u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog sovanje posjetilaca našeg štanda da li mogu da kupe naše proizvo- razvoja, Ministarstvom ekonomije i Investiciono-razvojnim fon- de u Srbiji. Nažalost, nijesmo prisutni na ovom tržištu i nadamo se dom. da ćemo naći distributera koji bi nas podržao i koji bi nam pomo- Jedan od najvećih sajmova u jugoistočnoj Evropi okupio je od 15. gao u plasmanu – rekao je Vujačić. do 21. maja 2018. godine više od 1.500 izlagača iz 30 država i pre- Ovaj privrednik ističe da su uključeni u kampanju "Kupujmo do- ko 300.000 posjetilaca. Manifestaciju su obilježile brojne izložbe - maće" i da se nada da će ona u budućnosti biti još intenzivnija. stoke, poljoprivredne mehanizacije, organske hrane i proizvoda sa oznakom geografskog porijekla, deset kolektivnih izložbi, te više Milica Raković, direktorica fabrike vode Diva iz Bukovice, kazala do 50 stručnih i poslovnih skupova, među kojima i poslovni forum je da ova kompanija posluje u Crnoj Gori od 2009. godine, te da je Crne Gore i Vojvodine. tržište Srbije već otvoreno za njihove proizvode.

Zemlja partner sajma je bila Francuska. - Naš brend postaje sve prepoznatljiviji i u Srbiji je mnogo više za- stupljen nego prethodnih godina. Prvi put učestvujemo na Novo- Gosti sajma su pokazali veliko interesovanje za proizvode i uslu- sadskom sajmu i nadamo se da će to doprinijeti da proširimo našu ge kompanija "Mesopromet", "Plantaže", "Martex", MI "Goranović", zastupljenost na ovom tržištu – rekla je Raković. "Interprodukt", "Eko Per voda Diva", "Crnagoracoop", "Wolf-Pako- monte", "Drijen doo", "Zetafish" i Luke Bar, a sajam je bio i prilika za Kvalitet crnogorskih proizvoda ni ove godine nije ostao nezapažen uspostavljanje inicijalnih kontakata za buduću poslovnu saradnju. od strane stručnog žirija Novosadskog sajma poljoprivrede. Veli- ke šampionske pehare ponijeli su Udruženje vinara i vinogradara Crnogorski štand 16. maja su obišli potpredsjednik Vlade Milutin Crne Gore i Podrum Delić, a pehare sajma vinarije "Castel Savina", Simović i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Go- "Ceka" (čija vina "savina rose" i "taraš barique" su šampioni kvali- lubović, te brojni zvaničnici iz Srbije i Regiona. teta) i "Klisić". Medalje su ponijela vina Biotehničkog fakulteta, Po- - Crna Gora, poslije šest godina, ponovo nastupa na Novosadskom druma "Delić SPG", vinarija "Bekov krš", "Bona Mente", "Brajović", sajmu sa objedinjenom ponudom. Jedanaest privrednih društava "Buk", ""Castel Savina", "Ceka", "Čelobrdo", "Ćetković", "Dabović", ovdje prezentuje rezultate koje smo ostvarili u tom periodu a ko- "Đuković", "Klisić", "Ukšanović Ivo", "Ukšanović Tomo", "Vuković", jih zaista ima mnogo u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru. "Živković", "Vukićević Company" (dobili medalju i za rakiju). U ka- Postignuti su uz značajna sredstva koja smo koristili iz Evropske tegoriji likera, voćne i lozove rakije pehar sajma zlatnu i pet srebr- unije i punu saradnju naših privrednika i resornih ministarstava i nih medalja je ponio Dragan Turčinović iz Nikšića, a rakija Trno- ogledaju se u značajnom iskoraku u proizvodnji i dostizanju stan- vača je dobila zlatnu medalju. Lozova rakija ekstra vinarije Đukić darda koji su vezani za hranu – rekla je sekretarka Odbora udru- ponijela je srebrnu medalju, a zlatnu prepečenica Vujice Vukovića ženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore iz Lozne, Bijelo Polje. Lidija Rmuš. Pehar sajma je osvojila Mianja DOO za vrhunski kvalitet suhome- Ona ističe da su očekivanja izlagača da se poveća izvoz crnogor- snatih proizvoda, a šampioni kvaliteta su za crnogorsku pečenicu, skih proizvoda na srpsko tržište. te dobitnici četiri velike zlatne i sedam zlatnih medalja. Monstate je dobio dvije zlatne medalje za pršutu i pančetu u komadu, dok je - Tokom prethodna tri mjeseca bilježi se porast izvoza u Srbiju tako Martex ovjenčan sa dvije velike zlatne medalje za njeguški pršut u da očekujemo da će se taj pozitivan trend nastaviti. Srbija je naše listu i suvu pančetu u vakuumu. glavno izvozno tržište za poljoprivredno prehrambene proizvode, uz Kosovo te Bosnu i Hercegovinu, i očekujemo značajno bolje re- Kompanija Interproduct Cetinje dobitnica je pehara Novosadskog zultate u ovoj godini. Nadam se da će ovaj i budući sajmovi gdje će sajma za vrhunski kvalitet suhomesnatih proizvoda, šampioni su Crna Gora nastupati takođe sa objedinjenom ponudom, omogućiti kvaliteta za suvi crnogorski pršut u komadu, dok su proizvodi In- znatno bolji plasman na druga tržišta, pogotovo CEFTA regiona – terproducta BGD ovjenčani sa četiri zlatne i osam velikih zlatnih zaključila je Rmuš. medalja.

Hilmija Franca, vlasnik Mesoprometa, fabrike nedavno stradale u Darko Borozan, predstavnik firme Interproduct u Beogradu, zahva- velikom požaru, ističe da njihovo učešće na sajmu ima veliki zna- lio je Privrednoj komori Crne Gore na prilici da se predstave na čaj. sajmu.

- Samim učestvovanjem na ovom sajmu želimo da kažemo da se - Preko deset godina smo prisutni na srpskom tržištu i svake go- Mesopromet konsoliduje i da ćemo se uskoro vratiti stopostotno dine bilježimo rast prodaje naših proizvoda na ovom prostoru. Ove na tržište kako Crne Gore tako i zemalja okruženja. Mi imamo pla- godine je na sajmu ocjenjivano 12 naših proizvoda i dobili smo sman u Republici Srbiji i s obzirom da su kupci zadovoljni našim brojne nagrade, uključujući i priznanje da je naš pršut najkvalite- proizvodima održaćemo kontinuitet i nikako nećemo dopustiti da tniji od svih koji su bili u selekciji – rekao je Borozan. se stvori veliki vakuum, jer u poslu kada se jednom izađe, teško se Radoslav Zečević iz Pljevalja dobio je dvije medalje za poliflorni vratiti na tržište. Ovdje smo i da kupimo opremu, mašine i da ih vrcani med i čisti matični mleč, Crnogorska matica DOO iz Danilo- ovih dana povezemo u Crnu Goru da bismo nastavili proizvodnju vgrada dobitnik j je velikih zlatnih medalja za pogače i invertovani – rekao je Franca. sirup za prehranu pčela, a šampion kvaliteta je Borislav Čabarkapa Neđo Vujačić, Zetafish Golubovci, ističe važnost premijernog uče- iz Podgorice za propolis kapi.

Broj 5 Maj 2018. 65

Veliki šampionski pehar pripao je Mljekari Srna iz Nikšića za pri- daljeg napretka, pa u tom smislu privredne komore Crne Gore i kazani kvalitet programa fermentisanih i ostalih mlječnih pro- Vojvodine zajedno rade na stvaranju ambijenta koji će iskazati po- izvoda, a ova kompanija nagrađena je sa još dvije velike zlatne, seban senzibilitet prema preduzetništvu i investicijama – rekao četiri zlatne, te sa po tri srebrne i bronzane medalje. Povelju sajma je Golubović. za kvalitet je dobila sirara "Katunjanka" za visok kvalitet ocijenje- Naglašava da poljoprivreda i prehrambena industrija zaslužu- nog programa sireva, kao i veliku zlatnu medalju za dimljeni sir, te ju posebnu pažnju sa aspekta mogućnosti saradnje i obostranih zlatne medalje za sir sa koprivom odnosno sa začinskim biljem. ulaganja. Uspješna poljoprivreda garantuje sigurne prihode, pa se Mirjana Beljkaš dobila je veliku zlatnu medalju za pljevaljski sir, putem povezivanja proizvodnje, dijeljenjem znanja i tehnologija, farma "Dačević" iz Nikšića bronzu za proizvodni program puno- korišćenjem evropskih fondova može podići konkurentnost i zaje- masnih sireva, a kooperativa "Cijevna" srebro za crnogorski pri- dno izaći na treća tržišta. rodno sušeni sir. - Naša obaveza je da niz pojedinačnih impulsa za saradnju koji postoje u ovoj oblasti integrišemo u ozbiljne projekte koje bi Evropa Razgovor sa pokrajinskim premijerom bila spremna da finansijski podrži – rekao je predsjednik crnogorske Komore. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlasti- Turizam će, dodaje on, kao strateška grana i generator krupnih in- mir Golubović razgovarali su 16. maja 2018. godine, uoči poslovnog vesticija i prihoda nastaviti trend ekspanzije u Crnoj Gori, uz dalju foruma sa Vojvodinom, sa predsjednikom Pokrajinske vlade Igo- izgradnju i proširenje turističkih kapaciteta, od kojih su neki u vla- rom Mirovićem. sništvu subjekata iz Srbije.

Sagovornici su se saglasili da postoji prostor za intenziviranje sa- - Nalaženje modela za punu valorizaciju tih turističkih objekata radnje između Crne Gore i Vojvodine prije svega u oblastima pol- koje država Srbija posjeduje na crnogorskom primorju mora biti joprivrede i IT sektora, u okviru kojih je, kako je navedeno, moguće naš zajednički cilj u budućem periodu – rekao je Golubović. realizovati značajne projekte. Potencijal za unapređenje saradnje postoji i u oblasti izgradnje Ocijenjeno je da, u prilog čvršćem povezivanju, govori i realizaci- saobraćajne infrastrukture, s obzirom na to da se na ovim prosto- ja i gradnja drumskog Koridora 11, kao i rekonstrukcija železničke rima ukrštaju važni saobraćajni koridori. Završetak auto-puta Bar- pruge od Beograda do Bara. -Boljare, korišćenje punih kapaciteta Luke Bar i obnova željeznice Beograd-Bar će donijeti neophodno ubrzanje robnog prometa i po- Saradnja Crne Gore i Vojvodine je okarakterisana kao veoma zna- jačati izvoznu aktivnost. čajna, u prilog čemu govori i obim robne razmjene. Naša zemlja i Vojvodina baštine dobre i prijateljske odnose, i važno je da privre- On je najavio da će tokom razgovora u Novom Sadu jedna od tema dna saradnja bude dvosmjerna i usmjerena na dobrobit oba naro- biti mogućnost transporta žita iz Vojvodine ka Italiji preko Luke da, zaključeno je na sastanku. Bar. - Različiti razlozi su u prethodnom periodu uticali da se transport Poslovni forum Crna Gora-Vojvodina žita sa ovog područja odvija značajno dužim i zahtjevnijim korido- rima, pa će ovaj sastanak biti prilika da transport ove robe usmje- U okviru Novosadskog sajma, 16. maja 2018. godine organizovan je rimo na ekonomski logičnu trasu. Nadam se da će ovo biti jedan forum privrednika Crne Gore i Vojvodine, u čijem radu su učestvo- od pozitivnih rezultata boravka crnogorske delegacije u Vojvodini. vali i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubo- Navedeni sastanak je prilika da sa predsjednikom Privredne ko- vić, potpredsjednik Vlade Milutin Simović, predsjednici Privredne more Srbije kod nadležnih organa pokrenem inicijativu za sta- komore Srbije Marko Čadež i Privredne komore Vojvodine Boško vljanje u funkciju dijela željeznice koja ide preko teritorije Kosova, Vučurević, potpredsjednik pokrajinske Vlade Đorđe Milićević kao kako bi Luka Bar, prevashodno kada se radi o pretovaru ruda, mo- i članovi diplomatskog kora. Razgovarano je o mogućnostima gla da stavi svoje kapacitete u punu funkciju – rekao je Golubović. unapređenja privredne saradnje, a predstavljeni su potencijali Izrazio je očekivanje da će susreti i razmjena iskustava i dobre pra- Crne Gore, rad IT klastera Vojvodine i instituta BioSense. kse predstavnika ICT sektora rezultirati nizom korisnih inicijativa U bilateralnim razgovorima učestvovali su predstavnici oko u narednom periodu. 80 crnogorskih i vojvođanskih kompanija iz oblasti poljopri- - Koncept sektorskog povezivanja mora biti model ponašanja u vrede i prehrambene industrije, ICT sektora, građevinarstva, budućnosti zbog potrebe dijeljenja iskustava u primjeni evropskih logistike,trgovine, komunalnih preduzeća. standarda poslovanja, pa će privredne komore Crne Gore i Vojvo- Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović za- dine u narednom periodu redovno organizovati susrete privredni- hvalio je na toploj dobrodošlici i prijemu koji tradicionalno prati ka, kako bi definisali zajedničke projekte i formirali konzorcijume svaku posjetu crnogorske delegacije Vojvodini. Forum i učešće na i klastere radi zajedničkog nastupa na trećim tržištima – naveo je Novosadskom sajmu, prema njegovim riječima, predstavlja još je- Golubović. dnu inicijativu za unapređenje ekonomske saradnje Crne Gore i Saradnja na definisanju i realizaciji zajedničkih projekata uz mo- Vojvodine, još jedan impuls usmjeren na snažniji privredni napre- gućnost njihovog finansiranja sredstvima fondova Europske unije dak regiona i izraz opredjeljenja da se Crna Gora i Srbija međusob- je zajednički interes, a mogućnost daljeg širenja međusobne pri- no podržavaju na evropskom putu. vredne saradnje, ne samo po obimu, već i po kvalitetu, mora biti - Saradnja sa zemljama regiona predstavlja bitnu komponentu naš prioritet u budućem periodu, zaključio je predsjednik Privre-

