PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

CRNA GORA

MINISTARSTVO ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA

Predlog Programa razvoja kulturnog turizma Crne Gore s Akcionim planom 2019 – 2021. godine

Mart, 2019. god.

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

OBRAĐIVAČ: Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa CAU Centar za arhitekturu i urbanizam Program razvoja kulturnog turizma Crne Gore s Akcionim planom 2019 - 2021. NAZIV PROJEKTA: godine (u daljem tekstu PRKT) FAZA: Predlog DIO: Osnovni dio RADNI TIM CAU: Vođa tima Snežana Besermenji - Doktor geografskih nauka

Koordinator izrade Strategije Zorica Babić, – Dipl. Ekonomista

Sintezni tim: Zorica Babić, – Dipl. Ekonomista Slavica Jurišević - Dipl.ing. arhitekture -Konzervator Ksenija Vukmanović, Dipl. Ing.arhitekture

Administrativno-tehnička podrska Mladen Vuksanović – Spec. App. in management

Tehnička podrška Miroslav Vuković – Ing. Računarstva Rade Bošković – BSc arhitekture

Prevod Slobodanka Knežević – Prof.eng.jezika i književnosti

KOMISIJA ZA Ćazim Hodžić, Predsjednik PRAĆENJE REALIZACIJE POSLA Tamara Đukić, sekretar

Dobrila Vlahović, član, Ministarstvo kulture

Anastazija Miranovic, član, Narodni muzej Crne Gore

Jelena Mugoša, član, Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ljiljana Ćetković Maraš, član, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore

Sanja Vojinović, član, Zajednica opština

Žana Filipović, član, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava

2

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.  1.UVOD ...... 6 1.1. EKONOMSKI, DRUŠVENO-KULTURNI I PROSTORNI UTICAJ ...... 6 1.2. DEFINICIJA KULTURNOG TURIZMA ...... 8 1.3. SEGMENTI KULTURNOG TURIZMA ...... 9 1.4. TIPOLOGIJA TURISTA U KULTURNOM TURIZMU ...... 10 1.5. ZAŠTO KULTURNI TURIZAM U CRNOJ GORI ...... 10 2.USKLADJENOST SA POSTOJEĆIM STRATEŠKIM OKVIROM ...... 12 2.1. NACIONALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA CRNE GORE DO 2030.G; ...... 12 2.2. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA DO 2020...... 12 2.3. SREDNJOROČNI PROGRAM RADA VLADE CRNE GORE 2018-2020 ...... 13 3.VIZIJA RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA I CILJ RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA SA PRIORITETNIM MJERAMA I AKTIVNOSTIMA ...... 14 4.ULOGA DRŽAVE U RAZVOJU KULTURNOG TURIZMA ...... 16 5.SWOT ANALIZA ...... 18 6.PARTNERSTVA U KULTURNOM TURIZMU ...... 21 7.DOSTUPNI FONDOVI ZA IMPLEMENTACIJU MJERA U AKCIONOM PLANU ...... 23 8.SMJERNICE ZA PROMOCIJU KUTURNOG TURIZMA ...... 29 9.OPERATIVNI CILJEVI RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA ...... 32 9.1. ODRŽIVI TURISTIČKI RAZVOJ I ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE ...... 32 9.2. OPERATIVNI CILJEVI RAZVOJA I CILJNE GRUPE ...... 35 9.3. LJUDSKI RESURSI I FINANSIRANJE ...... 38 9.4 ORGANIZACIONA STRUKTURA ...... 40 10 AKCIONI PLAN ...... 46 10.1. OPERATIVNI CILJ 1: OBOGAĆIVANJE DESTINACIJSKOG LANCA TURISTIČKIH PROIZVODA VRIJEDNOSTIMA KULTURNE BAŠTINE ...... 46 Kulturna infrastruktura predstavlja temelj kvalitetne valorizacije postojećih kulturnih resursa i imauticaj na promet u kulturnom turizmu. U kulturnoj infrastrukturi izdvajaju se institucionalni i vaninstitucionalni sektori, a oba sektora imaju značajnu ulogu u razvoju i promovisanjukulture...... 46 10.2. OPERATIVNI CILJ 2: PODIZANJE TRŽIŠNE PREPOZNATLJIVOSTI KAO DESTINACIJE KULTURNOG TURIZMA ...... 46 10.2.1. RAZVOJ PROIZVODA ...... 46 10.2.2. MARKETING ZA KULTURNI TURIZAM ...... 48 10.2.3. GLAVNI AKTERI (STEJKHOLDERI) U KULTURNOM TURIZMU ...... 49

3

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

10.3. OPERATIVNI CILJ 3: UNAPREĐENJE DESTINACIJSKOG UPRAVLJANJA I MENADŽMENTA ...... 50 11 INDIKATORI ...... 59 12 MONITORING I MJERENJE EFIKASNOSTI IMPLEMENTACIJE PROGRAMA ...... 61 13 GANTOGRAM ...... 62 14 LITERATURA I IZVORI: ...... 66

ANEKS 1 – ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

SADRŽAJ: 1. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 1.1. ANALIZA ZAKONSKE REGULATIVE 1.1.1. ZAKON O TURIZMU I UGOSTITELJSTVU 1.1.2. NACIONALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA CRNE GORE DO 2030. GODINE (NSOR) 1.1.3. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA U CRNOJ GORI DO 2020. (SRT) (decembar 2008.) 1.1.4. ZAKON O KULTURI 1.1.5. ZAKON O ZAŠTITI KULTURNIH DOBARA 1.1.6. ZAKON O ZAŠTITI PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA 1.2. ANALIZA POSTOJEĆE PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE 1.2.1. IZVOD IZ PROSTORNOG CRNE GORE DO 2020. 1.2.2. IZVOD IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE PODRUČJA POSEBNE NAMJENE 1.2.3. PROSTORNO URBANISTIČKA PLANSKA DOKUMENTACIJA 1.3. ANALIZA STRATEŠKIH PLANOVA RAZVOJA OPŠTINA 2. PRIMJERI DOBRE PRAKSE 2.1. PRIMJERI MODELA ORGANIZACIJE I FINANSIRANJA 2.2. TURISTIČKE RUTE I PUTEVI 2.3. VJERSKI TURIZAM 2.4. INDUSTRIJSKA ARHITEKTURA KAO KULTURNO TURISTIČKI PROIZVOD 2.5. ARHEOLOŠKI LOKALITETI 2.6. RITUALI I SVEČANOSTI, FESTIVALI 2.7. INTERPRETACIJSKI CENTRI 3. UPOREDNA ANALIZA KULTURNOG TURIZMA KONKURENTSKIH ZEMALJA 3.1. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE HRVATSKE I CRNE GORE

4

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

3.2. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE SLOVENIJE I CRNE GORE 3.3. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE SRBIJE I CRNE GORE 3.4. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE I CRNE GORE 3.5. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE ALBANIJE I CRNE GORE 3.6. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE GRČKE I CRNE GORE 4. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 4.1. KULTURNA DOBRA NA LISTI SVJETSKE BAŠTINE UNESCO-a 4.2. KULTURNA DOBRA NA NACIONALNOJ TENTATIVNOJ LISTI 4.3. KULTURNO ISTORIJSKE CJELINE 4.4. KULTURNO ISTORIJSKI OBJEKTI 4.5. LOKALITETI ILI PODRUČJA 4.6. NEVALORIZOVANI SEGMENTI NEPOKRETNE KULTURNE BAŠTINE 4.7. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA 4.8. REZULTATI 5. TURISTIČKA VALORIZACIJA KULTURNIH DOBARA 5.1. KVALITATIVNO-KVANTITATIVNA METODA 5.2. METODA PO MODELU HILARI DU KROS 5.3. VALORIZACIJA MANIFESTACIJA IZ OBLASTI KULTURE 6. STANJE KULTURNO TURISTIČKE PONUDE 7. SWOT ANALIZA 8. USKLADJENOST SA SREDNJOROČNIM PROGRAMOM RADA VLADE DO 2020G.

ANEKS 2 – RESURSKI KULTURNOG TURIZMA

5

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. 1. UVOD

Strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020.godine, ustanovljeno je opredjeljenje da se turizam, kao najvažnijarazvojna privredna grana, sistematski i kontinuirano razvija i unapređuje sa ciljem formiranja visoko-kvalitetne turističke destinacije sa cjelogodišnjim turističkim proizvodom prilagođenim savremenoj potražnji, što bi imalo za rezultat obezbjeđenje dugoročne konkurentske prednosti.Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore donijelo je odluku o izradi Programa razvoja kulturnog turizma Crne Gore do 2021.godine. Ovaj segment turističke privrede može značajno doprinijeti stvaranju imidža visoko kvalitetne turističke destinacije. Nosilac Programa razvoja kulturnog turizma je Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a glavni partner je Ministarstvo kulture Crne Gore. U formiranju kulturno turističkih proizvoda učestvovat će turistički i kulturni sektor na nacionalnom nivou, kao i na nivou lokalne samouprave.

Zbog specifičnosti kulturnog turizma, kao posebnog segmenta turističke privrede, njegov razvoj će se zasnivati na saradnji eksperata u kulturnom i turističkom sektoru, uz podršku lokalne zajednice. Angažovani iz kulturnog sektora će ocjenjivati istorijsku i umjetničku vrijednost kulturne baštine, kao i njenu osjetljivost (robusnost), a angažovani iz turističkog sektora će ocjenjivati tržišnu privlačnost kulturne baštine, kao i faktore koji su značajni pri formiranju kulturno turističkog proizvoda.

U prethodnom periodu Crna Gora je bila prepoznata kao destinacija pretežno kupališnog turizma u ljetnjim mescima, ali zbog povećane potražnje savremenog turiste za osmišljenim i zaokruženim turističkim proizvodom, potrebno je razvijati kulturni turizam, kao samostalni turistički proizvod ili u kombinaciji sa drugim turističkim proizvodima.

Potencijal za formiranje i razvoj kulturnog turističkog proizvoda u Crnoj Gori je bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština, nastala kao posledica bogate i burne istorije. Ubrzani razvoj turizma u obalnom području i aktiviranje turizma u planinskom području su povoljna osnova za unapređenje turističke ponude formiranjemkonkurentnog kulturnog turističkog proizvoda.

Prepoznavanje ekonomskog, društvenog, kulturnog i prostornog uticaja kulturnog turizma na ekonomski i kulturološki rast, definicija pojma kulturni turizam i njegovih manifestacionih oblika, kao i analiza postojećeg stanja u oblasti zakonske regulative, razvojnih i planskih dokumenata i resursa, početni su koraci u stvaranju jasnog koncepta u definisanju strateških prioriteta i plana daljih aktivnosti. 1.1. EKONOMSKI, DRUŠVENO-KULTURNI I PROSTORNI UTICAJ

Kulturni turizam je turistički proizvod, koje će do 2020.godine biti među pet najvažnijih segmenata na turističkom tržištu (UNWTO, 2001). Prema podacima UNESCO-a kulturni turizam je najbrže rastući sektor turističke privrede, mada, treba istaći, da je teško tačno utvrditi veličinu ovog fenomena.

Prepoznajući trendove kretanja razvoja turizma na svjetskom nivou, kao i kretenja na turističkim emitivnim tržištima, posebna pažnja je usmjerena na razvoj kulturnog turizma za koji Svjetska turistička organizacija (WTO)predviđa godišnji rast od 15% do 2020.godine imajući u vidu procjene da 37% svih međunarodnih putovanja uključuje neki oblik kulturnog turizma (UNWTO, Toutusm Higliths, 2018 Edition).

Danas je Evropa jedna od najatraktivnijih destinacija za turiste zainteresovane za kulturni turizam. U Evropskoj Uniji je ovaj vid turizma posebno razvijen, a predviđa se da će turizam uopšte biti dominantan sektor regionalne i lokalne ekonomije. European Cultural Network iznosi socio-kulturne i demografske trendove, koji utiču na rast kulturnog turizma u Evropi, a to su: starenje populacije, porast platežne moći 6

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. populacije jačanjem srednje klase, sve sofisticiraniji potrošači, porast upotrebe interneta i liberalizacija transporta.

Svjetska turistička organizacija ističe da će na porast turističkog tržišta značajno uticati turisti iz rastuće srednje klase Kine i Indije. Njih neće privlačiti evropske plaže, jer dolaze sa prostora koje već sadrže takve prirodne ljepote. Oni će biti zainteresovani da otkrivaju i uživaju u evropskom kulturnom nasljeđu. Evropsko turističko tržište treba da se prilagodi ovim promjenama tražnje novih turista sa azijskog tržišta, jer treba imati u vidu, da je danas svaki četvrti stanovnik planete Kinez. U uslovima savremene globalizacije, potrebno je kreirati jedinstven identitet pojedinih prostora. Upravo je kulturni turizam područje za primjenu novih mogućnosti marketinga i marketing aktivnosti, u cilju pozicioniranja manje poznatih mjesta. Ljudi putuju iz različitih razloga, a kultura je jedan od njih. Posjeta mjestima kulturnebaštine se smatraju jednim od vodećih elemenata putovanja (Kerstetter, Confer, Graefe, 2001), jer se države i gradovi međusobno razlikuju po istoriji, kulturi i kulturnom nasljeđu.

Ekonomski značaj kulturnog turizma ogleda se kroz finansijsku podršku očuvanju, revitalizaciji i promociji kulturnih dobara sa jedne strane, i omogućavanje finansijske i organizacione nezavisnosti ustanova kultura sa druge. Upravo zato je kulturni turizam pokretač razvoja gradova, regija i zemalja. Socijalni uticaj kulturnog turizma je materijalan, ali on ima i nematerijalne efekte, kao na primjer razvoj svijesti i briga o kulturnom nasljeđu, sopstvenim kulturnim vrijednostima i kreiranju kulturnog identiteta. Kulturne atrakcije, koje su privlačne za lokalno stanovništvo su isto tako privlačne i za turiste (McKercher, 2001).

Trend porasta gradskog turizma bilježi najveću stopu rasta na turističkom tržištu Evrope. Oko 20% turista koji posjećuju gradove ocjenjuje da je glavni motiv njihove posjete kultura. Savremeni turista ima želju da upozna autentičnu i tradicionalno specifičnu lokalnu zajednicu, zbog čega treba podići kulturni i obrazovni nivo lokalnog stanovništva, jer nedovoljna edukacija može dovesti do kulturnog konflikta, zbog velikih razlika u vrijednosnim sistemima, koji mogu postati barijera socijalno-kulturnoj razmjeni i održivosti. Na taj način, može da se stvori loš imidž destinacije na turističkom tržištu. Važan preduslov uspješnog razvoja kulturnog turizma je poznavanje,poštovanje i vjerovanje u vrijednosti prostora u kojem se živi, da bi na pravi način mogli prezentovati. Lokalno stanovništvo treba da ima kulturne navike i potrebu da ih prenese dalje,kao i da shvati da može imati korist od razvoja kulturnog turizma.

Pojava turizma zasnovanog na nasljeđu je izazvala mnoštvo studija posvećenih analizi fenomena kulturnog turizma i razloga za njegov progresivan rast (Hewison 1987, Prentice 1993, Rojek 1993, Shaw 1991, Urry 1990). Objašnjenje za porast popularnosti turizma zasnovanog na nasljeđu su različita,ali sva se slažu da turisti žele viši nivo iskustva kulturne baštine, bilo da su značajna i “autentična”, ili pak plitak vid zabave upakovan kao “pseudodogađaj” ili mogućnost za ljude da stvore i strukturiraju svoje turističko iskustvo (MacCannell 1976, Boorstin 1964, Urry, 1990). Kroz kulturni turizam aktiviraju se stanovnici, privlače se posjetioci, razvija se ekonomija, ostvaruje se ekonomska i kulturna razmjena među ljudima, kao i edukacija. Kulturni turizam ima značajne ekonomske prednosti po destinaciju, jer je manje podložan sezonalnosti i privlači turiste veće platežne moći, a doprinosi i otvaranju novih radnih mjesta.

U svojim počecima, kulturni turizam se smatrao tržišnom nišom koja dopunjuje osnovnu ponudu, i danas često predstavlja dodatni sadržaj kako bi se turističko iskustvo obogatilo kvalitetnim programom. Međutim, kulturni turizam može biti osnovna ponuda destinacije. Određene destinacije nemaju resurse koji bi predstavljali osnovu za razvoj masovnog turizma, u tim slučajevima se često pribjegava stvaranju manjeg, ali autentičnog proizvoda vezanog uz kulturu i upravo na taj način stvara se imidž, odnosno identitet destinacije (Jenkins, Jones, 2002). Nestajanje granice između “kulturnog” i “ekonomskog”, tačnije kultura se sve više koristi kao način ekonomske regenaracije i kreiranja kulturnih ustanova, kao važno oružje u konkurentskoj borbi za privlačenje stranih ulaganja u evropske gradove (Bianchini, 1990). Kada je 7

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. u pitanju kulturni turizam zasnovan na nasljeđu, nije dovoljno samo da se posmatra pitanje razvoja atraktivnog nasljeđa. Veliki značaj i uticaj na kreiranje ponude ovih atrakcija ima ko konzumira ove atrakcije. Nestajanje tradicionalnih podjela između proizvodnje i potrošnje, kao i između kulturnog i ekonomskog, su primjer nestanka granica između sredstava i proizvodnje. Nekadašnji proizvodni prostor se sada pretvara u konzumne, kao na primjer nekadašnji rudnici uglja koji su pretvoreni u muzeje i vizitorske centre. Može se reći da je čitav turizam ustvari kulturni doživljaj, koji proizilazi iz kulturne funkcije turizma. 1.2. DEFINICIJA KULTURNOG TURIZMA

Svjetska turistička organizacija definiše kulturni turizam kao kretanje ljudi zbog želje da zadovolje potrebu za raznovrsnošću, sa težnjom da podignu individualni nivo kulture dovodeći do novih znanja, iskustava, što povećava edukativnu ulogu kulturnog turizma (WTO, 1985).Kulturni turizam je oblik turizma čija je svrha, između ostalog, otkrivanje spomenika i lokaliteta. Zbog toga ima pozitivan uticaj na iste, utoliko što doprinosi njihovom održavanju i očuvanju. Ovaj oblik turizma u stvari opravdava napore, koje spomenuto održavanje i očuvanje zahtjevaju od ljudske zajednice zbog socio-kulturne i ekonomske dobrobiti koju donose stanovništvu (ICOMOS-ova Povelja o kulturnom turizmu,1976).

U stručnoj literature se može naći veći broj definicija kulturnog turizma, a to se može objasniti velikim brojem turističkih proizvoda. Najrasprostranjenija definicija je da je kulturni turizam turizam posebnih interesa u kojem kultura čini osnovu, kojom se privlače turisti (Zeppel, 1992).Kulturni turizam predstavlja kretanje ljudi ka kulturnim atrakcijama, koje se nalaze van mjesta njihovog boravka, sa namjerom da prikupe nove informacije i iskustva, da bi zadovoljili svoje kulturne potrebe (Richards, 1999).Kulturni turizam je takva vrsta turizma gdje muzeji, izložbe, koncerti predstavljaju cilj turističkih posjeta ili takva vrsta turzma, koja je vezana za materijalnu baštinu, od religijskih spomenika do arhitektonskih djela (Richards, 2002).Za brojna tradicionalna društva širom svijeta, spomenički lokalitet je od manje važnosti. To je posebno vidljivo kod lovačkih i sakupljačkih naroda, gdje usmena tradicija ima najveću snagu. Pripadnici takvog društva osjećaju svoju baštinu podjednako vrijednom, kao što stanovnik Pariza oseća Luvr ili Ajfelovu kulu. Tako baštinu jednog takvog tradicionalnog društva čine priče, pjesme ili plesovi, koji se prenose iz generacije u generaciju (Seal, Ronald, 1996).

