Psihotrauma I Rat ZIDOVI [UTNJE

psihotrauma i rat ZIDOVI [UTNJE

Pi{u i govore: Cvitan, Gregurek, Kraljevi}, Panti}, Sutovi}, Avdibegovi}, Klain, Cramer Azima, Tocilj- Eduard Klain [imunkovi}, Urli} Nitko ne `eli stranice 21-28 vidjeti sebe ISSN 1331-7970

dvotjednik za kulturna i dru{tvena zbivanja zagreb, 22. lipnja 2000, godi{te II, broj 34 cijena 10,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit

Kulturna politika Mamuzanje lipsale kulture Davorka Vukov Coli} stranice 6-7

Tjedan suvremenog plesa Koreografija kao teorija Nata{a Govedi}, Lada ^ale Feldman stranice 40-41

Kritika Krle`a, Millennium Edition Dean Duda stranice 18-19

Knji`evnost Tako|er esejisti~ke bilje{ke Danijel Dragojevi} stranice 16-17

Skupovi Nevidljivi etnolozi Iva Ple{e Jasna ^apo-@mega~ stranice 10-11

SUSRETI UZ GRANICU Drndi}, Rakovac, Zlobec, Bernardi, Maroevi} stranice 12-15 2 zarez II/34, 22. lipnja 2. Majka sv gdje je {to Urbanisti~ki {alabahter za no- fesijom: koncipiranjem i definiranjem vog gradona~elnika i novog trajne gradske mreè javnih mjesta, po- pro~elnika Zavoda za planira- teza, ulica, trgova i parkova, traènjem nje razvoja grada i za{titu na~ina da se poveè, uredi i organizira cjelokupno gradsko tkivo i dogodi grad. okoli{a Pri~a je vi{e nego jednostavna: Kada bismo zamislili da je, umjesto barijere Zarezi Mladen [kreblin èljezni~ke pruge, Kolodvora, radioni- , Na Trgu domovinske zahvalnosti, br. 2 ca, skladi{ta i substandardnih gra|evi- Info: lipanj 2000. Grozdana Cvitan, Zrinka Mati} 4 , na, grad povezan, tada bismo mogli go- 5 Najave: lipanj 2000. Sanja Juki}, Du{anka Profeta ad me tko od poznanika ili kolega voriti o cjelovitom gradu do Save. Kada U àri{tu upita {to je to i gdje se nalazi Trg bi Zagreb bio povezan s rijekom Sa- , K Majka svih urbanisti~kih bitaka Mladen [kreblin 2-3 domovinske zahvalnosti, onako vom i smatrao je svojom vrijedno{}u, a , na brzinu odgovaram samo da znam ne brojnim barijerama i fragmentima Tko je sljede}i? Ur{a, Raukar 5 Borci nikad ne umiru Pavle Kalini} 5 tko mu je nadjenuo to ime. U nelagodi, prethodnih razdoblja sve udaljenijom , ìvjeli bismo u bitno kvalitetnijem gra- Mamuzanje lipsale kulture Davorka Vukov-Coli} 6-7 u onih nekoliko sekundi traènja {to , kra}eg odgovora na to, poput domovine du. Upravo je nepovezanost gradskog Zlatna {utnja dekanâ Karlo Nikoli} 7 , tkiva simptom bolesti i pogre{nog na~i- 10 te{ko pitanje, glavom mi prodefiliraju Nevidljivi etnolozi, Iva Ple{e svi pokojni i ìvu}i gradski i inozemni na na koji su se cijelo proteklo stolje}e 10-11 Kako biti zanimljiv Jasna, âpo @mega~ arhitekti i urbanisti ovog stolje}a, Zri- organizirali dru{tvo i grad. Suze i plavi paso{ Du{anka Profeta, 11 njevac, Kolodvor, vlakovi i tramvaji... Formalna ekonomija i stvarni povijesni svijet Matko Me{trovi} 32-33 Obavezno mi se jo{ pritom ukaù i Zaprepa{}uju}e svjedo~anstvo »travers« 2000. kralj Tomislav i mar{al Tito, ali i Pala- U dobrim gradovima gra|evine su , ~a pravde i Kafka, oblije me prljava U duhu Franje Josipa Maja Star~evi} 8 povezane tako da se u ve}ini slu~ajeva , Sava i sva uzaludnost urbanisti~ke stru- Razgovor s Michaelom Henryjem Heimom: Za{to je prevo|enje vrijedno Maja Star~evi} 8-9 doslovce fizi~ki naslanjaju jedna na dru- , ke kojoj su se i u protekloj dekadi do- 9 gu, ali ono {to ih presudno ~ini gradom Razgovor s Ale{om Mustarom: Portret prevoditelja s rumunjskog Maja Star~evi} 101 movina i grad »zahvalili« na uhodani jest smisleni javni prostor dobro orga- Susreti uz granicu na~in pona{ali su se kao da ne po- niziranih koridora javnog prometa, uli- , stoji. Opipljiva èlja za dijalogom, Da{a Drndi} 12 ca, trgova, parkova, zajedni~kih dvori- Kako me Fulvio naveo da napi{em Riva i druì Milan Rakovac, 12-13 Simptom bolesti {ta, urbanih sadràja i doga|aja koje Razgovor s Cirilom Zlobecom: Knjièvnost nikog ne zanima Da{a Drndi} 14 onda zovemo njegovim urbanizmom i , Usprkos naporima rezigniranih i Razgovor s Uldericom Bernardijem: Istra, kao laboratorij multikulturalnosti Da{a Drndi} 15 arhitekturom. U tom su se pogledu i Sonetni dijalog Ciril Zlobec i Tonko Maroevi} 15 preìvjelih kolega i novih klinaca, urba- zagreba~ki urbanisti i arhitekti dvade- nisti~ka struka je kao javni posao bila Likovnost setog stolje}a uvijek mogli sloìti, bez , ukinuta. Predstoji joj dugo razdoblje obzira na razlike u koncepcijama koje Za bolji po~etak Rosana, Ratkov~i} 29 ponovnog uspostavljanja. Brojne tribi- su predlagali. No, teritorij na kojem je Za reformu sarajevske ALU, Neboj{a [eri}-[oba 29 ne i izlo`be, iznenadna ìvost, vi{e su u u dvadesetom stolje}u trebalo planirati Za sekundu vi{e Silva, Kal~i} 30 funkciji poku{aja samoizlje~enja njenih razvoj grada do Save okupirala je ve} Od EXAT-a do Nade Silva Kal~i} 31 aktera. U poku{aju reanimacije struke, koncem devetnaestog stolje}a èljezni- na prostor zami{ljenog nastavka Zri- Glazba ca, njeni servisi i skladi{ta, na~in na koji , njevca, Trg Stjepana Radi}a, a koji bi u su toliko èljeni vlakovi u{li u grad. Razgovor s Vladom Divljanom: Sve je to samo slika Tomislav Brlek i Branko Kostelnik 36-37 , budu}nosti trebao biti posve}en `rtva- Odbacivanju Lenucijeve vizije iz 37 Zavr{nica u velikom stilu Trpimir Matasovi}, ma Domovinskog rata, vra}am se iz 1907. godine o podizanju èljezni~ke 38 Razgovor sa Zlatkom Gallom: Vodi~ kroz CD-galaksiju Dina Puhovski istih pobuda, u nadi da }e se budu}nost pruge prije Save i zaglavnim kolodvori- Film po~eti napokon doga|ati. Ovo je mjesto ma, koju je nedavno stru~noj javnosti , majka svih izgubljenih zagreba~kih ur- otkrila dr. Snje{ka Kneèvi}, kumovala Filmolo{ki kognitivizam i teorijski model, Hrvoja Turkovi}a Nikica Gili} 34 banisti~kih bitaka za javni gradski pro- Wenders ne zna plesati Sandra Antoli} 35 je politi~ka volja koja nije imala razumi- stor. A u kvaliteti javnog gradskog pro- jevanja za razvoj grada. Kad o tome Kazali{te stora nalazi se, da malo pretjeram, razmi{ljamo danas, spopada nas samo , istinski smisao ove struke. To ne zna~i Koreografija kao teorija Nata{a Govedi} 40 sve ve}a tuga. Kronologija planiranja , da se time èli zanemariti privatno ili 41 ovog prostora zaprepa{}uju}e je svjedo- Moè i bez plesa Lada âle Feldman, gra|ane. Naprotiv, do kvalitete grada Abeceda kritike: Javni pritisak na kriti~ara Nata{a Govedi} 41 ~anstvo. Zar je mogu}e da grad cijelo dolazilo se uvijek uzajamno{}u, part- stolje}e nije bio u stanju podi}i obi~nu Kritika nerstvom privatnog i javnog. èljezni~ku prugu i donijeti odluku o , U pro{lom broju poku{ali smo poka- U~ili{te kr{}anske magije & U~ili{te hrvatskog, gr~a Neven Jovanovi} 17 svojim kolodvorima? Koliko smo samo Krleà, Millennium Edition Dean Duda 18-19 zati do kakve se situacije u planiranju sati mi, dana{nji stanovnici grada, izgu- , moè do}i kad izostane zakonsko rje{a- Nigdine kazali{ne semiotike Lada âle Feldman 39 bili zaobilaze}i lijevo ili desno barijeru , vanje tog klju~nog odnosa. Zahvaljuju- Rezultati eksplozije ~etiri godine poslije Igor [tiks 42 stvorenu koncem devetnaestog stolje}a. , }i naporu advokata Boìdara Rusana, Za{to danas ~itati Zweiga Andrea Zlatar 43 Stolje}a u kojem su definitivno nestale , otkrilo se da ni danas, nakon punog sto- brojne srednjovjekovne ~etvrti i zidine Hijerarhija i anarhija David [porer, 44 lje}a poku{aja realizacije ovog va`nog Lordovi ènidbeno-udajnog podrijetla Bruno Kragi} 44 velikih evropskih gradova. Mo`da zato gradskog prostora, grad Zagreb jo{ uvi- imamo taj nesretni osje}aj da ìvimo u Knjièvnost jek nije niti otkupio zemlji{te niti donio , tako malom gradu? Tako|er, esejisti~ke bilje{ke Danijel Dragojevi} 16 odgovaraju}e zakone koji bi mu omo- , gu}ili da provede toliko potrebno rje{e- Razgovor s Josipom Novakovi}em: Uvijek ab ovo Jadranka Pintari} 20 Mora koja traje nje. Netko bi s pravom mogao upitati Zarezi pa ~ime su se to bavili urbanisti i arhi- 1930. godine, kad se grad pomalo , tekti cijelo stolje}e, i u ~emu su sve do oporavlja od posljedica 1. svjetskog rata Ukratko Grozdana Cvitan, Du{anka, Profeta, Rade Jarak, Milan Pavlinovi}, David [porer 45 Eurozarezi Sr|an Raheli}, Gioia-Ana Ulrich 47 posljednjih radova na nedavnom natje- i raspisuje Me|unarodni natje~aj, jasno ~aju vidjeli smisao? Ponovno }u poku- se isti~e teza: »@eljezni~ko pitanje je u Reagiranja , {ati pokazati da su se bavili svojom pro- punom smislu osnovno i odlu~no pita- Cahier Croates nisu djelo jednog ~ovjeka, Tomislav Raji} i Maja Perini} 46 nje«. U pretprojektu i propozicijama Ukorijenjene predrasude Edvin Bukulin 46

TEMA BROJA ZIDOVI [UTNJE Psihotrauma i rat Priredila Grozdana Cvitan , Psihotrauma, i rat Rudolf Gregurek 21 Kazna i opra{tanje Radojka Kraljevi} i Zdenka, Panti} 21 @rtve mu~enja i reparacija 21, Razgovor s Alijom Sutovi}em: Trauma na, traumu Grozdana Cvitan 22 Za{to se Arkan povampirio Alija Sutovi}, 22 Razgovor s Esminom Avdibegovi}: Susret sa sobom ,Grozdana Cvitan 23 Razgovor s Eduardom Klainom: Nitko ne `eli vidjeti sebe , Grozdana Cvitan 24-25 Razgovor s Fern J. Cramer Azima: Povratak, u dru{tvo Grozdana Cvitan 26 Kako se i za{to otvaraju tajne, Gorana Tocilj- [imunkovi} 27 Razumijevanjem do oporavka Gorana Tocilj-[imunkovi}, 27-28 Razrje{enje unutra{njih ~vorova Ivan Urli} 28

Na naslovnici: Prizor iz predstave Orfejev pogled, kazali{ne skupine Motus, Rimini, Italija zarez II/34, 22. lipnja 2. 3 svih urbanisti~kih bitaka natje~aja Glavni kolodvor ostaje ra potez od Zrinjevca do Save s podaci ve} tada bili zastra{uju}i, na svom mjestu, ali uzdignut kao najva`nijim gradskim sadràjima aktualizira tramvaj i gradsku è- i sve prilazne pruge minimalno obodno. Predvi|a se da potez u ljeznicu. Krajem 1979. izra|eni pet metara, kako bi ispod njega i {irini Zrinjevca ostane neizgra|e- su projekti: Projekt organizacije dovoznih pruga gradske ulice nim. Ocjenjiva~ki sud predlaè putni~kog prometa u èljezni~- mogle biti povezane. Glavni je da se ne definira smje{taj èlje- kom ~voru Zagreb, Urbanisti~ko kolodvor zami{ljen kao putni~ki zni~ke stanice, ve} usvoji neko prometno rje{enje èljezni~kog kolodvor, a Ranìrni i Loko-te- bolje rje{enje za urbanisti~ku cje- ~vora u ju`nom Zagrebu s pri- retni te glavna loìonica se izmje- linu. Prvonagra|eni autori pred- jedlogom novog putni~kog ko- {taju. Predvi|a se i drugo, ju`no loìli su pomicanje kolodvora 700 lodvora na kraju Avenije Ve}e- krilo kolodvora dakle ono koje je metara prema istoku, zadràvaju- slava Holjevca te Program uklju- imalo biti na danas jo{ uvijek vir- }i samu zgradu Glavnog kolod- ~enja èljeznice u sistem javnog tualnom Trgu domovinske za- vora. To je potaklo nove prijed- gradskog prijevoza. Glavni da- hvalnosti. Na spomenutom na- loge i vratilo na stolove neke sta- na{nji kolodvor postao bi termi- tje~aju ve} se pojavljuju sve ideje re. Tako se u Urbanisti~kom nal gradskog i prigradskog pro- koje nas more do dana{njeg dana: programu iz 1965. predlaè podi- meta. podiè se pruga ili spu{ta, nastav- zanje pruge na visinu od {est me- U svim studijama centralnog lja se kolni, tramvajski i pje{a~ki tara na cjelokupnom potezu Sve- gradskog prostora Trnja, Novog promet i povezuju ulice, spomi- tice Vrap~e, pomi~e se Glavni Zagreba i priobalja Save, 1981- nje se i brza gradska èljeznica, kolodvor prema prethodnom pri- 1982. (rije~ je o {est studija Arhi- predlaè se pomicanje zgrade jedlogu prema istoku, zadràva tektonskog fakulteta, Urbanisti~- Glavnog kolodvora prema istoku, zgrada Glavnog kolodvora i kog instituta SRH, Urbanisti~- prostorne mogu}nosti kolodvor- je ekipa izuzetnih stru~njaka. ili se Donji grad i Trnje povezuju predlaè pasa`ni prostor na spoj- kog zavoda grada Zagreba) pri- skog i pje{a~kog pasaà, izgrad- Predloìla je niz pametnih i zre- vijaduktom, uklanja se èljezni~- nici Zrinjevca i budu}ih trgova. hva}ena je centralna os koja uvi- nje gara`nog, poslovnog i trgo- lih projekata, ali ih je, zna se Grad se u me|uvremenu ve} bio jek zavr{ava planiranim novim va~kog prostora, uz respektiranje zbog ~ega, dozirano prezentirala prebacio preko Save. Centralni ju`nim kolodvorom, izme|u No- postoje}e nivelete pruge. javnosti i ~ekala. Vi{e je komuni- potez je kontinuirani gradski cen- vog Zagreba i Velike Gorice. cirala s Evropom i ondje je bila tar dug ~etiri kilometra sve do Ocjenjiva~ka komisija, na teme- Katastrofa kao prednost cjenjenija nego u svom gradu. Postoje samo na{i Velesajma. lju ideja u svim radovima, prepo- Nisam ih mogao nagovoriti na nedovr{eni poku{a- U idejno urbanisti~kom rje{e- ru~uje da se centralna zona od U Provedbenom urbanisti~- potrebu i va`nost javnosti njiho- nju Trnja iz 1965. predlaè se Glavnog kolodvora do Save i nje- kom planu Sredi{njeg trga, 1990. vih studija u vlastitu dvori{tu. ji i proma{aji i na{a podizanje pruge na uèm grad- no podru~je formiraju u indivi- èljeznica predlaè centralnu po- Prozivaju}i gradona~elnicu samo skom podru~ju te sagledavanje dualnu cjelinu, organski poveza- stavu Kolodvora sa simetri~nim sam im odmogao. Tako na pri- sve ve}a nepovjer- rje{enja novog Autobusnog i nu sa starijim dijelovima grada. kolosijecima, {to udvostru~uje {i- mjer, iako naru~ena, nije objav- ljivost prema @eljezni~kog kolodvora kao cjeli- Zadràva se zgrada Glavnog ko- rinu èljezni~kih postrojenja. U ljena ni odli~na studija Snje{ke ne. Centar grada predvi|a se od lodvora i predlaè da se sjeverno Urbanisti~ko-arhitektonskom an- Kneèvi} i Hildegard Auf Frani} traènju, jer kao da kolodvorske zgrade do Save. Na pro~elje Trga revolucionara arhi- ketnom natje~aju 1992. za Ulicu @eljezni~ka pruga, Kolodvor i Stro- se ve} sve zna i natje~aju za Urbanisti~ko rje{e- tektonski definira te da se pred- Hrvatske bratske zajednice i Sre- jarska radionica kao problem prostor- nje sredi{njeg prostora, 1969. nost daje javnom prometu, stvore di{nji trg u Zagrebu, pomi~e se nog razvoja Zagreba, iz koje sam nema se {to otkriti Kolodvor i èljezni~ki ~vor treti- jake pje{a~ke povr{ine. @eljezni~- teì{te interesa ju`no od Vuko- izvukao najvi{e podataka za ovaj rani su ponovno na ve} dugo po- ki sistem trebao bi postati dio si- varske i ne mijenjaju se teze oko tekst. Kolodvora. U radionicama znate na~ine ispod ili iznad stema brzog gradskog prometa, a Sveto stru~no pismo predlaù se novi natje~aji za povezivanje sjevera i juga imalo »Okviri metropole«, »Urbana ka pruga i trokut u Savskoj. Da- @eljezni~ki i Autobusni kolod- bi se ostvariti podizanjem nivele- pravila« i »Male promjene«, koje Ali kolege, do{lo je vrijeme da kle, isto~ni krak Zelene potkove vor, a te godine Zagreb, paralel- te kolosijeka kod Glavnog kolod- od sredine devedesetih godina se napokon pobunite. To }ete nastavlja se prema Savi u gotovo no sa spomenutim natje~ajem, vora. U ovim studijama postoje vodi Gradski zavod za planiranje u~initi samo tako da javnost va- svim prijedlozima kao centralno po~inje realizirati jedan od triju ve} apsolutno sve mogu}e kom- razvoja Grada i za{titu okoli{a, {eg rada i komunikacija s gra|a- podru~je grada sa pripadaju}im predloènih pothodnika. Sredi{- binacije. U studiji broj 4 (@. î- konstatira se da nema inicijalnih nima napokon postanu sveto pi- sadràjima, a zeleni pojas Zri- nji je trebao izlaziti na parkovnu di}, I. [ojat, V. Uhlik, D. Vrcan) sredstava za velika ulaganja u smo va{eg djelovanja. Ovih smo njevca sve do Save. povr{inu Tomislavova trga i bu- nailazi se na ovaj zanimljivi stav: javne projekte (gradsku èljezni- dana dobili novog gradona~elni- U Regulatornoj osnovi iz du}i trg na ju`noj strani. Na na- »Postoje samo na{i nedovr{eni cu npr.), iako jo{ u Idejnom rje- ka koji se zaklinje u demokraciju, 1936. pod vodstvom V. Antoli}a tje~aju za Urbanisti~ko rje{enje {enju rekonstrukcije Glavnog ko- a na temelju famoznog {estoro- i J. Seissela, sjeverno od pruge Trnja 1970. jo{ se uvijek drì lodvora iz 1992. tramvaj ide is- strana~kog klju~a i pro~elnika nalazi se City, ju`no od pruge teza o dislokaciji Kolodvora, pri- pod Glavnog kolodvora, formira spomenutog Zavoda. stanovanje, isto~ni predio grada jedlozi se vi{e odnose na spu{ta- Gradona~elni~e, se prometno ~vori{te i povezuje s Stoga ovaj tekst, gospodine postaje industrijska zona, na oba- nje Ulice proleterskih brigada. ostavite se budu}im kolodvorom u Novom gradona~elni~e i pro~elni~e, pre- lama Save razvija se sport i re- Dominiraju razra|ene kompozi- Zagrebu. U radionicama se broj- ventivno posve}ujem i Vama, ne kreacija. U Direktivnoj osnovi iz cije linearnog centra Trnja, pje- predizbornih ni mladi arhitekti tako|er bave bih li Vam pokazao da problemi 1953. spajanje Donjeg grada i {a~kih trgova od Kolodvora do ovim problemom, ponovno se planiranja i razvoja grada mo`da Trnja preuzeto je iz Regulatorne Save i ju`nog Zagreba. General- dodvoravanja o diè pruga i premje{ta kolodvor i nalikuju Va{em strana~kom na- osnove iz 1936. Produètak Zri- ni urbanisti~ki plan iz 1971. uz obnovama kavana, prema istoku, kombinira tram- tezanju, ali da ih prije svega mo- njevca je reprezentativni bulevar, niz novih/starih ideja vra}a se na vajska mreà sjever jug s grad- rate poku{ati razumjeti oslobo|e- ujedno i glavna ulazna cesta s rje{enje èljezni~kog problema iz bavite se klju~nim skom èljeznicom istok zapad, ne konteksta puke politi~ke kom- juga, tu se ve} spominju vizure 1958. god., predvi|a kompletnu predlaè u jednom radu da @elje- binatorike i po~eti rje{avati dru- na grad, slobodno postavljeni problemima grada rekonstrukciju centralnog poteza zni~ki kolodvor postane Autobu- ga~ijom voljom. Gradona~elni~e, gradski reprezentativni objekti, èljeznice, podizanje pruge, a kao sni s novom zgradom do postoje- ostavite se predizbornih dodvo- uklanjaju se èljezni~ka postroje- novum vozilo na tra~nicama koje }e i peronima na prvom katu, ravanja o obnovama kavana, banja, predloèna su tri putni~ka poku{aji i proma{aji i na{a sve povezuje grad s izvangradskim predlaù se polja »urbanih jastu- vite se klju~nim problemima gra- kolodvora s novim uzdignutim podru~jima pod zemljom. ve}a nepovjerljivost prema traè- ka« spremnih na bu|enje, sfere kolodvorskim zgradama na obje nju, jer kao da se ve} sve zna i da. Sve su ve}, kao {to vidite i u intervencija, priprema i proces ovom primjeru, godinama razra- strane te kolnim prometom is- Nedovr{eni poku{aji i proma{aji nema se {to otkriti«. grada u o~ekivanju, prikladna po- pod, a brza gradska prometnica 1985. u Urbanisti~kom zavo- |ivali i u, danas, »Va{oj« ku}i. Detaljnim urbanisti~kim pla- dru~ja za razvoj i investiciju, Zato biste ovaj Zarez mo`da ba{ povezuje na nasipu uz uzdignutu du grada Zagreba izra|ena je predlaè se pruga kao megastruk- èljezni~ku prugu isto~ni i zapadnom iz 1974. predvi|aju se, od Studija razvoja Trnja, a 1986- mogli i pro~itati. On bi Vam po- Glavnog kolodvora s Kolodvor- tura, kao gra|evina, premo{}enje put {alabahtera mogao mo`da ni dio grada i sva tri kolodvora. 1988. god., Prijedlog novog Re- pruge nizom pje{a~kih prijelaza, Paralelno s tim dokumentom po- skim trgom prema jugu, stepena- gulacijskog plana sredi{njeg pro- dobro do}i bar za neka prigodna sti trgovi {irokih vizura i mogu}- priziva se brza gradska èljezni- obe}anja, a nadam se i Vama, no- javljuje se i teza arhitekta N. Do- stora Trnja. Prihva}ena je meto- ca. Zanimljiv stav u jednom brovi}a o osloba|anju centralne nost pje{a~kog kontinuiteta u {i- dologija spomenutog GUP-a iz vopostavljeni pro~elni~e Zavoda rini zami{ljenog nastavka zrinje- radu: »Svrha je ne odbaciti sva za planiranje razvoja i za{titu gradske osi od prometa i zelenoj 1985. godine pod kredom »urba- stanja odre|enih razdoblja i tako parkovnoj povr{ini namijenjenoj va~kih trgova. U podzemlju su ne obnove«. Izme|u 1986. i 1987. okoli{a. Budu}i da ste Vi postav- planirane servisne etaè, garaè, otpo~eti jo{ suptilnije razaranje, ljeni za prvog urbanista Zagreba, isklju~ivo pje{acima, o ozelenje- god. nakratko se grad na ovom ve} da se katastrofa iskoristi kao nom poluusjeku za èljezni~ku skloni{ta i spremi{ta, u pje{a~koj prostoru poigrao sa spomenikom a da se pritom i prije toga u razini, u dvije etaè, vi{enamjen- prednost i da oblik neza{ti}enim stru~noj javnosti o Vama gotovo prugu i brzu gradsku prometni- mar{alu Titu, no ni on ni socrea- ali va`nim cjelinama«. Pod naslo- ski sadràji. Analiziraju se ~ak tri ni{ta nije ~ulo, postoji opravdana cu. Osnova iz 1953. nije prihva- lizam nisu mogli pomo}i. Radilo vom @ivot uz prugu u knjizi Govor lokacije Glavnog kolodvora uz bojazan da ni Vi niste ~uli za nju }ena, ali se izvodi traka Autoputa se o tipi~nom ideolo{kom pod- o gradu, Gradskog zavoda za pla- Botani~ki vrt, izme|u Petrinjske i navedene probleme. Preporu~u- bratstva i jedinstva, Most slobo- metanju. niranje razvoja i za{titu okoli{a, i Drì}eve i dana{nje mjesto. jem Vam stoga, èlite li saznati de te stambene gra|evine u ta- Nakon toga u Provedbenom V. Mattioni sumira cjelokupni Odabire se dana{nja lokacija, uz ne{to vi{e i detaljnije o njima, da{njoj Beogradskoj, kasnije Pro- urbanisti~kom planu Trga revo- historijat planiranja i poziva na poznatu dilemu ili u razini ili kao {to su obe}ali oni koji su Vas leterskih brigada pa Vukovarskoj lucionara 1990. ponovno je ispod o~igledno najracionalnije rje{enje aveniji. podizanje. Ponovno se predvi|a sredi{njeg dijela pro{irenog postavili, da uz gra|ane pitate o izgradnja Ju`nog trga s novim prihva}anje i podizanje pruge. Glavnog kolodvora bio predvi- tome i svoje nove suradnike, kolodvorskim kompleksom. Ge- Niz novih/starih ideja |en {iroki pothodnik koji pove- Prethodni se gradona~elnici stru~ne i znanstvene institucije i neralni prometni plan iz 1980. zuje dva kolodvorska trga. U nisu htjeli baviti tim problemom brojne druge znalce ovih discipli- Na Natje~aju 1956. u prvopla- izra|en u sklopu revizije Gene- i mahati njime pred vlastitim Studiji {ire zone Trga revolucio- na. Za{to, me|utim, nitko nije siranom radu Z. Kolacia i Z. Sile ralnog urbanisti~kog plana 1978- gra|anima i Evropom. Nisu htje- nara, Glavnog kolodvora i Tomi- pitao njih kad se politika »dogo- koji se zvao »Dru{tveni potez 1985. predlaè stvaranje ravno- li biti Evropa. No, paradoksalno, slavova trga 1988. ispitane su varala« o Va{em postavljanju? Z grada« ponovno se problematizi- mjerne mreè prometnica jer su u sobama Gradske uprave radila 4 zarez II/34, 22. lipnja 2. lipanj 2 arhitekture (izlo`ba dje~jih radova nazvana Da sam ja arhitekt..., izlo`ba austrij- dje~jih radionica (novinarska i radionovinarska, slikarska, graditeljska, glazbena, skog arhitekta Borisa Podrecca i izlo`ba Arhitekti djeci), a preko stotinu progra- lutkarska, kompjutorska, video i filmska, kiparska i strip) na svakodnevnim }e Dje~ji festival u ma izvest }e se u dva tjedna na gradskim trgovima, ulicama, pozornicama, radio- konferencijama za tisak, zajedno s autorima i izvo|a~ima programa odgovarati nicama ili za radnim stolovima... Programi za neradnim stolovima dio su atmos- novinarima na pitanja, ali i razgovarati o tome kako dalje s festivalom o socijal- [ibeniku fere po kojoj festivale pamtimo sa {irim ili manje {irokim osmijehom. noj krizi grada, sa ~injenicama da pripremljena monografija za ovu godinu (spre- Grozdana Cvitan Festival otvara Afri~ka pri~a Ingrid Flesch u reìji i koreografiji Snjeàne Ba- mna za tisak) ipak nije ugledala svjetlo dana... Sredi{nja knjièvna ve~er posve}e- e|unarodni dje~ji festival u [ibeniku uvijek po~inje u subotu. Uvijek se tor i izvedbi Gradskog kazali{ta mladih iz Splita. Uz redovite doma}e ansamble iz na je stvarala{tvu Tita Bilopavlovi}a, dugogodi{njeg voditelja literarne radionice. otvara na Ljetnoj pozornici, nakon deùrnog politi~ara uvijek dijete pro- Zagreba, Virovitice, Vara`dina, Slavonskog Broda, Zadra, Karlovca, Opatije i dru- M glasi otvorenim festival i tri izlo`be u nedjelju, drugog dana festivala. gih hrvatskih gradova na ovogodi{njem festivalu svoj su dolazak zasad potvrdili Iz pristiglog programa mogu}e je od~itati i to kako kazali{na zgrada jo{ nije Nakon toga festival je nov, druk~iji i neponovljiv idu}a dva tjedna, sve dok opet ansambli i pojedinci iz Austrije, Francuske, Japana, Italije, Njema~ke, Egipta, Slo- popravljena, pa }e se lutkarski programi predvi|eni za male pozornice izvoditi na jedne subote po~etkom srpnja zvukovi festivalske himne ne skinu festivalski bar- venije, Bugarske, Slova~ke, Velike Britanije. Urednici programa na ovogodi{njem Trgu Dinka Zavorovi}a ili u kinu Odeon. Zbog toga }e mnogi kukati unaprijed i jak s jarbola na zavr{noj priredbi. Ovogodi{nji, 40. po redu [ibenski dje~ji festival MDF-u (Dubravko Jela~i} Buìmski, Jak{a Fiamengo, Igor Kuljeri}, Ivo Bre{an, Hr- unazad. Ali, mo`da se ovogodi{nje isprike razlikuju od lanjskih. O tome }emo izvi- traje od 24. lipnja do 8. srpnja, otvara ga dje~ak Filip Bakula, izlo`be su u znaku voje Hribar, Marcela Munger, Jasenka Ramljak i Pavao Roca) uz voditelje deset jestiti u sljede}em Zarezu. Z

dovoljnoj mjeri nosiva, pogotovo ne u niòj lagi, Predstav- karakter madame Butterfly osjetio se u dora|enoj Nova generacija glazbenoj interpretaciji lika. Suptilnoj Puccinijevoj ljanje karakterizaciji, u kojoj lik sazrijeva u tragi~nu juna- u Operi kinju, mnogo je pomogla i vrlo sceni~na pojava Mi- Durieuxa Zrinka Mati} ljenke Gr|an te dobro uvje`ban scenski pokret. Du{anka Profeta Uz premijeru Madame Butterfly, Opera HNK I ostale su uloge na{le u ovoj postavi dostojne Zagreb, 15. lipnja 2000. tuma~e. Seriozan pristup mezzosopranistice Rena- a Star~evi}e- te Pokupi} osjetio se u kvalitetno realiziranoj ulozi vu trgu 6 u Suzuki. Nenametljiva, a glasovno dovoljno sna`na, N ponedjeljak, postavljanjem Madame Butterfly Giacoma Puccinija na scenu HNK Zagreb u zavr{nici prirodnog scenskog pokreta, Renata Pokupi} poka- 26. lipnja u 12 sati, S sezone 1999/2000, nije se nikako moglo po- zala se doista perspektivnom pjeva~icom. nakladni~ka ku}a grije{iti. Ovo omiljeno djelo velikog opernog skla- Debitanti u velikim ulogama bili su tenor Nik{a Durieux predstavlja datelja, koje je svoj ìvot zapo~elo skandaloznim Radovanovi} i bariton Sa{a Ivaci. Mediteranska pet novih naslova. neuspjehom na praizvedbi 1904. u milanskoj Scali, muzikalnost i ljepota glasa Nik{e Radovanovi}a smo dobili od redateljice Dore Ru`djak, scenografa Rije~ je knjizi Zapisi ubrzo je potom doìvjelo uspon u sam vrh opernog do{li su do izraàja u muzi~ki zahtjevnoj ulozi Pin- Ive Knezovi}a koji je sudjelovao i u oblikovanju iz JNA i druge glose i repertoara. Privla~nost Puccinijevih karaktera i kertona. Puccinijevska lirska emocionalnost kod svjetla zajedno s Vladimirom Kazdom te kostimo- arabeske Stanka An- drame koju oslikava fluentan bogat orkestar, u ko- njega je ostvarena s mo`da najmanje promi{ljenosti grafkinje Barbare Bourek. i artificijelnosti. Iako se nije do kraja dala osjetiti dri}a, romanu Dra`- jem se veristi~ke i impresionisti~ke kvalitete spajaju Lo{a strana predstave bio je neuredan i pregla- s melankolijom, garancija je uzbudljivoga glazbe- potpuna saìvljenost s ulogom, u kojoj Puccini od san orkestar koji se pod bezidejnim i neosjetljivim ba zavi~aja Vojina nog i kazali{nog doga|aja. pjeva~a zahtijeva potpunu angaìranost, Nik{a Ra- vodstvom maestra Zorana Jurani}a nije ni u jed- Jeli}a, drami Kaè{ U Zagrebu je Madame Butterfly èljno i{~ekiva- dovanovi} mogao bi vrlo skoro postati izvrstan tu- nom trenutku pribliìo ideji Puccinijeve glazbe. U an|eo Miljenka Jer- na, a premijera je ta i{~ekivanja i opravdala. Najvi- ma~ najljep{ih talijanskih opernih uloga. operi u kojoj orkestar tuma~i dramu jednako kao i govi}a, knjizi pri~a {e je odu{evio izbor mlade pjeva~ke postave, od ko- Bariton Sa{a Ivaci plijenio je vrlo lijepim, sna`- pjeva~i, nadopunjuju}i ih i nadovezuju}i se u ne- Crni an|eli Smilje jih su neki debitirali u velikim opernim rolama. nim baritonom i pristalom pojavom u ulozi Shar- prekinutoj glazbenoj misli, ovako lo{ orkestar pravi Kursar Pupavac i Njihova mladena~ka motiviranost i nadahnutost plessa. Plemenitost i puno}a glasovne boje rijetka je je proma{aj. romanu Dvorac u razlogom je za optimizam oko budu}nosti zagre- kvaliteta koja u spoju s muzikalno{}u ovom pjeva~u Zbor je pod vodstvom maestra Roberta Home- Romagni Igora [tik- ba~ke operne ku}e. sigurno obe}ava uspjeh. na, iako u prvom ~inu pone{to neuskla|en, odli~no sa. O knjigama }e U naslovnoj ulozi bila je odli~na mlada soprani- Za scensko ostvarenje predstave zaslu`ni su ta- otpjevao mumljaju}i dio s kraja drugog ~ina, a osta- govoriti autori i stica koja iza sebe ve} ima niz velikih opernih ulo- ko|er mladi ljudi. Rezultat njihova posla bila je li solisti uspje{no su potpomogli tijek predstave. knjièvni kriti~ar ga. Lirski sopran Miljenke Gr|an uspje{no je iznio profesionalna i efektna, ali povremeno u~eni~ki Moèmo zaklju~iti da je predstava bila uspje{na Nenad Rizvanovi}. rolu Butterfly koja nerijetko zahtijeva dramsku preuredna i predosljedna vizualizacija libreta. Sup- prvenstveno zbog mladih i motiviranih pjeva~a, iako zahvaljuju}i dirigentu i orkestru nismo dobili (D. P.) Z snagu i voluminoznost glasa. Iako se na trenutke tilna glazba koja nije tek puka pratnja libretu ne za- osjetilo da prirodna boja glasa sopranistice nije u htijeva u ovolikoj mjeri detaljisti~ki pristup koji glazbeno i idejno cjeloviti kreativni rad. Z zarez II/34, 22. lipnja 2. 5 lipanj 2 Osje~ko ljeto mladih 2000. Otvoreno pismo Uvertira u zlatne godine Tko je sljede}i? Sanja Juki} studenata hrvatskog jezika i knjièv- Otvoreno pismo Hrvatskom Zar doista moèmo {utjeti i praviti se nosti ALEPH, a 13. srpnja posje- da nas se to ne ti~e? Osijeku }e se od 1. do 15. srp- novinarskom dru{tvu u povodu titeljima }e biti predstavljen Enciklo- Jer, naravno, to nije kraj. Tko je slje- nja 2000. odràti ve} tradicio- napisa u posljednjem broju pedijski CD vodi~ Zlatka Gala. [estoga de}i? Ho}emo li reagirati tek kad uàs U nalno, a ove }e godine nositelj srpnja u cijelosti }e biti izveden pro- Imperijala zakuca i na na{a vrata? Nismo li du`ni projekta biti organiza- Studentski zbor, gram s 8. hrvatske revije jednomi- kona~no javno se oglasiti? cija koja postoji od 1996. godine i je- Ur{a Raukar, glumica nutnih filmova Poèga 2000. dakle, U posljednjih deset godina svjedoci dini je legalni i legitimni predstavnik svih 45 ostvarenja iz 15 zemalja. Pod- o{tovana gospodo novinari, smo potpunog uru{avanja osnovnog mo- studentske populacije. Projekt je sjetimo, rije~ je o neprofesionalnim posljednjih dana svjedoci smo naj- rala i etike u svim segmentima na{ega odobrilo Ministarstvo znanosti koje P filmskim i videoradovima autora sta- stra{nijeg medijskog lin~a osoba iz dru{tva. I upravo to je najve}i zlo~in u~i- }e ga ve}im dijelom i financirati. rijih od {esnaest godina. U kazali{- kulturnog ìvota u listu Imperijal. njen ovoj zemlji. Jer, kad nema morala i Osje~ki Studentski centar ustupit }e etike, sve je dozvoljeno. I nema reakcije. nom dijelu programa bit }e izvedene Ovaj put okomili su se na Almu Prica, prostor za predvi|ena zbivanja, ali tri predstave 4. srpnja Hura Brazil jednu od najzna~ajnijih i najboljih glumi- Krajnje je vrijeme da se krene u po- snosit }e i jedan dio financijskih tro{- ca Hrvatske, i Janusza Kicu, poljskog re- studentske kazali{ne radionice pri novnu uspostavu osnovnih normi civilizi- kova bez ~ega ne bi bilo mogu}e or- datelja, koji je ostvario vi{e zna~ajnih Studentskom centru pod vodstvom ranog dru{tva, da prestanemo okretati ganizirati program. predstava u Zagrebu i Dubrovniku. Uz glavu uvjeravaju}i se da se tu ni{ta ne profesionalnoga glumca Kre{imira Ovogodi{nja manifestacija, kako njih svoju porciju gadosti dobili su i Pao- moè u~initi. Miki}a, La` i Pola` glumaca privatnog lo Magelli, internacionalno ugledni hr- kaè predsjednica Predsjedni{tva kazali{ta Vedra scena i My fair lady na Sloboda javne rije~i jest dobro demo- vatski redatelj i Radko Poli~, prvak slo- kracije, ali sloboda zahtijeva odgovor- Studentskoga zbora Sveu~ili{ta u engleskom jeziku, predstava studena- venskog teatra. Alma Prica i Janusz Kica Osijeku Tea Miro{evi}, èli se nadove- ta Visoke u~iteljske {kole i englesko- nost. To se u ovoj zemlji pre~esto zabo- javno su okrivljeni za te{ka kriminalna ravlja. zati na tradiciju zlatnih godina Stu- ga jezika na Pedago{kom fakultetu. djela na temelju iskaza jedne bolesne oso- dentskog kulturnog centra, naprasno Tu je i videoprojekcija grupe Pro- be i »pouzdanih izvora«. I upravo ta odgovornost prema slobo- prekinutu ratom po~etkom 90-ih i digy, (11. srpnja) te tradicionalno Potpuno sam svjesna ~injenice da se di javne rije~i zahtijeva da se oglasi va{a tek je uvertira u zbivanja koja slijede okupljanje djece svih uzrasta va{im kolegama iz Imperijala nikakvim struka, da se javno ogradi od pojedinaca Crtajmo koji ne priznaju novinarsku etiku, koji od jeseni sa ciljem radikalnog oìvlja- na (pje{a~kom) mostu (9. srpnja). OLJM protestima ne}e prosvijetliti pamet ili, vanja kulture u gradu. eventualno, probuditi osnovna novinar- sramote va{u profesiju i stavljaju u sum- 2000. 1. srpnja otvorit }e koncert Cr- nju istinitost bilo koje informacije, koji Ekipa okupljena oko projekta na- vene jabuke, a tu su jo{ i koncerti ska etika. Svjesna sam i toga da vi ne moète svojom zlouporabom slobode javne rije~i stojala ga je otvoriti svim zainteresi- osje~ke jazz-grupe Argus (5. srpnja), ugroàvaju tu istu slobodu. zagreba~kog Hladnog piva (7. srpnja), utjecati na sramnu ure|iva~ku politiku ranim kulturnjacima u Osijeku i vo- tog lista. Bilo bi to, zar ne, zadiranje u Po{tovana gospodo novinari, vrijeme diti ra~una o zastupljenosti razli~itih zagreba~ke grupe [o! Mazgoon (8. slobodu medija. je da se izme|u sebe izborite za dignitet podru~ja kulturne djelatnosti te, srpnja), zagreba~ke jazz-grupe The Ali, obra}am se vama upravo zbog te svoje profesije, za po{tivanje osnovnih unutar njih, i o ànrovskoj raznoliko- Boilers (14. srpnja) i koncertna ve~er »slobode javne rije~i«. profesionalnih normi, za prestanak near- sti kao i o privla~nosti sadràja {irem osje~kih bandova (12. srpnja). Osje~- Jer ovaj primjer, istina izuzetno drasti- gumentiranih, neprovjerenih i proizvolj- gledateljstvu. Program }e tako obu- ko ljeto mladih zavr{it }e 15. srpnja ~an, naàlost nije usamljen. Postalo je ve} nih progona. hvatiti knjièvne ve~eri, koncerte, vi- koncertom Zabranjenog pu{enja. uobi~ajeno potpuno proizvoljno, neargu- Hrvatsko dru{tvo novinara jest do- deoprojekcije i kazali{ne predstave. Organizatori i urednici poku{ali mentirano i prosta~ko bla}enje i sramo- voljno sna`na i ugledna udruga da moè U knjièvnom dijelu u okviru pro- su zadovoljiti sve ukuse i interese, {to }enje ljudi iz kulturnih krugova, upada- svojim istupima i akcijama bitno utjecati moviranja nove biblioteke [kolske je posebice vidljivo u glazbenom di- nje u spava}e sobe, brakove, veze, a sve u na razinu profesionalnosti, etike i morala. ime prava na informaciju. Da li doista? Mo`da se pojedinci ne mogu promijeniti, knjige 2. srpnja gosti }e biti Pavao Pa- jelu programa. Iako je studentska or- ali se od njih moète javno ograditi. vli~i} i Goran Tribuson, a 3. srpnja bit ganizacija iza cijeloga projekta, on Ili je, mo`da, u pitanju najbanalnija za- U~inite to zbog novinarstva, zbog slo- }e predstavljena nova knjiga eseja nije namijenjen isklju~ivo studenti- rada. Pitam se do kada }e to bahato iskori- bode javne rije~i za koju ste se toliko s Dubravke Orai}-Toli} 20. stolje}e u ma i zasigurno }e usre}iti sve Osje~a- pravom borili. {tavanje »slobode medija i javne rije~i« retrovizoru. Desetoga srpnja odràt }e ne èljne tako rijetkih kulturnih zbi- S po{tovanjem se promocija ~asopisa za knjièvnost vanja. Z ostajati bez ikakvih isto takvih javnih reakcija? Zagreb, 8. 6. 2000. Z

entalitet solunskih boraca, koji su sorta koje se nije tako lako rije{iti. Narav- uskogrudni nacionalist, pla}enik Sorosa ili lazi hrvatsko dru{tvo i da nitko ne moè trebali davno izumrijeti (a upitno je no, ima tu i hrpa domobrana i usta{a koja genetski neprijatelj hrvatske dràve. biti iznad njega ni nasuprot njemu traè}i Mjesu li umrli ili jo{ di{u i zahtijevaju iz dana u dan raste umjesto da se smanju- Unato~ svemu, hrvatsko dru{tvo danas, privilegije. Stvarni sudionici Domovin- tantijeme), ostao nam je u naslje|u kao vije. nakon okretanja novog smjera, puta u Eu- skog rata zasigurno }e podràti prijedlog soka cijena krvarine. Propala je i Prva i ropu, a ne na Balkan kamo nas je gurao da po svemu budu integralni dio dru{tva, Druga Jugoslavija, NDH izme|u njih, ali Da sam ja znao... pokojni Titov major KNOJ-a, optere}eno a ne iznad njega. je duh vje~noga dugovanja borcima preì- Dobro je Tito jo{ sredinom {ezdesetih je iznimno visokim brojem od trideset Ipak, da je Tu|man znao da ima preko vio. Samo iz Drugog svjetskog rata ima zaklju~io da sam znao da imam toliko bo- dvije tisu}e invalida. Po grubim procjena- {esto tisu}a branitelja, zar bi bio problem preko sedamdeset tisu}a korisnika parti- ma broj je od petnaest tisu}a 1998. do osloboditi i Plovdiv? Zemun bi se tada na- zanske mirovine i barem sto tisu}a onih lazio u zapadnom dijelu Hrvatske. koji su navodno {etali od Bleiburga do Gevgelije i natrag. Otporna neka generaci- Kratko i jasno Druga i tre}a smjena ja. S vremenom ne da umiru, nego se umnoàvaju. Fenomen dovoljno intrigan- Neophodno je napomenuti da sve {to tan za agente Muldera i Scully. Za one se doga|a oko branitelja nije ni slu~ajno ni koji nisu upu}eni Drugi svjetski rat zavr{i- Borci nikad ne neva`no. Puno posla nalazi se pred mini- o je 8. svibnja 1945. godine ili koji tjedan strom i pred braniteljima, ali isto tako bi i iza kako su tvrdili i tvrde raznorazni trka~i ostala ministarstva trebala odraditi svoj za prekovremenim staèm u partizanima. dio posla, a ne da ispadne da samo dva mi- umiru nistarstva ne{to rade: Ministarstvo hrvat- Ili se i tu radilo o kompleksu, pa smo morali imati duì rat od svih ostalih. O `rtva- ...jer bi ina~e ostali bez povla{tene mirovine skih branitelja i Ministarstvo za prostorno ma neki drugi put. planiranje i za{titu okoli{a. Pa nije se za- Pavle Kalini} dnjih deset godina samo ratovalo i be- Ukoliko je tko oti{ao u partizane u trav- spravno gradilo! Bila je i neka pretvorba koja je od klo{ara stvorila bogata{e. Isto- nju ili svibnju 1945, imao je i ima pravo na . Da je Paveli} raca, prvi bih u{ao u Berlin vremeno je od ve}ine napravila sirotinju. mirovinu. Primali su samo one koji su znao koliko ima boraca, sigurno se ne bi 2000. godine porastao za vi{e negoli du- Tu bi trebalo biti teì{te revizije. A ako imali najmanje petnaest godina. Ne dovo- povla~io k Bleiburgu, nego bi u~vrstio plo. Letimi~nim ulaskom u materiju mo- Ministarstvo obrane odradi i deset posto, de}i to u pitanje i zbrojiv{i jo{ pedeset pet Zvonimirovu liniju i do danas bi se tukao gu}e je zaklju~iti kako ima najmanje pola Ministarstvo pravosu|a }e idu}ih deset godina koliko ih je proteklo od tada, ispa- s Titovim partizanima i Crvenom armi- la`nih invalida koji su uz pomo} lije~ni~ke godina raditi punim kapacitetom. Mo`da da da nitko nije mla|i od sedamdeset. jom. Ovako se mi danas nadamo da bismo dokumentacije zasjeli na visoka primanja ~ak i u dvije ili tri smjene. Uzme li se u obzir ~injenica da mu{karci se napokon, biologije radi, mogli rije{iti koja im ni po kojoj osnovi ne pripadaju. ìve kra}e od èna i da im je prosjek u Hr- onih kojima nikada ne moèmo zahvaliti Uklju~uju}i i gardijski dodatak koji bi Ukoliko se ne iskoristi prilika za ra{~i- vatskoj ispod {ezdeset pet godina s ten- ni dovoljno platiti njihovu vje~nu, nezabo- svim umirovljenicima HV-a trebalo uki- {}avanje sme}a nakupljenog ne samo u dencijom daljnjeg pada uslijed krize, pada ravnu i povijesnu `rtvu, od postanka ~o- nuti. Naravno, reguliranje prava invalida zadnjih deset godina, nego i malo duè, ìvotnog standarda itd., moglo bi se pret- vje~anstva do kraja. Tko nije u stanju ramo}i }e se rije{iti tek novim zakonom koji do}i }e neke nove generacije koje ne}e postaviti da bi ìvih sudionika Narodnoo- zumjeti povijesnu misiju, gledanu kroz }e biti rezultat rada stru~ne skupine, a imati vremena ni za politi~ku ni za pravnu slobodila~kog rata trebalo biti svega neko- prizmu doìvotnih tantijema, zasigurno je koja }e uzeti u obzir u kojem se stanju na- proceduru. âk i kad bi imali vremena, liko tisu}a. No izgleda da je to posebna kome bi trebali u tom slu~aju vjerovati? Z 6 zarez II/34, 22. lipnja 2.

je danom vi{e socijalnih slu~a- preispituju svi mogu}i izvori ta- no izdava{tvo iz kojega je pore- rani, a porez na promet proizvoda i jeva. kve vrste prihoda, od igara na zima isisano sve {to se moglo, a usluga te carinski propisi ne uvaà- Bolje nije ni me|u glumci- sre}u do niskokamatnih kredita vra}ena tek svaka desetina po- vaju specifi~nosti kulture, umjetno- ma. Izdava~i su ba~eni na kolje- koji bi mogli potaknuti kultur- rezom ubrane kune, iako se ta- sti i znanosti upozoravao je nu proizvodnju, naro~ito u izda{nji ministar financija Bori- ministra financija jo{ 1994. go- dava{tvu. Novim zakonom tako slav [kegro razmetao izjavama dine dr. Ivo Josipovi}, autor bi trebalo osigurati alternativne da }e knjizi na svaku kunu prijedloga Zakona o financijskim izvore financiranja, ~ime bi kul- ubranu od knjige kojekakvim mjerama za poticanje kulturne, tura prestala biti isklju~iva bri- subvencijama vratiti dvije kune. umjetni~ke i znanstvene djelatnosti, Mamuzanje ga poreznih obveznika, na {to Me|u knjiàrima se i danas kao predloèn Vladi RH u okviru ju je svela centralizirana kultur- vic prepri~ava njegovo obe}anje gra|anske inicijative Tisu}u pot- na politika biv{e vlasti, devasti- prilikom uvo|enja PDV-a o iz- pisa hrvatskih kulturnih djelatni- lipsale rano gospodarstvo i neshvatljivi gradnji tristo novih knji`nica ka. Tim zakonom uzaludno su zakonski propisi. diljem Lijepe na{e, i to u vrije- se predlagale promjene kojima me dok se knji`ni fond sveo na bi se za sponzore i donatore tre}inu od predratnoga. uvele dodatne porezne olak{ice kulture Iako je Ministarstvo kulture i stimulacije, kao na primjer nastojalo dokazati da se u ze- uvo|enje posebne takse na pro- U hrvatskoj se kulturi u na. Filmsko stvarala{tvo je u ko- mljama Zapadne Europe i u met nosa~a zvuka i slike, kao u godini dana opere novca lapsu, neke vrijedne kulturne SAD-u usmjeravanje sredstava nekim zapadnim zemljama, a iz koliko u nogometnom manifestacije uga{ene, a umjet- u kulturu, znanost i umjetnost prikupljenih sredstava formirani~ka produkcija drasti~no sma- mnogo u~inkovitije poti~e oslo- la bi se pri Ministarstvu kulture prvenstvu tijekom jedno- njena. Sponzoriranje kulture U Francuskoj su ba|anjem od poreza, Ministar- dva fonda, putem kojih bi se ga vikenda vrti se u krugu naslije|enih 1998. godine podu- stvo financija uporno je ostajalo unapre|ivala glazbena i filmska problema, sve je palo na slaba{- pri svome. Pou~eno takvim djelatnost (za~etak ideje o fon- Davorka Vukov Coli} na ple}a poreznih obveznika, a ze}a potro{ila 330 iskustvom, Ministarstvo kultu- dacijama). ra~ni par Nina Lasta i kulturnjaci sve teè podnose milijuna DEM za re sada namjerava krenuti dru- Zakon autora Josipovi}a nije Robert Budur dvadeset neizvjesnost i ~ekanje prora- sponzoriranje gim putem, pa pomo}nik mini- pro{ao, a odbijaju}i prijedloge o B su godina slobodni ~unskog kola~a koji postoji vi{e stra Jadran Antolovi} kaè: olak{icama za sponzore, Valen- umjetnici koliko se profesionalna papiru, a sve manje na ra~u- kulture, dok je iz S obzirom na dug otpor ti}eva je Vlada izvukla apsur- no bave slikarstvom. Putem nu. Za kulturu je ove godine iz- dràvnog prora~u- Ministarstva financija prema dan argument o pranju novca, Hrvatske zajednice slobodnih dvojeno jedan posto iz prora~u- uvo|enju poreznih i drugi olak- na {to je jedan od inicijatora Ti- umjetnika osigurano im je mi- na, {to je, s obzirom na gospo- na izdvojeno 4,5 {ica i takvom usmjeravanju su}u potpisa Vjeran Zuppa odgo- rovinsko i zdravstveno osigura- darsku situaciju, relativno vi{e milijardi; u Italiji sredstava u kulturu, planiramo vorio da se u kulturi u godini nje, a zara|uju od prodaje slika, nego u nekoj razvijenijoj zemlji to predloìti u Zakonu o finan- dana opere novca koliko u no- poneke narud`be za likovnu koja odvaja 2 ili 5 postotaka, ali su tvrtke za to ciranju u kulturi, iako bi bilo gometnom prvenstvu tijekom opremu knjige i restauracije po- ono {to drugdje ima, a Hrvat- izdvojile 410 miliju- prirodno da se donacije i spon- jednoga vikenda. Za vrijeme koje umjetnine. Posla nema. skoj kroni~no nedostaje, nisu zorstva, bilo unutar zemlje bilo ministra kulture Zlatka Viteza Po~etkom devedesetih, bez ob- prora~unska sredstva, nego al- na, a iz prora~una iz inozemstva, stimuliraju pore- sastavljen je pak, a za vrijeme zira na ratne prilike, od slika se ternativni izvori financiranja i je za kulturu oti{lo znim, carinskim i drugim pro- Boè Bi{kupi}a i donesen Za- ipak nekako ìvjelo, ali od 1996. sprega s gospodarstvom, pa bilo pisima. Novi Carinski zakon i kon o pravima samostalnih godine od kada je Zakon o pravi- ono i na koljenima. 5,7 milijardi. Zakon o izmjenama i dopuna- umjetnika i poticanju kulturnog ma samostalnih umjetnika i potica- Pet poslije dvanaest Austrijske su ma zakona o PDV-u oslobodio i umjetni~kog stvarala{tva, koji nju kulturnog i umjetni~kog stva- je od pla}anja carine i poreza je bunili su se mnogi sve rala{tva umjetnike u mnogo~e- Za promjenu zakona nije kompanije za spon- donacije iz inozemstva, te nam u vezi prava umjetnika stavio mu obespravio i rastjerao spon- pet do dvanaest, nego pet posli- zoriranje glazbene i ostaje da to isto osiguramo i za na milost i nemilost Ministar- zore, Nina i Robert iz mjeseca je dvanaest kaè glumica Za- doma}e donacije. stva, {tovi{e jednog ~ovjeka u mjesec mu~e muku da nekako greba~kog kazali{ta mladih likovne umjetnosti Me|utim, Ministarstvo kul- ministra. Prilikom njegova namaknu nepostoje}u pla}u. Ur{a Raukar. Od nove smo u istoj godini ture moè tek predlagati neki usvajanja ministar Bi{kupi}, ko- Zbog pogubnog u~inka spo- vlasti o~ekivali da }e prijedlog takav zakon, no sve prolazi ili liko su to dopu{tale politi~ke menutog Zakona danas prodaju do}i ve} na prve sjednice Sabo- potro{ile oko 68,8 pada na suglasnosti Ministar- prilike, unio je nekoliko odred- upola manje slika u odnosu na ra, ali {esti mjesec curi, a do milijuna DEM, a iz stvu financija, pa }e odlu~nu ri- bi o sponzoriranju, donatorstvu ranije godine. Ljudi kupuju, njega nije do{ao nijedan prijed- je~ imati ministar financija, kao i mecenatstvu, {to je za to vrije- kaè Nina, samo s odre|enom log koji se ti~e kulture. Vjero- dràvnog budèta {to su je ranije imali Boò Prka me, kao i za po~etak procesa za- namjenom, za vjen~anja i sli~- vala sam da je politi~ka inteli- je potro{eno 2,3 i Borislav [kegro. Biv{i ministri konskog rje{avanja problema no, poduze}a to vi{e ne ~ine jer gencija nove Vlade tolika da }e prema kulturi i znanosti nisu sponzorstva, bio neki napredak, ih na to ne stimuliraju nikakve shvatiti kako ih takav potez milijarde, irske su bili nimalo nje`ni, a do kamo je no prijedlozi su opet pali na porezne olak{ice, a nestali su i puno ne ko{ta, a ima sjajan po- kompanije za i{la fiskalna neosjetljivost doka- Ministarstvu financija. sponzori za organizaciju i kata- liti~ki u~inak, dok kulturi i zna- zuju i apsurdni primjeri stranih Smije{ni ^lanak 21. loge izlo`bi. Budu}i da je na nosti pruà {ansu ili barem projekte likovne i donacija, koje doma}e ustanove bolovanju, zagreba~ka slikarica pretpostavku da ponovno po~- glazbene umjet- kulture nisu mogle preuzeti, na Tako se sve svelo na ^lanak od sije~nja nije prodala nijednu ne disati. golemo ~u|enje stranaca, jer 21. Zakona koji je prije karika- sliku, a naknada za bolovanje za U Ministarstvu kulture pak nosti izdvojile 25,8 nisu imale novca za carinu i tura nego {to u pravom smislu prosinac stigla je u lipnju. kaù da do ljetne pauze namje- milijuna, a iz PDV (slu~aj zagreba~kog HNK poti~e sponzore i donatore na Za izlo`be koje su im pro{le ravaju predloìti nacrt Zakona i japanskog donatora). Za utje- ulaganje u umjetnost, kulturu i na natje~aju Ministarstva kultu- o kulturnim vije}ima, koji je prora~una 280 hu kulturnjacima, ili naàlost, znanost. To je ona neslavna re ranije su ona i suprug mogli ministar Antun Vuji} najavio milijuna... neosjetljivost je i{la tako daleko odredba po kojoj se fizi~koj ra~unati na tzv. stimulaciju: Mi- odmah po preuzimanju du`no- da se PDV pla}ao i na humani- osobi priznaje kao porezna nistarstvo im je na ime materi- sti i bit }e prioritetno upu}en u tarne donacije, pa se Ur{a Rau- olak{ica poticanje kulturnog i jalnih tro{kova (slikarski mate- proceduru. Odmah iza toga, do kar sje}a akcije dobrotvorne ak- umjetni~kog stvarala{tva bez rijal, okviri) davalo 50% sred- jeseni ili najkasnije do kraja go- cije skupljanja novca za respira- naknade u visini do 5.000, a stava prije otvaranja izlo`be, a dine, izradit }e prijedlog nacrta [kola za aroganciju tore na Rebru, kada su novcem pravnoj osobi do 15.000 kuna, nakon zavr{etka preostalih 50%. novog Zakona o financiranju u Korijen problema leì u ~i- kojim su platili PDV mogli ku- dok za vi{e iznose moraju traì- Danas toga ne samo da nema kulturi. Iako se istodobno radi i njenici da je Ministarstvo finan- piti jo{ jedan takav aparat. Tek ti potvrdu od ministra kulture. (sredstva na ime tro{kova za na Zakonu o knji`nicama i arhi- cija posljednjih deset godina iz- nedavno su inozemni donatori i Tako ispada da je onaj tko èli pripremu izlo`be dobiva galeri- vima, a u postupku je i uskla|i- gra|ivalo porezni sustav, zajed- sponzori kulture zakonskim pomo}i kulturi ka`njen jurnja- ja), nego su materijalni tro{kovi vanje Zakona o spomen-pono s PDV-om, na prili~no {kol- promjenama oslobo|eni carine vom za potvrdama, za razliku u me|uvremenu jo{ i poskupje- dru~ju Jasenovac s Ustavom, ski na~in, nastoje}i sve izuzetke i PDV-a. od ulaganja u sport gdje se li za 22% PDV. prva dva u ovom trenutku sma- smanjiti na nulu, tj. da svi pla- Pouka tisu}a potpisa brojkama dodaju vi{estruke Ne znam za{to se toliko traju najva`nijima i najhitniji- }aju porez, a dràva kroz sub- nule, pa nije ~udo {to je u 1998. dugo ~eka novi zakon, jer nama ma, no to ipak nije posao koji se vencije i druge sustave novac Uslijed primjene novih poreznih godini Ministarstvo izdalo bi to potpuno promijenilo situ- moè obaviti preko no}i. vra}a natrag kulturi, znanosti i i prireznih stopa na autorske hono- samo pet takvih papira u vrijed- aciju pita Nina Lasta. Zakon o financiranju u kul- umjetnosti. Kako je to izgledalo rare do{lo je do poskupljenja kultur- nosti 288.847 kuna, a pro{le go- Ako je [estorka s tim obe}a- turi sadràvat }e i odredbe koji- u praksi, naro~ito nakon uvo|e- nih programa i znanstvenih proje- dine tek ~etiri za vrijednost od njem iza{la na izbore, onda su ma }e se poticati sponzorstvo i nja poreza na dodanu vrijed- kata; ukinuti su stimulansi otkupa 525.195 kuna. U vrijeme kada to trebali odmah provesti. Ova- donatorstvo, te se sada analizi- nost, najbolje svjedo~i pohara- umjetni~kih djela; donacije i mece- su se bogatije doma}e kompani- ko, me|u likovnjacima, svakim raju iskustva drugih zemalja i natstvo nisu posebno pravno reguli- je natjecale oko toga koliko }e

Poduze}e za grafi~ku proizvodnju i trgovinu d.o.o. Zagreb, Medarska 69 tel/fax: 01 378 2395, 098 233 907 TISAK I UVEZ KNJIGA, PROSPEKATA, BRO[URA, KALENDARA I DR. zarez II/34, 22. lipnja 2. 7 koja uloìti vi{e milijuna u sportske odavna pokazuju da potro{a~ vi{e ne No, kako zakonskim mjerama ra- klubove, u kulturne je institucije sti- reagira na klasi~nu reklamu, pa se zvijati zaklade i fondacije koje nova glo jedva 800.000, te Ivo Josipovi} povezivanje imidà tvrtke ili proi- vlast tako ~esto spominje kao dodat- nedavno u Ve~ernjem listu gorko za- zvoda s kulturom pokazalo jedino ni izvor financiranja? U Engleskoj klju~uje kako »jedan nogometa{ ko- mogu}im, {to je me|u prvima shva- su se razvile na taj na~in {to su pore- {ta vi{e nego pola hrvatske kulture«. tila Tvornica duhana Rovinj, koju je za bili oslobo|eni samo oni koji su Dok su velike kompanije sponzo- zbog zabrane reklamiranja svojih preko njih ulagali u kulturu ili zna- rirale nogometne klubove, sportski proizvoda na to natjerala nu`da. To nost (na isti na~in u nas se poticalo treneri su donirali kulturu: prema je razlog zbog kojega smo i u Zakonu ja~anje stambenih zadruga jer je ku- evidenciji Ministarstva kulture, naj- o za{titi i o~uvanju kulturnih dobara povanje gra|evnog materijala preko Zlatna ve}u donaciju pro{le godine, kori{tenje kulturnih dobara vezali s njih bilo oslobo|eno poreza). Izvori 400.000 kuna, dao je ]iro Blaèvi} njihovim kori{tenjem u gospodarske financiranja me|unarodnih fondaci- zagreba~kom HNK. Pliva navodno svrhe, a na sli~an na~in gospodar- ja, zaklada i nevladinih udruga nisu {utnja na kulturu tro{i 15 posto sponzorstvo se mora povezati sa svim kul- postali preko no}i dostupniji Hrva- skog novca, Agrokor podupire insti- turnim djelatnostima i institucijama tima samom promjenom carinskog tucije i manifestacije nacionalnog kaè Jadran Antolovi}, jedan od zakona i dopunom zakona o PDV-u zna~aja, Siemens sponzorira projekte rijetkih u nas koji se bavio tom vr- ni samim time {to je dolaskom nove dekanâ vezane uz o~uvanje hrvatske kultur- stom problema u kulturi, posebno vlasti Hrvatska trenutno miljenica Diobene {kare ne}e biti dostatan alat ne ba{tine, Zagreba~ka banka pomaè ekonomskim vrednovanjem gradi- Europe. Dakle, ne zbog nesklonosti neke festivale, sura|uje s ALU, do- teljske ba{tine, na ~emu je i magi- stranih zaklada i Europe, nego zbog Karlo Nikoli} djeljuje jednu od nagrada hrvatskog strirao. nenaviknutosti na{ih kulturnih dje- arez je pripremao za ovaj broj anketu me|u glumi{ta, INA podupire likovnu Jedan hotel u Dubrovniku, dakle, latnika i umjetnika na to da svoje dekanima Zagreba~kog sveu~ili{ta o inicija- umjetnost... mora biti zainteresiran za obnovu programe oblikuju u projekte i Z tivi ministra znanosti i tehnologije Darka U usporedbi s neraskidivim veza- grada, jer je ulaganje u obnovu nje- predstave ih na odgovaraju}i na~in, Pol{eka da se Sveu~ili{te podijeli na dva dijela ma kulture i privrede u zapadnim govih spomenika istodobno ulaganje slijede}i njihova pravila igre. Jadran prema znanstvenim grupacijama te tvrdnji rektora europskim zemljama to je malo pa u gospodarstvo. Koliko se to drugi- Antolovi} to zaklju~uje ve} na teme- Branka Jerena da se radi o udaru na fizi~ki i duhovni ni{ta, ali ni tamo kultura nije, kao ma isplati, ilustrira sasvim obi~an lju na~ina na koji gra|ani i ustanove integritet hrvatske najstarije akademske ustanove. Od traè sredstva od Ministarstva kul- jedanaest dekana osmero nam nije bilo dostupno. ture, pa }e trebati vremena i isku- S dva smo fakulteta, dobili neslu`bene izjave, no stva da se to svlada. ne i odgovore na na{a tri pitanja. Zvonko Musta- pi}, dekan Agronomskog fakulteta u sportskom je duhu rekao kako je sada najbitnije stati na loptu i Pouka slu~aja Krstulovi} smiriti strasti, a dekanica Akademije dramskih umjetnosti Maja Virag slikovito je prokomentirala U spa{avanju lipsale kulture ne da ne moè znati èli li dvodijelnu haljinu ako ne zna treba stoga mijenjati samo zakon, od kakvog }e materijala biti odjevni predmet. Jedino je Aleksa Bjeli{, budu}i dekan Prirodoslovno-mate- nego pona{anje i na~in razmi{ljanja, mati~kog fakulteta, pristao sudjelovati u anketi. ali je zakon onaj neizbje`ni okvir Evo njegovih odgovora na na{a pitanja. koji odre|uje pravila igre. U po- [to mislite o ideji podjele Sveu~ili{ta? sljednjih deset godina mnoge propi- Fizi~ki je Sveu~ili{te ve} podijeljeno na fa- se donosili smo bez dovoljno promi- kultete, sljede}a bi etapa bila uvo|enje paralelnih {ljanja u èlji da izgradimo vlastiti fakulteta {to ne mora nu`no biti lo{e, ukoliko nije pravni sustav, kaè pomo}nik mini- ideolo{ki i politi~ki motivirano. Duhovni integri- stra kulture za pravna pitanja, pa je tet i identitet Sveu~ili{ta nije u opasnosti: nakon sada vrijeme da ih pa`ljivo analizira- dvije stotine godina predìvota i stotinu trideset mo i na temelju pomnih promi{lja- godina ìvota nije ga mogu}e ugroziti. O podjeli nja stru~njaka na|emo prava rje{e- se po~elo govoriti nakon {to se uvidjelo da je ne- nja za na{u situaciju. Zakon o za{titi minovna fizi~ka integracija Sveu~ili{ta. Po fizi~ari- i o~uvanju kulturnih dobara, koji ma idealni autonomni sustav ovisi samo o svojim {to se nerijetko misli, prepu{tena ameri~ki primjer Nove [kotske u mnogi ocjenjuju kvalitetnim, rezul- varijablama i ne podlijeè utjecajima izvana, ali stihijskoj dare`ljivosti sponzora, me- kojoj 13 spomenika kulture ostvaru- tat je ~etverogodi{njeg rada, a trebat stupanj autonomije moè se i kvantificirati. Fizi~- cena, donatora i nesmiljenim zako- je godi{nji prihod od 30 milijuna }e mu prema Antolovi}evoj procjeni ka je objedinjenost fakulteta dosad ostvarivana nima trì{ta. U Francuskoj su (pri- dolara i zapo{ljava 650 djelatnika. U vjerojatno jo{ toliko da zaìvi. U prete`no preko Ministarstva. U tom je smislu Sve- mjerice) 1998. godine poduze}a po- nas jo{ nema ni interesa za ulaganje njemu su 42 propisa preuzeta iz u~ili{te bilo izrazito neautonomno te je trenutno tro{ila 330 milijuna DEM za spon- u obnovu dvoraca. Tvrtke u Italiji drugih zemalja i prilago|ena na{im klju~no pitanje do koje }e se mjere napraviti kora- zoriranje kulture, dok je iz dràvnog (Benneton), Luxemburgu ili Fran- prilikama, {to je rezultat iscrpnih ci prema autonomnosti. Te }e pomake biti mogu- prora~una izdvojeno 4,5 milijardi; u cuskoj natje~u se da u njima smjeste javnih rasprava, jer se samo tako }e ostvariti samo zajedni~kim konstruktivnom radom. Moè se re}i da je Sveu~ili{te glomazno i ne- Italiji su tvrtke za to izdvojile 410 svoja sjedi{ta, dokazuju}i time pre- moè do}i do propisa koji }e za duè produktivno, ali treba uzeti u obzir da se time daje milijuna, a iz prora~una je za kultu- vrijeme rije{iti osnovne probleme sti` i tradiciju. U svijetu nema elitne ocjena dosada{njem sustavu poslovanja. neke djelatnosti. ru oti{lo 5,7 milijardi. Austrijske su banke koja sjedi{te nije smjestila ili Kakav bi bio utjecaj eventualne podjele na Va{ fakul- kompanije za sponzoriranje glazbe- u spomenik kulture ili u hipermo- tet? Nakon prvog vala manje ili vi{e ne i likovne umjetnosti u istoj godi- dernu zgradu koja je opet spomenik Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, s obzi- ni potro{ile oko 68,8 milijuna DEM, nove kulture. U nas tek po~inju ob- uspje{nih propisa sada ih valja kvali- rom na asocijaciju odjela i njihovu integriranost, a iz dràvnog budèta je potro{eno navljati fasade. Od svega toga, daka- tetno doraditi, a neke mo`da i u ci- ve} sad posjeduje zna~ajke manjeg sveu~ili{ta. Na 2,3 milijarde, irske su kompanije za ko, ima koristi i turizam. Ostvari li jelosti mijenjati, kao {to je slu~aj sa PMF-u, isto tako, postoji jak interes i odgovornost projekte likovne i glazbene umjet- se procjena Svjetske turisti~ke orga- Zakonom o kazali{tima koji po ocje- za prisutnost prirodnih znanosti na cijelom Sveu- nosti izdvojile 25,8 milijuna, a iz nizacije po kojoj }e do 2010. godine ni stru~njaka nije razrije{io glavne ~ili{tu. S tim nismo zadovoljni i predloìt }emo prora~una 280 milijuna... planetom kruìti milijardu turista probleme, {to se vidi u radu kazali{- promjene, {to zahtijeva zajedni~ko traènje opti- godi{nje, turizam }e postati najja~a nih ku}a. Pri svemu tomu Antolovi} malnih rje{enja. Diobene {kare ne}e biti dostatan Banka u dvorcu industrija na svijetu, a iz te }e trke kaè da se u novim propisima ve} alat. Za PMF je tako|er va`no zaustaviti zaostaja- Nasuprot takvim podacima koji ispadati svi bez raspoznatljivoga sada treba sadràjno i formalno pri- nje i smanjiti razmak do onih {to vode trku na me- idu u prilog tezi da je bolje ubrati kulturnog identiteta. lago|avati propisima EU-a kako bi |unarodnoj znanstvenoj razini, jer ako se tu ne se danas-sutra lak{e uklopili u Eu- odrìmo, postat }emo ne samo neproduktivni, ve} porez pa tako skupljeni novac podi- Zaokret u glavi jeliti kulturi i umjetnosti, Bill Clin- ropsku zajednicu. i nepotrebni. ton je u~inio obrnuto. îm je do{ao Toliko o bliskoj budu}nosti, no u Smatrate li da su u Va{em znanstvenom podru~ju na vlast, ukinuo je subvencije za za- nas jo{ treba mijenjati svijest me|u Sve su to, dakako, razlo`ni plano- potrebne organizacijske i infrastrukturne promjene? Hitno rje{enje odnosa pojedinih instituta i {titu spomenika kulture, a pove}ao kulturnim djelatnicima, veli Antolo- vi i namjere, ali Nina Lasta i Robert Sveu~ili{ta osnovni je preduvjet za promjene, i tu poreske olak{ice, {to je ve} u prvoj vi}, o tome da je ono ~ime se kultur- Budur s vodom do grla i uz sve nametnute restrikcije koje ih gu{e neje PMF nezaobilazan, a suradnja ionako skromnih godini rezultiralo time da su tvrtke njaci bave kulturni proizvod koji istraìva~kih pogona mora biti polazna to~ka. utro{ile u za{titu milijardu dolara. isto djeluje po zakonima trì{ta i maju vremena ~ekati, tim vi{e {to o zakonskom rje{avanju financiranja u Smatram da za studije prirodoslovnog usmjerenja Me|utim, takvi podaci mogu za- ima svoju cijenu. dodatno konkurentno sve- vesti kaè Jadran Antolovi} Konkurencija izvana je nevje- kulturi ovise i neki va`ni socijalni korektivi, koje je kapitalisti~ko trì- u~ili{te ne bi imalo jer se u gospodarski razvijenim ze- rojatna. Na izlo`bu ili koncert mo- smisla. Sva buka mljama mnogo toga odvija kroz obi- ète u jednom danu oti}i u Be~ ili {te, shva}eno na nesmiljen hrvatski na~in, do sada bezobzirno ignorira- oko podjele jo{ ~an, komercijalan posao, pa ulaganje Ljubljanu, a treba li uop}e spomi- uvijek ne zna- lo. Jedan od njih je i fondacija za u kulturu nije posljedica ljubavi pre- njati utjecaj satelitske televizije i In- ~i da su sta- ma kulturi, nego prema interesu. terneta? U sve è{}oj konkurenciji stare i bolesne umjetnike kako se vovi Mini- Jo{ se uvijek zavaravamo ~i- svatko }e morati odrediti svoje mje- tu`ni slu~aj Zdravke Krstulovi} ne starstva i njenicom da je ne~ija sredstva mo- sto, pa financirati odgovaraju}i kul- bi pretvorio u pravilo. No, kako re- Sveu~ili{ta gu}e angaìrati na temelju ljubavi. turni projekt nije vi{e tako jedno- ko{e u Ministarstvu kulture, oni su toliko razli- Sponzorstvo i danas shva}amo kao stavno i zahtijeva vrlo specifi~na tek servis, pa }e na kraju presuditi ~iti i nepo- poklanjanje ne~ega, a ne kao posao u gospodarska znanja. Expo u Hanno- ministar financija i njegovi. Nestr- mirljivi. Za- kojem profitira i kultura i onaj koji veru nije samo gospodarski, nego i pljenje kulturnjaka sve se vi{e osje}a jedni~ki je rad u nju ulaè da bi putem nje stvarao kulturni iskorak, pri ~emu jedno ne u zraku, ali se jo{ toplo nadaju da jedini pravi Z imid`. Istraìvanja u marketingu ide bez drugoga. ne}e morati u neku novu akciju tisu- put. }u potpisa. Z 8 zarez II/34, 22. lipnja 2.

