DOCSLIB.ORG

Psihotrauma I Rat ZIDOVI [UTNJE

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Psihotrauma I Rat ZIDOVI [UTNJE psihotrauma i rat ZIDOVI [UTNJE Pi{u i govore: Cvitan, Gregurek, Kraljevi}, Panti}, Sutovi}, Avdibegovi}, Klain, Cramer Azima, Tocilj- Eduard Klain [imunkovi}, Urli} Nitko ne `eli stranice 21-28 vidjeti sebe ISSN 1331-7970 dvotjednik za kulturna i dru{tvena zbivanja zagreb, 22. lipnja 2000, godi{te II, broj 34 cijena 10,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit Kulturna politika Mamuzanje lipsale kulture Davorka Vukov Coli} stranice 6-7 Tjedan suvremenog plesa Koreografija kao teorija Nata{a Govedi}, Lada ^ale Feldman stranice 40-41 Kritika Krle`a, Millennium Edition Dean Duda stranice 18-19 Knji`evnost Tako|er esejisti~ke bilje{ke Danijel Dragojevi} stranice 16-17 Skupovi Nevidljivi etnolozi Iva Ple{e Jasna ^apo-@mega~ stranice 10-11 SUSRETI UZ GRANICU Drndi}, Rakovac, Zlobec, Bernardi, Maroevi} stranice 12-15 2 zarez II/34, 22. lipnja 2. Majka sv gdje je {to Urbanisti~ki {alabahter za no- fesijom: koncipiranjem i definiranjem vog gradona~elnika i novog trajne gradske mre`e javnih mjesta, po- pro~elnika Zavoda za planira- teza, ulica, trgova i parkova, tra`enjem nje razvoja grada i za{titu na~ina da se pove`e, uredi i organizira cjelokupno gradsko tkivo i dogodi grad. okoli{a Pri~a je vi{e nego jednostavna: Kada bismo zamislili da je, umjesto barijere Zarezi Mladen [kreblin `eljezni~ke pruge, Kolodvora, radioni- , Na Trgu domovinske zahvalnosti, br. 2 ca, skladi{ta i substandardnih gra|evi- Info: lipanj 2000. Grozdana Cvitan, Zrinka Mati} 4 , na, grad povezan, tada bismo mogli go- 5 Najave: lipanj 2000. Sanja Juki}, Du{anka Profeta ad me tko od poznanika ili kolega voriti o cjelovitom gradu do Save. Kada U `ari{tu upita {to je to i gdje se nalazi Trg bi Zagreb bio povezan s rijekom Sa- , K Majka svih urbanisti~kih bitaka Mladen [kreblin 2-3 domovinske zahvalnosti, onako vom i smatrao je svojom vrijedno{}u, a , na brzinu odgovaram samo da znam ne brojnim barijerama i fragmentima Tko je sljede}i? Ur{a, Raukar 5 Borci nikad ne umiru Pavle Kalini} 5 tko mu je nadjenuo to ime. U nelagodi, prethodnih razdoblja sve udaljenijom , `ivjeli bismo u bitno kvalitetnijem gra- Mamuzanje lipsale kulture Davorka Vukov-Coli} 6-7 u onih nekoliko sekundi tra`enja {to , kra}eg odgovora na to, poput domovine du. Upravo je nepovezanost gradskog Zlatna {utnja dekanâ Karlo Nikoli} 7 , tkiva simptom bolesti i pogre{nog na~i- 10 te{ko pitanje, glavom mi prodefiliraju Nevidljivi etnolozi, Iva Ple{e svi pokojni i `ivu}i gradski i inozemni na na koji su se cijelo proteklo stolje}e 10-11 Kako biti zanimljiv Jasna, ^apo @mega~ arhitekti i urbanisti ovog stolje}a, Zri- organizirali dru{tvo i grad. Suze i plavi paso{ Du{anka Profeta, 11 njevac, Kolodvor, vlakovi i tramvaji... Formalna ekonomija i stvarni povijesni svijet Matko Me{trovi} 32-33 Obavezno mi se jo{ pritom uka`u i Zaprepa{}uju}e svjedo~anstvo »travers« 2000. kralj Tomislav i mar{al Tito, ali i Pala- U dobrim gradovima gra|evine su , ~a pravde i Kafka, oblije me prljava U duhu Franje Josipa Maja Star~evi} 8 povezane