Maj 2018. Broj 5 66

dne komore Crne Gore. bije izvezla proizvoda u vrijednosti od 21,2 miliona eura, 43,2% u odnosu na isti period prošle godine. Potpredsjednik Vlade Milutin Simović saopštio je da je po obimu robne razmjene Srbija prvi i najznačajniji partner Crne Gore, da je Posebno je potencirao značaj budućeg autoputa Bar-Boljare koji to rezultat dobrih političkih i ukupnih bilateralnih odnosa i pozvao će privrednicima omogućiti bolje povezivanje, skratiti putovanje, privrednike i preduzetnike da kao stubovi daljeg razvoja ekonomi- omogućiti siguran prevoz roba, omogućiti kvalitetnu konekciju je dviju država budu hrabri, kreativni i inovativni. sa strateškom Lukom Bar i pružiti nove, do sada neiskorišćene mogućnosti saradnje, uključujući moguće zajedničke nastupe na - Ovako dobri međukomorski i privredni odnosi svakako su rezul- trećim tržištima upravo preko ove luke. tat veoma dobrih političkih i ukupnih bilateralnih odnosa Crne Gore i Republike Srbije. Dvije prijateljske zemlje i naše vlade su Prema njegovim riječima, Vlada Crne Gore, Vlada Republike Srbije kreirale pozitivan politički okvir, zasnovan na međusobnom po- i Pokrajinska vlada su najodgovornije za stvaranje političkog i eko- štovanju i uvažavanju sopstvenih interesa, okvir koji je stvorio po- nomskog okvira za nesmetano tržišno poslovanje. voljan ambijent za ekonomsko povezivanje i ukupnu regionalnu - To je okvir u kome ćete moći da realizujete vaše preduzetničke saradnju. Po obimu robne razmjene Srbija je prvi i najznačajniji vizije, jer ste vi stubovi razvoja ekonomije naših država. Zato, bu- partner Crne Gore. U 2017. godini ostvarena robna razmjena izno- dite kreativni, hrabri i prije svega inovativni. Razmjenjujte isku- sila je 561,7 miliona eura, odnosno 21% ukupne crnogorske razmje- stva i konstantno otkrivajte nova polja moguće saradnje, pratite ne, što je za 4,1% više u odnosu na godinu ranije. Robna razmjena komunikacione i tehnološke trendove 21. vijeka, prezentujte vaše sa Vojvodinom je u godini za nama bila do sada rekordna i njena proizvode i usluge i uvijek stremite da budete najbolji – rekao je vrijednost se procjenjuje na oko 174 miliona eura – rekao je Simo- Simović i izrazio zadovoljstvo politikom Srbije koja crnogorsku vić. zajednicu podstiče na očuvanje samobitnosti i identitetske razli- Vicepremijer je pozvao privredne komore Crne Gore, Srbije i Voj- čitosti. vodine da inače odličnu saradnju intenziviraju na implementaciji Predsjednik Prvredne komore Vojvodine Boško Vučurević poten- zajedničkih projekata, a kompanije iz Vojvodine i Republike Srbije cirao je uspješnu saradnju sa kolegama iz Crne Gore. da nastave da ulažu i pokreću poslove i projekte u Crnoj Gori. - Izuzetno je važno razvijati međuregionalne odnose jer time una- - Prema podacima Centralne banke Crne Gore, vrijednost direk- pređujemo razvoj poslovanja i privrede. Organizovanjem ovog po- tnih investicija srpskih kompanija u periodu od 2006. do novem- slovnog foruma vjerujem da ćemo intenzivirati odnose naših ko- bra 2017. godine iznosila je 436 miliona eura, što ih ukupno svrsta- mora i učvrstiti veze naših privrednika – rekao je Vučurević. va među 10 najvećih od preko 110 zemalja koje su investirale do sada u Crnu Goru. U 2017. godini priliv investicija iz Srbije iznosio Potpredsjednik Pokrajninske vlade Vojvodine Đorđe Milićević iz- je 30,6 miliona eura. U prošloj, rekordnoj godini za crnogorski tu- razio je uvjerenje da će se uzlazni trend ekonomske saradnje ove rizam, u kojoj je ostvaren rekordan broj posjetilaca (preko 2 milio- autonomne pokrajine i Crne Gore dodatno intenzivirati, a da je za- na) i rekordan prihod od turizma (blizu jedne milijarde eura), Crnu datak koji predstoji formiranje zajedničkih brendova za treća trži- Goru je posjetilo preko 405 hiljada turista iz Srbije, koji su ostvarili šta, pogotovo zajedničkog turističkog proizvoda. blizu tri miliona noćenja. U odnosu na mogućnosti i potencijal koji - Naše turističke organizacije treba da rade na kreiranju šireg Crna Gora ima i ove brojke takođe mogu biti značajno veće, na obo- spektra turističkih proizvoda privlačnih i za domaće i za inostrane stranu korist. Zato vas i pozivam da u još većem broju iskoristite turiste i vjerujem da tu postoji značajan prostor za saradnju – is- priliku za predstavljanje na sajmovima i poslovnim forumuma u takao je Milićević, potencirajući zatim značaj izgradnje drumskog Crnoj Gori, koji su uvijek prilika za povezivanje privrednika i upo- Koridora 11 za povezivanje dvije zemlje. Taj auto put Milićević je znavanje sa atraktivnim poslovnim i investicionim ambijentom u nazvao budućom žilom kucavicom privrede koja će umnogome Crnoj Gori – rekao je potpredsjednik Vlade, dodajući da je za Crnu unaprijediti robnu razmjenu Srbije i Crne Gore. Goru ohrabrujuće što je u prvom kvartalu ove godine na tržite Sr-

Broj 5 Maj 2018. 67

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež je ocijenio da vrednim komorama Crne Gore i Vojvodine. su digitalizacija i logistika dva ključna stuba razvoja privreda dvije - Ovo je značajan dan za privredu Crne Gore, posebno za grad i zemlje. Luku Bar koja je stub privrednog razvoja. Napravljen je veoma zna- - Tu smo da nađemo rješenje kako da spojimo velike izvoznike žita čajan korak da se preko Luke Bar obavlja pretovar preko 300.000 sa Lukom Bar koja bi tako postala izvozna hab destinacija. Rješa- tona žitarica i nekoliko stotina hiljada tona roba koje su potrebne vanje tog pitanja direktno će uticati na robnu razmjenu između tržištu Srbije. Riječ je o rezultatu pregovora koji traju već nekoliko naše dvije zemlje. Drugi značajan stub je digitalizacija. Pozivam mjeseci, a koji će dovesti do upošljavanja neiskorišćenih kapacite- vas da sa kolegama iz Crne Gore dođete do još inovativnijih rješe- ta Luke i radne snage. Danas smo dogovorili cijenu pretovara pre- nja u sektoru informacionih tehnologija jer od inovativnosti IT-a ko Luke Bar, kao i prevoza preko Srbija Cargo i MonteCargo za do danas zavisi svaka tradicionalna industrija – rekao je Čadež. dva silosa žitarica u ovoj godini, što je 60 hiljada tona, možda čak i više – rekao je Franović. Prezentacije na forumu su imali predstavnik Biosensa Oskar Mar- ko, Smiljana Krajinović iz IT klastera Vojvodine. Željko Baltić, ru- Prema njegovim riječima, prioritet Luke Bar je dugoročni posao sa kovodilac Sektora za međunarodnu saradnju Privredne komore žitarima iz Srbije. Crne Gore, prezentovao je investicioni i poslovni ambijent naše - Ovo je priča koja je otvorena i koja predstavlja interes Luke Bar, zemlje. Države Crne Gore i njene ekonomije, te naravno, Srbije i Vojvodine. Poslovni forum je okončan bilateralnim razgovorima privrednika. Takođe je jako bitno da ovaj posao ide i u drugom smjeru, odnosno da se u Luci Bar obavlja pretovar robe koja ide za Srbiju. O tome smo takođe imali više sastanaka i vjerujem da ćemo se dogovoriti Izvoz žita iz Srbije preko Luke Bar o izgradnji zajedničkih skladišta koji su potrebni Luci Bar a koje će koristiti poslovni partneri iz Srbije – rekao je Franović. Žito iz Vojvodine već od ove godine izvoziće se na treća tržišta preko Luke Bar. Ovo je rezultat sastanka predsjednika privrednih Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izrazio je za- komora Crne Gore i Srbije sa predstavnicima kompanija Srbijacar- dovoljstvo što je još jedan poslovni forum rezultirao konkretnim go, Montecargo i Luka Bar, kao i izvoznicima žitarica MK grupom benefitima za privrede dvije zemlje. i Agro globom iz Novog Sada, koji je održan 16. maja 2018. godine, - Mislim da smo postigli veliki uspjeh u razgovorima koji mogu na marginama poslovnog foruma Crna Gora-Vojvodina u pokrajin- da obezbjede dugoročnost poslovanja izvoznika žitarica sa Lukom skoj Privrednoj komori. Bar. Sa cijenom koja je ranije postojala železničko lučki koridor - Sa zadovoljstvom mogu da saopštim crnogorskoj javnosti da su nije bio profitabilna maršuta, pa je srpsko žito na treća tržišta išlo na današnjem sastanku usaglašene cijene prevoza i da će prve ko- preko Konstance. Potreba Srbije za još jednom logističkom platfor- ličine žita iz Vojvodine preko Luke Bar na treća tržišta krenuti već mom za izvoz i uvoz je ogromna. Ovo što smo danas postigli uliva u ovoj godini – kazao je predsjednik Privredne komore Crne Gore nadu da ćemo povećati izvoz i uvoz preko Luke i robnu razmjenu Vlastimir Golubović. izmešu naše dvije države – rekao je Čadež.

Prema njegovim riječima, ovim su stvoreni uslovi za dugoročni Srbija je 2017. godine izvezla oko 500.000 tona pšenice, 1.660.000 posao izvoza žita preko pomenute crnogorske luke. tona kukuruza i 500.000 tona drugih žitarica i brašna. Od nave- denih količina, prugom Beograd – Bar, preko Luke Bar, preveze- - Ovaj posao će u značajnoj mjeri uticati na jačanje ekonomskih no ukupno 35.000 tona žitarica. Polovina ukupne trgovine, oko veza Crne Gore i Srbije i povećanje obima robne razmjene. Procje- 1.100.000 tona odvija se preko Rumunije, odnosno Dunavom, preko na je da bi već u naredne dvije godine moglo da dođe do izvoza Konstance, a ostatak drumskim i željezničkim prevozom preko 300.000 tona žitarica preko Luke Bar. No, nije riječ samo o jedno- Rijeke i Kopra. Razlog korišćenja duže rute bila je cijena prevoza, smjernom izvozu već i o uvozu sirovina i repromaterijala za potre- koju formiraju Srbijacargo, Montecargo i Luka Bar. Dogovorom o be proizvođača i izvoznika iz Vojvodine - rekao je Golubović. nižoj cijeni prevoza ruta za izvoz preko Luke Bar postala je ponovo Direktor Luke Bar Zarija Franović zahvalio je na podršci vladi i pri- rentabilna za korisnike.

Maj 2018. Broj 5 68

ICT: Ojačati veze nauke, obrazovanja i - Zanimalo nas je kako i mi u Crnoj Gori možemo pokrenuti slične procese. Ne možemo se pohvaliti stepenom razvijenosti IT klaste- privrede ra kod nas, tako da smo bili ovdje da učimo od onih koji su prvi u Regionu. Uvjerili smo se u važnost čvrste veze privrede i nauke, Predstavnici Odbora udruženja ICT Privredne komore bili su dio koja je produkovala ovako dobar kadar a oni svjetski poznate proi- crnogorske privredne delegacije koja je boravila u Novom Sadu po- zvode. Jedna od kompanija koje smo posjetili DMS zapošljava više vodom Međunarodnog sajma poljoprivrede. od hiljadu ljudi iz ove branše, što je više nego što mi u ICT sektoru Oni su se u direktnoj komunikaciji sa kolegama iz klastera Infor- imamo zaposlenih. Znači, oni su 300 miliona eura izvoza postigli maciono komunikacionih tehnologija Vojvodine upoznali sa pred- sa 6000 zaposlenih u ovoj branši, kao rezultat više decenijskog nostima koje nudi ovaj vid udruživanja i projektima koji su na taj rada i dobrih relacija između Tehničkog fakulteta i privrede – re- način realizovani. kao je Radulović.

