Slučaj Mire Furlan, Kojoj Su Se Nakon Smrti Ispričali Njezini Progonitelji, Samo Je Dio Nacionalističke Hajke Na Žene Devedesetih

#1103 Samostalni srpski tjednik

Petak 05/02/2021 10 kn/100 din/1.20 € 5820

Lovci na vještice Slučaj Mire Furlan, kojoj su se nakon smrti ispričali njezini progonitelji, samo je dio nacionalističke hajke na žene devedesetih. U tadašnjem lovu na ‘vještice’ iskazali su se Hloverka Novak-Srzić, Antun Šoljan, Viktor Žmegač, Slobodan Novak, Branimir Donat, Dubravko Horvatić, Tanja Torbarina, Milan Ivkošić i brojni drugi str. 6-8. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu piše 2 #1103, petak, 5. veljače 2021. Milorad Krstulović RABLJENA SEDMICA

vičnoj tromosti organa i tijela Jedine Nam I Dalić, bivšeg povjerenika u Agrokoru Ante Vječne. Kako bilo, spoj viška ilegalnog oružja Ramljaka i članova Agrokorove uprave Iva- i manjka razuma uvijek daje zle plodove. Nje- na Crnjca i Damira Kuštraka u kojoj se gove izravne posljedice gledali su svi koji su tobože dogovaraju o kaznenom progonu To- imali nesreću ugledati Kolopera na djelu ili vi- dorića. Curiću se na teret stavlja pomaganje djeti njegove žrtve. One neizravne vidimo mi Vargi – navodno mu je dao brojeve premijera koji svjedočimo pretvaranju ubojice u heroja. i njegove potpredsjednice te mu javio da mu I tako do nekog novog ispada ludila. se sprema hapšenje. Inače, Varga je radio u policiji, a Curić je godinama zarađivao kao Presuda vozač u Ministarstvu poljoprivrede. Ovoga tjedna znat ćemo hoće li i na koliko Dalić biti osuđeni Franjo Varga i Blaž Curić, dva čudna tipa koja su pravo na nekoliko Vraća se Martina Dalić. Plenkovićeva mini- godina pravosudne slave stekli kao glavni strica gospodarstva i potpredsjednica Vlade negativci u takozvanoj aferi sms. Varga, u koja je prije skoro tri godine dala ostavku u medijima predstavljen kao informatički jeku afere Borg, Agrokor ili hotmail, kako najpismenija osoba bliska hadezeovskom hoćete. Sada će, ako je vjerovati najavama, polusvijetu, optužen je da je izradio lažnu korespondenciju kojom se pokušalo diskre- Od afere Agrokor do Podravke – Martina Dalić ditirati bivšeg glavnog državnog odvjetnika (Foto: Patrik Macek/pixsell)

Proizvodnja novih ratnih Rat invalida – Tomo Medved (Foto: Sanjin Strukić/pixsell) Ako vam se čini da su tvrdnje o ratu koji vječno traje i nikad neće završiti samo jef- hopatološka priča nabijena manjkom razuma tine doskočice neinventivnih kolumnista i viškom ilegalnog oružja stiže iz šibenskog i nepoštene inteligencije, očito je da niste kraja, gdje se prošlog vikenda dogodila trage- vrijedno pratili medije. Tomo Medved, dija. Pedesetsedmogodišnji Branko Koloper, istaknuti Plenkovićev desničar, potpred- vlasnik tvrtke Matkol u stečaju, smaknuo je sjednik Vlade, ministar hrvatskih branite- poduzetnike Tedija Slamića i Tonija Špara- lja i glavni Vladin operativac u potresom du te stečajnu upraviteljicu Radojku Danek porušenim krajevima, stigao je najaviti i njezina supruga Marija, a potom se obra- nove izmjene Zakona o braniteljima jer, čunao sa sobom. Policija veli da je motiv bio smatra on, praksa je ukazala na potrebu stečaj Koloperove tvrtke, ali i naglašava kako priznavanja statusa ratnih vojnih invali- nije imala informaciju da bi vlasnik posustale da još nekim osobama. Prema Medvedovu firme mogao postati ubojica. I sada će, po obi- uvjerenju, nešto manje od 26 godina nije čaju, policajci njuškati oko neposrednih po- bilo dovoljno da svi koji su zaista ratni in- sljedica i objašnjavati kako se, eto, ništa nije Kako će presuditi osječki postati čelna osoba uprave koprivničke Po- Županijski sud? – Franjo validi reguliraju svoj status pa će im pružiti moglo jer se policija ne smatra odgovornom Varga i Blaž Curić (Foto: Davor dravke, jedne od malobrojnih preživjelih novu šansu. I to ubrzanu. Ministarstvo i zbog postojanja ilegalnih arsenala. Sociolozi i Javorović/pixsell) uspješnih firmi iz socijalizma. Dalić je otišla Medved nezadovoljni su jer je procedura psiholozi zdvajat će o agresiji u društvu, manj- sa slomom Agrokora, nakon što su se u jav- dosad trajala skoro dvije godine, a najviše ku pozitivnih primjera, pravnici i analitičari Dinka Cvitana, a u korist Zdravka Mami- nosti pojavili mailovi iz kojih se dalo iščitati su ih nervirale stručne procjene invalid- opće prakse kršit će ruke zbog zakučastih pro- ća, Dinamovog boga i batine te trenutno kako su ona i Plenković koristili položaj da nosti u zdravstvenim ustanovama. Stoga cedura i neefikasnih institucija, dok će ne- najpoznatijeg muškog stanovnika Među- bi upravljali krizom u Agrokoru bitno druk- će ‘ukinuti prethodnu stručnu procjenu, a urotično mnoštvo na društvenim mrežama gorja. Potom i da je u interesu Ivice Todo- čije no što su govorili u javnosti. Odnosno, umjesto Zavoda za vještačenje, profesio- tražiti opravdanja za luđački potez u navodnoj rića fabricirao prepisku Andreja Plenkovi- da su skupini odabranoj po privatnim kri- nalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba nepravdi nanesenoj ubojici i, dakako, u poslo- ća, njegove bivše potpredsjednice Martine terijima otkrivali Agrokorove tajne, a ta je s invaliditetom, vještačenja će provoditi skupina radila na tzv. Lex Agrokoru. Kada liječnička povjerenstva koja će imenovati je to objavljeno, Dalić je podnijela ostavku, ministar branitelja’. K tome, kako čitamo ali je Plenković nije prestao hvaliti. I sad je u dnevnoj štampi, ‘za određene postupke vraća na istaknuto mjesto. I tako... više neće biti potrebno pribavljanje ratnog puta jer to odugovlači postupke’. Nije mini- Kandidat stru Medvedu ili, ne daj bože, njegovu šefu s razvijenim radarima palo na um ubrzati Prošli put smo načas povjerovali prijestol- postupke u zdravstvenim ustanovama, od ničkoj štampi i prevarili se. Gordan Maras toga su digli ruke, nego će ih jednostavno ipak neće biti SDP-ov kandidat za zagrebač- zaobilaziti. U cilju proizvodnje novih rat- kog gradonačelnika, nego Joško Klisović. A nih invalida. 26 godina nakon rata. Eto, ako tko će biti HDZ-ov kandidat? Puno se go- je netko možda zaboravio da mu fali ruka vorilo o Damiru Vanđeliću, privremenom ili noga... ravnatelju Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, Ubojica koji je navodno htio veću samostalnost u Manjak razuma i višak kreiranju lista, što mu nisu dali. Tko god na ilegalnog oružja – Četverostruki ubojica presudio sam sebi, mo- tragedija u Šibeniku (Foto: kraju bio HDZ-ov kandidat, želimo mu što tiv su neriješeni poslovni odnosi. Ovaj put psi- Duško Jaramaz/pixsell) uvjerljiviji poraz.

ZamjenicA glavnog Dežulović, Viktor Ivančić, Gavrović, Dragan Tajnica redakcije Štampa Tiskara ‘Zagreb’, Zagreb Samostalni urednika Sinan Gudžević, Grozdanić, Tomislav Jakić, Vedrana Bibić Tiraža 6500 IMPRESSUM Novosti su financirane Andrea Radak Boris Rašeta Mirna Jasić Gašić, Nenad Godina xXII / Zagreb | petak, 05/02/2021 srpski tjednik Izvršni urednici sredstvima Savjeta za Jovanović, Vladimir Jurišić, Grafički urednici nacionalne manjine Vlade Goran Borković (Portal Redakcija Davor Konjikušić, Saša Ivica Družak, Republike Hrvatske i sredstvima Novosti), Petar Glodić Ureda za ljudska prava i prava Izdavač Paulina Arbutina, Kosanović, Anja Kožul, Darko Matošević (Kronika), Boris Postnikov nacionalnih manjina Vlade Srpsko narodno vijeće Mašenjka Bačić, Jerko Igor Lasić, Bojan Munjin, Republike Hrvatske. (Kultura) Za izdavača Bakotin, Dragana Tamara Opačić, Srećko Dizajn Redakcija Redaktorica Darija Gajeva 7, 10 000 Zagreb Milorad Pupovac Parabureau / Igor Mažuran-Bučević Bošnjak, Milan Cimeša, Pulig, Hrvoje Šimičević, t/f 01/4811 198, 4811 281 Glavni urednik Kolumnisti Zoran Daskalović, Ivica i Borivoj Dovniković Stanišljević & Damir [email protected] #1103 Nikola Bajto Marinko Čulić, Boris Đikić, Tena Erceg, Milan (karikaturist) Bralić, Nikola Đurek www.portalnovosti.com Novosti Može li se sdp-u dogoditi da stjecajem piše Ivica Đikić Tjednik za racionalnu manjinu okolnosti na lokalnim izborima u Zagrebu 3 Politika #1103, petak, 5. veljače 2021. od veresije napravi višak?

Hoće li izići na megdan Tomaševiću, Bandiću i drugima? – Joško Klisović Klisovićem na (Foto: Patrik Macek/pixsell) Bandićevu utvrdu Socijaldemokratski kandidat za zagrebačkog gradonačelnika bit će, po svemu sudeći, Joško Klisović. Ako uspije ući u drugi krug, procjenjuje se da ima veliku šansu da postane gradonačelnik, s time da je lista politički i profesionalno jakih ličnosti jasne lijevocentrističke provenijencije preduvjet svih njegovih razmišljanja o uspjehu Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 4 Politika #1103, petak, 5. veljače 2021.

aspuštanje zagrebačke par- kandidatura, nakon što nije uspio pokušaj tijske organizacije prvi je formiranja zajedničke lijevo-zeleno-libe- liderski potez Peđe Grbina, ralne liste s Tomislavom Tomaševićem Vanđelić odustao, predsjednika sdp-a, u prote- iz platforme Možemo! kao kandidatom za kla četiri mjeseca koliko zau- prvog čovjeka metropole, ili što bi rekao ak- kandidat će biti Herman? zima rečenu poziciju, premda je i on sam tualni gradonačelnik Milan Bandić – za Rpodosta doprinio tome da se sa zagrebačkom drugu po važnosti izvršnu funkciju u državi. Damir Vanđelić u srijedu je objavio da neće biti kandidat za gradonačelni- organizacijom ne može učiniti ništa drugo Maras je bio spreman odustati od svojih ka Zagreba. Tjednima se nagađalo hoće li ili neće Plenković poslati Vanđe- nego je raspustiti, pa krenuti ispočetka. Če- nerealnih ambicija u korist sdp-ove podrš- lića u bitku za glavni grad, mada je svakom politički pismenom otpočetka tiri mjeseca, naime, Grbin i njegovi najbliži ke Tomaševiću i zajedničke lijeve liste, ali moralo biti jasno da od toga neće biti ništa. Uspješni menadžer Vanđelić suradnici ponavljali su da će o sdp-ovim kad se ta opcija izjalovila zbog toga što je postavljen je, naime, prije četiri mjeseca za privremenog ravnatelja Fonda kandidatima za čelne funkcije na lokalnoj i Možemo! – politički logično – procijenilo za obnovu od potresa, a potom se javio na natječaj za stalno imenovanje regionalnoj razini, pa tako i u Zagrebu, odlu- da mu je isplativije ići na izbore samostalno na rečenu funkciju. Nema sumnje da će biti odabran. Je li zamislivo da čivati sdp-ove lokalne i regionalne ispostave, kako bi na početku svog ozbiljnijeg politič- Mislav Herman (Foto: šef Fonda za obnovu – obnovu koja će trajati godinama i biti teška više e da bi se sad – tri i pol mjeseca prije izbo- kog puta pokazalo da je donekle alternativa Marko Lukunić/pixsell) od deset milijardi eura – paralelno s tim poslom vodi i svoju gradonačel- ra – ispostavilo da se to, u najmanju ruku, sdp-u, šef gradskog sdp-a pomislio je da on ničku kampanju? Je li vjerodostojno da čovjek koji je javno mahao svojim neće odnositi na odabir stranačkih kandi- taj koji treba biti nominiran kad je već sdp snažnim motivom da vodi obnovu Zagreba odjednom poželi nešto drugo i data za gradonačelnička mjesta u Vukovaru doveden u situaciju da mora imati svoga prije nego što je započela obnova? Tko bi išta povjerovao takvom čovjeku i i Zagrebu. U Vukovaru je iskrsnuo problem kandidata. Vjerojatno bi ga u tome podr- koliko bi mu ljudi dalo glas na izborima? Ako je Vanđelić ozbiljno razmatrao s nekadašnjim gradonačelnikom Željkom žala većina nevelikog članstva u Zagrebu, ovu soluciju, onda bi itekako trebalo smanjiti očekivanja od njega kao šefa Sabom, kojeg lokalni sdp-ovci službeno žele jer je članstvo sdp-a u Zagrebu neobična i Fonda za obnovu. za kandidata, no Grbinu i vodstvu stranke ne pogubljena društvena skupina nastala du- Tko će biti hdz-ov kandidat u Zagrebu? Spominju se mnoga zvučna imena, pada na pamet da im udovolje: prepreka su – gogodišnjim selektorskim radom Milana od Zdravka Marića do Kolinde Grabar-Kitarović, ali upućeni kažu da naj- barem na deklarativnoj razini – svojedobne Bandića i Davora Bernardića, ali Grbin više izgleda ima liječnik Mislav Herman, odnedavno predsjednik hdz-ovog nevolje sa zakonom koje je imao Sabo. Ne nije ostavio prostora za takvu mogućnost. zagrebačkog odbora. zna se iza koga će sdp stati u utrci za gra- Socijaldemokratski kandidat u Zagrebu bit donačelnika Vukovara. Što se tiče Zagreba, će, po svemu sudeći, Joško Klisović, sa- problem je očekivano Gordan Maras, šef borski zastupnik u prošlom sazivu, a prije upravo raspuštene sdp-ove organizacije u toga zamjenik ministrice vanjskih poslova svoju opozicijsku borbenost i inventivnost. ra, objektivno moći smatrati dobrim. ‘Ako glavnom gradu. On je bio uvjeren da njemu u vladi Zorana Milanovića. Premda do Kao što je malo kome uspjelo da, mimo kolu- uspije ući u drugi krug izbora, Klisović ima – po logici funkcije – pripada gradonačelnička srijede popodne, kad nastaje ovaj tekst, nije tanja očima ili gromkog smijeha, zamisli biv- veliku šansu da postane gradonačelnik Za- službeno potvrđeno da će Klisović u ime šeg predsjednika sdp-a Davora Bernardića greba, bez obzira na to tko će mu biti supar- sdp-a izići na megdan Tomaševiću, Bandiću na funkciji premijera, tako malo tko može u nik u drugom krugu. Pobjeđuje i Tomaševića, Klisović iza sebe i drugima, glasovi s Iblerovog trga kazuju Marasu vidjeti zagrebačkog gradonačelnika: i Bandića, i hdz-ovog kandidata tko god to da će biti upravo tako. to je ishod pogrešnog političkog stila koji je bio’, procjenjuje naš sugovornik blizak so- nema aferaških U čemu je razlika između Marasa i Kliso- odabrao nekadašnji poslovni direktor sdp-a cijaldemokratskom vodstvu. ‘No puno toga vića, ako je situacija takva da sdp naprosto i ministar poduzetništva i obrta u drugoj morat će napraviti i puno toga mora mu se repova i nije mora iz nužde imati svoga kandidata koji sdp-ovoj vladi te neumjerenog precjenjiva- poklopiti da uđe u drugi krug. Treba mu se pritom, eto, ne bi baš trebao doživjeti izbor- nja vlastitih dometa i kapaciteta. Njegova ponoviti otprilike ono što se dogodilo Mila- politički potrošen. no poniženje? Razlika je znatna, razlika je politička zvijezda se gasi, mada se dotični noviću na predsjedničkim izborima, s tim da toliko znatna da bi se sdp-u stjecajem okol- neće predati tako lako. će Klisović, za razliku od Milanovića, imati Bio je predstojnik nosti moglo dogoditi da poluči rezultat ko- Pedeset dvogodišnji pravnik Joško Kliso- vrlo ozbiljnu konkurenciju slijeva, to jest jem se nitko u toj stranci, i šire od te stranke, vić, unatoč tome što se dosad nije uspio svr- Tomaševića, i utoliko znatno zahtjevniji Ureda u prve dvije ne nada, a ako se malo bolje pogleda, izne- stati među one političare za koje zna najširi zadatak.’ nađujuće dobar rezultat u Zagrebu mogao bi krug birača, na glasu je kao dobro obrazo- Dva elementa su ključna: personalni sa- godine mandata biti jedina relativno svijetla sdp-ova točka van čovjek koji ne lupeta i koji uzima riječ stav sdp-ove izborne liste te serioznost u nakon idućih lokalnih izbora. Gordan Maras u javnosti kad ima što reći o temi rasprave. definiranju strategije i konkretnom vođe- Ive Josipovića, a profilirao se u proteklih četiri-pet godina Nije bio u milosti Davora Bernardića, Raj- nju kampanje. U pogledu imena i prezimena u saborskim klupama u svojevrsnog poli- ka Ostojića i Zlatka Komadine, jer su koja će se naći na listi, sdp-u je krajnji čas da prije toga na visokoj tičkog performera na rubu redikuloznosti ga doživljavali isključivo kao produženu odustane od ljudi koji nešto znače isključi- i šarlatanstva: to mu je donosilo određenu ruku Zorana Milanovića, pa se na prošlo- vo u internim stranačkim krugovima i koji menadžerskoj medijsku pažnju i javnu vidljivost, a Maras godišnjim parlamentarnim izborima našao politiku shvaćaju kao poltronsko čekanje da je povjerovao da je ta vrsta vidljivosti dovoljna nedovoljno visokom mjestu na listi u dođe red na njih. Lista politički i profesional- poziciji u Atlantic na za realizaciju visokih političkih ambicija. Trećoj izbornoj jedinici da bi ponovio par- no jakih ličnosti jasne lijevocentrističke pro- Postigao je tek to da ga se smatra neozbilj- lamentarni mandat. Izuzmemo li unaprje- venijencije preduvjet je svih Klisovićevih Grupi Emila nom i neduhovitom prznicom i čovjekom đenje ekonomskog segmenta u djelovanju razmišljanja o uspjehu, a to nije nimalo lako koji ne razmišlja ni o čemu drugom osim hrvatske diplomacije u razdoblju od 2012. do postići u stotinjak dana koliko je ostalo do Tedeschija o samopromociji i skretanju pozornosti na 2015. godine, Klisović se ne može pohvaliti izbora. Taj posao donekle olakšava činjenica konkretnim i jako vidljivim efektima svog raspuštenosti zagrebačke organizacije, od- dosadašnjeg rada, ali nema iza sebe aferaških nosno nepostojanje pritiska i tenzije odozdo, repova i hipoteka, i nije politički potrošen. pri čemu ‘odozdo’ u ovom slučaju više-manje Prošao je sve stepenice u diplomatskoj pro- podrazumijeva strukturu nezainteresiranu fesiji, bio je predstojnik Ureda predsjednika za bilo što mimo vlastitog pozicioniranja Republike u prve dvije godine mandata Ive i materijalnih probitaka. Što se tiče gene- Josipovića (nakon što se Andrej Plen- ralnog smjera kampanje, najveći Klisovićev ković zahvalio Josipoviću na toj ponudi), izazov jest da nađe način da uvjerljivo pa- a prije toga je nepune dvije godine bio na rira Tomislavu Tomaševiću među biračima visokoj menadžerskoj poziciji u Atlantic ljevice, a da istovremeno bude prihvatljiv i Grupi Emila Tedeschija: ne treba sumnjati dobrom dijelu centrističkih glasača. Ako ne da će Bandić i radikalnija desnica, a možda i bude kardinalnih unutrašnjih opstrukcija, radikalnija ljevica, iskoristiti taj moment iz to nije nemoguće, i u tome će biti od pomoći Klisovićeve karijere i nastojati da ga prika- sdp-ova predizborna koalicija sa strankama žu Tedeschijevim čovjekom i zastupnikom poput glas-a, no presudno je precizno de- interesa krupnog kapitala. finiranje tema na kojima će se inzistirati i Klisović je motiviran za gradonačelničku vrlo disciplinirano vođenje kampanje koja utrku, jer je svjestan da je to njegov posljed- će antagonizirati što manji broj građana, i nji vlak za ostanak u politici, pri čemu bi u kojoj bi u prvi plan trebala izbiti Klisovi- ostanak ujedno značio i njegov konačni us- ćeva kompetentnost kad je riječ o proble- pon na stepenicu rezerviranu za političare mima Zagreba te koncept upravljanja koji koji raspolažu stvarnom moći i koji mogu nema nikakvih dodirnih točaka s onim što mijenjati postojeće stanje. Motiv, međutim, je razvio Milan Bandić u proteklih dvadeset neće biti dovoljan za pobjedu ili za rezultat godina. Na ruku mu ide to što će, rekosmo, koji će se, kad je riječ o listi sdp-a i partne- Peđa Grbin samo eventualnim uspjehom u Zagrebu moći donekle ublažiti dojam o Gordan Maras i Peđa sdp-ovom već sad izvjesnom podbačaju na Grbin (Foto: Patrik Macek/pixsell) predstojećim lokalnim izborima. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 5 kolumna #1103, petak, 5. veljače 2021.

UVREDE & PODMETANJA Komemorativna kozmetika

je u Hrvatskoj da se ljudi naglo poprave nakon svoje smrti. Nigdje se deviza ‘O mrtvima sve najbolje’ ne poštuje tako striktno i tako zdušno kao u ovoj živopisnoj zemlji. Hrvatska nacionalna Pmemorija nakrcana je pokojnicima kojima se neizmjerno divimo, o čijoj časti, dobroti, skromnosti, poštenju i ljudskosti govorimo biranim riječima, a smatrali smo ih amoral- nim bezveznjacima dok su bili živi. Lijep je to običaj. Ako bi se saldo jedne ljudske egzistencije mjerio samo po tretmanu u prostoru kolektivne memorije neposredno nakon smrti, teško bi bilo pronaći barabu Viktor Ivančić čije ovozemaljsko bivstvovanje ne bi završilo happy endom. Ničiji život nije toliko proma- šen da izbjegne salve posmrtnih počasti. Istini za volju, nastupi na karminama pri- predaja -a – obavještajne službe koju je Magična silina zaborava – Miroslav Tuđman (Foto: Boris Komemorativni padaju varljivome žanru: uglavnom se radi početkom 2000. godine Žunec preuzeo od Ščitar/Večernji list/) o tome da što više ukrasnih epiteta istreseš Tuđmana, pa se na toj funkciji zadržao svega ambijent presudno u što kraćem periodu, kako se kasnije ne bi par mjeseci – čega bi se sociolog, ‘kada bi ‘treba doseći’, jer bi valjda umjesto stotinu i time baktao. Ali to najčešće važi za takozva- postojala reinkarnacija, sjećao deset života’. nešto prisluškivanih novinara valjalo prisluš- je ob ilježen rupama ni običan svijet. Naime: ‘Institucija mu je bila prije i ispred kivati njih stotinu i nešto više. Radi li se, međutim, o javnim fi gurama svega. Brinuo se što će s -om biti nakon To je tek sitan primjer koji dočarava ma- u memoriji, nekad od takozvanoga nacionalnog značaja, pa njegova odlaska. Ono što mu ne mogu zabo- gičnu silinu zaborava u prilikama posljed- još u zemljama poput Hrvatske, uočljiva raviti jest što je tu instituciju ustrojio doista njeg ispraćaja. Komemorativni ambijent i veličine masovne je tendencija da se jezik karakterističan za na uzoran način, to je za mene bilo remek presudno je obilježen rupama u memoriji, posljednji ispraćaj, pogodan za obasipanje djelo izgradnje institucije.’ nekad i veličine masovne grobnice. Na pri- grobnice. Na preminuloga rafi niranim pridjevima, prelije Najizdašniji u laudama bio je, prema slo- mjer one što je premještana diljem Hrvatske, u jezik službene historije. bodnoj procjeni, , lider Na- pod nadzorom Hrvatske izvještajne službe primjer one što Uz tek malo pretjerivanja moglo bi se reći rodne stranke – Reformisti, opisujući umr- M. Tuđmana. Evo neumjesnog podsjetnika: da ofi cijelna verzija povijesti – kakvu pre- loga ne samo kao ‘izuzetno časna i dosljedna U selu Paulin Dvor kod Osijeka, u noći je iz jedne osječke feriraju pisci školskih udžbenika, stručni čovjeka’, koji je svoje javno djelovanje ‘uvi- između 11. i 12. prosinca 1991., nekolicina suradnici državnih instituta ili mumije iz jek podređivao nacionalnom interesu’, već i pripadnika Hrvatske vojske ubila je 19 civila. vojarne premještena Hrvatske akademije znanosti – i nije ništa kao najodličnijeg muža što je ikada kročio na Nakon masakra, tijela likvidiranih ugurana drugo nego zbirka kićenih ‘odavanja počasti’ domaću političku scenu. ‘Miroslav Tuđman su u plastične vreće i zakopana u jednom od petstotinjak galeriji potencijalnih nacionalnih velikana, je i bez obzira na svoje godine imao takav skladišta u osječkoj vojarni ‘Lug’. Pet godina odnosno pokušaj da se retorika karmina, odnos prema politici da bismo ga mogli kasnije, u siječnju 1997., kada se pojavila kilometara verifi cirana pečatom nekog od nadležnih izdvojiti kao civilizacijski standard koji bi bojazan da bi masovna grobnica mogla biti komiteta, ukoriči i zadrži na duži rok. hrvatska politika trebala doseći.’ otkrivena i kad je zaključeno da zločin treba jugozapadno, do Intenzivna kozmetička obrada kakvu po- Neprimjereno žalobnom trenutku, spo- temeljitije zataškati, leševi su pod okriljem drazumijeva odlazak na onaj svijet pritom menuti me je ‘civilizacijski standard’ pod- noći iskopani, strpani u plastične bačve i ka- zaselka Rizvanuša pruža neslućene stvaralačke mogućnosti i sjetio na to da je M. Tuđman, u vrijeme kada mionom prebačeni petstotinjak kilometara bilježi nevjerojatne rezultate, do toga da će, je njegov otac bio predsjednik države, ordi- jugozapadno, do zaselka Rizvanuša kod Gos- kod Gospića, pod za ilustraciju, nekakav drumski razbojnik nirao na dužnosti šefa tajne policije, i da je pića, gdje su opet zakopani. bez problema evoluirati u bogobojaznu ča- u periodu njegova rukovođenja ‘instituci- Operaciju su obavili pripadnici vojne oba- nadzorom -a snu sestru ili, štajaznam, šef tajne policije jom’ u ovoj zemlji bilo prisluškivano više od vještajne službe, uz puno znanje tadašnjeg postati demokrat i borac za ljudska prava. stotinu novinara, pod optužbom da se bave ravnatelja -a M. Tuđmana. Da je tome Miroslava Tuđmana Nedavnu smrt hr- protudržavnim rabotama. Tehnička izved- tako, svjedoči i dopis što ga je 27. studeno- vatska je politička klasa popratila tronutim ba, istina, bila je povjerena Službi za zaštitu ga 1996. general Đuro , kao ondašnji jednoglasjem. Njegovi stranački drugovi is- ustavnog poretka, no M. Tuđmana slavi se zapovjednik Drugog zbornog područja - punili su knjigu žalosti i brzojave sućuti po- kao osobu koja je ‘ustrojila model hrvatske a, poslao prvome čovjeku -a – dopis što mno sročenim rečenicama, hvalili su njegove obavještajne zajednice’, i to na uzoran način, ga je kasnije objavila nezavisna štampa – u ljudske, stručne i političke vrline, isticali ga a je, osim svega, uživao status ‘krovne kojem traži pomoć za ‘rješavanje problema’ kao uzora i moralnu vertikalu, nesalomljivo- službe’, nadređene -u i zadužene za posmrtnih ostataka ubijenih civila. Pa je ga borca za hrvatsku državnu samostalnost izravnu komunikaciju s mrkim državnikom. nakon toga problem zaista i riješen. čiji se prerani odlazak ne može nadomjestiti. Moj su telefon, recimo, prisluškivali punih U nekim drugim okolnostima ti bi ele- Ipak, zanimljivije su bile reakcije onih koji s osam godina, kao i telefone mojih redakcij- menti, skupa s njihovim moralnim impli- pokojnikom nisu dijelili politička i svjetona- skih kolega, pa ‘civilizacijski standard’ kakvo- kacijama, također bili uzeti u obzir prilikom zorska gledišta. Za njih je on uglavnom bio ga utjelovljuje M. Tuđman razumijem na ne- razgovora o ‘civilizacijskim standardima’ i blag, tolerantan, kultiviran, parlamentaran, što drugačiji način. Civilizacijski standardi u metodama kojima se postižu ‘remek djela iz- staložen, netko s kime se moglo bezbolno nekim drugim zemljama takvi su da bi sama gradnje institucije’. Ali okolnosti nisu takve. debatirati i kad se s njim ne slažeš. Šef opo- činjenica da predsjednik države postavlja sina Okolnosti su zadane ujedinjenim pijetetom. zicijskog -a otišao je toliko za šefa obavještajne službe izazvala zgražanje Okolnosti su nabijene nježnim uspomena- daleko da ga je nazvao ‘demokratom’. i opravdanu sumnju kako je riječ o dinastički ma i svijetlim državotvornim idealima. ‘Da se sastoji samo od Mire Tuđmana, osmišljenoj autokraciji, ali u Hrvatskoj se i Meni pak ni slučajno nije namjera kvariti i ja bih bio član’, rekao je, primjerice, socio- danas drži da je na stvari bilo ‘remek djelo ugođaj na karminama. Nego tek podsjetiti log Žunec, mada ni on s pokojnikom izgradnje institucije’. Radimir Čačić, doduše, koliko velika znade biti razlika između služ- ‘nije dijelio iste političke stavove’. Njihov sugerira kako ‘civilizacijski standard’ što ga benih i neslužbenih sjećanja, kao između ‘najveći zajednički događaj’ bila je primo- je svojim djelom postavio dragi pokojnik tek lakiranog kovčega i plastične bačve. ■ Novosti Dossier Vještice iz Rija piše Hrvoje Šimičević Tjednik za racionalnu manjinu 6 Društvo #1103, petak, 5. veljače 2021.

otovo godinu dana nakon obja- ve huškačkog serijala o Miri Furlan, Globus je tiskao ču- veno remek-djelo antinovinar- stva, u kojem je pet novinarki, intelektualki i feministkinja napadnuto za Lomača za Gširenje protuhrvatske propagande u domaćoj i stranoj štampi. Zakukuljen razbojničkim pseudonimom ‘Globusov investigativni tim’, autor Slaven Letica ispunio je urednički na- log glavnog urednika Denisa Kuljiša da od Vesne Kesić, Dubravke Ugrešić, Slaven- ke Drakulić, Jelene Lovrić i Rade Iveko- intelektualke vić stvori nemoralne nakaze koje miniraju ugled mlade države i namjerno prešućuju zločine srpskih silovatelja. Tako je nastao Baš kao u slučaju Mire Furlan, pripreme tekst ‘Hrvatske feministice siluju Hrvatsku’, najrazorniji komad odštampane mizoginije u povijesti hrvatskog novinarstva. Njegova za medijsku hajku na Dubravku Ugrešić, razornost ne ogleda se u samom sadržaju – radilo se o standardno stupidnom Letičinom psiho-profiliranju priručnih neprijatelja Slavenku Drakulić, Vesnu Kesić, Radu – koliko u efektu. Većem dijelu prozvanih intelektualki život je učinjen nepodnošlji- vim na radnim mjestima, kućnim adresama, Iveković i Jelenu Lovrić vršene su u medijsko-izdavačkom tržištu i na koncu u Republici Hrvatskoj. No kao u slučaju Mire Furlan, pripreme su vršene mjesecima prije gotovo svim hrvatskim medijima, da toga, u gotovo svim medijskim platformama koje su tada postojale u državi. Mjesec dana prije Globusovog teksta, bi ona potom kulminirala objavom Dubravka Ugrešić napisala je esej koji je 23. listopada objavljen u njemačkim novinama Die Zeit, a potom i u engleskoj štampi. U nje- huškačkog uratka 1992. u tjedniku mu se autorica ironijski osvrnula na priču o limenkama s natpisom ‘čisti hrvatski zrak’ koje su se prodavale u Zagrebu. Ugrešić je tu Globus. Tekst je potpisan pseudonimom sitnopoduzetničku ideju, nastalu evidentno na temeljima nacionalističke euforije i res- pektabilne tržišne potražnje, iskoristila kao ‘Globusov investigativni tim’, a po povod za anegdotalno popisivanje efekta etničkog i političkog čišćenja u stanovima, bibliotekama i hrvatskom javnom prostoru. uredničkom nalogu Denisa Kuljiša ‘Nisam ni pomišljala na to da će mali esej, čija Globusov mizogini tandem – snaga, po mome, nije premašivala domet Slaven Letica i Denis Kuljiš novogodišnje praskalice, odjeknuti u hrvat- napisao ga je Slaven Letica (Foto: Boris Ščitar i Davorin Višnjić/pixsell) skoj javnosti poput bombe, i da će metafo- ra iz limenke zategnuti omču i oko moga vrata’, napisala je Ugrešić godinama poslije u knjizi eseja ‘Napad na minibar’. Tekst je u Hrvatsku doputovao u formi probranih citata preko stranica tjednika Glasnik, koji se prije toga zvao Glasnik Hrvatske demokratske zajednice. Stranački bilten koji je uređivao Milovan Šibl, prije toga ministar za informiranje, gajio je uređivačku koncep- ciju prikladnu Tuđmanovoj vladavini, precizno opisanoj u tekstu Dubravke Ugrešić. Tekst ‘Denunciranje domovine’, koji je u Glasniku objavljen 9. studenog 1992. godine, autorica Hloverka Novak-Srzić počela je rečenicom: ‘Što je po nacionalnosti Du- bravka Ugrešić?’ Spisateljici zaposlenoj na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zatim je poručila da ‘denuncira, optužuje i otvoreno laže’, da gaji ‘mržnju prema gradu u kojem živi’ i da su joj ‘tako okrutno srušeni snovi o vječnosti Jugoslavije (odnosno Srboslavije)’. Dva dana poslije, u visokotiražnom Večer- njem listu, optužbe su više-manje ponov- ljene. Književnik Antun Šoljan svrstao je Dubravku Ugrešić u ‘družinu egzaltiranih ‘kćeri revolucije’, bivših medijskih zvijezda lijeve hemisfere, koje ne mogu prežaliti propali poredak i svoje komotno mjestašce u njemu’. Napisao je da je zakazala kao pisac i čovjek, i da se ‘upustila u širenje nepravde, straha, mržnje i strančarenja’. Od viđenijih intelektualaca, Dubravku Ugrešić je napao i Viktor Žmegač, čije je optužbe po svijetu rasparčavalo Društvo hrvatskih književnika. Kritikama su se pri- družili Branko Čegec te Slobodan Novak. Ugrešić je svojevremeno pobrojala uvrede koje su ispisane na njen račun. Nazivana je ‘nacionalnom peroubojicom’, ‘babom koja Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 7 Društvo #1103, petak, 5. veljače 2021.

progoni Hrvatsku’, koja ‘jezičari, trača, de- ća, Đurđice Ivanišević i Luke Liskovca Jelena Lovrić (Foto: Nacional) nuncira’, osobom dostojnom prezira, kojoj Davor Butković prokazivali su ih za ‘petokolonašenje’, ‘de- samo lomača u Hrvatskoj može ‘zatopliti stabilizaciju nove vlasti’, ‘antihrvatstvo’ i srce’, članicom ‘jedne od organizacijskih je optužio ‘rasprodaju domovine’. jezgara međunarodnog otpora i difamira- U konačnici, ovih pet žena po prvi su put nja hrvatskog domovinskog rata’ i članicom feministkinje da kao objedinjene u izvještaju sa svjetskog kon- družine ‘pomalo nesretnih, a u svakom slu- gresa pen centara u Rio de Janeiru, gdje se čaju frustriranih žena’. članice ‘Zagrebačkog raspravljalo i o hrvatskom domaćinstvu na- Sličan put do Letičinog teksta preživjela je redne godine. U vijesti koju je 5. studenog i Slavenka Drakulić. Iako je od početka 1992. ženskog lobbyja 1992. prenio Vjesnik stajalo je da su ‘dele- godine prozivana na brojnim medijskim gat američkog pen centra iz New Yorka i još punktovima, od Večernjeg lista do Vjesnika, neprestano, na nekih centara uz Evrope i Amerike željeli njeno istinsko medijsko žigosanje odrađeno iskoristiti slučajeve, kao što su (…) slučajevi

je također u Globusu. ‘Razapela se Slavenka nedopustiv način Feral Tribunea, Jelene Lovrić, Rade Iveković, Slavenka Drakulić (Foto: Drakulić’. Tako je 24. siječnja naslovljena re- Slavenke Drakulić, Vesne Kesić i Dubravke Boris Ščitar/pixsell) akcija Branimira Donata na književničin relativiziraju zločin Ugrešić da se minira kongres u Dubrovniku, tekst objavljen u magazinu Time. Donat ju je te da se na optuženičku klupu stave demo- optužio da difamira Hrvate, da je nemoralna, masovnog silovanja kratske tendencije u Hrvatskoj’. No onda je da zagađuje duhovni okoliš, širi laži, insinu- govor održao Slobodan Prosperov Novak. acije i da proizvodi smeće. na više načina’ Prema izvještaju, izazvao je ‘pljesak Skup- ‘Rada Iveković, Vesna Kesić i Slavenka štine’ nakon čega je ‘američki delegat ostao

Drakulić gotovo unisono iskazuju gnušanje su ipak potekle’. Povod je bilo njeno gostova- usamljen’. Dubravka Ugrešić prema hrvatskoj zbilji, štrcajući otrov na nje na francuskoj televiziji, u kojoj se prema Večernji list je o istom događaju prenio (Foto: Judith Jockel) Hrvatsku i na one koji je brane od uništenja’, Vjesnikovom tekstu nazvala Jugoslavenkom. izvješće potpisano imenom Branke Ka- napisao je Donat. Odgovorila mu je treća ‘vje- Početkom 1992. godine, u uvodniku ča- menski, u kojem su navedene informacije štica’, novinarka Vesna Kesić, koju je Donat sopisa Filozofska istraživanja, uslijedio je u potpunosti izostavljene. No pored vijesti također redovno prozivao u svojim kolumna- novi napad. Nakon ‘domoljubne’ odluke objavljen je nepotpisani komentar ‘Lobisti- ma. ‘Dovoljno je da neki Donat (Vrdoljak uredništva da u to izdanje ne uvrsti radove ce promukla glasa’. U njemu je pet žena iz – Lacković) prokaže ‘neprijatelje naroda’, ili dvoje kolega iz Srbije, Iveković je tražila da se izvješća s pen-a optuženo da ‘po svim hr-

barem legla u kojima se mrijeste, da pa čovje- u tome slučaju ne uvrsti ni njen tekst. ‘Rada vatskim, europskim i prekooceanskim no- Vesna Kesić (Foto: Željko ku postane nelagodno kad negdje mora poka- Iveković se ponašao kao obijesno dijete koje vinama toliko viču da je ugrožena njihova Hladika/pixsell) zati dokumente. Ponekad ga prepoznaju (ili bi najradije uništilo cio svijet kada mu ne sloboda govora, da su već izgubile dobar glas’. prebiju) i bez toga, kao kolegu Ivu Štivičića, udovolje željama. (…) Razumijemo žal za ‘Na putu prema samim vrhovima povlastica i a o linčerskim prijetnjama i pismima mržnje propašću Jugoslavije kao političke tekovine utjecaja u dragoj im Jugoslaviji, ispriječila se ne vrijedi više ni govoriti’ – napisala je Kesić. njene političke kaste, koja joj je osigurala i sve hrvatska država’, pisalo je u komentaru, uz Uz odgovor Slavenke Drakulić, koja je Do- povlastice kojih plodove i sada nasreću uživa, dodatak da se te žene nisu ‘prošetale izbje- nata optužila za podmetanje, prljavštinu i ali ne možemo suosjećati više s njome ne- gličkim logorima, u kojima borave silovane podlost, Globus je s ciljem nastavka difama- goli s bezbrojnim žrtvama te – u korijenima Hrvatice i Muslimanke, i svjedočile po svi- cije tiskao i naslovnicu biltena Yugofax, koji velikosrpske – političke tvorevine koja i na jetu o njihovoj ugroženosti’. Rada Iveković se štampao u Engleskoj. Budući da je pored samrti pokazuje na kakvim je temeljima mr- Izvještaj iz Rija poslan je Hini, u kojoj je njenog imena bila i najava intervjua s Milora- žnje i moralne izopačenosti počivala. (…) Ipak, ravnateljsku poziciju držao Šibl iz Glasnika vao identitet autora Slavena Letice. Ovim dom Pupovcem uz članak ‘Fašistički plaćenici poštovat ćemo zahtjev kolegice Iveković da (hdz-a). Svega nekoliko dana nakon što je op- tekstom zaokružena je hajka uz korištenje u Hrvatskoj’, naum uredništva bio je jasan. se njen članak ne objavi ako ne objavljujemo tužba proširena medijskim prostorom, Boris referenci iz teksta koji je poslao S. P. Novak, Kontinuitet huškačkog obračuna ‘opozi- članke kolega iz Srbije’, pisalo je u uvodniku Dežulović je u Slobodnoj Dalmaciji utvrdio komentara Branke Kamenski, i prethod- cijskog’ lista sa Slavenkom Drakulić nastav- uredništva. Glavni i odgovorni urednik bio je da je vijest o dramatičnom spašavanju hr- nih napada koje su objavljivali u Globusu ljen je mjesec dana poslije, 27. ožujka 1992. Ante Čović, njegov zamjenik Pavo Barišić, vatskog domaćinstva u režiji S. P. Novaka od mjesecima unazad. Rođene su vještice iz Globus je objavio cijeli sadržaj njenog, četiri a izvršni urednik Filip Grčić. tamo poslao – S. P. Novak. Novak je nekoliko Ria, odnosno ‘djevojčice komunizma’, ‘pro- mjeseca starog predavanja u New Yorku, koje Kao novinarka koja je od prvoga dana do- dana kasnije negirao da je od njega došla infor- fiterke komunizma i postkomunizma’ koje je održala u organizaciji odbora za zaštitu no- sljedno prozivala domaće šovene i kritizira- macija o ženama koje ugrožavaju gostovanje su ‘izgubile intelektualnu orijentaciju’, a vinara i Helsinki Watcha. ‘Globus je prvi u la nacionalističku tabloidizaciju medijskog pen-a u Hrvatskoj. Naknadno se doznalo da je uz to su u svojoj ‘mizernoj sudbini uvijek hrvatskoj javnosti pisao o spornim istupima prostora, Vesna Kesić bila je podvrgnuta zna- obavijest o jugofeministicama koje podrivaju bezuspješno tražile i svoje etički, etnički i zagrebačke književnice Slavenke Drakulić u čajnoj količini šovinističke retorzije. Ona i promociju Hrvatske, u Večernjakovu optužbu ljudski identitet, dok su partnere Srbe pro- inozemstvu. U svojoj obrani, Slavenka Dra- tadašnja novinarka Slobodne Dalmacije Jele- za indiferentnost prema silovanjima Hrvatica nalazile po etničkom ključu’. Članak je bio kulić tvrdila je kako nije protiv Hrvatske, na Lovrić, kao autorice na domaćem terenu, i Muslimanki pervertirala Branka Kamenski. opremljen tablicom s biografskim podacima kako se njene članke pogrešno interpretira, gotovo su iz tjedna u tjedan postajale objekti Još kasnije će se, k tome, ispostaviti da onaj napadnutih, od godina rođenja i radnih od- kako je riječ o stvaranju novih disidenata… raznorodnih iživljavanja u režimskim mediji- ‘američki delegat’ iz Novakovog izvještaja nosa do boravaka u inozemstvu za vrijeme Izlaganje Slavenke Drakulić na službenom ma. Njihovi polemički odgovori nalikovali su uopće nije postojao, niti da se ijedno ime bilo rata i članstvima u Savezu komunista. Tamo ručku s predstavnicima Helsinki Watcha, pona uzaludnu rabotu; teško je biti efektan kad koje od pet žena uopće spominjalo na kongre- gdje su Večernji i Branka Kamenski stali na tvrđuje, međutim, da je ugledna spisateljica te netko prije toga nazove izdajicom. su, što je potvrdila dopisnica američkog The optužbi zbog izostanka empatije prema doista optužila Hrvatsku, ponavljajući neke Popularna kolumnistkinja Tanja Torba- Nationa. Akumulirana hajka, pokrenuta na silovanim sunarodnjakinjama, Globus je karakteristične optužbe beogradske propa- rina, koja je uz Renea Bakalovića ispisala temelju laži koje su ispisali anonimni huškači, nastavio tvrdnjom da su zapravo namjerno gande’, napisalo je uredništvo Globusa uz najgore rečenice o Miri Furlan, redovno se tako se zakotrljala. skrivale istinu o srpskim silovateljima. naslov ‘Drakulić: Kriva je hrvatska vlast…’. bavila njihovim navodnim dezerterstvom Šest dana poslije, 11. prosinca 1992. u Glo- Tekst je po naredbi Denisa Kuljiša objavio Sam tekst sadržavao je korektan presjek i izdajom Hrvatske. Večernji list je preko busu je izašao tekst ‘Hrvatske feministice njegov zamjenik Davor Butković, dok je ratnih zbivanja i nadirućeg šovinizma na Milana Ivkošića, pod uredničkom pali- siluju Hrvatsku’, najdublja dotad izmjere- Kuljiš bio u inozemstvu. Upravo iz Butkovi- ovim prostorima; takvih je u narednoj, ‘gra- com Branka Tuđena, ispisivao potjernice. na točka žurnalističkog beščašća u Hrvat- ćeva pera stigao je 19. siječnja 1993. godine đanskoj’ fazi, Globus štancao na stotine. No Novinari Glasnika hdz-a, poput Joze Ćur- skoj, potpisan uredničkim pseudonimom svojevrsni nastavak u naslovu ‘Srbi siluju u to vrijeme i s takvom opremom, jasna je kovića, Julija Derossija, Stipe Vukovi- Globusov investigativni tim, koji je prikri- i muškarce’. Nakon što je citirao potresna bila huškačka intencija. svjedočenja seksualno zlostavljanih Musli- Na Radu Iveković napadi su uslijedili na- manki u Bosni i Hercegovini, Butković je op- kon što je u jesen 1991. godine u beograd- tužio feministkinje – uz spominjanje Vesne skom opozicijskom Vremenu objavila tekst Kesić i Slavenke Drakulić – da kao članice pod naslovom ‘Zagrebački dnevnik’ u kojem ‘Zagrebačkog ženskog lobbyja neprestano, je skicirala buđenje nacionalizma i ratne psi- na nedopustiv način relativiziraju zločin hoze u Hrvatskoj. Na tekst je 7. studenog masovnog silovanja na više načina’, te da 1991. u Vjesniku reagirao Dubravko Hor- je Autonomna ženska kuća ‘društvo radi- vatić. On je njen tekst iz Vremena nazvao kalnih feministica’. U odgovoru Butkoviću, ‘Petokolonaškim dnevnikom’, i u podnaslo- članice Zagrebačkog ženskog lobbyja, koje vu prisnažio da ‘humanistima tipa ove spisa- su nekoliko tjedana prije osudile Globusovu teljice nije nimalo teško izjednačiti krvnika objavu Letičinog teksta, napisale su da su svi i žrtvu’. Mjesec dana poslije, 4. prosinca, u dotadašnji tekstovi Globusa o silovanjima istom listu objavljen je nepotpisani tekst u žena bili senzacionalistički, i da je vrhunski kojem se Radu Iveković svrstava ‘među one cinizam da se Butković ‘usuđuje aludirati bjelosvjetske dame – poput Mire Furlan ili na to da pohlepne feministice rasprodaju