tako da se u ve}ini slu~ajeva , Sava i sva uzaludnost urbanisti~ke stru- Razgovor s Michaelom Henryjem Heimom: Za{to je prevo|enje vrijedno Maja Star~evi} 8-9 doslovce fizi~ki naslanjaju jedna na dru- , ke kojoj su se i u protekloj dekadi do- 9 gu, ali ono {to ih presudno ~ini gradom Razgovor s Ale{om Mustarom: Portret prevoditelja s rumunjskog Maja Star~evi} 101 movina i grad »zahvalili« na uhodani jest smisleni javni prostor dobro orga- Susreti uz granicu na~in pona{ali su se kao da ne po- niziranih koridora javnog prometa, uli- , stoji. Opipljiva `elja za dijalogom, Da{a Drndi} 12 ca, trgova, parkova, zajedni~kih dvori- Kako me Fulvio naveo da napi{em Riva i dru`i Milan Rakovac, 12-13 Simptom bolesti {ta, urbanih sadr`aja i doga|aja koje Razgovor s Cirilom Zlobecom: Knji`evnost nikog ne zanima Da{a Drndi} 14 onda zovemo njegovim urbanizmom i , Usprkos naporima rezigniranih i Razgovor s Uldericom Bernardijem: Istra, kao laboratorij multikulturalnosti Da{a Drndi} 15 arhitekturom. U tom su se pogledu i Sonetni dijalog Ciril Zlobec i Tonko Maroevi} 15 pre`ivjelih kolega i novih klinaca, urba- zagreba~ki urbanisti i arhitekti dvade- nisti~ka struka je kao javni posao bila Likovnost setog stolje}a uvijek mogli slo`iti, bez , ukinuta. Predstoji joj dugo razdoblje obzira na razlike u koncepcijama koje Za bolji po~etak Rosana, Ratkov~i} 29 ponovnog uspostavljanja. Brojne tribi- su predlagali. No, teritorij na kojem je Za reformu sarajevske ALU, Neboj{a [eri}-[oba 29 ne i izlo`be, iznenadna `ivost, vi{e su u u dvadesetom stolje}u trebalo planirati Za sekundu vi{e Silva, Kal~i} 30 funkciji poku{aja samoizlje~enja njenih razvoj grada do Save okupirala je ve} Od EXAT-a do Nade Silva Kal~i} 31 aktera. U poku{aju reanimacije struke, koncem devetnaestog stolje}a `eljezni- na prostor zami{ljenog nastavka Zri- Glazba ca, njeni servisi i skladi{ta, na~in na koji , njevca, Trg Stjepana Radi}a, a koji bi u su toliko `eljeni vlakovi u{li u grad. Razgovor s Vladom Divljanom: Sve je to samo slika Tomislav Brlek i Branko Kostelnik 36-37 , budu}nosti trebao biti posve}en `rtva- Odbacivanju Lenucijeve vizije iz 37 Zavr{nica u velikom stilu Trpimir Matasovi}, ma Domovinskog rata, vra}am se iz 1907. godine o podizanju `eljezni~ke 38 Razgovor sa Zlatkom Gallom: Vodi~ kroz CD-galaksiju Dina Puhovski istih pobuda, u nadi da }e se budu}nost pruge prije Save i zaglavnim kolodvori- Film po~eti napokon doga|ati. Ovo je mjesto ma, koju je nedavno stru~noj javnosti , majka svih izgubljenih zagreba~kih ur- otkrila dr. Snje{ka Kne`evi}, kumovala Filmolo{ki kognitivizam i teorijski model, Hrvoja Turkovi}a Nikica Gili} 34 banisti~kih bitaka za javni gradski pro- Wenders ne zna plesati Sandra Antoli} 35 je politi~ka volja koja nije imala razumi- stor. A u kvaliteti javnog gradskog pro- jevanja za razvoj grada. Kad o tome Kazali{te stora nalazi se, da malo pretjeram, razmi{ljamo danas, spopada nas samo , istinski smisao ove struke. To ne zna~i Koreografija kao teorija Nata{a Govedi} 40 sve ve}a tuga. Kronologija planiranja , da se time `eli zanemariti privatno ili 41 ovog prostora zaprepa{}uju}e je svjedo- Mo`e i bez plesa