U 2017. godini vojvođanske IT firme su imale izvoz od 300 miliona Član ovog Odbora Vladan Tabaš iz kompanije "Čikom" smatra da eura. One izvoze 94 odsto svoje proizvodnje (najvećim dijelom je ključ ovako uspješne priče nijesu pomoć države i njen uticaj na riječ o razvoju softvera), 47 odsto čini izvoz u EU, a 26 odsto u dr- kreiranje tržišta, već nivo organizovane povezanosti privrede i žave ex-YU. univerziteta. Na Tehničkom fakultetu u Novom Sadu je 14.000 studenata od kojih je polovina na informacionim tehnologijama. Crnogorski privrednici posjetili su Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, kompanije Schneider Electric DMS, M&I Systems, - Oni sa fakulteta generišu startupove, pa je više od 100 ovakvih Alfanum, DunavNet i Prozone. Značajne bilateralne razgovore vo- firmi iznjedreno sa Tehničkog fakulteta i u njima rade, ili su osni- dili su i tokom poslovnog foruma Crna Gora i Vojvodina, gdje su vači - profesori i asistenti. Čini mi se da je ovaj trougao obrazova- se upoznali i sa djelatnošću Instituta Biosense koji kombinuje dva nje, nauka i privreda kod nas već neko vrijeme zapostavljen, pa najperspektivnija sektora u Srbiji – poljoprivredu i ICT u pravcu ćemo po povratku u Crnu Goru razmotriti organizaciju sastanaka upotrebe najsavremenije tehnologije u razvoju održivog agrara. sa Ministarstvom nauke, Ministarstvom prosvjete, Univerzitetom Najpoznatiji projekat koji je ovaj institut realizovao je Prva digi- da bismo pokušali da napravimo koncept razvoja IT-a na ovaj na- talna farma u Srbiji i Regionu, na parcelama komercijalnog proi- čin – rekao je Tabaš. zvođača "Krivaja". Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović Aleksandar Radulović, predsjednik OU ICT Komore objasnio je da ohrabrio je privrednike da krenu putem udruživanja u klastere, su upoznati da vojvođanski klaster ICT uspjeh duguje Fakultetu vođeni iskustvom ICT klastera Vojvodine koji je za deset godina tehničkih nauka koji je prije dvadesetak godina otpočeo cijelu pri- postigao impresivne rezultate. ču. - Udružujte se i tako udruženi izađite na treća tržišta pa možemo postići rezultate srazmerne vojvođanskim u narednom periodu –

Broj 5 Maj 2018. 69 rekao je Golubović. Obilježen Dan nezavisnosti u Lovćencu

Zajednički projekti sa Vrbasom održaće Dan nezavisnosti 21. maj obilježen je u vojvođanskom mjestu Lo- crnogorsku zajednicu vćenac, centru naše dijaspore, u prisustvu crnogorske delegacije poslovnih ljudi, predstavnika ministarstava i lokalne samouupra- ve koju je predvodio predsjednik Privredne komore Vlastimir Go- Crnogorska delegacija privrednika, predstavnika ministarstava i lubović. lokalnih samouprava posjetila je 17. maja 2018. godine Vrbas gdje se susrela sa privrednicima ovog mjesta i razgovarala o mogućno- Priređen je bogat umjetnički program u organizaciji Kulturno-pro- stima razvoja saradnje. svjetnog centra "Princeza Ksenija" na platou ispred bisti Petra II Petrovića Njegoša i kralja Nikole (izrada posljednje je rezultat do- Skupu je prethodio sastanak predsjednika Privredne komore Crne nacije Privredne komore Crne Gore). Bila je to prilika se posjetioci Gore Vlastimira Golubovića sa predsjednikom Opštine Milanom i gosti manifestacije podsjete na 5. novembar 1945. godine i prvu Glušcem na kojem je razgovarano o položaju brojne crnogorske grupu crnogorskih kolonista koja je tada krenula ka Vojvodini. Pet zajednice u Vrbasu i privrednim pitanjima. U razgovru je učestvo- i po hiljada porodica, odnosno 32.500 ljudi iz Crne Gore naselilo je vao i konzul Crne Gore u Vojvodini Miodrag Kankaraš. prostore Vojvodine. Posjeta delegacije Crne Gore Vrbasu i Vojvodini uvijek sa sobom - Svako ko Crnu Goru nosi u srcu, najveću zahvalnost i dug osjeća nosi posebnu simboliku i obavezu da se izrazi poštovanje i za- prema crnogorskoj zajednici u Vojvodini koja baštini jedinstvenu hvalnost prema svemu što su stvorili i budućim generacijama u kulturu sjećanja našeg naroda i genracijama prenosi izvorni cr- nasljedstvo ostavili crnogorski iseljenici, naveo je predsjednik Ko- nogorski sistem vrijednosti i način života – rekao je predsjednik more Golubović. Komore Golubović. - Unapređenje ekonomske saradnje i zajednički projekti sa privre- On je ocijenio da Crnogorci u Vojvodini identitet ne grade samo dnicima Vojvodine najbolji su način da održimo crnogorsku zaje- na prošlosti, već imaju potencijal i spremnost da bogato nasljeđe dnicu i podignemo kvalitet života u ovom kraju – rekao je on. pretoče u nove ciljeve koje budućnost zahtijeva. Prema njegovim riječima, privredne komore Crne Gore i Vojvodi- - Obaveza je Crne Gore je da bude prisutna u Vojvodini, da kroz ne aktivno rade na unapređenju ali i identifikovanju te otklanjanju saradnju i zajedničke projekte ekonomski osnaži crnogorsku za- problema koji ograničavaju razvoj privredne saradnje, dodajući jednicu u Vojvodini i doprinese razvoju ovog kraja. Privredna koda se ona može posebno baštiniti u oblasti poljoprivrede, turizmu, mora će u saradnji sa partnerskom Komorom Vojvodine i crno- drvne industrije. gorskim privrednicima ojačati napore na valorizaciji privrednih - Velika prilika stoji pred našim kompanijama s obzirom na raz- potencijala ovog kraja i poboljšanju uslova života crnogorske vijenost poljoprivredne i prehrambene industrije u Vojvodini, ali i zajednice. Privrednici su saglasni da se i ovoga puta donacijom kvalitet i atraktivnost proizvoda koji postoje u asortimanima pro- pomogne kulturni centar u Lovćencu, i to ćemo učiniti iz srca i sa izvođača iz Crne Gore. Naša obaveza je da niz pojedinačnih im- zadovoljstvom – naglasio je predsjednik Golubović. pulsa za saradnju koji postoje u ovoj oblasti integrišemo u ozbiljne Nenad Stevović, publicista i istraživač crnogorske dijaspore bio je projekte koje bi Evropa bila sprema da finansijski podrži – kazao među domaćinima skupa. je Golubović. - Lovćenac je personifikacija crnogorske dijaspore. On danas živi Predsjednik Vrbasa Milan Glušac podsjetio je da je ova opština bila kao što čine brojna vojvođanska mjesta ove veličine, dosta teško, treća po razvijenosti u bivšoj Jugoslaviji te da su opstali veliki po- teže nego ranije. Uvijek je važno istaći privrženost stanovnika Lo- slovni sistemi iz toga perioda do danas, poput Carnexa, Medele i vćenca matičnoj državi i danas kada Udruženje Krstaš i Kultur- drugih. no-prosvjetno društvo "Princeza Ksenija" obilježavaju dan obnove - Saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore je tradicionalno nezavisnosti Crne Gore mnogo znači što smo ugostili delegaciju veoma dobra kao i sa pojedinim crnogorskim kompanijama, i ovi privrednika koja je učestvovala na Međunarodnom sajmu u No- sastanci su uvijek prilika da se to potvrdi, te da se predstave po- vom Sadu. Privredna komora Crne Gore, kao i druge državne in- slovni subjekti iz obije zemlje koje mogu uspostaviti saradnju što stitucije, pokazuju visok nivo nacionalne odgovornosti jer posje- bi dovelo do širenja njihovog tržišta i zapošljavanja dodatnih ra- ćuju Lovćenac i vode računa o crnogorskoj zajednici – kazao je dnika - rekao je Glušac. Stevović.

Na sastanku su među ostalima prisustvovali čelnici kompanija Prvi čovjek Luke Bar Zarija Franović ne krije pozitivne impresi- Luka Bar Zarija Franović, Jadroagent Vojo Banović, 13. jula – Plan- je o Lovćencu koje opisuje kao predivno vojvođansko mjesto koja taže Verica Maraš, Stadion d.o.o Vojin Žugić koji su razgovarali o baštini tradiciju Crne Gore, a to je pokazao i priređeni kulturno- mogućnostima saradnje sa vrbaškim privrednicima i plasmanu -umjetnički program. njihovih proizvoda na crnogorsko i treća tržišta, te predstavili svo- On naglašava da je 21. maj istorijski datum za sve građane Crne je visoko kvalitetne asortimane. Gore kada smo, kako kaže, na kulturan i demokratski način obno- Nakon sastanka u Opštini Vrbas, crnogorska delegacija je posjetila vili državnost poslije dužeg vremena. Nacionalni savjet crnogorske manjine u Srbiji, gdje se upoznala sa - Veoma sam srećan što proslavljamo punih 12 godina od obnove radom ove organizacije te izazovima koji su pred našom dijaspo- nezavisnosti i očekujem u budućnosti još veći prosperitet za našu rom u Bačkoj. zemlju – rekao je Franović, čestitajući svim građanima praznik.

Maj 2018. Broj 5 70

Sastanak sa ambasadorom Bingulcem Izuzetan doprinos komora jačanju saradnje Crne Gore i Srbije

Ambasador veoma važnim prepoznaje i saradnju na polju pretpristupnih pregovora za članstvo u EU, baš kao i razvoj Crne Gore u oblasti energetike, posebno kada je riječ o podmorskom kablu za koji smatra da je od velikog značaja za ukupan Region. 

Broj 5 Maj 2018. 71

mbasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Bingulac i predsjednik tipa ističe posebnu ulogu gospodina Rašovića i Kluba na čijem je Srpsko-crnogorskog poslovnog kluba Radivoje Rašović čelu, baš kao i crnogorskih privrednika koji su njegove članice. posjetili su Privrednu komoru Crne Gore i razgovarali sa A Ambasador veoma važnim prepoznaje i saradnju na polju pretpri- njenim predsjednikom Vlastimirom Golubovićem. stupnih pregovora za članstvo u EU, baš kao i razvoj Crne Gore u Apostrofirajući visok nivo ekonomske saradnje dvije zemlje koja oblasti energetike, posebno kada je riječ o podmorskom kablu za prati isto takve političke odnose, sagovornici su se saglasili da su koji smatra da je od velikog značaja za ukupan Region. privredne komore, baš kao i Srpsko-crnogorski poslovni klub dali Predsjednik Srpsko crnogorskog kluba Radivoje Rašović isti- i daju izuzetan doprinos kontinuiranom unapređivanju poslovne če važnost dvevne komunikacije sa Privrednom komorom Crne saradnje i povezivanju privreda. To se ogleda kroz ostvrenu robnu Gore, kao i njenim članicama, te razumijevanja crnogorske admi- razmjenu, nivo investicija, te odličnu turističku posjećenost. nistarcije za potrebe i zahtjeve Kluba. Iskazao je uvjerenje da će se Predsjednik Golubović je nagalasio veliku posvećenost Privredne u tom smjeru nastaviti i u budućnosti, te da će se naći pravi modul komore Crne Gore razvoju saradnje sa zemljama okruženja, isti- da se dvije privrede i poslovne zajednice predstave i tržištima iz- čući ulogu partnerskih komora sa kojima ova asocijacija baštini van naše regije. tradicionalno dobre partnerske veze i osmišljava aktivnosti koje Naglašavajući pozitivna kretanja u crnogorskoj ekonomiji koja su tome doprinose. Golubović posebno ističe izuzetno kvalitetnu bilježena od 2006. godine, predsjednik Golubović je u kontekstu saradnju crnogorske sa Privrednom komorom Srbije ali i sa re- pristupanja Evropskoj uniji istakao značaj Berlinskog procesa i gionalnim i gradskim komorama te države. Dodao je da prilika ulogu Komorskog investicionog foruma koji pokazuje puno razu- za potvrdu dobrih odnosa slijedi već naredne sedmice u Novom mijevanje za ostvarenje zadataka na uspostavljanju jedinstvenog Sadu kada će biti održan poslovni forum u saradnji sa Privrednom ekonomskog prostora. komorom Vojvodine. Predsjednik je naglasio da će Privredna komora Crne Gore poslije višegodišnje pauze, ponovo biti izlagač na Predsjednik je iskazao uvjerenje da će turistički kapaciteti koji Novosadskom poljoprivrednom sajmu koji se održava od 15 do 21. se nalaze u Crnoj Gori, a vlasništvo su države Srbije uskoro biti maja. Crnogorski privrednici će ove godine nastupiti na zajednič- na pravi način prilagođeni potrebama savremenog turizma, a na kom štandu, uz podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog dobrobit obije zemlje. razvoja, Ministarstva ekonomije, Investiciono razvojnog fonda i Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić je naglašavajući naravno Privredne komore Crne Gore. Sajam, poslovni forum na kvalitet ekonomskih i poslovnih odnosa Crne Gore i Srbije u kon- kojem će učestvovati i potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin tekstu nastavka njihovog unapređenja dodatno istakao ulogu ko- Simović, kao i niz već zakazanih sastanaka sa najvišim predstav- mora. Dobru komorsku saradnju prepoznaje kao idealnu bazu za nicima pokrajinske Vlade i tamošnjim privrednicima imaju cilj realizaciju velikog broja inicijativa za koje sredstva, sinergetskim prepoznavanje i realizaciju dodatnih poslovnih mogućnosti i po- djelovanjem, mogu biti obezbijeđena korišćenjem različitih fon- vezivanja privrednika naše zemlje i Vojvodine. dova. Ambasador Bingulac je zahvaljući na podršci koju u dijelu una- U kontekstu već najavljenog foruma u Novom Sadu posebno je pređenja ekonomske saradnje dobija od Privredne komore Crne istakao učešće kompanija iz ICT sektora koje će imati razgovore Gore, naglasio da su dvije nacionalne komore primjer kako tre- sa tamošnjim ICT klasterom koji je svojim rezultatima pokazao ba osmišljavati valorizaciju potencijala Regiona. To je pokazano značaj udruživanja za unapređenje čitave grane. S tim u vezi i sa i kreiranjem Zajedničke turističke ponude, kroz projekat koji su ovog Foruma se očekuje niz korisnih inicijativa koje će se realizo- osmislile i realizovale komore. Na ovim i drugim poslovima ovog vati u narednom periodu.