Kulturni turizam je posjeta osoba van domaće zajednice, koje su motivisane potpuno ili djelimično interesom za istorijske, umjetničke i naučne institucije regiona ili životni stil lokalne zajednice (Sylbergberg, 2003).Kulturni turizam je putovanje usmjereno prema iskustvu umjetnosti, baštine i posebnih osobina destinacije (White House Conference on Travel and Tourism, 1995).Pojam kulturnog turizma predstavlja putovanja, koja uključuju posjetu kulturnim resursima bez obzira na inicijalnu motivaciju. Ovaj termin je ograničen, jer previđa važan element u turizmu, a to je zabava (Hughes, 1996).

Kulturni turizam se zasniva na mozaiku lokaliteta, tradicija, umjetničkih oblika, slavlja i iskustava, koje stvaraju portret naroda ili nacije, reflektirajući raznolikost i njihov karakter. "O kulturnom se turizmu mora razmišljati, jer zapravo ne postoji druga vrsta turizma. Turizam jeste upravo to… Ljudi ne dolaze u Ameriku zbog aerodroma, oni ne dolaze zbog hotela ili sportskih i rekreacijskih terena. Oni dolaze zbogkulture: visoke kulture, niske kulture, srednje kulture, desne, lijeve, stvarne ili zamišljene, oni dolaze da vide i upoznaju Ameriku (Garrison Keillor, 1995).

Najopštija definicija kulturnog turizma glasi, da je kulturni turizam žanr turizma specifičnog interesa, koji se zasniva na potrazi za učešćem u novim i značajnim kulturnim iskustvima bilo estetskim, intelektualnim, emotivnim ili psihološkim (Reisinger, 1994).

8

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Kulturni turizam ne uključuje samo kulturu, nego i zabavu, pejzaž, gastronomiju, visokokvalitetne prehrambene proizvode, rukotvorine, događaje, ture i izlete. Posjetioci žele da se informišu o svemu što se nalazi na jednoj teritoriji, konzumirajući mješavinu navedenih elemenata, umjesto gole destinacije. U većini slučajeva oni ostaju u okviru jedne teritorije, jer kupuju i konzumiraju različite vrste usluga. Ovo nije turista koji samo gleda, on proba i učestvuje. On ima vremena da upozna cijelu teritoriju i sve njene specifičnosti, a ne samo da registruje opšte poznate turističke slike i motive. Turisti putuju do baštinskog lokaliteta zbog mješavine svih navedenih iskustava (The Po-Matilde, 2006).

Zbog višestruke shvaćenosti kulturni turizam se može nazvati područjem istraživanja bez jedinstvene teorijske osnove. Ipak, uopštena definicija kulturnog turizma odnosila bi se na vrste turizma selektivnih interesa, koji se temelje na traganju za učestvovanjem u novim i značajnim kulturnim iskustvima, bilo estetskim,intelektualnim, emotivnim ili psihološkim (Resiniger, 1994). 1.3. SEGMENTI KULTURNOG TURIZMA

U literaturi kulturni turizam se dijeli na: vjerski, obrazovni, festivalski, folklorni, kulturni turizam povezan sa kulturno-istorijskim nasljeđem, i nematerijalni kulturni turizam.

Vjerski turizamje specijalizovano putovanje koje je u potpunoj vezi sa religijom, i možemo ga definisati kao vjerujuće, ali u religijski turizam spada i obilazak religijskih mjesta i sakralnih objekata kaosegmenta kulturne baštine, pri čemu turista ne mora biti vjerujući. Motivi u vjerskom turizmu mogu biti mjesta hodočašća, mjesta vjerskih događaja i mjesta vjerske turističke atrakcije. Religiozni turizam nije novi fenomen. Religija je dugo vremena bila osnovni motiv za preduzimanje putovanja, i dugo je smatrana za najstariju formu neekonomskog putovanja. Svake godine milioni ljudi putuju (prema nekim procjenama oko 240 miliona Hrišćana, Muslimana i Hindusa je godišnje na hodočašćima) da posjete glavna mjesta hodočašća širom Svijeta, od antičkih do modernih (Timothy, Olsen, 2006). Takođe, smatra se da će ova vrsta turizma biti i dalje u porastu.

Folklorni turizam ima za cilj da kroz oblike klasičnog folklora obogaćuje različite aspekte kulturnog turizma. Turisti posjećuju folklorne događaje, kao i sabore narodnog stvaralaštva i zanata, gdje se prikazuje autentični folklor, narodna nošnja i nacionalna kuhinja.

Festivalski turizam se odlikuje dinamikom, a često i masovnošću, gdje se turistima predlaže da učestvuju u različitim formama tradicionalnih i savremenih kulturnih praznika. To su festivali različitih vrsta umjetnosti, autentičnih događaja, uključujući filmske festivale, pozorišne festival i karnevale. Uloga festivalskih vrijednosti je i u stvaranju pozitivne slike o destinaciji.

Kulturni turizam povezan sa kulturno-istorijskim nasljeđem je turističko putovanje sa ciljem posjete istorijskih i arhitektonskih spomenika, kao i ustanova kulture, bilo da su to muzeji, galerije, biblioteke ili kulturni centri.

Obrazovni turizam je specijalizovano turističko putovanje, koje utiče na povećanje obrazovnog i profesionalnog nivoa turiste. Motiv za obrazovni turizam je lična želja turiste za proširenjem znanja, to je turističko putovanje sa željom da se istražuje i nešto nauči o nacionalnim i lokalnim kulturnim vrijednostima prostora, koje je turista posjetio.

Nematerijalni kulturni turizam se zasniva na upoznavanju turista satradicionalnim načinom života lokalnog stanovništva, učenje lokalnog jezika, učešće u lokalnim manifestacijama i lokalnim zanatskim djelatnostima.

9

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. 1.4. TIPOLOGIJA TURISTA U KULTURNOM TURIZMU

Kulturnituristi se prema interesovanju mogu podijeliti na: specifične, koji se interesuju za određenu vrstu kulturnog doživljaja, i nespecifične, koji se interesuju za kulturu generalno (Hughes, 1996). Kulturni turisti prema primarnom cilju putovanja i dubini iskustva se dijele na:

 namjerni kulturniturista, kojem je kulturni turizam primaran motiv za posjetu destinacije, a turista ima dubok kulturni doživljaj;  kulturni turista-posmatrač, kojem je kulturni turizam primaran motiv za posjetu destinacije, a turista ima površno kulturno iskustvo;  slučajno oduševljen kulturni turista je turista koji ne putuje zbog kulturnog turizma, ali koji putovanje završava sa dubokim kulturnim doživljajem;  usputni kulturni turista ima slab motiv za kulturni turizam, a stečeno iskustvo je površno;  slučajni kulturni turista ne putuje zbog kulturnog turizma, ali učestvuje u pojedinim aktivnostima i doživljava površno iskustvo (McKercher, Du Cross,200).

Kulturni turista na osnovu tipičnih mjesta koja posjećuje i njihovnih interesovanja dijeli se na:

 turista kulturne baštine (dvorci, palate, gradske kuće, arheološki lokaliteti, muzeji, religiozna mjesta, spomenici, arhitektura);  umjetnički turista (pozorišta, koncerti, galerije, mjesta iz književnih djela, festivali, karnevali);  ativni turista (fotografije, slike, grnčarija, kuvanje, učenje jezika);  gradski kulturni turista (istorijski djelovi grada, obnovljeni istorijski djelovi grada, atrakcije iz umjetnosti I kulturne baštine, kupovina, noćni život);  ruralni kulturni turista (ekomuzeji, vinski putevi, sela, farme i nacionalni parkovi);  autohtoni kulturni turista (posjeta kulturnim centrima, kulturni performansi);  moderni kulturni turista (tematski parkovi i tematske atrakcije, koncerti popularne muzike, filmska događanja, industrijsko nasljeđe, zone šopinga) (Smith,2003).

1.5. ZAŠTO KULTURNI TURIZAM U CRNOJ GORI

Kulturni turizam u Crnoj Gori treba razvijati jer doprinosti formiranju imidža Crne Gore, produžetku turističke sezone, održavanju, kao i zaštiti kulturne baštine, pod uslovom da ima održivi razvoj. Savremeni turista ima potrebu za kulturnim obogaćenjem ličnosti, koja se ostvaruje turističkim kretanjem, neposrednim kontaktima i približavanjem različitim kulturama. Razvojem kulturnog turizma u Crnoj Gori ostaće dublji i trajniji tragovi u sjećanju turistima koji su boravili u Crnoj Gori.

Ovaj segment turističke privrede će doprinijeti socio-kulturnom razvoju lokalnog stanovništva. Takođe, kulturni turizam doprinosi ekonomskom razvoju, jer otvara nova radna mjesta i donosi prihode.Danas

10

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. kulturni turizam predstavlja rastuće tržište mnogih regiona, zbog čega mnogi regioni prihvataju kulturni turizam kao važan dio programa.

Crna Gora koja se opredijelila za turizam kao prioritetnu razvojnu privrednu granu,sa bogatom i raznovrsnom kulturnom baštinom može da razvija kulturni turizam i postane visoko kvalitetna turistička destinacija. U Crnoj Gori kulturni turizam može da se razvija kao samostalni turistički proizvod ili u kombinaciji sa drugim turističkim proizvodima.

11

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. 2. USKLADJENOST SA POSTOJEĆIM STRATEŠKIM OKVIROM

Strateški dokumenti koji su relevantni za predmetnu oblast su: 2.1. NACIONALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA CRNE GORE DO 2030.G;

Nacionalnom strategijom se uspostavlja sveobuhvatan okvir za nacionalni odgovor na izazove koji se nalaze na putu ka održivom razvoju crnogorskog društva, uzimajući pri tom u obzir zahtjeve u procesu pridruživanja Crne Gore EU. Strategijom se postavlja i platforma za prevođenje globalnih ciljeva i zadataka u nacionalne okvire.

Opredjeljenje da se Crna Gora razvija kao ekološka država zahtijeva posvećenost, istrajnost, hrabre odluke i značajna finansijska ulaganja.

U okviru podrške vrijednostima, normama i obrascima ponašanja značajnim za održivost društva, kao posebna vrijednost definisano je Unapredjenje značaja kulture kao temeljne vrijednosti duhovnog, društvenog I ekonomskog razvoja. Unapredjenje značaja kulture značajno doprinosi kvalitetu života građana. Da bi se poboljšao ekonomski status kulture, ona ne smije zavisiti isključivo od sredstavaopredijeljenih u budžetu na državnom nivou i u lokalnim samoupravama. Za produkciju kulturnih proizvoda i projekata moraju se naći i druge mogućnosti finansiranja.Kulturna industrija podrazumijeva izdavaštvo, muzičku, kinematografsku i audio-vizuelnu produkciju i multimedije, umjetničke zanate i dizajn koji nijesu striktno sektori industrije, ali su po upravljanju i organizaciji slični. Ova oblast je proširena i kreativnim industrijama, arhitekturom i drugim kategorijama umjetnosti (vizuelne, scenske umjetnosti itd.). Iako ekonomija i kultura imaju zajednički cilj – osvajanje što većeg broja potrošača – u praksi, ova dva sektora često nailaze na prepreke koje otežavaju njihove odnose I saradnju. Sistem zaštite kulturne baštine neophodno je unaprijediti. Trenutno, država ne uspijeva da se u potpunosti izbori s problemima u kojima se nalaze kulturna dobra. Kulturna baština treba da dobije adekvatan tretman kroz uređen i modernizovan pravni i institucionalni okvir, kao i postizanjem ravnoteže između javnih i privatnih interesa. Napredak u ostvarivanju navedenih potreba treba omogućiti kroz postizanje strateškog cilja NSOR do 2030. godine – Uspostavljanje efikasnog i savremenog sistema integralne zaštite, upravljanja i održivog korišćenja kulturne baštine i predjela. Za mjerenje napretka u sprovođenju ciljeva, mjera i podmjera NSOR, neophodna je primjena sistema indikatora održivog razvoja, koji omogućava preciznu mjerljivost procesa i ishoda sprovođenja mjera održivog razvoja, odnosno praćenje stanja i kretanja, kako u nacionalnom tako i u međunarodnom kontekstu. 2.2. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA DO 2020.

Program razvoja kulturnog turizma je usklađen sa Strategijom razvoja turizma I oslanja se na Operativni cilj 3: Crna gora je poznata i prihvaćena kao cjelogodišnja turistička destinacija, Mjera 3.2. Razvoj i unapređenje specifičnih turističkih proizvoda -Kulturni turizam i vjerski turizam, Prioritet 3.2.1. Kulturni turizam i vjerski turizam.

Kulturni turizam, zajedno sa obrazovnim turizmom, nije više nešto za šta je zainteresovan manji broj ljudi – kultura i obrazovanje bilježe napredak u turizmu. Prilikom realizacije kulturnog turizma potrebno je pridržavati se sljedeća četiri načela:

12

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

1. Potrebno je koncipirati ponude tako da odgovaraju i domaćem stanovništvu i turistima. To će doprinijeti ne samo povećanju autentičnosti ponuda za turiste, nego doprinosi i popunjenosti kapaciteta tih ponuda. 2. Kulturni turizam treba da pruži autentični doživljaj, specifičan za dotično područje – na mjestu gdje se provodi odmor potrebno je dobiti mogućnost doživljavanja kulture „uživo“. 3. Potrebno je kulturni potencijal ne samo brižljivo koristiti već i ponudu koncipirati tako da ide u korak sa životnom i socijalnom sredinom. 4. Ponude u kulturnom turizmu moraju da budu izuzetno stručne, temeljne i maštovite. Neophodno je koncentrisati se na ono što je izuzetno i karakteristično i kombinovati ga sa ostalim elementima ponude iz oblasti pješačenja, planinarenja, biciklizma, religije itd. Kako bi se postigla ekonomski neophodna frekvencija korisnika, predlažemo kombinovane programe: • tematski koncipirane: manastiri, crkve, katedrale i džamije – i izvan granica, seljaci u planinskim predjelima: život i običaji, tvrđave; • kombinacija: kultura i religija, zdravlje i kultura, kongresni turizam i kultura; • kao dnevni izlet: za pješačke, planinarske i biciklističke ture, vožnje autobusom; • kao tematski definisani programi duž puteva sa kojih se pruža pogled na panoramu i duž „divljih staza“.

2.3. SREDNJOROČNI PROGRAM RADA VLADE CRNE GORE 2018-2020

Srednjoročni program rada Vlade Crne Gore 2018-2020 sa prioritetima sublimirao je opredjeljenja prepoznata u krovnim strateškim dokumentima. Programom razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori do 2021. godine uspostavlja se jasna veza sa Srednjoročnim programom vlade i izražen je kroz konkretne aktivnosti i obaveze koje predstoje.

Valorizacija kulturne baštine u ekonomske i turističke svrhe i uspostavljanje javnoprivatnih partnerstava koja je u Srednjoročnom programu rada Vlade do 2020.godine utvrđena Proritetom 3. Cilj 23, predstavlja jedan od prioritetnih zadataka Radnog tima za sprovođenje razvoja kulturnog turizma. Podrazumijeva turističku valorizaciju nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara i nematerijalne baštine u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara koja definiše uslove njihove zaštite i očuvanja. Takođe pretpostavlja i turističku valorizaciju manifestacija kao i instucijacija, ustanova i objekata koji su nosioci kultrnih dešavanja na državnom I lokalom nivou (muzeji, galerije, biblioteke, arhivi i drugo prezentirano u Aneksu II). Turističku valorizaciju bi bilo poželjno vršiti po teritorijalnom principu: Regioni, Klasteri prepoznati Strategijom razvoja turizma, Posebna područja (Boka Kotorska, NP Skadarsko , Durmitorsko područje), teritorije opština. Formirajem registra kulturnih resursa prezentiranoj na jedinstvenoj karti, jasno će biti prepoznate zone koje je moguće u periodu do 2021.godine, na osnovu kulturno-istirijskih vrijednosti, atraktivnosti, turističke I saobraćajne opremljenosti, povezati u prepoznatljiv proizvod kulturnog turizma.

13

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

3. VIZIJA RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA I CILJ RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA SA PRIORITETNIM MJERAMA I AKTIVNOSTIMA

Kada se govori o uključivanju kulturne bašine u djelatnost turizma, da bi se postigli pozitivni kulturološki i finansijski efekti, neophodno je djelovatina više nivoa. Prvi nivo predstavljaju odgovorni u državnim upravama i upravama jedinica lokalne samouprave, koji su prepoznali značaj, koji kulturna baština ima za razvoj turizma i ostvarenje ekonomskih efekata, zato podržavaju i unapređuju te procese. Drugi nivo predstavljaju Nacionalna turistička organizacija i lokalne turističke organizacije, koje će da promovišu turizam u okruženju, uključujući i kulturni turizam. Treći nivoje menadžment kulturnog sektora, koji mora da osavremeni svoju ponudu, da potpomogne ili inicira napore da kulturna baština postane nezaobilazna, ako ne i primarna turistička atrakcija, pa u pojedinim slučajevima i generator razvoja turizma. Razvoj kulturnog turizma zavisi podjednako od javne turističke i kulturne politike zemlje, od menadžmenta turističkog sektora, kao i od menadžmenta u kulturnom sektoru. U skladu sa navedenim, potrebno je na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou odrediti pravce i programe razvoja kulture i turizma, kao i definisati operativne planove. Pored toga, stalnim usmjeravanjem kadrova i stvaranjem stručnjaka za specifične zadatke u oblasti kulturnog turizma, obezbijediće se adekvatna zaštita, pravilno upravljanje i prezentacija kulturne baštine. Potrebno je da kulturna baština, u pojedinim slučajevima pretrpi promjene, koje su vezane za njihovu ulogu u razvoju kulturnog turizma, a to je da pored čuvanja, predstavljanja i izučavanja, stvara i prostor za učenje, druženje i zabavu. Ostvarenje sopstvenih prihoda u kulturnom sektoru je važno ukoliko se želi omogućiti realizacija kreativnih programa i modernizacija. Budžet u sektoru kulture je nedovoljan, da bi se realizovale neophodne aktivnosti za uspješnije poslovanje. Zato će zaposleni u sektoru kulture morati da traže druge izvore finansiranja, učešćem na različitim konkursima, kroz dobijanje donacija stranih vlada i ambasada, s obzirom da veliki broj fondova Evropske Unije finansira projekte upravo iz oblasti kulture i turizma. Zaposleni u sektoru kulture treba da sarađuju sa zaposlenima u sektoru turizma, tako što će se aktivirati na turističkom tržištu, što je moguće realizovati kroz saradnju sa turističkim agencijama i hotelima. Ostvarenjem međusobne saradnje, turističke agencije će imati raznovrsnu, a hoteli dodatnu ponudu. Takođe, modernizacija u kulturnom sektoru bi trebalo da unese faktor nesvakidašnjosti i iznenađenja, a trebalo bi voditi računa i o osavremenjavanju vizuelnog izgleda na primjer muzejskih postavki, za koje jeuglavnom karakteristično za sada, da je zastupljena statičnost kako stalnih, tako i privremenih postavki. Kulturna baština Crne Gore je ne samo dovoljna, nego i značajna osnova za razvoj kulturnog turizma, ali ona je za sada pasivni dio turističke ponude. Međutim, savremeni turizam traži aktivnosti, dešavanja i doživljaje, pa je samim tim potrebno oživiti kulturnu baštinu putem kulturnih aktivnosti. Povećanjem atraktivnosti i popularizacijom kulturne baštine, kao i njenim uključivanjem u turističke tokove, može se doprinijeti razvoju šireg okruženja, poboljšanju imidža zemlje i poboljšanju kvaliteta života lokalne zajednice. Razvojem kulturnog turizma obezbijediće se otvaranje novih radnih mjesta, izgradnja potrebne infrastrukture i povećanje opšte atraktivnosti.