Lada ^ale Feldman, gra|ane. Naprotiv, do kvalitete grada Abeceda kritike: Javni pritisak na kriti~ara Nata{a Govedi} 41 ~anstvo. Zar je mogu}e da grad cijelo dolazilo se uvijek uzajamno{}u, part- stolje}e nije bio u stanju podi}i obi~nu Kritika nerstvom privatnog i javnog. `eljezni~ku prugu i donijeti odluku o , U pro{lom broju poku{ali smo poka- U~ili{te kr{}anske magije & U~ili{te hrvatskog, gr~a Neven Jovanovi} 17 svojim kolodvorima? Koliko smo samo Krle`a, Millennium Edition Dean Duda 18-19 zati do kakve se situacije u planiranju sati mi, dana{nji stanovnici grada, izgu- , mo`e do}i kad izostane zakonsko rje{a- Nigdine kazali{ne semiotike Lada ^ale Feldman 39 bili zaobilaze}i lijevo ili desno barijeru , vanje tog klju~nog odnosa. Zahvaljuju- Rezultati eksplozije ~etiri godine poslije Igor [tiks 42 stvorenu koncem devetnaestog stolje}a. , }i naporu advokata Bo`idara Rusana, Za{to danas ~itati Zweiga Andrea Zlatar 43 Stolje}a u kojem su definitivno nestale , otkrilo se da ni danas, nakon punog sto- brojne srednjovjekovne ~etvrti i zidine Hijerarhija i anarhija David [porer, 44 lje}a poku{aja realizacije ovog va`nog Lordovi `enidbeno-udajnog podrijetla Bruno Kragi} 44 velikih evropskih gradova. Mo`da zato gradskog prostora, grad Zagreb jo{ uvi- imamo taj nesretni osje}aj da `ivimo u Knji`evnost jek nije niti otkupio zemlji{te niti donio , tako malom gradu? Tako|er, esejisti~ke bilje{ke Danijel Dragojevi} 16 odgovaraju}e zakone koji bi mu omo- , gu}ili da provede toliko potrebno rje{e- Razgovor s Josipom Novakovi}em: Uvijek ab ovo Jadranka Pintari} 20 Mora koja traje nje. Netko bi s pravom mogao upitati Zarezi pa ~ime su se to bavili urbanisti i arhi- 1930. godine, kad se grad pomalo , tekti cijelo stolje}e, i u ~emu su sve do oporavlja od posljedica 1. svjetskog rata Ukratko Grozdana Cvitan, Du{anka, Profeta, Rade Jarak, Milan Pavlinovi}, David [porer 45 Eurozarezi Sr|an Raheli}, Gioia-Ana Ulrich 47 posljednjih radova na nedavnom natje- i raspisuje Me|unarodni natje~aj, jasno ~aju vidjeli smisao? Ponovno }u poku- se isti~e teza: »@eljezni~ko pitanje je u Reagiranja , {ati pokazati da su se bavili svojom pro- punom smislu osnovno i odlu~no pita- Cahier Croates nisu djelo jednog ~ovjeka, Tomislav Raji} i Maja Perini} 46 nje«. U pretprojektu i propozicijama Ukorijenjene predrasude Edvin Bukulin 46 TEMA BROJA ZIDOVI [UTNJE Psihotrauma i rat Priredila Grozdana Cvitan , Psihotrauma, i rat Rudolf Gregurek 21 Kazna i opra{tanje Radojka Kraljevi} i Zdenka, Panti} 21 @rtve mu~enja i reparacija 21, Razgovor s Alijom Sutovi}em: Trauma na, traumu Grozdana Cvitan 22 Za{to se Arkan povampirio Alija Sutovi}, 22 Razgovor s Esminom Avdibegovi}: Susret sa sobom ,Grozdana Cvitan 23 Razgovor s Eduardom Klainom: Nitko ne `eli vidjeti sebe , Grozdana Cvitan 24-25 Razgovor s Fern J. Cramer Azima: Povratak, u dru{tvo Grozdana Cvitan 26 Kako se i za{to otvaraju tajne, Gorana Tocilj- [imunkovi} 27 Razumijevanjem do oporavka Gorana Tocilj-[imunkovi}, 27-28 Razrje{enje unutra{njih ~vorova Ivan Urli} 28 Na naslovnici: Prizor iz predstave Orfejev pogled, kazali{ne skupine Motus, Rimini, Italija zarez II/34, 22.
