WMWMWMWMWMWMWMWMWMW dr. Zoltan Ma ar / dr. Magyar Zoltán Z E L E N I K A KOLIJEVKA TURIZMA SVOM RODNOM MJESTU GODINE 2002 1 IZDAVA: Dr. Zoltan Maar / Dr. Magyar Zoltán RECENZENTI: Dr. Branislav Kova$evi& Lazar Seferovi& TEHNIKI UREDNIK: Autor ŠTAMPA: Štamparija «3M Makarije» Podgorica TIRAŽ: 500 komada 2002 godina CIP – Katalogizacija u publikaciji Centralna narodna biblioteka Republike Crne Gore "ure Crnojevi", Cetinje 3338.48(497.16)"18/19" MAAR, Zoltan Zelenika: Kolijevka turizma/Zoltan Maar. Zelenika: Z. Maar, 2002 (Podgorica: 3M Makarije). 204 str. : ilustr. ; 29 cm Tiraž 500 a) Turizam – Herceg-Novi -19-20B COBISS.CG-ID 428940 2 S a d r ž a j Uvod 4. ZELENIKA TURISTIKA DESTINACIJA Istorijski ogled 8. O misaonosti turizma u Crnoj Gori 27. Familija Ma ar iz Zelenike 32. Ljetopis jedne peštanske gra anske porodice -- sa dr. Emilom Unger. 40. Dr. Antun Ma ar iz Zelenike 45. Stogodišnjica željeznica u Crnoj Gori 48. Hotel «Plaža»-Zelenika od 1902. do 1960. godine 56. Reagovanja 65. Pogledi na zgradu exHotela «Plaža» u Zelenici 65 Po?eci turizma i hotelijerstva u Crnoj Gori – do 1916. godine 73. TURISTIKE USLOVNOSTI OKO ZELENIKE O po?etku masovnog turizma u Crnoj Gori 106. Plave špilje 107. O simbiozi zapadnja?kog i vizantijskog arhitektonskog stila 108. Ostrvo mrtvih 109. Hotel grad Sv. Stefan 110. O vazduhoplovstvu – aerodrom Tivat 113. Razvojne mogu?nosti sportskog vazduhoplovstva u Boki Kotorskoj -- sa abom Ma ar. 119. Bombardovanje mornari?ke baze 126. DIVERGENCIJE OKOLO KOLIJEVKE SAVREMENOG TURIZMA «Lokanda» kontra «Plaža» 130. Crnogorski turizam po?eo je u Zelenici 131. Savremeni turizam Crne Gore po?eo je u Zelenici 132. Isto (2) 133. Hanovi i hoteli 134. Hoteli gradskog i turisti?kog tipa 136. Crnogorske hotelske kontroverze 137 RAZNE ZAVIAJNE STUDIJE Najstarija arhitektura u Boki Kotorskoj 144. Napoleonov vojskovo a Marmon u Boki 150. etiri dopisa 174. Slika Crne Gore 177. Jadranska strategija 179. TARTALOM / IHALT / CONTENUTO A turizmus bölcsIje 184. Die Wiege des Tourismus 190. Für deutsche Zusammenfassung hier klicken: O Abbildungen sind deutsch beschriftet Ti con nu, nu con ti 194. RECENZIJE Ogledna antološka studija o Zelenici – od Lazara SeferoviLa 196. Komentar autora 198. Internet komentar, nakon promocije ove knjige 202 3 U v o d Izgledalo je, prije sto godina, da Zelenika kao meteor upada u topografiju Boke: krajnja željezni?ka stanica, veliko pristanište, kolski mostovi, razvozni park, skladišta, kasarne, vodovod – sve novo novcato – po?ela je i privatna gradnja, preduzimljivost, trgovina, zanatlije, gostionice, život... I to u nazad još sto godina u?malom Zalivu, odakle se narod iseljavao – ali se sada po?eo doseljavati i u Zeleniku! Pa nije izostao ni jedan sasvim novi vid privrede – turizam – u markantnoj zgradi novoizgra enog pansiona, malo po strani, sa vlastitom plažom, obuhvaLeno tek zasa enim parkom i vlastitim vilama, i sve to pred brdovito-šumovitom pozadinom. Taj mali turisti?ki raj bio je besprimjeran u ono vrijeme, kada je samo tu i tamo tek bio raštrkan pokoji gradski hotel uglavnom za prihvat poslovnih putnika i za usluge mjesnim gra anima. Najbliži turisti?ki centar je bio Dubrovnik, ali i tamo tek koju godinu ranije. Prvi turisti?ki vodiL Boke Kotorske i okoline, 1906. godine, sponzorisan baš od vlasnika tog pansiona, posvetio je brojne svoje stranice