Programom razvoja kulturnog turizma Crne Gore do 2021.godine, neophodno je:  Definisati strateški cilj za razvoj kulturnog turizma;  Definisati najvažnije turističke proizvode za razvoj kulturnog turizma;  Definisati mjere i aktivnosti za razvoj kulturnog turizma u sljedećim oblastima:

14

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

o Pravni okvir; o Održivi turistički razvoj i zaštita kulturnih dobara; o Ciljeve razvoja kulturnog turizma; o Ciljne grupe/potencijalne korisnike; o Razvoj proizvoda; o Kvalitativno poboljšanje ponude i usluga; o Razvoj ljudskih resursa i edukacija; o Organizaciona struktura (međusobna saradnja, udruženja i sl.).

U Crnoj Gori postoje primjeri konkretne ponude, ali nijesu dovoljno tematski ili teritorijalno koncipirane. Postoji i prodaja proizvoda kulturnog turizma, ali ne u dovoljnoj mjeri. Zato je potrebno formirati nove kulturno-turističke proizvode, koji će se plasirati na turističkom tržištu, a za početak treba formirati atraktivnubazu u domenu kulture. U Aneksu 1 Programa razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori do 2021.godine, navedeni su primjeri uspješne valorizacije kulturne baštine u pojedinim zemljama. Jedan od najboljih primjera je francuski muzej "Luvr"koji je najposjećeniji muzej u Svijetu. Prema zvaničnom saopštenju, muzej je 2017. godine imao 8,1 miliona posjetilaca, što je za 10 % više nego 2016.godine (jer je te godine turizam pretpio velike gubitke zbog serije terorističkih napada). Od tog broja, 70 % posjetilaca su stranci, najviše iz SAD, Velike Britanije i Kine. Zarada mujzeja na godišnjem nivou je značajna, jer samo ulaznica za posjetu stalne postavke košta 15 eura (www.tiqets.com). Francuzi su prvi shvatili da se od kulture mogu ostvariti značajni ekonomski efekti, prije svega preko turizma. Francuska je najposjećenija turistička destinacija u Svijetu, koja svoju ponudu bazira prvenstveno na kulturnoj baštini. Od zemalja u tranziciji, kao jedna od najuspješnijih u turističkoj privredi je Mađarska, koja svoju turističku ponudu prvenstveno bazira na kulturnoj baštini. Mađarska je imala 4500 dvoraca i kurija, a danas se taj broj smanjio na 3500, različitih nivoa vrijednosti i zaštite. Promjenom društveno-ekonomskog sistema, u Mađarskoj devedesetih godina dvadesetog vijeka, privatizovano je oko 70% nekadašnjih plemićkih rezidencija. Odličan primer je dvorac Gedele, najveći barokni dvorac u Mađarskoj, poznat je po svojoj bogatoj istoriji i jedinstvenom arhitektonskom stilu. Danas predstavlja muzej sa 26 uređenih odaja u svom starom sjaju. Dvorac je vlasništvo Ministarstva nacionalne kulturne baštine Mađarske, Uprave grada Gedele i projektantskog biroa Manhil, što znači da je u nadležnosti države sa određenim stepenom samostalnosti. Dvorcem od 1994. godine upravlja Javno preduzeće Kraljevski dvorac. Dvoracje 1996. godine zvanično otvoren za posjetu, a u dvorcu je zaposleno 60 osoba različitih profesija, koje su zadužene za očuvanje dvorca i njegovu valorizaciju ( www.kiralyikastely.hu/).

15

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

4. ULOGA DRŽAVE U RAZVOJU KULTURNOG TURIZMA

Država je donošenjem Programa razvoja kulture, kao strateškog dokumenta, definisala dugoročne ciljeve i prioritete razvoja kulture, kao i organizacione, finansijske i administrativne mjere za njihovo sprovođenje. Sektor kulture je sistemski strukturiran i definisan u skladu sa evropskim standardima. Crna Gora je postala članica brojnih međunarodnih asocijacija i organizacija, učestvovala je uznačajnim regionalnim programima saradnje, aod 2014. godine uključena je u novugeneraciju najznačajnih evropskih programa – „Evropa za građane“i „Kreativna Evropa“, odnosno potprograma Kultura i MEDIA. Na polju međunarodne prezentacije, promocije i afirmacije crnogorske kulture ostvarena je intenzivna saradnja kroz razne sporazume, učešća na svjetskim manifestacijama poput Bijenala umjetnosti u Veneciji, filmskim festivalima u Kanu, Berlinu, Lajpcigu, međunarodnim sajmovima knjiga.Crna Gora učestvuje u brojnim programima međunarodnih organizacija: UNESCO, Savjet Evrope, Evropska komisija i Savjet za regionalnu saradnju.Članicaje brojnih asocijacija i organizacija u oblasti kulture i turizma.Međutim,podrškakulturnoj baštini još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou jer država nema dovoljno sredstava, zbog čega izostaje pravo razumijevanje značaja njene uloge u savremenom društvu i mogućnosti njene adekvatne valorizacije. Takav pristup se reflektuje u svim elementima sistema zaštite kulturnih dobara i upravljanja kulturnim dobrima. Uslove za razvoj kulturnog turizma treba da stvori država. Ona obezbjeđuje zakone za zaštitu i upravljanje kulturnom baštinom i formira organizacioni okvir za ustanove i organizacije, koje će se baviti kulturnim turizmom. Država obezbjeđuje subvencije za rad organizacija i drugih subjekata, koji se bave razvojem kulturnog turizma, kao i projekte koji promovišu lokalnu kulturnubaštinu i omogućavaju njegovo uključivanje u turističku ponudu. Razvoj kulturnog turizma se odvija kroz sektor kulture i sektor turizma. Upravljanje ova dva sektora u Crnoj Gori se vrši na nivou države i nivou opštine. Kultura se svodi na finansiranje od strane države, jer uglavnom nema vlastite prihode. Država najčešće koristi kulturu za formiranje identiteta i zato je kulturna baština jedan od prioriteta kulturne politike u većini država. Međutim, finansije se svode na subvencije kulturnih ustanova, a taj oblik ulaganja nije percipiran sa direktnim ulaganjem u kulturni turizam i na taj način predmetne ustanove kulture ne mogu da izvrše povrat uloženih sredstava kroz turističke aktivnosti. Državne subvencije u ustanove kulture predstavljaju ulaganje u identite, ali nemaju poslovnu dimenziju. Kulturni turizam daje mogućnost kulturi da ostvari ekonomske efekte. Međutim, mora da se prevaziđe očigledno nepovjerenje u kulturu kao sektor u kojem ne mogu da se ostvare prihodi. U državnoj kulturnoj i turističkoj politicitreba da bude vidljiv uticaj velikih međunarodnih organizacija, kao što su UNESCO i Savjet Evrope, kao i pojedinih strukovnih organizacija, na primjer ICOM ili ICOMOS. Međutim, to nije mjerljivo za uspješno upravljanje kulturnim turizmom, jer te organizacije imaju kulturno- turističke programe koji se vode prioritetom pripadanja određenoj kulturi, kao i idejom edukacije o drugima i njihovoj kulturnojbaštini, tako da je čest slučaj da su finansije nebitne. U svakoj državnoj politici ostvareni ekonomski efekti su najprivlačniji, zato navedene međunarodne organizacije nisu vidljive. U Crnoj Gori uloga države u turizmu je dobro regulisana, jer je ona izrazito turistička zemlja u kojoj turizam značajno utiče na državni prihod, pa je ulaganje države u turizam znatno veće nego u kulturu. Ulaganja su usmjerena na kapitalne turističke objekte kao što su turistički kapaciteti, jer oni najbrže ostvaruju ekonomske efekte i to su brzo vidljivi rezultati. Ali, pokazalo se da to nije dovoljno, jer se savremeni turista nezadovoljava samo sa prenoćištem, već traži i dodatne aktivnosti, kao štoje upoznavanje sa kulturnom baštinom. Zato,na primjer, hoteli treba da razviju bogatu kulturno-turističku ponudu, da bi gostima pružili priliku za učešće u lokalnoj kulturi i tradiciji. Država kroz regulative treba da utiče na fizički aspekt kulturnog turizma. Ona treba da kontroliše arhitektonski dizajn, građevinski materijal, gustinu i veličinu objekata, korišćenje boja, uređenje pejzaža,

16

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. autohtonu vegetaciju i osvjetljenje. Primjena postavljenih standarda je neophodna, a zakonom je potrebno uvesti novčane kazne, u slučaju da se oni neprimjenjuju. Za mnoge umjetničke i kulturne elemente veoma je teškoformulisatirelevantne standarde, pa je problem regulisati ostale elemente kulturnog turizma. Za nefizičke elemente kulturnog turizma problem je razviti standard, uskladiti ih sa zakonom i razviti sistem sankcija. Veoma je teško odrediti ko će regulisati kvalitet kulturno-umjetničkih programa. Uticaj države može da dovede doneželjenih posljedica, pa regulisanje nefizičkih elemenata ostaje na savjesti kreatoru kulturno-turističkog programa i izvođača. Do danas ni u jednoj državi nijesu regulisani nefizički aspekti kulturnog turizma. Dosadašnja iskustva u kulturnom turizmu pokazuju da postoji potreba za zakonskom regulacijom kulturno- turističkog sektora. Problem u kulturno-turističkom sektoru su: nedovoljno organizovana saradnja na svim nivoima i nedovoljna sigurnost u finansiranju kulturno-turističkih projekata, a veoma je često prisutna i ne kreativnost.

Država može da podstakne kulturno-turističke programe:  Uspostavljanjemprograma za kulturni turizam;  Uvođenjem podsticaja za kulturni turizam;  Uvođenjem državnih takmičenja namijenjenih kulturno-turističkoj inicijativi;  Uvođenjem državnih kulturno-turističkih projekata.

Glavna područija državne intervencije u kulturnom turizmu su:  Planiranje razvoja kulturnog turizma;  Izgradnja materijalne osnove za razvoj kulturnog turizma;  Priprema kadrova za razvoj kulturnog turizma;  Organizovanje uređenja turističkog prostora;  Turistička propaganda;  Intervencije u tekućem privređivanju kulturnog turizma;  Praćenje prometa u ustanovama kulture, arheološkim lokalitetimai sl.

Država ima niz mogućnosti i načina da podstiče i pomaže razvoj kulturnog turizma, od kojih sunajpopularnije upravo mjere iz oblasti poreske politike, koje se svode na potpuno ilidjelimično oslobađanje tereta, kao što su porezi i slična davanja na usluge ili investicije. Na taj način se može stvoriti pozitivna klima u razvoju kulturnog turizma. Veličina fiskalnog opterećenja utiče na konkurentnost i turistički promet. Navedeno predstavlja problem učesnicima u turizmu uopšte, pa i u kulturnom turizmu.

17

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

5. SWOT ANALIZA

SWOT analiza predstavlja analitičku metodu kojom se definišu kritični faktori koji imaju najveći uticaj na poslovanje na tržištu. Ona se obavlja kroz matricu koju čine četiri polja: Strengths- Snage, Weaknesses- Slabosti, Opportunities-Šanse, Threats - Prijetnje. Početna slova ovih elemenata na engleskom jezikudaju naziv ove metode – SWOT. Snage predstavljaju pozitivne, a slabosti negativne unutrašnje faktore. Šanse predstavljaju pozitivne, a prijetnje negativne spoljašnje faktore.

SWOT analiza će poslužiti za razumijevanje trenutnog stanja razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori i definisanje programa koji treba primijeniti da bi se postigao željeni razvoj kulturnog turizma u Crnoj Gori. Ova analiza će omogućiti da se efikasnije koristi kulturna baština Crne Gore, da se unaprijedi razvoj kulturnog turizma, da se otkriju nove mogućnosti i iskoriste postojeće šanse, da se analizira konkurencija i da se kreira akcioni plan za razvoj kulturnog turizma u Crnoj Gori.

Da bi SWOT analiza bila uspješna, treba realno navesti slabosti i šanse, zatim analiza mora biti precizna uz izbjegavanje uopštavanja, kao i da bude fokusirana na kulturni turizam kao segment turističke ponude Crne Gore.

18

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Tabela br.1 Matrica SWOT analize

SNAGE SLABOSTI Crna Gora i turistička regija kojoj pripada je jedna od Nedovoljna povezanost kulture i turizma; vodećih u Svijetu (Mediteran); Značajna kulturna tradicija i bogata kulturna baština koje Nepostojanje definisane kulturne ponude Crne Gore; prate istoriju prostora na kojem se nalazi Crna Gora; Kulturna dobra iz različitog istorijskog perioda i u Nedostatak programa; različitim umjetničkim stilovima su zastupljena u svim gradskim naseljma; Svi turistički proizvodi mogu biti obogaćeni i kulturnim Loši sanitarni i higijenski uslovi; turizmom, čime se može produžiti boravak turista; Kulturna dobra predstavljaju mješavinu različitih kultura, Nedovoljno znanje stranih jezika, pogotovo jer se na ovim prostorima susrijeću Hrišćanstvo i Islam; njemačkog;

Razvoj kulturnog turizma u Crnoj Gori bi omogućio Nedovoljan stručni kadar; prisustvo turista tokom cijele godine; Preduzetnička aktivnost u stvaranju; Nezadovoljavajuće stanje reparacije;

Prelazak na tržišnu ekonomiju; Nedovoljan redovni monitoring i održavanje; Stvaranje uslova za uvođenje evropskih standarda; Nedovoljna signalizacija i putokazi za kulturna dobra kao i konfuzan saobraćaj; UNESCO je određena kulturna dobra uvrstio u svoju listu i Nije dovoljno dobra turistička infrastruktura; na taj način podigao međunarodnu svijest o kulturnom nasljeđu Crne Gore; Crna Gora je formirala svoju Tentativnu listu; I pored razvoja turizma, kao privredne djelatnosti sa značajnim ekonomskim efektima,značajan dio stanovništva ima nizak životni standard; Postojanje turističke infrastrukture; Neadekvatna promocija kulturnog nasljeđa; Postojanje turističke suprastrukture; Nedovoljna upoznatost lokalnog stanovništva sa vrijednostima kulturnog nasljeđa; Gostoljubivost stanovništva; Nedovoljna javna svijest o vrijednostima kulturnog nasljeđa; Klima; Slaba obaviještenost turista o kulturnom nasljeđu Crne Gore; Prirodno okruženje; Nedovoljna ulaganja u razvoj kulturnog turizma; Sprovođenje ekološkog očuvanja okruženja; Sezonska koncentacija prometa turista;

Razvijen kupališni i sportsko rekreativni turizam; Sakralni objekti nisu uvek otvoreni;

Raznolikost ponude na malom prostoru; U sektoru kulture zaposleni nedovoljno poznaju savremene tehnološke mogućnosti; Povoljan ambijent za investicije U sektoru kulture nisu u dovoljnoj mjeri primijenjene savremene tehnološke mogućnosti; Održavanje kulturnih manifestacija; U sektoru kulture je nedovoljna marketinška aktivnost; Dobri odnosi sa susjednim državama; Potencijal nematerijalnog kulturnog nasljeđa nije dovoljno prepoznat i malo se koristi u turističkoj ponudi; Nepostojanje terorističkih napada; U ugostiteljskoj ponudi je nedovoljno zastupljena domaća hrana i piće,kao značajan elemenat folklornog nasljeđa; 19

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

ŠANSE PRIJETNJE Sve veći značaj kulturnog turizma; Loš rad komunalne službe;

Dalji razvoj turističke potražnje; Kulturna dobra se nedovoljno održavaju; Kulturne rute; Blizina konkurentnih kulturnih dobara u susjednim zemljama; Razvoj turizma kao grane koja zauzima sve značajnije Veća turistička ekspanzija susjednih zemalja, prije mjesto u privredi Crne Gore; svega Hrvatske; Poboljšanje kvaliteta usluge; Ograničena ulaganja države i lokalnih vlasti;

Uključivanje Crne Gore u turističke ture koje obuhvataju Slaba profitabilnost; region Balkana i šire; Razvijanje sve veće svijesti kod vlasti o potencijalu Slaba informisanost turista; kulturnog nasljeđa Crne Gore; Dobra saobraćajna povezanost većih gradskih naselja u Nedovoljna ulaganja; državi kao i u regionu; Sve je veći procenat mladih koji putuju i obilaze kulturna Nedovoljna vazdušna dostupnost; dobra; Rastuća međunarodna tražnja za novim (neiskorišćenim) Uticaj klimatskih promjena; turističkim i kongresnim destinacijama; Izvor: dr Snežana Besermenji

20

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

6. PARTNERSTVA U KULTURNOM TURIZMU

U kulturnom turizmu postoji veliki broj ključnih aktera(stejkholdera), što zahtijeva zajedničko planiranje razvoja kulturnog turizma. Poseban problem može da stvara razlika u ciljevima i zadacima, koji postavljajuupravljanje pojedinim kulturnim dobarima, a koji u određenoj mjeri mogu biti suprotstavljeni. Da bi se ovakvi problemi prevazišli, nosilac razvoja kulturnog turizma treba da insistira na saradnji prilikom postavljanja ciljeva i zadataka. Stejkholderi, čije predstavnike treba uključiti u proces donošenja odluka, u razvoju kulturnog turizma su: javni sektor, državne institucije, privatni sektor i lokalna zajednica.

Ključni akteri (Stejkholderi) iz javnog sektora su:  menadžment kulturne atrakcije,  nacionalne institucije kulture,  nacionalna turistička organizacija  agencije za marketing i planiranje,  policija i vatrogasci.

Ključni akteri (Stejkholderi) iz državnih institucija su:  sektor za turizam i održivi razvoj,  uprava za zaštitu kulturnih dobara,  menadžment kulturne atrakcije,  sektor za ekonomski razvoj,  sektor za obrazovanje.

Ključni akteri (Stejkholderi) iz privatnog sektora su:  restorani i hoteli,  putničke agencije,  turoperatori,  transportna preduzeća,  servisni sektor,  trgovinski sektor,  udruženja preduzetnika,  asocijacije i udruženja u oblasti turizma i ugostiteljstva  vlasnici atrakcija.