Load more

Recommended publications
  • Isidora Bjelica BE­O­G UR­B APO­STO­LI a RA­ N O­ DA G
    Isidora Bjelica APO­STO­LI UR­BANO­G BE­O­GRA­DA APO­STO­LI Copyright © 00 by Isidora Bjelica Copyright © 007 ovog izdanja LAGUNA UR­BANO­G BE­O­GRA­DA SADR­ŽAJ U PO­TRAZI ZA IZGUBLJE­NIM VRE­ME­NO­M SRPSKA DE­CA E­NDIJA VOR­HO­LA ili UME­STO­ UVO­DA 9 O­LIVE­R MANDIĆ ili KRALJ BE­O­GRADA NO­ĆU . O­LIVE­R MANDIĆ ili KRALJ BE­O­GRADA NO­ĆU PRVI PUT PO­SLE­ 1 GO­DINA . .8 VLADIMIR JO­VANO­VIĆ – SRPSKI VOR­HO­L ili PRE­DLO­G ZA ULTIMATIVNI INTE­RNE­T FAJL . .9 SRĐAN PE­TRO­VIĆ AZV NI SRLE­ PANKE­R ili NAJLE­PŠI BE­O­GRAĐANIN PRE­D VUKO­VARO­M . SRBA TRAVANO­V ili BE­O­GRADSKI PRO­MO­TE­R DOL­ČE­ VITA FILO­SO­FIJE­ . .71 LJUBO­MIR IŠ MUNIĆ ili BE­O­GRADSKI ZLATNI VO­AJE­R NA PUTU ZA HO­LIVUD . .80 SRĐAN ŠAPE­R O­D BE­O­GRADSKO­G DAVITE­LJA I IDO­LA DO­ GAZDA SRKIJA . .87 JO­CA JO­VANO­VIĆ ili MLAD I ZDRAV KAO­ RUŽA . .98 7 8 Isi­do­ra Bje­li­ca NE­BOJ­ŠA PAJKIĆ NAJVE­ĆI BE­O­GRADSKI DRKADŽIJA ili JE­DINI FILMO­SLO­V KO­GA SMO­ IKAD IMALI . .10 SLO­BA KO­NJO­VIĆ . .110 MOM­ČILO­ RAJIN ili BE­O­GRADSKI GE­NIJE­ IZ SE­NKE­ 117 U PO­TRA­ZI ZA IZGUBLJE­NIM VR­E­ME­NO­M MARINA ABRAMO­VIĆ i NE­ŠAA P RIPO­VIĆ BE­O­GRADSKI KON­CE­PTUALNI PAR .
    [Show full text]
  • Marija R Eap 7 1 2012
    ORIGINALNI NAU 5NI RAD UDK 78.011.26(497.11) "1980/1990" 316.723(497.11) "1980/1990" Marija Ristivojevi 4 Institut za etnologiju i antropologiju Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu [email protected] ∗ Rokenrol kao lokalni muzi 6ki fenomen Apstrakt: U radu se razmatra proces lokalizacije pop kulturnog i muzi 6kog feno- mena - rokenrola. Teza od koje polazim jeste da se i rokenrol, kao prevashodno glo- balni muzi 6ki žanr, može percipirati kao lokalni, te u tom smislu predstavljati prepo- znatljiv identifikacijski element lokalnog stanovništva. Rokenrol oznaka se u ovom slu 6aju odnosi na fenomen beogradskog "novog talasa" u muzici, aktuelnog osamde- setih godina proteklog veka. Na osnovu analize narativa dobijenih pra 4enjem rele- vantnih dokumentarnih filmova, namera mi je da ispitam najpre da li je "novi talas" percipiran kao lokalni fenomen, na koji na 6in se odvija konstruisanje te predstave, a zatim i šta je to što ovom fenomenu pruža lokalni legitimitet. Klju 6ne re 6i: muzika, lokalni identitet, rokenrol, "novi talas", Beograd Uvod Neretko se može 6uti konstatacija kako je odre 7ena muzika "obeležila ne- ko vreme i mesto". 5esto nije neophodno biti naro 6iti muzi 6ki poznavalac da bi, na primer, sama pomisao na Liverpul generisala asocijaciju na Bitlse (za nekoga je to pre fudbal), iako je grupa odavno prestala da postoji i prerasla lo- kalni liverpulski okvir, te postala globalni muzi 6ki (i kulturni) fenomen. Upra- vo takvo olako baratanje asocijacijama govori u prilog shvatanju da je muzika važan 6inilac u konstruisanju predstava o odre 7enom mestu, bilo da je re 6 o delu tog mesta (veza izme 7u ulice Kings roud u Londonu i pank pokreta), 6i- tavom mestu (Sijetl i grandž muzika) ili pak, regionu (Andaluzija i flamenko).
    [Show full text]
  • Serbia's Appetite for Sterlet Drives Unique Sturgeon to the Brink
    Undersized sterlets are a frequent sight at markets and restaurants around Serbia despite being protected bylaw. beingprotected Serbiadespite around andrestaurants sightatmarkets afrequent are sterlets Undersized STERLET DRIVES UNIQUE STURGEON STURGEON UNIQUE DRIVES STERLET +381 11 4030 306 114030 +381 Theme Apocalyptic With Returns BITEF Page 13 The sterlet sturgeon of the Danube outlived the the outlived Danube ofthe sturgeon The sterlet dinosaurs, but can the ancient species survive survive species ancient the can but dinosaurs, SERBIA’S APPETITE FOR FOR APPETITE SERBIA’S Serbian appetites and the illegal fishing trade trade fishing illegal the and appetites Serbian [email protected] Issue No. No. Issue 257 TO THE BRINK THE TO Friday, July 27 - Thursday, September 13, 2018 13, September 27 -Thursday, July Friday, that serves them? serves that Continued on on Continued page 2 Beach Bars Beach Best Belgrade’s City: in the Summer Page 14 BELGRADE INSIGHT IS PUBLISHED BY INSIGHTISPUBLISHED BELGRADE ORDER DELIVERY TO DELIVERY ORDER [email protected] YOUR DOOR YOUR +381 11 4030 303 114030 +381 Friday • June 13 • 2008 NEWS NEWS 1 9 7 7 Photo: Dragan Gmizic Dragan Photo: 1 ISSN 1820-8339 8 2 0 8 3 3 0 0 0 0 1 Issue No. 1 / Friday, June 13, 2008 EDITOR’S WORD Lure of Tadic Alliance Splits Socialists Political Predictability While younger Socialists support joining a new, pro-EU government, old By Mark R. Pullen Milosevic loyalists threaten revolt over the prospect. party over which way to turn. “The situation in the party seems extremely complicated, as we try to convince the few remaining lag- gards that we need to move out of Milosevic’s shadow,” one Socialist Party official complained.