Jagode Buić – koje lepršaju svijetom dok Huškački tekst objavljen njihove sudbine’. Globus je njihov odgovor im ovdje doslovce uništavaju zemlju iz koje 1992. u Globusu tradicionalno podlo opremio preslikom tele- Novosti Ustavni sud odbacio tužbu piše Tamara Opačić Tjednik za racionalnu manjinu sinova ubijenog 1995. u selu 8 Repovi rata #1103, petak, 5. veljače 2021. kraj Kistanja

setljeće. Primjer je nepravedno zaboravljeni Ugrešić je tekst Vuka Đuričića, koji je 1995. godine objavljen u Nedjeljnoj Dalmaciji. U dotad naj- svojevremeno opsežnijoj javnoj tjeralici, koju je uredništvo naslovilo ‘Medijska peta kolona’, Đuričić je pobrojala uvrede popisao 50 novinara koji da blate Hrvatsku u stranim medijima. Tekst objavljen na du- Nemar koje su ispisane na plerici sadržavao je i velike fotografije Jelene Lovrić te Slavenke Drakulić. njen račun. Nazvana Sličnom intonacijom, o vješticama i njihovoj antihrvatskoj kampanji su pisali broj- je nacionalnom ni novinari i intelektualci, poput Đurđice Ivanišević, Gojka Borića, R. Mikačića, peroubojicom, Renate Tišler, Tihomira Dujmovića, na ranu Josipa Jovića, Damira Pešorde, Milana babom koja progoni Jajčinovića, Milana Ivkošića, u Vjesniku, Slobodnoj i Nedjeljnoj Dalmaciji, Večernjem Braća Šarić više od 25 Hrvatsku, koja listu... I onda je došla promjena vlasti. Godine jezičari, trača, 2000. novi ministar kulture Antun Vujić godina neumorno se dao je intervju Globusu. Zagrebački tjednik denuncira, osobom koji je odavno odustao od nacionalističkih hajki, seksizma i mizoginije pitao je Vujića obraćaju hrvatskim dostojnom prezira… misli li da su iz Hrvatske protjerani pojedinci poput Slavenke Drakulić, Dubravke Ugre- faxa i natpisom da su ga ‘članice Zagrebačkog šić i još nekoliko umjetnika. ‘Nije Hrvatska institucijama kako bi lobbya uputile u svijet, gdje navodno relati- zgriješila ni prema kome onoliko koliko je viziraju masovna silovanja u BiH sljedećom Francuska zgriješila prema Célineu. Od- rečenicom: ‘Žene svih nacionalnosti žrtve lazak je bio njihov izbor. (...) Vaše pitanje pronašli ubojicu svog oca, su seksualnog nasilja.’ pretpostavlja neki teški državni grijeh pre- Dubravka Ugrešić objavila je polemički ma njima, a njega nije bilo’, poručio je Antun tekst u Nedjeljnoj Dalmaciji, u kojem se Vujić. Umjesto nekakve kurtoazne isprike u brutalno smaknutog u selu obratila hrvatskim piscima, primjećujući ime države koju predstavlja, Vujić ih je dakle da se kolege ‘polako pretvaraju u policajce, usporedio s notornim francuskim fašistom u dvorske mjerače općeg rodoljubnog pulsa’. i kolaborantom. Zbog skandalozne izjave Kakanj nakon akcije ‘Oluja’. Vesna Kesić kritizirala je u svom tekstu Slo- pokrenuta je peticija za Vujićevu smjenu, bodana Prosperova Novaka i njegovu ulogu koju je na koncu potpisalo svega šest ljudi. u cijeloj priči. Milan Ivkošić odgovorio joj je Među njima su bili Boris Buden, Saša Mi- Njihov pokušaj da ostvare da sudjeluje u ‘međunarodnoj pakosti’ pro- lošević i novinar Novosti Bojan Munjin. tiv Hrvatske. U Slobodnoj Dalmaciji Željko Malo je reći da se građanskoj Hrvatskoj nije Žutelija je napisao da ‘kolegicama treba svidjela inicijativa. Gotovo da nije postojao i pravo na naknadu štete zajamčiti pravo na egocentričnu samozalju- medij u kojem potpisnici i inicijatori peticije bljenost u kojoj nema mjesta za domoljublje, nisu prozvani za bedastu, glupu, iritantnu, na kozmopolitizam dok njihovi vršnjaci bizarnu i pretjeranu reakciju. Među kriti- nedavno je osporio Ustavni ginu po frontama širom omalovažavane i čare se ušuljao i Slobodan Prosperov Novak, prezrene domovine i na plakanje za uklonje- nazvavši potpisnike peticije za smjenu sdp- nim Aleksandrom Šantićem s knjižarskih ovog ministra ‘lijevim teroristima’. sud i pritom ih proglasio – polica dok Dubrovnik ili Zadar izranjaju iz Dvijetisućite su označile određenu pro- vlastitih ruševina i liječe rane srpske agresi- mjenu diskursa kod nekih drugih protago- je, a Vukovar još nije ispisao posljednje stra- nista iz Globusove afere. Branka Kamenski nemarnima nice svog krvavog ratnog dnevnika’. u jednom je intervjuu cinično izjavila da su U Globusu se opet javio Branimir Donat, ‘prvi na televiziji otvorili i pitanje disidenata ana 18. kolovoza 1995. oko nio Srećko Šarić, sin pokojnog Uroša Šarića s ciljem ismijavanja međunarodne osude u novoj hrvatskoj državi, Dubravke Ugre- 21 sat, trojica naoružanih koji godinama živi u Splitu. uratka ‘investigativnog tima’. Nazvao je na- šić, Slavenke Drakulić, Slobodana Šnaj- muškaraca, od kojih su dvo- Od tog dana Srećko Šarić se neumorno padnutu petorku ‘družinom pomalo nesret- dera. Bila je to 1996…’, te da posebno cijeni jica bili u uniformama Hr- obraća hrvatskim institucijama, prvo kako nih, a u svakom slučaju frustriranih, žena’ i Dubravku Ugrešić. Godine 2003. do ove je vatske vojske, dovezli su se bi saznao gdje je uopće bilo sahranjeno tije- ‘organizacijske jezgre međunarodnog otpora spisateljice došla vijest da je dobila nagradu u Kakanj. Nakon psihičkog i fizičkog iživ- lo njegovog oca, koje je sa zadarskog groblja i difamiranja hrvatskog domovinskog rata’; Katarina Frankopan za knjigu eseja ‘Zabra- Dljavanja nad nekolicinom starijih srpskih ekshumirano tek u travnju 2000. godine, a dok je u Večernjem listu objavio i tekst ‘Babe njeno čitanje’. Jedan od članova žirija bio je civila koji su u tom selu kraj Kistanja ostali potom da otkrije moguće počinitelje. U po- progone Hrvatsku’. Večernjak je, k tome, sta- i Slaven Letica, pa je Ugrešić obznanila da nakon akcije ‘Oluja’, upali su u dvorište Uro- četku je u više navrata za pomoć molio vojno vio naslov ‘Uklete Holađanke siluju Hrvat- odbija takvu nagradu. ša Ognjenovića. Osim tog 67-godišnjaka, tužiteljstvo, Državno odvjetništvo i tadašnju sku’ na komentar Dunje Ujević. Za razliku od Denisa Kuljiša, pritisnutog u njemu su zatekli 75-godišnjeg Uroša Ša- U Forumu Slobodne Dalmacije izašao tužbama svih pet žena, Letica nikada nije rića. Istu noć susjed ih je obojicu pronašao je tekst Jasena Boke ‘Limonov na tenku izrazio nikakvo žaljenje. Dapače, smatrao mrtve, brutalno smaknute hicima u glavu i Ustavni sudac i lovci na ‘vještice’’ u kojem se osvrnuo na je da su se prozvane žene intelektualno i prsa. ‘Otvorio sam vrata dvorišta kuće i od- odluku više svjetskih ispostava pen-a da ne financijski okoristile od posljedične po- mah ugledao dva tijela. Pri mjesečini sam Andrej Abramović sudjeluju na 59. svjetskom kongresu pen- pularnosti. Vesna Kesić, koja je nedavno vidio da se radi o Urošu Ognjenoviću i Urošu a u Dubrovniku. ‘Međunarodni pen više preminula, u svibnju 1993. godine ispisala Šariću. Obojica su ležala na lijevom boku. usprotivio se stavu nema muda’, poručio je Boko. ‘Neodlučnima je kronologiju progona uz naslov ‘Ispovi- Oko njihovih tijela bilo je puno krvi. Nježno smo pomogli i sami ‘vješticama’ po inoze- jed hrvatske vještice’. Ovako završava njen sam ih gurnuo čizmom kako bih provjerio većine i u izdvo- mnim novinama (koje su sebi dale za pra- tekst: ‘Ni lov na vještice neće valjda trajati jesu li mrtvi’, posvjedočio je haaškim istraži- vo da budu jedina opozicija vlasti), a zatim stoljećima, a spaljivanje u realnosti neće teljima 1999. Mirko Ognjenović iz Kaknja, jenom mišljenju često i sramotnim lovom na ‘vještice’ koje možda ni biti potrebno. Dovoljan je surogat kojeg su nepoznati počinitelji iste večeri, uz su pokrenuli neki ovdašnji ‘investigacioni u medijima, virtualna realnost. Ako me pi- uvrede na nacionalnoj osnovi, pretukli do napisao da je u ovom timovi’, napisao je. tate kako se osjećam – hvala, sasvim dobro! nesvijesti. Gotovo cijelu 1993. godinu nastavljeno je Isključena sam iz vlastitog plemena, mno- Unatoč ranijim prijavama, pripadnici slučaju primjena iživljavanje nad pet žena i intelektualki, koje go letim od zemlje do zemlje, upoznajem Civilne zaštite tek su sedmog dana nakon su još od kraja 1992. osjećale efekte medij- zanimljive ljude i ne osjećam se žrtvom ubojstva izašli na teren. Tijela Uroša Ognje- rigidnog roka za skih napada u privatnom životu. Slavenka nikakvih mračnijih sila do svog vlastitog novića i Uroša Šarića su bez obavljenog oče- Drakulić je dobivala prijeteća pisma i ano- karaktera i temperamenta. Naravno da se vida odvezli u Zadar, gdje su ih na gradskom podnošenje tužbe nimne telefonske noćne pozive. Prijetili su i bojim, naravno da sam užasnuta i tužna groblju sahranili kao nepoznate osobe pod članovima obitelji. Dubravku Ugrešić susjedi zbog onoga što se događa ljudima i zemlja- oznakama 445 i 446. Kao i u brojnim dru- ‘ne samo pogrešna su pitali kad će se odseliti iz Hrvatske. Ugre- ma moje domovine. U njoj sam postala gim slučajevima ubojstava Srba tokom i šić, Drakulić i Iveković napustile su Hrvat- vještica, a rane traume su tzv. formativne nakon ‘Oluje’, hrvatski istražni organi ni u i protupravna, sku, što nije značilo da je hajka zaustavljena. traume i nikada se ne zaboravljaju. Neki to ovom nisu podnijeli kaznenu prijavu protiv Ovakvi napisi nastavljeni su kroz cijelo de- nazivaju ‘jugonostalgijom’.’ ■ počinitelja, već je to 28. kolovoza 1995. uči- nego i cinična’ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 9 Repovi rata #1103, petak, 5. veljače 2021.

Policijsku upravu zadarsko-kninsku, koja se proglasila nenadležnom te ga uputila na Cr- veni križ, instituciju koja nema nikakvu in- gerenciju nad ovakvim slučajevima. Bez ve- ćeg uspjeha potom je pisao Ivici Kostoviću, tadašnjem potpredsjedniku hrvatske Vlade, i Marijanu Benku, pomoćniku ministra unu- tarnjih poslova Ivana Jarnjaka. U srpnju 2000. godine čak je osobno dostavio čahure s mjesta zločina šibenskom Županijskom držanom odvjetništvu, tada nadležnom za slučaj. Čahure su zbog propusta istražnih organa godinama ležale na mjestu zločina. Četiri godine kasnije Srećko Šarić odazvao se na poziv policije i zajedno s drugim svje- docima dao iskaz, a onda je nakon nekoliko mjeseci sve ponovio i pred istražnim sucem Županijskog suda u Šibeniku. Istražitelji su za zločin u međuvremenu sumnjičili Nedjeljka Mijića, pripadnika 15. Domobranske pukovnije hv-a koji je bio jedan od optuženih za ubojstvo devet starijih civila 28. rujna 1995. u selu Varivode, tako- đer u kistanjskom kraju. Zbog nedostataka dokaza protiv njega nikad nije podignuta optužnica za ubojstva u Kaknju, a iz istog razloga obustavljen je sudski proces za zločine u Varivodama. Iz splitskog Županijskog dr- žavnog odvjetništva, koje je u međuvreme- nu postalo nadležno za slučaj, odgovorili su nam da se u kaznenom predmetu povodom činitelji nisu identificirani ni osuđeni. Ista- No sudac Andrej Abramović uspro- Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović (Foto: ubojstva Uroša Šarića još uvijek ‘provode knuli su da u istrazi nije uzet u obzir etnički tivio se stavu većine i u izdvojenom mi- Sanjin Strukić/pixsell) izvidi radi utvrđenja počinitelja’. motiv ubojstva Uroša Šarića, odnosno njego- šljenju napisao da je primjena roka od No ne samo da više od četvrt stoljeća va srpska nacionalnost. Međutim, Ustavni šest mjeseci pokraj trajanja neuspješne ćevih koja dugi niz godina zastupa obitelji nakon ubojstva nisu pronađeni počinitelji, sud sada je ustvrdio da su Šarići zakasnili s istrage od 25 godina ‘ne samo pogrešna i nestalih i ubijenih u ratu 1990-ih. nego Srećko Šarić, zajedno sa svojom braćom podnošenjem zahtjeva esljp-u, navodeći da protupravna, nego i cinična’. ‘Prvi zadatak — Žrtva ne može biti svjesna točnog momen- Boškom i Svetom, koji danas žive u Srbiji, su ga trebali podnijeti u roku od šest mjeseci za progon kaznenih djela ima država. Dr- ta kada je država postala neučinkovita jer se odnosno Crnoj Gori, već godinama ne uspi- od dana saznanja da je istraga smrti postala žava ih treba progoniti i istraživati sama, ona uvijek nada – kaže Čanković za Novosti. jeva ostvariti ni pravo na naknadu štete za neučinkovita. Prema tumačenju ustavnih a ne da traži od oštećenika bilo kakve Dodaje da se žrtve koje potražuju naknadu smrt oca. Štoviše, suci Ustavnog suda, koji- sudaca, taj rok počeo je teći od 20. svibnja inicijative, a kamoli da bi oni bili u sferi štete, a da pri tome nemaju kaznenu presu- ma su se sinovi tokom tog procesa obraćali 2015. godine, odnosno dana kada su policiji gubitka zahtjeva ako promaše kratki rok du kojom je utvrđen počinitelj zločina, na- u dva navrata, nedavno su ponovno odbacili posljednji put dostavljeni relevantni doku- od šest mjeseci za požurivanje države oko laze u nezavidnoj situaciji jer domaći sudovi njihovu tužbu i pri tome gotovo jednogla- menti vezani za ubojstva u Kaknju. ‘Podno- istrage’, smatra Abramović, koji je u svom u velikom broju slučajeve takve predmete sno zaključili da se ‘svaki izostanak svijesti sitelji nisu reagirali na neučinkovitost sve do mišljenju istaknuo da braći Šarić nije mo- rješavaju bez provođenja dokaza i na kraju podnositelja da je istraga (za smrt njihovog 13. prosinca 2018. kada su se obratili esljp-u. guće prebacivati pasivnost jer su paralelno utvrđuju da je tužba u zastari. oca, op.a.) postala neučinkovita s obzirom Do tada je od zadnje radnje u istrazi prote- vodili parnične postupke. ‘Sudski sustav — Riječ je o vrlo šikanoznoj praksi. Dok je na tako značajne zastoje u postupku može klo već više od tri godine i šest mjeseci… pa zemlje je jedan, a kazneni i parnični po- tokom pretpristupnih pregovora za ulazak pripisati njihovom vlastitom nemaru’. Dru- okolnost da je zahtjev podnositelja esljp-u stupci međusobno povezani, pa vođenje Hrvatske u eu postojao vanjski monitoring gim riječima, najviši sud iste one države, čije bio podnesen izvan roka od šest mjeseci, te parničnog postupka nikako ne može biti hrvatskog pravosuđa, ovakvi predmeti su institucije su napravile brojne propuste u je stoga nedopušten, utječe i na dopuštenost protumačeno kao istovremena pasivnost vrlo često definirani i dosuđivani kao tero- istrazi ubojstva i tako de facto omogućile ustavne tužbe’, stoji u rješenju Ustavnog u pogledu kaznenog postupka’, napisao je ristički akt. Međutim, sudovi su odustali od ubojicama da ostanu na slobodi, sada je žr- suda od 20. listopada 2020. sudac Abramović i potom zaključio da je te prakse čim je nestao vanjski pritisak. U tve, koje su godinama obavljale posao polici- ustavnu tužbu trebalo usvojiti. S njim se novije vrijeme ponovno se počinju javljati Rješenje kojim je odbačena je i pravosuđa, proglasio nemarnima. ustavna tužba Šarićevih slaže Slađana Čanković, odvjetnica Šari- poneki slučajevi u kojima sudovi uvažavaju Kako se navodi u rješenju Ustavnog suda svjedoke oštećenih i prihvaćaju tvrdnje da od 20. listopada 2020., braća Šarić su se u su štetu prouzrokovali pripadnici hv-a. Sve srpnju 2007. obratila nadležnom državnom to dokazuje da je u predmetima kao što je odvjetništvu radi mirnog rješenja spora ovaj itekako važan politički moment – go- kojim su od rh potraživali naknadu štete. vori Slađana Čanković i dodaje da će braća Budući da je njihov zahtjev odbijen, usko- Šarić uskoro podnijeti novu tužbu esljp-u. ro su podigli tužbu pred Općinskim sudom Stoja Trivkanović, koja je preminula u Zagrebu. Pod obrazloženjem da je za po- krajem 2019. godine, ne dočekavši prav- traživanje naknade nastupila zastara zbog du zbog ubojstva sinova, također se u dva proteka petogodišnjeg roka, taj sud odbacio navrata obraćala esljp-u. Kako smo pisali je njihov zahtjev i pritom im naredio da plate na Portalu Novosti, taj sud sa sjedištem u 27.200 kuna parničnih troškova. Nakon što Strasbourgu nedavno je presudio u korist je tu presudu potvrdili zagrebački Županijski pokojnice kojoj je hrvatsko pravosuđe godi- sud i Vrhovni sud, a potom u listopadu 2016. i nama osporavalo pravo na naknadu štetu za Ustavni sud, Srećko, Boško i Sveto Šarić su se smrt dvojice sinova, srpskih civila ubijenih u prosincu 2018. obratili Europskom sudu za 1991. u Sisku. Zorana (23) i Berislava (18) ljudska prava (esljp). U tužbi su naveli da im je grupa naoružanih pripadnika specijalne je rh povrijedila cijeli niz prava zajamčenih policije ‘Vukovi’, zajedno s njihovim ocem Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i te- Nikolom Trivkanovićem (48), 25. kolo- meljnih sloboda: na život, pravično suđenje, voza 1991. prisilno odvela iz obiteljske kuće djelotvorno pravo sredstvo, zabranu mučenja u sisačkom naselju Zeleni brijeg. Od tada se i diskriminacije te da ne budu zlostavljani. No Zoran i Berislav vode kao nestale osobe, a sud u Strasbourgu njihov je zahtjev proglasio pretpostavlja se da su ubijeni kao i Nikola, nedopuštenim s raznih osnova. Odbacio je i čije je izmučeno tijelo sljedećeg dana pro- prigovore koji se tiču neučinkovite istrage nađeno na obali Save kod sela Gušće. Sud u i zabrane diskriminacije, ali je zaključio da Strasbourgu naposljetku je njenim nasljed- podnositelji u odnosu na te navode još uvijek nicima dosudio 12.500 eura na ime naknade mogu podnijeti ustavnu tužbu. neimovinske štete, te 2000 eura za troškove Trojica braće to su ponovno učinili 14. postupka. Istom presudom odbačeni su svi travnja 2020. U novoj ustavnoj tužbi požalili argumenti Republike Hrvatske koja se proti- su se da je istraga zlostavljanja i smrti njiho- vila da Stojini unuci, djeca pokojnog Zorana, vog oca ostala nedjelotvorna, zbog čega po- nastave postupak nakon njene smrti. ■ Novosti Sukobi organizacija koje predstavljaju piše Igor Lasić Tjednik za racionalnu manjinu kapital 10 Društvo #1103, petak, 5. veljače 2021.

Prosvjed poduzetnika u Zagrebu (Foto: Sanjin Strukić/pixsell) Kad poduzetnici marširaju Pozicija svih poduzetnika ovisi primarno o njihovu materijalnom interesu u zadanom kontekstu. A taj kontekst određen je prvenstveno makroekonomskom strategijom i monetarnom politikom oko kojih se ogromna većina hrvatskih poslodavaca nikako ne izjašnjava, jer se isprofilirao poduzetnički sloj koji uspijeva baš u ovim okolnostima

rganizacije koje predstav- neće biti isto u tim kućama i manje formal- burnije, repozicioniraju uloge prema aktu- zaposlenih, okreću širu javnost protiv ta- ljaju kapital, odnosno njego- nim grupacijama ili oko njih, a izdvojit ćemo alnim političkim okolnostima. kvog modela kolektivnog zastupanja biznisa ve posrednike – poslodavce, glavne tri: Hrvatsku gospodarsku komoru hgk, naprimjer, zbog čije obavezne čla- prema politici i unutar pojedinih sektora i investitore – posljednjih su (hgk), Hrvatsku udrugu poslodavaca (hup), narine za sve privredne subjekte – 42 kune na međunarodnom tržištu. tjedana u izuzetnom previ- Udrugu Glas poduzetnika (ugp). mjesečno za najmanje – s Markova trga od Pribroji li se tome opća usplahirenost zbog ranju. Reklo bi se, sudeći po njima sklonim Prije svega, riječ je o institucijama ili prošlog tjedna dopiru sve teže riječi. Ipak, paralize ekonomije u paru s izostankom ve- Oprivatnim medijima, dakle gotovo svima, udrugama podosta različitih profila, mada jasno je da nije posrijedi samo pitanje člana- drije opipljive perspektive, proteklih dana da se tamo sudbonosno pospremaju odnosi, se nameće utisak da su jedna drugom za- rine, nego se iza kratice ove ustanove svrsta- lako je steći impresiju da je upravo hgk i da poduzetnička klasa provodi novu revo- mjenjive, ili se isključuju po nekim karak- lo mnogošto drugoga, političko-parazitskog odgovoran za, recimo, to što nam kafedžije luciju, ovaj put kontra navodnih feudalista teristikama, pa im nije strana ni međusobna i koruptivnog. Članice komore ne primaju ne smiju prodavati napitke makar za van. S našeg doba, političkog sloja i pridruženih konkurentnost. No vidjet ćemo da naši ka- dovoljno podrške i usluga za uplaćeni iznos, druge strane, dalo bi se pomisliti da je ugp, mu uhljeba iz javnog sektora. I reklo bi se pitalisti, reformski svečanoj retorici usprkos, a skaredno visoka primanja njezina šefa komori oštro suprotstavljeno udruženje, da, nakon naviještene opće katarze, ništa ustvari samo preslaguju relacije u polju malo Luke Burilovića, te kadar od blizu 500 spreman za preuzimanje njenih javnih funk- Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 11 Društvo #1103, petak, 5. veljače 2021. cija, ako bi se uopće zanimalo oko njih, ako Raskol u hup-u se promatra kao crno-bijela smatra da je to ikome relevantnom potrebno. hup je prošli situacija, slično i njegova usporedba s hgk- hgk svojim profilom, ali daleko više u teo- om, ali relacije su daleko od tako pojednostav- riji, naime, značajno nadilazi ekonomsko- mjesec napustilo ljenih, a onda je drukčija i pozadina sukoba. politički, pa i korisnički horizont prosječnog Koliko odnosi nisu jednoznačni, svjedoči je- članstva ugp-a. Za taj poduzetnički format četrdesetak mahom dan istup Emila Tedeschija, nezvaničnog nije ni bio projektiran, onda kad je iz Jugo- predvodnika ili bar poklonika prevratničke slavije preuzet za novo društveno uređenje, većih privatnih struje u hup-u, one koja je potisnula Roglića a po uzoru na slične komore u zapadnim ze- i Antu Vlahovića, inače ne baš međusobno mljama. Baš kao ni uže specijalizirana Hr- poslodavaca, među jako bliske. Naša je procjena da razočarani vatska obrtnička komora, ustanova srodne bivši članovi hup-a, koliko god bila riječ o namjene u području manjeg poslovanja, i kojima se svakako moćnim igračima, neće uspjeti u formiranju usporedivih reakcija u redovima svojeg oba- ozbiljnije alternative, kao što se nagađa u jav- veznog članstva kojemu bi trebala služiti. ističu Orbico, Adris nosti, jer im nedostaje kohezivnosti. Svejedno, hgk je pritom javna institucija, No pogledajmo zašto kohezija nije baš pa se njezina svrha ne može zatvoriti pukom i Fortenova, što se najjača strana ni ostatku družine: istaknuti konstatacijom da su je oteli uhljebi, a niti član udruge Hrvoje Balen je krajem proš- Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika (Foto: potreba za makroekonomijom i strategizi- tumači kao zalazak log mjeseca na Facebooku objavio da je hup Goran Stanzl/pixsell) ranjem nacionalnog materijalnog razvoja, upravo sad, 2021. godine, ‘po prvi puta u te usklađivanjem s politikom i sustavom ob- dinosaura naspram svojoj 28-godišnjoj povijesti uspio raspisati manji negoli inozemnoj konkurenciji, dok razovanja, nestaje onda kad se ugp-u prelije, demokratske i otvorene izbore za izvršni i mu globalna tržišna i historijsko-tehnološka da prostite, čaša. To ujedno znači da se hgk- modernih pojava nadzorni odbor’. Istih dana Tedeschi u Večer- konjunktura ionako idu na ruku. No moglo u ne može samo tako ukinuti ni garantirano njem listu odlučno izjavljuje ‘da je hup kon- bi se opet čuti što o tome misli npr. Vladi- financiranje u bilo kojem obliku, nego bi od tipa onih u cem kolovoza prošle godine proveo legalne mir Ferdelji, zagrebački industrijalac i jed- toga smislenije bilo, ako je komora iscrpila i legitimne izbore, i to vrlo transparentno’, na od vedeta ovdašnjeg stem-a, ali i kritičar poslanje, sasvim je ugasiti. it-sektoru te zaključuje: ‘Imali smo tri kandidata za hrvatske monetarne politike koja je ubila Drugi mediji već su se pozabavili mo- predsjednika i ja bih rekao da je to bio i svo- nacionalnu proizvodnju. A sad se prisjeti- gućnostima transformacije toga sustava u Deranja i Davor Majetić, primjerice, kiće- jevrsni festival demokracije koji je prošao u mo i zakonske hgk-ove upućenosti više na smjeru međunarodno-ekonomskih i razvoj- ni su imidžom rasnih biznismena, ali danas kompetitivnom i pozitivnom ozračju’. izvozne aktivnosti, uz državno napuštanje no-istraživačko-inovacijskih i prosvjetnih i oni bivaju shvaćani kao dio nepoželjnog Mimo teoretiziranja, apstrahiranja i mo- izvoznika, pa će nam malo jasnija biti una- aktivnosti. Mi se više koncentrirajmo na kontinuiteta u toj organizaciji. raliziranja, dakle, treba se prisjetiti da i po- prijed prekrižena kvaliteta te organizacije. postojeće ekonomske odnose koji udaraju Uostalom, baš je Branko Roglić, vlasnik zicija svih tih poduzetnika ovisi primarno o Dio proizvođača se prilagodio jarmu: hup ritam sadašnjim previranjima, i na činjeni- Orbica i jedna od snažnijih figura u dosadaš- njihovu materijalnom interesu u zadanom je pristao uz vladinu politiku uvođenja eura cu da je medijski dominantni sloj hrvatskih njem hup-u, godinama važio za neupitnu kontekstu. A taj kontekst određen je, kao i koja više odgovara novoj struji negoli dosad poduzetnika nezainteresiran za strateške perjanica hrvatskog poduzetništva. Ta je sve u ekonomiji – zanemarimo li nakratko tamo vladajućoj, ali su Vlahovićev Adris i političke postavke u domaćoj privredi. Tako slika pomućena skandalom koji ga dodat- prirodne resurse i tradicijska znanja – pr- Deranjin Tehnomont mogli zauzvrat raču- je i s opozicijskim strankama koje se vehe- no povezuje s Majetićem, a posredstvom venstveno makroekonomskom strategijom nati na određena državna ili druga javna da- mentno ukrcavaju na taj naoko pobjednički Bernarda Jakelića, bivšeg zamjenika di- i monetarnom politikom oko kojih se ogro- vanja, poput onih koja su išla kroz natječaje vlak, a tako je i s vladajućima ili onima koje rektora hup-a kojeg je 17 radnica optužilo mna većina hrvatskih poslodavaca nikako za istraživanje, razvoj i inovacije, s brdom su to bile, znamo li da im je osnovni eko- za seksualno uznemiravanje, pa je Rogliću ne izjašnjava. Razlog te šutnje leži pak u či- novca i prstohvatom kriterija. Štetna struk- nomsko-politički okvir zadan izvana. prioritet postala lakirovka vlastite uzdrma- njenici da se u Hrvatskoj dominantno ispro- tura nacionalne ekonomije, s bujajućim Ono što hgk nije, a trebao bi biti, među- ne reputacije. To pak nije moguće bez osjet- filirao sloj poduzetnika koji mogu uspjeti uslužnim sektorom i gotovo posvemašnjim tim, u vizuri dotičnih aktera ovdašnje eko- nije kontrole hup-a, i zato je Branko Roglić baš u ovim naturenim okolnostima. iščeznućem materijalne proizvodnje, sve nomske i političke zbilje osigurava barem odlučio napustiti članstvo, a s njim i deseci Kao što smo ovdje istaknuli približno odnose podređuje sebi, a ostalo su tlapnje i potencijalno jedna druga organizacija, hup. drugih većih financijera udruge. bezbroj puta, posrijedi je u prvom redu tečaj opsjene, ideološka podmetanja, politikant- Ona je nositeljica reprezentativnosti u tzv. Govoreći tu o prevažnoj temi članarina, kune vezane uz euro još prije četvrt stolje- ske manipulacije. socijalnom dijalogu na strani kapitala, odno- ne smijemo zaboraviti da veliki dio hup-ova ća, i bez prostora za raspravu o tome. Sve je Dobili smo tako parazitirajući i nedjelo- sno u tripartitnom Gospodarsko-socijalnom članstva godinama uopće nije doznačivao udešeno prema diktatu globalnih centara tvorni hgk, poduzetni te prevrtljivi hup, i vijeću, ali se stanje u njoj trenutno opisuje svoj dio novca, što relativizira priču o finan- financijske moći, kao što će biti dokazano ugp kao široku frontu manjih privatnika samo jednim izrazom: raskol. No pripadnost ciranju hgk-a. Naročito uzme li se u obzir da u nešto manje od bezbroj prigoda, ali nisu koji prezentiraju samo jednu frakciju kapi- udruzi, kao i članarina, tamo su dobrovoljni, je hup dugo zaobilazio obavezu podnošenja pomogli argumenti o tome da monetarna tala. I nema bojazni da bi udarom na hgk i nema stranačkog zbrinjavanja kadra, pa se godišnjeg izvještaja o poslovanju, više fiktiv- politika Hrvatske izrazito koristi uvoznici- mogli prouzročiti nekakvu štetu, koliko da uglavnom previđaju neke ključne njezine no zadržavajući reprezentativnost koja valjda ma i trgovcima robom i novcem, i jednako Hrvoje Bujas i njegovi politički sekundanti sličnosti s naširoko prezrenim hgk-om. predstavlja glavni razlog njegova postojanja toliko šteti proizvođačima te izvoznicima. smjeraju na znatno više. Otpor članarini nije O tome smo razgovarali s više ljudi iz i svojevrsnog istiskivanja hgk-a s ekonom- Obratimo pažnju na odnose u posloda- samostojeći motiv, više je simbol i zalog za hup-a koji su odreda htjeli ostati anonimni sko-političke mape rh. No grijesi hgk-a se vačkim organizacijama s obzirom na to: it- buduća obimnija traženja, od fiskalnih olak- u ovom tekstu, premda ne djeluju osobito daju na sva zvona, a konkurentskog se hup-a sektor se može politički držati atipično, u šica do preuređenja radno-pravne materije, pesimistično oko nastavka zbivanja u toj prešućuju, iako njegovi članovi tek sad kon- komparaciji s drugima koji pretežno žive itd. Ne treba nasjedati na uvriježeni nara- kući. hup je prošli mjesec napustilo četrde- sternirano otkrivaju i da je Deranji mandat od izvoza, zato što i ne posluje tipično. Taj tiv da su kapital i država – ova u kapitaliz- setak mahom većih privatnih poslodavaca, produžavan mimo procedure, ili da je Zoriću sektor, iz čije granske udruge hup-a dolazi mu – nekakvi organski neprijatelji, samo je među kojima se svakako ističu Orbico, Adris status iz vršitelja dužnosti preinačen u redov- Balen, nije poput ostatka robnih proizvođa- pitanje u korist koje struje kapitala država i Fortenova, što se tumači kao zalazak dino- ni voljom Izvršnog odbora. Ili ne otkrivaju ča u rh izmučen tzv. monetarnim škarama više djeluje, uz očekivanu naplatu političke saura naspram modernih pojava tipa onih u da, sve dok se Buriloviću zamjera jalova nad- koje u slučaju nepodešenog tečaja domaće usluge. it-sektoru. Prvi se odlikuju čvršćim vezama zorna funkcija nad rektorom zagrebačkim valute trpe oni koji su prinuđeni na skuplje ugp je utoliko politička avangarda kapi- s državom i posljedičnom sklonošću raznim Damirom Borasom, Majetić godinama drži troškove proizvodnje kod kuće, i jeftiniji tala, predstraža koja će omogućiti slobodu dubiozama, dok potonji zagovaraju čisti bi- savjetničko mjesto fikusa u jednoj od novin- plasman vani. it-sektor ne potrebuje siro- prinudnom članstvu hgk-a, ali nije od nje znis i slobodno tržište, te suzbijanje javnog skih članica hup-a, Hanza Mediji. vinu, a ulazni trošak rada ili režija mu je čak moguće očekivati promjenu navedenog sektora i potrošnje. Razmimoilaženje je bilo magistralnog pravca domaće ekonomske očito na lanjskim izborima, gdje Podravkin Damir Zorić, predsjednik Hrvatske Luka Burilović, predsjednik Hrvatske politike, niti se ona time ima ambiciju ba- udruge poslodavaca (Foto: Sandra gospodarske komore (Foto: Dalivor direktor Marin Pucar dolazi na mjesto pred- Šimunović/pixsell) Urukalović/pixsell) viti. S tim u vezi je i rezon prema kojem sjednika udruge s jako malenom razlikom, a bismo mogli odmahnuti rukom na takve uz podršku hdz-a. Uz njega je hup dobio i brige kapitalista svih vrsta i veličina, jer se Damira Zorića kao novoga glavnog direkto- nas ostalih to ne tiče, problematični hgk ili ra, o čemu smo pisali u Novostima, dojmljeni hup i slično, kad ne bi očito bilo da nam to karijernom putanjom toga kadra. Jer, u pri- svima kroji kapu. Zato bismo trebali obratiti vatni je sektor Zorić dospio nakon podužeg pažnju i na strukturu komora, tj. njihovih operiranja u državnom, s liderskom rolom u članstava, među kojima se nalazi iznenađu- rasturanju mirovinskog sustava, zatim kao juće mnogo samozaposlenih i samoeksploa- hdz-ov diplomat, e da bi onda prenio stečene tiranih radnika s imperativom poslovanja u utjecaje i poznanstva u realni sektor. najisplativijem statusu, a to je npr. obrtnički, No tako je stasala golema većina naših pri- tako i privatnički. No klasni odnosi su danas vatnika i menadžera – drukčije teško da su i razmazani do neprepoznatljivosti, i potreb- mogli – pa nikom ništa, dok vodstvima pona je pinceta od kriterija da se razaberu, dok slodavačke udruge svakako nitko nije pred- u protivnom nećemo razumjeti ni položaj bacivao zbog nedostatka poduzetničkog pe- uberovaca kao poduzetnika u poslovnom digrea. Prethodni čelnici hup-a, Gordana sporazumu s partnerima iz it-sektora. ■ Novosti Koliko su pandemija i potres utjecali Dragan Grozdanić Tjednik za racionalnu manjinu na demografsku situaciju 12 društvo #1103, petak, 5. veljače 2021. u Hrvatskoj?

— Mislim da je to puno prerano, posebno za nekoga tko je bio zdrav. Očito neki ljudi imaju i genetsku predispoziciju da im virus pogodi pluća, koja im poslije otkažu. Da nije bilo Covida, to vjerojatno ne bi saznali, a ovako su, nažalost, saznali na najteži mogući Demografska način – kaže. Dodaje da je veliku stopu smrtnosti bilo ili jest moguće prevenirati, no da je stvar u sustavu: niti smo u poziciji zaključati zemlju poput Njemačke, niti kao članica -a možemo kupiti rusko, kinesko ili kubansko cjepivo, što je problematično za sve države slika i prilika članice Unije. Umjesto da s takvom moguć- nošću ugasimo vrlo brzo pandemijski požar, mi ćemo se i nadalje patiti, a ljudi će (od ko- Eurostat Sisačko-moslavačkoj županiji jih mnogi preuranjeno) umirati na dnevnoj osnovi. Čipina smo upitali i kako vidi nastavak prognozira pad broja stanovnika na oko demografskih trendova nakon banijskog potresa. Ističe da je prije 30 godina Sisačko- moslavačka županija imala oko 250 tisuća 88 tisuća do 2050., odnosno za 39 posto stanovnika, a danas tek malo više od 140 tisuća, što je pad za više od 100 tisuća stanovnika ili za 42 posto. U tom je razdoblju u odnosu na današnji broj, kaže demograf samo Ličko-senjska županija imala veću depopulaciju – 48 posto. — Od ulaska u na području Banije za- Ivan Čipin. Generalno, postoji samo jedan bilježen je pad broja stanovnika od preko 20 tisuća, od čega doprinos u tom padu za dvije trećine čine negativne neto migraci- demografski proces na koji možemo je, dok jedna trećina otpada na negativni prirodni prirast. U tom razdoblju svake Centar Petrinje nakon godine dvostruko je više umrlih nego no- utjecati, a to su migracije potresa (Foto: Robert Anić/) vorođenih. Prosječna starost stanovništva te županije danas je oko 47 godina, a Eu- je lanjskog marta rostat prognozira da će do 2050. narasti proglašena pandemija korona 52 godine. Eurostat također Sisačko- navirusa, do kraja prosinca moslavačkoj županiji prognozira pad bro- 2020. godine broj umrlih u ja stanovnika na oko 88 tisuća do 2050., Hrvatskoj povećao se za 13,2 odnosno za 39 posto u odnosu na današnji posto, odnosno prema podacima Državnog broj. Nažalost, dosta toga je zadano trenut- Ozavoda za statistiku ( ), u odnosu na isto nom relativno starom dobnom strukturom razdoblje 2019. umrlih je bilo 5523 više. Ta- stanovništva i zato je budućnost tako pesi- kođer, lanjskog je prosinca zabilježen dosad mistična – ističe Čipin. najveći broj umrlih u u jednome mjesecu, Hrvatska je, dodaje, bila na svom demo- odnosno bilo ih je čak 7395, što je u odnosu grafskom vrhuncu 1990. godine i otada na prosinac 2019. povećanje od 77,3 posto ili je broj stanovnika na silaznoj putanji. Na čak 3225 umrlih više. Ti su podaci prije svega koncu, je li za demografsku sliku, kako neki uzbunili demografe i nešto manje, barem tvrde, veći problem iseljavanje ili negativni prema dosadašnjim reakcijama, medicinsku prirodni prirast? struku, koja očekuje da u nas pristignu veće — Može se dogoditi da se trenutni negativan količine cjepiva protiv Covida−19 i da počne trend ublaži, ali postoji samo jedan demo- masovnije cijepljenje. grafski proces na koji se možemo osloniti, a Čipin, izvanredni profesor na Ka- to su migracije. Ne trebamo očekivati neki tedri za demografi ju zagrebačkog Ekonom- značajniji porast broja živorođenih koji će skog fakulteta, ove je podatke za medije anulirati broj umrlih, eventualno se može komentirao riječima da imamo najveći broj smanjiti negativni prirodni prirast. Ne mo- umrlih otkako se prati statistika, odnosno višak moraliteta zbog pandemije stvorio ne- buržoazijom koja s osam posto doprinosi žemo ni značajnije smanjiti broj umrlih, ali da od Drugog svjetskog rata imamo najve- gativnu razliku broja živorođenih i umrlih našem -u. Nije iznenađen ni mogućno- na migracije država može utjecati. A kako? ću stopu mortaliteta od 14 promila, te da veću od 20 tisuća stanovnika. šću smanjenja prosječnog životnog vijeka. Ostavljam nositeljima vlasti da o tome od- će nam se vjerojatno smanjiti i očekivano — Očekujem da će taj višak mortaliteta sa Sve to je, navodi, posljedica neoliberalnog luče – kaže Čipin. trajanje života. Obratili smo mu se stoga s završetkom pandemije vjerojatno iščeznu- kapitalističkog sustava i slabog javnog zdrav- A prije takve odluke nužne su ozbiljne uvodnim pitanjem koliko će pandemija, ko- ti, no treba biti oprezan oko eventualnih stva, kao i države koja ne bi smjela popušta- znanstvene, demografske, ekonomske i joj se malo nazire pa onda opet ne vidi kraja, srednjoročnih učinaka na mortalitet zbog ti ucjenama klijentelističkih skupina oko druge analize. Naš sugovornik izradio je de- dugoročno utjecati na našu ne odveć blista- otkazivanja nekih medicinskih postupaka, otvaranja li zatvaranja kafi ća ili bilo čega mografsku simulaciju što je potrebno da se vu demografsku sliku. Pojasnio nam je prvo odgođenih dijagnoza karcinoma i drugih drugog u vezi preveniranja širenja zaraze; dugoročno zadržimo na oko četiri milijuna da je, ako je stopa mortaliteta osnovna rela- ozbiljnih bolesti te zastoja u preventivnim smatra da treba sve zatvoriti dok pandemija stanovnika. tivna mjera razine smrtnosti koja pokazuje pregledima za rano otkrivanje nekih kar- ne prođe ili dok se stanovništvo ne procijepi. — Potrebne su nam pozitivne neto migracije broj umrlih na tisuću stanovnika, lanjski cinoma, ili pak povećanja konzumacije al- Tvrdi i da komorbiditeti ne opravdaju veliku na razini od 10 tisuća godišnje, uz podizanje kohola i smanjenja fi zičke aktivnosti zbog stopu smrtnosti, koju pripisuje Covidu−19. stope fertiliteta na 1,8 do 2030. godine. Do Ivan Čipin (Foto: restriktivnih epidemioloških mjera. Sve to Primjerice, ljudi s komorbiditetima mogu ove pandemije zadnjih smo nekoliko godi- Igor Kralj/) može utjecati na povećanje smrtnosti iznad umrijeti i od gripe, ali ne umiru jer se upravo na imali rast broja doseljenih, naročito iz neke očekivane prosječne razine. Pandemi- zbog toga cijepe. susjednih zemalja, pogotovo iz BiH. Da nije ja će vrlo vjerojatno utjecati na smanjenje — Pa pogledajte unatrag koliko je ljudi u du- bilo pandemije, vjerojatno bismo ove godine broja živorođenih, barem kratkoročno zbog žem vremenskom periodu umiralo, barem imali rekordni broj useljenika iz BiH, ali i iz značajnog pada broja sklopljenih brakova u 50 dnevno i više. No zabrinjava i činjenica Srbije, Kosova i ostalih zemalja s jugoistoka prošloj godini – kaže Čipin za Novosti. da nam nisu isključivo umirali ljudi s ne- Europe. To su bile dominantno ra dne migra- Povećani mortalitet u doba pandemije ne kim od komorbiditeta. Zato se mogu složiti cije. Podaci pokazuju da je 75 posto doselje- iznenađuje ni neurologa i docenta na Medi- s konstatacijom demografa da brojni ljudi nih u Hrvatsku prošle godine bilo u dobi od cinskom fakultetu , umiru puno godina ranije nego što su trebali 20 do 49 godina, od čega su čak 90 posto bili koji podsjeća da je naša brojka umrlih jedna- – rekao nam je Glasnović. muškarci. U 2019. kod muškaraca smo ima- ka vrijednosti apsolutne brojke umrlih koju Ističe primjer iz vlastite prakse u kojem li i višak neto migracija za 6 tisuća, no kod ima Kina s preko milijardu stanovnika, no su i roditelji njegovih mlađih pacijenata, žena je ostvaren minus od oko 8 tisuća, pa je

Anton Glasnović (Foto: oni, kako kaže, imaju državni, socijalistički nažalost, preminuli, a jedan je bio tek pe- ukupni rezultat ipak negativan – zaključuje Robert Anić/) sustav i nisu ucijenjeni sitnom kaﬁ ćkom desetogodišnjak. demograf Ivan Čipin. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 13 kolumna #1103, petak, 5. veljače 2021.