mi{ljen, a i ostvaren kao radni se- ma, kao i velikim dijelom kod nas, Leszek Engelking iz Poljske, cor- minar. Sukladno tome, tempo je vi{e ili manje svodi na filolo{ke pus delicti) poslijeratnih proznih Razgovor: Michael Henry H bio nepo{tedan. Ipak, zahvaljuju}i vje`be u~enja stranog jezika. Dru- djela u mati~noj knjièvnosti. cjelodnevnim sesijama u petak i gim rije~ima, ne radi se na tesanju Umjesto toga raspravljalo se o vr- subotu uspjeli smo do nedjelje na- vlastita, materinjeg jezika u slu`bi sti djela koja }e predstavljati kor- knjièvnog prijevoda, ve} se teì pus poslijeratne proze odre|ene u~enju novih rije~i i to~nosti prije- knjièvnosti. Pokazalo se da je izu- Za{to je pre voda u filolo{kom smislu. Kao i zetno va`no do}i do konsenzusa kod ostalih tema, najzanimljiviji izme|u nekoliko ljudi razli~itih Prevoditelj je prije svega pisac U duhu Franje komentari do{li su poslije same knjièvnih ukusa. Glavni kriterij sesije. Prof. Libu{e Valentová koja po kojemu }e se birati naslovi predaje rumunjsku knjièvnost na ne}e biti besmrtnost pisca x ili y, Maja Star~evi} Karlovu sveu~ili{tu sa mnom je na ve} ~injenica koliko }e odabrano rofesor Heim predsjednik je budimpe{tanskom aerodromu za- djelo imati odjeka u prostoru Katedre za slavistiku na Kali- Josipa po~ela razgovor o problemu jed- Srednje Evrope. Taj }e kanon po P fornijskom sveu~ili{tu, Los nostranosti filolo{kih grupa na samoj prirodi Interneta biti elasti- Angeles, gdje predaje ~e{ki jezik i Odlu~ili smo osnovati »na{im« fakultetima. »Pogledajte ~an; mo}i }e se mijenjati i nado- knjièvnost, hrvatsku i srpsku knji- na primjer Odsjek francuskog je- punjavati. Svaki naslov pratit }e èvnost i rusku knjièvnost dvadese- udrugu srednjoevropskih zika. Tamo odgajamo male Fran- kratak opis djela gotovo rekla- tog stolje}a. Tako|er predaje knjièv- prevoditelja, {to je va`no cuze da misle kao Francuzi, go- mnog tona (zbog izdava~a). no prevo|enje na Katedri za kompa- za budu}e financiranje vore kao Francuzi ali {to s tim? U subotu popodne u Francu- rativnu knjièvnost na UCLA-u. Pre- Odu u Francusku, gdje apsolutno skom kulturnom centru u Temi{- vodi prozu s hrvatskog, srpskog, ~e{- na{eg rada i ostvarenje nikoga ne zanimaju jer su stranci, varu prof. Jacques Le Rider s pa- kog, ruskog, njema~kog i ma|arskog. novih projekata a u vlastitoj zemlji mogu obu~ava- ri{ke LEcole des Hautes Etudes Govori i rumunjski, francuski i tali- ti samo druge budu}e male Fran- odrào je predavanje Semantika janski. Popis svih njegovih prijevoda cuze«, rekla je prof. Valentová. koncepta Srednje Evrope (La seman- bio bi preduga~ak. Radi se o sljede- Maja Star~evi} Svi su se sudionici sloìli da je tique dun concept: »LEurope }im piscima: êhov, Kundera, Hra- »travers«, Me|unarodni seminar zbog pada interesa za male jezike i Centrale«) u kojem je istaknuo bal, Aksyonov, Ki{, âpek, Sokolov, srednjoevropskih prevoditelja, manjka obuke u knjièvnom pre- zna~aj regionalnog identiteta u Esterhazy, Ugre{i}, Brecht, Jan Ne- Temi{var, 26-28. svibnja 2000. vo|enju na odsjecima za srednjoe- svijetu koji postaje sve vi{e globa- ruda, Crnjanski, Matvejevi} i mnogi vropske jezike i knjièvnosti Sred- liziran, ponajprije preko Interneta. drugi. Najnoviji objavljeni prijevod nja Evropa u opasnosti da izgubi Kad se tako postave stvari, cijeli se Michaela Heima je ... U tre}em planu opazio je dvije, praviti ono najva`nije, pa je ne- Moje stolje}e cijelu generaciju mladih knjièv- Seminar srednjoevropskih prevo- Güntera Grassa. Upravo je organizi- tri sredovje~ne ène, svaka je stajala djeljnja sesija kristalizirala prija{- nih prevoditelja. ditelja moè gledati kao subver- rao i odrào Prvi me|unarodni semi- nje i otvorila pitanje o daljnjoj su- Ipak, ima i svijetlih to~aka. U za sebe i pomno listala materijale. zivna pojava putem Interneta i nar srednjoevropskih prevoditelja u Strankinje, prevoditeljice. Prevodi- radnji. Po~nimo s kratkim pregle- Ma|arskoj, na primjer, postoje koriste}i Internet kao na{e glavno dom rada. Prvu je sesiju Tre- dva prakti~na programa koji poti- Temi{varu. U tom je gradu poznat teljice su: 1. sredovje~ne, ru`njikave oru|e èlimo sa~uvati pa i oìvjeti kao Superman. ène (samo takve mogu se baviti nutno stanje prevoditeljstva srednjoe- ~u prevoditeljstvo. Prvi je ljetni kulturu, tj. knjièvnosti Srednje vropskih knjièvnosti u zemljama kamp u prirodi, izvan Budimpe- Evrope. Gdje je po~elo Va{e zanimanje za tako dosadnim poslom kao {to je pre- Srednje Evrope otvorio profesor {te, koji organizira Ma|arska Tako smo u nedjelju ujutro, sa Srednju Evropu? vo|enje pisaca iz male knjièvnosti); Heim s kratkim opisom svojeg za- udruga mladih pisaca. Kamp ima saznanjima prethodnih sesija, po- Za Srednju Evropu po~eo sam 2. uvijek malo pra{njavog izgleda nimanja za Srednju Evropu i sa nekoliko programa obuku s ~eli sastavljati oblik na{e Web- se zanimati kao {to sam se po~eo za- (prevode pa su malo na fri{kom zra- èljom da }emo iz Temi{vara oti}i najboljim ma|arskim prevoditelji- stranice. Kategorije su sljede}e: nimati i za mnoge druge stvari ku); 3. malo demodirane (zato {to su s ne~im vrlo konkretnim: popisi- ma i predavanja o pitanjima ma- Baza podataka o prevoditeljima kroz knjièvnost. Po~eo sam ~itati ~e{ku knjièvnost jer sam kao slavist honorari mali); 4. skromne (zbog ma djela za prevo|enje i nadom, |arske knjièvnosti, prevoditelj- Baza podataka o izdava~ima da }emo nau~iti ne{to o reklamira- stva, kulture. Sve u svemu najva`- morao osim ruskoga studirati jo{ je- same prirode posla). I sve su one slu- nju i na~inu publiciranja tih djela i nija je tema knjièvnost i kamp Knjièvni ~asopisi dan slavenski jezik. Ubrzo sam u ~e{- ~ajno zaglavile u maloj i nikom pona kraju s upoznavanjem ljudi iz Izvori financiranja koj knjièvnosti prona{ao mnogo sa- trebnoj knjièvnosti i malom i nina{e struke unutar regije. Knji`nice i knjiàre svim razli~itih kulturnih pretpostav- kom potrebnom jeziku. Nekad ih je Najduì dio bilo je upravo Knjièvna doga|anja od intere- ki, pa i ~ari. Ta je knjièvnost bila mo`da, dok su bile mlade, potucao predstavljanje stanja u mati~nim Zbog pada interesa puno blià knjièvnosti koju sam poneki doma}i pisac, potucao i zabora- zemljama. [to se ti~e Hrvatske, Nova knjièvna djela (s recen- znavao nego {to je ruska knjièvnost. vio. A one nisu. Prevode iz pijeteta Mladen Marti} je britkim esejom sa za male jezike i zijama) Na{ao sam na~in da do|em u Prag i upozorio na prakti~ne probleme s tamo se zaljubio u ljude koje sam prema davnom tucanju. Prevode, jer Knjièvne nagrade kojima se u nas suo~avaju prevo- manjka obuke u Novi prijevodi upoznao. I odande se cijela stvar jed- su zbog tucanja zaglavile u bezna- ditelji »malih« knjièvnosti, dok nostavno selila od granice do granice. ~ajnom jeziku i tu ostale, i sad se knjièvnom prevo- Na samoj naslovnoj stranici sam ja sastavila popis naslova premo}i }e se odabrati jezik tj. knji- Kako ste po~eli prevoditi knjièvnost? vi{e nema kamo. vedenih s doti~nih knjièvnosti na |enju na èvnost od interesa, a sve }e kate- U stvari, po~eo sam prevoditi i (Dubravka Ugre{i}: Forsiranje hrvatski u zadnjih dvanaest godi- gorije biti prisutne za svaki jezik. prije no {to sam mislio da }u ikad romana reke na seminaru na, dakle uo~i i nakon raspada Ju- odsjecima za sred- Uz to, prevoditelji }e putem kom- prevoditi knjièvnost. U gimnaziji citirao prof. Michael Heim) goslavije. [to se ti~e proze, i is- njoevropske jezike pjutorskog po{tanskog sandu~i}a sam posu|ivao plo~e iz knji`nice, klju~iv{i knjièvnost za mlade i mo}i potraìti pomo} kolega {to se plo~e klasi~ne glazbe, a neke su od djecu, kao i ponovna izdanja knji- ti~e samog prevo|enja tekstova. tih plo~a bile francuske ili njema~ke. Temi{varu se pro{log tjed- ga prevedenih prije vi{e od petna- i knjièvnosti na odrào Me|unarodni se- Na primjer, ~e{ki prevoditelj s Kako sam u gimnaziji u~io i francu- U est godina, brojevi su porazni. Re- Srednja Evropa je ma|arskog postavit }e upit o pro- ski i njema~ki, pomislio sam da bih minar srednjoevropskih zultati utakmice izme|u srednjoe- prevoditelja prevoditelja sred- blemati~noj re~enici, izrazu ili alu- mogao pomo}i knji`nici i pokazati vropske proze i hrvatskih prijevo- u opasnosti da iz- ziji u tekstu, na {to }e mu ma|ar- svoju zahvalnost prevo|enjem teksto- njoevropskih knjièvnosti na sred- da su sljede}i Rumunjska : 0, njoevropske jezike. Radilo se o ski prevoditelji odgovoriti poja{- va na plo~ama. Naàlost, ni francuski Slova~ka : 1, Poljska : 5, Ma|arska gubi cijelu njenjem. ni njema~ki nisam znao dovoljno do- ~e{koj, hrvatskoj, ma|arskoj, polj- : 7 (uklju~uju}i dramu), ê{ka : skoj, slova~koj, srpskoj i rumunj- generaciju mladih Na kraju seminara odlu~ili smo bro da bih to i uspio. Svi su mi poku- 10, Slovenija : 12. Osim prijevoda {aji propali, ali sam se po~eo zanimati skoj knjièvnosti i jeziku. Seminar s ma|arskog, nijedan prijevod osnovati udrugu srednjoevropskih je financiralo Otvoreno dru{tvo i knjièvnih prevo- prevoditelja, {to je va`no za budu- za proces prevo|enja i shvatio koliko drame s doti~nih jezika nije izdan je prevo|enje te{ko. Na sveu~ili{tu Fondacija Pro-Helvetia, organizaci- u obliku monografije na hrvat- }e financiranje na{eg rada i ostva- ja je pripala Fondaciji Tre}a Evropa ditelja renje novih projekata. Naziv sam za diplomski rad odabrao prevo- skom u posljednjih dvanaest godi- diteljski projekt. Preveo sam jednu u Temi{varu, dok je idejni otac ci- na! Web-stranice i udruge je TRACE, jelog projekta profesor i predstoj- {to i na francuskom i na engle- rusku dramu koja do tada nije bila Izvje{taji iz ostalih zemalja prevedena. I tada je to bilo ne{to za nik Katedre za slavistiku na Kali- uglavnom su opisali sli~no stanje posje}uju neki zna~ajni ma|arski skom zna~i trag. Trace je zgodan {to jo{ nisam bio spreman i nisam se fornijskom sveu~ili{tu, Los Ange- nakon pada komunisti~kih reì- pisci (npr. Peter Esterhazy) koji naslov, jer je i akronim za les, Michael Heim. Ne moè se ma propadaju dràvne izdava~ke tamo ~itaju svoja djela. U kampu TRAnslators from Central Euro- u to trebao upu{tati, ali je sve u sve- re}i da je seminar bio sijelo sredo- ku}e koje su podràvale prevo|e- se svakodnevno odràvaju dva do pe, a pravi naziv na{eg {arolikog mu cijelo iskustvo bilo izuzetno poti- vje~nih i ru`njikavih prevoditelji- nje i izdavanje knjièvnosti Sred- tri predavanja i jedno ~itanje poe- dru{tva je Association for the cajno. Prevo|enju sam se vratio tek ca. Bilo nas je svakakvih: preko nje, tj. Isto~ne Evrope. Prevode se zije ili proze. Drugi je ma|arski Translation of Central European kad sam zavr{io poslijediplomski stu- dvadeset knjièvnih prevoditelja i uglavnom angloameri~ki naslovi. program koji poti~e prevo|enje Literatures Udruga za prevo- dij. Pro~itao sam kritiku dvaju ili tri- prevoditeljica iz gore navedenih Poljska se pokazala kao zemlja u prevoditeljska ku}a kraj jezera Ba- |enje srednjoevropskih knjièvno- ju prijevoda êhovljevih pisama u zemalja. Iz Hrvatske nas je do{lo kojoj se jo{ uvijek dosta prevodi laton. Ku}a je namijenjena profe- sti. îme se, dakle, bavi na{a New York Timesu. Recenzent je za dvoje Mladen Marti}, prevodi- srednjoevropska, ponajvi{e ~e{ka sionalnim knjièvnim prevoditelji- udruga? Udruga (za prevo|enje svaki prijevod naveo odre|ene pro- telj uglavnom dramskih djela s knjièvnost. Uz to, poljski knjièv- ma s ma|arskoga na druge jezike. srednjoevropskih knjièvnosti) po- bleme. To me je stra{no zainteresira- poljskoga, i ja, tek po~etnica u pre- ni ~asopisi izdaju cijele brojeve Prevoditelj s konkretnim projekti~e kruènje informacija izme|u lo. Bilo je o~ito da je recenzent imao vo|enju sa ~e{koga. Hrvatski je posve}ene knjièvnostima Srednje tom, ako je prihva}en u program, knjièvnih prevoditelja koji prevo- vlastitih motiva za kritiku. Ipak, ja odaziv bio izrazito slab, premda je Evrope. (Anna Górecka, urednica dobiva pla}u i stan u ku}i na dva de sljede}e jezike ili na njih: hr- sam odlu~io ponovno prevesti pisma, bilo obavije{teno dosta ljudi s po- poljskog knjièvnog ~asopisa Lite- ili tri mjeseca. Ku}u dijeli s pet vatski, ~e{ki, ma|arski, poljski, ru- a profesor sa sveu~ili{ta (Harvard, znanstvima i kontaktima u prevo- ratura na Çwiecie sa sobom je doni- drugih prevoditelja, a u njoj se na- munjski, srpski, slova~ki i sloven- op. prev.) preporu~io me kao prevo- diteljskom svijetu. Naàlost, iz jela dva broja svojeg ~asopisa, je- lazi biblioteka s izvrsnim rje~nici- ski. Ciljevi udruge su: 1) odrediti ditelja. Tada sam ve} mogao prevodi- meni nepoznatih razloga, nije nas dan posve}en knjièvnosti Tran- ma, kompjutorima i ostalom opre- glavna djela srednjoevropske poti bez pote{ko}a. bilo vi{e. silvanije, a drugi knjièvnosti Ru- mom potrebnom za prevo|enje. slijeratne proze koja bi se trebala munjske. Ovakav }e broj posvetiti Árpád Vickó, novosadski prevodi- pojaviti na gore navedenim jezici- Uvod u êhova Porazni brojevi ma, 2) prona}i strategije kojima bi i hrvatskoj knjièvnosti.) telj s ma|arskoga, jedan je prije- Moj prvi knjièvni prijevod bila Cilj Seminara za srednjoevrop- vod napravio ba{ putem tog pro- se za djela zainteresirali izdava~i i Kamo s malim Francuzima? ~itateljska publika i 3) obavje{ta- su êhovljeva pisma, a êhov je i daske prevoditelje bio je: 1. napraviti grama. Sli~no tomu svakoga rujna nas moj knjièvni ideal. Bilo je to pregled situacije prevoditeljstva sa u Pragu Udruga ~e{kih pisaca or- vati ostale prevoditelje o novim U drugom se dijelu sesije ra- djelima u mati~noj knjièvnosti prekrasno iskustvo. Moj je profesor srednjoevropskih knjièvnosti na spravljalo o obu~avanju prevodite- ganizira Seminar o knjièvnom bio Rus i zato nije mogao prevoditi srednjoevropske jezike (svi pola- prevo|enju namijenjen bohemisti- koja bi vrijedilo prevesti. Tipi~no lja. Profesor Michael Heim prika- za Srednju Evropu, a i za prevodi- na engleski, ali je ipak odli~no vladao znici pripremili su vi{e ili manje zao je rad svoje prevoditeljske ra- ma i knjièvnim prevoditeljima sa tim jezikom. Radili smo zajedno. Ja iscrpne preglede o prevoditeljstvu ~e{koga. ê{ki sveu~ili{ni profeso- telje, proteklo je vi{e od pola sata dionice, seminara koji predaje po- prije no {to smo sro~ili te dvije re- bih prevodio ujutro, a popodne bih u mati~nim zemljama); 2. sastaviti slijediplomcima na Katedri kom- ri na seminaru drè predavanja o sjeo s njim za radni stol, ~itao svoj popis proznih djela nastalih nakon knjièvnosti i jeziku, a organizira- ~enice. Prvobitna formulacija gla- parativne knjièvnosti na Kalifor- sila je... èlimo promovirati duh engleski tekst, a on bi pratio ruski. 1945. godine na na{im jezicima nijskom sveu~ili{tu, Los Angeles. ju se i susreti s piscima i izdava~i- Ako je mislio da nisam shvatio sve koja bi, kao prijevodi, imala odje- ma. Srednje Evrope... {to je izazvalo Ostali sudionici seminara govorili svakakve aluzije, od Hamletova nijanse teksta, zaustavio bi me i reka- ka u Srednjoj Evropi; 3. pripremi- su o vlastitu iskustvu {to se ti~e o: ne, ne, trebalo bi i}i ovako, a ja bih ti prijedloge i tip informacija za Prevodila~ki trag oca do [vejka, dok je profesor obuke u prevo|enju. Najve}i se Heim dokazao svoju duhov(it)nu mu odvratio: ne, ne, to se ne moè Web-stranicu namijenjenu prevo- manjak pokazao na ustanovama U subotu popodne shvatili smo re}i na engleskom... Tako smo radili diteljima srednjoevropskih knji- pripadnost na{em miljeu na{aliv{i visoke naobrazbe. Prevo|enje se u da ne}e biti vremena za predstav- tri ili ~etiri mjeseca i zaista sam nau- èvnosti. Dakle, seminar je bio za- se da mi zapravo èlimo promovi- drugim srednjoevropskim zemlja- ljanje korpusa (ili kao {to je rekao rati duh Franje Josipa. Z ~io strahovito mnogo. Knjiga je bila zarez II/34, 22. lipnja 2. 9

ska je za mene bila potpuna nepo- nadam da }emo privu}i jo{ prevo- su prijevodi angloameri~ke knji- ry Heim, slavist znanica, ali kad sam upoznao te ditelja. Najvi{e se nadam da }emo èvnosti. Jasno je da je dugo vre- ljude, dobila je lice i po~eo sam kao posljedicu ovog skupa na kraju mena takva knjièvnost bila tabu. u~iti rumunjski. Pozvali su me da ugledati velik broj prijevoda, a Ipak, nadam se da taj val prolazi. do|em u Temi{var 1998. godine i mo`da, nakon nekog vremena, ~ak No, ~injenica je da za to vrijeme tamo odrìm predavanje grupi i neku vrstu promjene u knjièvno- nije bilo potra`nje za prijevodima prevo|enje vrijedno istraìva~a, mladih znanstvenih stima ovih zemalja kada bolje upo- sa srednjoevropskih knjièvnosti, a radnika i studenata zainteresiranih znaju ove knjièvnosti, jer te knji- to zna~i da nije bilo razloga obu~a- za ne{to {to oni nazivaju Tre}om èvnosti imaju mnogo toga re}i vati ljude u prevo|enju s tih jezika. Evropom. Za njih je Tre}a Evropa jedna drugoj, vjerojatno vi{e no {to Sada imamo situaciju da vrlo malo U posljed- Srednja Evropa. Htjeli su da govo- im mogu re}i knjièvnosti zapad- mladih dobro pozna te jezike i isto- rim o knjièvnostima tih zemalja, noevropskih zemalja. Dijele mno- vremenu imaju nekakvo prevodi- njih deset {to ih spaja, {to imaju zajedni~ko, go toga jer su pro{le kroz sli~na teljsko iskustvo. Za nas je to sad godina u po ~emu su bliske. Bilo mi je jako iskustva i u posljednjih petsto go- vaàn posao, za ljude koji prevode drago oti}i tamo i govoriti o onome dina razvile odre|enu vrstu menta- s tih knjièvnosti, da ohrabrimo Srednjoj se {to volim. U Temi{varu sam pro- liteta. Zato mislim da }e takva dje- mla|e od nas da nau~e te jezike i veo tri dana za vrijeme kojih su me la, ako ne ba{ izmijeniti izgled tih da nau~e ne{to o prevo|enju. Nau- Evropi pre- intervjuirali bez prestanka. Rekli knjièvnosti, u svakom slu~aju na- ~iti jezik ne zna~i da ga moète su mi da èle zapo~eti seriju razgo- praviti ne{to da do|e do pokreta u prevoditi. Prevo|enje se ne sastoji vodilo vora sa stru~njacima koji se bave njihovu izgledu. u tome da nau~ite zadani broj gra- mnogo, ali tom regijom i na{ razgovor trebao Spomenuli ste seminar knjièvnog mati~kih pravila i onda provjerite je postati prvom takvom knjigom. prevo|enja koji drìte na UCLA-u. svaku rije~ u rje~niku. Prevoditelj ve}ina toga Nisam im uop}e povjerovao. Mi- Kako izgleda Va{a prevoditeljska radije prije svega pisac, a pisci moraju slim, povjerovao sam da su tako onica? nau~iti odre|ene tehnike, odre|e- su prijevodi ne{to èljeli, ali nisam o~ekivao da ne trikove zanata, a to isto vrijedi i }e stvarno izdati knjigu. Uglavnom Ciljevi radionice su skromni: za prevoditelje. Postoje odre|ene angloame- sam im govorio o vlastitim isku- uvesti studente u temelje knjièv- tehnike koje prevoditelj mora pori~ke stvima i ta su tri dana bila vrlo nog prevo|enja heuristi~ki, tj. na znavati ako èli dobro obaviti svoj osobne naravi. Govorio sam o temelju tekstova koje studenti pre- posao i ako èli da njegov rad pri- knjièvnosti tome {to zna~i predavati evropsku vode, i dati studentima priliku da vu~e ~itatelje. A mi moramo shva- knjièvnost, a pogotovo srednjoe- odlu~e trebaju li odista postati titi da nismo obu~avali ljude u pre- vropsku knjièvnost na ameri~kom knjièvni prevoditelji (imaju li dovo|enju u ovoj regiji. Ovo je vrije- vrlo uspje{na bilo je to prije vi{e obja{njenje prihvatili. Nisu trebali voljno veliku èlju i talent). Moji od trideset godina i jo{ uvijek je u tako postupiti i mogli su re}i ne, ali sveu~ili{tu. I vidi vraga, knjiga je me vrlo bitno. Ako ne uhvatimo stvarno iza{la. No, posljednji dan su studenti uglavnom iz poslijedi- korak, ako ne odgojimo novu gene- tisku. Po`njela je uspjeh ne toliko ja sam svakako trebao biti iskren plomskog programa Odsjeka za zbog prijevoda, ve} radi brilijan- prema njima. Tako je i bilo i oni su razgovora rekao sam nekolicini raciju prevoditelja, nastat }e prava studenata kakvu sam tugu osje}ao komparativnu knjièvnost. Pretpo- praznina i onda ne}emo uop}e tnog uvoda koji je napisao moj pro- od tada iskreni prema meni i pro- stavka je da strane jezike znaju do- fesor. Knjiga se i danas smatra naj- cjenjuju moj rad na temelju mojih zbog toga {to se toliko mnogo knji- imati prijevoda s tih jezika ili vrlo ga prevodi s engleskog jezika i {to bro, jer kolegij nije jezi~ni kolegij i malo prijevoda s tih jezika. Ljudi boljim uvodom u êhova, najbo- prijevoda, tako da poslije nisam usredoto~ava se na jezik na koji se ljom biografijom êhova, pa mo`- imao nikakvih problema. Drugi se prevodi tako puno angloameri~- obi~no vi{e razmi{ljaju o problemi- ke knjièvnosti, ~ak i najnièg ran- prevodi, dakle engleski, ne na jezik ma prevo|enja poezije nego o pro- da i najboljom knjigom o êhovu i prevoditelji nisu bili te sre}e. Ali s kojeg se prevodi. Svaki tjedan svi to ne radi prijevoda, ve} radi bilje- mi, drugim rije~ima, drugi prevo- ga, a toliko se malo knjiga srednjo- blemima prevo|enja proze. Na{ se evropskih knjièvnosti prevodi u studenti prevedu kratki tekst po skup prvenstveno usredoto~io na àka i uvoda. ditelji u akademskom svijetu, radi- njihovu izboru. Tekst moè biti na mo na tome da pokaèmo za{to je Srednjoj Evropi. Znao sam gdje probleme prevo|enja proze dije- Nakon toga nastavili ste prevoditi i leì problem. Znao sam da su sve bilo kojem jeziku, bilo kojeg auto- lom zbog toga {to se ti problemi u tome ste vrlo uspje{ni. Ali niste samo na{ rad jednako vrijedan kao i ra, bilo kojeg razdoblja i bilo kojeg znanstveni rad. te zemlje u pedeset godina bile pri- ~esto ignoriraju. Potrebno je jedna- uspje{ni u knjièvnom prevo|enju, siljene prevoditi jedna drugu, vrlo ànra (proza ili poezija). Studenti ko mnogo umjetni~kog talenta za razmijene fotokopije svojih radova nego i u svojoj akademskoj karijeri. Kako popraviti situaciju ~esto i ne najbolju knjièvnost. Ali prevo|enje proze kao i za prevo|e- Imate li kakvih problema na sveu~ili- ponekad je bilo odli~nih knjiga, a prije svakog sata. Oni koji znaju je- nje poezije, jedino su tehnike razli- {tu kao profesor koji uglavnom Otkuda Vam ideja da organizirate opet se de{avalo da su neke izvrsne zik s kojeg se prevodi tako|er dobi- ~ite. prevodi? ovaj seminar? Kako je sve po~elo? knjige jednostavno ignorirane. Po- ju i kopiju izvornog teksta. Prije Da, to je tradicionalno uvijek Nadam se da ljudi iz Srednje ~eo sam razmi{ljati o tome kako bi- sata studenti pro~itaju ostale prije- bio problem. Te aktivnosti obi~no vode i pripreme komentare. Na Netko bi se mogao zapitati za{to Evrope ne}e pomisliti da sam smo mogli popraviti situaciju. I Bosna i Hercegovina nije bila uklju~e- i nisu spojive. Kaèm aktivnosti jer agent ameri~kog imperijalizma. tako sam na zadnji dan oti{ao u satu, prvo studenti daju komenta- je u Americi nemogu}e postati re, a onda ja. Kako je mogu}e go- na u ovaj seminar o srednjoevropskom Nemam nekih skrivenih motivacija ured ove grupe, sjeo i napisao pri- prevo|enju. profesionalni knjièvni prevoditelj. {to se ti~e seminara. Sve je po~elo jedlog za konferenciju koja bi saku- voriti o tekstu prevedenog s ar- Tako ne{to jednostavno ne postoji. prije deset godina s padom komu- pila srednjoevropske prevoditelje menskog, s japanskog? Kako zna- Svi knjièvni prevoditelji u Sjedi- nizma i padom Zida. Nekoliko ko- srednjoevropskih knjièvnosti, mo je li prijevod to~an? Kako zna- U stvari, Bosnu smo uklju~i- njenim Dràvama, osim jednog lega i ja osje}ali smo potrebu da drugim rije~ima, slova~kog prevo- mo odraàva li stilske karakteristi- li, ali ne pojavljuje se kao odvojeni znam jednu iznimku, zaposleni su iskoristimo situaciju. Barem {to se ditelja ma|arske knjièvnosti, ~e{- ke izvornika? Ne znam nijedan od jezik. Mo`da to i jest problem. na nekom drugom mjestu. Sveu~i- ti~e Sjedinjenih Dràva, uzbudljivi kog prevoditelja poljske knjièvno- tih jezika, a ni ve}ina studenata. Na{i su kriteriji prije svega bili jeli{te doista izgleda kao mjesto po- doga|aji i vijesti pomaù kod prosti i tako dalje... Izgleda ~udno, ali se gre{ke gotovo zi~ni kriteriji jer se u ovom dijelu godno za prevoditelja i neki se na daje knjiga, tako da sam sazvao uvijek mogu uo~iti u samom prije- svijeta nacija, dràva i kulturna je- takvim mjestima nalaze, na primjer skupinu ljudi êha, Slovaka, Struktura za pomo} vodu. Diskusija odre|enih proble- dinica ~esto ne preklapaju. Na prija. Ali problem je u tome da sveu- Srba, Hrvata, Slovenaca i Poljaka ma vodi k diskusiji generalnih mjer, ovdje u Temi{varu ve}inu ~ili{te tradicionalno ne uvaàva rad da u~ine sljede}e: Potrajalo je dok nismo na{li principa: kako prevoditi kulturne stanovni{tva ~ine Rumunji, ali ima prevoditelja. Sveu~ili{te vi{e voli 1. ustanove kanon »klasi~ne« knji- izvor financiranja i potrajalo je dok reference (realije), prijevod imena, i veliki broj ljudi ma|arske, srpske istraìva~ki rad od prijevoda. Tre- èvnosti svake zemlje, ali kanon nismo sakupili dovoljan broj pre- prijevod dijalekta, itd. Na kraju de- i slova~ke manjine. To zna~i da }e nutno je na snazi pokret da se, kao namijenjen anglofonoj publici; voditelja. Ali onda se, na moje veli- setog tjedna uglavnom pro|emo ovda{nji srpski, ma|arski ili slova~- {to mi kaèmo, osvijeste na{i kole- 2. ustanove stanje prijevoda tih ko iznena|enje, sve to odigralo. sve najbitnije teme. Dodatni bonus ki pisci biti uklju~eni pod razli~ite ge i administracija sveu~ili{ta, a djela jesu li prevedena, jesu li Do{ao sam u Temi{var s odre|e- je u tome da svi nau~imo pone{to o jezi~ne kategorije. Mislili smo da upravo tako ne{to u~inio sam i ja. prevedena dobro, moè li se do}i nom nervozom i strahom jer nisam autorima u raznim knjièvnostima. }e se bosanski pisci opredijeliti za Kad je do{lo vrijeme da sveu~ili{te, do dobrih prijevoda (jesu li u ti- poznavao gotovo nijednog sudioni- Ove jeseni bilo je tekstova preve- hrvatski ili za srpski jezik. Neki a pogotovo Odsjek za slavistiku sku), itd. ka. Komunicirali smo uglavnom denih s afrikaansa, arapskog, staro- opet misle da bi bosanski trebalo odlu~i ho}u li postati redovni pro- Dakle, kakvi su nam bili rezul- preko elektroni~ke po{te i zapravo irskog, portugalskog, ruskog, srp- uklju~iti kao poseban jezik i mo`da fesor ve} sam bio napisao knjigu i tati? Popisi su se napravili, razasla- nisam znao {to }e se desiti. Imao skog i {panjolskog. Iz svake radio- }e to rije{iti problem. Za vrijeme brojne ~lanke. Drugim rije~ima, li smo ih izdava~ima, imali smo na sam u glavi pretpostavku onoga {to nice iza|e barem jedan profesio- seminara netko je spomenuo da se dokazao sam da sam sposoban ra- stotine naslova, ali sve je zavr{ilo sam èlio da se desi. I opet, na nalni prevoditelj, tj. barem jedna djelo prevedeno na srpski nekad diti ono {to se od mene o~ekivalo. sa samo dva ili tri nova prijevoda. moje veliko iznena|enje, sve se osoba koja kasnije izdaje prijevode. nije prevodilo i na hrvatski. Sada Ali sam uz to izdao i nekoliko pri- To su bili direktni rezultati, ali bilo odigralo to~no onako kako sam se Od svih kolegija koje predajem, se to promijenilo, a mo`da }e se jevoda, tog êhova, prijevod ~e{- je i onih indirektnih. Htjeli smo nadao. Sada imamo strukturu koja ovo mi je najdraì. ista stvar dogoditi i Bosancima, i kog autora Bohumila Hrabala itd. i osvijestiti izdava~e i postaviti pita- }e nam omogu}iti da pomognemo tada }emo morati uklju~iti i Bosan- znao sam da èlim nastaviti s pre- nje prijevoda, i to je zapravo prvi jedni drugima prona}i {to je dostu- Vaàn posao ce. Ipak, to se jo{ nije desilo. @elim vo|enjem. Zbog toga sam se tako i pno, da podu~imo jedni druge o naglasiti da se djelo prevedeno na stadij u povijesti ove ideje. Ostatak Za{to smatrate da je va`no raditi s postavio prema kolegama i admini- je vi{e na osobnoj bazi. Godinu ili onome {to bi trebalo prevesti, o hrvatski u ovom trenutku sigurno straciji i rekao im u ~emu je stvar i dvije nakon toga bio sam na stru~- onome {to jo{ nije prevedeno i da mladima i upoznati ih s prevo|enjem, ne bi prevodilo i na bosanski. Koli- za{to mislim da je prevo|enje sa- nom skupu u New Yorku, gdje pomognemo jedni drugima pri sa- uop}e u~iti ih prevo|enju? ko sam upoznat sa stvarima, u Bo- svim vrijedna aktivnost za sveu~i- sam upoznao skupinu rumunjskih mom prevo|enju. Sve to omogu}it Da ponovim, u posljednjih sni se trenutno ni ne prevodi s ovih li{nog profesora i oni su moje intelektualaca. Do tada, Rumunj- }e nam Web-stranica, a Web-stra- deset godina u Srednjoj se Evropi jezika, tako da pitanje ostaje otvo- nica }e biti pristupna svima, pa se prevodilo mnogo, ali ve}ina toga reno dok se stvari ne promijene. Z

U Hrvatskoj je rumunjska knjièvnost prakti~ki nepoznata. za rumunjsku knjièvnost. Ipak, mladi urednici knjièvnih Ale{ Mustar Ipak, ti se bavi{ prevo|enjem ove sasvim marginalizirane knjièv- ~asopisa i izdava~i zainteresirani su za nju. Recepciju tek nosti. [to si dosada preveo i kako je rumunjska knjièvnost moramo do~ekati. prihva}ena u Sloveniji? [to je specifi~no za rumunjsku knjièvnost? Nisam ba{ puno toga preveo jer sam tek na po~etku [to se ti~e specifi~nosti, vrlo je zanimljiva proza Portret karijere. Preveo sam i objavio novelu rumunjskog romanti- osamdesetih godina koju je obiljeìo teoretski duh tek- ~ara Mihaia Eminescua Jadni Dioniz, dramu Teodora Mazi- stualizam. To je proza koju se mora ~itati izme|u redova. lua Lijep je rujan u Veneciji i pregled mlade rumunjske suvre- U onim uàsnim godinama diktature rumunjski su pisci prevoditelja s mene kratke proze koja uklju~uje sljede}e autore: Razvana stvarali neki novi, paralelni, fiktivni svijet koji je ljudima Petrescua, Stefana Caramana, Dana Stanca, Catalina Mi- pomagao da preìve. Iako ova proza nosi odre|eni kulturni, huleaca, Mirona Betega, i druge. Ovaj pregled }e se, ako politi~ki i egzistencijalni kontekst doba u kojem je napisa- rumunjskog dobijemo subvenciju Ministarstva za kulturu, pojaviti i u na, {to je mo`da zanimljivo i za na{e prostore, ona nije iz- obliku monografije, kojoj }u dodati i prozu napisanu u 80- gubila na svojoj estetskoj vrijednosti. Za razliku od osam- Ale{ Mustar prevodi rumunjsku knjièvnost im godinama. Mislim da je za Sloveniju, a mo`da i za Hr- desetih, mo`da i kao odgovor na ukidanje cenzure, u deve- na slovenski. Diplomirao je na Sveu~ili{tu u vatsku, najbolja strategija da po~nemo s antologijama. desetim se godinama javlja izrazito realisti~ki obojena pro- Tako sam po~eo s prozom, a mislim da bi trebalo napraviti za i to je, po mom mi{ljenju, vrlo zanimljivo i za slovenske Ljubljani, a upravo zavr{ava doktorat na i antologiju poezije i drame da bi se ~itatelje uvelo u ru- ~itatelje. Ono {to proza osamdesetih i devedesetih ima za- Sveu~ili{tu u Bukure{tu munjski prostor. Mogu re}i da je rumunjska knjièvnost u jedni~ko jedan je izuzetno parodi~ni, autoironi~ni duh, iz- Sloveniji neka vrst egzotike. Ni kod nas nema prevoditelja, vrsni smisao za crni humor koji je specifi~an rumunjskom pa se u posljednjih dvadeset godina nije ni{ta prevodilo, prostoru (sjetimo se Ionesca). Taj crni humor bio im je je- Maja Star~evi} tako da i ne mogu govoriti o zanimanju slovenskih ~itatelja dini na~in da preìve ono {to su morali preìvjeti. Z 10 zarez II/34, 22. lipnja 2.

Etnologija, znanost, dru{tvo Kako biti zanimljiv Nevidljivi Etnolozi su propustili istra- do po~etka 20. st. bila preteìto se- dinama u~inio razli~itim od Hrva- lja~ka kultura, ali je to~no i to da ta u kraju koji naseljavaju. Suo~eni ìti kompleksniju sliku su etnolozi propustili istraìti kom- s kulturnim razlikama svojih novih etnolozi narodne kulture koju su uz pleksniju sliku narodne kulture susjeda Hrvata, a u kontekstu u Zami{ljen kao »problemski razgovor« etnolo{ki selja~ku ~inili i gra|anska i koju su uz selja~ku ~inili i gra|an- kojemu su kao imigracijska popu- ska i plemi}ka kultura na po~etku lacija, kako sami kaù do|o{i, soci- se skup, naàlost, velikim dijelom pretvorio u plemi}ka kultura, malo- stolje}a, gra|anska, malogradska i jalno izolirani, kulturno nekompe- zamorne monologe ili pak jadikovke nad gradska i obrtni~ka te obrtni~ka te radni~ka kultura u na- tentni te ponekad percipirani kao marginalnom pozicijom etnologije u dru{tvu radni~ka kultura u nastaja- stajanju izme|u dvaju ratova, itd. »novi Srbi«, srijemski Hrvati po- nju... Sve su to bile sastavnice hrvatske tenciraju svoju razli~itost prema Iva Ple{e narodne kulture, u nekim razdo- novim susjedima pripisuju}i joj et- bljima i zna~ajnije nego selja~ka, a ni~ki biljeg. Budu}i da je prema Hrvatska etnologija i mogu}nosti njezine primjene stanje struke i Jasna âpo @mega~ o njima s aspekta kulture svakida{- pu~koj logici (logici mnogih) kul- smjernice razvoja, stru~ni i znanstveni skup Hrvatskoga etnolo{kog njice ne znamo ni{ta. Devedesetih tura ta koja odre|uje granice pridru{tva, Etnografski muzej, Zagreb, 8. i 9. lipnja 2000. njigu Volkskunde. Von der Al- tertumsforschung zur Kultura- godina ovoga stolje}a nastavlja se padanja i etni~nosti, svoje nove su- K proces preslojavanja dru{tva koji sjede, te druga~ije Hrvate, procje- rvatsko etnolo{ko dru{tvo odràlo je 8. i 9. lipnja u nalyse njema~koga etnologa Hermanna Bausingera Dunja Rih- su etnolozi tako|er propustili pra- njuju kao manje »autenti~ne«, kao H Etnografskom muzeju u Zagrebu stru~ni i znan- tman-Augu{tin nazvala je bespo- titi. »neprave« Hrvate. Odre|uju}i pri- stveni skup pod naslovom Hrvatska etnologija i mo- {tednom kritikom osnovnih poj- Ne mislim da bi s promjenama padnost kulturno, pu~ki koncept gu}nosti njezine primjene stanje struke i smjernice razvoja. mova i rezultata etnologije. Ocije- politi~kih paradigmi etnolozi tre- etni~nosti i pripadanja osporava Skup je bio podijeljen u {est sekcija od kojih je svaka et- niv{i kako si ne moèmo dopustiti bali mijenjati predmet interesa, pa etni~ku, odnosno nacionalnu au- nologiju nastojala povezati s pojedinom bliskom djelat- luksuz da je ignoriramo jer »provo- kad je to oportuno baviti se seljaci- tenti~nost kulturno razli~itim podno{}u ili pak {irim dru{tvenim kontekstom. Tako su et- cira jedan tip razmi{ljanja koji et- ma, kad nije radnicima ili etni~kim skupinama u dru{tvu, zamjenjuju- skupinama u dru{tvu ili sl. @elim }i iskaz »Mi smo svi Hrvati!« tvrd- nolozi poku{ali raspravljati o odnosu svoje struke i su- nolo{kom teorijskom pogledu i etnolo{kom istraìvanju u ovom tre- re}i da a) moramo imati odgovor- njom »Mi smo ve}i Hrvati od vremenoga hrvatskog dru{tva (voditeljica sekcije Jasna nutku moè biti itekako koristan«, nost kao sudionici odre|enoga njih!« Neki }e Srijemci ~ak dovesti âpo-@mega~), o etnologiji u obrazovanju (Tihana Pe- autorica je donekle i sama ustu- dru{tvenoga i politi~koga trenutka hrvatstvo domicilnog stanovni{tva trovi}), medijima (Aleksej Gotthardi-Pavlovsky), o mu- knula pred radikalno{}u Bausinge- za znanja koja proizvodimo; i b) da u pitanje: »Mislili smo da smo do{li zejskoj djelatnosti (Damodar Frlan), folklornim manife- rove kritike etnologije kao istraì- ako èlimo biti dru{tveno relevan- me|u Hrvate, a mo`da smo imali kri- stacijama (Manda Svirac) te za{titi tradicijske kulturne vanja tradicijske selja~ke kulture. tni osim kao graditelji nacional- vo. (...)« ba{tine (Lidija Niko~evi} i @arko [pani~ek). Bausingerove su teze i danas, tri- noga identiteta moramo istraì- [to pokazuje moje istraìvanje i vati i sada{njost, a ne samo naslje- Vrlo dobro zami{ljen kao »problemski razgovor«, s deset godina nakon {to su nastale, za{to ono moè biti relevantno za relevantne za hrvatsku etnologiju. |e pro{losti u sada{njosti, i to jed- suvremeno hrvatsko dru{tvo? Ono uvodnim tekstovima voditelja sekcija i kra}im prilozima no usko definirano naslje|e: ono diskutanata, skup se, naàlost, velikim dijelom pretvorio Bausinger se zalaè da se »poja- oslikava jednu stranu stvarnosti, ve ne promatraju primarno kao hi- selja~kih zajednica. Na koncu (ako stranu diskurzivne prakse preselje- u zamorne monologe (mnogi etnolozi kao da ne znaju storijski petrefakti, nego u ìvoj je to neki argument), ni krajem 19. noga stanovni{tva (a ne svakod- kako jasno i saèto predstaviti problem) ili pak jadikovke me|uovisnosti sa sada{njo{}u«. st. kad se konstituira, etnologija nevnih interakcija preseljenoga i nad marginalnom pozicijom etnologije u dru{tvu. Re}i Prou~avaju}i pro{le oblike kulture nije arheo-etnologija; pa~e, ona je starosjedila~koga stanovni{tva u da je dru{tvo ravnodu{no spram etnolo{kih istraìvanja, i dru{tva etnologija povijesnih tada istraìvanje onda{njih, a ne kojima dolazi do ispomaganja suda za za{titu ba{tine, istraìva~ki rad ili bolji obrazovni okamina mogli bismo je nazvati pro{lih pojava u selja~koj kulturi. sjeda, svjesnoga zadirkivanja s ob- program nema novaca, da mediji ne sudjeluju na pri- i arheo-etnologijom tvrdi da povi- Etnologija vs. arheo-etnologija zirom na podrijetlo i na~in govora mjeren na~in u etnolo{koj prezentaciji... ne zna~i gotovo jesni artefakti vi{e ne pripadaju te kulturne razlike). Na lokalnoj vremenu u kojemu ih nalazimo te Istraìvanja sada{njosti, ona ni{ta. Uostalom, ~ini se da namjera skupa nije bila popi- razini ono identificira jedan {iri da se njihov smisao moè razotkri- koja joj se obra}aju zbog nje same, dru{tveni fenomen neprihva}a- sati lo{e to~ke hrvatske etnologije ili, jo{ manje, lo{e to~- ti samo u izu~avanju njihova tradi- a ne zato {to nosi biljege pro{losti nje koje u nekim slu~ajevima gra- ke u odnosu dru{tva spram znanosti, ve} razmisliti o cijskog konteksta. U stvarnosti, (navodno etni~ke), mogu vi{estru- ni~i i s netrpeljivo{}u alogenih ma- mogu}nostima (koje se ne javljaju same od sebe; stvara- me|utim, oni jesu dio na{ega doba ko pridonijeti dru{tvenoj relevan- njina (kasnije naseljene populacije ju ih, naime, ljudi) i ciljevima etnologa, jasno ih iznijeti (bez obzira na manje ili ve}e tran- tnosti etnologa te etnologiju izvu}i razli~itoga porijekla od autohtone) etnolo{koj, a onda i {iroj javnosti. sformacije koje su pro{li) i u nje- s margina dru{tvenoga interesa. od strane domicilnoga stanovni{- Mo`da je pomalo nepravedno izostaviti dobre dijelo- mu dobivaju svoj smisao i tuma~e- Dat }u samo jedan primjer iz vla- tva i reakcijom manjina na nepri- stita istraìvanja. Nedavno sam ve zagreba~koga etnolo{kog skupa, ali i takva je metoda, nje. Jedan im smisao daju etnolozi hva}anje. U Hrvatskoj je taj pro- time {to ih drè vrijednima zapisa napravila analizu diskurzivnih ~ini se, legitimna kada se èli ukazati na prevladavaju}i blem prisutan posebice kad je rije~ i istraìvanja; time {to ih drè pe- strategija identifikacije preseljeno- o Hercegovcima, regionalno i kad ton. Kao primjer »izbjegavanja problema« moè posluì- trefaktima pro{losti koje valja mu- ga hrvatskoga stanovni{tva iz Sri- je rije~ o Dalmatincima, Bosanci- ti sekcija ili dio sekcije pod naslovom Etnologija i obrazo- zeografirati ili barem opisati i zapi- jema i evo {to sam saznala. Nakon ma, a donedavno su i prognanici i vanje, osobito va`na i zato {to u svome naslovu uklju~uje se pohraniti. {to su se preselili u Hrvatsku, uo- izbjeglice osje}ali njegovo breme. ~avaju, otprilike onako kao i Ni- one koji }e tek postati etnolozi. Umjesto da diskutanti Spasila~ka etnologija U nas se me|utim nitko time nije (govornici to~nije) kriti~ki progovore o (ne)relevantnosti jemci nakon ujedinjenja 1989. go- kompetentno bavio, ni etnolozi ni etnolo{koga obrazovnog programa, uop}e o dana{njem Ta spasila~ka etnologija (Claude dine, da ih je ìvot u razli~itim sre- sociolozi ni psiholozi niti je taj na~inu »postajanja i bivanja etnologom«, pri~a se uglav- Lévi-Strauss) koja se bavi nestaju- nom zaustavila (u finome skladu s nekoliko puta na }im ili nestalim vrsta je kulturne skupu nagla{enom podjelom hrvatske etnologije na onu, povijesti. Ona je dru{tveno rele- vantna stoga {to proizvodi materi- pojednostavljeno re~eno, povijesnu, okrenutu isklju~ivo jale koji se mogu koristiti za stva- pro{losti i nestalim oblicima »autohtone« kulture, i onu ranje kolektivnoga identiteta. Na koja je zami{ljena kao kriti~ka znanost i o kulturi sada{- temelju izbora pojava vrijednih njice) na povijesti etnolo{koga studija, njegovim po- analize i biljeènja spasila~ki etno- ~ecima i utemeljiteljima. Slu~ajno ili ne, ali na~in istraì- lozi sudjeluju manje ili vi{e va~koga rada i obrazovanja (~ija je jedna od odrednica svjesno u izgradnji kolektivno- traganje za korijenima i gotovo potpuno zanemarivanje ga (nacionalnog) identiteta danas. suvremenih etnolo{ko-antropolo{kih pristupa) postao je No taj proces izmi~e etnologu, etnolog je uvu~en u jednu dru{tvenu na~inom govora o tom radu i obrazovanju. »Uvid u su- igru koju ne kontrolira, ali koja vremeno stanje« ponudio je samo brojeve (studenata, daje smisao onome {to on ~ini. profesora, asistenata; raspoloìvih prostorija, videore- Stoga etnolog mora biti svjestan kordera i terena) te sliku koja je, ~ini se, trebala poru~iti: svoje potencijalne uloge u izgrad- nismo ni po ~emu u svojim rezultatima bolji, ali ni lo{iji nji kolektivnih identiteta i zanima- od drugih studijskih grupa. ti se za na~ine na koje se dru{tvo Naposljetku, kada se ve} sami etnolozi makar na koristi njegovim znanjima. Morao bi barem biti svjestan toga {to radi rije~ima zanimaju za svoju ili marginalnost struke u i kakva znanja nudi dru{tvu i mo- javnosti, nije naodmet ukazati na jedan od njezinih morao bi biti spreman dru{tvu obra- gu}ih uzroka. Naime, naravno da je bavljenje pro{lo{}u zloìti svoja polazi{ta, ciljeve, potrebno, da moè biti itekako relevantno, da je ono u osnovne pojmove. Ako uo~i da se etnologiji legitimno isto toliko koliko i bavljenje suvre- njegov rad koristi na na~ine koje meno{}u, ali istraìvanje tradicije da bi bilo relevan- im on nije namijenio, trebao bi biti tno traì interpretaciju, a ne deskripciju koja za sebe spreman javno djelovati i o tome misli da je neutralna. Mo`da bjeè}i u pro{lost, deskrip- se o~itovati, {to hrvatski etnolozi gotovo uop}e ne ~ine. tivnu povijest te nemaju}i sluha i vida za suvremene nela- Trebao bi se o~itovati i o tome gode ili, za{to ne, ugode u kulturi i s kulturom, etnolozi da su predod`bu o tradicijskoj na- sami sebe ~ine nevidljivima u znanstvenoj zajednici i su- rodnoj kulturi kao o selja~koj kul- vremenom dru{tvu. Z turi izgradili njegovi prethodnici. To~no je da je narodna kultura sve zarez II/34, 22. lipnja 2. 11 Etnologija u kafi}u No, etnolozi ne moraju samo identi- U prvom licu ficirati dru{tvene probleme. Mogu istraìvati kako je svojedobno i bilo zami{ljeno u programima Instituta za etnologiju i folkloristiku prostore urbanih okupljanja: trgove, kavane i kafi}e. Postoje li pravila pona{anja u tim Suze i plavi prostorima; tko ih, kada i za{to posje- }uje; za{to neki dolaze, a drugi izlaze iz mode? [to znademo o jo{ jednoj banal- nosti na{ega doba sportskim aktiv- paso{ Jednom je ljutit ~ovjek vukao oca po tlu njegova vo}njaka. nostima (nogometu, tenisu, dògingu, vje`banju u teretanama/fitness-centri- Stani!, kona~no izusti starac. Stani! ma)? A {to o servisima bez kojih suvre- Ja nisam vukao svoga oca dalje od ovoga drveta. meni ~ovjek ne moè frizerski i koz- Gertrud Stein, The Making of Americans meti~ki saloni, brija~nice i pedikerski Du{anka Profeta saloni? Ili, o suvremenoj uporabi tele- e znam koliko puta sam ~ula ili pro~itala da svim silama treba sprije~iti odljev mozgo- fona, telefonske sekretarice i mobitela? va iz ove zemlje. Za po~etak, rije~ odljev zvu~i jezivo, jer nije rije~ o rijeci tvari (dvije Potonji je predmet podatan za razne N marke kilo procijenjenoj) koja kre}e utoku u neko drugo more. Postoje i vlasnici odli- vrste analiza: od sociolo{ke koja }e problem bio predmetom javne raspra- mozgova koji imaju neke obitelji, neke ljubavi, kvartove i {kvadre koje ostavljaju. istraìvati koje se dru{tvene skupine venih ve. Devedesetih je godina glavni dru{- Kada se okrenu mahnuti svojima, nakon {to pro|u carinsku kontrolu, na licu im nije {irok, tveni problem interetni~ka netrpelji- njime koriste, do simboli~ne koja }e blistav osmijeh, ~e{}e gr~ i suze. Suzama moje prijateljice, koja }e se za potrebe ovoga teksta vost, no nije li dru{tvena podvojenost analizirati njegovu suvremenu simboli- unutar nacionalne zajednice koja posta- ku posebno kao obilje`ja navodno jed- zvati Martina, a ovoga je ~asa negdje nad Atlantikom, kao i svim suzama pe~albara koji su s je sve izraènija tako|er problem vrije- ne alogene manjine (je li to stereotip ili plavim paso{em napu{tali Hrvatsku, posve}ena je sljede}a pri~a. dan istraìvanja i dru{tvene intervenci- stvarnost?), transformacije jednoga i Red, rad, disciplina je?! Svojim specifi~nim pristupom et- drugoga aspekta u posljednjih nekoliko nologija identificira te dru{tvene ~inje- godina i sl. [to znademo o hrvatskim U ìvotu je potrebno predano i neumorno raditi, pa uspjeh ne}e izostati. Obe}ajem da }u nice na mikrorazinama, a uz pomo} nouveaux riches, popularnije zvanima marljivo u~iti i raditi zaklinjali su se pioniri, ocjenjivalo se znanje i zalaganje. Ponavljali su drugih znanosti, i sama razvijaju}i apa- »tajkuni«? Kako se razgrani~avaju i dis- nam za doru~ak, ru~ak i ve~eru da je rad stvorio ~ovjeka i da se samo radom moè naprijed. rat za istraìvanje makrorazina ona se tingviraju od drugih skupina u dru{tvu Za to vrijeme posao se nije mogao dobiti bez veze, petice u {kolskim knjiìcama nisu zna~ile sve vi{e osposobljava za dru{tvena (odje}om, automobilima, ku}ama...), ni{ta za upis na {kole i fakultete ako netko nije imao vezu, do fotelja se dolazilo preko veze... istraìvanja na makrorazini. Pritom ona koji su njihovi oblici socijalizacije? Ovo disali smo valjda preko veze. Te veze smatrale su se dijelom orijentalnog naslje|a u trenutku nije izravno primjenjiva znanost, ali su samo neki primjeri iz nebrojenoga kada smo se osamostalili. Od tada je jedini kriterij trebala biti sposobnost, a ne podobnost, nudi analize za djelovanje niza dru{tve- mno{tva mogu}nosti istraìvanja suvre- govorilo se o duhovnoj obnovi zemlje. Pa pogledajmo na primjeru jedne biografije koliko su nih aktera: u konkretnom primjeru od mene (banalne) svakodnevice koji su se stvari promijenile. pedagoga i autora {kolskih ud`benika posve na tragu nekada{njih istraìvanja Martina je diplomirala na Medicinskom fakultetu prije dvije godine, sve ispite dala je nedo politi~ara koji bi njena znanja trebali selja~ke svakodnevice, a koja se nisu koliko mjeseci prije slu`benog zavr{etka {este, posljednje godine. Aktivno se sluì njema~- idealizirala i u traganju za tragovima inkorporirati u kulturnu i nacionalnu kim i engleskim jezikom, upoznale smo se na te~aju francuskog. Na dràvnom ispitu bila je nacionalnoga identiteta okamenjivala u politiku te u svoje prezentacije nacio- druga na popisu po broju bodova. Nakon polaganja dràvnog ispita po~ela je traìti mogu}- nalnoga identiteta. artefakte pro{lih vremena. Ona }e, ne sumnjam, jednom kad budemo prepo- nost specijalizacije ili bilo kakvog zaposlenja. @eljela je specijalizirati neurokirurgiju, ali je znati kao stru~njaci za istraìvanje sva- bila svjesna da ne moè birati, pa je u obzir dolazilo sve. Jedino {to je uspjela dobiti lijep je i »Banalna« svakodnevica okrugao broj na zagreba~kom Zavodu za zapo{ljavanje bila je redni broj 800 na popisu nezaposlenih lije~nika u Zagrebu. Obiteljska potraga za mogu}no{}u zaposlenja rezultirala Istraìvanja pak banalne svakodnevi- je razgovorima s ravnateljima odjela koji su najve}om manom nalazili to {to }ete Vi kolegice, ce, institucija koje nas okruùju i koje prije ili kasnije roditi ili to nije za ène, kako }ete vi s menstruacijom pr~kati po mozgu. Kolegica je, uzimamo zdravo za gotovo do te mjere Za{to se ve} danas ne valjda, trebala studirati jezike ili ne{to {to ènama odgovara. Preporu~ivali su joj da, ako se da o njima nikad ne razmi{ljamo i po- baviti sada{njo{}u dok ukaè prilika, specijalizira dermu ili oftalmologiju, ne{to prikladno rodu valjda. Uz puno ra- drazumijevamo poznavanje njihovih zumijevanja za mlade kojima je danas te{ko. Ocjene, papiri, sudjelovanja u istraìvanjima kodova, hrvatsku bi etnologiju isto tako ona jo{ nije postala nisu bila va`na. Potragu za poslom preselila je na World Wide Web. [ansa se ukazala u moglo u~initi dru{tveno prisutnijom pro{lost? Americi, u velikom istraìva~kom centru na sjeveru. Budimo precizniji, ukazala se {ansa da znano{}u. To se i dogodilo nedavno u na|e zaposlenje u laboratoriju, jer za te poslove ima malo kandidata Amerikanaca zbog pla- okviru tzv. ratne etnografije koja je po- }e koja je niska, pa nakon diplome s njom ne mogu otpla}ivati kredite podignute za {kolova- svetila pa`nju upravo tim banalnim aspektima jedne dodu{e nimalno banalne nje. Rije~ je, ipak, o poslu u struci s perspektivom specijalizacije ako se poloè ameri~ki ispi- svakida{njice. Upozorila nas je na kul- ti za nostrifikaciju diplome. Ispita su tri, vi{e-manje modificirani testovi koje moraju poloì- turne modele gladi i sitosti i nesporazu- ti ameri~ki studenti. Dva se polaù pismeno, kra}i traje osam sati, dulji devet, potrebno je me do kojih zbog njih dolazi izme|u odgovoriti to~no na 80% pitanja. Drugim rije~ima, potrebno je poloìti jo{ jednom ono za izbjegli~ke i prognani~ke populacije i {to Martina ima diplomu Zagreba~kog sveu~ili{ta. Rezimirala je sama: Po~injem iz po~etka. njihovih doma}ina, otkrila nam je kako Je li moglo biti druga~ije? se strah od ratne svakida{njice svladava primjenom uobi~ajenih na~ina pona{a- Ako je osobna biografija dijelom sadràna i uvjetovana obiteljskom, tada se potrebno nja, upozorila nas je na proizvodnju vratiti u vrijeme izme|u dva svjetska rata i mahnuti Martininu djedu, Hvaraninu, koji se simbola u Hrvatskoj devedesetih go- ukrcava na brod za Ameriku. Pri~a Martinin otac kako se djed ukrcao na brod za koji je dina. znao, jedino da }e sti}i u Ameriku. Vrijeme jednomjese~ne plovidbe iskoristio je za u~enje U mirnodopskome bi razdoblju va- engleskog jezika. Stigao je u New York. Pristao na one dokove, ~esto opisivane u knjièvno- ljalo nastaviti s takvim istraìvanjima. sti. Zaposlio se u industriji automobilskih guma. Sna{ao se, rekli bismo danas. Za Martini- Svojom specifi~nom metodom etnolozi nu biografiju i djeda fatalnom se pokazuje baka koju je djed upoznao nakon {to je prvi put bi mogli baciti dublje svjetlo na suvre- do{a vidit svoje iz Jamerike. Baka nije htjela i}i u Ameriku, djed je ostao u domovini. Stvoreni mene dru{tvene i kulturne procese. su preduvjeti za polovinu {ifre Martinine DNA. Baka je uspjela zaustaviti djeda, ali unuku Ako je gospodarstvo bilo jednim od nije. Unuka }e New York prvi put vidjeti iz zraka. Avion }e sletjeti no}u, razmi{ljam ho}e li stoèra starije etnologije seljaka, zar se ~uti Sinatra u offu i ho}e li oblaci zakrivati svjetla velegrada. Nadam se da ne}e. If you can nije neformalna (siva) ekonomija danas make it there, youll make it anywhere... jedno od izvrsnih mjesta etnolo{koga kida{njice, biti zanimljiva razli~itim istraìvanja? To je jo{ jedna pojava o skupinama u dru{tvu i izravno korisna Kolodvori, aerodromi kojoj se dosta medijski pisalo, ali koja za dru{tvo: marketin{kim stru~njacima Chek in na Plesu vrlo je ìv, iako je rano jutro. Martinina mama ne skida nao~ale, sestra, nije dobila ozbiljniji znanstveni tre- koji se bave reklamiranjem i ispitiva- neka se zove Mirna, stigla je na ispra}aj ravno iz Mo~vare, tata je heroj dana, puno pri~a, njem trì{ta, turisti~kim radnicima koji tman, barem ne u etnologiji. Tko su su- nema mjesta tuzi kao da èli re}i, ali nitko ga ne uzima ozbiljno. No, prihva}amo igru, sve je rade na promociji hrvatskoga turizma, dionici prodaje robe u Konj{~inskoj, na kao u redu. Sre}a pa postoje razne zavrzlame, poput teìne kofera koja je za kilogram ve}a Jaku{evcu i Hrelji}u, na Tre{njevci ili poduzetnicima, tvorcima kulturne, {kolske, nacionalne, ekonomske i ine od dopu{tene (Mo`da je mozak spremila u kofer da joj se ne odlije?). Desetominutna kava na na Kvaternikovu trgu jesu li to kojoj nas silno zanima ~itav niz tehni~kih detalja vezanih uz presjedanja i preuzimanja prt- izbjeglice ili gradska sirotinja, Romi ili politike. ljage, vremenske razlike i ostala ~uda. Pitamo ono {to smo je pitali i ju~er i prekju~er, ono mo`da netko drugi? Kolika je njezina Ne plediram uop}e za to da etnolo- efikasnost? U kojoj mjeri neformalna gija postane aplikativna znanost. Samo {to svi vrlo dobro znamo. Poziv na gate sixteen. Napredovalo je pro{lo stolje}e, djedov brod ekonomija nadopunjuje ili ~ak zamje- razmi{ljam o mogu}nostima da postane dugo je izlazio iz luke, grad se vidio duè nego }e ga vidjeti Martina iz aviona kompanije njuje formalnu ekonomiju tako fakti~- dru{tveno vi{e afirmirana i prisutnija ^SA. Poznajem je dugo, uop}e nije pla~ljiv tip. Gr~ na licu, pa suze i na{a mantra: meilamo no smanjuju}i visoke stope nezaposle- znanost. Istraìvanja sada{njice u tome si. Da, meilamo si. Jo{ jedno prijateljstvo stavljeno u virtualni prostor. nosti u Hrvatskoj? O tome za sada mo- pogledu nude mnoge mogu}nosti od Izbor? èmo govoriti samo u stereotipima i pa- koje sam samo neke nabrojila i nedo- u{alnim ocjenama, a ne na temelju voljno obrazloìla. Na kraju, no ne i Martina je odletjela u bolji ìvot, ne metafori~ki, nego doslovno. Ona mo`da pripada sku- znanstvenih istraìvanja. Jo{ jedno za- najmanje va`no, ako sad propustimo pini ro|enih globetrottera, ljudi koje ne drì mjesto, a mo`da onoj koji cijeli ìvot {e}u pudli- hvalno mjesto suvremenih etnolo{kih istraìti trenutak u kojemu ìvimo, ne- cu istim kvartom koji s jezom pomi{ljaju na bilo kakav odlazak. Za ovu je pri~u potpuno ne- istraìvanja zdravstvene su ustanove: kim budu}im etnolozima dogodit }e se va`no kojoj skupini pripada, jer nije oti{la na studijsko ili turisti~ko putovanje. Oti{la je naj- kad bismo vi{e znali o odnosima izme- da }e opet biti prisiljeni biti arheo-et- manje na desetak godina, ako uspije ostvariti planove o zaposlenju i specijalizaciji. U tih de- |u pacijenata i lije~nika, o odnosima li- nolozi. Stoga, za{to se ve} danas ne ba- setak godina biolo{ki sat }e kuckati sve glasnije, mo`da se prezimenu doda jo{ jedno, mo`da je~nika i pacijenata prema bolesti i pre- viti sa sada{njo{}u dok ona jo{ nije po- Z postane mama... Mo`da ostane tamo. I, vjerojatno }e joj biti dobro. Mo`da je zapravo pla{i ma tijelu (mu{kome, ènskome), o o~e- stala pro{lost? ta zemlja za koju je ~ula da je puna debelih, otu|enih ljudi, u kojoj se ne pu{i i nema kafi}a, kivanjima i kritikama pacijenata na ra- * Tekst izlaganja sa skupa Hrvatska etnologija i mogu}- u kojoj se radi dvanaest sati na dan i ne uìva u ìvotu. Izme|u bogatstva kafi}a i najljep{ih i ~un rada znanstvenih ustanova, mo`da nosti njezine primjene stanje struke i smjernice ra- najpametnijih ljudi i mogu}nosti da dalje u~i i radi, izabrala je drugu opciju. Pitam, u ime bismo indirektno mogli pomo}i i boljoj zvoja, Etnografski muzej, Zagreb, 8. i 9. lipnja 2000. svoje generacije, da li je to uop}e bio izbor? Z zdravstvenoj za{titi u nas. 12 zarez II/34, 22. lipnja 2.

tornog 20. stolje}a. Fulvio i ja od- SUSRETI UZ GRANICU mah smo se sprijateljili i ostali bliski sve do njegove smrti. Uvijek se i zaurlao: »Sciavo, qui si parla solo Italiano!«. trudio, recimo, izmijeniti sa Onda mi je pljunuo u lice. mnom po koju rije~ na hrvatskom, Tad sam prvi put osjetio mr`nju. Ta mr`nja, kasnije preto~ena u pogubnu predrasudu protiv ~itavog jednog naroda, ìvjela je u meni, sve dok se nisam susreo sa stihovima Dantea i Leopardija Kako me Fulvio Opipljiva i po~eo ih prevoditi.« Ideja convivenze naveo da napi- èlja za Inicijatori su skupa Fulvio i mi /Tomizza e noi/ Tomizza in mi, simpozija s jo{ jednim va`nim tro- jezi~nim podnaslovom: Susreti uz granicu /Incontri di frontiera/ Obmejna sre~anja: profesor Ulderico {em Riva i druì dijalogom Bernardi iz Venezije, akademik Ciril Zlobec iz Skup u Umagu postao je javni, a Ljubljane, profesorica Nelida Milani-Kruljac iz Svi mi ipak smo pisci ja- kojim nije dobro vladao, u posveti bogme i glasni protest protiv podiza- Pule, profesor Johann Strutz iz Celovca i Milan snih identiteta, dru{tvenih bi mi napisao »brate moj« te »smo Rakovac. »Na{a namjera je«, kaè Rakovac, »da pripadnosti i moè se re}i ali nismo«. A zauvijek }e ostati u nja novih granica (onih stvarnih kao i razgovaramo o voluminoznom djelu Fulvija meni urezana slika velikoga brat- onih u glavama ograni~enih umova) Tommizze prije svega s dru{tvenog, povijesnog, da tek biljeìmo granicu i skog izmirenja kada smo zajedno pa i politi~kog aspekta, ne zanemaruju}i ni onaj sva njena prostuslovlja oti{li kod Zvane ^rnje, a Zvane }e literarni. Cilj nam je brisanje onih granica, kako nakon toga napisati nadahnuti za- Da{a Drndi} fizi~ki tako i metafori~ki, koje ne spajaju, nego Milan Rakovac pis o tom susretu u Vjesniku. Fulvio i mi /Tomizza e noi/ Tomizza in mi, Susreti uz razdvajaju ljude. Cilj nam je promicanje ideje con- Kada se pro~ulo da prevodim granicu, Umag, 27-28. 5. 2000. amo koncem sedamdesetih, vivenze, to jest suìvota. Tomizza je polazna to~- u muèvnoj dobi reklo bi se La miglior vita i da }emo knjigu ka. Nadamo se da }e se jednoga dana, uskoro, o T objaviti u ediciji Istra kroz stolje}a, ebrojeno puta otac mi je ispri~ao sljede}u nekad, mogao bih re}i da ovome o ~emu se govorilo ovdje, mo}i razgovara- sam bio gotovo zadovoljan sam sa kao grom me pogodila serija ano- pri~u: ti na brojnim trome|ama Hrvatske. Nadamo se nimnih i potpisanih denuncijacija N »Kad sam 1933. godine zavr{io malu matu- sobom i vlastitom artisti~kom i da }e kroz razgovore (uz raznovrsne inicijative) inom realizacijom. Pisao sam pje- protiv mene i Fulvija i zapanjilo to ru, ~itava obitelj krenula je u posjet djedu i baki u korijeni dugogodi{njih, pa i vjekovnih trzavica, sme, sudjelovao u sjajnim danima {to su te dojave dolazile iz hrvat- Karojbu. Za taj smo se put dugo pripremali. Otac netrpeljivosti, zlo~ina, osobnih i kolektivnih tra- stvaranja âkavskog sabora, imao skih partizanskih i sve}eni~kih re- je brata i mene posebno upozorio da se ~uvamo gedija biti sasje~eni. @elimo tolerantnu Hrvatsku, dova. Ne}u nikad zaboraviti kako bilo kakvih nepromi{ljenih izjava jer }e fa{isti na mno{tvo prijatelja. spremnu na dijalog i na pra{tanje. Vjerujemo da se Fulvio srda~no koliko i sardo- nas budno motriti. Bili smo tada ve} jugoslaven- Proza me zanimala, dodu{e, ali se mnogo toga individualnom akcijom moè u~i- ni~no nasmijao na moj bijes (odr- ski dràvljani i imali smo regularne putne is- fiction-faction à la americana, short niti kako bi ìvot uz granice, ali i daleko od njih, àn je sastanak koji je vodio tada{- prave. stories, po koji esej, po koji putopis, postao otvoren i zdrav. Vjerujemo da se ba{ ne nji predsjednik SSRN-a Hrvatske Ostali smo kod djeda mjesec dana. U Split objavljivali su me, cijenili. Krasno. mora ~ekati 2010. ili 2015. godina da Hrvatska i u Rijeci i odlu~eno je da se knjiga smo se vra}ali preko Trsta. Bio je to najve}i grad slu`beno postane ~lanica Evropske unije. Cilj A onda sam pro~itao La miglior koji sam do tada u svom ìvotu vidio. Divio sam vita, i moj istrijanski literarni pa- objavi), jer i talijanski izdava~i do- nam je ukazati na besmisao odre|enih granica bivali su dostavke protiv Fulvija, se velikim zgradama, prostranim ulicama i trgovi- prije nego {to nam nove budu fizi~ki nametnute. storalni »ruralitet u urbanitetu« ma, tramvajima, automobilima... Poslije obilaska zapanjeno je zastao. Jedna jedina zanimljivo, one su bile iz istarskih Na grani~nom prijelazu izme|u Slovenije i Italije talijanskih sve}eni~kih redova, iz grada sjeli smo pred poznatu kavanu na Piazza stoji indikativni grafit: Veter se po`vi`ga na zdvojna re~enica Tomizzina Mar- Goldoni. Nas ~etvero: otac, majka, brat i ja. Raz- tina Kruìcha potresla me do srì, redova esula i, logi~no, s ideolo{ke meje. Bilo bi dobro, makar figurativno, taj grafit desnice... govarali smo o utiscima iz Istre. Govorili smo hr- shvatiti ozbiljno.« izazivaju}i u meni bujanje jasnih, vatski jer brat i ja tek smo pone{to znali talijanski. u podsvijest potisnutih slika iz dje- Sje}am se, zatim, sveistarskog Osobno, oduvijek me fascinirala vi{ejezi~na kongresa u Puli, s gor~inom, do- Najednom je s obli`njeg stola naglo ustao jedan komunikacija. U njoj ima ~arolije, ima intrige, tinjstva: Ljudi moji, kuda idete?! godu{e, ali i kako smo se Fulvio i ja ~ovjek drè}i u ruci {alicu kave. Zamahnuo je ima zanosa, gotovo opipljive èlje za dijalogom, vorio je Martin, poku{avaju}i od- tje{ili da su jedino njemu i meni, njom i udario oca u le|a. Histeri~no je vikao: za pribliàvanjem, za shva}anjem, pa i fizi~kim vratiti svoje susjede od egzodusa. na{em programu kulture shva}ene Schiavo, qui si parla solo Italiano! doticanjem drugog. Vi{ejezi~na komunikacija ni- Izgubio sam mir i otada ga tra- kao »istarska tri~ikleta«, u dvorani Brat i ja bili smo zaprepa{teni. Izvadili smo kada nije autisti~na, po svojoj prirodi ona je otvo- ìm, traìm ga po tim slikama iz maramice, natopili ih vodom i po~eli ~istiti veliku rena i altruisti~na. Ona iziskuje napor, da, ali ona djetinjstva; ~rna ponjava na oknu da pregrijanih politi~kih emocija, svi crnu mrlju na o~evu svijetlu i novu odijelu koje je mijenja i na~in mi{ljenja, ona je ìva, ona je iza- did mi Ive more {titi Danicu, pla~ u uspaljeni sudionici pljeskali s odo- za taj posjet Istri bio posebno nabavio.« zov koji ne moè biti destruktivan. hiì kad su ga poveli }a, pla~ u hiì bravanjem. Godine 1941. moj otac zajedno s hrvatskim i kad su nan oca ubili, pla~ sela kada su Slovenski pas i Talijan talijanskim partizanima borio se protiv talijanskih Konvertibilni novinar nan fa{isti pobili jedanajst mladi}i u fa{ista. Godine 1954. pri~ao mi je o strahotnom Na skupu (simpoziju) u Umagu zatekao se i je- na{em Zablogu, pla~ babe mi Jane za I sje}am se Fulviove bezazlene egzodusu Talijana za koji krivicu snose i mnogi dan konvertibilni novinar. Bilo je zanimljivo (i nami kad smo se levali z korijeron pro- koliko i pou~ne pri~e o nama ov- od onih s kojima se on borio. Pri~ao mi je o opu- poticajno) promatrati njegovu transformaciju. ti Puli, i Janin pla~ za sestron je Zo- dje, o na{im problemima, prije sto{enim gradovima Istre i Primorja. Onda me u Njegova fizi~ka samoizolacija i namr{teno lice ja- ron ~a je po~la u »talijanski exodus« svega, psihopatolo{ke vrste koji te sablasno tihe (i poru{ene) gradove vodio da ih sno su ukazivali na to da od svega {to se tamo do- kako i zrmana nan Ada i zrmana nan nas ve} decenijama gu{e poput La- vidim. Godine 1970. na dràvne praznike jo{ uvi- ga|alo on ne shva}a mnogo. [to iz nepoznavanja Marija z Badierne, kako ~a je po{a okontovih zmija. Pri~ao mi Fulvio, jek je »upadao« u gradske vije}nice nekih istar- (ili neuvaàvanja) povijesnih okolnosti koje su u »na{ hrvacki« exodus brat je Ga{par godinu prije smrti, kako ga u vrtu skih mjesta i iz zaklju~anih ormara vadio talijan- stolje}ima gu{ile Istru {to iz ideolo{ke tvrdokor- i kunjado s famejon dvajset lit ranije, i njegove ku}e u Juricani ugrizao za ske zastave sa crvenom zvijezdom (koje su skriva- nosti. Drugog dana skupa vidjela sam i ~ula tog Janin pla~ nevodon je Giordanon ~a ga nogu susjedov pas, premda je on li umovi zatucani tvrdom komunisti~kom ideolo- konvertibilnog novinara koji je svojim perom je banda ubila i braton Ivon ~a ga je stalno upozoravao susjeda da ne gijom), kako bi visjele pokraj onih hrvatskih i ju- proteklih nekoliko godina pozivao na javni lin~ jetika prikinula i zrmanon nan Sipon pu{ta psa slobodno lutati. Fulvio goslavenskih. Rije~i »fratellanza« i »convivenza« onih koji ne misle onako kako nalaè »dràvotvor- ~a ga je inglie{ka granata ubila potle je oti{ao na policiju, ugriz nije bio zauvijek su se uselile u moj ìvot. na politika«, {to }e re}i »velikohrvatski« kako svega kada je na na{ih ledin li{}e gra- bezazlen, i policajac se sav pretvo- Tomizzijanstvo lomi jezik: »Eno cigareto, prosim, avete una ciga- blja... rio u revno uho ~uv{i da je vlasnik retta, prego.« A no}u, u svojoj sobi, ~itao je To- I najve} ud sviega materin pla~ pu- psa Slovenac, jasno, u vrijeme sin- Na skupu odrànom u Umagu 27. i 28. svib- mizzine knjige. U Materadi {etao je maslinjacima stih no}i pustih lit za muèn je i ocon droma Piranski zaljev koji i dalje nja, koji je po~eo kao hommage Fulviju Tommizi i vinogradima koje je Tomizza zasadio, stajao je na{in... traje. Ali, kooperativnost predstav- (preminulom 21. svibnja 1999) i njegovu knjièv- na Tomizzinom grobu u ti{ini, slu{ao je poeziju i Te slike bola urezane u svijest nika vlasti naprasito je splasnula nom djelu, a zavr{io kao promicanje ideje tomiz- na slovenskom i talijanskom, pio je grappu, a na pojavile su mi se pred o~ima kada kada je razumio da je ~ovjeka ko- zijanstva, to jest kao javni, a bogme i glasni pro- odlasku me pitao: »Jeste li vi to od ju~er narasli?« sam ~itao Bolji ìvot. Ali, i vi{e jo{ jeg je ugrizao »slovenski pas« i to u test protiv podizanja novih granica (onih stvarnih Na skupu su govorili: Ciril Zlobec, Giuseppe od tih slika jo{ dvije slike posve Hrvatskoj »samo« Talijan, k tome kao i onih u glavama ograni~enih umova) i kao Rota, Andrej Medved, Vera Glavini}, Maurizio nasuprotnog predznaka slike jo{ i »esule« iz Trsta... hommage svim ljudima koji su, bilo svojom voljom Tremul, Marco Nairotti, Ulderico Bernardi, Mi- moje mr`nje, dje~aka od osam go- bilo uslijed povijesnih okolnosti, odlu~ili provesti lan Rakovac, Gloria Rabac-ôndri}, @ivko Niì}, dina, dok sam gledao kolone emi- Kakva tomizzijevska anegdota! ìvot uz granicu, zna~i kao hommage grani~nim, Elvio Guagnini, Boris Bileti}, Sanja Roi}, Irene granata na cesti Trst-Pula, mr`nje Taj i takav Tomizza, ~ovjek pograni~nim, da ne kaèmo »marginalnim« ljudi- Visintin, Elis Deghenghi-Oluji}, Tonko Maroe- koju je odjednom potiskivala è- koji se kao dje~ak svrstao na stra- ma, a potom kao apel za suìvot razgovarala vi}, Loredana Bogulin Debeljuh i Johann Strutz. stoka bol, jer i to su bili moji ljudi; nu potla~enih buntovnika, partiza- sam i s akademikom Cirilom Zlobecom. Ciril U Muzeju grada Umaga arheolog Narcissa Bol- i stra{ne slike Pule, divne Pule i na koji su ujedno bili mahom siro- Zlobec ispri~ao mi je sljede}u pri~u: {ec Ferri postavila je izlo`bu Tomizza i njegova stra{ne Pule, a najstra{nije su bile »Bilo je to 1932. godine. @ivjeli smo na Krasu, ma{ni Hrvati, premda sin dobro- knjiga s izlo{cima iz donacije gospo|e Laure To- posve prazne pulske ulice rujna u Ponikvama, siroma{no, vrlo siroma{no. Jedno- stoje}eg Talijana, ostat }e cijeloga mizza. Pod je bio prekriven crvenom istarskom 1947. godine, stra{nije od stravi~- ga dana otac je morao nekim poslom u Trst i od- ìvota dosljedno na strani »poniè- zemljom, pila se odli~na malvazija, a baklje su nih prizora i grada razorenog ame- lu~io je povesti i mene. Podrazumijevalo se, i}i nih i uvrije|enih«, a to nije bio tek osvjetljavale prilaz. Hotel je bio prvorazredan, ri~kim bombama... }emo pje{ice. Odjenuo sam najbolje {to sam samaritanski, moralni ~in, nego dodu{e s mnogo ruì~astih zidova, s odli~nim ku- prije svega intelektualna odluka, imao. Obuo sam nove cipele. Otac je rekao: Jesi harom i vrsnim osobljem. Doministar za kulturu Sveistarske teme li siguran da èli{ i}i? Put je dug, uni{tit }e{ cipe- odluka koja }e od njega stvoriti Branko êgec pozdravio je skup, a zatim, za razli- pisca s granice, u najizvornijem le, a druge za {kolu ne moèmo kupiti.« Cipele ku od njegovih prethodnika, pozorno pratio sva îm sam, trideset godina kasni- smislu rije~i, pisca koji }e za ljude sam objesio oko vrata i tek ih u Trstu ponovno izlaganja. O svemu (i svakome) brinula je dokto- je, pro~itao Bolji ìvot, odlu~io sam s granice napisati tomove probra- obuo. Bio sam o~aran. Op~injen velebnim gra|e- rica znanosti biokemi~arka Neda Fanuko, ina~e upoznati Fulvija, prevesti tu knji- ne literature. vinama, {arenilom i vrevom ìvota najve}eg grada ravnateljica Pu~kog otvorenog u~ili{ta Ante Babi} gu i napisati vlastiti roman na te @elim ovdje posvjedo~iti o va`- koji sam do tada vidio (imao sam sedam godina), u Umagu. Bilo je jo{ virtualnih detalja koji su iste teme, na te sveistarske teme uzbu|eno sam ocu priop}avao svoje dojmove. ovaj skup, paradoksalno, u~inili sasvim stvarnim, beskrajne na{e tragike osloba|aju- nosti uzajamnog utjecaja me|u ra- Iznenada, o{trim korakom pri{ao mi je karabinjer odli~nim i vrlo potrebnim. Z }ega 20. stolje}a, zlotvorskog, za- zli~itim ljudima, njihovim jezici- zarez II/34, 22. lipnja 2. 13 SUSRETI UZ GRANICU ma i kulturama, a naslov je tek pou~en, ako ve} ne nadahnut, istarske lokalne pri~e ottocenta nos selo-grad, kao {to je na{ sla- setih godina, nakon osnivanja metafori~an. Rekao bih koju, to Fulviovim romanom La miglior (iredenta-narodnjaci), pa ni iz lo- venski lokalni ruralitet bitno na- âkavskog sabora, u znamenitoj jest, o tim prepletima i preplita- vita, napisao sam roman, makar kalnih pri~a novecenta (fa{isti, an- grizao romanski urbanitet. Mi se- batudi koju nam je dobacio pro- njima ovdje me|u nama, narav- ga osobno drìm ne-romanom, tifa{isti, partizani ili republichini). ljaci pobjednici (nerijetko i suro- fesor Antonio Borme, da mi no, jer sav moj svijet je Istra, bu- ako ve} ne antiromanom, Riva i Oni nisu sudjelovali u ovda{njim vi osvetnici) nahrupili smo u istarski Hrvati i Talijani »imamo du}i da ne mogu odjednom biti i druì. Za tom knjigom u jo{ ne- izvornim grijesima, zapravo, sve grad s osje}ajem gotovo biblij- druk~iju forma mentis«. u Edmontonu i u Vladivostoku, i koliko romana bavim se istim pi- do 1945! Nadalje, Lori (Oni) su skoga pravedni~kog gnjeva, kao u u Punta Arenasu {to bih àrko tanjima, to jest pitanjima teorije i u znatnoj mjeri ~inili skoro is- ne{to {to nama pripada i {to nam Sveistarsko razumijevanje èlio. Dakako, Istra uzeta izvan prakse krvi i tla u negdanjoj Julij- klju~ivi iole naobraèni, gra|anje pripadalo ali samo ako bismo Procese sveistarskog samora- njenih administrativno-geograf- imali sre}e u}i u grad kao austrij- zumijevanja, kaèm to ovdje bez skih granica. Naziv »scrittori di ski radnici i mahom se pustiti imalo ustru~avanja, najizravnije frontiera« ve} je kategorija kojom asimilirati. Uz to, mi smo ipak ~i- smo pokrenuli, stimulirali, arti- se bave ~ak i knjièvni kriti~ari, i nili ve}inu useljenika u netom kulirali u svakom slu~aju Fulvio danas nas okuplja ve} mno{tvo, osvojenim gradovima. Tomizza i ja. La miglior vita te kao {to su bili Tr{}ani: Saba, Sla- Znali smo mi, Slavi e Latini, Riva i druì u tom su smislu ne taper, bra}a Stuparich, Svevo, dobro jedni druge, razumjeli se, samo literarna djela, nego i kata- Fausta Cialente, Carolus Cer- pa i jezik onog drugog, obi~aje i lizatori izvjesnog sveistarskog po- goly, kao {to smo Fabrio ili ja. cijelu skalu arhetipskih znakova vijesnog susreta dviju kultura. Naj- Ali, svi mi ipak smo pisci jasnih komunikacije, obi~aja, kulture. ljep{e potvrde, mnogo va`nije od identiteta, dru{tvenih pripadno- Ali, mi smo ~itali Glas Istre a oni i~ega na svijetu, dobio sam tamo sti i moè se re}i da tek biljeìmo La nostra lotta, mi smo se skuplja- po~etkom osamdesetih godina od granicu i sva njena prostuslovlja, li u Bloku sedam, drio lArena, oni bliskih mi, tom bormeovskom a puni smisao tome nazivu dat }e skoro isklju~ivo u Circolu... forma mentis, ljudi kakav je Franci u modernom dobu Konstatinos Ta o~ajna dihotomi~nost dalje Bla{kovi} koji javno svjedo~i da Kavafis, pjesmom Dolazak barba- je pervertirala na{ vlastiti autoh- su, nakon {to su pro~itali Riva i ra, po~etkom 20. stolje}a, Camus toni ambijent, istarski, slavensko- druì, Arinka i on promijenili ime pred smrt romanom Prvi ~ovjek, romanski, nadmenim dolaskom svog sastava iz Tingl-Tangl u Gori Günter Grass cijelim svojim stranaca, stranaca u tom ambi- u{i Winettou, a zatim slijedi etno- opusom; smisao koji zna~i ne jentu koji su podjednako imponi- glazbena grupa Istra nova (Franco biti, no, svakako, ne ostati samo rali svim doma}ima. Juri, Dario Maru{i} i dr.), socio- ono {to jesi, nego i biti ono {to Njima, Talijanima, jer su bili kulturolo{ka skupina Grupa 88, »nisi«, biti . onaj drugi {kolovani (odnosno, ako su bili Zeleni Franca Jurija,... da bi de- A to je na ovim stranama svi- {kolovani, bili su prihva}eni prije vedesetih sve zajedno »implodi- jeta me|u piscima postigao u pr- nas), jer su bili izvorniji komuni- ralo« (jer, zbilo se to u procesu vome redu, i jedino, Fulvio To- sti od nas neonarodnja~kih »naci- donekle samozatvaranja) buja- mizza koji ne}e ostati »samo Ta- onalista«, jer nisu imali udjela u njem etnofolka, znamenitoga ~a- lijan«, i iz tog subjektivisti~kog fojbama (ne u ve}em hrvatskom vala koji ne jenjava ni do danas. svjetonazora motriti na svijet dijelu Istre). Na dru{tvenom planu ta }e gi- drugih oko sebe, na drugi svijet, Nama, Hrvatima (i Slovenci- banja neizravno generirati nasta- nego otkinuti dio sebe sama i prima u Istri), jer su bili na{a bra}a, janje istarskog regionalizma, po- klju~iti ga tom drugom svijetu, gotovo mitski suosloboditelji, jer sve nove socio-politi~ke pojave, svijetu drugih, druk~ijih. su bili na{i u~itelji u na{em jezi- osobito sna`noga u hrvatskoj Kolektivna krivda i pravda Istri, pokreta makar prije intui- tivnog nego jasne ideolo{ke pro- Kako sam samo mrzio taj dru- filacije, pokreta koji ne}e biti vi- gi svijet, talijanski svijet, gledaju- skoj krajini: Haluj, u kojem sam |en dobrim okom ni u Zagrebu }i ubojice moga oca i djeda kako nad jamom, fojbom, sa ludom starom ni u Ljubljani, a u Rimu da, ali odlaze iz Pule prema Trstu. I Dolicom, sliparija, u kojoj ulazim u mo`da ponajvi{e stoga {to je taj kako sam samo u dubini du{e pa- fojbu, zapravo fojba ulazi u me, a iz pokret donosio najjasnije garan- tio zajedno s njima, ali tu patnju, nje izlaze svi koji su ikada u njoj cije talijanskom ethnosu u Istri. tu su}ut nisam priznavao ni sa- skon~ali. Pranje ruku obiljeènih Ova moja pomalo nezgrapna mome sebi. U djetinjstvu, la drio krvlju? Mo`da. »ispovijedna proza« sadrì, na- lArena, imao sam mnogo prijate- Ali, hote}i doprijeti u dubinu dam se, nimalo prikriven smisao; lja Talijana i onim zdravim nago- podsvijesti ovda{njih kolektivite- ukazati na kolosalno povijesno nom za slabijeg, za stradalog, za ta, sa spomenutim sam Claussom zna~enje pojave Tomizza, fenome- poniènog i uvrije|enog, gledao (Mar~elom, Edijem, Vladom, Pi- na Tomizza. Uz svoj ogroman sam biti dobar s njima, prema nom, Blaòm, Felicom,... pul- opus, u najve}oj mjeri posve}en njima. Kasnije, i dan-danas, skom svojom {kvadrom, jo{ se na- Istri, Fulvio Tomizza, kao svoje- me|u njima sam stekao i zadrào lazimo petkom Kod Milana) ra- vrsni heremit, kojemu nije bilo neke od najboljih svojih prijate- spredao mnoge na{e teme, a jed- te{ko spremno se odazvati na lja, kakav je Claudio Degenghi, na, mo`da najva`nija za nas ov- svaki poziv iz Istre (kao da je iz dragi Clauss koji je oti{ao u egzo- dje, bila je na{ interni razdor, Be~a ili Frankfurta), svojim je dus trideset godina nakon egzo- razdor izme|u »[}ava« i »Lati- svakodnevnim ìvotom tako|er u dusa. Jesam li time kanio namiri- na«, za koji smo znali samo Mi i mnogome stvarao moderno istri- ti djeli} vlastite krivde? Jer, krivi Oni, ina~e, svi znamo za slaven- janstvo stvarao ga je svojom smo bili, mi, istarski Hrvati i sko-romanski razdor povijesni, dobrotom, razumijevanjem za Slovenci, dodu{e na{i o~evi, ali ali ovdje govorim o ne~em dru- drugoga, naro~ito za onoga koji stvar kolektivnih krivdi i pravdi, gom. trpi. S dirljivim }e mi moralnim znamo to dobro, ne ograni~ava se osje}ajem dobrohotnosti re}i, za samo na izravne sudionike, nego [}avi i Latini HRT, sije~nja 1992. godine, kako se prenosi s koljena na koljeno, Na{i Talijani koji su ostali s je ponosan na svoje Istrane, koji kao i sve u ovome ljudskom soju. posebnom su odbojno{}u primali su tada udomili prognanike iz Ali, s vremenom sam razumio nas doma}e: bili smo za njih con- Konavala, Dubrovnika, Vukova- da to nije dovoljno, da je, dodu{e, tadini, Cici, Cruchi, Cranssi, Scia- ra, Ravnih kotara,... kao {to su zacijelo lijepo s Claussom uga|a- vi, kao {to smo mi zazirali od nji- Istrani u 16. stolje}u prihvatili ti pjesme uz gitaru, no, tako|er, hova internacionalizma (u ratu, njegove pretke, moje pretke tako- da treba skupiti snagu i hrabrost otac mi je kaznio neke na{e vo|e |er izagnanike... te potraìti, ponajprije, vlastito koji su se protivili ulasku Talija- Danas kada se realiziraju Ca- iskupljenje, iskupljenje za grijehe na u partizane). Ostali koji su vourove ideje, ideje jednog Tom- otaca i djedova, kleknuti smjerno do{li iz prostora priko U~ke, I masea o »slobodnoj konfederaciji i zamoliti za oprost. I tako sam, jadranskih republika« (iz revolu- druì, Titini, bili su »abolirani«; ski soj komunisti~ke elite. Neri- ku koji nismo dobro znali, jer su pjesnik, postao prozaist koji pi{e objektivno nisu ni{ta imali do cionarne 1848, kada je ovaj veliki vlastitu muku i bol te osobito jetko su i stigli iz gradova, i goto- bili gra|anskiji od nas {to i [iben~anin poku{ao obnoviti 1945. s na{im internim rasprava- vo cjelokupna poratna inteligen- nije bilo tako te{ko jer su nam gleda shvatiti i prihvatiti svojom ma. Doma}i Talijan, radnik ma- Mleta~ku Republiku, zbog ~ega bol onog drugoga, poku{avaju}i, cija hrvatska (srpska) u Istri bila imponirali svojim visokim polo- ga nikad nije jako voljela ni Italija hom, naj~e{}e antifa{ist, komu- je ne-istarska, malobrojna inteli- àjima... uzalud mo`da, vidati surove rane nist tako|er, gradsko bi}e, prije ni Hrvatska ni Austrija...), kada koje su, i u moje ime, unesene ta- gencija, valja naglasiti. Kada smo se po~eli samoo- se mogao (individualno, jasno, se stvara prisno prijateljstvo i sa- lijanskome bi}u Istre, u prvome Ovdje nije vrijedilo pravilo svje{}ivati u na{oj ~akavskoj kul- skupno nikako) zbliìti »con un vezni{tvo na Jadranu, djelo i po- redu rane {to smo mu ih nanijeli razdora selo-grad, koje je kao turi, propisali na ~akavici i pro- compago slavo« sa surovim i bar- vijesna pojava Fulvija Tomizze mi, barbari, pobjednici, oslobodi- opaka zvijer ~u~alo u tami me|u pjevali, tamo po~etkom {ezdese- barskijim od nas druìma iz unu- jest onaj »anello di congiunzione« telji ali i osvaja~i ~arobnih grado- nama doma}ima. tih godina, tvrdo ponukani »no- tra{njosti, premda su oni naj~e- (da se posluìm Tommaseovom va na moru... Dakako, to je i{lo na {tetu do- vom kolonizacijom«, taj razdor {}e bili gospodari i njima i nama, vizijom Trsta, avaj nikad rea- Rekoh, godilo mi je imati prima}ima i Hrvatima i Talijanima, izme|u istarskih Talijana i Hrva- liziranom!), prsten spajanja valja re}i surovi, nemilosrdni to je oteàlo proces urbanizacije, ta jo{ se produbio da bi buknuo u jatelje Talijane, a iz mojih vlasti- gospodari. Ali, oni nisu bili iz me|u ovda{njim ljudima na gra- tih frustracija kolektivne vrste, to je naru{ilo ipak skladan suod- otvorenim polemikama sedamde- nicama... Z 14 zarez II/34, 22. lipnja 2. SUSRETI UZ GRANICU