Ključni akteri (Stejkholderi) lokalne zajednice su:  nevladine organizacije,  vlasnici građevinskih objekata  zakupci.

21

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Proces saradnje među glavnim akterima (stejkholderima) nailazi na sljedeće prepreke:

 Angažovanje ekspertskog tima, koji nije dovoljno upoznat sa specifičnostima destinacija, a pogotovo sa stavovima lokalnog stanovništva.  Nedovoljna informisanost o značaju očuvanja kulturnih dobara za održivi razvoj turizma od strane određenih stejkholdera i njihova zainteresovanost prvenstveno za zaradu od turizma.  Izražena hijerarhija u strukturi stejkholdera, koja je posljedica njihovog različitog uticaja na turizam, što dovodi do disbalansa u procesu odlučivanja.  Ključni stejkholderi često imaju stav da predstavnici iz javnog sektora nijesu dovoljno kompetentni, da bi odlučivali o pravcima razvoja kulturnog turizma i ne žele njihovo učešće u procesu kolaboracije.  Pojedini stejkholderi samo formalno prihvataju politiku otvorenosti u procesu kolaboracije.  U procesu kolaboracije na sastancima su pojedine lobističke grupe zastupljene u znatnom broju, pa svojom kritikom ne daju mogućnost drugim stejkholderima da obrazlože svoje predloge.  Nedostatak fleksibilnosti među stejkholderima u procesu kolaboracije.

Neefektivno planiranje od države do lokalne zajednice:

 Državni sektor u planiranje razvoja kulturnog turizma angažuje eksperte, koji često ne mogu dovoljno da obuhvate različita mišljenja o razvoju kulturnog turizma, kao i instrumente za ostvarenje postavljenih ciljeva.  Izrada planske dokumentacijeod strane eksperata izvan lokalne zajednice, koji nisu u dovoljnoj mjeri upoznati sa komparativnim i kompetitivnim prednostima destinacija.  Formalizovan pristup izrade planova za razvoj kulturnog turizma, na osnovu opšte šeme, od strane eksperata.  Povjeravanje izrade planskih dokumenata tehničkim ekspertima, koji strategijsko planiranje zamjenjuju operativnim planiranjem.  Planovi razvoja kulturnog turizma nemaju podršku lokalnog stanovništva koje nije uključeno ni u proces implementacije. To je najčešće posledica nerealno postavljenih ciljeva u razvoju kulturnog turizma.  Lokalna zajednica, koja nije uključena u proces planiranja razvoja kulturnog turizma, može da stvori otpor od strane različitih stejkholdera.  Pri izradi planske dokumentacije javlja se nefleksibilnost koja može da se prevaziđe samo uz dinamični pristup i dovoljno fleksibilne okvire.

22

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

7. DOSTUPNI FONDOVI ZA IMPLEMENTACIJU MJERA U AKCIONOM PLANU

Dostupni fondovi za implementaciju mjera u akcionom planu su: IPA (Instrument for Pre Accession Assistance), tj. Instrument za pretpristupnu pomoć, Kreativna Evropa, Program MEDIJI, ERAZMUS +, Evropa za građane i građanke, Horizon 2020, program COSME, Međunarodni fond za kulturnu raznolikost UNESCO.

IPA, odnosno Instrument za pretpristupnu pomoć, predstavlja usmjereni mehanizam, koji je EU stvorila kako bi uspješno pružila pomoć zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj. Osmišljena je tako da usmjeri podršku na reforme kroz jedinstveni i fleksibilni sistem od koga neposrednu korist ostvaruju građani, dok zemlje dobijaju dodatnu pomoć za postizanje evropskih standarda. Pretpristupna sredstva imaju za cilj da olakšaju ekonomsku i društvenu transformaciju, koju pristupanje Uniji podrazumijeva. Pomoću kriterijuma za izdvajanje sredstava vodi se računa o kapacitetima svake zemlje, da koristi fondove i da upravlja njima, kao i o njenom poštovanju uslova za pristupanje. Ukoliko, uslovi ne budu ispunjeni, može se primijeniti klauzula o suspenziji. IPA dodatno jača smjernice, koje EU daje zemljama kandidatima i zemljama potencijalnim kandidatima o prioritetima, koje treba da slijede. Na taj način IPA je prava investicija u budućnost, za zemlje korisnice, ali i za samu EU. Ona unosi novi fokus u pomoć za proširenje EU. Uopšteno govoreći, sredstva IPA se mogu koristiti na četiri načina: 1. Kao tehnička podrška, koja najčešće uključuje angažman eksperata – konsultanata koji institucijama u Crnoj Gori pružaju usluge pripreme projektne dokumentacije, razvoja programa, sprovođenja obuka itd. 2. Za realizaciju tvining projekata, odnosno uspostavljanje saradnje između lokalnih institucija sa sličnim upravama u državama članicama EU sa ciljem sprovođenja projekata, razmjene znanja i iskustva i pružanja pomoći u sprovođenju pravnih tekovina EU. 3. Za sprovođenje investicionih projekata koji prvenstveno obuhvataju nabavku opreme i realizaciju finansijskih aranžmana sa drugim finansijskim institucijama. 4. Za dodjelu bespovratnih sredstava za finansiranje projekata koji se odnose na civilno društvo, lokalne samouprave, agencije itd. IPA projekti imaju šest komponenata, a to su:  Pomoć tranziciji i izgradnja institucija - Cilj komponente 1 je da pruži podršku u procesu približavanja Evropskoj uniji, u ispunjavanju kriterijuma i standarda, usklađivanju zakonodavstva i jačanju kapaciteta institucija. Instrument za pretpristupnu pomoć predstavlja program za države, koje su kandidati ili potencijalni kandidati za pristupanje Evropskoj Uniji. Pretpristupna sredstva imaju za cilj da olakšaju ekonomsku i društvenu transformaciju, koju pristupanje Uniji podrazumijeva.  Prekogranična saradnja - Cilj ove komponente je regionalna saradnja između pograničnih, tradicionalno privredno zaostajućih regiona između zemalja koje imaju zajedničku granicu, a koja se realizuje sprovođenjem projekata uz obostrani interes.  Regionalni razvoj - cilj ove komponente je unapređenje ekonomske i socijalne kohezije kroz razvoj transportne infrastrukture, naročito razvoj nacionalnih saobraćajnih mreža i transevropskih mreža, zaštitu životne sredine, upravljanja otpadom, vodosnabdijevanja, otpadnih voda i kvaliteta vazduha, rehabilitacije zagađenih oblasti, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije i razvoj regionalne konkurentnosti, kroz podsticanje preduzetništva i zaposlenosti.  Razvoj ljudskih resursa - ova komponenta ima za cilj da doprinese ekonomskoj i socijalnoj koheziji i ostvarenju prioriteta Evropske strategije.  Ruralni razvoj je komponenta koja pruža podršku održivom poljoprivrednom i ruralnom razvoju kroz poboljšanje tržišne efikasnosti i usvajanje standarda Unije.

23

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Svih pet komponenti IPA mogu koristiti države sa statusom kandidata i akreditovanim i decentralizovanim sistemom upravljanja EU fondovima (Decentralized Implementation System – DIS), dok su zemlje potencijalni kandidati i one države kandidati, koje još uvek nemaju akreditovan DIS podobne za korišćenje sredstava iz prve i druge komponente. Strukturni fondovi EU su (u fazi u kojoj je Crna Gora, kandidat za članstvo) namijenjeni reformama, koje za cilj imaju doprinos boljem životnom standardu i kvalitetu života u Crnoj Gori. Evropska unija je iz IPA sredstava za novu finansijsku perspektivu 2014 – 2020. Godine za Crnu Goru opredijelila 270,5 miliona eura. Odnosno, opredijeljeno je oko 38,6 miliona godišnje. Sredstva previđena za Crnu Goru u potpunosti su na raspolaganju, ali je zadatak Crne Gore da ista pronađe i zasluži.

KREATIVNA EVROPA (Creative ) je okvirni program Evropske komisije za podršku kulturi i audiovizuelnom sektoru. Program je usvojen 1. januara 2014. godine, na period od sedam godina i nadovezuje se na prethodne programe Kultura i MEDIJI, koji su trajali od 2007. do 2013. godine. Program Kreativna Evropa traje od 2014. do 2020. godine, sa budžetom od 1,46 milijardi eura, što je 9% više od prethodnih programa, podržava: Inicijative sektora za kulturu, poput onih koje promovišu prekograničnu saradnju, platforme, umrežavanje i književno prevođenje; Inicijative audiovizuelnog sektora, kao što su one koje promovišu razvoj, distribuciju ili pristup audiovizuelnim djelima; Međusektorsku saradnju, uključujući Program za garancije i međudržavnu saradnju. Program se sastoji od dva potprograma: Kultura, za promociju sektora kulture i MEDIJI, koji pruža podršku audiovizuelnom sektoru. Pored toga, postoji i odsjek za međusektorsku saradnju. Potprogram Kultura nudi mogućnosti za:  Saradnju između kulturnih i kreativnih organizacija iz različitih zemalja;  Inicijative da se prevedu i promovišu književna djela iz zemalja članica Evropske unije;  Evropske mreže aktivne u oblasti kulture; podrška je namijenjena mrežama nacionalnih organizacija kulture, koje žele da sarađuju na temama od zajedničkog interesa;  Uspostavljanje platforme za promociju novih umjetnika, prekograničnu saradnju, kako bi se došlo do novih publika i podsticanje evropskih programa za kulturna i umjetnička djela. Potprogram Kultura pomaže kulturnim i kreativnim organizacijama da djeluju na međunarodnom nivou i promoviše prekograničnu cirkulaciju kulturnih djela i mobilnost kulturnih aktera. Pruža finansijsku podršku za projekte sa evropskom dimenzijom, koji za cilj imaju širenje kulturnih sadržaja u inostranstvu. Mogućnosti finansiranja pokrivaju širok spektar planova: projekti saradnje, književni prevodi, mreže ili platforme. Konkursi na kojima mogu da konkurišu organizacije podijeljeni su u te četiri oblasti. Podržane aktivnosti imaju za cilj da omoguće akterima u oblasti kulture i kreativnog stvaralaštva da steknu međunarodno iskustvo. Stranici Programa Kreativna Evropa moguće je pristupiti putem linka https://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/cultureenStranici potprograma Kultura moguće je pristupiti putem linka https://ec.europa.eu/culture/ U okviru Ministarstva kulture Crne Gore osnovan je Desk za Kreativnu Evropu Crne Gore, kao implementaciono tijelo programa Evropske unije Kreativna Evropa. U skladu sa odredbama sporazuma o učešću u Programu, koji je Crna Gora potpisala 22. jula 2014. u Briselu, svaka država učesnica obavezala se da formira tijelo, koje će na nacionalnom nivou olakšavati implementaciju programa Kreativna Evropa. Osnovni zadatak Deska je pružanje podrške crnogorskim institucijama kulture i organizacijama civilnog društva, koje namjeravaju da učestvuju u Programu. Desk za Kreativnu Evropu u kontinuitetu organizuje aktivnosti:  info dani, seminari i obuke, kojima se prenose znanja i vještine neophodne za konkurisanje za finansijsku podršku;  promocija programa Kreativna Evropa i drugih evropskih programa;  izdavanje publikacija o programu Kreativna Evropa i aktivnostima Deska za Kreativnu Evropu;  individualne konsultacije i in-house obuke sa zaposlenim u institucijama i organizacijama kulture; 24

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

 podrška zainteresovanim korisnicima u pronalaženju partnera i uključivanju u zajedničke projekte sa kulturnim akterima širom Evrope;  predstavljanje uspješnih projekata iz Crne Gore, regiona i Evrope;  organizacija konferencija iz oblasti kulturne politike i kulturnog menadžmenta. Desk za Kreativnu Evropu može da pruži institucijama i organizacijama kulture, odnosno profesionalcima u oblasti kulture:  informacije o programu Kreativna Evropa i konkursima programa,  informacije o programskim prioritetima i kulturnim politikama u Evropi,  pomoć u koncipiranju projektnih ideja i pisanju aplikacija,  smjernice za uspješno planiranje budžeta u okviru programa Kreativna Evropa,  pomoć u pronalaženju evropskih partnera i umrežavanju sa evropskim institucijama i organizacijama kulture, kao i posredovanje u komunikaciji sa njima,  veću vidljivost podržanih projekata i promociju aktivnosti finansiranih kroz Program,  informacije o drugim programima Evropske Unije. Projekti saradnje -informacije o konkursu mogu se pronaći na linku https://eacea.ec.europa.eu/creative-europe/funding/support-european- cooperation-projects-2017_en. Evropske mreže nude bespovratna sredstva za aktivnosti evropskih mreža aktivnih u oblasti kulturnih i kreativnih sektora. To su strukturirane grupe organizacija, čiji je cilj jačanje njihovih kapaciteta, kao i da djeluju na transnacionalnom i međunarodnom nivou. Zatim, da se prilagođavaju promjenama u pogledu postizanja opštih ciljeva unaprijeđenja i podspješivanja kulturne i jezičke raznolikosti, te jačanja konkurentnosti tih sektora, takođe kroz promociju inovacije. Podrška evropskim mrežama namjerava da obezbijedi strukturu za učesnike u oblasti kulture i stvaralaštva, zato će biti podržan ograničen broj mreža, koje imaju široko pokriće i to kroz uravnotežen izbor sektora. Biće podržane jače sinergije među već postojećim mrežama, kako bi se ojačala njihova organizaciona i finansijska struktura i izbjeglo udvostručavanje napora, tamo gdje je to izvodljivo. Prioriteti programa, koji se odnose na jačanje sposobnosti sektora da djeluje transnacionalno, a na osnovu kojih aplikanti treba da sastavljaju prijave, su sljedeći:  podrška aktivnostima koji kulturnim djelatnicima i umjetnicima pružaju stručno usavršavanje, potrebne vještine i sposobnosti da doprinesu jačanju kulturnog i kreativnog sektora, uključujući prilagođavanje digitalnim tehnologijama, ispitivanje inovativnih metoda za razvoj publike i testiranje novih metoda upravljanja i poslovanja;  podrška aktivnostima, koji kulturnim učesnicima omogućavaju da uspostavljaju međunarodnu saradnju i internacionalizuju svoje aktivnosti u Evropskoj uniji i šire, kada je to moguće na osnovu dugoročnih programa;  podrška jačanju evropskih kulturnih i umjetničkih organizacija i međunarodnog umrežavanja, kako bi se olakšalo pronalaženje novih profesionalnih prilika. Evropske mreže treba da se se sastoje od najmanje petnaest (15) organizacija članica (ne fizičkih lica) sa pravnim sjedištem u najmanje deset različitih zemalja, koje učestvuju u programu. Najmanje pet organizacija članica mora imati pravno sjedište u pet različitih zemalja, koje su članice Evropske unije ili su države EFTA ili Švajcarska konfederacija, ako su potpisnice posebnog sporazuma o učešću sa Evropskom komisijom. Vise informacija o konkursu nalazi se na linku https://eacea.ec.europa.eu/creative- europe/funding/support-european-networks-eacea-392016_en Prihvatljivi projekti prijava za okvirni sporazum o partnerstvu mora uključiti akcioni plan, koji se odnosi na ukupno trajanje sporazuma. Projekti koji su pokriveni okvirnim sporazumom o partnerstvu moraju da sadrže takođe potpun opis aktivnost koje će biti sprovedene tokom prve godine. Za dvije sljedeće godine, izabrani aplikanti u sklopu okvirnog sporazuma o partnerstvu biće pozvani da dostave potpuni opis 25

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. aktivnosti za svaku pojedinačnu godinu. Posebna godišnja bespovratna sredstva dodjeljena u sklopu okvirnog sporazuma o partnerstvu ne premašuju 250 000 EUR. Zatražena bespovratna sredstva ne mogu iznositi više od 80% prihvatljivog godišnjeg budžeta. Više informacija o ovom konkursu nalazi se na linku https://eacea.ec.europa.eu/creative-europe/funding/european-platforms-2015_en

ERAZMUS+ (Erasmus+) je program Evropske unije koji obezbjeđuje finansiranje projekata za saradnju u tri oblasti: obrazovanje, mladi i sport. Sedmogodišnji program sa budžetom od skoro 15 milijardi eura, Erazmus+ se sprovodi od 2014. do 2020. godine i objedinjuje nekoliko prethodnih programa, Erazmus Mundus (visokoškolsko obrazovanje), Tempus (saradnja obrazovnih institucija), Mladi u akciji (organizacije mladih) i Program za cijeloživotno učenje. U najširem smislu, program Erazmus+ u oblasti obrazovanja ima sljedeće prioritete: unaprijediti i podržati razvoj svih nivoa obrazovanja, ojačati veze između formalnog, neformalnog i informalnog učenja, osnažiti vezu obrazovanja sa svijetom rada, stvoriti dodatne vrijednosti za evropski prostor obrazovanja i povezati zemlje članice u definisanju obrazovnih politika. U fokusu programa Erazmus+ je jačanje potencijala mladih za aktivno učešće u građanskom društvu, razvoj liderskih vještina, solidarnosti i razumijevanja između kultura. Erazmus+ promoviše priznavanje i vrednovanje stečenih kvalifikacija u obrazovanju, otvoreni pristup obrazovnim materijalima, dokumentima i medijskim sadržajima, koji nastaju u finansiranim projektima i šire, kao i međunarodnu dimenziju aktivnosti, višejezičnost, jednakopravnost i inkluzivni pristup obrazovanju. Za sprovođenje programa nadležne su Evropska komisija, Izvršna agencija za programe u oblasti obrazovanja, kulture i medija (EACEA), nacionalne agencije u zemljama, koje učestvuju u programu i nacionalne Erazmus+ kancelarije u partnerskim zemljama. U 2017. godini, obilježavalo se 30 godina programa Erazmus, koji se smatra jednim od najuspješnijih EU programa. Jedanaest evropskih zemalja je 1987. godine otpočelo neformalnu saradnju u oblasti obrazovanja, što je vremenom preraslo u jedinstvenu evropsku mrežu mobilnosti, koja je osim izuzetnih rezultata u naučnom i obrazovnom pogledu, značajno doprinijela i jačanju evropskog identiteta. Procjenjuje se da je 10 miliona Evropljana učestvovalo u Erazmus programu.