UGOVOR S ĐAVLOM Banja Luka Burilović

nekoliko godina, ne znam Ovo ‘poslovne studije’ valja, dakako, shva- Osim brojnih bosanskohercegovačkih me- jesam li vam pričao, završio sam titi mrvu šire nego što smo u europskom nadžera, ekonomista, obavještajaca i inspek- na sarajevskom sudu jer sam se u visokom školstvu to navikli: riječ je o sveu- tora, slavni univerzitet gazda Rade završili su, bosanskim novinama zajebavao čilištu u čijoj se zgradi u Ulici Jovana Duči- eto, i neki viđeniji stupovi hrvatskog društva: s poplavom privatnih univerzi- ća na trećem katu nalazi Pole Sport Studio, recimo, jedan posve nepoznati hadezeovac teta u Bosni i Hercegovini. prava pravcata škola za ples oko šipke, a na iz Vinkovaca, anonimni zamjenik načelni- P‘Lokalni lola iznajmi zgradu kakvog pro- četvrtom, recimo, La Casa Apartmani s čak ka općine Nijemci i sitni pomoćnik ministra palog poduzeća i dovede iz grada dva-tri četrnaest ukusno namještenih apartmana, poljoprivrede sa završenom višom ekonom- profesora pod uvjetnom kaznom, pa dade valjda za umorne profesore, studente, rek- skom školom, neki , nitko izraditi fotografi ju s rektorskim lancem i tora i plesačice. živ tada nije čuo za njega. neonsku fi rmu za privatni univerzitet ili Ta su banjalučka sveučilišta, ukratko, na Nakon što je diplomirao na čuvenom Uni- barem kakvu High School za Business Ma- tako dobrom glasu i visokom ugledu da se verzitetu za poslovne studije, u rekordnom nagement, obično kršten nekim zvučnim prošle godine zbog njihova glasa i ugleda roku položivši desetak ispita – nije poznato engleskim nazivom s duplim ve i ipsilonom, Hrvatima ispričavao čak i vodeći balkanski jesu li među njima bili i latinski jezik i ples oko ili pak po gazdi rektoru, pa ne zna čovjek iz konjokradica i šibicar lično. šipke, a danas je nemoguće provjeriti, jer se po Boris Dežulović daleka je li to univerzitet ili pizzerija’, pisao ‘Mi imamo ovdje neke univerzitete kojima neobičnoj stoljetnoj tradiciji sveučilišta gazda sam tada. ‘Što, najzad, nije čuditi, jer ih otva- su dani certifi kati ranije, koji su fi lovali lažne Rade diplomski radovi nakon nekog vremena raju otprilike isti ljudi. Oni kojima je nekad uništavaju – Luku je, što da vam kažem, baš odlična poslovna ideja bila otvoriti fast-food krenulo: najprije je postao predsjednik uprave Osim brojnih bosan- blizu škole ili fakulteta, pa im koju godinu Sladorane Županja, a onda i sam predsjednik kasnije sinulo da je unosnije i lakše otvoriti slavne Hrvatske gospodarske komore. skohercegovačkih fakultet blizu fast-fooda.’ Dalje je bilo lako: kao boss slavne Komore, Gazde tri takve privatne pizzerije, pardon Banja Luka Burilović je postao i predsjednik menadžera, ekono- univerziteta – Internacionalni univerzitet iz Nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke Travnika, Slobomir P iz Bijeljine i pizzerija komore, i član Upravnog odbora Udruženja mista, obavještajaca Apeiron, pardon, Panevropski univerzitet europskih gospodarskih komora Eurocham- Apeiron iz Banje Luke – tih su dana, naime, bers, potom član nadzornih odbora -a, i inspektora, slavni dobili prestižno međunarodno priznanje Ine, Podravke i Badela, te Uprave Fonda za Socrates Award, koje na tradicionalnom go- zaštitu okoliša, a njegovu akademsku izvr- banjalučki Univerzi- dišnjem Samitu lidera dodjeljuje ugledna snost uskoro su prepoznali i nostrifi cirali i u Europe Business Assembly iz Oxforda. Po Upravnom odboru Zaklade , te Gospo- tet za poslovne stu- prilici deset sekundi istraživačkog novinar- darskom vijeću Akademije tehničkih znano- stva bilo je dovoljno da se na internetu otkri- sti Hrvatske, okrunivši ga na koncu ni manje dije završili su, eto, i je kako je ugledna oksfordska zapravo ni više nego titulom predsjednika Sveučiliš- obična agencija za poslovni marketing, pro- Predsjednik -a Luka nog savjeta slavnog Sveučilišta u Zagrebu. Burilović (Foto: Davor neki viđeniji stupovi mociju i šibicarenje, koja svoje pozlaćene Puklavec/) Priznat ćete, nije loše za tipa koji se školo- medalje i uokvirene kićene certifi kate do- vao kat ispod škole za ples oko šipke. hrvatskog društva: djeljuje svakom konjokradici koji za nagradu diplome. Na primjer Apeiron, ili Univerzi- Kad su na koncu novinari Indexa zbrojili aplicira s čitko ispunjenim formularom i tri tet za poslovne studije. Ja sam za to da se sve njegove plaće i naknade, ili barem one do recimo, jedan posve fotografi je: uz slavne bosanske pizzerije – taj Univerzitet odmah zatvori, i da svi oni kojih su zasad došli, i ovih dana objavili kako joj mene: univerzitete! – nagrade Europe koji su učestvovali u tome budu krivično predsjednik Hrvatske gospodarske komore nepoznati hadeze- Business Assembly te su godine, recimo, gonjeni. Izvinjavam se hrvatskoj državi što mjesečno – ne računajući dnevnice, te putne dobile i druge neke ugledne azerbajdžan- su iskorištene mogućnosti nekih njihovih i ostale troškove – prima najmanje šezdeset ovac iz Vinkovaca, ske, kazahstanske, moldavske i bjeloruske državljana da na takav način pribavljaju di- hiljada kuna, Burilović je jednostavno rekao: naftne kompanije, banke i pizzerije. Dobro, plome’, rekao je u intervjuu za N1 Milorad ‘S obzirom na ove okolnosti gdje ljudi teško neki Luka Burilović, univerziteti. Dodik. A on valjda najbolje zna: zloglasni žive, nekome to možda izgleda jako puno.’ Nakon tog teksta jedno od tri nagrađena Univerzitet za poslovne studije onomad je U šezdeset hiljada kuna svoje izvrsnosti nitko živ tada nije sveučilišta tužilo me sudu, a parnicu sam vlastitim rukama svečano otvorio. nesretni je Luka tako zbrojio sva tri hrvat- dobio prilično glatko: u jednoj od zabavnijih To, dakle, da se zbog nostrifi ciranih diplo- ska prokletstva: autentičnu hrvatsku zavist čuo za njega epizoda iz duge povijesti mojih sudskih pu- ma s tog sveučilišta Hrvatima ispričava i sam prema imućnima, autentični hrvatski jal za stolovina po balkanskim gudurama, advokat Milorad Dodik – čovjek koji je nedavno, kad uspješne i autentični hrvatski kompleks od univerziteta prišao mi je na kraju suđenja i su -testovi otkrili kako je polovica bo- obrazovanih. Šezdeset hiljada kuna ‘nekome uljudno zamolio za potpis i zajedničku fo- sanskohercegovačkih srednjoškolaca funk- možda izgleda jako puno’, ali nikad nemojte tografi ju. cionalno nepismena, katastrofalno stanje u zaboraviti da su u tu sumu zbrojeni svi oni Zašto vam sve ovo pričam? Prije godinu školama riješio jednostavno spriječivši - noćni kilometri od Vinkovaca do Banje Luke, dana hrvatska Agencija za visoko obrazo- test za ovu godinu! – dovoljno govori o onoj, opasni gazda rektor, strogi banjalučki profe- vanje objavila je kako među dvadeset pet kako se kaže, izvrsnosti banjalučkog Univer- sori menadžmenta i ona neizdrživa neizvje- hiljada nostrifi ciranih diploma iz kojeka- ziteta za poslovne studije. Mada još uvijek snost pred ispit iz latinskog menadžmenta, kvih bjeloruskih i bjelosvjetskih pizzerija mnogo manje od njegova Hall of Famea. dok hodnicima odjekuje glasna muzika pos- čak petnaest hiljada dolazi iz Bosne i Her- Dandanas u bosanskohercegovačkim se tdiplomskog tečaja plesa oko šipke, a stepe- cegovine, među tih petnaest hiljada najviše akademskim krugovima prepričava tako ništem s trećeg kata hihoćući glavinjaju me- iz Republike Srpske, a među njima najviše zgoda kad je državna agencija poništila di- nadžeri i kamiondžije sa svojim ljubavnicama. iz Banje Luke. Među popularnijima, pak, sa plomu koju je na tom Univerzitetu povoljno S tog univerziteta, eto, dolazi gazda Hr- stotinu i četrdeset diploma hrvatskih aka- kupio šef Obavještajno-sigurnosne agencije vatske gospodarsk e komore i predsjednik demaca nalazi se i ona nagrađena pizzerija BiH: dvojica inspektora po nalogu Javnog Sveučilišnog savjeta slavnog zagrebačkog Apeiron iz Banje Luke, a gotovo dvostruko tužilaštva došla su provjeriti njegovu spornu sveučilišta, najstarijeg u Hrvatskoj, i to je više – čak dvije stotine sedamdeset diplo- diplomu – u kojoj mu je, recimo, u strane po prilici sve što čovjek treba znati za ispit ma – nadaleko čuveni hrvatski menadžeri jezike upisan latinski! – a gazda i rektor Uni- o hrvatskoj državi: da joj ne moram plaćati zavrijedili su studirajući na još nadalekije verziteta podsjetio je račune i ispomagati proračun, ja o Republici čuvenom banjalučkom Univerzitetu za po- inspektore kako će tužilaštvo u tom slučaju, Hrvatskoj do kraja života više nikad ne bih slovne studije. jebiga, morati provjeriti i njihove diplome. napisao ni riječi. ■ Novosti Nastavlja se rat u akademskoj zajednici Marina Škrabalo, upraviteljica Zaklade Tjednik za racionalnu manjinu Solidarna (Foto: Marko Prpić/) 14 #1103, petak, 5. veljače 2021. INTRIGATOR

zovanja također bilo pametno da iznova pomno obrati pažnju na recentne momente u okršaju između Filozofskog i rektorata, prije Blokiran nego što sve ionako završi opet na sudovima, recimo upravnom pa Ustavnom. A samim fa- kultetskim vijećnicima koji su već dokinuli mandat nevoljenom šefu ostaje da razmotre neke pridodane okolnosti u ovoj situaciji, one rektorski pulen kojima se šire mogućnosti za aktivniji odgovor i preokretanje ubitačne dinamike – blokadu Vijećnici Filozofskog fakulteta nisu zataškavanja krivnje jednog akademskog ili štrajk. Obnove prihvatili godišnji fi nancijski izvještaj seksualnog zlostavljača. Točnije, Boras ga je ■ Igor Lasić v. d. dekana Miljenka Šimprage bez obzira na prijavu oštećene studentice lič- no dao promovirati u professor emeritusa, ali o neće biti se dobro provelo dvoje kan- tome ćete nešto više imati priliku pročitati u didata za dekana Filozofskog drugom dijelu ovih novina. fakulteta pred Senatom Sveuči- Mi se ovdje vraćamo pak na spomenutu prije ljeta lišta u Zagrebu, o čemu smo pi- najnoviju krizu vlasti na Filozofskom fakul- sali u prošlom broju Novosti, ali tetu, gdje nam Šimpraga do daljnjeg ostaje Štetočina u međuvremenu je jako loše prošao i rektorski totalno imobiliziran, a i ne samo on, jer će se Kako komentirate reakciju države na po- Npulen na fakultetskom i sam rektorat neko vrijeme zasigurno praviti tresom pogođenom području? vijeću te sastavnice. Jer vijećnici Filozofskog neokrznutim, sve dok se pokuša iznaći do- s tvrđave Nesnalaženju države prvih dana svjedočili fakulteta nisu prihvatili godišnji fi nancijski datni prostor za manevar. Ne treba misliti da smo svi. Slučaj Banije je do temelja razotkrio izvještaj toga vršitelja dužnosti dekana, što se tome dičnom skupu ikamo žuri: Hrvatski postupak rasjede u sustavu civilne zaštite te izrazitu je dovelo do ranije nezabilježene pat-pozici- studiji, rastakanje kojih je potrajalo niz godina, , koji je svoj bora- nesposobnost institucija da se povežu. Si- je suprotstavljenih strana. Prema statutu fa- preuvjerljiv je pokazatelj da nema toga strplje- vak u Kninu u sklopu humani- tuacija se ipak popravila otkad je vodstvo kulteta, samo odbijanje automatski već znači nja koje rektor i njegovi nisu spremni iskazati tarne delegacije iz Srbije isko- preuzeo Vladin potpredsjednički dvojac, kraj mandata za toga profesora veterinarstva kad je u pitanju sankcioniranje bunta po iole ristio za poziranje na kninskoj no i dalje izostaju razmjena podataka i ko- poslanog da nekako pripitomi onakve nepo- jogunastim sastavnicama zagrebačke univerze. tvrđavi i nacionalističke izjave na svom Face- ordinacija javnih službi. Velika želja i još slušnike iz Lučićeve, pa da se sveučilište i na- No ipak je činjenica i da prvi sljedeći korak u Dbook-profi lu, izazvao je nepodijeljenu osudu veće srce građanki i građana uvelike su dasve rektorat konačno vrate u svoju idilu sa zapletu s oktroiranjem vlasti Filozofskom tre- javnosti, uključujući srpsku zajednicu u Hr- nadomjestili ono što je posao države u tim žezlima i srebrnim lancima i talarima. baju izvesti oni, što ih donekle nanovo izvlači vatskoj. Podsjetimo, teolog Stojković Knin prvim danima. No problemi se umnožavaju brže negoli na brisani prostor zbog kojeg već rogobore o je nazvao ‘srpskim i okupiranim’, izjavio da ih rektor i njegovi najodaniji medijskoj hajci i sličnim baucima, naročito ‘stoji u srpskoj Krajini’ i poručio ‘dao Bog da križari uspijevaju maknuti podalje od javno- zato što su već dobrano unervozili i vrh -a. jednom vratimo srpsku zastavu gdje se sada Kakav je projekt pomoći Zaklade Solidar- sti; aktualni primjer je afera oko rektorova Također, Ministarstvu bi znanosti i obra- vijori hrvatska’. na? Tim povodom opravdano se oglasio i grado- Fond 5.5 djelovanje je usmjerio na hitno načelnik Knina , koji redovito zbrinjavanje, stabilizaciju i oporavak – tri osuđuje ispade mržnje prema Srbima, zago- glavne faze svake krize. Na sramotu naše vara složan život i poziva Srbe da se vrate, dok vlasti, prva faza kriznog odgovora na Baniji je Ministarstvo za vanjske i evropske poslove dosta se zakomplicirala i trajat će najmanje uputilo protestnu notu. Stojkovićev postu- dva mjeseca od potresa, jer i dalje oko tisu- pak komentirao je potpredsjednik Vlade - ću građana nema siguran krov nad glavom. . ‘Mislim da je Stojković pr- Zato je Fondu 5.5 i dalje prioritet doprinijeti venstveno iznevjerio domaćinstvo domaćina kriznom stambenom zbrinjavanju, da se u gradonačelnika Knina i napravio veliku štetu miru oporave od traume i posvete planovi- Srbima i Kninu i srpskoj zajednici u cjelini. ma obnove koji neće zaživjeti do početka Članovi Fakultetskog Podriva sve što brojni srpski humanitarci čine, ljeta. Plan je i da putem dva milijuna kuna vijeća ispred Filozofskog (Foto: Goran Stanzl/ dolaze na područje pogođeno potresom, do- podržimo 500 do 700 posebno socijalno ) nose pomoć, građevinski materijal, kontejne- ugroženih domaćinstava s jednokratnim re, ne pitaju tko je tko, aktivno su se uključili potporama. Nadamo se da ćemo s proljećem , ... Velike napore za solidarnost i do- krenuti u fazu oporavka za koju je predviđe- brosusjedske odnose pojedinac za nekoliko no 55 do 60 posto svih donacija, a to je osi- BORDOLINE lajkova, želeći promovirati sebe ili ne znam guranje trajnih stambenih rješenja putem koga, pokušava minirati’, rekao je Milošević. montažne lokalne gradnje. Čin je također osudio predsjednik -a i saborski zastupnik na- zvavši ga iznimno štetnim i sramotnim. ‘Go- Koliko ste prikupili sredstava i kakva je voriti ratnim jezikom, kojem nema mjesta u suradnja nevladinih organizacija? odnosima dviju zemalja, natjecati se u ratnim U Zakladu je uplaćeno preko 11,6 milijuna pričama i ratnim retorikama nešto je što ne kuna. Ne postoji jedinstveni sustav praćenja može imati mjesta u današnje vrijeme jer je donacija, no procjenjujemo da je prikuplje- štetno za mlade Srbe i Hrvate, ali i za Srbiju i no najmanje 100 milijuna kuna iz privatnih Hrvatsku’, rekao je Pupovac medijima. ‘Sra- izvora. Fond 5.5 djeluje kao podrška teren- mota je da se plemenita gesta podjele paketi- skim volonterskim inicijativama, a to su Lju- ća djeci povodom praznika Svetog Save, što su di za ljude, Sloga i Dobro se crijepom vraća podržale relevantne institucije, ocrni i kom- te kao partner putem Koordinacije humani- promitira nepotrebnim, blesavim i iznimno taraca pri Hrvatskom crvenom križu. Blisko štetnim porukama’, podvukao je Pupovac. surađujemo i sa Srpskim narodnim vijećem, ‘Svaki ovakav čin moramo osuditi i vjero- Volonterskim centrom Sisak, Udrugom vati da se ovo neće događati i nastaviti živjeti iz Petrinje, Udrugom slijepih Grada Siska, jednim ljepšim i boljim životom’, izjavila je Lions Clubom, stručnim gradskim službama medijima saborska zastupnica -a Siska i Hrvatske Dubice te s Crvenim križem Šimpraga. ‘Tko se hoće junačiti, najbolje bi i Caritasom. Nedostaje nam otvorena i brza bilo da dođe ovdje, zajedno da živimo i da se razmjena informacija s civilnim stožerima, zajedno borimo za bolji život Srba u Hrvat- na čijim sastancima naša Koordinacija i dalje skoj’, rekla je. nije zastupljena. –Uhićeni ste zbog zlonamjernog praćenja gospodina! ■ Nenad Jovanović ■ Mirna Jasić Gašić Novosti Podaci o stradalima i nestalima u Osječko- Tjednik za racionalnu manjinu baranjskoj županiji 15 #1103, petak, 5. veljače 2021.

jula 1991., kad je išao u Tenju na pregovore o uklanjanju barikada. LEKSIKON — Reihl-Kira pamtimo kao onog koji je bio u Osnova za mir misiji mira i iskoračio je prema drugoj strani TRANZICIJE jer je želio dijalog, a danas po njemu nosi ime jedna ulica u Osijeku. Na popisu je i - koji je 31. avgusta 1991. prisiljen da popije kiselinu i bio je ubijen. Socijalistički Postupak protiv još uvijek traje, iako je prvostepeno i pravomoć- no presuđen – rekla je Teršelič i pozvala sve mentalitet građane da na web-stranici Documente pro- vjere imena na popisu i daju neki podatak ; ter- ako nedostaje, kako bi popisi bili što ažurniji. min-mini sintagma koja je često ■ Nenad Jovanović prisutna, može je se nerijetko detektirati u javnosti i medijima na prostoru nekadašnje kroz razdoblje tzv. tranzicije. Kreirana je i naširo- Sko distribuirana kako bi služila potrebama ideološke stigmatizacije, što znači da se upotrebljava s ciljem pronalaženja, prokazivanja Piši, al’ plati i ocrnjivanja svih koji navodno nisu adekvat- ni akteri tranzicije, to jest atavistički su re- najmanje tri portala likti vrijednosno povezivi s ‘prevaziđenim tražili su od novinara i novi- prošlim vremenima’, sistemom socijalizma/ narki da se obvežu kako će komunizma. im dati ‘na ruke’ dio honorara U tom se smislu termin višestruko upotre- koji bi potencijalno dobili te- bljava. Bilo da se želi etiketirati nedovoljno meljem Javnog poziva za ugovaranje novi- domoljubne, tobože nacionalno neosvije- Vnarskih radova u elektroničkim publikacija- štene subjekte, štoviše one koji pokazuju ma, koji je Agencija za elektroničke medije određeni tip sklonosti, simpatija i nostal- () raspisala 21. siječnja. gije prema bivšem socijalističkom sistemu Svake godine u cilju dodatnog angažmana i tadašnjoj državi Jugoslaviji. Ili je pak riječ novinarki i novinara i dubinskog istraživa- o proskribiranju ljudi za koje se tvrdi da su nja tema od javnog interesa fi nancira sa svojim ideološkim, radnim, klasnim, ži- novinarske radove iz 16 područja, od kultu- votno-stilskim... sklonostima i pripadaju- re, obrazovanja, zdravstva i gospodarstva do ćim identitetskim obilježjima ‘kočničari ne- položaja žena, ranjivih skupina i prava na- izbježnog’. To su oni koji navodno na različite Utvrđivanje podataka o stradalima i Na popisu ratnih žrtava je i šef cionalnih manjina, za što je ove godine osi- načine, u povijesno-komparativnoj i kritičkoj osječke policije Josip Reihl-Kir nestalima dokumentarna je osnova za (Foto: Nikola Šolić) gurano 983.213 kuna. Novinari i novinarke perspektivi, dovode u pitanje ispravnost so- dijalog o prošlosti i jačanje pretpostavki moraju pronaći medij u kojem će radovi biti cijalno-ekonomskih putanja tranzicije kakva za izgradnju održivog mira, kažu u — Postoje i podaci o etničkoj pripadnosti. objavljeni i s njima potpisati pismo namjere. nam je servirana i kakva nam se nudi u svojoj Documenti Hrvata je 1.046, Srba 298, Mađara 108 i 21 Najmanji iznos koji svaki autor može dobiti samorazumljivosti, s karakteristikama tipič- Rom, uz 611 osoba nepoznate nacionalne je 10.000, a najviši 30.000 kuna bruto. nim za iskustva (polu)perifernog kapitalizma rata na području Osječko- pripadnosti – rekao je Mokrović. Odmah po saznanju da su pojedini por- i ideologiju neoliberalizma. baranjske županije stradalo je ili Po spolu, muškarci čine 87 posto žrtava, tali tražili proviziju, Vijeće za elektroničke U svakom slučaju, u tako intoniranim nestalo najmanje 2.119 državlja- pripadnici vojski i policija 50 posto, a civili medije je podsjetilo da je riječ novcu nami- objedama barata se vrlo simplifi ciranom bi- na Hrvatske i još 141 građanin 41 posto. Postoje teškoće u vidu nepotpunih jenjenom isključivo autorima kao poticaj narnom logikom. Nju bismo mogli otprilike Savezne Republike Jugoslavije, podataka, nedostupnosti izvora, različitih za istraživačko i kvalitetno, na činjenica- sažeti na sljedeći način: ‘Sve ono što je bilo ra- pokazali su preliminarni rezultati istraživa- podataka iz više izvora, kao i nepouzdanosti ma utemeljeno novinarstvo. Naglasilo je da nije, bilo je loše. A ovo sada možda nije dobro i Tnja ljudskih gubitaka u ovoj županiji. Istra- svjedočenja te sudski utvrđenih činjenica i ovim projektom elektroničke publikacije idealno, ali je barem naše.’ Takvo rezoniranje živanje je u okviru ustanovljavanja ljudskih presuda. bez vlastitog troška dobivaju visokokvali- prepuno je propusta, pa ga je teško svrstati u gubitaka u ratu u Hrvatskoj provela Docu- — Na osnovu istraživanja koje Documenta i tetan sadržaj. Iako Vijeće nije nadležno za kategoriju ozbiljnog ‘mišljenja’. Meritumu menta – Centar za suočavanje s prošlošću s partnerske nevladine organizacije provode međusobne fi nancijske odnose, upozorilo stvari ono ne pristupa komparativno, jer da partnerskim organizacijama. na područjima Hrvatske od 2009., objav- je da su takvi postupci duboko nemoralni to čini, potom bi mu se ukazala kompleksnija — Generalni cilj istraživanja je stvaranje pro- ljeni su podaci za 4.113 žrtava na području i protuzakoniti te pozvali autore da takve narav povijesnih epoha, unutarnje dinamike, vjerljivog i jedinstvenog popisa svih građana zapadne Slavonije i Sisačko-moslavačke ponude odbiju i prijave Agenciji. prijelomi i konjunkture. No to nije odlika i Hrvatske koji su stradali na području Hrvat- županije, a na području Vukovarsko-sri- — Saznali smo da je prošle godine traženo sklonost onih koji posežu za takvim tipom ske ili izvan nje. Podaci su komplementarni jemske županije stradale su 3.673 osobe. 10 posto, a sada je zatraženo da se autori jezika, odnosno naglašeno ideologiziranog s istraživanjima Fonda za humanitarno pra- U bazi postoji 31.371 dokument, među unaprijed obvežu da će dati 20 posto od diskursa. Njihova je nakana kreirati kon- vo iz Beograda, a korišteni su brojni izvori kojima je 7.276 upitnika koje su ispunili eventualnih sredstava. Do sada nam je taj fl iktnu društvenu polarizaciju, izvedenu za – ističe voditelj istraživanja - svjedoci, a trenutno su u bazi registrirane projekt prošao bez ijedne mrlje i ne želim potrebe i ciljeve dnevne politike, to jest mi- , dodajući da se podaci mogu smatrati 19.963 žrtve. U periodu od 1. marta 2018. da na bilo koji način bude doveden u pitanje. zerno politikantstvo. kompletiranima za 1.391 osobu. do kraja 2020. ukupno je pomoću 10.522 Kolegama smo odmah našli druge portale na Bombastičnom, jeftinom retorikom koja Što se tiče broja izvora za utvrđivanje dokumenta analizirano 12.503 osoba – isti- kojima mogu objaviti radove – kaže članica je producirana na bazičnoj hegemonijskoj okolnosti stradanja pojedine žrtve, za njih če Mokrović. Vijeća . podlozi našeg tranzicijskog iskustva – čini 655 analizirano je po šest i više izvora, za — Utvrđivanje podataka o stradalima i ne- — Iznenadilo me to, ne samo na profesio- je interesna sprega radikalnog nacionalizma njih 568 četiri ili pet, dok je smrt 267 osoba stalima jest dokumentarna osnova našeg nalnoj nego i na ljudskoj razini. Onaj tko i neoliberalizma – diskursom ove ideologije analizirana samo jednim izvorom. javnog zalaganja za stvaranje cjelovitog in- objavljuje njihove članke može biti presre- želi se pokrenuti medijsko-javni linč svih koji Gledajući po prebivalištu, najviše je strada- stitucionalnog okvira za civilne žrtve rata, tan jer će dobiti kvalitetne priče besplatno. na bilo koji način kritički propituju trendove lih, njih 846, iz Osijeka. Slijede Beli Manastir za dijalog o prošlosti i jačanje pretpostavki U takvoj situaciji tražiti dodatnu proviziju ove i ovakve tranzicije. Stoga nas ne treba (397), Našice (75) i Valpovo (47). Dio strada- za izgradnju održivog mira. Rane iz rata nas je za svaku osudu. Pridružujemo se pozovu iznenaditi naizgled neobična okolnost da se lih je iz Vukovara (49) i Zagreba (43), dok je još muče, a zajedničko pamćenje može sma- da kolegice i kolege takve ponude prijave, a avet ‘socijalističkog mentaliteta’ svako toliko za 421 stradalog i nestalog mjesto prebivali- njiti otvorene rane i promovirati pomirenje mi ćemo se pobrinuti da nađu prostor gdje ukazuje na društvenom horizontu kao bauk šta nepoznato. Najviše stradalih bilježi se u – naglašava voditeljica Documente će objaviti svoje radove – rekao je predsjed- prijetnji, kako nacionalističkim desničarima samom Osijeku i predgrađima (349), slijedi . nik Hrvatskog novinarskog društva i revizionistima zdesna tako i neoliberalima Dalj sa 149 imena, područje nekadašnje op- Među stradalima je i ime - . u centru. ćine Osijek sa 145 i Tenja s 94 imena. , šefa osječke policije koji je ubijen 1. ■ Goran Gazdek ■ Hajrudin Hromadžić Novosti Arhitektica i aktivistkinja udruge razgovarao Srećko Pulig Tjednik za racionalnu manjinu Pravo na grad govori o svojoj knjizi Foto Sanjin Strukić 16 Intervju #1103, petak, 5. veljače 2021. i istraživanju stambenih politika Iva Marčetić Bez kolektivnih stambenih prava ugrožena su nam i ona pojedinačna Ukoliko nemamo kolektivni odgovor na stambeno pitanje, imat ćemo mnogostruke i brojne pojedinačne stambene tragedije u spektru od onih najstrašnijih u obliku deložacija do društvene tragedije u kojoj se cijela jedna generacija ne može emancipirati uslijed neprikosnoveno visokog troška stanovanja

azgovarali smo s arhitekticom sto da raščišćavaju taj teren, idu prema nejednakosti koji su nastajali u Jugoslaviji ka, pa i Jugoslavija, iako smo mi imali malo i aktivistkinjom udruge Pravo na njegovom zamagljivanju. Kako pristupiti također su posljedica inercije naslijeđene iz drugačiji sustav. Podaci u knjizi, kako oni na grad Ivom Marčetić povodom pravu na stan u okviru općenitijeg proce- prethodnih sustava. No količina materijal- primjeru privrednog subjekta poput sisačke izlaska njezine knjige ‘Stambene sa prava na grad? ne sigurnosti koju je Jugoslavija kroz svoje Željezare tako i do širih geografskih okvi- politike u službi društvenih i pro- U javnoj raspravi najčešće se, a to nije karak- stambene programe osiguravala je neus- ra, svjedoče o neravnomjernoj raspodjeli stornih (ne)jednakosti’ krajem prošle godine. teristika samo Hrvatske, o stambenom pita- porediva naspram materijalne sigurnosti stambenih jedinica i stambenih kvadrata R nju raspravlja iz pozicija afekta, umjesto o koju nam današnja država nudi. Pritom ne između više i visoko obrazovanog kadra i konkretnim podacima rasprava je zagušena trebamo zanemariti da je i u Jugoslaviji, s onog niže obrazovanog na štetu potonjih. Uz vas kao autoricu i istraživačicu, kao idejama o ljubavi prema privatnom vlasniš- obzirom na raspodjelu stambenog prosto- No pored planske stanogradnje, u Jugoslaviji istraživači navedeni su i Antonija Koma- tvu, odnosno o tzv. odnosu našeg čovjeka ra, postojalo nešto što se u literaturi naziva je postojao i sustav povoljnih kredita, koje su zlić i Antun Sevšek. Kako je izgledao sam prema toj vrsti stambenog statusa. Takve profesionalnom prostornom segregacijom, predominantno uzimali nekvalificirani rad- proces nastanka knjige, s obzirom na ocjene polaze od ideje da se stanovanje može od čega su patile sve zemlje Istočnog blo- nici gradeći tako obiteljske kuće, nerijetko istraživanja koja ste pokrenuli? razumjeti kroz neki kolektivni afekt, a ne na rubovima urbanih cjelina. Radi se o tekstu koji je proizvod dugogodiš- kroz materijalnu potrebu. njeg rada na pitanju stanovanja u Hrvatskoj i Količina materijalne regiji, kao i novijem istraživanju u kojem smo Pristanak na Devedesetih se dogodila promjena, priva- se Komazlić, Sevšek i ja posvetili analizi sigurnosti koju je tizacija je izvedena pod utjecajem global- institucionalnog okvira stambene opskrbe privatizaciju nih tendencija, šok-terapije i svega onoga u gradu Zagrebu i mapiranju prostornih po- Jugoslavija kroz što se izvana preporučivalo nekadašnjim sljedica stambenih politika. Rezultati ovog socijalističkim zemljama. No bilo je i dijela istraživanja pokriveni su u posljednjem Počinjete s odnosom spram stambenog pi- svoje stambene mnogo specifičnosti, npr. baš u Hrvatskoj. poglavlju knjige koje se gotovo isključivo tanja u Jugoslaviji, gdje je postojao stam- O kojim je specifičnostima riječ? koncentrira na Zagreb. Antonija Komazlić, beni fond društvenih stanova. No i tu su programe Privatizacija društvenog stambenog fonda Antun Sevšek i ja pri istraživanju smo se vodi- postojala proturječja, nepravde u politici sadrži u sebi elemente globalnog neolibe- li idejom da pored analize stambenog pitanja dodjele stanova? osiguravala je ralnog fenomena ali, kao i u svakom dru- u Hrvatskoj želimo imati, na prostoru grada Počinjem s periodom Jugoslavije prvenstve- gom sustavu, lokalne specifičnosti. S jedne u kojem živimo, i prostorno-analitički uvid no zato što smatram da je današnja struktura neusporediva strane imamo snažnu globalnu i regionalnu u posljedice stambenih politika i nadamo se stambenih statusa skup svih prethodnih pe- kampanju za privatizacijom, a s druge poda smo u tome u određenoj mjeri i uspjeli. rioda stambene opskrbe i kao takva ne može naspram one koju jedinačni strah od nesigurnosti stanovanja se promatrati samo kao trenutna datost. U u novonastalim okolnostima. Nerijetko se tekstu knjige prikazano je kako su prostorne nam današnja danas može čuti kako je pristanak na pri- Javna rasprava o krizi stanovanja u Hrvat- nejednakosti koje danas živimo naslijeđene vatizaciju bio potpun, no procjene i poda- skoj zagušena je argumentima koji umje- i iz prethodnih perioda. Segmenti prostorne država nudi ci s početka privatizacijskog procesa 1991. Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1103, petak, 5. veljače 2021. KRONIKA Kao da je Armagedon Kada zbilja pomislimo što se oko nas događa, Armagedon i apokalipsa nisu nam daleko. Ova tu rupa najviše se približila kućama. Došla je do mojih stepenica, kaže Nenad Tomašević iz već čuvenih Mečenčana

zmeđu straha i negativnih senzacija nakratko – priča Tomašević. Ističe da — S krajem siječnja imamo registriranu 71 kakve mogu izazvati samo prirod- nikada nije bilo naznaka da bi se nešto urušnu ponikvu, kako ih mi nazivamo. U ne katastrofe, našlo se posljednjih takvo desilo. zadnjih desetak dana pozicionirali smo mjesec dana banijsko selo Mečen- — Ova rupa se pojavila odmah poslije razor- tridesetak novih urušavanja terena, no čani, smješteno između Hrvatske nog potresa, s 29. na 30. prosinca. Svi smo uglavnom u poljima. Rupe, odnosno Kostajnice i Petrinje. Tamo je nakon šokirani ovom pojavom, pa i stručnjaci koji urušne ponikve, različitih su dimenzija. Irazornog banijskog potresa došlo do uru- su ovdje dolazili. Kažu da su takvo što prvi Od onih promjera oko jednog metra do šavanja tla i nastanka zastrašujućih rupa put vidjeli i da ih zovu kolege iz Kanade, one najveće koja je dosegla trideset metara. u zemlji, promjera i po nekoliko desetaka Amerike i Japana – govori Tomašević dok Postoje i zone koje su lagano ulegle i u metara. S ovako promijenjenim reljefom zajedno koračamo preko oranice do najveće, kojima se mogu očekivati pojave novih mjesta, Mečenčani su postali često svratište još uvijek aktivne rupe, koju su mještani urušavanja – upozorava Terzić. Ističe da bi ekspertnih timova i televizijskih ekipa. Čak već prozvali olimpijski bazen, a koja je se u narednim razdobljima mogla očekiva- i stručnjaci iz Japana najavljuju dolazak. nastala u voćnjaku druge obiteljske kuće. ti dodatna urušavanja. No za mještane Mečenčana čudo je davno — Ova zemlja jesenas je izorana kako bi — Tijekom proljeća bit će potreban poseban prošlo, a ostao je neopisivi strah od pojave bila pripremljena za proljetnu sadnju. Za- oprez i praćenje uz kontinuirano istra- novih rupa koje se otvaraju i mjesec dana nimljivo da se ova najveća rupa nije poja- živanje. Posebno je važno paziti nakon poslije razornog potresa. Zato je ovdje, kako vila odmah poslije potresa nego 4. siječnja. možebitnih velikih, čak ekstremnih kiša priznaju stanovnici, kod svih u mislima Tog dana oko 10 sati ujutro, vlasnica ove ili kada se naglo bude otopila veća količi- prisutna jedna želja: samo da se ne pojavi parcele ušla je u kuću i kada je ponovo na snijega. Naime, u ovim krajevima su neka rupa u neposrednoj blizini naseljene izašla oko 12.30, imala je što vidjeti. Ta hidrološki maksimumi obično u proljeće kuće i da ju ne proguta. Svakodnevnu borbu rupa stalno je aktivna. Dio po dio zemlji- kad ima najviše oborina te se podzemne protiv crnih misli vodi Nenad Tomašević šta urušava se u bezdan. Proširila se još za vode kreću najvećim brzinama i s najvišim Kuća mu je ugrožena zbog koji je do potresa živio u kući do čijih je trećinu otkako su prije deset dana stručne tlakovima. Ove su rupe nastale kombina- rupetine – Nenad Tomašević stepenica nastala jedna takva rupa. ekipe izmjerile dubinu koja je tada iznosi- cijom okršavanja i sufozije, tj. otapanjem — Selo živi u stalnom strahu. Kada zbilja la 12 metara. Pred ovolikom moći prirode, vapnenca u podlozi i ispiranjem sitnih u kojima ne bih preporučio radove. Nadam pomislimo što se oko nas događa, Arma- čovjek ostaje nijem – govori Tomašević čestica tla koja ih pokrivaju djelovanjem se da će ljudima biti nadoknađeno to što gedon i apokalipsa nisu nam daleko. Ova dok stojimo kraj goleme jame. Gledamo podzemne vode. Potres je samo pojačao neće obrađivati neke dijelove svojih polja. tu rupa najbliže se približila kućama. kako se komadi zemlje i dalje urušavaju. procese koji su ionako prisutni – objašnjava Ti su dijelovi terena vezani uz područja Došla je do mojih stepenica. Srećom, Da se nove rupe u Mečenčanima pojavlju- predstojnik Hrvatskog geološkog instituta. u kojima se ispod polja nalaze preferirani zadnjih 15 dana miruje. Moja majka i ja ju i mjesec dana nakon potresa potvrđuje Poziva građane na oprez tijekom obavljanja krški smjerovi pojačanog toka podzemne inače tu živimo, ali kuća je upravo zbog Josip Terzić, predstojnik Zavoda za hidro- predstojećih poljoprivrednih radova. vode. Većina ponikava se otvara po takvim rupe dobila crvenu naljepnicu i rečeno geologiju i inženjersku geologiju Hrvat- — Opasnost postoji. U nadolazećem razdo- pravcima koje već sada prepoznajemo i nam je da u kuću možemo ući samo skog geološkog instituta. blju nastojat ćemo odrediti opasnije zone moći ćemo uskoro odrediti zone poviše- nog rizika – kaže Terzić. Nadovezuje se na priču da se u susjednom selu Bjelovac prije više od pola stoljeća ‘zemlja otvorila’ pred čovjekom koji je s volovima orao zemlju pa su zajedno u nju propali. — Te su se rupe stalno otvarale, no u puno manjem opsegu – kako veličinom, tako i učestalošću. Kada se gleda kroz geološko vrijeme, a to je puno veća skala od ljud- skog života, i Pašino vrelo, vodoopskrbni izvor u zoni ovih urušnih ponikava, zapravo je nastalo na isti način – urušavanjem – napominje Terzić. Naglašava da ima još pojava povremenih vrela nastalih na isti način i da bi se zemljište i bez potresa uru- šilo, ali u puno dužem razdoblju – vjerojatno više stotina godina. Nažalost, složena geološka struktura banijskog tla nedovoljno je istražena i samim time moguće slična urušavanja uslijed vapneničkih stijena u tlu, ni u drugim dijelovima Banije nije moguće isključiti u budućnosti. Kako zaključuje Terzić, za precizniju informaciju trebalo bi izraditi Jama u Mečenčanima (Foto: Sandra tzv. litofacijesne geološke karte. Šimunović/pixsell) ■■Paulina Arbutina Hrvatska elektroprivreda je KRONIKA promptno sanirala štete nakon 2 Novosti #1103, petak, 5. veljače 2021. potresa

tehnički izvedivo. Nakon tog roka, bez napajanja električnom energijom bili su jedino objekti u zonama potpuno uništenih i devastiranih transformatorskih stanica i dalekovoda, čija se funkcija nije mogla zamijeniti nikakvim interventnim rješe- Pohvale s terena njima – naglašavaju. Na naše pitanje tko će financirati poprav- ke, u hep-u ističu da su zasad sva potrošena Za radnike hep-a imam samo riječi hvale. sredstva bila isključivo njihova. S obzirom na razmjere štete na tom području, nakon preciznog utvrđivanja broja objekata i Potres je srušio našu trafostanicu, ali je iznosa šteta, popis će biti dostavljen nad- ležnom Ministarstvu sukladno proceduri podnošenja zahtjeva za pomoć iz fondova ona premoštena, tako da imamo struje, solidarnosti eu.

aglašavaju da su u toku kaže Nikola Janjanin iz Gornje Bačuge priključenja na mrežu privremenih smještajnih objekata, sanacija i popravak mreže koji ekipe hep ods-a (Operator distribucijskog susta- Nva) provode svakog dana u smjenama i vikendom. — Do polovine siječnja je na mrežu spojeno više od 600 privremenih smještajnih objekata, a radnici hep ods-a obavljaju radove u najkraćem mogućem roku, ističu u hep-u i dodaju da se broj povećava sukladno broju kontejnera koji dolaze u okviru pomoći. hep stradalom području pomaže i otpisom troškova za isporučenu energiju za prva tri mjeseca 2021. Otpisat će se i potraživanja u vezi s premještanjem priključaka na elek- troenergetsku mrežu zamjenskih objekata na privremeni smještaj, uključujući izgradnju novog priključka na istoj lokaciji te kasnije premještanje priključka za potrebe napajanja obnovljenog, odnosno novog objekta. U navedenim općinama i gradovima, hep Toplinarstvo također će otpisati potraživanja domaćinstava s navedenih područja. Aktivisti na terenu potvrđuju da je hep u ovoj situaciji reagirao više nego profesionalno. — Struje ima u svim selima oko Gline. Dio trafostanica je oštećen ili srušen, ali su tamo gdje se moglo transformatori zamije- njeni ili su ti objekti premošteni – ističe za Duško Žarković koji je uključen u akciju ‘Banija je naša kuća’. Ističe i da je dio bandera napukao, ali se nisu srušile i s obzirom da vodovi nisu presječeni, bit će sanirani kasnije. Iako se u kontejnerima može grijati otres koji je krajem prošle godi- drugoj fazi koja se sada realizira, grade se u Radnici hep-a spajaju struju samo na struju što povećava potrošnju, za na privremena boravišta ne zadesio Sisačko-moslavačku potresu porušeni objekti. Potpuna sanacija (Foto: Goran Stanzl/pixsell) sada nema žalbi zbog prekida. Aktivistica županiju izazvao je velike šte- koja podrazumijeva dugoročnu stabilnost snv-a Ljuba Vrga potvrđuje da je pitanje te i na postrojenjima elektro- elektrodistribucijske mreže na tom području, — Zahvaljujući iznimnim naporima elek- struje riješeno, ali da su se pojedinci žalili distribucijske mreže zbog čega obavit će se u trećoj fazi, čije je procijenjeno tromontera, 48 sati nakon potresa napa- na nizak napon. su i neka gradska naselja po nekoliko sati trajanje godinu dana. janje su dobili svi korisnici gdje je to bilo — Na području Siska svi su imaju struju, Postajala bez struje. Ipak, brzom reakcijom bilo da im je priključak na kući ili kontej- ekipa hep-a mreža je sanirana, a svakog dana neru – ističe Mirjana Oluić i dodaje da su vrši se i prespajanje kablova s neuseljivih u selima oko Siska postavljena za sada tri kuća na kontejnere koji su trenutni dom za Usput se radi i reelektrifikacija kontejnera. Ali zato su u Sisku, na tri loka- brojne porodice. cije formirana kontejnerska naselja s po 20 — Uslijed potresa bez opskrbe električnom Radovi na elektro mreži na području Banije mogli bi biti prilika i za sanaciju mreže do 30 objekata priključena na mrežu. Na energijom ostalo je oko 150.000 korisnika u hep-ovom programu Sanacije i obnove, odnosno re-elektrifikacije sela koja su brdskom području općine Sunja gdje ima mreže na području Sisačko – moslavačke i nakon Oluje ostale bez struje. sela sa srpskim stanovništvom zabilježene Zagrebačke županije. Najveća šteta nastala - Na području obuhvaćenom potresom, za 2021. smo planirali radove na sanaciji su štete, ali se i tamo situacija poboljšava. je na transformatorskim stanicama i elek- mreže u mjestima Mali Obljaj na području Gline s pet priključaka, i s po jednim Marijana Ristić, tajnica vsnm-a Sisačko- tričnim priključcima. U potresu je oštećena priključkom u selima Majske Poljane, Drenovac Banski, Bijele Vode, Čavlovica, moslavačke županije ističe da je pitanje i jedna od najvažnijih pojnih točaka na tom Donji Kukuruzari i Dragotina. Ukupna vrijednost radova je 3.300.000 kuna. U snabdijevanja električnom energijom području – transformatorska stanica Petrinja. toku su procjene kolika su oštećenja navedenih objekata i da li će biti dodatnih riješeno. Kvarovi su otklonjeni, tako da U potresu je uništeno ili teško oštećeno 238 troškova – kaže za Novosti koordinator za sanaciju i obnovu Branko Jurišić. samo u selu Jošavica na području Petrinje trafostanica. Terenskim uvidom, šteta na dis- Važan je nastavak radova na tom programu u drugim županijama. struju nije imao dio domaćinstava, ali se i tribucijskoj mreži procjenjuje se na približno - Iz ugovora o financiranju sio Programa za 2019 – 2021. ostalo je da se riješi to otklanja. 200 milijuna kuna. Još uvijek je riječ o gruboj naselje Parčići u općini Kistanje s 22 priključka. Razlog za ovoliko dugo postupanje — Za radnike hep-a imam samo riječi hvale procjeni, jer će se precizniji iznos štete moći je usuglašavanje stvarnog stanja na terenu sa stanjem u katastru u Kninu gdje je – kaže predsjednik vsnm-a Petrinja Nikola utvrditi tek detaljnom snimkom – ističe se predmet ležao oko godinu dana, a ovih dana očekujemo građevinsku dozvolu i Janjanin iz Gornje Bačuge. u hep-ovom odgovoru na pitanje Novosti. U početak radova. Na području Elektro Like radovi se nastavljaju na lokaciji Bušević — Potres je srušio našu trafostanicu, ali je hep-u ističu da se sanacija odvija u tri faze. kod Donjeg Lapca gdje je 50 posto radova dovršeno – ističe Jurišić. Dodaje da ona premoštena, tako da imamo struje, a Interventna sanacija, kojom su obuhvaćene se ljudi koji na to imaju pravo, još uvijek javljaju za priključke na području cijele sama trafostanica se obnavlja. Imali smo hitne sanacije na srušenim objektima nuž- Hrvatske osobno ili uz pomoć predstavnika lokalne zajednice. neko vrijeme nešto niži napon ali je problem ne za funkcioniranje elektrodistribucijske otklonjen – priča Janjanin. mreže, izvršena je u prvih desetak dana. U ■■Nenad Jovanović Дејан Михајловић, KRONIKA начелник Крњака 3 Novosti #1103, petak, 5. veljače 2021.