sku. Svojim pisanjem (a i vlasti- spje{an i da }e tako svi problemi jednice, unato~ njihovoj niskoj tim ìvotnim kredom) borio se za biti rije{eni. civilizacijskoj razini, imale neku to da se vi{e ne doga|a da, pri- potrebu, ~ak i veliku potrebu za Ciril Zlobec, knjièvnik mjerice, Slovenci ili Hrvati u ta- Priprema za Zapad kulturom koja je bila u stvari reli- lijanskoj knjièvnosti figuriraju Sad se situirani Zapad pla{i gija, ali uza sve obrede i kultura, kao kakav kuriozitet. Sedamdese- tih ekonomski manje razvijenih najvi{a kultura svog vremena, tih se godina, a i kasnije, mnogo zemalja i name}e im takozvano sjetimo se Altamire, i izraàvale Knjièvnost govorilo o suradnji, o strpljivosti vrijeme priprema za ulazak u potrebu da se izraze najsuptilnije o convivenzi tih triju naroda, a to Evropu. A u pitanju su sve zako- {to su mogle, ako je ta potreba je uglavnom diktirala politika. ni ekonomske prirode, naravno i postojala kad je ~ovjek bio nepi- nikog ne Kad su se pobolj{avali politi~ki oni pravni. Prije je postojao poli- smen i ìvio u spiljama, ne mogu odnosi me|u dràvama ili su- ti~ki pritisak da se prvo sru{i si- zamisliti jednu modernu civiliza- protno, kad su se pogor{avali, stem, a sistem se sru{io sam od ciju bez kulture. Sad smo u ne- zanima uvijek je ta tema izbijala u prvi sebe bar kod nas, a sad smo kom prijelaznom periodu. Teh- plan. A Fulvio je uvijek traìo pritisnuti imperativom da {to nologija i na{i me|usobni odnosi Kad Evropa, u politi~kom javni djelatnik. Pojavljivao se odgovore na ta pitanja pi{u}i o prije postignemo ono {to je razvi- toliko se brzo mijenjaju da nismo smislu, vi{e nije podijelje- onda kad je bilo najpotrebnije, ìvotima pojedinaca iz ovih kra- jeni Zapad normalnim putem spremni dovoljno pametno prila- onda kad je nepovjerenje me|u jeva. @elio je da svaki ~ovjek postigao tijekom pedeset poslije- goditi se. Zaboravljamo na sve na na isto~ni i zapadni narodima i nepovjerenje izme|u osjeti potrebu za suìvotom. Zato ratnih godina. Nama daju tri go- ono {to traì neki ljudski i inte- dio, ona se dijeli eko- slu`benih sistema dviju dràva nije slu~ajno, barem {to se ti~e dine da se pripremimo. U vrije- lektualni, duhovni, anga`man. A nomski; ekonomski je Jugoslavije i Italije bilo vrlo kri- Slovenaca, da je primjerice u ro- me dok je Tomizza pisao svoje kultura traì upravo to. Kultura podijeljena vi{e nego ti~no. Znam i sam da je pozicija manu Franciska poku{ao to prika- romane, bili smo uvjereni da u je dijalog. koju je zastupao Tomizza u Tr- zati kroz ljubav izme|u Talijana tom pribliàvanju Istoka i Zapa- Gdje u tom novom svjetskom po- ikada stu, kao najizloènijem talijan- i Slovenke. Naravno, takvi odno- da kultura, odnosno literatura retku vidite prostor za male zemlje? skome gradu, mogu re}i u gradu si u njegovim knjigama gotovo moè u~initi mnogo. Sad se vidi Mislim da }e propasti one Da{a Drndi} u kojem je nacionalni {ovinizam po pravilu nikada se ne razvijaju da danas literatura vi{e nikoga ne male zemlje koje ne shvate da su [to Vas mu~i? ~esto bio vrlo vitalan, za njega bez pote{ko}a niti zavr{avaju idi- zanima, osim mo`da samih pisa- ekonomski i tehnolo{ki inferior- Udruìvanje zemalja Evro- osobno bila te{ka. Ali Tomizza je li~no, nego upravo suprotno. ca. I {to sad s nama? [to s To- ne. Narod sa sto milijuna stanov- imao tu sposobnost, kao pisac i pe i globalizacija donose novu in- Kroz takve odnose Tomizza upo- mizzinom porukom? Ja mislim nika lak{e plasira svoje znanje kao ~ovjek, da se otvoreno i hra- tegracijsku ideju, ekonomsku, po zorava na stra{ne pote{ko}e pri da je ba{ sada, mo`da vi{e nego nego mali narod. Da bismo op- bro suprotstavi bilo kojem {ovi- kojoj smo svi jednaki. Ta globali- poku{ajima zbliàvanja triju etni- ikada, potrebno da pisac spa{ava stali, na intelektualnoj razini mo- nizmu i netrpeljivosti prema dru- zacija ekonomije i trì{ta ide pre- citeta, triju nacija, civilizacije, je- ljudsko dostojanstvo pojedinca. ramo biti jedan stupanj iznad gima i prema druk~ijima. Znam ma globalizaciji duha, kulture, zika, kulture, na uàsne povijesne Da se u toj ekonomskoj globali- prosjeka velikih. Ina~e }emo pro- da mu nije bilo lako. intelekta, ukusa i poni{tavanja i tradicijske prepreke koje poje- zaciji, u kojoj su jedini kriteriji pasti. Koliko mogu, stalno se kulturnih tradicija. A na ovom dincima stoje na putu k realizaci- standard, zarada, tro{enje, zabo- obra}am na{im politi~arima go- Tomizza i convivenza vore}i im koliko je zna~ajno mak- prostoru postoji veliko bogatstvo ji zajedni~kog intimnog ìvota. Iz ravlja na ~ovjeka kao na zna~ajnu simalno podi}i stupanj obrazova- razli~itih kultura, jezika, tradicija Ukratko, kad je do mene do{la svih njegovih knjiga proizlazi da jedinku koja zapravo stvara sve nja, koliko je neophodno da drà- i sudbina. Mnogo je vremena i vijest o njegovoj smrti koja je je takav cilj neostvariv. Njegovi to dobro, ali istovremeno zabo- va brine za kulturu kao sastavni veliki je kolektivni, politi~ki, ali i do{la tako iznenadno kao i svaka likovi poku{avaju, trude se oni i s ravlja da mora kultivirati sebe na dio obrazovanja, jer kultura je ta individualni, kulturni anga`man vijest o smrti svakog ~ovjeka, jer jedne i s druge strane (granice), duhovnoj, intelektualnoj razini. koja obrazovanju daje smisao. uloèn u ru{enju nepovjerenja smrt i ìvot u nerazumljivoj su ali ne uspijevaju. Zato mislim da Ovdje i sada, na ovom prostoru Obrazovanje bez kulture bes- me|u narodima na ovoj trome|i, suprotnosti, bio sam dakle potre- i u na{e vrijeme, kad poku{avana kojem se susre}u razli~ite civi- predmetno je. a na temeljima priznavanja speci- sen i opet osjetio kako s Fulvijom mo ponovno ~itati Tomizzu iz lizacije, jezici i kulture, teè je, a Tomizzom gubim jo{ jednoga fi~nosti svakog naroda napose, da dana{nje vizure, vjerojatno ga ~i- utoliko potrebnije, zajedni~ki po- prijatelja. Kultura i obrazovanje bi se to tek tako poni{tilo. tamo druga~ije nego {to je i on ku{ati omogu}iti kulturi da obav- Tomizza u svojim knjièvnim Kao i mnoge nejasne stvari u sam pisao. On je pisao za ~itaoce lja svoju funkciju. Ako do|e do U Sloveniji postoje indicije da djelima ne idealizira suìvot na- ìvotu, i svijest o sebi kao o naci- svog vremena, u stvari za sebe. situacije u kojoj }e ~ovjek prihva- neki politi~ari to shva}aju. Na- roda na ovim prostorima, ali je ji, narodu ve}inom se izraàva i, Kad Evropa, u politi~kom smi- titi da mu ìvot odre|uju isklju- dam se da }e prije ili kasnije to znao da se u globalnom razvoju naàlost, dokazuje per negationem. slu, vi{e nije podijeljena na isto~- ~ivo ekonomija i politika, u kojoj postati programirana potreba. specifi~nosti svih kultura moraju Re~eno politi~kim jezikom i izra- ni i zapadni dio, ona se dijeli eko- vi{e ne}e osje}ati kulturu kao Kod velikih naroda kvaliteta kul- njegovati i po{tivati. On je do dru{tvenu potrebu, tada }e po~e- ture moè se formirati na osnovi èno u najblaèm obliku: u nepo- nomski; ekonomski je podijeljena kraja ravnopravno tretirao sve tri ti moderna barbarizacija ~ovje- kvantitete. îtao sam da samo vjerenju prema drugom narodu, vi{e nego ikada. Smatralo se da nacije koje ìve na ovom prosto- ~anstva. Mondadori ima ponudu od {est naj~e{}e upravo susjednom. Raz- jedan sistem, socijalizam, treba ru: hrvatsku, talijansku i sloven- tisu}a romana godi{nje. Izme|u mjerno je mlada ideja o uzaja- pasti jer je ekonomski bio neu- mnom po{tovanju, o priznavanju Publika i specijalisti {est tisu}a proznih djela na}i }e prirodnih prava na postojanje, o Zar Vam se ne ~ini da je ta barba- se barem deset odli~nih. Ali kod me|usobnoj suradnji i prijatelj- rizacija ve} po~ela? malih naroda to ne ide tako. Ove stvu koje ne bi smjelo biti uvjeto- Najve}i dio kulture teì k godine u Sloveniji, na primjer, ti- vano samo politi~kim razlozima, stjecanju profita i temelji se na skali smo ~etrdeset dva romana, nego bi se trebalo temeljiti na golemoj konzumaciji. Ali postoje {to je ~ak odli~no. Ali, da biste prirodnoj potrebi kako pojedinaca jo{ neki Mohikanci koji se bave dobili pet do {est djela, dràva tako i nacionalne zajednice kojoj takozvanom elitisti~kom kultu- ipak mora subvencionirati knji- pripada taj pojedinac. rom koja ve}ini nije potrebna. gu. Moramo se programski konti- Kako se tu uklapa Tomizza? Ne postoje vi{e ~itaoci, gledaoci, nuirano spremati kako bismo Fulvija Tomizzu poznavao odràli osje}aj za kulturu i uzdi- sam, te{ko mi je re}i koliko dugo, gli je bar na komparativnu razi- jo{ iz doba kad je u Ljubljanu donu. lazio s magnetofonom zajedno s Kultura i granice? tr{}anskim direktorom radija Dràva stvarno nije »sveta« Botterijem i svaki put snimao re- Kao i mnoge neja- zemlja sama po sebi, ne{to {to portaù o kulturnom ìvotu u nam je bilo dano. Ona je prije Ljubljani. Tako je njegov ìvot sne stvari u ìvotu, svega politi~ka i administrativna tekao na dvjema razinama, naj- i svijest o sebi kao tvorevina koja se u svojim dav- prije naravno na literarnoj razini, nim za~ecima ~esto oblikovala i u a onda i na razini: Tomizza kao o naciji, narodu ve- prili~no neugodnim okolnostima: narodi su se pokretali, selili, }inom se izraàva i, osvajali dotad nepoznata podru~- iril Zlobec (1925), pjesnik, proza- naàlost, dokazuje ja, otjerav{i ili poubijav{i njihove ist, esejist, prevodilac, urednik, ak- dotada{nje stanovnike svi smo C tivni sudionik NOB-a i ~lan Sloven- per negationem pro{li taj put, a iz nedavnih zbi- ske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio vanja vidimo da se po njemu, je preko petnaest pjesni~kih zbirki za koje je tom putu, jo{ uvijek ruje. Tako je dobio vi{e doma}ih i inozemnih knjièvnih u tim doga|ajima, dopustite mi nagrada me|u kojima: Preìhovu nagradu, slu{aoci u klasi~nom smislu, nego malo ironije, ostalo {to{ta ljudski nagradu Pre{ernova fonda, veliku Pre{erno- uglavnom specijalisti. Nijedna nesavr{eno: dio puka, naroda, vu nagradu kao i talijansku me|unarodnu grana kulture nije vi{e potreba ostajao je izvan granica dràve u nagradu Città dello Stretto. S talijanskog je vremena i nacije. Kulturu uglav- kojoj je ostala ve}ina koja govori najvi{e prevodio Dantea, Leopardija, Car- nom prate samo oni koji su zani- istim jezikom. Dragocjena je mi- duccija, Ungarettija, Moraviju, ali i mnoge manjem za nju vezani. A i demo- sao na{eg vremena da se i uz »ne- druge inozemne pjesnike i prozaiste. Za pre- kratizacijom same umjetnosti u ~istu« granicu, u podru~jima s vodila~ki rad dobio je @upan~i~evu nagradu i novoj aglomeraciji ujedinjene pomije{anim nacionalnostima, najve}u talijansku nagradu za prevodioce s Evrope kultura se sve vi{e orijen- moè ìvjeti u dobrim odnosima, talijanskog Eugenio Montale. I sam je mnogo tira na jeftinu konkurenciju, za- u me|usobnom po{tovanju, u prevo|en, a njegove su pjesme uvr{tene u postavlja se sve ono {to nije od- prijateljstvu. A u tome kultura, veliki broj zbirki i antologija kako u Sloveni- mah mogu}e vrednovati novcem. shva}ena u naj{irem smislu, ima ji tako i u inozemstvu. Ako su ve} primitivne ljudske za- nezaobilaznu ulogu. Z zarez II/34, 22. lipnja 2. 15 SUSRETI UZ GRANICU Etni~ka zdjela za salatu od svih kuhinja isto~no i sjeverno od Tr- sta i ona pridonosi o~uvanju stabilnog U svojim knjigama bavim se kulturom identiteta. Hrana, to jest na~in prehrane, Ulderico Bernardi, sociolog promatranom iz socio-antropolo{ke vizu- posljednji je kulturalni element koji se re. Do{ao sam do spoznaje da su etni~ke gubi. Mogu se izgubiti jezik, no{nja, men- skupine zapravo neka vrst insalatiere etnice, talitet, ali obi~aji ishrane posljednji su koji . To je metafora kojom ethnic salad-bowls nestaju. To je vrijednost koja ostaje u sam èlio zamijeniti onu o melting potu. Istra kao laboratorij pam}enju, izuzetno va`na simboli~na vri- Melting pot kao ideja nije odrìv jer melting jednost. Bavio sam se istraìvanjima me|u pot ozna~ava asimilaciju, a etni~ka zdjela talijanskim emigrantima svuda po svijetu: za salatu ozna~ava integraciju. ^lanovi et- kada pripravljaju hranu za posebne prigo- multikulturalnosti ni~kih skupina kreiraju kulturu zemlje u kojoj ìve i u njoj participiraju. Dru{tva de, za praznike, vjen~anja, kuhaju jela koja êsto pi{em o hrani, o imenima, velikih imigracija, me|utim, u svakoj su pripadaju njihovu nacionalnom identitetu. o obi~ajima. To su naizgled male zemlji razli~ita, specifi~na. Orijentirana na To je zadnji instrument kojim emigrant stvari, ali one ocrtavaju geografi- me|uetni~ko obrazovanje, ona vi{e ne raspolaè. Vrlo bitan element. I kod Fulvi- ju du{e mogu predstavljati nikakav melting pot. ja postoje ~itavi pasaì o hrani, detaljna ti- Jedna od Va{ih posljednjih knjiga nosi naziv pologija istarske prehrambene kulture i Razgovarala Da{a Drndi} Mogu}i Babilon: Kako zajedno izgraditi kroz nju on oslikava mno{tvo kulturalnih multietni~ko dru{tvo. Za{to usporedba s Ba- hibrida. Svidjelo mi se Va{e izlaganje jer ste, umjesto bilonom, kad Babilon uglavnom simbolizira O{tar ste kriti~ar folklorne tradicije koja je da analizirate Tomizzino djelo, njegovu ideju o dominaciju la`nih vrijednosti? u neskladu s izvornom, konstantnom tradici- suìvotu i ru{enju granica prikazali na makro- Ideja Babilona je plodonosna, a ne jom, koju vidite kao mreù stoljetnih odnosa. planu i pro{irili do metafore. negativna ideja. @elio sam pokazati da se Postoji povr{na dimenzija tradicija, S Fulviom Tomizzom upoznao sam mnogi narodi mogu prilagoditi jedni na ona seoskog folklora koja instrumentalizi- se prije gotovo ~etvrt stolje}a i susret s druge; civilizacija se ra|a iz razmjene. ra autenti~nu folklornu tradiciju. Ali po- njim za mene je bio presudan. Prije tride- Ljudska civilizacija nastala je u Babilonu. stoji i druga, dublja dimenzija kulture set godina pisao sam o talijanskim zajedni- tradicija koja predstavlja konsenzus kroz cama u SAD-u, Kanadi, Brazilu, Australi- vrijeme. A to vrijeme ~ine generacije. Tra- ji, o zajednicama talijanskih emigranata dicija koja se dijeli, koja je u egzistencijal- op}enito, kako bih shvatio koji integracij- nom smislu zajedni~ka, koja se proteè ski mehanizmi odre|uju njihove ìvote. kroz generacije, to je tradicija koja ima Krajem {ezdesetih napisao sam mali pri- Lokalizmi su zapravo mali kontinuitet. Prava tradicija kombinacija je ji, prisustvuju}i njihovim promocijama, kaz, jedan tekst o Istri, koji je govorio o vi{e nacionalnih tradicija; ona nije homo- po~eo sam se pitati treba li ga promatrati i nacionalizmi, isto toliko prvim knjièvnim djelima Fulvia Tomiz- gena, jedna, kako u Istri tako i u svakoj rekao istarskog pisca i kao pisca s granice. ze. Fulvio mi je pisao da je pro~itao moj opasni i stra{ni koliko i giji koja ima mije{ano stanovni{tvo. Shvatio sam da bi sagledavati Tomizzu is- ~lanak i mi smo se sreli u Zagrebu s naka- veliki nacionalizmi Jo{ jedna od tema kojima se bavite jest tje- nom da na hrvatskom objavimo knjigu o klju~ivo na jedan na~in bilo ograni~avaju- }e i po njega i po njegovu knjièvnost. Ja skoba pojedinca i sredine, takozvana kolektivna stotinu djela talijanskih pisaca koja govore tjeskoba i ~esto kao referentnu to~ku etni~kih o Istri. Fulvio je tvrdio da on nije samo pi- sam njegov zna~aj sagledavao na univer- zalnom planu. Tomizza je nedvojbeno va- zajednica spominjete groblja. sac, nego i antropolog kulture. Postali smo Danas je ta civilizacija ugroèna njezinom Groblja su ono {to jedino ostaje. Po- bliski prijatelji. Poku{ao sam ga sagledati àn na me|unarodnom planu; ono o ~emu on pi{e vrijedi za sve etni~ki i nacionalno fragmentacijom, umjesto da napreduje stoji tjeskoba koja se javlja zbog neminov- kao talijanskog pisca ali, pi{u}i prikaze o kroz me|uetni~ku integraciju. Lokalizmi nosti odlaska. Tjeskoba onih koji su mora- njegovim knjigama koje su izlazile u Itali- mije{ane sredine. Uz sve dramati~nije in- terkulturalne odnose, uz sve ve}e kretanje su zapravo mali nacionalizmi, isto toliko li oti}i. Koja je uvjetovana neminovnom stanovni{tva tu su turizam, migracije, opasni i stra{ni koliko i veliki nacionaliz- integracijom u novo dru{tvo. Ali postoji i ratovi po~eli su se javljati sve tje{nji mi. Dijalog s Fulviom uvijek se vrtio oko tjeskoba onih koji ostaju. Oni su li{eni lderico Bernardi profesor je na Sveu~ili{tu Uni- me|uetni~ki kontakti, a s njima je Tomiz- ovih tema. U njegovim djelima otkrio sam svih referentnih odnosa s onima koji su versità da Foscari di Venezia gdje predaje socio- za postajao sve vi{e aktualan. snagu interkulturalnosti. Bavio se malim oti{li, ostaju sami, oni i njihovi mrtvi. To U logiju i sociologiju turizma. Posebno se bavi et- stvarima, naizgled nebitnim lokalnim sud- Tomizzino djelo zapravo govori o presudnoj ne vrijedi samo za one Istrane koji u vrije- ni~kim manjinama i interkulturalnim odnosima i obrazo- binama koje poprimaju univerzalan zna~aj potrebi za neprekidnim dijalogom, ~ak i kad se me egzodusa nisu oti{li u Italiju, nego i za vanjem. Me|u ostalim objavio je i sljede}e knjige: kad se spoznaju vrijednosti odnosa zasno- one Srbe koji su, primjerice, danas ostali u A catáar fortuna: storie venete dAustralia e del Brasile; ~ini da je »sve u redu«. Kao prvo, moramo poznavati vlasti- vanih i na osje}ajima, a ne samo na ideolo- Krajini. Svi su ti ljudi doìvjeli prazninu i Communitáa e cultura locale; giji, zastavama ili na granicama. Njegov je Culture locali: senso soggettivo e senso macrosistemico; tu kulturu. Ako ne poznajemo vlastitu patnju koja je podjednako gorka i te{ka rad u krajnoj liniji i proro~anski. On je Del viaggiare: turismi, culture, cucine, musei open air; kulturu, nema dijaloga. Nema se {to raz- kao i patnja onih koji su oti{li. O tome je El filáo, o, La veglia di stalla: un istituto di socialitáa contadina; mjenjivati. Negiranjem vlastite kulture, vrlo rano sagledao problem 20. stolje}a: ne Tomizza pisao. Iako ne uvijek otvoreno, Linsalatiera etnica: societáa multiculturale e relazioni interet- zatvara se svaki dijalog. Tada umjesto in- jedan od problema 20. stolje}a, nego te- jer to nije bilo mogu}e zbog tada{njih po- niche; tegracije dolazi do dezintegracije. meljni problem, pravi problem na{eg vre- liti~kih prilika. Ali ~itano izme|u redaka, La Babele possibile: per costruire insieme una società multiet- mena: kako otvoriti se prema drugome, a nica. to je njegova vje~na tema. A takve se stva- zadràti identitet. I to ne samo vlastiti ri uvijek doga|aju u vremenima nasilnog identitet, nego i onaj kolektivni, globalni, kretanja i premje{tanja stanovni{tva, to ra- sudbinski identitet. U tom antropolo{kom dikalno iskorjenjivanje iz sredine u kojoj smislu, Tomizzine knjige, njegov »bolji ì- se ìvjelo. vot«, nisu sterilne nostalgi~ne pri~e, nego Kultura mora biti poluga u procesu plodonosno promi{ljanje i spoznavanje obrazovanja. Ona je regulator emocija. Ali vrijednosti kontinuiteta, njegovo uvi|anje po selima, gdje je obrazovna razina niska, potrebe za izgradnjom stabilnih kultura. tamo ima mnogo vi{e ovakvih muka. Zato Jer, stabilne kulture su plodne kulture; ne- ~esto pi{em o hrani, o imenima, o obi~aji- stabilne, iskorijenjene kulture ne samo da Soneti ma. To su naizgled male stvari, ali one su sterilne, nego su i opasne, i ~esto postaju radikalne, agresivne jer ne prepoznaju ocrtavaju geografiju du{e. îtav univer- Cirila Zlobeca i vrijednosti ni pojedinaca ni same kulture. zum jedne skupine ljudi. Svi nacionalizmi zatvaraju kulture. Tomizza i Trst êsto govorite o zna~aju stabilnih zajednica Tonka Maroevi}a naspram onih stati~nih. Kako biste danas vrednovali Tomizzino dje- Stati~nost je smrt. I nostalgija je stalo promatrano kroz knjièvnu, umjetni~ku Fulvio Tomizza ti~na, ali kad to kaèm ne mislim na no- vizuru. (25. 1. 1935-21. 5. 1999) stalgiju koja proizlazi iz na{ih ìvota; svi Kao {to sam rekao, Tomizza je anti- Bil si na tej in bil na drugi strani, Ako i Ciril sonetom te slavi smo nostalgi~ni kad je u pitanju na{a mla- cipirao temu, globalnu i danas vrlo aktual- bil hkrati tu in tam in {e drugje, Farei anch io una tale prova, dost. Ali ako nostalgija postane ideologija, nu temu. Mo`da }e se to bolje shvatiti kad doma na Krasu, v Trstu, med Istrani, U znaku mo`da ja~eg izazova onda je opasna. se Tomizza prestane vrednovati po krite- povsod, kjer so ljudje res {e ljudje. Legenda versi romanzi e slavi. U svojim istraìvanjima uvijek polazite od rijima ure|iva~kih politika raznih izdava~a mikrosredina i mikroelemenata dru{tva koje vi- koje potenciraju spektakularnost i koje su Veliko upanje, a ne brez sence, Ve} se u tome duh tvog mjesta javi, dite kao relevantne na globalnoj sociolo{koj orijentirane na postizanje komercijalnog ti je v srce àrelo in v o~i, Istria tenta una via nuova: razini. uspjeha. Izdava~ka djelatnost u Italiji jako za vse, za Italijane in Slovence, O suìvotu ispod istog krova Po mom mi{ljenju, ne postoji unije akademski orijentirana. Tomizza je tu gradil si most, odprt v obe smjeri. Tutto decidon posteri e avi. verzalni ljudski kulturni put. Ali postoji ispao `rtva jer nije pripadao akademskim konkretni ljudski kulturni univerzum. krugovima. On je ìvio u Trstu, ali ga tr- V tem upanju bila je mo~ privida Okvire svijeta tvog granice ~ine, Va`nost govora hrane {}anski kulturni krugovi nikada nisu pri- z nezanesljivostjo neba in morja, Mentre il mondo era lacerato hvatili. Tr{}anska kultura je urbana, koz- kot Rilke, kot slovenska Lepa Vida I manihejski podijeljen po pola. Opse`no se bavite hranom i prehranom i u mopolitska kultura, a Tomizzin mikroko- njima vidite temelj identiteta koji se preple}e s zam bio je apsolutno ruralan. si gledal, videl dale~ prek obzorja Zeppa desempi sarà tua scuola: raznolikim kulturnim identitetima. Je li vrijedilo do}i u Umag? vseh na{ih temnih zdrah in razprtij. Zlo sa sjevera s dobrim ide. Zato Da, ja sam akademik kuhinje. Govor Apsolutno. Prvo, do{ao sam prijate- In s nami ìvel muko na{ih dni. Attraversar dobbiam ogni confine. hrane temeljan je za svaku kulturu. Hrana lju na grob. Drugo, Istru vidim kao labo- Ciril Zlobec Tonko Maroevi} i prehrana iznimno su zna~ajne kompo- ratorij multikulturalnosti. U njoj nalazim i nente. Tr{}anska kuhinja vrlo je razli~ita svoj prostor. Z 16 zarez II/34, 22. lipnja 2.

dobili po mjestima na kojima su ih na{li ili po nekoj povijesti, vjetar vremena, vjetar koji su stvorili tiska- njihovoj o~itoj osobini. Nekada, u vrijeme informela re, novine, administracija, noviji doga|aji i ratovi. mislili smo da su lica slikana bez o~iju, usta i drugih Dok na jednom listu vene priroda da bi ponovo pojedinosti izmi{ljena, da i nisu lica, pogotovo ne uskrsnula, drugi se od nas napravljen haba, prlja, i na{a. A evo, tu su. Tu je i ona, bezimena tako|er, nestat }e zauvijek. Jedan }e u zemlju, drugoga samo bez rije~i, pogleda, èlje, onoga prije i onoga kasnije vatra moè spasiti. Devetnaesto, dvadeseto stolje}e, Esejisti~ke bilje{ke (biografije). Poradi oskudnih rije~i koje su kazane o revolucije i novine, radost i uàs informacija. Sve to njoj, zbog nedostatka osobina, treba napraviti napor pred na{im o~ima leti. Lete papiri. Gledamo ih kao da bi smo je vidjeli. A ipak, makar i usput, u uklo- da smo to vi{e-manje mi. A jezik koji se htiju}i i ne pljenoj re~enici, njezina pri~a postoji. Istina je, ona htiju}i s nama igra lijepo kaè papir, {to budu}i da se Tako|er svoju oskudnu pri~u ne}e mo}i kazati. Zar je onda u hrvatskom pomo}u pa imenica prebacuje u svoju Danijel Dragojevi} (tu pri~u) prepustiti lije~nici ili nekom imaginarnom suprotnost, u la`nost (pajeka) zna~i la`ni pir, papir. I glasu? Zar se netko moè nalaziti na njezinom mje- eto, vjetar nosi papir, la`ni pir, sa svim {to je na nje- stu, u njezinoj oskudici? Nema glasa koji bi mogao mu napisano i nenapisano. Kao da u novije vrijeme izgovoriti tu nijemost. Me|utim, ako se pozornije na taj papir dosta uùrbano po~inje zamjenjivati ekran, Smije{ak iz Reimsa, nju misli, ako je se duè »gleda«, ~ini nam se da ~u- zvukovi, govor i mnogo ma{tovitih izmi{ljotina. pepeo jemo njezin nepostoje}i glas. Kao da se obistinjuje Oprezni ve} ~ekaju vjetar koji }e od tamo zapuhati i slutnja onih koji misle da sve ima neki glas, ~ak i nositi neku drugu vrstu tro{nosti i umora. Druk~iji Iz lijepih su ku}ica iza{li puèvi, njihova dva veli- stvar. Usprkos o~itoj bo`joj uskrati, a mo`da i zabra- vjetar oktobra ili listopada. Bit }e to iz antipapira ka i dva mala roga. Ostale su, dakle, samo lju{ture. ni, treba je, tako nam se ~ini, pustiti k glasu. Evo, u antivjetar koji pu{e iznutra kao bolest u tijelu. No Katedrale su se potro{ile, umrle. Dok ga gledamo ~asu na{e bezumne slobode, mo`da su to upravo ove nije sve izgubljeno, opet kaè jezik. U susjedstvu pa- pepeo kamena pada u sebe, uru{ava se u svoju dav- rije~i. »Boè, ne znam gdje sam bila, {to sam radila, pira ìvi tapir. Kada se umorimo od papira idemo do nu ideju, davni razlog i ìvot. To {to u njih jo{ mo- od koga sam u svijet pu{tena i kada. Gotovo ni{ta tapira. Njegov je vjetar vegetarijanski. On njega cr- èmo upraviti fotoaparat ne bi nas smjelo zavarati. nisam ni vidjela ni ~ula. Jedino {to si mi dopustio i nog, brzog, maznog, erotskog, miroljubivog i osjet- Na{e oko ponavlja, kao filmskom trakom, davnu {to sam ustrajno ~inila bilo je to da sam ~upala nok- ljivog tjera da izlazi no}u i produènim ustima istra- snimku: uru{ava se ne{to {to je davno nestalo. Osi- te na nogama. îni mi se da to ~inim otkada znam ùje svoj teritorij. Po danu pak, bar {to se nas ti~e, paju se arhitektonski sklopovi (jednobrodni, dvo- za sebe; znam za sebe otkada to ~inim. Moje prije tapir spava u Brehmu. brodni, trobrodni), tonu u svoje temelje; nestaju mi- kao da prije toga nije postojalo, kao da me nije bilo. saoni zanosi portala, figure (lica, pokreti, izraàji) U ~udu su me, uàsavaju}i se, gledali lije~nici i dru- padaju iz svoga vrha do svoga dna; svakome njegova gi koji su se tu na{li. Pred mojim bolom oni su za- Gore i dolje visina: zvonik sa zvonima strmoglavljuje se s najve}e tvarali o~i. Odvra}ali su me od te radnje, lije~ili me Kaè mi poznanik kako se alpinist Stipe Boì} visine. Pepeljasti dah, pepeljasti zrak, pepeljasti ne dopu{taju}i je. Ali lako se njima bilo uàsavati i zvuk: pepeljasti svijet. Pravo je ~udo kada golub do- prestao uspinjati i osvajati najve}e vrhove i krenuo prekoravati me. Moj bol je njima bio izvana. Da je i na drugu stranu: po~eo je silaziti u spilje, u dubine leti na glavu sveca: gdje je to doletio? Ako ste mladi mogao biti njihov, bio bi tek ne{to uz sve {to su ima- taj prizor katedrale bez katedrale ne}ete vidjeti, kroz zemlje, tamo traìti i otkrivati. Umor i godine? li, suvi{ak koji ih smeta i koji treba ukloniti i lije~iti. Mo`da. Ipak, o~ekivali bismo da netko tko je proveo vas on ne}e pro}i, mladost je »nose}a«, nosi {to gle- Meni je, Boè moj, on bio jedino do ~ega sam mogla da, diè Lazara, za nju se pepeo rimuje s peo. Neka- toliko decenija u visinama ne}e poèljeti si}i u dubi- do}i. I jedino {to je moglo do}i k meni. Umjesto bol ne, iz otvorenog u zatvoreno, iz bijelog u tamno, te da davno ~itali smo Rodinovu knjigu o katedralama. mogla bih re}i svijet. Mogla bih re}i sve i svi. Jer Ni~ega se iz nje vi{e ne sje}amo. U nastaloj praznini da }e mo`da poèljeti kretati se i traìti na horizon- dok drugima njihov drugi prilazi izvana, moj meni tali. Krivo. îja je sanjarija upravljena gore, ona isto imamo dojam da je kipar rije~ima stvarao kip na dolazi iznutra, iz mene. ûpaju}i nokte ja sam ga mjestu gdje ni~ega nema; na{a memorija je to uvaì- tako èli i dolje; pravac joj je gore-dolje. A horizon- prizivala, traìla. ûpala sam mu nokte. S druge tala je tu-tamo. Jedno je avion, drugo je èljeznica, la i ni{ta nam ne do{aptava. »Pietre che cantano« strane i on je meni ~inio isto. Nisam znala tko kome kako je to bilo davno, zvuk je otputovao i oslobodio re~eno prometalima. Oni su u turizmu spojivi ali ne ~upa. Bol je obuhvatna. Boè moj, smijem li to re}i, i u sanjariji. Onaj koji se uspinje on i silazi, onaj koji se svoga umora. Malraux koji je vjerovao u povijest i i ti si, tako mi se ~inilo, bio uvijek negdje blizu, u neuni{tivost stvorenog ~istio je katedrale. Trebala se silazi i uspinje se, ravnoteà se, malo te{ko zamisli- istom krugu. Nisam znala da li da ti zahvalim ili pri- vo, postiè samo na vertikali. Boì} je o~ito ostao pojaviti davna bijela du{a. Ali otkrivao se i pokaziva- govorim {to mi nisi dao vi{e. Ipak, bila sam ti za- o samo sjetan kamen koji zanosi ne~im na {to Malra- duàn dubini, silasku ispod, i sada joj vra}a, nado- hvalna {to imam zatvorena vrata na koja mogu uda- kna|uje. Bog se po najra{irenijoj predod`bi nalazi u ux nije mislio: lijepom otsutno{}u; patina nije nesta- rati. Opet kaèm, bilo je to moje sve i u tome bijahu la, nije ni mogla nestati, ispod jednog sloja pojavlji- visini, ali prvi kr{}ani su ga traìli i u katakombama. svi. Nikada te nisam molila da me oslobodi{, nikada Njihov pravac je tako|er bio gore-dolje. Kao {to po- vao se njen drugi; da je ~i{}enje nastavljeno katedra- nisam pomislila dosta je. I ako ti se sada obra}am to la bi bila nestala: slika izvan privida, bijeli ekran. stoje i oni koji mu prilaze radno, hodo~a{}em. Pro- je upravo iz drugog razloga, obratne situacije u koju storno Bogu se moè prilaziti odasvuda, kada je on An|eo katedrale iz Reimsa kojem smo se divili i sam dovedena: Za{to si mi odjednom oduzeo svoj pred ~ijom smo tajnom smije{ka zastajali ~ini nam ve} svuda. Kao {to se i sebi moè prilaziti odasvuda dar? ûjem kako lije~nica nekome govori: evo nje, kada smo ionako svuda. »Mi se ra|amo odasvud se da povjerava: on je, taj an|eo i njegov smije{ak, godinama je ~upala nokte, a sada se odjednom smi- od po~etka bio napravljen od pepela, od budu}nosti mi smo bez granica« kaè Éluard. Izazovno bi bilo rila, prestala je. Ne kaèm joj ni{ta, ne mogu. Ona zami{ljati ova dva Boì}eva pravca, njihovu razli~i- katedrale, od suptilnog silaska. Jer, kona~no, to, ta misli da me je izlije~ilo vrijeme i ona. Gleda me bla- prhkost vremena, njezino sipljenje s visine {to tost kao i mjesto i ~as susreta. Ako samo oni nisu io- go kao {to se gleda kamen pored puta. Kona~no smi- nako uvijek, i u svakom ~asu, na istom mjestu (i vre- moè biti drugo do sam smije{ak? Pad lista s najvi{e renje, misli. A ja bih radije njezino saàljenje i strah. grane, ili tako ne{to, umor ve} na po~etku, mjesto na menu). Me|utim, tijelo ih ne moè spajati, ne moè S njima oni su bili dio mene; sada me gotovo mimo- istodobno i padati i rasti, iako nas mistici tu zaska~u kojem se susre}u po~etak i kraj, su{tina pepela. Isti- ilaze, ravnodu{ni su. Od mene su oti{li svi moji ponu te praznine mo`da nitko nije bolje vidio od im- i tvrde druga~ije. Re~eno Boì}evim primjerom, mi sjedi, moj dobri i zlo~esti an|eo koje nisam razliko- }emo sve nebodere nadoknaditi arhitekturalnim si- presionista. Kada su slikali katedrale, a ~inili su to vala. Dok oni oko mene misle da je moje smirenje ~esto i rado, na njihovom mjestu nalazili su jo{ samo laskom u zemlju, i ispod zemlje. Transcendencija, i dar, ja znam da sam pokradena i da je to kona~na ne- misaona i bilo kakva druga, izgleda da nije donijela zrak koji titra i stvara njihovu sliku. Katedrale za- pravda. Svaki je mrtvi predmet sada vi{e od mene, pravo nema; slika kakvu se, kako znanstvenici kaù, sve ono {to smo od nje o~ekivali. Mo`da se ispod na- oblikom i sjenom koju baca u svakom ~asu dana. lazi neki humaniji svijet, jedna Antiamerika. Pla{e- moè napraviti po{to je objekt oti{ao, nestao. Kod Meni bezimenoj, bez vrata i prozora, ni sje}anje na Moneta stoga nema tuge, sjete. Obratno, Monet je nje podzemljem ionako je odavna samo propaganda. bol nije dano, ni gubitak ne osje}am. Stojim u kutu, To {to zovemo podzemljem nalazi se na visini, u velika radost do~ekanog nestanka. Po{to su katedra- kao {to sam uvijek stajala, s nezaposlenim i mirnim le nestale ili potonule (Malarmé, Debussy) ostali su elitnim dijelovima, po breùljcima s mnogo svjetla. rukama, prazna bez praznine, sa strahom da si, Boè Na{a su skloni{ta i skrovi{ta mo`da dolje, niè. Ili, rije~, svjetlost i zvuk, ono {to je na njihovom mjestu moj, s mojim bolom mo`da i ti oti{ao.« bilo i prije njih. to~nije, i dolje. Moèmo stoga lako zamisliti susret onoga gore i dolje Stipe Boì}a, visinu i dubinu koje se traè i nalaze. Ogledalo slijepog Papir Ako sam zaboravio, dodu{e ne do kraja, gdje sam, Tko nije bio uhva}en slikom papira {to ga vjetar Tako|er u kojoj pri~i ili pjesmi (Denis Levertov?) pro~itao vitla ulicom, trgom ili ga stjera u kut? Diè ga u zabiljeèn ~as kada slijepac iza|e iz podzemne èlje- zrak raspr{enog, u obliku vrtloga, brzo, polagano, On seli zamijeniti, zamijeniti bilo {to, njegovo znice i na|e se na zraku, suncu, u otvorenom, pa ovako ili onako svakako. Bezbrojne su igre vjetra bilo {to je na jugu. Njegovo bilo {to je pra}ka, glava, onda podigne glavu prema nebu, po~ne slobodnije i papira. Dok ih gledamo, uvijek usput, ulije}emo u beton, sljepo}a, auto, opekotina, doga|aj, pojam, te- disati, kao da }e zapjevati, to je vjerojatno zato {to ego simbolizaciju i prispodobu s vremenom: nitko, ritorijalnost, rog, spavati, ona, rumenilo, katedrala, sam ~itaju}i rekao znam to, taj sam i brzo zatvorio i ni{ta i nigdje. Ali, moè se re}i, to i nije suvi{e izvo- ìca, ja, pauk, zlato, zdravlje, valjak, termiti, Bach, ostavio knjigu. ran motiv, pa ni njegova simbolizacija. On je »izve- spektakl, ruà, sestra, hrpa, zlo, jaja, ekran, balon, den« iz starijeg motiva jesenjeg li{}a koji nam je poru{evina, izuzetak, rum, ruglo, broj, hodati, ru~nik, znat iz ìvota, ali i iz literature, osobito poezije. Poe- visok, napokon. Njegovo bilo {to je Bog, rije~ puna Ona zija ga je iskori{tavala, umnaàla, varirala gotovo drugih rije~i. Doznajem za nju u Ve~ernjem listu. Boravi u jed- oduvijek. Kod koga sve li{}e nije letjelo i govorilo o noj du{evnoj bolnici, u skupini onih koji ne mogu sudbini ~ovjeka, ljudi, svijeta i vremena? A u na{em komunicirati, govoriti, misliti, reagirati itd. Pokupili jeziku to se doga|a ve} u kalendaru: listopad. Ali Kvadratura kruga su ih ostavljene ili izgubljene, bezimene. Dvadese- dok je motiv vjetra i li{}a, kako u ìvotu tako i u lite- Kada sam prije nekoliko godina vidio da psi mo- tak njih, dakle bezimena skupina u blizini Zagreba, raturi vje~an, i bilo bi mu te{ko odrediti po~etak, pa- kre ispod Koàri}eva Prizemljenog sunca u Bogovi}e- u posljednjim danima dvadesetog stolje}a. Imena su piri koje vjetar nosi novija je slika. Ni kalendarska ni voj ulici jako sam se za~udio. Op}e je uvjerenje, a vje~na. Za razliku od li{}a, listove papira nosi vjetar ono je bilo i u mojoj glavi, da oni to ~ine na uglovi- zarez II/34, 22. lipnja 2. 17 ma, uz stabla, stupove, pa ~ak i na otvorenom, ali nikako ispod kugle. Uvijek sam psa doìvljavao kao geometra koji mjeri prostore kao ravne plohe U~ili{te i tako ozna~ava gdje je pro{ao, {to je i gdje njegov teritorij. Kada to u~ini ispod kugle, gdje je i kakav hrvatskog je to teritorij te{ko je zamisliti. Neki ~udan pro- gr~a storni koncept. Iz to~ke pod kuglom i njenog pla- U~ili{te ngleski jezik romana Harry Potter {ta iznad nije lako rasprostrti posjed s granicama. E and the Philosophers Stone èli biti Sofisticirani gradski psi, mislio sam, kako se ra- proziran, standardno knjièvni; kr{}anske stilske bravure ograni~ene su na za~udna zvija grad, mijenjaju se i oni. Trebalo je napustiti imena ~arobnja~kog svijeta (s jakim kelt- uobi~ajenu predod`bu i potraìti neko suptilnije skim prizvucima), uz povremene ubodi- rje{enje. I, ako se ne varam, mislim da sam ga na- magije }e ironije i oto~nih understatements. O~e- kivali bismo zato sli~ne osobine i od hr- {ao. Na ovom primjeru psi su se, tako mi se ~ini, Harry Potter jest pitoma knji- vatskog prijevoda. Zlatko Crnkovi} pri- pozabavili jednim starim nerije{enim problemom èvnost, slatki destilat redio nam je druga~iju pustolovinu. kvadraturom kruga. Bez dvojbe, iz to~ke ispod kr{}anstva, pilulica za bez- Hrvatska mo`da nema koledè, ali i prostornih krugova iznad, jer kugla to jest, pas ima histeri~nu osjetljivost na jezik. bolnije uklju~ivanje u (Zbog te osjetljivosti pismo za druga jeà mora do}i do kvadrata jednake povr{ine kruga na kraju gaja preko no}i biva prenaslov- kako bi se onda mogao pona{ati po svojim atavi- postoje}i poredak ljeno za dragog jeà na kraju gaja.) Dobro, sti~kim navikama. Iz onoga {to ljudi o tome zna- umjetnost raste u okovima; stilski senzi- Neven Jovanovi} bilnom sustvaraocu djela prijevod Ha- ju, pomo}u ravnala i {estara, to nije mogu}e, pro- rryja Pottera nudio je pregr{t polazi{ta blem nije rje{iv. To dolazi odatle {to je u njemu Joanne K. Rowling, Harry Potter i kamen gojeni: negativci se Harryjevu prijatelju za samozadane virtuozne zadatke. Reci- sadràna konstrukcija duìne s mjernim brojem p mudraca, preveo Zlatko Crnkovi}, neprestano rugaju da je siroma{an. â- mo, za{to ne oblikovati u hrvatskom Ha- Zagreb, Algoritam, 2000. rryju {okantni susret Pri~a iz davnine sa samo pomo}u ravnala i {estara koja je nemogu}a, robnja~ko dru{tvo sudjeluje u nacionalnim i povijesnim podjelama stvarnoga spikom klinaca u doba mobitela i videoi- jer je p transcendentan broj. Ali ono {to je bilo rvi na{ susret s knjigama o Ha- svijeta, i to je prikazano kao samo po sebi grica? nerje{ivo za ljude, psi su i bez ravnala i {estara rryju Potteru jest susret s mi- razumljivo: u ~arobnja~kom sportu me- Ali takav zanimljiv koncept treba i P ostvariti. Pokazalo se da lako rije{ili. Naime, sporni p (pi), jer samo se o tom. Mit obavezno po~inje tloboju postoji reprezentacija Engleske, Harry Potter i g|om Joanne K. Rowling (na po~etku kamen mudraca, knjiga »namijenjena prije njemu radi, oni su bez napora pretvorili u pipi. I a ravnatelj Hogwartsa pobijedio je svega ~itateljima mla|eg uzrasta« (s. Algoritmova izdanja priloèna je foto- 1945. crnog maga po imenu Grindel- tako je taj transcendentan broj postao jako kona- 246), svoje mlade ~itaoce uvodi, neovisno grafija u boji: simpati~na èna srednjih wald. ârobnja~ko je dru{tvo prete`no o Joanne K. Rowling i ~arobnja~koj {ko- ~an i mogli su bez te{ko}e konstruirati kvadrat godina umjesto glamura posjeduje bjela~ko i anglosaksonsko; tek u funkci- li, u shizofreni svijet hrvatskoga knjièv- koji im je bio potreban. [to se mene ti~e, rje{enje pjege i lijepe o~i smije{i se toplo i ji blago egzoti~nih ukrasa spominju se nog jezika, u svijet hrvatskog gr~a. Zna~e- je bilo tu i ja sam koliko-toliko bio miran. Da li su patni~ki). G|a Rowling je »smislila... de~ko s rasta-frizurom i djevoj~ica Par- nje nekih prevodiocu milih hrvatskih roman... kao nezaposlena samohrana vati Patil (ali autorica pre{u}uje da se izraza mladi ~italac moè na}i jedino u psi (ne treba zaboraviti da cinik dolazi od gr~ke majka na socijalnoj pomo}i.« Slijedi radi o jamajkanskoj frizuri i indijskom Akademijinu Rje~niku hrvatskoga ili srpsko- rije~i kynós {to zna~i pas) imali i neku drugu na- obrat od kojeg zatitra svako srce: total- imenu). Usput, u svijetu Hogwartsa ne ga jezika. Takvi su npr. promrndà, priklo- mjeru prema Koàri}evu Suncu, te{ko je re}i. ni autsajder stiè do svjetskog uspjeha i postoji Bog, ali postoje boì}ni pra- pi, probrglja, uspropada se, predisao je, opkro- Uostalom, tu smo ve} na podru~ju slutnji. milijunskih naklada, zahvaljuju}i ~aro- znici. ~i. Dobro, karikiram malo; ve}inu }e zna- liji ispredanja pri~e. No sve je ovo ~ita- ~enja mladi ljudi spremno upiti iz kon- ocima Zareza ve} poznato. Ho}e li Harry postati li~nost? teksta. Postoje dva prava problema. Prvi: Mitom primamljen i udobrovoljen, sve ove rije~i zvu~e jako rustikalno (Ani} Mocca ~italac ulazi u svijet Harryja Pottera. Harry Potter u~i nas tako da je si- bi rekao »etnolo{ki«). Rustikalnu oboje- Doìvjet }e ondje trenutke iskrene ~ita- stem u kojem ìvimo jedini mogu} i u nost poja~avaju Crnkovi}evo insistiranje Prije mnogo godina u Mocci se izme|u tri sli- la~ke opijenosti, naracijske nirvane; biti dobar. Ono drugo potvr|uje i sama na ama, kanda, zatim fraze poput »glava kara vodio ovakav razgovor. prebivat }e istovremeno u svijetu ~a- pri~a; kad Harry i prijatelji do|u u su- mu je... do{la nekako sitna« (s. 232) pa i kob sa {kolskim ustanovama (s profeso- rje{enje za muggles, {to je klju~ni ~arob- Slikar G. je rekao: Prije desetak godina po~eo robnja~ke {kole Hogwarts i u takozva- nja~ki termin za »obi~ne ljude«. Crnkovi} noj stvarnosti, piju}i èdno sa sla|eg od rima, s ku}nim pravilima i institucijom sam igrati lutriju s namjerom da dobijem glavni me|udomskih natjecanja), to je zato {to ih krsti bezjacima i time pokazuje da za- zgoditak ~iji bih tiket, onda kada dobijem, bacio u ta dva vrutka tihana. pravo ne o~ekuje od svoje publike konzul- Me|utim, mi smo odrasli. To zna~i sistem ne zna ~itavu istinu; ~im se stvari razjasne, Harry i druìna postaju juna- tiranje rje~nika; u Ani}evu rje~niku stoji sme}e kao {to to nehotice ~ine stari i rastreseni da nakon ekstaze nalazimo volje i snage da bezjacima ~akavci i {tokavci zovu kaj- ljudi. Ali, eto, ne dolazi ni jedna ni druga radost, za malo promi{ljanja. Knjige o Harryju ci Hogwartsa. Osim toga istinu ne zna- kavce. Ili da bezjake smatramo polazi- Potteru, osim izvora profita i zabave, ju tek niì hijerarhijski stupnjevi. Naj- {tem za ~itanje prijevoda Harryja Pottera niti dobijam niti bacam. S vremena na vrijeme vi{a instancija, spomenuti ~arobnjak- dobijem neku manju ili srednju svotu koju ne umjetni~ko su djelo; dakle, legitimno kao {ovinisti~ke (protukajkavske) alego- polazi{te za diskusiju. ravnatelj, iz prikrajka nadzire sve i mu- rije? uzimam i ~iji tiket bacam. Male vje`be za ono {to Po~etna epizoda serijala o Harryju dro pu{ta/vodi Harryja inicijacijskim Drugi je problem {to se ovaj rustika- ~ekam, male radosti prije one velike koja me uvje- Potteru na simpati~an na~in artikulira putom. lan sloj sudara s izbojima ultraaktualnog ren sam, ne}e mimoi}i. dva osnovna egzistencijalna iskustva: Jer, Harry Potter, barem u prvom uli~nog jezika, kakav tro{e najè{}e tele- nastavku serijala, jo{ nije li~nost. On ne vizijske i radioface: »nije ba{ simpa«, Drugi slikar D. rekao je slikaru G: Ja niti ku- kao prvo, ideju da je ovaj svijet drugo- razredan, tek blijeda slika i tamni odraz donosi odluke, poput {egrta Hlapi}a; »hoda kao na federima«, »ja sam flit za pujem tiket, niti ~ekam, niti bacam. Ne znam, on nije mrvicu divlji i neodgovoran po- trolove«. Ali ovakvi su izbojci odvi{e ri- onoga pravoga; kao drugo, silovito uvje- jetki i nedovoljno konzistentno provede- tako re}i, ni da lutrija postoji, a imam rezultat ka- renje da posljednji i najmanji ovoga put Petra Pana; on nema svoju tamnu stranu poput Bilba iz Gospodara prsteno- ni, tako da je te{ko za njih na}i umjetni~- kav ~eka{, kao da sam dobio glavni zgoditak i ba- svijeta mora biti prvi i najve}i u drugo- ko opravdanje, npr. u gore predloènoj me. Sli~nu je pri~u ve} ispri~alo jedno va i Bastiana Balthasara Buxa iz Be- cio tiket, ~ak bih se, sada mi se ~ini, mogao po~eti skrajne pri~e. Potter ima neke za~etke svjesnoj gradnji harmonije iz disonanci- nezaposleno vanbra~no dijete bez stal- je. Dojam je prije da se radi o trenutnom radovati. nog mjesta prebivanja i tako|er ostva- karaktera, no pokazuje ih uglavnom na po~etku, jo{ u »stvarnom« svijetu (gdje prevodio~evu hiru. Tre}i slikar K. koji je vjerojatno bio u situaciji rilo internacionalni uspjeh; bija{e to di- Sli~nim hirom valja smatrati turbo- kakvoj i slikar D. nije rekao ni rije~i, samo se smijete po imenu Isus. Pri~a o Harryju je duhovit i zna se braniti od ja~ega). U kroatizme tipa po{tanska {krabica, kao i Potteru daje mrvu iste one snage koju svijetu magije Harry Potter je glina; (jednokratnu) upotrebu fraze kojom }e je{io. zasad on naprosto otkriva sve svoje ta- Ah, bilo je to vrijeme kada su u Zagrebu zen je prije dvije tisu}e godina pri~a kr- budu}i jezi~ni povjesni~ari mo}i to~no {}anstva donosila ljudskim bi}ima iz- lente ~im sjedne na metlu, on zna letje- datirati ovaj prijevod: najantipati~niji be- pri~e jo{ bile mogu}e. gubljenim u pandemoniju Rimskoga ti bolje od ikoga drugoga, a za sile zla zjak na str. 44 promrmlja ne{to kao »Ki bi, Carstva. on je doslovno nedodirljiv. da bi.« Nezgodno je {to }e slu|eni »odra- @elim upozoriti da je autori~ino sli« i ovo mrmljanje uklopiti u alegorij- [kola obja{njenje potonje Potterove osobine, sko (ili psihoanaliti~ko?) ~itanje; nastaje O bilo ~emu u raspletu, jedno od dvaju najljep{ih jeftin efekt. Govorite o bilo ~emu. Tako se kaè, tako netko Genijalna ideja J. K. Rowling kao mjesta romana. Drugo je mjesto, tako- U prijevodu sam neugodno ~esto su- zaèli. Vi mislite ni{ta lak{e. Imam neke rije~i, autorice romana za djecu bila je da ova- |er u raspletu, scena u kojoj spasenje sretao mjesta gdje kroz hrvatski probija kvom kr{}anskom figurom transformi- opet donosi najmanji i najprezreniji ~lan engle{tina izvornika (ma~ka je »zurila niz osje}aje, iskustva {to }u ih pou~en ovim ili onim ra instituciju koja ~ini glavni okvir za zajednice: Harryjev dom osvaja prvo Kalinin prilaz«; zlobni ku}ni Poltergeist pustiti da teku i budu neko veselo itakodalje. A najve}i dio dje~jeg ìvota: {kolu. Hog- mjesto u me|udomskom natjecanju za- izusti ne{to »svojim dosadnim, jednoli~- warts, {kola vje{ti~arenja i ~arobnja{- hvaljuju}i najnespretnijem |aku koji je nim glasom«, {to je valjda singsong; trol se vraga, niste ni po~eli a vidite da to o bilo ~emu ne »polako uvalio« u jednu prostoriju; Ha- tva, ustrojen je kao elitni angloameri~ki u~inio najneumjesniji, ali eti~ki vrije- moè bilo kako. Mnogo je lak{e govoriti o bilo koled` tipa Cambridgea ili Oxforda, s rry se »natra{ke prevrne i obori fenjer«). ~emu ako govorite o ne~emu, ako vas netko ne{to dan potez: suprotstavio se svojim prija- Tako|er, nedora|enosti pobu|uju sum- time da su neke osnovne dje~je traume teljima ne bi li ih upozorio da, po nje- nju da tekst nije pro{ao ono toliko po- pita, ako ste potaknuti. Govoriti bilo {to nije go- u takvom koledù elegantno okrenute govu mi{ljenju, ~ine krivo. trebno tre}e prevodio~evo ~itanje, ono u voriti o bilo ~emu, govoriti o bilo ~emu nije govo- naopa~ke (Harry je odu{evljen {to napu- Cveba za radionice pisanja: i autori- kojem se daje zavr{ni sjaj, u kojem se do- riti bilo {to itd. [to je to bilo {to, {to je to bilo {ta obitelj u kojoj je odrastao, budu}i ca i izdava~i romana s milijunskom nanesene odluke jo{ jednom razmatraju. da su ga oni ~itav ìvot zlostavljali). kladom priu{tili su si gre{ku u pripo- Ima neto~nih rje{enja (»rasta ~uperci«, »to kako? Ne poku{avajte odgovarati. Ne}ete se iz No, drugost vi{}unskog koledà odnosi vjednoj strukturi. Pred »terorom« ~a- }e samo zna~iti da }u umrijeti malo ka- zbrke izvu}i. Toliko neodre|enog ne moè podni- se vi{e na sadràj nego na formu {kolo- robnja~kih pisama obitelj koja je usvo- snije nego ina~e«), ima konstrukcija nepo- jeti ni pravi san. Kada namjeravate govoriti, osje- vanja. Sama je forma zadana, neupitna jila Harryja pobjegne (s Harryjem) trebno izvan hrvatskog standarda (»s }ate da govoriti o bilo ~emu nije brbljati. I da to i nama bliska poput para izno{enih tra- ~amcem na nepristupa~ni otok; Harry i druge strane od Harryja«, »E, sad, to mi perica: {trebanje ~arobnih formula i ~arobnja~ki lovo~uvar s istog nepristu- je drago {to me pita{«), nepravilnog re- nije ni ovo ni ono, i da je i ovo i ono: to je ne{to godina ~arobnja~kih otkri}a podjedna- pa~nog otoka odu istim ~amcem, a mi doslijeda rije~i (»vra}ali su se punih dè- va`no ali i neva`no, ne{to privatno ali i op}enito, ko je neizbje`no i podjednako dosadno ne doznajemo kako se potom obitelj pova tvrdih kola~i}a«), (»vampira, kojeg ne{to {to se ti~e bli`njih ali ih se i ne ti~e, ne{to kao {trebanje kemije i povijesti, a pro- izvukla s otoka; o~ito, ~amac nisu vi{e je upoznao u Rumunjskoj i kojeg se boji da }e do}i za njim ovih dana da ga na- to~no ali i neto~no, ne{to vidljivo ali i nevidljivo, ces u~enja ~arobnja~kih vje{tina sluì mogli imati. tek kao ovla{ skicirana pozadina za padne«) te rogobatnosti (»razlegne se ne{to iz sna ali i iz budnosti, ne{to idimi i ne{to Osnovna vrlina pri~e o Harryju zvuk kao da ne{to klizi«). glavni zaplet. Hogwarts funkcionira Potteru leì u svijetu sklopljenom od do|imi. Govoriti o bilo ~emu i bilo kako: kao da Dakako, prijevod ima i nadahnutih kao analogija, ne kao alternativa stvar- kockica stvarnoga i kockica ma{te, lo- rje{enja (poput »metloboja« za glavni ~a- se upravo to bilo {to i bilo kako tematizira i samo nim u~ili{tima. gi~ki izvedenom iz osnovnih postavki robnja~ki sport) i mjesta na kojima bez postaje predmet govora, pa i vrlo zahtjevan za- Kad bolje pogledamo, i ~arobnja~ko (svijet magije postoji uz na{; magija se problema prati »prozirnost« originalnog htjev, ~udna igra. O bilo ~emu postaje o svemu i je dru{tvo potro{a~ko poput na{eg: sva mora u~iti u {koli); ideje, karakteri, stila, npr. u komi~nim scenama s po~et- djeca prièljkuju najbolji model ~arobne problemi, ~ak i zaplet sve je to se- ka. Zbog toga vjerujemo da }e se oko sto- ni~emu, mjesto kamo rije~i ne dolaze rado. Govo- metle, ali priu{titi si ga mogu tek malo- kundarno. Harry Potter jest pitoma la g. Crnkovi}a u prevo|enju daljnjih na- rite o bilo ~emu! I vi onda u{utite, ne kaète ni ri- brojni. Tako|er, to je dru{tvo i socijal- knjièvnost, slatki destilat kr{}anstva, stavaka Harryja Pottera ~e{}e i postoja- je~i. I pri tom znate, sasvim ste sigurni, da je no raslojeno (na vi{u i niù srednju kla- pilulica za bezbolnije uklju~ivanje u nije okupljati kolo prevodila~kih muza. Z upravo to to o bilo ~emu, bilo kako i sli~no. Z su), pri ~emu o tome govore samo neod- postoje}i poredak. Z N. J. 18 zarez II/34, 22. lipnja 2.

sljednjega daha neprestano mije- prijed predvidivom i po svaku ci- sa, prirediti bolje i vjerodostojni- prosudaba tipa da »prave umjet- njao, dotjerivao i dopisivao, i bu- jenu negativnom zavr{nom ocje- je izdanje, jer su, ispri~avam se ni~ke vrijednosti uvijek imaju dimo posve iskreni, puno vi{e nom. Nipo{to. I prije bih pregri- na slikovitosti, ba{ oni bili na transideologijsku dimenziju« jer »pokvario« nego »popravio«. To, zao jezik nego zlurado citirao pravoj stanici u trenutku kada je »snaga umjetni~ke ekspresije i do{ao pravi autobus, i morali su polisemi~nost umjetni~kog dis- u}i i sjesti, jer tko zna kada }e se kursa uvijek nadrastaju ograni~e- sli~na stvar ponoviti i tko zna nost umjetnikovih nazora« i da je kome }e se ukazati takva prilika. u tom, dakle, nadrastanju ograni- Napominjem: pogre{ne tek- ~enosti »tajna univerzalnosti Krleà, stolo{ke pretpostavke osnova su umjetni~kog djela i njegovih po- uredni~koga sistema unutar koje- ruka«, zatim solidnome pregledu ga je ovo izdanje prire|eno i taj Krleìna stvaranja po ànrovima Millennium Edition je sistem, iako po mome sudu po- sa {kolskim svr{etkom o kriti~ko- gre{an, ostvaren bez unutarnjih me odnosu i autenti~nome vlasti- Viskovi} & Bogi{i} su s ta- proturje~ja, u potpunosti i bez tom izrazu, dakle u Predgovoru gre{ke. Dakle, izdanje je pouzda- nepotpisani (urednik, urednici) kvim krleòlo{kim no u svojoj proma{enosti. Ponav- na barem dva mjesta (str. 31 i 32) kapitalom i iskustvom iza ljam: prekasno je da argumenti spominju ova (dakle, ne ta) Krle- sebe mogli i morali na- {to }u ih iznijeti budu korektiv- ìna sabrana djela. Tako nakon nim to~kama u pripremi sljede- popisa knjiga iz sarajevskoga iz- praviti rez na dosadnoj }ih knjiga ovoga izdanja, posebi- danja slijedi re~enica: »Za prire- uredni~koj {tukaturi Krle- ce triju knjiga novela (Novele/Hi- |iva~e ovih Krleìnih sabranih ìna diskursa ljadu i jedna smrt, Hrvatski bog djela posebnu va`nost imaju pr- Mars, Glembajevi), jer bi time tek- vih sedam kola, objavljenih za Dean Duda stolo{ki proturje~ni Krleà posta- Krleìna ìvota, u kojima je autor Djela Miroslava Krleè, sv. I-V., glav- o jo{ proturje~niji kao, primjeri- definirao kona~nu varijantu svo- ni urednik Velimir Viskovi}, urednik ce, u razli~itim fazama Zorina iz- jih djela, a i kompozicije pojedi- Vlaho Bogi{i}, Naklada Ljevak, Mati- danja. Time bi uredni~ki sistem, nih knjiga. Ta ~injenica prire|i- ca hrvatska, HAZU, Zagreb 2000. iako utemeljen na pogre{nim va~e nu`no obvezuje; svako odu- pretpostavkama, izgubio unutar- stajanje od te Krleìne definitiv- e znam je li svitalo kada su nju konzistentnost, a to se ipak ne varijante mora biti ~vrsto i de- prvi primjerci Djela Miro- ne bi smjelo dogoditi. taljno obrazloèno« (32). Rekao N slava Krleè s uredni~kim bih da je svako odustajanje od »te potpisima Velimira Viskovi}a i Urednici i prire|iva~i Krleìne definitivne varijante« Vlaha Bogi{i}a stigli iz ~akove~ke Najprije bih rekao ne{to o gotovo zdravorazumska nu`nost, tiskare u Zagreb. Dvadeset i tome da se Viskovi} & Bogi{i} ali o tome ne{to kasnije. osam godina, od zadnje knjige nisu pridràvali osnovnih pravila Dakle, {to imamo u ishodu: Zorina izdanja Sabranih djela dobroga uredni~kog i/ili prire|i- prire|iva~i i urednici (glavni i Djetinjstvo 1902-03 i drugi zapisi va~kog pona{anja prilikom pri- onaj drugi), sabrana djela i/ili (1972), Krleè uglavnom nije bilo preme teksta, i to onih ~ije su kr- djela, frazetine i floskule te na u ovome zakutku, a sigurno bi, {enje sami iskusili, dakle onih {to kraju Predgovora jo{ jednom tko da su mu Filipove godine, znao su i njima i suradnicima u Krleì- je kome prire|iva~ i urednik, uz kako sve dolazi i vjerojatno bi po- jani svojedobno predstavljala po- osnovno na~elo: »Urednici su u godio kako }e sve to izgledati: i nekad te{ko razrje{ive pote{ko}e. koncipiranju izdanja i pojedinih pet tvrdo uvezanih svezaka, i svezaka nastojali u svakom pogle- osam knjiga ukupno, i korice du izraziti izvornost i cjelinu au- boje trule vi{nje sa stara~kim li- naravno, vrijedi uz uvjet, odno- znamenitu uredni~ku »Ja sam sve torskoga pristupa, drè}i se re- kom u reljefu i zlatni potpis is- sno uz kakvu-takvu suglasnost da to mogao sam«, iako postoje mje- zultata kriti~ke i znanstvene pod njega. Na hrptu tako|er zlat- je sve doista ~inio sâm Krleà i sta na kojima bi ona tako dobro Staviti Krleìnu obrade« (36). ni pravokutnici, zlatnim otisnuto da je za to imao valjane poeti~ke legla. Nisu, naime, u pitanju ime i prezime, zlatni naslov i na razloge. U tom bi smislu jedina osobne ta{tine i lagano titranje pripovijedanome Biografske dopune dnu zlatni broj. U svescima, tu bi za reljef vjerodostojna bila zadnja neuralgi~nih to~aka narcisoidno- monologu se vjerojatno povratnik Krleà Krleìna fotografija uop}e. Ali sti na{ih svakida{njih, ve} jedan Autor @ivotopisa Miroslava Kr- ipak malo prevario, kronologijski, kako sve to Krleà uglavnom nije izniman pisac i argumentirana navodnike isto je leè (str. 135-236) nedvojbeno je svi romani osim Zastava: 1. Vra`ji ~inio sâm i kako su oni koje je za stru~na rasprava. kao uvesti inter- Velimir Viskovi}. Naime, izvr- otok, 2. Tri kavaljera frajle Melani- to ovlastio imali ne{to slabije uho Tko je god imao priliku prire- stan ~injeni~ni pregled pi{~eva je, 3. Povratak Filipa Latinovicza, za knjièvnost ili pak ne{to ~i- diti neko Krleìno djelo ili pak punkciju u zadnje ìvota i rada uvelike se podudara 4. Na rubu pameti, 5. Banket u Bli- novni~kiji odnos spram knjièv- uspore|ivati njegove varijante, s natuknicom @ivotopis {to je u tvi (I-III). noga diskurza, uz njegov se je retko je barem jednom u{ao u gi- poglavlje Uliksa drugome svesku Krleìjane potpi- ljef na koricama mogao slobodno bljivost njegova teksta od, primje- suje upravo Viskovi}. Kra}enja Likovi u reljefu na}i i jedan mali, onaj An|elka rice, prvoga ~asopisnog izdanja gotovo da i nema, osim, primjeri- Dizajn }e tobo`nje znalce i Malinara, a nekako mi izgleda da preko objavljivanja u razli~itim Viskovi} potpisuje izdanje kao ce, zanimljivoga podatka da 1926. pristalice vizualno-filolo{koga popis kandidata time nipo{to nije knjigama do ~udnih redaktura u glavni urednik, a Bogi{i} kao Krleà upoznaje mladoga slikara Krstu Hegedu{i}a, ne}aka Kami- kontinuiteta podsjetiti na zadnje zavr{en. ovim ili onim sabranim djelima, i urednik. Ne zanima me uspo- la Horvatina, s kojim }e ga vezi- sarajevsko izdanje Zastava. Oni Ukratko, u stanju teksta vidim osjetio pritom kako mu rastu za- stavljena hijerarhija i mogu}e ra- vati dugotrajno prijateljstvo i su- ne{to zajedljiviji spominjat }e u klju~ni problem prvoga kola Kr- zubice od nepodudaranja, od re- zlike u ovlastima. Zanima me tko radnja, ali su, uz nekoliko prefor- tom kontekstu ukradenu stoti- leìnih djela, ali ako se ovako na- ~enica, od nelogi~nosti, od pre{u- se u prvom svesku Djela skriva mulacija, jo{ zanimljivija pro{ire- njarku i s podsmijehom uputiti stavi, a to je sad ve} filolo{ka }enih mjesta i naknadnih ideolo{- iza nepotpisanoga Predgovora, ne- nja u odnosu na enciklopedijsku na sovjetska izdanja sabranih dje- nu`nost, taj }e problem biti pravi kih punjenja, taj zna o ~emu go- potpisanoga @ivotopisa Miroslava trade mark cjelokupnoga izdanja, vorim. Neizmjerno mi je stalo do Krleè i tko je u svakome od pet natuknicu. Tako su uvr{teni pola Maksima Gorkoga i klasika daci o tome da je Krleà na rati- marksizma. Ali s podsmijehom posebice kada je u pitanju pripo- filolo{ki pouzdanoga izdanja Kr- svezaka sastavio, logi~no, nepot- leìnih djela i za taj posao ne vi- {tu u Galiciji u srpnju i kolovozu ne treba i}i tako daleko jer se i u vjedni dio opusa. Rekao bih da je pisanu Napomenu prire|iva~a, da- dim kvalificiraniju ekipu od one 1916. stalno uza se imao tablete vlastitom dvori{tu na|e dobrih posrijedi pogre{na tekstolo{ka kle, zanima me tko je zapravo kojoj dugujemo Krleìjanu, dakle cijankalija da se moè otrovati uzora, po~ev{i od razli~itih izda- procjena koja u ishodu od Visko- priredio Krleìne tekstove, budu- vi} & Bogi{i} Krleè ~ini samo od znalaca poput Viskovi}a, Bo- }i da to nigdje ne pi{e. ako bude te{ko ranjen ili ako se nja klasika hrvatske knjièvnosti zatekne u kakvoj drugoj neprilici, jo{ jedno izdanje velikoga pisca, a gi{i}a i, svakako, Kapetani}a te Usmena predaja tvrdi da su poput [enoe i Ujevi}a, pa do o doìvljaju maj~ine i o~eve smr- ne ono {to bi pojava njegovih iznimnoga stru~nog suradni~kog urednici i prire|iva~i iste osobe, fri{koga i dojmljivog primjera kati, o recepciji knjige Panaita djela nakon vi{edesetljetne dis- trija Ba{i}, Mataija i Vinchierut- ali smo onda ili bili jako brzopleti kav su Vrhovi svjetske knjièvnosti. Istratija Vers lautre flame, o zala- ti, dakle od ljudi koji s Krleìnim ili se nismo maknuli ni korak da- U prvi mah u~inilo mi se da je tance, normalnih stru~nih uvjeta ganju kod Ma~eka za Adìjino i personalne enciklopedije mogla tekstovima ìve svakodnevno i lje od prethodnika koji su, pri- stara~ki Krleìn lik u reljefu na intenzivno gotovo dva desetlje}a. pu{tanje iz zatvora 1938, o poku- i morala biti. Dobili smo tako namje}uju nepotpisani u novom iz- koricama, primjerice Vra`jega oto- Pravi su se posla prihvatili, ali ni- {aju izmirenja pe~atovaca s partij- kon nekoliko desetlje}a ~ekanja danju, u sarajevskim Sabranim ka ili Na rubu pameti, prikladan sam siguran da je i rezultat pravi. skom linijom, Richtmannovu re- proturje~noga Krleù, ali ne s ob- djelima objavili Vra`ji otok koji je koliko i glagolja{ki natpis na na- Time èlim samo re}i da su feratu i Krleìnoj podr{ci, o pri- zirom na antiteti~nost njegove tom prilikom »prvi put popra}en slovnici prve knjige Povijesti hr- urednici ovoga izdanja: 1) po{li vo|enju u policiju po~etkom vatskoga romana Kre{imira Ne- mentalne strukture u Lasi}evu (i od krivih tekstolo{kih pretpo- samostalnom, nepotpisanom bi- 1945. zbog svjedo~enja u istrazi meca. Naime, nepisano pravilo on je u uredni~kom vije}u) zna~e- stavki, pa su tako zapravo nesvje- lje{kom, sro~enom u tre}em licu, Stanislava Kop~oka, o ponovnom biografske dokumentarne vizua- nju, ve} u tekstualnom izgledu sno do{li i do krive esteti~ke, od- ali s karakteristi~nim autorefe- primanju u partiju 1948, o suko- lizacije knjièvnih tekstova u iz- njegova romanesknoga opusa. nosno knjièvnopovijesne kona~- rencijalnim pristupom, pa se bu sa [egedinom, o Sperberovu danjima sabranih ili njima sli~nih Jednom u ìvotu nice, 2) da se nisu pridràvali moè pretpostaviti da ju je prema zalaganju za francusko izdanje djela glasi: fotografija, crte` ili osnovnih pravila dobroga ured- Krleìnim naputcima priredio va`nijih Krleìnih romana i no- slika pisca, ako je to ikako mogu- Htio bih otkloniti bilo kakvu ni~kog i/ili prire|iva~kog pona{a- urednik izdanja An|elko Mali- vela, o zdravstvenom stanju i su- }e, uzimaju se iz onoga vremena mogu}u sumnju koja bi mi se nja prilikom pripreme teksta, i to nar« (237). Kada prire|iva~/-i no- sretima 70-ih godina. u kojemu su nastali tekstovi uz mogla vratiti kao bumerang, u upravo onih {to su i njima i su- voga izdanja u~ini/-e to isto, onda Tko je pak od prire|iva~a, u koje se objavljuje autorova ilu- obliku niza razli~itih razloga po- radnicima u Krleìjani ponekad doslovce ulazimo u za~arani krug jednini ili u mnoìni, sastavio stracija. put ta{tine (ja bih znao bolje) ili izazivala glavobolju, i 3) da su s autoreferencijalnoga pristupa i spomenute napomene na kraju Me|utim, priznajem, pogrije- povrije|enosti (za{to mene niste takvim krleòlo{kim kapitalom i »sigurnih naga|anja« na nekoliko svake knjige ~ini mi se va`nijim {io sam. Jer kada je posrijedi Kr- zvali), i koja bi mogla pretvoriti iskustvom iza sebe mogli i morali razina. od popisa prijevoda Krleìnih leà, stara~ki je portret posve pri- ovih desetak kartica u zapjenjenu napraviti rez na dosadnoj ured- Nadalje, u Predgovoru, na prve djela na strane jezike. Knjige, na- mjeren, budu}i da je on do po- i neargumentiranu cjelinu s una- ni~koj {tukaturi Krleìna diskur- ~etiri stranice {eprtljavom nizu ime, zavr{avaju Bibliografijom, sa- zarez II/34, 22. lipnja 2. 19 stavljenom od relevantnih izda- od tih slika i ~uo je majku gdje upozorio na tekstolo{ku i esteti~- od Joycea preko Kafke do Krle- Gabrijelove. To je namazana ma- nja izvornika koji je posrijedi i pla~e«, u kojemu nije puristi~ki ku apsurdnost takva postupka: è, naravno, u ranijim izdanjima. ska!« (39). spomenutog popisa njegovih pri- svim daskama oduzet pridjev Promatra tako Filip iz kavane ljud- Staviti Krleìnu pripovijeda- jevoda. Tako je uvrijeèna struk- »drvene« koji je, paradoksalno, u sko kretanje na ulici i misli o tome nome monologu navodnike isto Utakmica s pola snage tura knjiga, naravno osim spome- svim sljede}im izdanjima ostao »kako bi zapravo sve to gibanje tre- je kao uvesti interpunkciju u za- A da usporedba s interpunkci- nute prve u kojoj se nalazi Vra`ji rezerviran samo za daske na mo- balo zaustaviti na jednom platnu i dnje poglavlje Uliksa. Time se za- jom u struji svijesti Molly Bloom otok, sljede}a: Krleìn tekst plus stu. Zanimljivo je da je Filip naslikati. I kopita na asfaltu, i {kri- pravo modernizmu navukla br- nije ba{ preupadljiv i svima jasan Dodatak koji se sastoji od Napome- samo tada i nikada vi{e pun »so- pu to~kova pod teìnom osovina, i gr- njica. I tu onda prestaje svaki raz- primjer, svjedo~i tek usput vrhu- ne prire|iva~a i Bibliografije. cijalnoga progona«, preoblikova- mljavinu metala na granitu i {ina- govor, i tu }e svatko tko se ozbilj- nac naratolo{kih bedasto}a ostva- noga kasnije u »osje}aj mra~noga ma, kako bi sve to stvarno i istinito no zanima Povratkom Filipa Lati- Kanon u dijakroniji ren na nekim mjestima u romanu progona«. Dakle, izdanje Povrat- trebalo nekako zaustaviti u gibanju, novicza odloìti novo izdanje ro- Na rubu pameti, gdje su dijelovi Upravo se u tim napomenama ka Filipa Latinovicza iz 1947. este- fiksirati u nekoj vi{oj objektivaciji«, mana, ba{ kao {to je to ~inio i sa pripovjeda~eva diskurza pod- prire|iva~a, uz nekoliko spome- ti~ki je i knjièvnopovijesno ka- a istodobno osje}a kako je nemo}an sarajevskim i sa Zorinim. Tako }e sje}am roman je ~ista autodijege- nutih formulacija iz Predgovora, nonsko, a u svim je kasnijim, naspram svih tih koli~ina i kako se pa- u~initi i s Vra`jim otokom, koji je za, dakle ispripovijedan je u 1. nalaze tekstolo{ka na~ela i oblici àlost, tekst pretrpio niz njegovoj izborio napokon romanesknu sa- licu stavljeni u navodnike njihove aplikacije, a to je zapravo mostalost, i vratiti se tekstu u (primjerice str. 51), a da tom priklju~na to~ka u kojoj se na neko- njegovu novelisti~kom okruènju godom nije na po~etku ili svr{et- liko na~ina sabiru svi mogu}i pri- u Zorinu izdanju, jer tamo ne}e ku iskaza glagol govorenja ili mi- govori. Ponavljam: urednici su na prvoj stranici pro~itati: Tri go- {ljenja koji bi mo`da mogao upu- po{li od krivih tekstolo{kih pret- dine nije mladoga Kavrana bilo na }ivati na vremensku distancu iz- postavki, pa su tako zapravo ne- domu. Kada se vratio jedne no}i, nje- me|u doìvljajnoga i pripovjed- svjesno do{li i do krive esteti~ke, gov ro|eni otac, stari Kavran, nije nog ja. Tko, zaboga, citira pripo- odnosno knjièvnopovijesne ko- nikako mogao da povjeruje da mu je vjeda~a, ne znam. Tko je izmislio na~nice. Zato nije bilo dobro to sin. Bilo je karnevalsko vrijeme i taj sjajni, nikad vi|eni na~in pri- uzeti sarajevsko izdanje kao starome se pri~inilo da je to maska kazivanja svijesti? Ni to ne znam. osnovu, iako je posrijedi zadnja neka koja se pojavila da ga stra{i. Ali znam da je pouzdano Zorino autorova ruka. To se, naravno, »Taj blijedi mrtvac s dubokim, upa- izdanje iz 1960. moè tekstolo{ki braniti i sustav- lim o~nim {upljinama, ta }elava, Da ne duljim. Izniman krleò- no provesti, ali otvara va`na este- prosjeda, krezuba glava, taj stari lo{ki kapital koji je trebalo oplo- ti~ka i knjièvnopovijesna pita- otrcani kostur, prosjak kome na hla~- diti ovim izdanjem prokockan je. ne izderotine viri golo meso, to da je Nije ~ak ni vratio uloèno, dakle nije zasluìo ni ono {to se obi~no naziva investitorovom nagradom Prire|iva~i i za hrabrost. I osje}am se nekako Pustimo pri~u o nelagodno dok o tome mislim, i urednici morali su neizmjerno mi je ào. od medijski ~esto {ezdeset svezaka i Naravno da je mogu}e napra- kutijama iz Sveu~i- viti dobro kriti~ko izdanje Krleì- spominjane nih djela. Za to je potrebno tek iznimke prvoga li{ne. Korisnije je beskrajno strpljenje i ne{to druk- izdati pouzdani ~ija pravila igre. Pustimo pri~u o izdanja Izleta u {ezdeset svezaka i kutijama iz Rusiju napraviti tekst Povratka Sveu~ili{ne. Korisnije je izdati Filipa Latinovicza pouzdani tekst Povratka Filipa tekstolo{ko pravilo Latinovicza nego objaviti {est sve- nego objaviti {est zaka u kojima }emo ~itati Krleì- ne bilje{ke o gla~alu i ruskim ge- svezaka u kojima neralima. Te ga mudrolije sigur- nja, odnosno u ve}ini slu~ajeva }emo ~itati Krleì- no nisu u~inile velikim piscem, nasilno dislocira Krleù iz mati~- ba{ kao ni ogled o stogodi{njici noga modernisti~koga konteksta, ne bilje{ke o Baudelaireove smrti. Dakle, pola- otupljuje svjeìnu i knjièvnopo- gla~alu i ruskim ko i ustrajno, izdanje A, izdanje vijesnu relevanciju njegova dis- B, izdanje C, usporedbe, promje- kurza. generalima ne, razlozi i tako dalje, koliko god Naime, razli~ita Krleìna djela trajalo. Millennium edition Krleì- zgotovljuju se, neka mi bude do- nih djela bila je za to iznimna pu{teno, tekstolo{ki i esteti~ki njegov jedini sin Gabrijel? Onaj jaki prilika. Naàlost, za nj ne postoji istodobno, i to po njihovoj knji- punokrvni bikonja, tvrdoglavo ma- nikakav service pack. Nedefinirano èvnopovijesnoj i vrijednosnoj gare, koji se tukao s njime na no` i ne{to govori mi da su Viskovi} & logici, a ne zahvaljuju}i ~inu pri- stolicom mu razbio glavu! To je tat, Bogi{i} odigrali ovu utakmicu s re|ivanja u sklopu sabranih ili duh protuha neka koja se uvukla pola snage. [teta, velika {teta. Ili odabranih djela. Drugim rije~i- ovamo da ga zakolje! I te o~i nisu mo`da nije? Z ma: dijelovi Krleìna opusa imaju, sa vrijednosnoga stajali{ta, razli~ite ritmove dovr{avanja. Oni su dijakronijski i knjièvnopovi- »MRAMOR-PLAST« d.o.o. jesno razli~ito kodirani i ne mogu za proizvodnju, usluge i trgovinu se podvesti pod sinkronijsku uni- inicijalnoj izvedbi proturje~nih sivno gubi pod njima kao pregaèn i Tel.: 01660 49 47 fikaciju, ~ija god ona bila. Stoga zahvata, od kojih jedan izaziva nemo}an detalj (31-32). Mob.: 091660 49 47 su prire|iva~i i urednici morali gotovo pa zgraànje. Sumnjam da bilo tko moè od sada{nje, medijski ~esto spo- Taj klju~ni autorski, uredni~ki opravdati navodnike u prvom di- minjane, iznimke zvane Izlet u ili redaktorski postupak koji os- jelu fragmenta, ali je jo{ besmi- POLY STOL Rusiju, teksta koji je dovr{en ve} porava knjièvnopovijesnu rele- slenije za{to ih taj poznati netko u prvom izdanju 1926, napraviti vantnost bilo kojem kasnijem iz- nije umetnuo u drugom dijelu, namijenjen je za unutarnje i vanjske prostore, terase, pizzerije, pravilo. Napominjem da nisu po- danju Povratka Filipa Latinovicza od osje}a nadalje, budu}i da je bistroe, caffe barove, restorane, uz bazene, balkone... srijedi nu`no prva izdanja, ve} sastoji se u umetanju navodnika struktura fraze posve jednaka? na po~etak i kraj onih dijelova Tako po prilici izgledaju Krleìni knjièvnopovijesno najrelevan- Materijal izrade umjetni mramor teksta koji su oblikovani pripovi- romani u novom izdanju. Tako tnija koja tako uspostavljaju Kr- Boja postolja crna... jedanim monologom, odnosno izgleda i Vra`ji otok, a nije bio ta- leìn kanon. Boja plo~e po Va{em izboru Tako su, primjerice, Povratak pretvaranju tehnike koja je kod kav 1955. u Novelama u Zorinu iz- nas poznatija kao slobodni neu- danju. Tako u sarajevskim Sabra- Filipa Latinovicza i Hrvatski bog Bistro stoli} disk postolje pravni govor upravo tim znacima nim djelima izgledaju i domobran- Mars, i tekstolo{ki i esteti~ki do- Ø 50 cm 360 Kn navoda u ne{to ~emu je te{ko ske novele, odnosno ciklus Hr- vr{eni u prvom poslijeratnom iz- Ø 60 cm 390 Kn danju, onom Nakladnog zavoda na}i ime. To zapo~inje u Zorinu vatski bog Mars, u kojemu ovaj izdanju i traje uz arbitrarnu koli- postupak doìvljava modernisti~- Hrvatske, koje je, zanimljivo, pri- Bistro stoli} Poly postolje, visina 72 cm ~inu dodanih ili pak izba~enih ki vrhunac. Pogleda li se samo re|eno uz uredni~ku suradnju i Ø 60 cm 390 Kn navodnika do Viskovi}a i Bogi{i- kako izgledaju novija »postka- korekturu Slavka Batu{i}a, ~ovje- Ø 70 cm 450 Kn }a. Broj njihovih navodnika razli- nonska« i navodnicima zasi}ena ka koji je nedvojbeno imao savr- 60x60 cm 450 Kn kuje se i od Zorina i od sarajev- izdanja Barake Pet Be i Kraljevske {en sluh za Krleìn narativni dis- 70x70 cm 540 Kn skoga, i to jasno upu}uje da je taj ugarske domobranske novele, ~ovje- kurz. Dakle, vratiti se Povratku 60x80 cm 540 Kn Filipa Latinovicza oslobo|enom roman jednostavno bolestan od ku nekako do|e da se zapita o tih besmislenih navodnika i, na- smislu filologije. Jer pripovijeda- nelogi~nih autorskih i uredni~kih Barski stolovi visina 115 cm àlost, nije prona{ao svoje lije~- ni je monolog da ne pro{iru- {tukatura, zna~i uspostaviti upra- Ø 60 cm 500 Kn vo to izdanje kao kanonsko, iako nike. jem pri~u bez potrebe, upu}ujem tek na Doritt Cohn, Transparent ne mogu izdràti i ne spomenuti Izme|u ostalog moèmo Vam ponuditi i vi{e modela stolica, te Tko koga pripovijeda Minds. Narrative Modes for Presen- kako je sjajno i prvo, u kojemu ostali sitni inventar, ~a{e, pepeljare itd. ting Consciousness in Fiction (1978) Filipova majka ima »sirov«, a ne Iako stvar zahtijeva podrobnu Brza montaà i demontaà plo~a od postolja, jednostavno jedan od temeljnih moderni- kao kasnije »surov« glas, u koje- raspravu, navest }u tek jedan pri- odràvanje. sti~kih pripovjednih postupaka mu se nalazi re~enica »Trgnuo se mjer iz novoga izdanja da bih PDV nije ura~unat u cijenu 20 zarez II/34, 22. lipnja 2.