Zelenici, prognostirajuLi razvoj ovog novog naselja kao za Opatiju – tada isto tek koju deceniju starog vrhunskog pojma za turizam na ovoj strani Jadrana. Kako danas znamo – ta se prognoza nije ostvarila. Turizam je doduše postao glavna privredna grana ovog Primorja – pa time i Crne Gore – ali bez Zelenike. No nije svrha ove knjige da analizira razloge tog debakla. To i ni?emu ne vodi: bilo je pa – nadajmo se – prošlo. Ova knjiga želi da potsjeti na onaj negdašnji po?etak, sada ta?no prije 100 godina. Želi ukazati na jedan dobar po?etak, baš radi njegove moguLe rehabilitacije. Razvoj savremenog turizma na Južnom Jadranu predmet je XX vijeka. Nešto raniji po?etak je ograni?en na Hrvatsko primorje (bez Dalmacije), i sa za?etkom tek na samom kraju XIX vijeka u Dubrovniku. BuduLi da je turizam pod jakim uplivom politi?kih prilika, na Crnogorskom Primorju se može postaviti ova periodizacija: 1901 – 1914: turizam privilegiranih 1914 – 1920: ratno stanje 1920 – 1940: demokratizacija turizma turizam XX vijeka 1940 – 1946: ratno stanje 1946 – 1960: sindikalni turizam 1960 – 1990: masovni turizam 1990 – 2000: ratno i derutno stanje 4 Zeleni?ki turizam je uglavnom propao veL oko 1940. godine: postepeno zastarjeli i ratom ošteLeni Hotel zapušten je i funkcionalno otu en, a za neku alternativu se niko nije brinuo. Me utim danas možda uopšte stojimo pred novom alternativom. Bezobzirnu halapljivost masovnog turizma izgleda da zamjenjuje takozvani blagi turizam. I to istovremeno kada je – protekle decenije – došlo do gra anskim ratom prouzrokovanog zastoja na ovom prostoru. Iz opšte devastacije ovdašnje turistiške ponude, sada iskrsava neobi?na zgrada starog zeleni?kog hotela kao neki dragulj. Kao neki spomenik sjetnih vremena, prije katastrofa XX vijeka, sa takvom patiniranom izuzetnošLu, koja može pružiti iskreno pribježište novo individualiziranom turisti. Me utim prvi uslov za ovakvu rehabilitaciju je to, da se probudi opšta svijest: kako se ova kuLa po sebi samoj nudi, a i da joj treba odgovarajuLi ambijent. Neka ova knjiga posluži tom osvješLivanju... Jer literature o Zelenici prakti?no i nema – osim nešto vrlo stare turistiške literature na njema?kom, ma arskom i ?eškom jeziku, te jedne novije dokumentarne knjige o samom Hotelu. A sadržaj ove knjige – koju cijenjeni italac sada drži u ruci – prikaz je regionalnog zna?aja tog hotela, i to baš iz ambijenta Zelenike – sa one negdašnje «zelene plaže». Oblik izlaganja je antologija. Povod za nastajanje ovih desetogodišnjih publikacija bile su divergencije, po?ev od prvog pokušaja Turistiškog saveza Herceg-Novog, da pokrene rehabilitaciju zeleni?kog hotela povodom 90-godišnjice njegovog osnivanja. To je izazvalo prigovore, baš protiv regionalnog turisti?kog zna?aja Zelenike, u okviru Crne Gore. No protivni?ka argumentacija je bila u toj mjeri siromašna, da se ustvari ispostavilo: istorija turizma Crne Gore uopšte nije sagledana. Ipak su prigovori bili toliko provokativni, da sam prionuo da istražim barem istoriju po?etka turizma i hotelijerstva u Crnoj Gori. Rezultat i nije mogao biti ništa drugo: Zelenika je kolijevka savremenog turizma Crne Gore. Pa je ova knjiga i prilog jednoj obuhvatnoj istoriji turizma i ugostiteljstva, u Crnoj Gori, ?ije istraživanje i prikaz još pretstoji. Ali i bez toga: da su ove publikacije mogle biti sukcesivno objavljivane, prije svega