МАЊИНСКИ ЗАСТУПНИК Сто година пп Динара – Банији треба потицај за индустријска небриге развој револуција акон више од десет сриједу, 27. јануара година настојања, Парк саборска заступница природе Динара бит Драгана Јецков говорила Потребе за помоћи су ће формално и правно је о Приједлогу националне проглашен у Сабору. развојне стратегије Ову вијест за локално становништво, Републике Хрватске до 2030. големе, јер су и штете Нтуристе, али и потенцијални темељ за Угодине. Осврнула се на извјештај развој Далмације, саопћила је у петак, Министарства регионалног развоја 29. јануара Ања Шимпрага, сдсс-ова који је, како је рекла, најважнији јако велике саборска заступница. Она је подсјетила економски и реформски документ да се ради о простору који се протеже којим би требало одредити квалитету ако с начелничке позиције на готово 63.000 хектара и обухваћа живота у Хрватској. Јецков сматра да је и као агилни хуманитарац подручје Шибенско-книнске негативна демографска слика један од видите актуално стање и Сплитско-далматинске жупаније. већих изазова у држави те да Хрватска везано уз потрес на Заштитом се настоје очувати мора проводити демографску политику Банији? природне значајке појединог подручја, ради повећања стопе фертилитета те Након каотичног почетка, сада се навела је заступница. Шимпрага стварања потицајног друштвеног и Ксве доводи у одређене оквире. Тако је објаснила да у категорији парка економског окружења за останак. Из је устројена расподјела помоћи од природе то значи потицање кориштења перспективе националних мањина државне до локалне разине, на којој простора на традиционалан начин, у важан је стратешки циљ под бројем 12. се евидентирају потребе и штете складу с потребом очувања његових који се односи на развој потпомогнутих те процјењује на који ће се начин највреднијих дијелова за будућност. Из подручја и подручја са развојним најбоље помоћи. Све је, дакле, пуно тог је разлога, према њеним ријечима, посебностима. боље организирано него првих дана, управљање заштићеним подручјима када су људи помагали под утјецајем да ће се ионако тешка ситуација само сложен и активан процес унутар којег емоција, али стихијски. Потребе за додатно закомплицирати. је потребно континуирано пратити помоћи су големе, јер су и штете јако све активности на том подручју те велике: осим оних на објектима и их према потреби прилагођавати другим материјалним добрима, пуно Српска се заједница исказала кроз новонасталом стању. ће људи требати психосоцијалну помоћ. акцију ‘Банија је наша кућа’? — Вјетар у леђа требамо дати онима Ваљат ће се итекако ангажирати на Точно, снв се максимално ангажирао који размишљају о сточарству, обнови и градњи инфраструктурних по питању ублажавања посљедица пчеларству и узгоју љековитог објеката, како би нове генерације потреса и рјешавања основних проблема биља јер тржиште вапи за оваквим биле спремне одговорити изазовима људи без обзира на њихово етничко квалитетним домаћим производима. времена, не допуштајући притом да поријекло, вјерску припадност, доб и Проглашењем Парка природе ово ће Банија буде онаква каква је до потреса спол. То је за сваку похвалу и цијелој подручје добити прилику за развој била. Сами смо свједочили колико је ово Хрватској представља примјер како у складу с очувањем природних и подручје било девастирано, понајприје треба живјети и понашати се. Ваља културних вриједности. Заштита демографски, а овај ће потрес засигурно подсјетити да је у све то снв уложио ће олакшати приступ структурним убрзати исељавање. На свима нама је пуно властитог новца, али и стварао фондовима еу-а за потицање да то смањимо, а то ће бити могуће тек контакте да се осигура помоћ из других дјелатности у складу с циљевима стварањем бољих животних увјета за извора – како хрватских, тако оних из очувања доброг стања околиша – све људе, од становања и запошљавања Србије и Републике Српске. Таква помоћ рекла је Шимпрага. до образовања и здравства те свих није небитна, њоме се бројним људима Опћина Кијево 2007. израдила је осталих потреба. Пред државом је дакле помогло да санирају кровове и димњаке прву студију у томе смјеру. Шибенско-

врло захтјеван процес ревитализације те су осигурани контејнери, гријалице книнска жупанија и ова опћина још су Тужна свакодневица Петриње проблематичног подручја, па доиста и агрегати за оне који су највише 2010. суфинанцирале израду стручне (Фото: Роберт Анић/pixsell) треба пронаћи права рјешења за те страдали. Потпредсједник Владе Борис подлоге за заштиту Динаре. Парком изазове. Сада је стамбено питање Милошевић и државна тајница природе Динара бит ће заштићени — Кључну улогу у побољшању ситуације најугроженијих привремено ријешено, Споменка Ђурић свему су дали велик динарски пашњаци. Уредбом Владе у овим подручјима имат ће интегрирани али то није ни близу задовољавајуће допринос, посебно координирајући рад одредит ће се сједиште парка природе приступ улагањима у заједничке мјере, поготову стога што је и прије државних институција како би помоћ Динара, а Шимпрага је истакнула развојне иницијативе више јединица потреса било јако упитно: пуно је праводобно и што прије допрла до оних напоре Опћине Кијево, Града Книна локалне самоуправе. Притом ће се људи живјело у рушевним и по живот којима је доиста потребна те како би и Жупаније од којих је покренута задржати средишња улога малих градова опасним објектима, а до тога је добрим штете и дезинформације биле сведене иницијатива. На споменутом који се сматрају генераторима развоја дијелом довела небрига свих власти и на најмању могућу мјеру. подручју налази се највиши врх у срединама погођеним негативним држава у најмање стотину година. Динаре, као и извори ријека Крке демографским и господарским и Цетине. Шимпрага је рекла да је кретањима – казала је Јецков. Ствара ли се у овим околностима и установу потребно што прије У овој стратегији посебно се истиче Изузетно пуно људи одазвало се клима кроз коју би се помогло обнови основати како би се придонијело Банија и проблеми продубљени хуманитарним акцијама: како то господарских активности? квалитетнијем управљању будућег недавним потресом. Јецков сматра коментирате? Тренутачно се пописују штете на Парка природе, а тим чином помогло да није довољно да се само кроз Одзив је био изнад свих очекивања, опг-овима, а најављен је и натјечај би се снажнијем развоју Кијева, Врлике, посебне програме обнове и санирају људи су стварно жељели помоћи: очито за мјере потпоре везане уз обнову Цивљана, Сиња, Книна и осталих јавне инфраструктуре приватних и је карактеристика свих славенских пољопривредног земљишта и мјеста. пословних објеката. Истакнула је да је народа да реагирају импулзивно, и у производних потенцијала, који ће бити — Недавно је хрт радио прилог о Банији и прије потреса био потребан позитивном и у негативном смислу. расписан управо за потресом погођена посљедњим пастирима на обронцима преображај, ‘мини револуција у Сада је помоћ, јасно, била изузетно подручја. снв и све заједници блиске Динаре, о Анђелку из Врпоља и индустријском смислу’, како би се позитивна, али то може бити добро организације укључит ће се у то да се што Петру из Полаче. Надам се да они претворила у боље мјесто за живот. само до одређене мјере – ако се та мјера више опг-ова информира о тим мјерама неће бити посљедњи. Динара је Навела је да је, иако су циљеви пријеђе, помоћ постаје проблематична. и праводобно пријави на натјечај. Поред планина која живи с човјеком, која Националне развојне стратегије Мора се пажљиво разграничити што тога, помоћи ће им се у расписивању је прехрањивала, одгајала многе квантифицирани, потребно направити може и треба да уради појединац, а што пројеката. Јер, не приступимо ли тој генерације. Зато сам сретна што план активности како би та стратегија држава и њезине институције: тек се обнови активније, цијели ће простор можемо подржати и прогласити Парк заживјела у пракси. Јецков је додала да тако могу постићи жељени резултати. додатно опустјети, а тада никаква помоћ природе Динара, јер становништво ће Клуб заступника сдсс-а подржати Буде ли сватко радио у својој режији, уз неће получити резултате. у том крају то заиста заслужује – Националну развојну стратегију до 2030. своје главе и по својој памети, мислим ■■Ненад Јовановић закључила је Шимпрага. ■■Ања Кожул Nastavlja se dostavljanje pomoći svih vrsta Nakon napada na radnike Hrvatske KRONIKA na potresom pogođeno područje elektroprivrede u Pakracu 4 Novosti #1103, petak, 5. veljače 2021.

te račune, nego i da se međusobno druže. Kuća će biti i jedan od centara raspodjele humanitarne pomoći na Baniji, koja je na- Stižu novi kontejneri kon potresa iznimno važna za održavanje života u ovom kraju i centralno mjesto za sve informacije vezane uz dodjelu. Da je humanost važnija od svega na U sklopu akcije ‘Banija je naša kuća’ najbolji način, prošle subote su dokazali najmlađi Križevčani koji su u ime dječjeg Gradskog vijeća Grada Križevaca pokre- užurbano su tokom snježnog vikenda nuli akciju prikupljanja paketa pomoći za djecu Gline. Doniran je veliki broj paketa koji su sadržavali hranu, odjeću te druge dostavljani novi kontejneri potrepštine. Dječja gradonačelnica Ivana Novosel javnost je obavijestila da će priku- sklopu humanitarne akcije dva iz te donacije koja će uključivati privre- nere donirane iz Konzulata Republike pljanje pomoći biti nastavljeno. Križevački Srpskog narodnog vijeća meni smještaj od šest kvadratnih metara sa Srbije u Vukovaru u banijska sela Luščani i gradonačelnik Mario Rajn je zahvalio ‘Banija je naša kuća’ u Lekenik sanitarnim čvorom i instalacijama, tako da Majske Poljane koje su dobile obitelji Vilus djeci na organizaciji i obećao ih u budućno- su prošli tjedan dopremljeni se odmah u njima može živjeti. Nabavljeno i Paspalj. Posebne snv-ove radne grupe na sti podržati. prvi kontejneri iz donacije je još šest većih, od devet metara, koji imaju terenu sa sanitarnim cvorovima također Udruga ‘Kordunašica’ pokrenula je ambasade Republike Srbije u Zagrebu, koje još dvije prostorije. Dragana Jeckov rekla je opremaju kontejnere koji su u prvom nale- humanitarnu akciju ‘Za djecu Korduna Uje, zajedno s Veleposlanstvom Republike kako se pomoć u prvim danima katastrofal- tu dostavljeni unesrecenima. i Banije’, u sklopu koje se prikupljaju Hrvatske u Beogradu, od početka uključeno nog potresa ne zaboravlja i izrazila zahval- Nakon što je prije dva tjedna u Petrinji novčana sredstva za kupovinu prijenosnih u snv-ovu akciju. Davor Trkulja, otprav- nost za uplaćena sredstva. otvoren humanitarni punkt Srpskog računala školarcima s područja pogođenog nik poslova ambasade Republike Srbije, U sklopu akcije ‘Banija je naša kuća’ užur- narodnog vijeća, otkud se koordinira potresom. Kako bi đaci mogli uspješno pra- svečano je zamjenici predsjednika snv-a bano su tokom snježnog vikenda dostav- rad aktivista i volontera za to područje titi online nastavu. Već je isporučeno prvih Dragani Jeckov uručio donaciju od dva ljani kontejneri kao privremeni smještaj u akciji ‘Banija je naša kuća’, svoj centar pet laptopa u vrijednosti od 20.000 kn u stambena kontejnera. Radi se tek o početku, nastradalom stanovništvu Banije. Terenske dobila je i Glina. Za razliku od Petrinje, Vrginmostu, Malom Gradcu i Kostajnici. istaknuto je na primopredaji, s obzirom da aktivistkinje snv-a Dajana Žarković (Gli- gdje je centar improviziran u dva kontej- Predsjednica Kordunašice Tatjana Vla- iz privatne donacije, preko srpske ambasade na) i Milijana Nožinić (Petrinja), zajedno nera, u Glini je smješten u obiteljskoj kući čić Vujičić kaže da su se u akciju uključili u Hrvatskoj, u lekenički kamp Stožera civil- s predsjednikom snv-a, saborskim zastu- obitelji Mrkalj koja je ustupljena na kori- redateljica Dana Budisavljević i njen ne zaštite za otklanjanje posljedica potresa pnikom Miloradom Pupovcem i konzu- štenje. Banijsku kuću, kako je neformalno otac Boško. Uz njihovu i pomoć njihovih stižu još 23 kontejnera, ukupne vrijednosti lom Republike Srbije u Vukovaru Milanom nazvana, obnovio je snv zahvaljujući prijatelja, do subote je prikupljeno 15.255 oko 100.000 eura. U Lekenik su stigla prva Šapićem, dostavile su u nedjelju kontej- donacijama. kn, odnosno 27 uplata. Kordunašičini U Centru će građani moći dobiti be- članovi i prijatelji su skupili 5.100 kn. splatnu pravnu pomoć i prijaviti štetu od — Javila sam se potom gospođi Vlačić, potresa, s obzirom da je iskustvo s terena aktivistu Danijelu Pavliću i novinarki pokazalo da je ključan živi kontakt i pomoć Maji Sever, za koje sam znala da imaju u ispunjavanju obrazaca, posebno za starije poveznicu s pogođenim područjem u želji stanovnike. U Banijskoj kući bit će i sjedište da pomognem, kao i tisuće drugih građana snv-ovog projekta ‘Od vrata do vrata’. Hrvatske. Moj tata Boško Budisavljević U okviru projekta, koji financira Europ- je okupio malu grupu donatora, svojih ski socijalni fond, snv-ovi aktivisti predvo- prijatelja i poznanika – kazala je Dana Bu- đeni Ljubom Vrgom, Tatjanom Dragičević, disavljević. ‘Kordunašica’ poziva sve ljude Dajanom Žarković, Nikolom Puharićem i dobre volje da se priključe ovoj akciji koja drugima, neumorno obilaze ovaj kraj i na- za cilj ima kvalitetno praćenje nastave i Donacija Ambasade Republike Srbije u kon potresa, pomažući starijima ne samo što uspješnije školovanje djece. Zagrebu da odu liječniku, podignu mirovine ili pla- ■■A. Kožul, G. Borković, Z. Vitanović Osuda pakračkog bombaša Izražavamo nadu da suludi čin pojedinca neće ugroziti dosadašnji suživot, saopćio je dogradonačelnik Pakraca Nikola Ivanović povodom napada na radnike hep-a

ime Vijeća srpske nacional- jer zajednica ne može nositi odgovor- ne manjine Požeško-slavon- nost za ovaj tragičan događaj. Nadamo ske županije i kao zamjenik se da će ozlijeđeni radnici biti dobro i gradonačelnice Pakraca da će se brzo oporaviti. Ističemo jako izabran ispred srpske dobro suradnju koju imamo sa hep-om manjine, Nikola Ivanović najoštrije je u pogledu re-elektrifikacije preostalih Uosudio napad bombom građanina srpske sela bez električne energije, te je stoga nacionalnosti Milorada A. (71) na radnike naša žal još veća – stoji u Ivanovićevom hep-a. Ivanović je napad nazvao suludim saopćenju. činom pojedinca koji je iz samo njemu Podsjetimo da je prošlog tjedna u Pakra- poznatih razloga teško ranio dvojicu cu, 71- godišnji muškarac koji je kasnije radnika hep-a. uhvaćen, bacio eksplozivnu napravu na — Ovim činom pojedinca, koji je pripad- trojicu radnika hep-a koji su mu došli nik srpske manjine, ne želimo da se ugro- isključiti električnu energiju i pritom ih ze dobri međunacionalni odnosi među ranio. stanovništvom Pakraca, znajući činjeni- Napad je osudio i ministar gospodar- cu teškog stradanja ovoga grada tokom stva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ratnih dešavanja. Izražavamo nadu da upozorivši nedopustivim da postoje i oni ovaj suludi čin pojedinca neće ugroziti koji u komentarima na mrežama nalaze Poprište napada na dosadašnji suživot na ovom području i radnike hep-a (Foto: Ivica opravdanje za taj čin. nivo suradnje u gradu, županiji i državi Galović/pixsell) ■■N. J. #1103, petak, 5. veljače 2021. ПРИВРЕДНИК

свједочили у протеклих мјесец дана, локалне окидач је било силовање исте те, рођене сестре. #149 Потрес и корупција моћнике врло брзо претвара у уплашене и не- Почиње да убија, најпре силоватеља, а онда и Издаје Српско ок снијег ових дана затрпава порушену моћне државне службенике који су присиљени бахате, корумпиране, оне који ‘то заслужују’. привредно Банију, скривајући накратко сав хорор прећи у дефензивни став и немушто брани- Други Коста, политичар у успону Коста Гајић друштво Дкоји је иза себе оставио недавни разорни ти десетљећа малверзација, незаконитости и (глуми га Љубиша Савановић) и његова супруга ’Привредник’ потрес, бројни њени становници, који дане и самовоље. Све чешће су заваљујући јавности Зорица (Милица Јаневски), директорка марке- ноћи проводе у скученим контејнерима, питају присиљени одступити, сретни ако задрже оно тиншке агенције, припадају бањалучкој елити. Утемељено се када ће поновно добити свој кров над главом. што су годинама незаконито стјецали. Обнова Гајић постепено гради политичку каријеру, од 1898. Почетак обнове Баније, друге у посљедњих два- Баније бит ће нови велики тест (не)отпорно- службеника до министра полиције. Међутим, десет година, још није на видику. Мјесец дана сти на корупцију, а због људи који данас у том исти тај извитоперени систем чији је он миран послије потреса, Банија полако, али сигурно снијегом затрпаном крају чекају своје домове и послушан следбеник довешће и њега до тачке ишчезава из фокуса јавности, а будно око грађа- остаје нам грађански мотрити и спријечити да пуцања, те ће и сам окрвавити руке. на који су реагирали на сваку неправилност у преко њихових леђа израсту неки нови тајкуни. Серија је заправо прича о томе како се постаје данима након катастрофе замјењује хладна ■■Душан Цветановић злочинац, шта је то у људској психологији што рука хрватске бирокрације. Како је то изгледало поштеног и доброћудног човека, какви су обоји- када је посљедњи пут бирокрација, утјеловље- Борба ца протагониста, наведе да узме правду у своје на у Министарству обнове и градитељства, руке. То је и прича о борби обесправљених, о обнављала куће по Банији имали смо прилику обесправљених покајању, али и сликовит приказ једног (не)вре- видјети када су се почеле појављивати озбиљне мена. То је и прича о траумама из детињства које и тешке оптужбе о квалитети изведене градње, на позната досетка у којој се субјекат обликују човека. Али никако црно-бела прича крађи материјала и свеопћој корупцији која је нуди да ‘погледа’ иако нема докторску која поједностављује избегличко искуство, јер пратила процес обнове 1990-их, што је могло Одиплому ових је дана на овим нашим међу истом том популацијом чији је репрезен- однијети и више живота него што их је однио просторима доведена до крајњег апсурда. тативни представник Говоруша има и ратних сам потрес. Врло брзо су из мрачних архива по- Код нас нико није чак ни погледао, а сви дају профитера, квазидомољуба који инструмента- чели излазити конкретни докази да је обнова дијагнозе. Пресуде, оцене, мишљења, тера- лизују судбину својих сународника. била коруптивна. Јавни притисак натјерао је и пије... Па и они који се ограђују тиме да ‘нису Најзаслужнији за овако успелу, вишедимен- пословично спори дорх да се огласи и покаже погледали’, опет имају шта да кажу и не од- зијалну карактеризацију ликова, којима не само некакав знак живота, више од двадесет година бијају да одговарају и коментаришу. Ради се, да верујемо већ их подржавамо на сваком кора- од догађаја за које постоје свједоци и докази наравно, о филму ‘Дара из Јасеновца’ реди- ку, па можемо и да затекнемо себе како разуме- уредно спремљени у архивима министарстава теља Предрага Антонијевића, који не престаје мо, чак и одобравамо њихово ‘дељење правде’, и других државних тијела. да узбуркава јавност откако је кандидован за дефинитивно је вишеструко талентовани Ни- Потрес је темељито растресао политичке Оскара. Болне историјске теме, иако легитим- кола Пејаковић. Редитељ, глумац, сценариста, структуре у читавој регији, а на површину су на филмска инспирација, осетљиво су тло, под- музичар, подједнако успешан на свим пољима изашле бројне макинације локалних градона- ложно манипулацији и врло често вануметнич- и ретко надарен уметник. Наслови ‘Ми нисмо челника, жупана и иних властодржаца. У не- ком приступу и приказу, а поготово критици. анђели’, ‘Устаничка улица’, ‘Лепа села лепо горе’, колико дана на површину је изронило више Овакви филмови лако мобилишу оне најниже, ‘Ране’, ‘Небеска удица’, ‘Сложна брац́а’, ‘Вратиц́е корупцијских афера него што их је на подручју племенске нагоне и подстичу поларизацију на се роде’, ‘Месо’, само су део његовог опуса, а по Баније виђено посљедњих 20 година. Гњев ‘ми’ (који никад нисмо у довољној мери при- његовом сценарију управо се снима и филм о грађана био је превише чак и за владајућу пар- казани као жртве и страдалници) и ‘они’ (који Томи Здравковићу. тију, па је потрес сасвим изгледно ставио точку никад нису у довољној мери сатанизовани). ‘Од мене више нец́ете јавно чути критику на каријеру сисачко-мославачког жупана. Но Како било, док нам се свима не укаже прилика ниједног српског политичара на врху. Не же- унаточ свему, свим скандалима и објелодањи- да заиста погледамо филм и проценимо њего- лим да се наши непријатељи веселе гледајуц́и вању срамотних коруптивних радњи, јавном ву уметничку вредност, имали смо прилике (и наше свађе и сукобе’, рекао је Пејаковић у јед- срамоћењу, привођењу и пресудама, корупција још увек имамо, на платформи ртс Планета) да ном недавном интервјуу. А онда је филмским је у Хрватској да би ту и остала. Године пролазе, погледамо једно недавно врхунско остварење језиком у овој серији упутио најоштрију критику али знакови да борба против корупције даје седме уметности, које се такође реферише на и политичарима и читавом том владајућем си- икакве резултате не постоје. Најбоље о томе историјску тему. стему који је уској спрези с криминалом и који свједоче ставови грађана, а и тешко би се нашао Ради се о серији ‘Кости’ сценаристе Николе је дубоко корумпиран, компромитован и труо. нетко тко вјерује да, након свега, нова обнова Коље Пејаковића и редитеља Саше Хајдуко- Пејаковић у самој серији утеловљује свештени- Баније неће бити премрежена коруптивним вића. ‘Кости’ представљају наставак хваљене ка Драгана, својеврсног резонера, повезницу диловима, намјештеним јавним натјечајима, телевизијске серије ‘Месо’ и заједно чине прва међу свим ликовима. Иако је негирао да је ту малверзацијама с материјалом и грађевинском два дела најављене ‘Бањалучке трилогије’, а улогу писао баш за себе, имајући у виду његов опремом. У Хрватској, поготово на локалним ра- настале су у копродукцији бањалучке куће Бо- специфичан животни пут у којем је вера била зинама власти, али и у државним подузећима, сонога и Радио-телевизије Србије. Критика је прекретница и спас од пакла наркоманије, као једноставно не постоји страх од правосудних једногласна у похвалама свих аспеката овог и нетипичну попадију којом је свог лика оженио санкција за коруптивна дјела. Потенцијална телевизијског остварења, а чак га је и Светис- – хив позитивну наркоманку, тешко је поверо- корист од корупције и даље надмашује могуће лав Басара који, како је рекао, не мисли да ишта вати у ове коинциденције. ‘Свештеници су код казне па бројни моћници који надзиру десет- добро може доћи из Назарета и Бањалуке, по- нас углавном карикатуре, типизирани ликови. ке милијуна куна врло лако посежу за јавним хвалио и топло препоручио. Оно што је поред То сам хтео да избегнем и да вратим попове у средствима као да су њихова приватна, одр- изврсне глуме, прецизне и ефектне режије и вр- народ, у филм, да се тај срамни партизанско-бу- жавајући тиме већ десетљећима непрекинути хунског сценарија за ову серију карактеристич- лајићевски начин и обичај портретисања пра- ланац корупције. но јесте то да је она једна од ретких која скреће вославних свештеника прекине’, рекао је Пеја- Да је тому недвојбено тако и да се не ради о пажњу на трауме и последице које прате људе ковић у једном другом интервјуу. дојму неупућених грађана, како то подцјењи- који су током ратова деведесетих остали без Своје познавање људске душе и најтананијих вачки знају сугерирати водећи људи извршне и својих домова и прошли избегличко искуство. њених треперења сигурно да Пејаковић црпи правосудне власти, доказао је ових дана, по тко Радња серије је смештена у Бањалуку коју на и из властитог искуства. Огромна снага воље зна који пут, и Транспаренси интернешнл који је свим нивоима разједају криминал и корупција. и челични карактер у борби са собом, са по- изашао с годишњом листом индекса корупције. Поигравајући се са насловом сезоне, Пејаковић роцима и слабостима, покајање и непрекидан, Хрватска је изједначена с Кубом и Бјелорусијом, своја два главна јунака назива истим именом – свакодневни труд да се не препусти тами, сигур- познатима по свеопћој корупцији и распаду Коста. Коста Говоруша (глуми га Јово Максић), но да му нису развили уметнички дар, али по- већине јавних сустава. Овакве компарације избеглица из Крајине, неснађени маргиналац знавање људске душе, без чега уметност може можда и најбоље оцртавају слику пропадања животари у мемљивом подруму, од данас до бити математички хладна и бљутава, свакако јер Хрватска је давно напустила друштво и оних сутра радећи физичке послове, без амбиција и јесу. Зато је ова серија, колико год била мрачна иоле пристојних држава па су сада испред нас и затворен у себе. Говоруша је урбана легенда јер и мучна, успела све да нас запита. О друштву у Руанда и Јордан, што открива нове разине дна је као дете спасио сестру и возио ауто из Книна којем живимо и колико га својим (не)чињењем које смо досегли. ка Бањалуци за време Олује. Глумац Јово Мак- и сами одобравамо и подржавамо, о малом чо- Једини спас за порушену Банију и људе који сић је, како је више пута истицао, ову улогу до- веку у вртлогу историјских недаћа који често су у потресу остали без свега данас је изрази- живео прилично лично јер је и сам, пореклом није кадар да носи наметнути терет, па и о нама та осјетљивост јавности и грађана, својеврсни из Босанског Грахова, избегао током Олује. Го- самима и свему оном што потискујемо, а што јавни надзор који може, до одређене разине, воруша ћутке трпи и посматра неправде, међу- онда, кад најмање очекујемо, лако ‘доведе до спријечити понављање сценарија од прије два- тим, као што и мото серије гласи ‘све има тачку пуцања’. десет година. Изложеност јавности, а томе смо пуцања’, и он у једном тренутку пуца, а главни ■■ Оливера Радовић

ПРИВРЕДНИК 3 #1103, petak, 5. veljače 2021.

Nesebična pomoć za zemljake pogođene Banija u srcu potresom Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja Banije, koje u Beogradu postoji već 14 godina, pokrenulo je humanitarnu akciju pod nazivom ‘Banijo naša nezaboravljena’ i otvorilo račun za pomoć Banijcima koji su u potresu izgubili svoje domove

azorni potres koji je pogodio Baniju prije ne- Predsjednik udruženja Miroslav što više od mjesec dana potresao je i Banijce Kovjanić (Foto: Mile R diljem svijeta. Brojni Banijci koji žive izvan svog Šapić) kraja pomažu ljudima koji su u potresu pretrpjeli velike gubitke. Oni su otišli s Banije, ali Banija iz njihovih misli i osjećaja nije nikada. Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja Banije postoji već 14 godina u Beogradu. Udru- ženje okuplja Banijce oko kulturno-umjetničkih i zavičajnih aktivnosti: stariji prenose, a mlađi čuvaju običaje, kulturu, tradiciju i zavičajnu posebnost. Predsjednik udruženja, Miroslav Kovjanić, ovih dana je na stalnoj telefonskoj liniji s ljudima s Banije, brine se za njih, raspituje i nudi pomoć. Pokrenuli su i humanitarnu akciju pod nazivom ‘Banijo naša nezaboravljena’. Otvorili su račun na koji se može uplatiti pomoć za one koji su izgubili svoje domove. Iz udruženja poručuju kako su zadovoljni odazivom i kako u takvoj teškoj situaciji i najmanja pomoć puno znači. Miroslav Kovjanić rođen je i odrastao u Dvoru na Uni. U Zagrebu je pohađao fakultet, a 1991. godine odlazi za Beograd. Neugodnosti koje je doživljavao posljednjih godina u Zagrebu presudile su da napusti Hrvatsku. Ali svoju Baniju nije zaboravio i vrlo često se vraća u svoj kraj. — Cijeli kraj je zanemaren. Kada ovo govorim, ne mi- Nedugo nakon osnivanja Zavičajnog udruženja — Kada idem kući, ne mogu opisati kakav je to osje- slim da je Hrvatima bolje nego Srbima. Dosta dobro Banijaca, potomaka i prijatelja Banije osnovan je i ćaj. Svaki dolazak mi je težak. Znam doći do Jasenov- poznajem Baniju i vidio sam kako ljudi ondje žive, to je portal Banija Online. U početku je bila ideja da portal ca a da riječ ne progovorim, čak mi suze krenu. To tužno – ističe Kovjanić. Svoje sinove je odmalena vodio objavljuje vijesti vezane uz rad udruženja, ali ubrzo je je uvijek tako – priča Kovjanić prisjećajući se svojih u zavičaj i oni su možda više vezani uz taj kraj od njega. prerastao u medij koji objavljuje sadržaje vezane uz dolazaka ‘kući’, kako on kaže. U sklopu Zavičajnog udruženja Banijaca, potoma- cijelu Baniju. Portal od samog početka vodi i uređu- Jer gdje god živjeli, kuća je mjesto gdje čovjek osje- ka i prijatelja Banije provode se brojne manifestaci- je Nikola Đurić. Iako za sebe kaže da nije novinar, ća pripadnost i ispunjenje. Iako mu je roditeljska kuća je: na ‘Banijskom pletenom kolu’ gostuje nekoliko rad na portalu pričinjava mu veliko zadovoljstvo. A u Dvoru na Uni srušena, njegova prava kuća je cijela stotina izvođača i kulturno-umjetničkih društava, da radi dobro pokazuju i zavidne brojke pratitelja i Banija. Većinu života proveo je u Srbiji, ali opet često a ‘Banijske večeri’ već godinama okupljaju Banijce čitatelja portala. pomisli da bi starost volio dočekati u rodnoj Baniji. diljem Srbije. Također, svake godine organiziraju Nikola je također rođen u Dvoru na Uni. Sa 15 godi- — Mnogi koji su sada u Srbiji u radnom odnosu ne turnir u malom nogometu gdje se okupi preko 300 na zajedno s obitelji u Oluji je napustio rodni kraj. Iako razmišljaju o povratku, ali većina nas planira, kada mladih, zatim banijski sportski višeboj, predstavljaju već preko 25 godina živi i radi u Srbiji, povezanost s dođemo u neke ozbiljnije godine, da se vratimo – umotvorine i rukotvorine Banijaca te brojne knjige. Banijom nije prekinuta. kaže nam Kovjanić. Jedna od hvalevrijednih aktivnosti je i ‘Prevencijom — Uz taj kraj vežu me korijeni koji ne mogu da se Ipak, s tugom u glasu priča kako mu sve teže pada do boljeg zdravlja’. Naime, udruženje svake godine otrgnu. I dalje pričam ijekavicom, to je dio mog iden- što je taj kraj desetljećima zanemarivan i zaboravljen. ugosti liječnike koji upućuju članove na koje načine titeta. Rođen sam na Baniji i to je moj identitet – kaže Ovaj potres je, uostalom, to najbolje pokazao. da se bolje brinu o svom zdravlju. nam Đurić. — Naši ljudi su neodgovorni prema svome zdravlju, Dodaje kako u Srbiji nikada nije imao problema Nikola Đurić, ali mi ih pokušavamo potaknuti da se brinu o sebi – zbog svog govora. Druži se s ljudima koji su također urednik portala Banija Online govori Kovjanić. porijeklom s Banije. Ona je stalna tema razgovora u Ipak, najviše vole kada se organizira posjeta Baniji. njegovoj obitelji, a roditelji se gotovo svakodnevno Jedanput godišnje organizira se prijevoz iz Beograda i prisjećaju minulog vremena. Nikola ponekad raz- posjećuju se Glina, Petrinja, Mali Gradac, Dvor na Uni mišlja o povratku u Hrvatsku, kao i brojni njegovi i brojna druga mjesta toga kraja. prijatelji, ali zbog atmosfere u hrvatskom društvu A u ovim teškim danima za Baniju Kovjanić i ostali to će, kako kaže, teško biti ostvarivo. Nakon ovog članovi udruženja rade sve kako bi pomogli svome razornog potresa brojni Banijci će se odseliti s Banije, kraju. a povratak onih koji su otišli zbog rata sve je manje — Pratimo sve i čujemo se telefonom s ljudima. Bri- izvjestan. Nikola ističe kako je upravo ovaj potres nemo se za njih i neopisivo nam je žao zbog svega pokazao da prirodne nepogode ne broje krvna zrnca, što ih je zadesilo. Bez obzira na to što nas ponesu da su svi zajedno pogođeni i da svima treba pomoć. svakodnevne obaveze, veza s Banijom je neraskidi- Ma koliko god kilometara bili daleko od rodnog va. Čujemo se s tamošnjim ljudima i pomažemo im kraja, Banijci ga ne zaboravljaju, a u ovim teškim tre- koliko možemo – kaže i dodaje kako će taj stradali nucima svojim zemljacima spremno pružaju pomoć. kraj sada biti još pustiji. ■■ Maša Samardžija ПРИВРЕДНИК 4 #1103, petak, 5. veljače 2021.

i mleko da prežive, nego kupuju telefone, nove kapu- Suradnik te, cipele i nešto što u ovom trenutku nije naročito Instituta za hitno. Pored drugih ideoloških pitanja, komunisti tu noviju istoriju vrstu ljudske prirode nisu želeli da prihvate. Srbije, autor Zoran knjige ‘Od ‘Zdrava sebičnost’ internacionale do komercijale’ Kako je moguće povezati liberalnu sebičnost i socijalni altruizam? razgovarao Vi i danas imate mnoge primere veoma bogatih ljudi Bojan Munjin Janjetović koji značajan deo svog bogatstva daju u dobrotvorne svrhe. Sebičnosti se, naravno, ne sme dozvoliti da se razmaše preko mere elementarne humanosti, kao i to da radi šta ko hoće, ali postoji i nešto što se zove ‘zdrava sebičnost’, kada uspešni pojedinci otvaraju firme, zapošljavaju stotine ljude i bitno utiču na razvoj čitavog društva. To je neka mudrost koju mi Komercijal- na ovim prostorima tek učimo: da se ljudima omo- gući privatna inicijativa, ali da ta ‘sebičnost’ ne ode u krajnost i ne odvede do pravljenja robova od ljudi i iskorišćavanja društva radi prekomernog bogaće- nja. Sa druge strane, kod nas imate nonsens da naši bogati ljudi u inostranstvu hoće na primer da pošalju humanitarnu pomoć u našu zemlju, a onda za to ni duh u Ju- moraju da plate ogromnu carinu na granici. Da se vratim na početak: Marx i Engels nisu verovali da ima dobrih ljudi među kapitalistima.

Danas smo ipak jako daleko od tradicionalnih bogatih dobrotvora, naročito od političkih sistema goslaviju je koji bi podržavali pomoć za siromašniji dio društva. Svi mi u svetu, a pogotovo na ovim prostorima, sada po drugi put proživljavamo tu famoznu prvobitnu akumulaciju kapitala. Mi ovde živimo u grabežljivom divljem kapitalizmu, okruženi ljudima bez skrupula, a političari, takvi kakvi jesu, u pravilu pokazuju znakove nedostatka etike i morala, što je, mora se reći, sve pušten na posledica siromaštva društva. Politika je ovde oduvek bila nespremna da podrži dobre ideje pojedinaca i da se društvo oblikuje prema dobrim vizijama najboljih, nego je uvek bila sredstvo da se ostvari materijalni dobitak i obezbedi vlastita porodica. I to je do danas tako. Na Zapadu najuspešniji ljudi odlaze u biznis ili u nauku, a ne u politiku. Što se tiče političkih sistema mala vrata u svetu, to je već poznato, taj ukroćeni kapitalizam posle Drugog svetskog rata, sa socijalnim benefi- cijama za siromašne, funkcionisao je dok se želelo parirati Sovjetskom Savezu i komunističkoj ideologiji Privatna inicijativa ulazila je u jednakosti. Kada su sssr i istočni blok propali, počela je na Zapadu razgradnja tzv. welfare state, države bla- gostanja. Danas je svet zaglavljen u eri neoliberalnog socijalizam kroz rupicu, koja kapitalizma, ali ni ideje socijalizma od pre 150 godina i novi pokreti koji ih zagovaraju više ne pomažu. Ako pogledamo na primer današnju komunističku Kinu, je sa vremenom postajala sve onda vidimo hiperuspešnu kapitalističku državu koja veća: ako je mogla pop-kultura ima političku diktaturu na vlasti. Ako je jugoslavenski socijalizam propao zato što je dopustio da ga neprestano nagriza taj komercijalni da zarađuje sve više, zašto to ne duh u popularnoj kulturi ili sitnom poduzetništvu, da li se onda na neki paradoksalan način može reći da je Staljin Titu rekao ‘ne’, a ne obratno? bi i visoko kvalifikovani radnici... Ha, zanimljiva teza, ali ipak je historijski sigurno da je Tito rekao ‘ne’ jer ga je Staljin želeo da stavi pod kontrolu. Ono što je u jugoslovenskom slučaju bitno To više nije bilo prirodno i što mi je bilo fascinantno u istraživanjima kada sam pisao ovu knjigu jeste da je taj komercijalni duh bio pušten na mala vrata. Ti bendovi su svirali po kafa- okruženje socijalizma nama ili klubovima i za to su dobijali honorare kao privatnici, pa bi onda snimili ploču i njihovi koncerti eogradski historičar Zoran Janjetović, ina- venskom socijalizmu. Koliko je ta komercijalizacija su bili sve brojniji i veći i odjednom ste imali čitavu če rođeni Zagrepčanin, suradnik Instituta za došla glave socijalizmu? pop-scenu privatnih preduzetnika u Jugoslaviji koju B noviju istoriju Srbije, bavi se brojnim pitanjima Cela priča o jugoslovenskoj popularnoj kulturi o kojoj više nije bilo moguće zabraniti. Sve je to bila rupica karakterističnim za južnoslavensko područje: na- sam pisao u knjizi meni govori, šire gledano, da se kroz koju je ulazila privatna inicijativa u socijalizam, cionalnim manjinama, pop-kulturom, disidentima, čitav komunistički sistem nije obazirao na nešto što koja je sa vremenom postajala sve veća: ako je mogla Vlasima i Cincarima, dijalogom historičara iz Zagreba bi bila ljudska priroda, kakva god ona bila. Ta komer- pop-kultura da zarađuje sve više, zašto to ne bi i viso- i Beograda, ratovima i krajem Jugoslavije, Folksdojče- cijalizacija, koju je tadašnji Savez komunista na vlasti ko kvalifikovani radnici, koji bi odlazili u inostranstvo rima i etničkim identitetima. To je više nego dovoljno pokušavao da drži pod kontrolom, a koja je posle i vraćali se puni para... To više nije bilo prirodno okru- tema za zanimljiv razgovor. propasti komunizma u istočnoj Evropi jednostavno ženje socijalizma. U takvoj situaciji političari su mno- eksplodirala, govori nam da je taj merkantilni duh, go obećavali i možda su i mogli da ispune zahteve hteli mi to ili ne, deo čovekove naravi. Pogledajte siromašnih ljudi u kasnim četrdesetima, ali su kasnije Vaša knjiga ‘Od internacionale do komercijale’ go- sada u vreme pandemije, čim zdravstvene mere malo apetiti ljudi porasli i ti političari su postali neuverlji- vori o popularnoj i komercijalnoj kulturi u jugosla- popuste, ljudi se sjate u tržne centre, ne da kupe hleb vi. Kada je socijalizam dostigao plafon ekonomskog ПРИВРЕДНИК 5 #1103, petak, 5. veljače 2021. rasta, on je počeo da stagnira i nazaduje, javile su se inflacija i nezaposlenost i kasniji nacionalni sukobi bili su dobrim delom rezultat propasti tog ekonomskog modela koji nije mogao da zadovolji narasle potrebe svojih stanovnika. Što se tiče samih nacionalnih problema, ta pitanja u socijalističkoj Jugoslaviji nikada nisu bila stavljena na sto, na način uravnoteženog međunacionalnog dijaloga.

Prije 20 godina bili ste sudionik važne serije dijaloga hrvatskih povjesničara i srpskih istoričara na kojima su se lomila koplja oko razumijevanja novije proš- losti na ovim prostorima. Zašto među ex-jugoslavenskim povjesničarima ne postoji jedna utvrđena historijska istina o tim događajima? Istorijska istina ne postoji zato što ljudi o toj istini različito razmišljaju. Na tim skupovima je bilo puno polemika, ali u tim raspravama su se najmanje sporili Hrvati sa Srbima, a najviše Srbi sa Srbima i Hrvati sa Hrvatima, dok je preko tih etničkih granica kasnije došlo do lepe saradnje i prijateljstva istoričara iz Sr- bije i povjesničara iz Hrvatske. Čak i desno orijentisani istoričari iz Srbije i Hrvatske pronašli su lako zajednič- ki jezik... Da, postoji jedna istorijska istina, ali je istori- čari gledaju iz različitih uglova. Osim toga, na savesti je svakog istoričara da traga za što većom količinom izvora, uz pitanje da li su svi izvori jednako relevantni i koliko ih je onda moguće kritički propitivati i konač- no, pitanje je da li kod nekih tema uopšte možete do dođete do dovoljne količine valjanih izvora.

obratno, hrvatski istoričari dolaze i istražuju u Beo- Kako se treba ponašati historičar onda kada nema gradu. Ja sam na primer sarađivao sa Institutom za Od svih manjina dovoljno podataka za objašnjenje onoga što se za- suvremenu povijest u Zagrebu na jednom projektu, ista desilo, na primjer u nedavnoj prošlosti? a objavio sam i knjigu u Hrvatskoj ‘Od Auschwitza tokom ratova 1990- U takvom slučaju istoričar mora da kaže ‘nisam do Brijuna’. siguran’. Sećam se predavanja istoričara i velikog ih u Hrvatskoj, BiH i autoriteta na području proučavanja nacionalizma, Benedicta Andersona, kojem sam prisustvovao u O čemu govori ta knjiga? drugde najbolje su Budimpešti, koji je na pitanje jednog od kolega rekao Knjiga se bavi razgovorima Tita i Willyja Brandta da on ne zna odgovor na njega. Šire gledano, valjda o obeštećenju žrtvama nacizma: Jevreja, Roma, ko- se očuvali Bošnjaci je u ljudskoj prirodi da sebe i svoj narod vidi kao do- munista i antifašista sa našeg područja. Nemačka nije bre, a ne one druge kao loše, ali ako neki istoričar imala zakon o žrtvama Auschwitza pa je sporazum u Sandžaku. Oni su shvati da ga neka tema, na primer raspad Jugoslavije podrazumevao tek finansijsku pomoć Jugoslaviji, uz i kasniji ratovi, zagreva na pogrešan način, onda bi to da se ona prećutno odrekne obeštećenja žrtva- pokazali lojalnost, a sa bilo pošteno da se njome uopšte ne bavi. Pogrešni ma nacizma po rasnoj ili političkoj osnovi. Takođe, zaključci istoričara nemaju nikakvog smisla i nikome sporazum nije bio vezan za reparacije nemačkoj na- druge strane su tražili ne koriste. cionalnoj manjini, Folksdojčerima, kako su se neki njeni članovi nadali, koji su stradali na kraju rata u najvišu zaštitu svojih Jugoslaviji i iselili su se u velikom broju, naročito iz Koliki su doprinosi tih razgovora današnjoj histori- Vojvodine. manjinskih prava ografiji ovih prostora? Ti već davni razgovori hrvatskih povjesničara i srpskih Sudbina Folksdojčera strane, onda manjine nisu nikakav problem. Od svih istoričara, koji su u nekih deset serija bili vođeni pod tih manjina koje su egzistirale tokom ratova u Hr- pokroviteljstvom nemačke Fondacije Friedrich Ebert, vatskoj, Bosni i Hercegovini i drugde najbolje su se bili su zaista jedan lekoviti pothvat i otvorili su put Jedan dio vašeg profesionalnog interesa tiče se očuvali Bošnjaci u Sandžaku. Oni su u tim ratovima daljnjoj saradnji. I danas imate publicista i istoričara baš tragične sudbine Folksdojčera nakon Drugog pokazali lojalnost i ostali su mirni, a sa druge strane koji ganjaju isključivo jednu istinu i smatraju svoju svjetskog rata. Da li je priča o njihovom stradanju i su tražili najvišu zaštitu svojih manjinskih prava, u naciju dobrom, dok su svi ostali ružni, prljavi i zli, i to egzodusu po bilo čemu paradigmatska? skladu sa evropskim standardima. Zato, osim neko- je naprosto tako, ali saradnja i razmena iskustava, Rekao bih da njihova sudbina predstavlja određeni liko tragičnih incidenata, nije bilo nikakvih razaranja građe i knjiga ovih istoričara s jedne i druge strane izuzetak. Na primer, nakon Drugog svetskog rata na tom području. od pre 20 godina nastavljena je do danas. Srpski isto- mač osvete visio je i iznad glava Mađara u Vojvodini, ričari istražuju posebno u Nacionalnoj i sveučilišnoj ali je već u novembru 1944. odlučeno da se oni inte- knjižnici u Zagrebu, pišu u hrvatskim časopisima i grišu kao i svi ostali građani. Krvava priča i međuna- Termin ‘suživot’ često se upotrebljava, ali ga praksa cionalno nasilje u Drugom svetskom ratu završeni nerijetko demantira. Kako vi na to gledate? su odlukom Komunističke partije da svi živimo u Ljudi različitih nacionalnosti su već puno puta na Krvava priča i miru, čak je velika pobuna albanskog stanovništva ovim područjima dokazali da mogu u miru i prijatelj- na Kosovu 1944/45. okončana tako da taj narod nije stvu da žive jedni sa drugima. Ali sa druge strane, ne međunacionalno proteran nego je uključen u jugoslovensku zajednicu. treba nikako zaboraviti da je ljude, u slučaju krize ili Jedini kolektivni krivac posle Drugog svetskog rata u situaciji mogućeg rata, po principu ‘mi i oni’, jako nasilje u Drugom bila je zajednica Nemaca u Jugoslaviji. lako izmanipulisati. Jedini lek da ne bi došlo do tog manipulisanja nacionalnim strastima jeste da se me- svetskom ratu đusobno razgovara: šta hoćete vi, šta trebamo mi, Bavite se i pitanjem nacionalnih manjina na ovim pa da dođemo do nekog rešenja. To su uradili Česi i završeni su odlukom prostorima. Posljednji ratovi su pokazali da su upra- Slovaci kada su se nakon dugih pregovora mirno ra- vo nacionalne manjine ponegdje najviše stradale združili, nažalost, ne i naši narodi. Našim političarima Komunističke partije – zašto je tome tako? početkom 1990-ih je bilo lakše da mašu nacionalnim Manjine postaju problem ako neko hoće da ih na- zastavama nego da smišljaju kreativna rešenja, za da svi živimo u miru. pravi problemom. Na primer, Srbe u Hrvatskoj je koja uvek treba više strpljenja, umešnosti i osećaja početkom 1990-ih Milošević iskoristio i napravio tolerancije. Engleska već četiri godine pregovara sa Jedini kolektivni od njih problem, da bi ih na kraju ostavio na cedilu, Evropskom unijom o načinima kako će iz nje izaći a oni opet sa druge strane, suočeni sa porastom hr- sa što manje štete, pa su i naši političari mogli da krivac bila je zajednica vatskog nacionalizma, gledali su na Srbiju kao spas i pregovaraju i pet godina ili više, umesto onoga šta nisu shvatali da su izmanipulisani, sve do poslednjeg su uradili. Rat je jako lako započeti, a jako ga je teško Nemaca u Jugoslaviji trenutka. Ako postoji tolerancija sa jedne i sa druge završiti. ■ ПРИВРЕДНИК 6 #1103, petak, 5. veljače 2021.

Priča o putnicima na relaciji Zagreb – Beograd i natrag u Vlakom za zadnjih 20 godina

piše Bojan Munjin foto: Jovica Beograd, vozom Drobnjak za Zagreb Na putnike sa skromnim zavežljajima, same na brisanom prostoru zagrebačkog perona, kao da nitko ne obraća pažnju. To su ljudi, ponajviše Srbi iz Hrvatske, koje su posljednji ratovi ispljunuli kao kolateralne žrtve nasilja i mržnje. Počet će pričati tek u kupeima: ‘Milka, jel’ Pero još živ?’ ‘Nije, umro je prošle godine.’ ‘Baba Stana je još živa i kuka za djecom...’

