psihotrauma i rat ZIDOVI [UTNJE Pi{u i govore: Cvitan, Gregurek, Kraljevi}, Panti}, Sutovi}, Avdibegovi}, Klain, Cramer Azima, Tocilj- Eduard Klain [imunkovi}, Urli} Nitko ne `eli stranice 21-28 vidjeti sebe ISSN 1331-7970 dvotjednik za kulturna i dru{tvena zbivanja zagreb, 22. lipnja 2000, godi{te II, broj 34 cijena 10,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit Kulturna politika Mamuzanje lipsale kulture Davorka Vukov Coli} stranice 6-7 Tjedan suvremenog plesa Koreografija kao teorija Nata{a Govedi}, Lada ^ale Feldman stranice 40-41 Kritika Krle`a, Millennium Edition Dean Duda stranice 18-19 Knji`evnost Tako|er esejisti~ke bilje{ke Danijel Dragojevi} stranice 16-17 Skupovi Nevidljivi etnolozi Iva Ple{e Jasna ^apo-@mega~ stranice 10-11 SUSRETI UZ GRANICU Drndi}, Rakovac, Zlobec, Bernardi, Maroevi} stranice 12-15 2 zarez II/34, 22. lipnja 2. Majka sv gdje je {to Urbanisti~ki {alabahter za no- fesijom: koncipiranjem i definiranjem vog gradona~elnika i novog trajne gradske mre`e javnih mjesta, po- pro~elnika Zavoda za planira- teza, ulica, trgova i parkova, tra`enjem nje razvoja grada i za{titu na~ina da se pove`e, uredi i organizira cjelokupno gradsko tkivo i dogodi grad. okoli{a Pri~a je vi{e nego jednostavna: Kada bismo zamislili da je, umjesto barijere Zarezi Mladen [kreblin `eljezni~ke pruge, Kolodvora, radioni- , Na Trgu domovinske zahvalnosti, br. 2 ca, skladi{ta i substandardnih gra|evi- Info: lipanj 2000. Grozdana Cvitan, Zrinka Mati} 4 , na, grad povezan, tada bismo mogli go- 5 Najave: lipanj 2000. Sanja Juki}, Du{anka Profeta ad me tko od poznanika ili kolega voriti o cjelovitom gradu do Save. Kada U `ari{tu upita {to je to i gdje se nalazi Trg bi Zagreb bio povezan s rijekom Sa- , K Majka svih urbanisti~kih bitaka Mladen [kreblin 2-3 domovinske zahvalnosti, onako vom i smatrao je svojom vrijedno{}u, a , na brzinu odgovaram samo da znam ne brojnim barijerama i fragmentima Tko je sljede}i? Ur{a, Raukar 5 Borci nikad ne umiru Pavle Kalini} 5 tko mu je nadjenuo to ime. U nelagodi, prethodnih razdoblja sve udaljenijom , `ivjeli bismo u bitno kvalitetnijem gra- Mamuzanje lipsale kulture Davorka Vukov-Coli} 6-7 u onih nekoliko sekundi tra`enja {to , kra}eg odgovora na to, poput domovine du. Upravo je nepovezanost gradskog Zlatna {utnja dekanâ Karlo Nikoli} 7 , tkiva simptom bolesti i pogre{nog na~i- 10 te{ko pitanje, glavom mi prodefiliraju Nevidljivi etnolozi, Iva Ple{e svi pokojni i `ivu}i gradski i inozemni na na koji su se cijelo proteklo stolje}e 10-11 Kako biti zanimljiv Jasna, ^apo @mega~ arhitekti i urbanisti ovog stolje}a, Zri- organizirali dru{tvo i grad. Suze i plavi paso{ Du{anka Profeta, 11 njevac, Kolodvor, vlakovi i tramvaji... Formalna ekonomija i stvarni povijesni svijet Matko Me{trovi} 32-33 Obavezno mi se jo{ pritom uka`u i Zaprepa{}uju}e svjedo~anstvo »travers« 2000. kralj Tomislav i mar{al Tito, ali i Pala- U dobrim gradovima gra|evine su , ~a pravde i Kafka, oblije me prljava U duhu Franje Josipa Maja Star~evi} 8 povezane tako da se u ve}ini slu~ajeva , Sava i sva uzaludnost urbanisti~ke stru- Razgovor s