Maj 2018. Broj 5 72

Aleksa Kostić, farmer Prihodi od stočarstva za pristojan život

Sa farme, od 150 muznih krava i tovnih junadi, godišnje se tržištu isporučuje oko 550 000 litara mlijeka i 3,5 tone mesa. Mjesečna zarada po grlu je 100 eura. 

leksa Kostić jedan od najuspješnijih stočara u Crnoj Gori, A. Kostić: Od 2006. godine formirao sam farmu krava muzara i po- nakon 12 godina bavljenja stočarstvom, naglašava da da čeo da se bavim uzgojem junadi. Tada sam i otvorio firmu "Sim- Anije pogriješio što se ovom biznisu. Preporučuje ovaj posao -mlek". Kod kupovine mašina i opreme pomogla su mi je sestra, i drugim mladim ljudima koji žive na selu. Raspoložen je da im koja živi u inostranstvu, kao i roditelji. Takođe, Program za formi- svojim iskustvom pomogne kako bi im početak bio lakši. ranje jedne malo veće i savremenije farme prihvaćen mi je od strane Ministarstva za poljoprivredu, kao i kod Investiciono razvojnog Glasnik: Otkud ideja da se još od mladih godina bavite poljopri- fonda Crne Gore, 2006. godine. Izgradili smo savremene objekte, vredom odnosno stočarstvom, jer je to dosta težak posao i ne baš nabavili opremu i uvezli 24 rasne, visoko steone junice, simental- interesantan mladim ljudima? ske rase. I tada smo imali značajnu podršku Ministarstva poljopri- A. Kostić: Veoma mlad sam počeo da se bavim ovim poslom, tako vrede, a posebnu moralnu i finansijsku podršku mi je dao tadašnji što sam u početku pružao usluge drugim poljoprivrednicima. Po- ministar, g-din Milutin Simović. sla je bilo dosta, naročito u ljeti, pa je moglo i da se zaradi. Uz to, Glasnik: Koliko imate krava muzara i junadi? Koliko mlijeka i mesa prateći emisije o selu i poljoprivredi, i čitajući poljoprivredne časo- isporučujete tržištu godišnje? Može li od ovog posla pristojno da se pise, ocijenio sam da se sve više stvaraju uslovi za razvoj poljopri- živi? Koliki su vam neto godišnji prihodi? vrede kod nas. I što je najvažnje volim taj posao pa sam se osmjelio da se oprobam kao farmer. Još je jedan važan razlog zbog kojeg A. Kostić: Sa farme, od 150 muznih krava i tovnih junadi, godišnje sam odlučio da "uđem" u poljoprivredu. Kada sam oformio svoju se tržištu isporučuje oko 550 000 litara mlijeka i 3,5 tone mesa. porodicu, ja i supruga smo bili bez stalnog posla, pa smo odlučli da Mjesečna zarada po grlu je 100 eura. Ostvareni prihodi u dosada- nam poljoprivreda bude osnovno zanimanje i izvor prihoda. Stric, šnjem periodu su bili solidni, ali su i ulaganja, da bi farma uspješno koji je po struci agronom, bio nam je moralna podrška. funkcionisala, bila velika. Nekada se nijesu mogla pokriti iz sopstvenih prihoda. Tada su mi mnogo značila sredstva dobijena kroz Glasnik: Kada ste oformili farmu i otvorili firmu "Sim-mlek"?

Broj 5 Maj 2018. 73

hranom. Sve više poljoprivrednih površina uzimali smo u zakup. Kako bi olakšali proces pripeme stočne hrane, kupili smo odgo- varajući traktor, silažni kombajn, sistem za sjenažu, mljekovod većeg kapaciteta i izgradili još dvije štale. Takođe je nabavljena i vakumirka za baliranje sirovog sijena i separator za preradu teč- nog u čvrsti stajnjak. Posebno mi je značajno bilo da nabavim vakumirku koja je zamijenila radnike i povećala mliječnost krava za 20 odsto. Tu su tri štale, savremeno izgrađene i opremljene, sa propisnom prirodnom i vještačkom ventilacijom. Što se mehanizacije tiče, sve je tu. Čak smo oko 50% uloženih sredstava vratili su Ministarstvu poljoprivrede i fondovima.

Glasnik: Da li Župa ima riješenu infrastrukturu kako bi farmeri i drugi poljoprivrednici lakše obavljali svoj posao?

A. Kostić: Župa nije imala riješen problem vodosnabdijevanja, a na farmi se dnevno troši oko 10 000 litara vode pa smo u startu morali da ulažemo sredstva za dovod vode sa rijeke udaljene 1500 m. Tako smo izgradili rezervoar za vodu. Ni problem struje u našem selu nije do skoro bio riješen, pa smo nabavili agregat. Bez struje nema posla. Muža mora da se obavi mašinski u tačno određeno vrijeme i tu nema odlaganja.

Glasnik: Vi ste jedan od najuspješnijih stočara u Crnoj Gori? Ko- liko su ljudi u našoj zemlji zainteresovani za ovaj posao? Da li bi mlađim ljudima preporučili da uđu u sličan posao.

A. Kostić: Danas, nakon 12 godina bavljenja ovim poslom, zane- marujući periode velikih problema, naročito zimi uz niske temperature i veliki snijeg, smatram da nijesam pogriješio. Preporučio bih ovaj posao i drugim mladim ljudima koji žive na selu. Sada im već svojim iskustvom možemo pomoći, kako bi im početak bio la- kši, kao što i učinimo uvijek kada nam se obrate. Rekao bih i to da me je posjetila nekolicina mladih ljudi koji žive na selu, raspitiva- li se o ovom biznisu, a neki od njih su već oformili manje farme, i zadovoljni su. Smatram da svako domaćinstvo koje hoće da se angažuje, može lijepo da živi od ove proizvodnje. Danas su mnogo povoljniji uslovi, nego kada sam ja počeo.

Glasnik: Hoćete li zarađeni novac ulagati u proširenje biznisa ili, pak, planirate otvaranje recimo mljekare đe bi uz mlijeko radili i gotove proizvode? podršku Ministarstva poljoprivrede i IRF-a. Mlijeko isporučujem mljekari "Monte Bianco" u Danilovgradu, a meso mesnoj industriji A. Kostić: Sav zarađen novas ulažemo u dalje stvaranje boljih uslo- Goranović i drugima. va za rad na farmi. Što se tiče ideja, kada bi postojali uslovi, bilo bi odlično kada bi i kod nas u Crnoj Gori oformili neki manji repro- Glasnik: Opišite nam Vaš radni dan. Ko Vam pomaže u poslu? centar za uzgoj i proizvodnju priplodnih rasnih grla. Čini mi se da A. Kostić: Težak je to posao, nema satnice, sve se mora završi- su priplodne junice podignute na našoj farmi možda i bolje od onih ti na vrijeme i to kvalitetno, moraju se ispoštovati svi standardi iz uvoza. Strani farmeri imaju dugu tradiciju u ovom poslu, trebalo predviđeni za proizvodnju hrane. Drugačije se ovaj posao ne može bi da učimo od njih i stvaramo uslove slične onim u razvijenim raditi. Ja i supruga smo maksimalno angažovali na skoro svim po- zemljama. slovima, kako u štali, tako i na pripremi kabaste hrane i drugim Glasnik: Kada se upoređujete sa stranim farmerima, u čemu ste im neophodnim radovima. Nijesmo imali značajno iskustvo u ovom slični, a po čemu se razlikujete? poslu, ali smo velikom upornošću i voljom mnogo naučili, a uči- mo danas. Najviše je posla tokom ljeta. Tada radimo i po 24 sata i A. Kostić: Trudim se da što više naučim o poslu kojim se bavim. nemamo slobodnog dana. Narednih mjeseci situacija je drugačija. Zato redovno učestvujem u radu seminara u zemlji i inostran- Uvijek sebi priuštimo slobodan dan ili vikend. Već dvije godine u stvu kako bi unaprijedio znanje, a time i farmu. Osnovna razlika posao je uključen i naš sin, koji pohađa srednju školu, i svoju bu- između naših i stranih farmi je u hrani. Oni ne moraju da kupu- dućnost vidi u ovom poslu. ju koncentrat i sijeno, već imaju sjenjažu i silažu, sami proizvode hranu, dok mi imamo svega deset odsto hrane, a ostalo kupujemo. Glasnik: Kako obezbjeđujete hranu za stoku? Sa svog imanja ili i na Zato su uspješniji od nas i imaju veću litražu mlijeka. A što se tiče drugi način? Imate li mehanizaciju potrebnu za ovaj posao? drugih uslova na farmi, ne zaostajemo za njima. Možda smo čak i A. Kostić: Proširenjem farme povećavala se potreba za stočnom bolji od njemačkih i austrijskih farmera.

Maj 2018. Broj 5 74

About 550.000 liters of milk and 3,5 tones of A. Kostić: It"s a demanding job; there is no precise time schedule. Each activity needs to be completed on time and in a high qua- meat are marketed per year from the farm, lity manner. All the standards set for food production need to be where 150 dairy cows and beef cattle have met. Otherwise this activity cannot be done. My wife and I are very been bred. A month income per much engaged in almost all activities, both in the barn and in the preparation of bulk cattle feed. We did not have significant expe- head amounts to EUR 100. rience in this business, but we are very determined and willing to  learn a lot and we are learning today. We have a lot of work especially during summer. Then we work 24 hours a day and we have no days off. In the following months the situation is different. We can aving been engaged in cattle-breeding for nearly 12 years, always have a day or a weekend off. Our son has also been enga- Aleksa Kostić, one of the most successful cattle farmers ged in the business in the last two years. He attends high school, in Montenegro, says that he did not make mistake about H and sees his future in this business. choosing this business. He recommends this business to young people, who live in the countryside. He is also willing to share his Glasnik: How do you provide cattle feed for livestock - from your experience in order to help young farmers to start their business. farm or in any other way? Do you have the necessary machinery for this business? Glasnik: How did you come up with the idea to be engaged in agriculture i.e. cattle-breeding since early days, because it"s a deman- A. Kostić: Expanding the farm increased the need for animal feed. ding business and not very interesting for young people? We leased more and more agricultural land. In order to facilitate the preparation of feed, we bought the appropriate tractor, a forage A. Kostić: I was very young when I started this business. At first harvester, a haylage system, a high-capacity milk tube and built I provided services to other farmers. This has been a very de- two barns. We also purchased vacuuming machine for baling raw manding job, especially during summer, so some money could be hay and a separator for processing liquid into solid manure. Pur- earned. In addition, watching TV shows about countryside and chasing the vacuuming machine was especially important, since agriculture and reading the related magazines, I concluded that it replaced the workers. Thanks to this, the milk yield of cows inc- conditions for agricultural development are met in Montenegro. reased by 20 percent. There are three modern barns, equipped with More important I love this job, so I dared to try as a farmer. There is proper natural and mechanical ventilation. We have all necessary another reason why I opted for this business. My wife and I did not have permanent jobs. Therefore, we decided to be primarily engaged in agriculture and make profit from this industry. My uncle, who is a professional agronomist, was our moral support.

Glasnik: When did you establish a farm and a company "Sim- -mlek"?

A. Kostić: In 2006, I established a dairy cow farm and became engaged in cattle breeding. Then I opened the company "Sim-mlek". My sister, who lives abroad, as well as my parents have helped me purchase machinery and equipment. My Program for the esta- blishment of a slightly larger and modern farm was accepted by the Ministry of Agriculture as well as the Investment and Deve- lopment Fund of Montenegro. We built modern facilities, purchased equipment and imported 24 Simmental heifers. And then we had significant support from the Ministry of Agriculture and special moral and financial support was given by the then Minister Mr. Milutin Simović.

Glasnik: How many dairy cows and heifers do you breed? How much milk and meat do you market per year? Can you make a living of this job? Can you tell us about your annual income?

A. Kostić: About 550.000 liters of milk and 3,5 tones of meat have been marketed per year from the farm, where 150 dairy cows and beef cattle have been bred. A month income per head amounts to EUR 100. The revenues generated in the current period have been substantial, as well as investments in the farm so far, which so- metimes could not have been covered from own resources. Then funds obtained through the support of the Ministry of Agriculture and the IDF meant a lot. We deliver milk to the dairy "Monte Bian- co" in Danilovgrad, while meat is delivered to the meat industry Goranović and others.

Glasnik: Describe your workday. Who helps you in this business?