Nema vreve ni živog razgovora – Glavni kolodvor u Zagrebu ПРИВРЕДНИК 7 #1103, petak, 5. veljače 2021.

agrebački željeznički kolodvor, kraj devedese- Putnici su danas, čini se, nešto veseliji i tih. Uobičajena gužva oko glavne zgrade, pe- užurbaniji Z roni ponešto pusti. Vidljivo se izdvaja poveća grupa starijih muškaraca i žena. Neugledne odjeće, izboranih lica, s hrpom olinjalih kofera i skromnih zavežljaja oko sebe, djeluju prije zabrinuto i umorno nego ostarjelo i onemoćalo. Čekaju vlak za Beograd. Vlak konačno stiže: to je jedna od onih tipičnih, već puno puta opjevanih socijalističkih kompozicija ne- kadašnjih Jugoslavenskih željeznica, izanđalih i ne- urednih vagona, smrdljivih wc-a, često pretrpanih hodnika i uvijek istih prastarih kupea u kojima se osjeća vonj ustajalosti, znoja i sredstva za dezinfek- ciju. Nekada su to bile zmijolike kompozicije, naročito ako je početna stanica bila negdje u Evropi, a zadnja u Ateni ili još dalje, ali sada vlak za Beograd ima samo dva vagona, maksimalno tri, jer je već poznato da će se zadržati. Netko ima samo jugoslavenski pasoš, vrh’, ‘tamo sve radi čitavu noć’, ‘proveo sam se prošli uvijek ista ili slična grupa postarijih ljudi, karakteri- malo njih hrvatski, jer potrebne papire o državljan- put u Beogradu za Novu godinu kao nikada u životu’, stičnog izgleda i ponašanja, ide za Beograd. I praktički stvu ovi ljudi dobivaju teško, netko ima samo otpusni ‘djevojke su im mrak’, a isti vlak, vukući se jednako nitko više. Ponekad bi ta dva vagona bila formirana list iz bolnice u Karlovcu, a netko nema ni to. Gužva, sporo kroz ravnicu, kao da leti prema Beogradu. Stva- tek u Vinkovcima pa bi svi ti beogradski putnici, s beskonačna objašnjavanja, strepnja. ‘Imate li šta da ri su se u međuvremenu i digitalizirale pa su desetine tim ubogim vrećama i torbama, prelazili u za njih prijavite?’ ‘Mi, sinko, imamo da prijavimo samo to da tih mladih okupljene oko kompjutera, jer na primjer namijenjene vagone. ‘Putnici za Beograd, pređite na nemamo ama baš ništa’, kaže jedna tragikomično međunarodna konferencija o dizajnu u Beogradu kolosijek tri’, čula bi se više nego glasna informacija našminkana mlađa žena, da crnim humorom malo nije mala stvar. ‘Upravo sam otvorio svoju firmu u staničnog službenika. razbije mučnu atmosferu. Beogradu, istu takvu imam i u Zagrebu, stalno sam Sami na brisanom prostoru zagrebačkog pero- U Srbiji je ponešto drugačija slika. Ulaze lokalni ljudi na putu, a i cura mi je u Beogradu, znaš kako je’, priča na, ovi putnici su svima vidljivi, ali osim par prezrivih koji izlaze na sljedećoj stanici, pojavljuju se pokretni jedan klinac, nema više od 25 godina, u strukiranom pogleda sa strane, na njih kao da nitko ne obraća kelneri koji nude kafu, ponekad i ratluk, a atmos- sakou od brat bratu hiljadu eura. Ima i starijih, ali ako pažnju. To su ljudi, ponajviše Srbi iz Hrvatske, koje fera u vlaku, kao i izgled okolnih sela i gradića, još ih gledamo sve zajedno, čini se da se poslovi, zabava, su posljednji ratovi ispljunuli kao kolateralne žrtve od Gradiške jednako su sivi. ‘Lozovi, srećke, lozovi’, veze i brakovi zbivaju na kotačima, na kojima nitko nasilja i mržnje. Onima iz mješovitih brakova, uz ne- odjednom viče neki musavi prodavač, koji se u vlaku ne postavlja suvišna pitanja i ni zbog čega se naročito što ironije, vjerojatno je još gore. Nema tu vreve ni stvorio niotkuda. ‘Ne treba’, kaže netko, ‘mi smo naš ne brine. ‘Radim u Sloveniji, vozim tamo šleper, imam živog razgovora, svi uglavnom ćute, kao da svatko loz već izvukli.’ O politici, ratovima i onome što se i njihovo državljanstvo, idem u Kikindu kod svojih’, svoju muku muči sam za sebe. Počet će pričati tek u dogodilo malo se razgovara. Vjerojatno za ratnu tra- kaže jedan čovjek u najboljim godinama. ‘A vi?’ ‘Ja kupeima: neki se poznaju, neki ne, ali svi znaju kamo gediju svako od ovih ljudi ima neko svoje objašnjenje, sam kazališni kritičar iz Zagreba.’ ‘Dobro je, samo da i zašto idu. Netko da u Srbiji posjeti sina ili snahu ili ali u toj kompoziciji bez snage i radosti nitko nema nije politika, to više nikoga ne zanima.’ da konačno vidi unuke, koji su se svi nakon ratova volje da o tome priča, jer su se svi već hiljadu puta Da, o politici se u vlaku za Beograd više gotovo u neredu i očaju našli u Srbiji, netko da donese još u očaju pitali kako ih je sve to uopće snašlo. Glasno uopće ne priča, osim što ponekad netko spomene ponešto što je ostalo u Hrvatskoj, netko da u ne- iskazivanje emocija dogodit će se tek na željezničkoj onu već olinjalu rečenicu da su za sve oko nas, nekada kom musavom izbjegličkom kampu stavi mršavu stanici u Beogradu. Ljudi iz vlaka na peronu slijepljeni i sada, krivi političari. Često se vide grozdovi mladih penziju iz Hrvatske na stol, netko zato što ta penzija s onima koji su ih dočekali u zagrljaju dugom kao raznih nacionalnosti koji govore isključivo engleski već godinama ne stiže, a netko polazi zato što mu vječnost, netko tiho plače, a djeca se grčevito oba- ili neki drugi jezik, dvije Japanke raširenih očiju čitaju je jednako loše i u Hrvatskoj i u Srbiji. Među ovim vijaju oko nogu starijih, kao egzotične životinjice iz vodič po Beogradu, netko spominje brutalno skupi putnicima ima i nešto mladih ljudi, koji uglavnom kakvog zabavnog parka. beogradski hotel ‘Square Nine’ i buljuke klubova na putuju sami. S pomiješanim izrazom ljutnje na cijeli Priča o ljudima iz vlaka do Beograda i natrag vuče Ušću. Prošlost i budućnost kao da više nemaju nika- svijet i animoziteta prema ovakvoj vrsti putovanja, se godinama kao teška kožna bolest koja nikako ne kvu vrijednost – živi se danas. U najnovije vrijeme oni odlaze da posjete roditelje ili rođake u mjesta u prestaje, ali se na tu priču malo obaziru i reprezen- svemogućih aplikacija pojavio se i tzv. BlaBlaCar: u Srbiji za koja nikada nisu čuli. Roditelji su se u među- tativni mediji, i oni koji po običaju mrze Srbe, i oni mobitel se upiše destinacija kamo se želi ići, netko vremenu rastali ili su godinama razdvojeni, sada više koji osjećaju solidarnost i pijetet prema sudbini ovih ide autom u istom pravcu i može se putovati jeftinije nije ni važno. Tek pitanje: Što je to meni trebalo, što putnika. Te kompozicije nesretnike voze od kasnih nego da se ide autobusom. U ovakvim automobilima je to mojima trebalo, što je to svima nama trebalo? devedesetih i njima je prošlo na hiljade onih kojima na relaciji Zagreb – Beograd atmosfera je još razba- Razgovor u kupeu je uglavnom nevezan. ‘Milka, je novija balkanska historija slomila srce i oduzela im rušenija: putuju mladi menadžeri, vikend ljubavnici, jel’ Pero još živ?’ ‘Nije, umro je prošle godine.’ ‘Baba sve: njihove najmilije, egzistenciju i smisao života. glumci koji u jednom i u drugom gradu snimaju tv Stana je još živa i kuka za djecom.’ Žene više pričaju, Dvadeset godina kasnije. Zagrebački Glavni kolod- serije, bračni parovi po formuli ‘on iz Zagreba, ona muškarci uglavnom ćute ili izgovaraju rečenice teš- vor izgleda nešto umivenije nego prije, neki vlakovi iz Beograda’, namještenici regionalnih kompanija, ke kao grom: ‘Hoće li nam opet biti dobro?’ ‘Neće, izgledaju modernije, a ljudi su, čini se, nešto veseliji vkv radnici, ngo aktivisti, i opet ljudi željni provoda i moj Milane, sve je otišlo kao da ga nije ni bilo.’ Ljudi i užurbaniji. Vlakovi za Beograd i dalje voze, ali su se uzbuđenja. ‘Zagreb mi je dosadan, a Beograd super’ čvornatih i kvrgavih ruku gledaju u prazno – nema putnici prilično promijenili: grupe mladih i glasnih ili ‘u Srbiji je očajno, a u Hrvatskoj imam sve što mi više tih polja koja će oni obrađivati. A nekada je bilo mladića i djevojaka uz smijeh zauzimaju kupee, svi treba’, često se može čuti na ovakvim rutama, prema svega. I dobrog života, i radosti i žalosti, i cike djece, oboružani slušalicama zure u mobitele, neprestano onom sladunjavom sloganu ‘442 do Beograda’. I dok i muke i znoja, i zasluženog obilja. Opet tišina. Svi se zadirkuju, grickaju nešto u hodu: maturalac kao zabrinuti nacionalisti s jedne i druge strane Drine sjede stisnuti u kaputima i vlastitoj duši, kao da se da je upravo počeo. ‘Idete li u Beograd na kazališni svojim sunarodnjacima neprestano mašu prstom boje da nesreća dolazi već s izlaskom iz kupea na festival? Na košarkašku utakmicu?’ ‘Ma kakvi, idemo ‘šta ćeš tamo?’, karavana nove generacije ne misli hodnik. Ponekad bi se poneko sjetio što je radio u se zezati na splavove’, kažu ovi mladi, u čijim očima se stati. Liberalni duh života u pokretu, želja za dobrom bivšem životu, spomenuo kolege kojih više nema, očitava uvjerenje da ništa nije važno osim da je čitav zaradom i ludim provodom prekrili su sva nacionalna bez posebne strasti i uzbuđenja, tek toliko da pusti svijet njihov, što god to značilo. Kruži obavezna boca pitanja, ratove i historiju. Šire gledano, čini se kao glasa svojim mislima, koje ispod izbrazdanog čela alkohola i čuju se riječi tipa: ‘beogradske žurke su da se ispunjava proročanstvo njemačkog filozofa struje kao sumorni vjetar pred kišu. I onda opet tišina. Petera Sloterdijka, koje vrijedi kako za čitav svijet Negdje kod Slavonskog Broda netko će možda i tako i za Balkan: današnji ljudi manično žele istražiti zadrijemati, netko izvaditi kakvu jabuku da je poje- Granica. Gužva, krajnje granice svog ponašanja, uzbuđenja i života de, ništa bogatije od toga, ali nad čitavom grupom uopće, a poslije toga može nastati i potop. neprestano će lebdjeti isti splin mučne traume. Ljudi beskonačna Što se dogodilo s onom grupom koja je sa zave- u polumračnom i slabo ugrijanom kupeu iz kojih je žljajima 20 godina ranije na zagrebačkom Glavnom isisan život, radost i nada. A vlak, ili voz u suprotnom objašnjavanja, kolodvoru čekala vlak za Beograd? Nje uglavnom više smjeru, tupo promiče ravnicom, kao da je svejedno i nema. Mnogi su umrli od tuge ili bolesti ili su ostali kada je krenuo i gdje će stići. Vuče se sporo, staje na strepnja. ‘Imate li šta zauvijek zakucani za posljednji komadić života, ili tu svakoj stanici i do Beograda mu treba šest i pol sati, ili tamo. Ova tužna grupa koja je na peronu čekala nekada i duže. Da li se netko od ovih ljudi sjeća da su da prijavite?’ ‘Mi, sinko, na svoj put od nemila do nedraga živi je spomenik prijeratni ‘Sava ekspres’ i ‘Matoš ekspres’, ovaj drugi onima kojima je umrla duša u ratovima i mržnji. Tko sa sloganom ‘Brži od Simplona’, na relaciji do Beo- imamo da prijavimo će se tih ljudi sjećati? Mlađa generacija koja trči ovim grada vozili četiri sata? Možda, ali sada o tome više podnebljem i jurca u svijet za novcem i uzbuđenjima, nitko ne misli. Sve tragično i ružno već se dogodilo. samo to da nemamo i pomalo prezire krajeve iz kojih je potekla, najvjero- Granica. Policiju i carinike ovi ljudi će dočekati s jatnije će zaboraviti svoje djedove iz Like, Korduna, ponešto straha, ali ponajviše s odsutnošću i rezi- ama baš ništa’, kaže Dalmacije i Slavonije. Ima li još nešto da se kaže? gnacijom. Uobičajena pitanja službenika putnicima, Nema. Sve ostalo je ćutanje, kako glasi rečenica iz podvučena strogošću: kamo idu, zašto idu, koliko jedna mlađa žena one Shakespeareove drame. ■ ПРИВРЕДНИК 8 #1103, petak, 5. veljače 2021.

Fondacija Ana i Vlade Divac nastavlja humanitarni Napravimo svet rad sa izbegličkom populacijom

piše Olivera boljim mestom Radović ‘Mislim da je to zadatak naše generacije’, kaže Ana Divac o radu Fondacije koja nosi njeno i ime Vlade Divca, a uz ostalo stipendira đake čiji su roditelji izbegli iz Hrvatske

judi koji su ostali bez krova nad glavom, bez Posvećeni humanitarnom radu kuća, imovine, svega onoga što su čitav svoj rad- – Vlade i Ana Divac L ni vek gradili, što su još njihovi dedovi gradili, neki su ostali i bez najmilijih, istraumatizovani... Ne, nije u pitanju Banija. Ali među njima ima i Banijaca. Godina je 2005, a u Srbiji je, prema podacima Viso- kog komesarijata za izbeglice un-a i Komesarijata za izbeglice Republike Srbije, registrovano oko 105.000 ljudi sa statusom izbeglica iz ratom zahvaćenih pod- ručja bivše Jugoslavije. Nakon što su neki ušli u programe lokalne integracije, neki otišli u treće zemlje, a deo se vratio u zemlju iz koje je izbegao, deceniju nakon rata broj izbeglica se šest puta umanjio, ali je i dalje bio poražavajuće velik. Baš u to vreme, kad nije bilo lako pobuditi masovnu solidarnost kao danas, kad nije bilo ni kanala za to, a ni mnogo mogućnosti za odaziv, kad su mnogi već oguglali na nesreće svojih Brojni su rezultati nastali jer je porodica Divac od- korona je pokazala da je u društvu sve jača polari- suseda, 2007. osnovana je Fondacija Ana i Vlade Di- lučila da slavu iskoristi u više ciljeve. Jedna od glavnih zacija, da se ljudi prosto dele na one koji žele da svi vac sa ciljem da pomogne upravo ovoj populaciji. Od aktivnosti danas je stvaranje boljih uslova za kvali- žive srećno i one koji samo sebi žele sreću. Želim da tada su obezbedili domove za gotovo 800 izbegličkih tetnije odrastanje i obrazovanje dece i mladih. Tako se bavimo svim onim što nas povezuje, a to čini 99 i interno raseljenih porodica koje su živele u kolek- pored stotina srednjoškolaca koje svake godine Fon- odsto. Tu nam je snaga. Najveći broj ljudi na svetu tivnim centrima. Brojke su to koje na prvu deluju dacija stipendira, poslednje četiri godine raspisuje i želi istu stvar, da živi u miru, ima posao, svoja prava apstraktno, ali dovoljno je zamisliti jednu porodicu poseban konkurs – za one đake čiji je barem jedan i slobode, mogućnost napretka. A retko ko ima tu kojoj je, baš kao ovih nesrećnih dana na Baniji, život roditelj imao izbeglički status u Srbiji, a izbegao je iz magiju življenja kao što je imaju ljudi na Balkanu, to stao, koja u neizvesnosti čeka u izbegličkom kampu. Hrvatske. I dok je roditeljima nekad u dokumentima je čar naša – kaže. Ne kaže se uzalud da je neka pomoć ‘velika kao pisalo: Obrovac, Vojnić, Vrginmost, Glina, Gračac, Ipak, uz sve čari Balkana i bogatstvo sitnih razlika, kuća’. A koliko sama kuća i dom znače znali su glumi- Dvor, Donji Lapac, Drniš..., ovogodišnja 62 stipendista i dalje ima negativnih tendencija koje uspevaju da ca Ana Divac i njen suprug, proslavljeni nba košarkaš pohađaju škole u Novom Sadu, Beogradu, Rumi, Šidu iznenade našu sagovornicu, poput parola ‘Da se ne Vlade Divac, koji su nakon višegodišnjeg humanitar- i brojnim drugim gradovima širom Srbije. zaboravi’. nog rada u sad-u osnovali Fondaciju u Srbiji. Osnov- — Kad je stipendiranje u pitanju, uglavnom se osla- — Ne razumem zašto je stalno fokus na nečem ruž- na motivacija bila im je želja da se zatvore izbeglički njamo na pojedinačne donacije, a mnogi ljudi su se nom. Da li bi iko svom detetu poželeo da ne zaboravi kampovi, odnosno da se pomogne ovim ljudima da odlučili da pomognu baš ovoj deci, jer su brojne okol- traumu koju je proživelo?! Ja svom nikad ne bih. Tra- reše problem smeštaja, potvrđuje nam neumorna nosti njihovog života bile vrlo otežavajuće. Roditelji ume, istina, ne mogu da se zaborave, ali mogu da se Ana Divac. Tokom 13 godina rada Fondacija je izrasla su izgubili zemlju, kuće, mnogi i članove porodica, ostave iza sebe i da se krene napred. Ne treba da se u jednu veliku porodicu koja je kroz saradnju sa sto- identitet, sve. Tako da je njihovo snalaženje bilo mno- zaboravi ko ti je pomogao kad ti je bilo najteže, a zlo tinama hiljada pojedinaca, oko 700 kompanija i 80 go teže, još uz sve one traume koje su prošli – kaže ljudsko treba da se zaboravi. Neće se ono ponoviti međunarodnih organizacija do sada obezbedila više naša sagovornica koja na ovaj način, nakon stam- ako ga zaboravimo, već ako se više ne udružujemo od 22 miliona dolara i pomogla preko 710.000 ljudi. benog zbrinjavanja, zapravo nastavlja humanitarni po nekim ljudskim, univerzalnim vrednostima – kaže — Mislim da je to zadatak naše generacije, da damo rad sa izbegličkom populacijom koji tako traje već Ana Divac, uverena da je davanje ipak utkano u tra- svoj doprinos da ovaj svet napravimo malo boljim više od 13 godina. diciju ovih prostora. ■ mestom. Nemam iluziju da ću da budem u hladu tog — Iz tolikog rada sa izbeglicama primetila sam da drveta koje ćemo zasaditi, ali se nadam da će moja nemaju nikakvu ogorčenost na zemlje iz kojih su pro- deca uživati u tom boljem svetu, a sutra i moji unuci terani. Oni vole svoje komšije, uglavnom su ostali u – kaže Ana Divac za Privrednik. dobrim odnosima sa njima, imaju puno lepih uspo- IMPRESSUM — Fondacija je etnitet koji okuplja ljude koji neguju mena, samo uviđaju da su bili politički iskorišćeni. Godina XIV / Zagreb | petak, 05/02/2021 iste vrednosti. Mi sami ne bismo uspeli da pomogne- Tako razmišlja najveći broj njih sa kojima sam razgo- mo tolikom broju ljudi, ali pomažu nam oni koji veru- varala. Kad su se emocije stišale, ostala su prijatelj- #149 ju u vrednosti bez kojih bi bilo koje društvo, bez obzira stva. Neki su ih razočarali, ali razočaranje ne zavisi ПРИВРЕДНИК na materijalnu situaciju u njemu, propalo – dodaje. od nacije, već od čoveka samog – zapaža. Izdavač Grafički urednik — Kad dostigneš sve svoje materijalne ciljeve, onda Sa Anom Divac smo razgovarali neposredno nakon Srpsko privredno društvo Darko Matošević ’Privrednik’ i Srpsko narodno vijeće Dizajn shvatiš da to ne donosi ispunjenje, ispunjenje se samo što se vratila iz Bosne i Hercegovine gde je sa budu- Glavni urednik novosti Parabureau / deljenjem može postići. To je kao i kad se ljubav deli, ćim partnerima dogovarala novi projekat, pomoć Nikola Bajto Igor Stanišljević deljenjem se umnožava. Mnogo je primera ljudi u gladnima, za koji joj je želja da obuhvati čitav region, urednik privrednika & Damir Bralić Nikola Lunić svetu koji su dostigli to da inspirišu druge. Ali to ne od Srbije, BiH, Hrvatske i Makedonije pa do Albanije. Privrednik se financira sredstvima redaktor Andrea Radak Savjeta za nacionalne manjine Vlade zavisi čak od bogatstva, zato što svako ima nešto da — Ovde na Balkanu i nema toliko razlika koliko bismo redakcija Republike Hrvatske.

dâ. Mi smo i sada, za vreme korone, imali veliki broj mi želeli da ih ima. Znate kako se uvek najlakše sva- Paulina Arbutina, Dušan Redakcija volontera, donatora, anonimnih donatora... A što se đate sa članovima porodice, a onog sa strane uvek Cvetanović, Slađana Čanković, Preradovićeva 18, Bojan Munjin, Dijana Savić, 10 000 Zagreb tiče slave, jedina njena prednost je u tome da tvoja razumete iako možda postoji mnogo više razloga Olivera Radović, Maša t/f ++385 1 4854 478 [email protected] reč može da mobiliše nešto dobro – tvrdi Ana Divac. za svađu. Naposletku, ne određuje nas dnk, i ova Samardžija i Dragana Zečević www.privrednik.hr Obilježavanje godišnjice smrti kompozitora Proširenje humanitarnog projekta Srpskog KRONIKA hrvatske himne u Novom Sadu narodnog vijeća na Liku 5 Novosti #1103, petak, 5. veljače 2021.

ovodom godišnjice smrti da hrvatska zajednica ukazuje na pozitivne skladatelja hrvatske himne primjere u hrvatsko-srpskim odnosima, Josifa Runjanina, u utorak, 2. kojih je daleko više od onih negativnih. Runjanin februara, položen je vijenac na — Nastojimo afirmirati sve ono što je na po- njegovom grobu na Uspenskom zitivan način povezivalo i povezuje hrvatski pravoslavnom groblju u Novom Sadu. i srpski narod. Time hrvatska zajednica —P Na ovome mjestu stojim ispred groba svjedoči svoju zrelost da svojim javnim jednog velikana u hrvatsko-srpskim odno- postupcima ne pridonosimo remećenju nas spaja sima. Mnogo je takvih u historiji Hrvata i prijeko potrebne stabilizacije u hrvatsko- Srba u Hrvatskoj i Srbiji. Nažalost, dosta je srpskim odnosima i da ne upada u stupice i onih koji su dijelili Hrvate i Srbe. Hrvati dnevno-političkih izazova – izjavio je u Srbiji pripadaju narodima koji nisu imali Žigmanov. Dodao je da je dolazak Milorada Runjaninovo porijeklo samo ljude koji su dijelili nego i ljude koji Pupovca u Novi Sad ‘dugogodišnje bogate i su povezivali. Josif Runjanin je jedan od plodne suradnje između srpske zajednice u takvih. Mi Srbi iz Hrvatske zbog toga s Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji’. Ustvrdio je da pokazuje nam koliko smo posebnom pažnjom dolazimo na ovakva bi dobre primjere iz njihovog suradničkog mjesta – rekao je predsjednik snv-a Milo- iskustva mogle preuzeti i najviše razine rad Pupovac, istaknuvši kako Hrvatima vlasti dviju država. usko vezani, koliko nam se u Srbiji želi da se u svakoj prilici mogu Žigmanov je također istaknuo da će hrvat- okupljati i pjevati svoju nacionalnu himnu, ska zajednica nastaviti uspješno rješavati sve koju im je u baštinu ostavio Runjanin. izazove pred kojima se nalazi, ‘među kojima putovi isprepliću, rečeno je — Ovaj čovjek, Josif Runjanin, to nam je je najveći uključenost u procese donošenja ostavio kao poruku i kao navještenje, a mi odluka, i to na svim razinama – od repu- kao nacionalne manjine u Hrvatskoj i Srbiji bličke do lokalne, i to na način kako je to u Novom Sadu Na grobu kompozitora Lijepe naše domovine čuvamo ga kao baštinu. On je kao pripadnik riješeno na pokrajinskoj i razini grada Novog srpskog naroda dao doprinos, uz velikog pje- Sada: u dobroj vjeri i na partnerskoj osnovi snika Antuna Mihanovića, da ta pjesma radi dobra i pripadnika hrvatske zajednice. bude prihvaćena, pjevana, izvođena, a onda — U proteklom razdoblju svi važni događaji i ozvaničena – zaključio je Pupovac. hrvatske zajednice tematski su vezani uz ‘U trenutku kada se ulažu intenzivni znamenite osobe zajedničke hrvatske i srp- napori manjinskih zajednica u Hrvatskoj i ske povijesti. Drago nam je što se, ponovno, Srbiji u izgradnju hrvatsko – srpskih odnosa, okupljamo oko onoga što nas ujedinjuje. Jo- i kada smo u godini kada će se obilježiti 130. sif Runjanin, poput bana Jelačića i biskupa godišnjica od dana kada je himna Lijepa Antunovića, nadahnut idejama zajed- naša postala himnom Republike Hrvatske, ništva, suradnje, očuvanja vlastitoga te važno je podsjetiti da je upravo spomenu- poštivanja tuđega postaje primjer izgradnje tu himnu uglazbio kadet austrougarske i napretka. Runjaninovo porijeklo pokazuje vojske Josif Runjanin, Srbin, podrijetlom nam koliko smo usko vezani jedni uz druge, iz Loznice, rođen u Vinkovcima, pokopan koliko nam se putovi isprepliću i u najzna- u Novom Sadu. Josif Runjanin također je čajnijim razinama identiteta, a činjenica da živio u Prvoj banskoj pukovniji sa sjedištem se predstavnici dviju nacionalnih manjina u Glini, i to punih 28 godina – od 1. maja dviju susjednih država okupljaju danas na 1840. do 16. jula 1868. – gdje je i komponi- ovom mjestu govori da su vrijednosti naših rao Lijepu našu 1846. godine’, navedeno je velikana i danas žive te nas i dalje opominju u priopćenju snv-a povodom ovog događaja. i potiču – izjavila je Jasna Vojnić, predsjedni- Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata ca Hrvatskog narodnog vijeća. u Vojvodini Tomislav Žigmanov izjavio je ■■Novosti

proširiti i na druga područja. Potrebe postoje i u Zapadnoj Slavoniji – rekla je saborska zastupnica sdss-a Dragana Jeckov prilikom Na vratima Gračaca posjete Srbu. Zamjenica načelnika Općine Gračac, Rajka Rađenović, izrazila je zadovoljstvo što će se nakon godina čekanja, pomoć najugroženijoj skupini stanovništva snv-ov projekt prijevoza starijih osoba sada realizirati i na području ove općine. Provedba je počela 1. veljače i trajat će dok bude korisnika, kojih za sada ima pedese- ‘Od vrata do vrata’ započeo je u 38 naselja tak. Projekt Od vrata do vrata prijavljen je na europski socijalni fond. Kroz projekt se, pored primarnih usluga starijoj populaciji, površinom velike ličke Općine Gračac zapošljavaju vozači i terenski koordinatori. — Ova usluga omogućava da se smanji vrlo sklopu projekta Od vrata izražena socijalna isključenost sa kojima do vrata, Odjela za socijalna se Srbi u Hrvatskoj susreću. Konkretno, i humanitarna pitanja snv-a, ovdje se radi o prometnoj izoliranosti, a na novo vozilo za prijevoz ko- ovaj način stanovnici mogu nesmetano i risnika treće starosne dobi na vrijeme otići kod doktora, po namirnice dostavljeno je u Srb. Uslugu prijevoza će i u konačnici zapravo zadržati taj društve- Ubiti dostupna za mještane 38 naselja Opći- ni element pa biti u prilici da se sastanu sa ne Gračac, teritorijalno najveće u državi. svojim susjedima i prijateljima – istaknula — Prilikom posjeta koje sam imala na ovom je voditeljica snv-ova Odjela za humanitar- području, kao jedan od najvećih problema na pitanja Tatjana Dragičević. isticana je saobraćajna izolacija do ljekara i Službenom pokretanju projekta u Srbu apoteke ili do trgovina. Stanovnici značajna prisustvovali su: saborske zastupnice sdss-a sredstva od svojih jadnih penzija troše da bi Dragana Jeckov i Anja Šimpraga, Tatjana platili prijevoz. Projekat Od vrata do vrata Dragičević, voditeljica projekta, Nikola je zamišljen da pomogne upravo ranjivoj Puharić, glavni koordinator projekta, Jo- skupini starijih i nemoćnih. Nismo naišli na van Vlaović, voditelj ureda snv-a, Rajka razumijevanje vlasti i mi smo u snv-u odlu- Rađenović, zamjenica načelnika općine čili da samoinicijativno osiguramo automo- Gračac, Nebojša Rađenović, provoditelj bil i vozača koji će obavljati usluge prevoza i projekta te buduće korisnice iz Srba. eventualne dostave našim korisnicima. Naš ■■Vaska Radulović kolega koji će ih prevoziti, imaće pune ruke posla. Imamo namjeru ovu socijalnu mrežu Korisnice projekta i vozač Što povijesni izvori kažu o učestalosti upotrebe KRONIKA različitih naziva za našu pokrajinu? 6 Novosti #1103, petak, 5. veljače 2021. Banija se vraća kući Nazivi Banija (u većem) i Banovina (u manjem omjeru) upotrebljavani su prije Drugog svjetskog rata i daleko ranije. No u davnim vremenima uglavnom nisu planski korišteni kao razdjelnica između banijskih etniciteta. Takav je organizirani slučaj zabilježen jedino nakon 1995.

aziv Banya (Banova ze- obuhvaća razdoblje od 1395. do 1399. formirana Banska krajina. Upravo na taj Strossmayeru, koji je tiskan latiničnim mlja) navodi se uz toponim godine. ispražnjeni prostor između Kupe i Une i ćiriličnim pismom. U njemu je objav- Dvor već u 14. stoljeću, Zbirka dokumenata Građa za histori- austrijske vlasti počinju naseljavati kato- ljena narodna pjesma Mudra djevojka, s točnije 6. listopada 1398., ju Vojne granice – Banska krajina xvii i ličko stanovništvo s posjeda zagrebačkog podnaslovom Iz Banije, koju je priložila kada mirovni suci između xviii veka, otkriva da austrijski lajtnant biskupa i kaptola, i pravoslavno stanovniš- Ljubica Begovićeva. Zatim slijede sukobljenih knezova Stjepana Baboni- u Petrinji Sinesperg 13. prosinca 1696. tvo iz Bosne. Tako je u najgrubljim crtama Zagonetke, ukupno njih šesnaest, također Nća i Pavla Zrinskoga izvješćuju kaptolu šalje popis knezova i stanovnika iz nekih dovršena etnička slika Banske krajine u s podnaslovom Iz Banije, koje je priložio zagrebačkom o nagodbi između stranaka knežija na prostoru između Kupe i Une kojoj je 1745. formirana Prva banska gra- Nikola Begović. Nedugo zatim, tiskan je (Datum in loco videlicet inter possessiones sposobnih za vojnu službu, koji broji svega ničarska pukovnija sa sjedištem u Glini i u Zadru Srbsko-dalmatinski magazin. Lju- Banya et Duorch supra dictas). Riječ je o do 2.000 ljudi. U tom važnom izvještaju Druga banska graničarska pukovnija sa sje- bitelj prosvjete i narodnog jezika za godinu važnom povijesnom izvoru objavljenom navodi se toponim u blizini rijeke Sunje, dištem u Petrinji, obje podređene Banskoj 1866., koji donosi vrijedan etnografski u zbirci dokumenata Codex diplomaticus koji se naziva Baniski potok (über den fluss generalkomandi u Zagrebu, te Dvorskom prilog Običaj o krsnom imenu u Baniji Side regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, koja Suina und über den wald auf Baniski potok). ratnom vijeću u Beču. Paićeve iz sela Slabinje. Također vrijedi Nakon Bečkog rata (1683 – 1699.) i mira Godine 1863. pojavio se u Zagrebu spomenuti stihove koje je poslao zagre- Banijski seljak na tjednom sajmu u Glini 1961. (Foto: u Srijemskim Karlovcima 1699., utvr- godišnjak Biser. Niz bisera jugoslavjan- bački student Kamenko Delić, a objavio Drago Rendulić) đena je nova austrijsko-turska granica i skoga, posvećen biskupu Josipu Jurju novosadski Javor, list za zabavu, pouku i književnost od 10. rujna 1875. (Prevešću te i Unu i Drinu, Prevešću te vodu Kostajni- cu, Izvešću te u Baniju ravnu, Pa ti ajde u Baniju ravnu). Godine 1881. nestalo je Vojne krajine, koja je priključena Banskoj Hrvatskoj. Potom je u listu Srbobran iz Zagreba od 23. prosinca 1884. objavljen članak Iz Banije, koji detaljno govori o školskom zakonu i tamošnjem školstvu, a ulazi i u pitanje međunacionalnih i međukonfesionalnih odnosa na tom području. Članak apelira na članove Srpskog kluba u Hrvatskom saboru da nešto poduzmu, a čita se i apel Srbima zastupnicima da brane crkveno- školsku autonomiju. Zatim je naredne 1885. u Zagrebu objavljena vrijedna zbirka Srpske narodne pjesme iz Like i Ba- nije, koje je sakupio i za štampu priredio Nikola Begović, pravoslavni sveštenik, Banovac 1917. donosi: Hrvatski Zmaj će svečano otkriti spomen-ploču u Mečenčanima na rodnoj kući vojskovodje Borojevića. Banovina se može ponositi sa svojim sinom, pa bi dobro bilo, da kod te zgode buda okupljena cijela Banija KRONIKA 7 Novosti #1103, petak, 5. veljače 2021.

poznati etnograf i sakupljač usmenog Vjesnik iz Zagreba od 24. studenog 1960. blaga. Proslava sv. Save u Glini i Baniji, piše o velikom narodnom zboru u selu Kla- naslov je članka u zagrebačkim Narod- sniću kraj Gline, gdje je otkriven spomenik nim novinama od 6. veljače 1888. U tom palim borcima Sedme banijske divizije. članku ističu se zasluge crkvene opštine — Pa ipak, to je još uvijek vrlo siromašan glinske i glinskog prote Danila Price, kraj. Nagovještaj promjena bilo je usvaja- koji je u hramu Božijem priredio crkvenu nje dokumenta Banijska koncepcija, što svetkovinu, a zatim u Narodnoj gostioni je bila prva ozbiljnija politika regionalnog narodnu besedu o velikom srpskom pro- razvoja, koju zajedno provode općine svjetitelju. Od 4. kolovoza 1888. u Petrinji Sisak, Petrinja, Kostajnica, Glina i Dvor – izlazi list Banovac, koji se bavi uglavnom piše u članku Usvojene koncepcije razvoja društvenim problemima i koji u svojim Banije u sisačkom Jedinstvu od 15. veljače izvještajima ravnopravno koristi termine 1964. Rezultat je bila izgradnja privredne Banija i Banovina. No s vremenom se i neprivredne infrastrukture – asfaltira- razvila polemika između Banovca i Srbo- nje cesta, izgradnja vodovoda, elektrifika- brana povodom ćiriličnog natpisa kovačke cija naselja, uvođenje ptt linija, otvaranje radnje jednog poznatog glinskog obrtnika. novih osnovnih i srednjih škola, kao i Tako u članku Glas iz Banije u Srbobranu zdravstvenih objekata. Nosioci razvoja od 16. rujna 1893. piše: Mi Srbi glinski postali su Željezara, Rafinerija i Gavrilo- dovikujemo onijem, – koji neimajući šta vić, pa se tako na selu počinje razvijati izgubiti, potežu teški buzdovan na Srbe i kooperacija, a u općinskim središtima tijem se pokroviteljima lažnijem dodva- graditi mali industrijski pogoni. Dana 7. Razglednica iz 1981. raju i udvaraju, – da Srbi ljube ovu grudu (Fotolik Celje) zatim, u Glini je 1. lipnja 1941. održan listopada 1967. predsjednik Jugoslavije zemlje, u koju im pradjedovi dođoše s veliki narodni zbor na kojem je govorio obišao je Glinu, Petrinju, Kostajnicu i nožem i sabljom braneći je od osmanlijske njem već treću godinu, brani monarhiju od predratni glinski odvjetnik i organizator Dvor, nakon čega nastaje prigodna publi- sile i natapajući je stopu po stopu krvlju nasrtljivih i nevjernih Talijana. Banovina ilegalnog ustaškog pokreta u Glini te mini- kacija i dokumentarni film Tito na Baniji svojom. Mi Srbi glinski, ako ne nadma- se može ponositi sa svojim sinom, pa bi star pravosuđa u Vladi ndh i nalogodavac 1967. šujemo, sigurno ne izostajemo u ljubavi dobro bilo, da kod te zgode buda okupljena masovnih ustaških zločina u glinskom ove domovine iza braće Hrvata, čijim se cijela Banija. kotaru, dr. Mirko Puk. Njegov trijumfal- arednih godina izdano je imenom ona nazivlje. Nakon sloma Austrougarske monarhije ni govor prenio je list Hrvatski narod iz i nekoliko vrijednih knjiga. U Banovcu od 4. kolovoza 1900. objav- i stvaranja Kraljevstva shs, u Petrinji 1919. Zagreba od 3. lipnja 1941., pod naslovom Prvo je objavljen zbornik ljen je članak Žalostne komunikacije u Baniji počinje izlazi tjednik Jedinstvo, politič- Hrvatski Kordun i Banija iz žarišta ustaške radova Sisak i Banija u od jednog čitaoca koja je tih dana boravio u ko i prosvjetno glasilo jug. demokratske misli Gline kliču: Poglavniče, Ti zapovijedaj, a revolucionarnom radnič- kupalištu Topusko. stranke za Baniju, kojem od 1921. parira mi ćemo slušati! kom pokretu i ustanku 1941 (1974.), zatim — Prošao sam u mom životu svu Hrvatsku, Hrvatska Banovina, glasilo petrinjskog Izazov ustaškog terora 1941. potaknuo Ncrkvena povijest Milana Radeke Gornja što no riječ, uzduž i popreko, no nisam se hrss-a, koje se međutim ubrzo gasi. Tako- je otpor, a onda i oružani ustanak u kojem Krajina ili Karlovačko vladičanstvo: Lika, vozio hrdjavijom cestom, nego li je cesta đer treba spomenuti da je u Petrinji 1921. je važnu ulogu imao Banijski partizan- Krbava, Gacka, Kapelsko, Kordun i Banija iz Siska u Karlovac. (…) Banija nema želje- Joco M. Martinović objavio knjigu Ispod ski odred iz kojeg u rujnu 1942. nastaju (1975) te istraživanje lingviste i dijalek- znice, a narod se mora patiti po ovakovoj Zrinske i Petrove gore. Niz pripovijedaka iz Sedma, Osma i Šesnaesta banijska brigada, tologa Dragoljuba Petrovića, Govor društvenog i narodnog života u Baniji, da bi koje će činiti okosnicu Sedme banijske Banije i Korduna (1978). Zatim je 1985. naredne 1922. u Beogradu Joco Popović divizije u teškim bitkama na Neretvi i objavljeno vrijedno istraživanje Vojina objavio knjižicu Kako ćemo uvesti napredni- Sutjesci 1943. Istovremeno, štampaju se Dabića, Banska krajina 1688–1751. Prilog je obrađivanje zemlje u Baniji? listovi Banijski partizanski vijesnik, Glas istoriji srpskog i hrvatskog naroda i krajiškog — Dobro nam došao! Među nas, u našu slobodoljubive Banije, Banovka, Banijska uređenja u Baniji. siromašnu Baniju došao je naš dični vodja mladost i Banijske vijesti. Nakon oslo- Značajan doprinos folklorističkoj litera- Svetozar Pribićević – javlja petrinjsko bođenja Gline 1944., nastaju crteži Ede turi dao je Ivan Ivančan u knjizi Narodni Jedinstvo od 12. srpnja 1927., koje donosi Murtića Ranjeni dječak u Glini i Pionir plesni običaji Banije i Pounja 1986., dok je Raspored zborovanja g. S. Pribićevića u Ba- s Banije, dok Zlatko Prica radi scenogra- naredne 1987. Televizija Zagreb adapti- niji, i to za naredna tri dana (Glina, Obljaj, fiju za Banijsku kazališnu družinu pri rala poznati putopis književnika Matka Dvor, Petrinja, Gradusa, Blinja, Blinjski zavnoh-u. Peića Ljubav na putu. Od Drave do Jadrana Kut i Sisak). Nakon proglašenja Šestoja- Nakon oslobođenja Hrvatske i konačnog i producirala nagrađeni dokumentarni nuarske diktature 1929., kralj Aleksandar oslobođenja Jugoslavije 1945., u Sisku film redateljice Višnje Laste Ljubav na posjetio je Zagreb i Savsku banovinu, a izlazi tjednik Jedinstvo, organ Narodnog putu. Skitnje po Gorskom kotaru, Lici i Bani- 7. lipnja 1931. posjetio je Sisak, Petrinju i fronta Banije. Zatim u Spomenici župe ji. Također je vrijedna gramofonska ploča Glinu, gdje mu je priređen spektakularan Glina dugogodišnji glinski župnik Slove- u izdanju zagrebačkog Jugotona: Narodne doček, o kojem piše beogradska Politika u nac Franc Žužek piše: Dana 27. srpnja pjesme i plesovi iz Banije iz 1988. Ploča Banijske pjesme u izdanju Jugotona (1983) izvještaju Banija oduševljeno dočekuje nj. V. 1952. posjetio je Glinu predsjednik F.N.R.J. Početkom 1990. Banija je razvijenija Kralja od 8. lipnja 1931. maršal Josip Broz Tito, koji je održao nego ikada, međutim, njen daljnji razvoj cesti – u istinu je žalostno – piše u članku. dulji govor u starom parku Obrstarija. Bilo zaustavio je raspad Jugoslavije, ali i privre- Nova iskra, ilustrovani list iz Beograda, u druženje Ličana i Bano- je sakupljenoga na tisuće naroda sa sviju meni raspad Hrvatske 1991. O tim tragič- rujnu 1907. donijela je fotografiju u čijem vaca u Beogradu, na čelu strana Banije. Od srpnja 1955. u Zagrebu nim i traumatičnim zbivanjima izvještava- potpisu piše Imućnija srpska seljačka kuća kojega se nalazi kao pred- izlazi mjesečni časopis Problemi, u čijem la je novinarka htv-a Heni Erceg i o tome u Baniji, a naredne 1908. tiskana je u Sisku sjednik poznati karikatu- podnaslovu piše Revija za Baniju, Kordun ostavila vrijedan memoarski zapis Između romansirana kronika protumađarskog rista Pjer Križanić i ove i Liku. triju zastava. Banija, srpanj 1991. Potom se pokreta Buna u Banovini u Klasniću god. je godine odjenulo 45 siromašne školske 18. kolovoza 1991. pojavio i dokumentar- 1883., koju je napisao Gjorgje A. Petro- Udjece iz Like, Banovine i Korduna, piše ni snimak tragično stradalog snimatelja vić. Lički glasnik iz Gospića od 1. siječnja 1938. htv-a Gordana Lederera Banijska ratna — Dne 8. ovog mjeseca zadesio je Petrinju, Nedugo zatim, u kolovozu 1939. privre- praskozorja. Nedugo zatim, Jedinstvo od kao i ostalu Baniju vrlo jak potres, javlja meno je riješena unutrašnja državna kriza 29. kolovoza 1991. donosi izvještaj pod petrinjski Banovac od 9. listopada 1909. U i formirana autonomna hrvatska jedinica naslovom Tuđman na Baniji. 11 sati prije podne začula se je tutnjava sa unutar Kraljevine Jugoslavije – Banovina U kolovozu 1995. završena je vojna užasnom trešnjom, koja je mogla trajati Hrvatska. Također vrijedi spomenuti pisa- akcija Oluja, koja je simbolizirala rein- kakvih 5–10 sekunda. Na zato kratko nje Hrvatskog dnevnika iz Zagreba od 29. tegraciju teritorija, ali ne i ljudi. No ona vrijeme je malo ostalo kuća, koje nijesu ožujka 1941., koji izvještava o društvenim je ujedno označila i početak hrvatskog bile oštećene – piše Banovac. Od 4. lipnja zbivanjima u članku Banija i Kordun na nacionalnog konotiranja pojma ‘Banovina’, 1914. u Petrinji izlazi list Glas Banije, kojeg putu k uredjenju i napretku. kao navodno starijeg i politički ispravnijeg. tiskaju pristalice Hrvatsko-srpske koalicije. Međutim, splet povijesnih okolnosti Ovakva organizirana politika bit će pri- List je tiskan latinicom i ćirilicom, izlazi doveo je do sloma Kraljevine Jugoslavije sutna u javnom prostoru Hrvatske sve do jednom tjedno, no nastupom Prvog svjet- i stvaranja ustaške Nezavisne Države tragičnog potresa 29. prosinca 2020., koji skog rata je zabranjen. Međutim, u Petrinji Hrvatske, koja je ideološki i politički će paradoksalno stvoriti prostor slobode i i dalje izlazi list Banovac koji 27. listo- bila dio ‘novog evropskog poretka’ pod tako otkriti mnoštvo argumenata koji obe- pada 1917. donosi zanimljivu obavijest: dominacijom nacističke Njemačke. Ubrzo smišljavaju nametanje pojma ‘Banovina’ i Hrvatski Zmaj iz Zagreba javlja, da će dne otpočinje ustaški teror u glinskom kotaru, potiskivanje pojma ‘Banija’. 28. o. mj. svečano otkriti spomen-ploču u koji kulminira masovnom ustaškom likvi- ■■Igor Mrkalj Mečenčanima na rodnoj kući vojskovodje dacijom oko 400 Srba muškaraca iz Gline Govor Banije i Korduna Borojevića, koji svojim umjećem i zna- u noći s 12. na 13. svibnja 1941. Nedugo Dragoljuba Petrovića (1978) Обиљежен Међународни дан KRONIKA сјећања на жртве холокауста 8 Novosti #1103, petak, 5. veljače 2021.