    [Show full text]
  • Novi Val U Glazbi Kao Odgovor Na Društveno-Politiĉke Promjene U Jugoslaviji 1980-Ih Godina
    Sveuĉilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest DIPLOMSKI RAD Tema: Novi val u glazbi kao odgovor na društveno-politiĉke promjene u Jugoslaviji 1980-ih godina Student: Nino Mihaljek Mentor: Hrvoje Klasić, dr. sc. Vlastoruĉni potpis: U Zagrebu, rujan 2015. _________________ SADRŢAJ 1. UVOD……………………………………………………………………………….3 2. ZAHVALE……………………………………………………………….................4 3. DRUŠTVENO-POLITIĈKA SITUACIJA U JUGOSLAVIJI KRAJEM 70-IH GODINA…………………………………………………………………….5 4. OBILJEŢJA PUNK GLAZBE…………………………………………………. 10 5. VAŢNOST BIJELOG DUGMETA ZA RAZVOJ DOMAĆE ROCK GLAZBE………………………………………………………………………….. 12 6. POJAVA PRVE JUGOSLAVENSKE ALTERNATIVNE GRUPE – BULDOŢER……………………………………………………………………… 14 7. RAZVOJ JUGOSLAVENSKOG PUNKA……………………………………....17 7.1. Pojava Pankrta i stvaranje ljubljanske punk scene……………………………17 7.2. Razvoj riječke punk scene – Paraf i Termiti…………………………………...23 7.3. Prljavo kazalište i formiranje zagrebačke punk scene………………………...32 8. FORMIRANJE ZAGREBAĈKE NOVOVALNE SCENE……………………..40 8.1. Azra…………………………………………………………………………….40 8.2. Film i Haustor………………………………………………………………….48 9. POJAVA I RAZVOJ BEOGRADSKOG NOVOG TALASA………………….53 10. BEOGRADSKI NOVOTALASNI BENDOVI………………………………....57 10.1. Električni orgazam…………………………………………………………...57 10.2. Idoli…………………………………………………………………………...61 11. ZAKLJUĈAK……………………………………………………………………65 12. SAŢETAK………………………………………………………………………. 67 13. BIBLIOGRAFIJA……………………………………………………………….68 2 1.Uvod IzmeĊu druge polovice 70-ih i sredine 80-ih godina 20. stoljeća, u Jugoslaviji se, pod utjecajem svjetskih dogaĊanja,
    [Show full text]
  • Vizualni Identitet Glazbene Produkcije Novoga Vala (1977
    Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti Vizualni identitet glazbene produkcije novoga vala (1977. - 1987.) Diplomski rad mentor: dr. sc. Frano Dulibić, red. prof. studentica: Kora Girin Zagreb, 2016. Sadržaj 1. Uvod........................................................................................................................................3 1. 1. Problem definicije i periodizacije glazbenoga žanra novoga vala ............................... 3 1.2. Pitanje novovalnoga senzibiliteta ................................................................................... 8 1.3. Novi val i postmodernizam...........................................................................................13 1.4. Glazbeni spot i televizija kao arhetipske postmodernističke forme. Primjeri novovalnih glazbenih spotova......................................................................................................................15 1.5. Grafički dizajn i postmodernistička estetika ................................................................ 21 2. Punk......................................................................................................................................23 2.1. Punk i vizualni identitet punka u svijetu.......................................................................23 2.2.Punk u Jugoslaviji ......................................................................................................... 26 2.3.Vizualni identitet slovenskoga punka ..........................................................................