Michaelom Henryjem Heimom: Za{to je prevo|enje vrijedno Maja Star~evi} 8-9 doslovce fizi~ki naslanjaju jedna na dru- , ke kojoj su se i u protekloj dekadi do- 9 gu, ali ono {to ih presudno ~ini gradom Razgovor s Ale{om Mustarom: Portret prevoditelja s rumunjskog Maja Star~evi} 101 movina i grad »zahvalili« na uhodani jest smisleni javni prostor dobro orga- Susreti uz granicu na~in pona{ali su se kao da ne po- niziranih koridora javnog prometa, uli- , stoji. Opipljiva `elja za dijalogom, Da{a Drndi} 12 ca, trgova, parkova, zajedni~kih dvori- Kako me Fulvio naveo da napi{em Riva i dru`i Milan Rakovac, 12-13 Simptom bolesti {ta, urbanih sadr`aja i doga|aja koje Razgovor s Cirilom Zlobecom: Knji`evnost nikog ne zanima Da{a Drndi} 14 onda zovemo njegovim urbanizmom i , Usprkos naporima rezigniranih i Razgovor s Uldericom Bernardijem: Istra, kao laboratorij multikulturalnosti Da{a Drndi} 15 arhitekturom. U tom su se pogledu i Sonetni dijalog Ciril Zlobec i Tonko Maroevi} 15 pre`ivjelih kolega i novih klinaca, urba- zagreba~ki urbanisti i arhitekti dvade- nisti~ka struka je kao javni posao bila Likovnost setog stolje}a uvijek mogli slo`iti, bez , ukinuta. Predstoji joj dugo razdoblje obzira na razlike u koncepcijama koje Za bolji po~etak Rosana, Ratkov~i} 29 ponovnog uspostavljanja. Brojne tribi- su predlagali. No, teritorij na kojem je Za reformu sarajevske ALU, Neboj{a [eri}-[oba 29 ne i izlo`be, iznenadna `ivost, vi{e su u u dvadesetom stolje}u trebalo planirati Za sekundu vi{e Silva, Kal~i} 30 funkciji poku{aja samoizlje~enja njenih razvoj grada do Save okupirala je ve} Od EXAT-a do Nade Silva Kal~i} 31 aktera. U poku{aju reanimacije struke, koncem devetnaestog stolje}a `eljezni- na prostor zami{ljenog nastavka Zri- Glazba ca, njeni servisi i skladi{ta, na~in na koji , njevca, Trg Stjepana Radi}a, a koji bi u su toliko `eljeni vlakovi u{li u grad. Razgovor s Vladom Divljanom: Sve je to samo slika Tomislav Brlek i Branko Kostelnik 36-37 , budu}nosti trebao biti posve}en `rtva- Odbacivanju Lenucijeve vizije iz 37 Zavr{nica u velikom stilu Trpimir Matasovi}, ma Domovinskog rata, vra}am se iz 1907. godine o podizanju `eljezni~ke 38 Razgovor sa Zlatkom Gallom: Vodi~ kroz CD-galaksiju Dina Puhovski istih pobuda, u nadi da }e se budu}nost pruge prije Save i zaglavnim kolodvori- Film po~eti napokon doga|ati. Ovo je mjesto ma, koju je nedavno stru~noj javnosti , majka svih izgubljenih zagreba~kih ur- otkrila dr. Snje{ka Kne`evi}, kumovala Filmolo{ki kognitivizam i teorijski model, Hrvoja Turkovi}a Nikica Gili} 34 banisti~kih bitaka za javni gradski pro- Wenders ne zna plesati Sandra Antoli} 35 je politi~ka volja koja nije imala razumi- stor. A u kvaliteti javnog gradskog pro- jevanja za razvoj grada. Kad o tome Kazali{te stora nalazi se, da malo pretjeram, razmi{ljamo danas, spopada nas samo , istinski smisao ove struke. To ne zna~i Koreografija kao teorija Nata{a Govedi} 40 sve ve}a tuga. Kronologija planiranja , da se time `eli zanemariti privatno ili 41 ovog prostora zaprepa{}uju}e je svjedo- Mo`e i bez plesa Lada ^ale Feldman, gra|ane. Naprotiv, do