генерацијама Карловчана да се 1941. година у којој је из нашега града, као Stogodnjak жртва језивог усташког злочина Сјећање нестала готова цијела жидовска заједница која је бројала око 400 људи, (567) никада више не понови. У исто вријеме, напредује уређење 5. 2. – 12. 2. 1921: U Istri je najmanje мртвачнице на карловачком stotinu seljaka prodalo imanja i на холокауст Жидовском гробљу. Ових дана prebjeglo u Jugoslaviju, kupivši ze- обновљен је вањски дио, улазна врата mlju u Slavoniji, Bačkoj ili Banatu. са свим дијеловима те су уграђене Lokalni list ‘Pučki prijatelj’ donosi украсне металне решетке, израђене nove oglase o prodaji imovine na 1941. године, као жртва према оригиналу, и то ручно са пуно područjima oko Buzeta, Pazina i ситних детаља. Управо онако како су то Lupoglava. U isto vrijeme i neza- одредили и прописали конзерватори posleni radnici bježe u Jugoslaviju језивог усташког злочина који проводе надзор над радовима kako bi prehranili obitelji. Na vijest пошто се ради о заштићеном објекту da je Rapallskim ugovorom Kastav културе. Наставак радова пријављен pripao Jugoslaviji školska djeca su нестала је готовo цијела је на конкурс Министарства културе и u Kastvu spontano jugoslavenskim медија. trobojkama okitila školu. Karabi- njeri su trobojke odmah poskidali жидовска заједница, инагога – културни i uništili, a službene vlasti pokre- центар прим. др. nule istragu protiv učitelja koji Крешимир Шварц у su ‘provocirali talijansku državu…’ упозорили су из Копривници, такођер Istrom se širi i strah da će bogati се реновира. Ријеч је veleposjednici učiniti isto što i je- другој фази радова који су почели dan u dolini rijeke Po – on je, naime, платформе Можемо Спрошле године, а укључују обнову neposlušnima stavio žičanu brnjicu зидне и стропне облоге, постављање na obraz. еђународни дан ње, кроз различите активности електричних инсталација те израду сјећања на жртве и потакнути их да промишљају о новог степеништа. Средства су * na vidjelo su izašli nepoznati detalji холокауста 27. антисемитизму као облику расне, из Програма заштите и очувања o tragičnoj pobuni mornara u Boki јануара обиљежен вјерске, националне и социјалне непокретних културних добара kotorskoj, u veljači 1918. godine. је и ове године у несношљивости, као и да га препознају осигурали Министарство културе те Detalje objavljuje list ‘Arbeiter Карловцу и други градовима. Под као облик кршења грађанских и Град Копривница. Сви послови на Zeitung’, navodeći: ‘Prvog veljače Мводством професорице географије људских права, те тако спознају унутрашњости синагоге изводе се уз bio je lijep, sunčani dan. S admi- и хисторије Тање Протулипац важност живота и слободе за сваког конзерваторски надзор. ralskog broda ‘St. Georg’ ispaljen ученици Економско-туристичке школе појединца – рекла је професорица Уговорена вриједност радова је je hitac na uzbunu. Brod je izvje- обиљежили су Дан сјећања посјетом Протулипац. 276.600 кн. Копривничка синагога sio crvenu zastavu. Linijski brod кућама из којих су одведене прве три Поводом Дана сјећања карловачки данас је заштићени споменик културе, ‘Monarch’, oklopnjača ‘Karlo vi’, жртве холокауста у Карловцу. То су градоначелник Дамир Мандић, изграђена је давне 1875. године као и posadni brod ‘Gea’ i bolnički brod били Иво Голдштајн – књижар, отац предсједник Градског вијећа Матија жидовска школа која је била у њезиној ‘Afrika’, torpedo-razarači, torped- покојног Славка и дјед професора Фурач и Тена Бунчић, предсједница непосредној близини. Током Другог njače i podmornice učinile su isto. Иве, Давид Мајсел, диригент удружења Жидови у Карловцу свјетског рата од усташа је оштећена Ipak je bilo nekoliko jedinica, koje Првог хрватског пјевачког друштва и праунука убијеног диригента и служила је као затвор. Копривничка se nisu odmah priključile. Na to ih Зора, и Филип Рајнер. Остали Мајсела, положили су цвијеће и је жидовска заједница у то вријеме je naskoro prisilio ‘St. Georg’. Sve ученици Економско-туристичке запалили свијеће код новообновљене дијелила судбину народа у читавој kopnene baterije i mornarski odredi школе овај су дан обиљежили својим мртвачнице на карловачком Европи. Завршетком рата, од 300 priključili su se ustanku. Oficiri su писаним и ликовним радовима који жидовском гробљу. Бунчић је предратних Жидова, преживјело је њих razoružani i pri tome je jedan bio су представили њихов доживљај изразила наду да ће и у Карловцу само 18. ubijen, a tri ranjena. Zapovjedništvo холокауста и антисемитизма. бити постављени симболички камени У организацији Града Копривнице, je preuzeo jedan revolucionarni — Обиљежавање Дана сјећања ове спотицања испред кућа од куда су у Жидовске Опћине Копривница podčasnik. Alkohol je bio zabranjen. године дио је пројекта Жута врпца, смрт одвођени карловачки Жидови. те Антифашистичких бораца и Glazba je svirala revolucionarne чија је водитељица Дејана Тавас, Исто је од градоначелника затражио антифашиста града Копривнице (уаба), pjesme. Glavni je zahtjev bio da se професорица хрватског језика из и карловачки огранак Политичке на Спомен подручју Даница обиљежен ponudi mir na osnovi Wilsonovih Ровиња, која ради као учитељица у платформе Можемо. је Међународни дан сјећања на жртве uvjeta. Međutim, revolucionari su тамошњој Основној школи ‘Владимир — Тиме бисмо, стоји даље у апелу којег холокауста. stupili u pregovore i tako izgubili i Назор’. У пројекту судјелује око 40 потписује Драженка Половић, уједно Јеврејског страдања присјетио се vrijeme i bitku. Umjesto da isplove наставника, а циљ му је повезати остварили и своју обавезу вјечног Антонио Гргић, познати копривнички iz luke na otvoreno more, imajući ученике диљем Хрватске, па и изван упозорења садашњим и свим будућим умјетник који је споменуо како nekoliko stotina časnika kao taoce, су Јевреји у његовом граду били dopustili su da ih zatvore njemačke обиљежени понижавајућим жутим podmornice, koje su počele krstariti тракама и јавно шиканирани. na izlazu iz kotorskog zaljeva. Bilo — Овакве су ознаке стотине je ukupno 12 podmornica. Treći dan Копривничанаца носиле прије 80 situacija je bila vrlo napeta. Brod година ходајући улицама нашег града. ‘Rudolf’ pokušao je isploviti, ali ga Њих, њихове дјеце и њихових унука je jedna baterija s obale napala i pri готово више нема међу нама. Готово tome je poginuo komandant broda. сви су одведени у концентрацијске Prvi brod je morao kapitulirati, ‘No- логоре и убијени. Прва жртва vara’ je došla u zaljev praćena s dvije холокауста у Копривници био је njemačke podmornice. Skinula je доктор Жељко Селингер који је žalosno crvenu zastavu i izvjesila одведен у логор Даница 25. априла 1941. austrijsku ratnu zastavu. Bila je гдје је прошао физичку и психичку to žalosna slika. Redom su se sada тортуру, а након тога почетком августа predavali svi pobunjeni brodovi. отпремљен у Јасеновац и тамо убијен. Jednom pomorskom zastavniku i Холокауст за цијелу копривничку trima podčasnicima, tzv. kolovođa- жидовску заједницу почео је у ma uspjelo je hidroplanom pobjeći u љето 1941. године када је готово 350 Italiju. Četvorica su bila ustrijeljena, копривничких Жидова одведено у a 900 zatvoreno. Istom, devet mje- Даницу, Јасеновац потом Аушвиц, seci kasnije pobunili su se austrijski Лоборград и остале. mornari u Puli, ali tada se Austrija ■■М. Цимеша, З. Витановић već bila raspala i nije mogla više ništa spasiti…’ Матуранти испред куће Рајнер, данашње Музичке школе Карловац ■■Đorđe Ličina Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 17 Intervju #1103, petak, 5. veljače 2021. svjedoče da je tek oko 50 posto nositelja ma subvencija. Ali ne samo to, značajna su stanarskog prava bilo spremno na otkup sredstva utrošena na tu politiku, dok su sva stana. Već 1992., prema istraživanju profe- ostala moguća stambena davanja zanema- sora Ognjena Čaldarevića, taj postotak se rena. Točnije, odmaknuli smo se još dalje od penje na 70. No da parafraziram Čaldarevića, neutralne stambene politike koja podjednako prava priroda pristanka na privatizacijski raspoređuje sredstva na različite stambene proces se krije u nedostatku alternativa. U statuse i dodatno utabali put za proliferaciju isto vrijeme se gase sve institucije koje su regresivnih davanja, što znači da izdvajamo bile zadužene za proizvodnju i dodjelu druš- javna sredstva predominantno za srednje slo- tvenih stanova, a jedino što se nudi je otkup jeve, dok se zanemaruje širok spektar društve- stambenih jedinica. Pritom, propaganda tog nih slojeva kojima su ta davanja najpotrebnija. vremena poslužila se oprobanim receptom Margaret Thatcher koja je početkom Regulacija najma 1980-ih transformirala narativ o kolektiv- nom ulaganju u stanovanje na način da su takva ulaganja teret za ekonomiju, a da pri- Zašto se stambeno pitanje može riješiti vatizacija znači značajan upliv kapitala koji samo stvaranjem neke kolektivne moći tu ekonomiju može spasiti. Kada ste suočeni i kao osiguranje kolektivnog prava? s nesigurnošću stanovanja s jedne strane i Pojedinačno stambeno pitanje može se rije- gubitkom posla s druge usred ekonomske šiti i pojedinačnim alatima, no ako nas je po- krize, a privatizacija stambenog prostora se sljednjih trideset godina neoliberalizma išta propagira kao spas za ekonomiju i u isto vri- naučilo, to je da ukoliko nemamo kolektivni jeme garant sigurnosti stanovanja, zapravo odgovor na stambeno pitanje, imat ćemo ste prisiljeni na pristanak. No danas nam je mnogostruke i brojne pojedinačne stambe- više nego jasno da je privatizacijski proces ne tragedije u spektru od onih najstrašnijih bio tek ishodište za nove ekonomske odno- u obliku deložacija do društvene tragedije se, a nikako za popravak postojeće tadašnje u kojoj se cijela jedna generacija ne može ekonomije, tako da razlozi pristanka na emancipirati uslijed neprikosnoveno viso- privatizaciju iz današnje perspektive mogu kog troška stanovanja. Možemo to promotri- izgledati posve naivno, ali ne smiju biti zati i ovako – radnik kao pojedinac nema moć nemareni pri analizi. utjecaja na vlastita radna prava, dok organizirani sindikat itekako ima moć ostvarivanja prava za pojedinačne radnike. Tako je i u sta- U ovoj situaciji pravo na stan se reducira novanju, dok god nemamo kolektivna prava, kao pravo na vlasništvo, što ima dugoroč- dotle su nam i ona pojedinačna ugrožena ne posljedice? na način da sutra možemo izgubiti posao ili U knjizi se bavim pojašnjenjem termina doživjeti neku promjenu u životu zbog koje pravo na stan u smislu da je ono u domeni ne možemo platiti rentu ili ratu kredita, a apstrakcije, dok neoliberalni narativ vješto onda, ukoliko ne postoji kolektivna moć i iskrivljava ovaj pojam tako da ga svodi na kolektivna prava, nemamo se na što oslo- pitanje pojedinačnog prava na vlasništvo, niti, već smo prepušteni sudbini čija pravila kako kroz jezik tako i kroz specifični policy Zakona o stambenim odnosima iz 1985. na skok potrošnje stambenih kredita, što je kroji tržište. Ne treba zanemariti da kod nas okvir. Naime, u vrijeme prvog zamaha op- način da su članci tog zakona koji su trebali rezultiralo i snažnijim posljedicama u krizi. veliku ulogu u stanovanju igraju i obiteljske sežnih privatizacija, posebice onog u Velikoj spriječiti zloupotrebu društvenih stanova mreže potpore koje svakako sprječavaju još Britaniji, stvoren je narativni i legislativni iskorišteni za oduzimanje stanarskog prava širu krizu, primjerice beskućništva koje je okvir koji se koristi terminima poput prava u vrijeme rata. Zakon iz 1985. imao je odred- Kako je stambeno pitanje u jednom tre- na alarmantnim razinama u zemljama po- svakog pojedinca na sigurno stanovanje u be u kojima je definirano da ukoliko nositelj nutku postalo temom demografije? Odra- put Velike Britanije, no obiteljske strategije vlastitoj nekretnini. Iako se isprva taj za- stanarskog prava izbiva s adrese dodijeljenog žava li se interes države za demografiju u su tek mehanizmi preživljavanja, nikako okret ne čini posebno značajnim, takva stana duže od šest mjeseci, moguće je, po stambenom zakonodavstvu? stvarna kolektivna moć koja bi usmjerila politika ne proširuje naša prava na sigurno prijavi predstavnika stanara i nakon sudskog U periodu nakon ulaska u eu i povećanog javna sredstva u kolektivna stambena prava. stanovanje, već sužava domenu prava na postupka, oduzeti nositelju stanarsko pravo iseljavanja mladih odjednom je pojam de- specifični stambeni status, onaj stanovanja ukoliko ovaj/a nema valjani razlog izbiva- mografije i demografskog oporavka postao u svom privatnom vlasništvu, kao jedini nja iz stana. U ratnim i poratnim godinama dominantan i u narativu, ali i u institucio- Nabrojimo moguće pravce dekomodifici- stambeni status u kojem nam država u pot- u sudskoj se praksi rat i izbjeglištvo nisu nalnom obliku. Stambeno pitanje seli se u ranja stambenih politika. punosti garantira sigurnost doma. Posljedice uzimali kao valjani razlog izbivanja, a spo- domenu demografije, a ne prostorne politi- Kao prvo, ulaganje u izgradnju javno-naja- takvih politika na globalnoj su razini rezul- menuti članci su u ponešto izmijenjenom ke pa u knjizi pratimo i institucionalne, ali mnog fonda, stambeni prostor koji se bazira tirale komodifikacijom velike većine stam- obliku upisani u Zakon o otkupu stanova i promjene u političkom narativu. Tako se na stvarnim potrebama i koji zahvaća šire benih jedinica i posljedičnom prepuštanju nad kojima postoji stanarsko pravo upra- učinkovitost politika subvencije stambenih aspekte socijalnih skupina. Ali isto tako da stambenog pitanja gotovo isključivo tržištu, vo kako bi legalizirali praksu oduzimanja kredita umjesto parametrima ekonomič- se stanovi u svom prostornom smislu locira- što je dovelo do nezapamćene nepriuštivosti stanarskog prava onima koji su izbjegli ili nosti i stambene sigurnosti, mjeri brojem ju na način da sprečavaju trendove gentrifi- stambenog prostora i s tim krize beskućniš- koji su iz stanova izbačeni. Ovo nije jedini rođene djece u tako kupljenim stanovima. kacije. Da se ulaže u mogućnost neprofitne tva i svih ostalih obiteljskih, pojedinačnih, primjer legislativnih izmjena koje su služile Na taj način je narativ o stambenom pita- izgradnje stambenog prostora, kao što je to odnosno društvenih tragedija. za legalno oduzimanje stanova, a nekima nju sveden na biološku reprodukciju nacije, slučaj sa stambenim zadrugama. I na kraju, od njih smo se posvetili u knjizi. U poraću dok su politike ostale manje-više iste kao i apsolutno nužna regulacija pitanja najma na je svakako nezanemariva uloga apn-a kao prije – poticanje zaduživanja i garantiranje tržištu s obzirom na to da se radi o iznimno Specifičan problem naše privatizacije agencije za, kako to Boris Rašeta 1997. na- sigurnosti stanovanja tek u privatnom vla- prekarnom stambenom statusu i neregulira- bio je da je kroz nju materijalno poduprt ziva u Feralu, nježnu fazu etničkog čišćenja. sništvu. U konačnici ta stambena politika nim odnosima koji stavljaju mnoge najmo- i proces etničkog čišćenja, kao vladajuće subvencije kredita je dokazano višestruko primce u iznimno nepovoljan položaj. Na taj politike 1990-ih... neuspješna. Naime, radi se o politici koja je način kretali bismo se prema nekom praved- Kod stambenih politika u koje spada i pri- U sljedećoj fazi, nakon privatizacije, sli- intervenirala u tržište na način da je povi- nijem sustavu stambene opskrbe. Pritom ne vatizacija javnih stambenih fondova uvijek jedila je eksplozija zaduživanja u stam- sila cijenu stanova, a subvencije danas tek treba upasti u zabludu da stambena politika trebamo pri analizi uzeti u obzir da su one benim kreditima. U kojim fazama se ona pokrivaju tu razliku cijene koja je nastala kod nas ne postoji, jer ona, kao i sve ostale skup globalnih tendencija i lokalnih datosti, odvijala? upravo kroz politike subvencije. Na kraju politike koje imaju snažna neoliberalna obi- pa je tako naš lokalni začin svakako i politi- U trenutku kada je privatizacija praktički niti je politika pogodovala ostanku mladih lježja, ima karakteristike povlačenja države iz ka etničkog čišćenja. Prema izvještaju speci- završena, mi više nemamo regulirano tr- u državi, niti smo stvorili više materijalne proizvodnje stambenog prostora i poticanje jalne izvjestiteljice za adekvatno stanovanje žište najma, praktički nemamo ni javnu sigurnosti koja može posljedično dovesti do financijskih institucija da ostvare profit u un-a, još 2010. procijenjeno je da oko 100 proizvodnju stanova – osim što početkom lakše odluke o proširenju obitelji, već smo ovom segmentu života. To je prostor u koji hiljada bivših nositelja stanarskog prava nije 2000-ih kreće program društveno poticane kao i ranije transferirali značajna javna sred- se treba intervenirati prethodno spomenu- dobilo mogućnost otkupa stanova, a većina stanogradnje (pos-a), ali on je u svojim broj- stva u privatni financijski sektor. tim pravcima. Danas, konačno, svjedočimo o njih su pripadnici srpske i drugih nacional- kama minoran – i u takvoj situaciji otvoren slabljenju pristanka na neoliberalnu doktri- nih manjina. To je prvenstveno omogućeno, je prostor za ekspanziju stambenog kredi- nu da je stanovanje intimno pitanje između odnosno legalizirano kroz izmjene Zakona o tiranja. Privatizirane banke uvode na naše No to je pogoršalo poziciju onih koji nisu kućanstva i njegove banke ili naslijeđa, što je otkupu stanova tijekom ratnih godina i ka- tržište cijeli spektar financijskih proizvoda u tom programu? zasluga pokreta diljem svijeta. Ostaje vidjeti snijim legislativnim okvirom u poraću. Pri- koji bi trebali olakšati podizanje kredita i Da, zato što oni koji se ne mogu kvalificirati koliko vremena će proći da se to pretvori u mjerice, u ratnim godinama izvršena je, kroz do izbijanja krize, mi smo, kao i ostale bivše za program subvencija plaćaju ovu povišenu kolektivnu moć koja zaista i mijenja naše legislativne izmjene, zloupotreba članaka socijalističke zemlje, doživjeli veoma nagli cijenu kvadrata koja je posljedica tog progra- materijalne uvjete života. ■ Novosti Uhapšen i osuđen vodeći ruski piše Tena Erceg Tjednik za racionalnu manjinu opozicionar Aleksej Navaljni 18 Svijet #1103, petak, 5. veljače 2021.

redinom siječnja, po povratku iz koje mu omogućavaju da se za predsjednika Berlina gdje je pet mjeseci proveo kandidira još dva puta i tako ostane na vlasti u bolnici liječeći se od pokušaja do 2036. Unatoč tome, na protestima je bilo trovanja, ruski opozicijski poli- posve evidentno da se ruski režim masovnih tičar Aleksej Navaljni uhapšen prosvjeda boji. To je jasno uzimajući u obzir je na moskovskom aerodromu i odveden u prije svega zakonsku represiju i policijsku Putinov Spritvor zbog kršenja uvjetne kazne. Naime, brutalnost, zbog kojih u pritvoru završavaju Navaljnome i njegovom bratu već je 2014. disproporcionalno velike brojke prosvjednika. razrezana kazna od 3,5 godina zatvora zbog U videu koji je priredio Navaljnijev kolega financijskih malverzacija, a prema presudi Ilja Jašin iz liberalnog pokreta Solidarnost, osuđenici su se vlastima trebali javljati sva- pod naslovom ‘Kako očistiti policiju od sadi- kih dva mjeseca. No Navaljni je izbivao pet sta i bandita’ navodi se da Rusija, iako s goto- mjeseci zato što mu je u kolovozu pozlilo vo 900 tisuća policajaca, ima najvišu stopu montirani u avionu, nakon čega je hitno prebačen u ubojstava u Evropi. U prilogu se objašnjava berlinsku bolnicu gdje je ustanovljeno da i kako su, korak po korak, od masovnih pro- je otrovan novičokom, nervnim otrovom testa 2011. koje je predvodio kasnije ubijeni koji se za potrebe vojske proizvodi još od opozicijski političar Boris Njemcov, protesti vremena Sovjetskog Saveza. Spomenuta praktički zabranjeni kompliciranjem zakon- uvjetna presuda u međuvremenu je na ske procedure i astronomskim rastom globi, Evropskom sudu za ljudska prava proglaše- dok Navaljnijeva ekipa u pravilu ne dobiva proces na nezakonitom, dok je i sam pritvor nakon dozvole za održavanje skupova. povratka u Rusiju rezultat kafkijanske zlo- Pretjerana reakcija režima na proteste upotrebe zakona – od toga da mu se koma uglavnom se objašnjava Putinovim strahom Pretjerana reakcija režima u kojoj se nalazio zbog trovanja ne uzima od ‘obojenih revolucija’ koje se posljednjih kao validan razlog za nejavljanje vlastima, desetljeća u ruskom okruženju događaju pod pa do činjenice da je prvo saslušanje održa- patronatom zapada, tim više što je Navalj- na proteste izazvane no bez prisustva odvjetnika. Unatoč svemu nome zahvaljujući uskom fokusiranju na tome, Navaljnome je sud u utorak, 2. velja- korumpiranost režima i odsustvo vladavine če razrezao kaznu od dvije godine i osam prava pošlo za rukom privući ideološki he- hapšenjem Navaljnog, sada mjeseci zatvora zbog kršenja uvjetne kazne, terogene skupine ljudi ujedinjene u preziru čime je ova presuda u zapadnim medijima prema političkoj eliti. Također, može se pri- proglašena jednom od najvažnijih otkad mijetiti da ruska opozicija u svojim osvrti- najpoznatijeg političkog je 2005. na devetogodišnju robiju osuđen ma o policijskoj brutalnosti aludira na strane Mihail Hodorkovski. No Hodorkovski je pokrete koji se bave istom problematikom, bio najbogatiji čovjek Rusije, oligarh koji se primjerice na američki Black Lives Matter, zatvorenika u Putinovoj obogatio na privatizaciji naftne kompanije što zajedno s nekim drugim elementima Jukos, dok je Navaljni samo političar, a sada i pokazuje da se radi o pomno promišljenoj najpoznatiji politički zatvorenik u povijesti kampanji s ciljem da ona čim više rezonira s Rusiji, objašnjava se Putinove Rusije. Čim je pritvoren, Navaljni- liberalnim vrijednostima zapada. Komenti- jeva kampanja pozvala je na masovne prote- rajući proteste u Rusiji, upućeni napominju ste koji su se održali u dva navrata, drugi put da oni još uvijek, unatoč medijskoj podršci, strahom od ‘obojenih prošlu nedjelju, kada su u stotinjak ruskih privlače vrlo malo ljudi, te da se uglavnom gradova na ulice izašli deseci tisuća ljudi, a radi u pripadnicima srednje klase u većim pritvoreno je njih čak 5.000. gradovima. Istovremeno su žitelji provincij- revolucija’ koje se u ruskom Iako su te brojke u odnosu na rusku popu- skih krajeva izloženi propagandi režimskih laciju mizerne, Navaljni je ovime još jednom medija koji su ih, primjerice, uvjerili da je pokazao da je doslovno jedini opozicijski poli- trovanje Navaljnoga provokacija zapadnih okruženju događaju tičar u zemlji koji je predsjedniku Vladimiru tajnih službi. No ove analize slabog pohođe- Putinu u stanju zadati makar kratkoročne nja protesta ne uzimaju u obzir spomenu- glavobolje, tim više što tamošnji mediji koji tu policijsku represiju i drakonske globe za pod patronatom zapada. operiraju na necenzuriranom internetu ne- nezakonito protestiranje, koje maksimalno prekidno prenose sve što s njim ima veze. Dok mogu dosegnuti i 300 tisuća rublji odnosno nije završila kaznom zatvora, recentna partija nekoliko prosječnih plaća. Također, unatoč Prosvjedi za sada privlače šaha Navaljnog s režimom odvijala se osam tome što je Putin na predsjedničkim izbo- mjeseci prije parlamentarnih izbora na koji- rima 2018. ostvario najbolji ikada rezultat vrlo malo ljudi, ali podrška ma je on sa svojom kampanjom mogao ugro- od 76,7 posto glasova, podrška vladajućima ziti supervećinu koju od prošlih izbora drži ‘Putinova palača’ – Navaljnijev tim Putinova stranka Jedinstvena Rusija. Teže je, tvrdi da je zdanje na Crnom moru doduše, mogao ugroziti samog Putina, jer je ta izgrađeno za ruskog predsjednika Putinovoj vlasti ipak se topi (Foto: Georgij Aljburov/palace. supervećina lani izglasala ustavne promjene navalny.com/Wikimedia Commons) Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 19 Svijet #1103, petak, 5. veljače 2021.

ipak se posljednjih godina smanjila, ponajvi- tarcu od skoro dva sata Navaljnijeva ekipa arhitektonskog nacrta i digitalne rekonstruk- Osuđen pomoću kafkijanske zloupotrebe zakona – Aleksej še zbog posljedica ekonomskih sankcija koje uspjela je, kako tvrdi, rekonstruirati Putinov cije u filmu se prikazuje kompleks koji se sa- Navaljni (Foto: Simonovsky su zapadne zemlje uvele još 2014. zbog rata u crni fond u koji odabrani oligarsi u zamjenu stoji od palače, kazališta, kazina, elektrane, District Court/Reuters/pixsell) Ukrajini. Financijska stagnacija do koje je doza nesmetano poslovanje uplaćuju goleme vinograda i vinarija. Narator Navaljni Putina vela i višegodišnja niska cijena nafte prisilila iznose novca. Njime kroz paravanske tvrtke pritom cijelo vrijeme naziva ‘najbogatijim biva i na simboličkoj i na stvarnoj razini. Za je Kremlj da uvede neke mjere štednje, poput upravljaju Putinovi rođaci i jataci, neki od čovjekom na svijetu’, ‘psihički bolesnim od razliku od utamničenja nekih drugih diside- povećanja dobi za umirovljenje, a uslijed in- njih još iz doba kad je kao kgb-ovac radio u opijenosti novcem i luksuzom’, zbog čega mu nata, na ono Navaljnog službenim su nota- flacije za desetak posto su se smanjile plaće Dresdenu. Tim se novcem, tvrdi se u istraži- jedna četka za wc u dvorcu košta 700 eura, ma reagirali i njemačka kancelarka Angela u odnosu na razdoblje prije ukrajinske krize. vanju, za Putina izgradilo golemo zdanje u više nego što iznosi prosječna plaća. Merkel i predsjednica Evropske komisije Upravo su pak stanovnici gradova, naročito zaljevu Gelendžik na Crnom moru, a čitavo Može se zaključiti da je ovim filmom, za- Ursula von der Leyen i obje američke ad- mladi, najviše pogođeni lošim ekonomskim imanje na kojem se palača nalazi je ‘39 po- jedno s ideološki sterilnim diskursom foku- ministracije, dok je britanska organizacija stanjem i nemogućnošću zapošljavanja, dok vršina Monaka’. Uz pomoć snimki dronom, siranim na korupciju, Navaljni htio poručiti Amnesty International i Navaljnog i ruski stariji ljudi i oni na selu ipak žive u kakvoj- da je Putinova Rusija svojevrsni nastavak kolektiv Pussy Riot još u počecima njiho- takovoj ekonomskoj stabilnosti. 1990-ih, perioda masovne privatizacije go- vog političkog djelovanja proglasila ‘politič- Američki New York Times objavio je nedav- Navaljni je ideološku lemih državnih resursa i uspona oligarha. kim zatvorenicima’, dok to isto nikada nije no zanimljivu reportažu o ruskim protestima Time se nastoji razotkriti kao laž Putinovo učinila u slučajevima Juliana Assangea koja zorno ilustrira heterogenost ljudi koje retoriku mijenjao predstavljanje samoga sebe kao vladara koji i američke zviždačice Chelsea Manning. Navaljni oko sebe okuplja. List je razgovarao je zaustavio privatizacijsku pljačku i koji Isto tako, ‘istraživački kolektiv’ Bellingcat s s četvero prosvjednika, među kojima je bila i oportuno. U jedini može spriječiti da se ona ponovno Navaljnim je proveo istragu koja je dovela do feministička aktivistkinja Zalina Maršen- dogodi. Navaljni se, međutim, nije uvijek indicija da je njegovo trovanje organizirala kulova, unatoč tome što je Navaljni ranije počecima političkog koristio ideološki sterilnom retorikom već ruska tajna služba fsb. No Bellingcat nije znao dobivati packe zbog seksizma. ‘Ludilo i ju je mijenjao oportuno, u ovisnosti od vla- neovisna novinarska organizacija kakvom bezakonje dosegnuli su kolosalne razmjere’, djelovanja ranih stite procjene o tome koja bi bila najbolja se predstavlja, već je povezana s američkim rekla je Maršenkulova i zaključila da je ‘teško za potrebe trenutne strategije. U počecima think tankom The Atlantic Council, čiji se čla- govoriti o ženskim pravima dok se ne poštuju 2000-ih njegovi su političkog djelovanja ranih 2000-ih njegovi novi rutinski rotiraju na različitim funkcija- ni osnovna ljudska prava’. Deklarirani socija- su govori bili izrazito nacionalistički, pa i ma u američkoj administraciji. Za razliku od, list Aleksandr Pasečnik, koji je pozdravio govori bili izrazito rasistički obojeni. U to je doba pozivao na primjerice, kolektiva Forensic Architecture, rusku aneksiju Krima, i Putina i Navaljnog deportacije ilegalnih imigranata iz musli- koji istom metodologijom istražuje kršenja smatra taocima kapitalističkog zapada no sve- nacionalistički, manskih zemalja i uspoređivao ih sa žoha- ljudskih prava Palestinaca ili protjerivanje jedno se protivi sudskom progonu Navaljnog, rima, pohodio je ultranacionalistički Ruski izbjeglica u Grčkoj, praktički sva bitna istra- dok Mihail Svetov iz Libertarijanske stran- pa i rasistički marš i podržao rusku intervenciju u Gruziji živanja Bellingcata bave se upravo Putino- ke Rusije Putina ne voli zato što dozvoljava 2008, a godinu ranije izbačen je iz liberalne vom Rusijom, bilo da je u pitanju rat u Siriji, imigraciju islamskog stanovništva iz zemalja obojeni, a službena stranke Jabloko upravo zbog ‘nacionalistič- rušenje malezijskog aviona u Ukrajini ili pak centralne Azije. kih aktivnosti’. Kasnije se zbog svega toga trovanje protivnika režima. Jednim od glavnih razloga širenja baze Na- propaganda prema ispričao i u potpunosti fokusirao na borbu Sve ove činjenice, međutim, teško mogu valjnijevih pristaša svakako se može smatrati protiv korupcije kao forte svoje kampanje, prikriti diktatorske impulse tog režima, koji i istraživanje koje je proveo njegov Fond za kojoj ga podržava te tako umiven dobio podršku zapada. je drakonskim montiranim procesom protiv borbu protiv korupcije, a koje je pod naslo- Službena ruska propaganda prema kojoj Navaljnog još jednom demonstrirao da je vom ‘Putinova palača’ na YouTubeu objav- zapad nije u Navaljnoga podržava zapad stoga nije ni u spreman zgaziti svakoga tko ojača dovolj- ljeno sredinom siječnja, otkad ga je pogledalo potpunosti kriva, niti se radi o naročitoj no da mu predstavlja ikakvu, pa i najmanju 107 milijuna ljudi. U impresivnom dokumen- potpunosti kriva mistifikaciji jer on tu podršku otvoreno do- realnu prijetnju. ■ Novosti Politička kriza u Italiji usred pandemije Elżbieta Korolczuk, poljska sociologinja Tjednik za racionalnu manjinu i teške ekonomske situacije (Foto: Krzysztof Zuczkowski) 20 #1103, petak, 5. veljače 2021. INTERNACIONALA

Draghiju, bivšem predsjedniku Europske središnje banke. Predsjednik je također u utorak navečer apelirao na parlament da U potrazi za izglasa Draghijevu vladu koja bi bila tehno- kratska i odvojena od političkih stranaka, ali bi imala potpune ovlasti. Pa ipak, put do formiranja vlade još je neizvjestan. 67. vladom ■ Tihomir Ponoš KRATKO I JASNO Talijanski predsjednik Sergio Mattarella padu, iako brojka još može biti korigirana, mandat nudi Mariju Draghiju kako bi se od predviđenih 9,2 posto. izbjegla višemjesečna obezglavljenost Nazadovanje je posebno teško u posljed- Situacija je zemlje i prijevremeni izbori na kojima njem kvartalu prošle godine, što se vidi i po je favorit tvrda desnica broju ugašenih radnih mjesta. Od veljače Grupa do prosinca ugašeno ih je 420.000, a samo zastrašujuća dođe kraj, pa tako i 66. vla- u prosincu 101.000. Sve to može potaknuti di u republikanskoj Italiji. Pre- i socijalno nezadovoljstvo, a ne treba čuditi u zamci mijer ostavku i ako netko postavi pitanje kako to da je od Što za građanke Poljske, ali i za društvo je podnio prošloga tjedna. U sri- 101.000 onih koji su u prosincu ostali bez je januar, a u Nezavisnom u cjelini znači pooštravanje zakona o po- jedu kada nastaje ovaj tekst, još posla – 99.000 žena i 2000 muškaraca. Ko- udruženju novinara Srbije zabele- bačaju? uvijek nije jasno hoće li , ronakriza mnogo toga razotkriva. Manje od ženo je već 10 slučajeva napada na Od 1993. u Poljskoj je bio na snazi zakon koji Skome je predsjednik 50 posto Talijanki u radnoj dobi je zaposleno, novinare ove godine, od čega šest prije dozvoljavao pobačaj u samo tri slučaja: ako ponudio mandat, uspjeti formirati novu vla- iako čine većinu visokoobrazovanih, onih s tisaka i četiri verbalne pretnje. Proš- postoji opasnost za život i zdravlje žene, u du. Valja krenuti nekim redom, pa ćemo se fakultetskom diplomom ili doktoratom. In- le godine broj napada iznosio je rekordnih slučaju silovanja i incesta te u slučaju oz- prvo pozabaviti razlozima pada Conteove dustrijska proizvodnja još se dobro drži, ali I189, od čega čak 32 ﬁ zička napada. Prema biljne malformacije fetusa. No posljednja vlade. Stranka Italia Viva bivšeg premijera i u Italiji su teško pogođene uslužne djelat- izveštaju Reportera bez granica za 2019., odluka Ustavnog suda uklonila je ovu treću povukla se iz vladajuće nosti koje su, pak, za talijansku ekonomiju Srbija je pala za 14 mesta na listi medijskih iznimku, tvrdeći da je protivna poljskom koalicije nezadovoljna načinom suzbijanja itekako važne. Turistički prihod se strmo- sloboda. Parlamentarna skupština Saveta ustavu. Većina od nekih tisuću pobačaja go- koronavirusa i borbom protiv ekonomske glavio, ugostiteljski objekti jedva da i rade, Evrope ocenila je u svom izveštaju da Sr- dišnje obavlja se upravo na osnovi malfor- recesije. Conteova vlada dobila je podršku hoteli su prazni. U tome se krije odgovor na bija treba da poboljša situaciju u medijima macije fetusa. U stvarnosti to znači da smo u Zastupničkom domu, ali nije dobila po- pitanje kako to da je u prosincu tako mnogo i istraži napade. Iako formalno postoji od dobili potpunu zabranu pobačaja. Nadalje, trebnu apsolutnu većinu u Senatu i premijer žena, a tako malo muškaraca ostalo bez po- 2016., Radna grupa za bezbednost novinara mnoge žene sada strahuju i da se zahvaljuju- je predsjedniku Mattarellu predao ostavku. sla. Muškarci kao radna snaga dominiraju u nije se previše petljala u ono što joj je, po ći ovoj odluci u bolnicama više neće obavljati Conteova računica bila je jednostavna, ali industrijskoj proizvodnji, žene u uslužnom opisu, zadatak. prenatalni testovi. Treći problem je način neuspješna. Nadao se da će privući dovoljan sektoru. A onda je krajem januara održan sastanak na koji je zabrana uvedena i kako je omo- broj centrističkih senatora, vjerujući da će Važno pitanje za buduću vladu je i kako članova Radne grupe sa predsednicom Vlade gućena. Naime, Ustavni sud koji je donio mu prići kako bi izbjegli prijevremene iz- potrošiti više od 200 milijardi eura koje . Predsednik Radne grupe ovu odluku nije biran u skladu s poljskim bore i mogući gubitak mjesta u Senatu, jer Italija može povući u sklopu pomoći -a u je neposredno pre toga objavio zakonima. To znači da bi ovu odluku trebali zbog prošlogodišnje parlamentarne reforme suzbijanju posljedica pandemije. Za sve to – tekst u kom ističe ‘menjanje klime’ odnosno, tretirati kao nezakonitu i nelegalnu. Tako na sljedećim izborima više neće biti birano pomodnim političkim rječnikom kazalo bi pravljenje klime ‘u kojoj bi postojala javna da je to i šire pitanje o demokraciji. Zbog tri 315 nego 200 senatora. Tjedan dana su tra- se ‘za upravljanje procesima’, klasičnim za osuda napada i pretnji sa najviših nivoa iz- navedene činjenice presuda je ekstremno jale konzultacije s ciljem da se iznjedri nova vladanje – treba imati vladu, a nje u Italiji vršne vlasti’. Svemu je prethodilo uputstvo problematična i uvredljiva. Zato i imamo vlada i izbjegnu prijevremeni parlamentarni nema. Upravo je raspodjela europskog novca Republičkog javnog tužilaštva, ‘kojim se prosvjede koji su na neki način nastavak izbori koji bi, budu li redovni, trebali biti bila razlog za Renzijevo istupanje iz vlade nalaže hitno postupanje u predmetima u onih iz 2016. i 2018. održani tek na proljeće 2023. i njen pad. On je inzistirao na tome da taj kojima su žrtve krivičnih dela novinari’. A Krize vlade u Italiji nisu ništa novo. Kada novac bude uložen u digitalnu i zelenu eko- nakon sastanka najavljeno je osposobljava- u Rimu padne vlada, jedva da bi se i moglo nomiju, tražio je da se znatne svote usmjere nje kol centra ‘koji će biti dostupan 24 časa Mijenja li se u društvu stav prema Kato- govoriti o krizi, prije će biti da je to nešto uo- prema zdravstvu, a smatrao je i da o raspo- novinarima’, što uključuje i stručnu pomoć. ličkoj crkvi? bičajeno u političkom životu na Apeninima. djeli novca trebaju odlučivati zastupnici u Plan je i da se pokrene sajt Bezbedni novina- U Poljskoj se događa najbrži proces laiciza- Međutim, ova kriza i pad vlade zbivaju se u parlamentu, a ne tehnokrati. ri, kao i da se napravi jedinstvena baza svih cije, odnosno sekularizacije među mladim. doista teškom razdoblju za Italiju, koja je Mattarella je odlučan izbjeći izbore, jer bi napada. Matić je naveo i slučaj novinarke Na globalnoj razini, u našoj zemlji postoji jedna od pandemijom koronavirusa najpo- oni u teškoj i kompliciranoj situaciji Italiju o kom su pisale Novosti. Ali, najveći jaz između starije generacije i mla- gođenijih država. Žrtava te virusne infekcije ostavili bez efektivne vlade još mjesecima. kao da je i ova Radna grupa odlučila upadati dih. Mladi drže Crkvu odgovornom za ove je oko 90.000 i u apsolutnim brojkama Ita- Vlada je pala u za Italiju valjda najgorem u iste zamke. Par dana ranije prihvatila je konzervativne promjene. Postoji veliki jaz lija je peta na svjetskoj, a druga na europ- mogućem trenutku. Razgovori se vode oko predlog Udruženja novinara Srbije, čiji čla- između mladih, koji odbijaju prihvatiti au- skoj ljestvici. Na to se nakalemila najdublja formiranja nove centrističke vlade, a ode li novi svoju servilnost ka nikad toritet Crkve, i starije generacije, koja Ka- recesija talijanske privrede nakon Drugog Italija na prijevremene izbore na njima je, nisu doveli u pitanje, zbog čega je nastalo toličku crkvu vidi kao stabilizirajući moćni svjetskog rata. Državni statistički ured Istat kako sada stvari stoje, favorit tvrda desnica, Nezavisno udruženje novinara Srbije, da u faktor u poljskom društvu. objavio je prvu procjenu -a za prošlu go- odnosno Lega predvođena - plan rada uvrsti i utvrđivanje odgovornosti dinu, a prema njoj bilježi se pad od 8,9 posto. , kao i Braća Italije. Kako bi to sprije- međunarodnih faktora za žrtve bombardo- Nije utješno to što je riječ o nešto manjem čio, Mattarella je u srijedu mandat ponudio vanja -a tokom intervencije na Prosvjedi još uvijek traju. Kakvi su plano- Srbiju i Crnu Goru. Za list Danas to je pro- vi aktivista i koje su opcije za žene? komentarisala , majka Žene koje žele pobaciti su sada u iznimno stradalog rekavši da teškom položaju i mogu računati samo na nije jasno šta je cilj tog zahteva. pomoć udruga, civilnog društva i feministič- ‘Oni koji su ih stavili na žrtvenik sada vla- kih grupa koje organiziraju podršku. Mnoge daju Srbijom’, naglasila je i dodala da ‘jedino sada pomoć traže ilegalno ili putuju u druge što bi se moglo saznati zapravo su relativno zemlje. Situacija je posebno teška za one koje nevažni tehnički detalji’, poput tipova bače- se nalaze u bolnicama i čekale su na pobačaj, nih bombi. Odgovori, tvrdi ona, nalaze se u a sada im je rečeno da ga neće moći obaviti. Ministarstvu odbrane i Vojnoj obaveštajnoj To je uistinu tragična i zastrašujuća situaci- službi koji prikrivaju dosije koji ‘dokazuju da ja. Kad je riječ o prosvjedima, cilj je, dakako, su vojska i Vrhovni savet odbrane bili una- preokrenuti stvari. No to će biti vrlo teško Mogući novi premijer pred obavešteni o tačnom času napada na ostvariti. Krajnji cilj je zapravo riješiti se ak- Draghi u predsjedničkoj ’. Stojanović to ponavlja godinama. Za tualne vlade, no sljedeći izbori su za tri godi- palači Quirinale (Foto: Carofeii Mistrulli// sada bez uspeha. ne. Iznimno je teško predvidjeti što slijedi. ) ■ Dejan Kožul ■ Mašenjka Bačić Novosti Slučaj GameStop i turbulencije na Tjednik za racionalnu manjinu burzi 21 #1103, petak, 5. veljače 2021.