    [Show full text]
  • Serbian Music: Yugoslav Contexts
    Serbian Music: Yugoslav Contexts SERBIAN MUSIC: YUGOSLAV CONTEXTS Edited by Melita Milin and Jim Samson Published by Institute of Musicology SASA Technical editor Goran Janjić Cover design Aleksandra Dolović Number of copies 300 Printed by Colorgrafx ISBN 978-86-80639-19-2 SERBIAN MUSIC: YUGOSLAV CONTEXTS EDITED BY MELITA MILIN JIM SAMSON INSTITUTE OF MUSICOLOGY OF THE SERBIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS BELGRADE 2014 This book has been published thanks to the financial support of the Ministry of edu- cation, science and technological development of the Republic of Serbia. Cover illustration: Vera Božičković Popović, Abstract Landscape, 1966. Courtesy of Zepter Museum, Belgrade. CONTENTS PREFACE............................................................................................................7 Melita Milin INTRODUCTION.............................................................................................9 Jim Samson 1. SERBIAN MUSIC IN WESTERN HISTORIOGRAPHY......................17 Katy Romanou 2. WRITING NATIONAL HISTORIES IN A MULTINATIONAL STATE..........................................................................................................29 Melita Milin 3. DISCIPLINING THE NATION: MUSIC IN SERBIA UNTIL 1914 ................................................................................................47 Biljana Milanović 4. IMAGINING THE HOMELAND: THE SHIFTING BORDERS OF PETAR KONJOVIĆ’S YUGOSLAVISMS........................................73 Katarina Tomašević 5. THE INTER-WAR CORRESPONDENCE BETWEEN MILOJE
    [Show full text]
  • Entire Yugoslavia, One Courtyard.” Political Mythology, Brotherhood and Unity and the “Non-National” Yugoslavness at the Sarajevo School of Rock
    "All Yugoslavia Is Dancing Rock and Roll" Yugoslavness and the Sense of Community in the 1980s Yu-Rock Jovanovic, Zlatko Publication date: 2014 Document version Early version, also known as pre-print Citation for published version (APA): Jovanovic, Z. (2014). "All Yugoslavia Is Dancing Rock and Roll": Yugoslavness and the Sense of Community in the 1980s Yu-Rock. Det Humanistiske Fakultet, Københavns Universitet. Download date: 30. sep.. 2021 FACULTY OF HUMANITIE S UNIVERSITY OF COPENH AGEN PhD thesis Zlatko Jovanovic “ All Yugoslavia Is Dancing Rock and Roll” Yugoslavness and the Sense of Community in the 1980s Yu-Rock Academic advisor: Mogens Pelt Submitted: 25/11/13 INTRODUCTION ................................................................................................................. 4 Relevant Literature and the Thesis’ Contribution to the Field .................................................................................... 6 Theoretical and methodological considerations ........................................................................................................... 12 Sources ............................................................................................................................................................................. 19 The content and the methodology of presentation ....................................................................................................... 22 YUGOSLAVS, YUGOSLAVISM AND THE NOTION OF YUGOSLAV-NESS .................. 28 Who Were the Yugoslavs? “The
    [Show full text]
  • Qirupdwlrq &Rppxqlfdwlrq 6Rflhw\ 9Luwxdo
    7KLVDUWLFOHZDVGRZQORDGHGE\>8QLYHUVLW\RI7HFKQRORJ\6\GQH\@ 2Q-DQXDU\ $FFHVVGHWDLOV$FFHVV'HWDLOV>VXEVFULSWLRQQXPEHU@ 3XEOLVKHU5RXWOHGJH ,QIRUPD/WG5HJLVWHUHGLQ(QJODQGDQG:DOHV5HJLVWHUHG1XPEHU5HJLVWHUHGRIILFH0RUWLPHU+RXVH 0RUWLPHU6WUHHW/RQGRQ:7-+8. ,QIRUPDWLRQ&RPPXQLFDWLRQ 6RFLHW\ 3XEOLFDWLRQGHWDLOVLQFOXGLQJLQVWUXFWLRQVIRUDXWKRUVDQGVXEVFULSWLRQLQIRUPDWLRQ KWWSZZZLQIRUPDZRUOGFRPVPSSWLWOHaFRQWHQW W 9LUWXDO/DQGVFDSHVRI0HPRU\ 0DMD0LNXODD D8QLYHUVLW\RI7HFKQRORJ\6\GQH\ 7RFLWHWKLV$UWLFOH0LNXOD0DMD 9LUWXDO/DQGVFDSHVRI0HPRU\ ,QIRUPDWLRQ&RPPXQLFDWLRQ 6RFLHW\ ٢ 7ROLQNWRWKLV$UWLFOH'2, 85/KWWSG[GRLRUJ PLEASE SCROLL DOWN FOR ARTICLE Full terms and conditions of use: http://www.informaworld.com/terms-and-conditions-of-access.pdf This article may be used for research, teaching and private study purposes. Any substantial or systematic reproduction, re-distribution, re-selling, loan or