po~eo pisati, napisao sam prve pri- prije zato da bih ispripovijedao do- kad kad sjednem da napi{em pri~u, prirodoslovce. Kamo bi dospjeli ~e na hrvatskom, ali se ve} tada je- bre pri~e, a naàlost rat ih stvara. uhvati me panika. Stvar je u tome Irci da su imali takvo stajali{te? zik bio promijenio i nisam bio u Naposljetku, na{a je civilizacija i da je svaka pri~a na neki na~in nov Joyce je pisao u inozemstvu, a re- toku pa je moj hrvatski zvu~ao, proistekla iz rata, pa i kultura pisa- svijet koji treba od temelja stvarati. vitalizirao je engleski jezik. Niz je valjda, kao neko projugoslavensko nja potje~e od ratnih pri~a, od Ili- Mislim da se ne moè raditi prema takvih primjera: Beckett je pisao jade i manjim dijelom Odiseje. Prva formuli. Ako se pi{e prema formu- na francuskom, Poljaci Conrad i polovica Biblije sastoji se uglav- li, izgubi se ìvotnost. Uvijek pi- Kosinski pisali su na engleskom, nom od ratnih pri~a. Tako mislim {em ab ovo. Isto tako ne predajem Rus Nabokov isto tako... A nama Josip Novakovi}, pisac da sam direktno ili indirektno po- dogmati~no, nego poti~em studen- ne treba knjièvnost koju pi{u Hr- kupio mnogo od tog svjetonazora te na eksperiment i slobodu. vati na stranim jezicima, iako broj- koji se zasniva na ratnim pri~ama. Kulturna je sredina ovdje posljed- ke govore da polovica Hrvata ìvi Gledajte, i sport je zapravo simula- njih godina jako optere}ena time {to izvan Hrvatske. Sve dok se ne pro- cija rata. Posve je prirodno pisati o hrvatska knjièvnost u svjetskim raz- {iri pristup tome {to je to hrvatska Uvijek ab ovo ratu jer nam je kultura ratni~ka. Ni mjerima zapravo ne postoji. Nema knjièvnost, dok ne budu svi uklju- Amerikancima to nije strano jer to prijevoda, ne postoje prepoznatljiva ~eni i oni koji pi{u na dijalekti- Da nismo toliko sve ispo- je zemlja koja je u ovom stolje}u mjesta i autori. No neki tvrde kako i ma i stranim jezicima, svih politi~- sudjelovala u najvi{e ratova. nemamo bogzna{to ponuditi ~itatelji- kih orijentacija hrvatska knji- litizirali i da stalno ne S obzirom da svoje pri~e nisam èvnost ne}e biti prisutna u svije- ma u svijetu. Iz va{e ameri~ke suàvamo i sami mijenja- ni pisao kao propagandu, nisu ni tu. Ovdje je knjièvno ozra~je jo{ primljene kao propaganda. Jasno, perspektive kako to izgleda? izrazito ekskluzivno i totalitaristi~- mo {to je to hrvatska dogodi se da ljudi ne razumiju pri- Mislim da velik dio krivice ko po temperamentu, a ne plurali- knjièvnost, mogli bismo ~e. Tako npr. kad sam jednom jav- za slabu prezentaciju hrvatske sti~ko. [to }e na{a knjièvnost svi- se bolje prezentirati no ~itao pri~u Koùh, u kojoj lik iz knjièvnosti u inozemstvu snose jetu ako je toliko ekskluzivna? osvete ubije nedu`na ~ovjeka, a pi- ovda{nji politi~ari i kulturdiktatori. Tako se npr. Ivu Andri}a neko S europskog gledi{ta ~esto je odve} sana je ispovijedno u prvom licu, nagla{eno kako iz Amerike stiè samo Jadranka Pintari} neki me student pitao kako je mo- vrijeme isklju~ivalo iz hrvatske knjièvnosti zbog njegova jugosla- fast-food, holivudska produkcija i »S izo{trenim smislom za ironiju i gu}e da nekog ubijem i onda o knjièvnost s lista bestselera. Premalo ustrajnim osje}anjem nade Nova- tome mirno pri~am i jo{ mi plate venstva. Da nismo toliko sve ispo- litizirali i da stalno ne suàvamo i se zna i govori o tome da tamo isto kovi} oìvljava ljude u ~ijim su se za to. Taj mladi}, dakle, nije znao tako postoji jedna paralelna kultura, karakterima zaglavili {rapneli i u ni osnovne stvari o pisanju. sami mijenjamo {to je to hrvatska knjièvnost, mogli bismo se bolje nikako je ne valja nazvati subkultu- ~ijim su ìvotima ostala neo~i{}ena U va{im pri~ama gotovo uvijek po- rom, koja ipak njeguje neke druge minska polja.«, pisao je Publishers prezentirati. Mnogi mali narodi stoji manje ili vi{e izraèna crta vrijednosti i stvarala~ke oblike. Pa i vi Weeklly o knjizi Josipa Novakovi}a napravili su proboj na englesko go- nadrealnosti. To je vidljivo i u pri~a- vorno podru~je, a mi nemamo ~ak ste sami dio te akademske kulture. Je li Salvation and Other Disasters (1998) ma s ratnom tematikom. Zna~i li to da koju je New York Times uvrstio u ni dovoljno {irok pristup u prihva- vam to pomoglo pri objavljivanju popis zapaènih knjiga godine. Za }anju vlastite knjièvnosti i stalno knjiga? tu, te jo{ dvije knjige kratkih pri~a stajali{te. Tako da su mi, kad sam mijenjamo mjerila. Ako nam se Ta se paralelna kultura kre}e Apricots from Chernobyl i Yolk autor poslao pri~e u ~asopis Gordogan, netko ne svi|a ili na~in na koji u rasponu od jazza pa do alterna- je dobio niz uglednih knjièvnih odgovorili neka najprije nau~im je- Na{i knjièvnici i pi{e, odbacujemo ga. Tako su bile tivnih smjerova u pjesni{tvu. Doi- nagrada. Ina~e, Novakovi} objav- zik, pa tek onda pi{em. Onda sam kulturolozi jo{ pate odba~ene npr. Slavenka Drakuli} i sta postoji niz kulturnih slojeva u ljuje ~lanke i pri~e u mnogim novi- odustao od pisanja na hrvatskom i Dubravka Ugre{i} iako su imale Americi i ne bave se svi samo ko- nama i ~asopisima: New York Ti- usavr{avao se u engleskom. Jasno, od jugoslavenske velik uspjeh. I one su dio hrvatske mercijalnim stvarima. Knjièvna mes, Los Angeles Times, Paris Review, time ne{to gubim: kada bih pisao knjièvnosti. Gledajte, ~ak smo se off-produkcija najrasprostanjenija European Magazine, Antaeus, Triqu- na hrvatskom, u dijalozima bi ljudi ideologije nepovje- neko vrijeme odricali i Krleè. S je na sveu~ili{tima. Ve}ina sveu~i- artely i dr. zvu~ali prirodnije, govorili bi u di- druge strane, velik je problem i to li{ta ima programe za kreativno pi- Prije gotovo ~etvrt stolje}a oti- jalektu. Na engleskom je to nemo- renja prema {to nema dovoljno kvalitetnih pre- sanje, a odjeli za engleski pomno {ao je na studij u SAD, gdje je za- gu}e opona{ati. Dakle, mogao bih emigrantima. Za voditelja. Prevo|enje se ne cijeni prate tu nekomercijalnu produkci- vr{io psihologiju na Koledù Vas- biti realisti~niji i precizniji. Ali to koliko bi trebalo, a i malo se pla}a. ju. Tako zapravo sveu~ili{ta na sta- sar i stekao magisterij iz teologije i {to pi{em na engleskom dobro je njih smo mi iz ino- Ima dobrih prevoditelja sa srp- novit umjetan na~in njeguju kultu- filozofije na Sveu~ili{tu Yale. Sada zbog jednog drugog razloga: daje skog, a malo s hrvatskog. K tome, ru pisanja, isto kao i takvu vrstu na Sveu~ili{tu Cincinnati u Ohiou mi slobodu, ironi~an odmak, dok zemstva jo{ uvijek mnoga je na{a djela te{ko prevoditi slikarstva koje bi ve} nestalo da ne podu~ava pisanje o ~emu je napisa- istodobno postoji neka vrsta nadre- samo gastarbajteri, pa i Krleìn je stil umnogome saz- nastaje u okrilju i uz potporu sveu- o i dva vrlo cijenjena priru~nika alizma ve} samim time {to na{i se- dan od na{ih jezi~nih zavrzlama, ~ili{nih institucija. S druge strane, Fiction Writers Workshop (1995) i ljaci govore engleski. Eto, malo iz zidari, seljaci ili po- Andri}ev od turcizama i bosan- postoji tzv. caffè-kultura. U svakom Writing Fiction Step by Step (1998). prkosa, a ve}im dijelom iz prakti~- skog kolorita, a to je ~esto neprevo- gradu, osobito u sjevernim grado- Ro|en je 1956. u Daruvaru, pa nih razloga odabrao sam engleski. liti~ki reakcionari divo. A mo`da to {to Krleà ne vima, ima kafi}a koji su svojevrsna iako pi{e na engleskom, tema ve}i- @ivim na engleskom, pa za{to zvu~i naro~ito na engleskom, otkri- kulturna okupljali{ta, u kojima se ne njegovih pri~a ipak je Hrvatska, onda ne bih i pisao na engleskom va solipsizam njegove i na{e kultu- svira jazz i odràvaju se knjièvne re previ{e je lokalnih politi~kih ve~eri. Tre}i je na~in razmjerno njezini ljudi, sudbine i doga|aji. jer ìvljenje je valjda teè od pisa- kontekstualizacija rata iz ameri~ke Jedna od nagrada je i stipendija nja. aluzija koje stvaraju nezgrapan nov Internet, na kojem se mogu perspektive moè biti bitno druk~ija od mulj iz kojeg se pri~e sporo, turob- Fondacije Guggenheim za boravak Mnogi su ameri~ki knjièvni kriti- na}i izdanja {to ih mo`da veliki ovda{nje? no, te{ko izvla~e, bez dovoljno ra- knjiàrski lanci ne drè. No moè u Hrvatskoj, te sada, dok ~eka da ~ari u va{em pisanju i{~itali tragove tijekom lipnja u nakladni~koj ku}i Da, jer ja mogu stvari relati- dosti, igre, duha. se re}i kako i neki ~asopisi nastoje Kafke, Tolstoja, Gogolja i drugih eu- vizirati. Da sam se sklanjao po po- Meandar pod naslovom Grimizne Me|utim, postoji jo{ ne{to: au- pratiti i pridati va`nost nekomerci- ropskih pisaca. Jesu li ti utjecaji i vama drumima za vrijeme bombardira- strijsko-njema~ki kulturni koloni- jalnoj produkciji. Na primjer i New usne iza|e prvi izbor njegovih pri~a tako o~iti i jesu li mo`da i namjerni? u prijevodu na hrvatski, pi{e eseje nja, pisao bih turobno i ne bih mo- jalizam. Naime, ~ini mi se kako se York Times Book Review mo`da }e Mislim da se to njima iz te gao imati ironi~nu distancu o kojoj ovdje ljudi trude komplicirano pi- pre{utjeti novu knjigu Stephena u Zagrebu i na Papuku traì gljive, udaljenosti samo tako ~ini. Odra- a mo`da i pri~e. moje pisanje umnogome ovisi. sati, ~ak se povode za njema~kim Kinga, a pisat }e o drugoj koja nije stao sam u okruènju koje je posve Uvijek traìm neki pomak, ne{to Kako pronalazite pri~e ili one mo`- jezikom i njegovom konstrukci- ni na jednoj listi bestselera. Neki druk~ije od ameri~koga, u tom neuo~ljivo na prvi pogled. Htio jom, a na{ jezik ipak nije kao nje- veliki nakladnici, koji uglavnom da pronalaze vas? Tko koga bira? srednjoeuropskom kulturnom kru- sam, prije svega, da se uvijek ne{to ma~ki i onda se dobiva zamr{enost objavljuju komercijalne knjige da To ovisi o pri~i samoj. Ne- gu. Iz podneblja proizlaze sli~ni dogodi. Ako postoji mogu}nost da koliko je pri~a nastalo, recimo, re~enice i izri~aja. Takve se nez- bi odràli ugled kod zahtjevnije senzibiliteti. Ovdje je odnos prema se ne{to dogodi, u mojim se pri~a- publike, objavljuju alternativnu umjetno. Na primjer, pri~a Slobo- grapnosti najbolje vide u prijevo- politici i prema birokraciji cini~an i ma gotovo uvijek dogodi zato da bi knjièvnost na kojoj ne zara|uju dan pad, koja je sada prevedena i na du. Ne postiè se melodi~nost jezi- uglavnom postoji izvanredan osje- bile dinami~ne. U stvarnosti se ka i glatka narativnost. Rekao bih direktno. Isto tako postoje i mali hrvatski, nastala je nakon ~itanja }aj za apsurd. Stoga, ako na nekim naj~e{}e ni{ta ne dogodi. Recimo, Becketta. Htio sam, naime, u njoj da se srpski pisci nisu stidjeli, niti izdava~i, specijalizirani za odre|e- mjestima moje pisanje zvu~i kao imate ~ovjeka koji se èli osvetiti, se stide, obi~nosti i jednostavnosti ne vrste nekomercijalne produk- primijeniti njegov apsurdan na~in da sam u~io od Kafke, to zapravo ali ne u~ini ni{ta, nego to samo pisanja na odnos prema tijelu. pripovijedanja ~ime su postigli cije. potje~e iz na{eg zajedni~kog au- »kuha« u sebi. I to naravno moè snagu i u prijevodu. Pa ipak, mi- Neke pri~e pak mene na|u, npr. strijskog kolonijalisti~kog podne- biti tema pri~e, ali ja ho}u da moti- U Americi svi imaju vi{e identi- ako sretnem osobu koja me se doj- slim da imamo i starijih pisaca, eto blja. To, s druge strane, ne zna~i vacija, èlje i strahovi prouzro~e npr. Kozarca i Begovi}a koji se ni- teta mila, moè nastati pri~a, kao npr. da nisam ~itao i u~io od Kafke, doga|aje zbog pri~e. To je ne{to kad nisu prevodili, pa mo`da treba U mom slu~aju mislim da mi Kitovo `drijelo. I doga|aji me nose Gogolja, Dostojevskog i drugih. poput sna u snu se sve doga|a, poku{ati i s takvim izdanjima. Ako nije pomoglo to {to sam i sam dio u pri~e. Kad je po~eo rat ovdje, Uostalom, odrastao sam na europ- nemamo kontrolu nad zbivanjima. knjiga ovdje ne bude istrijebljena, akademske zajednice. [iroka publi- htio-ne htio po~eo sam pisati pri~e skoj knjièvnosti i filozofiji. Na- Tako i ja pisanje promatram kao mislim da }e biti mnogo toga za ka ipak vi{e voli pisce koji imaju o tome. Poku{ao sam razumjeti {to ravno da je to moralo ostaviti traga sanjanje sve je mogu}e. Iz toga predstavljanje svijetu jer ima talen- neku zanimljivu, neobi~nu biogra- se doista doga|a, kako ljudi to pro- u mom pisanju. proistje~e ono nadrealno u mojim tiranih pisaca, npr. Pavli~i}, Jergo- fiju ili su sudjelovali u ne~em sen- ìvljavaju, kako se pona{aju i za{to. pri~ama. Kroz esej nisam mogao doprijeti Rat stvara dobre pri~e vi} i dr. Vidim da su ovdje lo{a zacionalnom ili skandaloznom. Za do biti stvari, pa sam zato pribjega- vremena za knjigu, a kruh i knjige ljude sa sveu~ili{ta vlada mi{ljenje Kulturdiktatori i opona{anje trebali bi biti jeftini i svakome do- o fikciji. Kako je ameri~ka publika reagirala njema~kog jezika kako pi{u o kompliciranim tema- na va{e pri~e s obzirom da je glavna stupni. îni mi se da je kruh jo{ ma i na nerazumljivom, hermeti~- Engleski mi daje slobodu tema u njima ipak Hrvatska, rat, sud- Va{a su dva priru~nika o kretiv- jeftin, ali knjige su skupe i to je du- kom jeziku. No ja nastojim da bine na{ih ljudi, bez obzira doga|aju li nom pisanju postigla znatan uspjeh. goro~no lo{ znak. moje pisanje bude jednostavno, a Za{to pi{ete na engleskom, kad ve} se ovdje ili u Americi? Koliko je to utjecalo na va{e pisanje i Ekskluzivno i totalitaristi~ko jezik melodi~an jer ne volim biti u pi{ete o Hrvatskoj? Mislim da su ih ljudi ipak ~i- akademskom getu. Studirao sam na engleskom, koliko je poslije pisanje utjecalo na dru- knjièvno ozra~je tali samo kao pri~e, {to i jest bio Doìvljavate li samog sebe dijelom a tijekom studija bilo je zaista gi priru~nik. Postoji li tu interakcija? moj cilj. Rat je izvrsna dramati~na Postoji interakcija jer nikad I jo{ ne{to: ovdje misle da je hr- ameri~ke ili hrvatske knjièvnosti? mnogo eseja za pisanje. Osim toga, situacija za stvaranje pri~a. Na pri- engleskim sam bio opsjednut jo{ nisam bio posve spontan pisac. vatska knjièvnost samo ono {to Ne doìvljavam sebe u naci- mjer, pri~a o bludu u miru uglav- Uvijek sam promi{ljao o tehnici pa nastaje tu i da se ne moè dobro onalnim terminima. Amerika je to- od srednje {kole, pa sam ba{ zbog nom je dosadna i samo jo{ mo`da toga i oti{ao u SAD. Tako kad sam zato kad mi je izdava~ ponudio da pisati u inozemstvu. Na{i knjièv- liko internacionalna da tamo svi John Updike moè ne{to zanimlji- imaju vi{e identiteta. Vi{estruki po~eo pisati fiction, bilo mi je posve napi{em priru~nik, rado sam to nici i kulturolozi jo{ pate od jugo- vo o tome napisati. No ako imate prihvatio. U tim sam knjigama po- slavenske ideologije nepovjerenja identiteti posve su prirodni i to od- prirodno da pi{em na engleskom, rat i suprotstavljene strane kojima iako tada moj engleski nije bio pri- stavio razna pitanja koja sam i sâm prema emigrantima. Za njih smo govara i mojoj naravi. U tom sam pripadaju neki mu{karac i èna, pa htio rije{iti. I{~itavao sam razne mi iz inozemstva jo{ uvijek samo smislu i ameri~ki i hrvatski pisac i rodan. U me|uvremenu sam se u zaplet uvedete blud, pri~a od- naturalizirao i u jeziku, pa mislim pisce i analizirao detalje njihova gastarbajteri, zidari, seljaci ili poli- istodobno nisam ni jedno ni drugo. mah postaje slojevita, sadràjnija, rada. No, s druge strane, zapravo ti~ki reakcionari. Stoga se ni{ta ni U toj je zemlji najbolje biti neopte- da sam sada vje{tiji i rje~itiji u en- intrigantnija, dramati~nija. Stoga, gleskom nego u hrvatskom. No jo{ su mi ti priru~nici vi{e pomogli u ne o~ekuje od tog pisanja u ino- re}en porijeklom. Nije mi ni po- s jedne strane, nisam pisao o ratu, predavanjima i radu sa studentima zemstvu, usprkos tome {to se go- moglo ni odmoglo to {to sam iz me ne{to ponukalo da pi{em na samo zato da bih sebi i drugima ra- engleskom. Naime, kad sam tek nego u mom pisanju. Naime, kat- vori o odljevu mozgova koji se Hrvatske, a da forsiram hrvatstvo, zjasnio {to se doga|a, nego ponaj- valjda odnosi samo na inènjere i vjerojatno bi mi odmoglo. Z zarez II/34, 22. lipnja 2. 21

Ulomci iz teksta »Povijest psihotraume« Ru- ZIDOVI izlaganja traumi, a mogu se o~itovati dolfa Gregureka, objavljenog u knjizi Rudolfa i do 30 godina nakon traume. Gregureka i Eduarda Klaina Posttraumatski Klini~ko razumijevanje ratom stresni poreme}aj hrvatska iskustva uzrokovanog posttraumatskog stre- rauma je jedinstveno iskustvo snog poreme}aja radikalno se mije- vezano uz neki doga|aj ili traj- njalo tijekom godina. Poznato je da T no stanje, kod kojeg se sposob- izlaganje preplavljuju}em traumatskom doìvljaju vodi do pojave bol- nost osobe da integrira afektivno nih sje}anja, tjeskobe, nemira, {to je iskustvo onemogu}eno prijetnjom ì- ~esto bila sredi{nja tema u literaturi, votu ili tjelesnom integritetu. Posttra- od Homera pa sve do danas. Me|u- umatski stresni poreme}aj definiran tim, psihijatrija kao struka dosta je je kao klini~ki entitet u tre}em izda- kasno i s te{ko}ama prihvatila ideju nju Dijagnosti~kog i statisti~kog pri- kako zbilja moè mijenjati ljudsku ru~nika mentalnih oboljenja, Ameri~- psihologiju i biologiju. kog psihijatrijskog udruènja (1980). Zna~ajka ovog poreme}aja je pojava * * * karakteristi~nih simptoma koji su re- Rat sam po sebi sadrì vjerojatno zultat traumatskog doga|aja koji pre- [UTNJE najve}i broj najsna`nijih provociraju- lazi razinu normalnog ljudskog isku- }ih ~initelja koji ~esto dolaze u nizu stva, a simptomi se javljaju u ve}ine ili ~ak zajedno, a u svakom slu~aju ljudi izloènih traumatskom doga|a- predstavljaju pritisak na sve modele ju. Simptomi posttraumatskog stre- psiholo{kih obrana. Ratna situacija snog poreme}aja karakterizirani su Psihotrauma mobilizira osobu da uklju~i maksima- stalnim ponovnim doìvljavanjem lan broj obrana i da stvori odre|ene traumatskog doga|aja, a ta intenzivna obrambene sustave, ali ovakva prosje}anja pra}ena su odgovaraju}om ìvljavanja prisiljavaju osobu da traì mu~nom emocionalnom reakcijom. blizinu drugih ljudi {to dovodi do sa- Ponekad se javljaju mu~ni snovi koji i rat Simptomi posttraumatskog poreme}aja javljaju se naj~e{}e stavljanja brojnih malih, srednjih i bolesnika bude tijekom no}i po neko- unutar {est mjeseci nakon izlaganja traumi, a mogu se o~ito- velikih grupa. U tako sastavljenim liko puta. Bolesnik se moè iznenada vati i do 30 godina nakon traume grupama dominiraju regresivni feno- po~eti pona{ati ili osje}ati kao da se meni. Regresija odgovara povratku traumatski doga|aj ponovno zbiva, Rudolf Gregurek na manje faze i primitivnije forme odnosno kao da ga ponovno proìv- mentalnih aktivnosti, a vra}anje se ljava (za to su primjer iluzije, haluci- zaustavlja na mjestima koja su ve} ra- nacije i disocijative flasback epizo- nije bila fiksirana. Kada pojedinac de), a doga|aji koji simboliziraju ili prvi put do|e u nepoznatu, za njega podsje}aju na traumatski doga|aj nedovoljno strukturiranu grupu, on mogu izazivati intenzinu psiholo{ku neizbje`no na putu svoje adaptacije, patnju. Bolesnici nastoje izbjegavati odnosno u procesu ovladavanja no- poticaje, misli ili osje}aje vezane uz vom okolinom, prolazi kroz stanje traumu, a moè se javiti i nemogu}- tjeskobe (Foulkes, 1964) i dezorijenta- nost sje}anja na neki va`ni aspekt tra- cije. To pogotovo dolazi do izraàja u ume (psihogena amnezija). Javljaju se grupama veterana Domovinskog rata. i simptomi poja~ane pobu|enosti koji Prvi put su se na{li u grupi specifi~- nisu postojali prije traumatskog od- nih potreba uz dominantno izraèn ga|aja, a o~ituju se smetnjama sna, osje}aj gubitka. U takvoj situaciji prekomjernom napeto{}u i preosjet- osje}aju se bespomo}no, ne znaju {to ljivo{}u, smetnjama koncentracije, se od njih o~ekuje, imaju doìvljaj hipervigilino{}u, reakcijama pretjera- ugroènosti. Opisane okolnosti poti- nog straha, a moè se javiti i fiziolo{- ~u porast anksioznosti i regresije poka reaktivnost kao i agresivne reakcije jedinca, odnosno cijele grupe. U razli~itog intenziteta. Simptomi post- ovim grupama, pogotovo, dominira- traumatskog poreme}aja javljaju se ju, rani, primitivni mehanizmi obra- naj~e{}e unutar {est mjeseci nakon na. Z

Edukacijski seminar Povod Kazna i opra{tanje @rtve mu~enja i Radojka Kraljevi} i Zdenka Panti} Me|unarodnom centru za lije~enje `rtava mu~enja (IRCT Zagreb) u okviru reparacija U redovitih aktivnosti provodi se izobrazba i trening profesionalaca i neprofesi- 26. lipnja, Svjetski dan Ujedinjenih naroda za potporu `rtvama mu~enja onalaca u medicinskim, socijalnim, zakonskim i eti~kim aspektima mu~enja. Seminar s temom Kazna i opra{tanje II odràn je u prostorijama Centra (Zagreb, ve godine 26. lipnja o~ekuje se da }e se u preko 70 zemalja svijeta priznati Dra{kovi}eva 53) 1. i 2. lipnja kao o~ekivani nastavak seminara odrànog u rujnu O potreba razbijanja {utnje koja okruùje torturu. Utemeljen Rezolucijom GS pro{le godine. Seminarom smo èljeli progovoriti o potrebi da se pojedinac i dru{- UN-a 52/149 1997. godine Svjetski dan UN za potporu `rtvama mu~enja tvo odrede u pogledu po~injenih djela i nedjela u ratnom razdoblju. To je na~in li- èli poja~ati napore za istrebljenje mu~enja u svijetu. je~enja kao i prevencije. Kompleksnost problema zahtijeva multidisciplinarni pri- Ove godine teì{te je na reparaciji kao preduvjetu za rehabilitaciju pojedinih `r- stup pitanju kazne, krivnje i opra{tanja. Seminar je bio predvi|en za lije~nike, psi- tava te promicanju mira, pomirenju i stabilnosti u slomljenim dru{tvima. U 60 do hologe, psihijatre, kao i pomaga~e u radu sa `rtvama mu~enja. 80 zemalja svijeta, {to je vi{e od tre}ine ~lanica UN-a, nastavljaju se mu~enja izuze- U programu seminara poku{alo se osvijetliti i dotaknuti probleme povezane s ta od kazne. Uz potporu Fonda UN-a za `rtve mu~enja i EU-a. Me|unarodni cen- krivnjom i patologijom krivnje, refleksijom kazne u pojedinca i njegove obitelji, te tar za `rtve mu~enja (IRCT) podupire nove i ve} postoje}e centre {irom svijeta velike grupe (nacionalne). Raspravljalo se o vanjskoj i unutra{njoj krivnji, kao i o kako bi se osnaìli oblici tretmana i potpore `rtvama mu~enja. Preko 200 rehabili- svjesnosti o krivnji i opra{tanju u socijalnoj zajednici. Problem je rasvjetljavan i tacijskih centara za `rtve mu~enja u svijetu danas radi u vrlo te{ki uvjetima i uz ve- kroz pravne spoznaje te ulogu dràve i me|unarodne zajednice u procesu kazne i liki rizik. opra{tanja. Pravni~ka i diplomatska iskustva s nama je podijelio gost Donald Reparacija Smith, veleposlanik Kanade u Zagrebu te psihijatrica iz Sarajeva Sabina Popovi} i pravnica Nada Mi}anovi} Paveli}, a govorili su i predava~i iz Centra Gorana To- Pravo na reparaciju va`no je `rtvama mu~enja zato {to ona priznaje da: cilj-[imunkovi}, Dragan Paveli}, Zdenka Panti} i Silvija Vido{i}. Sudionici semi- `rtva mu~enja nije u~inila ni{ta {to bi opravdalo mu~enje nara vlastita su iskustva mogli podijeliti u supervizijskim grupama. Kao i u prija{- mu~itelj snosi odgovornost za svoja djela njim susretima u bogatoj raspravi i osobnim iskustvima poku{alo se pridonijeti bo- dràva snosi odgovornost jer je zanemarila svoju du`nost da za{titi svoje gra|ane ljem razumijevanju teme. Rezultati evaluacije (Damir Ljubotina, Radojka Kralje- mu~itelj i dràva su povrijedili me|unarodno pravo vi}) govore o dobrom odazivu sudionika, njihovoj zainteresiranosti te ocjeni semi- `rtva mu~enja vrijedi u ljudskom, ali i u financijskom smislu nara kao potrebnog i korisnog u ovom dru{tvenom trenutku. Kao {to je naveo je- `rtva mu~enja ima pravo ponovno zauzeti svoju punu ulogu u dru{tvu. dan od polaznika seminara, traènje odgovora na zadanu temu bilo je te{ko, ali i Redakcija Zareza podràva Svjetski dan UN za podr{ku `rtvama mu~enja poku- potrebno. Z {avaju}i probiti zid {utnje govore}i o njemu. Z 22 zarez II/34, 22. lipnja 2.

Njema~ku, izdavanje Duldung-viza, Kako prognanike pripremate za po- slabljenje podjela unutar zemlje. Za progoni, policijski tretman kojem su vratak njihovim ku}ama i koliko se oni razliku od njih, osobno mislim da Razgovori: Alija Sutovi}, psihijatar izbjeglice tamo izloène (jer ~injenica èle vratiti? ljudima u Republici Srpskoj toliko je da je, uz sve du`no po{tovanje Oni koji su aplicirali za odla- odgovara nagrada koju im je svijet Njema~koj za zbrinjavanje preko tri zak u tre}e zemlje ~ekaju razgovor o dao za sve ono {to su u~inili, a sastoji stotine tisu}a izbjeglica, cijela situa- vizi i oni se ne èle vratiti. Najmanje se u polovini teritorija Bosne i Her- Trauma na traumu cija iskori{tena i za mijenjanje zako- od svega èle sresti ljude s kojima su cegovine (tko }e izra~unati onih 51 na o azilu koji je bitno postroèn). nekad ìvjeli i koji su im nanijeli zlo. prema 49 posto), da se nikad ne}e Oni su u Njema~ku do{li u vrijeme Oni koji misle ostati u BiH uglav- toga odre}i i svaki poku{aj mijenja- jednog zakona, a onda je on u vrije- nom se èle vratiti svojoj ku}i, ali ih nja toga doìvjet }e kao novu »ugro- Ljude je lak{e izluditi me njihova boravka tamo izmijenjen, ~eka bezbroj problema. Jer oni se ènost«, odnosno priliku za novi val nego lije~iti pa je izmijenjen i odnos prema izbje- uglavnom nemaju gdje vratiti. Vladi- ili spiralu nasilja. glicama, {to je zna~ilo upadanje u ne i nevladine organizacije nude im Pivo za fundamentalista Grozdana Cvitan stanove no}u da bi im se reklo kako materijal za ponovnu izgradnju ku}e, su im vize istekle, pa ih se vra}alo u ali ~esto uz uvjet da ku}a mora biti Ljude smetaju i oznake koje su a Me|unarodnom skupu psi- Bosnu u neizvjesnost i daljnju trau- gotova za mjesec dana ina~e }e izgu- svojevrsne poruke. Prije|ete li grani- hoterapeuta u Dubrovniku mu... Osim toga tu su i traume silo- biti gra|u. êsto su u pitanju ène s cu kod Nove Gradi{ke vidjet }ete N Alija Sutovi} sudjelovao je vanih èna... malom djecom, nedostatak novca da samo srpske oznake, sve na }irilici i prilogom pod nazivom Odgo|eno àlo- [to je s njima danas? Jesu li zabo- se plate majstori, a i nedostatak gra- tako dalje. [to se simbola ti~e, ista is- vanje kod prognanika s nestalim bliskim ravljene? ditelja jer je velika potra`nja. To iza- klju~ivost i nepo{tivanje integriteta osobama iz kojeg objavljujemo ulo- Uglavnom jesu. One su bile ziva nove traume koje pojedince po- zemlje vlada i na prijelazu kod Ka- mak. Bavljenje PTSP-om obvezatno svojevrsno senzacionalisti~ko otkri}e nekad uvedu i u psihozu. menskog. Ho}e li na tom planu me- asocira na rat i bavljenje traumom u i ~esto su tako tretirane i u medijima, |unarodna zajednica ne{to napraviti samom njezinu nastajanju. a onda se dogodilo da se mnoge od Interes da se sve to skrpa i za{to ve} nije ostaje vidjeti. Jer dr- njih nisu ni znale ni mogle s time no- Kako ste se na{li s PTSP-om? Posebno pitanje su pritisci, ucje- àvu treba zaokruìti i na neki na~in siti, {to je bio izvor sekundarnih tra- I prije rata bavio sam se ìvot- ne i zastra{ivanja. To su vrlo otvore- napraviti jedinstvenom. Naravno, ~ini ni{ta da bi taj povratak bio mo- uma. Danas su uglavnom zaboravlje- ostaje krupno pitanje bosanskog nim utjecajem te{kih doga|aja na ne prijetnje Srba, koje se stalno ~uju gu}. Naravno, rije~ je o autoritetima, ne, {to je mo`da za njih i bolje. Jer identiteta: moè li on postojati, je li psihu. Naravno, bili su to mirnodop- na na{oj televiziji, a izgovaraju ih sta- a da bi sistem bio konzistentan, mora one nose svoje traume kako znaju, on jo{ bilo kome atraktivan, tko je ski doga|aji (kakav zna~aj na poje- novnici onih sela u kojima se o~ekuje imati usugla{ene uzroke i posljedice. dio ih sudjeluje u odre|enim terapij- kome u toj Bosni blizak i mogu li se dinca ima odre|ena osobna trauma), skori povratak. Ljudi koji su se htjeli Zato prije postoje}e stanje vidim kao skim procesima, nekima je uspjelo, svi oni uop}e zvati Bosanci? Sve to a onda je do{ao rat i njegove poslje- vratiti u Srebrenicu morali su se pri- rezultat ishitrenih i odluka. uslijed toga {to im se dogodilo, oti}i sada stoji vrlo lo{e. dice. To je promijenilo {to{ta pa i ad hoc je nekoliko mjeseci suo~iti s poru- u tre}e zemlje. To su iskoristile kao moj magisterij. Kako sam cijeli rat Kako ljudi u naselju doìvljavaju kom da je pretu~en Bo{njak u tamo{- privilegiju koja im je pomogla da se Mo} rije~i bio u doticaju s ljudima oboljelim od svoj poloàj? Osje}aju li se napu{teno? njem gradskom vije}u. Naravno, negdje izgube, nestanu, utope. PTSP-a, to sam odmah nakon rata to Oni su apsolutno napu{teni. mnogi su poslije toga shvatili da jo{ Na ovim se prostorima brzo po~elo podru~je izabrao i za znanstveno izu- Oni koji su zaduèni da ih posje}uju Bezbroj problema nije vrijeme da se vrate, posebno da govoriti o onome {to se zaista dogodilo. ~avanje. Jer kad odlu~ite pomo}i u i brinu o njihovu smje{taju, standar- nije vrijeme da tamo ostaju preko ne~emu kao {to je rat, onda je najpo- Je li to dobro ili je pone{to i prebrzo? du pa i nadi, to izbjegavaju, jer se na no}i. Nedavno mi se obratila starica Dobro je {to se pri~a i ne treba trebnije raditi ono {to najbolje znate. Koliko je rat djelovao na razli~ite njih projicira agresija koju takve sku- ovisnosti? koju je kundakom u glavu udario ru- raditi pauze, ali je pitanje tko ima u{i Uz rad s pripadnicima Armije BiH i pine nose u sebi. Naravno, prognani- ski vojnik iz mirovnih snaga kad je da to ~uje. Mo`da je svijet ipak, pou- na ratnim forenzi~nim slu~ajevima (a U Bosni se dogodio fenomen, ci taj izostanak itekako primje}uju. posebice kad je bila u blokadi s obiju zatraìla da pogleda ku}u u koju bi ~en zavjerom {utnje, odlu~io odmah njih je tada bio ogroman broj) radio Je li to {ansa da se na prvotnu, rat- se uskoro trebala vratiti u blizini nametnuti razgovore o dogo|enom. sam i s drugim pogo|enim popula- strana. U tom trenutku se osjetno nu nalijepe i nove traume? smanjio alkoholizam tradicionalno Zvornika. Ona je u ratu ostala uglav- Ipak ~ak i na ovako stru~nim grupa- cijskim grupama: prognanicima, silo- Naravno. To je druga, sekun- nom sama i preostao joj je jo{ samo ma kao {to su na{e, mogu}e je vidjeti vanim ènama, adolescentima... S prisutan u Bosni (nedostatak rakije, darna trauma i svi su je oni imali ali i svih drugih pi}a), a to je pomo- povratak ku}i u kojoj }e umrijeti. kako su ti razgovori ~esto isforsirani. obzirom da je stru~njaka, profesiona- zbog razli~itih razloga. Najva`niji Pripadnici onog naroda koji je bio laca mentalnog zdravlja malo, prisi- glo i smanjenju psihoza pa i samu- Kako je pro{ao ruski vojnik? me|u njima je seljenje. Naime, oni Bez konzekvencija. Mediji to agresor u tom ratu odmah na po~et- ljeni ste raditi s razli~itim grupama. bojstava. Bio je prisutan nagon za su najprije bili smje{teni u ku}e koje preìvljavanjem koji se i kod depre- nisu ni spomenuli. Na televiziji se ku razgovara zauzimaju stav koji ot- Apsolutno napu{teni je trebalo popraviti i oni koji su do- sivnih i kod potencijalno depresivnih sada pri~aju neke druge stvari. prilike glasi: Pa ne}emo se mi sad pustili kori{tenje tih ku}a, ku}e su manifestirao pozitivno. Isto je i s Koliko je danas prisutna politi~ka ispri~avati za ono {to su neki drugi Koja je ovog trenutka najreprezen- im brè popravljene. To je trajalo drogom, iako postoje krajevi gdje je podobnost, prisutna u slu`benim medi- napravili i {to nas vi napadate. Na taj tativnija grupa s kojom radite? godinu-dvije. Za to vrijeme progna- trava vrlo omiljena (Gra~anica), a {to jima, koja potencira sasvim odre|ene na~in oni u grupi rade od sebe `rtve, Ve} dvije godine radim u pro- nici su se ve} donekle integrirali, po- se onda zakonski sankcionira. Posli- teme? Koliko su povratak i pomirenje cijela situacija u grupi se mijenja i svi bi mi onda njih »trebali« àliti. I to se gnani~kom naselju Mihatovi}i pored sebno njihova djeca. Imali su okoli- jeratno razdoblje karakterizira porast teme me|unarodne zajednice, a koliko nu, poznavali susjede i onda su pre- ponavlja. Ono {to iz tih susreta osob- Tuzle, a to je jedno od najve}ih pro- ovisnosti, prvenstveno alkoholizma a ljudi na koje se odnose? gnani~kih naselja u Bosni i Hercego- mje{tanjem u novo naselje izgubili to to je ~esto i vrsta samomedikacije (al- no mogu zaklju~iti jest ~injenica da tako va`no okruènje u Bosni koje To je prisutno i na tome se je i vo|enje genocidnog rata trauma i vini, novosagra|eno, ~ini mi se na kohol sluì konzumentima kao njiho- sada insistira bez obzira na stvarne pogre{nom mjestu jer osim {to je nazivamo kom{ilukom. To novo pre- va vrsta borbe protiv traume, anksio- naravno treba je proraditi. Oni koji mje{tanje postalo je izvor jo{ jedne mogu}nosti. Pritisak me|unarodne je ne prorade, u prilici su da slaù ru`no krajolikom ono je i bez komu- znosti i svega {to PTSP nosi). zajednice o~igledan je i ona insistira nikacija. Pomalo nestvarno. A u nje- traume. Osim toga u takozvanim [to se droge ti~e, ona jest u pora- traume i krenu u nove. Za takve tra- apartmanima tih naselja ìvi ~esto i na brzom vra}anju i pomirenju zbog ume uvijek je netko `rtva. I to bi tre- mu borave prognanici isklju~ivo iz stu, ali to~nih statisti~kih podataka nekih svojih interesa i razloga. To Podrinja. nekoliko obitelji, vi{e generacija, nemamo. Imamo sastanke i predlaè- balo shvatiti. uvjeti za intimni, privatni, obiteljski naravno nije mogu}e tako brzo, a ni Svaki je ~ovjek pripadnik i zbroj Ima li u tom izboru mjesta nekog mo aktivnosti, ali dok nema novaca pritiskom izvana s ne~ijim tu|im in- ìvot ne postoje i to podjednako te{- za projekte i pomo}, ne moè se ni{ta razli~itih identiteta. Bilo bi vrlo va`- sustava? teresom da se sve to skrpa. Jer stvari no da profesionalci ja~aju i razvijaju Ima i takvih razmi{ljanja. ko podnose sve generacije. U~enik bitno napraviti. Jer mi se educiramo, od kojeg se o~ekuje uspjeh u {koli su tako skrojene da je krpanje nemo- upravo svoj profesionalni, stru~ni Mo`da u svemu ima nekog smisla, osobno sam s jo{ nekolicinom kolega gu}e ili te{ko izvedivo. Nemogu}a je nema gdje sjesti i u~iti, a da o dru- pro{le godine bio u Sloveniji na edu- identitet i da snose odgovornost za me|utim, meni se ~ini da je sve to daytonska Bosna, a od toga proizlaze ono {to rade i govore, to jest trebaju gim oblicima privatnosti ne govori- kaciji koju je vodio kolega Kastelic i ra|eno bez smisla i u kaosu, a zavr{i i mnoge druge nemogu}nosti. biti svjesni svog profesionalnog iden- mo. njegova ekipa, uz nevladine organi- jednako. Suprotno razmi{ljanje nai- [to bi trebalo promijeniti da bi bilo titeta djelovanja na mjestima na koji- zacije. To je zanimljiv projekt, ali me govori kako prognanicima ìvot mogu}e? ma se pojavljuju i istupaju. Ljude je Zaboravljene ène novca nema pa {to s njim? Ipak, ~ini treba u~initi {to nesno{ljivijim jer }e Nisam stru~njak za politiku, lak{e izluditi nego lije~iti i toga svi se da nema jo{ ni toliko droge. se tako prije vratiti. Istodobno se ne Sve ostalo (dolazak u razne cen- ali kao lije~nik mogu re}i ono {to pri- trebaju biti svjesni. Ako mi uspijemo tre, odlazak iz njih u ku}e, razmi{lja- Ako kao stru~njak napravite promje}ujem kao èlje mojih pacijenata. unaprijediti proces rekoncilijacije, nje o onima koji su ostali kod ku}e, u jekt potreban dru{tvu, postoji li lija Sutovi} ro|en je 1956. godine u Ro- To je Bosna kakvom je oni vide, a to ve} smo puno napravili i za to je po- okruènju, u Kamenici, u Cerskoj, o ustanova koja }e ga prihvatiti i finan- je prije svega onakva u kakvoj su ì- àju (Sandàk, Crna Gora). Medicinu je trebno puno stru~njaka na svim stra- mu{karcima koji su se borili ili oni- cirati? vjeli prije rata. Oni o~ekuju i defini- nama. Oni imaju mo} javne rije~i i A studirao u Sarajevu, a specijalizaciju i ma koji su zarobljeni, pogibije o koji- Ne. Mi moèmo do}i i rado tivan pad politi~kih struktura uklju- moraju biti svjesni mo}i kao enzima postdiplomski u Zagrebu. Psihijatar je zaposlen u ma su ~uli, padanje gradova, doga|a- smo primljeni, ali onda ~ujemo sve o ~enih u rat, ponajprije u Jugoslaviji koji }e se mo}i suprotstaviti retro- Tuzli i {ef odjela za forenzi~ku psihijatriju. Magi- ji u Srebrenici, postdaytonska Bosna tome kako novca nema, tko {trajka, a Milo{evi}a, {to smatraju va`nim i za gradnim, agresivnim politi~kim pro- sterij medicinskih znanosti stekao je izu~avanjem i sve drugo {to se doga|alo) sekun- tko {to blokira i znate ve} kako to za- promjene u Bosni od kojih su najva`- cesima. Z posttraumatskog stresa. darne su traume. U te idu i odlazak u vr{i. nije nestanak entitetskih granica i

kom su u najve}em broju prognanici. Zvijezda ove vrste glazbe One su na neki na~in postale identifikacijski model u odgodi Po~etak àlovanja kao smrt, ludilo, gubitak kontrole Dragana Mirkovi}, poznata po vrlo militantnim, genocidnim i àlovanja stvarno nestalih osoba, kojima se nakon pada Srebre- Za{to se uvredljivim izjavama prema muslimanima u Bosni, prije mjesec Otpor kod odlaska na identifikaciju jednim se dijelom moè nice gubi svaki trag. Jedan dio prognani~ke populacije s nestalim objasniti tako|er sna`nom potrebom da se odgodi àlovanje. dana u Tuzli je imala koncert. Od oko 2.000 posjetilaca prognani- osobama konstruirao je jedan zanimljiv mit koji po mom mi{lje- Arkan ka je bilo oko 90%. Doma}e stanovni{tvo je nedolazak na taj Mnoge ène opisuju stanje u koje bi dospjele kada bi ih se prisili- koncert smatralo pitanjem dobrog ukusa i nacionalnog ponosa. nju ima funkciju odgode àlovanja. To je mit o tisu}ama ìvih i lo da odu na identifikaciju posmrtnih ostataka: »Umrla bih«, Beogradski TV kanal Pink odli~no se prati na podru~ju Tuzle, a u zdravih Bo{njaka muslimana koji su zato~eni negdje u Srbiji »Poludjela bih«, »Pala bih pa ne bih ustala«. Ove izjave ukazuju povampirio? prognani~kim ku}ama naj~e{}e gledaju samo taj cjelove~ernji za- i koji prinudno rade u rudnicima. Taj mit je s vremenom evolui- na to da je masivno suo~avanje s gubitkom, u formi identifikaci- Mit o Odiseju doìvljava se kao bavni i »kola`«-program. Djeca koja imaju problema da zapamte rao, od pravog zato~eni{tva s uàsnim uvjetima rada, mu~enjima je, toliko opasno i traumati~no da je nezamislivo i ima atribute osnove {kolskog gradiva ~esto znaju na desetine tekstova tih gro- i ubijanjima iznemoglih, beskorisnih ljudi, do statusa koji je sli- smrti, ludila, gubitka kontrole. prijetnja i kao presuda znih pjesama. Mnogi promatra~i ove pojave smatraju da se radi o ~an sa statusom onih koji su ostali na terenskom radu u Rusiji i Mit o Odiseju ne~emu {to spada u podru~je identifikacije s agresorom. Ja mislim Srbiji. Prelazna faza u evoluciji ovog mita jest »pouzdana infor- Ulomak iz teksta Odgo|eno àlovanje kod da je to dio poricanja traume i odgoda àlovanja. Kontaktom s macija« da su svim tim zato~enicima, koji su nakon okupacije Na neki na~in je mit o Odiseju prisutan kod prognanika s prognanih s nestalim bliskim osobama tom glazbom vr{i se vremensko preskakanje ~itavog ratnog i po- Srebrenice odvedeni u Srbiju, nasilno promijenjena imena: bo{- nestalim ro|acima. Njega potenciraju uglavnom starije ène, slijeratnog perioda i ostvaruje se nastavak tamo gdje se stalo, u majke ili nene nestalih. One tim mitom kao da upozoravaju mla- Alija Sutovi} godinama prije rata. nja~ko-muslimanska imena zamijenjena su srpskim i svi oni me- |e da paze na svoje pona{anje. Pritom uporno ponavljaju stare |usobno su morali zapamtiti nova imena, a upotreba starih bila mudrosti da se u svim ranijim ratovima ~esto de{avalo da nestali Mit o nestalima koji su ìvi i zdravi, negdje u Srbiji Dragana, Ceca i Aca Lukas je strogo zabranjena i ka`njiva smr}u. Na taj na~in su im »ispra- do|u nakon dvadeset godina. Malo je vjerojatno da je iko od tih Me|u ènama prognanicima postoji jedan manji broj onih li mozgove«. Ideja o ispiranju mozga tako|er je zna~ajna za od- starih osoba ~uo ili pro~itao Homerov ep. Ipak je nekim ~udom Poricanje traume i odgoda àlovanja izraàva se i kroz pri- kojima su muèvi po~etkom rata ostali na terenskom radu u Sr- godu àlovanja, na magijskoj i fantazmatskoj razini: ako su im ovaj mit o povratku nakon dvadeset godina prili~no stabilan i san odnos prema glazbi koja je tipi~na za po~inioce zlo~ina nad biji ili Rusiji. Oni su se u me|uvremenu tamo oènili i ostali da isprani mozgovi, onda se oni ni ne sje}aju svojih èna i rodbine. ~esto se ponavlja iako se od tih starih èna rijetko moè ~uti njima. U godinama prije rata do{lo je do prave navale tzv. novo- ìve. Njihovim ènama je to bilo jasno jo{ tijekom rata, ali su od- Daljnja evolucija ovog mita i{la je u pravcu asimilacije i in- konkretan primjer »povratnika nakon dvadeset godina«. Razmi- komponovane muzike koja je naj~e{}e ki~ (trash), a ~iji su pred- ga|ale svoje »àlovanje«, sve dok nakon rata nije postalo jasno tegracije tih ljudi koji su se, sa svojim novim imenima, oènili i {ljanje supruga nestalih o mogu}em povratku njihovih muèva stavnici i »zvezde« spomenuti u podnaslovu. Ova muzika potekla za dvadeset godina je pra}eno s dosta anksioznosti i obi~no se da bi se oni mogli vratiti, ali se ne vra}aju. Ova kategorija èna zapo~eli novi ìvot. Ovaj mit ima fantazmatsko i magijsko zna~e- je iz odre|enog kulturnog sloja Srbije i pro{irila se i na druge kra- relativno je ~esto bila u kontaktu sa psihijatrom i psihosocijal- zami{lja neki izmu~eni i odba~eni stranac koji ni po ~emu ne li~i jeve biv{e Jugoslavije. I Bosanski pjeva~i su je prihvatili i dali nim timom, tijekom jedne ili dviju godina nakon rata. Prate}i ih nje u odgodi àlovanja. On stvara poziciju za dugotrajnu odgodu na onoga prije rata, koji je ~udan, mo`da i lud i s kojim je nemo- zna~ajan doprinos njenom razvoju, zaboravljaju}i svoju tradicio- mi smo utvrdili da su one naj~e{}e razrije{ile svoje àlovanje pu- i sna`no se odupire narastanju broja posmrtnih ostataka koje fo- gu}e ìvjeti. Mit o Odiseju doìvljava se kao prijetnja i kao presu- nalnu »sevdalinku«. Sada u Tuzli i okolini mnogi vlasnici restora- tem »osvete«, zasnivaju}i ljubavne veze, ~esto i vi{estruke, i renzi~ki timovi svakodnevno skupljaju i odlaù na neadekvatnim da; s druge strane, ovaj mit na neki na~in stvara konvenciju o na angaìraju slavne pjeva~e i pjeva~ice iz Srbije, a me|u publi- imaju}i ~ak i djecu u tim vezama. mjestima. odgodi àlovanja za dvadeset godina. îni se da tek tolika vre- zarez II/34, 22. lipnja 2. 23

hovim razmi{ljanjima vidjela sam u izbje- Sli~no kao i na terenu. U grupama ra- gli~kom naselju Grab Potok. Naselje se nala- zli~itih nacija sve je mogu}e kad se govori o Razgovor: Esmina Avdibegovi}, neuropsihijatrica zi u {umi na padinama Konjuha i tamo sam povratku, ali onda razgovor ide dalje i ~im se vodila neke Nizozemce koji su im bili spre- do|e do to~ke osobne uloge u ratu, nastaje mni pomo}i. U razgovoru sa strancima pro- nerazumijevanje i napetost. A sve dok se ne gnanici su se trudili pokazati kako im je va`- sretnemo sami sa sobom i svojim narodom, no da njihova djeca sad idu u {kolu, iako oni vlastitom slikom u ratu, nije mogu}e ni{ta Susret sa sobom sami nisu i{li i to nije bilo bitno njihovim ro- napraviti. Do tada nema dijaloga. Druga bit- diteljima. Oni danas s ponosom govore kako na stvar je ka`njavanje zlo~ina. su im djeca odli~ni u~enici, da nitko nije pao Kako na pitanje zlo~ina i kazne gledaju pro- Uloga ène po~ela se mijenjati Iz osobne prakse navela bih slu~aj ène godinu i sli~no. Mislim da su u ra|anju te gnanici? koja je do{la u ordinaciju s tjelesnim simpto- svijesti puno napravile me|unarodne nevla- Prognani~ka populacija nije osvetni~- ve} tijekom rata, da bi se poslije mima (gu{enje, bolovi srca itd.) pra}enima dine organizacije koje su organizirale vrti}e i ka. Kako radim s Podrinjcima, mogu govori- rata promijenila jo{ vi{e nesanicom, nervozom (ponekad bi bez kon- male {kole po prognani~kim kampovima. ti samo o njima. Kod nas u bolnici rade spe- trole tukla djecu). Iako je bila rije~ o tjele- Zna~i li to da je rat pripomogao ne samo raz- cijalisti iz svih triju naroda i oni ih prihva}a- Grozdana Cvitan snim smetnjama, nakon razgovora s njom dvajanjima, nego i nekim upoznavanjima? ju bez otpora. Ali svi èle da se kazni Milo{e- doznala sam da je zaposlena kao sprema~ica, Sve to pokazuje da su i kulture regija vi}, njega doìvljavaju kao glavnog krivca, a Osim {to su psihijatri ona grupa u dru{tvu kod razvedena, majka ~etvero djece od kojih dvo- do rata bile nepoznanice i da se tek sada zai- Karadì}a i Mladi}a doìvljavaju vi{e kao koje je rat jo{ intenzivno nazo~an, oni su i struka je ìve s njom, a dvoje s biv{im muèm. U sta upoznajemo. Me|utim, to istodobno ne paket Milo{evi}. Time kao da bi za njih s velikim postotkom èna. Na skupu u Dubrovni- braku je bila zlostavljana, mu` je pio, sva- zna~i i bliskost. Postoje velika nerazumijeva- pravda bila zadovoljena. ku upravo je temi ènskog psihoterapeuta kodnevno je tukao, bila je doslovno zatvore- nja pa i razdvajanje izme|u domicilnog sta- Pitanja ljudske psihe vrlo su komplicira- posve}ena posebna pozornost, a {to je i prvo pita- na u ku}i, nije imala prijateljice ni kontakt sa novni{tva i prognanika to su dva svijeta. na. Naravno, postoji i takozvani {tokholmski nje ovog razgovora: Koliko èna kao svojom rodbinom. Bila je nepismena. Radila Jedni druge ne prihva}aju i jedni druge krive sindrom kad `rtva brani nasilnika na na~in psihoterapeut moè biti prepreka u procesu je te{ke poljoprivredne poslove. Kad se ra- za sve negativnosti, do toga da se prognanike da kaè pa mogli su me i ubiti, mogli su mi terapije? zvela, odnosno kad je istjerana iz ku}e, vje- krivi za ne~iste ulice Tuzle... napraviti i gore stvari... Poznata su i poisto- Bila je to vrlo zanimljiva tema o kojoj rovala je kako nije niza{to sposobna. Vra}e- vje}ivanja s nasilnikom. Va`no je da ne poje govorila Mirjana Pernar iz Rijeke i profe- na je roditeljima koji su je zbog toga smatrali Kulture regija stoji generalizacija i da ve}ina prognanika o manje vrijednom, nije radila, sama je morala neprijatelju govori upotrebljavaju}i nijanse sorica Ljiljana Moro, jer ~injenica jest da Koliko su ljudi nesigurni i prestaju bilo koji skrbiti za dvoje djece, dok joj s drugim dvo- za po~initelje (ne kaù, primjerice, svi Srbi, psihoterapeutkinja èna moè biti prepreka prostor osje}ati svojim? posebno u radu s demobiliziranim vojnici- jim biv{i mu` vi{e nije dopu{tao kontakt. U nego ~etnici i tako dalje). trenutku kad mi se obratila, to je trajalo de- To je prisutno i kod prognanika i kod ma, odnosno veteranima koji imaju ratne domicilnog stanovni{tva u Bosni. To se vidi [to bi trebalo popraviti u ovom trenutku? set godina. Popraviti oblik i koli~inu psiholo{ke traume. I osobno imam takva iskustva jer po odlascima iz Bosne koji su jednako ~esti Iako se kasnije zaposlila i brinula o sebi i pomo}i, posebno poja~ati broj stru~njaka iz sam ~esto morala slu{ati re~enice tipa Vi to me|u svim stanovnicima. Ni jedni ni drugi dvoje djece, to nije puno pomoglo i ~ekala se psihotraumatologije jer njih u Bosni nema ne razumijete, Vi to niste proìvjeli, Vi niste ne vide svoju budu}nost jasno. Nema posla, eksplozija. Izuzetno joj je koristilo uklju~iva- dovoljno. Psihijatri su bolje organizirani, ali bili u ratu i tek kad bih im rekla da sam bila sigurnosti, prognanici su predugo u statusu nje u grupnu terapiju, jer postepeno se kao lije~nici oni puno toga rje{avaju medika- lije~nik u ratu, da imam iskustvo boji{nice, koji podsje}a na ~ekaonicu i stalno se pitaju uklju~uju}i ona je shvatila da moè govo- mentima. Slu`be za mentalno zdravlje dale- oni su me prihva}ali kao terapeuta. Tada su o sutra. U mjestu dolaska nisu osjetili svoj riti o sebi, ali i o drugim temama, prvi put ko su nedostupnije, a i prepreke admini- me prestali gledati kao ènu i lije~nika i gle- dom, a u svoj ne znaju kad }e se vratiti i joj nitko to nije branio, a i drugi su bili zain- strativne i materijalne su ve}e. Nevladine dali su u meni vojnika ravnog sebi. I to je onda je razumljivo da oni izabiru odlazak. teresirani ~uti {to ona ima re}i. To joj je vra- organizacije organizirane u klubove mogle bi olak{avalo otvaranje njihove pri~e, njihove Ipak, s obzirom da tre}e zemlje izabiru jedni i traume. tilo samosvijest, osje}ala se va`nom, shvatila pomo}i puno, tim vi{e {to su one i manje ad- drugi kako to da postoji svijest da }e te zemlje biti Koliko stupanj sudioni{tva, odnosno suosje}a- je osobnu vrijednost nakon {to smo joj uka- ministrativno ustrojene. Naravno, uz zdrav- njihova zemlja, a ne domovina? nja o~ekuju od vas ljudi koji vam se obra}aju za zali na sve {to je ona zaista uradila s uspje- stveno prosvje}ivanje ljudi: {to je to trauma, hom i njezina je terapija pri kraju. Ono {to sam uvidjela rade}i s progna- koji su joj simptomi i kako traìti pomo}. Jer pomo}? nicima jest ~injenica da je njima povratak na O~ekuju da ih se razumije, da se razu- dugotrajan PTSP mijenja li~nost i mi se s Svijest o {kolovanju mjesto traume ponovna traumatizacija. Pri- promjenama u strukturi li~nosti (izolacija, miju njihovi osje}aji, ali prije svega o~ekuju mjerice, ku}e se rekonstruiraju, ali ne i ljudi. da im se vjeruje. Osjete li sumnju u svoje Koliko samohrane ène koje danas ~esto same nefunkcionalnost, povu~enost, nerad, mrzo- To jest, ljude nitko ne priprema na to kako volja, razdra`ljivost, zaboravljanje) susre}e- iskustvo, od terapije nema ni{ta. Osnovno je podiù djecu u Bosni ponavljaju pogre{ke i ponov- se susresti s ku}om, traumom, kako se osje- stvoriti povjerenje izme|u klijenta i terapeu- no stvaraju obiteljsku svijest oko mu{ke figure, mo sve vi{e. A sve to zato jer ljudi nisu do{li }ati sigurnim... Jedan moj pacijent koji se u po~etku. ta bez toga nema daljnjeg rada. Posebno odnosno same umanjuju svoju ulogu i vrijednost? morao vratiti u okolicu Zvornika oti{ao je su osjetljiva skupina zlostavljane ène. Njih Istina je da figura oca nedostaje u pogledati ku}u za koju je dobio sredstva i Zaboravom u budu}nost je vrlo te{ko navesti na razgovor o tome {to mnogim obiteljima pa i svijesti ène i djece trebao je po~eti obnovu. Put do ku}e bio je doìvljavaju u ku}i i {to je to {to njihovi par- danas, a ono {to poku{avam u terapiji jest jedna stazica jer je sve drugo bilo minirano. Zanimljivo je zaboravljanje: u odnosu na tneri njima rade, budu}i da su u pitanju osvijestiti ènama uspjeh u onomu u ~emu Bio je to muslimanski dio sela, sve je bilo prijeratno razdoblje zabrinjavaju}i je porast bra~ni i izvanbra~ni odnosi, odnosno sve vr- su zaista uspjele. I u odgoju se stvari mije- poru{eno za razliku od srpskog dijela u ko- mladih ljudi s kognitivnim ispadima. To ~ak ste odnosa dvoje ljudi. Treba uloìti puno njaju pa ubudu}e uz samosvijest èna treba jem su bili vrlo neraspoloèni susjedi. Kao name}e razmi{ljanje o populaciji ljudi s de- napora da bi se dobio sadràj i da to oni ade- o~ekivati i ve}u ravnopravnost spolova. Tek ilustraciju ispri~ao je slu~aj ~ovjeka koji je mencijom kroz 10-15 godina. Jer kognitivni kvatno emocionalno poprate. Oni jako insi- danas promatraju}i prognani~ku populaciju pao i povrijedio se prigodom obnove ku}e. ispadi napreduju, a upozorila su nas i ispiti- stiraju na povjerenju. iz razli~itih krajeva moèmo kompletirati Re~eno mu je da nije zdravstveni osiguranik vanja kod ljudi s traumom. Kognitivni ispa- spoznaju o tome kako postoje razli~ite vrste [to ona ima re}i? RS-a i umjesto u Zvornik poslan je u Tuzlu, di su dio klini~ke slike PTSP-a, me|utim is- pona{anja za koje ina~e nismo svjesni da su {to je puno dalje, a za ranjenika je to bilo po- pitivanja na CT-u (kompjutorizirana tomo- Koliko su rat, stradanje èna, posebno masov- uop}e postojale. Primjerice, ljudi iz Podrinja gubnije. Nepovjerenje u zdravstvene i pro- grafija) pokazala su atrofiju korteksa u veli- na silovanja i sve drugo oslobodili ène u tom koji su imali puno bogate zemlje i puno dje- svjetne radnike, u susjede i uop}e u sutra na- kom postotku {to je zabrinjavaju}e i {to upu- smislu da slobodnije govore i o ìvotu uop}e i o ce nisu marili za obrazovanje djece (i mu{ke metnulo mu je pitanje: kako se vratiti. Na- }uje na oprez. Ali istraìvanja nisu nastavlje- i ènske) pa dok je nama ~udno kako su kon toga on èli iseliti. Ili iskustvo grupe na. Trebat }e napraviti projekte da bi se to svemu {to im se u njemu doga|a? izbjegli ~ak i zakonske obveze o obvezatnom Rat je pomogao ponajprije u ~injenici èna koja se htjela vratiti u Bratunac. Kad su istraìlo i da bi se neke stvari prevencijom osmogodi{njem {kolovanju, Podrinjci su doda su psiholog i psiholo{ka pomo} prestali prvi put i{le posjetiti mezare, bile su kame- sprije~ile. Pored toga od zna~enja su i ele- ìvjeli kulturolo{ki {ok shvativ{i razmi{ljanja biti strani, da se smanje i razbiju predrasude, novane. Uz sve {to im je tom prigodom iz- menti kao {to su: socijalna nesigurnost, eko- o {kolovanju djece u Tuzli. Promjenu u nji- da ljudi shvate kako zatraìti neku psiholo{- govoreno nijedna od njih vi{e se ne èli vra- nomska katastrofa, nedefinirani status, te{ko ku pomo} ne zna~i automatski biti lud. Da- titi, a moraju se vratiti. Zato mi ostaje nepo- podno{enje nedostatka zdravstvene za{tite, nas je normalno oti}i porazgovarati s psiho- znato kako }e se uop}e taj povratak dogoditi. uzdràvanje obitelji, nerije{ena stambena pi- logom, psihijatrom, psihoterapeutom. [to se Koliko }e vremena trebati? Je li sve {to se tanja ili u ukupnoj slici stvaranje bezizlazno- èna ti~e, njima je cijela ta situacija pomogla doga|a forsiran povratak? Mo`da. sti za jedne i boga}enje drugih {to je rasloja- da se otvore prema specifi~nim ènskim pro- Ra~una li se zaista s povratkom ili je sve dio vanje dru{tva na dva sloja. Ljudi koji su od- blemima: zlostavljanju u ku}i, u obitelji. Jer nekog pokusa, jer postoje i takva mi{ljenja? Za{to gajani kao jednaki danas to osje}aju na razini to je tabu-tema, naro~ito u Bosni gdje je me|unarodna zajednica, koja osigurava sredstva rezignacije: komu ne{to re}i jer tko }e me mu{karac glavni ~lan obitelji, gazda koji vodi za povratak i obnovu, istodobno ne osigurava taj ~uti. Ono {to od njih ~ujem jest da oni o~e- kuju gore. Ljudi u Bosni o~ekuju gore. Strah glavnu rije~ i kojeg èna mora slu{ati. Zbog povratak mirovnim snagama? svakog suprotstavljanja ona moè biti sma- Mo`da bi bilo dobro da se grupe po- ih je privatizacije, ulice, nesigurnosti. Prisi- trana nevaljalom. I to je obi~ajno nasilje nad mirenja, koje me|unarodna zajednica danas ljeni su snalaziti se i ìvot im postaje nemo- ènama u koje je uklju~ena poslu{nost, neu- utemeljuje, organiziraju na mjestima gdje gu}. To je danas gore nego u ratu, jer tada spjesi i sli~no. Mu{karac odlu~uje o svemu: problemi postoje. A to zna~i u Republici smo svi bili barem podjednako ugroèni. novcu, odgoju djece, prijateljima, izlascima, Danas je u tome razlika. na~inu ìvota pa i o obla~enju, ali ako ne{to [to biste rado rekli u ovom razgovoru? lo{e krene, kriva je èna. Napravi li dijete Istaknula bih suradnju s kolegama iz ne{to lo{e, onda }e to biti tuma~eno maj~i- Hrvatske. Za razliku od sarajevske psihija- nim lo{im odgojem. @ena je kriva za sve. Rat je pomogao ponajprije trije, koja je vi{e socijalna i biolo{ka, zagre- Kako se rodila svijest kod èna? Koliko je u u ~injenici da ljudi shvate ba~ka je uvijek bila ona u kojoj se educiralo tome samosvijesti, a koliko uobi~ajenog odnosa li- u psihoterapiji. To smo i u~ili od Zagreba. I danas puno radimo s hrvatskim kolega- je~nik pacijent? kako zatraìti neku psiho- ma, a susre}emo se na svim skupovima kao Uloga ène po~ela se mijenjati ve} tije- {to je ovaj u Dubrovniku. Osim toga, uz su- kom rata, da bi se poslije rata promijenila jo{ lo{ku pomo} ne zna~i radnju s me|unarodnim organizacijama suvi{e. Mnogi mu{karci su ubijeni i nestali te ra|ujemo i s kolegama iz Hrvatske (Moro, su ène morale silom prilika preuzeti sve automatski biti lud Tocilj-[imunkovi}, Mimica, Sarajli}, Gre- uloge na sebe (i mu{karca i ène), ali time su gurek...) koji i dolaze u Bosnu. Posebno u osvijestile vlastitu vrijednost. Mogu}e je re}i tome èlim istaknuti suradnju s Ljiljanom kako su neprilike koristile da bi se èni vrati- Srpskoj gdje bi se trebali vratiti Bo{njaci. Ili Morom i njezinim suradnicima koji su kod la samosvijest, samopo{tovanje i samopouz- u Srednjoj Bosni gdje bi se trebali vratiti nas odràli dva seminara pripremne izobraz- danje. Hrvati. Svejedno. I danas se miniraju ku}e da bi se sprije~ilo vra}anje. A organizirati be iz grupne psihoanalize, a s Rijekom je grupu pomirenja gdje pomirenje nije po- ostvarena i suradnja s edukacijom medicin- trebno ipak je besmisleno. Osim toga grupe skih sestara te edukacija art-terapijom. Iako bi trebalo organizirati s onima koji se vra}a- me|unarodna zajednica toj suradnji ne daje smina Avdibegovi} ro|ena je 1957. u Kladnju. Neu- posebnu potporu, ona je nama posebno va`- ropsihijatrica je zaposlena na Psihijatrijskoj klinici ju, ali i s onima koji su ostali i trebaju ih u E tom povratku prihvatiti. Bez tog dvostrukog na zbog jezika. Razumijevanje je bitno za u Tuzli. Medicinu i specijalizaciju zavr{ila je u Sara- na{e pacijente jer onda i oni mogu imati jevu. Magistrirala je tezom iz podru~ja suicidologije na po- rada nema rezultata. Ima li takvih pitanja i u grupama za pomire- kontakt sa stru~njacima, a to su kontakti u dru~ju Tuzle prije rata. Doktorat priprema o ku}nom zlostav- kojima je va`na spontanost i gdje ne treba nje u kojima sudjelujete i kako takva pitanja ljanju i psihi~kim poreme}ajima kod èna s iskustvom ku}- intervenirati prevoditelj. Z nog zlostavljanja. Rat je provela u Tuzli. rje{avate u grupama? 24 zarez II/34, 22. lipnja 2.

kad bi oni kod nekog od tih prvih Ne, niti }e se tako brzo shva- demokratsko okruènje ma koliko ratnih stradalnika uo~ili psihi~ke titi. Za to je vi{e razloga. Prvi od se progla{avala demokracija. De- Razgovor: Eduard Klain, probleme. Zato sam u lipnju oti{ao njih je da se nijedna dràva na svi- mokracija nije vanjsko, nego unu- profesor i psihoterapeut zapovjedniku [taba saniteta, koji je jetu ne brine o ljudima koji su tra{nje pravo i dok se bojite govori- ujedno bio i moj prijatelj, generalu odradili svoj posao i vi{e nikom ne ti, ~ak i ono {to smijete, nema pro- Prodanu i predloìo mu organizi- trebaju. Nisu vi{e zanimljivi. Neke mjene. Jer sve ide iznutra. I uvijek ranje mentalne za{tite. On je reka- dràve rade ne{to vi{e od drugih, }e se netko pona{ati kao prije, uvi- o: Dobro. Ja }u te pozvati. Naravno ali nijedna dovoljno i bitno. Dru- jek }e se netko na silu ne voziti Nitko ne èli da me nije pozvao. U kolovozu go, na{ mentalitet prema mental- specijalnim avionom, a vozio bi se, sam se ponovno javio i rekao: Ivo, nom poreme}aju konzervativno je ali se boji da }e netko ne{to prigo- ho}u organizirati mentalnu za{titu. balkanski i to se vidi po Zakonu o voriti. A predsjedniku u Finskoj ili On je rekao: Organiziraj. Pozvao braniteljima u kojem PTSP nije Danskoj specijalni avion ne bi pao sam vode}e psihijatre iz raznih tretiran kao svaka druga bolest ili ni na pamet. Da to ni ovdje nikom vidjeti sebe bolnica, do{li su i predstavnici vla- ranjavanje. Dakle, Sabor je izglasa- ne bi palo na pamet, treba dvije ili sti, iznio sam plan i program rada, o taj Zakon i sad se politi~ari spore tri generacije kontinuiranog odgo- oko toga. A {to sada re}i o Zakonu ja, a to zna~i ~etrdeset do {ezdeset Za{to su doktori medicine koji stres priznaje ako se javi mje- godina. ôvjek mora slobodu na- vodili dràvu u Hrvatskoj, sec ili dva nakon izlaska iz borbe- slijediti u djetinjstvu, od majke, i nih akcija iako je poznato da se tek tada je spreman pokazati svoju Palestini, Iranu, Iraku, Ju`- stres ponekad javi i nakon dvadeset kreativnost. A da bi se to dogodilo, noj Americi? Po{tivanje godina i to prvi put. Dakle uzimaju i majka mora biti slobodna. Narav- hijerarhije, odgovornost i se lai~ke odredbe, a struka se ne no, u tome su jednako va`ne i ulo- slu{a. ge odgojitelja, u~itelja, institucija organiziranost medicina- Treba li itko danas va{e stru~ne kao {to su vrti} i {kola u kojima tara odgovaraju primjedbe? ko|er stje~ete slobodu razgovora, primitivnim zajednicama Ne, mene vi{e nitko ni{ta ne istupa... I {kole za odrasle, kao {to pita. Kad na Balkanu jednom date su seminari (na kojem smo i sada u ostavku, onda vas vi{e nitko ni{ta Dubrovniku), jo{ pate od neslobo- Grozdana Cvitan ne pita, a i uvrijede se. Postanete de. Ni tu se ljudi ne usu|uju govo- udionik brojnih svjetskih nepodoban. Za razliku od toga u riti. Godinama trpim kritike od kongresa Eduard Klain or- svijetu se stru~njaci konzultiraju mojih prijatelja iz Kanade, Ameri- S ganizirao je svjetski zna~aj- bez obzira jesu li u nekom forumu ke, Engleske kad vide kako ni na ne skupove pa tako i svjetski kon- jer je princip da svi koji ne{to takvim mjestima nema rasprava. gres iz grupne terapije 1986. godi- mogu pridonijeti pridonose. A Onda se mene optuùje za dikta- ne. Povod ovom razgovoru dva su tamo gdje se struka ne po{tuje, ne torstvo, umjesto da se shvati kako skupa odràna u prvoj polovici lip- vrijedi ni princip. Jer kod nas svat- je to njihov odgoj. Zato su i gene- nja. U IUC-u u Dubrovniku od 4. ko tko do|e na vlast misli kako au- racijska razdoblja duga dvadeset, do 10. lipnja odràna je godi{nja tomatski sve zna, medicinu, arhi- ~etrdeset, {ezdeset godina. Kad [kola psihotraumatologije (Obstac- tekturu, ekonomiju, svejedno. sam govorio studentima u Kanadi, les in psyhotherapeutic process of psyho- Koje vrijednosti u ovom dru{tvu umorio sam se od odgovaranja na traumatised people) koje je jedan od daju sigurnost, a {to se u njemu nedo- njihova pitanja. Kod nas ni studenti ne pitaju ni{ta. direktora te Hrvatski psihoterapij- voljno cijeni? ski seminar ( Dometi psihoanalize i Iako se po dru{tvu puno ne Tri narcisoidna ~ovjeka psihoanaliti~kih psihoterapija u Hrvat- kre}em (jer za to nemam vreme- skoj) od 14. do 18. lipnja na Plitvi- na), vidim da se najvi{e cijeni poli- [to se dogodilo u proteklih deset cama kojem je predsjednik Stru~- ti~ka podobnost bez obzira koja je nog odbora. godina? partija na vlasti. Slijedi plemenska Sva{ta se dogodilo, ali se nije Razgovarati sa stru~njakom za podobnost i nov~ana sredstva koja puno pomaknulo. Ono {to se dogo- psihotraume nakon dva rata koja imate ili nemate. Dakle, morate dilo sadràno je u revoltu protiv su za njim odlu~ujem po~eti s pret- biti ~lan partije na vlasti, morate komunizma i Jugoslavije. Vlast postavkom postojanja neke traume biti regionalni pripadnik grupe koja je izabrana 1990. bila je pro- iz djetinjstva samog gospodina (donedavno je najva`nije bilo biti tiv, a ne za. Onda je do{ao rat, a za- Klaina. Hercegovac) {to je dobrodo{lo i tim i diktatura. U diktaturi se obi~- Kao dijete od {est godina ni- ako ste kao ~lan grupe bogati, onda no obogate diktator i oni koji su sam imao puno izbora 1941. godi- je to poèljno. Novci su uvijek mo} oko njega. To se, normalno, dogo- ne. Dramati~na iskustva u tom u svakom dru{tvu i u svakom dilo i poprimilo tako velike razmje- ratu po~ela su dolaskom talijanske vremenu. Ali su u nas na tre}em re uz nekriti~nost, ali i te{ku bolest vojske. Kao oficir jugoslavenske mjestu. Struka kao takva vrlo malo diktatora. Zato je narod opet glasa- zna~i i pro}i }e puno vremena dok o protiv. I na taj na~in doveo na vlast {est nezrelih politi~kih partija Eduard Klain vojske otac je trebao oti}i u zaro- oni nisu imali ni{ta primijetiti i koje ne znaju {to je demokracija, bljeni{tvo s ostalim oficirima, ali Prodan je rekao: Dobro. Ti }e{ to vo- koalicija i tolerancija. Kad dnevno o sebi kako je bio @idov iz Banata protje- diti. Vodio sam to godinu dana. Nijedna dràva na otvorite novine, vidite da se oni ko- ran je u rodno mjesto. U tom su Napravio sam plan i timove, za{ti- lju. Za{to? Opet za vlast, odnosno o|en sam prije 65 godina u Herceg mjestu tada bili Nijemci. Zato smo koja }e je partija imati vi{e. Svug- Novom u Boki kotorskoj. Otac mi ta je krenula. Bio sam u ministrovu svijetu ne brine o R se zadràli u Splitu, on se skrivao, {tabu {ef za mentalno zdravlje, dje u svijetu dolaskom nove vlasti je bio specijalist okulist u staroju- a nakon pada Italije oti{ao je u par- imao dva automobila i dva {ofera, ljudima koji su mijenjaju se ministri, mogu i nji- goslavenskoj vojsci, a majka je bila u~iteljica tizane. Koliko sam sve to doìvio lijepo sam ìvio. Naime, rad u sto- hovi pomo}nici to je dobro. Ali gimnastike. Po obitelji s o~eve strane ma- traumatski te{ko je re}i. Imali smo èru za mene je bio psihi~ki jako odradili svoj posao i da se mijenja cijeli upravni aparat, |arski sam @idov, a s mamine bokeljski karo|ake po maminoj strani u Splitu, dobra stvar, jer u ratu je najgore vi{e nikom ne svi direktori javnih poduze}a to tolik. Ro|en sam 1935, a kad je 1941. godine nekako smo ìvjeli, a kao posebnih ako nemate {to raditi. Drugi oko je Balkan. Za{to bi se oni mijenja- po~eo rat, bili smo protjerani u Banat ali sje}am se trenutka u Herceg No- vas rade i vi se osje}ate bijedno. trebaju li? Zato {to svaki partijski funkcio- smo se zadràli u Splitu. Nakon pada Italije vom kad su Talijani doveli oca iz Ujutro sam radio na klinici, po- nar u Koprivnici, Splitu i bilo gdje 1943. godine tata je oti{ao u partizane. Me- zatvora da ih pregleda i lije~i kod podne u {tabu, pred jutro stizao drugdje zna da je pridonio promje- nas u stanu. Kad bi to zavr{ilo, oni ni i ho}e to naplatiti. I to onda ne- dicinski fakultet u Zagrebu upisao sam 1953. ku}i malo odspavati i u tom ritmu su ga vra}ali u zatvor. Jednom je u kretao sam se unutar dva kilome- kompetentne ljude dovodi na vlast. godine, 1959. zavr{io, 1965. poloìo specija- se to na ovim prostorima promije- vrijeme takvog tatinog dolaska u tra, ali mislim da nisam radio lo{e Dakle, isto {to smo imali u bolj{e- ni. Zato i kad se konzultiraju stru~- listi~ki ispit iz neurologije i psihijatrije i ra- stan stigla i dojava da mi u stanu stvari i da je dosta toga bilo organi- vizmu i tu|manizmu. Nove partij- njaci, konzultiraju se plemenski ili dio na Psihijatrijskoj klinici, kasnije Klinici ~uvamo neko zlato pa je napravlje- zirano, iako su se problemi umna- ske sove pucaju na mjesta koja drè partijski ljudi. Jer u to se uvijek ide za psiholo{ku medicinu, kao psihoterapeut na premeta~ina. U ku}i se stvarno àli pristizanjem novih ranjenika, druge partijske sove ~ija je partija s pitanjem tko stoji iza njega. svih 35 godina radnog staà, a krajem rujna ~uvalo zlato jedne ìdovske obitelji prognanika, izbjeglica i ostale trau- izgubila vlast. odlazim u mirovinu. koja se kasnije odselila u Italiju i matizirane populacije. Imali smo [utnja je zlato Tri ~ovjeka na va`nim funkcija- Po osnovnoj edukaciji sam neurolog i moja ga je majka u zadnjem tre- timove u svim lje~ili{tima i posao ma u dràvi tako|er se pomalo ko- psihijatar, ali sam se od po~etka bavio psi- nutku bacila u kantu za sme}e. je narastao. U to vrijeme ukazala se Sve to govori o bolesti dru{tva. lju. Ali ne zato {to bi imali ne{to hoterapijom i to psihoanalizom i grupnom Tada sam bio jako prestra{en, ali i potreba za odre|enom za{titom Kako lije~iti dru{tvo? protiv onog drugog, nego {to svaki zlato nije na|eno i mi smo ga posli- veterana, pa sam od ministra zatra- Te{ko. Treba puno vreme- od njih ho}e biti prvi. U ure|enim analizom, a i ostalim individualnim psihote- je rata vratili vlasnicima. dràvama odre|eno je zakonom {to rapijskim metodama. Zavr{io sam psihoana- ìo prostor gdje bih napravio kom- na, generacije. Zapisao sam u svo- pletnu mentalnu za{titu veterana. tko radi pa mu to odre|uje i mje- liti~ku izobrazbu i postao ~lan me|unarod- jim memoarima kako je moj jedini Nije bilo novca Poslao me traìti prostor, ali moj originalni doprinos znanosti bal- sto. Svaki narcisoidni ~ovjek èli nog psihoanaliti~kog udruènja kao jedan od plan i program rada prihva}en je kansko-bolj{evi~ki sindrom. A od nje- vlast i nitko tko nije narcisoidan ne ~etiriju hrvatskih psihoanaliti~ara. Zavr{io Za razliku od toga rata u onaj ide u politiku. Zato ostaje dojam 1991. javili ste se sami i ~ak napisali re~enicom Nema novaca. Odgovorio ga patimo i danas jer na{a su raz- sam grupnu analizu i niz godina sam na sam: Ako nema novaca za program, da tri narcisoidna ~ovjeka ne brinu memoarsku knjigu (Kako sam promi{ljanja bolj{evi~ka i nije va`no funkciji predsjednika Instituta za grupnu nema ni mene i napisao ostavku. Mi- {to mi sad imamo {est partija na o 300.000 nezaposlenih i to je tra- analizu u Zagrebu i predsjednika Hrvatskog ìvio Domovinski rat), koju nistar se uvrijedio, a ja sam mu us- vlasti, {to je demokracija, {to se gedija. Tragedija je zato {to oni dru{tva za grupnu psihoterapiju. karakteriziraju elementi humora {to pio re}i kako }e ono {to sam traìo progoni kriminal, jer u mentalnom zbog toga zasad ne}e izgubiti svoja Godine 1974. obranio sam doktorat zna- nije ~est slu~aj s tom vrstom literatu- jednog dana biti primije}eno kao sklopu je ono {to je bilo i ju~er. mjesta. Da smo u dràvi u kojoj se re. Kako ste donijeli odluku 1991? potreba. Povukao sam se, nastavio Ljudi se i danas okre}u na cesti zato gubi vlast, oni bi itekako bri- nosti, postao docent, a zatim profesor na nuli o nezaposlenima. I to je pita- Medicinskom fakultetu u Zagrebu iz predme- Javio sam se u stoèr saniteta sam raditi svoj redoviti posao, ali ho}e li ih netko ~uti ako govore u èlji da organiziram Odjel za za- sam na stru~nom planu ostao ve- nje demokracije. Demokracija nije ta Psiholo{ka medicina. Vodim dva poslijedi- protiv vlasti i dràve, bez obzira {titu mentalnog zdravlja. U ovom zan s ljudima kojima je trebalo po- {to to nije opasno i {to se govoriti neki idealan sustav, ali je sustav plomska studija iz psihoterapije i psihotrau- ratu se ponovila situacija kao i u mo}i pa i danas radim s grupom moè. Iako je najgore {to se nekom koji ure|uje individualne i grupne matologije koji su povezani i s Me|unarod- mirno doba, a to je da se psihi~ki veterana. moglo dogoditi bilo da postane ne- zakone. Ovdje se nije procesuirala nom {kolom u Dubrovniku. problemi tretiraju usput. To se u podoban i dobije tu`bu za uvredu, mafija, nisu se procesuirale pokra- Najvi{e radova publicirao sam iz psihoa- nas ne smatra va`nim kao kirurgi- Plemenski i partijski ljudi a dugotrajni proces iza toga uglav- dene milijarde i poduze}a i to je ja, interna i sli~no. A kad su po~et- problem. nalize i grupne analize, a posljednjih deset Jesu li dràva, odnosno slu`bene nom je zastarijevao. godina i iz psihotraumatologije te posebnog kom rata po~eli pristizati ranjenici, U demokratskom okruènju Moè li se dràva mijenjati i bez a kasnije i prognanici, sve se svodi- institucije danas shvatile potrebu za- trebalo bi biti normalno govoriti svih tih procesa? podru~ja intergeneracijskog prijenosa trau- {tite mentalnog zdravlja o kojoj ste ma i emocija. lo na to da su nas kolege kirurzi ili {to misli{, ali ovo nije normalno Ne moè. Pravna dràva drugi specijalisti pozivali u pomo} tada govorili? mora proraditi da bi bila demokra- zarez II/34, 22. lipnja 2. 25 cija i tu nema polovi~nih rje{enja. ali se to tvrtkama itekako isplati govoriti ja jer ih organiziram, ali ra da usmrte svoju malu djecu, vao traumatizirane ljude da pozovu Ni sucima vi{e nije najjasnije {to kroz rad menadèra. Jer sve je pita- na~elno je va`no znati da su skupo- uzmu ih za kosu i kosa im ostane u ~lanove svojih obitelji na terapiju smiju, a {to ne smiju i kako }e onda nje novca i kad po~nu neprilike u vi koji se bave psihotraumom va`ni ruci... Stra{na je i pri~a jednog zajedno s njima, ali oni nikad nisu raditi. U demokraciji suci su naj- poduze}u, najprije se poziva tera- za terapeute. Jesu li za pacijente mog pacijenta ~ija su se djeca u ti- dolazili, iako su obe}avali. mo}nije osobe, a ovdje ~inovnici. peut. Na Balkanu te prakse nema. drugo je pitanje. Za{to? Zato {to {ini postrojavala uvijek kad bi on Na{e Dràvno sudbeno vije}e gru- Od gospodina Volkana uvijek terapeuti govore o svojim mukama, do{ao ku}i. Naravno, radili su to iz Mentalitet je te{ko lije~iti pa je profesionalno upitnih podob- mogu ~uti tko ga je sve konzultirao ne{to nau~e, a malo vide i sebe. Ne straha. A on nije mogao podnijeti nih kadrova sakupljenih da bi ime- pred razne situacije i dono{enje previ{e. Da bi to bilo korisno, tre- taj strah. Iako ga je {irio svojim po- Je li i to pitanje civilizacijske ra- novali odgovaraju}e suce. Oni koji odluka. Primjerice, Holbruck je s bali bi se sastajati ~e{}e i isti ljudi. na{anjem prema èni, stvarima, zine? su kompetentni kaù da je Ustavni njim pred odlazak na Balkan raz- A u {kolu svaku godinu dolaze drugima, ali ne i djeci. Napustio je Oni kaù: Moje dijete ili sud farsa. U svijetu je sudac Ustav- govarao {est sati. Bilo je to infor- drugi, pa nema kontinuiteta u obitelj i oti{ao ìvjeti sam. Ili pri- moja èna nisu ludi. Kako onda nog suda najuglednija osoba u dr- miranje Holbrucka o pomirenju, radu. U grupi u kojoj bi se ~e{}e mjer drugog ~ovjeka koji je imao nekom pomo}i? àvi. âk je i prije Drugog svjet- narodima, grupnoj psihologiji... To sastajali isti ljudi postojao bi konti- trgova~ku radnju i kad su mu dva Ovo je tuàn razgovor. skog rata sudac Stola sedmorice je stjecanje znanja u trenutku kad nuitet, pa bi i uspjeh bio ve}i. Ipak, ~ovjeka koji su govorili drugim je- To je realan razgovor. Ne morao biti najbolji pravnik Hrvat- vam trebaju. Za{to to danas nema- i ovo je korisno, ponajprije u sagle- zikom koji on nije razumio u{la u znam kakve inicijative ne zna~e ni- ske. A danas? mo, kao jedna ipak stara kultura, davanju sebe i drugih. Zato je po- trgovinu, on ih je istukao. Nije ih {ta ako za njih nema podr{ke. Va`- te{ko je odgovoriti. Razgovaramo u sebno vaàn iskustveni dio koji se razumio i to ga je pla{ilo, a progona je i istovremenost procesa u ra- I opet patologija Dubrovniku, srednjovjekovnom radi u grupama. U njima ljudi nio ga je i san u kojem je sanjao zvoju struke, dru{tva, politi~kih gradu dràvi i svjedoku onog {to iznose svoja iskustva, raspravljaju i svog logorskog mu~itelja. Zna se odnosa. Ozbiljne organizacije bez Kako vlast moè to promijeniti? smo pogubili i sa ~im se ponovno uvijek je puno stranaca. Redovito To bi zna~ilo da ide protiv dogoditi da traumatiziranu osobu novaca ne mogu postojati. trebamo sresti. su prisutni Izraelci, dolaze [vicar- sebe. Jer treba promijeniti sve {to ne~ija truba u prometu toliko A ako i postoje neki programi, U zadnje vrijeme ~esto se u no- ci, Kana|ani, Talijani, Nijemci... ide po partijskim, plemenskim i iznervira da izi|e iz automobila i tko }e ih evaluirati? Kod nas se ne vinama pojavljuju izjave politi~ara To su stru~njaci koji su se pomire- nov~anim vezama. Ono {to sa stra- pretu~e voza~a koji im je zatrubio. evaluira ni{ta. Ministarstvo brani- koji kaù da su za pojedine proble- njem bavili i prakti~ki i teorijski. ne mogu primijetiti jest da su te Mnogi {ire traumu na radnom telja napravljeno je za to da se ra- me u dru{tvu krivi novinari. To su Velik je interes u inozemstvu za tendencije promjene najvidljivije mjestu. I to ne samo kod jedne stereti Ministarstvo obrane i po- gluposti. Za njih su krive njihove na{u {kolu, a pozivamo onoliko ko- kod premijera Ra~ana, ali to je te{- osobe i ne samo u ratu, nego i u mogne braniteljima. Ali onda tu mame. Jer novinari ne kreiraju po- liko imamo novaca. Ove godine ko provesti. Za{to? U grupi koja se mirnodopsko vrijeme. Trauma je pomo} treba znati organizirati. litiku, ali imaju zada}u iznijeti pro- {kola je posve}ena preprekama u zove vlada, a koja je prema na{im primarni, izvorni problem, a indi- Treba biti sposoban. A Ministar- bleme u javnosti. A oni koji kreira- psihoterapiji psihotraume. Dakle, psihoterapijskim obilje`jima sred- rektni su psihosomatski, to jest ra- stvo branitelja dalo je dosta novaca ju politiku i rade krivo imaju nja grupa od dvadesetak ljudi, gru- zne psihosomatske bolesti (pove}a- u potpuno krive projekte. Dobili osnovni problem da nikad ne}e pa ne funkcionira normalno. Me- li su se karcinomi u prognani~koj su ih ljudi koji nisu napravili ni{ta. priznati krivicu i moraju prona}i |usobno se kolju, svatko ima svoje populaciji), ali to se nikog ne ti~e. Ho}e li dana{nji ministar ne{to na- drugog krivca. To je ono {to mi zo- privatne interese koji su ispred in- Postoji li mjesto gdje kao stru~- praviti, ne znam. vemo projekcija, a novinari su naj- teresa Hrvatske kao skupa od ~etiri Koliko je u svemu prisutno pita- ~e{}i u kontaktu s politi~arima. To Rat u kojem va{ njak to moète re}i, iznijeti problem i i pol milijuna ljudi kojem su oni na je ono kad dijete sakrije lice i kaè o~ekivati da to netko ~uje? nje mentaliteta? ~elu. Ono {to je te{ko na}i u dru- kum, susjed ili va{a Mentalitet je te{ko lije~iti. Nema me. Kao da se ono {to novi- Ne. To mogu oni koji se gim zemljama, gdje su tako|er na nari iznose u javnost nije dogodilo èna postaju nepri- bave politikom. A oni se ne bave Nisam pesimist po naravi, ali ovo vlasti koalicije, jest da se jedni pre- ako je javno nepoznato. Ali dogo- strukom. Veteran djeluje na svoju je ju`nja~ki mentalitet, a jedan moj ma drugima unutar koalicije po- dilo se. jatelji to sigurno ènu i djecu, pa i oni postaju bole- prijatelj bi rekao: Nije ju`nja~ki stavljaju kao vlast i opozicija. To je ono {to je na jugu. To je {iri pojam Koje su posljedice rata danas? Ko- sni. Njegova djeca }e to nenamjer- patolo{ki. U toj patologiji onda nije nije obi~an rat no pro{iriti na svoju djecu, i to je svih ovih jadnih, siroma{nih zema- mogu}e izabrati najbolje i najkom- liko je na{ rat bio neobi~an? transgeneracijski problem. U obi- lja koje su dugo ìvjele pod tu|om Bilo je i toga. U ratu najgore petentnije ministre, nego najpo- telji gdje je bila prisutna droga, al- vla{}u i nisu se uspjele razviti. To strasti izlaze na povr{inu. Jedna dobnije. Bez obzira na njihovu pa- koholizam i sli~no i djeci }e biti je kao dijete kojemu majka ne da tolo{ku narcisoidnost, nekompe- grupa u njemu su kriminalci koji govori se vi{e o onome {to bi treba- ponu|en izbor obitelji, a ne ne{to razviti se. I mi spadamo u taj men- tentnosti ili bilo {to drugo, {to ih su do~ekali svoj trenutak, a svaka lo izbje}i da bi se neutraliziralo tra- drugo u ~emu nije ìvio, i to treba talitet, kao i {ira okolica. Zato su kao li~nosti ili kao stru~njake dis- ratna ma{inerija ih cijeni jer joj po- umu. shvatiti. va`ni pravi ljudi na pravim mjesti- kreditira za posao koji bi trebali maù. Drugi su oni koji se osve}u- Koje sve prepreke postoje? ma. Mi postavljamo ljude po zaslu- obavljati, kako onda oni mogu ju. I jedni i drugi su oni koji nema- Izlaz postoji gama, ali ih ne okruùjemo stru~- ju pozitivni naboj. Pozitivni naboj Prepreke su prije svega vanj- funkcionirati kao grupa? njacima. Tko }e onda obaviti po- imaju oni koji ho}e oslobo|enje, ske. Cijelo dru{tvo je prepreka. Jer Imaju li mali narodi dovoljno ka- S obzirom na ra{irenost transge- sao?! Z fantazije, svoju dràvu i vlast. U nitko ne prihva}a, ne zanima ga, ne drova za tako ~este izmjene kakve su neracijske traume u dru{tvu s jedne i tom ratu se mnogo toga nije vidje- da novac. Druga prepreka su paci- socijalne probleme s druge strane u i kolike kod nas? jenti. Osnovna prepreka za psiholo javno, jer to je bio specifi~an rat. kakvom smo mi poloàju i u kakvom Mali narodi nemaju dovoljno Rat u kojem va{ kum, susjed ili lo{ku terapiju psihotraumatizira- kadrova jer nisu imali dràvu koja va{a èna postaju neprijatelji to nih jest da oni imaju pravo na trau- dru{tvu? Koji je izlaz? je nu`na u stvaranju kadrova. Moja sigurno nije obi~an rat. mu. Jer su stvarno preìvjeli gadna Izlaz uvijek postoji, ali on je Psihoterapijski opaànja od 1990. nadalje nau~ila Grupa koju vodim u Dubrovni- iskustva (primjerice oni koji su bili nama danas daleko. I pribliàvat }e su me kako smo mi kao narod naj- ku sastavlja se iz pripadnika svih mu~eni u logorima) i imaju pravo se boga}enjem dru{tva, razvojem seminar na pametniji i uvjereni u to da nema- naroda biv{e Jugoslavije i Albanije. na simptome, na bolest. Oni su le- demokracije, podizanjem kulturne mo od koga {to u~iti. Primjerice, sa Ove godine nisu do{li predstavnici gitimno bolesni, a ne ludi. A njiho- i civilizacijske razine stanovni{tva Plitvicama suprugom sam bio 1992. na skupu Makedonije, Crne Gore, Kosova. va motivacija za psiholo{ku terapi- koja rje{ava i pitanje traènja psi- a Plitvicama je od 14. do 18. lipnja u Francuskoj na kojem su bili pos- Iz Bosne su pozvani Hrvati iz Mo- ju mora biti doista jaka. Osim toga hoterapijske pomo}i. Promatrao odràn Osamnaesti hrvatski psiho- tdiplomanti raznih zemalja koji su stara, Muslimani iz Tuzle i Srbi iz mi bismo morali pomo}i svim pa- sam to u razvijenijim zemljama i N terapijski seminar. Taj se seminar, se obu~avali u politici diplomacije. Banje Luke. Do{li su samo iz Tu- cijentima, a jo{ je mnogo onih koji Ju`noj Americi. Tamo je bilo svih osim Hrvata. Ili Va`no je da najprije vlast shvati utemeljen 1966. kao jugoslavenski, i naj~e- zle. Ono {to se na grupi primje}uje nisu ni do{li do nas. Ima onih koji {}e se odràvao na Plitvicama, osim tijekom kad vidite da jednom zemljom vla- jest da svatko vidi drugoga i ono o ~emu se radi, da osigura sredstva su imali poreme}aj prije rata, pa su rata kada je nastala duà pauza. Predsjed- daju doktori medicine, onda je to {to je drugi radio. Onda je jedna zato i i{li u rat. Tre}i je problem koja bi bila dovoljna za {iroku or- bolesna dràva to je {ala. A oz- kolegica rekla: Nema pomirenja dok {to mi govorimo o njihovu psihi~- ganizaciju mentalne za{tite. Iako i nik Stru~nog odbora seminara Eduard Klain biljno je: za{to su doktori medicine svatko od nas ne bude govorio o svojim kom stanju, a oni nemaju od ~ega danas imamo tu za{titu, problem je o ovogodi{njem seminaru: vodili dràvu u Hrvatskoj, Palesti- zlo~inima to jest zlo~inima svog naro- ìvjeti. A onaj tko nema gdje spa- opet isti: i to vode ljudi koji se time »Seminar je posve}en tridesetogodi{njici ni, Iranu, Iraku, Ju`noj Americi? da. Dakle mi moramo vidjeti {to su vati i {to jesti, nije u stanju govoriti ne bave. A kako netko moè ne{to Jer su medicinari organizirani i hi- Klinike za psiholo{ku medicinu KBC-a Rebro, na{i ljudi radili. o psihi~kom jer }e preìvjeti ako voditi ako to ne zna. To su prakti~- jerarhizirani. Medicina nema puno ne stvari, vezane uz novac i stru~ne odnosno Centra za mentalno zdravlje kako manevarskog prostora jer zna se ima kruha. Zato moramo nastojati smo se prije zvali. Malo smo zakasnili jer ovo Cijelo dru{tvo je prepreka da se njihovi socijalni problemi ri- ljude. Jer vrijeme rata kad su ljudi kako u suprotnom zavr{i pacijent. radili besplatno, oti{lo je u nepo- je 31. godi{njica. @eljeli smo da seminar Po{tivanje hijerarhije, odgovornost Je li i to pitanje demokracije? je{e da bi uop}e mogli pristupiti njihovu psihi~kom lije~enju. vrat. Dakle: novac, razumijevanje bude posve}en tom datumu i da stru~no eva- i organiziranost medicinara odgo- Jest na neki na~in. Ali dok se vlasti i podizanje civilizacijske razi- luiramo na{ rad u posljednjih 30 godina. ne prevlada crno-bijela tehnika, varaju primitivnim zajednicama. Bolest se {iri ne u odnosu na mentalno zdravlje. Zato smo seminar nazvali Dometi psihoana- Nije li u pitanju ve}e povjerenje u treba puno rada i puno vremena. Tu mogu pomo}i i mediji i to nji- lize i psihoanaliti~kih psihoterapija u Hrvat- lije~nike u takvim zemljama ili poli- Treba re}i {to si sam napravio i to Grupa drugih problema ti~e se hov pozitivni govor. skoj. Budu}i da je Klinika za psiholo{ku meti~ka li~nost ima druk~ije je osnovni problem. ôvjek mora terapeuta: tu|i stvarni doga|aji Logi~no je da }e prosvjed Ante vidjeti sebe i baviti se sobom. U traumatiziraju i terapeuta. Danas \api}a biti bolje prikazan nego ne- dicinu u Zagrebu centralna i jedina psihote- karakteristike? dru{tvu imamo vlast koja se ne Moè biti. Oni imaju odre- je kolega iz Bosne napravio album {to {to bi to pridonijelo op}oj civi- rapijska ustanova u Hrvatskoj, ali postoje bavi ekonomskim problemima koji |eni ugled i mjesto u dru{tvu. Ali slika koji je i{ao okolo. Album je lizacijskoj razini, jer to pogoduje razvijeni odjeli u mnogim gradovima, kao su sad najva`niji, nego su zaintere- narod nitko ne pita tko }e biti mi- prikazivao klanja, le{ine... Kad je strastima i poga|a destruktivni dio sirani za ve}u vlast me|u sobom. predava~e pozvali smo stru~njake iz Splita, nistar. Vladarima odgovaraju kon- zavr{io predavanje, svi su ostali ljudi. Problem je i u tome {to je Na{i me|unarodni uspjesi nisu to- Rijeke, Pule, Zadra i drugih gradova da bi cilijantni tipovi koji ne}e izazivati bez rije~i. Oni koji to nisu vidjeli, dosadno ono {to je izgovoreno u liko njihova zasluga koliko zasluga reprezentirali cijelu Hrvatsku. Jer seminar je agresiju prema vrhu. Ono {to bi naravno da mogu biti potreseni, animiranju i podizanju op}e razine. me|unarodne zajednice. Naime, zami{ljen kao revija na{ih dostignu}a, pr- bilo va`no za nas jest da ljudi koji dobiti PTSP, da im se dogodi ono A dosadno je zato {to se govori na me|unarodnoj zajednici je sad (iz vode javne poslove (politiku, podu- {to mi kaèmo da pregore. Terape- takav na~in. Ali kad neki na skupo- venstveno u psihoanalizi, grupnoj analizi, meni nepoznatih razloga) va`no da ze}a, banke...) budu educirani na ut koji ima puno posla, a nema ko- vima vi~u kako ovo i ono treba ski- obiteljskoj i bra~noj analizi, psihoterapiji i Hrvatska bude integrirana u Euro- na~in da mogu ~uti druge ljude. legijalnu pomo}, superviziju, ne nuti, onda je to izravno povla|iva- psihodrami, sugestivnim i suportivnim psi- pu i dio te zajednice. Dakle, oni se Kod nas ni psihijatri ne ~uju druge moè izdràti. Jer pacijenata je nje strasti i automatski atraktivno. nama bave, a ne mi. Oni nude. I hoterapijama... Referati su napisani unapri- ljude. Slu{ati drugoga i biti tole- puno, a stru~njaka malo. Osim Kad stru~njaci prestanu biti dosad- oni znaju. Mi samo pristajemo i jed pa seminar prati knjiga {to olak{ava raz- rantan prema drugome mora i}i toga neki kolege bjeè od posla psi- ni (a uvjeti su stru~nost i teatarski bavimo se time tko }e od predsjed- govor o referatima. Gost seminara je Paolo zajedno s mogu}no{}u odgovorno- hoterapije i ja ih razumijem jer nerv), onda }e se to promijeniti. nika imati vi{e ljudi na do~eku i sti za dono{enje odluka. proces je teàk, dugotrajan, a usp- Potrebna je upornost u educiranju Fonda, psihoanaliti~ar iz Trsta s temom ispra}aju. jeh neizvjestan. S druge strane, da bi se senzibilizirala javnost. U vanjskog vi|enja psihoanalize u nas. [to su na{i radili Sve {to je u pitanju mentalnog najteì primjeri traume jo{ su skri- nas ne postoji popularno pisanje Uz spomenute referate zbornik sadrì i zdravlja du{e jako je te{ko jer nitko veni jer treba pet, {est pa i vi{e go- U vrijeme rata kad sam radio knjiga o narodnom zdravlju, a ljudi pismo profesora Stjepana Betlheima pred- ne èli vidjeti sebe. dina da se oni pojave. to vole ~itati. Osim toga treba pisa- plan i program mentalne za{tite u Koliko su {kole za psihotraumu, sjedniku Me|unarodnog psihoanaliti~kog Hrvatskoj, kao drugu to~ku stavio Koliko ~esto traumatizirani ljudi ti pozitivno, a ne pla{e}i ljude. Po- udruènja Heinzu Hartmannu iz 1952. godi- kao ova u Dubrovniku, edukacija, a trebno je vi{e drama u kazali{tu, sam: Grupna terapija rukovodila- koji traumu {ire na svoju obitelj i ne u kojem govori o onda{njem stanju psiho- koliko psihijatrijska samopomo}? okolinu dovedu novih pacijenata? filmova, kompletnog senzibilizira- ca, odnosno vlasti. Svi su se tada analize i psihoterapije u Hrvatskoj, odnosno smijali. Ali ~injenica je da danas u Moè li psihijatar dobiti PTSP? Oni traumu {ire, ali ti drugi nja pu~anstva. Svaki gra|anin Moè. A okupljanja bi mora- Zagrebu. Pismo je prevela profesorova k}i svijetu grupni terapeuti najvi{e za- rijetko dolaze. Problem traumatizi- mora biti educiran u psihotraumi la biti i edukacija i samopomo}. ra|uju s menadèrima kompanija. ranih jest u tome {to su destruktiv- da bi mogao pristupiti prihva}anju Ruth Betlheim. U knjizi je i pregled svih do- Koliko su uspje{ne najmanje mogu To su izuzetno pla}eni terapeuti, ni. To ide do tako stra{nih primje- njezina lije~enja. êsto sam pozi- sada{njih psihoterapijskih seminara.« 26 zarez II/34, 22. lipnja 2.