Broj 5 Maj 2018. 75

machines. We have returned about 50% of siness for 12 years, without taking into con- cattle. It seems to me that the heifers bred the invested resources to the Ministry of sideration periods of major problems, espe- on our farms are even of better quality than Agriculture and various funds. cially during winter with low temperatures the imported ones. Foreign farmers have a and heavy snow, I think I have not made long tradition in this business, we should Glasnik: Has the infrastructure been resol- a mistake. I would recommend this job to learn from them and create conditions si- ved in Župa in order for the farmers to do other young people who live in the count- milar to those in developed countries. their jobs easier? ryside. Now I am ready to share my experi- Glasnik: What are the similarities and dif- A. Kostić: The issue of water supply in ence with them in order to make their busi- ferences between a Montenegrin and fore- Župa has not been resolved. Given that ness easier, as I do whenever they contact ign farmer? about 10.000 liters of water are consumed me. I would add that many young people, on the farm every day, we initially had to who live in the countryside, paid a visit A. Kostić: I"m trying to learn more about bring water from the river, which is 1500 m and asked me about this business. Some of this business. Therefore, I regularly partici- away. So we built a water tank. The issue them have already established small farms pate in seminars in the country and abro- of electricity in our village has not been and are satisfied. I believe that every hou- ad in order to improve my knowledge and solved until recently, so we purchased an sehold that wants to be engaged can make thus farm. The main difference between aggregate. The activities could not be con- a good living from this production. Today, our and foreign farms lies in the feed. They ducted without electricity. Milking must be conditions are much more favorable. do not have to buy concentrate and hay, but carried out mechanically at fixed time and have haylage and silage, produce their own Glasnik: Will you invest earned money in there is no delay. feed. On the other hand, our farmers have business expansion, or do you plan to open only ten percent of the feed, while the re- Glasnik: You are one of the most success- a dairy where you would make also finis- sts needs to be bought. Therefore, they are ful farmers in Montenegro? To what extent hed products? more successful and produce more liters of have people been interested in this busi- A. Kostić: Money, which we earn, is inve- milk. As for other conditions on the farm, ness? Would you recommend young people sted in creating better working conditions we do not fall behind them. Perhaps we are to be engaged a similar business? on the farm. As for the ideas, if conditions even better than the German and Austrian A. Kostić: Having been engaged in this bu- are met, it would be great to establish a farmers. smaller reproduction center for breeding

Aleksa Kostić, farmer Income from cattle- breeding for a decent life

Maj 2018. Broj 5 76

Forum crnogorskih i makedonsko-turskih privrednika Značajan prostor za investiranje u proizvodne kapacitete

ostoji značajan prostor za produbljivanje ekonomske sa- zovala sa namjerom da ojača bilateralne poslovne veze Crne Gore radnje između Crne Gore i Turske posebno u segmentu in- sa Turskom. vesticija u proizvodne kapacitete, ocijenjeno je na forumu P - U Crnoj Gori je osnovano oko 950 preduzeća koja su vlasništvu makedonsko-turskih i crnogorskih privrednika održanom 9. maja turskih biznismena što je za ovako malo tržište veoma značajan 2018. godine u hotelu "Podgorica". broj. Ovaj trend je posebno porastao otkako je Crna Gora postala Skup je organizovala Privredna komora Crne Gore u saradnji sa član NATO alijanse – rekao je Saveljić, izražavajući očekivanje da Ministarstvom vanjskih poslova, Ambasadom Crne Gore u Ma- će broj preduzeća iz Turske ubrzo biti veći od hiljadu. kedoniji, Unijom poslodavaca Crne Gore i Makedonsko–turskom Prema njegovim riječima, turska preduzeća pokazuju poseban komorom (MATTO). interes za crnogorski turizam, poljoprivredu, energetiku, infra- Razgovarano je o ekonomskim i investicionim potencijalima Crne strukturu i bankarstvo, kao i za korišćenje Luke Bar - formiranje Gore i mogućnostima za uspostavljanje privredne saradnje crno- proizvodnih kapaciteta u slobodnoj zoni, odnosno pretovar roba iz gorskih preduzeća sa makedonskim čiji su osnivači turske kom- Turske i distribuciju ka zemljama Regiona. panije u Makedoniji. Imajući u vidu činjenicu da je Turska osma u svijetu po proizvodnji Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić istakao je da je ovo namještaja i prva u Evropi po proizvodnji pločastih panela, Saveljić samo jedan u nizu brojnih skupova koje je ova asocijacija organi- ocjenjuje da bi se saradnja mogla intenzivnije ostvarivati i u sek-

Broj 5 Maj 2018. 77

U Crnoj Gori je osnovano oko 950 Govoreći o privrednoj saradnji sa Makedonijom, Saveljić je naveo da je obim robne razmjene u 2017. godini iznosio 36,1 milion eura, preduzeća koja su vlasništvu turskih što je za 16,2% više u odnosu na 2016. godinu. Prošle godine Crnu biznismena što je za ovako malo Goru je posjetilo 25.486 turista iz Makedonije, a investicije iz te dr- tržište veoma značajan broj. žave 0,5 miliona eura. Predsjednik Makedonsko-turske komore MATTO Ajdovan Ademo-  vski zahvalio na srdačnom prijemu njegove privredne delegacije u našoj zemlji i na susretima sa premijerom Duškom Markovićem i ministrom odbrane Predragom Boškovićem.

- Naša Komora je osnovana prije deset godina, kada nije bilo velikih turskih investicija u Makedoniji. Htjeli smo da sa Turskom uvećamo poslovanje a sada nam je namjera regionalno povezivanje – kazao je Ademovski.

Prema njegovim riječima, Turske investicije u Makedoniju su za- hvaljujući međukomorskoj saradnji povećane na 1,8 milijardi eura sa trendom daljeg rasta. Robna razmjena ove dvije zemlje iznosi 400 miliona eura, a težnja je da dosegne milijardu eura do 2019. godine.

- Robna razmjena Crne Gore i Makedonije je izuzetno mala i zato smo ovdje sa delegacijom ozbiljnih kompanija koje predstavljaju međunarodne brendove da bismo popravili situaciju. Crna Gora je naša bratska zemlja sa kojom želimo da izgradimo ekonomske odnose na jednako kvalitetnom nivou kao što su već politički. Prepo- pručujem tursko-makedonskim firmama da ulažu u privredu Crne Gore i da se razmjena za sadašnjih 40 miliona eura brzo poveća na 100 miliona – rekao je Ademovski.

On je takođe istakao mogućnost da crnogorska i makedonska preduzeća zajedno nastupaju na trećim tržištima koristeći brojne sporazume o slobodnoj trgovini koje je Turska zaključila.

Radosav Babić, generalni direktor Direktorata za transformaciju i investicije u Ministarstvu ekonomije govorio je o Crnoj Gori kao stabilnoj investicionoj destinaciji koja je sklopila brojne međuna- rodne sporazume o slobodnoj trgovini poput CEFTA, EFTA, sa Rusi- jom, Turskom i druge, i koja ima potencijale za nastavak stabilnog ekonomskog rasta. Investicije u Crnu Goru dolaze iz 90 zemalja a država nastoji da razvija konkurentan poslovni ambijent. Sektori koji su prepoznati kao nosioci razvoja su turizam, poljoprivreda, energetika i industrije, a njegov kolega Boris Rebić je predstavio konkrentne projekte koji se realizuju ili su u planu kao i programe vlade kojima se postiču ekonomske aktivnosti.

Predsjednica Unije poslodavaca Crne Gore Svetlana Vuksanović toru drvoprerade. ocijenila je da između Crne Gore, sa jedne i Makedonije i Turske, sa - Smatramo da će pozitivno iskustvo kompanije Dogtaš Furniture druge strane, postoje prijateljstvo i dobri politički odnosi. Inc. koja je u fazi realizacije investicionog projekta u preduzeću - Da se učvršćuju i produbljuju i ekonomski odnosi, dokaz je da- Gornji Ibar Rožaje privući i ostala turska preduzeća iz ove oblasti. našnji poslovni forum. Zadovoljstvo je vidjeti ovako veliki broj Sigurni smo da preduzećima iz sektora drvoprerade možemo po- privrednika iz raznih oblasti poslovanja i očiglednu potrebu za nuditi privlačne uslove za investiranje, kvalitetnu sirovinu i odgo- međusobnom saradnjom. Raduje činjenica da i sa jedne i sa druge vornu radnu snagu – rekao je Saveljić. strane postoje ideje i konkretni predlozi za saradnju, koji će poslije Potpredsjednik Komore je zatim predstavio makroekonomske bilateralnih sastanaka biti krunisani i konkretnim dogovorima – pokazatelje naše zemlje te objasnio povoljne uslove za osnivanje rekla je Vuksanović. preduzeća. Govoreći o spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Turskom Nakon prezentacije crnogorskih ekonomskih potencijala i investi- (iznosila je 93,1 miliona eura), on je istakao trendove rasta ali i cionog ambijenta te kompanija iz Makedonije koje su učestvovale lošu pokrivenost uvoza izvozom. Turisti iz Turske u 2016. godini na forumu, skup je okončan bilateralnim razgovorima u pravcu ostvarili su 73.161 noćenja, odnosno 43,5% više nego 2015. godine. uspostavljanja poslovnih partnerstava. Ukupne investicije iz Turske za period od 2006. do 2017. godine iz- nosile su 136,5 miliona eura.

Maj 2018. Broj 5 78

Globalna ekonomija raste, ali ne na Njemačka je sa BDP vrijednim 3.300 mili- zdravim osnovama jardi eura potvrdila poziciju najveće privrede EU, s udjelom u ukupnom BDP od 21,3 Svijet posto, prenosi Seebiz. vijesti Velika Britanija je uprkos smanjenju udela za 0,9 procenata u odnosu na 2016. zadr- žala drugu poziciju, generišući 15,2 posto ukupnog BDP. U stopu je slijedi Francuska temeljnog poslovanja - rekao je Jorge Gar- s udjelom od 14,9 posto. Iza vodeće tri eko- duno, predsjednik Coca-Cole Japan. nomije su Italija s 11,2 posto, Španija sa 7,6 Coca-Cola će se udružiti s japanskom posto i Holandija sa 4,8 posto udela. kompanijom Suntory, jednom od najvećih Udio hrvatskog BDP u ukupnom BDP EU kompanija za proizvodnju alkohola, koja Globalna ekonomija trebalo bi da nastavi u 2017. godini iznosio je 0,3 posto. Time se proizvodi Chu-Hi piće s tri, pet i sedam poda raste u naredne dvije godine, kažu iz Hrvatska našla u društvu s Bugarskom, Slo- sto alkohola. Ovim osvježavajućim pićima OECD-a, dodajući da bi se rast njenog BDP- venijom i Litvanijom. Uz Hrvatsku su u gru- s ukusom limuna nastoje doći do mlađih -a mogao popeti čak na četiri odsto. Neza- pi zemalja s udjelom manjim od jedan po- žena. poslenost je u 35 zemalja članica ove or- sto u ukupnom BDP Mađarska sa 0,8 posto, Garduno je naglasio kako će novo piće vje- ganizacije na najnižem nivou još od 80-ih Slovačka sa 0,6 posto i Luksemburg sa 0,4 rovatno ostati na japanskom tržištu, ali i godina prošlog vijeka. posto, te Letonija i Estonija sa po 0,2 posto. dodao da "globalno, nije nemoguće da se No, iako je većina ekonomskih pokazatelja Najniže udjele, od po 0,1 posto, imali su Ki- bezalkoholna pića prodaju po istom siste- pozitivna, OECD upozorava na opasnosti par i Malta. mu kao alkoholna”. No, na društvenim mre- koje bi mogle da ugroze očekivani napre- žama nisu toliko oduševljeni novim pićem, Privredne aktivnosti 19 zemalja eurozone dak: rast cijene nafte, tenzije u međunaro- najviše zato što ga promovišu kao namije- dostigle su u 2017. godini ukupnu vrije- dnoj trgovini i volatilnost na finansijskim njenog mladim ženama. dnost od gotovo 11.200 milijardi eura, što tržištima. Ako bi cijena nafte nastavila da odgovara udelu u ukupnom BDP Evropske No, iako je ovo prvi put da će kompanija raste i vratila se na 100 dolara po barelu, sve unije od 72,9 posto, objavio je Eurostat. sama proizvoditi alkoholna pića, to tržište svjetske ekonomije bi osetile ozbiljne infla- im nije nepoznato. Naime, 1977. Godine su torne pritiske koji bi mogli usporiti njihov kupili Wine Spectrum, kompniju koja pro- Coca-Cola počela proizvodnju oporavak. daje fina vina, ali su je prodali nekoliko go- alkoholnih pića U izvještaju se konstatuje i da se pomenu- dina kasnije za 200 miliona dolara. ta ekonomska ekspanzija oslanja na niske Coca-Cola i zvanično počinje proizvodnju kamatne stope i fiskalne stimulanse, te da alkoholnog pića, odnosno njegove tri verzi- Nezaposlenost u eurozoni pada, ali bi ukidanje ovih povlastica moglo da je po- je – "Lemon Do" koji su predstavili u Japa- plate ne rastu ljulja. Kada bi najjače svjetske centralne nu i naišli na odlične reakcije. banke odlučile da ukinu podsticaje, njihove Tržišta rada u razvijenim ekonomijama privrede bi pokazale svu svoju ranjivost, a Kako piše Fox News, limenka će koštati 150 gotovo nikad nijesu bolje stajala, no uprkos prije svega visok javni i privatni dug. jena, odnosno 1,40 dolara. Jedna od naj- nižim stopama nezaposlenosti i suženom većih svjetskih kompanija za proizvodnju tržištu rada, plate još nisu narasle što bi - Fiskalni stimulansi su dobri samo na kra- pića počela je eksperimentisati s alkohol- bilo u skladu predviđanjima ekonomske te- tak rok - kaže Phil O"Reilly, predsjedavajući nim pićima prije tri mjeseca, tako što su orije. Što stvara ovaj pritisak na plate i, još OECD-ovog Komiteta za biznis i industriju, aromatizovanu gaziranu vodu pomiješali važnije, hoće li plate rasti, pita se analitič- i upozorava da treba zasnovati održiv eko- sa shochu, japanskim špiritom. ka kuća PwC u svom najnovijem izvještaju nomski rast na zdravim osnovama. To su, Global Economy Watch. prema njegovom mišljenju, unapređenje Ovo je prvi put da Coca-Cola prodaje alko- vještina radne snage, digitalna inkluzija i hol u svojoj 132-godišnjoj istoriji. "Više faktora može objasniti ovaj trend. Oni bolje investicione procedure. - Nismo eksperimentisali s blažim alkohol- uključuju postupni pad sindikalizma, što nim pićima prije, ali ovo je dobar primjer smanjuje pregovaračku moć radnika, digi- Njemačka daje petinu evropskog kako iskorištavamo prilike i izvan našeg talizaciju rada i rast ekonomije honorarnih BDP-a poslova", kaže Barret Kupelian, PwC. Ekonomisti u faktore uključuju i osnivanje Više od polovine ukupnog bruto domaćeg ECB, koja je snizila očekivanja inflacije ra- proizvoda (BDP) Evropske unije prošle go- dnika južne eurozone, te pristupanje istoč- dine su generisale tri vodeće ekonomije na noevropskih ekonomija Evropskoj uniji, što čelu sa Njemačkom, objavio je Eurostat. je ponudu rada učinilo elastičnijom.