trebam zahvaliti zaista cijenjenoj, desetogišnjoj pažnji Radakcije crnogorskog nezavisnog nedjeljnika «Monitor». Aktuelni povod pak za ovo antologiziranje svih mojih zav?ajnih publikacija, kao knjige, jeste sadašnja 100-godišnjica osnivanja hotela u Zelenici. A ujedno možda, kako su tadašnji Zeleni?ari i napisali – da je tim aktom bio "udaren temelj samome mjestu" – i 100 godišnjica same Zelenike. Autor 5 6 ZELENIKA TURISTIKA DESTINACIJA 7 Istorijski ogled Mjesto sa lijepim imenom – ZELENIKA - na isto?noj strani Topaljskog zaliva, najmla e je od svih naselja u Boki. Nastalo je kao zaseok Kuta, a razvilo se tek od po?etka XX vijeka uz novu krajnju željezni?ku stanicu i novu luku, pa od tada važi i kao kolijevka savremenog turizma. Baš ovaj poslijednji faktor – sklonost ka propagandi turisti?ke atraktivnosti – izazvalo je vitoperenja, koja se do danas prepri?avaju. Prije svega oko imena: zahvaljujuLi izvanredno bogatoj šumskoj okolini, naro?ito u okolini mjesnog hotela, po?elo je tuma?enje tog imena po mediteranskom bilju. Pretjeralo se ?ak i u uzro?nosti: željeznica radi hotela! Sa druge strane, došlo je do neobi?nog osporavanja turisti?kog zna?aja po sebi. No ispravljanje takvih vitoperenja – kroz istorijski realisti?an pogled na Zeleniku – baš ne umanjuje turisti?ku kvalifikaciju mjesta, nego se ta fakti?nost upravo utvr uje. Prostorom Zelenike može se smatrati dolina i pripadajuLe padine izmedju obalskih brijegova Lalovina i Zmijica, a u dubinu do Trojice, bez crkve na tom vrhu. Zelenika naime nema ni crkvu ni groblje, baš zato, što je nastala spajanjem zaseoka od starih sela SasoviL i Kuti. Naro?ito u Kute, ima tragova života još iz ilirskog doba. O tome svjedo?e pogrebne „gomile“, od kojih je jedna i istražena, na lokalitetu Glogovik. Sa relativno bogatim rezultatom: uz spaljene pokojnike na eno je tu nešto keramike, bronzani nakit, niske Lilibara, staklena pasta, a i fragmenti gvozdenih noževa i strijela.1 Kutska grupa gomila leži u nizu pretpostavljivih predistorijskih naselja, koje se protežu od gradine (utvr enog mjesta) u Vrbanj, preko Kruševice, Kamena, Poda i Repaja do Bijele. Pa na tom potezu, preko Kuta, treba misliti i na postojanje nekakve saobraLajnice. U ?ijem domaku se pak nalazi peLina BunoviLi, skoro na vidiku Zelenike, gdje su na eni i predilirski tragovi. Uostalom, sam prostor Zelenike tada treba još zamisliti kao neku plitku morsku uvalu. Dalje, zna se da su Rimljani osvojili Boku 228. godine p.n.e. Pa su oni izgradili cestu izme u starih gr?kih kolonija, Cavtata i Budve, ozna?enu u tzv. Peutingerovoj karti rimskih puteva. Maltene nesumnjivo je da je taj put prolazio Zelenikom. Konkretno: autor se sjeLa – još iz djetinjstva – nekog kamenog plo?nika, koji je promolio u hotelskom parku prilikom kopanja jednog kanala, radi voda koje su se tu slivale sa Lalovine. Da se moglo raditi o rimskim ostacima, potvr eno je ina?e arheološki2, a da se ovdje ?ak mogla nalaziti luksuzna „villa rustica“ pokazalo se prilikom gradnje kuLe BegoviL, tu u strani, gdje su se pojavili fragmenti mozai?kog poda od sivožutih kami?aka. Tragovi takvih slobodnih vila nalaze se i u okolini: kod Tivta, u Bijeloj, u Kumboru ili u Sutorini – uvijek na pejsažno atraktivnim mjestima. 1. Ilija PušíL: Arheološki lokaliteti i stanje arheološke nauke u Boki kotorskoj. In: Glodišnjak Boka (dalje skraLeno: B.) 1/1969.