govoriti na pitanje koji je najbolji na~in njihova ulaska i uklju~ivanja Razgovor: Fern J. Cramer Azima, profesorica i psihoterapeut u dru{tvo. Upravo o tome govori moja najnovija knjiga (koja }e biti objavljena u rujnu), a nastala je kao rezultat prou~avanja djece izbjeglica i useljenika i ~lanova njihovih obitelji (roditelja). Rije~ je o klini~- Povratak u dru{tvo kim, ali i drugim iskustvima. Postoje li podaci o tome koliko ~esto Djeca izbjeglica imaju vi{e osmislila taj program i zato izvorno izlaz. Oni imaju posebnu ku}u u djeca iz takvih obitelji imaju probleme govorim o njemu. kojoj voditelji grupa ìve skupa s u odnosu na drugu djecu? problema od djece obi~- pacijentima i u tom slu~aju rije~ je Spomenuli ste kao pozitivne utjecaje To je te{ko re}i, ali je pozna- nih, dragovoljnih djece na djecu, odnosno ~lanova grupe. o uobi~ajenoj rezidencijalnoj strik- tnoj njezi sa supervizijama. Narav- to da djeca izbjeglica imaju vi{e useljenika u Kanadu Nije li uobi~ajeno shva}anje kako lo{i problema od djece obi~nih, drago- vuku druge u jo{ gore, a ne obrnuto? no, i u tom slu~aju radi se s puno grupa, a takve velike poznate ku}e voljnih useljenika u Kanadu koji su Uvijek je mogu}e i jedno i to naj~e{}e zbog zapo{ljavanja. Ra- Grozdana Cvitan drugo. Ali je ~injenica da samo do- postoje u New Yorku i Montrealu. Problemi s takvom vrstom lije~e- dili smo istraìvanja o postotku su- ospo|a Cramer Azima na bro trenirana, dobro vo|ena djeca icida me|u useljenicima iz Kam- mogu pozitivno utjecati jedna na nja po~inju ve} od ~injenice da tre- me|unarodnom susretu psi- ba biti oprezan komu se dijete {alje bodè, Vijetnama i drugih u razdo- G hoterapeuta u Dubrovniku drugu. Naravno, na terapeutu je da blju od deset godina, a uspore|iva- osmisli kompoziciju u kojoj }e se jer ima onih koji kaù kako ih sudjelovala je prilogom o kulturi i mogu izlije~iti, ali ne mogu. Zato li smo ih i s istraìvanjima koja su traumi te njihovu udjelu u terapiji na}i vi{e i manje o{te}ena djeca i u SAD-u vo|ena sa crnom i bije- da na taj na~in stvori {ansu da oni dràva mora imati uvid u takva mladih. To je ujedno i tema njezi- mjesta, kontrolirati ih i po potrebi lom populacijom. Mogu}e je re}i ne najnovije knjige (Djeca izbjeglica: manje o{te}eni vode one druge. da ta djeca koja dolaze s Istoka, iz Moji psihoedukatori upotrebljava- zatvarati. Jer to je posao samo za klini~ki, istraìva~ki i edukacijski as- prave profesionalce, a takve grupe spomenutih zemalja, pokazuju vi- pekt) koja uskoro izlazi iz tiska. O ju jo{ jednu metodu. Naime, djeci sok stupanj inteligencije, dobra su pronalazimo i veliku bra}u i sestre. potpuno su druk~ije od redovnih tome je rije~ i u ovom razgovoru psihoterapijskih grupa. u {koli, roditelji su im jako motivi- na po~etku kojeg Fern Cramer To su mladi ljudi, studenti (naj~e- rani za dobar rad s djecom i me|u {}e psihologije) na sveu~ili{tu koji njima je mali broj suicida. Uspore- Azima predstavlja oblik okupljanja Ako se problemi kod djece Svi znaju sve pomaù terapeutima i djeci. Oni s |eno s istraìvanjima u SAD-u re- mladih u dnevnoj bolnici. smanjuju i stanje pobolj{ava, onda njima ne{to rade, vode ih u kino i zultat je da su bijelci na prvom se oni vra}aju u razrede sa svojim Postoji posebna topika za te lju- na druga mjesta i pomaù u njiho- mjestu, crnci na drugom, a imi- Napredak roditelja i djece vr{njacima. Taj proces resocijaliza- de koji postaju tema svaki put na voj resocijalizaciji. U psiholo{kom granti na tre}em. To govori i o cije i terapije uobi~ajeno traje oko svakom sastanku grupe. To je spe- Grupa se sastaje pet puta na smislu to su njihovi veliki brat i se- tome da se imigranti puno bolje dvije do dvije i pol godine. Upravo cifi~an program i on se danas pro- tjedan i to je nalaènje istodobno u stra na koje se mogu i skloni su privikavaju na novu sredinu i dru{- sada radimo istraìvanje o tome vodi u jednoj bolnici u Torontu. svrhu terapije i {kole. Dakle, {kola ugledati se i od njih u~iti. Sve su to tvo nego {to to ~ine adolescenti i koja su to djeca kojoj je postalo bo- Tamo razli~iti stru~njaci vode ra- djeluje u okviru bolnice i nju ~la- razlozi zbog kojih je na{ centar po- zli~ite programe unutar istih grupa ~lanovi njihovih obitelji. novi grupe posje}uju tri puta tjed- lje i kroz koje vrijeme. Isto tako znat upravo po adolescentskoj gru- istraùjemo i koja su to djeca (to u bolnici. Jedni su stru~njaci za no, a dva puta tjedno odlaze u re- pnoj psihoterapiji. Jedna od mojih prehranu (nutricisti), drugi su u~i- [to je onda pitanje odnosa kulture i dovitu {kolu. [kolu u okviru bolni- jest s kojom vrstom poreme}aja) prvih knjiga je Adolescentna grupna traume? Pripada li trauma nekim kojima je potrebno duè vrijeme telji i tako dalje. Ti programi imaju ce drè njihovi u~itelji i terapeuti psihoterapija, 1989. puno vje`bi, a radi se i psihoeduka- drugim dijelovima kulture, primjerice iz {kole. To se radi zbog toga da programa od uobi~ajenog. Istodob- religiji? no radimo i istraìvanje s roditelji- cija tako da je svaki ~lan grupe do- obitelji i djeca prihvate utjcaj oko- Pitanje ìvota i smrti bro upoznat sa svime sve je vrlo line. Djeca u bolnici/{koli dobivaju ma, odnosno traìmo odgovor na Knjiga o kojoj govorim na- pitanja: ako su napredovala djeca, Koje probleme smatrate posebno bistro. Oni vrlo dobro znaju, pri- stala je kao rezultat istraìvanja ve- sve vrste terapije koje su im po- mjerice, {to je droga, od ~ega se trebne. Djeca su razli~ita i me|u jesu li napredovali i roditelji i obr- uspje{no rje{ivima? }eg broja ljudi s razli~itim grupa- nuto, odnosno ako su napredovali Izme|u ostalih to su proble- radi, koliko je ima, koje su posljedi- ma i u razli~itim dijelovima svijeta. njima ima i takvih ~ija je agresija ce i tako dalje. Zanimljivo je znati toliko izraèna da nisu sposobni i}i roditelji, jesu li napredovala i dje- mi bulimije i anoreksije, ovisnost, Neka od tih istraìvanja provedena ca. To je jedan dizajnirani (kultur- delinkvencije i jo{ neke problemi. da, bez obzira {to su ta djeca u bol- su u Francuskoj, Kambodì, Mon- u redovitu {kolu, ali imaju i druge nici, i u tom slu~aju roditelji prola- dijagnoze i poreme}aje koji ih iz- ni) multimodel ispitivanja. To su bili problemi i teme zbog trealu... Jedan od razloga zbog ko- kojih sam nedavno pozvana preda- ze grupe i imaju iste tipove lekcija, jih sam htjela napisati takvu knjigu dvajaju od druge djece njihove odnosno edukacije. Dakle, svi zna- dobi. Jednom tjedno tamo dolaze i Velika bra}a i sestre vati u Rim, jer su Talijani primije- i uklju~iti u nju i druge stru~njake tili kako imaju sve vi{e problema ju sve. Taj na~in edukacije osvjeà- jest to da prevladavaju}i, op}i mo- roditelji i susret s roditeljima uvi- Je li ta ideja rezultat kanadskog va sustav procjene, odnosno sustav jek se odnosi na razgovor o proble- vezanih uz jedenje. del zapadnjaka o imigrantima i multikulturnog dru{tva ili potreba ra- Koliko je problem jedenja moderan vrijednosti. To nije tipi~na rekon- izbjeglicama dobije i svoje znan- mima njihove djece. Ako se tije- strukcija, ve} funkcioniranje ovdje kom terapije djeteta primijeti da je zli~itih ~lanova grupa? Tko snosi problem i je li postojao kroz povijest? stveno pokri}e. Jer predstava i pre- materijalne tro{kove takvog lije~enja? To je problem koji je drama- i sada, u~enje o tome kako mijenja- drasuda o bijeloputom lije~niku i roditeljima potrebna terapeutska ti ono {to je potrebno, primjerice pomo}, oni se na nju upu}uju, pa i To je moja ideja, a do{la sam ti~no porastao zadnjih deset ili pet- koji lije~i i pomaè trebala je puno na nju s namjerom da bih motivi- naest godina zbog razli~itih razlo- ishranu. Jedna je od tih metoda ko- vremena da bi se promijenila. S roditelji mogu biti primatelji psi- gnitivno-bihevorijarna terapija hoterapijske pomo}i u istoj ili ne- rala djecu da prihvate instituciona- ga. Nije rije~ samo o poloàju dje- druge strane, tu je i odgovor na pi- lizaciju, jer je rije~ o takvima za teta u odrastanju u obitelji i sli~no, koja moè biti kombinirana s razu- tanje {to treba i moè biti trening koj drugoj bolnici. Zavisi od vrste mijevanjem svega {to se doga|a, a poreme}aja. koje susreti jednom ili dva puta ve} uz utjecaj kulture, mode i sli~- za psihijatre, socijalne radnike i tjedno nisu dovoljni da bi se pozi- to zna~i promjena mi{ljenja od na- druge da bi lak{e mogli lije~iti ra- Je li suradnja s roditeljima obve- no. Vrlo mr{avi ljudi ~esto su oni tivno utjecalo na poreme}aje koje ~ina razmi{ljanja do na~ina ìvota. zli~ite grupe ljudi koji dolaze iz ra- zatna? koji pate od razli~itih neuroza dok imaju. [to se tro{kova ti~e, oni su bulimija (a to su oni koji stalno Koliko traje ta vrsta lije~enja? zli~itih kultura. Mi nastojimo educirati rodi- briga dru{tva i Kanada ima ure|e- jedu i povra}aju) stvara, smatra se, Takvo lije~enje ne moè tra- telje kako da se nose s problemima ne odre|ene oblike zdravstvene za- ipak dobro}udnije ljude i istraìva- jati tri ili pet godina jer za te je Razli~iti modeli djece i kako da im pomognu. Zato {tite djece bez obzira na status nji- nja u Americi pokazuju da je usp- grupe bitna ~injenica brzo djelova- je sudjelovanje roditelja obvezatno hovih roditelja. Ovaj sustav u pot- jeh u njihovu izlje~enju ve}i. Va`- nje. Naime, me|u tom populaci- i ako roditelji ne pristanu na surad- punosti pla}aju dràvne institucije. jom vrlo je velik postotak suicida i Naravno, prvi uvjet je razumije- no je znati kako deset posto ljudi s vanje da na{a kultura nije i njihova nju, onda ni dijete ne moè biti li- Me|utim, taj sustav i nije skup problemima jedenja umire, a kod zato treba djelovati brzo i sprije~iti je~eno u na{oj bolnici. Ako bi i pri- zato {to je rije~ o dnevnim bolnica- smrt. Ono od ~ega se po~inje u kultura i od toga treba po~eti. Pri- onih koji se lije~e terapija je duga i mjerice, ljudi koji do|u iz nerazvi- hvatili takvo dijete, ono bi prigo- ma, a to zna~i da djeca spavaju kod kombinirana je psihoterapija s me- tom lije~enju jest uvid u ono {to je dom odlaska u redovnu {kolu (u ku}e. Postoje teè situacije kad di- korisno i dobro, {to je u redu. U jenih zemalja u trenutku kad se su- dikamentima. êsta posljedica sretnu s vlastitim problemima ne koju se, o~ekuje se, kad-tad mora jete ne moè biti kod ku}e, ali se anoreksije je infarkt, dok se bulimi- trenutku kad prestanu uzimati dro- vratiti) ostalo i dalje problem, a onda takva djeca stavljaju u grupni gu, po~inje druga faza (od ukupno odlaze najprije u bolnicu, nego ~arima zna dogoditi pucanje tetiva uglavnom svojem vjerskom vo|i. onda sve zajedno nema svrhe. Ro- dom gdje ìve sa sli~nom djecom. grkljana. dvanaest) koja je posve}ena socijal- ditelji su ~lanovi posebne grupe i Neki od njih rade jako dobro i ~e- To je tako|er pla}eni program i on [to je s ostalim ovisnostima? nim, me|uljudskim odnosima, od- svi moraju u njoj sudjelovati. je jednak za sve. Postoje i oni koji nosno problemima. [to uzrokuju sto su u stanju pruìti pomo}, ali Sljede}e su ovisnosti o drogi ako je njihov religijski vo|a crni Koliko je takvo {kolovanje izjedna- su ljubomorni na to, budu}i da mi i alkoholu. To po~inje u vrlo mla- problemi jedenja? Za{to je ne{to ~eno s onim zaista redovitim? koji lije~imo djecu prate}i i rodite- takvo kakvo jest? Kako prevesti vudu-lider mogu nastati jako veliki dim godinama i njihova prisutnost problemi. Zato smatram da je bit- Postoji olak{avaju}e {kolova- lje u mogu}nosti smo poznavati u djece ~esto je (u obje ovisnosti) njihov problem? Oni jesu ljudi s nje u dogovoru sa {kolskim susta- sve ~injenice jednih i drugih i polo{om prilagodbom, ali zato treba no razgovarati o tome (sljede}u go- posljedica ovisnosti roditelja. Dje- dinu o tome }u govoriti i u Zadru) vom, odnosno njega zajedno dogo- nuditi ih drugima na na~in da zna- ca kopiraju roditelje. Ponekad je vidjeti {to je to u prilago|ivanju varaju terapeuti, roditelji i uprava mo sve uzroke pobolj{anja stanja. {to oni nadokna|uju drogom ili je- kako integrirati sve servise s dru{- sve to povezano pa je ovisnost ve- tvom, religijom, biznisom kako bi {kole. Naime, na{i terapeuti i u~i- Dakle, kao istraìva~i smo u stanju zana uz probleme jedenja, ali u vi- denjem. [to to zna~i u njihovu telji objasne u {koli kako oni rade s ponuditi sve ~injenice, {to nije ~est osobnu ìvotu? [to u odnosu pre- svi ti razli~iti ljudi pomogli u rje{a- sokom postotku prisutna je kod vanju problema. To }e biti integra- djecom i na taj na~in o~ekuju dalj- slu~aj. djece koja su bila seksualno zlo- ma roditeljima, okolini i tako da- nji rad s njima. Istodobno tako lje? Ono na {to ih se treba uputiti cija i aplikacija u nove odnose i to Koliki je broj grupa s kojima ra- stavljana u najranijoj dobi. je na~in kako kultura i komunikaci- educiraju u~itelje u redovnim {ko- dite? Od roditelja ili bilo koga? jest novi realizam, novi na~in pro- lama za rad s djecom s emocional- nalaènja izlaza iz problema. Na- ja moraju biti uklju~eni da bi se Ogroman. To su grupe u ra- Od razli~itih ~lanova obitelji. ne{to napravilo u terapiji. U nekim nim poreme}ajima. zli~itim kontaktima: djece s dje- I u tim ovisnostima i poreme}aji- ravno uz kognitivnu i intenzivnu terapiju. U jedanaestoj fazi oni se zemljama postoje neki od modela. Kako i kada se dijete vra}a u redo- com, terapijske grupe, igraonice, ma postoji nekoliko modela koji se Ono {to èlim jest zajedno uklju~i- vitu {kolu? psihodramske grupe, sportske, razli~ito lije~e. Najteì oblici ovi- ponovno dovode pred problem uzimanja droge, alkohola ili neje- ti razli~ite modele i tretirati ljude grupe za uklju~ivanje (reconciliati- snosti s problemima jedenja mora- kojima treba terapija s razli~itih to- on) i tako dalje. Ideja je da se djeca ju se hospitalizirati. Naravno, na denja i odgovora na pitanje {to }e ern J. Cramer Azima profesorica je se dogoditi ako to ponove. ~aka (aspekata). Jer ako netko do|e lije~e i me|usobno, u odnosima, taj na~in se najprije djeca izoliraju u Kanadu i nema mjesto u kojem psihijatrije na Sveu~ili{tu McGill Uni- jer nije samo terapeut onaj koji lije- da bi se odvojila od droge. U slu~a- Je li rije~ samo o razgovoru ili ku{- F versity u Montrealu, gdje radi i na ìvim, ako nema posla i nema no- ~i. Model je, dakle, sasvim razli~it jevima kad izolacija nije potrebna, nji? vaca, a ima probleme, postoje sa- dvije bolnice, a vodi i privatnu praksu. Svjetski od klasi~nog u kojem odre|eni (je- oni su u dnevnoj bolnici. Ku{nji, naravno. Jer poslije svim odre|ene stvari koje treba na- je priznata stru~njakinja za rad s adolescent- dan) terapeut lije~i odre|eno (jed- Je li uvijek rije~ o resocijalizaciji ili toga slijedi odgovor na pitanje je li praviti prije nego se takvog ~ovjeka skim grupama, a posebno je poznata njezina no) dijete. se doga|a i premje{tanje djece u novu netko izlije~en ili nije. uklju~i u terapiju. Treba biti reali- dnevna bolnica za rad s mladima s te{kim Koliki su problemi, odnosno poreme- okolinu upravo zato da bi izlje~enje Gdje se u svemu tome nalaze proble- sti~an. Mnogi konzervativni lije~- emocionalnim smetnjama (karakterolo{ke }aji djece o kojoj govorite i postoje li i uop}e bilo mogu}e? mi kulture i traume? nici nisu trenirani za takav pristup. smetnje, delinkvencija, narkomanija, alkoholi- terapeuti izvan va{e ustanove koji se U slu~ajevima ovisnosti rije~ To je tre}e podru~je koje Novi ljudi koji zavr{avaju treninge zam i anoreksija, bulimija). Rije~ je o grupama njima bave na sli~an na~in? je o najobi~nijem spa{avanju njiho- proizlazi iz kanadskog dru{tva. Na- rade upravo s tim transkulturnim koje ~ine mladi od {est do jedanaest godina, To su zaista te{ki slu~ajevi vih ìvota. Postoje mladi koji ne re- ime, Kanada vodi politiku otvore- modelom da bi se mogli odgovara- dio tih grupa ~ine i iseljenici, odnosno useljeni- poreme}aja i danas se na takav na- agiraju dobro na izvanbolni~ko li- nih vrata, a to zna~i da mnoge ju}e pona{ati u odre|enim situaci- ci u Kanadu. ~in njima bave i drugi. Ono {to je~enje i u tim slu~ajevima pitanja izbjeglice, odnosno useljenici dola- jama u dru{tvu. Prilago|avaju se mene izdvaja jest ~injenica da sam ìvota i smrti bolnica je jedini ze u Kanadu. Zato mi moramo od- zahtjevima dru{tva. Z zarez II/34, 22. lipnja 2. 27

izdati prijate- odnos prema Haagu. To je primjer da su lje s kojima je svi koji su po~inili zlo~ine sad na vjetro- bio dugo u metini, ali u isto vrijeme i oni koji to nisu. kontaktu. U Svi imaju strah i osje}aj da su napravili Razumi- Kako se i za{to terapijskom ne{to {to ne vrijedi u odnosu na svoju ra- procesu se po- niju povijest, obiteljsku konstelaciju, mo- kazalo da je ralne zasade i na~in komuniciranja. Svatko jevanje otvaraju tajne on nesvjesnim od njih zna {to se doga|alo, ali senzibiliza- mehanizmima cijom krivnje nema razlike me|u njima. sam sebe zau- Potrebno je imati komunikaciju i razgova- do Haag bi mogao postati savjest stavio u morati o povjerenju da bi se otvorile tajne gu}nosti da uop}e kaè imena. Ali on to za koje su jako bitne. Poneki ljudi koji se ne za neke ljude sebe nije znao i mislio je da je bio izdajica. mogu kontrolirati to provale bez dopu{te- Ali ~injenica da je u nesvjesnom zaista za- nja onih koji su to napravili. Provale zato oporavka Gorana Tocilj-[imunkovi} boravio imena, zna~ila je da je zadrào {to je popustila njihova unutra{nja barije- Regresija moè i}i do razine Ulomak iz izlaganja ûvanje tajne kao prepre- svoju unutra{nju moralnu liniju. Kad je ra, zbog napetosti od njihove vlastite tajne. potpunog nestanka moralnog ke u psihoterapiji odrànog na skupu u saznao da je sam sebe zaustavio u tome da Kao rijeka krenu sve mogu}e tajne van u kodeksa, do gubitka smisla za Dubrovniku. Oprema teksta dijelom redakcij- kaè imena i da je to bio pozitivni pomak svijet, jer je uvijek lak{e pri~ati tu|e nego socijalizaciju, do nedostatka ska da on prakti~ki nije htio izdati prijatelje svoje tajne. Postoji strah kod ljudi koji su upravo time {to je zaboravio, postepeno je visokotraumatizirani, koji su bili uklju~eni seksualnosti uz upotrebu agre- ajna je fiksirani konflikt iz pro{losti mogao prihvatiti da nije izdajica, nego u vojne akcije, da }e netko drugi govoriti o sije, do upotrebe mirno}e i T koji se ~uva zbog straha od njezina osoba s dubokom intencijom da za{titi njima. Pa ono {to se poku{a u prirodnom i ravnodu{nosti u najokrutnijim otvaranja jer ima socijalne i moral- druge. po{tenom odnosu napraviti jest da svatko ne implikacije. Tajna sluì da bi se pojedi- Pokazivanjem tajne u terapijskom pro- govori svoje tajne i svoje potisnute dijelo- doga|ajima nac za{titio od dru{tvene osude ili bilo ka- cesu rekonstruira se zna~enje njezina na- ve, kad se do|e do potisnutih dijelova da kvog preranog utjecaja drugih. Kad se taj- stanka. Rekonstrukcija zna~enja omogu}a- osoba sama izabere kad }e s tim izi}i pre- Gorana Tocilj-[imunkovi} Ulomak iz izlaganja Regresija i restitucija u na ve} dogodila, onda osoba mora pri~eka- va osobi koja ~uva tajnu (a ~uva je zbog ma dru{tvu, obitelji, terapeutu. Haag bi ti da tu svoju tajnu otvori. Ne otvara je traumatskom iskustvu odraslih odrànog na sebe, jer sam/sama ne moè prihvatiti to tako mogao postati savjest za neke ljude. skupu u Plitvicama. Oprema teksta redakcij- zato jer bi otvaranje tajne zna~ilo ve}u bol {to ~uva) da shvati kako tajna zna~i ne{to Kako je do{lo do individualizacije krivnje, ska za osobu nego {to moè podnijeti, a dru{- novo od onog {to se ~inilo u prohodnim, a dokumenti koji su prije bili skriveni sad tvo bi reagiralo tako da bi je vi{e osudilo proto~nim dijelovima razgovora. Istina su otvoreni, dolaze do izraàja stvari o ko- nego prihvatilo. Odnosno, osoba misli da prestaje biti tajna. Promjenom njezina jima se prije nije moglo govoriti. Sad se Regresija i restitucija u traumatskom bi je dru{tvo vi{e osudilo zbog moralne ili zna~enja postaje dio komunikacije, odnosa moè jer postoje dokazi. Oni su za neke iskustvu odraslih socijalne neprilago|enosti. Zato se tajna i ne zaustavlja napredak. Fiksacija konflik- ljude dobri, za druge lo{i. Unutra{nja pre- raumatsko iskustvo odraslog uklju- mora njegovati. Tajna se ~uva na na~in da ta kojem treba vrijeme da bi se o njemu plavljenost strahom da }e ono {to osoba ~uje zavr{eni emocionalni razvoj. sve {to upu}uje na nju u ìvotu izbjegava progovorilo pretvara se u istinu koju treba jo{ nije spremna izgovoriti, dok jo{ nije T To zna~i da osoba svoje libidinalne i kako bi ona ostala skrivena. Jer ako bi se prihvatiti da bi se ìvjelo zdravo. prihvatila taj dio sebe (mo`da je radila ne- agresivne porive uspijeva kontrolirati na tajna otkrila, osoba koja je nosi osje}ala bi Me|utim, kako smo svijet sa~injen od {to {to je nadilazilo uobi~ajene na~ine pona~in da oni imaju svoju zavr{enu socijal- se lo{e. Da se ne bi osje}ala lo{e, ona ~uva tisu}a dijelova, postoji mnogo stvari zbog na{anja), do}i na vidjelo prije vremena, nu formu. Svatko od nas tijekom razvoja i svoju tajnu. kojih imamo tajne. Ponekad imamo tajne daljnji je generator straha. To je stresna si- rasta ima to~ke fiksacije za koje kaèmo da ûvanje tajne moè se prepoznati u in- da bi za{titili druge. Jedna od njih je pro- tuacija i onda naj~e{}e razmi{ljanje prepla- proistje~u iz primarnog iskustva. Dakle, ljudski rod prolazi kroz odre|ene to~ke fik- dividualnom kontaktu (odnosu u dvoje), fesionalna i imaju je lije~nici, novinari, vi sve njihove akcije. Jednostavnije je pre- obitelji, grupi (radna sredina, terapijska sacije u svom razvoju i one su na razli~itim neke vojne slu`be... Postoje i javne tajne, kinuti taj strah nego se nastaviti mu~iti s razinama. Za{to? Ako je dijete, primjerice, grupa). Tajna se ogra|uje zidom {utnje, a primjerice, ljudi koji su bili u ratu imaju osje}ajem proganjanja, pa suicid postaje u prvoj godini ìvota imalo mamu koja je moè se i u terapiji i u svakodnevici primi- dodatnu profesionalnu zabranu da ne na- blisko rje{enje. To je danas pitanje ljudi bila depresivna, onda }e se to odraziti u ra- jetiti tako da se shvati da postoji tema koja padaju ono {to im se doga|alo i o ~emu bi koji se spominju u tajnim dokumentima, a zvoju djeteta kao fiksacija na oralnu fazu se izbjegava, pa se pitanja vezana uz tajnu trebali govoriti da bi ozdravili. Otvaranje takti~ki pristup izostaje. koja je bila opsesivna, ako je u drugoj godi- zaobilaze. Jedan kolega koji tako|er vodi toga jo{ je ve}i pritisak na traumatiziranu ni kad dijete navikavamo na ~isto}u grupu rekao je: Da sam slikar, mogao bih osobu. Treba dugo vremena da takva oso- Otvaranje tajne dijete ìvjelo s nekim tko je bio optere}en tu terapijsku grupu naslikati kao sliku ba ste~e povjerenje u ljude oko sebe (na ~isto}om, dijete }e imati opsesivne fiksacije punu bjelina koje bi ilustrirale tajne ~lano- grupnoj ili individualnoj terapiji, u obite- Ono {to je bitno u terapijskom smislu i njihove derivate vezane uz tu drugu godinu i tako dalje. Ljudski rod je karakterizi- va grupe. Jer asocijacije uvijek idu do neke lji, okolini) da bi izrekla tajnu i tako sebi (dakle, ne u sudskom) jest da se tajne otva- teme, a kada se ta tema izbjegne, ponovno raju da se ne bi prenosile na sljede}u gene- ran u svom normalnom razvoju to~kama fiksacije. Zbog traumatskih doìvljaja u pra}enjem svih tematskih detalja (pra}enje raciju. To je osnovni razlog za{to su tajne opasne, destruktivne i imaju svoju uni{ta- primarnom iskustvu djeteta, odrasli imaju valova rije~i kroz sliku) dobivamo znanje o Ono {to smo nau~ili iz jedne, druge ili tre}e fiksacije, zavisno od za{ti}enim dijelovima. U traumatiziranih vaju}u mo}. One koje se ne otvore u ovoj primarne njege, ali i okoline u kojoj su ra- osoba tajne se ~uvaju zbog osje}aja boli i ovog rata jest da su naja- generaciji, otvorit }e se u drugoj i imat }e sli. Ako je ~ovjek pro{ao normalni slijed ra- bespomo}nosti. energiju koja moè pokrenuti lavinu koju sta, onda nakon puberteta, izbora zanima- gresivniji bili oni ljudi koji nitko ne bi o~ekivao. Ono {to smo nau~ili nja, izbora partnera kaèmo da je normalna Priroda tajne su imali nerazrije{ene od- iz ovog rata jest da su najagresivniji bili odrasla osoba. Osoba ima mogu}nost da se Tajna je po sebi uvijek destruktivna jer oni ljudi koji su imali nerazrije{ene odnose veseli, pla~e, koncentrira se, ima èlju za uspjehom, blizinom, intimno{}u, igrom... uni{tava komunikaciju. Komunikacija nose i puno tajni u svojim i puno tajni u svojim obiteljima prije i koji su ih kao {tafetu prenijeli u rat sa èljom [to se doga|a ako se u ìvotu odrasle mora biti okoli{na i na neki se na~in uvijek obiteljima osobe dogodi, te{ko traumatsko iskustvo? prekida. Ne postoji normalni slijed stvari i da rije{e probleme u ovoj generaciji. I sami su nastradali pri tome. Shva}aju}i na Mi smo bili svjedoci te{kih traumatskih nema slobode tijeka, pa se i onaj koji ~uva iskustava u ovom ratu, bez obzira jesmo li tajnu lo{e osje}a (jer je stalno na oprezu da omogu}ila ozdravljenje, a pri tome bila si- kraju {to se zapravo dogodilo, rje{avali su bili u njemu ili samo slu{ali o bujici (pre- bi se tajna mogla otkriti), a drugi primijete gurna da osoba koja to zna ne}e to ni pro- probleme svojih predaka i zato su imali plavljuju}ih iskustava) okrutnosti i bola. da razgovor skre}e bez namjere. tiv koga iskoristiti. U na{oj legislativi po- puno energije, a nisu imali profesionalnog Istina je da traumatsko iskustvo ponekad U terapijskom procesu to se osje}a kao stoji tajna izme|u lije~nika i pacijenta. Li- odnosa prema izboru da se ne o{tete. Na izbjegavanje teme. Te{ke ratne traume ~u- je~nik ne smije re}i ono {to mu je pacijent taj na~in su vidjeli da su pre{li granicu vaju se na isti na~in, ali kao po dogovoru rekao. svojih mogu}nosti i promijenili se toliko drugi ~lanovi grupe neprestano se vra}aju da nikad vi{e ne}e biti onakvi kakvi su bili. na iste teme i poja~ano poku{avaju do}i do Tajna i grupa Tajna se prenosi dalje i nema izlje~enja skrivenog zna~enja u vidu tajne. To su ne- Postoje tajne zajednica vi{e ljudi, a to dok osoba ne prepozna sve aspekte svog svjesni poku{aji, ali je ~injenica da oni u su razli~ite homogene grupe (veterana, `r- straha u njoj. Otvaranje tajne prate sram i grupi rezoniraju. tava mu~enja, pripadnika iste postrojbe ili krivnja, ali se ovo kompenzira razumijeva- U na{im grupama veterana postoje zlo- istog mjesta). Me|utim, postoje i tajne he- njem sadràja u grupi kad se one uspiju djela koja su se dogodila pred njihovim terogenih grupa u kojima su pomije{ani prostrijeti pred druge. Kompenzacija je iz- o~ima ili su ih po~inili sami pa ih èle za- ljudi koji imaju svakodnevne doìvljaje govoriti tajnu i podijeliti je u grupi. Cijena {tititi i ne re}i drugima. Kako i drugi ima- pomije{ane npr. s onima koji imaju te{ka otvaranja je ponekad vrlo visoka i terapeut ju sli~na iskustva, onda se po nekom unu- traumatska iskustva. U tom smislu se ra- mora biti svjestan kako se mora suo~iti sa tra{njem zakonu uvijek otvara tema o zlo- zlikuje i uloga tajne. Ono {to je tajna u ho- {utnjom, mr`njom pa i agresijom koja djelima tako da je osoba s tajnom u sebi (s mogenoj grupi u heterogenoj vi{e nije. ~uva tajnu od terapeuta. [to je grupa ti{a i tim sadràjem) neprestano u stanju hiper- Isto tako je va`no da razli~iti ljudi u grupi mirnija ona vi{e ~uva tajnu. A terapeut tu osjetljivosti zbog interesa drugih. shvate {to tajna zna~i i koliko je njezino biva neèljeni ~lan grupe koji traì otvara- Svrha svake terapije (individualne ili blago onom koji nosi traumatsko iskustvo. nje onog {to grupa misli da nije potrebno grupne, srednje ili velike grupe) jest da Va`no je da se tajna provali, postane nor- otvarati. Uloga terapeuta je otvaranje taj- preplavljuje uobi~ajena ljudska iskustva. tajne budu obja{njene. Za osobu nije kori- malni dio ne~ijeg doìvljaja iz pro{losti i ne. Otvaranje tajne omogu}uje komunika- Ako je netko silovan, a nije nikad ni razmi- sno to {to kaè tajnu, nego ~injenica da se prestane biti izvor moralne, socijalne ili ciju rije~ima i izlje~enje, nasuprot psihoso- {ljao o tome da to moè biti, to je toliko bolno iskustvo da preplavljuje doìvljaj ta tajna moè rekonstruirati, odnosno da druge zabrane. Sigurno je da to mora biti matskom odgovoru i suicidu koji ponekad prate ogromne tenzije uzrokovane tajnom. ljudskog roda uop}e. Ponekad to netko ne zna~enje tajne moè imati sasvim drugi ugo|eni stil. Postoje i tajne koje ne treba moè izdràti. To dovodi do psiholo{kih efekt: socijalni ili moralni i druga~iji nego izgovoriti, ali one postoje i naj~e{}e se za- Najvi{e se taji te{ka ratna seksualna tra- promjena u osoba koje su to iskusile, a one {to je osoba mislila. Kao primjer navela dràvaju u homogenoj grupi ljudi. Dakle, uma u mu{karaca, taji se sve ono {to je ra- mogu biti trajne i prolazne. Razli~iti su ra- bih slu~aj kolegice Mariane Kastl iz Dan- traumatizirani izme|u sebe mogu izgovo- nije u obitelji bilo zabranjeno, taji se àlo- zlozi i izvori takvih traumatskih iskustava, ske o tajnom {pijunu koji je bio mu~en i riti {to se dogodilo, ali se ~uvaju sredine i vanje i prestanak àlovanja (pozicija da se ali znamo da ta iskustva dovode do povrata trebao je izdati imena ostalih kolega. On je okoline da ne bi izazvali njihovu osudu. netko »odlijepio« od mrtve osobe, primje- na raniju razinu funkcioniranja individue. u mu~enju obe}ao da }e re}i imena, ali ih Me|utim do provala tajne u takvim grupa- rice, supruga iako je bolje i za osobu i za Tada govorimo o regresiji. Regresija je u se nije mogao sjetiti kad ih je trebao izgo- ma dolazi, i to u trenutku kad agresivni djecu da je àlovanje zavr{eno), a najvi{e ovom slu~aju sistem obrane osobe tako da voriti. Uspio je ostati ìv, ali nakon toga je porivi preplave grupu. Primjer za to je na{ se taje specifi~ni osje}aji koji su vezani za osoba promijeni svoj uobi~ajeni na~in rea- upao u te{ku depresiju znaju}i da je htio promjene stajali{ta od ranije. Z giranja i reagira za sebe sigurnijim, regre- 28 zarez II/34, 22. lipnja 2.

sivnijim, odnosno nazadnijim stilom pona- za, o~i u o~i. Tada se doga|a isti slu~aj: ljudi koji to mogu, odnosno ljudi koji to ne kad se traumatsko iskustvo dogodilo u {anja, primitivnijim, arhai~nijim, jedno- osoba izabire odmak aktivacijom regresiv- mogu i za koje kaèmo da je trauma posta- odrasloj dobi. stavnijim. Taj stil u tom trenutku {titi oso- nog na~ina. Regresivni na~in dominira po la dio njihova ìvota? Primjer 1: Mladi} (21 g.) koji je bio za- bu od cjelovita uvida u ono {to se dogodi- tipu agresivnog, a moè i}i toliko daleko da Tko su ljudi za koje kaèmo da je nji- povjednik jedinice koja je morala o~istiti lo. Tada kaèmo da je regresivno stanje je individua ekstremno destruktivna dok hov ìvot postao trauma i nemaju mogu}- neko podru~je nekoliko dana tijekom traja- ono u kojem arhai~niji mehanizmi koji za- nema moralni odgovor, odnosno osje}aj nost da izi|u iz takvog odnosa prema sebi i nja akcije ìvio je u ku}i nepoznatih ljudi, vladaju osobom {tite osobu da se do kraja krivnje. To je prolazni period (traje krat- drugima? ali je s njima uspostavio dobar kontakt. On ne suo~i s preplavljuju}im stanjem u koko), ali dok se doga|a, toliko je osloba|aju- Prva skupina ljudi su oni koji imaju ka- je dobro odgojen pa je starici koja je ìvjela jem se na{la. Jedan od na~ina moè biti }i da u ratu onda ljudi mogu ubijati ljude i pacitet za kompletnu restituciju. To su oni u ku}i pomagao u poslovima, a sprijateljio potpuna inhibicija, povla~enje, depresija, imaju u glavi jedino zadatak koji moraju ljudi koji su od ranije imali dobre objektne se i s njezinom unukom. Jedan dan nakon psihoti~na epizoda, zastoj, razli~iti oblici obaviti. Problemi nastaju kad ta faza, koju odnose. To je potvr|eno iskustvom. To povratka iz akcije na{ao je zaklanu baku, bijega koji apsolutno ne ukazuju na na~in nazivamo fazom ambigviteta, pro|e i kada zna~i da su ljudi koji su se brinuli o njima unuku, psa, koko{... Pobjegao je iz tog pro- pona{anja koji je osoba imala prije trau- osoba razumije da je njezino pona{anje imali konstantnost, mogu}nost uskla|iva- stora, a kad se opet vratio, na{ao je svinju matskog iskustva. Tako se osoba {titi i daje prelazilo sva njezina iskustva iz ranijeg ì- nja i kapacitet za promjenu. Spremnost za kako jede ruku ubijene djevojke. Nakon sebi vremena da prihvati stvari koje su joj vota. Onda vam netko kaè da nikad u ì- razumijevanje psiholo{kog isto je tako va`- bile neprihvatljive. Mi kaèmo da je regre- toga u ratu je ubijao sve svinje koje je ugle- votu nije ubio pile, ali je u ratu (kod poja- na u restituciji osobe i razumijevanju njezi- dao. Iz rata se vratio s depresivnim proble- sija u slu`bi ega i sluì osobi da iza|e na ~anog straha i anksioznosti) obavio zadatak na na~ina i pona{anja kasnije. To se sve mima. Te{ka depresija s po~etka terapije kraj s doga|ajima za koje je mislila da ne koji nitko nije htio. Kad se naprave stvari odnosi na mogu}nosti i bogatstvo emocio- moè. mogla se popraviti nakon vremena koje mu zbog kojih je kasnije bolje nestati nego ì- nalnih odnosa koje osoba ima u sebi, a vjeti, to se moè rje{avati apsolutnim bije- je trebalo da prihvati kako je sve to neza- Dokle moè i}i regresija uklju~uje zdravi, normalni, odrasli stil po- misliva posljedica rata. Iako je jo{ na tera- gom u suicid, ~ega smo na àlost vrlo ~esto na{anja, dovr{eni razvoj odrasle osobe. svjesni. piji, vratio se na fakultet, uspostavlja nor- [to se doga|a u progresu regresije Kad je taj razvoj bio pun ljubavi, dobrih malne veze s drugim ljudima i polako pre- odraslih osoba nakon traumatskog isku- Dakle regresija moè i}i do razine pot- odnosa i dobrih objekata, o~ekujemo da }e punog nestanka moralnog kodeksa, do gu- tvara traumu u normalni dio svog pro{log stva? biti mogu}a i restitucija odnosno izlazak iz ìvota. Njegova sre}a bila je {to nije imao Regresivni porivi, odnosno porivi funk- bitka smisla za socijalizaciju, do nedostatka situacije u kojoj se dogodilo i najstra{nije nikakve zastoje u ranijem iskustvu. cioniranja na niòj, primitivnijoj, jedno- traumatsko iskustvo. Kad osoba i izi|e iz Primjer 2: Posebno te{ka iskustva odno- stavnijoj i emocionalnijoj razini dovode do takve situacije, onda je oporavljanje takvo sno traume imaju ljudi koji nose nezavr{e- situacije da se ranije to~ke fiksacije, iz nor- da traumu nikad ne moè zaboraviti, ali malnog razvoja svake osobe, odjednom @rtva mora shvatiti da ne dijelove, odnosno traumatska iskustva ona postaje epizoda u ne~ijem ìvotu, pri~a svojih predaka. ôvjek ~iji su djed i stric otvore na razini gdje su bile prije fiksirane. na njoj nema krivnje koja }e se dalje pri~ati, ali i pri~a koja ne Zato }e netko (nakon traumatskog isku- ubijeni u Bleiburgu oti{ao je u rat s idejom remeti individualni na~in pona{anja i ìv- osvete onima koji su ubili ~lanove njegove stva), primjerice silovana èna, prepoznati ljenja. Tada kaèmo da je osoba preìvjela da vi{e ne moè imati nikakav seksualni obitelji. Sve je bilo dobro dok je mogao seksualnosti uz upotrebu agresije, do upo- traumu. kontrolirati ubila~ke porive koje je osjetio kontakt, seksualne fantazije, ne moè pre- Kod druge grupe osoba koje se ne uspi- poznati ni vidjeti partnera kao seksualno trebe mirno}e i ravnodu{nosti u najokrut- u sebi i koje je mo`da i ostvario, ali kasnije nijim doga|ajima. Takvi ljudi se stalno od ju oporaviti od traume jedan dio pripada vi{e nije mogao sebi oprostiti. On se jo{ bi}e zbog promijenjene sheme svog vlasti- ja~ini traume, njezinoj neprimjerenosti, ta tijela. Nedostatak seksualnosti tako ne~ega brane i zato su stalno ljutiti. Ljutiti nije oporavio, boji se intimnosti jer ga inti- su i zbog toga {to se èle obraniti od uvida odnosno neo~ekivanosti. Drugi je da su ta- mnost odvla~i do razine da uvidi {to je ra- moè ostati fiksiran i ona postaje osoba kve osobe u vlastitu odrastanju imale niz koja se pretvara u djevoj~icu prije adoles- u sebe. Svaka intima, blizina, istinski kon- dio. Situacija mu je sloèna i ~injenicom traumatskih iskustava iz primarnih odnosa cencije, a to zna~i sa zabranom seksualnog takt moè ih vratiti na poziciju da prepo- {to je od djetinjstva imao prijatelja sve}eni- koja se sad sklapaju s upravo doìvljenim razmi{ljanja. Svaki seksualni uvid izaziva znaju {to su radili, a {to nisu o~ekivali da ka i {to je iz tog odnosa imao vrlo razvijenu traumatskim iskustvima. Tada to postaje silan strah, daljnje povla~enje pa to sve re- }e izvu}i iz sebe. Da se to ne dogodi oni }e svijest o tome {to je moralno, a {to ne. Nje- zultira npr. bijegom u osobu koja puno biti neprestano ljuti, odbijati druge i tako trauma koju nije mogu}e restaurirati na mu obiteljske fiksacije koje je imao u odra- radi, ~isti, pomaè drugima ne znaju}i se se braniti dok mogu, dok se ne dogodi po- obi~an na~in. Smisao za psiholo{ko koji ne- sloj dobi nisu dopu{tale da se oslobodi od dostaje velikom broju ljudi, u traumat- zaustaviti... Tako se kompenzira nedosta- vjerenje u okolinu da prepoznaju i prihvate konflikta svoje obitelji. On ima sve {anse skom iskustvu odraslih, naj~e{}e zavr{e sa tak jednog dijela vrijednosti i po{tovanja realitet. Isto je i s prepoznavanjem `rtve. da nikad ne izi|e iz te situacije i cijeli svoj psihosomatskim smetnjama ili s organskim poja~anim radom drugog. Takvo je regre- @rtva se dugo moè osje}ati kriva, jadna, ìvot dalje veè na konflikt rata. o{te}enjima nepovratnog tijeka zbog teìne sivno pona{anje u odrasloj dobi kompenza- bespomo}na s osje}ajem da je morala na- [to zna~i traumatsko iskustvo u ìvotu djelovanja same traume. cija za sve ono {to se ne moè prihvatiti praviti ne{to epohalno u trenutku traume. odrasle osobe? Iako objektivno nije mogla, `rtva to nepre- zbog teìne traumatskog iskustva. Moèmo Traumatska iskustva predaka Iz traume mogu dobro izi}i oni koji su razlu~iti osobu koja postaje `rtva i ima stano èli. @rtva mora shvatiti da na njoj imali intimno zadovoljavaju}i emocionalni nema krivnje. osje}aj potpune bespomo}nosti, nedostatak Razlika izme|u jednih i drugih jest da razvoj bez prevelikih traumatskih utjecaja mogu}nosti zdravog reagiranja, potpuni Restitucija jedni preìve traumu i ìve dalje ìvotom u primarnoj obitelji. Oni koji to nisu imali nedostatak vrijednosti o sebi i za sebe (rije~ uobi~ajena toka, a drugi zastanu na razini ili su ih preci opteretili nesvjesnim zahtje- je o ekstremima) i osobe koje, s druge stra- Kad je osoba sposobna prihvatiti te{ko traumatskog iskustva i nikad zbog teì- vima (koje oni nisu mogli ostvariti a da se ne, imaju traumatsko iskustvo zbog kojeg traumatsko iskustvo koje se dogodilo u njene ili specifi~nosti trauma ne uspiju ne povrijede) uglavnom ne zavr{avaju do- su uklju~ile agresivne dijelove na na~in zinoj odrasloj dobi? Koji je to trenutak u prebroditi traumu, iako je u oba slu~aja ri- bro u smislu kreativnog ìvljenja indivi- koji nikad ranije nisu upotrijebili. êsto je kojem je osoba sposobna prihvatiti i tko su je~ o osobama koje su reagirale regresivno due. Z rije~ o vojnicima koji su nekoga ubili izbli-

blijeda, mr{ava. Djeluje zapu{teno. Spusti Kako ljudi opra{taju? Smedes kaè: pola- Rat mi je odnio du{u preda me dva formulara i re~e: »To je za ko, s iskrom razumijevanja, konfuzno, s preo- mene i moga muà. Ministarstvo traì da to stalom ljutnjom, s vremenom, slobodno ili ni- Kako ina~e na}i razrje{enje pri~a rata i Razrje{enje unu- ispuni lije~nik. Poslali su me Vama. Mi smo kako, s dubokim osje}ajem. pri~a mira koje svoju sjenu prostiru ne samo prognanici iz Vukovara.« Nije bila voljna ni- Jean Monbourquette u knjizi Kako opro- unutar svijeta pojedinca, nego i velikih skupi- tra{njih ~vorova {ta o sebi govoriti ni o svojoj situaciji: »Pusti- stiti kaè da oprostiti nije lako. Nije dosta to na, ~itavih naroda te preko generacijskih gra- te to. @ivot je i tako iza nas. Samo su ti for- htjeti. Opra{tanje je umije}e. Tajna tog umije- nica? Postoje i pri~e oprosta. »Ti }e{ biti prvi. Ni ti mene ne bi po{tedio.« mulari sada va`ni.« Njezino lice ne odaje ni- }a jest u tome da se shvati kako se opro{tenje Kako ljudi opra{taju? kakve emocije. Sva je ukru}ena. ne moè svesti na ~in volje ili na moralnu Sje}am se jednog pacijenta, veterana s Dok je to pri~ao, mi{i}i su mu se gr~ili, a tijelo te{kim simptomima posttraumatskog stresa, Polako, s iskrom razumi- mu se ko~ilo, kao i drugima u grupi. du`nost jer ono je rezultat procesa koji uklju- jevanja, konfuzno, s Alternativni put: oprost i pomire- ~uje sve dimenzije ljudskog postojanja. Znati koji je prekinuo svoje lije~enje, a prije nego »Kona~no mogu odahnuti!« nje oprostiti zna~i osloboditi se mra~nog nemira {to je po~inio samoubojstvo, ranio je nekoliko preostalom ljutnjom, s svojih najboljih prijatelja i suboraca. Kad sam Tijekom analize u grupi studenata jedna {to ga nosi zlopam}enje i u~initi opro{tenje Ratni veteran koji je u vojsci bio preko ~e- ih posjetio u bolnici, jedan od njih mi je reka- vremenom, slobodno ili je ~lanica, govore}i o odnosima sa svojim ro- izvorom i sredstvom psiholo{koga i duhovnog tiri godine tijekom grupne psihoterapije pri~a o: »Oprostio sam mu jer mu je rat odnio nikako diteljima, rekla: »Nije pravedno oprostiti ako rasta. svoj san: »Gusta {uma. Usred nje telefonska du{u!« kabina. Telefon zvoni, znam da je to poziv za prije toga nisi razrije{io svoje unutarnje ~vo- Ante Vu~kovi}, franjevac i filozof, govore}i Ivan Urli} mene. Uzimam slu{alicu. ûjem glas koji mi rove. To je la`no. To je samo formalno.« Koli- o etimologiji romanskih (con-dono, per-dono, I sada mi je pred o~ima goti~ka katedrala Ulomak iz teksta Pri~e rata, pri~e govori da me neprijatelji (~etnici) èle ubiti. ko god ideja oprosta bila plemenita, postoji par-don) i germanskih (Ver-gebung, for-give- u engleskom gradu Coventryju. Hitlerove ra- mira Hvata me strah, bjeìm {umom, oni jure za opasnost da bude jeftino primijenjena na po- ness) jezika koji u rije~i za oprost imaju rije~ kete su je razorile. Gutao ju je plamen. Ljudi mnom. Otko~im strojnicu i ubijam ih jednog vr{an na~in. Tada ne zna~i ni{ta. Duboke oz- dar, upu}uje na to da bi oprost bio dar `rtve su uspjeli spasiti samo dio jednog drvenog aè se: svaka sila za vremena, a nepo jednog. Zatim njihove glave nati~em na ko- ljede za koje osje}amo da ih nismo zasluìli po~initelju zla. Opro{tenje se tako razumijeva krià. Kleknuli su i molili za one koji su to na- K volja redom ide. Nakon te{kog rata lac. Deset njihovih glava. Kona~no mogu prenose se iz pro{losti u na{u sada{njost. îni kao dragovoljno odricanje duga ~ime `rtva pravili. Danas se u sru{enoj crkvi nalazi bron- slijedi te{ki mir. Mnogi ne mogu na}i odahnuti, zadovoljan sam, opasnost je pro{- se da je oprost jedina stvarna snaga koja daruje po~initelja zla. Takvo shva}anje opro- ~ani kri` poput onog izgorjelog, a na crkve- mir u sebi. la...« Sje}a se da je osje}ao zadovoljstvo kad moè zaustaviti bolna sje}anja. »Oprostite i sta moè voditi u nesporazum. Kada bi po~ini- nom zidu pi{e: »O~e, oprosti!« bi krenuo u akciju, nije se bojao. Rado se bit }e vam opro{teno«. Lewis B. Smedes u telj zla i mogao nadoknaditi sve {tete koje je »Ni ti mene ne bi po{tedio« svojoj knjizi Oprostiti i zaboraviti pi{e da je- prouzro~io svojim zlom, uvijek ostaje ne{to 1992. godine, dok je bjesnio rat u Hrvat- uklju~io u vojsku. Krajem II. svjetskog rata skoj, a valovi izbjeglica iz Bosne i Hercegovine Od rata su pro{le ve} dvije godine. Gru- ~etnici su mu ubili oba djeda. O jednom se dini put izbavljenja iz bijede mr`nje za upam- {to samo oprost moè. Nitko ne moè u~initi }eno zlo predstavlja oprost onima koji su zlo da se dogo|eno zlo izbri{e. Zauvijek ostaje da bili su svakodnevna scena, jedan je sve}enik pna psihoterapija za ratne veterane. Govori se pri~alo da je tako ~vrsto obgrlio deblo jednog organizirao akciju pomo}i koju je nazvao Kap o poginulima, ranjenima, nestalima. Jedan stabla dok su ga klali da su trebali otpiliti to napravili. Samo kada ozdravimo sebe, moè je zlo bilo po~injeno. Opro{tenje, drugim rije- se dogoditi ozdravljenje odnosa izme|u uvri- ~ima, ne gubi smisao ni onda kada se nado- dobrote. Rekao je da je Majka Tereza od Kal- ~lan grupe re~e da mo`da svi koji su poginuli drvo da bi ga sahranili. êtnici su spalili selo, kute, kad je dobila Nobelovu nagradu za mir, nisu trebali poginuti. Drugi doda: »Trebali a ène i djecu rastjerali po polju da crknu... je|enog i osobe koja je ozlijedila. Takav put knade sve {tete i ispravi po~injeno zlo. vlastita ozdravljenja od mr`nje i uvrije|enosti odgovarala na pitanja novinara. Oni su pri- su!« Zatim ispri~a ratnu epizodu kada je nje- Obiteljske pri~e u njemu su uvijek stvarale Kardinal Franjo Kuhari} razmi{lja o opro- znali da je njezin i rad njezinih sestara jedin- govu jedinicu ga|ala jedna baterija s vrha ìve slike. Lo{e se osje}ao razmi{ljaju}i da su on vidi kroz ~etiri faze: uvrije|enost, mr`nja, {tenju: »Opro{tenje je ~in ~ovjekove odluke da ozdravljenje samog sebe, ponovni susret. stven u pomaganju najsiroma{nijima i napu- uzvisine. On je naredio svojim suborcima da ~lanove njegove obitelji klali kao ovce. Takvo u sebi pobijedi zlo i da opro{tenjem bude bra- {tenima, ali da je to samo kap u oceanu ljud- Biblija opisuje kako Bog opra{ta. U drami ga {tite dok se bude kroz minsko polje prikra- poniènje bilo mu je nepodno{ljivo... Zatim na protiv zla koje truje ljudsku du{u mr`njom skih potreba. Ona je odgovorila: »Da, to je pomirenja Bog je uzeo sveànj ljudskih grije- dao mitraljeskom gnijezdu. U zapovjedniku doda: »Nisam ih klao, to ne bih mogao, ali sa i nasiljem. Opro{tenje nanesene uvrede, ne- samo kap u oceanu, ali kap dobrote. Tko zna, ha s ~ovjekovih le|a i zavezao ih za jarca. Jar- tog mitraljeskog gnijezda prepoznao je svog snajperom u borbi to je ne{to drugo...« pravde i nasilja ne zna~i odobriti zlo; opro{te- mo`da }e jo{ netko dodati svoju kap...« {kolskog druga s kojim je ~ak sjedio u istoj ca je udario nogom i otjerao (grijehe i `rtve- nje zna~i biti u sebi slobodan od zla; opro{te- klupi. Neprijatelji su bili iznena|eni. Sve je li- »@ivot je i tako iza nas« nog jarca) u »pustu zemlju«, ostavljaju}i nje je Bo`ja zapovijed i njime kraljevstvo Bo`- Mo`da }e nas ova iskustva i razmi{ljanja kvidirao. Sje}a se da mu je {kolski drug rekao: Godinu dana nakon zavr{etka rata u ordi- gre{nika slobodnim od njegova tereta. je pobje|uje mrak staroga svijeta u koji zli pribliìti idejama oprosta i pomirenja, u nadi »Ne}e{ valjda ubiti mene?« On mu odgovori: naciju ulazi èna mla|e srednje dobi. Vrlo je S istinito{}u se moè uspostaviti iskreni sije mr`nju i grijeh. Opro{tenje je doga|aj poticanja i {irenja kulture oprosta u ljudima, novi po~etak. Bo`jega svijeta u srcu ~ovjeka.« me|u ljudima i me|u generacijama. Z zarez II/34, 22. lipnja 2. 29

{irokom rasponu proizvoda od pustila je promiskuitet kao legiti- neispunjenih o~ekivanja i zablu- razdvajanja ovih znakova. Neu- potro{ne glazbe, nametljivih pro- man oblik seksualnog pona{anja, da, Lala Ra{~i} u izloènoj insta- pitna je crvena boja izabranih pagandnih poruka, preko bestse- ne vi{e svojstven samo proslav- laciji traì zapo~injanje iz po~et- znakova, kao zvani~na boja za lera, do holivudskih filmova na- ljenim razvratnicima i zavodnici- ka. Pri tome se po~etak ne odnosi ljubavna pitanja. gomilano mno{tvo stereotipa zama, a kriminaliziran kod prosti- na traènje po~etnog trenutka uzelo je mjesto autenti~nog osje- tutki, konkubina i prile`nica. nove ljubavi, ve} predstavlja stal- }aja i postalo je referentna to~ka Vjernost koju name}e pojava nu mogu}nost ponovnog zapo~i- Bez lo{ih iskustava Za bolji za nerealna o~ekivanja usmjerena AIDS-a nije vi{e puritanska vjer- njanja, kao na~ina da se rije{imo prema ovoj najtraènijoj emociji. nost »doba nevinosti«, ve} je to spona koje nas veù uz proìvlje- Na podu u sredini galerije na- Apstraktna kao i sve emocije lju- odgovoran izbor seksualnog pone neuspjehe koji nas odre|uju i lazi se vi{estruko uve}ana foto- bav izmi~e jasnoj definiciji, njezina{anja u kojem sudjeluju oba da si o~i{}eni od naslaga pro{losti grafija iz obiteljskog albuma, jepo~etak na svojstva opisuju se njezinim partnera. Feminizam je razotkrio i budu}nosti stvorimo priliku za dini neparni dio instalacije. Me- posljedicama. Uzvi{ena u pre- dru{tvenu konstrukciju rodnih neponavljanje pogre{aka. Za |utim par je prisutan u motivu Da bi mogla govoriti o dod`bi i o~ekivanju, a razo~ara- uloga èna i mu{karaca, nasuprot Lalu Ra{~i} zapo~injanje je sadr- fotografije, snimci djevoj~ice i ljubavi li{enoj nagomila- vaju}a u realizaciji, ljubav ~esto vjerovanju u prirodne zadanosti àno u upotrebi elementarnih dje~aka u kojoj je sadràn pojam nih stereotipa, zavr{ava kao navika, prihva}ena koje je rezultiralo pod~injava- znakova, simbola i boja koje upo- djetinjstva, koji upu}uje na zapo- prisila zajedni~kog ìvota, »kao njem èna. »U kasnom 20. stolje- trebljavamo kada govorimo o lju- ~injanje kao temeljnu ideju cjelo- neispunjenih o~ekivanja i pozla}ena sli~ica ili kao pjesma }u opala je upotreba ljubavi kao bavi. Paran broj svih elemenata kupne instalacije. Ali ova foto- zabluda, Lala Ra{~i} u bez rije~i« (Julio Cortasar). Insti- sredstva za dru{tveno normalizi- instalacije kao i dvodijelna podje- grafija nije u potpunosti vidljiva ovoj instalaciji traì zapo- tucija braka za mu{karca nerijet- ranje èna« (Sherwood Ander- la prostora galerije tako|er prido- jer djetinjstvo izmi~e na{em sje- ~injanje iz po~etka ko predstavlja nabavku jeftine son). @ene oslobo|ene lanaca nose ovoj simbolici. Simboli koje }anju i razumijevanju. Djelomi~- radne snage za obavljanje ku}an- dru{tvene konstrukcije, koji su ih odabire autorica kao osnovne no je prekrivena crvenim jastuci- Rosana Ratkov~i} skih poslova, gdje èna zauzima vezali uz njihove tradicionalne motive svoje instalacije znak ma ~iji se parni broj ({est) uklju- poziciju drugoga, u ~emu se po- rodne uloge, suvereno su zauzele srca i znak plusa (ili crvenog kri- ~uje u op}u dvodijelnu podijelje- Lala Ra{~i}, Neohypno romantizam ili navlja kolonijalni diskurs zapad- pozicije kako u dru{tvenom ìvo- à) kojima je mogu}e jednostav- nost instalacije. To nisu jastuci iz Someone to Watch Over Me, Galeri- ne civilizacije, u kojemu uloga tu tako i u ljubavnim odnosima. ja Studentskog centra, 1-7. lipnja nim oblikovanjem pridati mno- razbacane postelje koju je ljubav- 2000. drugog pripada jeftinoj radnoj S dekonstrukcijom rodnih uloga gostruku simboliku svedeni su nik napustio kao u poznatom snazi nerazvijenih zemalja. S postaje jasno da je i heteroseksu- na svoje elementarno zna~enje. radu F. Gonazalez-Torresa, to su tkada su je u srednjem vi- druge strane, ljubav koja se svo- alnost samo jedan konstruirani Izabrani znakovi srca i plusa ve} jastuci koji na ljubavnika jo{ ~e- jeku provansalski trubadu- jom snagom izdiè iznad prihva- model pona{anja i homoseksualni u svojem osnovnom zna~enju sa- kaju ne samo da u njima ostavi O ri uveli na pozornicu eu- }enih stereotipa i koja zbog odbi- parovi stje~u legitimitet, u nekim drè ideju spajanja, dodatno ista- trag svoga tijela, ve} da im prida ropske povijesti, ljubav je postala janja podvrgavanju propisanim pravnim sustavima i zakonski re- knutu animiranim spajanjem kona~ni smisao, svrhu njihova emocija koja jednako intenzivno normama gubi upori{te za svoju guliran. ovih znakova na videoprojekcija- postojanja. Nedostatak tragi~nih motivira na{e akcije, kao i sve realizaciju i na kraju uni{tava Me|utim, sve ove promjene ma koje se odvijaju na dva ekra- motiva u izloènoj instalaciji Lale oblike umjetni~kog izraàvanja. samu sebe i svoje aktere tako|er ~ini se da nisu bitno utjecale na na, na kojima jedan pripada mo- Ra{~i}, koji su neraskidivo vezani Civilizacija kojoj pripadamo je motiv koji pripada utemelje- kulturalnu matricu ljubavi koju tivu plusa, a drugi motivu srca. uz svaku ljubavnu aferu, upu}uje stvorila je svojevrsnu kulturalnu nim stereotipima. je popularna kultura ispunila be- Uz animirani motiv spajanja ovih na potrebu za njihovim svjesnim matricu ljubavi koja uvjetuje skrajnim nizom stereotipa, a ne- simbola jednako je zastupljen i izbjegavanjem, kao doprinos zana{e pona{anje, predod`be i o~e- Dekonstrukcija rodnih uloga realna o~ekivanja, fantazije i èlje motiv njihova razdvajanja. Dok po~injanju li{enom negativnih kivanja u emotivnim pitanjima. jo{ uvijek motiviraju ve}inu lju- animacija spajanja i razdvajanja iskustava koja nas odre|uju. »Taj Dvadeseto stolje}e ispunilo je Istovremeno je 20. stolje}e u bavnih odnosa i veza. predstavlja odre|eno kretanje u prijelom doista moèmo ozna~iti kulturalnu matricu ljubavi be- odnose izme|u mu{karaca i èna vremenu, na zidovima galerije kao neku vrstu revolucije u pro{- skrajnim nizom stereotipa. Sa uvelo nove motive, pitanja i pro- Stalno iz po~etka nalaze se slike gdje je kretanje vi- losti. Lo{e zapo~et opstanak se stvaranjem rasprostranjene, ko- bleme, koji razgra|uju postoje}u deoanimacije zaustavljeno u tre- sada, recimo to idealiziraju}i, na mercijalne, popularne kulture u i prihva}enu kulturalnu matricu Da bi mogla govoriti o ljubavi nutku koji moè jednako pripa- bolji na~in iznova zapo~ima.« ljubavi. Seksualna revolucija do- li{enoj nagomilanih stereotipa, dati i motivu spajanja i motivu (Peter Sloterdijk). Z

promid`be BiH arta na svjetskom (ako (nakon postavljanja »etikete« na le|a na~in na koji bi prosje~an turista ili or- ne, barem evropskom) nivou, i ono {to studenta od strane stru~nog kadra). Di- ganizator nekog svjetskog umjetni~kog se dobro de{ava, desi se rijetko. Za{to je ploma na{e Akademije ne vrijedi dalje bijenala mogao dobiti informacije o BiH to tako? Za{to je najkvalitetniji dio orga- od Biha}a. Jo{ uvijek nemamo Katedru umjetnosti i umjetnicima. Kome da se nizacije sarajevske umjetni~ke scene za istoriju umjetnosti. obrati za konkretnu informaciju? sveden na 5-6 ljudi koji nemaju podr{ku Godi{nja izlo`ba udruènja BiH Koje su to BiH izlo`be koje gostuju Za reformu cjelokupne sredine i rade van sistema. umjetnika Kollegium Artisticum je i dalje po evropskim muzejima i nacionalnim Za{to ljudi koji su zaduèni za BiH jedina kompetentna za uspostavljanje i galerijama (nema ih)? Gdje je karika umjetnost jos uvijek misle da mi imamo upore|ivanje standarda i vrijednosti koja nedostaje? sarajevske kvalitetan obrazovni kadar i »najbolje« umjetni~kog rada. »Podjela« ateljea je Najve}i problem na{e sredine uvijek umjetnike. Za{to nas nema na Veneci- uvijek bila glavna tema ove organizacije. je bio i ostao mentalitet. Jedini na~in da janskom bijenalu? Za{to u Sarajevo Reforma i bolje organizovanje ove insti- sa~uvamo i ovo malo {to imamo je da ALU (vi{e) ne dolaze kvalitetne izlo`be i kva- tucije je neophodno. promijenimo na~in razmi{ljanja i odnos litetni umjetnici. Nacionalna BiH galerija i ostale jav- prema nama samima. Moramo shvatiti Diploma na{e Akademije To su samo neka od mnogih pitanja ne galerije i dalje kubure sa nedostat- da je jedini na~in da opstanemo u ovim koja nas moraju zabrinuti i trgnuti iz ~a- kom identiteta i nedostatkom »umjetno- te{kim politi~kim okolnostima upravo ne vrijedi dalje od motinje »~ar{ijskog arta« i slabih dràv- sti«. Kako to da jedna odli~na kolekcija dokazivanje svijetu da posjedujemo kul- Biha}a! nih umjetni~kih institucija. Sistem koji slika kakvu ima Nacionalna galerija BiH turu i da, {to je najva`nije, znamo kako imamo ~udan je i pogre{an. Kao prvo, nikad nije iza{la van granica Bosne i da to pokaèmo. Svaka samostalna i ne- Neboj{a [eri}-[oba izolacionizam koji vlada u BiH artu je Hercegovine i na taj na~in promovisala zavisna evropska zemlja zna {ta zna~i isklju~ivo zasnovan na uspostavljanju lo- nasu dràvu? imati svoj kulturni identitet i kako se ituacija u BiH umjetnosti je, izu- kalnih vrijednosti. Nepoznavanje svjet- Kako je mogu}e da nijedna institucija postaviti u odnosu na druge (primjer: S zev par rijetkih entuzijasta koji skih umjetni~kih prilika i situacije u (izuzev SCCA) javno ne posjeduje kvali- u~e{}e na Venecijanskom bijenalu ili stvarno znaju {ta rade (i to rade na ostalim zemljama je na{a svakodnevnica, tetne informacije i podatke o svim BiH bilo kojem drugom). Samo promjenom pravi na~in), prili~no lo{a. Dugo vreme- a zasniva se uglavnom na strahu od kon- umjetnicima koji ne{to zna~e u zemlji i kadrova, mukotrpnim radom i dobrom na sam lupao glavom poku{avaju}i da kurencije. Sistem koji smo naslijedili iz inozemstvu. Da li ljudi koji rade u Mini- organizacijom moè se ne{to posti}i. Jo{ razumijem {to to nama fali i za{to mi pro{log dru{tva i dalje je na snazi. Linija starstvu za kulturu znaju ko su na{i uvijek nije kasno da ne{to uradimo, u »to« ne radimo kako treba. Dugo vreme- ALU (Akademija likovnih umjetnosti) umjetnici i {ta oni zapravo rade? Imaju protivnom nas ponovo ~eka izolacija i na sam mislio da su problemi BiH Z Udruènje Kolegijum Artisticum i dali njihove telefone i adrese? Koji je to mrak. umjetnosti financijske prirode, ali bojim lje je na{a realnost i naàlost, sve tu po- se da ni izbliza nije tako. ~inje i sve se zavr{ava. Poseban problem Svjedoci Postojanja (Obala Art Centar), je {to ljudi koji sjede i odlu~uju o svim izlo`ba koja je bila ne{to fenomenalno, ne{to ~ime se stvarno svi moèmo pono- bitnim kulturnim pitanjima na najvi{em siti, primjer je kako se i u najteìm rat- nivou, ne vide stvarne probleme i misle nim okolnostima moglo napraviti ne{to da oni i ne postoje. genijalno i bez ikakvih problema. Isto Da bi stvari po~ele da se kre}u u po- tako poslije rata je SCCA (Sarajevski zitivnom smjeru, treba prvo krenuti od centar za suvremenu umjetnost) krenuo dna. Reforma obrazovanja je neminov- sa odli~nim projektima i velikom podr{- na. Program po kojem se radi na ALU kom prvenstveno mladim umjetnicima i najmanje je 50 godina star, i to malo uspjeh je bio zagarantovan. Sve su ovo promjena {to je bilo uglavnom su inici- pokazatelji da smo bili na dobrom putu jative nekolicine progresivnih profesora Pr{ut cijeli i rezani da iza|emo iz balkanske anonimnosti i koji su zaposleni na ALU. Sistem {kolo- Sirevi pa{ki i livanjski da }e se situacija u BiH umjetnosti iz vanja na ALU neprilago|en je studenti- korijena promijeniti, ali... ma, zastario i sve se svodi na »u~enju za- Naàlost, jos uvijek smo daleko od nata«, a kreativnost bi se »ko biva« tre- bilo kakvog ozbiljnog organizovanja i bala ispoljiti poslije zavr{ene Akademije 30 zarez II/34, 22. lipnja 2.