EVROPA ZA GRAĐANE I GRAĐANKE (Europe for Citizens) je program, koji ima za cilj promovisanje evropskog identiteta i evropskog građanstva, kao i jačanje učešća građana i građanki u svim vidovima života zajednice. Opšti ciljevi programa doprinose boljem razumijevanju Evropske unije, njenih vrijednosti, istorije i različitosti, kao i promociji evropskog građanstva i unaprijeđenju građanskog i demokratskog učešća na nivou Unije. Prioritetne teme programa su: podizanje svijesti u pogledu sjećanja, zajedničke istorije i vrijednosti Unije kojima se promovišu mir, vrijednosti EU i dobrobit njenih naroda, podsticanje razumijevanja građanskog učešća u usvajanju politika Unije i promovisanje društvenog i međukulturnog angažovanja i volontiranja na nivou Unije. Za svaku godinu određuju se i posebni prioriteti kako bi se dodatno osigurala efikasnost i svrsishodnost odobrenih i finansiranih projekta i kako bi projektne aktivnosti imale što veći učinak na lokalnu zajednicu. Potencijalni učesnici su organizacije civilnog društva, jedinice lokalne i regionlne samouprave, fondacije, udruženja i mreže udruženja, evropske mreže i krovne organizacije, obrazovne, istraživačke i kulturne institucije. Ovaj program je centralizovan i sprovode ga Generalni direktorat Evropske komisije za migracije i unutrašnje poslove i Izvršna agencija za obrazovne, audiovizuelne i kulturne politike. Budžet programa za period 2014-2020 iznosi 185.486.000 eura. Program je otvoren za sve članice EU i države koje imaju potpisan međunarodni sporazum (kandidati i potencijalni kandidati, kao i države članice EFTA).

HORIZONT 2020(Horizon 2020) je okvirni program Evropske unije za istraživanje i inovacije, do sada najveći program EU u tim oblastima, koji je zamijenio i objedinio tri prethodna programa. Horizont 2020 predstavlja instrument za ostvarivanje glavnih ciljeva strategije Evropa 2020, a prije svega njene inicijative Inovativna unija, kojom treba da se omogući da Evropa postane globalno konkurentna. Cilj je da se osigura

26

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. stvaranje evropske nauke svijetske klase i omogući jednostavnija saradnja privatnog i javnog sektora na polju inovativnog rada. Horizont 2020 je usmjeren i na dalji razvoj Evropskog istraživačkog prostora kao jedinstvenog tržišta znanja, istraživanja i inovativnosti. Spajanjem istraživanja i inovacija, Horizont 2020 pomaže u postizanju ciljeva sa naglaskom na izvrsnost u nauci, industrijskom liderstvu i rješavanju društvenih izazova. Kao sredstvo za pokretanje ekonomskog rasta i stvaranje novih radnih mesta, Horizont 2020 ima političku podršku evropskih lidera i Evropskog parlamenta. Oni su se složili da je istraživanje ključno ulaganje u budućnost i stoga su ga postavili u samo središte plana EU za pametan, održiv i inkluzivan rast i zapošljavanje. Za period od 2014. do 2020. godine, predviđen je budžet od skoro 80 milijardi eura, uz privatna i nacionalna ulaganja, koja će dodijeljeni novac privući. Program Horizont 2020 je namjenjen svim fizičkim i pravnim licima iz zemalja EU i pridruženih zemalja registrovanih na portalu za učesnike. Horizont 2020 se realizuje u zavisnosti od radnih programa koje priprema Evropska komisija u kojima se određuju oblasti za finansiranje istraživanja, kao i zadate teme. Horizont 2020 objedinjuje tri prethodne inicijative – Okvirni program 7 (FP7), Konkurentnost i inovacije (CIP) i doprinose Evropske unije Evropskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT). Novine su da će Evropski istraživački savjet dobiti više sredstava, a takođe će se više pažnje posvetiti područjima sa manje razvijenim naučnim infrastrukturama i malim i srednjim preduzećima. Planirano je i da se proširi njihovo učešće. Najveći dio budžeta Horizonta 2020, skoro 40%, odlazi na istraživanje takozvanih “velikih izazova”, koji uključuju zdravstvo i klimatske promjene. Izvrsnost u nauci – finansiranje najzanimljivijih naučnih istraživanja putem javnog konkursa.

COSME (Programme for the Competitiveness of Enterprises and SME) je program Evropske unije za konkurentnost preduzeća i malih i srednjih preduzeća sa budžetom od 2,3 milijarde eura za period 2014- 2020. Mala i srednja preduzeća (MSP) su osnova evropske privrede, čak 85% novih radnih mesta otvara se u ovim privrednim društvima. Cilj Evropske komisije je da promoviše preduzetništvo i poboljša poslovno okruženje za MSP kako bi ostvarila svoj puni potencijal u današnjoj globalnoj ekonomiji. COSME program prvenstveno je namijenjen malim i srednjim preduzetnicima, nacionalnim, regionalnim i lokalnim organizacijama u Crnoj Gori. Program će sprovoditi mjere u cilju smanjivanja svih onih poteškoća koje limitiraju rast preduzeća (naročito MSP) uključujući bolje poslovno okruženje, lakši pristup finansijama, promociju preduzetničke kulture i internacionalizaciju malih i srednjih preduzeća, odnosno njihov izlazak na strana tržišta, u Evropi i van EU. Osnovni ciljevi Programa su: poboljšati okvirne uslove za konkurentnost preduzeća i osigurati povoljno okruženje za rast i razvoj MSP kroz pojednostavljenje administrativnih procedura, preduzetnička kultura-promovisati ideju preduzetništva, poboljšati pristup finansijama i olakšati izlazak MSP na strana tržišta. Finansijska sredstva na bazi ugovora s Evropskom komisijom osigurava Evropski investicioni fond u direktnoj saradnji sa nacionalnim finansijskim institucijama (banke, garancijska društva i fondovi, fondovi rizičnog kapitala), kao finansijskim posrednicima. Podržavaju se investicije u tehnološki razvoj, transfer tehnologije i prekogranično širenje poslovnih aktivnosti. Kroz mrežu centara preduzetnicima se pružaju usluge podrške pri internacionalizaciji njihovog poslovanja i obezbjeđuju informacije o zajedničkim politikama EU kao i o mogućnostima korišćenja finansijskih sredstava. Ova mreža je usmjerena ka podsticanju saradnje u različitim zemljama i povezuje male i srednje preduzetnike, inovatore, istraživače i istraživačke institucije. Mrežu čini 80 konzorcijuma uključujući oko 500 organizacija (komore, razvojne agencije, tehnološki centri). Ovu inicijativu na nivou Evropske komisije sprovodi Izvršna agencija za mala i srednja preduzeća EASME. Koordinator Evropske preduzetničke mreže Crne Gore je Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća sa partnerima, Privrednom komorom Crne Gore, Biznis start-up centrom iz Bara i Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore. Informacije se mogu dobiti putem Evorpske mreže preduzetništva, odnosno Evropskog centra za informacije i inovacije Crne Gore, linkovi: http://ec.europa.eu/enterprise/initiatives/cosme/indexen.htm http:// euroinfo.me/ javni-pozivi MEĐUNARODNI FOND ZA KULTURNU RAZNOLIKOST (UNESCO) je formiran na osnovu člana 18. Konvencije o zaštiti i unapređenju raznolikosti kulturnih izraza. Svrha Fonda je promovisanje održivog 27

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. razvoja i smanjenje siromaštva u zemljama u razvoju. Fond podržava projekte, koji imaju za cilj da podstaknu razvoj dinamičnog kulturnog sektora, prije svega tako, što će omogućiti uvođenje novih kulturnih politika i kulturnih industrija ili jačanje postojećih. Fond podržava programe i projekte, koji su dizajnirani da:  omoguće uvođenje kulturnih politika, koje štite i promovišu raznolikosti kulturnih izraza i jačaju odgovarajuću institucionalnu infrastrukturu;  jačaju postojeće kulturne industrije;  podstiču stvaranje novih kulturnih industrija. U specifičnim slučajevima, Fond će podržati takve aktivnosti, koje imaju za cilj zaštitu kulturnih izraza od izumiranja, onih koji su ugroženi ili kojima je potrebna hitna zaštita, kao i onih koji obezbeđuju mogućnosti za izgradnju kapaciteta. Programi/projekti koji nisu prihvatljivi za apliciranje kod Fonda su:  oni čiji je cilj pokriće deficita, vraćanje duga ili plaćanje kamate,  odnose se isključivo na produkciju kulturnih izraza,  odnose se na aktivnosti fizičke izgradnje/obnove objekata. Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) objavila je deveti konkurs za podnošenje zahtjeva za finansiranje projekata sredstvima iz Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost (u daljem tekstu "IFCD"). Među mogućim korisnicima sredstava Fonda je i Crna Gora, kao članica Konvencije o zaštiti i promovisanju raznolikosti kulturnih izraza. Svaka država članica Konvencije ima pravo da podrži maksimalno četiri projekta (najviše dvije aplikacije popunjene od strane javnih institucija i najviše dvije aplikacije iz civilnog sektora). Nacionalna komisija za Unesko u saradnji sa nadležnim Ministarstvom će izvršiti evaluaciju i odabir u skladu sa prioritetima kulturne politike. Konačnu selekciju vrši Uneskova panel eksperata na osnovu kriterijuma, koje je utvrdio Međuvladin komitet. Nakon sprovedene predselekcije Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO i Ministarstva kulture, projekte je vrednovao panel UNESCO eksperata, a crnogorski projekat nalazi se među 7 odabranih, sa najviše bodova. Na konkursu je bilo prijavljeno 227 projekata iz cijelog svijeta". Na Konkurs mogu aplicirati organi javne uprave, institucije i nevladine organizacije. Nepodobne aplikacije su:  produkcija kulturno-umjetničkih djela i manifestacija;  očuvanje nematerijalne kulturne baštine (zahtjeve u vezi sa tom oblašću treba uputiti Fondu za zaštitu nematerijalne kulturne baštine);  očuvanje materijalne kulturne baštine (zahtjeve uputiti Fondu za svjetsku baštinu);  projekti koji imaju za cilj otplatu duga ili plaćanje kamate;  projekti održavanja tekućih aktivnosti sa pratećim troškovima;  finansiranje trajnih radnih prostorija i / ili opreme, fizička konstrukcija ili isključivo obnova objekata;  projekti koji se fokusiraju na umjetničko obrazovanje, uključujući jačanje umjetničkih vještina u osnovnim i srednjim školama;  projekti koji se fokusiraju na kulturni turizam;  stipendije ili dotacije za lične potrebe. U okviru UNESCO Fonda za nematerijalnu baštinu je moguće aplicirati za sredstva za projekte, koji imaju za cilj očuvanje nematerijalne baštine zemalja potpisnica Konvencije iz 2003. godine o očuvanju nematerijalne baštine. Dodatne informacije o procesu apliciranja, o tome ko može da aplicira za sredstva iz ovog fonda, kao i vrsti aktivnosti sa kojima se može aplicirat, Aplikacioni obrazac ICH-04, kao i obrazac Timetable and Budget se mogu preuzeti u elektronskoj formi na linku https://ich.unesco.org/en/forms.

28

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

8. SMJERNICE ZA PROMOCIJU KUTURNOG TURIZMA

Promocija u kulturnom turizmu mora planski da se organizuje i sprovodi da bi bila efikasna. Plan promocije treba da je koordiniran sa aktivnostima u kulturnom turizmu. Da bi promocija bila uspješna, potrebno je izabrati sredstva i medije koji su obično ograničeni budžetom. Sadržaj promocije zavisi od potencijalnih turista, kao i od umjetničkog izraza u promocionoj poruci. Promocija može da se sprovodi u kratkom roku ili dužem periodu, što je uslovljeno načinom sprovođenja promocije, tj. da li se sprovodi pojedinačna akcija ili kampanja. Instrumenti promocionog miksa u kulturnom turizmu treba da predstavljaju kombinaciju različitih oblika promocije, zato je potrebno definisati promocioni miks. Odluka o promocionom miksu je složena i ima karakter programa, a ona mora da bude koordinirana sa ostalim instrumentima marketing miksa. Ciljevi promocije su:  razviti i održati imidž Crne Gore kao destinacije kulturnog turizma;  obezbijediti odgovarajuće informacije i obezbijediti pomoć pri kupovini;  razviti svijest o raznovrsnim mogućnostima kulturnog turizma na makro i mikro nivou;  detaljno informisati turiste o programima ponude, raznovrsnim mogućnostima i motivisati ih da traže dodatne informacije;  razviti i unaprijediti imidž proizvoda u kulturnom turizmu;  obezbijediti da relevantne publikacije daju kvalitetna obavještenja. Osnovni instrumenti promocionog miksa u kulturnom turizmu su:  turistička propaganda,  odnosi sa javnošću,  unapređenje prodaje,  lična prodaja.

Turistička propaganda uopšte, pa i ukulturnom turizmu, predstavlja plaćen oblik komuniciranja nosilaca kulturnog turizma, koja je usmjerena ka postojećem ili potencijalnom tržištu. Ona se prenosi određenim sredstvima, koja mogu biti vizuelna i auditivna, pa u zavisnosti od tehnike prenošenja propagandnih poruka ona mogu biti:  Grafička sredstva, koja se zasnivaju na primjeni grafičke tehnike, kao što su prospekti i plakati.  Oglasna sredstva, koja mogu da djeluju vizuelno, auditivno ili kombinovano.  Projekciona sredstva, koja su posebno pripremljeni filmovi ili televizijski propagandni program.  Prostorno - plastična sredstva su suveniri, razni drugi predemeti ili makete.  Lična propagandna sredstva, koja se zasnivaju na ličnoj aktivnosti osoblja, koje se bavipropagandno-informativnim djelatnostima, a njena osnovna odlika je da se propagandasprovodi kroz direktne kontakte sa potencijalnim turistima, sedmom silom ili predstavnicimajavnog i kulturnog života.

Prilikom planiranja turističkepropagande u kulturnom turizmu treba poći od:  analize tržišta i elastičnosti tražnje,  cilja turističke propagande,  izbora sredstava, sadržaja i vremena trajanja turističke propagande,  utvrđivanja troškova turističke propagande,  sagledavanja efekata turističke propagande.

29

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Opšti principi propagande u kulturnom turizmu sa kojima se postiže cilj su:  efikasnost propagande,  isticanje unikatnosti,  stvaranje snažnog i pozitivnog utiska,  stvaranje jasne predstave o korisnosti putovanja,  upotreba odgovarajućih sredstava za propagandu,  biti u modi, a pokazatelj je posjeta poznatih ličnosti,  isticanje sveukupne atraktivnosti Crne Gore.

Unapređenje prodaje u kulturnom turizmu je usmjereno na kratkoročne ciljeve, podrazumijeva direktno podsticanje prodaje kulturnih turističkih proizvoda, a postiže se popustima u cijeni, učešćem na berzama i sajmovima, dodatnim provizijama i gratisima. Direktan marketing koristi indirektne medije za ponudu konkretnih proizvoda kulturnog turizma pojedinačnim potencijalnim turistima, a koriste se štampani i elektronski mediji. Usmena propaganda (word of mouth), odnosno komunikacija između turista, koja je neposredna i bez komercijalnih interesa, a predstavlja iskustvo sa putovanja. Razvojem informacione tehnologije, elektronskih medija i globalnih društvenih mreža, došlo je do promocije putem interneta i društvenih mreža.

Tri pojma, koja se najčešće srijeću u praksi, a odnose se na primjenu marketinga na Vebu su: on-line marketing, internt marketing i Veb marketing. On-line marketing je pojamkoji se odnosi na najšire polje koje marketing koristi. U najjednostavnijoj formi, on-line marketing se može okarakterisati kao marketing aktivnost koja je u vezi saračunarom (ili nekim drugim sredstvom), koji je povezan na mrežu i on je sinonim za internet marketing, koji uključuje brojne načine upotrebe isključivo interneta, kao jedinstvene globalne računarske mreže, u svrhu marketinga. Veb marketing predstavlja najuže polje primjene, jer se upotrebljava isključivo Veb u marketingu, kao jednog od servisa interneta. Internet i kulturni turizam su idealna kombinacija, jer turisti kada planiraju put na određenu destinaciju, preko interneta mogu da imaju direktan pristup informacijama o kulturnoj baštini te destinacije. U poređenju sa tradicionalnim marketing aktivnostima, kao što su štampanje i distribucija letaka, paneli, audio i video prezentacija, ušteda sa primjenom interneta je neuporediva.

U promociji kulturnog turizma razlikuju se sljedeće internet usluge:  Informativne službe, koje pružaju informacije korisniku, a informacije se prenose u bilo kojoj formi, uključujući tekst, audio i vizuelne informacije.  Kontakt usluge, koje omogućavaju direktan kontakt sa vlasnikom sajta i sa ostalim korisnicima sajta.  Transakcione usluge omogućavaju plaćanje preko interneta.  Zabavni sadržaji, kao što su igre I takmičenja, koji mogu da doprinesu pozitivnom mišljenju o Veb sajtu.  Veze, koje uključuju marketing materijal putem maila, koje stvaraju dugoročni kontakt.

Efikasnost Veb sajta se ogleda kroz njegovu:  Pristupačnost, koja predstavlja izloženost Veb sajta i lakoća pronalaženja sajta na internetu.  Dizajn, u kojoj mjeri su sadržaji na Veb sajtu dostupni, organizovani i lakoća pronalaska traženih informacija na sajtu.  Ponuda uslugekoja se nudi preko interneta trebalo bi da budu jeftinije.  Ispunjenost, koja se odnosi na stepen odstupanja od obećanog standarda. 30

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Prilikom kreiranja Veb sajta u kulturnom turizmu, mora se voditi računa o svakom njegovom elementu, jer svi oni zajedno utiču na interesovanje turista i zadržavanje njihove pažnje. Opšti faktori uspjeha Veb sajtova je njihova starost, tehničke karakteristike, karakteristike navigacije i pristupačnosti. Društveni mediji su nastali kao posljedica postojanja virtuelnih zajednica, koje su sastavni dio interneta još od njegovog početka, ali kao sastavni dio on-line promotivnih tehnika, predstavljaju novu tehnologiju komunikacije, koja ima sve veći uticaj na razvoj kulturog turizma, zbog ostvarene interakcije među ljudima. Kao relativno nova tehnologija komunikacije, društveni mediji se mogu definisati kao internet aplikacije, čiji sadržaj kreiraju korisnici, a koji obuhvataju impresije korisnika o relativnim iskustvima. Društveni mediji postoje u različitim formama, a njihovi sadržaji predstavljaju mješavinu činjenica, mišljenja, impresija, osjećanja i iskustava. Sadržaji, koje kreiraju korisnici, kao što su blogovi, virtuele zajednice, wiki sajtovi, društvene mreže, medijski fajlovi, koji se dijele na specijalizovanim Veb sajtovima, kao na primjer facebook, twitter, instagram, You Tube i flickr. U kulturnom turizmu, posebnu vrstu internet oglašavanja predstavlja partnerski marketing,koji predstavlja mogućnost da se preko jednog Veb sajta, daje mogućnost i drugim Veb sajtovima, da se reklamiraju i da za to dobiju nadoknadu. Partnerstvo funkcioniše po principu da posrednici postavljaju link i reklamiraju se na svojoj Veb stanici i na taj način korisnike usmjeravaju na Veb sajt partnera. Interaktivno oglašavanje u kulturnom turizmu predstavlja prenošenje propagandnih poruka korisnicima Interneta putem Veb sajtova. Cilj interaktivnog oglašavanja je da utiče na povećanu vidljivost Veb sajta, podigne nivo posjete, podstiče prodaju i utiče na razvoj brendova. Najčešći vid internet oglašavanja je baner, koji je na početku razvoja interneta bio jedino sredstvo prenošenja propagandne poruke, a oni su i danas najčešći vid propaganda na Vebu. Baneri kao djelovi Veb stranica, koji prikazuju propagandnu poruku sa ciljem da se privuče korisnika Veb strane na stranu onog koji se oglašava. Baneri mogu biti statički, dinamički i interaktivni, takođe mogu bit u obliku teksta, slike, animacije i videa. Oni imaju veliki broj sličnih formi, od kojih se najčešće srijeću “interstišl” (interstitial) oglasi, pop-ap (pop-up) i pop-andr (pop-under) prozori. Interstitial oglasi se pojavljuju na prelasku između dvije Veb stranice i obično sadrže reklamnu poruku. Pop-ap i pop-andr prozori se pojavljaju paralelno sa učitanom Veb stranicom, ali u zasebnom prozoru. Efekte propagande treba uvijek posmatrati na duži rok, a njene troškove treba tretirati kao investiciju. Za planiranje troškova propagande, koristi se metod arbitraže, metod konkurencije, metod cilja i zadataka i procjena izdvajanja na osnovu ostvarenih prihoda. Metod arbitraže je nepovoljan, jer u sebi nosi mnogo elemenata proizvoljnosti, a uz to i ne stvara uslove za plansko i dugoročno vođenje propagandne politike. Ovaj metod se koristi u slučaju da nema dovoljno sredstava za turističku propaganda, pa se koriste ona sredstva, koja se u tu svrhu mogu izdvojiti, u određenom trenutku. Metod konkurencije polazi od činjenice, koliko konkurenti ulažu sredstava za propagandu, ali on kao takav ne može biti osnovni, već samo dodatni kriterijum. Metod cilja i zadatak je najbolji, jer se zasniva na kvantitativno utvrđenim izvorima za finansiranje propagande i koristi se na duži rok. Metod izdvajanja na osnovu ostvarenih prihoda ima veliki nedostatak, jer propagandu tretira kao posljedicu, a ne kao uzrok.