Ukupni BDP na nivou 28-člane EU u 2017. "Buduće povećanje plata u eurozoni vjero- godini dostigao je vrijednost od 15.300 mi- vatno će zavisiti od povećanja produktiv- lijardi eura prema tekućim cijenama, poka- nosti. Odgovornost je vlada i kompanija da zao je izvještaj statističkog zavoda EU. povećaju nivo produktivnosti radne snage

Broj 5 Maj 2018. 79

kroz ulaganje u "tvrdu" infrastrukturu kao godine prosječna plata u zemlji dosegla je mjenu - smatra Středula. što su putevi, aerodromi i druge komunal- 31.646 kruna (1229 eura) što je nominalno ne usluge, te u "mekanu" koja uključuje osam posto više nego godinu ranije. Takse predstavljaju protekcionizam formalno obrazovanje, strukovno i drugo Prilagođene za inflaciju, plate u Češkoj po- usavršavanje. Poboljšanje produktivnosti rasle su 5,3 posto, navodi Bloomberg. Rast Predsednik Evropske komisije Jean-Cla- preduslov je za daljnji rast prihoda u bu- plata rezultat je najniže stope nezaposle- ude Juncker izrazio je zabrinutost zbog dućnosti." nosti u Evropskoj uniji od 2,2 posto, koli- uvođenja taksi na čelik i aluminijum koji ko je zabilježeno u martu ove godine. Za se izvozi u SAD i naveo da je riječ o protek- Cirih najskuplji grad, Kairo ilustraciju, najveći izvoznik u državi, pro- cionizmu, saopštila je Evropska komisija. najjeftiniji izvođač automobila Škoda, prošlog je mje- - EU veruje da su jednostrane američke ta- seca dogovorio sa sindikatima povećanje kse neopravdane i u sukobu sa pravilima primanja – uključujući bonuse i prekovre- Svjetske trgovinske organizacije. Ovo je mene sate – za 20 posto. Sindikati, narav- protekcionizam, kratko i jasno - naveo je no, pozdravljaju ovaj trend. Josef Středula, Juncker. čelnik najvećeg udruženja sindikata u Če- škoj kaže za Bloomberg kako će plate rasti Prema njegovim riječima, EU je proteklih i idućih godina jer su troškovi rada i dalje mjeseci stalno razgovarala sa SAD o pro- nekoliko puta niži nego na Zapadu. blemu prevelike proizvodnje čelika, koji takođe šteti i samoj Uniji. Švajcarski finansijski centar Cirih i dalje je - U srednjem roku, a svakako u sljedeće tri Juncker je rekao da je EU otvorena za raz- najskuplji za život među velikim svjetskim do četiri godine, realno možemo očekivati govore o poboljšanju trgovinskih odnosa gradovima, a najjeftiniji je egipatski Kairo, rast plata od tri do pet posto godišnje - ka- ali i ponovio da neće pregovarati pod pre- navodi se u godišnjoj listi švajcarske banke zao je Středula. tnjama. UBS. Dok troškovi rada u Njemačkoj iznose 34,1 On je najavio otvaranje spora pred WTO i Među 77 rangiranih gradova, Los Anđeles euro po satu, a na nivou EU 26,8 eura, u Če- uvođenje dodatnih nameta na američke je ocijenjen kao najbolji u smislu kupovne škoj se kreću malo iznad 11 eura. Međutim, proizvode. moći za prosječnu radničku platu. Stanov- ne rastu plate samo u privatnom sektoru, nici Los Anđelesa mogu sebi da priušte za već i u javnom. Nakon što je u studenom - Branićemo interese Unije, u potpunosti se četvrtinu više nego Njujorčani, navodi se u vlada državnim službenicima povećala pridržavajući međunarodnog trgovinskog studiji. plate za 10 posto, vlada je obećala uz veće prava - naveo je Juncker. penzije i povišice ljekarima i nastavnici- Prema faktoru kupovne moći, Cirih je na ma. No, Češka to može sebi dopustiti za Evropska komesarka za trgovinu Cecilia drugom mjestu, Njujork je deseti, a London razliku od Rumunije u kojoj plate rastu 15 Malmstream rekla je da su i ona i lideri EU 23. posto. Naime, Rumuniju je Evropska ko- tokom više mjeseci pokušavali da izdej- stvuju "trajno i bezuslovno" izuzeće za EU Upoređivanjem podataka za 11 najvećih misija upozorila zbog budžetske potrošnje, od američkih taksi. gradova, UBS je izračunao koji je od njih dok je Češka jedno od najstabilnijih evropskih ekonomija, a fiskalna pozicija jedno je nabolji za mlađe stanovnike u smislu ku- - Tokom tih razgovora SAD su pokušavale od njenih najvećih prednosti. povine stvari koje danas "moraju da se da iznude ustupke od EU putem prijetnji tr- imaju”, uključujući telefon "ajfon”, laptop i Porast životnog standarda u kojem su Česi govinskim ograničenjima. To nije način na pretplatu na "Netfliks”. već nadmašili Grčku i Portugal i približili se koji mi radimo, a svakako ne sa dugogodi- šnjim partnerima, prijateljima i saveznici- Prema ovom parametru, najskuplji je Hong Španiji odraziće se na monetarnu politiku. ma" - navela je Malmstream. Kong. Češka centralna banka (ČNB) više je puta napomenula kako će pregrijano tržište Prema njenim riječima, "danas je loš dan za Par koji tokom izlaska ode na večeru, popi- rada zahtijevati dodatne monetarne mjere svjetsku trgovinu". je bocu vina i pogleda film u bioskopu pla- kako bi se inflacija držala zauzdana. Infla- tiće najviše u Tokiju, Njujorku i Stokholmu, cija je ispod ciljane stope od dva posto, no "Učinili smo sve da izbjegnemo ovakav is- a najpogodniji za izlaske su Prag, Meksiko veće plate prisiliće kompanije da više tro- hod", rekla je komesarka. Siti i Rio de Žaneiro. škove prebace na krajnje potrošače, kazao Američke mjere će pogoditi izvoz iz EU koji je u Tomas Holob, glavni ekonomist ČNB-a. je prošle godine bio vredan 6,4 milijarde Nezadrživi rast plata zabrinjava Josef Středula ističe kako je stagnacija pla- eura, Beta. Centralnu banku Češke ta neprihvatljiva.

Plate češkim radnicima snažno rastu, a s - Ekonomija se manje mora oslanjati na obzirom da je Češka jedno od najstabilnijih izvoz jednostavnijih proizvoda, kao što su evropskih ekonomija, za očekivati je da će automobilski dijelovi, i fokusirati se na na- se trend nastaviti i narednih godina. predniju tehnologiju i sofisticirane tipove proizvoda i odluka -smatra Středula. No, povećanje životnog standarda ima i svoje loše strane po ekonomsku politiku - Naš pritisak za rast plata predstavlja na- zemlje. Od oktobra do decembra prošle jefikasniji oblik pritiska za tehnološku pro-

Maj 2018. Broj 5 80

Island Zemlja koja je spojila najbolje od kapitalizma i socijalizma

sland, mitska zemlja svih živozidaša, pernarista i sličnih, među Kao i mnoge druge zemlje sjevera Evrope, prije stotinjak godina kojima se pronio glas da su Islanđani "pustili banke da propa- bili su vrlo siromašni, decenijama su živjeli od ribarstva, koje je i Idnu”, što im je navodno donijelo ekonomski prosperitet, zaista danas jedna od najvažnijih ekonomskih djelatnosti Islanda. Eko- jeste među najbogatijim zemljama svijeta, ali sumnjamo da njihov nomski razvoj Islanda tokom 20. vijeka uveliko je zavisio od ra- uspjeh ima veze s bankarskom krizom. zvoja ribarstva i izvozu ribe i ribljih proizvoda na globalno tržište.

Posljednjih decenija su uspjeli da diverzifikuju ekonomiju, počet- Ljudi koji vole da rade kom devedesetih sproveli su brojne tržišne reforme koje su ih svr- stale u vrh po ekonomskim slobodama, a posljednjih godina imaju Vjerovatnije i logičnije je da je na njihovo izdizanje iz siromaštva snažan razvoj turizma. uticalo to što vole da rade, imaju najduži radni vijek među evropskim zemljama od čak 47 godina. No priča da "pustiš banke da pro- Kapitalistička ekonomija sa značajnim padnu” pa postaneš bogat ljudima bolje zvuči. socijalnim sistemom Radi se o vrlo maloj zemlji s oko 340.000 stanovnika i maloj ekonomiji čiji BDP iznosi 25 milijardi dolara, no njihov BDP po stanov- Island ima kapitalističku, tržišno orijentisanu ekonomiju sa zna- niku prema paritetu kupovne moći iznosi 52 hiljade dolara, što ih čajnim socijalnim sistemom. Osim u periodu globalne finansijske svrstava u najbogatije zemlje svijeta. Ističu se po još dva podatka krize 2008. godine, imaju snažne stope ekonomskog rasta, od 4-5 – stopi zaposlenosti većoj od 80 odsto te dužini radnog vijeka od odsto. čak 47,4 godine.

Broj 5 Maj 2018. 81

BDP po stanovniku iznosi 52 hiljade dolara, što Island svrstava u najbogatije zemlje svijeta, stopa zaposlenosti veća je od 80 odsto, a dužina radnog vijeka čak 47,4 godine. 

Kao što smo već spomenuli, velik uticaj na ekonomiju ima ribar- i balon je prije ili kasnije morao eksplodirati. To se dogodilo nakon stvo, koje čini čak 40 odsto robnog izvoza, 12 odsto BDP-a te zapo- propasti američke banke Lehman Brothers, kad su se problemi iz šljava 5 odsto radnika. Snažan razvoj turizma počinje 2010. godine SAD-a domino efektom prelili na cijeli svijet. kad on postaje jedan od važnijih pokretača rasta i broj turista koji posjećuju ovu zemlju nekoliko puta nadmašuje broj stanovnika. Banke nijesu spasavane Island je za proizvodnju energije iskoristio brojne geotermalne izvore i hidropotencijale, što je privuklo strane ulagače u sektore Kako je islandski bankarski sistem bio preveliki da bi se mogao ovisne o dostupnoj energiji poput aluminijske industrije, a u novije spasiti, pustili su da propadne. Doduše, lokalnim klijentima bio je vrijeme i visokotehnološke kompanije koje tamo grade svoje data vraćen dio ušteđevine pokriven osiguranjem, no ogromnu imovi- centre. nu inostranih ulagača niko nije mogao spasiti.

U velike probleme Island je upao tokom globalne finansijske krize Iako banke nijesu spasavane, da bi se izbjegao bankrot države, prije deset godina, kad je propao njihov ogromni bankarski sektor. Island je dobio pomoć međunarodnih kreditora od oko 10 milijardi Tokom 2000-ih islandski bankarski sektor, nakon njegove deregu- dolara. Sproveli su niz reformi kako bi postali konkurentniji, među lacije, doživio je nevjerovatnu ekspanziju. ostalim, devalvirali su valutu za oko 60 odsto, što je snizilo plaće radnika (gledano u stranoj valuti), ali snažno povećalo prihode od Brojni evropski ulagači, pogotovo Britanci i Holanđani, ulagali su izvoza, pa je Island relativno brzo izašao iz krize i nadoknadio iz- novac u islandske banke radi povoljnijih kamata. U jednom tre- gubljeno.Tekst je dio serijala "Kako su uspjeli" portala Index.hr nutku imovina islandskih banaka bila je devet puta veća od BDP-a

Maj 2018. Broj 5 82

Joseph Stiglitz Kostarika kao uzor

ok su autoritarizam i protofašizam u usponu širom svije- dljivu pobedu (više od 60% izašlih) Carlosa Alvarado Quesada. Nje- ta, ohrabrujuće je vidjeti zemlju čiji su građani još uvijek gov protivnik, koji je prijetio da će ukidanjem istopolnih brakova Dodani demokratskim načelima. Kostarika, zemlja sa manje ugroziti višedecenijsku posvećenost ove države ljudskim pravima, od pet miliona ljudi, poznata je po svom progresivnom političkom ubjedljivo je poražen. Kostarika pripada maloj grupi zemalja iz ta- vođstvu. Godine 1948, posle kratkog građanskog rata, predsjednik kozvane Alijanse blagostanja, koje sprovode ideje (posebno ista- Jose Figueres Ferrer je ukinuo vojsku. Od tada je Kostarika poligon knute od strane Međunarodne komisije za mjerenje ekonomskih za proučavanje predupređivanja i rješavanja konflikata mirnim učinaka i društvenog napretka) za konstruisanje boljih mjerila bla- putem. U njoj je i sjedište Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija. gostanja. Prepoznajući manjkavosti BDP-a koje je Komisija istakla, Ova zemlja bogatog biodiverziteta istakla se i svojom promišlje- Alijansa radi na izradi javnih politika koje unapređuju blagostanje nom ekološkom politikom: sprovodi se pošumljavanje, trećina ze- građana u najširem smislu, promovišući demokratiju, održivost i mlje je proglašena zaštićenim prirodnim rezervatima, a struja se inkluzivni rast. proizvodi skoro isključivo iz čistih hidro-izvora. Značajan dio ovog napora sastojao se u proširivanju opsega zadru- Na nedavnim predsjedničkim izborima visoki odziv doneo je ubje- ga i socijalnog preduzetništva tako da se zaposli petina građana

Broj 5 Maj 2018. 83

raste, dok se u Americi, koja je odbila da preduzme mjere za po- većanje blagostanja svojih građana, sve više skraćuje.