skoj plo~i. Druga, tako|er vrlo osobna me- Molim te, dodirni me vomotora s mikroprocesorima. Objekti dijska skulptura Bogersa zasluùje da savi- oìvljuju uz mno{tvo pokreta i buke, npr. jemo le|a i da pogledamo kroz pove}alo: Kess Aafjes istraùje problemati~an od- srna striè u{ima, djeluju}i istovremeno umjetnikova usta piju vodu iz kade u kojoj nos promatra~a i umjetni~kog objekta, za- veselo i jezovito. Autor naslje|uje tradici- on leì; a mo`da klju~uju}i kako umjetnik da bi opstao cije- onalni element vanitas nizozemskog slikar- je rije~ o utapa- li svoj ìvot treba zazivati pa`nju i odobra- stva, simbolizam koji sluì podsje}anju na nju, ritualu `r- vanje. Stoga njegov izloàk, dvoglavi jelen, prolaznost ìvota. Vrhunac takve umjet- tvovanja ili sa- mrmlja promatra~u na mje{avini {panjol- nosti svakako je elaborirani memento mori, Za sekundu mo`rtvovanja. skog i nizozemskog: »Molim te, dodirni anamorfna lubanja Hans Holbeinova plat- ûju se zvukovi me«. Ako tom zahtjevu bude udovoljeno, na Ambasadori. odnosno ako ga pomazite, Kutije opsjena stvor verbalno vi{e Kao {to Jose Saramago ponavlja: »treba izraàva goto- dati vremena vremenu«, umjetnici vo orgazmi~- Novih odlikuju se tzv. »ustrajnom voljom »Vrijeme vi{e nije na~in da se izno zadovolj- medija ( ). Nizozemska umjetni~ka pro- stvo. Pritom patient will mjeri pokret, ve} vrijeme uvjetuje dukcija tradicionalno odaje strpljivu pomi sami osvje- pokret«, smatraju autori izlo`be zornost i ùdnju za realizmom. Dovoljno {tavamo vla- je pogledati, primjerice, slike suvremenika The Second stiti odnos Rembrandta i Rubensa, pa shvatiti temelj- prema umjet- nu opoziciju u temperamentu Nizozema- Silva Kal~i} ni~kom djelu, ca i Flamanaca. Od Jan van Eycka preko Izlo`ba The Second (MonteVideo TBA Nizo- koje prihva}a- Vermeera do Mondrianovih tako precizno zemskog instituta medijskih umjetnosti) u mo mentalno, izvedenih, visoko detaljiziranih apstrakcija Velesajamskoj pala~i Nacionalne galerije, u ali s njime tre- Nizozemci imaju jedinstven talenat za Pragu, od travnja do lipnja bamo stupiti i pronicavo promatranje. Tako|er, uvijek u intenzivan su bili istovremeno umjetnici i tehni~ari, eletr`ní palác, velesajamsku pala~u emotivni od- poznavaju}i naro~ito kartografiju i optiku, pra{ke Nacionalne galerije sagradili nos, smatra V eksperimentiraju}i sa zrcalima i su Josef Fuchsa i Oldûich Tyl kao autor. Isti au- camerom . U heuristi~koj opsesiji perspek- prvu pra{ku zgradu u duhu funkcionaliz- tor postavlja u izlo`beni prostor banko- obscurom gutanja. Manipulaciju posjetiteljem do- tivnim i opti~kim napravama izra|ivali su ma i u svoje doba najve}i objekt gra|en za mat. Ne prepoznajete ga kao izloàk, sve sjetljivo provodi Bert Shutter ironi~nim kutije opsjena, tzv. (najpoznatija izlo`bene potrebe na svijetu. Upravo dok vas galerijski ~uvar ne zamoli da izva- peepshows djelom Kupa~ice, Les Baigneuses, aludiraju}i sa~uvana, van Hoogstratena, izloèna je u tamo, u galeriji na prvom katu, gostuje dite va{u kreditnu karticu i opsluìte nazivom na slavnu Renoirovu sliku. Posje- londonskoj Nacionalnoj galeriji). izlo`ba vremenski bazirane umjetnosti The umjetni~ko djelo. Uz sliku svije}e koja do- Trompe titelj je zamoljen da tr~i hodnikom labirin- , slike svijeta iluzije i prijevare, mrtve Second, MonteVideo TBA Nizozemskog gorijeva na ekranu slijedi obavijest kako je loeil tom do projekcijskog platna, odakle dopire prirode koje obmanjuju oko naizgled opi- instituta medijskih umjetnosti. Sedamna- va{ pin upravo s uspjehom izbrisan. Dobi- hihot mladih djevojaka uz zvuk prskanja pljivim motivima naslikane su plitkom est visokooriginalnih interpretacija i re- vate zatim fiktivan novac sa slikom mu{- vodom. No uljez je zamije}en (pro{av{i perspektivom kako bi iluzija bila nezavi- fleksija o naravi vremena kreiralo je dva- kar~ine koji zubima isprobava dolar. pored senzora) i djevojke, pokazuju}i mu sna od poloàja i promjene mjesta proma- naest umjetnika tzv. Novih medija. Reciklirana instalacija Atlas of the interi- svoju nagost straga, bjeè u {umicu. Posje- tra~a. Nizozemci 17. stolje}a takve slike Vrijeme iz perspektive pojedinca or Fione Tan nastaje zahvaljuju}i dokolici. titelj se naposljetku zaustavlja pred stati~- nazivaju , »zavode}e slike«. krajnje subjektivno iskustvo oru|em Autorica je, naime, pretraìvaju}i Internet oogenbedrieger nom slikom pli~ine i obalnog pojasa zele- Izlo`ba nizozemske elektroni~ke, video umjetni~ke ekspresije. Umjetnik modelira nai{la na 1.700 slika duboko smrznutih di- nila. »Doga|aji postoje, sve dok ih se moè i interaktivne umjetnosti pod vrijeme kao plasti~ni materijal, dok isto- jelova tijela pogubljenoga imenovanog The Second opaàti«, Schroedingerova paradigma kuratorstvom René Coelha, nakon premi- vremeno uìvatelj umjetnine tro{i na nje- ubojice koji je donirao svoje tijelo znano- kvantne mehanike, doìvjela je tako neo- jere u Muzeju u Amsterdamu, oti- no konzumiranje odre|enu koli~inu vre- sti, nude}i svoje meso u zamjenu za ìvot Stedelijk ~ekivani obrat, naime doga|aji postoje, snula se na trogodi{nju turneju i ve} je mena koju odre|uju i osmi{ljavaju umjet- koji je uzeo. Posjetitelj izlo`be obla~i bije- sve dok ih ne pogledamo ili u njima poè- obi{la Meksiko, Tajvan, Japan i Budimpe- nici. lu kutu na koju se projiciraju slike popre~- limo sudjelovati. {tu. U Pragu gostuje od travnja do lipnja u Simptomati~no, do kraja 16. stolje}a sa- nog presjeka organa, pretvaraju}i se od sklopu projekta tovi imaju samo jednu kazaljku bilo je do- posjetitelja javne ustanove u uljeza, dok Prag europski grad kultu- . Projekt ima stalnu poli- voljno znati koje je otprilike doba. Suvre- Divovsko oko i Face shopping glas autorice uzvikuje: »Zna~i tako izgle- re 2000. godine funkcionalnu Internet-prezentaciju kao meni dinami~ni izraàjni mediji poput fil- dam iznutra!«. Morbidna emotivnost pri- Ipak, ikona interaktivne umjetnosti dio me|unarodnog Internet-projekta vir- ma, videa i ra~unala utjelovljenje su svijeta sutna je i u ekscentri~nim reanimacijama ekran je s divovskim okom Billa Spinho- tualnog grada prema motivima iz djela u kojemu »vrijeme ubrzava«. Ipak, iako Christiaana Zwanikkena. Ostaci ptica i vena ~ijem pogledu (opet zahvaljuju}i sen- ~e{kog prosvjetitelja, »u~itelja naroda« postoji tehnologija kojom je mogu}e iz- preparirana srne}a glava, ìvotinjske luba- zoru) nikako ne uspijevamo umaknuti. Jana Amosa Komenskog. Z mjeriti i cijepati sekundu, iako je na{ osje- nje, kosti i perje animirani su pomo}u ser- }aj za stvarnost navo|en satovima, vrijeme Autor obja{njava kako se po prvi put na- ostaje apstraktna i krajnje relativna ideja, kon Altamire umjetnost osvetila jer je pro- relativan psihi~ki entitet. matrana. Oko, uzvra}anjem pogleda, uvodi nas u za~arano kruènje identiteta pro- Na{ hotel »Kredo« matra~a i promatranog. Istovremeno utje- Odsutnost vremena u Raju lovljuje superviziju koju sigurnosne kame- nalazi se u »Vrijeme vi{e nije na~in da se izmjeri re neprestano provode nad nama, na{a prekrasnoj pje{~anoj pokret, ve} vrijeme uvjetuje pokret«, sma- »velika bra}a«. Izlaù}i nesvrsishodan i za- uvali. Da bismo traju autori izlo`be The Second. Prijelaz s uman stroj, hibrid filmskog projektora i analognih na digitalne medije doveo je u letjelice imenovan Logika ìvota, isti autor na{im zahtjevnim pitanje odnos umjetnosti i komunikacija, elaborira psiholo{ku konfuziju izazvanu gostima u svako tehnologije, medija i distribucije. Kom- gledanjem i neprepoznavanjem vi|enoga. pjutorska animacija, digitalna slika i zvuk, Borealis, projekcija Steina Vasulke go- doba ugodili na{i su elektroni~ke knjige, hipermediji, interak- vori o cikli~nom karakteru sila koje uprav- apartmani tivnost, kiberneti~ni prostor... zahtijevaju ljaju prirodom, li{avaju}i tako vrijeme nje- redefiniranje postmoderne i novu teoriju gova smjera, u smislu pro{losti i budu}no- opremljeni klima- kritike. Stapanje tehnologije i umjetnosti sti. Na ~etiri okomito postavljena ekrana u dovodi do novog na~ina artikulacije alternaciji naprijed i nazad okomito se kre- ure|ajima. U na{em umjetni~ke ideje, nove estetike nazvane }u valovi mora kraj obala Islanda s kojeg art-restoranu »telestetika«. Hiper mediji, interaktivni, autorica potje~e. Bea de Visser poku{ava kiberneti~ki, virtualni i umreèni mediji rekonstruirati, ili bolje reanimirati, real- posebnu atmosferu dovode do novih konfiguracija komunika- nost koja pripada pro{losti, slikaju}i 25 ~ine slike poznatih cije, nova tehnologija dovodi do kulturne portreta iste anonimne ène prema seriji transformacije. Digitalni mediji daju novo starih secondhand fotografija kupljenih na umjetnika. Na terasi zna~enje montaì i naraciji, semanti~koj pra{koj tr`nici. Slike na platnu snimljene koja gleda izravno na konstrukciji slike, pritom treba imati na su i animirane digitalnim programom umu da prostor elektroni~kih medija nije (mophing). Tako nastaje izvanvremenska more doìvjet }ete trajan. virtualna osoba nostalgi~nih mijena davno pravu romantiku. Sredi{nja instalacija izlo`be The Second nestalih facijalnih ekspresija. No èna neje Raj Petera Bogersa. To djelo govori o poznate pro{losti nikada zaista ne oìvlju- Na{e osoblje stoji vremenu u njegovoj odsutnosti, substrak- je, i proces po~inje iz po~etka. Face shop- Vam na raspolaganju ciji elemenata vremena koji se zbrajaju u ping rad je A. P. Komena u kojemu se ta- taktilnom doìvljaju. U sobi nalazimo tra- ko|er, iako druga~ije, tretira ljudsko lice. i trudi se ispuniti gove ìvota koji se tu prethodno odvijao, Krupni planovi, {um disanja i voajersko na crno-bijelim monitorima moèmo promatranje nekolicine mladih èna kroz Va{e èlje. uhvatiti razli~ite i nasumce odabrane fra- masku samoprikrivanja otkriva nam njiho- gmente pokreta u trajanju od to~no jedne vo pravo emotivno stanje, previ|enu ne- svjesnu nesigurnost, nervozne tikove koji sekunde. Oni pripadaju ku}nom mikro- Hotel »Kredo« kozmosu: propuh odmi~e zavjese, usnula nas ponavljanjem opsjedaju i prelaze na ma~ka prede, dijete si{e maj~ino mlijeko, nas. Zaista, kako govori Bruckner, »zapad- îkat bb Srebrna uvala, HR-51550 Mali Lo{inj ruka miluje tijelo... Sekunda nalik raju, nja~ki je pojedinac po naravi ranjeno bi}e tel. +385/51/233-595, 232-515 prije katastrofe: slika televizijskog studija koje pla}a nekom bitnom nesigurno{}u svoju ludu oholost {to ho}e biti sam po fax. +385/51/233-616, 231-365 u Kobeu u vrijeme potresa razmrsila je za- e-mail: [email protected] gonetku za{to igla zapinje na gramofon- sebi«. zarez II/34, 22. lipnja 2. 31

dru{tva ba{ su isto tako utjecani kako se radi o »import-robi«, da autoriteta o suvremenoj umjet- »smirenog dijaloga« i one s trago- bojom, volumenom, prostorom i grupa »jednostavno izvje{tava na nosti, posebice konstruktivizmu, vima naglih trzaja, no svi su pre- svjetlom, kao vatrom, vodom i manje-vi{e uspje{an na~in o ono- i tako dobrim dijelom oblikuje poznatljive geste. zrakom«. EXAT 51 zapo~inje me {to se doga|a u slikarstvu hrvatsku likovnu scenu. Projekt U jednom trenutku odbaciv{i svoju djelatnost opreznim napu- vani... Oni preuzimaju razli~ite rotiraju}ih zigurata hommage je {tafelajno slikarstvo kao anakro- trendove koji su aktualni na Tatljinovoj maketi spomenika 3. nizam, Richter stvara malu seriju svjetskom umjetni~kom trì{tu«. internacionali. U okvirima svog prostornih ili trodimenzionalnih No, inaguira- filozofskog sistema nedokazivog, grafika. Prodor linije u tre}u di- Od EXAT-a ju}i lirsku ali mogu}eg i vjerojatnog, Ric- menziju ostvaren je razapinja- ili or- hter od 1964. godine razvija kon- njem aluminijskih {ipki malog to- cept sintetskog ili »sinturbaniz- okruglog profila unutar kocke od do Nade ma« idealnog grada nazvanog pleksiglasa. Serija prostornih sli- Heliopolis. U stambenim zigura- ka nastaje krajem 60-ih godina Zbirka Richter otvorena je tima koji bi se veoma polagano, kada »izme|u beskona~no mnogo ali razli~itim brzinama, okre- mogu}nosti formiranja prostorne za posjetitelje na adresi tali oko svoje osi stanovnici Vrhovec 38, u jednokatni- slike« autor odabire prozirnu Heliopolisa svaki dan bu- kocku s unutarnjim pregradama, ci u kojoj autor i donator dili bi se na razli~itim koja postaje slika s multiplicira- ìvi od 1957. godine stranama svijeta i u dru- nim povr{inama namijenjenim gom susjedstvu. Budu}i oslikavanju. Smatra da »Prije Silva Kal~i} da je rotacija programi- svega treba se odre}i svake pomi- rana tako da se izbjegne birka donacija Vjencesla- sli o mogu}nosti realisti~ke trodi- ponavljanje, grad je menzionalne slike, jer bi to mova Richtera i Nade Kare{- stalno novi i druga~iji. Z Richter nalazi se u jedno- glo krenuti putem prikazivanja Takav ambijent je ozna- boì}nih jaslica«. Kretanjem oka katnici u kojoj autor i donator ~en pojmom polient ~ija ìvi od 1957. godine. Vjenceslav nastaju nove vizualne situacije, definicija jo{ nije potpu- pa prostorna slika moè biti »uvi- Richter diplomirani je inènjer na, a ovisi o na{im mo- arhitekture ro|en 1917. godine u jek ista i uvijek nova«. Dodava- gu}nostima recepcije, donjem zrcala i gledatelj moè biti Drenovi kraj Zagreba. Na adresi segu znanstvenog instru- Vrhovec 38 nalazi se monta`na u njoj prisutan. Richter vjeruje mentarija i znanstvene i da je svaki prostor trodimenzio- ku}a koju je nekoliko puta adap- {ta- umjetni~ke misli, nagla{ava tirao prema vlastitim projektima nalna slika, odnosno stvarna pro- njem storna slika bila bi arhitektura i u skladu s vlastitim ìvotnim doktri- potrebama, u elitnom, ali disloci- bez funkcije, svedena na kola` rane socrea- zapet u prostoru. Zaboravljen je ranom dijelu grada. Prizemlje lizma, estet- povr{ine 300 m2, prilago|eno prostor to najja~e sredstvo vi- ske dogme i agit- zualne propagande. A bez pro- izlo`benom prostoru, drvenim propovske umjetnosti, stubi{tem povezano je s katom stora nema preglednosti, nema zalaù}i se za suvremene oblike kontakta izme|u predmeta i pro- namijenjenim stanovanju. Neki vizualnih komunikacija, sintezu izlo{ci su u eksterijeru: dio izlo`- matra~a, nema predmeta u pro- svih disciplina likovnog stvara- storu«. Sistemska plastika gibljivo benog projekta je i park skulptu- la{tva i, prije svega, za apstraktnu ra i ve} uz prilazne stube nailazi- je tijelo promjenljive strukture i umjetnost. Tada{nji izraz za tu teksture zavisno o promjenama mo na kocku metalnog okvira vrstu umjetnosti astratizam tali- koja nas zbunjuje: njezini se ra- poloàja i rasvjete ~iji je osnovni janskog je podrijetla. EXAT 51 translacijski element industrijski znobojni unutarnji elementi usli- izja{njava se protiv podjele na jed na{eg kretanja doimaju mo- proizveden u seriji. Reljefometar je tzv. ~istu i tzv. primijenjenu sistemska plastika koja nastaje bilnim, na na~in op-arta stvaraju- umjetnost, apeliraju}i da upravo }i iluziju rotacije. horizontalnim izvla~enjem i ugu- udio umjetnika i arhitekata bude ravanjem aluminijskih {tapova Na temelju Darovnog ugovo- presudan kod plasti~nog artikulira donatora Gradu Zagrebu iz kao osnovnog elementa koji je ranja predmeta za masovnu pro- umnoèn. Time se postiè neiz- 1980. godine s aneksom Ugovoru dukciju i potro{nju i uop}e ìvot- na~injenim 1993. godine te odlu- mjeran broj mogu}ih reljefnih nog prostora. Postava izlo`bi i struktura u pozitivu i negativu. kom Gradskog poglavarstva iz oprema onda{njih dràvnih pavi- 1997. godine, proiza{lom iz ~inje- Centra je, naprotiv, ime koje je ljona na sajmovima najbolja je i Richter dao tijelu ~iji su periferni nice da je Muzej suvremene zapravo jedina manifestacija ar- umjetnosti u Zagrebu jedina hr- dijelovi jednako udaljeni od cen- hitekture EXAT-a, imaju}i kao tra tako da ostvaruje zamje}aj kon- vatska ustanova koja se sustavno dodatnu pogodnost za ~lanove bavi likovnom apstrakcijom, ture kugle. Sistemske slike i crte- grupe mogu}nost boravljenja u ì prezentirani su pro{le godine u Zbirkom upravlja upravo Muzej inozemstvu. Rje{avaju}i prakti~- suvremene umjetnosti. Zbirka, galeriji Miroslav Kraljevi} na ne zadatke poput brze i lako pre- doksnu geometrijsku apstrakciju autor. Paralelno sa sinturbani- izlo`bi pod nazivom Apokrifna ge- koja je jo{ uvijek ìvo tijelo koje nosive realizacije u materijalima i navje{}uju}i minimalizam, neo- sti~kim projektima Richter kreira raste i stoga s jo{ neosmi{ljenim ometrija. Autorov rad na njima {perplo~e, drveta, metala i stakla, konstruktivizam i konceptualna tzv. simultanu perspektivu kao jo{ traje sa èljom izno{enja no- katalogom, predstavlja djela iz Richter se poziva na El Lissit- istraìvanja, EXAT 51 uspio se informativno grafi~ki sustav ko- raznih umjetnikovih opusa. Radi vog likovnog vokabulara ~iji su zkog i iskustva oktobarske avan- osloboditi koncepta apstrahiranja jim je mogu}e dati potpunu teh- fundus nepravi kutovi. Sistemska se o ostvarenjima ~iji je medij garde u svojim paviljonskim pro- prirodnog motiva, {to je bio kraj- ni~ku infomaciju o perspektivno te{ko ili nemogu}e definirati. Ta grafika je dalje razvijan sistemski jektima, o ~ijem opremanju izjav- nji domet doma}e apstraktne prikazanom objektu. Budu}i da opus nasuprot izrazitoj retangu- tzv. sistemska djela, hibridno ljuje: »Dekoracija? Ne znam {to umjetnosti tih godina. Kategorija se u svakoj prikazanoj prostoriji unificiraju}i razli~ite oblike li- larnosti gdje su kvadratne fasete to zna~i ako su to slikarski pa- slika iluzija zamijenjena je katego- nalazi njezin vlastiti nedogled, sitotiskom umnoène na temelju kovnog izri~aja, ujedno su slika, noi ne. Ako su to vrpce, ma{- rijom slike predmeta odnosno »sli- mogu se prikazati debljina i skulptura i arhitektura. Richtero- egzaktnog matemati~kog progra- ne, stanioli, krep-papiri, rutinira- ke identi~ne samoj sebi«, kako struktura zida i njegove obje stra- ma. »Sistemska grafika s vlasti- ve skulpture su konstrukcije gra- no nabrani tekstili, pli{evi, tegli- sam Richter opisuje svoj rad. ne, kao i ugra|ene instalacije. |ene inènjerskim tehnikama. tom sjenom« nastaje otiskiva- ce sa cvije}em itd., da se {tand njem matrica s obje strane stakla, Slike su pak parafraza Picassove ukrasi ne!«. Heliopolis Reljefometar, Centra, Nada re~enice »htio bih da slikam kao slika sa sjenom koja je na- Iako se arhitekti EXAT-a drè EXAT 51 prestaje djelovati Zbirka Richter otvorena je za predmete tako da ih neki inènjer mjerni, unaprijed smi{ljeni i bit- tradicije tzv. Zagreba~ke {kole ili ve} 1956. godine. Richter se za- posjetitelje srijedom i subotom moè sagraditi prema mojim sli- ni ~initelj kompozicije. Radne grupe Zagreb i Zemlje koje tim pridruùje internacionalnom od 10-13 sati. Svi radovi zastu- kama«. Richter èli napraviti sli- êlik-ocjel plavi~aste boje s od- rade u duhu moderne, EXAT 51 pokretu Nove tendencije u koji su pljeni u Zbirci pripadaju odre|e- ku oslobo|enu dvodimenzional- sjajem dobre pu{~ane cijevi, pre- nije pripadao tradiciji hrvatske uklju~ene grupa GRAV, Zero, nim plasti~ko-prostornim i sli- nosti, skulpturu oslobo|enu ma- cizira autor, materijal je od kojeg umjetnosti. Sa zenitizmom Lju- Gruppo »N« (enne), bave}i se karskim sistemima, osim tzv. terije i arhitekturu oslobo|enu treba na~initi vertikalnu skulptu- bomira Mici}a, kao zapravo jedi- istraìvanjima na polju vizual- »slobodnih crteà«, crteà tu{em prakti~ne funkcije. ru Nada. Iako zami{ljena jo{ nom idejnom prethodnicom u ta- nog. na papiru koji ne pripadaju o~i- 1957. godine, izvedena je tek da{njoj dràvi, grupa je gotovo Nastavio se baviti paviljon- glednom sustavu. SESPO, EXAT 51 1998. za potrebe zbirke Richter. neselektivno upijala utjecaje sa skom arhitekturom i nakon raz- »spontani crteì«, na~injeni su Jedna je od mogu}ih verzija ove Richter je jedan od utemeljite- svih strana, ali prije svega Bauha- doblja EXAT-a. Paviljon za vi{e ili manje zgusnutim niza- godine postavljena u Duisburgu. lja Eksperimentalnog ateljea, usa, De Stijla, sovjetskog kon- svjetsku izlo`bu u Bruxellesu njem kruì}a poput mukotrpne, Nada je obelisk na{eg vremena, grupe EXAT 51, osnovane godi- struktivizma i produktivizma i 1958. godine zami{lja s temeljima ali vesele vje`be za fotografske moè poprimiti mnoge likovne, ne sadràne u nazivu grupe. Nje- pari{kog konkretizma. Pojavlju- u zraku {to naravno nije prihva- retu{ere. Gravitacijski crteì, dimenzijske i tehni~ke zna~enj- zini su ~lanovi bili i Vlado Kristl, ju}i se u slu`bi industrijskog, }eno. Realiziranim projektom ju- predstavljeni 1995. godine u Ga- ske oblike. Moè biti gromobran. Ivan Picelj, Aleksandar Srnec na grafi~kog i tipografskog dizajna, goslavenskog paviljona na 13. tri- leriji Ulupuha, nastaju izlijeva- To je skulptura koja ìvi odgova- polju slikarstva te arhitekti Ber- apstrakcija grupe EXAT 51 ~ini- jenalu u Milanu 1964. godine njem tu{a na papir. Ciljanim na- raju}i odsjajem na sunce, svijaju- nardo Bernardi, Zdravko Brego- la se bezazlenom dekoracijom Richter osvaja zlatnu medalju gibom papira na njemu nastaju }i se na vjetru poput visokog sta- vac, Boìdar Ra{ica i Vladimir izlo`bene arhitekture, no tada je me|unarodnog ìrija. [ezdesetih {are zahvaljuju}i, naravno, gravi- bla. I mnogi drugi Richterovi Zaharovi}. S njima je i teoreti~ar netko ironi~no izjavio »Miliji su godina postaje urednikom ~aso- taciji i zavisno o hrapavosti i br- projekti tek trebaju biti izvedeni i dizajna Zvonimir Radi} koji pro- nam Vasarély, Miró i Kandinsky pisa u kojemu zini upijanja papira. Gravitacij- ôvjek i prostor postavljeni u pro{irenom dijelu mi{lja: »@ivot ~ovjeka, kao i u originalu!«. Uslijedili su napadi objavljuje niz tekstova svjetskih ske crteè autor dijeli na one donacije. Z 32 zarez II/34, 22. lipnja 2.

sti, pa su i radni~ki dohoci bili oblika zakonitosti. Sassen ne gle- konjenju dru{tvenih ciljeva i in- danas se sagledava kao tvorevina indeksirani uz proizvedeno bo- da na te promjene naprosto kao stitucionalnih promjena. ekonomije, nastanjena autono- gatstvo. Sada pak, ma kakve god na gubitak kontrole od strane dr- To je vizija koju Jock Young mnim, racionalnim ra~undìja- obrazovne napore uloìli za bu- àve, one su presudan mehani- suprotstavlja distopijskom dru{- ma. Svijet s kojim se pojedinac zam me|udràv- tvu kasne modernosti. Neolibe- suo~ava naizgled je stvaran, ali nog konsenzusa ralizam s kraja 80-ih nije poku{a- zapravo to nije, ve} je artefakt lo- [to je sve kultura (2) na putu globali- o suziti samo granice dràve, ve} gi~ke strukture kompjutorskog zacije. Suvere- je dopustio da uzmakne i granica programa koji ga generira. Nje- nost i dalje ostaje civilnog dru{tva. Aktuarski cor- gova jednolikost i logi~nost nu`- obilje`jem susta- don sanitaire o{tro razdvaja svijet no odstupaju od neizvjesnosti Formalna ekonomija va, ali locirana u gubitnika od svijeta dobitnika. stvarnoga svijeta (Carrier).5 mno{tvu institu- Temeljna dinamika isklju~iva- Ono {to ekonomsku apstrak- cionalnih arena. nja rezultat je djelovanja trì{nih ciju kao svjetonazor osobito odli- Proces globaliza- sila. One isklju~uju velike dijelo- kuje jest njezina institucionalna i stvarni povijesni cije nanovo je ve stanovni{tva s primarnog trì- mo} i svjesno nastojanje da se konfigurirao ra- {ta rada, dok isticanje trì{nih zbiljski svijet uskladi s virtual- skri`je teritorijal- vrijednosti pogoduje stvaranju nom slikom, obja{njava Carrier. svijet nosti i suvereno- klime nesputanog individualiz- Rezultati takve nakane nisu nisti kakvo se kon- ma. Takva situacija ima u~inka malo bezna~ajni: smanjen nadzor U svom pristupu antino- du}e nara{taje, sudbina radnika stituiralo tijekom posljednjeg na uzroke zlo~ina i na reakciju vlada nad me|unarodnom trgo- mijama suvremene misli i niskih kvalifikacija ve} je odre|e- stolje}a. Ali to je ponovno konfi- protiv zlo~ina. Sam je zlo~in is- vinom, deregulacija privrednih na. guriranje parcijalno, selektivno i klju~ivanje, a takvi su, dokazuje grana, pretvaranje kolektivne ideologije Fredric Jame- Nezaposleni nemaju utjecaja nadasve strate{ko. Neke od nje- Young, i poku{aji da ga se kon- imovine u robe i obveze vlasti da son (1994) je sklon na pregovore o nadnicama jer o govih reperkusija po distributiv- trolira. smanje programe potpore za jav- sugerirati jednu nepred- nadnicama ne pregovaraju oni nu pravdu i pravi~nost, Sassen Aktuarsko stajali{te usmjerena dobra i usluge. Stvoreni su koji nemaju radna mjesta. Prema upozorava, mogu biti razlog za no je na prora~un rizika. Ono se novi me|unarodni standardi stavljivu izvanjskost teoriji o »onima unutra i onima duboku zabrinutost. ne bavi uzrocima, ve} vjerojatno- kako bi me|unarodnim ulaga~i- mnogim od presudnih pi- vani«, a Cohen se na nju oslanja, [to je onda stvarni analiti~ki stima, ne zanima ga pravda, ve} ma bilo lak{e plasirati svoj novac tanja. Budu}nost po~iva nema nade za borbu protiv neza- teren unutar kojega valja prou~iti minimiziranje {tete. Ne traì i ostvarivati profit njime. zapletena u tome vanj- poslenosti. Osim ako to ne bi pitanje prava? Bave}i se tim pita- utopiju, nego od neprijateljskog Autonomni pojedinac neokla- bila otvorena i radikalna borba njem Saskia Sassen koristi kon- svijeta ogra|eno skloni{te. I po- si~ne ekonomije nikako nije au- skome poput povezanih protiv prava koja dopu{taju oni- strukt ekonomsko dràvljanstvo. jedinci i institucije suo~eni su s tonoman pojam. Ukorijenjen je u genetskih poruka. Lak{e ma unutra da se {tite od onih To je skupina ekonomskih prava problemom kako odijeliti sigur- {iri skup kulturnih vrijednosti i nam je danas, kaè on, vani. Ali, ako sâmo trì{te ne koja daje ovlasti da se i od vlade no od riskantnog. Vi{e vam je socijalnih poredaka Zapada. I moè apsorbirati one koji su iz zahtijeva odgovornost. Me|utim, stalo do toga da izbjegnete neu- same pretpostavke na kojima po- zamisliti posvema{nju prosperiteta isklju~eni, za{to ne to ekonomsko dràvljanstvo ne godu, nego da je razumijete. ~iva ideja o autonomnom poje- propast zemlje i prirode bi mogao postojati vi{i stupanj pripada gra|anima. Ono nije lo- Kako ulazimo u posljednju tre}i- dincu oteàvaju uvid kako je ta solidarnosti koji bi otklonio poja- cirano u pojedincima, u gra|ani- nu dvadesetoga stolje}a, podru~- autonomija zapravo pogre{no nego slom kasnoga kapi- 6 vu isklju~enosti? To je Coheno- ma, ve} u globalnim ekonom- je sigurnosti nao~igled se suàva, shva}en ideal (Nelson, 1998). talizma. Unato~ tomu, vo najrelevantnije pitanje. skim akterima, u multinacional- osjetljivost na rizik raste dok se No ono {to najvi{e za~u|uje da- postmodernizam bi se Njegovo je obja{njenje da kri- nim korporacijama i globalnim znanje o drugima smanjuje. nas jest ~injenica da akademske kao ideologiju zacijelo za javnih financija danas neumo- financijskim trì{tima. înjenica Young je utvrdio dva konven- ekonomiste manje zanima stvar- ljivo ograni~ava opseg dràvnog da su globalni daje tim akterima cionalna tipa obja{njavanja uzro- no gospodarstvo nego teoretski moglo razumjeti kao sim- djelovanja. Zbog veli~ine dràv- mo} nad pojedina~nim vladama. ka zlo~ina: kulturno i strukturno. aksiomi i proces dedukcije. Jedi- ptom dubljih strukturnih nog duga postalo je krajnje skupo Mogu prisiliti vlade da poduzmu Oba su deficitni modeli i govore ni moralni imperativ {to ga pri- promjena u suvremenom oìvljavati gospodarstvo mjera- stanovite mjere i da druge ne po- o razli~itim vrstama isklju~iva- znaje njihova znanost li{ena vri- ma koje se temelje na budèt- duzmu. nja, to jest o nedostatku kulturne jednosnih sudova jest besprije- dru{tvu i njegovoj kulturi skim deficitima. Pola proizvede- Globalno trì{te omogu}ilo je ili ekonomske uklju~enosti. Oba korno izvo|enje logi~kih impli- kao cjelini nog bogatstva podlijeè dràv- vladama da se opterete ve}im tako|er zanemaruju subjektiv- kacija. Julie Nelson otresito kaè: nom prisvajanju i preraspodjeli, dugovima, a nekim vladama da nost gra|anina, sposobnost ljud- proturje~nu narav toga stajali{ta Matko Me{trovi} ali postojanje unutarnjih raznoli- tako postupaju i na duì rok. To skih aktera da stvaraju kulturnu ponajbolje odaje njegovo prida- kosti prije~i da se rije{i problem valja zahvaliti brojnim inovacija- razliku. Young je vrlo kriti~an i vanje velike vrijednosti odvaja- Politi~ka insolventnost nezapo- siroma{tva. ma koje su dug pretvorile u ra- prema biolo{kom i kulturnom nju od svake vrijednosti. slenih Altruizam i briga za druge zne oblike instrumenata kojima esencijalizmu. Dru{tveni sustav Pojmovi su kulturna oru|a nisu u biti ljudske prirode, sma- se moè trgovati. Financijska su 1 stvara ljude koji izgledaju kao da koja mogu imati itekako vaàn I Cohen upozorava (1998) da tra Cohen. Oni ovise o tome trì{ta izumila na~ine da profiti- su sa~injeni kao esencija. Ne radi materijalan u~inak. Valjalo bi svijet li{en dràva jer je njihov kako svaki pojedinac zami{lja raju od neodgovornog uzimanja se ni o esenciji ni o iluziji, ve} o ekonomske diskurse povijesno si- politi~ki prostor smanjen sli- dru{tveni svijet kojemu pripada. zajmova, ali ne discipliniraju vla- svijetu pojava koji nam se pri~i- tuirati da bi se otkrili na~ini na jepo srlja u avanturu bez prese- Keynesa je brinula insolventnost de kad bi i gdje bi to moglo biti nja kao da je sa~injen od esencija. koje je pojedino tuma~enje »eko- dana. Zbog sve otvorenije raz- nezaposlenih, on je pokazao da je va`no. Protegnut }e svoje ostva- Me|unarodni kreditni novac nomskog« predstavljano kao isti- mjene »politi~ke« legitimacije se nezaposlenost uzrokovana njiho- rivanje profita {to je duè mogu- je skup transcendiraju}ih mreà na u odre|enim vremenima i smanjuju umjesto da postaju vom nesposobno{}u za potro{- }e, ma kakva {teta bila po nacio- koje konstituiraju vrijeme, pro- odre|enim mjestima. Moramo {ire. nju. Danas moramo osuditi nji- nalno gospodarstvo koje to omo- stor i informacije i njima su kon- uvidjeti, kao {to to predlaù Ley- On jasno razlikuje dezintegra- 4 7 hovu politi~ku insolventnost, jer gu}uje. U cjelini gledano, finan- stituirane, kaè Trift (1996), shon i Thrift (1997), da su na{a ciju uzrokovanu novom tehno- stvarno je pitanje kako odlu~iti o cijska deregulacija i inovacije po- obja{njavaju}i dru{tvene odnose shva}anja parcijalna i da su stvo- lo{kom revolucijom od dezinte- pravom obliku u kojem se soci- ve}ale su prilike za pogre{ke. do kojih dolazi u monetarnoj rena u diskurzivnom dijalogu s gracije koja je posljedica politi~- jalna prava mogu izraziti. îni se da su sredi{nje nacional- transakciji. Posredstvom elektro- materijalnim procesima. kih ~imbenika. Kapitalizam nije ne banke i vlade sada sve vi{e za- Uga|anje financijskim trì{tima ni~ke komunikacije i ekspertnih Povijesna analiza kapitalisti~- puka jukstapozicija jedne ili vi{e okupljene uga|anjem financij- sustava me|unarodni kreditni industrijskih revolucija s pravili- 2 skim trì{tima umjesto da po- kog svjetskog gospodarstva po- Saskia Sassen (1996) nalazi novac moè te}i bez zastoja. Da znaje razdoblja tijekom kojih su ma trì{nog gospodarstva koja sve vi{e dokaza da je ekonomska stavljaju ciljeve za socijalno i bi se postigao takav univerzali- ostaju ista. To je sustavna cjelina ekonomsko blagostanje. univerzalna na~ela upravljanja globalizacija napala neke od glav- zam, izumljeni su sloèni i speci- ekonomskim ìvotom postajala tehnika proizvodnje i dru{tvenih nih uvjeta koji su do sada podu- fi~ni me|unarodni monetarni in- pravila. Revolucija koja se sada Ni esencija ni iluzija hegemonijska, a da mogu}nost pirali evoluciju dràvljanstva i strumenti. Sada se o riziku vi{e refleksivne intervencije ljudskih odvija raskida dru{tveni dogovor oblikovanje socijalnih prava. Dru{tveni ugovor inkluzivnog zna, ali to znanje moè biti isko- koji je bio postignut tijekom dru- subjekata unutar ekonomskih, Neke od starih podjela na na- dru{tva poslijeratnoga razdoblja ri{teno za stvaranje novih supsti- socijalnih i politi~kih procesa ge industrijske revolucije. Stoga cionalno i globalno postaju slabi- osiguravao je zaposlenost i, ako tucijskih oblika novca. Njihova po Cohenu posljedice globaliza- nije bila posve isklju~ena. Poli- je i u stanovitoj su mjeri neutrali- nje nije bilo, potporu kako bi ljuje stvarna rizi~nost nepoznata i ti~ki ekonomisti neogramscijev- cije moramo traìti u svijetu zirane. Novi transnacionalni re- di mogli ìvjeti kao civilizirane moè ~ak voditi riziku po sam rada. Tercijarizacijom gospodarske orijentacije spominju dva ta- ìmi poprimaju specifi~an oblik, osobe. Sada ìvimo u dru{tvu sustav. Kao {to kaè Giddens, kva razdoblja transnacionalne stva rad je zahva}en procesom takav u kojemu dràve vrlo ra- koje je groteskno nemeritokrat- me|unarodni je monetarni su- 3 hegemonije u povijesti kapitaliz- sve ve}eg uzdizanja na vi{i stu- zvijenih zemalja igraju strate{ku sko, kaè Jock Young (1999). stav institucionalno strukturira- panj kvalificiranosti, i taj proces ma: prvo obuhva}a drugu polo- geopoliti~ku ulogu. Hegemonija Ponekad nailazimo na o~itu ne- no okru`je rizika koje se konsti- vinu devetnaestoga stolje}a, a odbacuje one pripadnike dru{tva neoliberalnih poimanja ekonom- pravednost, ponekad na kaoti~no tuira kroz rizik. U svom temelju, koji se ne uspijevaju uklopiti. drugo je zapo~elo oko 1945. go- skih odnosa, s jakim naglaskom nagra|ivanje, ne samo na vrhu, zaklju~uje Trift, ono mora ovisiti dine i zavr{ilo dvadeset ili tride- Suvremeni je kapitalizam do- na trì{tima, deregulaciji i slo- nego u cijelom sustavu. Klasne, o konvencijama relativno sta- veo do nove vrste bijede stvara- set godina kasnije. Hegemonija bodnoj me|unarodnoj trgovini, rasne, spolne i dobne prepreke bilnim intersubjektivnim pre- uspostavljena u svakom od tih ju}i unutar svake dru{tvene sku- pridonijela je nastanku transnaci- o~ito su utjecajnije od razlika u dod`bama o tome {to uop}e pine, i unutar svakog ìvotnog razdoblja bila je »eti~ka« u onalnih pravnih reìma kojima zaslugama ili talentu. Takva po- ekonomski ìvot jest. Gramscijevu smislu, to jest ~ini- vijeka, napetosti koje su ranije su u sredi{tu ekonomski pojmovi svuda uo~avana neizvjesnost ra- bile ograni~ene na suparni{tvo Mo} tuma~enja lo se da sustav upravljanja nije Zapada. Ali globalno nije nenaci- zorno djeluje na dru{tvo, pothra- bio vo|en samo uskim interesi- izme|u skupina. Svaki pojedinac onalno, globalni se procesi mate- njuje osje}aj uskra}enosti i neza- osje}a da je u konkurenciji s pro- Rastu}a apstrakcija ekonomi- ma elitnih skupina unutar domi- rijaliziraju u nacionalnim terito- dovoljstvo. Moramo smisliti novi je, odvajanje ekonomskih aktiv- nantne dràve globalnoga gospo- stranim svijetom, ~ak i ako u rijima i institucijama. Svejedno ugovor o dràvljanstvu koji ne}e praksi konkurencija ostaje ogra- nosti od socijalnih i drugih odno- darstva. Sli~no neogramscijevci- mnoge vlade sada smatraju da dopustiti dràvi i njezinim stru~- sa u kojima se one odvijaju bitno ma i regulacionisti isti~u da je ni~ena. Nova fleksibilnost u njihove odgovornosti nadilaze njacima da stvaraju probleme, kombiniranju zada}a uzrokom je obiljeàvaju evoluciju kapitali- sporazum u Breton Woodsu po- tradicionalnu vanjsku politiku i ve} }e poticati intenzivnu demo- sti~ke ekonomske misli i prakse. stavio takav formalni okvir unu- mnogo ja~e segmentacije u diobi {ire se na svjetsku trgovinu, glo- kratsku raspravu i procjenjiva- rada ba{ kao i pove}ane propu- U carstvu formalne ekonomije tar kojega su zemlje ipak mogle balnu okolinu i globalnu eko- nje. To ne}e biti dràvljanstvo svijet se promatra pojmovima i slijediti nacionalne strategije ra- snosti gospodarstava u me|una- nomsku stabilnost. Globalni je prava, ve} uzajamnosti izme|u rodnoj razmjeni. Fordizmu je modelima ekonomske apstrakci- sta u kontekstu znatne me|usob- kapital postavio zahtjeve nacio- svih gra|ana. I u potpunosti }e je, oni su ona temeljna zbilja na ne ovisnosti. Tek kad je privatni bilo stalo do profitabilne me|uo- nalnim dràvama i one su na njih priznavati nu`nost uzajamnosti visnosti nadnica i produktivno- kojoj svijet po~iva i koja ga obli- kapital po~eo kruìti globalno na odgovorile stvaranjem novih izme|u gra|anina i dràve u oza- kuje. I sam institucionalni okvir dereguliranoj osnovici, kejnzijan- zarez II/34, 22. lipnja 2. 33 ske su nacionalne dràve izgubile mogu}nost `rtvovanja bilo kojeg Slu~aj pobrkanog identiteta osobnost) odre|eni su putem buhvatljivu radu gdje se bogat- kontrolu nad jednom od najva`- od tokova me|unarodnog inve- istog stvarnog apstraktnog pro- stvo mjeri slobodnim vremenom nijih makroekonomskih poluga stiranja. Mo} u postmodernom ili cesa. Novac i »ja« dijele isti onto- za drugost. samostalnim odre|ivanjem poststrukturalisti~kom smislu lo{ki status. Kao i novac, ja tako- To je pitanje usmjeravanja kamatne stope. Stvarni »duh« novca nije ishod takmi~enja diskursa za |er postojim istodobno kao R- smanjenog radnog vremena koje hegemonijski poloàj. Neary i Svijet novca je svijet borbe za U neoklasi~noj se ekonomskoj N-R i N-R-N. Moja prava su- se sada pretvara u otu|eni vi{ak mo} tuma~enja. Leyshon i Taylor potpuno su uvjereni da bjektivnost poreknuta je skrovi- vrijednosti i nezaposlenost, u slo- teoriji kategorija rizika analizira ona potje~e iz zakona novca (ka- Thrift zaklju~uju da se dru{tve- u smislu na~ina na koji neizvje- tom biti novca. Ljudsko je dru{- bodno vrijeme za puni razvitak na mo} financijskog bogatstva pitala). Zahtjevi i sposobnosti tvo konstituirano kao tu|a sila svakog pojedinca i time dru{tva snost predstavlja umanjenje kori- radnika bitni su za razvitak kapi- sve vi{e pripaja onima koji su u snosti pojedincima koji grani~no koja preplavljuje i kolonizira u cjelini, prepoznavanjem pravog stanju ponuditi najuvjerljivija tu- tala. Kapital se {iri posredstvom unutarnji ìvot ~ovjeka i pori~e dru{tvenog bogatstva u razvitku maksimiraju. Rizik je objektivi- njihovih potreba i sposobnosti. ma~enja. mogu}nost dru{tva osim putem dru{tvenog pojedinca. rana neizvjesnost, a stupanj se ri- Ali, premda bitni za taj proces, tu|eg dru{tva novca. Tu Marxovu ideju Ponzio Meksi~ka industrijska putanja zika utvr|uje primjenom zakona zahtjevi i potrebe radnika uvijek sada poja{njava preciznije. Vrije- vjerojatnosti na akumulirane re- se podre|uju potrebama i zahtje- Postoji li kakav izlaz? Procesi globaliziranja, koji me apstraktnog rada jest vrijeme zultate pro{lih zbivanja. Osigu- vima kapitala. Mo} je kapitala izgleda da utje~u na teritorijal- U sada{njoj fazi kapitalisti~ke indiferencije, vrijeme korisnog ranje je va`no sredstvo pomo}u stoga nesigurna. Mora stalno mi- nost, vi{e su nego bilo {to drugo proizvodnje izgubljena je klasna kojega se mogu spre~avati ili jenjati svoj oblik i identitet kako rada jest vrijeme diferencije, ras- produbljenje kapitalisti~kih od- konotacija rada. Interklasna ideja poloìvo slobodno vrijeme jest 8 umanjivati neizvjesnost i tro{ko- bi obuhva}ala i eksploatirala ponosa, kaè Altha Cravey (1998). vi nametnuti kapitalu. To je o »radu« i »zajednici« zajedni- vrijeme neindiferencije. Ono je Kapitalisti~ki su procesi bitno trebe i sposobnosti ljudskog ci koja mjeri svoje bogatstvo rad- dru{tveni oblik putem kojega se rada. Dio je te strategije izbjega- raspoloìvo za drugost, vlastitu nejednaki u globalnim, nacional- socijaliziraju gubici proiza{li iz nim vremenom inherentna drugost i drugost drugih. Ono je nim, regionalnim i lokalnim raz- vanje rada koji vi{e ne moè kon- kapitalisti~koj ideologici, postala izostanka valorizacije kapitala trolirati. vrijeme onoga {to ostaje nesvod- mjerima. Konkurencija izme|u 9 je sada stvarnost {irenjem konzu- (Neary i Taylor, 1998). Institucionalizirani oblici ka- ljivo drugo u pogledu svih ap- proizvo|a~a koji imaju investici- Pravo i novac apstraktni su merizma i globalizacijom komu- strakcija, identiteta, diferencija- pitalisti~ke mo}i nisu jedini koji nikacijske proizvodnje. U isto je u pojedinim mjestima stvara dru{tveni oblici ~ijim se posred- indiferencija, dakle, vrsta vreme- konkurenciju me|u mjestima. postoje kao oblik kapitala, ve} vrijeme, obja{njava Augusto stvom proizvodi i reproducira 10 na koja se razvija onoliko koliko Samo takve stvari kao {to su pro- tako postoji i sam ljudski ìvot, Ponzio (1999), razvitak kapitala kapitalski odnos: stvaranje for- fiksni kapital isklju~ivanjem rad- pisi o radu, proizvodnji ili za{titi institucionaliziran kao individua- stvorio je uvjete za oslobo|enje malne ekvivalentnosti kroz poop- lizirana biografija i osobnost. To ne snage okon~ava kupoprodajni okoline mogu oteàti kapitalu da od kupoprodajnog rada i za rad. Z koristi i stvara geografske razlike. }enu robnu proizvodnju i raz- je jedna od najradikalnijih spo- okon~anje dru{tvenog sustava te- Nastojanje da se dràva li{i nje- mjenu »slobodnih« i »jednakih« znaja ove dvojice mladih britan- meljenog na kupnji i prodaji rad- 1 Cohen, Daniel (1998) The Wealth of the zine mo}i putem neoliberalnih pravnih subjekata. Dràva se po- skih autora. U metamorfozi kapi- ne snage. Zato dru{tvena repro- World and the poverty of Nations, Cam- javljuje kao zasebna vlast koja tala kroz njegove uzastopne obli- bridge, Massachusetts. London, England: recepata moè se shvatiti kao po- dukcija treba biti u stanju izna}i The MIT Press ku{aj da se na|e fiksni prostor za predstavlja »neosobne« interese ke nov~ani kapital, proizvodni nove dru{tvene odnose da bi se kapital, robni kapital, (ve}i) nov- 2 Sassen, Saskia (1996) Losing control? kapital. sustava. Me|utim, kapitalisti~ka oslobodila dru{tvenih organizaci- Sovereignty in an Age of Globalization, Carvey je izloìla svoje po- robna proizvodnja zahtijeva ~ani kapital kru`no je kretanje ja poput sada{nje. New York: Columbia University Press stavke uzimaju}i regiju na mek- stvarnu dominaciju nad radom sa stajali{ta kapitala inherentno Ponzio smatra da bi apstrakci- 3 Young, Jock (1999) The Exclusive Society si~koj granici sa SAD-om kao pr- unutar radnoga procesa i otuda rizi~an proces. Postoji stalan rija, onoliko koliko moè biti kon- Social exclusion Crime and difference proturje~nost kapitalizma kao zik i neizvjesnost u pogledu in Late Modernity, London. Thousand vorazredan primjer temeljitih kretna u indiferentnom radu, Oaks. New Delhi: SAGE Publications preobrazbi u politi~koj ekonomi- dru{tvenog oblika ne moè biti (re)strukturiranja vremena i pro- kao oblik diferencije koji nije in- stora na na~in koji dopu{ta 4 Trift, Nigel (1996) Spatial Formation, ji prostora. Evolucija industrijske potpuno formalizirana unutar diferentan prema drugim dife- London: Sage Publications politike, koja je bila teì{te mek- pravnih i nov~anih oblika, isti~u uspje{no akumuliranje kapitala. rencijama trebala biti i spo- 5 Carrier, G. James (1998) Uvod u: Carrier, si~ke {ire razvojne strategije u Neary i Taylor. Proces se prekida nu`nom dru{- sobna za dru{tvenu obnovu, za G.J. i D. Miller, urednici Virtualism A 20. stolje}u, temeljila se na dr- Premisa je dràve koegzisten- tvenom reprodukcijom rada kroz pretvaranje dru{tva indiferen- New Political Economy, Oxford. New àvnoj mo}i reguliranja odnosa cija kru`nih kretanja R-N-R i N- nadni~arski (nov~ani) oblik. Ri- tnih diferencija u socijalnost kao York: Berg 6 Nelson, A. Julie (1999) Abstraction, Rea- zaposlenosti. Industrijska politi- R-N, a pribavljanje administra- zik s kojim se suo~avaju pojedin- postojanje za druge. Pitanje je ci u svakida{njem ìvotu otu|eni lity and the Gender of Economic Man, u: ka podupirana je i dopunjavana tivnih dobara i usluga u kru`- sada kako zamisliti nove oblike Carrier, G.J. i D. Miller, urednici, Virtua- socijalnom politikom. Sjeverna nom kretanju R-N-R nu`no je je oblik u kojem se pojavljuju podru{tvenih odnosa u kojima }e lism A New Political Economy, Ox- grani~na regija proizvod je novi- posredovano oblicima apstrakcije pratni rizici reprodukcije kapita- otvaranje prema drugosti zamije- cford. New York: Berg jeg razvitka pod pritiskom globa- koji su svojstveni kru`nom kretala. niti ograni~enu odgovornost koja 7 Leyshon, Andrew i Nigel Thrift (1997) lizacije. Novi tvorni~ki reìm po- nju N-R-N. Kriza kapitalskog Kao oblik kapitala (nadni~ar- je bila za{ti}ena alibijima funkci- Money/Space Geographies of Monetary odnosa postaje stoga sve vi{e ma- ski rad) ljudski ìvot postoji pro- onalnima za identitet i njegove Transformation, London. New York: Rou- nikao u toj regiji postao je nova tledge razvojna strategija koja je kori- nifestna kao kriza dràve. Dràva tiv sebe. Stoga borba protiv tla- uloge. ~enja uklju~uje borbu unutar i 8 Cravey, J. Altha (1998) Globalization and {tena da potkopa norme proi- je pruàla blagostanje i socijalno Ponzio uvodi novi pojam, ide- its Impact on Border Region of Mexico, u: zvodnje u sredi{njoj zoni zemlje. osiguranje, ali u oblicima koji su protiv oblika posredstvom kojega ju komunitarnosti. Ona zna~i so- Immerfall, Stefen, urednik, Territoriality in Politika supstitucije uvoza zami- smi{ljeni tako da zadrè tro{kove ljudski ìvot postoji, a ne samo cijalnost koja se ne moè globali- the Globalizing Society One place or jenjena je razvojnom strategijom administracije unutar socijalizi- protiv vanjskog otu|enog oblika zirati, socijalnost otvorenu dru- None?, Berlin: Springer temeljenom na sniàvanju tro{- kapitalisti~ke mo}i (npr. dràve). gosti i stoga oslobo|enu opsesije 9 Neary, Michael i Graham Taylor (1998) ranih valorizacijskih imperativa Money and the Human Condition, London: kova dru{tvene reprodukcije i na kapitala. Vi{ak vrijednosti proizvodi se u identitetom. Tako ciljana socijal- procesu proizvodnje, a realizira u Macmillan Press Ltd stranim investicijama za izvoznu Unutarnju je dekompoziciju nost ekstrakomunitarna je s obzi- 10 Ponzio, Augusto (1999) The otherness of proizvodnju. kejnzijanstva na kraju poja~ala razmjeni, ali ova dva funkcional- rom na sebe. Ona je drugo, bez communication: from community to com- Ta je tranzicija stvorila ne globalna kriza prekomjerne aku- na identiteta upu}uju na razli~ite granica, teritorija, pripadnosti i munitariness, referat prezentiran na 7. samo nov tvorni~ki reìm s mno- mulacije prouzrokovana protur- logi~ke imperative. Kao raciona- korijenja. Ona je dru{tvenost Svjetskom kongresu IASS, Dresden, listopad 6-11. go niìm nadnicama i manje sije~nostima koje su svojstvene lan instrument razmjene novac utemeljena u nesumjerljivu, neo- gurnim radnim mjestima, nego upravljanju svjetskim novcem od je sredstvo kojim i putem kojega se zadovoljava ljudska potreba. su njome izazvane promjene strane Svjetske banke i MMF-a. On omogu}uje ~ovje~anstvu da utjecale i na meksi~ku dru{tvenu Kriza je rije{ena putem restruk- postoji u vidu samostalnih bi}a strukturu. Transnacionalni kapi- turiranja kapitala i dràve. U~i- koja vr{e izbor, dakle, moralnih talisti i njihovi saveznici u dràvi njeno je to tako da su administra- bili su u stanju koristiti gospo- pojedinaca. Kao nov~ani kapital tivni i politi~ki oblici kejnzijan- novac postoji da bi stvorio vi{e darstvo sjeverne regije protiv stva (ponovno) podre|eni ap- u~vr{}enih mreà mo}i radni~kih sebe i nema nikakav interes osim straktnoj mo}i novca i prava. sebe. Liberalna dru{tvena zna- sindikata u sredi{njem Meksiku. Vremenska i prostorna konfigu- Poslijeratnih godina dràva je nost slu~aj je pobrkanog identite- racija oslobo|ena je vezanosti za ta. Ono {to ona zami{lja bitnim i u Meksiku imala neka obilje`ja mjesto, a rezultat je globalno in- modernih dràva blagostanja. ljudskim karakteristikama u stva- tenziviranje akumulacije kapitala Programi preraspodjele, koji su u ri su karakteristike nov~anog ka- i neoliberalno restrukturiranje mnogim industrijaliziranim ze- pitala preuzete i izraène u ljud- nacionalne dràve. Dràva vi{e mljama u tim godinama doveli skom obliku. do stabilnih i mirnih saveza nema diriìsti~ki mehanizam ko- Komentiraju}i nastanak i me|u dijelovima razli~itih dru{- jim bi odràvala agregatne razine mnoènje planova lokalne raz- tvenih klasa, suo~ili su se u novi- zaposlenosti, te je prostorni i vre- mjene i trgovanja u Ujedinjenom je vrijeme s istim proturje~nosti- menski u~inak nezaposlenosti Kraljevstvu, poznatih pod krati- ma na koje je nai{la meksi~ka dr- stoga postao stvar slu~aja. com LETS, Near i Taylor uka- àva. Meksi~ka je dràva likvidi- Neary i Taylor podsje}aju, zuju na propust da se uvaì razli- rala vlastitu razvojnu strategiju i pozivaju}i se na Marxa, da je no- kovanje novca kao novca i novca koristila udaljeni dio svoga teri- vac istodobno i najvi{e konkretan kao kapitala. Ti poku{aji ponov- torija da bi oblikovala novu stra- i najapstraktniji izraz proturje~- nog moraliziranja robne razmje- tegiju koja omogu}uje znatne nih odnosa kapitalisti~ke proi- ne radi revitaliziranja osje}aja za- koncesije transnacionalnim kapi- zvodnje. Unutar kapitalisti~kih jednice i nadokna|ivanja afektiv- talistima. dru{tvenih odnosa ljudski je rad nog sadràja, koji je uklonila ap- Odlu~nost Meksika da koristi prisiljen postojati kao radna sna- straktna dinamika globalnog dràvnu mo} za ja~anje trì{ne ga, to jest u obliku nadnice, kao nov~anog gospodarstva, vrlo su logike sigurno }e pota}i daljnju novac i posredstvom novca. Sa- problemati~ni jer novac je pori- geografsku neujedna~enost. Jed- moekspanzivna i pretvarala~ka canje afektivnosti. Razvijen povi- na druk~ija strategija, temeljena priroda novca nije rezultat njego- jesno putem stvarnog dru{tvena sveop}em osiguranju proved- va uro|ena potencijala, ve} je nog procesa apstrakcije, novac je be normi o radu i proizvodnji, ona proizvod preure|ivanja uni- stvarna apstrakcija. Apstraktna mogla bi voditi stabilnijem geo- verzalne materije posredstvom svojstva novca stvarna su upravo grafskom obrascu meksi~kog ra- objektivirane ljudske energije. kao {to je na{ ontolo{ki status ta- sta, ali je dvojbeno, smatra Altha Novac tu ne mijenja ni{ta. Stvar- ko|er definiran tim apstraktnim Cravey, da bi nacionalni planeri ni je »duh« novca otu|ena radna svojstvima. Na{a vlastita ap- htjeli takvim pristupom riskirati snaga. straktna svojstva (na{ identitet i 34 zarez II/34, 22. lipnja 2.

lo{ka funkcija filmskih postupa- obuhva}a likove i njihove svjeto- mi~ki je aspekt novoga pristupa Gladijatori i male istine ka ima op}e spoznajne temelje, ve) Turkovi} naziva tematizaci- znatno temeljitije (te stoga valjda no s druge se strane radi o na~el- jom. Njoj je posve}en ~etvrti dio i radikalnije) postavljen. Rije~ je Takva metoda nije sredinom no otvorenom katalogu mogu}- Teorije filma u kojemu se poku{a- o tekstovima kojima prire|iva~i osamdesetih izgubila na prestiù va obrazloìti veza izme|u te- zbornika David Bordwell i Noël zbog nekih problemati~nih pretpostavki, koje moèmo (opet na matskog fokusa i modeliranja Carroll otprilike nazna~uju kon- tragu Bordwella i Carrolla) siste- filmskog svijeta. tekst u koji se upisuju njihovi Filmolo{ki kogniti- matizirati pomo}u nekoliko upi- pristupi (premda ne poku{avaju Kognitivizam u Hrvata ta: je li nu`no postojanje nekog sve tekstove iz zbornika prispo- »ja«, subjekta koji obrazlaè ne- Ako iznesene teze poku{amo vizam i teorijski dobiti kognitivizmu). postojanje/nepostojanost/decen- usporediti s tematom Suvremena triranost/uvjetovanost jezikom filmska teorija: kognitivisti~ki pri- Protiv Teorije Svega (itd.) svakoga subjekta, ako pri- model Hrvoja stup (priredio H. Turkovi}; Hr- Kognitivizam se u tim ~lanci- hvatimo, dakako, tezu kako se vatski filmski ljetopis br. 19/20), ma formira iz jedne izrazito ame- svaki iskaz (pa i onaj o prirodi ~ini nam se prili~no o~ito za{to ri~ke filmolo{ke perspektive, ko- subjekta) iznosi s nekih pozicija Turkovi}a se Teorija filma uklapa u kogniti- joj bi se mogla pripisati i Bor- (ideolo{kih, filozofskih, dru{tve- visti~ku sferu tema, problema i dwellova mrzovolja zbog tako nim konvencijama i jezikom njihovih razrada. Film se, kaè u U èstini kognitivisti~kog sveobuhvatnog, nekriti~kog i is- uvjetovanih...) te s nekom namje- tom tematu Turkovi} (u tekstu klju~ivog preuzimanja svih morom...? Ako je svaki uvid o kliza- obra~una s vladaju}om Na ~emu temeljiti kognitivisti~ki gu}ih francuskih, a k tome skoro nju ozna~itelja, narcizmu, skopo- filmolo{kom paradi- pristup?), »obra}a na{im doìv- isklju~ivo francuskih koncepcija filiji ili, primjerice, ideolo{koj di- ljajnim (psihi~kim) sposobnosti- gmom vidi se i osobna menziji nekoga diskursa (filma) ma«, te je »izazivanje doìvljaja kulture, jezika, subjekta (i svega povrije|enost ameri~kih podjednako primjenjiv na sve temeljna svrha filma«. Ako je, ostalog), bez zna~ajnijih osvrta filmske, ali i (u ne{to druga~ijoj ljevi~ara kojima prigova- dakle, film »kognitivni fenomen«, na, primjerice, njema~ke ili isto~- formi) metafilmske diskurse (pa prili~no se o~itom ~ini korisnost noevropske teoreti~are. Ako je raju konzervativizam, tako i na samoga sebe, odnosno razrade mehanizama takve ko- doista oslanjanje isklju~ivo na samo zato {to se nisu pona »subjekta« koji se pita o sve- munikacije, a iz te se razrade pak engleske prijevode (dakle, neo- mu ovome), na koji je na~in u svetili prou~avanju vrlo lako moè izvu}i i tipologija brazovanost) glavni razlog posto- tom slu~aju utemeljeno sve fil- razli~itih spolno-etni~ko- specijaliziranih razrada kognitiv- janja uzroka Bordwellova neza- move (i ostale diskurse) tuma~iti nih potencijala i reakcija (nara- dovoljstva, prili~no se opravda- klasnih identiteta u isklju~ivo (ili barem prvenstve- tivni film, obrazovno-znanstveni nom ~ini i njegova ogor~enost kinodvoranama no?) iz perspektive koja tako ra- film, eksperimentalni film...). pomodnom metodom ameri~ko- dikalno tuma~i sebe i prirodu Turkovi}eva Teorija filma u tom ga filmskog {kolni{tva, svodivog Nikica Gili} na dva, me|usobno prili~no ozna~avanja? Predstavlja li, na- Hrvoje Turkovi}, Teorija filma (dru- nosti koji se moè razra|ivati, ali srodna tipa velike Teorije Svega. dalje, takva utemeljenost nu`no go izdanje), Meandar, Zagreb, samo u okviru (te{ko odredivih u Premda se, dodu{e, i u Bor- »napredak« u spoznaji u odnosu 2000. na tekstove koji govore o, pri- egzaktnom smislu) ~ovjekovih S jedne strane, epi- dwellovu (Contemporary Film mjerice, tipi~nim motivima ili kognitivnih ograni~enja te njiho- Studies and the Vicissitudes of Grand predgovoru drugog »klju~- stemolo{ka na~inu organizacije pri~e za neki vih dru{tvenih razrada. Kao Theory) i u Carrollovu (Prospects no nepromijenjenog« izda- ànr, podànr ili filmove istoga U ogledni (polazni) primjer Turko- funkcija filmskih for Film Theory: A Personal Asses- nja Teorije filma (prvo je vi}u je posluìo film Mjesto pod redatelja? Ako predstavlja, kako iza{lo 1994) Hrvoje Turkovi} postupaka ima sment) tekstu mogu uo~iti tragovi moè biti govora o linearnom na- suncem Georgea Stevensa, uz radikaliziraju}ih pojednostavlji- dopunjuje »epistemolo{ko-komu- Hitchcockov Psiho glavni izvor pretku (u koli~ini i dubini spo- nikacijsko« odre|enje svoga priop}e spoznajne te- vanja tipi~nih za svaki polemi~ki znaje?), kada tako razli~ite meto- primjera i filmskih povoda u Teo- obra~un s nekom tradicijom, nji- stupa, jer se u me|uvremenu u riji filma. melje, no s druge dologije nu`no biraju i konstrui- znatnoj mjeri razvio (te progra- hove nam se teze ne ~ine lako za- raju svoje razli~ite predmete in- Drugi dio knjige poku{ava ra- se strane radi o nemarivim. Uostalom, svakako matskim tekstovima samodefini- zraditi ove »epistemi~ke i episte- teresa? bi trebalo saslu{ati kritiku koja rao) kognitivisti~ki pristup u pro- molo{ko-komunikacijske princi- Bordwell i Carroll (premda na~elno otvorenom svojim prethodnicima tako stro- u~avanju filma. Stoga }emo, na- pe« na konkretnom problemu me|u njima ima i razlika) slaù go zamjera nemetodi~nost, nesu- kon kra}eg podsje}anja filmo- konstituiranja scene, svodivom katalogu mogu}nose dakle da nepostojanje apsolut- ljubne javnosti na temeljne Tur- na problem ostvarivanja konti- sti koji se moè stavnost izlaganja i krajnje nene istine ne zna~i nu`no neposto- kovi}eve teze (i poneku njihovu nuiteta unutar scene. Naime, strukturirano, metafori~ko raz- janje tzv. »malih istina«, odredi- pretpostavku), pozornost posve- kaè Turkovi}, prvo je potrebno razra|ivati, ali mi{ljanje kojim se ni{ta konkret- vih u relativno precizno odre|e- titi i tom »novom« pristupu koji shvatiti kakav se epistemolo{ki samo u okviru no ne moè dokazati. U tako vinom kontekstu. Na{ primjer ta- nije ~vrsto definirana metoda ni interes od gledatelja traì »da |enoj filmolo{koj tradiciji pri- kve istine film Gladijator govori o Teorija Svega, no katkada se li pomno pra}enje prizora, ili re- (te{ko odredivih u mjeri se koriste kako bi se ne{to gladijatoru, a ne o opernoj divi (prema tekstovima njegovih ute- konstrukcija kakve ideje ili stava, egzaktnom smislu) dokazalo, premda se ne obja{nja- narkomanki iz prve polovice dva- meljitelja) barem u odre|enoj ili pak rekonstrukcija kakvog ras- va na koji se na~in primjerom desetog stolje}a. Ako ni taj iskaz mjeri veè uz izrazito razli~ite poloènja«. Drugim bi se rije~i- ~ovjekovih kogni- i{ta dokazuje, a zanimljivo je na- nije istinit, to onda treba mo`da i metodolo{ke pristupe i predmete ma to moglo izraziti kao potreba tivnih ograni~enja pomenuti da su iznimno rijetki obrazloìti, a to {to istinit iskaz istraìvanja, pa se u svojoj prepo- odgonetanja najva`nijeg na~ela tekstovi u kojima se spominje ne iscrpljuje apsolutnu istinu (pa ruci za »istraìvanjima srednje sjedinjavanja pojedinih kadrova, te njihovih film koji bi mogao i pobiti op}u i moèmo re}i jo{ dosta podjedna- razine« odnosi i na naratologiju i odnosno uloge pri~e, raznih je- dru{tvenih razrada sveobuhvatnu glavnu tezu. ko istinitih iskaza: radnja Gladija- jo{ neke razra|ene tradicije u zi~nih i drugih asocijativnih Prema kognitivisti~kom mo- tora zbiva se u doba prevlasti filmskom {kolni{tvu. struktura ili pak ritma u organi- delu povijesti filmskog {kolni{tva Rima nad Mediteranom; Gladija- Turkovi}eva Teorija filma po- zaciji cjeline. ^vrstih pravila za od sredine sedamdesetih u ame- tor govori o vojskovo|i koji je lazi od netremi~nosti i neprim- takvo odgonetanje, dakako, bi smislu mogla biti shva}ena pr- ri~koj je filmologiji dominantan postao rob...), doista nije razlog jetnosti kao proizvodno-recepcij- nema, no Turkovi} ipak nabraja venstveno (premda ne isklju~ivo) utjecaj francuskog poststruktura- za odustajanje od svake sinteze. skog problema; sve na filmu neke »metakomunikacijske upu- kao kognitivisti~ka teorija nara- listi~kog mi{ljenja (Barthes, La- Osim, dakako, »sinteze« koja sve mora biti razaznatljivo, ukorije- te«, od kojih mu se najva`nijom tivnog filma. Njenu empirijsku can, Derrida, Foucault...), kom- diskurse svodi na, ~esto banalizi- njeno u zakonitosti ~ovjekova ko- ~ini netremi~an monta`ni prije- utemeljenost te utemeljenost u biniranog s utjecajem francuskih rane Lacanove ili Foucaultove gnitivnog aparata. Ako popularni laz (»nevidljivi rez«!) sredstvo drugim istraìvanjima, prema te- marksista (althusserovaca) i se- teze (koje, dakako, tako|er ne bi TV kolumnist Senjanovi} kaè ostvarivanja neprimjetnosti mon- zama istog Turkovi}eva ~lanka, miologa (Metz), uz ne{to ameri~- smjele imati apsolutno vaènje, da njegova majka u filmovima ta`nog razlaganja/konstituiranja tako|er moèmo shvatiti kao kiji element feminizma. Ti se ra- istinitost ili ideolo{ku neutral- razlikuje samo tri lika, mu{karca, prizora. zna~ajku kognitivisti~kog pri- nost). ènu i crnca, to samo zna~i da zni utjecaji, tvrde Bordwell i Tre}i dio knjige obja{njava stupa. Ovakve napomene nisu bile ona nije stekla neke spoznajne Carroll, mije{aju u najrazli~itijim problem motivacije reza na pri- No, netko bi se s pravom mo- nimalo zanimljive nekim kriti~a- vje{tine potrebne za pra}enje fil- omjerima, bez jasno utvr|enih mjeru Hitchcockovih filmova gao zapitati ne bi li te dvije vrline rima i kriti~arkama, nezadovolj- ma, a ne da ih ona ne bi mogla (ili ~ak utvrdivih) temeljnih me- Psiho i Ptice, Godardovih filmova (odnosno dvije utemeljenosti) nim nedefiniranom politi~no{}u ste}i. Filmovi, dakako, modelira- todolo{kih pretpostavki, ali naj- @ivjeti svoj ìvot i Do posljednjeg trebale biti zna~ajke i mnogim pojedinog tipa filmskoga diskur- ju ~ovjekove spoznajne vje{tine ~e{}e s nekom vrstom lacanovske daha, kao i Buñuelova Andaluzij- drugim pristupima filmskom sa i »nezadovoljavaju}im« na~ini- na posebne na~ine (Hawksov Rio psihoanalize u (ili blizu) srì. Te- skog psa te poku{ava popisati {kolni{tvu, a odgovor na to pita- ma njegove interakcije s dru{tve- Bravo ih o~ito modelira na dru- meljna je teza tako shva}ene teo- glavna motivacijska i interesna nje obja{njava jo{ jedan vaàn asnim kontekstom (Jamesonova ga~iji na~in nego Godardov Do rije o poziciji subjekta (»subject- na~ela i obrazloìti pravilnosti pekt (samo)definicije kognitivi- poznata marksisti~ka kritika pos- posljednjeg daha). Ta se epistemo- position theory«) ona o ste~eno- vezane uz motivacijsku snagu, sti~kog pristupa. U spomenutom tmodernizma jedan je od va`nilo{ka funkcija k tome odigrava sti, dru{tvenoj uvjetovanosti, ne- zbog kojih su, izme|u ostalog, tematu u Ljetopisu manje ili vi{e jih utjecaja!). Bordwell takve kri- pod utjecajem dru{tvene regula- homogenosti te konstruiranosti neki rezovi »vidljivi«, a neki »ne- uzgredno se napominju predno- ti~are naziva kulturalistima, a cije te istodobno regulira dru{- subjekta pomo}u raznih repre- vidljivi«. Dakako, kada fabulisti~- sti kognitivizma pred nekim dru- njihova najutjecajnija struja po- tvenost, pa je film o~ito i u tom zentacijskih sistema (ili, dodali ka organizacija (te prizorni inte- gim pristupima i teorijskim {ko- pularni su kulturalni studiji (ta- smislu komunikacijska, a ne bismo, kodova). Film tako pruà res {to nastaje zbog nje) i meta- lama, samo Boris Vidovi} u tek- ko|er ~esto gra|eni i na, primje- samo epistemolo{ka pojava ({to reprezentaciju (ljudi op}enito, komunikacijske upute posluè stu Film i jezik metafora bez po- rice, lacanovskim, marksisti~kim dakako ne zna~i da je film nu`no èna, homoseksualaca...) defini- organizaciji pojedine scene, ti se kri}a prili~no temeljito razra|uje i ostalim pretpostavkama iz pret- i jezik). ranu ideologijom i najrazli~itijim ~imbenici koherencije (strukturi- problemati~nost primjene jeziko- hodne paradigme). Pogledamo li Neprimjetni rez ranja, organizacije...) u na~elu slovnih pretpostavki i metoda na dru{tvenim odnosima (kojih je kulturalne studije iz kognitivi- vezuju uz »makrostrukture«, film. No, u uvodnom dijelu pro- cenzura samo najradikalniji sti~ke perspektive, vidjet }emo ih U prvome dijelu knjige propi- op}a na~ela koherencije. Tu je- gramatskog kognitivisti~kog izraz) te nekim op}im zakonito- kao eklekti~ni skup teorija i pri- tivanje fenomena filmskog prika- dinstvenu (cjelovitu) koherencij- zbornika Post-theory: Reconstruc- stima razvoja subjekta/svijesti, stupa, podjednako zavodljiv {iri- zivanja dovodi do zaklju~ka sku regulaciju recepcije (koja ting Film Studies (iz 1996) pole- lako povezivim i s dru{tvenim nom zahvata (u kojem nimalo ne kako, s jedne strane, epistemo- odnosima. zaostaje za megalomanskom pre- zarez II/34, 22. lipnja 2. 35 tenzijom da se svi filmovi kako se u èstini njihova Turkovi}eva govora o ko- tuma~e istim, recimo, psi- obra~una te pojedinim gnitivizmu, premda, ~ini se, hoanaliti~kim strukturama) zlobnim opaskama vidi i ovaj hrvatski kognitivist, te ~estim tekstualnim {ar- osobna povrije|enost. Ima- prili~no nezavistan od ame- mom (zbog kojeg nije te{ko mo naime posla s ljevi~ari- ri~ke matice, dijeli mnoge Wenders ne zna razumjeti za{to bi mu se ma kojima metodolo{ki su- Bordwellove i Carrollove parnici prigovaraju konzer- stavove o nekriti~kim pri- vativizam, i to samo zato mjenama teza Lacana, Alt- plesati Stoga je hrvat- {to se nisu posvetili prou~a- hussera ili Raymonda Wil- vanju razli~itih spolno-et- liamsa u filmskom {kolni{- Wenders ima barem dva veli- likovi, da se primjerice po~injemo pita- ski ni~ko-klasnih identiteta u tvu. U Hrvatskoj se me|u- ka problema. Prvi je ti {to je bilo dalje s tim i tim i da zaè- kinodvoranama ili s na~ini- tim, ne nazire ni uspostava limo da se {to prije vrati, nestane li iz kognitivizam u ma na koje ameri~ki i ja- knjièvnoznanstvenog, a dokumentarna metoda koju kadra. Wendersu to uspijeva s nekoli- na~elu slobod- panski kapital oplo|uju kamoli filmolo{kog establi{- izabire, a drugi Ry Cooder cinom. Glazbenici druge linije pozor- filmski eskapizam! menta zbog kojeg }e autori nice manje su nam zanimljivi. Besmi- niji i manje Dodamo li ovim razma- tekstova, kao {to je Turko- Sandra Antoli} slena su kruènja kamerom oko njiho- optere}en poli- tranjima logi~nu (da ne ka- vi}eva Teorija filma, ìvjeti Buena Vista Social Club, SAD 1999; reda- vih glava dok odgovoraju na pretpo- èmo organsku) vezu kultu- u strahu da ih netko ne pro- telj Wim Wenders stavljeno pitanje o ìvotu prije 1998. ti~kim ralizma i politi~ke korek- kaè kao (kripto)konzerva- godine. Tu nema reda; neki }e od njih kontekstom i tnosti, sasvim je jasna tivne (fuj: mu{ko, pa jo{ k uena Vista Social Club vi{e ne po- ispri~ati dijelove vlastitog ìvota, a (premda zapravo zapanju- tome i bijelac!), Hrvate ili stoji. Davno se tako zvalo mje- neki opisivati glazbeni doìvljaj i ulogu distribucijom ju}a) i manje ili vi{e impli- katolike. Stoga implicitno B sto kamo se odlazio slu{ati ku- vlastita instrumenta. Tako se metoda sveu~ili{ne citna teza ovih kognitivista demokratska (liberalna?), banski bolero i cha-cha-cha, piti kokte- iscrpila na »jakima« i nije dostajala za da brojni ameri~ki sveu~i- pluralna i tolerantna potka li sa {e}ernom trskom i pu{iti cigare, »slabije«, pa se film oko sredine po~inje mo}i od ovako li{ni nastavnici daju dobre dobroga dijela kognitivisti~- plesati. Tamo nas vodi Prijatelj (Com- dosadno razvla~iti. izloènog ame- ocjene katastrofalnim eseji- kih tekstova u spomenutom pay) Koji Pjeva Prate}i Bas Vokal (Se- Cooder djeluje kao organizator, poma i diplomskim radnjama tematu u Hrvatskom film- gundo) voèn u buicku iz vremena kad kreta~, pronalaza~. Buena Vista Social ri~kog (perpetuiraju}i time najba- skom ljetopisu (te u Turkovi- je Havana ljubovala sa starim koloni- Club jest njegov pronalazak, ali je pojeo kognitivisti~kog nalnije aspekte spomenutih }evu teorijsko-kriti~arskom jalnim razvratnikom, prije njezina so- slavu pronalaza~a. Cooder nije ostao velikih i sveobuhvatnih teo- opusu) nije toliko prigu{ena vjetskog prijatelja. anoniman, ali je arbitraran. Du{a pro- modela rija) iz ~istog straha da }e potrebom za dokazivanjem Wim Wenders, redateljska legenda jekta nije i du{a benda. To je mjesto biti prokazani kao formali- prava na postojanje, ni os- Europe, na poziv Rya Coodera dolazi sa~uvano za Compaya Segunda. Vital- sti, pozitivisti i konzervativ- poravanjem cijelih tradicija u Havanu 1998, dvije godine nakon ni nas devedesetpetogodi{njak ve} na netko radije priklonio nego ci. U mnogim je filmolo{- mi{ljenja. Tu kao da se vidi po~etku zavede pri~om o ko- {to bi se probijao kroz tek- kim i ostalim akademskim odre|ena prednost hrvat- ko{jem uju{ku protiv mamur- stove Lacana ili Kristeve). glavama, uvjeravaju nas, skog siroma{tva! luka kojime se ~asti ve} goto- ~ini se, kognitivisti, zama- Politika i relativnost Naime, za razliku od vo stolje}e. Pu{i osamdeset sudova gljena prili~no o~ita (i kraj- {kolnika koji }e (vjerni svo- pet godina, radi na {estom nje banalna) razlika izme|u jim sveobja{njavaju}im teo- djetetu... Takvi ljudi o~arava- Dakako, svaki kriti~ki rehabilitacije ekstremne de- rijama) odmah otpisati ju, pa Cooder s reputacijom pristup u ve}oj ili manjoj snice i suzdràvanja od teo- Bordwellov rad kao konzer- jednog od najboljih slide-gita- mjeri falsificira svoj pred- rija koje (ne ra~unaju}i da- vativni i zastarjeli formali- rista dana{njice postaje tek met (jer mu ni ne moè biti kako aspekt naslje|a dog- zam, kognitivisti (unato~ »jedan od nas sa samo malo matskog marksizma) prema potpuno vjeran), no zani- svom àru i o{trini kritike) vi{e vje{tine«, bez prostora za imanentoj logici jednostavno mljivo je napomenuti kako zapravo stalno prizivaju neponovljivu jedinstvenost ne mogu biti svevaè}e! kognitivisti drè kako se razgovor sa starijim paradi- Segunda. înjenica da je Co- kulturalni studiji pre~esto gmama, a razgovora bez to- planetarnog uspjeha CD-a Buena Vista oder na snimanje doveo i sina, perkusi- temelje na banalnoj te samo Hrvatska prednost? lerancije nema, koliko god Social Club. Sad se snima solo-album onista Yoachima, odjednom se pretva- po sebi razumljivoj istini da U hrvatskom kontekstu, ina~e bila upitna teza o mo- Ibrahima Ferrera, vode}eg vokala ben- ra u gadni nepotizam. Nasuprot tom je sve povezano sa svime, me|utim, nema govora o gu}nosti plodnoga razgovo- da. I ostali su glazbenici iz vremena roditeljskom invaliditetu nalazimo umjesto da malko metodi~- teroru psihoanalize ili ova- ra tolerantnih sudionika kad je Havana ìvjela u revijalnokoc- Ferrerov kodeks; kad fotografiraju}i nije razrade mehanizme ko shva}enih kulturalnih koji nisu voljni napustiti karskim notama: pijanist Ruben Gon- New York no} prije Carnegie Halla me|usobnog utjecaja dru- studija u filmskome {kol- zales, pjeva~ica Omara Portuondo, svoje temeljne teze. Stoga kaè kako bi volio da i njegova djeca {tvenih, ideolo{kih, jezi~- kantautori Eliades Ochoa i Compay je hrvatski kognitivizam u vide grad, znamo da je svoju djecu od- nih, etni~kih, spolnih (od- Segundo... na~elu slobodniji i manje gojio za ìvot bez proteze oca. nosno rodnih), ekonom- Danas uglavnom osamdesetogodi{- optere}en politi~kim kon- U kona~nici, Cooder je kao dirigent skih, »umjetni~kih« i ostalih Ako su, k tome, tekstom i distribucijom sve- njaci jo{ ~uvaju mirisni sentiment gar- segmenata neke zajednice. denija iz pjesama, vesele slike sa zaba- kojem u orkestru sjede Bach, Beetho- svi sudovi iona- u~ili{ne mo}i od ovako izlo- ven i Mozart. Nema nikakve {anse. I Ako su, k tome, svi sudovi ènog ameri~kog kognitivi- va na bogatim hacijendama, bluz bera- ionako kulturalno uvjetova- ko kulturalno ~a banana i tugu umornih crnih o~iju. Wenders ga je s vremenom »zabora- sti~kog modela. No, pro- vio«. ni, te formirani interakcija- uvjetovani, te blem s hrvatskim »toleran- Rije~i pjesama koje izvode prenose ma raznih skupina (i njima tnim« kontekstom jest taj magi~ni realizam drevnih Latinaca, Revolucija dostupnim mehanizmima formirani inter- da nema dovoljno filmologa ljudi neokaljanih novim kumirima ko- mo}i), na ~emu se moè koji bi me|usobno razgova- munizma. Ibrahim Ferrer, donedavno Najve}a nevidljiva zvijezda filma je utemeljiti ve}a va`nost i va- akcijama raznih rali s razli~itih pozicija ~ista~ cipela nakon desetlje}a pjeva~ke Fidel Castro. Vidimo ga kroz odrpanu ljanost sudova sa~injenih iz skupina (i nji- psihoanaliti~kih, feministi~- karijere, svakodnevno se moli svom Havanu ocvalu poput zvijezda Buena neke od perspektiva kultu- kih, kulturalisti~kih, kogni- sveta~kom za{titniku, Sv. Lazaru te Vista Social Cluba. Kubanci diktatoru ralnih studija nad sudovima ma dostupnim tivisti~kih... mu na ku}ni oltar, prinosi rum, puslice Fidelu ostaju vjerni kao kakvom po- utemeljenim na drugim pri- mehanizmima Takvim preokupacijama od bjelanjaka i parfem. ganskom boànstvu. Apostolski narod stupima? se ~itatelj knjige koja nas je slijedi svog bezbo`nog avatara i u po- Mo`da na banalnoj i mo}i), na ~emu Cooder i sin potakla na ovo razmatranje sljednjoj sceni filma. Kad se na pozor- krajnje ograni~enoj politi~- se moè uteme- me|utim ne mora optere}i- Wendersov film biljeì snimanje al- nicu najzna~ajnije njujor{ke koncertne koj logici uvjetovanoj ideo- vati. Teorija filma vrlo do- buma u studiju, prvi europski koncert dvorane uspne èna iz gledali{ta s ku- logijom prema kojoj kultu- ljiti ve}a u Amsterdamu i veliki uspjeh u Carne- banskom nacionalnom zastavom, glaz- ralni studiji pridonose bro razra|uje vaàn splet va`nost i valja- kognitivisti~kih preokupa- gie Hallu te posjet glazbenika New benici Buena Vista Social Cluba ljube}i dru{tvenoj mijeni, dok kon- Yorku. Wenders ima barem dva velika je do~arat }e kubanski sentiment ro- zervativni »formalizam« cija, a ondje gdje se od njih nost sudova udaljava, ispunjava kogniti- problema. Prvi je dokumentarna meto- mansa s Fidelom jo{ traje. Tako film (prou~avanje povijesti film- da koju izabire, a drugi Ry Cooder. Wendersa dokumentarista zavr{ava skoga stila, nevidljivoga sa~injenih iz visti~ki poziv na razli~itost Da bi glazbenici zaìvjeli u film- gdje bi mogao po~eti Wendersov igra- reza, tipova tematizacije ili pristupa u istraìvanjima neke od skom smislu, potrebno je da postanu ni film. Z pozicioniranja pripovjeda- nevezanim uz najtemeljnija ~a) perpetuira status quo i perspektiva pitanja prirode ozna~ivanja prevlast kapitalista, pluto- kulturalnih i definicije subjekta, a veza- krata, Microsofta i kriptofa{i- nim uz konkretne probleme sta? studija nad i pojave. U ocrtavanju tih Dakako, na ovom mjestu sudovima polja istraìvanja kognitivi- ne}emo detaljno razra|ivati sti obuhva}aju dodu{e i sve Bordwellove i Carrollo- utemeljenim na neka podru~ja kojima se na ve zamjerke ameri~kom fil- drugim pristu- ovaj ili onaj na~in bave i molo{ko-kulturnom esta- kulturalni studiji i druge bli{mentu niti }emo ulaziti pima? starije paradigme, no to bar u neka mjesta u kojima su dijelom moèmo opravdati nam se u~inili malko pre- tuma~enjem prema kojem strogi ili metodolo{ki ne ni{tvu, prije svega zbog kognitivizam nije ni sveo- bitno pluralniji (premda je otu`no malena broja ljudi buhvatna teorija ni metoda, pluralnost zapravo jedan od koji se na ozbiljan na~in nego pluralni pristup koji njihovih glavnih zahtjeva) mogu profesionalno baviti mogu obogatiti i feministi~- od protivnika koje kritizira- filmom. Otud je razumljivi- ki i psihoanaliti~ki i postko- ju. Samo }emo napomenuti ji i daleko smireniji ton lonijalisti~ki i ostali uvidi i metode. Z 36 zarez II/34, 22. lipnja 2.