kvalitete grada Abeceda kritike: Javni pritisak na kriti~ara Nata{a Govedi} 41 ~anstvo. Zar je mogu}e da grad cijelo dolazilo se uvijek uzajamno{}u, part- stolje}e nije bio u stanju podi}i obi~nu Kritika nerstvom privatnog i javnog. `eljezni~ku prugu i donijeti odluku o , U pro{lom broju poku{ali smo poka- U~ili{te kr{}anske magije & U~ili{te hrvatskog, gr~a Neven Jovanovi} 17 svojim kolodvorima? Koliko smo samo Krle`a, Millennium Edition Dean Duda 18-19 zati do kakve se situacije u planiranju sati mi, dana{nji stanovnici grada, izgu- , mo`e do}i kad izostane zakonsko rje{a- Nigdine kazali{ne semiotike Lada ^ale Feldman 39 bili zaobilaze}i lijevo ili desno barijeru , vanje tog klju~nog odnosa. Zahvaljuju- Rezultati eksplozije ~etiri godine poslije Igor [tiks 42 stvorenu koncem devetnaestog stolje}a. , }i naporu advokata Bo`idara Rusana, Za{to danas ~itati Zweiga Andrea Zlatar 43 Stolje}a u kojem su definitivno nestale , otkrilo se da ni danas, nakon punog sto- brojne srednjovjekovne ~etvrti i zidine Hijerarhija i anarhija David [porer, 44 lje}a poku{aja realizacije ovog va`nog Lordovi `enidbeno-udajnog podrijetla Bruno Kragi} 44 velikih evropskih gradova. Mo`da zato gradskog prostora, grad Zagreb jo{ uvi- imamo taj nesretni osje}aj da `ivimo u Knji`evnost jek nije niti otkupio zemlji{te niti donio , tako malom gradu? Tako|er, esejisti~ke bilje{ke Danijel Dragojevi} 16 odgovaraju}e zakone koji bi mu omo- , gu}ili da provede toliko potrebno rje{e- Razgovor s Josipom Novakovi}em: Uvijek ab ovo Jadranka Pintari} 20 Mora koja traje nje. Netko bi s pravom mogao upitati Zarezi pa ~ime su se to bavili urbanisti i arhi- 1930. godine, kad se grad pomalo , tekti cijelo stolje}e, i u ~emu su sve do oporavlja od posljedica 1. svjetskog rata Ukratko Grozdana Cvitan, Du{anka, Profeta, Rade Jarak, Milan Pavlinovi}, David [porer 45 Eurozarezi Sr|an Raheli}, Gioia-Ana Ulrich 47 posljednjih radova na nedavnom natje- i raspisuje Me|unarodni natje~aj, jasno ~aju vidjeli smisao? Ponovno }u poku- se isti~e teza: »@eljezni~ko pitanje je u Reagiranja , {ati pokazati da su se bavili svojom pro- punom smislu osnovno i odlu~no pita- Cahier Croates nisu djelo jednog ~ovjeka, Tomislav Raji} i Maja Perini} 46 nje«. U pretprojektu i propozicijama Ukorijenjene predrasude Edvin Bukulin 46 TEMA BROJA ZIDOVI [UTNJE Psihotrauma i rat Priredila Grozdana Cvitan , Psihotrauma, i rat Rudolf Gregurek 21 Kazna i opra{tanje Radojka Kraljevi} i Zdenka, Panti} 21 @rtve mu~enja i reparacija 21, Razgovor s Alijom Sutovi}em: Trauma na, traumu Grozdana Cvitan 22 Za{to se Arkan povampirio Alija Sutovi}, 22 Razgovor s Esminom Avdibegovi}: Susret sa sobom ,Grozdana Cvitan 23 Razgovor s Eduardom Klainom: Nitko ne `eli vidjeti sebe , Grozdana Cvitan 24-25 Razgovor s Fern J. Cramer Azima: Povratak, u dru{tvo Grozdana Cvitan 26 Kako se i za{to otvaraju tajne, Gorana Tocilj- [imunkovi} 27 Razumijevanjem do oporavka Gorana Tocilj-[imunkovi}, 27-28 Razrje{enje unutra{njih ~vorova Ivan Urli} 28 Na naslovnici: Prizor iz predstave Orfejev pogled, kazali{ne skupine Motus, Rimini, Italija zarez II/34, 22.