Kostarika ima dva kritična problema: strukturalni fiskalni deficit i zakočeni politički sistem. Ekonomija fiskalnog deficita se rješava povećanjem ekonomskog rasta, podizanjem poreza ili smanje- njem potrošnje. Političari se naravno opredjeljuju za ekonomski rast, ali za to nema čarobne formule. Druge dvije opcije ne sviđaju se nikome.

Većina država bi u takvoj situaciji smanjila ulaganja u stvari poput infrastrukture, jer troškovi takve odluke mogu decenijama ostati neprimijećeni. To bi za Kostariku bila posebno ozbiljna greška, jer njena infrastruktura još uvijek zaostaje za ekonomskim rastom i ukoliko bi se popravila to bi samo po sebi stimulisalo rast. Na raspolaganju su i mjere štednje, ali nakon godina njihovog spro- vođenja dalja racionalizacija teško da bi išta postigla. Najbolji put je podizanje poreza.

Kako bi se oporezivanje pomirilo sa širom ekonomskom strategijom maksimizacije blagostanja svih građana, poreski sistem bi trebalo da se pridržava tri centralna načela: oporezujte loše stvari (poput zagađenja) prije nego dobre (poput rada), dizajnirajte poreze tako da oni dovode do najmanjeg mogućeg iskrivljenja ekonomije; i održavajte progresivnu stopu oporezivanja, po kojoj bogatiji plaćaju više.

Budući da je Kostarika već u velikoj mjeri ekološka država, porez na ugljenička isparenja ne bi donio toliko novca kao drugdje. Bu- dući da je praktično cijela proizvodnja struje u zemlji čista, pre- bacivanje na električne automobile moglo bi biti djelotvornije u smanjivanju emisija ugljen-dioksida. Takav porez bi omogućio da Kostarika postane prva zemlja u kojoj dominiraju elektro-kola, što bi je još više približilo cilju postizanja ugljen-neutralne ekonomije.

Iako nejednakost u Kostariki nije ni približno tako veliki problem kao u drugim zemljama Latinske Amerike, progresivniji i sveobu- hvatniji porezi na prihod, kapitalnu dobit i svojinu još uvek su od ključnog značaja. Bogati dobijaju disproporcionalno veliki udio prihoda kroz kapitalnu dobit, a oporezivanje kapitalnih dobiti po nižoj stopi od ostalih formi prihoda povećava nejednakost i vodi iskrivljenjima tržišta. Iako se ekonomisti ne slažu oko mnogih stvari, svi znaju da povećanje poreza na kapitalnu dobit od posje- da nad zemljom ne može dovesti do "odlaska zemlje" iz Kostarike. Zato je još veliki 19-ovjekovni ekonomista Henry George govorio da su najbolji porezi oni na zemlju.

Najveći izazovi pred Kostarikom su politički: predsjednički sistemi poput njenog funkcionišu kada je biračko tijelo podijeljeno između dvije glavne partije, uz pravila koja garantuju poštovanje manjin- ove zemlje. Ove institucije su alternativa kapitalističkim ekstremi- skih gledišta. Ali takav sistem može brzo dovesti do zastoja kada ma i moralno problematičnim praksama, poput predatorskog kre- je biračko tijelo fragmentirano. A u svijetu koji se sve brže mijenja, ditiranja u finanijskom sektoru, manipulisanja ličnim podacima u politički zastoj je sve skuplji. Deficiti i dugovi mogu da eksplodira- internet industriji i štelovanju ekoloških testova u automobilskoj ju, a putevi ka rješenju problema mogu nestati. industriji. Ove institucije su zasnovane na izgradnji povjerenja i saradnje, kao i na uvjerenju da blagostanje pojedinaca pozitivno Alvaredo, koji ima svega 38 godina, pokušava da bez ustavnih pro- utiče na opšti rast produktivnosti. mjena stvori novi predsjednički model za Kostariku, mobilišući ministre iz različitih partija. Nadajmo se da će duh saradnje, koji Zajedno sa građanima nekolicine drugih zemalja, građani Kosta- se njeguje u zadrugama i koji je integralni dio kulture Kostarike, rike su pokazali da je nejednakost stvar izbora i da javne politike pomoći da se ove ideje ostvare. Ako se to desi Kostarika će postati mogu osigurati veći stepen ekonomske jednakosti i jednakosti svjetionik nade koji nam pokazuje da je moguć drugačiji svijet – šansi nego tržište samo po sebi. Čak i sa ograničenim sredstvima, u kojem prosvjetiteljske vrijednosti poput razuma, racionalne ra- kvalitet njihovog besplatnog zdravstva i obrazovanja je relativno sprave, nauke i slobode cvjetaju na korist svih, Peščanik. visok. Prosječan životni vijek je sada duži nego u SAD i stabilno

Maj 2018. Broj 5 84

Yanis Varoufakis Liberalni totalitarizam

Sposobnost da ogradom odvojiš dio svog života i ostaneš suveren i samostalan unutar tih granica bila je najvažniji dio liberalne koncepcije slobodnog čovjeka, a takođe i njegovog ili njenog odnosa sa društvenom sferom. 

ekada je to bio aksiom liberalizma - sloboda je označavala i želje društva. Nakon kratkog vremena brendovi su napravili novi neotuđivi individualni suverenitet. Bili ste svoje vlasni- radikalni zaokret, dajući predmetima osobine "ličnosti”. štvo. Mogli ste sebe iznajmiti poslodavcu na ograničeni N Čim su brendovi dobili osobine ličnosti (a to je jako povećalo lojal- period i po uzajamno dogovorenoj cijeni, ali vaše pravo vlasništva nost potrošača i, naravno, prihode), ljudi su osjetili neophodnost da nad sobom nije moglo biti ni kupljeno ni prodato. Tokom dva vi- sebe predstavljaju kao brendove. Danas, kada kolege, poslodavci, jeka ta liberalna, induvidualistička tačka gledišta legitimizovala klijenti, nedobronamjerni i "prijatelji” neprestano prate naš život je kapitalizam kao "prirodni” sistem, naseljen slobodnim ljudima. onlajn, mi smo pod neprestanim pritiskom - da postanemo niz Sposobnost da ogradom odvojiš dio svog života i ostaneš suveren i događaja, slika i osobina koji odgovaraju atraktivnom, dobro pro- samostalan unutar tih granica bila je najvažniji dio liberalne kon- davanom brendu. Lični prostor, koji je toliko važan za autonomni cepcije slobodnog čovjeka, a takođe i njegovog ili njenog odnosa sa razvoj autentičnog ja (a upravo takvo ja čini neotuđivim individu- društvenom sferom. Da bi koristili slobodu, pojednicima je bilo po- lani suverenitet), sada je praktično nestao. Nestaje sama prirodna trebno sigurno utočište unutar kojeg su mogli da se razvijaju kao životna sredina liberalizma. prave ličnosti, prije nego što će stupiti u neke odnose - i poslove Jasna granica, u toj životnoj sredini, između privatne i javne sfere - sa ostalima. Formiravši se, naša ličnost mogla je da raste zahva- odvojila je i slobodno vrijeme od posla. Ali, ne treba biti radikalan ljujući trgovini i industriji, to jest mrežama saradnje između naših kritičar kapitalizma da bi se uvidjelo da je i pravo na vrijeme u kom ličnih utočišta koja su se pravila i prepravljala radi naših materi- se čovjek ne prodaje, takođe, nestalo. jalnih i duhovnih potreba. Pogledajte, na primjer, mladež koja se nađe u današnjem svijetu. Ipak, ispostavilo se da je granicu koja našu ličnost odvaja od spolj- Većina onih koji nemaju povjereničke fondove ili velikodušne pre- nog svijeta, to jest granicu na čijoj je osnovi liberalni individuali- nesene prihode, na kraju dođe u jednu od dvije kategorije. Mnogi zam formirao svoju koncepciju autonomnosti, individualnog su- koji su osuđeni na rad po ugovorima, koji ne garantuju zaposlenost vereniteta, a na kraju i slobode - nemoguće sačuvati. Prva povreda (zero-hours contracts), za plate koje su tako male da moraju raditi te granice pojavila se kada su industrijski proizvodi izašli iz mode, i tokom čitavog slobodnog vremena da bi sastavili kraj sa krajem. a na njihovo mjesto došli brendovi koji su privukli pažnju, emocije Bilo kakav razgovor o ličnom vremenu, prostoru ili slobodi za njih

Broj 5 Maj 2018. 85

postaje uvredljiv. Konkurs za mis baca svjetlo na današnju tragediju mnogih mladih ljudi. Oni pokušavaju da razjasne koje će od potencijalnih "istin- Ostalima govore da mogu izbjeći pad u to preživljavanje koje uni- skih” ja biti doživljeno kao najprivlačnije za prosječno mišljenje štava dušu ako se svakog časa i svakog dana budu uklapali u sop- koje formira javno mnjenje. Istovremeno, oni se trude da isfabri- stveni brend. Kao u zatvoru Panoptikon, oni se ne mogu sakriti od kuju to "istinsko” ja i onlajn i oflajn, na poslu i kući, uopšte uvijek i pažnje onih koji bi im mogli dati predah (ili znaju druge koji bi to svuda. Pojavile su se cijele industrije savjetnika i kouča, a takođe mogli učiniti). Prije nego što objave tvit, pogledaju film, podijele i različiti ekosistemi supstanci i samopomoći koje ih vode kroz tu fotografije ili snimak sa čata, oni uvijek moraju da misle o onima potragu. kojima se mogu svidjeti ili onima kojima mogu biti nesimpatični. Ironija je u tome što je liberalni individualizam, izgleda, izgubio od Ako im se baš posreći pa ih pozovu na intervju (ili ih čak prime totalitarizma, koji nije ni fašistički, ni komunistički, ali je izrastao na posao), poslodavac će odmah naglasiti da su lako zamjenjivi: iz sopstvenih uspjeha u legitimizaciji najezde brendova i pretva- "Hoćemo da budete vjerni sebi, da slijedite svoja osjećanja, čak i ranja našeg ličnog prostora u proizvod. Za pobjedu nad tim tota- ako to znači da ćemo morati da vas otpustimo!” Upravo zato oni litarizmom, to jest za spasenje liberalne ideje slobode kao ličnog udvostručuju napore da otkriju baš ona "osjećanja” koja će se svid- suvereniteta, možda će biti potrebna sveobuhvatna rekonfiguraci- jeti budućim poslodavcima i potraže to mitsko "istinsko” ja koje se, ja imovinskih prava nad sve digitalizovanijim sredstvima distri- kako im govore šefovi, nalazi negdje u njima. bucije, saradnje i komunikacije. Ova potraga je bez kraja i konca. John Maynard Keynes jednom je Zar ne bi to bio prekrasan paradoks da 200 godina nakon rođenja napravio poznato poređenje - on je kao primjer naveo izbor za mis Karla Marxa odlučimo da nam je za spasenje liberalizma potrebno ljepote objašnjavajući zašto nikada nije moguće saznati "istinsku” da se vratimo ideji da je slobodi potreban prekid neprekidne robne vrijednost akcija. Učesnici berze nisu zainteresovani da razjasne razmjene (to jest pretvaranje svega u robu) i podruštvljavanje prako je od kandidata najljepši. Njihova odluka bazira se na progno- va na vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, Project Syndicate. zama ko je najljepši po prosječnom mišljenju i šta to prosječno mi- šljenje misli da je prosječno mišljenje: to je situacija u kojoj mačka pokušava da ulovi sopstveni rep.