ogradske filharmonije, kompozi- slim, ~uj, {ta }u im ja? Ima ve} no prelamanje iz tog velikog svi- put, 84. Ve} 85, kad sam bio tor i producent od 95, tu je Gile, dosta ruì~aste stvarnosti, treba ra{tva. Zvali smo se Zvuk ulice, dva meseca i mislio mo`da i da pa Marko, njegov otac je Nafta, to obojiti sve. Ko god pristane da imali smo saksofonistu i zvu~ali ostanem, nije mi se to mnogo do- ~uveni jazz-bubnjar, a on svira se kezi i kerebe~i i sedi u ~o{ki}u smo kao The Stranglers. Tu je ve} palo. Jednostavno, ta histerija... jeste dobrodo{ao. Sad, {ta meni bio Zdenko i drugi bubnjar Idola, O.K, cenim to {to oni vrlo ozbilj- zna~i da se pojavljujem u tim Kokan. U tom punku, new waveu no rade kad rade, ali ~emu... Ja Vlada Divljan, Idol medijima? Ni{ta. Ali, mislim da sam se na{ao jer je bio eklekti~an, bih mnoge od njih dovodio i pu- je va`no da ova plo~a izlazi i mogao si da o~ekuje{ sve i sva{ta. {tao malo po Zagrebu i Beogra- onde i ovde i u Sloveniji. Ne zato Januara 80. sam bio u Londonu i du, ~ak i po Beogradu dan-danas, {to je moja, nego... Ima ljudi koji osetio sam da bih mogao da osta- da vide... I Australija je takva. U Sve je to samo ho}e to da slu{aju. A u Beogradu nem i sviram u svakom bendu svojoj ~etrdesetoj postao sam je jedina ozbiljna snaga koja bi tamo i budem relevantan, ne zato stvarno dobar prijatelj s nekim mogla da omogu}i dru{tvenu {to sam ja veliki gitarista, nego ljudima od pedeset godina, ali promenu studentski otpor. Jako zato jer je to bilo tako. Posle sam hladni su i istinski usamljeni. To- slika je dobro {to nisu politi~ka orga- osetio da vi{e nisam, isto tako, da liko se ljudi boje i bore za neku sam se izgubio u provinciji. Taj svoju privatnost da na kraju za- Ja nemam taj problem da na{ new wave je bio jak, a najbolji borave {to bi radili sa njom. Ne sam Srbin pa sad mrzim dokaz je da se tada doista slu{ala znam ko je to rekao, Eugene doma}a muzika. Negde od 80. ONeill ili Tennessee Williams: Ameriku do 84. ima jedna stvar koje se bojim najvi{e I za{to je to propalo? na svetu, da mi udobnost zakuca na Tomislav Brlek, Dobro pitanje. Razloga je vrata. Mada ni ovo drugo nije Branko Kostelnik verovatno vi{e. Onda je ve} kre- preterano prijatno. Ali uglav- nula inflacija, par-nepar, nesta{i- nom, ja sam sklon da govorim o Kakvi su ti dojmovi s koncerta u ce, to sve uti~e na pojeftinjenje kokakolizaciji i mekdonaldizaciji Tvornici. Pro{lo je deset godina. op}eg ukusa. Jedan od glavnih muzike i umetnosti. To je linija Reakcija publike je bila su- problema bio je {to se nije stvori- manjeg otpora, tako je lak{e, ali per, da ne upadam sad u ove fra- la infrastruktura. Ovo ~esto po- to je negativna selekcija. Ti sku- ze i {ablone... Deset godina ne- minjem, pogotovo u Beogradu, plja{ minimalne zajedni~ke sadr- sviranja a u prethodnih deset da nije bilo Enca Lesi}a koji je àtelje ukusa i onda iz toga pravi{ sam nekih stotinjak puta, barem neki jebeni Hrvat s Visa, nije proizvod. Meni to moè da bude deset puta godi{nje, dolazio u va`no koji je otvorio prvi stu- izazov jednom, kao {to sam radio Zagreb. Ju~e je, recimo, bio na dio, ne bi bilo ni beogradskog no- jedan ili dva narodnjaka za filmo- koncertu Max Juri~i}, moj stari vog talasa. Tu smo mogli da radi- ve. Ali oni èle da ti stalno radi{ prijatelj. Pored sve patetike i sen- mo {ta ho}emo. Retko te vi|am s isto, kao {to su nama prigovarali timentalnih govana ipak nisu to sve i tako. Ja volim te neobi~ne nizacija, {to nemaju lidere, {to devojkama, Malj~iki, [arlo, Orga- za{to nakon Malj~ika nismo na- male stvari. Posle Beograda to mi hibride ako su dobri. To mi je nemaju prostorije, {to nemaju zam, to sve u Radio Beogradu ni- pravili jo{ ve}e Malj~ike, a ja sam je uvek bio grad koji kapira{ kao izazov raditi sa razli~itim ljudi- mesta gde ih mogu sase}i u kore- kad ne bi moglo da bude snimlje- tom pesmom rekao {ta sam imao svoj, ne zato da ga svojata{, nego ma, pa gledam ne{to da nau~im. nu. Vide}emo, ostaje nam da se no. Posle proboja koji smo na na tu temu. Ali oni kao ulaù u zato {to je to tako. Mi se istinski radujemo kad svi- nadamo. Ali to je istinski opasan neki na~in napravili, bilo je lak{e, tebe... Pritom tu ima toliko gova- Svejedno nije bilo podilaènja pu- ramo, uz sve sva|e, prepucava- pokret, reìm ih svrstava u fa{i- po~eli su da objavljuju sve i sva- na, ti moroni po diskografskim blici. U Malj~ike si umetnuo nja... Meni je ~ak ào {to zbog ste. O~igledno se reìm boji ot- {ta, ali pre toga je bilo jako te{ko. ku}ama koji tro{e hiljadu dolara Ameriku. Svira{ svoj mo`da najve}i okolnosti ne mogu da provedem pora. Kad bije{ studente, ipak tu dnevno na tvoj apartman u Hil- hit koji onda prekine{ svojom vjero- vi{e vremena s bendom. Sviramo ne{to nije u redu. U Austriji de- tonu ili pet miliona dolara na sni- jatno najnekomercijalnijom pjesmom. da odrìmo kondiciju. Ja ìvim u monstracije moè{ i preko Inter- manje albuma... Biznis i muzika To sam samo jednom svi- Austriji, oni ìve tamo, a nismo neta da organizuje{. I u Beogradu su se spojili i postali stvar marke- rao u Zrenjaninu. Pa sad... Treba neki tezgaro{ki bend, da sviramo je puno mladih na Internetu, ali Moj motiv u muzici tinga i zato je to opasno zlo. se i tu boriti, ali treba ~ovek da ovde-onde, nego nastojimo da opet ne dovoljno, lo{e su veze... Opet, bez toga ne moè. S jedne bude obazriv. Ja sam sklon da sviramo s razlogom. Old Stars Mukotrpan je to proces. Govori- definitivno nikada strane, dopada mi se {to se otva- odem... Ne zato {to mrzim ko- Band je u stvari osnovan na poti- lo se po~elo je na Kosovu, zavr{i- nije bio novac. raju stvari, sve je mogu}e, sve je mercijalno, nego zato {to nije ko- caj Gileta, koji ju~e nije do{ao, ali }e na Kosovu, ali nije jo{ zavr- dozvoljeno, skupljaju se ljudi s mercijalno sve, imamo strane ove ina~e svira redovito sa nama, koji {ilo. Znam da zvu~i pa- koca i konopca, od Björk do ovih i one, najjednostavnije preneseno me je nagovarao kad sam do{ao u i onih, ali s druge strane jebi iz tzv. ìvota. [to bi se pravili, Ro|en sam devetsto pedeset i teti~no, a i lepo je Beograd 95. da tako ne{to napra- osme ga izgleda da civilizacija ide tako je to. Sad radi se o tome da vimo. Mi smo jo{ 89. svirali za- zaraditi novac, ali, protiv sebe, pa ljudima ni muzika to {to te zanima, artikulisano ili jedno pa sam ja onda oti{ao u Vratimo se na po~etak. Nad Beo- ne zna~i neki smisao. Sve je polis- neartikulisano, sad zavisi ve} {ta Australiju 91. Da me nije on nagradom je duvao jugo... jebi ga, suvi{e je hed, sve je proizvod, evo recimo ti je pretenzija, izrazi{ nekako i govarao, pitanje je {ta bi bilo, po- Mama mi je pri~ala da je zamorno stalno ove grozne devoj~ure, Spice da ljudi poveruju. {to je meni sve to delovalo do- prva pesma na koju sam ja igrao Girls, to je kao neka polished eroti- Mrsomu|enje sta... Zna{, ode{ na mesec dana bila @ica, ìca, drma mi se kabanica, razmi{ljati o tome ka, ali mislim, kad to postane onda ostane{ ~etiri i po godine, sam taj ritam verovatno... Ja sam erotika, ja idem u monahe. Idole su obi~no doìvljavali kao bitno se promene stvari pa misli{ ro|en 58. U to doba je Radio nekakav koncept, art-grupu, ali u kakvog sve to smisla ima. Me|u- Beograd bio jako konzervativan, Poslednji dani brìm ste stvarima lako mogli pome- tim, prvo je prijem bio dobar. Tu dolazimo do Sini{e [karice, a opet i nije, jazz se probijao, a Vratimo se na Idole. U kakvim si sti bilo koji gara`ni bend. A tvoje Kad sam se drugi put vratio na- ljudi koji su bili mladi, kaprali to pu{tali su puno dobre narodne odnosima sa ~lanovima biv{e grupe? sviranje gitare, ~ini mi se, ima dodir- kon godinu i po dana u me|u- i bili dovoljno hrabri da ulete u muzike iz cele Jugoslavije. Bili su Zdenko, naravno, svira sa nih to~aka s, recimo, Adrianom vremenu sam specijalizirao zvu- i Dubrova~ki trubaduri, to je bilo sve to. Pre toga sam ja celo leto Belewom. kovni design u Australiji opet 79. proveo u PGP RTB-u, be- mnom, a sa [aperom i Krsti}em jako melodi~no, to me privuklo. ne razgovaram i mislim da nikad Hvala lepo. Pa, jebem mu je situacija bila malo potmulija. U {estom osnovne smo svirali splatno nude}i neke snimke, mater, prvo sam muzi~ar, a onda Po~eli smo da snimamo plo~u pa samo da objavim ne{to. Tri meni ne}u. âk ne èlim da pri~am Mi{u Kova~a, kojeg sam posle o tome. sam rock muzi~ar. Volim razne je po~elo bombardovanje... snimao za film [est dana juna, a i seca su me vrteli, dolazio sam stvari. Odrastao sam na The Be- ju~er sam jednu pesmu odsvirao. dvaput nedeljno da bi mi onda Je li raspad bio uzrokovan estet- atles Oldies but Goldies, a opet vo- U moje vreme bilo je drugo Sva{ta je bilo pa onda ti slu{a{ rekli da je tip koji je zaduèn za skim razmimoilaènjima? leo sam kao klinac Dubrova~ke Kako ti je izgledao Beograd kad si ako ima{ sluha. Meni niko u fa- mene oti{ao na odmor. Bilo je toga, ali nije se po- trubadure, Ulicama moga grada, stavljalo to kao problem tada. se vratio? miliji nije muzi~ar, ~ak niko Gde je Amerika pa Dragu Dikli}a... [to se muzi~- Do{lo je mnogo ljudi i oti{- nema ni sluha, osim oca, koji ga Snimili smo Odbranu pa samo ke naobrazbe ti~e ja sam tipi~an lo je mnogo ljudi. I to oti{lo maje nasledio od svoje majke, tako Je li takvo pona{anje specifi~no za snimili ôkoladu. Ja sam tad sam Ciganin, zavr{io sam za godinu hom moje publike, mislim da je tanka ta ìca, ali izgleda da ove krajeve? diplomirao geologiju, smer dana dve godine nekog kursa. Tu »moje«, urbane ekipe. Kod vas je je jaka. Uglavnom, tada se sve to Nije to samo na ovim pro- petrologija i geohemija, najbliè sam stekao osnovno znanje. Mi- to bilo dosta blaè, vi ste imali otvaralo polako, to mi je bila veli- storima. Vani uop{te nije tako alhemiji... Dok sam prije bio ve- slim, rocknroll je harmonijski koliko-toliko normalniji put. ka sre}a, tad su valjda sklonili idili~no. Ima vi{e pametnih ljudi }inski autor, ovde sam imao vrlo jednostavan, treba ti kvintni Tamo je dosta jebeno, da se izra- Rankovi}a tad je krenulo, plo~e i ima vi{e novca. Ima vi{e mo- samo par pesama. Njih dvojica krug i paralele. A {to se gitare zimo narodskim re~nikom. Puno itd. I onda odjednom The Beat- gu}nosti da se ~ovek sna|e, vi{e nisu muzi~ari, ali [aper je talen- ti~e, da, voleo sam ja uvek to mr- nezamenjivih ljudi je oti{lo, svi les, 67. sam kupio Oldies But Gol- ku}a... Pre svega ima vi{e novca. tovan i Neboj{a je isto talentovan somu|enje, da tu ima jo{ ne{to, oni imaju decu koja tamo idu u dies, tad sam prvi put video LP. Dovoljno je da vidi{ face ljudi i dobro su se uklopili. [aper je Belew, pa Robert Fripp, pa no- {kole i verovatno se nikada ne}e Iste godine je objavljen Sgt. Pep- koji rade u diskografskim ku}a- imao dobrih tekstova, mi smo vovalni gitaristi, Kenny Burrell... vratiti. Od 200 do 500 hiljada per. Se}am se da sam se bukvalno ma, to su neki biznismeni... Sad bili najbolji prijatelji u gimnaziji. Ja nikad nijedan solo, osim Rock obrazovanih ljudi. Ne znam ni- bojao pesme A Day in the Life. ìvim u Be~u i gledam ~esto Tu verovatno po~inje taj neki Around the Clock, nisam skinuo, jednog ~oveka sa beogradskog Onda kasnije, sa 16-17 godina, BBC, Top of the Pops, pa to je duh Idola. Kad smo mi po~eli da uvek sam radio neke svoje aran- Elektrotehni~kog fakulteta koji jazz-rock, Weather Report, Fo- skandalozno, Sir Cliff Richard, radimo, ja sam imao 22 godine, `mane. nije dobio vrlo dobro mesto u cus. To je dobra svira~ka {kola. pa neki klina~ki punk bend, pa ne ve} 12 godina sam bio u muzici i Impresivna je bila ujedna~enost Americi, Kanadi, Australiji... A Tada sam radio mislim, »radi- znam Boys Shit. Meni je to sve bio sam poznat u kraju kao muzi- zvu~ne slike starih i novih pjesama. do{la je prvo ta ekipa koristolju- o« s jednim momkom, Make- mekdonaldizacija. Zato je ta je- ~ar i svi su me pitali jesam li lud Hvala, jo{ jedan kompli- biva, koji su bili me|u prvim ve- doncem, Sa{om Prokopijevim i bena Amerika odvratna. Koliko {to s njima sviram. Me|utim, da ment. To mi je i bio cilj. Mislim snicima rata a onda ovi jadni lju- direktno na izvori{tu pokupio neje zna~ila, toliko sad vu~e, koliko sam ja otpevao Schwüle über Euro- da je to posledica toga {to radim di koji su istinski najebali i koje pravilne ritmove. U puno svojih je stvorila, toliko sad jede. Ja ne- pa nekom klasi~nom klina~kom s dobrim muzi~arima. Sve su to su posle svi mrzeli. U op{toj bedi pesama koristim 5/8 ili 5/4, ranije mam taj problem da sam Srbin bendu, oni bi mi rekli ti si ~ove~e ljudi s kojima sam ja radio i rani- ljudi nisu mnogo skloni raciona- 9/7, sad imam jednu sa 25/8... E, pa sad mrzim Ameriku. Na kraju idiot. Sr|an je jako talentovan je. Sa Zdenkom od po~etka, sa lizaciji. Beograd se jako promeni- onda krajem 77. smo svirali neku krajeva i ovo {to ja radim povu- ~ovek, ali nije umetnik, nema po- Sa{om [andorovim, koji je ina~e o. Ja sam tamo na neki na~in per- tezgu, Beatles, Stones, James klo je dobrim delom odande. riv. Ako si umetnik ti mora{ ne- docent na muzi~koj akademiji, od sona non grata. Niko mi ni{ta ne Brown, i onda Sheena Is A Punk Kad sam prvi put bio u Americi, {to da radi{ pa makar pr~kao kod 86. sa Bunjcem koji je solista Be- radi, ali mi~u me s televizije. Mi- Rocker. Par meseci je bilo to bol- bio sam fasciniran, ali samo prvi ku}e. Mo`da i radi, mo`da pokazuje mami ili ne znam kome. To zarez II/34, 22. lipnja 2. 37 me duboko razo~aralo u njemu. vanku zatvorili. Tad je po~elo da video sam, pisao neke domoljubne To je jeftino. Oni su posle snimili li~i na lakrdiju. Sve vreme je bilo pesme. Na straì je ne{to bilo, on te plo~e i tu su jako dobro pokaza- drug Tito i drugarica Jovanka i kao na straì misli na dragu. âk li {ta su zapravo i {ta je njihovo sad odjedanput nje nema, ali niko nije ni bila tako pateti~na, ja sam poimanje muzike. To sa mnom ni{ta ne govori. I sad morao si da zamislio da Zdenko balalajku svi- stvarno nema nikave veze. Sr|an bude{ velika budala da ne pomi- ra... se ve} 15 godina bavi marketin- sli{... Oba{ka {to sam ja iz familije gom. Po mom dubokom ube|e- koja je bila u to doba dosta anti- No}u sam joj ~itao Fadejeva Glazbena kronika nju, marketing je jedno od najve- komunisti~ka jer mi je baba bila u [to te je formiralo osim glazbe? }ih zala koja postoje. Ne{to {to di- zatvoru 54. zato {to je pri~ala vic Puno toga. Pri~ao sam o rektno izaziva pohlepu i grobnica o Titu, imao sam rodbine po emi- muzici, ali podjednako su na je mnogih umetnika, navu~e te na graciji, uglavnom intelektualaca. mene utjecali @ika Pavlovi}, kojeg Zavr{nica u veliku lovu za mali trud. Jeste se U tom smislu smo sve to gledali sam upoznao ali, naàlost, nismo teè izraziti u 45 sekundi, ali je za- pod okom, sa skepsom velikom. ni{ta zajedno radili ili Dragoslav pravo i lak{e, ne mora{ da razvija{ No, posle ~ovek proìvi i razne Mihajlovi}, dobar srpski pisac koji velikom stilu ideju. Istina, i mi smo u po~etku druge stvari i porazmisli o svemu. ima tu dobru energiju... pa Cr- Uz posljednje ovosezonske koncerte u Koncertnoj to radili, manipulisali medijima, njanski... ~ak i Krleà. Mislim, ni- zahvaljuju}i Draganu Papi}u. Da Isus je na{ maj dvorani Vatroslava Lisinskog sam ja mnogo Krleè ~itao u gi- nije bilo njega mo`da Malena ni- Uglavnom, tanka je linija izme|u mnaziji, bio je suvi{e teàk, ali bio kad ne bi bila snimljena. Ja sam to Trpimir Matasovi} anga`mana i {unda ili campa i ki~a. sam fasciniran Glembajevima. u Dubrovniku napravio iz zaje- Apsolutno, tanka je linija iz- remda zahvaljuju}i ve} tradicionalnom {lamperaju Koncertne agencije Aplauz ni- bancije i da nisu oni popadali od [ijan? me|u campa i ki~a. Ali treba hra- Da, ali mi smo ve} savreme- smo u zavr{nici ove koncertne sezone imali priliku u Zagrebu ~uti ni ~uvenu fran- smeha, mo`da bih ja to ostavio. Ja bro kora~ati po istoj. ôkolada je P cusku sopranisticu Nathalie Dessay, a ni jo{ ~uveniju Be~ku filharmoniju, ostali su sam smislio da se zovemo nici, uticaji su obostrani. VIS Ido- bila najbliè tom konceptu, mi se koncertni prire|iva~i pobrinuli za uistinu spektakularni finale ove runde posje}ivanja li. Idoli, to je smislio Krle, jer smo Jo{ malo o Be~u pa da te vi{e ne smo vrlo svesno re{ili da napravi- Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Kombinacija vrhunskih glazbenika i atraktivnih se prvo zvali De~aci. Tad su jo{ Sr- gnjavimo. mo komercijalnu plo~u, tu je i taj Ma nema frke, meni je pri- programa u velikoj se ve}ini slu~ajeva pokazala sretnim izborom, premda ni relativno neu- |an i Krle zami{ljali da }e svirati odmak, ali malo je ta produkcija instrumente, onda se videlo da to jatno da s vama pri~am. godnih iznena|enja nije izostalo. meka. Malo je to izmaklo kontroli, ba{ ne}e i}i. To je kao bio punk, Be~ je danas s jedne strane izrazito to mogu sebe da krivim. Snimali Dvokratno razo~aranje ali Sex Pistols su ipak znali da svi- kozmomopolitski, s druge strane, osta- smo u Engleskoj, nama je to bio raju. A ne kao kod nas, bubnjar je ta habsbur{ka podloga. Nakon {to su se u svibnju za jedinstvene pijanisti~ke doga|aje pobrinuli legendarna Ali- mrak. I ponese te to. Drugo, taj je umre posle sedmog takta. Ali ja Dobro pitanje. Meni su obe cia de Larrocha i upravo genijalni Zoltan Kocsis, èljno su se i{~ekivala jo{ dva nadasve posao u su{tini skup, stalno putu- sam video potencijal upravo u babe i dede ro|eni u Habsbur{koj ugledna pijanista. Naàlost, ni Sequierra Costa ni Alfred Brendel nisu opravdali velika o~eki- tom duhu, u svemu tome {to se Monarhiji, jedni u Vojvodini, vanja. de{ava. Na samom po~etku Idola, drugi u isto~noj Hercegovini, ali Prvi se od njih pojavio uz Zagreba~ku filharmoniju, 2. lipnja, izvode}i Beethovenov Peti obla~enje i sve to, svako je imao mi je mama ro|ena u Somboru koncert za glasovir i orkestar. Ve} je u prvim taktovima postalo jasno da }e se u njegovoj in- ono ne{to na{li smo se. Se}am Mislim da je jedna koji je dovoljno manji od Zagreba terpretaciji pozama{ni Beethovenov koncert u~initi jo{ beskrajnijim nego {to to ina~e jest. se da sam imao par svojih omilje- od velikih gre{aka da ne bi imao komplekse od Be~a, Moglo bi se re}i da je Beethovena tu zapravo bilo vrlo malo. Pravo je me|utim pitanje ~ega nih »bugarskih« radnji, kako sam a opet je bio... Vojvodina i Slavo- je tu uop}e bilo, osim konstantnog agresivnog i ne osobito muzikalnog sviranja non legato, ih zvao, gde sam isklju~ivo kupo- Srba {to se nisu nija i ceo ovaj deo koji je bio pod te{ko spojivog s Beethovenovom glazbom. vao odela koja su bila najjeftinija, Austro-Ugarskom, dosta je sve to Jo{ je ve}e razo~aranje, povezano prije svega s jo{ ve}im o~ekivanjima, bio recital Alfre- kao i ona totalno demode. Odbrana vi{e druìli s utecalo... Na neki na~in sam ja i da Brendela, 5. lipnja. Nema dvojbe, on je sve note odsvirao to~no, uredno ispo{tivao i sve tu smo ve} Sr|an i ja dosta idejno Nemcima vaspitan u tom duhu, osim {to me ostale pojedinosti notnog zapisa, dok se poneki ekscentri~ni akcent jo{ moè prihvatiti kao sara|ivali, iako sam ja napisao ve- beogradska ulica odvukla na svoju licentia poetica. Pa ipak, uz du`no po{tovanje prema megazvijezdi svjetskog pijanizma, }inu pesama. A duh je definitivno stranu. Ali ku}no vaspitanje mi je, Brendelova je svirka gotovo nepodno{ljivo dosadna. Dinamika mu se kre}e u rasponu od bio zajedni~ki, ja sam bio muzi- ne bih ba{ rekao austrougarsko, mezzoforte do quasi forte, a slatkastoj i pomalo bljutavoj interpretaciji prije svega nedostaje ~ar, ja sam pisao pesme, me|utim ali ima taj {mek. U Be~ smo do{li je{, stalno pla~a{ nekom pi}e, stal- one tipi~no klasi~arske lako}e, bez koje }e i najljep{e Mozartove i Haydnove stranice zazvu- on se dosta dobro uklopio u to. igrom slu~aja, kad je po~elo bom- ~ati poput dosadne etide. U tom mentalnom sklopu koji, usput budi re~eno, bjeì od diso- Onda ~itava ta medijska euforija no se ne{to zeza{... Nije neva`no bardovanje Beograda. Moja èna, zaraditi novac. Koncept je bio da nance kao vrag od tamjana, te{ko da su se mogle i naslutiti kaleidoskopske promjene ekstre- 81, to je bio haos. Opet je tu Za- Dina, ìvela je u [paniji godina- mnih emocija u Mozartovoj kultnoj Sonati u c-molu. greb, Start, taj ogromni intervju. se zaradi novac, pa }emo posle da ma, ja sam ìveo u Australiji, pa Sad, mnogi su novinari tada bili, a pokaèmo {ta moèmo. Ali je iz- smo se sreli u Beogradu. A za Be~ Dvokratna nada mnogi su i danas jebi ga ne- maklo kontroli. Ta plo~a je treba- kaù da u tre}em becirku po~inje pismeni. Pa nikom nije bilo jasno lo da se zove U gradu bez sna, a Balkan i ima istine u tome. Osim Lamentiranje nad àlosnim stanjem Zagreba~ke filharmonije postalo je u posljednje vri- {ta to sad zna~i medijska mani- »ôkolada« je trebalo da bude jed- {to tamo ìvi 300 do 500 hiljada jeme op}im mjestom ve}ine napisa koji se bave ovim orkestrom. Da nekakve nade ipak ima, pulacija i {ta mi to radimo. âk i na po{alica. U Jugotonu su nam Srba, Be~ ima jedan deo koji se potvrdila su njena dva posljednja ovosezonska koncerta. Prvim od njih, na kojem je sudjelo- danas imam neke od tih ~lanaka. predloìli da album nazovemo ô- de{ava ispod pojasa. Ne mogu da vao i ve} spomenuti Sequierra Costa, ravnao je Mladen Tarbuk, dokazav{i se jo{ jednom kao Kad smo pravili koncert u Beo- koladom, da stavimo to kao prvu se setim pisca, Vladimir Tomi} jedan od najkvalitetnijih hrvatskih dirigenata. Izvorna verzija Sorko~evi}eve Sedme simfonije stvar. Moram priznati da sam se gradu, dobra je fora bila da na{a mi je odli~nu knjigu poklonio, Vi- zadobila je pod njegovom palicom upravo onu klasi~nu lako}u koja toliko kroni~no nedosta- polakomio. Ali ne samo {to sam se drugarica Biljana Maksi} kadi enna Blood, ne mogu da citiram, ali je svirci Alfreda Brendela, a ne pamti se bogme ni od Zagreba~ke filharmonije. Finale je pak polakomio... Moj motiv u muzici binu. @ena kadi binu. A naslovi su kaè otprilike: Be~lije su do pola Mozartove Jupiter Simfonije bio pravi trijumf Tarbukova analiti~kog uma, zahvaljuju}i ko- definitivno nikada nije bio novac. bili, recimo, Rock uz miris tamjana stra{no kamene face, ali dole su jem je u svakom trenutku bilo mogu}e razgovijetno razaznati pojedina~na i zajedni~ka po- Znam da zvu~i pateti~no, a i lepo ili Obredni rock. Kao, ~emu sve to, vrckavi i ima tu ne~eg. Meni je javljivanja pet razli~itih tema. [teta je samo {to je pojavljivanje Tarbuka za Filharmonijim je zaraditi novac, ali jebi ga, suvi{e pa za{to }irilica... I to u Beogradu. Be~ bio prvi zapadni grad u koji pultom tek iznimka koja potvr|uje pravilo da su me|u doma}im dirigentima samo ~asni je zamorno stalno razmi{ljati o Ovde je bilo problema po radnja- sam oti{ao kao klinac i to me fas- starci dostoji ravnanja ovim orkestrom. U sljede}oj }emo tako sezoni pred Filharmonijom vi- tome. I ne odvede te daleko. ma »Ma kaj }e vam ta }irilica« i ciniralo. Be~ se dosta promenio djeti samo tri hrvatska dirigenta, od kojih je najmla|i (!) Pavle De{palj. Istovremeno i dalje tako, ali tamo je bila na snazi pa- Onda se bavi bankarstvom... mar- }e nam se podvaljivati raznorazna kukavi~ja jaja, od kojih je novi stalni gost-dirigent u liku ketingom. otkad je Austrija u{la u EZ i veru- triotska politi~ka korektnost onog jem da }e biti dosta bitan centar mla|ahnog i nimalo impresivnog Australca Nicholasa Miltona tek jedan primjer. vremena. Marketingom, ta~no. Ali nije Bilo kako bilo, Filharmonija se iskazala i na svom posljednjem koncertu 9. lipnja. Bez ni taj moment bezna~ajan, a opet za ~itav ovaj deo, ali to sigurno Jeste li imali problema sa nije razlog za{to sam tamo. Prvi obzira na mlako i prili~no bezli~no dirigiranje Ralfa Weikerta svirka je bila na sasvim pri- Schwüle über Europa? mi je izgledalo kao camp odre|ene stojnoj razini, {to pak valja zahvaliti ~injenici da je u publici sjedio potencijalni {ef-dirigent vrste, {to da ne. Vrhunac campa razlog je bio {to je Dinina mama u Naro~ito u Sarajevu. Tad je Be~u pa smo oti{li tamo. Do{li Frank Shipway. Zna~ajnu motivaciju zacijelo je dao i ekscentri~ni rumunjski violinist Eugen umro Tito. Niko nije znao {ta da koji sam ja hteo da uradimo jeste Sarbu, u ~ijoj je interpretaciji ~ak i Beethovenov Koncert za violinu i orkestar zazvu~ao neda nastupimo kao Idoli na vojnom smo u Zagreb, ostali smo par radi. Kad je Jugoton izdao Malj~i- dana, po{to smo imali sina od dva vjerojatno svjeè, pa ~ak i zabavno. , udarili su nam porez na {und festivalu 84. godine. I zamalo da ke meseca... Prvobitna nam je ideja jer niko nije znao kako da se po- zaglavimo i upadnemo u ozbiljne Dvokratno iznena|enje bila da odemo u Sloveniju. Me|u- stavi. Da ih zabrane, ni{ta tu nije probleme jer sam ja zamislio da se tim kad smo se na{li u Be~u, kao @enski su dirigenti rijetkost te samim time i pojava koja uvijek izaziva ako ni{ta drugo, bilo direktno uvredljivo. Neki su pojavimo jedan kao mornar, potpuni anonimusi, odjedanput a onda barem zanimanje. Dirigentica je malo, a dobrih dirigentica jo{ manje. Jedna od naj- je ~ak doìveli kao socrealisti~ku Zdenko, jedan kao padobranac, ja smo imali sre}e da upoznamo lju- novijih zvijezda na dirigentskom nebu je i Brazilka Ligia Amadio, koja je 11. lipnja nastupila pesmu. Meni je to uvek bilo fasci- kao ne znam {ta... Ja nisam ni bio de koji mogu u nekoj kulturnoj za pultom gostuju}eg Simfonijskog orkestra RTV Slovenije. Maratonski je program bio sa- nantno, taj NOB i to ne{to ve~ito u vojsci da bih sve to spoznao. Bio fondaciji da objasne da si ti ipak stavljen od djela {panjolsko-latinoameri~ke intonacije, me|u kojima je osobito ugodno izne- slobodarsko-partizansko, toliko su sam 15 dana u Novom Sadu, po- negde ne{to zna~io i da nisi ~ovek na|enje predstavljala u nas gotovo nepoznata suita Estancia argentinskog skladatelja Alber- nam to tucali u glavu, barem dva sle prve godine fakulteta i sve sam pismena godi{nje su bila »Raste{ i nau~io. Namiri{e{ odmah sve, sa ulice koji ho}e samo da uzme ta Ginastere, a prvu je hrvatsku izvedbu doìvjela i pone{to amorfna fantazija za glasovir i cveta{ domovino oven~ana sla- onaj smrad u kasarni. Ako su ta- pare od tog fonda, tako da je ~itav orkestar Mômoprecóce Heitora Villa-Lobosa. Suvereno se probijaju}i kroz zamr{ene stranice vom«. I to od prvog osnovne do kvi intelektualci ljudi koji studira- taj projekt Die Kulturzugführer fi- egzoti~no obojenih partitura, Ligia Amadio ostvarila je izvrsnu suradnju s kvalitetnim orke- ~etvrtog gimnazije. A za Schwüle ju, na {ta onda li~i ina~e. Posle nancijski potpomognut. Ja sam strom, ~emu su svoj obol dali i solisti uredni brazilski pijanist Luiz Carlos de Moura Ca- über Europa moja originalna ideja sam posetio Zdenka u Zenici i vi- oduvek bio fasciniran nema~kim stro i draèsna kosooka kanadska violinistica Yi-Jia Susanne Hou. je bila razgovor izme|u Himmle- deo vojnike kako u pet ujutru jezikom iako ga naàlost nikad ni- Ipak, sve dosad spomenute koncerte u sjenu baca koncertni doga|aj godine gostova- ra i Hitlera, da se Himmler àli kupe ono li{}e i zajebavaju se. A sam nau~io pa ni dan-danas... nje Budimpe{tanskog festivalskog orkestra, 10. lipnja. Rije~ je o vrhunskom orkestru potpu- Hitleru na probleme sa ènama. ta ideja je propala jer se ispostavi- Mo`da zato {to mi je jedna praba- no na razini nedo~ekane Be~ke filharmonije. Dapa~e, ovaj orkestar, uz savr{eno uskla|eni »Kinder grosse mein Herr Hein- lo da nema teorije, to je vojska, ne ba Slovenka, ne znam. Mislim da zvuk svih sekcija, odlikuje i iskrena radost skupnog muziciranja, u kojoj }e ~ak i nesta{ni od- rich«, ideja je bila da se Hitler moèmo mi da se pojavimo u tim je jedna od velikih gre{aka Srba sjeci rubato biti odsvirani u besprijekornom zajedni{tvu. Nakon {to je ruski violinist Alexan- obra}a Himmleru sa »O, ti veliko uniformicama po{to nismo tre- {to se nisu vi{e druìli s Nemci- der Markov upravo senzacionalno, premda s diskretnom dozom latentno salonskog prizvuka, dete, ène su ovo ono...« Ali po{to nutno u JNA. Ispadne besmislica ma. Ne mislim naravno u Dru- istuma~io Koncert za violinu i orkestar âjkovskog, ~inilo se da je koncert dosegao vrhunac. je to bilo totalno deplasirano, potpuna. Sad je bio najve}i pro- gom svetskom ratu... Postoji to Neto~no, jer pravi je vrhunac bio Bartókov Koncert za orkestar, krvavo te{ko djelo odsvirano onda smo otvorili re~nik i izvla~ili blem izvu}i se iz toga. Ja krenem kod Vuka Karadì}a i kod gomile s gotovo non{alantnom lako}om, {to je omogu}ila i maksimalno transparentna interpretaci- fraze. Ali pravih problema nije da izbegavam telefone, a ono ljudi... Ina~e, na{e staro prezime ja Ivana Fischera koji za svjetskim dirigentima zaostaje samo glamurom, ali ne i kvalitetom. bilo. Bili smo maknuti sa Radio zovu: ovde pukovnik taj i taj... Ina~e je Karadì}, tako da sam mislio da Potpuno svjesni nezavidne financijske situacije zagreba~kih koncertnih prire|iva~a ne Beograda, ali su nas pu{tali na te- pesma koju smo trebali da izvodi- promenim prezime, da budem moèmo se tako skoro nadati ovakvoj u~estalosti kvalitetnih gostovanja. Poèlimo stoga ra- leviziji. Ve} je po~eo raspad. U mo nije bila na{a, napisao ju je je- Vladimir Karadì}, war criminal... dije da ovakvi doga|aji ubudu}e budu strate{ki raspore|eni tijekom ~itave sezone. Beskraj- Z stvari raspad je po~eo kad su Jo- dan autor iz Zagreba koji je posle, Ha, ha, ha... nih lamentacija ionako je ve} dosta i publici i kritici. Z 38 zarez II/34, 22. lipnja 2.

barem kada je popularna glazba za iste novce moète kupiti CD s »estradom« i {lageristikom, no u mjesec dana gotovo rasprodano, u pitanju tada je to ~injenica da traljavo preba~enom starom »vinil- kojima, poput recimo Jutarnjeg li- Mozaik knjiga ide s tiskanjem dru- je doista ba{ svaki novi val stvoren nom« snimkom na novi format, ali sta, ~ak pet kriti~ara sustavno gog izdanja CD-vodi~a. od stare vode. i digitalno novoobra|eno izdanje objavljuje kritike! Politi~ki magazi- U pripremi je Va{ Pojmovnik pona kojemu se nalazi jo{ i poklon- ni odreda imaju recezentske rubri- pularne glazbe. Kako }e on biti dodatak od pet-{est ranije neobjav- ke i »medijske« iliti popkulturne koncipiran, po kojem kriteriju ste birali Zlatko Gall, rock kriti~ar ljenih skladbi. Poku{ao sam stoga kolumne u kojima uhljebljenje na- pojmove i prema kakvoj svjetskoj lite- skrenuti pa`nju (spominjanjem laze upravo ti »mladi kriti~ari« o raturi? diskografske ku}e i godine referen- kojima govorite... Prosudite dakle Pojmovnik popularne glazbe tnog reizdanja) upravo na takve al- sami da l je situacija dobra, lo{a ili upravo je ono {to mu ime kaè: bume iz »bolje pro{losti«. beznadna... leksikon termina, ànrova, stilova, Vodi~ kroz Kako je ovo izdanje zapravo i sumi- Za{to se ugasio Feral Music (je li glazbala ili àrgona popularne glaz- ranje onog ~ime ste se bavili tijekom se poku{ala popuniti spomenuta prazni- be. Dakle, kada je rije~ o stilovima dvadesetak godina kriti~arske karijere, na, kome je bio namijenjen)? i ànrovskim vrstama i podvrsta- jeste li za vrijeme kompiliranja ustano- Feral Music se ugasio stoga ma, tu su i rockabilly i country blues CD-galaksiju vili da biste sada o nekom albumu {to je netom nakon objavljivanja ili bluegrass, ali i trip-hop, gangsta pisali mnogo druga~ije nego prije, jeste prvoga broja zapo~ela »kriza« s dis- rap, ragga; rai i son, blue eyed soul i Ne moèmo si dopustiti li mijenjali starije recenzije prije uvr- tributerskim monopolistom Ti- electro funk... Definiran je i riff i {tavanja u Vodi~? skom: »kriza« koja, znate i sami, tra- loop, i pogo i tango, i mellotron i oboa, luksuz specijalisti~kih Knjiga ima blizu tisu}u kar- je do danas. Izdava~ Feral Tribune i breakbeat i blue note. Zapravo ideja izdanja tica rukopisa koji sam pisao pune bio je primoran ugasiti FM zato jer za pisanje Pojmovnika rodila se bi daljnjim objavljivanjem ugrozio pred dvije godine kada sam tije- Dina Puhovski ~ak i samo izdanje Ferala. Naime, kom ljeta, kao suradnik autor natu- novci od prodaje nisu stizali natrag knica iz podru~ja popularne kultu- Kako ste odlu~ili i prema kakvim Osim mojega CD- u redakciju! re i glazbe na projektu Ani}-Gold- kriterijima, sastaviti enciklopedijski Kakvim Vam se ~ini Nomad, no- steinova Rje~nika stranih rije~i, »sku- CD-vodi~? vodi~a u Hrvatskoj vina koja je uspjela okupiti mla|e ìo« da postoji golema praznina u Kada se poku{ava sloìti en- autore, nametnuti se prepoznatljivim doma}em izdava{tvu. Ili to~nije da, ciklopedija ili vodi~, pred autorom je za minulih de- stilom i zadobiti ~itatelje mla|e gene- s izuzetkom sjajnog Gligova poj- ili autorima je uvijek ista dilema: setlje}a objavljeno racije? Radi se tako|er o novini koja movnika glazbe 20. stolje}a koji èle li u}i u »{irinu« ili pak, ograni- deklarirano èli biti upravo suprotno spominje i popularnu glazbu, ~iv{i se na uske ànrovske ili stilske svega nekoliko od onog {to smatra da je bio Feral Mu- nema ama ba{ nikakve literature gabarite, »zaorati« u »dubinu«... sic (»najezda vampira«). tog tipa. Pojmovnik }e objaviti [are- Svjetska publicistika, posebice ona knjiga posve}enih Ovo bi kao trebalo biti »{kani du}an, izdava~ koji je objavio ve} najbrojnija, ameri~ka i britanska, kljivo pitanje« jer Nomad mi je, naramak sjajnih knjiga u rasponu nudi i jedne i druge primjere. Na- suvremenoj glazbi kako mi vele, posvetio vi{e prosto- od Elmora Leonarda do Burroug- àlost, ve}ina bombasti~nih »ulti- ili rocku ra negoli ve}ini relevantnih izvo|a- hsa ili Nicka Cavea i morao bi mativnih« enciklopedija zadràva ~a, a koli~ine pri tome izlivene ù~i biti ne{to kao »pomo}na« literatura se na op}im mjestima i nastoji i pljuva~ke te{ko da bi pobrisale i i pratilac srednjo{kolskim glazbe- igrati na sigurno te ra~unati na pu- Vje~na subjektivnost kritike tri godine. U knjizi je vi{e od tisu- razvikane Viledine krpe. Ako to nim ud`benicima, a bit }e objav- bliku glavne struje. Naravno, s Kaète da ste izabrali relevantne }u recenzija, no budu}i da su albu- ljen negdje na jesen. druge strane postoje i vrsne speci- va{e »neugodno« pitanje temeljito albume svakog od zastupljenih izvo|a- mi procjenjivani u okviru diskogra- Ho}e li Vodi~ biti preveden na slo- jalisti~ke knjige a naveo bih pri- presko~im ili vam pak kaèm da ~a no ne radi li se ovdje o sasvim fija odabranih izvo|a~a, doista je me Nomad ne zanima, da ga ne ~i- venski? mjerice izuzetni Essential Guide blu- bilo nemogu}e »kompilirati« ranije esa koji je potpisao Charles Shaar subjektivnom izboru nekoliko albuma, tam osim kada mi ga doslovno net- Kako bi se to reklo, postoje i kako poku{avate nadoknaditi nepot- napisane tekstove. »Zakop~ani« su ko ne gurne u ruke (i to obi~no uz indicije, no odluku o tome donijet Murray koje pedantno seciraju stoga samo neki recentniji materi- odabrani ànr. No premda su knji- punost slike o jednom izvo|a~u, do koje komentar vidi {to te iskenjalo!), drà- }e Mozaik knjiga kada procijeni dovodi takva selektivnost? jali, dijelovi recenzija nastali tije- li biste da poku{avam eskivirati... isplati li se ulagati u skupi prijevod ge »op}e prakse« u pravilu {lampa- kom pisanja knjige. Naravno da se vije i s vi{e rupa od onih specijali- [to zapravo zna~i biti su- No ipak moram se suzdràti od ko- ili je pak bolje ra~unati i u Sloveni- bjektivan? Nije li ba{ svaka kritika stavovi tijekom godina revidiraju. mentara, ~ak i onih cini~nih koji ji na publiku koja ~ita hrvatski. sti~kih, i kod ovih potonjih nailazi- Ne samo stoga {to sam neki album te na povr{na izdanja. Primjerice, odraz subjektivnih ~itanja i nagnu- vele da je »drek najbolje ne dirati Ovdje ste se bavili samo inozemnom }a uz poku{aj da se sud iskaè izvorno precijenio ili podcijenio, jer samo jo{ vi{e smrdi«... Doista glazbom; kakve Vam se pritom name}u »Spinova« enciklopedija »alterna- ve} {to prosudba neke plo~e u kon- tivne« glazbe doslovno }e pobrkati »objektivnim« kriti~arskim instru- ne vidim razloga za{to svakom usporedbe s doma}om scenom? mentarijem? Knjigu sam, kona~no, tekstu cjelokupne diskografije uvi- majmunu na grani valja obja{nja- autore/izvo|a~e izrazitog »alter« jek zahtijeva reviziju kroz optiku Enciklopedijski CD-vodi~ predznaka i komercijalna imena ja napisao i potpisao, na isti na~in vati da ste homo sapiens... [to se pak »naknadne mudrosti«. doma}e glazbe naàlost nije mo- pop-mainstreama poput Euryth- kao {to, primjerice, pedeset kriti~a- Feral Musica ti~e, on je bio profesi- gu}. Za{to? Stoga {to ve}ina esen- micsa, CD-vodi~ »esencijalnih izra magazina Rolling Stone potpisuje Medijsko uhljebljenje onalno ra|en i ura|en magazin koji cijalnih izdanja hrvatske glazbe jo{ danja rocka« potpisuje britanski ({to li ako ne subjektivnu?) enci- bi, da je Tisak pla}ao novac od pro- nije »preba~ena« na CD-format, a kriti~ar David Sinclaire »presko- klopediju rocka. Pitanje selektivnih Kakva je dana{nja pozicija rock daje izdava~u, zacijelo i danas bio dobar je dio neko} objavljenih iz- ~io« je pak ~ak i Rya Coodera dok diskografija je pak ne{to drugo... kriti~ara u ovim krajevima (je li bina trì{tu. Kona~no, deset tisu}a danja rasprodan i nedostupan trì- su razlike izme|u britanskih i ame- înilo mi se glupim i nepotrebnim zarnija, jer na promociji knjige prodanih primjeraka i dvadeset {tu. ri~kih enciklopedija budu}i da navoditi lo{e ili rutinirano-konfek- nazvana je takvom, nego prije)? Jesu li stranica oglasa bilo bi dovoljno za se favorizira doma}a scena ~esto cijske albume unutar diskografija Va{a kriti~arska karijera i ~lanstvo u »pozitivnu nulu«... To glasilo Web medij sada{njosti »vampira« koje je dobilo i Crnog skandalozne. odabranih izvo|a~a. Metodologija redakciji politi~kog tjednika kompati- ma~ka, kao insajdersku nagradu lju- Kako gledate na razvoj modernih Ako si na zapadnim trì{tima, »Enciklopedijskog CD-vodi~a« je bilni iz nu`de (jer »negdje se mora naime sljede}a: uprijeti prstom na di koji pi{u o rocku i srodnim ur- tehnologija s obzirom na »budu}nost gdje se gotovo svakodnevno objav- raditi«) ili je za kriti~are u Hrvatskoj zna~ajna imena te na zgoditke unu- banim zvucima, a zagovaralo je, rocka« (Internet, mp3...)? Mislite li da ljuju monografske knjige, enciklo- postalo normalno da se ne bave samo pedije, vodi~i, esejisti~ki zapisi ili tar njihove diskografije. Pri tomu kako vele, anakrone i iìvljene àn- }e i rock kritike izlaziti samo na Mre- rockom (ve} najprije studiraju, recimo, zbirke intervjua s glazbenicima au- sam nastojao posebno apostrofirati rove, imalo je, pored ostalih, na ì i ho}e li njihovo pojavljivanje imati povijest umjetnosti, a barem se donekle tor ili autori mogu dopustiti »luk- relevantne studijske albume, refe- platnome spisku i autore koji su manje smisla {to je glazba dostupnija? bave i politi~kim temama)? suz« specijalisti~kih i uskoànrov- rentan koncertni album (ako takav koliko znam pisali ili pi{u i u No- O fenomenu formata mp3 Sve je pitanje izbora... Naj- skih pa i fanovskih knjiga, kod nas postoji u diskografiji), ali i najbolje madu: Antu Perkovi}a i Tamaru dosta sam se ve} napisao, a ve} go- tvrdoglaviji su opstali, oni manje to nije slu~aj. Naàlost, osim moje- kompilacije i kada je to mogu}e Viskovi}; obra|ivane su i tako »padinama posje}ujem MIDEM-ske »zagrijani« za rock kritiku danas su ga CD-vodi~a u Hrvatskoj je za boksove. Svaki diskofil koji kani satisti~ke« teme kao {to je vodi~ za okrugle stolove na kojima strategi- glavni urednici politi~kih tjednika, minulih desetlje}a objavljeno svega popunjavati rupe u diskografiji elektroni~ku scenu (Ilka ûli}a), ju »odgovora« na novu tehnologiju dnevnih novina, novinari »op}e nekoliko knjiga posve}enih suvre- muku mu~i upravo s kompilacija- predstavilo se nastupnim intervjui- i posljedice koje ona ima na dis- prakse« ili pak uhljebljeni u profi- menoj glazbi ili rocku. »Rupe« su ma jer, ruku na srce, barem je poma sve {to valja na hrvatskoj sceni kografsku industriju te cijeli paket tabilnijim medijskim ili nekim naprosto goleme... pravi krateri lovina sloènaca bombasti~no na- poput Eddyja & Dusa, Bambi Mole- negda{njih autorskih prava te pra- drugim »disciplinama«. Neke su koje je te{ko popuniti i premostiti. slovljenih »best of« ili »greatest stersa, Jinxa, Urbana, Svadbas, Over- va intelektualnog vlasni{tva tra- stvari danas ipak bitno lagodnije... hits« bofl roba. Poku{ao sam flow, Let 3; po prvi put u Hrvatskoj è vode}i stru~njaci globalnih dis- U prvom redu, lak{e se dolazi do Za~injavci rocka stoga skrenuti pa`nju na ona naj- objavljen je intervju s Vladom kografskih korporacija. Osobno dr- recezentskih albuma premda kao bolja, najzanimljivija i doista esen- Divljanom, recenzirani su svi aktu- ìm da su i Internet i mp3 nasapu- CD-vodi~em sam stoga poku{ao okorjeli diskofil i danas ostavljam cijalna kompilacijska izdanja kako alni albumi... Kona~no ako su su- nali dasku globalnoj diskografskoj dati osnovni »pregled«, ukazati na dio svojih prihoda u du}anima plo- bi potencijalni kupac plo~e mogao radnici FM-a ba{ takve »stare prdo- industriji prisiliv{i je kona~no da, doista esencijalne autore i izvo|a~e ~a ili na trgovi{tima »on line« po- prona}i referentno izdanje koje }e nje« koje guraju isklju~ivo retro- èli li opstati, ili smanji cijene no- iz rockerske »bolje pro{losti«, upri- put »CD Now«, a odlazak na mno- mu omogu}iti barem osnovni uvid gradnu estetiku, kako to da doju~e- sa~a zvuka, koje su ionako bezobra- jeti prstom na procese koji nisu po- ge koncerte ili glazbena sajmi{ta u diskografiju odabranog izvo|a~a. ra{nji nomadovci s nekima od njih, zno velike, ili da promijeni postoje- ~eli ju~er ve} kao i ànrovske poput MIDEM-a pla}am iz vlastita poput Darka Glavana, Draèna }e moduse promocije i funkcioni- mutacije traju gotovo pola sto- dèpa. Naravno, to je moj osobni lje}a ali, tako|er, skrenuti pa`nju Uporabna vrijednost vodi~a Vrdoljaka i Roberta Peri{i}a, dijele ranja cijelog biznisa. Budu}i da izbor. honorare u Globusu? Zar je Pavi}ev na barem klju~ne ili najvi{e ekspo- »CD-vodi~« je kako to i na- spadam u ovisnike o Webu, kona~- Znate li kako se mla|i kriti~ari u cash tako jak antiseptik koji ubija nirane protagoniste aktualnih glaz- slov veli prvenstveno vodi~ za no mnogo vi{e ~itam s ekrana ne- Hrvatskoj poku{avaju probiti u medi- pogubne viruse feral-muzikov{tine i benih ànrova. Naime, doista dr- diskofile. U svim tim brojnim re- goli iz novina, a suradnik sam (i je- jima danas? Postoji li povoljna klima nazadnja{tvo nespojivo s avangar- ìm da se ne moè govoriti o aktu- cenzijama koje je knjiga dobila (a dan od ku}nih kriti~ara) najbolje za razvijanje kriti~ne kriti~arske dnim iskazom nomadovaca? alnim trendovima elektroni~ke osim »pljuva~nice« u Nomadu doi- doma}e stranice Urbani Argonaut glazbe, a da se ne spomenu radovi sta su sve one hvalospjevne!) ~ini mase? Kakve posljedice za cijelu »sce- Poznajete li (i kakvim Vam se ~ini) (na adresi www.trigon.hr). O In- za~injavaca i prethodnika. Pa bila mi se da je upravo ta dimenzija nu« ima nepostojanje pravog i izdanje Drage Bori}a Pepeo i prah ternetu mislim sve najbolje. Ne rije~ o elektroni~kim punk-mini- knjige nekako najvi{e gurnuta u dugovje~nog rock ~asopisa? rock interviews 1988-1998, s ko- samo da je rije~ o »mediju« budu}- malistima poput Sucidea, cijelom stranu. Kao diskofil pak drìm da Najprije definirajmo medije! jim se uspore|uje Va{ vodi~ u nosti kada je novinarstvo ili nizu »krautrockerskih« glazbenika, je uporabna vrijednost Vodi~a upra- Prije dvadesetak godina u Hrvat- Nomadu? rock kritika u pitanju ve} o me- imenima koja su iznjedrili ameri~- vo u tomu {to skre}e pozornost na skoj zacijelo nije bilo vi{e od dese- Ako su autori recenzije moje diju bez kojega, za mene osobno, ka i britanska psihodelija te »pro- najbolje zgoditke u diskografiji, na tak »radnih mjesta« za rock kriti~a- knjige u Nomadu CD-vodi~ uspore- ne bi bilo ni sada{njosti. Jer, ve} gresivni rock«, ali, s druge strane, i valjane kompilacije ili boksove te re i glazbene urednike na radijskim dili s knjigom Bori}evih intervjua, sada dobar dio medijske publike, a diskoidnim mutantima iz sedam- isti~e godine referentnih reizdanja. programima, danas je ta brojka ba- tada su zacijelo s CD-vodi~em po- i ja osobno, drì da se ono {to nije desetih i electropopu osamdese- Danas naime na trì{tu postoji ve} rem pedesetorostruko ve}a. Tu su stupili kao ja s Bori}evom knjiì- zabiljeèno na Webu nije ni dogo- tih... Kona~no ako su postmoderna {esta generacija CD-a, a me|u nji- i nezavisne televizije, ma kako god com samo su je prelistali. No, dilo. Bio bih sretan kada bih, {to i estetika cut and paste poznih osam- ma je golema razlika. Primjerice, one {ugave bile, brojne dnevne no- mo`da }e Vodi~ ~itati kasnije jer, prije to bolje, mogao isklju~ivo ra- desetih i devedesetih i{ta pokazale vine, koje se istina ponajvi{e bave budu}i da je prvo izdanje u svega diti za izdanja on line. Z zarez II/34, 22. lipnja 2. 39

Skok od svemirskog, kako ga Nedoumice sadràja ne ili pak filmske izvedbe koja se (208). Ponovno moram re}i da su naziva, »otvorenog djela« do ze- u njemu odvija! Sve naime {to autorove formulacije terminolo{- maljsko-civilizacijske, kazali{ne Tu se ujedno po~inju u nama nam se (kazali{no) nudi jesu zna- ki rogobatne jer spajaju ono {to njegove sastavnice koja prema buditi prve teorijske, kako se to kovi, i tekstualni jezi~ni znakovi i se teorija knjièvnosti trsila kon- Pavlovskom svojim konstitutiv- voli re}i, nedoumice koje zapo~i- njihovi scenski interpretanti, ma ceptualno razdvojiti (fabulu na- nju ve} s terminolo{ki nespret- koliko »autenti~ni« prostori oni spram sièa), a i to je ~inila is- nim odre|enjem kazali{ne pred- bili prije no {to se u njih uselila klju~ivo u teorijske svrhe, ne sto- stave kao »interdisciplinarne (!?) dramati~arova, redateljeva i gle- ga da bi tijelu teksta priskrbila integracije kazali{nih znakovnih dateljeva ma{ta, koja mentalno adekvatne priru~ne strukovne Nigdine kaza- sustava« {to je nudi u prethod- ùdi dohvatiti nedohvatljivi refe- kostime, koje shva}anje onda lo- nom poglavlju. Moèmo mo`da i rent, razli~it za svaku od spome- gi~no proizvodi »znakovitije« i zanemariti {to se preko pedeset posto nutih karika u interpretacijskom »manje znakovite« tekstove. I dosad navedenih imena {to u tekstu, lancu. opet napominjem kako je drama- li{ne semiotike {to u indeksu imena, {to u bibliogra- Problem je izme|u ostaloga i tur{ku opreku zatvoreno/otvore- fiji, vi{ekratno navodi ortografski ne- u tome {to teorijska eksplikacija no upravo kroz kategoriju prosto- Moèmo mo`da i zane- to~no (Jean Divignaud umjesto izvedbenih fenomena Pavlovskog ra u nas jo{ prije nekoliko deset- mariti {to se preko Duvignaud, Edwin umjesto Er- staje kod rane dramskoanaliti~ke lje}a temeljito razradio Darko win Piscator, Edmund Lich faze Anne Ubersfeld, to~nije nje- Suvin te znanstveni rad koji èli pedeset posto dosad na- umjesto Leach, Orson Wels zina rada iz kasnih sedamdesetih produbiti pojmovlje kazali{noga vedenih imena, {to u umjesto Welles, Valter umjesto godina, ne obaziru}i se ni na nje- prostora u navedenim terminima Walter Gropius, jo{ po autoru zina kasnija teatrolo{ka rje{enja naprosto mora voditi ra~una o tekstu, {to u indeksu ime- ìv Jerzy Grotovski umjesto (usp. tako poglavlje o prostoru iz njegovim tezama, to prije {to su na, {to u bibliografiji, pro{le godine preminuli Grotow- njezine knjige École du spectateur, objavljene na hrvatskom, pa ne vi{ekratno navodi orto- ski, L. Pirandelo umjesto Piran- prevedeno i objavljeno u ~asopi- spadaju u poznati alibi o nedo- dello, Kair umjesto Keir Elam, su Novi Prolog br. 12/13), ni na stupnosti kriti~ke literature. [to- grafski neto~no, no te{ko Merle-Ponty umjesto Merleau- druge nama dostupne semioti~ke vi{e, upravo je po Pavlovskome da }emo ostati ravnodu{- Ponty, Michael Bitor umjesto konceptualizacije toga problema, odabrani ànr iscrpnog, sustav- ni na tvrdnju kako Michel Butor, Charles Morris ~as primjerice one {to je nudi Darko nog, preglednog i dosljednog prije Moriss, ~as to~no napisan, Suvin (Paradigmatika dramatur- kaza u tome smislu iznimno za- »govorne ~inove istraùje Karl Bühler je i Buhler i Büler, {kog prostora, u Novom Prologu 14- htjevan, dok bismo manje objek- fonetika« dok je Chaudhuri pretvorena u 16) te, posebice kada je rije~ o tivisti~ki zacrtanim »razvrstava- Chawaduri, i tako dalje i tome ambijentalnim predstavama, rad njima« mo`da bili i skloniji ova- Lada âle Feldman sli~no), no te{ko da }emo ostati rav- Vlatka Perkovi}a iz Mogu}nosti kve propuste otpisati kao osobni nodu{ni na tvrdnju kako »govorne ~i- br. 1 iz 1995, da i ne govorimo o odabir. Takav pristup i sam pro- Uz knjigu Borislava Pavlovskog, Pro- nove istraùje fonetika« (89), kada studijama koje nisu prevedene, gresivno postaje svjestan nasilja stori kazali{nih sve~anosti, Zagreb, ih je J. L. Austin promovirao do kao {to je ona Jeana Altera (The {to ga provodi preuzeta klasifika- Naklada MD, 2000. nezaobilaznih, izme|u ostalog i socio-semiotic theory of theatre, torska namjera koja katkad mora potencijalno kazali{noteorijski 1991) koja svaku diskusiju o prora{~injati tematsko povezni{tvo vojna namjena studije za- produktivnih jedinica analiti~ke nalasku, provedbi ili pak nastava- (primjerice, u slu~aju â{ulinih D greba~kog makedonista i nim strukturnim afinitetom s filozofije jezika. Na stranu to {to nju »stvarnih referenata« dram- »makedonskih tmina«) stoga {to teatrologa Borislava Pa- »mreòm svemirskih polja« pri- rije~ kôd bez svojega ispisanog skog imaginarija ~ak i u slu~a- drame okupljene u tome ciklusu vlovskog izme|u ostalog i rodno ùdi da u sebi, paradoksal- naglaska u hrvatskom funkcioni- ju kad je prostor dramskog zbiva- ne karakterizira »jedinstven mo- iznimno dragocjenog izu~avatelja no, obuhvati i nezemaljsku prote- ra kao prijedlog, a ne kao semio- nja u didaskalijama izravno na- delski sustav«, kao ni »stilsko je- recepcije hrvatske dramatike na gu vodit }e ponajprije do soci- ti~ki termin za neki odre|eni i zna~en kao prostor kazali{ne po- dinstvo« (214). Ne}e stoga jed- makedonskim scenama usmje- o-kulturalnih i povijesno-esteti~- ure|eni sustav znakova. îni se zornice ~ini posve bespred- nom analiti~ar razo~arano uskli- ruje na{u pozornost ne samo pre- kih te pragmati~ko-iskustvenih i da je i Peirceov interpretant za metnom. Ovako Pavlovskome i knuti kako odabrani segment ma jednoj od temeljnih kategori- arhitektonskih teatrolo{kih tipo- Pavlovskog isto {to i Ecov »po{i- nije mogu}e do li aporeti~no tu- analize (recimo, oznaka kraja ili ja kazali{noga medija prosto- logija kazali{nih prostora. Samo ljalac«, a ne novi znak, jer mu (in- marati izme|u »uvjetne sintakti~- naznaka mjesta i vremena naru, osmi{ljenom ovdje u razmje- je po sebi o~ito da za Pavlovsko- terpretantu), slijedom Ecovih ko-semanti~ke determiniranosti« stanka teksta) zbog raznolikosti rima od svemira do njegova ze- ga takvi pristupi prije svega razmi{ljanja, pripisuje »kompe- te »doslovne informacijske nara- svojih o~itovanja »ne dovodi do maljskog predstavlja~kog zakut- upravljeni dru{tvenome kontek- tenciju« koja se moè u stanovitoj vi« prostornih odnosa u dram- odre|ene modelske paradigma- ka, nego i prema opusu jednog stu i materijalnoj pragmi raznoli- mjeri podudarati s kompetenci- skom tekstu i na~elno neograni- ti~nosti«, pa }e zato ipak glavninu od najzna~ajnijih makedonskih kim modalitetima kazali{noga jom primatelja kazali{ne izvedbe ~enih mogu}nosti predstavlja~kih svojeg »uvoda u interpretaciju« dramati~ara dvadesetog stolje}a uprostorivanja, predstavljaju (103). njihovih tuma~enja, kao i obrnu- morati obaviti pje{ice, od dram- Koletu â{uli o ~ijoj bogatoj pro- kobnu redukciju teatarske koz- Tako|er mi se ~ini da autor to, izme|u »subjektivnih ~itatelj- skog teksta do dramskog teksta, fesionalnoj, posebice dramati~ar- mologije ili ~ak to~nije kozmogo- brka dvostruku referencijalnost skih spoznaja« i teatralizacijom ili, kako sam za~udo tvrdi da â- skoj djelatnosti, moète dobiti is- nije, jer nerijetko previ|aju povi- dramskog teksta o kojoj govori tekstualne paradigmatike ostva- {ule smjera, »od poznatoga, poje- crpan uvid na sredi{njim strani- jesno izmjenjive epistemolo{ke Anne Ubersfeld njegovu spo- renih »objektivnih materijalnih dina~noga, prema op}em, tj. od cama knjige. modele koji uvjetuju njezine kon- sobnost da istodobno referira na rje{enja«. lokalnoga i domovinskoga do glo- Nevjerice naslova ceptualne i konkretne koncepcij- imaginarni svijet i ujedno oda{i- balnoga i univerzalnoga«, traga- ske preobrazbe, oduvijek upu}e- lje izvedbene upute s »dvo- â{ule i njegov prostor ju}i »za stilskim i poeti~kim (re- Utoliko nas njezin naslov ipak ne na to da budu »slike univerzu- strukom referentno{}u konkret- tori~kim) odlikama: realisti~kim, djelomice zavarava, obe}avaju}i ma«. Nadalje, uza svu svijest o nog prostora« izvedbe (115). Po- Drugi je dio knjige posve}en ekspresionisti~kim i simbolisti~- opse`nu, autorsku, obavije{tenu i nu`di metodolo{kog eklekticizma svema{nje ~u|enje stoga izaziva i dramskom opusu Koleta â{ulea kim, tj. metonimijom, metafo- teorijski inventivnu diskusiju o kakvoj }e voditi njegov sveobu- konstatacija kako se srednjovje- i njegovim brojnim (virtualnim) rom i simbolom ili ikonom, in- jednoj od krucijalnih dimenzija hvatni analiti~ki program koji kovna crkvena drama »izvodi u kazali{nim uprostorivanjima. I deksom i znakom« (231)! egzistencijalne jednako koliko i se, uza sve spomenuto, trsi voditi samom referentu, tj. crkvi kao ovdje se u â{ulin mikrokozam kazali{ne uba~enosti u svijet. Na- ra~una i o odnosu kazali{ta pre- autenti~nom povijesnom ishodi- uvodimo ponajprije neosporno {tu odre|enoga dramskog prosto- napetom i zanimljivom, premda To tegobno traganje kroz pra- suprot tomu, pitanjima teorij- ma ostalim umjetni~kim mediji- {umu dramskih svjetova svoj skog osmi{ljavanja problematike ma na{eg autora ipak zanima ra pripadaju}ega ànra«! Ni am- enciklopedijski saètom, »krat- bijentalni teatar ne}e pro}i bolje, kom povije{}u makedonskog ka- puni znanstveni u~inak tako ui- kazali{nog prostora posve}en je sustavna i dosljedna eksplikacija fe- stinu postiè tek u zavr{nom tek prvi dio knjige, no i on je tu i tu se predstave odvijaju »na sa- zali{ta i drame«, koje se recentna, nomena koji je zacrtao promi{lja- »Zaklju~ku«, gdje se primijenjeni manje u prethodno ocrtanom mom tlu referenata« (114), prem- poslijedrugoratna dionica izdvaja ti, a kojoj spomenuti pristupi rasteri naposljetku slijeù i spre- svojstvu a vi{e u znanstveno-ana- da je jo{ Drì} svoju publiku i ocrtava kroz raznolike autor- problematici kazali{nog prostora, ù u nekoliko plodonosnih ocje- liti~ki uhodanu svojstvu kriti~ki »prid Dvorom« eksplicite upozo- ske periodizacijske le}e kao kako drì, nisu uspjeli udovoljiti neposredni â{ulin kontekst. na, mogu}e plodonosnih, ~ini se, izloènog metodolo{kog uvoda, bilo da je u njima povla{tena sin- ravao kako joj valja »Rim iz Du- kao i ponudi terminolo{kog apa- brovnika« gledat. Spominju}i Pa- Unutar njega â{uli prema na- za beskona~ni niz daljnjih tuma- kronijska (Duvignaud, Wilson) {em autoru pripada prekretni~ka ~enja koje Pavlovski izravno pri- rata kojim }e se zahvatiti poeti~- bilo da ih vodi dijakronijska (Mo- rove reìje Krleìna Areteja i Ma- ka obilje`ja kako â{ulina dra- rinkovi}eve Glorije Pavlovski se uloga, koja presijeca dotada{nji ziva, pri{tediv{i im donekle za- linari, Breton) perspektiva. dominantni dramski moralni i mor analiti~kog pipkanja u (dramatur{kog prostora tako i kaza- Nakon {to nam, dakle, ponudi pita: »{to su autenti~ni dubrova~- li{ne, napose kriti~ke njegove ki prostori u tim predstavama? socijalni bunt te vodi makedon- matur{kom) mraku. Njegova stu- svoj iscrpni pregled »povijesti ka- sku dramaturgiju u pravcu poe- dija, naime, ogledan je primjer transkodifikacije. Nema sumnje zali{nih i redateljskih koncepcija Mogu li oni biti referenti ne~ega da je kompozicijski opravdano ili to ve} jesu sami po sebi?« ti~koga pluralizma. [esto i sedmo mukotrpnog »otpora materijala« prostora« (zapitati nam se dodu{e poglavlje prezentira nam se u puno vi{e negoli analiti~ke i in- {to Pavlovski progresivno suàva za{to su »kazali{no« i »redatelj- (119). fokus svojeg ambicioznog pogle- obliku svojevrsne anotirane bibli- terpretativne u~inkovitosti oru|a sko« ovdje suprotstavljeni kao da Prolog nenapisane drame ografije ne samo â{ulina ìvota i kojim se taj materijal poku{ava da, koji vodi od svemirskih pro- nisu u logi~kom odnosu uzaja- stranstava do â{ulinih dramskih djela, nego i njegove »recepcije u ukrotiti. To je oru|e ionako dje- mne supsumpcije, tj. tek povije- Za Pavlovskoga se ovo pitanje makedonskoj i inozemnoj znano- latno samo u okviru vlastita teo- fikcija, jer ga temelji na misli o sno kasna preklapanja) koji se za- inspirativnoj i reklo bi se razgalji- bez odgovora dodatno zao{trava sti o knjièvnosti i kazali{noj kri- rijskog diskursa koji se bavi kon- vr{ava Artaudom i njegovim na- va~koj korespondenciji makro- inscenacijom dubrova~kih tek- tici«, nakon ~ega se kona~no do- ceptima i problemima, a ne djeli- kozmi~kih i mikrokozmi~kih pro- stavlja~ima u sedamdesetima, Pa- stova, dok se prema njemu u slu- hva}amo autorove »ànrovsko- ma i opusima, te ostaje nijemo stornih prekora~enja, koja od vlovski }e se orijentirati prema ~aju nedubrova~kih tekstova, pri- stilske klasifikacije« â{ulina nad raspr{eno{}u i mnogoobli~- svakog nastavatelja kazali{nog kazali{noj semiotici kao klju~noj mjerice Hamleta, valja pitati je li opusa i ponizno intonirana »uvo- jem pojedina~nih dramskih imaginarija, bio to dramati~ar, teorijskoj ispomo}i u osmi{ljenju Lovrijenac referent »Helsingora« da u dramsku interpretaciju«. ostvaraja onoga {to Pavlovski si- glumac, redatelj ili gledatelj, na- odnosa izme|u tekstualno ucrta- (za{to ne Elsinorea?!)? Nasuprot Komentiraju}i postoje}e ànrov- lom èli vidjeti kao provodnu idi- {ao se on na mondenoj »periferiji« nog i kazali{nog prostora. Auto- analiti~arovu teorijskom ne}ka- sko-stilske klasifikacije, od one olekatsku â{ulinu »namjeru po- ili u »centru«, tvori ne samo sta- rov hod prostorima kazali{ne se- nju, odrje{ito bih odgovorila {to je nudi sam â{ule do onih stizanja idealne dramske struktu- novnika svijeta, nego i sudionika miotike vodi ga od De Saussure- nije, jednako u slu~aju dubrova~- koje nude njegovi tuma~i i kriti- re«. U~itana mi se namjera nada- tajnovitog beskraja, da ne kaè- ove primarne distinkcije izme|u kih koliko i nedubrova~kih tek- ~ari, Pavlovski â{ulin opus podje kao svojevrsno uporno smrza- mo misti~kog onkraja. Pavlovski jezika i govora, preko vode}ih se- stova, kao {to je davnih dvadese- vodi pod razvojnu ili bolje re}i vanje me|u neposloìvim slovi- se ne libi zakora~iti ni tako dale- mioti~kih autoriteta Peircea, Bar- tih lijepo teorijski dokazao Voj- diobenu liniju koja dijeli zatvore- ma ledene rije~i »vje~nost« An- ko, pa ~ak ni tako (teorijski) opa- thesa i Eca, nadalje ~e{kih kaza- novi} koji u svojemu Prologu ne- na od otvorenih djela shva}e- dersenove Snje`ne kraljice, jer spo- sno: prvi su mu sudruzi u raspra- li{nih semioti~ara Honzla i Vel- napisane drame izri~ito tematizira nih takvima u »lotmanovsko- menuta struktura zapravo postoji vi ni manje ni vi{e nego Tales, truskog, kao i nezaobilaznog Po- radikalnu povijesnu, mentalnu i ekovskoj« vizuri uz prate}e kao ideal samo u o~ima teoreti~a- Parmenid i Zenon iz Eleje, Leib- ljaka Kowzana, sve do francuskih emocionalnu diskrepanciju refe- pove}anje njihova »stupnja zna- ra, zanavijek, poput zarobljenoga nitz, Descartes i Newton, Lo- kazali{nih teoreti~ara Patricea rencijalnog polja »Sko~ibuhina kovitosti«, budu}i da njihovi »fa- Kaya, zaraèna otkrhnutim ko- rentz, Planck i Einstein. Pavisa i Anne Ubersfeld. ljetnikovca«, povijesnih zbivanja, bulativno-sièjni elementi teè madi}em kobna semioti~kog zr- fabule dramskog teksta i kazali{- odre|enom tipu beskona~nosti« cala. Z 40 zarez II/34, 22. lipnja 2.

glagola i ~injenja. Pateti~nost je ~aplinovski su uspje{no gledate- ve Olympije, nervozim plesom, Koà i kostim eliminirana ne samo vizualnim ljima »podvalili« vjerojatno naj- na kraju okretanjem le|a publici minimalizmom eksplicitno ocrta- ozbiljnija pitanja dana{njice, i kona~nim padom s kreveta. nog tijela (u odje}i boje pijeska) i uklju~uju}i i problem (o)~uvanja Opijaju}a i zarazna snaga Mante- Hrvatsku selekciju moèmo nade i pored njezina bespo{ted- rove, rekla bih, upravo je u njezi- podijeliti na kategoriju dobrih nog parodiranja te problem ponu hrabrom ispadanju iz kazali{- plesa~a, k tome vezanu za kon- stizanja osobne promjene, koja nih, plesnih, likovnih i auralnih cept plesa koji kre}e »od vlastite je, eto, dovoljno tvrdoglava da o~ekivanja. Kao interdisciplinar- koè« u smislu koreografije (pri- Koreografija nastupa jedino »ovdje i sada«, na i postmodernisti~ka umjetnica mjerice, u predstavi izvo|a~a ko- zbog ~ega predstava i zavr{ava namijenjena je isklju~ivo obrazo- reografa Krava Licario Sveta Oppi- molbom za transformacijom vanoj publici, te je to znatno sti- ano Zagreba~kog plesnog ansam- mu{kih uloga right now (ovog tre- {alo timpane njezine {ire recepci- bla), ali i plesa koji tematizira ob- kao teorija na). je u Zagrebu. No gostovanje naènu, oznojenu ili iznutra »iz- Opijaju}a i zarazna snaga vrnutu« koù istih tih performera (Krava Licario; melankoli~na ko- Manterove upravo je u reografija Jasne Vinovr{ki); ne njezinu hrabrom ispada- nu`no i dramatur{ki zrelo osmi- nju iz kazali{nih, plesnih, sliv{i izvedbu. S druge strane likovnih i auralnih o~eki- imamo plesa~e koji prvenstveno ulaù puno truda u koncept pred- vanja stave, drè}i ipak tijelo na sigur- noj »uzdi« kostima i maske. Tu Nata{a Govedi} bih ubrojila Sta{u Zurovca, Bar- Uz Sedamnaesti tjedan suvremenog baru Novkovi} i performativnu plesa klasu Ivice Boban sa zagreba~ke ADU, od kojih bih kao najzani- vaj put preska~em jadikov- mljivije ocijenila najmla|e izvo- O ke oko o~ajno niskih grana |a~e iz radionice pokreta Boba- svijesti o tijelu unutar do- nove i Mare Sesardi} (na ~elu s ma}eg glumi{ta, radije govore}i o izrazito komunikacijski talentira- kvalitativnoj okrepi koju nam je i nim Markom Makovi~i}em). ove godine omogu}ila selektorica îni se da Ivica Boban vr{i rijet- festivala plesa Mirna @agar. Ne ko osloba|aju}i i mudar odgojni dostaje mi prostora za podrobniji opis svih petnaest predstava utjecaj na mlade glumice i glum- (premda bi festival u cjelini za- ce, jer su predstave njezinih stu- sluìo i ~ini mi se trebao uvesti denata deset kopalja bolje od ve- praksu proizvodnje zbornika kri- }ine repertoarnih uradaka na{ih ti~kih studija o svojim gostima), kazali{ta, kao {to i gluma mladih zbog ~ega }u osvrt ekonomizirati izvo|a~a (posebno pod autorskim na analizu {est najintrigantnijih vodstvom Mare Sesardi} i Petre ostvarenja: Dno or The Bottom of Senjanovi} Novosel) jo{ uvijek the Heart, Braindance, Slijepi ~o- pijeska (boje koè), nego i humo- Smijeh (ènski) Vere Mantero svakako bih ubro- ne pati od marionetskog sindroma vjek, koreografiju Russella Malip- svo|enja glumca na poslu{nu re- rom: »odguziti« na hrvatskom Humor za kojim je posegnula jila me|u najva`nije estetske do- hanta, Bambie 6 te scenopis Vere podrazumijeva »odbaciti«, ali u ga|aje u posljednjoj dekadi u nas. dateljsku lutku koja zbori arhai~- Mantero. Komentirat }u tako|er portuglaska zvijezda Vera Man- no pro~i{}enom i emocionalno ovoj predstavi teì{te i upori{te tero sasvim je druga~iji, ali time kratko i hrvatsku plesnu produk- Smrt i ljepota, zajedno i ledenom dikcijom. Tre}a godina tijela ~ini upravo vesela pokretlji- ne manje ubojit prema mehaniz- ciju; naro~ito vrlo zanimljivu kla- vost stra`njice, pa »odguziti« zna- odvojeno ve} ima ozbiljnijih nevolja s ras- su Ivice Boban sa zagreba~ke mu koji tijelo silom ugurava u ~i »od{etati na guzi«, »ponije- Braindance {vicarskog koreo- cjepom izme|u rije~i i tijela, kao ADU. ine lu|a~ke ko{ulje. Tijelo Man- ti/uzvisiti partnera na poluzi vla- terove doista postaje kriti~na grafa Gillesa Jobina kao da je na- i s me|usobnom kompeticijom, Bez straha od intimnosti stite stra`njice«, »na svojim le|i- masa, polje zna~enja koje pomno pravljen po mjeri hrvatske publi- tako da mi se ~ini izvrsnim {to je ma ponijeti partnera«. Jo{ jedan biljeì i isto toliko precizno po- ke: tjeskobna radikalizacija psi- autorsko vodstvo Ivane Boban i Ako ìvite u viktimofilskoj znak demokrati~nosti: stra`njica driva prevlast kulta »stege i poti- hofizi~ke nemo}i, tijela kao le{a, Ksenije ]ori} Zec, ponovno u kulturi, simboli~kom prostoru je jednakovrijedan, pa i jednako skivanja« znanog nam patrijar- odmah je »zavela« doma}u gleda- klasi Ivice Boban, gotovo psihoa- koji na svim razinama nagra|uje poeti~an plesni dio koliko je to i halnog sustava. Prvi solo, posve- teljsku klijentelu, a naklonom je naliti~kom gestom naglasilo `rtvovanje, a samocenzuru i sa- dlan ili pregib koljena. }en Josephine Baker, postupno prijemu svakako pomogla i ~inje- stvarne generacijske probleme te moukidanje (dakle trajnu frustra- osvjetljava nepomi~nu izvo|a~i- nica da su na sceni do samog kra- neuralgi~ne to~ke oblikovanja ciju, u kona~nici i neostvarenost) Pla~ (mu{ki) cu, po~ev{i od njezina spektaku- ja predstave bila svu~ena, dakle identiteta u grupi i izvan nje. Pi- smatra ne~im »najnormalnijim«, Druga nizozemska predstava larno oli~enog lica, pa sve niè tanje koje me mori glasi otprilike: tada vas nizozemska predstava ogoljena i objektificirana, isklju- Bambie 6 svom snagom potresa prema crno obojanom i nagom ~ivo skladno gra|ena ènska tijela za{to po zavr{etku ADU-a toliki Dno ili »dno srca« doista moè raz- mu{ki/o~inski/patrijarhalni pore- tijelu koje zavr{ava »demonskim« broj glumaca i mladih redatelja galiti: tematiziraju}i ravnoprav- (oko kojih su, u stilu ekstaze pa- dak. No najja~a pogo|ena `rtva kopitima. Umjesto da ple{e svoju parazzija, bljeskali fotoaparati do- naprosto potone u kulturalnu ne- nost me|uljudskog odnosa te na- spomenutog poretka ovaj put nije slavnu i skandaloznu prethodni- vidljivost; za{to vrata doma}ih ~ine na koji tijelo/um funkcionira ma}ih novinara), dok su odjeveni slabiji spol, nego onaj spol koji je cu, Manterova uprizoruje njezinu mu{karci (sa) ènskim le{evima vr- kazali{ta nisu otvorenija njiho- kao poluga »podizanja«, pronica- osu|en da neprestano hini snagu, hrabru koliko i povrije|enu izlo- nja, pokretanja, pridràvanja i {ili razli~ite spacijalne manipula- vim eksperimentima; za{to onu jer mu kulturolo{ki »nije dozvo- ènost klopci pogledâ publike; cije. Spolna dioba nagla{ena je i samoispitiva~ku disciplinu koju bri`no-usredoto~enog kreativnog ljeno« pokazati emocije, plakati, njezin imid` (u smislu »slike«, pomicanja Drugoga, sa svim ele- na~inom na koji je ènskom tijelu zapo~ne mentorstvo Ivice Boban moliti za pomo} (katkad ni zatra- kao i »reputacije«), koji se obliku- bilo »dozvoljeno« da svojih par kasnije i sami izvo|a~i ne sa~uvaju mentima antisentimentalnog bo- ìti obja{njenje za odre|ene de- je u naporu ponosnog drànja i sekundi scenskog »smisla« posti- od presahnu}a? Dakako, imam ravka na »dnu« ili u beketovskoj struktivne socijalne konvencije, istodobno tihim i umiljatim izgo- gne kroz ukra{avanje stakalcima jo{ pitanja vezanih za podcjenji- redukciji svijeta svedenog na na primjer onu koja traì da mu{- varanjima te ponavljanjima rije~i: koja zakratko postignu va~ki odnos prema tijelu u Hr- »elementarni element« pje{~ani- karci {ute o vlastitim problemi- kurva, praznina, pad, àlost. Po- ljepotu vatskoj: za{to se na Festivalu ple- ka, izvo|a~ko-koreografski par ma). Izvo|a~i i koreografi ove sljednja rije~ performansa, veselje, bljeska svjetosti, dok je sna`nom sa ni ove godine mahom po- Diane Elshout i Franka Händele- mimske predstave Jochem Stave- prva je i jedina pozitivna odred- mu{kom tijelu bilo dozvoljeno da nisu ra demonstrirao je da »bliskost« nuter, Paul van der Laan i Gerin- nica ~itavog tog ostraciranog tije- se na kraju predstave uspije te{- javili teatrolozi i redatelji srednje nipo{to ne podrazumijeva »jed- do Kamid Kartadinata igraju pala koje optuùje i svojom ljepotom kom mukom iz vodoravne pozici- generacije; za{to uobi~ajeno po- nostavne« emocije ni narativnu trijarhat s prisilno osmjehnutim i svojom »neprihvatljivo{}u«. je na par sekundi osoviti na vla- gre{na radna predrasuda glasi da okosnicu iz ki~-romana (po licem niz koje pritom cure spolno Solo-improvizacija Mogla bi prvo stite ruke, pa onda opet onemo}a- »dramu« od »plesa« dijele nepre- obrascu: susret ljubavnika, zatim nediferencirane suze (ali i dalje promisliti, pa tek onda plesati izvr- lo lipsati na tlo. Nemam, dakle, mostive izvedbene razlike? Od- prepreka njihovoj vezi, pa idolo- se drè kao da je sve »pod kontro- sna je plesna konkordancija s dè- primjedbi na dosljednu i vrhun- govori, vjerujem, nisu samo na poklonsko vezivanje), a bome ni lom« i »normalno«), kao {to i u zisti~kim na~inom variranja i ra- ski izvedenu dramaturgiju ove strani tzv. kazali{ne politike, nego i baletski »neuznemiruju}u« i za- sceni ekstati~nog gubitka repre- stakanja pojedinog glazbenog mo- predstave, jedino mislim da je nedostatka svijesti o nu`nosti in- sla|enu koreografiju: zna~i tijelo sivne kontrole prelaze u ludilo, a tiva. Na granici konceptualne uvelike simplifikacijska i {ovini- dividualnog anga`mana, samou- li{eno izvo|a~ki »priznatog« na- ne u neku novu, emancipiraniju umjetnosti i feministi~ke teorije sti~ka, a njezinu suicidalnu poeti- savr{avanja i neposustalog entu- pora, sukoba ili humora. Dapa~e, emocionalnost. Dramaturgija kre}e se tre}i performans Mante- ku ne bih nipo{to dràla inova- zijazma svakoga od diplomiranih neusporedivo je teè odigrati predstave svojevrsna je bitka sa rove, naslovljen Olympia (po Ma- tivnom. Sasvim druga~iji odnos performera, dramaturga i redate- fazu aktivnog intimnog odnosa svime {to predstavljaju stroga netu). Ponovno je rije~ o smjeloj prema smrti pokazali su u Fran- lja. Tjedan suvremenog plesa upravo dvoje ljudi, koji rilkeovski re~e- mu{ka odijela »uspje{nih« po- burleski na temu reprezentacije cuskoj {kolovani afri~ki izvo|a~i u tom smislu predstavlja uzorno no, u ljubavi njeguju upravo uni- slovnih aktera, pri ~emu »tijelo« i tijela: umjesto da pristane na po- iz trupe Compagnie Sali Ni Seydou, u~ili{te; stalan studij koreografije katnost onoga drugoga, negoli pa- »odijelo« nikako ne uspijevaju sti- leglost i izlaganje svoga ponu|e- ~uvaju}i senzualnost, dramati~nu koja je odavno postala ìva teorij- sivno zajedni{tvo para ~ije dioni- }i do »pobjede« ma kojega me|u no-obnaènog tijela voajerskim akrobati~nost i isto toliko »tihu« ke me|usobno uop}e nije mogu- ska lepeza postkolonijalizma, fe- njima: nepripitomljeno tijelo o~ima publike, uspravna i radno- maznost tijela, ~ak i u trenutku minizma, kulturalnih studija, de- }e razlikovati ili para zarobljenog protestira protiv stege i oklopa naga Manterova prvo s mukom njegova opra{tanja sa ìvotom u nemogu}nost komunikacije. U konstrukcije, psihoanaliti~ko- odijela, no beìvotna objektifika- dovla~i teàk krevet u sredi{te (pripao im je i najdulji te najto- nizozemskoj se predstavi radi o marksisti~kih pristupa, ~ak i ko- cija (predmet koji opredme}uje pozornice, a onda poku{aj da se pliji pljesak festivala). Jednostav- gnitivne semantike (istraìvanja koreografskom pristupu ili teoriji izvo|a~a) ipak ga neprestano na njemu ispruì onemogu}uje koja zastupa ne samo politi~ku na i uzvi{ena ljepota plesa~ki po- sprege tijelo/um). Pritom se na iznova »spopada«, samo da bi je vlastitom »pospano{}u«, nemi- tentnog tijela »umnoènog« vla- sceni ne ~itaju knjièvni tekstovi, korektnost (po{tivanje drugoga; trenutak kasnije tijelo jo{ ogor~e- rom, nimalo elegantnim drà- stitim sjenama ili »zatvorenog« u nego se rastvaraju zemljovidi ili tekst u offu: Drugoga se ne moè ponije poku{avalo zbaciti. Igraju}i njem (pogrbljenost, ra{irene sjedovati), nego i suzna~nost razli- iluzionisti~ku kutiju od zraka tjelovidi alternativne sociolo{ke, predstavu na granici komi~nog i noge), raspu{tanjem u pundù svjetlosti obiljeìla je koreografije ~itog; ljubav u formi aktivnih tragi~nog, nizozemski performeri stegnute kose originalne Maneto- psiholo{ke, kazali{ne i knjièvne sjajnog Russela Maliphanta. gra|e. Z zarez II/34, 22. lipnja 2. 41

lizma obdarenog kontrapunkta talne pozicije s nesigurnim upori- rima odsje~enim stopalima {to golom tijelu. Crna dvorkinja je mrtva~ki zapletenom mozganju, {tem u kopitima. Od bjela~ke vise o spiralnim ì~anim »konci- nestala s prizori{ta, Olimpija je do~arav{i nam opet suprotno: na{minkane glave koja aporeti~- ma« ponad upaljenih svije}a sama, lice krivi od mu~aljive bes- stanja tjelesne suvi{nosti oba- no i dekadentno »umuje« o »od- ~etirima »petama pod kojima joj potrebnosti, okre}e nam stra`nji- vratnosti, tuzi, besmislu, padu, gori«. cu, kunja na rubu kreveta i napo- odsutnosti, bezdanu, odsutnosti sljetku se s njega strovaljuje. vizije, zasljepljenju, praznini, Polupismeni kulturni ljudi Teatrolo{ki optere}eno oko nehtijenju, nerazumijevanju i mo`da bi dakle moglo zamijetiti Moè i bez plesa nesposobnosti« pogled nam klizi Zavr{ni me solo ipak malo ra- sljede}e: nasuprot progresivnoj zo~arao, utoliko {to se ovdje pa- nijemosti kazali{ta koje se i u sferi Uz Sedamnaesti tjedan rafrazirana Manetova Olympia svojeg protujezi~nog arsenala suvremenog plesa ve} uspje{no odcijepila od svoje okre}e protiv mentalnog referen- tradicionalne primjerne kontro- cijalnog onkraja pozornice u ko- Lada âle Feldman verze impresionizma i odve} rist performativne fizi~ke nazo~- udobno smjestila u postelju femi- nosti na njoj, me|u prostorne su ko je neuralgi~na to~ka nisti~kih (p)ogleda, kako u sferi se utore plesne dinamike, {to obi~- A koju uvijek iznova bolno likovne tako i u sferi estetike per- no veli~a mo}ni tonus Tijela, doti~e samorazgradbeni formansa. Manterina dvostruko upleli rije~, zvonki pjevni glas, nagon suvremenoga kazali{ta citirana Olimpija nije upitno su- slabo}a nepokretnosti, citatne na- presjeci{te »predstave« i (njena) periorna i ne izaziva ikakav »gra- slage kodiranih predod`bi i slika, »ìvota«, fikcije i zbilje, re-pre- |anski moral«, pa ~ak ni famozno nesvjesni gesti~ko-mimi~ki ritua- zentacije i izvedbe, gdje su kraje- objektifikatorsko mu{ko oko koje li te pokidani djeli}i rasute dra- vi (i po~eci) plesa {to ih valja uza- je njezinu golotinju jedno} upo- matur{ke gradnje, ili, kako bi stopno, sa svakim novim njego- rabilo i oslikalo te zatim zadugo Mantero rekla, odvratna i smije{- vim suvremenim tjednom, prese- gledalo. Superiorna je mo`da na koncepcijska »non-solution«, zati i odga|ati? Nemali je broj samo svojom nadobudnom lekti- »incapacité«, »chute« neumoljivo ovogodi{njih plesnih gostovanja rom iz koje zajedno sa ~itatelji- i naknadno nezaljepljivo odsje~e- pruìo ruku bilo ionako onemo- com saznajemo koliko je »kulturne (bjela~ki kvazinadmo}ne) gla- }alom kazali{tu ({to god to danas nih ljudi« zapravo polupismeno. ve. Ali mo`da se, ipak, uspjelo zna~ilo) bilo ionako klasifikacijski Ona se dosa|uje, zamorena li- provu}i ono zbog ~ega }emo se disruptivnom performansu, po- kovnim kalupom neizbje`nog plesu uvijek iznova vratiti: »ten- tvrdiv{i kako se naizgledno kreveta koji za sobom vu~e poput dresse« njezina preostalog trupla umnoàvanje ànrovskih razlika kakva neodljepljivog tereta, glu- (crnog, dakle svim inskripcijama iz nekog drugog kuta lako moè pavo zarobljena reliktima prosti- potencijalno ukradivog). Z nadati kao stapanje u jedinstven, tucijske kostimografije na svojem premda ekspresivno hibridan, predstavlja~ki prostor. Koje su to {umove u plesnom izri~aju na- mjerice proizvodile ovogodi{nje plesne go{}e, kakve su to smrto- nosne trenutke plesu uprili~ivale i jesu li otkrile kakve nove upora- be ili neotkrivene dijelove (nerijetko obnaènog) ljudskog tijela? Ne znam postoji li provodna »{ifra« koja je vodila Mirnu @agar, ali se o~itim ~ini da je i u njezinu izboru, kao tolikih posljednjih godina Eurokaza, bilo skrivene autodestrukcijske su- stavnosti glede prividno nepore- civih sastavnica i obilje`ja samo- mrlih, beìvotnih, oboljelih, nedo crna~kog tijela kao ogledno ga medija plesa, kao i uhodanih napetih, ovje{enih, manipulira- nepripitomive tjelesne podloge receptura njegova predstavlja~- nih, raskre~enih, preklopljenih, ~ije se geste zaludno nastoje koga uokvirivanja, koliko god bi zgnje~enih udova, prisiliv{i nas uskladiti s preciznom intonaci- od takvog nauma vjerojatno od- da mu~no i{~ekujemo ponajprije jom iskazanih, gotovo otpjevanih skakao profinjeni estetizam naj- znake kakve mentalne aktivnosti umo-tvorina te, naposljetku, do Abeceda kritike ve}e zvijezde festivala, trupe Rus- izvo|a~a kao jedinih jamaca nji- ve} spomenutog prezrenog pap- sell Maliphant Co. Najprije nam je hove tjelesne budnosti i podsje- ~anog priklju~enja utegu animal- Zagreba~ki plesni ansambl uskratio tiv{i nas da zvjezdano-svjetlucava nosti, iz kojeg }e se »dna« i iznje- Javni pritisak na pogled na dotjerano, ponosno uz- apoteoza tijela katkada zaboravlja driti zavr{ni emotivni krik rije~i dignuto, lijepo isklesano i ozare- kako je komandno mjesto njego- »nje`nost«, koji }e naglo prekinu- kriti~ara no plesa~evo lice, uzdrmav{i ga vih virtualnih atrakcija u umu, ti rad glasovne »pokvarene plo- Nata{a Govedi} ne samo arbitrarnom podjelom, katkad i tu|em, sklonom da nas ~e«. Kao utjelovljenje fiktivno riti~ari koje sam ~itala i s kojima sam imala prilike razgovarati, strani i doma}i, uklju- usko}om i tjeskobom plesnog »vodi rukama«, tj. mani-pulira. utvrdiva rasporeda civilizacijskih ~uju}i i vlastito mi iskustvo, odli~no poznaju mehanizme psiholo{kog pritiska kazali{ne prostora, ne samo mrakom, po- Kad su nam se ve} trbusi is- naslaga, Mantero je u svega par K javnosti kojoj pripadaju, a ~iji je cilj zastra{iti, uvrijediti, ismijati, ignorirati, povrijediti pre~nim osvjetljenjem i reskim punili tom protutjelesnom tje- minuta danih svojem minucio- i u krajnjoj liniji u{utkati kriti~ara. Kriti~ar zapravo uop}e nije ni u kakvoj opasnosti od podmi}i- bljeskovima stroboskopa, nego i skobom, ~e{ka je grupa vedro ru- znom ~udovi{tu, reinterpretaciji vanja ili od olakog pristanka uz interese odre|ene grupe umjetnika, budu}i da se »kriti~arom« ne poniknu}em ra{~upanih glava, {ila~ki izvela neke vrsti plesni Ve- lika i djela Joséphine Baker, ocr- moè nazivati ma ~iji glasnogovornik ili glasnogovornica, propagandist ili propagandistica. Kriti- bljedilom njihovih lica, rastrza- ~eras improviziramo, slamaju}i jed- tala sraz i krah kurentnih mental- ~ar je, po definiciji, osoba koja ne pripada »klanovima«. Upravo je zato i neomiljen: ne postoji no{}u i neurozom izvo|a~evih nu po jednu sve konstrukcijske nih olupina dana{njega svijeta, na~in da ga se nagovori na zauzimanje stava koji odgovara interesima bilo koje socijalne grupe. gr~evitih kretnji {to su mjestimi- grede dobro sklopljena baleta, od uklju~uju}i tu i metahistoriograf- Metode pritiska na kriti~ara kre}u se od anonimnih telefonskih poziva, bijesnog presretanja kriti- ce opletale {upljine metalnih temeljnog zakona govorne i pje- ski postmodernizam i ikonokla- ~ara na ulici i vikanja na njega/nju, prijetnji fizi~kim nasiljem, osobno intoniranih novinskih okvira o koje su se plesa~i mogli s va~ke {utnje, nadalje, hijerarhije sti~ki feminizam i politi~ki uvreda, demonstrativnog okretanja glave pri susretu s njom/njim, prestanka »prepoznavanja« i naporom oslanjati i du` kojih su kazali{no-baletnih uloga ili ple- o(ne)svije{teni postkolonijalizam. »pozdravljanja« kriti~ara s kojim je doti~ini sudionik ili tvorac predstave nesumnjivo ranije bio mogli/morali kliziti. snih »brojeva«, preko nu`nosti U drugoj je to~ci odlu~ila biti konvencionalno upoznat/a (ovo »gledanje kroza kriti~ara« Bourdieu ubraja u oblik nimalo nevi- Mani-puliranje »prikladne« glazbene podloge i rasnom improvizatorskom plesa- nog »simboli~kog nasilja«), uskra}ivanja kriti~aru karata za predstave, insinuiranja mentalne inih reprezentacijskih pretenzija ~icom dèza, onom koja »prvo poreme}enosti kriti~ara, nazivanja kriti~ara pogrdnim ili prosta~kim imenima itd. Sre}om i kriti- Opre~na ugo|aja, puna numi- (jedan se plesa~ pod snopom de- ple{e, a tek onda misli«, koja svje- ~ari su ljudi, pa im sukladno tome pripadaju i razli~iti oblici u~inkovite pravne za{tite. No priti- noznog svjetla, nizozemska pred- korativnih snje`nih pahuljica po- sno glazbi otima svoje krhke, ma- sak javnosti mnogo je ve}i u onim situacijama koje se ne ubrajaju u izravne uvrede, nego u meha- stava Dno, ili the Bottom of the He- ~eo smrzavati) do pre{utno nepo- rionetski nagle, ~as napete, ~as nizme tihog socijalnog ostraciranja kriti~ara. Kriti~ar je, dakle, izme|u ostalog, osoba koja se ne art valjala je svojeg zami{ljenog, stoje}eg izvedbenog odnosa vi|e- klonule lomljive udove, koje kao smije dati u{utkati, ucijeniti ili obeshrabriti ni prijetnjama, a svakako ni izvedbama razli~itih so- melankoli~nog mu{karca (Frank no-nevi|eno, osporenog pokida- da je kakav lutkarov nemar, mr- cijalnih ekskomuniciranja. Kriti~ar ni ne treba èljeti da bude »prihva}en«, ali svakako bi trebao Handeler) i smjelo vedru ènu nim koncima svih zastora {to su ve}i i gnje~e}i lutkine prste po nastojati da bude »promi{ljan«. Repertoar omalovaàvanja kriti~ara velik je onoliko koliko je ve- (Diane Elshout) u sitni pijesak okruìvali plesni prostor, skriva- podu, sporadi~no sklapao i ra- lika i nenaviklost ili nemogu}nost dane sredine da o sebi prihvati sliku koja nadilazi apsolutnu kakve utopijske ljubavne obale. ju}i svoje nevoljke sudionike. sklapao, uzdizao i prepu{tao gra- idealizaciju. Manjak demokracije uvijek prati i manjak kriti~nosti i samokriti~nosti. [to se Hrvat- »Od{etali« su zagrljeni, nje`no vitaciji, istezao udesno i ulijevo ske ti~e jo{ uvijek vrijedi Mato{eva o sredini koja svjesno odabire »da dnevno ve}i slijepac biva«; nam okrenuv{i le|a i svoje sr~a- Vera Mantero pa vra}ao kliù}i »lutkom« du` to jest o sredini koja i dalje insistira na na~inima kako jo{ ~vr{}e zatvoriti o~i pred svime {to joj ne, ljubavlju zagrijane bottoms Naknadni je obrat u utakmici pozornice. Uposliv{i i o~i, nos i vra}a odraz koji nije isklju~ivo laskav, pardon: laàn. Posebna vrsta pritiska na kriti~are vr{i se i (stra`njice), ustrajno struù}i nji- tijelo-duh pak izvela Vera Man- usta, Mantero je djelovala poput fabriciranjem ogromne koli~ine animoziteta prema samom poslu kriti~kog promi{ljanja teatra, ma put do svoje komplicirane tero, pokazav{i nam tri ina~ice lukava i okrutno duhovita mon- budu}i da hrvatska sredina jo{ uvijek ne moè pojmiti va`nost postojanja profesionalnih kriterija, ljubavne budu}nosti, ali i do tjelesnog otpora mentalnim koor- taèra nasumi~nih, voajerski zapa onda ni s njima povezan raspon evaluacije ne~ijeg rada koji se kre}e {irokim spektrom argu- onog istog smrtonosnog, pogreb- dinatama tzv. visoke umjetni~ke hva}enih videoprizora s kakva mentiranog nalaènja vrlina, ba{ kao i nedostataka. Edward Said, jedan od najzna~ajnijih teoreti- nog pjeskovitog praha koji }e se tradicije, pa ~ak i onda kada je smetli{ta zamorno repetitivnih, ~ara dana{njice, drì kako je kriti~nost obveza svakog intelektualca, naro~ito ondje gdje su pritis- sru~iti na glavu »u prah pretvore- svoje tijelo, kao u performansu svakodnevnih mimi~kih, gesti~- ci namijenjeni gu{enju kriti~nosti bolno jaki. U svakom slu~aju, pritisak omalovaàvanja kritike i na« Slijepog ~ovjeka afri~ke grupe. One mysterious thing, said the e. e. kih ili pak tjelesnopoloàjnih kriti~ara mjerilo je primitivnosti i totalitaristi~ke logike odre|enog dru{tva, u onoj mjeri u kojoj Gilles Jobin odrekao se me|utim cummings, doslovce podvrgavala afektaà i prenemaganja, uokvi- je kriti~nost po~etak i preduvjet demokracije. A demokracija ne sluì samo kriti~aru, nego i sva- takve sjetne, ali unato~ tome ne- mu~no oskudnim zadacima, reci- riv{i svoje audio-video nesuklad- kome tko èli ìvjeti u STVARNOSTI koja raspadnutu {lapu na nozi pijanog susjeda RAZLIKUJE od pokolebljivo strasne koncepcije mo, postojanosti uspravne fron- ne improvizacijske partiture ~eti- baletne papu~ice na nozi Bari{njikova. Z tijela kao mo}nog, izvorom vita- 42 zarez II/34, 22. lipnja 2.