podforuma WallStreetBets, poznat pod na- nica kako bi im time povećale cijenu, od čega dimkom Roaring Kitty, obznanio da je preko su koristi imali isključivo njihovi vlasnici. online platforme za besplatno trgovanje di- ■■Tena Erceg Kazino onicama Robinhood uložio novac u dionice tvrtke koja grca u financijskim problemima. Prošlog ljeta u kompaniju je uložio i jedan ‘legitimni biznismen’, s planom da joj pomogne da se izvuče iz problema. Nakon što kapitalizam su se Roaring Kittyju u kupovini pridružile tisuće drugih forumaša, vrijednost dionice Geopolitika GameStopa naglo je počela rasti. No uto su neki hedge fondovi nanjušili krv te započeli akciju koja se u burzovnom žargonu naziva Sputnjika nije ugrožen short selling, špekulativnu strategiju u kojoj veliki igrači posuđuju dionice za koje vjeruju nanstvena studija objavljena u da će im vrijednost pasti nakon što ih oni utorak 2. veljače u prestižnom prodaju po aktualnoj cijeni. Kada vrijednost medicinskom časopisu The Lan- dionice padne, ulagači ih potom ponovno cet potvrdila je visoku efikasnost kupuju, vraćaju posuđeno uz kamatu, a ra- ruskog cjepiva protiv koronavi- zlika im ostaje kao zarada. rusa. Cjepivo Sputnjik V dokazano je učin- No ono što je trebao biti sasvim uobiča- Zkovito u 91,6 posto slučajeva, pa su razbijene jen događaj na tržištu dionica pretvorilo se sumnje nastale prošlog kolovoza kada je Vla- u nešto sasvim suprotno; amaterski ulagači dimir Putin objavio da je moskovski institut na Redditu ustobočili su se, odlučni da, ne Gamaleja prvi na svijetu razvio vakcinu pro- samo štogod zarade, već i poraze velike igrače tiv nove bolesti. Ova potvrda efikasnosti nije u njihovoj igri. Masovnom kupovinom dioni- tek medicinskog, nego i geopolitičkog znača- ca GameStopa napumpali su njezinu cijenu, ja. Rusija je već sklopila ugovore o isporuci s nanijevši velikim igračima goleme gubitke. dvadesetak bliskoistočnih, južnoazijskih i Ukupna vrijednost hegde fonda Melvin Ca- latinoameričkih zemalja. S cijenom manjom pital smanjila se za više od četiri milijarde od 10 dolara po dozi, Sputnjik je bitno sku- dolara, a Citron Research morao je pokriti plji od cjepiva Oxford-Astrazeneca također stopostotni gubitak. Analitičari napominju zasnovanog na adenovirusu, ali i dvostruko Gerilska akcija amaterskih ulagača Dionice GameStopa u nekoliko su da će i amaterski ulagači izgubiti novac čim jeftiniji od pojedinih mrna cjepiva koje su tjedana narasle sa 17 na 483 dolara usplahirila je establišment, no riječ je (Foto: Dado Ruvic/Reuters/pixsell) se cijena dionice GameStopa smanji na ‘ra- razvile tvrtke Biontech, Pfizer i Moderna. o Wall Street svakodnevnici. Trgovanje cionalnu’ razinu, što se počelo događati već U prosincu je samo s Indijom potpisan spo- dionicama odavno nema veze s ciljem sprječavanja divljanja na tržištu di- ovog tjedna. Također, i ne manje važno, na razum o proizvodnji 300 milijuna komada produktivnim investiranjem onica. Spomenuti zaključak sec je objavio cirkusu s GameStopom više od tri milijarde cjepiva, a Moskva je ponudila da 100 mili- proteklog tjedna, nakon nekoliko ekstre- dolara zaradila je i ‘najveća svjetska kompa- juna doza do kraja drugog tromjesečja 2021. kstremna volatilnost cijene mno volatilnih dana na američkim burzama, nija za upravljanje fondovima’ BlackRock, jer isporuči i Europskoj uniji. Ponuda bi mogla dionica ima potencijal da inve- no ovog puta ne zato da bi od špekulanata je od ranije bila vlasnica 13 posto dionica te otežati zajedničku nabavu cjepiva i produbiti stitore izloži ozbiljnim gubici- zaštitio obične ljude, već obrnuto. kompanije. Drugim riječima, nije se dogodilo podjele unutar Unije suočene s problemima. ma i podriva povjerenje u trži- Tada se zbio događaj bez presedana u ništa što bi fundamentalno moglo ugroziti Zapadni proizvođači ispostavili su se nespo- šte, zbog čega ćemo djelovati kojemu su ulagači amateri, okupljeni na sistem, osim što su amaterski ulagači još jed- sobnima isporučiti dogovorene doze, pa je u cilju njihove zaštite kada se činjenično forumu Reddit, proveli akciju masovne nom zorno demonstrirali kako izgleda kazino do prošlog tjedna cijepljeno svega dva posto Edokažu zloupotrebe ili manipulacije zabra- kupovine dionica praktički propale tvrtke kapitalizam koji se svakodnevno odvija na građana eu-a u usporedbi s 11 posto Britanaca njene federalnim zakonima. Ova rečenica za prodaju videoigara GameStop, čime su Wall Streetu i od kojeg veliki igrači zarađuju ili 30 posto Izraelaca. Do sada je unutar eu-a zaključak je američke Komisije za regulira- osujetili planove velikih igrača da zarade na milijarde unatoč tome što kompanije propa- samo Mađarska odobrila rusko cjepivo. No nje trgovine vrijednosnim papirima (sec), njezinoj propasti. Počeci akcije sežu još u daju a milijuni ljudi ostaju bez posla. nakon Lancetove studije njemačka kance- inače neovisne agencije osnovane 1934. s sredinu 2019. kada je jedan član Redditovog Očekivano, ova gerilska akcija usplahi- larka Angela Merkel izjavila je da su sva rila je establišment i dovela do svakojakih cjepiva dobrodošla. Istina, spomenula je nuž- analiza pa se, primjerice, tu radi o ‘osveti nost odobrenja Europske agencija za lijekove, milenijalaca boomerima’ ili destruktivnom ali prema medijima već su u siječnju Merkel Foto: Avi Loeb/ krdu pobunjenika sličnih antivakserima i Putin razgovarali o opciji da Sputnjik proi- PERSONA NON CROATA Wikimedia Commons koji, za razliku od institucionalnih inve- zvode i njemački laboratoriji. stitora, djeluju na temelju impulsa, zlou- Preminuli američki senator John McCain potrebljavajući pritom društvene medije. je 2014., aludirajući na ovisnost ruske ekono- Uz državne poluge sistema, poput sec-a, mije o energentima, posprdno Rusiju nazvao u njegovu stabilizaciju uključile su se i in- benzinskom postajom maskiranom u državu. ternetske kompanije ograničivši trgovanje Postoji i izreka da je riječ o zemlji Trećeg svi- dionicama GameStopa i još nekih firmi koje jeta s atomskim oružjem. Uspije li Rusija do su Redditovci u međuvremenu počeli ku- kraja godine proizvesti najavljenu milijardu povati, a online platforma Discord čak je i doza i cijepiti stotine milijuna ljudi Sputnji- zabranila WallStreetBetsu pristup svojim kom, Putin će uvjerljivo opovrgnuti te teze i serverima zbog govora mržnje, iako to nije ostvariti golemu propagandnu pobjedu. Broj- radila u slučajevima foruma na kojima su ne zemlje vjerojatno će biti manje voljne na- se okupljali bijeli suprematisti. Slučaj Ga- metnuti ili produžiti sankcije Rusiji zbog rata meStopa izbacio je u javnost i činjenicu da u Ukrajini, a bit će teže prigovarati Njemač- trgovanje dionicama već odavno nema ni- koj zbog plinovoda Sjeverni tok 2 ili Viktoru kakve veze s produktivnim investiranjem Orbánu zbog bliskosti s Putinom. Represija kao što je izgradnja tvornica ili otvaranje opozicije i zatvaranje Alekseja Navaljnog Ugledni astrofizičar sa Sveučilišta Harvard Avi Loeb objavio je ovog tjedna knjigu radnih mjesta, koje se obično radi putem izgledno će biti manje kritizirani. Utjecaj naslovljenu ‘Vanzemaljsko: Prvi znak inteligentnog života van Zemlje’. Loeb tvrdi takozvanih inicijalnih javnih ponuda (ipo). i prestiž Moskve će porasti, a Sputnjik poda je objekt nazvan Oumuamua, na havajskom ‘izviđač’, u početku smatran ko- Prema podacima koji se spominju ovih dana, stati možda najznačajniji ruski proizvod još metom, zapravo vanzemaljski svemirski brod. On i doktorand Shmuel Bialy tom u posljednjih 20 godina kompanije su u ipo- od planetarno slavnog kalašnjikova, jurišne tezom od 2018. skandaliziraju kolege. ‘Četvrtina svih zvijezda ima planete veličine ima prikupile ukupno 657 milijardi dolara. puške ak−47, i dokaz uspjeha ruske znanosti i površine Zemlje. Bilo bi arogantno misliti da smo sami’, rekao je ovih dana Loeb za U istom periodu, 500 najvećih kompanija i tehnologije, poput prvog svjetskog satelita britanski list The Guardian. prema burzovnom indeksu S&P utrošilo je iz 1957. po kojem je cjepivo dobilo ime. ■■ J. B. 8,3 bilijuna dolara u kupovanje vlastitih dio- ■■Jerko Bakotin Novosti Ovogodišnji paket budžetske piše Zoran Daskalović Tjednik za racionalnu manjinu pomoći u Srbiji vrijedit će skoro 2,5 22 regija #1103, petak, 5. veljače 2021. milijardi eura

državna jamstva poduzećima za podizanje bankarskih kredita, jer je iz lanjskog paketa državna jamstva za dobivanje bankarskih kredita iskoristilo 23 tisuće poduzeća. Novim paketom pomoći osigurano je 500 milijuna eura za davanje državnih jamstava za kredi- Ubrizgavanje tiranje poduzeća, a iz lanjskog paketa za tu svrhu ostalo je neiskorišteno još 500 milijuna eura, pa će poduzeća u ovoj godini moći kori- stiti milijardu eura državnih jamstava. Čadež tvrdi i da je već sada odlučeno da se svim po- duzećima koja se bave cestovnim prijevozom putnika isplati 600 eura pomoći po jednom novca autobusu, jer osim što je njihovo poslovanje među najugroženijima zbog koronakrize, u njima radi oko 20 tisuća radnika, pa bi voza- Ključni sadržaji novog paketa pomoći če autobusa, koji su i do sada bili deficitarno zanimanje na srpskom tržištu rada, bez direk- tne državne pomoći prijevoznici teško mogli privredi i stanovništvu preslikani su iz zadržati u svojim poduzećima. I ovaj put, međutim, najviše rasprave izazvat će odluka vladajućih da svim puno- lanjskog, zbog kojeg je pad bdp-a u Srbiji ljetnim srpskim građanima podijeli po 60 eura pomoći, a umirovljenicima još 50 eura dodatne pomoći. Kao i lani, i ove godine je bio svega 1 do 1,5 posto. Najviše rasprave jedini uvjet za dobivanje novčane pomoći iz državne blagajne taj da građani prijave da žele dobiti tih 60 eura. Prošle godine se 6,2 očekuje se oko odluke da svi punoljetni milijuna građana prijavilo i jednokratno su dobili po sto eura pomoći. Ove godine oni koji se prijave u svibnju će dobiti 30 eura, a u stu- građani dobiju 60 eura, a umirovljenici denome preostalih 30 eura. Umirovljenicima će bez prijavljivanja biti isplaćeno dvaput po 30 eura kad i ostalim građanima, a u rujnu će dodatnih 50 eura pomoći dobiti dodatnih 50 eura, odnosno ukupno 110 eura državne pomoći u ovoj godini. Najavljujući nove mjere ministar financija ne propušta podsjetiti da su umirovljenicima u siječnju, zbog primjene novog tzv. švicar- skog modela izračuna mirovine, mirovine već povećane za 5,9 posto, pa su uz zaposlene u zdravstvu, kojima su u siječnju plaće poveća- ne za pet posto, najveći budžetski dobitnici na početku ove godine. I dok kritičari lanj- skih, a onda i ovogodišnjih vladinih mjera tvrde da će se Srbija zbog njihove neselek- tivnosti morati dodatno zadužiti i ugroziti fiskalnu stabilnost koju je mukotrpno posti- gla u prošlom desetljeću, Siniša Mali tvrdi da će srpski javni dug ostati u granicama 60 posto bdp-a. Pritom kao argument za svoju tvrdnju poteže podatak da je srpski državni budžet u siječnju ostvario suficit od oko 115 milijuna eura umjesto planiranog deficita u jednakom iznosu, odnosno da se u državnu blagajnu u siječnju slilo oko 230 milijuna eura više nego što je planirano. Višak novca u državnom budžetu ministru Malom su dokaz da ‘privreda funkcioniše i da je Srbija na odličnom ekonomskom putu’. U prilog toj tvrdnji dodaje da je u prosincu prošle godine industrijska proizvodnja u Srbiji porasla za 4,1 Ministar financija Srbije dmah nakon masovnog ci- ništvu vrijedit će skoro 2,5 milijardi eura i bit Siniša Mali (Foto: Miloš Tešić/ posto u odnosu na isti mjesec 2019., a pritom jepljenja protiv Covida−19 u će značajno manji od prošlogodišnjeg koji je ataimages/pixsell) je prerađivačka industrija rasla za 5,5 posto. Srbiji će započeti i masovno vrijedio šest milijardi eura, ali potpomognut Priču o tome ‘otkud pare za bacanje iz he- ubrizgavanje novog paketa masovnom imunizacijom stanovništva tre- nju, svibnju i lipnju svim malim i srednjim likoptera’ ministar zaključuje tvrdnjom da novčane pomoći stanovniš- bao bi rezultirati rastom bdp-a od 5,5 posto, poduzećima uplatiti po pola minimalne plaće je ‘obim spoljnotrgovinske razmene u de- tvu i privredi. Čim se broj cijepljenih građana što najavljuju predstavnici vlasti, odnosno za svakog zaposlenog. Predsjednik Privredne cembru oporavljen zahvaljujući snažnom Opribližio brojci od pola milijuna, predsjednik tri do četiri posto, koliko očekuju skeptičniji komore Srbije Marko Čadež ističe da u ma- oporavku robnog izvoza koji je ostvario Aleksandar Vučić, premijerka Ana Brna- eksperti i većina međunarodnih institucija. lim i srednjim poduzećima, koja će za svakog rast od 16,6 odsto. To se pre svega odnosi na bić i ministar financija Siniša Mali javno su Lanjsko upumpavanje budžetskog novca u zaposlenog dobiti po tri polovine minimalne izvoz prerađivačke industrije, ali je ostva- progovorili o novom paketu budžetske pomo- privredu i kućne budžete stanovništva zna- plaće, radi 1.253.000 radnika. Mala i srednja ren rast izvoza i u sektoru poljoprivrede i ći privredi i stanovništvu koji će biti definiran čajno je doprinijelo da pad srpskog bdp-a poduzeća tu će novčanu pomoć sigurno dobi- rudarstva’. Stoga je uvjeren da ‘sve ove mere i usvojen u narednih desetak dana. No ključni bude svega 1 do 1,5 posto, najmanji u Europi, ti jer je koronakriza najviše ugrozila njihovo nisu i neće ugroziti stabilnost naših javnih sadržaji novog paketa već sada su poznati i kako se hvale vladajući. Predsjednica vlade poslovanje, ali Čadež kaže da se još uvijek finansija koje su u odličnom stanju’. ‘Mnogo zapravo su uglavnom preslikani iz lanjskog Ana Brnabić kaže da novi paket pomoći još razmatra mogućnost da sličnu pomoć dobiju bolje ide naplata poreza nego što smo oče- paketa pomoći. Za razliku od prošle godine, nije do kraja definiran i da se razmatraju i i velika poduzeća. S druge strane, ministar kivali, privredna aktivnost u Srbiji postoji. kad cjepiva protiv Covida−19 nisu bila ni na neke druge varijante, ali istovremeno tvrdi Siniša Mali ipak podsjeća da je svega 25 veli- Mi smo jedna od retkih zemalja koja nije vidiku, ovogodišnja pomoć stanovništvu i da je ‘ono što je uradila Srbija 2020. dalo re- kih poduzeća imalo 70-postotni pad prihoda zatvorila ekonomiju i uspešno se bori protiv privredi počet će stizati u svibnju, dokad se zultat’. Zato priču o novom paketu zaključuje zbog koronakrize, a takav pad je imalo čak pandemije imunizacijom, dok mnoge ze- očekuje da će biti cijepljeno 1,2 do 1,5 milijuna ovako: ‘Ne znam zašto bi radili nešto drugači- 10.400 malih i srednjih poduzeća, pa dodaje: mlje to još nisu ni počele, a zatvorile su svoje građana. Uz barem isto toliko građana koji je, ako već imate takve rezultate. Zadovoljna ‘Zato se razmišlja da damo veću pomoć mikro, ekonomije i uvele policijski čas’, zaključio je su stekli prirodni imunitet protiv koronavi- sam sa svim merama i kakve su rezultate dale malim i srednjim preduzećima, a ne velikim, ministar Mali, uvjeren da je prošlogodišnje rusa, život stanovništva i privrede trebao bi tokom 2020. i mogu samo da se nadam da će ali odluku još nismo doneli.’ državno pomaganje privredi i stanovništvu postati vrlo sličan životu prije koronakrize. sve što sada radimo dati iste takve rezultate.’ Predsjednik pks-a ističe da je važno i to što bilo itekako uspješno, što je ‘sjajan uvod za Ovogodišnji paket pomoći privredi i stanov- Vlada Srbije stoga najavljuje da će već u trav- će se novim paketom mjera nastaviti davati novi paket pomoći’. ■ Novosti Čuvari ekonomske ortodoksije piše Milan Gavrović Tjednik za racionalnu manjinu očito mijenjaju smjer 23 ekonomija #1103, petak, 5. veljače 2021.

maksimom da je u osiromašenom društvu bolje izazvati inflaciju nego nezaposlenost. Do inflacije nije došlo, a velike državne na- rudžbe potpuno su oživjele privredu tek u Drugom svjetskom ratu. Nije malo onih koji smatraju da taj oblik kejnzijanizma i danas Hereza iz mmf-a stoji iza zveckanja oružjem, pa i ratova po svijetu. Kriza koja je počela godine 2008. i koju Poruka izvršne direktorice mmf-a su kao i onu u prošlom stoljeću pokrenule bankarske špekulacije bez imalo skrupula pa i razuma (a omogućio ih je američki Kristaline Georgieve kojom je pozvala predsjednik Bill Clinton, koji je ukinuo ograničenja što ih je bankama uveo Franklin Roosevelt), počela je Keynesovu teoriju po- vlade da troše koliko god mogu, pa i više novno pretvarati u praksu. Ali tek je korona skinula sve maske. U Hrvatskoj, naravno, i zemljotres. I bez staklenki za kisele kra- od toga, potpuno je u skladu s politikom stavce, svježe tiskani novac zapljusnuo je Europu. Ima ga toliko da mnoge banke više ne daju kamate na štednju, a neke traže i koju je svojedobno zagovarao Keynes, da štediše plate njima. Za banke su i inače nastupila nezgodna vremena, u kojima se kod nas mučno suočavaju sa svojom dosa- a do jučer bi za sam mmf bila razlog da dašnjom politikom. Kamate ne mogu nado- knaditi naknadama jer su ih već napuhale do maksimuma. Uđeš u banku, oni ti kažu dose pali plamen lomače bar dan i odmah za to traže naknadu, pisao je jedan satiričar. Na priče o investicijskim e li moguće da sveta inkvizicija stupila Velika depresija 1920-ih i 1930-ih, to li isplaćivati plaće, radnici bi kupovali hranu, fondovima s masnim dobicima nasjedaju još počne poučavati vjernike herezi? je zazvučalo potpuno prazno jer nije davalo odjeću, obuću, pokrenula bi se proizvodnja u rijetki naivci, a ostali se dobro sjećaju koliko Očito jest, barem kad je riječ o eko- ni prihvatljivo objašnjenje ni željeno rješe- nizu grana i cijela bi ekonomija dobila vjetar su na tome izgubili prije samo desetak godi- nomskoj verziji inkvizicije i pravo- nje. Keynes je tada odigrao ulogu Martina u jedra. Naravno, bolje bi bilo graditi škole na. Slatke igre s tečajnim razlikama (kao što vjerja, kako se pokazalo ovih dana Luthera, piše u jednom tekstu nobelovac ili ulagati u infrastrukturu, ali i staklenke za je ona na švicarske franke) banke bi najradi- na ekonomskom forumu Gaidar u Paul Krugman, a njegova je teorija bila sa- kisele krastavce obavile bi posao. je zaboravile, jer prošlost ozbiljno prijeti da JMoskvi, gdje je izvršna direktorica Među- svim suprotna svemu što je tada imalo snagu im se obije o glavu i da ih udari po džepu. To narodnog monetarnog fonda Kristalina dogme. On je tvrdio da slobodno tržište ne prije nego što je John Maynard što ipak posluju sa zaradom pokazuje koliko Georgieva pozvala vlade da troše koliko može osigurati punu zaposlenost i da je po- Keynes godine 1936. objavio svoju su u Hrvatskoj privilegirane. god mogu, pa i više od toga. mmf je, inače, trebna široka paleta državnih intervencija ‘Opću teoriju zaposlenosti, kamate Često se u javnosti pita koliko se gubi zbog već pola stoljeća u službi bankarskih i drugih u ekonomiju. Keynes nije bio ljevičar, kaže i novca’, u dvije se zemlje već poče- korona-krize, a ponekad se nude i odgovori interesa krupnog kapitala i kao takav čuvar dalje Krugman. Sasvim suprotno, pojavio la provoditi takva politika. Dvojica u milijardama kuna ili eura. Pravi je odgovor, je ekonomske ortodoksije u kojoj je štednja se kao spasitelj, a ne grobar kapitalizma. To, novih lidera, koji su se po svemu drugom međutim, jednostavan i ne traži nikakve ključna riječ u svakoj molitvi, otplata kredi- možda, treba naglasiti u trenutku kad je Irazlikovali kao nebo i zemlja, shvatili su da jednadžbe. Gubi se zbog smanjene potroš- ta vrhunsko otajstvo, a država koja ometa Donald Trump svaku državnu intervenci- u klimi nesigurnosti i straha od budućnosti nje. Neki domišljati sindikalci (u javnom slobodno tržište crni đavo s kopitom i repom. ju proglašavao socijalizmom, a socijalizam ljudi štede umjesto da troše, a poduzetni- sektoru, naravno) to koriste kao argument Upravo bi za mmf riječi koje je sada izgovo- strašno opasnim. Kontradiktorno, u Americi, ci ne investiraju. I jedni i drugi time stišću za dizanje plaća. Ali Keynes jasno kaže (a rila gospođa Georgieva, na funkciji samog ali i drugdje, to pali čak i u trenutku nezadr- kočnicu, umjesto da ubrzavaju ekonomiju. iskustvo potvrđuje) da se privreda ne može velikog inkvizitora, do jučer bile razlog da živog rasta socijalnih razlika i bijede. Zato mora uskočiti država. U Americi je pokrenuti bez jake intervencije države. I sad, se pali plamen lomače. O kakvim je intervencijama riječ i koji predsjednik Franklin D. Roosevelt po- usred korone, raste štednja u Hrvatskoj, jer Njena je poruka, međutim, potpuno u je njihov zajednički nazivnik? Evo efektne krenuo javne radove, uglavnom izgradnju se svi boje nesigurne budućnosti. To se ne skladu s politikom koju je sredinom 1930-ih ilustracije iz pera samog Keynesa. Država bi autocesta, i preko njih ubacio svježi novac odnosi jedino na Vladu, koju je život natje- godina zagovarao John Maynard Keynes, mogla, pisao je on, uzeti mnogo velikih sta- u privredu. (I zaposlio ljude, jer su se tada rao da odustane od politike u kojoj je sma- po uvjerenju mnogih najveći ekonomist klenki za kisele krastavce i napuniti ih svje- ceste gradile lopatama.) U Njemačkoj je njenje deficita imalo apsolutnu prednost svog vremena. Od njega potiče i usporedba že tiskanim novcem. Te bi staklenke trebalo Adolf Hitler napravio to isto. Po onome pred gospodarskim rastom. Tu promjenu je s inkvizicijom. Klasična ekonomija, pisao je zakopati u najdubljim rovovima nekog na- što piše Hermann Rauschning, Hitler je mnogo više olakšala široka ruka Europske Keynes, potpuno je pokorila Englesku, kao puštenog rudnika, koji bi zatim cijeli bio zatr- na pitanje zar se ne boji inflacije odgovorio: unije nego domaćih financijskih moćnika, što je sveta inkvizicija pokorila Španjolsku pan zemljom. A onda? Onda bi država morala ‘Ja se ne bojim ničega kad njemački narod za koje je inflacija još uvijek glavna baba- u 16. stoljeću. A klasična ekonomija kaže poduzetnicima dati koncesije za iskapanje. radi!’ Rauschningove ‘Razgovore s Hitle- roga. Zahvaljujući tome održava se posto- da je rješenje svih problema u slobodnom Što iskopaju, to je njihovo. Oni bi zaposlili rom’ mnogi smatraju apokrifnim, ali taj je jeća struktura privede, a zbog zemljotresa djelovanju ponude i potražnje. Kad je na- radnike, nabavili im lopate i krampove i poče- odgovor potpuno u skladu s Keynesovom predstoje veća ulaganja u građevinarstvo. Svi, međutim, znaju da je ta struktura loša, pa se čak i zaklinju da će je promijeniti u korist industrija s višom dodanom vrijed- nošću. Kako? Gospođa Kristalina Georgieva, nakon poziva da se troši i preko mogućnosti, kaže da se zalaže za ‘prilagođavanje monetarne i fiskalne politike kako bi se zaštitila ekonomija od sloma’. To kao da se izravno odnosi na Hrvatsku. Ona naime spominje monetarnu politiku ispred fiskalne, dakle smanjenja poreza. A u monetarnoj politici na prvom je mjestu pitanje realnog tečaja. Kako drukčije postići da izvoz bude barem toliko profitabilan kao uvoz? Možda tako da se na one Keynesove staklenke napiše velikim slovima: Samo za izvoznike! Naravno, nakon svake reformacije nei- zbježno slijedi protureformacija. Tako je bilo i s kejnzijanizmom, pa su počele prevladava- ti ideje Miltona Friedmana, koji se vratio klasičnoj ekonomiji ponude i potražnje bez uplitanja države. Ako je Keynes bio Luther, Friedman je bio sveti Ignacije Loyola, a ‘či- Kristalina Georgieva (Foto: Liu Jie/Xinhua/ kaška škola’ varijanta isusovačkog reda. Ali pixsell) do toga ćemo još pričekati. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu piŠe 24 #1103, petak, 5. veljače 2021. Boris Postnikov NEPRIJATELJSKA PROPAGANDA

Tumači etiku – Damir Boras (Foto: Hrvoje Jelavić/ Ali pixsell) A da priča ipak ne pređe određene granice pokvarene žene, tri harpije, sve jedna op- paze cijenjeni kolege iz ovdašnjih kultur- sesivnija i etički problematičnija od druge, nih rubrika. Usred pokreta u kojem stotine kidišu na dvojicu nezaštićenih primjeraka žrtava napokon progovaraju o vlastitim od- ugrožene muške skupine. vratnim iskustvima, muzički kritičar Jutar- A onda opet, jesmo li uopće mogli očeki- njeg lista Aleksandar Dragaš detektira vati nešto drukčije? Isti onaj Etički kodeks ključno pitanje: ‘Gdje su granice političke Sveučilišta u Zagrebu definira spolno uzne- korektnosti’, brine se. Povod: svjetska kri- miravanje, među ostalim, kao ‘ponavljano tika prešućuje novi album Ryana Adam- neželjeno iznošenje šala i opaska koje su sa, rokera kojeg je sedam žena optužilo spolno obojene’. Pa kada aktualni rektor, za zlostavljanje što je on – ispričavajući se prije dvije godine, na dodjeli sveučilišnih – priznao. Nije li to licemjerno? Ne znači li stipendija ukori ‘cure’ koje se s inozemnih da ćemo sada odbaciti kompletnu povijest studijskih boravaka vraćaju ‘neudane i bez Odbacuje optužbe – Mislav rocka samo zato što je netko nekoga, jednom Boras Stipić (Foto: Robert Anić/ djece’, to bi, recimo, bila jedna takva ‘neže- pixsell) davno, zlostavljao? ‘Dovoljno je samo sjetiti ‘Neprihvatljivo je svako spolno uznemi- ljena’, ‘spolno obojena’ šala i opaska. A kada, se kako je Ike šamarao Tinu Turner ne bi li ravanje’, kaže Etički kodeks Sveučilišta u nešto kasnije, zatraži od kadetkinje Hrvat- istragu, ne objašnjavajući ni tko, ni kada, ni dala sve od sebe za studijskim mikrofonom, Zagrebu. ‘Na osobu koja je odbila uznemira- skog vojnog učilišta da na javnoj svečanosti kako ju je vodio: zna se samo da je nepoznat što je ogavno’, rezonira Dragaš, ‘no jednako vanje ili prijavila takvu vrstu ponašanja ne pred novinarima skine masku, ne bi li svi netko zaključio kako prijava nije osnovana, je tako nemoguće poreći da su ‘River Deep smije se vršiti nikakav pritisak.’ Zvuči jasno, vidjeli kako ona ‘nije samo pametna, nego ne obavijestivši o tome novinarku koja ju je – Mountain High’, ‘Workin’ Together’ ili precizno i koncizno. Baš kao što, uostalom, i lijepa’, onda spolno obojena šala i opaska podnijela. Konačno, nakon što je afera otkri- ‘Nutbush City Limits’ fenomenalni rhythm treba zvučati temeljni etički dokument tako više nije samo neželjena, nego je i ‘ponav- vena, hrt objavljuje da im se sve podmeće, i & blues i soul albumi...’ ugledne institucije. ljana’. I ukoliko rektor doista ne shvaća da to ‘u trenutku kada gledanost emisija raste’. Koji dan kasnije, evo nam na stranicama A onda opet, može zvučati i drukčije: re- spolno uznemirava svoje kolegice – barem U rast gledanosti nismo sasvim sigurni, ali istih novina Zdravka Zime, uglednog knji- cimo, kada dokument tumači čovjek koji prema Kodeksu sveučilišta koje vodi – kako barem smo, evo, precizno izmjerili koliko ževnog kritičara i službenog savjetnika za institucijom upravlja. Objašnjavajući zašto bi uopće mogao shvatiti što o spolnom uzne- nisko javna radiotelevizija može propasti. kulturu predsjednika Zorana Milanovića. je odbacio prijavu bivše studentice protiv miravanju Kodeks govori? ‘Protivnik sam svakog nasilja, pa tako i seksu- izvjesnog profesora povijesti s Filozofskog A onda opet, događaju se na tom sveuči- Nisam tražila alnog’, odgovara on na novinarkino pitanje o fakulteta, rektor Damir Boras pozvao se lištu stvari još manje smiješne od Boraso- ‘regionalnom #MeToo pokretu’ i njegovom tako upravo na Kodeks. Pritom je njenu pri- vih seksističkih šala i još mnogo opasnije Brojne institucije regije, na sreću, reagiraju javu, za razliku od prijavljenog ponašanja, od opaski. Šezdesetak prijava za seksualno suvislije. U Sarajevu, odakle je velika ini- proglasio ‘etički problematičnom’. Pa je ispa- zlostavljanje i uznemiravanje, dvojica pro- cijativa protiv zlostavljanja ‘Nisam tražila’ lo da spolno uznemiravanje na zagrebačkom fesora koje su suspendirali njihovi vlasti- krenula, fakulteti arhitekture i političkih sveučilištu možda i nije baš toliko ‘nepri- ti fakulteti: sve ovo samo u posljednja tri nauka ohrabruju studentice i studente da hvatljivo’, a da se na osobu koja ga prijavi tjedna. I ništa od toga nije bilo dovoljno da prijave uznemiravanje, a Akademija scen- ipak smije izvršiti nekakav ‘pritisak’. Jedina se Damir Boras uznemiri. Nigdje optužbi za skih umjetnosti objavljuje da je primila je pretpostavka, izgleda, da se onaj tko pri- ‘etičku problematičnost’, niotkud kodeksi već 16 prijava: sve su podnesene protiv iste tisak vrši pritom pozove na dokument koji ni opširni proglasi. Barem ne dok jedna od osobe, trenutno zaposlene na asu. Fakultet pritisak zabranjuje. prijava, i to razmjerno starija, nije dokačila dramskih umjetnosti iz Cetinja se pridru- A onda opet, nije ni to najbizarnije. Prija- rektorovog emeritiranog liblinga. Tek tada žuje, zagrebački Prirodoslovno-matematič- va bivše studentice je ‘etički problematič- je etički problematična postala sama prijava. ki fakultet i Akademija likovnih umjetnosti na’, smatra rektor, zato što ju je studentica Tako, eto, izgleda zagrebačko sveučilište otvorili su posebne kanale za žrtve uznemi- podnijela kako bi zaustavila izbor profesora danas: mjesto na kojem šezdesetak žrta- ravanja, studentski zbor riječkog Filozof- u cijenjeno zvanje emeritusa. To što je po- va spolnog uznemiravanja sada promatra skog fakulteta pruža podršku kolegicama kušala spriječiti dodjelu akademske poča- kako prolaze oni koji uznemiravanje prijave. i kolegama... Tužilaštvu BiH podnesena sti čovjeku koji ju je, prema prijavi, spolno Mjesto na kojem su, nakon bivše studentice, je krivična prijava vezana uz dvadesetak Ne voli trendove – Zdravko Zima (Foto: Sandra Šimunović/ uznemiravao – a spolno uznemiravanje je, protiv istog profesora emeritusa posvjedoči- slučajeva, veći broj prijava u Hrvatskoj ide pixsell) hajde da budemo vrlo blagi, ‘etički proble- le još tri žene, ali se rektor na njihova svjedo- na adresu Državnog odvjetništva. Sloven- matično’ – postalo je tako razlog da se ‘etički čanstva ne osvrće. Mjesto na kojem, umjesto ska glumica Mia Skrbinac progovorila je utjecaju na književnost, ‘ali sam isto tako problematičnom’ ispostavi njena prijava. etike, vladaju klike. Mjesto na kojem svaki o zlostavljanju na ljubljanskoj Kazališnoj skeptičan spram svih kolektivnih trendova, A onda opet, ni to nije etički najproblema- profesor, pod uvjetom da je u rektorovoj mi- akademiji, njena hrvatska kolegica Sanja koliko god u načelu opravdani bili.’ Zimu, tičnije. Nakon što je žrtva posvjedočila pred losti, može prikupiti četiri svjedočanstva o Vejnović o vlastitom iskustvu s neimeno- ukratko, muči što i Dragaša: nećemo li se četrdesetak profesorica i profesora povijesti spolnom uznemiravanju što se poklapaju vanim domaćim glumcem, a Facebook-stra- sada, zavedeni kolektivnim trendom, nakon Filozofskog fakulteta, oni su, zgroženi, go- do zadnjeg gadljivog detalja, a da se pritom nica ‘Nisam tražila’ puni se, iz dana u dan, seksualnih nasilnika obrušiti i na politički lemom većinom glasova odustali od ideje nimalo ne uznemiri. Naprotiv: ovjenčan groznim svjedočanstvima. Uzalud cinizam nekorektne Dantea, Petrarcu, Nabokova? da svoga kolegu uopće predlože za zvanje počasnom titulom, mirno se vraća na posao. rektora Borasa, uzalud Hrvatska radiotele- Još nešto, međutim, veže dvojicu kritičara emeritusa. Čim je za njihovu odluku doznao A onda opet, i opet, i opet. vizija, uzalud njena uprava: ova priča ne dok kolektivno istupaju protiv kolektivnih Boras, međutim, predložio ga je sam: profe- završava. trendova: onaj mali rastavni veznik posred sor je uskoro na sjednici Senata sveučilišta rečenice što ih nepovratno rastavlja od vla- hrt Svjedočila o zlostavljanju – izabran. Sada, za nagradu, ima titulu, ima Sanja Vejnović (Foto: Sandra stitog društvenog konteksta. Znate na što dozvolu za nastavak rada sa studenticama i Još jedan primjer toga kako naše javne insti- Šimunović/pixsell) mislimo: ‘Nije u redu mlatiti pjevačicu, ali... prima odgovarajuću naknadu. Kolegica koja tucije rješavaju prijave za seksualno uzne- Protivim se svakom nasilju, no...’ Neki vrag ga je prijavila može mu, ukratko, pozavidjeti miravanje: Hrvatska radiotelevizija. Tjednik kao da uporno sprečava odvažne borce za na akademskom uspjehu. Nacional otkriva da je njihova novinarka slobodu izražavanja da stave točku tamo A onda opet, nije samo ona nastradala u vrhu hrt-a prijavila moćnog ravnatelja gdje bi je čovjek očekivao. Možda je baš u Borasovim verbalnim eskapadama. Sjajnu poslovanja Mislava Stipića. Spominju se tome tajna slobode govora? Možda nešto ne novinarku Doru Kršul s portala Telegra- seksualne ponude i prijedlozi, uz obeća- razumijemo? Hajde zato da i sami probamo. ma, koja je čitavu priču otkrila, rektor je no napredovanje na poslu: Stipić optužbe Evo, recimo: ne mislimo da je baš svatko tko oklevetao da se ‘opsesivno’ bavi ‘producira- javno poriče. Ono što je neporecivo i što usred regionalnog pokreta protiv seksual- njem klevetničkih tekstova’. S tim što su ovi, zastrašuje, međutim, reakcija je hrt-ovog nog nasilja, dok mu se pred kućnim vratima najnoviji, zapravo nastali u ‘koprodukciji’: vodstva. Prvo su prijavu ignorirali. Zatim kotrlja lavina zastrašujućih svjedočansta- medijski skandal je, prema Borasovoj verziji, su novinarki predložili da problem riješi va, spokojno palamudi o kritičkoj recepciji pomogla plasirati bivša dekanica Filozofskog nasamo s čovjekom kojeg prijavljuje. Pa su nekog kanadskog rokera ili grandioznog fakulteta Vesna Vlahović-Štetić. Tako smo je s njim suočili na sastanku na kojem ju je Dantea baš zadnji klipan lišen minimalne napokon dobili potpunu sliku, skrojenu po Stipić – prema dostupnim transkriptima – empatije i utoliko vredniji sažaljenja nego mjeri kolektivne šovinističke fantazije: tri gadno izvrijeđao. Onda su navodno proveli prezira, ali... Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 25 kolumna #1103, petak, 5. veljače 2021.

MAKSIMIR I MIROGOJ Danica Ručigaj

emljotresi ove zime u Zagrebu Pod ovim prekrasnim spomenikom učinili su i da se sjetim jedne be- Od asuanskog mramora, ogradske zgode koja je u sjećanju Prekrivenim ljiljanima i ljubičicama bila zatrpana debelom zemljom. Sahranjen je lijepi Eurion. Bilo je to krajem maja 1980. U Dijete Aleksandrije, dvadeset i pet godina imao. beogradskoj kafani Mala Moskva sjedio sam Po ocu stara makedonska loza, Zs pjesnicima Vaskom Popom i Borom Ra- Po majci alabarski potomak. dovićem. Riječ po riječ, pa je među riječi- Učio je ﬁ lozoﬁ ju kod Aristoklejta, ma riječ došla na zemljotres koji je tih dana Retoriku kod Para. U Tebi je studirao pogodio Kopaonik. I Popa i Radović su rekli Svete spise. Sastavio je povijest da je veliko čudo kako niko nije poginuo, a Arsinoita. Barem će ona ostati. jačina potresa je bila skoro kao ona u skop- Ali izgubili smo ono najvrednije – njegovo lice. skom. Pa je Vasko spomenuo rumunske knji- Ono je bilo kao slika Apolona. ževnike koji su prije tri godine u Bukureštu poginuli od zemljotresa. Onda je spomenuo Po svjedočenjima ljudi koji su je poznavali, njihova imena. Kad je izgovorio Veronica prva makedonska pjesnikinja Danica Ruči- piše Sinan Gudžević Porumbacu, Bora je kazao kako je Veroni- gaj je bila i fi zički nezaboravno lijepa. To se ca Porumbacu rumunska Danica Ručigaj. može vidjeti i sa fotografi ja, i sa portreta koji Porumbacu je bila Vaskova generacija, a Ru- je načinio Stavre Dimitrovski, koji se čuva čigaj je moja vršnjakinja, rekao je. Rekao je u Društvu književnika u Skoplju. Ta ljepota U Maloj Moskvi još i da je Ručigaj prva žena sa objavljenom je sebe dovodila do izraza u pjesmama, a ove knjigom stihova na makedonskom jeziku. su navele neke kritičare da je prozovu make- sam krajem maja U Maloj Moskvi sam prvi put čuo za Dani- donska Sylvia Plath. Evo jedne bez naslova. cu Ručigaj. I čuo da je poginula u skopskom 1980. prvi put čuo zemljotresu. Испружена меѓу две нерамнини Danica Ručigaj (1934–1963). za Danicu Ručigaj. Čim sam tu zgodu izvukao iz šume sjeća- Album sestre Zlatice Popović Чекам, nja, sama se izvukla još jedna. Šest godina po Каде да одам I čuo da je poginula razgovoru u Maloj Moskvi, avgusta mjeseca, za svakoga kome je stalo da sazna najvažnije Двете се мали za vrijeme jednomjesečnog pohađanja se- stvari o životu i pjevanju pjesnikinje. Rad je Во едната u skopskom minara iz makedonskog jezika i kulture, u opskrbljen dobrom bibliografi jom, dostupan Треба да се издолжам biblioteci u Ohridu, naišao sam na zbirku je online i najmanje što se može učiniti jest За да ја почувствувам. zemljotresu. Ovih pjesama Danice Ručigaj Сребрени ноќни da ga se preporuči za čitanje. Во другата игри (’Srebrne noćne igre’), jedine koju je Kanonizacija pjesničkog djela Danice Ru- Камени жижи наредени zemljotresnih Ručigaj objavila za života. Sjetio sam se ovih čigaj danas se čini učvršćenom. Za to je bilo Ќе ме изгорат dana da me je tada privukla fraza koju her- neophodno pjesnikinju izvući iz zaborava. Каде да одам. dana došao sam meneutika zove moto: Ako ulaziš u ovaj hram Činjenica da je ona prva žena makedonske Ќе застанам како врвица u kojem vjera je ljubav, pomoli se. A još ispred poezije sa objavljenom zbirkom pjesama bila На која ќе се слепуваат i do diplomskog stoji posveta: Jednom ljetu zašlih sunaca i je u tom postupku važan fakt. Jasna Kote- Твоите чекори mojoj sestri. Zahvaljujući tehnološkom na- ska u radu o ženskom pismu u Makedoniji И ќе чекам, ќе чекам rada Maje Kovač, pretku, uspio sam u ove dane doći do Iskre izražava nadu kako bi bilo lijepo dobiti po- Да се поднаведнеш од умора Čolović i Svete Stamenova, dvoje ljudi koji tvrdu za to da poezija Danice Ručigaj ima Јас немам каде да одам studentice su jako zaslužni što su ime i stihovi Danice neobično solidnu recepciju u makedonskoj Ručigaj ovih posljednjih godina oživjeli. A književnoj kritici nema čvrste veze sa pje- Ispruženа između dvije neravnine u Ljubljani, pod bili su dosta zaboravljeni. Iskra i Sveto su snikinjinom tragičnom smrću. Valja reći da Čekam, objavili sve pjesme Danice Ručigaj. Priredi- se neki muški kritičari nisu proslavili tuma- Kamo da odem naslovom li su više radio emisija o njoj, a objavili su i čenjima pjesama prve makedonske pjesnikinje. Dvije su male radio-elegiju, pod naslovom ‘Labudova pje- Više su promašivali nego pogađali. Njihovu U jednoj ‘Pjesnički opus sma Zarobljenice vjetra’. Naziv ‘Zarobljeni- tvrdnju kako je zbirka ‘Srebrne noćne igre’ Treba da se izdužim ca vjetra’ je izveden iz naslova druge zbirke ljubavna poezija opovrgnula je Jasna Kote- Da bih je osjetila. Danice Ručigaj’ stihova Danice Ručigaj ‘Zarobljenici vjetra’ ska tvrdnjom da tema zbirke nije ljubav, već U drugoj će (Заробеници на ветрот), objavljene poslije ‘tema je izvještavanje da je govorenje žénā Kamene žiške njene smrti. Iskri i Sveti dugujem zahval- bol, jer je ženskost pozicionirana kao fobična Da me izgore nost i za fotografi ju uz ovu bilješku. drugost’. Ovu je tvrdnju teško osporiti. Poziv Kamo da idem. U Zagrebu sam, u biblioteci Filozofskog čitaocu da se pomoli pri ulasku u hram gdje Hoću da se zategnem kao stazica fakulteta, sa davnim pečatom Knjižnice je ljubav vjera, te i svetost i hramska logi- Za koju će se lijepiti zavoda za slavensku fi lologiju, našao prvu ka, za Kotesku jesu upućivanje na napor da Tvoji koraci zbirku Danice Ručigaj, druge nema. Izdavač se ženskost razriješi s obzirom na kulturu, a I da čekam, da čekam Kočo Racin – Skoplje, štampana u štampa- iskomadani govor pjesnikinje je zahtjev da Da se zaljuljaš od umora riji u Kumanovu, tiraž 1000 primjeraka, 64 se učini kraj asimboličnosti. Da bi prestao Ja nemam kamo da odem stranice. Čudan osjećaj me je uzeo u vlast. njen fobični strah od simboličkog poretka, Kao da je nikada nisam čitao! Da nije bilo Koteska smatra da žena u Simbolički pore- Danica Ručigaj je poslije klasične gimna- zemljotresa, ne bih ovu spoznaju ni iskusio. dak investira svoje sljepilo, e da ne bi vidjela zije završila studij jugoslavenskih književ- Prepoznao sam samo moto i posvetu. prvobitnu vezu sa Majkom. nosti u Skoplju. Zaposlila se u Republičkom Anton, otac Danice Ručigaj, bio je Slove- sekretarijatu za kulturu Makedonije. Još kao nac, porijeklom iz Kranja, a majka Lucija e bi bilo neobično da je tra- učenica skopske klasične gimnazije putova- bila je Albanka katoličke vjeroispovijesti. gična smrt pjesnikinje utica- la je u Grčku, i o tome ostavila i ovaj zapis: Danica je jedno od troje djece, imala je još la na njen književni status. ‘Čitajući stare Grke imam utisak da sam ži- sestru Zlaticu i brata Kirila. Porodica je Način na koji je poneko umro, vjela u to vrijeme, to jest – da nisam rođena živjela u porodičnoj kući u naselju Vodno. a ponekad i kakav je kome godine 1934, nego mnogo, mnogo davno, Majka je umrla 1958, a otac, brat i Danica grob, presudno je određivao uspomenu na jednom riječju, živjela sam oduvijek... Ko- su poginuli u kući, u zoru 26. jula 1963. Se- Numrloga: na primjer grobnica na rimskoj Via liko sam samo stara; može biti da mi se to stra Zlatica je jedina preživjela, danas živi u Appia u kojoj je ukopana Kajkilija, kćerka zato čini što ću umrijeti rano.’ Skoplju, preziva se Popović. rimskog vojskovođe Metela. Za života ne- Eto, to su krompiri koje su iz debele ze- Ovih zemljotresnih dana došao sam i do znana, jedna od mnogih rimskih matrona, mlje moga sjećanja povadili zemljotresi ove diplomskog rada Maje Kovač, studentice u danas je poznata u cijelom svijetu samo po zime. Bez njih bi i onaj susret sa Popom i Ljubljani. Rad, objavljen 2020, ima make- stojnom i neobičnom grobu. Ima i primjera Radovićem u Maloj Moskvi ostao zatrpan, donski i slovenački naslov ‘Pjesnički opus kad besmrtnost čuva nečija ljepota. Kod Ka- i nad njime bi fi jukao vjetar kroz starež od Danice Ručigaj’, i to je najbolja publikacija vafisa, u pjesmi ‘Eurionov grob’: trave. ■ Novosti Pandemija razotkrila stare probleme piše Ana Grbac Tjednik za racionalnu manjinu 26 Kultura #1103, petak, 5. veljače 2021. Korona na sceni Prvo istraživanje utjecaja pandemije i zagrebačkog potresa na nezavisnu kulturnu scenu provela je Zaklada Kul- tura nova – donekle ohrabruje podatak da je otkazana tek četvrtina planiranih događanja, a zabrinjavaju otkazane suradnje brojnim vanjskim suradnicima i stručnjacima

rlo brzo nakon početka glo- njoj stekla jasna predodžba provedena su državne sise’ i prepustiti tržištu – teško je Neizvjesnost je jedina konstanta nezavisne kulture (Foto: Davor balne pandemije počelo se i još se provode brojna istraživanja. Otu- naći mnogo razloga za optimizam. S dru- Javorović/pixell) govoriti i o krizi koju je ona da i prve teze o tome što se u kulturi u eri ge strane, umjereniji tumači iz zapadne proizvela u kulturnom i kre- Covida−19 događa. Kriza je prema dije- Evrope tvrde da ne možemo govoriti o slo- Tonković, Dea Vidović i Ana Žuvela, a ativnom sektoru. Val zatvara- lu tumača zatečenog stanja samo ogolila mu kulturne ekonomije, nego o njezinoj rezultati njegove testne faze objavljeni su nja kulturnih institucija, odnosno otkazi- probleme izazvane (ne)funkcioniranjem strukturnoj i dinamičkoj transformaciji te početkom siječnja ove godine. I premda je Vvanja i odgađanja manifestacija koje su se kulturnih politika, odnosno govori se o da krizu treba shvatiti kao priliku za osmi- prerano, odnosno premda baratamo s pre- slijedom djelomičnog ljetošnjeg otvaranja produbljivanju socioekonomskih razlika šljavanje novih oblika aktivizma i otpora, malo podataka da bi se donosili osnovani u najboljem slučaju mogle odvijati pred bit- koje su s obzirom na regionalni politički razvoj društvene i solidarne ekonomije i zaključci o razmjerima krize u sektoru, oni no manjom publikom ili u konačnici bez kontekst učinile to vidljivijom tenziju političke imaginacije. su ishodište za njezino razumijevanje. An- rizika u nekom od online medija, nije iza- koja i inače postoji između (manje ili više Prvo istraživanje utjecaja pandemije i keta koju su sastavili adresirana je na 172 zvao samo (opravdanu) zabrinutost, nego otvoreno desnih i autoritarnih) vlada i kri- zagrebačkog potresa na organizacije civil- organizacije iz Zakladine baze podataka po- i potrebu da se novonastalo stanje shvati tičkih kulturnih i umjetničkih glasova. U nog društva u suvremenoj kulturi i umjet- državanih organizacija, a odazvale su se ‘74 i da se na njega reagira. Broj ugroženih ili kombinaciji s prekarnošću i kontinuiranim nosti u Hrvatskoj u svibnju prošle godine organizacije civilnog društva u suvremenoj izgubljenih radnih mjesta u kulturnim or- obezvrjeđivanjem kulturno-umjetničkog pokrenula je Zaklada Kultura nova. Riječ kulturi i umjetnosti s kojima je u 2019. go- ganizacijama već sada upućuje na ozbiljnu rada, odnosno krajnje neizvjesnim potpo- je o longitudinalnom istraživanju koje su dini bilo izravno povezano oko 3350 osoba ekonomsku i socijalnu štetu, no da bi se o rama i ideji da kulturnjake treba ‘odbiti od osmislili i proveli Krešimir Krolo, Željka (više od 1000 članova, oko 150 zaposlenih, Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 27 Kultura #1103, petak, 5. veljače 2021.