sub-licensing, systematic supply or distribution in any form to anyone is expressly forbidden. The publisher does not give any warranty express or implied or make any representation that the contents will be complete or accurate or up to date. The accuracy of any instructions, formulae and drug doses should be independently verified with primary sources. The publisher shall not be liable for any loss, actions, claims, proceedings, demand or costs or damages whatsoever or howsoever caused arising directly or indirectly in connection with or arising out of the use of this material. Information, Communication & Society 6:2 2003 169–186 VIRTUAL LANDSCAPES OF MEMORY Maja Mikula University
    [Show full text]
  • Partibrejkers Kiselo I Slatko Mp3, Flac, Wma
    Partibrejkers Kiselo I Slatko mp3, flac, wma DOWNLOAD LINKS (Clickable) Genre: Rock Album: Kiselo I Slatko Country: Yugoslavia Released: 1994 Style: Garage Rock, Punk, Rock & Roll MP3 version RAR size: 1212 mb FLAC version RAR size: 1212 mb WMA version RAR size: 1890 mb Rating: 4.4 Votes: 889 Other Formats: MP4 TTA MP1 RA AAC APE DTS Tracklist A1 Ja Hoću Da Te Volim (Kako) A2 Hoću Da Znam A3 Ljudi Nisu Isti A4 Javi Se A5 Molitva B1 Daleko Od Očiju B2 Ja Sam Doktor B3 Težak Zaborav B4 Ona Je Prokleta B5 Ti Si Moja Sreća Credits Acoustic Guitar – Vlada Negovanović* Artwork By [Design] – Slavimir Stojanović Backing Vocals – Branka K.*, Gile* Bass – Saša Vlajsović, Zoran Radomirović Švaba Drums – Igor Borojević, Srđan Todorović Engineer – Zoran Marić Executive Producer – Dušan Ercegovac Guitar – Nebojša Antonijević Harmonica – Pera Joe Keyboards – Saša Lokner Percussion, Backing Vocals – Borko*, Čavke*, Puroni* Photography – Aleksandar Kujučev Producer – Partibrejkers, Vlada Negovanović* Saxophone – Nenad Petrović Vocals – Zoran Kostić Vocals, Harmonica – Milan Mladenović Written-By – D. Todorov* (tracks: B2), M. Mladenović* (tracks: B1), N. Antonijević* (tracks: A1 to A4, B1 to B5), Z. Kostić* Notes Recorded May, June - December 1993 at studio 5 and 6 RTS. Igor Borojević's drums and demo recordings - from 1992, studio "O". Other versions Category Artist Title (Format) Label Category Country Year Kiselo I Slatko (Cass, PGP RTS, DE 512117 Partibrejkers 512117 Yugoslavia 1994 Album, bla) Production Kiselo I Slatko (CD, Megaton , Taped none Partibrejkers
    [Show full text]
  • The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia Dijana Jelača · Maša Kolanović Danijela Lugarić Editors the Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia
    The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia Dijana Jelača · Maša Kolanović Danijela Lugarić Editors The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia (Post)Socialism and Its Other Editors Dijana Jelača Danijela Lugarić Department of Communication Department of East-Slavic Languages and Media Studies and Literatures Fordham University Faculty of Humanities New York, USA and Social Sciences Zagreb, Croatia Maša Kolanović Department for Contemporary Croatian Literature University of Zagreb Zagreb, Croatia ISBN 978-3-319-47481-6 ISBN 978-3-319-47482-3 (eBook) DOI 10.1007/978-3-319-47482-3 Library of Congress Control Number: 2017944490 © The Editor(s) (if applicable) and The Author(s) 2017 This book was advertised with a copyright holder in the name of the publisher in error, whereas the author holds the copyright. This work is subject to copyright. All rights are solely and exclusively licensed by the Publisher, whether the whole or part of the material is concerned, specifcally the rights of translation, reprinting, reuse of illustrations, recitation, broadcasting, reproduction on microflms or in any other physical way, and transmission or information storage and retrieval, electronic adaptation, computer software, or by similar or dissimilar methodology now known or hereafter developed. The use of general descriptive names, registered names, trademarks, service marks, etc. in this publication does not imply, even in the absence of a specifc statement, that such names are exempt from the relevant protective laws and regulations and therefore free for general use. The publisher, the authors and the editors are safe to assume that the advice and information in this book are believed to be true and accurate at the date of publication.