31

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

9. OPERATIVNI CILJEVI RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA

U poglavlju operativni ciljevi razvoja kulturnog turizma biće obrađeni održivi turistički razvoj i zaštita kulturne baštine, operativni ciljevi i ciljne grupe, ljudski resursi, finansiranje i organizaciona struktura.

9.1. ODRŽIVI TURISTIČKI RAZVOJ I ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE

Održivi kulturni turizam je simbol kvalitetnog turizma, u okviru kojeg se vodi briga o kulturi koja se konzumira. UNESCO ga promoviše kao jedan od načina zaštite svjetske baštine, a kulturni sadržaji koji pri tome zanimaju turiste nijesu više samo materijalna baština već i ona nematerijalna, čiji je značaj u posljednje vrijeme izuzetno naglašen. Takođe, povećan je interes za izazovne momente, koji se mogu pronaći na ulici, u kontekstu svakodnevnog života i upravo “otkriće” svakodnevnog života je jedna od novih karakteristika kulturnog turizma, pa se znatno širi predmet kulturnog turizma, a kultura više nije shvaćena kao suprotnost ležanju na plaži, već se turizam posmatra kao kombinacija elemenata kulture i zabave. Razvojem kulturnog turizma u Crnoj Gori obogaćuje se turistička ponuda, a ujedno se stvaraju i dodatni finansijski izvori, jer turisti koji putuju zbog kulturnih sadržaja, uglavnom više troše od ostalih kategorija turista. Kulturni turizam će pomoći oživljavanje već zapostavljenih tradicija u Crnoj Gori, a turisti mogu učestvovati, zajedno s lokalnim stanovništvom, u iznalaženju novog smisla nekadašnjih kulturnih praksi ukoliko lokalno stanovništvo i turisti, to prepoznaju kao autentičnu vrijednost i mogućnost kvalitetne komunikacije. Turizam se oslanja na već postojeće vrijednosti, zato edukacija i jačanje lokalne kulturnesvijesti treba da bude stalan projekat.

Takva razmišljanja se nadovezuju na UNESCO-vu Deklaraciju o kulturnoj različitosti, usvojenoj 2001.godine. Cilj joj je „očuvati kulturnu različitost, kao živu i obnovljivu vrijednost, koja se ne smije posmatrati kao nepromjenljiva baština, već kao proces koji garantuje preživljavanje čovječanstva“. Kulturu definiše kao fenomen u stalnoj evoluciji i transformaciji, što predstavlja važan korak dalje od tradicionalnog posmatranja kulture svedene na spomeničku baštinu i folklorne tradicije okamenjene u vremenu i u muzejima. Kulturne razlike i vladajući stereotipi često onemogućavaju da turisti zaista shvate domaćine, pa je organizovanje svojevrsnog „sentimentalnog odgoja“ budućih turista, kako to spominje Akcioni plan Deklaracije o kulturnoj različitosti, zaista potrebno. Ta deklaracija je dobila svoju razradu u Konvenciji o zaštiti različitosti kulturnih sadržaja i umjetničkih izrazausvojenoj 2005.godine. UNESCO ima „Katedru za kulturni turizam“ čime pokazuje svoje pažljivo bavljenje temama vezanim za kulturu i kulturni turizam. U tom okviru, kao i u okviru drugih UNESCO-vih tijela i aktivnosti, naglašćen je značaj i vrijednost nematerijalne kulturne baštine, što je regulsano Konvencijom za očuvanje nematerijalne kulturne baštine 2001.godine. Davanje značaja toj kategoriji baštine uočljivo je i u poslednjoj studiji iz 2006.godine „Turizam, kultura i održivi razvoj“. Ona odražava principe navedenih UNESCO-vih konvencija i deklaracija, uključujući i Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972.godine, kao i Johanesburšku Deklaraciju o održivom razvojuiz 2002. godine. Svi navedeni dokumenti naglašavaju činjenicu da održivost treba da bude bitna odlika kulturnog turizma, ukoliko se od njega dugoročno očekuju pozitivni rezultati. To pokazuje potrebu prepoznavanja prihvatljivih i neprihvatljivih oblika turizma i granica njegovog razvitka. Turizam treba da doprinese dobrobiti lokalnih zajednica i da bude motivacija da se njeguje vlastita kultura. Održivi turizam, baziran na kulturnoj baštini, prepoznaje tri aspekta: ekonomski, društveni i ekološki. Pod ekonomskom održivošću smatra se konkurentno preduzetništvo i turizam, dostupnost radne snage i potrebnih proizvodnih resursa, ekonomska kohezija i blagostanje, kao i finansijski efekti. Društvena održivost podrazumijeva mogućnost zapošljavanja, društvenu koheziju i socijalnu pravdu, poštovanje i etičko ponašanje u odnosu na domaće stanovništvo. Održivost u domenu životne sredine, odnosi se na

32

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. ekološko prihvatljivoj proizvodnji i konzumaciji u čitavom lancu turizma i u održivom upravljanju, zaštiti i konzervaciji prirodnih resursa. Ključna mjera u kulturnom turizmu je balans između broja turista i nosivog kapaciteta određene destinacije. Na sličan način Svjetska turistička organizacija (WTO) održivim turizmom smatra razvoj, koji odgovara potrebama turista i domaćina. Riječ je o tipu aktivnosti, koji rukovodi svim resursima na način da ekonomske, društvene i estetske potrebe mogu biti zadovoljene sve dok je održan kulturni integritet, osnovni ekološki procesi, biološka raznolikost i sastav, koji održavaju život. Naravno, upravo u turizmu temeljenom na kulturnoj baštini veći je rizik od oštećenja kulturne baštine ili čak uništenja socio- ekonomskog tkiva i okoline, nego kod drugih oblika turizma. Mnoge studije o kulturnom turizmu ističu interes i potrebu “kulturnih turista” za “autentičnošću”, “dubljim” iskustvima, onima iza scene, koji nijesu pripremljeni samo za turiste. Pa ipak, treba naglasiti da je autentičnost pojam koji je u stalnoj transformaciji i uvijek se iznova definiše. Njegova relevantnost dolazi najviše do značaja u kontekstu kulture shvaćene kao način života. Uopšteno gledajući, ima proizvoda zasnovanih na lokalnoj kulturi, koji se mogu prepoznati kao prilagođeni ili organizovani samo za turiste, poput ljetnih karnevala i sličnih manifestacija. Neka folklorna društva nastupaju ciljano za turiste, pojednostavljujući svoj repertoar i vještinu, a vremenom preuzimaju taj pojednostavljeni izraz, zanemarujući kompleksne oblike. Na taj se načina neautentičnost, koja u ime brzo improvizovane, površne komunikacije sa turistima i zarade, na kraju bitno oštećuju same sebe. Ako je neki kulturni proizvod izraz zajednice u određenom trenutku i ukoliko se ona sama želi prikazati na određen način i pri tome osjeća dobro, onda je riječ o autentičnom kulturnom proizvodu. Pri tome se autentičnost mjeri po stepenu identifikacije i iskrenosti, koju određena zajednica uključuje u takvoj kulturnoj praksi.

Ministarstvo kulture od 2012. godine uspješno realizuje Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara i uspjesno implementira projekte iz oblasti konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečke djelatnosti kroz godišnji Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Jedan od glavnih ciljeva Programa zaštite i očuvanja je ravnomjerni razvoj kulture na teritoriji cijele Crne Gore. U cilju organizovane zaštite obuhvaćeni su projekti namijenjeni unaprjeđenju stanja kulturnih dobara, očuvanju, zaštiti, valorizaciji, prezentaciji i popularizaciji kulturne baštine, kao i unaprjeđenju uslova za primjenu zakona iz oblasti kulturne baštine. Ovim Programom pruža se podrška, finansiranje i sufinansiranje programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne baštine Crne Gore. Realizacijom ovih projekata doprinosi se unaprjeđenju stanja kulturnih dobara, širenju znanja o vrijednostima i značaju kulturne baštine, razumijevanju različitih kultura, uspostavljanju blagovremene saradnje između nadležnih institucija i vlasnika - držalaca, kao i obezbjeđivanju uslova da shodno svojoj namjeni, služe kulturnoj, naučnoj i edukativnoj potrebi pojedinaca i društva. Koliki je značaj Programa pokazuju i rezultati, Ministarstvo kulture je u periodu od 2012. do 2018. godine, finansijski podržalo 586 projekata i programa u iznosu od oko 6.980.337,39 eura. Ministarstvo kulture je, na osnovu Zaključaka Vlade Crne Gore, broj 07-4071 od 11. januara 2018. godine, pripremilo i Vladi dostavilo na razmatranje i usvajanje Prijedlog Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2019. godinu sa Izvještajem o sprovođenju Programa u 2018. godini. Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara donosi se na godišnjem nivou, na osnovu člana 128 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, u skladu sa Programom rada Vlade Crne Gore. Posebno je važno naglasiti da je kroz realizaciju Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara 2018. godini realizovano 19 arheoloških i konzervatorskih istraživanja, među kojima i nova sezona arheoloških istraživanja lokaliteta Duklja, čija je popularizacija podržana kroz održavanje arheološke ljetnje škole i publikovanje arheološkog časopisa „Nova antička Duklja VII“. Arheološka istraživanja su, između ostalog, sprovedena i na lokalitetima Municipum S u Pljevljima, Rudniku Brskovo u Mojkovcu, Utvrđenju Izlit u Rožajama, lokalitetu Ćaf Kiš u Tuzima, a realizovana je i II faza podvodnih arheoloških istraživanja u 33

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. budvanskom akvatorijumu i pregled nekoliko lokaliteta hercegnovskog i bokokotorskog akvatorijuma. U saradnji sa Univerzitetom iz Mičigena, realizovana je nova sezona istraživanja na Crvenoj stijeni, a u Risnu je istraživan lokalitet Gradina, na osnovu višegodišnje saradnje sa Varšavskim univerzitetom. Sprovedena su geofizička istraživanja, koristeći nedestruktivne georadarske metode i arheološka i konzervatorska istraživanja Srednjevjekovnog grada Svača u saradnji sa Nacionalnim istraživačkim savjetom Italije (CNR). Realizovano je u potpunosti 17 projekta u oblasti konzervacije, u okviru kojih su, između ostalog, nastavljene aktivnosti na sprovođenju konzervatorskih mjera na kulturnom dobru i sprovođenje konzervatorskih mjera na ikonostasu crkve Uspenje Bogorodice (Cetinjski manastir), pripremljeni konzervatorski projekat i sprovedene konzervatorske mjere na spomen – obilježjima sa teritorije opština Andrijevica i Nikšić. U oblasti popularizacije i prezentacije kulturne baštine podržana je manifestacija Bokeljska noć, sa statusom nematerijalnog kulturnog dobra, časopis „Glas“, u DAISY formatu pristupačnom za čitaoce oštećenog vida i Časopis „Kulturne tačke“ na Brajevom pismu, a realizovani su i projekti u oblasti digitalizacije, publikovanja monografija, realizacije izložbi. Izvršeno je tehničko osavremenjavanje konzervatorskih radionica JU Centar savremene umjetnosti, stvaranje uslova za obavljanje bibliotečke djelatnosti u JU Centar za kulturu Gusinje, unaprjeđenje uslova depoa JU Muzeji i galerije Nikšić i unaprjeđenje uslova rada i obavljanja djelatnosti u brojnim ustanovama kulture na teritoriji Crne Gore.

Uvažavajući značaj ovog strateškog dokumenta, koji predstavlja osnov za uspostavljanje sistema zaštite kulturnih dobara, bez obzira na vrijeme, mjesto, način stvaranja, porijeklo, vlasništvo i njihov svjetovni ili vjerski karakter, Ministarstvo kulture je Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2019. godinu, obuhvatilo 85 projekata predloženih od strane nacionalnih i opštinskih javnih ustanova i samostalnih organa uprave iz oblasti kulturne baštine, uključujući i druge subjekte koji doprinose zaštiti, unaprjeđenju i popularizaciji kulturne baštine, koji se u najvećem dijelu odnose na konzervatorska i arheološka istraživanja, izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima iz grupe fizički najugroženijih. Pored navedenog, Programom su tretirane i oblasti prezentacije i popularizacije kulturne baštine, edukacije i doedukacije stručnog kadra i tehničko – tehnološkog osavremenjavanja lokalnih i nacionalnih institucija, a sa ciljem unaprjeđenja uslova za obavljanje muzejske, bibliotečke, kinotečke, arhivske i konzervatorske djelatnosti. Program je koncipiran u skladu sa principom ravnomjernog razvoja kulture, pa isti podrazumijeva realizaciju projekata na teritoriji svih opština, od kojih neki tretiraju kulturna dobra kao što su: arheološki lokalitet Svač, tri lokaliteta sa stećcima - Žabljak i Plužine, crnogorsko podmorje, Samograd u Bijelom Polju, Utrđenje Izlit u Rožajama, Žabljak Crnojevića, Tvđava Onogošt, Kula Volticu, crkvu Sv. Apostola i Pavla u Bijelom Polju, crkva Sv. Trojice u Pljevljima, spomen-obilježja na teritoriji Prijestonice Cetinje, Most knjaza Danila na Mrtvici u Kolašinu. Programom zaštite i očuvanja za 2019. godinu, predloženi su projekti iz oblasti konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečke djelatnosti, a koje će realizovati nacionalne i lokalne javne ustanove i organi državne uprave iz oblasti kulturne baštine, u ukupnom iznosu od 1.131.398,00 €, od čega 413.000,00 € iz namjenskih sredstava1.

1 „Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara“, Ministarstvo kulture, 2012. do 2019. godine, Crna Gora 34

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

9.2. OPERATIVNI CILJEVI RAZVOJA I CILJNE GRUPE

Ciljevi razvoja kulturnog turizma Crne Gore predstavljaju dekompoziciju vizije na konkretne, detaljnije operativne zadatke čije je ostvarenje moguće mjeriti, pratiti i podsticati. Nacionalna strateška usmjerenja razvoja kulturnog turizma u viziji i ciljevima naglašava usmjerenje prema raznovrsnosti i autentičnosti sadržaja odnosno doživljaja, a sve u cilju povećanja atraktivnosti i konkurentnosti, pri čemu se posebno ističe potreba komercijalizacije niza novih, međunarodno konkurentskih doživljaja u kulturnom turizmu. Sljedeći postavljeni okvir, koji izdvaja autentičnost i raznovrsnost proizvoda u kulturnom turizmu, a pri tome polazeći od načela održivog razvoja, je Program razvoja kulturnog turizma Crne Gore sa Akcionim planom od 2019. do 2021.godine, koji se fokusira na osmišljavanju novih i podizanju kvaliteta postojećih proizvoda u kulturnom turizmu, odnosno na povećanju konkurentnosti, ravnomjernijem turističkom razvoju, kao i jačanju nacionalnog identiteta kroz imidž Crne Gore, kao destinacije kulturnog turizma. Ostvarenje postavljenog cilja naglašava potrebu za podizanjem sposobnosti u kreiranju i uspješnoj komercijalizaciji proizvoda kulturnog turizma, a da se pri tome vodi računa o kvalitetu prostora, očuvanju resursno-atrakcijske osnove i lokalnom stanovništvu. Da bi se ostvarili postavljeni ciljevi potrebno je:  unaprijediti tržišnu prepoznatljivost Crne Gore, kao poželjne cjelogodišnje destinacije,  proširiti turističke ponude proizvodima kulturnog turizma,  unaprijediti destinacijski menadžment u kulturnom turizmu, a sve u cilju optimalnog korišćenja kulturne baštine, kroz povezivanje javnog i privatnog sektora. Postizanje glavnog strateškog cilja razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori podrazumijeva ostvarenje sljedećih operativnih ciljeva:  podizanje tržišne prepoznatljivosti, kao destinacije kulturnog turizma;  obogaćivanje destinacijskog lanca vrijednostima kulturne baštine, posebno u centralnoj i sjevernoj regiji, kao i razvoj infrastrukture za kulturni turizam, razvoj javne turističke infrastrukture i razvoj saobraćajne infrastrukture;  unapređenje destinacijskog upravljanja i menadžmenta u kulturnom turizmu, kroz upravljanje procesima, razvoj ljudskih resursa, upravljanje kvalitetom i investicionom politikom.

35

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Šema br. 1 Operativni ciljevi razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gore

36

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Ciljne grupe u kulturnom turizmu Crne Gore mogu biti nespecifične, koje se interesuju za kulturnu baštinu generalno, kao i specifične, koje su zainteresovane za određnu vrstu kulturnog doživljaja. Na osnovu

37

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. njihovih interesovanja i na osnovu tipičnih mjesta koja posjećuju to mogu biti turista kulturnebaštine, umjetnički turista, kreativni turista, gradski kulturni turista, ruralni kulturni turista, moderni turista i autohtoni kulturni turista.