Maj 2018. Broj 5 86

Manjak radnika u Istočnoj Evropi Ekonomija cvjeta, roboti preuzimaju

ada su Zbinjeku Froliku bili potrebni radnici da bi ispunio On navodi da se mora biti spreman da se nađe ili više zaposlenih sve narudžbine u svojoj fabrici u Bohemiji, dao je oglase u ili način da se zamijene. cijeloj Češkoj. Ali u prosperitetnoj ekonomiji gdje gotovo svi K - Takve priče o automatizaciji uglavnom izazivaju vizije budućno- moraju da rade, nije bilo mnogo izbora. sti gdje ljudi više neće biti potrebni. U mnogim velikim ekono- Podizanje plate takođe nije pomoglo. Ni ponuda subvencionisanih mijama, kompanije eksperimentišu sa zamjenjivanjem fabričkih stanova. Zbog toga se okrenuo robotima, piše Nedeljnik. radnika, vozača kamiona, pa čak i advokata, vještačkom inteligencijom povećavši tako spektar poslova za koje ljudi nijesu potrebni - Nijesmo mogli da nađemo dovoljno ljudi - rekao je Frolik čija – rekao je on. kompanija Linet proizvodi vrhunske bolničke krevete koji se prodaju u preko 100 zemalja. - Pokušavamo da zamijenimo ljude ma- Ali u istočnoj Evropi, roboti su rješenje u slučaju manjka radnika. šinama kad god je to moguće. Često pomažu u stvaranju novih tipova poslova kako proizvođači u Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Poljskoj pokušavaju da ostanu agil- Za Češku i njene susjede, nova generacija robota je potrebna ne ni i konkurentni. Rast u tim zemljama koje su postale jeftini pro- samo zbog manjka radnika već i zbog povećanja fleksibilnosti pro- izvođački centri Evrope posle pada komunizma, iznosi u proseku izvodnje jer mušterije traže širok spektar proizvoda. 5% posljednjih godina, podstaknut globalnim oporavkom. Češke kompanije kažu da bi strani radnici pomogli. Ali je konzer- Malo ko ide toliko daleko od Češke gdje fabrike sastavljaju auto- vativna vlada obećala da će ograničiti broj imigranata koje prima mobile za gigante poput Tojote i elektrodjelove za Del, a manje i nedavno je uvela stroga ograničenja na broj radnih viza. Istovre- kompanije proizvode specijalizovanu robu koja se prodaje u cije- meno, češke porodice se ne reprodukuju dovoljno brzo da bi se lom svijetu. Stopa nezaposlenosti je 2,4 procenta, najniža u Evrop- zamijenili radnici koji odlaze u penziju. Automatizacija, smatra- skoj uniji. Nestašica radne snage je ograničila mogućnosti širenja ju neki, to može da kompenzuje. Škoda, najveći nacionalni proi- čeških kompanija. Gotovo trećina je počela da odbija nove porudž- zvođač automobila, saopštila je da će "znatno ubrzati” automatiza- bine, pokazuju podaci Češke konfederacije industrija. ciju pritisnuta demografskim promjenama i zahtjevima za višim platama. - To počinje da koči razvoj. Ako poslodavci ne povećaju robotizaci- ju i vještačku inteligenciju, nestaće - kaže predsjednik organizaci- - Manjak radnika trajaće godinama - kaže Bogdan Dovanic, direk- je Jaroslav Hanak. tor Šnajder elektrika, francuske industrijske kompanije.

Broj 5 Maj 2018. 87

U mnogim velikim ekonomijama, kompanije eksperimentišu sa zamjenjivanjem fabričkih radnika, vozača kamiona, pa čak i advokata - vještačkom inteligencijom. 

Nove robotske instalacije u Češkoj porasle su 40 procenata između Rizik je, kažu kritičari, da će sa novim recesijama, radnici patiti. 2010. i 2015. Danas, na svakih 10.000 radnika dođe 101 robot. A sve - Nećete isključiti robote i vratiti ljude - kaže Mickel Pechucek, šef više mašina dolazi kako kompanije pokušavaju da poboljšaju pro- Centra za vještačku inteligenciju Češkog tehnološkog univerziteta duktivnost, gurajući ih ka nivoima proizvodnje u zemljama poput u Pragu. Njemačke gdje u prosjeku 309 robota dođe na 10.000 radnika, što je najviše u Evropi. Češki sindikalci imaju slična upozorenja.

U Elko EP-u, koji proizvodi industrijske tajmere za kompanije po- - Ako poslovni lideri, političari i unije radnika ne reaguju unaprijed put Dženeral elektrika, 70 procenata proizvodnje je automatizova- i odgovorno na dolazeću industrijsku revoluciju, još više poslova no a kompanija planira da postane 100% automatizovana u nare- će biti ugroženo - rekao je Josef Středula, predsedavajući Češko- dnih nekoliko godina. Jirži Konecni, izvršni direktor kompanije, -moravske konfederacije trgovinskih unija. fabričke radnike je prebacio na kompleksnije pozicije i stotine Za sada, kompanije insistiraju da robotizacija pomaže u stvaranju drugih preusmerio na istraživanje i razvoj. novih poslova. - Da nijesmo investirali u automatizaciju, bili bismo mrtvi do sada U Linetu, 30 industrijskih robota obavlja posao za 200 ljudi. Ali to - kaže. ne znači da potrebe za ljudima nema, i to za onima koji će pro- Pitanje da li roboti pomažu ili prijete opstanku radnika podstaklo gramirati mašine i ispunjavati kompleksne zadatke koje roboti ne je živu debatu u zemlji koja je i sastavila termin. Riječ "robot” pro- mogu. izilazi iz slovenske riječi "rabota” – "rad” i prvi put se "robot” poja- - Ljudi su nam i dalje potrebni. Ali su roboti pouzdaniji - kaže Fro- vio 1920. u češkom komadu o mašinama koje su stvorene kako bi lik. radile poslove koji se konstantno ponavljaju u fabrici. Roboti su u početku sarađivali ali su s vremenom preuzeli sve.

Maj 2018. Broj 5 88

Financial Times Šta se krije iza 16+1 i zašto se Brisel plaši Kine

risel zatečen, dok Kina pruža ruku istoku Evrope, navodi Fi- Kao dve velike brige za EU izdvajaju se "veći napori da se kori- nancial Times u tekstu u kom neimenovani diplomata kaže sti uticaj u centralnoj i istočnoj Evropi da se utiče na zajedničku Bda se o Samitu 16+1 i te kako priča u EU. evropsku politiku prema Kini”, kao i to što će "neke od zemalja iz 16+1 svoje veze sa Kinom iskoristiti za bolje pregovaračke pozicije Kako se navodi, postoji zabrinutost da će bliže veze Pekinga sa "si- u Briselu”. romašnijim nacijama u Evropi” uticati na politiku čitavog bloka. "Evropske diplomate strahuju da bi takva dinamika mogla da utiče "Ovakav regionalni pristup nailazi na veliku sumnjičavost, ne na efikasnost Brisela u često komplikovanim odnosima sa drugim samo u Briselu, već i u prestonicama brojnih članica EU”, rekao je najvećim trgovinskim partnerom. Kina traži garantovane ugovore izvor listu pod uslovom anonimnosti. za svoje kompanije, što je u suprotnosti sa tržišnim pravilima u EU Drugi visoki diplomata jedne od evropskih zemalja kaže da je ovo i propisima oko javnih nabavki”, navodi se. samo "vrh ledenog brijega”. FT podsjeća i na to da su "tenzije već visoke” i da je njemački vi- "Samit 16+1 se tiče niza stvari, a neke od njih zadiru i u kompeten- cekancelar Zigmar Gabrijel podigao dosta prašine u Kini izjavom cije EU ili idu ka novim oblastima u kojima već postoje inicijative da bi Peking trebalo da "poštuje koncept Evrope” i da će, ukoliko između same EU i Kine”, kaže on. Evropa ne bude imala jedinstvenu strategiju ka Kini, Kina uspjeti da razjedini Evropu. Kako primjećuje list, dok neki učesnici samita hvale inicijativu, u Briselu se diplomate plaše da će Kina iskoristiti 16+1 da podriva Evropa zazire i od poslova koji se sklapaju na samitu 16+1, a FT pravila EU i iskoristi tenzije između Istoka i Zapada unutar samog ističe da postoji više njih, među kojima je mađarski dogovor o že- bloka. ljeznici Beograd-Budimpešta, koji su "kontroverzni”. Uglavnom se govori o izostanku tendera i sklapanju dogovora koje EU upravo List navodi da se "kineska zvijezda” uzdiže na nebu zemalja na istražuje kako bi se ustanovilo da li krše pravila Unije, B92. istoku Evrope, među kojima je i Srbija koja je već sklopila velike infrastrukturne poslove sa Kinom.

Broj 5 Maj 2018. 89

Vremeplov Boka je mogla biti i Zaliv svile

alo je poznato da je i Boka sve do Prvog svjetskog rata mo- Kolika je važnost pridavana proizvodnji svile ilustruje podatak gla nositi ime zaliva svile jer se gajenjem svilenih buba i da su sve vlasti podsticale sadnju dudova jer je lišće bijele mur- Mproizvodnjom svile bavilo čak 6.000 porodica. Taj podatak ve glavna hrana larvi svilene bube. Tako je ostalo zabilježeno da je skoro zaboravljen jer su gotovo sasvim nestali veliki razgrana- je hercegnovska opštinska uprava 1877. godine dobila 50 korena ti dudovi-murve kojih je bilo mnogo na imanjima ali i na javnim murve koji su podijeljeni proizvođačima, ali je naloženo i da se tri površinama pa i na glavnom hercegnovskom trgu. Posječene su stabla zasade na gradskom zemljištu na Karači u blizini Starog poslije Drugog svjetskog rata kada je trg popločan. Dud ili murve grada. S ciljem da unaprijedi svilarstvo, državna uprava je "mukti- godinama niko više ne sadi, a samonikla stabla vlasnici sijeku, jer ce” (besplatno) dijelila sjeme svilene bube, a činile su to i crkvene kako kažu, prljaju okolinu. vlasti. Zainteresovanima su data štampana uputstva i organizovana predavanja iz ove oblasti kako bi proizvod koji je nuđen na Na davnu tradiciju podsjetila je nedavno objavljenim naučnim tržištu bio što kvalitetniji. Proizvodnja i izvoz čaura i svilenih niti radom "Svilarstvo u Boki Kotorskoj, 18-20 vijek” Novljanka, arhi- donosili su korist državnoj blagajni, ali i ublažavali teško ekonom- vistkinja Marija Crnić Pejović. Ona bilježi da je 1834. godine u Boki sko stanje stanovništva u ovom kraju. Ipak je zarada uzgajivača u bilo 136 manufaktura, a među njima 13 predionica svile, sedam u odnosu na uloženi trud bila mala. Zvuči nevjerovatno, ali je tada Kotoru i šest u Herceg Novom. Samo u predionici braće Zutega u vođena i uredna evidencija broja stabala bijelog duda, pa se tako Prčanju bilo je zaposleno 50 ljudi, pišu Večernje novosti. zna da je u Boki oko 1820. bilo 35.000 stabala. Više je bilo jedino Gajenje svilene bube i proizvodnja svile počeli su u vrijeme kada je stabala maslina čiji se zasadi proteklih godina obnavljaju, prenosi Bokom vladala Mletačka republika, a Venecija imala razvijenu ma- Bankar.me. nufakturu za izradu tkanina. Nastavljeno je i nakon što je Austro- Ako su murve zaboravljene i nestale i ako niko u onome što je re- ugarska preuzela vladavinu nad Bokom. Svila je upotrebljavana za lativno lako obnovljivo, bar kao tradicija, ne prepoznaje nikakvu izradu, uglavnom svečane odjeće ali je zanimljivo da je u ponudi novu mogućnost proizvodnje, male i vrlo ekskluzivne, utješno bilo čak 16 vrsta svilenih tkanina: amoere, bavela, camelot, ganco, može biti što Herceg Novi od ove godine obnavlja zasade mimoze. damast, dopio, velo… Od njih su izrađivani djelovi građanskog odi- jela, košulje, kotule (suknje), kamižole (kraće jakne).

Maj 2018. Broj 5 Sajam "IMEX" u Frankfurtu Predstavljena MICE ponuda Crne Gore

uristička ponuda Crne Gore predstavljena je na specijalizo- Ovaj vid turizma je od izuzetnog značaja za dalji razvoj naše de- vanom sajmu kongresne industrije "IMEX" koji je održan od stinacije. Poslovni turizam je u svijetu jedan od najzahvalnijih i T15. do 17. maja u Frankfurtu. Riječ je o jednom od najznačaj- najprofitabilnijih vidova selektivnog turizma. Putovanja iz ove nijih evropskih sajmova kongresne industrije, poslovnih i moti- oblasti realizuju se u periodu vansezone što značajno može uticati vacionih putovanja (MICE). na smanjenje sezonalnosti, a prema sprovedenim međunarodnim istraživanjima gost na poslovnom putovanju generiše 4 do 5 puta Na štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore ponudu više prihoda za destinaciju u odnosu na turistu na odmoru. su predstavili "Montenegro Stars Hotel Group", hotel "Avala Re- sort and Villas", hotel "Mediteran", "The Chedi", trističke agencije Sajam je okupio oko 14.000 poslovnih posjetilaca, od toga 3.500 "Luminalis DMC", "Explorer" i "Gorbis". izlagača iz 150 zemalja. Predsjednik IMEX grupe Ray Bloom po- zivajući se na poslednje istraživanje MPI (Meeting Proffesionals Tokom ovog sajma održane su prezentacije na kojima je predsta- International) koje je realizovano u saradnji sa IMEX-om, istakao vljena ponuda destinacije, kao i brojni sastanci sa organizatori- je da se i ove godine očekuje rast poslovnih putovanja, kao i da će ma događaja sa tržišta Njemačke, Rusije, Poljske, Velike Brtanije, budžeti za ovu vrstu putovanja biti stabilni, sa malim porastom od Francuske i dr. 1.8% prosječno u odnosu na prethodnu godinu.