preko 1200 suradnika i oko 1000 volontera)’. Manuela Kasunić mentarci donijeli rezoluciju o usklađenom Pritom se radi dominantno o udrugama, a djelovanju eu-a za suzbijanje pandemije Nemamo nikakvih premda je među njima najviše onih sa sje- bolesti Covid−19 i njezinih posljedica u ko- dištem u Gradu Zagrebu, istraživanjem je joj su pozvali članice da pruže potporu na- informacija o zastupljeno 13 županija. stradalom kulturnom i kreativnom sektoru, Prvi zanimljiv orijentir pritom je podatak nije se dogodilo čudo. Naprotiv. Primjerice, mjerama pomoći da je tek ‘četvrtina od ukupnog broja pla- natječaj ‘Umjetnost i kultura online’ Europ- niranih događanja otkazana dok su druge skog socijalnog fonda ‘usmjeren na pove- na nacionalnoj i ili odgođene ili prilagođene novim forma- Davor Mišković ćanje socijalne uključenosti osoba mlađih tima’. Spomenuto odgađanje i otkazivanje od 25 i starijih od 54 godine sudjelovanjem lokalnoj razini za izravno je utjecalo primarno na prekid su- u kulturnim i umjetničkim aktivnostima radnje s vanjskim i stručnim suradnicima, putem interneta’ koji je raspisan 18. svibnja oporavak sektora u ali i na potencijalne otkaze zaposlenima u obustavljen je već 8. lipnja zbog iscrpljenja organizacijama. Prema prvim rezultatima ‘financijske omotnice’. 26. lipnja alocira- ovoj godini. mnogo su gore prošli vanjski suradnici (i na su dodatna sredstva, ali je već tri dana to prvenstveno umjetnici i autori) nego poslije donesena nova odluka o obustavi… Po svim trenutnim zaposleni s obzirom na to da je većina or- Marino Jurcan Prije nekoliko dana objavljeni napokon i ganizacija uspjela sačuvati radnike, osobito rezultati tog natječaja, a među nositeljima pokazateljima u slučajevima kada je riječ o zapošljavanju 17 odobrenih projekata nalazi se i izdavač vezanom za projekt. To ne znači da kom- Hrvatskog tjednika kao partner u projektu očekujemo zato da promisa nije bilo. ‘Međugeneracijskom suradnjom do obnove — Uspjeli smo zadržati postojeće zaposleni- umjetnosti i kulture’. Drugim riječima, u će 2021. biti gora od ke, međutim samo na pola radnog vreme- 2020. organizacije civilnog društva u su- na kroz godinu s obzirom na to da nije bilo vremenoj kulturi i umjetnosti u Hrvatskoj prošle godine, mnogo novih natječaja na koje smo se mo- imale su puno problema s osiguravanjem gli javiti, a kroz koje bismo mogli osigurati sredstava potrebnih za rad. kaže Marino potrebno sufinanciranje – govori Manuela — Tek nakon reagiranja velikog broja orga- Kasunić iz karlovačke udruge ka-matrix nizacija, ipak se odlučilo pomaknuti rok. U Jurcan iz pulskog koja djeluje u području neformalnog obra- trenutku kada smo svi u problemu s radom,

zovanja, aktivizma mladih i promicanja al- Sonja Leboš (Foto: kada je očito da je došlo do smanjena sred- Metamedija ternativne kulture i novih medija i uspjela Vladimira Spindler) stava što izravno utječe i na mogućnost osi- je većinu planiranih programa provesti čak i guravanja plaća za osobe koje rade, kada se razini za oporavak sektora u ovoj godini. Po u fizičkom obliku. U njihovom slučaju sma- mogu izgraditi kriteriji. Na lokalnim razi- državna potpora za zaposlenike ne odnosi na svim trenutnim pokazateljima očekujemo njenje projektnih sredstava i neraspisivanje nama je pak učinjeno vrlo malo, ali takve nas i kada su svi u nekoj vrsti neizvjesnosti i zato da će 2021. biti gora od prošle godine natječaja onemogućilo im je programski i su i ovlasti lokalnih razina – govori Davor stresa, opterećeni svakakvim administrativ- – rekao nam je Marino Jurcan iz pulske institucionalni razvoj. Mišković. nim procedurama, raspisivanje natječaja na udruge Metamedij koja je dio spomenute Grad Karlovac u 2020. smanjio je iznose taj način ne predstavlja podršku već upravo zagovaračke platforme. On je ujedno bio vo- lične smo odgovore dobili i od za javne potrebe u kulturi u dogovoru s orga- suprotno. No i to je proces i na žalost, nešto ljan komentirati i istraživanje koje je povod niza udruga i organizacija koji- nizacijama, a neke od planiranih natječaja je na što smo naviknuli u udrugama i što već ovom tekstu. ma smo se obratili s molbom da s u potpunosti ukinuo kako bi sredstva preu- godinama pokušavamo promijeniti. Ima — Istraživanje koje je provela Zaklada Kul- nama podijele iskustvo djelovanja smjerili u druge stavke koje se nisu odnosile uspona i padova, ali bitna je kontinuirana tura nova o utjecaju krize izazvane pande- u prošloj godini – programe su u na udruge. suradnja i razumijevanje kako bi svi zajedno mijom na udruge iz područja suvremenih visokoj mjeri uspjeli provesti i mahom saču- — Ministarstvo kulture isplatilo je sva ugo- mogli raditi ono zbog čega smo i osnovani – umjetničkih praksi važno je i korisno, ali u Svati radna mjesta. Podaci dobiveni u testnoj vorena sredstva te je prilagodilo rokove, govori Manuela Kasunić. proračunu Zaklade za 2021. te u definiranim fazi Zakladinog istraživanja, međutim, ne- kao i neke Zaklade. Međutim, raspisivanje Udruga Siva zona koja djeluje primarno na područjima Poziva objavljenog u rujnu 2020. što su manje ohrabrujući u kontekstu oče- natječaja iz Europskog socijalnog fonda je Korčuli, a donosi umjetničke i znanstveno- za 2021. nisam uočio niti jedan poziv usmje- kivanog pada prihoda. Najveći pad prihoda ponovno kasnilo, kao što je bio i slučaj ra- istraživačke projekte koji se realiziraju tije- ren na ublažavanje posljedica krize. Ako Za- organizacije civilnog društva u suvremenoj nijih godina. Od vremena raspisivanja do kom ljeta i rane jeseni te se njihovi programi klada Kultura nova nije još ništa smislila i kulturi i umjetnosti u Hrvatskoj očekuju odobrenja natječaja prolazi i više od šest predstavljaju i lokalnoj publici i njihovim objavila, a ona je dosad bila dobar primjer iz proračuna ‘jedinica lokalne i područne mjeseci, a neki od planiranih natječaja ras- gostima, uspjela je, primjerice, izvesti veći- komunikacije i suradnje s organizacijama (regionalne) samouprave, njih 75,3 posto, pisani su tek krajem godine i to metodom nu planiranih programa s obzirom na to da civilnog društva, ne znam što očekivati od dok nešto više od polovine organizacija koje koju u sektoru zovemo ‘najbrži prst’ – govori je pandemija ljetos bila u nižoj amplitudi i to ostalih tijela – zaključio je Jurcan. su sudjelovale u istraživanju (53,4 posto) Manuela Kasunić. unatoč sporoj reakciji lokalne samouprave. Vratimo li se Zakladinom istraživanju, a očekuje pad vlastitih prihoda ostvarenih ‘Najbrži prst’ podrazumijeva da se na raspi- — Reakcija lokalne i regionalne samoupra- slijedom dosad rečenog, logično je da ‘87,7 obavljanjem dopuštenih gospodarskih dje- sani natječaj možete prijaviti sve dok se ne ve je bila vrlo loša. Vrlo dugo se uopće nije posto organizacija smatra da bi bilo korisno latnosti’. iscrpe sredstva za taj program jer se natje- donijela odluka da li će podrške biti ili ne, donijeti dokument za financiranje kultur- — Prije ocjene samih reakcija različitih razi- čaj potom obustavlja, a prijavljeni projekti usprkos našoj obavijesti da naš rad i program nog sektora u kriznim vremenima s jasnim na vlasti bitno se zapitati o instrumentima ne prolaze detaljnu evaluaciju. Premda su idu u 2020. uz prilagodbe pandemijskoj situ- preporukama’. No budući da s donošenjem koji stoje na raspolaganju svakoj od ovih sredinom travnja prošle godine europarla- aciji. To je vrlo loš stav spram kulturne proi- jasnih preporuka i konstruktivnih rješenja razina da reagiraju na krizu. Ti instrumenti zvodnje koja još nije valorizirana kako treba, u ovoj krizi ima problema i u nizu drugih počivaju na upravnom okviru i aparatu koji iako bi baš u turističkim mjestima trebala sektora, iluzorno je očekivati da će se takav se u ovoj krizi, uzrokovanoj pandemijom Uspjeli smo biti – rekla nam je Sonja Leboš iz Sive zone. institucionalni pomak u dogledno vrijeme i potresima, pokazao neadekvatnim. Čini i dogoditi. S druge strane, i ovo istraživanje mi se da je kriza samo razotkrila ono što zadržati postojeće lanovi zagovaračkih platfor- i praksa upućuju na to da akteri nezavisne je i inače neadekvatno – rekao nam je Da- mi, kakva je primjerice Mi plus kulture djeluju u stanju permanentne krize, vor Mišković iz udruge Drugo more koja zaposlenike, među- posvećena razvoju suvreme- odnosno da je riječ o vrlo otpornim organiza- je u 2020. s programom ‘Dopolavoro’ bila ne medijske umjetnosti Istre cijama koje su sklone brzo i konstruktivno uključena u realizaciju projekta Rijeka – Eu- tim samo na pola koja između ostalog djeluje i reagirati. No, kako zaključuju autori istraži- ropska prijestolnica kulture te je istaknuo na oblikovanju i vrednovanju kulturne poli- vanja ‘otpornost organizacija nije kvaliteta da su reakcije bile spore i nisu namijenjene radnog vremena s Čtike u području razvoja izvaninstitucionalne koja bi se dugoročno trebala uzimati kao rješavanju ključnih problema, kao što nisu scene, s tijelima lokalne samouprave ima razlog za daljnje neadekvatno bavljenje ni obuhvatile sve pogođene krizom. obzirom na to da dobra iskustva. izvaninstitucionalnim sektorom u kulturi — Ministarstvo kulture donijelo je niz mjera — Upravni odbor za kulturu i zavičajnost s pozicije javnog sustava i politike’. Drugim kako bi se ublažile posljedice pandemije u nije bilo mnogo Istarske županije održao je niz konzultacij- riječima, osim što ljudima iz sektora prijeti kulturnom sektoru i one su usmjerene pre- skih sastanaka s našom zagovaračkom plat- zamor, oni već neko vrijeme razvijaju nove ma različitim područjima kulturnog djelo- novih natječaja na formom Mi plus, nakon čega su prihvatili set modele suradničkih ekonomija i modela i vanja i pravnim oblicima organizacija. Tu su mjera koji je bio usmjeren ka ublažavanju već su u nizu kriza pokazali spremnost za najlošije prošle udruge u kulturi koje su pre- koje smo se mogli negativnih utjecaja krize na kulturni sektor. solidarno djelovanje, pa ni ova nije iznim- težna organizacijska forma na nezavisnoj Nešto manje fleksibilna bila je Nacionalna ka. Ukratko, ako prežive i ovu krizu – a teš- kulturi s obrazloženjem da se otvaranjem javiti, govori Manu- zaklada za razvoj civilnog društva kao pro- ko je zamisliti da se to nakon svih smjena natječaja prema udrugama Ministarstvo po- vedbeno tijelo Europskih socijalnih fondova, u ministarstvima, zaokreta u kulturnim tencijalno suočava s nesavladivim brojem ela Kasunić iz karlo- iako smo i u ovom slučaju uspjeli na vrije- politikama i strateških planova koje su već prijava. To prvenstveno ukazuje na problem me, ali uz izniman napor, završiti odobre- preživjeli neće dogoditi – od dobrog dijela kapaciteta uprave, ali je i simptom ne toliko vačke udruge ne projekte. Veći problem predstavlja nam nezavisnih kulturnjaka mogu se očekivati nedostatka kriterija koliko činjenice da smo 2021., jer nemamo nikakvih informacija o zanimljivi prijedlozi političkih i društvenih izgubili referentni okvir u kojem se uopće ka-matrix mjerama pomoći na nacionalnoj i lokalnoj promjena. ■ Novosti Predimenzionirani spomenik u Beogradu piše Andrej Mirčev Tjednik za racionalnu manjinu dodatno radikalizira kulturni i klasni rat 28 Kultura #1103, petak, 5. veljače 2021.

sirane nekretnine za korumpirane političare, estradnjake, starlete i kriminalce. Ako za trenutak ostavimo po strani druš- tvenu scenografi ju i osvrnemo se na spomenik, ono što upada u oči jest temeljna iko- nografska nelagoda. Iako je prvobitno bio Ideš pod mač dogovoren križ, u desnoj ruci vladara našao se mač, zbog čije se težine fi gura neprirodno naginje prema istoku. I dok javnost speku- S visokog postolja, na razvaljenom lira o razlozima zamjene simbola – od toga da je riječ o intervenciji arapskih investitora do teze da svu odgovornost snosi vlast – isu- bizantskom šljemu, s isukanom oštricom kana oštrica nedvosmisleni je označitelj sile te je kao takva u suprotnosti s ostalim iko- nografskim atributima koji Nemanju pred- i prijetećim pogledom, vlast kroz lik stavljaju kao monaha, a ne ratnika. U svojoj besprizornoj grandioznosti i prevladanim kulturno-povijesnim modelima, spomenik Stefana Nemanje upozorava da joj se stoga zrcali moralni sunovrat društva, čije ukuse i vrijednosti (de)formiraju rijaliti programi privatnih televizija, teorije urote, valja bespogovorno prikloniti sumnja u razum i korumpirana duhovnost. Najbliži rođak s kojim dijeli ovu megalo- trenutku dok javnu sferu s ekrana veličali vladara i njegove zasluge i Sveti Sava, njihovi spomenici i hramovi su mansku viziju prošlosti je kip Aleksandra potresaju afere poput slučaja za (modernu) Srbiju. Osim njih, čule su se sidro i krst srpskog naroda. Nikada ih niko Makedonskog u Skoplju. ‘Jovanjica’ ili pak nezakonitog i poruke autora spomenika, ruskog kipara neće skloniti ni iz naših srca, ni sa mesta gde Iz vizure rodnih reprezentacija, upadljivo prisluškivanja predsjednika Aleksandra Rukavišnjikova. Na scenu je su zauvek postavljeni!’ Je li pritom mislio je upražnjeno mjesto ženskog lika, što svje- Republike, vlast u Srbiji potom stigao ansambl srednjovjekovnih vi- na političke neistomišljenike okupljene na doči o reprodukciji patrijarhalnog poretka izvela je teatralni manevar koji je prividno tezova, koji su dojahali na konjima. Glumac platou ispred Filozofskog fakulteta koji su mača i falusa. Ne napuštajući kalupe mizo- Udemonstrirao monolitnost partije i jedin- izdvojen iz te mase arhaičnim monologom prosvjedovali protiv spomenika ili je pak ginije i seksizma utemeljenih na nasilju i stvo naroda s obje strane Drine. Time su progovorio je kao Stefan Nemanja. Nakon vizionarski anticipirao rušenje spomeni- strahu od drugog, strogi lik starca smrknu- zamaskirane sve očiglednije veze između kilave patronizacije o obiteljskim vredno- ka, a na tragu obaranja simbola kolonijalne tog pogleda nema milosti za slabije. Da to države, tajnih službi i kriminala. Događaj tama, imperativu nacionalnog jedinstva i prošlosti na demonstracijama pokreta Black sve, međutim, nije specifi kum samo srpskog o kojem je riječ jest otkrivanje spomenika slavi prošlih stoljeća, fi kcija je prepuštena Lives Matter, pokazat će vrijeme. društva, već simptom temeljne krize neo- Stefanu Nemanji, koji je uz Svetog Savu političarima. Na scenu su stupili Milorad Lekcija koju nauči svaki student povijesti, liberalnih struktura i demokracije, mogli i Dušana Silnog središnja fi gura renesan- Dodik i Aleksandar Vučić. a koja je izgleda promaknula političarima smo se uvjeriti u nedavnom rušilačkom se nacionalizma s kraja 1980-ih. Besramno Prvi u spomeniku vidi kontinuitet stvara- i kulturnim elitama na jugoistoku Europe, pohodu na Kapitol, čije su ikonografi ja i ignorirajući epidemiološke mjere, u Beogra- nja slobodne države. Međutim, kaže, jedna glasi da su modeli nacionalnih identiteta izvedba također bile zbrkane, patrijarhalne du je 27. siječnja (Dan Svetog Save) ispred bivša država kriva je što slavno sjećanje na narativni konstrukt 19. stoljeća, koji se i retrogradne. zatvorenog željezničkog kolodvora upri- Nemanju još uvijek nije dobilo pravi izraz: podudara s ekonomskom emancipacijom zorena ceremonija kojoj je, osim državnog ‘Taj deo naše srednjovekovne istorije ostao građanstva. Za razliku od proleterske soli- ulturna povijest Srbije u vrha Srbije i Republike Srpske, prisustvovala je bez razloga potisnut, pogotovo u dece- darnosti i socijalne inkluzivnosti izražene posljednjih tridesetak godi- promrzla publika, nagurana iza trostruke nijama bivše Jugoslavije. Sada je vreme da krilaticom ‘Proleteri svih zemalja, ujedinite na obiluje skandalima i ek- zaštitne ograde. se vratimo našim temeljima.’ Za razliku od se!’, građanska struktura nacionalne (i naci- scesima: od prekida predstave Spektakl izveden u svrhu legitimacije njega – koji se osramotio poklonivši ukra- onalističke) državnosti usidrena je u raskolu ‘Sveti Sava’ u Beogradu 1990., vlasti uprizoren je u scenografskom okviru jinsku ikonu sumnjivog porijekla rusko- i trijumfu individualizma koji se oslanja na preko napada na Paradu ponosa deset godi- kojim dominiraju sablasne kulise Beograda me premijeru – Vučić u svom govoru neće privatno vlasništvo. Svečanost otkrivanja Kna kasnije, pa do policijskih intervencija za na vodi, podignute novcem arapskih investi- evocirati ni bivšu državu ni ‘komunistički spomenika, slijedom te logike, umjesto kre- vrijeme festivala srpsko-albanskog prijatelj- tora. Kako i dolikuje palanačkom vašaru no- teror’. Ipak, ozbiljnim glasom i ničim iza- iranja prostora i scene za društveni dijalog, stva ‘Mirëdita, dobar dan!’ (koji se održava vokomponiranih elita odraslih na turbofol- zvan, ukorit će budućeg ikonoklasta koji bi nastavlja s agresivnom politikom rascjepa. od 2014.) i upada desničara na izložbu stripa ku i mistici pravoslavnog melosa, priredba se drznuo dirnuti u svetinje: ‘I onima koji U konstelaciji zaoštrenog klasnog sukoba, u Zemunu (2020.). U toj historijskoj optici, je započela zvukom frulaša. Zatim se prešlo danas maštaju o tome da će da izmeste ili ključnu ulogu igra i devastacija savske obale predimenzionirani Stefan Nemanja dodatno na intoniranje himne i mudre riječi akade- unište spomenik Stefanu Nemanji, da izme- nad kojom je učinjen svojevrstan urbanistič- radikalizira kulturni i klasni rat. Ako bismo mika i poglavara spc-a, koji su projicirani ste hram Svetog Save, poručujem: Nemanja ki zločin jer su umjesto javnog prostora for- kao početnu točku antagonizma uzeli fi lm ‘Boj na Kosovu’ (iz 1989.), koji kinematograf- skim sredstvima inaugurira mit o nebeskom narodu, drugu fazu određuje ponavljanje ikonoklastičkih izvedbi poput uklanjanja spomenika Josipu Brozu Titu u Užicu (1991.) te promjena naziva ulica i skidanje petokrake (1996.) sa skupštine Grada Beo- grada, u režiji Zorana Đinđića. Zakucavanje 23-metarskog kipa od 68 tona (i cijenom koja je proglašena službe- nom tajnom do 2023.) moguće je tretirati kao završni rez u autopsiji socijalističkog leša. Povijest jugoslavenskog moderniz- ma uspješno je prekrojena i revidirana po interesu vlasti, koja u srednjovjekovlju pronalazi svoj metafi zički legitimitet i tehnologiju vladanja, usidrenu u nasilju i osveti. Ako je ključni događaj Miloševi- ćeve ideološke mobilizacije prošlosti bio govor na Gazimestanu povodom 600. go- dišnjice Kosovske bitke, onda je krivotvo- reni spomenik srednjovjekovnog vladara materijalni dokaz da vrijeme u Srbiji nije orijentirano prema budućnosti, nego kon- zekventno regresira. Srbija iz 1989. nije dakle nikada stigla u 2021., već se vratila 800 godina unatrag, u 12. stoljeće. S viso-

Srbija se vratila 800 kog postolja, na razvaljenom bizantskom godina unatrag – šljemu, s isukanom oštricom i prijetećim spomenik Stefanu pogledom, vlast kroz lik Stefana Nemanje Nemanji (Foto: Borislav Ždrinja/ataimages/ upozorava da joj se valja bespogovorno pri- pixsell) kloniti. Ili: ‘ideš pod mač’. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 29 kolumna #1103, petak, 5. veljače 2021. TV RAŠETANJE U okviru zakona

pokazuje kako sic transit gloria naših režima, ma u pekmezu, tj. snimio. Milanović je na Ćirilica, Happy tv, pogledajte kad god bude na programu Klasik ovaj način utjecao na sudstvo (nedopušteno, tv-a. Spomenike političari dižu sami sebi, naravno; poslao je poruku da je hdz-ovac 25. siječnja, 20:40 da se ne zavaravamo, pa koliko traju jedni, nevin i da je mladi neovisni zastupnik koji ‘Sve je prolazno, samo je mržnja prema Srbi- toliko potraju i drugi. ga je tajno snimio dopustiva meta tužbe, kao ma večna’ – naslov emisije zvuči kao teška i novinar koji je cijelu priču objavio). Sve to šega, kao neka emisija ‘Prime Timea’, pljiŽ- N1 news, radi uobičajeno nonšalantno, u pozi heroja a, Kesićevih ‘24 minuta’, ali nije, Milomir ulice koji je, eto, bio predsjednik Vlade pa je Marić to ozbiljno. U studiju ‘Ćirilice’ okupila 26. siječnja, 11:00 jako iskusan, sve on zna, ništa njega ne može se uobičajena ekipa naricatelja nad tužnom impresionirati, on je iznad toga, pih. Na taj sudbinom srpstva, pupka svijeta, kako bi od- Tko god je spremao doručak, čistio stan, či- način nalikuje na dobru kravicu koja da 30 govorila na pitanje koje slušamo barem od tao ili radio neki drugi usputni posao dok mu litara mlijeka pa se ritne i sve prolije. Traj- 1988., neprestano: Zašto svet mrzi Srbe? Srbi je tv bio uključen, morao je zastati kad je s na ridikulizacija Pantovčaka – lijevo, desno, su tako dobri, neiskvareni, plemeniti, uvijek ekrana na kojemu je bila uobičajena šetni- nigdje moga stana – zasad je njegov najočiti- na pravoj strani u svim ratovima, nikad nisu ca začuo plač. To je mladi Viktor Šimunić, ji doprinos našoj političkoj sceni, šteta, više Piše Boris Rašeta posegli za tuđim, mrava ne bi zgazili, a svet nezavisni vijećnik Oroslavja, zajecao kad je smo očekivali, premda, kad pomislimo na tako iskvaren, zao, podao, uvijek spreman na počeo govoriti kako potkupljiva politička Kolindu, iz naših grudi izađe dubok uzdah srbomržnju. Pa dokle ćeš, Mariću, sluđivati taj napaćeni narod? Kamo će ti duša? Sučim Trgovac najbolje zna U emisiju o Tušeku i što je trgovina – Željko ćeš pred Miloša? Može li se s kukulele fi lo- Kerum (Foto: Milan Šabić/ zofi jom u carstvo nebesko? Tko uopće u svi- pixsell) ‘zagorskom jetu razmišlja o Srbima? Pali li netko srpske zastave? Piše li knjige, snima fi lmove? Zašto Watergateu’ Srbi umjesto paranoje ne proizvode npr. au- Togonal je tomobile, kao Nijemci (koji bi imali što reći o mržnji svijeta spram sebe)? Zašto ne proizvo- pozvao – Keruma. de elektroniku i informatiku, kao Japanci? Zašto ne rastu u visinu, umjesto u širinu? On je pak izjavio Zašto ne razmišljaju kao mali narod, umjesto samoubilačke megalomanije? ‘Ostvario se kako je nezakonita moj san’, rekao je jednom Marić, ‘... i nijedna noćna mora ne izgleda tako.’ Posve dobra re- stvar zakonita ako čenica za zaključak, over and out! ne ide izvan okvira Neželjena baština, klasa uništava domovinu, dok joj djeca bježe olakšanja svaki put kad se sjetimo da se teror u Irsku. Bio je to medijski trenutak tjedna. patetičnog političkog kiča mogao produžiti zakona – ako ide, Klasik tv, Šimunić je opisao kako ga je hdz pokušao još pet godina. Pa tko bi to izdržao?! kupiti u zamjenu za podršku na lokalnim onda je nezakonita; 26. siječnja, 08:30 izborima. Andrej Plenković kasnije ga je Otvoreno, hrt, ocijenio kao gadnu hulju, koja navodi njego- to je nalikovalo na Sa zakašnjenjem gledamo dobar dokumen- ve čestite omladince na grijeh, a pritom ih 27. siječnja, 22:00 tarac Irene Škorić o rušenju spomenika još i snima. ‘To je krasna politička kultura, njegovu čuvenu re- nob-u u Hrvatskoj, pa u jednom trenutku taj isto ima veliku perspektivu, siguran sam’, ‘Bolje je gledati Animal Planet nego sve ovo čujemo Zvonka Makovića koji kaže kako rekao je Plenković. Šimunić prema njemu slušati’, komentira jedan gledatelj ‘Otvore- čenicu ‘i kad vozim je u Jugoslaviji tih spomenika bilo 15 000. U nije nikakav zviždač, nego političar koji je nog’ infotainment Mislava Togonala, koji Hrvatskoj ih je bilo oko 6 000, skoro pola tog nasamario njegova čovjeka na terenu, nei- je u emisiju o ‘zagorskom Watergateu’ po- brzo, ja ne vozim broja. Od te polovice pola je pak srušeno... skvarena i nevina, samo malo neiskusna. A zvao – Željka Keruma. Na raspolaganju je Ovdje nećemo naricati zbog kulturocida, kako je prošla članica njegove stranke Mari- imao barem pet ključnih aktera: Šimunića, brzo’ puno je dosad suza proliveno nad monu- ja Budimir koja je otkrila pokušaj sdp-ovca Tušeka, Gredičaka, Pandžića, pa onda mentalnim grobljem monumenata, već se Željka Sabe da je kupi? Dobila je gradski stan niz odvjetnika – Terešaka, Nobila, Sloko- zapitati: A što nam je, dovraga, trebalo čak od 80 kvadrata. Nismo tada čuli Plenkovića vić, Prodanovića, Miljevića... Budući da 15 000 spomenika? U Jugoslaviji je bilo 27 da prosvjeduje protiv tajnog snimanja, niti u studiju ne vidimo nikoga od njih, jasno je 500 spomeničara, to će reći da je na svaka da je Marija Budimir učinila išta nečasno. da je to preporuka: dohvatite se daljinskog i dva ustanika došao po jedan spomenik! prebacite na Šprajca ili ‘Schindlerovu listu’, Ako je u svaki utrošeno 50 000 maraka, na N1 uživo, osim ako ne želite gledati hrvatski politički njih je spiskano 750 milijuna maraka. Je li Monty Python show. Kerum je, doznali smo, vrijedilo? Vidi se po tomu kako su prošli. 27. siječnja, 10:00 izjavio kako je nezakonita stvar zakonita Jugoslavija je mahnito gradila spomenike, ako ne ide izvan okvira zakona – ako ide, Titove vile i skloništa, podzemne objekte, ‘Pozdrav Za dom spremni je legalan?’ pita onda je nezakonita; to je nalikovalo na onu aerodrome, naoružavala se za dan D i – ni- novinar(ka) predsjednika Milanovića na njegovu čuvenu rečenicu ‘i kad vozim brzo, šta joj nije pomoglo. Sad tu istu grešku radi Mirogoju. ‘Legalan je bio i progon Židova’, od- ja ne vozim brzo’. Odgovor na pitanje što je Hrvatska – spomenici Tuđmanu i Domo- govara Milanović. Sjajno! Točno! Zoran Mila- pritom mislio treba proslijediti u ‘Milijunaša’ vini niču kao gljive poslije kiše. Nemamo nović zna dosegnuti vrhunce, da bi se odmah i staviti na vrh piramide. ‘To je normalno. novca za obnovu potresom razorenih po- potom otisnuo u Azrinom stilu, ravno do dna. Ako se to zove trgovina, to je ok. Bitno je da dručja, ali se kupuju avioni (Jugoslavija je Nakon lucidnog argumenta o tzv. hos-ovom nitko ne ide van okvira zakona. Pa unaprijed imala 450 aviona, je li pomoglo?). Citirajmo pozdravu (a uistinu svinjariji kojom vlada- je sve dogovoreno. To je standard, to je okej. ovdje prvu rečenicu Tuđmanovih ‘Bespuća’: juća stranka uspješno miče s dnevnog reda Pa što vi mislite da na natječaju prođe onaj ‘Stara je i dobro poznata istina da u povijesti škakljive afere jer se nacija na zds uvijek tko je najbolji? Pa unaprijed se zna’, rekao je nema ništa nova’, pa dodajmo da od te tzv. uhvati kao som na durdubak), amnestirao je Kerum i ocijenio kako Tušek nije išao izvan učiteljice života, barem kod nas, nitko ništa zagorskog političkog trgovca Žarka Tušeka, zakonskih okvira. On je trgovac, on to najbo- nije naučio. Film ‘Neželjena baština’, koji kojega je nesretni Šimunić uhvatio s prsti- lje zna, pa sam se tako obogatio. ■ Novosti Tjednik za racionalnu manjinu 30 kritike #1103, petak, 5. veljače 2021.

Nada Gašić: Ivan Krastev i Devet života gospođe Stephen Holmes: Adele Kraj doba oponašanja. (Sandorf, Zagreb 2020.) Zašto Zapad gubi bitku za demokraciju (s engleskoga preveo Marko Maras, tim Press, Zagreb 2020.)

piše Đorđe Matić Roman kadriran piše Katarina Luketić Optika Krasteva i Holmesa je povremenim humorno- zapadnocentrična grotesknim tonom Deveti Analiza imita- život grada torskih politika ugo nije ovdje bilo romana koji cijom’ grada dijalektički vodio do rušenja i eza Francisa Fukuyame o kraju ologija, nastupio je val oponašanja, a potom je lakše reklamirati od ovoga: završio strašnim padom. povijesti koji je nastupio poslije i osjećanja podređenosti i ogorčenja te želje pisan tijekom prošle godine, Suptilnom indirektnošću svoje proze, ču- 1989. godine s padom Berlin- za supremacijom. Tako su stvoreni uvjeti za skoro ‘u stvarnom vremenu’ vajući se retoričke i vulgarne podsmješlji- skog zida, krajem hladnog rata, masovnu podršku nedemokratskim politi- kako bi (neo)frazeri rekli, pa vosti i očitosti gesta kakve se kod nas inače rušenjem socijalističkih sustava kama koje, navodno, pružaju novu šansu i još roman ‘o koroni’ i zagrebačkom potresu poturaju kao ‘kritičnost’, Nada Gašić bolno i trijumfom liberalne demokracije – bila je vraćaju naciji dostojanstvo. D(’zemljotresu’, kako ga sinonimom, s mnogo sugestivno materijalizirala je književno taj Tneko vrijeme široko prihvaćena u javnoj sferi. Najvažniji doprinos psihologiji politike au- namjerne preciznosti i svjesnog semantičkog pad. Do te mjere da na momente, čak i za Fukuyama i njegovi pristaše tvrdili su da libe- tori daju u mini studijama slučajeva u kojima uboda, sam pripovjedački glas/autorica ime- kritično oko, to izaziva gotovo kontraefekt: ralna demokracija nema alternative, a dokaze se teorijski koncept prizemljuje u političkoj nuje), šire, roman o Zagrebu. Pisan naročitom, javlja se povremeno stoga refleks, kao proza to našli su u porazu komunističke utopije, praksi. Najprije analiziraju imitatorske po- danas rijetkom vrstom gotovo ‘ruski’ discipli- plamsaj humanosti, a ne puke psihološke žudnji istočnoeuropskih stanovnika za Zapa- litike Srednje/Istočne Europe, posebno one nirane, a lake i protočne proze, savršeno por- defanzivnosti – potreba čitatelja da tužno i dom i nestanku svake ideološke konkurencije. Viktora Orbána i Jaroslawa Kaczynskog. tretiranih i zaokruženih malobrojnih likova, ljuto poželi ‘obraniti’ taj i takav grad (pogo- Tridesetak godina kasnije bajka o kraju povi- Zanima ih kako je došlo do šokantnog obrata na čelu s komičnim glavnim likom, roman tovo ako i sam dolazi iz njega), da zaštiti to jesti, svijetu bez zidova i postsocijalističkoj od želje da se živi ‘normalnim životom Zapa- kadriran povremenim humorno-grotesknim nesretno, propalo, umno i emotivno skuče- tranziciji kao periodu napretka (ne stagnacije da’ do bijesa prema zapadnim regulama, od tonom i ironijskim odmakom, s mnoštvom no mjesto, zdvajajući nad njim, nad gradom, i regresije) – koju su djeci komunizma pričali otvaranja prema svijetu do izolacionizma i lokalnog, starinskog gradskog žargona i kolo- kako je Slobodan Šnajder negdje napisao, zapadni tutori dok su oni u nju iskreno vjero- nacionalizma. Zatim se prebacuju istočnije i kvijalizama – sve zajedno reklo bi se idealno ‘koji se nekada zvao Zagreb’. vali – više nije aktualna. Liberalna demokra- istražuju model oponašanja u Putinovoj eri pogođeno za ovdašnje književno ‘tržište’. Dvije su razdjelnice knjige u tom smislu cija ne samo da je ugrožena, nego je donijela koji ima za cilj obnoviti ruski status supersile. ‘Devet života gospođe Adele’ Nade Gašić, ključne – prva i posljednja: prolog, virtuo- nove ekonomske nepravde i autokratske Analiza je bogata i precizna, iako začinjena s naprotiv, sve je osim takvog proračunatog, zno i superiorno napisan komad proze naše politike. Demokratska forma je možda zado- nešto rusofobije, koja je inače čest sastojak ziheraškog rada na kratki dah nastalog u su- suvremene književnosti, mala antibajka voljena, ali je deficit demokratskog sadržaja prozapadne znanosti. I dok se u Rusiji opo- ludim okolnostima. Roman je to, naprotiv, koja u nekoliko stranica zahvaća više no vidljiv posvuda. Populistički pokreti jačaju, našanje preobražava u ‘odmazdu’, u Americi kao starinska torta ili kolač – kakve bi mogla što nekim autorima uspije u čitavom roma- retorika ljudskih prava se odbacuje, a s poli- ono dobiva formu ‘razvlašćivanja’. Naime, Pu- spremiti i sama glavna junakinja: kao dobro nu. I kraj, samo zadnje poglavlje, a u njemu tičkih se govornica proklamiraju ksenofobija, tinova strategija bazira se na sarkastičnom zrihtana ‘zaherica’ – u koje je udjenut čavao potpoglavlje o ‘staklenom jajetu’, gdje, u vladavina čvrste ruke i militarizam. imitiranju devijacija zapadnih politika, a ili igla. Tko zna, možda i otrov. Otud, prateći simetriji s početkom i pričom o putovanju i ‘Što se dogodilo’ i ‘što ako smo pogriješili’ u Trumpova na intuitivnom prepoznavanju kroz prolog i devet poglavlja-varijacija Adelu kretanju virusa i ‘zemljotresa’ svijetom, sad procjeni snage liberalne demokracije temelj- američke ugroženosti. Priča o političkim Premec, ‘zlu babu’, purgersku uhr-malogra- pak glavna junakinja u nadrealnoj, oniričkoj na su pitanja koja postavljaju politolozi Ivan imitacijama završava u Kini koja je preuzela đanku od najgore, neosjetljive, sebične, sil- epizodi leti (!) nad gradom – koji sebe osjeća Krastev i Stephen Holmes u knjizi ‘Kraj zapadne tehnologije, a zadržala vlastite druš- no ograničene, izumiruće vrste, a malignije kataklizmički, mada je, usprkos tome što to doba oponašanja’. Oni priznaju da su iluzije tvene vrijednosti. Uspon Kine označava ‘kraj – jer stvarnije – nego što bi suptilni humor odbija vidjeti i osjetiti, svoju istinsku – mo- o kraju bipolarnog svijeta i novoj eri slobode doba oponašanja’ (ne kraj povijesti i ideologi- autorice to uvijek mogao pokriti i tako olju- ralnu – kataklizmu već prošao. bile i njihove privatne iluzije, pa prelaze na je) i novo geopolitičko pomicanje. diti, otkriva se i razvija, ukazuje se sloj po Zato, u knjizi koja je dijelom i studija o analizu uzroka i manifestacija ‘neliberalne Svjetonazorom su Krastev i Holmes sloj nešto sasvim drugo. To o čemu je, čini se, starosti – dobi, cirkularno, i reinfantiliza- i protudemokratske anarhije’ koju živimo. bliski današnjem neoliberalizmu matične ovaj roman zapravo: o gradu, to jest, uslijed cije – temeljna, razarajuća slika stare žene Do te anarhije, po njima, došlo je uslijed for- europske struje, a njihova je optika zapad- i nakon katastrofe, što je svojom fizičkom, u regresiji i njenog pogleda na jedan dječji siranja naracije o nepostojanju alternative nocentrična. U knjizi zato nedostaje kritike materijalnom mjerljivošću, samo osvijetli- ‘neoznačen plitki grob’. Onako kako će či- i imperativa da se posvuda usvoje zapadne politike Unije, ekonomskih nepravdi, ne- la nepodnošljivo i nemilosrdno drugačiji i tatelj reagirati kad shvati čije je to zadnje norme. Analiza se tako temelji na ideji opo- okolonijalizma, antimigracijskog raspolo- važniji gubitak – gubitak vlastite ljudskosti. zemno mjesto, jedina je suštinska točka gdje našanja, pri čemu se jedna psihološko-filozof- ženja koje se iskazuje i u Beču i Parizu. Uz I ne: nije to ona pomodna, apstraktna, kva- se dijeli apsolutno sve. U trenu, čitav vanjski ska kategorija prenosi u sferu realne politike to, analiza je komparativna, ali bazno jed- zifilozofska, lažno univerzalna ‘ljudskost’. okvir banalnosti jednog submikroskopskog i geostrateških odnosa. Takvo posuđivanje nosmjerna i ne uključuje punu interakciju To je ovdašnji, ‘lokalizirani’ humani kolaps, zaraznog agensa, i još veće banalnosti perio- pojmovnog alata formiralo je lucidne i origi- između uzora i imitatora. Unatoč tim nedo- kao posljedica sasvim određene ideologije, od dičnog i ravnodušnog ritanja prirode, sve to nalne uvide u suvremene političke strukture. stacima, riječ je o jednoj od najvažnijih poli- domaće sorte, jednako endemske i hranjene. skupa postaje sporedno. ■ Naime, odnos oponašatelja i oponašanoga tičkih studija objavljenih zadnjih godina u I kojoj se, unatoč dugom trajanju, precizno nije idiličan; želja da se postane netko drugi Hrvatskoj koju preporučujem svakako pro- unazad može datirati kad joj je otkočen re- često se preobražava u želju da ga se zamije- čitati. Uostalom, knjige s kojima se sasvim trogradni i ubilački satni mehanizam, što je ni i nadvlada. Kada se liberalna demokracija slažemo i koje ne provociraju naša uvjerenja u spoju s naročitom ‘negativnom imanen- nakon 1989. ustoličila kao pobjednička ide- nisu ni vrijedne našeg vremena. ■ Novosti Suosnivačica izdavačke kuće Hena com Tjednik za racionalnu manjinu 31 kultura #1103, petak, 5. veljače 2021. Nermına Huskovıć PREPORUKE: IZLOŽBE U jubilarnoj godini izlazi Grupa autora: Prva intervencija realizirana je na fasadi Fi- lozofskog fakulteta u Splitu, dok je druga 27. Slavonski biennale – smještena u Galeriji Kula. Umjetnik, koji novi Baretićev roman je u svojim radovima već problematizirao Slika kao virus urbanističko i arhitektonsko nasljeđe s kraja šezdesetih i sedamdesetih godina, vraća Nakladnička kuća Hena com slavi 30 (Muzej likovnih umjetnosti, Osijek) se u svoj Split 3, gdje u javnom prostoru na godina postojanja i 25 godina izdavačke zgradi Filozofskog ispisuje tekst: ‘Grad je djelatnosti. Koje periode biste izdvojili? U jednom od svojih impozantnijih izdanja, akt (čin) volje i mora biti sve više predmet Krenuli smo s najturbulentnije točke 27. Slavonski biennale reagirao je na vrije- svjesnog napora oblikovanja i preokupacija 1991., pa ako smo to preživjeli, onda je me konceptom koji sveprisutnu sliku tre- najsvjesnijih i najinteligentnijih snaga u svakako dobro, no ako se osvrnem unazad, tira kao virus. Od prvog izdanja Slavonskog društvenoj zajednici.’ U Galeriji Kula umjet- nema nekog stabilnog razdoblja u kojem biennala održanog daleke i značajne 1968. nik izlaže fotografi je Zvonimira Buljevića je sve teklo glatko. Znam samo da smo pa do danas manifestacija je prolazila kroz koje dokumentiraju izgradnju četvrti Split davali najbolje od sebe, grčevito se borili društvene i državne promjene, ali i nadilazi- 3 i time podcrtava važnost zaštite pomno i u ratnim i u mirnodopskim uvjetima, u la svoj lokalni karakter. Upravo je ovo pande- osmišljenih i defi niranih urbanističkih cje- periodima gospodarskih kriza, a to evo či- mijsko izdanje nekako svjetsko. Na izložbi lina, što u Splitu 3 u posljednja tri desetljeća nimo i sada, u ovoj zdravstvenoj, globalnoj je moguće vidjeti radove 35 autora i autorica nedostaje. krizi kojoj nikako da ugledamo početak kraja. Sve nabrojeno izazovi su s kojima Bojan Mrđenović: se morate znati nositi da biste preživjeli i opstali. I pritom ostali svoji te svakoga Priroda, kemija mogli pogledati u oči. i društvo Koji su najveći izazovi izdavačke djelat- Foto: Marina Negotić (msu, Zagreb) nosti danas? Izdavački je posao izuzetno kompleksan i Svoj višegodišnji umjetnički i istraživački mislim da ga u cijelosti razumiju samo lju- Koje naslove planirate objaviti ove godi- rad fotograf Bojan Mrđenović predsta- di iz branše. To je složen proizvodni proces ne? vio je na izložbi ‘Priroda, kemija i društvo’ u kojem se moraju pomiriti ekonomski i Ove je godine pred nama preko četrdeset na- u produkciji kustoskog kolektiva blok i u kulturni učinci. Sastoji se od mnogo važ- slova, od kojih će trećina biti domaća proza, nih etapa da bi se stiglo do krajnjeg rezulta- a ostalo prijevodna literatura. Jako sam za- s različitim suradničkim radovima, među ta – knjige. Osim ekonomske opravdanosti dovoljna knjigama koje smo, uz pomoć svih kojima izdvajamo Subotičanku i nekadaš- koja je nužna za opstanak, knjiga je i kul- urednika, uvrstili u program koji je tematski nju zagrebačku studenticu Leu Vidaković, turno dobro koje podliježe tematskim, je- iznimno zanimljiv, kvalitetan, aktualan i mladog fotografa Denisa Butorca, ali i cije- zičnim, grafi čkim i brojnim drugim kriteri- angažiran, a koji uključuje knjige iz cijeloga li niz već afi rmiranih umjetnika poput Gil- jima i za koju je potrebno uključiti najbolje svijeta. Brojne su knjige ovjenčane velikim da Bavčevića i Tanje Vujasinović, Tonija sudionike da bi se došlo do zadovoljavajuće nagradama ili su bile u fi nalima za važna pri- Meštrovića, Ane Mušćet, Luane Lojić, kvalitete. Izazovi se svode na ubrzan pro- znanja. Riječ je o autorima koje hvali kritika, Duške Boban, Kristine Marić, Tarwuka ces rada i na gomilanje administrativnih čije knjige prati vrtoglava prodaja, ne samo u i brojnih drugih koji vode kroz mrežu ispre- poslova. To uvelike otežava uređivanje zemljama iz kojih potječu već i puno šire, te pletenih radova. Izložba je otvorena do kraja knjiga, za što bi realno trebalo odvojiti brojni prijevodi. Što se domaćih autora tiče, veljače i obvezno je posjetite ukoliko budete najviše vremena. U Hrvatskoj su osnovni pred nama je novi, nestrpljivo iščekivani u tom dijelu Hrvatske. Za sve one koji neće problem male naklade i mali broj prodanih roman Renata Baretića pod uredničkom putovati predlažemo da potražite neke od knjiga, a s druge strane su veliki troškovi palicom Krune Lokotara. Radni mu je vodstava online. Sve pohvale kustosici Va- produkcije, od autorskih, prevoditeljskih, naslov ‘Deseti povjerenik’ i iako zvuči kao lentini Radoš, žiriju i umjetnicima. uredničkih, distribucijskih i marketinških nastavak slavnog ‘Osmog povjerenika’, ipak do svih ostalih troškova. Broj ljudi s kojima nije riječ o tome. Zavjetovali smo se, naklad- Viktor Popović: pokrivate sve te poslove također je ograni- nik i autor, da nećemo ništa otkrivati osim čen jer u ovoj djelatnosti morate paziti na jedne sitne činjenice: Baretić je ostao doslje- Bez naziva racionalno zapošljavanje. Da ne govorim dan sebi. Riječ je o romanu o kojem će se u o tome da smo svi itekako potplaćeni za Hrvatskoj itekako pričati. I pisati. (Arhiv st3: Sadržaj) ono što radimo. ■ Mašenjka Bačić (Filozofski fakultet i Galerija Kula, Split) Druga preporuka vodi nas u Split. Dvije KVADRAT umjetničke intervencije splitskog umjetnika Viktora Popovića povezuju dva urbana Korona kroji kompleksa: Split 3 i Dioklecijanovu palaču. kulturni kalendar: ﬁ lmski festival u sklopu njihovog programa ‘Umjetnici za Cannesu odgođen kvart’. Za polazište svog rada autor je uzeo je za srpanj, tvornicu mineralnih gnojiva Petrokemija Berlinale se ovog putem čije naizgled linearno osmišljene po- mjeseca prebacuje vijesti priča o njezinom nastanku, radničkoj online, sajam borbi, socijalističkoj izgradnji, kapitalizmu umjetnina Art na periferiji, ekologiji, ali i konačnoj ‘kapi- Basel s početka tulaciji’ koja je utjecala na širu društvenu ljeta seli na jesen, zajednicu i prirodni okoliš. Autor je odlučio otkazani su muzič- svoje i arhivske fotografi je tretirati ravno- ki festivali poput pravno, a cijeli postav uspješno je uobličila Glastonburyja i Ivana Borovnjak iz kolektiva Oaza. Iako Coachelle… se čini da je postav linearno osmišljen, rav- Najnovija žrtva je nopravni tretman umjetnikovih i arhivskih Lajpciški sajam fotografi ja omogućava različita tumačenja knjiga: ove godine, autorskih odluka i komentara, počevši od javljaju organiza- Drugog svjetskog rata i partizanskog zauzi- tori, neće ga biti. manja bušotine na Gojlu sve do kapitulacije ■ B. P. radničke Petrokemije i njezine privatizacije. Foto: Facebook/Leipziger ■ Davor Konjikušić Buchmesse