9.3. LJUDSKI RESURSI I FINANSIRANJE

U kulturnom turizmu su zaposleni kadrovi čije obrazovanje se vrši odvojeno, zbog čega se među njima, glavnim akterima u kulturnom turizmu, javlja nerazumijevanje. Država, koja ima za cilj da razvija kulturni turizam, neophodno je da insistira na dodatnoj edukaciji i na taj način stvori kadrove, koji će na održiv način upravljati kulturnim dobrima i na odgovarajući način ih uključiti u turizam. Jedan od najvećih izazova u razvoju kulturnog turizma je da se usklade interesi brojnih učesnika. Analizom učesnika u razvoju kulturnog turizma, u širem društveno-ekonomskom i političkom kontekstu, koji učestvuju u implementaciji strateških mjera, mogu se izdvojiti učesnici na nacionalnom nivou i učesnici na lokalnom nivou. Na nacionalnom nivou to je Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo kulture i Nacionalna turistička organizacija. Oni postavljaju strateški okvir, definišu zakonske regulative, uspostavljaju model upravljanja, organizacije i finansiranja. Uz tijela državne uprave na nacionalnom nivou djeluju i udruženja poslovnih subjekata u turizmu, koja su najbolje organizovana, ako je njihovo članstvo dobrovoljno. Ministarstvo održivog razvoja i turizma formira turističku politiku, strateške razvojne planove, investira u turistički sektor i razvoj turističkog proizvoda, što podrazumijeva i razvoj kulturnog turizma. Da bi razvoj kulturnog turizma bio što uspješniji Ministarstvo održivog razvoja i turizma bi trebalo da osnuje Radni tim za razvoj kulturnog turizma, koji bi se u početku usmjerio na program obrazovanja za kulturni turizam putem radionica i na sufinansiranje kulturno-turističkih projekata, koji bi doprineli formiranju proizvoda spremnih za tržište. Ministarstvo kulture ima direktan i indirektan uticaj na razvoj kulturno-turističkih inicijativa i njihovo finansiranje. Direktno, propisivanjem zakona i propisa, finansiranjem pojedinih djelatnosti, odnosno zaštite kulturnih dobara, kao i u uspostavljanju prakse upravljanja u institucijama, pod njihovom ingerencijom i podsticanju alternativnih oblika finansiranja kulturnih djelatnosti, kao što su podsticajni programi donacija u kulturi. Svojom politikom raspodjele finansijskih sredstava i definisanjem programa, kojima ostvaruje postavljene ciljeve, Ministarstvo kulture direktno utiče na stupanje tržišne orijentacije institucija u kulturi. Nacionalna turistička organizacija se prvenstveno bavi promocijom turizma u inostranstvu i svijesti stanovnika zemlje o značaju i ulozi turizma. Ona podržava i razvoj kulturnog turizma, koji je od velikog značaja za stvaranje imidža kvalitetne turističke destinacije, privlačenje turista bolje platežne moći, aktiviranje turistički manje razvijenih djelova zemlje i produženje turističke sezone. Međutim, Nacionalna turistička organizacija je u nedovoljnoj mjeri usmjerena na razvoj proizvoda, jer nije dovoljno uticajna da bi podstakla kontinuirani kulturno-turistički proizvod. Na lokalnom nivou za razvoj kulturnog turizma odgovorni su upravni organi opština i gradova za kulturu i turizam i Turistička organizacija, kao i organi uprave, koji indirektno utiču na stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj kulturnog turizma, kao što su: prostorno planiranje, komunalna infrastruktura, zaštita životne sredine i slično. Lokalna vlast ne utiče samo na finansiranje projekata u kulturi i očuvanje kulturnebaštine, već i na stvaranje opšteg ambijenta kao što su čistoća naselja, saobraćajna povezanost, saobraćajna signalizacija i očuvanje ambijentalnih vrijednosti. Za razvoj kulturnog turizma na lokalnom nivou od velikog značaja su i preduzeća koja se bave turističkom djelatnošću, odnosno djelatnostima, koje su kompatibilne sa proizvodima kulture života i rada. Od velikog značaja su i udruženja građana, koja su usmjerena na kulturu i očuvanje kulturnebaštine, kao i kulturno-umjetnička društva. Institucije kulture, bez obzira ko je njihov vlasnik, ministarstvo ili lokalna samouprava su takođe učesnici razvoja kulturnog turizma na lokalnom nivou. Tu spadaju i vjerske zajednice, koje posjeduju zbirke koje imaju umjetničku 38

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. vrijednost, kao i zbog primijenjenog umjetničkog stila u arhitekturi njihovih sakralnih objekata.Predstavnici lokalne vlasti su izuzetno važni učesnici u svakom razvojnom procesu, jer su upoznati sa problematikom lokalne zajednice. Oni su često inicijatori razvojnih projekata i lobiraju kod odgovarajućih državnih tijela. Projektima iz oblasti kulturnog razvoja, lokalne vlasti mogu obezbijediti kadrovsku podršku, a često raspolažu i sa dovoljno finansijskih sredstava, da bi ih mogli i samostalno finansirati. Kulturno-umjetnička društva i druga društva za očuvanje kulturnebaštine, njeguju tradiciju svog kraja, učestvuju u lokalnim kulturnim manifestacijama, organizuju radionice posvećene tradicionalnim zanatima, organizuju regionalne i nacionalne smotre i učestvuju u raznim smotrama van lokalne zajednice. Mali i srednji preduzetnici u područiju kulture života i rada, koji imaju potencijal za razvoj proizvoda kulture života i rada, na primjer maslinarstva i uljarstva, vinarstva i vinogradarstva, ribarstva i slično, mogu postati snažne primarne atrakcije. Mali i srednji preduzetnici mogu realizovati projekte koji će afirmisati lokalni proizvod kulture života i rada. Lokalne turističke agencije ne mogu imati veliki značaj u formiranju kulturno-turističkih proizvoda, ali su ključne u stvaranju paketa usluga. Međutim, one često nemaju dovoljnu saradnju sa turističkim organizacijama i nisu obaviještene o novim turističkim proizvodima i uslugama. To je naročito izraženo kada je u pitanju kulturna ponuda, jer nemaju informacije o događajima. Zato je neophodno, da se uspostavi bolja komunikacija između turističkih agencija i turističkih organizacija,kao i nosilaca kulturnih projekata i programa iz domena kulture života i rada, jer samo turističke agencije mogu prodavati paket- aranžmane i izlete. Hoteli i ugostiteljski preduzetnici mogu indirektno da utiču na razvoj kulturnog turizma, jer svojim uticajem u lokalnoj zajednici mogu lobirati za kulturno-turističke projekte i inicijative. U saradnji sa turističkim agencijama, mogu osmisliti kreativne paket-aranžmane i udržiti sredstva za njihovu promociju, a njihovo osoblje može pružiti stručnu pomoć iz savremenog marketinga u kulturno-turističkim projektima. Hoteli i ugostiteljski preduzetnici su ključni učesnici u informisanju svojih gostiju o kulturnoj ponudi destinacije. Država ima ključnu ulogu za finansije u kulturnom turizmu. Ona treba da obezbijedi sredstva iz redovnih, kao i dopunskih izvora za infrastrukturu, rekonstrukciju, uslužne pogodnosti i dr. Zato država treba da obezbijedi finansiranje kroz različite zakone, kako u sektoru kulture, takoi u sektoru turizma. Država nema dovoljno novca i zato treba da razvija „fandrejzing “ (fundraising), što predstavlja vještinu nabavljanja sredstava iz drugih izvora. Sredstva se mogu dobiti od korporativnih donacija, fondova, individualnih donacija i organizovanjem događaja namijenjenih određenoj temi. Za projekte iz kulturnog turizma sredstva se mogu ostvariti iz programa koji su dostupni javnom, privatnom i neprofitnom sektoru, a finansira ih ili sufinansira Evropska Unija. Najpoznatiji su projekti Evropske komisije, kao što su Transnacionalni program i IPA projekti, zatim Evropska kulturna fondacija i UNESCO fondovi. U Crnoj Gori već postoje uspješni primjeri IPA projekata kao, naprimjer, obnova kuće Iva Andrića u Herceg Novom, koju je posle piščeve smrti opština otkupila od njegovih naslednika. Lokalna uprava je realizovala projekat obnove, koji će trajati do 2020. godine, a potrebna sredstva su obezbijeđena iz Evropske unije. Do sad su urađeni hitni radovi na očuvanju i uređenju objekta. Za popravku i oživljavanje kuće opština Herceg Novi obezbijedila je finansijska sredstva kroz projekat "Očuvanje, unapređenje i promovisanje prirodnog i kulturnog nasleđa primorskih zajednica kroz jačanje modela eko-muzeja čiji je cilj pametno i održivo upravljanje turizmom". Opština Herceg Novi je preko Kancelarije za međunarodnu saradnju aplicirala na prvi poziv IPA programa prekogranične saradnje Italije, Albanije i Crne Gore u okviru koga je projekat odobren. Partneri sa kojima će ovaj projekat biti realizovan su Agencija za lokalnu demokratiju iz Crne Gore, Regionalna razvojna agencija, opština Himara iz Albanije, opština Trikaze iz regije Pulja u Italiji. Vrijednost projekta za Opštinu Herceg Novi iznosi 190.706 eura. Ovim sredstvima biće finansirani radovi na kompletnoj obnovi kuće uz očuvanje autentičnog izgleda i dvorišta, nakon čega će deo sredstava biti usmjeren na unapređenje turističke ponude u kući Iva Andrića.

39

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

9.4 ORGANIZACIONA STRUKTURA

Uloga države u razvoju kulturnog turizma se posmatra kroz organizacionu strukturu sektora za kulturu i sektora za turizam. U Crnoj Gori se upravljanje ova dva sektora vodi na državnom i opštinskom nivou državne uprave. U kulturi na državnom nivou postoji Ministarstvo kulture, koje obavlja poslove državne uprave, koji se odnose na:  praćenje i istraživanje u oblasti kulture;  obezbjeđivanje materijalne osnove za djelatnost kulture;  zaštitu nepokretne, pokretne i nematerijalne kulturne baštine;  razvoj i unapređenje kulture i umjetničkog stvaralaštva;  stvaranje uslova za pristup i realizaciju projekata, koji se finansiraju iz sredstava pretpristupnih fondova Evropske Unije, donacija i drugih oblika razvojne pomoći iz nadležnosti tog ministarstva;  učešće u regionalnim projektima, kao i druge poslove određene zakonom;  razvoj i unapređenje književnog, prevodilačkog, muzičkog i scenskog stvaralaštva, likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna, filmskog i stvaralaštva u oblasti drugih audio-vizuelnih medija;  bibliotečku, izdavačku, kinematografsku i muzičko-scensku djelatnost;  zadužbine i fondacije;  sistem javnog informisanja;  praćenje sprovođenja zakona u oblasti javnog informisanja;  praćenje rada javnih preduzeća i ustanova u oblasti javnog informisanja;  praćenje djelatnosti stranih informativnih ustanova;  stranih sredstava javnog informisanja, dopisništva i dopisnika u Crnoj Gori;  informisanje nacionalnih manjina;  registraciju stranih informativnih ustanova i pružanje pomoći u radu sa stranim novinarima i dopisnicima;  saradnju u oblasti zaštite kulturne baštine, kulturnog stvaralaštva i informisanja na jeziku i pismu pripadnika crnogorskog naroda u regionu;  osnivanje i razvoj kulturno-informativnih centara u inostranstvu.

Na državnom nivou postoji Uprava za zaštitu kulturnih dobara, koji vrši poslove koji se odnose na:  istraživanje, proučavanje, dokumentovanje i evidentiranje kulturnih dobara;  prikupljanje, stručnu obradu i čuvanje dokumentacije o kulturnim dobrima;  uspostavljanje prethodne zaštite predmeta, objekata, lokaliteta i područja i drugih materijalnih dobara za koje se osnovano vjeruje da imaju kulturnu vrijednost;  utvrđivanje kulturne vrijednosti kulturnih dobara;  utvrđivanje statusa kulturno dobro i uspostavljanje trajne zaštite kulturnih dobara;  kontinuirano praćenje stanja kulturnih dobara i revalorizaciju njihove kulturne vrijednosti;  utvrđivanje razloga i donošenje rješenja o prestanku statusa kulturno dobro;  formiranje dosijea kulturnih dobara;  uspostavljanje i vođenje registara kulturnih dobara u analognoj i elektronskoj formi;  uspostavljanje i vođenje informacionog sistema kulturnih dobara i njegovo povezivanje sa drugim odgovarajućim informacionim sistemima;  saradnju sa vlasnicima i držaocima kulturnih dobara i nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom kulturnih dobara;

40

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

 postavljanje privremenog staraoca kulturnom dobru; davanje mišljenja za privremeno iznošenje kulturnih dobara;  staranje o unešenim kulturnim dobrima;  povraćaj kulturnih predmeta koji su protivpravno odneseni sa teritorije država članica Evropske unije, teritorije drugih država i iz Crne Gore;  staranje o blagovremenom vraćanju privremeno iznesenog kulturnog dobra i utvrđivanje stanja u kojem je vraćeno;  određivanje namjene i načina korišćenja kulturnog dobra u cilju održivog razvoja i davanje odobrenja za korišćenje kulturnog dobra u komercijalne svrhe;  evidentiranje objekata, predmeta, lokaliteta, područja i drugih materijalnih dobara koja uživaju prethodnu zaštitu; izdavanje dozvole za arheološka i konzervatorska istraživanja;  obustavljanje istraživanja i oduzimanje odobrenja za istraživanje; utvrđivanje vrijednosti i statusa slučajnih nalaza;  izradu i donošenje studija zaštite kulturnih dobara za potrebe izrade državnih i lokalnih planskih dokumenata;  saradnju sa nosiocima pripremnih poslova i obrađivačima planskih dokumenata;  razmatranje i davanje mišljenja na planska dokumenta; davanje saglasnosti za geološka istraživanja u blizini kulturnih dobara;  izdavanje konzervatorskih uslova i davanje saglasnosti na konzervatorske projekte;  privremeno ili trajno obustavljanje sprovođenja konzervatorskih mjera ili izvođenja radova na kulturnom dobru;  prijem izvedenih radova na kulturnom dobru, nakon sprovedenih konzervatorskih mjera;  obustavljanje radova na kulturnom dobru koji se izvode bez ili mimo odobrenog konzervatorskog projekta;  pružanje stručne pomoći vlasnicima i držaocima kulturnih dobara;  vršenje inspekcijskog nadzora u odnosu na stanje kulturnih dobara;  poštovanje utvrđenog režima i sprovođenje mjera zaštite na kulturnim dobrima, kao i ostvarivanje prava i obaveza vlasnika i držalaca kulturnih dobara;  kao i druge poslove koji su joj određeni u nadležnost.

Za efikasnije obavljanje djelatnosti na zaštiti kuturnih dobara, za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora formirana je područna jedinica sa sjedištem u Kotoru.

Uprava poslove iz svoje nadležnosti sprovodi preko Sektora za uspostavljanje zaštite kulturnih dobara i Sektora za sprovođenje mjera zaštite kulturnih dobara. Sektor za uspostavljanje zaštite kulturnih dobara vrši poslove koji se odnose na:  istraživanje, proučavanje, dokumentovanje i evidentiranje kulturnih dobara;  prikupljanje, stručnu obradu i čuvanje dokumentacije o kulturnim dobrima;  uspostavljanje prethodne zaštite i evidentiranje predmeta, objekata, lokaliteta i područja i drugih dobara za koje se osnovano vjeruje da imaju kulturnu vrijednost;  utvrđivanje kulturne vrijednosti dobara izradom stručnih elaborata za svako pokretno, nepokretno i nematerijalno kulturno dobro;  utvrđivanje statusa kulturno dobro i uspostavljanje trajne zaštite kulturnih dobara;  kontinuirano praćenje stanja kulturnih dobara i revalorizaciju njihove kulturne vrijednosti;  utvrđivanje razloga i donošenje rješenja o prestanku statusa kulturno dobro;  formiranje dosijea kulturnih dobara; 41

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

 uspostavljanje i vođenje Registra kulturnih dobara, u analognoj i elektronskoj formi;  uspostavljanje i vođenje informacionog sistema kulturnih dobara i njegovo povezivanje sa drugim odgovarajućim informacionim sistemima;  saradnju sa vlasnicima i držaocima kulturnih dobara i nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom kulturnih dobara;  međunarodnu saradnju i evropske integracije, postavljanje privremenog staraoca kulturnom dobru.

Sektor za sprovođenje mjera zaštite kulturnih dobara vrše poslove koji se odnose na:  izdavanje dozvole za arheološka i konzervatorska istraživanja;  obustavljanje istraživanja i oduzimanje odobrenja za istraživanje;  davanje saglasnosti za geološka istraživanja u blizini kulturnih dobara;  utvrđivanje vrijednosti i statusa slučajnih nalaza;  izradu i donošenju studija zaštite kulturnih dobara za potrebe izrade državnih i lokalnih planskih dokumenata;  saradnju sa nosiocima pripremnih poslova i obrađivačima planskih dokumenata;  razmatranje i davanje mišljenja na planska dokumenta;  izdavanje konzervatorskih uslova i davanje saglasnosti na konzervatorske projekte;  privremeno ili trajno obustavljanje sprovođenja konzervatorskih mjera ili izvođenja radova na kulturnom dobru; prijem izvedenih radova na kulturnom dobru nakon sprovedenih konzervatorskih mjera;  obustavljanje radova na kulturnom dobru koji se izvode bez ili mimo odobrenog konzervatorskog projekta; davanje mišljenja za privremeno iznošenje kulturnih dobara;  staranje o unesenim kulturnim dobrima; povraćaj kulturnih predmeta koji su protivpravno odneseni iz Crne Gore;  staranje o blagovremenom vraćanju privremeno iznesenog kulturnog dobra i utvrđivanje stanja u kojem je vraćeno;  određivanje namjene i načina korišćenja kulturnog dobra u cilju održivog razvoja i davanje odobrenja za korišćenje kulturnog dobra u komercijalne svrhe;  pružanje stručne pomoći vlasnicima i držaocima kulturnih dobara;  vršenje inspekcijskog nadzora u odnosu na stanje kulturnih dobara, poštovanje utvrđenog režima i sprovođenje mjera zaštite na kulturnim dobrima;  ostvarivanje prava i obaveza vlasnika i držalaca kulturnih dobara, kao i kontinuirano praćenje stanja kulturnih dobara. Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore je osnovan za obavljanje poslova u konzervatorskoj djelatnosti koji se odnose na prikupljanju dokumentacije, arheološka i konzervatorska istraživanja, laboratorijska ispitivanja i ekspertize, obilježavanje kulturnih dobara, izradu studija zaštite, menadžment planova, konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima i dobrima. Centar se finansira iz budžetskih sredstava Crne Gore, Ministarstva kulture i sopstvenih sredstava.

Šema br.2 Nivoi državne uprave u sektorima kulture i turizma

42

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Ministarstvo održivg Ministarstvo kulture razvoja i turizma Uprava za zaštitu Nacionalna turistička kulturnih dobara organizacija

Organi lokalne Organi lokalne samouprave samouprave Organi lokalne uprave Organi lokalne uprave Lokalne turističke Gradski/opštinski organizacije kulturni centri

Na državnom nivou za turizam je zaduženo Ministarstvo održivog razvoja i turizma čije su nadležnosti:

 donošenje programa i politika razvoja turizma;  istraživanje turističkog tržišta;  uslovi privređivanja u turizmu  unapređenje sistema vrijednosti i konkurentnosti turističkih proizvoda;  promocija turizma u inostranstvu i zemlji;  integralno planiranje razvoja turizma i komplementarnih djelatnosti;  razvoj, proglašavanje i održivo korišćenje turističkog prostora i turističkih objekata od značaja za turizam;  formiranje turističkih mjesta i područja;  sprovođenje podsticajnih mjera i obezbjeđenje materijalnih i drugih uslova za podsticanje razvoja turizma;  praćenje i promocija investicija u sektoru turizma  takse i naknade u turizmu;  realizacija investicionih programa od interesa za održivi razvoj;  organizovanje poslova turističko – informativne propagandne djelatnosti;  djelatnost turističkih agencija;  saradnja između sektora turizma i komplementarnih sektora;  saradnja sa Nacionalnom turističkom organizacijom i organizovanje turističkih predstavništava u drugim državama;  ugostiteljska djelatnost;  nautička djelatnost;  uređenje i održavanje skijališta, javnih kupališta i ;

43

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

 životna sredina;  upravljanje komunalnim otpadom i komunalni razvoj;  klimatske promjene i mediteranski poslovi.

