Ngā Ohaoha a Te Matatini Measuring the Kapa Haka Economy
Ngā Ohaoha a Te Matatini Measuring the Kapa Haka Economy Mere Takoko A thesis submitted in fulfilment of the degree of Master of Arts Victoria University Wellington Wellington, New Zealand 2019 1 . He karakia nā Kahukura Ka tatara, koia. Ka tatara i ō urunga, koia, Ka tatara i ō tukemata, koia, Ko he toka whakataratara, koia, Ki roto ki te kopinga, koia, Ki roto ki te kopinga, koia, Koi huna mai, koia, Koi whakina mai, koia, Ko rua mahunuku koe tonga ē. Wetea iho i runga i te popoki ō Kahukura, He kura mawete-ka mawete he kura, ī! Matara, ka matara ki taku rangi ē Tō te maro o Kahukura kia hurua mai, ka tatau, tau ē! Ka tatau te maro ō Aitu, te eke mai he aitu, Ki tēnei matorohanga, torohanga. Whāngāi atu i te ata, kia kai mai ō mata horea, Kia whiu, kia tā i a koe ō mata horea, Ko mata te aongā nuku, Ko mata te aongā rangi. Tiora tamaka kōrua paipai nunui ki te ihongā ē! Tautai, e hine, te pari-ā-nuku, te pari-ā-rangi, Hioi-nuku, hioi-rangi, whakataretare te pō ē! Tautai ere, tautai ere, tī. 2 . Ko Hikurangi te maungā Ko Waiapu te awa Ko Ngāti Porou te iwi Ko Ngāti Hinerupe raua ko Ngāti Hinepare ngā hapū Ko Māui te tipuna! Tihei tohi ora te whakapapa, te whakapono, o taku manu kōrero kia tuku atu te aho ki te tai whakarunga ki te tai whakararo ki a Ngāti Ruawaipu, kia pera anō koutou ki te ahikāroa o te Arapangāteatinuku, o te Arapangateatirangi e! Mē timata te tīramarama nuku i ā Kōpuarēhua kia kawe ai te ahi hiraurau hopanga o Rūarikitua ō Waikapakapa ki te tiramarama rangi o te Mimi-o-Rērēwā o Tūpapakūrau, e! Ka haere tonu te tīramarama nuku ō te whakamahi ō Maraehara kia tautoko ai te tīramarama rangi ō Waitaiko, ō Otihi, e! Ka heke tonu te tīramarama nuku ō Mangātekawa ō Awatere kia kawe ai te papori mē te mahi tahi ō te whakahaere whaioro ki te tīramarama rangi ō Pikoko, ō Maruhou, ō Wharariki, ē! Mai i te tīramarama ō Ōruatua, ō Horoera mē haere tahi ai te tīramarama rangi o te ahi hangāngā ki Whakateao, ki Pouretua, ki Ahikāroa.
[Show full text]