svijetu, {to je ipak najpresudni- znam da ih, dok drìm u ruci pisce poznaje do te mjere da u ve nije rasporedio po godini ro- je u recepciji bosanske proze u Dedovi}evu knjigu koja okuplja izboru donosi i pri~e iz rukopi- |enja autora ni po abecednom inozemstvu, imali ponuditi pove}i broj odli~nih pisaca, ne sa budu}ih knjiga. rasporedu, a nije pri~e ni orga- stranice i stranice dobre proze treba ni otvarati. nizirao u niz po vlastitoj ~ita- Autori i djela teljskoj logici. Tekst antologije Dvadeset tri autora u ovoj su podijelio je u ~etiri cjeline na- antologiji predstavljena s tride- sloviv{i ih Dijete, @ena, Vojnik i set dva prozna teksta nastala u Grad, dakle, pri~e je rasporedio Rezultati eksplozije razdoblju izme|u 1987. i 1998. tematski, ne pridràvaju}i se godine, a s dvjema pri~ama u kruto zadanih podnaslova, gru- njoj se pojavljuju Miljenko Jer- pirav{i ih u ~etiri cjeline organi- govi}, Alma Lazarevska, Goran zirane oko tematskog komplek- ~etiri godine poslije Samardì}, Damir Uzunovi}, sa djetinjstva, ljubavi i rata te Nenad Veli~kovi}, Aleksandar »grada« kao presudne pozadine Bosanski pisci, bez obzira Mla|i nara{taj Hemon, Zlatko Top~i}, Semez- za samu radnju i sudbine liko- na to kako se zvali, na din Mehmedinovi} i Dario va. U ve}ini slu~ajeva grad se Na po~etku bilo kakvog raz- Dàmonja. Za upotpunjavanje moè prevesti sa Sarajevo koje stranicama svoje proze govora o Evakuaciji mo`da je slike nove bosanske knjièvno- predstavlja paradigmu svega nisu strasno mrzili cijele potrebno napomenuti da pod- sti, za same uvjete u kojima je onoga {to se desilo u Bosni od naslov »izbor suvremene pri~e« narode iz kojih su stizali nastajala, iznimno va`nom dr- travnja 1992. godine kada je u mo`da i nije najprecizniji za oni koji su im ugroàvali ìm posljednji odjeljak pod na- ìvot pala prva granata. Da se sam sadràj antologije. Uobi~a- slovom . posluìmo re~enicom iz pri~e ìvote jeno je da »suvremeno« pokriva Autori i njihove knjige Tamo moèmo saznati da su Bitanga i princeza Asmira Kujo- nekih dvadesetak posljednjih najstariji autori Dario Dàmo- vi}a, »ono {to je ve}inu ovdje Igor [tiks godina, a ~esto takav »suvreme- nja i Zlatko Top~i} ro|eni prisutnih ~inilo srodnicima, Dragoslav Dedovi}: Evakuacija, iz- ni« izbor otvaraju ne{to stariji, 1955. godine, da za njima po bila je neka vrsta zavade sa vla- bor suvremene pri~e autora iz BiH, ali jo{ aktivni pisci koji bi danas godini ro|enja slijede Aleksan- stitom pro{lo{}u: svi su u raz- Feral Tribune, Split, 1999. mogli imati oko {ezdesetak go- dar Obradovi} (1956), Alma govoru svoj ìvot dijelili na pri- dina. U tom se smislu, nakon Lazarevska (1957), Mario Pari} je i poslije rata«. Sam rat je u evedesete godine mnogi uvida u Dedovi}evu namjeru, (1958), Dubravko Brigi} (1959- svemu tome pozadina na kojoj su bili skloni nazvati bune treba ~uditi {to u izboru »su- D 1998), Vladimir Pi{talo (1960), se ispisuje kako djetinjstvo, ì- mom bosanskohercego- vremene« bosanske pri~e nema, Semezdin Mehmedinovi} vot u tu|ini, zaljubljivanje, ur- va~ke knjièvnosti. Bumom koji na primjer, Marka Ve{ovi}a, (1960), Jasmin Imamovi} bani ambijent i njegovi likovi je dobrom literaturom pratio Dèvada Karahasana, Irfana (1960), Goran Samardì} tako i doga|aji iz jednog dru- jednu veliku eksploziju koja je Horozovi}a, Seada Mahmut- koja podjednako govori kako (1961), Majo Otan (1962), Ne- gog rata te vojni~ke pri~e sa trajala skoro ~etiri godine, s po- efendi}a ili nekog drugog pri- tuzlanskom tako i, na primjer, nad Veli~kovi} (1962), Marko same linije fronta. sljedicama u kojima ìvimo i padnika vreme{nije generacije. ne{to otvorenijem bostonskom êjovi} (1963), Dragan [imo- danas. Pojavio se velik broj do- Dedovi} je naime odlu~io anto- ili napuljskom ~itatelju. Usu- vi} (1964), Aleksandar Hemon Uspio izbor brih proznih, esejisti~kih i poet- logizirati prozni korpus novog, prot zlonamjernima, koji su (1964), Damir Uzunovi} skih tekstova koje je pratila mla|eg nara{taja bosanskih pi- uspjeh nekih bosanskih pisaca (1965), Miljenko Jergovi} kako doma}a tako i inozemna saca koji se s prvim proznim Sam izbor otvara kratki tekst smatrali kratkotrajnom epizo- (1966), Adin Ljuca (1968) i recepcija. Dio razloga za poja- knjigama javlja od kraja osam- prire|iva~a, u kojem se Dedo- dom ~ije je trajanje ograni~eno Vule @uri} (1969), a da najmla- ~an interes za bosanske prozai- desetih. Kao {to sam prire|iva~ vi} nije bavio kriti~kim pregle- na trajanje medijski isplativog |u generaciju pisaca predstav- ke te ~itanost njihovih ostvare- kaè u »onih nekoliko predrat- dom antologizirane gra|e ni rata, zanimanje za ono {to se ljaju Karim Zaimovi} (1971- nja sklon sam traìti u jedno- nih godina u kojima komunisti opisom stanja stvari u novoj bo- zbiva u jednoj maloj knjièvno- 1995), Damir Ov~ina (1973), stavnoj ~injenici koju nudi ~ita- nisu vi{e u stanju da vladaju a sanskoj prozi devedesetih godi- sti kao {to je bosanska na sre}u Asmir Kujovi} (1973) i Jasmila nje njihovih zbirki ili romana, a {ovinisti jo{ nisu konsolidovali na. Svaki budu}i kriti~ar koji }e nije splasnulo. Ovoj tvrdnji ide @bani} (1974). Uvr{teni autori to je da je ve}i dio me|u njima, vlast, stara pravila igre jedva da se pozabaviti tom temom (zasa- u prilog i ~injenica da je, ne{to danas su, poput velikog broja ako se to tako moè re}i, sa~u- vaè, a nova su nejasna«, pa nada je, koliko znam, zna~ajnije prije objavljivanja antologije svojih sunarodnjaka, raseljeni vao ~ast u najmanje ~asnim vre- stavlja, »u tom besteìnskom tekstove o tome objavljivao En- Evakuacija Dragoslava Dedovi- po svijetu, pa tako neki od njih menima. Pritom mislim na ~i- prostoru pojavljuje se niz imena ver Kazaz) zasigurno ne}e mo}i }a u doma}oj biblioteci Feral ìve u gradovima ~udnih imena njenicu da bosanski pisci, bez na rubu bh. literarne scene koja zaobi}i Evakuaciju kao izvor Tribune, ovaj izbor suvremene poput Kerkradea u Nizozem- obzira na to kako se zvali, na najavljuju prevrednovanje zate- mo`da i ponajboljih tekstova. bosanskohercegova~ke pri~e skoj i Tamperea u Finskoj, dok stranicama svoje proze nisu ~ene literarne tradicije«. Dedo- Tako gledano Dedovi}eva Eva- ve} doìvio i svoje njema~ko iz- su drugi emigranti smje{teni u strasno mrzili cijele narode iz vi} }e ono {to sam ozna~io u kuacija u potpunosti ispunjava danje. Naime, izbor je unutar Pragu, Frankfurtu, Washingto- kojih su stizali oni koji su im uvodnim redovima kao skoro zada}u svake antologije, a to je tvrdih korica luksuzno opre- nu, Chicagu, Zagrebu ili Beo- ugroàvali ìvote niti su vjero- sveop}i stav spram ratnih zbi- da ~itatelju prezentira knjièv- mljene knjige objavio austrijski gradu. Oni koji su ostali u Bo- vali u va`nost vlastita anga`ma- vanja koji se moè i{~itati na no stanje, a kriti~arima i povje- izdava~ Drava Verlag iz Klagen- sni i Hercegovini uglavnom na u okviru nacionalne stvari. skoro svakoj stranici kvalitetni- sni~arima knjièvnosti omogu}i furta. U ovom trenutku razmi- ìve i djeluju u Sarajevu, a dvo- Oni su uglavnom, pri~aju}i o je bosanske proze puno bolje lak{e snalaènje. Uzmemo li u {ljam o tome kolike su mogu}- jica me|u njima vi{e nisu me|u ratu, pri~ali pri~e o ljudima s i, rekao bih, iz »insajderske« obzir ~injenicu da je kratka pro- nosti da jednoga dana, paralel- ìvima: Karim Zaimovi}, jedan nerijetko tragi~nim sudbinama, perspektive objasniti re~eni- zna forma u suvremenoj bosan- no s doma}im izdanjem, neka od najtalentiranijih mladih pi- sudbinama koje mogu biti sva- com: »Tim su se mladim ljudi- skoj prozi, sli~no kao i u hrvat- antologija hrvatske proze bude saca i autor odli~ne zbirke pri~a ~ije, a jo{ su se pritom znali ma (najstariji je imao 36, a naj- skoj novoj prozi, omiljena for- objavljena na, recimo, engle- , te pjesnik vrlo dobro smijati svemu oko mla|i 18 godina), jo{ uvijek jed- Tajna dèma od malina ma i mnogih romanopisaca, skom ili francuskom. Svaki za- Dubravko Brigi} koji je umro u sebe, sebi samima i svijetu koji nako esencijalnim ~inile razlike Evakuacija Dragoslava Dedovi- klju~ak u tom smjeru iz ove mi Torontu ostaviv{i iza sebe pro- se silno trudio pomo}i. U tre- i sli~nosti izme|u Tarkovskog i }a sadrì koristan pregled svih se perspektive ~ini poraàvaju- zni rukopis. nutku kada se taj isti svijet po- Lyncha, Paje Patka i Lyotarda va`nijih proznih pojava mla|eg ~eo zanimati za bosansku litera- }i. Danas takve stvari od hrvat- Va`no je napomenuti da ovu nara{taja bosanskohercegova~- skih prozaika radi jo{ jedino kao razlike ili sli~nosti izme|u turu, tamo su se nalazili jo{ pri- nacija iz kojih poti~u.« Na taj je knjigu ~itateljski iznimno zani- kih pisaca, a za one koji se tek Slavenka Drakuli}, {to u hrvat- spremaju ~itati bosanske auto- je rata stasali pisci, pisci kojima na~in s Evakuacijom jedan ra- mljivom ~ini sama organizacija je rat tek otvorio vjerojatno ne- skoj literarnoj sredini prolazi uz gra|e tj. raspored tekstova. Na- re, dobar uvod u suvremenu malo slavlja. No, to su ve} kla- znoliki nara{taj dobio antologi- naslu}ivane teme i koji su tom ju te antologi~ara koji uvr{tene ime, Dedovi} je zaobi{ao neka proznu produkciju Bosne i si~na doma}a pitanja i sam od uobi~ajenih rje{enja: teksto- Hercegovine. Z

3. Ryunosuke Akutagawa: Rasho- ka, Dora Krupi}eva, Zagreb DA Zagreba, HRVATSKA mon i druge pri~e, [areni du}an, 180,00 kn SVEUÎLI[NA NAKLADA, Knjiàra Koprivnica, 69,00 kn 4. Nicos Mouzelis: Sociologijska IRIDA, IZDANJA ANTIBAR- 4. Nick Hornoby: Hi-Fi, Cele- teorija: [to je po{lo krivo?, Na- BARUS, IZDAVA^KI CEN- ber, Zagreb 125,00 kn klada Jesenski i Turk, Zagreb, TAR RIJEKA, KLOVI]EVI Meandar 117,00 kn DVORI, KONZOR, KRU- Opatovina 11, 5. Milan Kundera: Nepodno{ljiva 5. Hrvoje Turkovi}: Teorija ZAK, LUNAPARK, MARJAN HR-10000 Zagreb lako}a postojanja, Meandar, Za- filma, Meandar, Zagreb, EXPRESS, Me|unarodni centar tel/fax: 01 4813323 greb 160,00 kn (s popustom 160,00 kn ITI, MH Dubrovnik, MH Osi- e-mail: [email protected] 144,00 kn) jek, MOZAIK KNJIGA, NA- http://www.meandar.hr KLADA CID, NAKLADA Knjiàra Meandar osim na vlasti- MD, NAPRIJED, NOVA najprodavanije knjige od non fiction 25. svibnja do 1. lipnja 2000. ta izdanja ~itateljima Zareza STVARNOST, POLITI^KA omogu}uje popust 10-30% na KULTURA, SARA 93, STARI 1. Stanko Lasi}: Autobiografski knjige, umjetni~ke kataloge i ~a- GRAD, [KOLSKA KNJIGA, fiction zapisi, Globus, Zagreb V. B. Z., ZAVOD ZA ZNA- 275,00 kn sopise hrvatskih i bosanskih na- 1. Tatjana Groma~a: Ne{to nije kladnika: BOSANSKA KNJI- NOST O KNJI@EVNOSTI u redu?, Meandar, Zagreb 2. George Soros: Kriza globalnog GA, DEMETRA, DURIEUX, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 50,00 kn kapitalizma, Feral Tribune, DRU[TVO POVJESNIÂRA ZID Sarajevo, ZNANJE 2. Zoran Feri}: An|eo u ofsajdu, Split 120,00 kn (s popustom UMJETNOSTI, FERAL TRI- Naklada MD, Zagreb 108,00 kn) BUNE, FIDAS, FILOLO[KO KNJI@ARA MEANDAR 90,00 kn (s popustom 3. Maren Frejdenberg: @idovi na DRU[TVO Filozofskog fakul- MJESTO VA[E INTELEK- 80,00 kn) Balkanu na isteku srednjeg vije- teta Zagreb, GALERIJE GRA- TUALNE UTJEHE zarez II/34, 22. lipnja 2. 43 Analogije u vremenu nje Zweiga kao biografa, me|utim, dinca dolazi u specifi~nim povije- ~iju situaciju; strah da Hrvatska ne daje nam mnogo osnova za ra- snim i kulturnim prilikama: u raz- ostaje unepovrat na drugoj obali, a Mogu}a usporedba Austrije tri- zumijevanje Zweigove autobiogra- dobljima dru{tvenih kriza i lomo- da cijela Europa prelazi u tre}e ti- desetih i Hrvatske devedesetih go- fije. va, raspada starih vrijednosnih si- su}lje}e, u budu}nost koja ima per- dina ovoga stolje}a ne samo da nas stema. To posebno vrijedi za Zwe- spektive. Nas je pritiskao strah da Ju~era{nji svijet kao iga, tu se krije njegova motivika, }emo na napu{tenoj obali vremena autobiografija vidljiva ve} u prvim re~enicama ostati sami, zatrpani nepreglednim Ju~era{njeg svijeta: »Poku{am li naslagama vlastite pro{losti. Re- U vrijeme nastanka Zweigova izna}i prikladnu formulu za vrije- cepcija Zweiga bila je u potpunosti Za{to danas ~itati Ju~era{njeg svijeta autobiografija je me prije prvoga svjetskog rata, u obiljeèna duhovnim stanjem naci- bila prili~no ra{irena u spisateljskoj kojemu sam odrastao, mislim da }u je krajem devedesetih, krajem de- praksi, ali relativno slabo identifi- biti najsaètiji ako kaèm: bilo je to setlje}a koje je Hrvatsku vodilo u Zweiga cirana kao knjièvni ànr. Veliki zlatno doba sigurnosti.« Kad nesi- smjeru suprotnome od onoga u ko- autobiografski romani, poput Pro- gurnost zamijeni sigurnost, nastaje jem se kretala Europa i u kojem Recepcija Zweiga u Hrvat- ustova ciklusa U potrazi za izgublje- egzistencijalni procijep u kojemu smo, umjesto da se rastere}ujemo skoj temeljila se na nim vremenom ili Joyceova Portreta se pojavljuje poriv za autobiograf- tereta pro{losti, samo nagomilavali umjetnika u mladosti, ve} su bili na- skim pisanjem i autorefleksijom. ono najgore {to smo iz vlastita na- dubinskom socijalnom pisani, a Zweig je ispisuju}i bio- Zweig na prvi pogled potiskuje slje|a mogli uzeti. grafije drugih zasigurno bio spi- o~aju, u na{oj autode- u pripovijedanju svoju vlastitu pri- Ili, Zweigovim rije~ima: struktivnoj potrebi da sateljski oponomo}en za autobio- ~u, on se posve}uje ocrtati obrise grafski poduhvat. Zweigovi razlozi svijeta u kojemu je ìvio. Istovre- »Mi koji smo u novom stolje}u podijelimo sa svijetom za pisanje autobiografije ne ~ine se, meno, njegova individualna pripo- nau~ili da nas nijedan ispad kolek- barem zajedni~ki kraj pak, formalnim razlozima, artisti~- vijest postaje kostur velike pri~e tivnog zvjerstva ne iznena|uje, mi kim porivima, ve} su posljedica ì- svijeta. koji od svakog novog dana o~ekuje- Andrea Zlatar votnih i povijesnih okolnosti u ko- U pisanju autobiografije Zweig mo ne{to jo{ gore nego {to je bilo jima se na{ao. Jednako tako, vrije- teì podudaranju teksta i doga|aja, ju~er, postali smo mnogo sumnji- Stefan Zweig, Ju~era{nji svijet, preme nove recepcije Zweiga u Hr- povla~i se kao pripovjeda~ i pruà ~aviji glede mogu}nosti moralnog vela Mary Melichar, Antibarbarus, vatskoj obiljeèno je velikom pro- odgoja ~ovje~anstva.« Zagreb, 1999. prostor zbivanjima. Pa ipak, njego- dukcijom autobiografskih tekstova. va autorska refleksija uokviruje ci- »I bilo mi je jasno: i opet je pro- I ta produkcija nije rezultat utjeca- jelu nad-osobnu pri~u. Na kraju ada se pred ljeto 1999. godi- hujala ~itava jedna pro{lost, i opet ja estetskih trendova, ve} posljedi- knjige, mogli bismo re}i da je za ne pojavio novi prijevod je uni{teno sve {to je bilo stvoreno ca povijesnog vremena, u koje su Zweiga pisanje postalo ìvot: dola- K Zweigova Ju~era{njeg svijeta Europa, na{a domovina za koju se sabili krizni doga|aji koji su tra- zi do vremenskog podudaranja pri- smo ìvjeli, razorena je na duè nije bilo lako pretpostaviti oblike ìli prikladan literarni izraz. Deve- njegove recepcije. Posvema{nja povijedanja i zbivanja. Ali, pripovi- nego {to }e potrajati na{ ìvot. Po- desete godine u Hrvatskoj obilje- jedanje ne moè nadomjestiti ìvot ~injalo je ne{to drugo, neko novo {utnja, nalik onoj koja prekriva ve- ène su ~injenicom rastu}eg broja }inu nekomercijalnih knjièvnih i kada je ono bilo zavr{eno, Zweig vrijeme, no koliko je pakla i ~istili- autobiografskih tekstova, kako au- se, u egzilu, ubio. {ta trebalo pro}i da bi se do njega izdanja? Obnova sentimenalnog ~i- udaljuje od ugodnog osje}aja pri- tobiografija, dnevnika i pisama, tateljskog ugo|aja, uz reminiscen- »Vra}aju}i se ku}i, primijetio stiglo.« padnosti srednjoeuropskom krugu, svjedo~anstava izbjeglica i progna- sam pred sobom vlastitu sjenu, kao cije na doba dobro tapeciranih fo- nego potiskuje i veze koje izme|u nika, ratnih izvje{}a, publicisti~kih Zweig pi{e iz osobnog iskustva telja, dèpnih satova i kavanskih {to sam za sada{njim ratom vidio Zweiga i hrvatske literature posto- tekstova tako i autobiografskih i povijesti, koje ga je u nekoliko de- rasprava? Poticaj na prekapanje po sjenu pro{log. Sve ovo vrijeme nije je jo{ od vremena njegovih hrvat- pseudoautobiografskih romana. setlje}a pou~ilo da svaka stvarnost, receptima za be~ke kola~e? Tko je me napu{tala ta sjena, nadvijala se svaki svijet moè biti razoren i da Zweiga poznavao od ranije, mogao skih suvremenika. Dva su knjièv- Zweigov Ju~era{nji svijet je auto- nad svaku moju misao i danju i na imena koja treba spomenuti, biografija u uèm smislu, tekst koji ni{ta ne moè ni garantirati »sigur- je razmi{ljati o promjeni ~itatelj- no}u; mo`da njezin tamni obris nu budu}nost« ni povratiti »ju~e- skog horizonta o~ekivanja no, oba uspje{na u dramskoj knjièv- ne ostavlja dojam nejasno}e u leì i nad mnogim listovima ove nosti. To su dramati~ari Josip Ko- pravcu svoje fikcionalne ili nefikci- ra{nji svijet«. Ali vrata budu}nosti nije se ~inilo da bi vrijeme, u tom knjige.« Bezbriàn pogled u bu- nije u potpunosti pred sobom za- pogledu, moglo raditi u Zweigovu sor i Milan Begovi} koji su se oku- onalne identifikacije. Za promi{ljadu}nost bio je uskra}en i Zweigu i tvorio Ju~era{nji svijet nesumnji- korist. Izdanje Ju~era{njeg svijeta, {ali kao prvi prevoditelji Zweiga, nje autobiografije zna~ajniji su, nama: »Samo onaj tko je bezbri`no pod uredni~kom brigom Alberta dok se Zweig bavio promocijom me|utim, od naratolo{kih kriterija vo je pisao za budu}nost. Prenijeti mogao gledati u budu}nost, uìvao »budu}em nara{taju« iskustvo tra- Goldsteina, bilo je, zapravo, pri- njihovih kazali{nih komada na au- oni koji govore o relaciji izme|u je potpuno u sada{njosti.« Na taj premljeno nizom knjiga istoga iz- strijskim i njema~kim pozornica- proìvljenog ìvota i ispripovijeda- gedije vlastitoga Zweigu je bio zana~in, besperspektivnost budu}nolog smislenosti osobnoga ìvota i dava~a koje su publiku senzibilizi- ma. nog (ispisanog) ìvota. Rije~ima P. sti ukida i pravo na sada{njost. rale za teme i pitanja Srednje Eu- U svijesti modernog hrvatskog J. Eakina, recepcija autobiografije poslanja. Iskustvo Zweigove gene- rope, od kojih je najzna~ajnija bila ~itatelja, s druge strane, Stefan po~iva na neizre~enoj pretpostavci Zajedni~ki kraj racije da nije mogu}e obraniti studija Be~ krajem stolje}a. Politika i Zweig je prije svega novelist i bio- »ovo nije knjiga, tko ovo dotakne, se i za{tititi se od stvarnosti, od kultura Carla E. Schorskea. Recep- graf; njegove biografije Fouchea, doti~e ~ovjeka«. U takvome razu- Recepcija Zweiga u Hrvatskoj glupe politike i okrutnih ratova i cija Zweiga nije toliko zanimljiva s Rollanda, Erazma Rotterdamskog i mijevanju autobiografije nalazi se i 1999. bila je odre|ena i politi~kom egzila nama dana{njima govori- obzirom na objavljene recenzije Magellana pripadaju elementima prihvatljivo tuma~enje Zweigova i socijalnom situacijom. Poja~ana lo je ponajprije jedno: da smo za koliko u vrsti rasprava koje poti~e »op}e kulture«. Biografski i autobi- poriva za pisanjem vlastita ìvoto- recepcija temeljila se na dubin- svoj ìvot odgovorni i onda kada duh Ju~era{njeg svijeta, stvaraju}i re- ografski tekstovi u cjelini nude ~i- pisa; to pisanje je neka vrsta egzi- skom socijalnom o~aju, u na{oj au- nam se ~ini da je u rukama drugih. fleksije o analogijama Austrije tri- tateljima model za identifikaciju, stencijalnog imperativa. Refleksi- todestruktivnoj potrebi da podijeli- Ukratko: pripadnost Srednjoj Eu- desetih i Hrvatske devedesetih go- model za prepoznavanje sli~nosti, a jom o sebi i svijetu u kojemu ìvi- mo sa svijetom barem zajedni~ki ropi kao prostoru nemira i neskla- dina dvadesetog stolje}a. Taj je od- u ranijim razdobljima europske mo stvara se prostor u kojemu se kraj, kad ve} nismo u mogu}nosti da ne moè nam dati povijesnu nos negativna slika rasprava koje kulture biografija je ujedno pred- »ja moè kretati po vlastitoj volji«. dijeliti budu}nost. ispri~nicu i li{iti nas odgovornosti su se vodile sredinom osamdesetih stavljala i socijalni model priklad- Zweigov strah sastojao se u za oblik na{e egzistencije. To je godina na temu pripadnosti Hrvat- nog pona{anja, koji se publici nu- Zlatno doba sigurnosti tome da sve ono {to drìmo teme- mo`da to~ka u kojoj se susre}u re- ske konceptu Srednje Europe, u dio kao primjer za opona{anje, kao ljima zajedni~ke europske civiliza- cepcija Zweiga danas i suvremene politi~kom, kulturalnom i zemljo- ono {to je u biti imitabile. Poznava- Do poja~ane potrebe za autore- cije propada pred najezdom fa{iz- rasprave o sudbini srednjoeurop- pisnom smislu. fleksijom i samoodre|enjem poje- ma. U Hrvatskoj smo imali druga- skoga kruga. Z

Terra combusta: 424 str., 3 arka Mijo Mirkovi} Homma- fotografija i reprodukcija. ge uz stotu godi{njicu * Cijena: Komplet (oba sveska ro|enja u za{titnoj kutiji) 395 kn. * Format 17 x 24 cm Papa Ivan Pavao II: Testa- ment za tre}e tisu}lje}e * Format 12,5 x 19 cm; opseg Nabavite oko 200 str. Prometejeve * U pretplati: 165 kn. knjige po * Format 24 x 28 cm, 362 str., Jasper Ridley: Tito 290 kolor reprodukcija, tvr- * Format 12,5 x 19 cm; opseg najpovoljnijoj di uvez, {ivano, kolor ovitak. * Format 24 x 31 cm, 680 oko 450 str. cijeni! * Cijena: 390 kn. str., 500 fotografija, tvrdi * Cijena: 100 kn. * 20% jeftinije knjige u * Nagrada Josip Juraj Stross- uvez, {ivano, kolor ovitak. * Proslov: mons. Josip Boza- * U pretplati: 300 kn. pretplati mayer za najuspje{niji izda- Knjiga sadrì povijest ni}, zagreba~ki nadbiskup * pla}anje ~ekovima gra|a- va~ki pothvat s podru~ja brodogradnje u Hrvata. Dara Janekovi}: Susreti s na u dvije rate za iznos prirodnih znanosti. * Cijena: 398 kn. U pripremi: povije{}u ve}i od 500 kn * Nagrada Josip Juraj Stross- Stjepan Koùl: Sakralna Razgovori s najve}im dràv- * za pravne osobe pla}anje mayer za najuspje{niji izda- umjetnost bjelovarskoga Ivo Dragi~evi}: Kina nicima XX. stolje}a preko ra~una Gjuro Baglivi: De fibra va~ki pothvat s podru~ja kraja motrice et morbosa (O tehni~kih znanosti. * Format 12,5 x 19 cm; opseg * Povijest kineske kulture i oko 200 str. Dostavljamo knjige zdravom ìvotu...) * Format 21,5 x 27,5 cm, 868 civilizacije od prvih dinasti- Stjepan Koùl: Martirolo- str., tvrdi uvez, {ivano, koja do na{ih dana. pouze}em, po{tarina lor ovitak. * Format 17 x 24 cm, 434 gij Crkve zagreba~ke (I. * Format 21,5 x 27,5 cm; op- * Cijena: 498 kn. Na~in pla}anja: nije uklju~ena. str., 35 ilustracija. Dubro- svezak), Terra combusta seg: oko 800 str., 300 ilu- va~ki lije~nik svjetske slave Spaljena zemlja (II. svezak) Toma Kempenac: Naslje- stracija, tablica i karata; {i- Virmanom pouze}em Knjige moète kupiti na pi{e o zdravom ìvotu, vano, tvrdi uvez, kolor ovi- * Povijest stradanja KC i |uj Krista lije~enju biljem, glazbom, tak. Narud`be slati na Kaptolu 25 u Zagrebu i ostalih vjerskih zajednica meditacijom... * poslije Biblije naj~itanija i adresu: u svim ve}im knjiàra- od svih totalitarnih reìma * U pretplati: 400 kn. * Cijena: 200 kn. najprevo|enija knjiga svih ma u Hrvatskoj. XX st. Zarez vremena. Hotimir Burger: Sfere Hebrangova 21 Du{an Kalogjera: Kor~u- * Format 17 x 24 cm; tvrdi * Format 12,5 x 19 cm; opseg ljudskoga (Kant, Hegel i 10000 Zagreb lanska brodogradnja uvez, {ivano; kolor ovitak. 254 str., dvobojni tisak; tvrdi suvremene diskusije) tel: 4855449, 4855451 Dragutin Ki{: Hrvatski (Shipbuilding in Kor~ula) Martirologij: 830 str., 55 fo- uvez sa zlatotiskom; {ivano. perivoji i vrtovi tografija i faksimila. * Format 17 x 24 cm. fax: 4856459 44 zarez II/34, 22. lipnja 2.

Uzmemo li kao jedno od na~ela uzme »ozbiljni« aspekt, ponovno su I tako neprestano. S jedne stra- tonsko-crkvenim rascjepom koji ~itanja ànrovsku pripadnost, ve} uo~ljive proturje~ne napetosti. Kao ne, pi{e kao anarhist, i to epohalni svijet dijeli na pravi i prividni, ra- je odavno primije}eno da je Ni- autor koji »filozofira ~eki}em« uz- anarhist koji se buni protiv mile- zastiru}i veo kojim je »platonizam etzsche pjesnik me|u filozofima i drmavaju}i zgradu metafizike Za- nijskog sve}eni~kog establishmenta, za mase« prekrio originalnu i origi- filozof me|u pjesnicima. Ne samo pada, Nietzsche u Heideggerovu crkvene hijerarhije, ponavljaju}i narnu la` (i time govori kako nema ~itanju ostaje zato~e- gestu kr{}anskog ressentimenta, mr- ni~eg izvan ovoga svijeta), u isto vri- nik te zgrade koju `nje spram hijer-arhije, protiv arhe. jeme drugom pisaljkom , drugim ru{i iznutra. Nietzs- S druge strane, odbacuje anarhiju, stiletom postavlja drugi veo che je tako shva}en eksplicitno izjedna~uju}i kr{}anina upravo time {to probija onaj prvi Hijerarhija i anarhija kao posljednji me|u i anarhista, zalaù}i se za obnovu izme|u Evan|elja i Crkve, iz- metafizi~arima upra- plemenita{kog, arij(ev)skog, »in- me|u pravog i nepravog kr{}an- Ne postoji jedan smisao vo zbog toga {to je stinktivnog« morala koji izvire iz stva, otkriva »skrivenu« istinu Isu- antimetafizi~ar. Dakako, zanimlji- osobe, koji po~iva na individu- sova ìvota, »pravi« smisao Isusove Nietzscheova pisma, ve} vo je kako reintegriranje Nietzs- i (a ne na op}im na~elima), koji bio-grafije. To je upravo taj drugi samo slojevi stila, kopre- chea u metafizi~ku tradiciju sluì, jednostavno ne raspravlja. I time potez, potpuno crkvena, platonska (u) toj heideggerovskoj redakciji, opet ponavlja ono {to toliko mrzi: gesta: postoji ne{to »pravo«, »istin- ne i zastori kao jedan od na~ina potvr|ivanja on afirmira druk~iju hijerarhiju, ne sko«, »autenti~no« {to se krije, {to njezine vlastite dezintegriranosti u sve}eni~ku, ve} politi~ku, ne ono- se nalazi »iza« privida, varke i ob- David [porer destrukciji zapadnja~ke ontoteolo- stranu, nego ovostranu: u kr{}an- mane. Me|utim stvari se komplici- gije. Odlu~imo li se za lektiru pod sko-religioznom moralu »istine« on raju time {to ba{ Nietzsche izvan Friedrich Nietzsche, Antikrist, Izvori, tim reflektorom, na}i }e se mno{- razotkriva istinu iza koje stoji, ne Zagreb, 1999, prevela Neda Paravi} snage stavlja platonski rascjep zbi- tvo potvrda za takvu interpretaciju. Bo`ja sveprisutnost, ve} sveprisut- lje, ukida razliku prividnog i pra- Tako recimo, dok u Antikristu, s nost mo}i (jer »iza« svake »istine« vog. Jer {to se zbiva kad ono {to se totinu godina nakon smrti jedne strane, napada kr{}anstvo i stoji mo}, iza meta-fizike fizika). razastiranjem otkriva nije skrivena Friedrich Nietzsche jo{ je Crkvu, bezgre{no za~e}e kao para- Stoga ne ~udi da on, kao najve}i S istina, ve} la`, kad je istina la` uvijek va`na to~ka u huma- digmatsku metafizi~ku ideju idejâ, antiplatonist, elaborira pojam pra- »pravo« postaje tek jo{ jedan privid nisti~kom i intelektualnom koordi- esenciju svih metafizi~kih esencija vednosti koji je vrlo nalik Platono- natnom sustavu. Uz Marxove i i opijuma, causu sui kao najve}i mi- voj pravednosti: nepravda je, za u nizu. U tom smislu ono {to on Freudove, njegovi su tekstovi sterij koji i ne moè biti pojmljen Nietzschea, traìti jednaka prava, i naziva »pravim« i »istinskim« mo`- po utjecaju, brojnosti komentara, druga~ije nego kao misterij, on, s sa svojim trima dru{tvenim kasta- da je tek igra onog koji nas svaki biografija i monografija jo{ uvi- druge strane, u svojoj genealogij- ma on »opasno vonja« na onog ko- put kada mislimo da smo »ga« jek vitalni i ìvi. Ako se sve drugo i skoj arheologiji iskopava neko du- jeg najvi{e prezire Platona. uhvatili istinski obmanjuje, koji zanemari, Nietzsche je jo{ uvijek, i blje, »pravo«, »istinsko« i autenti~- nam govori pravu la`. Najzao{tre- za dana{nje doba, provokativan i no kr{}anstvo Evan|elja, za~eto Proto/anti/feminist nije, najakutnije pitanje Nietzsche- poticajan autor. Isusovim ìvotom kao djelom. Ni- ove filozofije postaje tako o{trica Jedan od povoda za pisanje o zbog toga {to je doista pisao poezi- etzscheova pobuna protiv kr{}an- Naposljetku, ako se kao os ~ita- njegova stila, acutus i stiletto. U tako Nietzscheu jer nakon toliko ju i uklju~ivao pjesme u svoje »filo- ske pobune koja po~iva na »~an- nja uzme pitanje spola, ponovno je »ozbiljnom«, »razumskom« i »mu{- mnogo toga {to je o njemu napisa- zofske« rasprave i ne samo zbog dalskom« ressentimentu kojem on uo~ljiva napetost dva proturje~na kom« ànru kao {to je filozofija no moglo bi se re}i da doista treba toga {to je njegova koncepcija u ko- suprotstavlja aristokratski raffine- (s)pola. Nietzsche naime izgleda njegov je stil svojevrsna umanjena povod jest prijevod Antikrista. mentarima ozna~ena kao »artisti~- ment jako je nalik onome protiv kao proto/anti/feminist u svim replika i ilustracija, mise en abîme i To je prvi novi prijevod nekog Ni- ka metafizika«, odnosno kao filozo- ~ega ustaje: u ù~ljivosti pobune, kombinacijama ove tri rije~i. Dok mise en scène njegova konceptualna etzscheova teksta nakon duèg vre- fija koja odbacuje i metafiziku i na vrhu o{trice njegove otmjenosti tako i u Antikristu izjedna~uje ènu potkopavanja filozofske tradicije, mena, izuzme li se pretiskivanje, gnoseologiju u korist artizma i nazire se upravo ressentiment. Nje- i znanost, »istinu« kao emancipaci- razastiranje koprene sa »skrivene nekih ve} ranije prevedenih spisa, estetike. Ne dakle samo zbog toga, govu je pobunu protiv Crkve tako ju od tiranije sve}eni~kog morala, istine«, a ta je da istina nema dna, tijekom devedesetih. Kako izgleda ve} i zbog doslovne neodredivosti mogu}e vidjeti kao gubitak distance on istodobno ispisuje sasvim »mu{- da istina nije u dubini, iza vela, ve} Nietzsche stotinu godina poslije ànra njegova pisma koje stalno (koja je gotovo sinonim za raffine- ke«, falogocentri~ke i mizoginijske da se iza jednog vela nalazi tek samog sebe? Zaklju~ak koji se igra na rubu retorike, zaigrane fi- ment, hijerarhiju, aristokraciju). U re~enice. novi veo i nova »istina« koju treba moè izvu}i iz razli~itih ~itanja gurativnosti »neozbiljnog« izraza s svojem distanciranju od crkvenog, Ne postoji jedna Nietzscheova razotkriti. Ne postoji jedan smisao njegova pisma jest da je ono jedne, i »doslovnog« i »ozbiljnog« kr{}anskog nauka o jednakosti tj. filozofija. Zbog toga je mogu}e sa- Nietzscheova pisma, kako je to for- koju god os ~itanja odabrali pre- izraza filozofije s druge strane. ne-distanci koja je sinonim za anar- strugati slojeve i svesti ga bilo na mulirao Jacques Derrida, ve} samo puno aporija. Vidljivo je to i na hiju, za ressentiment, za mr`nju za- anarhiju bilo na hijerarhiju, na me- slojevi stila, koprene i zastori koji primjeru Antikrista, posljednjega Nedistancirano distanciranje vis(t)nih Nietzsche gubi upravo tafiziku i antimetafiziku, na mizo- se samo nasilnim prekidanjem nji- djela koje je objavio za ìvota, ili Ako se pak kao os ~itanja re- svoju distancu. Njegovo distanci- giniju i feminizam, na emancipa- hova beskona~nog regresa, trenu- barem za svojeg svjesnoga ìvota, ranje je ne-distancirano, anarhi~no, torsku i na konzervativnu, repre- ta~nom fiksacijom za potrebe in- prije zapadanja u mentalnu tamu. duciraju}i time ànrovsku ambiva- lentnost na nulti stupanj pisma ne-otmjeno. sivnu dimenziju. Jer dok se jed- terpretacije, mogu svesti na pravu nom pisaljkom obra~unava s pla- istinu Nietzscheove filozofije. Z

dràvne uprave te gra|anska prava, uz dodatak koalicija konzervativaca i dijela liberala. Pritom mjeri, uredni~ke indolencije. I dok bi prevodite- biskupa Anglikanske crkve, pa se ti lordovi dije- o sjevernoirskoj politici. Uvodni i pregledni ka- on rabi naziv coupon elections koji prevoditelji- ljica morala znati da lieutenant ne zna~i samo le na nasljedne plemi}e (Hereditary Peers), do- rakter djela ~ini ga stoga dosta prikladnim za ca doslovno i to~no prevodi kao kuponsko glaso- poru~nik, nego i pomo}nik, a i pobo~nik, pa se ìvotne (Life Peers), dakle one koji su imenovani objavljivanje u prijevodu, posebice ako imamo u vanje. To, me|utim, hrvatskome ~itatelju ne tako na strani Jamesa II nisu borili samo njegovi za ~lanove Doma i to ostaju do smrti te na vr- zna~i ni{ta bez napomene koja naziv kontekstu- poru~nici (valjda je bio i pokoji satnik), urednici hovne suce (Law Lords) koji ~ine najvi{i sud u alizira. Kandidati spomenute koalicije dobivali su morali znati da John Redwood kao Majorov zemlji, a tako|er su doìvotni ~lanovi tog parla- su naime kupone kojima su se identificirali bira- protukandidat za mjesto konzervativnoga vo|e mentarnog Doma. Klju~ni problem predgovora Lordovi ènidbeno- ~ima pa odatle potje~e kolokvijalni naziv za te o~ito nije pobijedio sa 89 glasova, budu}i da je ipak izvire iz onog u ~emu bi trebao biti najja~i: izbore. Ovaj propust ipak ovisi o poznavanju izabran Major, nego ih je toliko osvojio premda aktualnosti. S obzirom da je od engleskog izda- uèg povijesnoga konteksta, pa ga moèmo zaje glagol u oba slu~aja isti (to win). nja pro{lo tri godine moglo bi se o~ekivati da }e udajnog nemariti osobito ako uzmemo u obzir druge. se u predgovoru proanalizirati neke promjene Prevoditeljica tako spominje zatvaranje parla- Uredni~ka indolencija koje su se u me|uvremenu dogodile. Milardovi} menta koji su 1992. g. predvi|ale neke prediz- podrijetla Kada pak pro~itamo predgovor An|elka Mi- tek ovla{ spominje izbore za {kotski parlament i borne ankete. Naravno da se ne radi o nikakvo- vel{ku skup{tinu 1999. dok o provedenoj refor- me zatvaranju parlamenta, ve} se, kao jedna lardovi}a, ina~e glavnog urednika biblioteke Po- îtatelj kojem Politi~ki su- liti~ki sustavi i komparativna politologija u komi Doma lordova govori kao najavljenoj. Nada- stav Velike Britanije do|e mogu}nost, prognozirala situacija koja bi dovela lje, u Donjem domu od 1997. ne sjedi 651, nego do tzv. hung parliament, {to se moè prevesti joj je ovaj prijevod objavljen, prestajemo se ~u- u ruke najbolje }e pro}i diti gore spomenutim propustima. Zami{ljen u 659 zastupnika, ~lanovi vlade u Velikoj Britaniji samo opisno kao parlament, u kojem nijedna nisu ponaj~e{}e nego uvijek ~lanovi parlamenta, ako prou~i solidnu biblio- stranka nema natpolovi~nu ve}inu mandata. obliku uvodne studije i svojevrsnog analiti~kog saètka same knjige predgovor upada u proi- a Novi Zeland nakon promjene izbornog sustava grafiju (oko 150 naslova) Nadalje, fraza to return to parliament u engle- prije nekoliko godina nema vi{e dvostrana~ki, skom politi~kom govoru zna~i biti izabran u zvoljnosti, neto~nosti i jezi~ne nezgrapnosti. dodatne literature na kra- Tako ne znam {to bi trebao zna~iti engleski gla- nego umjereni vi{estrana~ki (3-5 stranaka) su- parlament a ne doslovno biti vra}en, dok bi So- stav. Posljednja primjedba mo`da i jest sitni~a- ju svakog poglavlja i cijele cial chapter Maastrichtskog ugovora bolje bilo gol u sintagmi »...poslije je do{ao Neville Cham- berlain, kojega je replaced Winston Churchill«, renje, ali ilustrira nemar pa i podcjenjivanje ~i- knjige i tu poku{a na}i prevesti kao poglavlje o socijalnoj politici, bu- tatelja autora predgovora. du}i da o tome govori, nego kao Dru{tveno po- osim da pokaè kako autor zna engleski. Milar- ne{to korisnije Naravno ne leì sva krivnja na prevoditeljici glavlje {to ne zna~i ni{ta. Prili~no me iznenadilo dovi} pravi i ozbiljne, a ne samo smije{ne gre{- i urednicima. I Birch ima svojih zlatnih trenuta- otkri}e da je pri razmatranju ustrojstva i rada ke. Kaè kako je, po Birchu, »bitno obilje`je bri- Bruno Kragi} ka pa navodi kako Margaret Thatcher nikada Konzervativne stranke nu`no razlikovati stranku tanskog strana~kog sustava dvostoljetna pre- Anthony H. Birch, Politi~ki sustav Ve- vlast dviju najja~ih stranaka: Konzervativne i nije na du`nost u svojoj vladi imenovala ènu like Britanije, prevela s engleskog Iva u Westminsteru i stranku na selu. O~ito da je vidu oskudnost literature ovog tipa u Hrvata. prevoditeljica preduhitrila brojne prognozere Laburisti~ke«. Ja to u knjizi nisam prona{ao, ali (Lady Young je bila ~lanica kabineta 1981-83), Mara~i}, predgovor An|elko Milar- a u Hrvatskoj je odràn referendum (kojeg Birch dovi}, Pan liber, Osijek/Zagreb/ Problem nastaje u trenutku kada se taj pristo- potpunoga konzervativnog nestanka iz gradova ~ak i ako sam propustio, Milardovi} ne bi smio Split, 2000. jan, premda nipo{to ne bezgre{an, tekst prevede poput Liverpoola ili Manchestera. Fraze party in ponavljati o~itu neto~nost. Laburisti su drugom priziva) prije nego je me|unarodno priznata. s mno{tvom pogre{aka i uokviri predgovorom the Westminster i party in the country odnose se strankom (umjesto liberala) postali 1922, a za- îtatelj kojem Politi~ki sustav Velike Brita- oliti~ki sustav Velike Britanije prijevod koji stvari dodatno zamagljuje umjesto da ih na razlikovanje strana~ke parlamentarne skupi- jedno s konzervativcima dominiraju u dvostra- nije do|e u ruke najbolje }e pro}i ako prou~i so- je desetog izdanja knjige The British razjasni. ne (kluba zastupnika) i strana~ke sredi{njice na~kom sustavu (koji se posljednjih godina raz- lidnu bibliografiju (oko 150 naslova) dodatne li- P System of Government, objavljene spram lokalnih podru`nica u ~itavoj Velikoj Bri- gra|uje) od 1924. Nisam ba{ dobar u matemati- terature na kraju svakog poglavlja i cijele knjige 1997. godine. Djelo je zami{ljeno kao ~itak i Prevoditeljska {lampavost taniji, dakle zemlji kao takvoj. Posebna je posla- ci, ali mislim da 76 godina ne ~ini stolje}e, a po- i tu poku{a na}i ne{to korisnije. Problem je na- pregledan uvodni tekst o prirodi britanskih poli- Tijekom stolje}a engleski je jezik razvio bo- stica prijevod uobi~ajenog naziva za britanski gotovo ne dva stolje}a. Potpuno je proizvoljno ravno {to se u tom slu~aju mora sluìti engle- ti~kih institucija i na~ina njihova djelovanja. Za gato i vrlo zanimljivo politi~ko nazivlje. Ova izborni sustav first past the post kao prvi prikazan sastav Doma lordova. Milardovi} navo- skim jezikom, pa moèmo zaklju~iti kako je pri- englesko izdanje, s kojeg je prevedeno, nadopu- knjiga, u skladu sa svojim spomenutim uvodnim poslije po{te. Kako je u istoj re~enici taj sustav di kako u tom Domu sjede predstavnici visokog lika za pojavljivanjem solidne uvodne knjige o njeno je analizom parlamentarnih izbora 1997. karakterom, ne ulazi u detaljno razmatranje tih jednostavno opisan kao sustav obi~ne ve}ine u sve}enstva (The Lords Spiritual) i predstavnici britanskom politi~kom sustavu ({to ovo djelo te osvrtima na problematiku odnosa u Europ- pojmova koji bi traìli posebnu prevoditeljsku jednomandatnim izbornim jedinicama (izabran svjetovne aristokracije: nasljednog plemstva usprkos nekim gre{kama jest) na hrvatskom je- skoj uniji i ustavnih promjena u Ujedinjenom vje{tinu. Tim vi{e su nedopustivi propusti koji su je dakle prvi kandidat po broju glasova), mogao (The Lords Temporal), lordovi koji pomaù za- ziku propu{tena zbog nemara ljudi koji su hr- Kraljevstvu. Podijeljeno je na pet ve}ih cjelina te se dogodili prevoditeljici, a potom i urednicima se prevesti kojekako, primjerice, prvi koji stigne konodavnom radu parlamenta (Law Lords) i vatski prijevod radili. To je ujedno upozorenje 18 poglavlja u kojima autor opisuje i razmatra koji su trebali pro~itati tekst prije tiska, poseb- ili krajnje kolokvijalno tko prvi njegova djevoj- lordovi ènidbeno-udajnog podrijetla (!?) (Life Britanskom veleposlanstvu i Britanskom savjetu dru{tvene osnove britanskoga politi~kog susta- no kad je rije~ o nazivima izrazito ovisnima o ka, ali po{te tu nemaju {to traìti. Potonji je Peers). U ovoj klasifikaciji jedino je to~an prvi (ina~e financijski ne pretjerano dare`ljivima) da va, potom ustavni poredak, ~imbenike i njihove kontekstu. Birch tako govori o izborima 1918. primjer tek najdrasti~niji pokazatelj ne samo navod. Naziv The Lords Temporal obuhva}a sve sljede}i put bolje pripaze kako tro{e novac bri- uloge (stranke, izborni sustav i sli~no), proces godine na kojima je premo}no pobijedila ratna prevoditelji~ine {lampavosti nego, jo{ u ve}oj druge ~lanove Doma lordova osim nadbiskupa i tanskih poreznih obveznika. Z zarez II/34, 22. lipnja 2. 45

vatski i srpski pogled na kraju stolje- plovac nego pisac: bilo bi bolje ra. Stoga, unato~ dubokoj emo- maniri »iskrenog«, autobigraf- }a, Manjine u Kraljevini Jugoslaviji da je o svojim (p)lutanjima Paci- tivnosti autorice, ~itanje postaje skog pripovjeda~a, {krtim prote Katoli~ka i Srpska pravoslavna fikom napisao putopis. Opisi je- dosadno jer se teme iznova po- znim izrazom, pri~a o sentimen- crkva u totalitarnim reìmima u drilica, brodova, luka, dijelova navljaju. [irenje vokabulara tre- talnom doìvljaju iz djetinjstva, Hrvatskoj i Srbiji u 20. stolje}u ra- brodske opreme, arhipelaga i balo bi ujedno zna~iti da citi- proìmaju}i pri~u specifi~nim spravljalo je ~etrdesetak sveu~i- obala, tehni~kih detalja vezanih ram poznatu filozofsku izreku bosanskim humorom. U ~asopisu Historio- li{nih i znanstvenih radnika. Da uz pojedine rute smjenjuju se s {irenje granica autori~ina svijeta. je objavljena i drama Pas nije zaje kakav-takav dijalog uspostav- poku{ajima stvaranja napete pri- Ipak, zbirki se ne moè osporiti lajao, ma~ka nije sko~ila na drvo grafija ljen, pokazuje i bitno uve}an sa- ~e o otmici lije~nice i njezine k}e- stanovita osje}ajnost i meditativ- studentice kroatistike i teatrolo- dràj druge knjige. Tom prigo- ri, koje suprug poku{ava prona}i. nost. Z gije Marije [karo. Trivijalni dom nametnule su se i teme koje Na samom po~etku jasno je da }e Rade Jarak dramski obrazac ljubavnog tro- bi nu`no bilo {to prije raspraviti, slabiji pobijediti ja~eg i spasiti kuta autorica je odli~no iskoristi- ali koje uklju~uju i poziv slu`be- nedu`ne, to jest da }e lije~nik la za psiholo{ku razradu likova, nim predstavnicima vlasti, pri- Michael Stone (kojeg traì FBI uklopiv{i je u atmosferu poslije- mjerice, {kolski ud`benici iz po- zbog podmetnutog ubojstva) spa- âsopisi ratnog hrvatskog dru{tva, ujedno vijesti. Zbog toga se od nekih siti svoju crnu, hrabru suprugu i propituju}i i samu strukturu tema odustaje ili se zaobilaze da izuzetno pametnu i slatku k}er knjièvnog teksta. skupovi ne bi postali slu`beno bi- koje su otete zato {to je bogati Usprkos pomalo nesre|enom lateralno izja{njavanje vladinih mafija{ki brodovlasnik ranjen u konceptu i dizajnu ~asopisa, vri- delegacija, a ne dijalog u svrhu pucnjavi, a ba{ se krenuo osvetiti jedi pohvaliti uredni{tvo Pozivni- obrazovanja odraslih {to je pr- za strahote koje je proìvio u ja- ce (koje ina~e ~ine studenti kroa- venstvena zada}a Zaklade. Para- panskom zarobljeni{tvu. Vatra i tistike poznati po scenskoj adap- fraziraju}i Fredricha Meineckea led prili~no je neuspio krimi}, di- taciji Pelegrinovi}eve Je|upke) na Fleck zapisuje Nemojmo dopustiti jelom i zbog toga {to autor pu- trudu uloènom u stvaranju ~a- ~injenje ponovljenih gre{aka te povje- tem svojih likova èli iskazati sopisa. Nakladnika su prona{li u rovati u stabilnost i vjerodostojnost svoje politi~ke stavove o rasnoj presti`nom AGM-u {to obe}ava demokracije bez demokrata. Uvaà- sno{ljivosti, pravednosti borbe da }e Pozivnica izlaziti redovno, vaju}i grobove koji stoje izme|u malih naroda za samostalnost i za sada tromjese~no. Zbog otvo- Dijalog povjesni~ara-istori~ara, I-II, dijaloga hrvatskih i srpskih ponu`nosti raskidanja s pro{lo{}u. renosti i èlje za suradnjom nada- (ISBN 953-96037-3-0), Priredili: vjesni~ara on iznosi generalnu Plemenita namjera, no na~in na mo se da }e okupiti suradnike za Hans-Georg Fleck i Igor Graovac, poruku Europe o potrebi dijaloga koji je autor provodi vi{e odgova- nove i {to bolje brojeve. Z Zaklada Friedrich Naumann, Za- radi stabilnosti prostora kao uvje- ra problemskim pri~icama za Milan Pavlinovi} greb, 2000. ta njegova integriranja u svjetske osnovno{kolce. Preporuka bi sto- tokove. ga glasila: roman idealan za one a nije bilo lako organizirati Kako Zaklada nema pravo koji ljetnu lektiru biraju po na~e- dva dosada{nja skupa u prodaje knjiga, to je, u uvjetima lu mozak na pa{u, pogotovo ako su Pozivnica, ~asopis studenata Zagre- D Pe~uhu i prikupiti teksto- trgovinskih odnosa svega pa i ljubitelji dalekih mora i egzoti~- ba~kog sveu~ili{ta, 1/2000, AGM, urednik Ivan Pavlovi} ve i autorizacije s njih, svjedo~e knjige, njihova distribucija oteà- nih plovila. Z uvodne napomene Igora Graovca na i uglavnom se mogu dobiti Du{anka Profeta tudentska ~asopisna pro- u oba dijela knjige Dijalog po- obra}anjem na Zakladu ili ~eka- dukcija kod nas je trenut- vjesni~ara-istori~ara {to su se ne- njem na eventualno predstavlja- S no katastrofalna i beznad- davno pojavile u izdanju Zaklade nje knjige u javnosti, a koje nije na, {to se posebno odnosi na knji- Friedrich Naumann iz Zagreba. lako organizirati s obzirom na su- Poezija èvne ~asopise u kojima studenti Knjige su zasad predstavljene na dionike skupova u Pe~uhu au- mogu objavljivati. U Hrvatskoj tre}em skupu povjesni~ara u Pe- tore tekstova u knjigama. Z ~uhu (odrànom od 11. do 14. postoji samo jedan studentski list Grozdana Cvitan svibnja), s kojeg se knjiga tek tre- za knjièvnost Vrisak, a izdanak je ba pojaviti. nedavno protjerane Libre iz okri- Iako poznati kao skupovi hr- Proza lja SC-a. Ostale studentske novi- vatskih i srpskih povjesni~ara, u ne i ~asopisi, osim donekle Revol- Pe~uhu su se u studenom 1998. ta i Studentskog lista, naj~e{}e su godine susreli povjesni~ari iz Hr- stru~no vezani za pojedine fakul- vatske, Ma|arske, Njema~ke, tete. Nedavno se u tom siroma{- Poljske i Srbije, odnosno SR Ju- nom izdava{tvu pojavio i jedan goslavije, dok su u studenom novi ~asopis, nazvan Pozivnica. U podnaslovu »~asopis studenata Knjièvna smotra, ~asopis za svjetsku 1999. godine skupu bili nazo~ni knjièvnost, broj 114, 1999, glavni i zagreba~kog sveu~ili{ta« i prema povjesni~ari iz Hrvatske, Nje- odgovorni urednik Dalibor Blaìna, ma~ke, SAD-a i SRJ. Ipak, da je rije~ima glavnog urednika Ivana Hrvatsko filolo{ko dru{tvo, Zagreb prvenstveno rije~ o susretu po- Pavlovi}a »spreman je okupiti vjesni~ara iz Hrvatske i Srbije, uredni{tvo sa svih zagreba~kih a razliku od uobi~ajenih osim popisa sudionika svjedo~i i fakulteta i drugih sveu~ili{ta«. brojeva Knjièvne smotre uvodni tekst prve knjige autora Dakle, Pozivnica je poziv na su- Z ovaj posljednji broj u cije- Hansa-Georga Flecka koji govori radnju svim studentima koji èle losti je posve}en jednom fenome- o problemima organiziranja hr- Zora Birimi{a, Zato~enica, Knjièvni objaviti svoje knjièvne uratke, nu kompjutorima, Internetu i ali ne samo njima jer uredni{tvo vatskih i srpskih povjesni~ara u krug, Split, 2000. njegovu utjecaju na suvremenu o~ekuje i »skladatelje, slikare, pri- dijalog, pa je potreba prvog sku- kulturu. Tematski broj pod nazi- rodnjake, dru{tvenjake, srednjo{- pa nalagala konvencionalnu me- ora Birimi{a, profesorica vom »Cyber-kultura« u cijelosti je kolce, mlade...« |unarodnu znanstvenu konferen- hrvatskog jezika u split- uredio Zoran Ro{ko koji ujedno Z Nastao s takvom intencijom ciju kao most preko kojeg je su- skoj gimnaziji, objavila je potpisuje uvodni tekst i jednu od prvi broj Pozivnice okupio je pri- sret uop}e bio mogu}. Tom su prvu zbirku pjesama. Njezine rasprava. Pored mno{tva inoze- li~no mnogo suradnika. U prvom prigodom o temi Dràvotvorne Paul Garrison, Vatra i led, preveo s pjesme nazvao bih egzistencijali- mnih autora koji se bave razli~i- engleskoga Damir Bili~i}, Algori- sti~kom poezijom misti~kog bloku su zastupljene razli~ite i ideje i nacionalnointegristi~ke ideolo- tim temama iz virtualne stvarno- tam, Zagreb, 2000. odre|enja. Njezin je jezik prili~- nesrodne teme, pa se tako pi{e o gije u Hrvata i Srba raspravljala sti pored ostalog preveden je i dvadeset i ~etiri sudionika, a isto- no jednostavan i ~ist, pa ~ak i u proteklih sedam Goranovih pro- e}ina novih knjiga koje sti- dio teksta A Cyborg Manifesto: Sci- dobno je zamije}eno da su se onim pjesmama napisanim na lje}a i njihovim mladim pobjed- gnu u redakciju Zareza ence, Technology, and Socialist-Fe- skupu odazvali predstavnici hr- splitskom dijalektu. Tako|er, nicima, ~asopisu Teatar&teorija, V pro|e preko mojih ruku minism in the Late Twentieth Cen- vatske takozvane slu`bene povi- unutar njezina poetskog jezi- la`nom hrvatskom glamuru, izli- na putu prema autoru koji }e o tury Donne Haraway nalazi se jesti kao i oni znanstvenici koji ka/izraza postoje odre|ene kon- zanim filmskim konvencijama, pojedinom naslovu pisati. Tako i nekoliko tekstova doma}ih au- predstavljaju tzv. alternativu ili stante. Te bi konstante najpreci- pa sve do eseja o intelektualcima sam Vatru i led automatski èljela tora. Uz recenziju koja je tako|er oporbu, za razliku od srpskih znije bilo nazvati metafizi~kim; i ironijskom diskursu Krleìnih proslijediti u Split, na{em deùr- vezana uz problematiku cybera te- znanstvenika koji su bili pred- rije~ je o vrlo postojanim pojmo- Legendi. Ta dva eseja str{e i po nom krimi-kriti~aru, ali me po- mat je nadopunjen kratkim, ali stavljeni samo oporbom, a to vima kao {to su: zanos, ljepota, op{irnosti i po stilu od ostalih ~etna re~enica bilje{ke na korica- korisnim pojmovnikom, koji je zna~i i alternativom male dru{- ljubav, prolaznost itd. Autorica je tekstova: u okru`ju laganih, poma poljuljala u toj namjeri: »Sara sastavio Zoran Ro{ko, te opse`- tvene mo}i. Drugi skup nije patio tako|er vrlo vezana za zavi~aj i malo povr{nih i infantilnih prilo- i Michael Stone su lije~nici koji nom bibliografijom i webliografi- od izostanka srpskih povjesni~ara domovinu: Splitu je posvetila ne- ga izgledaju prili~no knji{ki i pre- na svojoj trinaestmetarskoj jedri- jom koju je tako|er sastavio Zo- nacionalne slu`bene orijentacije, koliko pjesama. Ona je za~u|ena tenciozno, te se ~ini da su nastali lici bolnici krstare Marshallovim ran Ro{ko, ali uz pomo} Igora pa je uglavnom uspostavljen plu- svijetom, za~u|ena njegovom taj- kao seminarski radovi na Filozof- arhipelagom uìvaju}i sa svojom Markovi}a. Ukratko radi se o ko- ralisti~ki sastav delegacija, a dija- nom. Poezija metafizi~ke nostal- skom fakultetu. Od kritika knjiga k}eri Ronnie u neograni~enoj risnom tematu koji neupu}enima log postignut tom prigodom vo- gije i izgubljenosti du{a ipak nosi izdvajamo Ivana Janji}a koji pi{e slobodi {iroke pu~ine Pacifika.« moè posluìti kao uvod i pomo}i dio se u kombinaciji plenarnih odre|ena ograni~enja. To je prije o Filozofiji vina i Jasminu i maslini Plovidba i Pacifik bili su dovo- da stvore sliku o tome {to se to izlaganja i radom u pet radionica. svega nedostatak obi~nog, sva- Bele Hamvasa tako zanosno kao ljan razlog da se prihvatim ~ita- zbiva s kulturom u doba Interne- O temama Procesi modernizacije u kodnevnog doga|aja koji bi pje- da je ~itaju}i konzumirao ono o nja ovoga krimi}a, iako nisam ve- ta, a upu}enima ili upu}enijima Hrvatskoj i Srbiji u 19. i 20. stolje- smu mogao usmjeriti na detalj i ~emu Hamvas pi{e. U drugom liki ljubitelj toga ànra. Bilje{ka bibliografijom pruìti uvid u lite- }u, Tvorba etni~kih i nacionalnih tako joj dati dodatnu simboliku. dijelu Pozivnice, koji donosi lite- dalje kaè da je Garrison iskusan raturu za koju mo`da nisu zna- identiteta u ju`noslavenskome prosto- Na drugoj razini to bi zna~ilo rarne, poetske i prozne poku{aje, moreplovac, i ta mi se ~injenica li. Z ru iz povijesne perspektive, Kraljevi- daljnje {irenje vokabulara i pro{i- Janji}eva pri~a Potkovani divlji ko- ~ini presudnom za ~itav roman. na Srba, Hrvata i Slovenaca hr- renje na druge vrste jezi~nih iga- nji izdvaja se od drugih. Janji} u David [porer Jer, Garrison je o~ito bolji more- 46 zarez II/34, 22. lipnja 2. NAGRADNA KRI@ALJKA Cahiers Croates nisu djelo jednog ~ovjeka Tomislav Raji}, predsjednik AMCA-Paris i Maja Perini}, predsjednica AMCA-Paris u prethodnom mandatu Uz tekst Antona Zakarije Kad se va`ni ljudi rasrde, Zarez, br. 32

ahiers Croates Hrvatske bilje`nice, nastale su u okviru AMCA-e Paris, kao èlja ~itavog dru{tva C AMCA (Almae Matris Croaticae Alumni), s namjerom da pribliì hrvatsku kulturu francuskim ~itateljima. Cahiers Croates rezultat su rada jednog od ogranaka AMCA-e, Izdava~kog ogranka; u AMCA-i postoje i drugi ogranci: Likovni, Ogranak za rad sa studentima itd. Od samog osnutka 1991. godine, AMCA izdaje svoj Bilten, koji je dvojezi~an, informira o kulturnim zbivanjima u Hrvatskoj, o radu dru{tva i upoznaje Francuze s Hrvatskom i hrvatskom zajednicom u Francuskoj. Godi- ne 1996. Izdava~ki ogranak èli pro{iriti svoju djelatnost, ima planove za izdavanje turisti~kog vodi~a o Hrvatskoj, ud`benika za hrvatski, izbora novije hrvatske poezije na francuskom... ^lanovi ogranka su Francuzi i Hrvati, ljudi koji imaju iskustva u pisanju i izdavanju knjiga: Annie Le Brun, Lu- ise Lambrichs, Borka Le Gras, Maja Dolibi}, Janka Sta- han, prof. Draèn Mirko Grmek, Radovan Iv{i}, Leo Ko- {uta, Vlatko Mari} i Tomislav Raji}. Dogovoreno je, da se poku{a izdati ~asopis literarnog karaktera koji bi sadr- àvao jednu glavnu temu i rubriku aktualnosti, te je izabran naslov ~asopisa Cahiers Croates. Prvi broj posve}en je Marku Maruli}u i sloèn zahvaljuju}i Marulianumu iz Splita i po`rtvovnosti osoba iz Knjièvnog kruga u Splitu. Uloga Maje Dolibi} vrlo je va`na, ona kao glavna urednica ima puno slobode, ulaè vrlo mnogo svog vremena u tipkanje tekstova, stvaranje sloga, no tekstove pi{u, prevode i lektoriraju drugi ljudi i stru~njaci. Moramo zahvaliti g. Zakariji na op{irnom izvje{taju iz njegova dopisa, o dosada iza{lim brojevima, no ne moè- mo prihvatiti cijeli niz neto~nosti:

1. Cahiers Croates nisu djelo jedne osobe, ma koliko ona bila po`rtvovna. 2. Financiranje Cahiers Croates osigurali su najprije pret- platnici; zatim Centre nacional de livre /institucija francuskog Ministarstva kulture/, zahvaljuju}i naporima Tomislava Raji}a; te HIKS i Ministarstvo za kulturu Republike Hrvatske, zahvaljuju}i zalaganju Janke Stahan. Tijekom svog dugogodi{njeg rada AMCA-Pa- ris nije dobila subvencije od Francuske, ali je dobila besplatno nekoliko puta dvorane za koncerte, koje je organizirala kao i prostore za izlo`be, na kojima je pokazala francuskoj javnosti ratom uni{tenu hrvatsku ba- Rje{enja s nagradnim kuponom {tinu ili djela hrvatskih umjetnika iz domovine i iz poslati u redakciju do 1. srpnja Kupon Francuske. 2000, a ime dobitnika bit }e 3. Problem je nastao sa zadnjim brojem Cahiers Croates objavljeno u sljede}em broju posve}enom hrvatskom jeziku, kada je Maja Dolibi} pod svaku cijenu htjela tiskati broj, a ~itav izdava~ki sa- 6. srpnja 2000. vjet (5 osoba) i ~lanovi redakcije (3 osobe) smatrali su Biblioteka Mansioni nagra|uje da se broj treba usavr{iti, dopuniti, imati konkretnu vas knjigom Antologija koncepciju i biti jasan za francuskog ~itatelja, a tek suvremene {kotske drame, onda u roku od dva mjeseca i}i u tisak. nakladnika Hrvatskoga centra 4. Usprkos odluci Upravnog odbora AMCA-e da se pri- ITIUNESCO. ~eka, na|e rje{enje, Maja Dolibi} samovoljno je izdala ~asopis, uvjeravaju}i Odbor da to ne}e napraviti. 14 5. Glavna urednica nije sama sebe izabrala, ona je ~lan vedno prema Poljacima. U na{em slu~aju njema~ku su odbora i dru{tva kojima po statutima polaè ra~une. ulogu preuzeli oni koji ve} stolje}e i pol njema~kim meto- Maja Dolibi} pokazala se nesolidarnom u svojoj funkci- Ukorijenjene dama nastoje pod svaku cijenu stvoriti svoje veliko car- ji glavne urednice i u funkciji tajnice dru{tva, te do da- stvo na Balkanu. nas nije predala arhivu Upravnom odboru. Va{e izjedna~avanje dvaju terora duboko me povrije- Ona se time ogrije{ila o statut udruènja, ne slijede}i predrasude dilo. To potvr|uje Va{e (i naàlost ne samo Va{e) ukori- odluke Upravnog odbora (koji je demokratski biran od jenjene predrasude i nedovoljno promi{ljene stavove koje rlo po{tovani gospodine Grass, svih ~lanova) te o francuske zakone, jer je posljednji ste se usudili izre}i pred svjetskim forumom pisaca, a to Vi ste nedavno u Moskvi pred delegatima PEN-a broj ~asopisa ilegalan, budu}i da je tiskan bez odobre- boli. V iz cijeloga svijeta me|u ostalim izjavili (citiram po nja izdava~a, Upravnog odbora AMCA-e. Pi{em Vam u nadi da se i Va{e predrasude mogu sma- sje}anju): »Mi smo predugo trpjeli srpski i hrvatski te- 6. Sve aktivnosti ~lanova AMCA-e: organiziranje konce- njiti makar i brzinom puà. ror«. U ovoj su re~enici to~ne samo rije~i »predugo trpje- rata, organiziranje izlo`bi i predavanja, promocije knji- To da su se i Hrvati dali uvu}i u povremeni protute- li«, a krivo je »srpski i hrvatski teror« trpati u isti lonac ili ga, organiziranje lingvisti~kog boravka desetina hrvat- ror, ja kao Hrvat àlim vi{e nego Vi. Vjerujte mi! skih studenata u Parizu, itd., pa i rad na Cahiers Croates, izre}i u istom dahu. To je otprilike isto tako krivo kao isklju~ivo su bazirane na dobrovoljnom radu ~lanova. Z kad bih ja u jednom dahu osudio »njema~ki i poljski teror« zadnjih dvaju stolje}a. Smatram da to ne bi bilo pra- Srda~an pozdrav, Edvin Bukulin, Flörsheim Z zarez II/34, 22. lipnja 2. 47

tekta Stephana Braunfelsa, treba- godi{nju vrijednost izme|u 150 la bi biti dovr{ena 2001. godine, a milijuna i dvije milijarde funti. tro{kovi izgradnje iznosit }e dvje- (S. R.) sto milijuna njema~kih maraka. Pod istim krovom na}i }e se ~etiri Upotrijebljen muzejski izloàk Sr|an Raheli}, dràvne zbirke: predmeti Nove zbirke za primijenjenu umjetnost, U novootvorenom londonskom Gioia-Ana Ulrich ~etiristo tisu}a stranica grafi~ke Muzeju Tate Modern dva su se zbirke, arhitektonska zbirka Teh- umjetnika pomokrila po slavnoj ni~koga muzeja te blaga Galerije Fontani autora Marcela Ducham- dvotjednik za kulturna i dru{tvena zbivanja Austrija za modernu umjetnost me|u ko- psa, eksponatu koji zapravo i jest Marcela Gjoni na zavr{noj izlo`bi jima se nalazi na svijetu najve}a pisoar. Yuan Cai i JJ Xi, koji su se adresa uredni{tva: Hebrangova 21, Zagreb Akademije likovnih umjetnosti, zbirka Maxa Beckmanna. U tako- pro{log listopada valjali po izloè- telefon: 4855 449, 4855 451 Atelierhaus, Lehárgasse, Be~, do zvanoj tre}oj Pinakoteci tako|er nome krevetu eksponatu My Bed fax: 4856 459 7. srpnja 2000. }e se nalaziti radovi Josepha Be- umjetnice Tracy Emin u Galeriji e-mail: zarezªzg.tel.hr U Atelierhausu u utorak, 20. lipnja uysa, Cy Twomblyja, Sigmara Tate, svoj su postupak opisali kao Polkea, Brucea Naumana, Geor- »slavlje duha moderne umjetno- web: www.zarez.com be~ke Akademije likovnih umjet- uredni{tvo prima: radnim danom od 12 do 15 sati nosti otvorena je zavr{na izlo`ba gea Baselitza, Maria Merza, And- sti«. Glasnogovornica Muzeja tvr- Akademije na kojoj su od oko yja Warhola i drugih umjetnika te di kako ne moè potvrditi ovaj nakladnik: Druga strana d.o.o. dvije stotine studentskih radova jedna od najzna~ajnijih privatnih doga|aj, no umjetnici su izjavili za nakladnika: Boris Maruna kustosi Kasper König i Martin zbirki moderne umjetnosti: zbir- kako posjeduju fotografije i vide- poslovna direktorica: Marcela Ivan~i} Fritz odabrali tridesetak studena- ka Anette i Uda Brandhorsta. osnimku na kojima je sve zabilje- glavna i odgovorna urednica: Andrea Zlatar München }e izravnim poveziva- ta, me|u kojima i hrvatsku èno. Prisutni posjetitelji ~ak su zamjenik glavne urednice: Dean Duda njem Pinakoteke s drugim pina- zapljeskali vjeruju}i da prisustvu- umjetnicu Marcelu Gjoni. Ona pomo}nice glavne urednice: Katarina Luketi}, Iva Ple{e kotekama, zbirkom antike, glipto- ju slu`benom performansu. Tate predstavlja svoje radove pod ime- redaktori: Boris Beck, Dragutin Lu~i} Luce nom Kupa~ice i Svijet po meni. Ku- tekom i muzejom Lenbachhaus Modern do daljnjeg je zatvorila pa~ice predstavljaju instalacije postati jedinstveni muzejski grad pristup prostoriji u kojoj se nalazi redakcijski kolegij: koje se u skupinama od po {est i u Njema~koj, kojemu moè kon- Duchampsovo umjetni~ko djelo, Sandra Antoli}, Tomislav Brlek, Grozdana Cvitan, ~etiri mogu vje{ati na strop ili kurirati jo{ jedino Berlin. no nije poduzela nikakve pravne Nikica Gili}, Nata{a Govedi}, Giga Gra~an, Agata zid, a stoje}e figure ciklusa Svijet (G.-A. U.) postupke protiv dvojice kineskih Juniku, Pavle Kalini}, Vi{eslav Kirini}, Gioia-Ana Ulrich, po meni ~ine cjelovit niz u duìni umjetnika. (G.-A. U.) Branimira Lazarin, Jurica Pavi~i}, Du{anka Profeta, od 13 metara. (S. R.) Dina Puhovski, Sr|an Raheli}, Sabina Sabolovi}, Ana Holokaust u muzeju Imperial War Schmidtbauer, David [porer, Igor [tiks, Davorka Velika Vukov Coli} Londonski , Imperial War Museum grafi~ki urednik: @eljko Zorica Britanija koji je dosada bio posve}en bri- Njema~ka tanskim pobjedama u oba svjet- lektura: Marko Plavi} Dogovor o zatvaranju nuklearki London sudionik u plja~ki svjetska rata, otvorio je novo krilo u tajnik redakcije: Sr|an Raheli} skog umjetni~kog blaga kojemu se nalazi prva stalna priprema: Kolumna d.o.o., Zagreb U Njema~koj je postignut povije- Svjetski stru~njaci trì{ta umjet- izlo`ba o holokaustu u Velikoj tisak: Novi list, Rijeka, Zvonimirova 20a sni dogovor kako bi se u (ipak Britaniji. Nadogradnja Muzeja daljnjoj) budu}nosti izbjegle ova- ninama koji su se okupili u Lon- Tiskanje ovog broja omogu}ili su donu 12. lipnja optuìli su britan- iznosila je sedamnaest milijuna kve fotografije. Iako nuklearke Institut Otvoreno dru{tvo Hrvatska sku vladu da je »sudionik u kra|i funti. Na prostoru od tisu}u pokrivaju oko tre}ine energetskih dvjesto kvadratnih metara prika- Ministarstvo kulture Republike Hrvatske zana je pri~a o uni{tavanju @idova, od dvadesetih godina do dolaska savezni~kih trupa u ljeto 1945. godine. Izlo`ba na nekoliko na~ina dokumentira strahote holokausta; prikazuje brdo cipela Cijene oglasnog prostora koje su za `rtvama ostale u logoru 1/1 stranica 4500 kn Majdanek, izlaè pojedina~ne 1/2 stranice 2500 kn predmete, poput pli{anog med- 1/4 stranice 1600 kn vjedi}a, koji podsje}aju na indivi- 1/8 stranice 900 kn dualne sudbine. Filmski dokumenti i razgovori s preìvjelima potresna su svjedo~anstva o socijalnom i psihi~kom uni{tavanju @idova. Osnovna zada}a izlo`be PRETPLATNI LISTI] je informiranje i prosvje}ivanje izrezati i poslati na adresu: javnosti, izjavila je ravnateljica izlo`be Suzanne Bardgett. Novi Muzej samo je znak kako je sudbina @idova sve prisutnija u svi- dvotjednik za kulturna i dru{tvena zbivanja jesti Britanaca, a britanska je vla- 10000 Zagreb, Hebrangova 21 da 27. sije~nja, dan oslobo|enja @elim se pretplatiti na za ez: , r potreba Zemlje, njema~ka je vla- Auschwitza, proglasila slu`benim 6 mjeseci 120,00 kn s popustom 100,00 kn i o{te}ivanju svjetske umjetni~ke , da s industrijalcima potpisala Danom `rtava holokausta. Arhi- 12 mjeseci 240,00 kn s popustom 200,00 kn sporazum o progresivnom zatva- ba{tine«. »Uvoz ukradenih anti- kviteta danas u Velikoj Britaniji tekt @idovskog muzeja u Berlinu, Kulturne, znanstvene i obrazovne ustanove te ranju nuklearnih elektrana. Daniel Liebeskind, ve} planira iz- nema nikakvog ograni~enja«, re- studenti i u~enici mogu koristiti popust: (S. R.) gradnju sljede}eg muzeja holoka- , kao je lord Renfrew od Kaims- 6 mjeseci 85,00 kn thorna, te »nema nikakve mogu}- usta 2002. godine u Manchesteru. , Z 12 mjeseci 170,00 kn Izgradnja Pinakoteke za modernu nosti da se sprije~e aukcijske ku}e (G.-A. U.) umjetnost i antikvari u prodaji ukradenih Za Europu godi{nja pretplata 100.- DEM, za ostale kontinente 100,00 USD. Velike umjetni~ke zbirke umjet- umjetnina«. Stru~njaci su u izvje- PODACI O NARUÎTELJU nosti 20. stolje}a smjestit }e se u {taju naslovljenom Kra|a povijesti ime i prezime: ______Pinakoteci za suvremenu umjet- optuìli britansku vladu da zatvara o~i pred trgovinom koja sudje- nost. U neposrednoj blizini Stare adresa: ______i Nove Pinakoteke u Münchenu luje u plja~ki svjetske umjetni~ke ba{tine. Stru~njaci Me|unarod- zapo~ela je izgradnja najambicio- telefon/fax: ______znije muzejske gra|evine u Nje- nog vije}a muzeja i Britanske udruge muzeja zahtijevaju od ma~koj. Pinakoteka za modernu vlastoru~ni potpis: ______umjetnost, rad minhenskog arhi- Londona ratifikaciju me|unarodnih konvencija (posebno Unesco- Uplate na ìro-ra~un kod Zagreba~ke banke: ve iz 1970. godine) o trgovini ile- 30101-601-741985. Kopiju uplatnice priloìti listi}u galno nabavljenim umjetninama. i obavezno poslati na adresu redakcije. Patrick Greene, predsjednik Bri- tanske udruge muzeja, tvrdi da je neophodno da »London ratificira te konvencije s obzirom na mjesto koje Velika Britanija zauzima na svjetskom trì{tu umjetnina«. Ina~e, prema spomenutom izvje- {taju, ilegalni promet umjetni~- kim djelima u svijetu predstavlja 48 zarez II/34, 22. lipnja 2.