    [Show full text]
  • **L LA MONTENEGRINA, Kolonija U Argentini, U Severnoj Provinciji Čako, U Koju Su Crnogorci I Srbi Počeli Da Se Doseljavaju
    **L LA MONTENEGRINA, kolonija u Argentini, u severnoj provinciji Čako, u koju su Crnogorci i Srbi počeli da se doseljavaju 1904. Posle 1918. i 1945. pristižu ratne izbeglice i politički emigranti iz Crne Gore i Jugoslavije. Sredinom XX v. bilo ih je oko 2.500. Živeli su od poljoprivrede. Da bi sačuvali svoju kulturu, osnovali su dom „Durmitor“ i Crkvu Sv. Nikole u susednom selu Mačagaj. Poznate ličnosti su Mitar Mićunović, Lazar Kosanović, Mitar Milović i Eduardo Vuletić. LADIČORBIĆ, Zoran (Beograd, 1947), modni kreator. Diplomirao je arhitekturu na BU. Preselio se 1972. u SAD. Radio je različite poslove dok nije počeo da se bavi modnim dizajnom kod kreatorke Bari Skot. Od 1976. kreirao je za mnoge poznate ličnosti: Gloriju Vanderbilt, Kendis Bergen, Izabelu Roselini, Dženifer Hartli, Loren Haton, Tiper Gor i Žaklinu Kenedi Onazis i dr. Vlasnik je modnog studija FMD. Njegove kreacije, koje se obično nazivaju „zoranijans“ ili „zoranke“, prodaju se u SAD i u 30 zemalja Evrope i Azije. U januaru 2015. njegovi modeli su prikazani u časopisima Bazar i Mia. Živi u Njujorku. LAJFSON, Aleks (Ferni, 1953), muzičar, producent. Rođen je u srpskoj porodici kao Aleksandar Živojinović. Odrastao je i školovao se u Torontu. Završio je muzičku školu, Odsek za violu i gitaru. Osnivač je kanadske rok grupe „Rush“ (1968). Svira električne i akustične instrumente (gitaru, mandolinu, buzuki, pijano) i peva kao prateći vokal u živim nastupima. Snimio je 11 albuma i sa grupom održao 790 koncerata. Komponuje i slika. Autor je solo albuma Viktor (1996) i muzike za film Andromeda. Osnovao je grupu „Big Dirty Bend“ za potrebe snimanja video-filma Trailer Park Boys: The Movie.
    [Show full text]
  • Petja Kolenko, Magistrsko Delo, Pedagoška Fakulteta, Ljubljana 2021
    UNIVERZA V LJUBLJANI PEDAGOŠKA FAKULTETA POUČEVANJE, SMER LIKOVNA PEDAGOGIKA PETJA KOLENKO VPLIV DRUŽBENIH RAZMER NA VIZUALNO PODOBO NOVEGA VALA MAGISTRSKO DELO Ljubljana, 2021 UNIVERZA V LJUBLJANI PEDAGOŠKA FAKULTETA POUČEVANJE, SMER LIKOVNA PEDAGOGIKA PETJA KOLENKO VPLIV DRUŽBENIH RAZMER NA VIZUALNO PODOBO NOVEGA VALA THE IMPACT OF SOCIAL SITUATION ON THE VISUAL IMAGE OF THE NEW WAVE MUSIC MAGISTRSKO DELO Mentorica: doc. mag. Zora Stančič Somentor: doc. dr. Robert Potočnik Ljubljana, 2021 Petja Kolenko, magistrsko delo, Pedagoška fakulteta, Ljubljana 2021 ZAHVALA Iskreno se zahvaljujem doc. mag Zori Stančič, ki je znova sprejela vlogo mentorice in me pri raziskovalnem delu usmerjala, podpirala ter spodbujala z nasveti in idejami. Prav tako se za vso pomoč in podporo pri raziskovalnem delu iskreno zahvaljujem so-mentorju doc. dr. Robertu Potočniku. Brez njune spremljave bi moje svojevrstno magistrsko delo bilo nepopolno. Zahvale izrekam Goranu Lisici Foxu in Etbinu Stefančiču, ki sta mi skozi pisane razgovore in izmenjavo idej naslikala ozadje motivov mojih večnih idolov ter dopustila, da preko skrivnosti podob najljubših albumov za trenutek zaživim zgodbo, ki jo sanjam že od malih nog. Ne smem pozabiti na zahvalo Karin za lektoriranje, Roberti in Ericu za prevod, ekipi Unterhunda in Jalle Jalle ter vsem ostalim, ki so mi tokom pisanja naloge kakorkoli pomagali pri reševanju vprašanj in premagovanju tehničnih ovir. Najlepše se želim zahvaliti svoji družini, ki me ves čas spodbuja in stoji ob strani ter vsem prijateljem, ki z zanimanjem spremljajo moj umetniški razvoj. Hvala junakom mojih najljubših pesmi, da me, ko je potrebno osrečujejo ali tolažijo, mi bodrijo domišljijo in soustvarjajo fantazijski svet mojih likovnih del.
    [Show full text]