Interferencije Usmene Književnosti I Tradicijske Kulture U Morlačkoj Tetralogiji Ivana Aralice
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Interferencije usmene književnosti i tradicijske kulture u morlačkoj tetralogiji Ivana Aralice Sunara, Nikola Doctoral thesis / Disertacija 2018 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Split, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Split / Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:013572 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: Repository of Faculty of humanities and social sciences SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET NIKOLA SUNARA INTERFERENCIJE USMENE KNJIŽEVNOSTI I TRADICIJSKE KULTURE U MORLAČKOJ TETRALOGIJI IVANA ARALICE DOKTORSKI RAD SPLIT, 2018. SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET NIKOLA SUNARA INTERFERENCIJE USMENE KNJIŽEVNOSTI I TRADICIJSKE KULTURE U MORLAČKOJ TETRALOGIJI IVANA ARALICE DOKTORSKI RAD MENTOR PROF. DR. SC. MARKO DRAGIĆ SPLIT, 2018. UNIVERSITY OF SPLIT FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES NIKOLA SUNARA INTERFERENCE OF ORAL LITERATURE AND TRADITIONAL CULTURE IN IVAN ARALICA'S MORLAK TETRALOGY DOCTORAL THESIS DOCTORAL ADVISOR MARKO DRAGIĆ, FULL PROFESSOR SPLIT, 2018 PODATCI O MENTORU Marko Dragić filolog, redoviti sveučilišni profesor rođen je 10. srpnja 1957. godine u Gmićima kraj Prozora. U rodnom mjestu završio pučku školu, a 1976. godine maturirao na Gimnaziji Prozor-Rama. Na Filozofskom fakultetu u Zadru završio studij i diplomirao hrvatski i latinski jezik i književnost (1980.). Poslijediplomski doktorski studij završio je i doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, temom Hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine (2000.). Radio kao profesor hrvatskoga i latinskoga jezika u Srednjoškolskom centru u Prozoru (1980.-1988.). Obnašao više dužnosti u politici i izvršnoj vlasti: predsjednik Općinskog vijeća Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Prozor (1988.-1990.), načelnik PS Rama – Prozor, (1990.-1993.), pomoćnik te zamjenik ministra MUP-a HR HB (1993.-1995.), član predsjedništva HDZ-a BiH (1994.-1996.), član te predsjednik Upravnog odbora HPT-a (1994.-1998.), zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije (1996.-1998.), član Predsjedništva Matice hrvatske Mostar (2000.-2002.), ravnatelj HABENE (1995. – 2002.), osnivač Federalne novinske agencije (FENE) te zamjenik generalnog direktora FENE. Pukovnik je. Na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu 2004. godine biran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora biran je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 2007., u zvanje redovitoga profesora na istom je fakultetu biran 2011. godine, a u zvanje redovitoga profesora u trajnom zvanju biran je 2016. godine. Na Filozofskom fakultetu u Splitu, od 2005.-2007. bio je pročelnik Odsjeka za Hrvatski jezik i književnost, te predsjednik Etičkoga povjerenstva (2007.-2010.), a od 2015. predstojnik je Katedre za književnost i kulturu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu predaje kolegije: Hrvatska usmena književnost (Hrvatski jezik i književnost, preddiplomski studij), Hrvatska tradicijska kultura u europskom kontekstu (Hrvatski jezik i književnost, diplomski studij), Književnost i zbilja (Hrvatski jezik i književnost, diplomski studij) i Povijesne predaje (Hrvatski jezik i književnost, diplomski studij). Predavao je i kolegije: Teorija književnosti (Hrvatski jezik i književnost, preddiplomski studij), Svjetska književnost (Hrvatski jezik i književnost, stari program), Književni praktikum (Hrvatski jezik i književnost, stari program), Hrvatska književnost katoličke obnove i prvog prosvjetiteljstva, (Hrvatski jezik i književnost, preddiplomski studij), Hrvatska književnost predrealizma, realizma i moderne (Hrvatski jezik i književnost, preddiplomski studij). Kao gostujući profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru od 2007. do 2012. godine obnašao je dužnost prodekana za znanost. Profesor je i mentor na poslijediplomskim doktorskim studijima: Hrvatska kultura i civilizacija, te Kroatistika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; Humanističke znanosti na Filozofskom fakultetu u Splitu; te Jezici i kulture u kontaktu na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Ekspert je pri Ministarstvu nauke Crne Gore. Pod njegovim mentorstvom napisan je i obranjen 531 diplomski i završni rad na filozofskim fakultetima u Splitu i Mostaru. Objavio je do siječnja 2016. godine 135 znanstvenih radova te 163 prikaza, književnih kritika, ekspertiza i popularnih radova, autor je 10 znanstvenih knjiga te po jednog fakultetskog udžbenika i priručnika; urednik je u ediciji Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga. O njegovim je djelima objavljeno nekoliko znanstvenih i stručnih radova, eseja, te preko stotinu prikaza. Uspio je snimiti i sačuvati velik dio kulturne baštine i motivirati studente da snime golem broj primjera nematerijalne kulturne baštine. Član je Hrvatskog filološkog društva, Matice hrvatske, Književnog kruga Split. Redoviti je član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine. Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je Redom hrvatskoga trolista, Spomenicom domovinske zahvalnosti i Spomenicom Domovinskoga rata. Dobitnik je priznanja Top 20 profesora na fakultetima u akademskoj godini 2013/2014 - po izboru studenata -. Uvršten je u leksikone i enciklopedije: Hrvatsku enciklopediju Bosne i Hercegovine; Biografsku enciklopediju vodećih ličnosti Hrvatske. Marko Dragić, uvršten je među 3000 izvanredno uspješnih ljudi u ekonomiji, politici, znanosti, kulturi, umjetnosti i športu od međunarodne, nacionalne i regionalne važnosti u 1. izdanju Biografske enciklopedije vodećih žena i muškaraca Hrvatske, osnivača i izdavača Ralpha Hübnera, koja je 2011., u nakladi „Hübners Who is Who“, tiskana u Švicarskoj, a objavljena u 11 europskih država. Među više od 60000 uglednih i utjecajnih osoba iz svih područja ljudskog djelovanja u publikaciji Who's Who in the World 2013., Marko Dragić je u dvije godine (2013. i 2014.) uvršten u ovu prestižnu publikaciju koja je od 1898. godine standard za pouzdanost i sveobuhvatnost biografskih podataka najznačajnijih osoba na svijetu. Oženjen je i otac troje djece: supruga Kata (1960.), djeca: Josip, dipl. iur. (1981.), doc. dr. sc. Helena (1983.), Marija, mag. soc. rada (1988.). Zahvale Duboku zahvalnost dugujem nekolicini osoba koje su me pratile i podržavale na mom putu od samih početaka. To je moja obitelj, otac Vinko, majka Ana i sestra Ivana, koji su bili uz mene i pružali mi sve vrste podrške koje su mi bile potrebne kako bih uspješno došao do cilja. Uz njih, ovom putovanju pridružila se i moja supruga Jelena kojoj zahvaljujem zbog razumijevanja koje je imala za sate i dane slobodnog vremena koje sam proveo uz knjigu i računalo. Posebno zahvaljujem svojemu mentoru prof. dr. sc. Marku Dragiću koji me s očinskom strpljivošću vodio imajući razumijevanja za moje posrtaje i hrabreći me kada je to bilo potrebno. Nikola Sunara Predgovor Na ideju za istraživanje odnosa usmene književnosti i tradicijske kulture te pisanoga teksta u koji su uklopljene došao sam čitajući povijesne romane Ivana Aralice. Ta tema nametnula mi se nakon što sam zaobišao radnju romana i proniknuo u odnose na kojima je ona izgrađena. Primijetio sam da se pisani tekst oslanja na ramena jedne drevne duhovnosti koju je Aralica počeo upijati u svojem djetinjstvu te ju je obogaćenu životnim iskustvom i vlastitim istraživanjem odlučio iskoristiti kao temelj svojoj epopeji o hrvatskom narodu Bosne i Hercegovine i Dalmacije. Istražujući spomenutu materiju preda mnom se otvarao svijet koji je zaobilažen, a nerijetko i osporavan. Svijet malih ljudi koji nisu bili akteri povijesnih događaja, ali su gotovo uvijek bili njihove žrtve. Duhovnost koja je obogatila Araličine romane za te ljude bila je središnji dio života. Bila je nešto što je njima bilo samorazumljivo i prirodno kao disanje. Upravo ta baština sačuvala je svijest ljudi o pripadnosti jednoj zajednici, a solidarnost im je omogućila da prežive u trenutcima kada se to činilo nemogućim. i Sadržaj 1. Uvod ................................................................................................................................... 1 1.1. Građa, metodologija, ciljevi istraživanja ................................................................................. 1 a) Građa ........................................................................................................................................... 1 b) Metodologija ................................................................................................................................... 2 c) Ciljevi ............................................................................................................................................ 3 1.2. Hipoteze ....................................................................................................................................... 3 2. Zagora ................................................................................................................................ 5 3. Ivan Aralica ..................................................................................................................... 14 2.1. Morlačka tetralogija ......................................................................................................... 16 4. Osvrt na poetiku i povijest hrvatske usmene književnosti .......................................... 33 5. Usmene priče ..................................................................................................................