Na državnom nivou zvanični institucionalni nosilac promocije turizma je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore. Njena djelatnost je usmjerena na pozicioniranje turističkog proizvoda Crne Gore, kao i da bude prisutna na svim većim svjetskim sajmovima turizma, sarađuju sa drugim nacionalnim turističkim organizacijama i drugima međunarodnim, regionalnim i strukovnim turističkim asocijacijama. Pored djelovanja na međunarodnom planu, Nacionalna turistička organizacija ima saradnju sa lokalnim turističkim organizacijama i ostalim turističkim subjektima, da bi se unaprijedila turistička ponuda Crne Gore, kao i stvorio pozitivan stav stanovništva prema turizmu. Na nivou gradova tj. opština u Crnoj Gori postoje opštinske turističke organizacije, a ukoliko nijesu osnovane, postoje lica koja su zadužena za poslove turizma u okviru odjeljenja za privredu, ekonomiju i društvene djelatnosti.

Šema br. 3 Organizaciona struktura Radnog tima za praćenje razvoja kulturnog turizma.

Da bi se razvijao kulturni turizam u Crnoj Gori, neophodno je formirati Radni tim za praćenje razvoja kulturnog turizma, kako bi se uspostavila uspješna saradnja između kulturnog i turističkog sektora. Radni tim treba da formiraju Ministarstvokulture i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, ali pri Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Paralelno sa osnivanjem Radnog tima, potrebno je i osnovati Fond za razvoj kulturnih turističkih proizvoda, koji treba da finansiraju Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministartvo kulture. U okviru Radnog tima za praćenje razvoja kulturnog turizma, potrebna su dva stalno zaposlena člana, koji će raditi na identifikaciji mogućih stranih izvora finansiranja iz programa međunarodnih organizacija i Evropske Unije, sa savršenim znanjem engleskog jezika. Radni tim bi sastavljao programe kojima bi uticao na formiranje kulturnih turističkih proizvoda i kordinirao njima na regionalnom nivou. Tim bi uz svoju savjetodavnu funkciju formirao i edukativne programe kojima bi i kordinirao. Jedan član Radnog tima bi bio iz Nacionalne turističke organizacije, koji bi bio zadužen za promotivnu inicijativu kulturnog turizma Crne Gore. Radnim timom bi rukovodio ekspert za kulturni turizam, uz saradnju tri člana, koji bi bili zaduženi za primorski, centralni i sjeverni regijon, a koji bi imali direktnu saradnju sa Organima lokalne samouprave, Organima lokalne uprave, kao i Turističkim organizacijama. Dva člana bi bila iz sektora kulture, a jedan član iz sektora turizma. Rad Radnog tima za praćenje razvoja kulturnog turizma nadzirao bi Nadzorni odbor. Članovi nadzornog odbora su: jedan iz Ministartsva kulture, jedan iz Ministarstva održivog razvoja i turizma i jedan uspješni preduzetnik.

44

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Tabela br.2 Zadaci Radnog tima

Zadaci Radnog tima za praćenje razvoja kulturnog turizma

1. Identifikovanje stranih izvore finansiranja iz programa međunarodnih organizacija i Evropske Unije; 2. Apliciranje kod međunarodnih fondova i predpristupnih projekata Evropske Unije;

3. Preciziranje načina finansiranja razvoja kulturno-turističkih proizvoda;

4. Uspostavljanje saradnje sauspješnim kompanijama i organizacijama koje mogu biti sponzori i usmjeravanje njihovih donacija nastrateške prioritete kulturnog turizma; 5. Da ustanovi sve mogućnosti finansiranja iz drugih izvora;

6. Formiranje programa, koji će stručno, tehnički i finansijski podsticati prioritetne kulturno-turističke inicijative; 7. Sastavljanje i sprovođenje programa edukacije;

8. Promocija prozvoda kulturnog turizma;

9. Identifikovanje prioritetnih resursa u primorskoj, centralnoj i sjevernoj regiji;

10. Podizanje kvaliteta kulturnih turističkih proizvoda;

11. Praćenje uspješnosti kulturnih turističkih inicijativa;

12. Savjetodavna pomoć inicijativama razvoja kulturno-turističkog proizvoda;

13. Koordinacija stručnom i tehničkom pomoći razvoja kulturno-turističkih proizvoda;

14. Stimulacija lokalnih inicijativa.

45

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

10 AKCIONI PLAN

Akcioni plan, koji se sastoji od programskih područja, ciljeva, mjera, nosilaca, finansijera i vremena implementacije, predstavlja okvir za razvoj kulturnog turizma u Crnoj Gori. Programska područija, koja predstavljaju osnovu akcionog plana su: infrastruktura za kulturni turizam, razvoj proizvoda, marketing za kulturni turizam, stejkholderi u kulturnom turizmu, edukacija za turistički sektor, edukacija za kulturni sektor i edukacija lokalnog stanovništva.

10.1. OPERATIVNI CILJ 1: OBOGAĆIVANJE DESTINACIJSKOG LANCA TURISTIČKIH PROIZVODA VRIJEDNOSTIMA KULTURNE BAŠTINE

Kulturna infrastruktura predstavlja temelj kvalitetne valorizacije postojećih kulturnih resursa i imauticaj na promet u kulturnom turizmu. U kulturnoj infrastrukturi izdvajaju se institucionalni i vaninstitucionalni sektori, a oba sektora imaju značajnu ulogu u razvoju i promovisanjukulture. MJERE:  Izdvojiti najatrajktivnije kulturno-turističke atrakcije Za najatraktivnije kulturno-turističke atrakcije treba formirati listu prioriteta u sjevernoj, centralnoj i primorskoj regiji. Sistematizaciju kulturno-turističkih atrakcija treba uraditi u skladu sa njihovom tržišnom privlačnošću, njihovom osjetljivošću, ali i u skladu sa faktorima koji su značajni pri dizajniranju kulturno- turističkog proizvoda. Lista prioriteta je neophodna za potrebe marketinga kao i planiranje razvoja kulturnog turizma.  Formirati infrastruktura za kvalitetnu prezentaciju U skladu sa listom prioriteta potrebno je unaprijediti tržišnu spremnost kulturno-turističkih atrakcija kvalitetrnom infrastrukturom za njihovu prezentaciju i interpretaciju, uz pomoć koje će turisti upoznati njihovu autentičnost i osobenost. AKTIVNOSTI: 1.1.1.1Formiranje Radnog tima za praćenje realizacije razvoja kulturnog turizma; 1.1.1.2 Analiza dobara i formiranje liste najatraktivnije materijalne i nematerijalne kulturne baštine u primorskom, centralnom i sjevernom regionu; 1.1.2.1 Formiranje infrastrukture, koja će ujediniti kulturu i turizam, kroz izložbeni dio za interpretaciju. 1.1.2.2 Poboljšati uslužne pogodnosti izgradnjom parking prostora, prodajnog, ugostiteljskog i sanitarnog dijela. NOSILAC: Ministarstvo održivog razvoja i turizma. PARTNERI: 1.1.1.1Ministarstvo kulture, Nacionalna turistička organizacija.1.1.1.2 Ministarstvo kulture, Nacionalna turistička organizacija, Lokalna turistička organizacija. 1.1.2.1; 1.1.2.2Ministarstvo kulture, Narodni muzej Crne Gore, Lokalna turistička organizacija, Organi lokalne samouprave. FINANSIRANJE: 1.1.1.1; 1.1.1.2 Budžet Crne Gore. 1.1.2.1; 1.1.2.2 Budžet Crne Gore, IPA, COSME; VRIJEME IMPLEMENTACIJE: 1.1.1.1I 2019; 1.1.1.2 II, III, IV 2019; 1.1.2.1; 1.1.2.2 I-IV 2020.

10.2. OPERATIVNI CILJ 2: PODIZANJE TRŽIŠNE PREPOZNATLJIVOSTI KAO DESTINACIJE KULTURNOG TURIZMA

10.2.1. RAZVOJ PROIZVODA

Kulturni turizam podrazumijeva kako posjete muzejima, galerijama, izložbama, kulturno-istorijskim objektima i ostalim kulturnim dobrima, tako i posjetu restoranima, koncertima, barovima i svemu onome što čini savremenu kulturu mjesta. Iz tog razloga je ovaj oblik turizma dosta složen po pitanju resursa koje obuhvata kao što su, na primjer, izgrađeni objekti, nematerijalna baština ili podkultura. U Crnoj Gori već 46

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. postoji kulturni turizam, međutim ne postoji konkretna ponuda, koja je tematski ili teritorijalno koncipirana i koja se prodaje kao proizvod.

MJERE:  Percipirati geografske koncentracije međusobno povezanih subjekata, pravnih ili fizičkih lica radi jačanja konkurentnosti Ovo programasko područije se odnosi na formiranje kompleksnijih kulturno-turističkih proizvoda, koji se mogu plasirati na turističkom tržištu. Grupisanjem atrakcija u kulturnim tematskim itinererima stvaraju se primarne turističke atrakcije. Na ovaj način se ostvaruje klasterovanje, koje treba da prati podsticanje privatnog biznisa u razvoju proizvoda, koji će podržavati razvoj kulturno-turističkih proivoda. Atrakcije na kojima treba zasnivati kulturno-turističke proizvode su: UNESCO lokaliteti, ustanove kulture, kulturne manifestacije, arheološka nalazišta, tradicija i kreativni kulturni proizvodi, kao što su radionice starih zanata, gastronomske radionice, umjetničke radionice, arheološka iskopavanja i slični proizvodi kreativnog turizma kulture života i rada.  Razvoj atraktivne baze u domenu kulture, infrastrukture i suprastrukture Valorizaciji kulturno-turističkih atrakcija i proizvoda na nivou regija, pored zajedničkog tržišnog pozicioniranja, neophodna jei zajednička, odgovarajuća infrastruktura i suprastruktura.  Uključivanje kulturnih dobara u turističku privredu OsnivanjemRadnog tima za kulturni turizma, formirao bi se institucioni okvir, a radni tim bi imao više zadataka. Njegov prvi zadatak bi bioda organizuje seminare edukacije za kulturni turizam, kao i da organizuje regionalne forume, sa osnovnim ciljem da poboljša koordinaciju i organizaciju sektora za kulturu i sektora za turizam. Drugi zadatak Tima bi bio da razvija kulturno-turistički proizvodkroz unapređenje ponude u kulturnom turizmu. Treći zadatak Tima za kulturni turizam bi bio kampanja oglašavanja u 13 evropskih država, organizovanje izložbi u inostranstvu “ Upoznajte baštinu UNESC-a u Crnoj Gori“ , prezentacije i konferencije za promociju razvojaj kulturnog turizma u Crnoj Gori na sajmovima i nastupna sajmovima specijalizovanim za kulturni turizam (Art& Tourism in Firenci, Salone mondiale del turismo citta' e siti UNESCO in Assisi, Salon International du Patrimoine Culturel in Pariz, KulturReisen in Stuttgart, Borsa Mediterranea del Turismo Archeologico inPaestum). AKTIVNOSTI: 1.1.1. Formiranje kompleksnijih kulturno-turističkih proizvoda koji se mogu plasirati na turističkom tržištu; 1.2.1. Zajedničko tržišno pozicioniranje, neophodna jei zajednička, odgovarajuća infrastruktura i suprastruktura. 1.2.3. Ustanoviti kritične infrastrukturne i komunalne nedostatke u blizini kulturno-turističkih atrakcija. 1.3.1. Organizovanje regionalnih foruma sa ciljem da se obezbijedi trajni model saradnje u regionu za zajedničko formiranje kulturno-turističkih proizvoda, kroz unapređenje ponude u kulturnom turizmu. NOSILAC: Ministarstvo održivog razvoja i turizma; PARTNERI: Ministarstvo kulture, Lokalna Turistička organizacija, Nacionalna turistička organizacija; 1.2.1. Nacionalna turistička organizacija, Lokalna turistička organizacija, Organi lokalne samouprave; 1.2.3. Lokalna turistička organizacija, Organilokalne samouprave; 1.3. Nacionalna turistička organizacija, Lokalna turistička organizacija.

FINANSIRANJE: 1.1.1. Budžet Crne Gore; 1.2.1. Budžet Crne Gore, IPA, COSME; 1.2.3. Budžet Crne Gore; 1.3. Budžet Crne Gore. VRIJEME IMPLEMENTACIJE: 1.1.1. I – IV 2020; I – IV 2021; 1.2.1.I – IV 2020; I – IV 2021; 1.2.3. III-IV 2019. 1.3. I – IV 2020; I – IV 2021.

47

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

10.2.2. MARKETING ZA KULTURNI TURIZAM

Djelovanje marketinga je veoma važno za stvaranje svijesti o Crnoj Gori kao destinaciji kulturnog turizma, koje se zasniva na bogatoj kulturnoj baštini. Marketing aktivnosti se obavljaju sprovođenjem marketing miksa, koji predstavlja kombinaciju instrumenata kojim će se ostvariti cilj, da Crna Gora bude prepoznata kao destinacija kulturnog turizma.

MJERE:  Pozicioniranjei izbor sredstava komunikacionog mix-a u zavisnosti od fizičkih, umjetničkih, kulturnih, istorijskih svojstava kulturne baštine, kao i mogućnosti njegove prezentacije Pozicioniranje je sredstvo za postizanje održive konkurentnostske prednosti Crne Gore, kao destinacije kulturnog turizma. U procesu pozicioniranja naglašena je potreba za efikasnim elemenata marketing miksa, a najvažnija je promocija koja obuhvata privlačenje turista u određeno područije i animiranje na kupovinu određenih usluga i proizvoda iz segmenta kulturnog turizma. Zadatak promocije je da pored istinitog, preciznog i pravovremenog informisanja omogući i laku dostupnost svih potrebnih informacija. Djelovanje promocije ostvaruje se kroz četiri osnovne faze, poznate kao AIDA model: 1) probudi pažnju, 2) izazvati interesovanje, 3) stvori želju, 4) izazovi akciju. Promociju predstavljaju različiti oblici komuniciranja, a to su: 1) turistička propaganda, 2) lična prodaja, 3)unapređenje prodaje, 4) odnosi sa javnošću, 5)sponzorstvo, 6) direktni marketing i 7)usmena promocija “word-of mouth” odnosno “živa riječ”. Odgovorni marketing ima kao cilj profit, a marketing aktivnosti moraju biti povezane na mikro i makro planu. Elementi tržišta kulturnog turizma su tržišni subjekti, koje predstavljaju ponuda i tražnja, tržišni objekti, koje predstavljaju usluge iproizvodi i novčani izraz vrijednosti, koji predstavlja cijenu. Instrumente komunikacionog miksa predstavlja privredna propaganda, lična prodaja, unapređenje prodaje, odnos sa javnošću i publicitet, a sredstva komunikacionog miksa mogu biti grafička, oglasna, projekciona, prostorno- plastična i interaktivna. Potrebno je primijeniti elemente marketing miksa, a to su: turistički proizvod, cijena (dok nema cijenu, nema ni vrijednost), promocija, distribucija i tri dodatna elementa: ljudi, pojavni oblici i procesi. Međutim, da bi Crna Gora bila prepoznata kao destinacija kulturnog turizma, neophodno je primijeniti marketing totalnog odnosa 30R, koji predstavlja interne relacije, relacije sa konkurencijom, direktne relacije između kulturnog sektora u turista, relacije između kulturno-turističkog proizvoda i marketinga, netržišne relacije sa Vladom države i lobiranje, relacije sa javnošću, relacije sa finansijerima, relacija sa distributerima, relacija sa medijima i relacija sa asocijacijam iz branše.Turistički proizvod u kulturnom turizmu je kulturna atrakcija, ali i smještaj, hrana, usluge pružanja informacije, usluge komunikacijskih mreža, trgovinske i bankarske usluge. Cijena je naknada za priznatu vrijednost. Propaganda u odnosu na nosioce, treba da budei na lokalnom i regionalnom nivou, nacionalnom i višenacionalnom nivou, ali ona mora da bude prije svega na nivou kulturnog sektora, turističkog sektorai turističkh organizacija. Turistička propaganda u kulturnom turizmu se zasniva na opštim principima propagande, a to su: efikasnost propagande, ukazivanje na unikatnost destinacije, stvaranje pozitivnog utiska o destinaciji, isticanje sveukupne aktivnosti destinacije, prilagođavanje teksta ciljanoj grupi, upotreba odgovarajućih grafičkih, oglasnih, projekcionih i drugih sredstava turističke propagande. Treba biti u modi. AKTIVNOSTI: 2.1Pozicioniranje uz primjenu marketing miksa i plasiranje kroz on-line marketing, internet marketing, Veb marketing; 2.2. Promocija kulturno-turističkih proizvoda na turističkim berzama i sajmovima.

48

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

NOSILAC: 2.1. Nacionalna turistička organizacija, Lokalna turistička organizacija; 2.2. Nacionalna turistička organizacija. PARTNERI: 2.1.2.2. Ministarstvo održivog razvoja i turizma; FINANSIRANJE: 2.1. 2.2. Budžet Crne Gore.

VRIJEME IMPLEMENTACIJE: 2.1.I – IV 2020. I – IV 2021; 2.2. I – IV 2020. I – IV 2021.

10.2.3. GLAVNI AKTERI (STEJKHOLDERI) U KULTURNOM TURIZMU

Kulturni turizam ima multisektorski karakter, zbog čega je stejholderski pristup upravljanjem održivog razvoja kulturnog turizma neophodan. U proces donošenja odluka, kao i njihove implementacije učestvuju različiti stejkholderi. Međutim, problem mogu da budu različiti ciljevi, koji mogu biti međusobno suprotstavljeni, a koji utvrđuje menadžment kulturnih dobara. Stejholdersko povezivanje je nastalo u perspektivi strateškog upravljanja, a zatim se proširilo i na organizaciju, poslovnu etiku, socijalna pitanja u upravljanju i održivi razvoj. Koncept stejholderskog pristupa je uzajamno dejstvo različitih aktera, a glavni preduslov je dugogodišnja edukacija iz oblasti menadžmenta i održivog razvoja, da bi se ostvario efektivni menadžment program za postizanje održivog efikasnog razvoja i zadovoljile potrebe i kriterijumisvih stejkholdera.

MJERE:  Identifikovati grupe ključnih aktera (stejkholdera) Razvoj kulturnog turizma je moguć stvaranjem partnerstva između kulturnog i turističkog sektora, čije partnestvo se formira na nacionalnom i lokalnom nivou, a grupe stejkholdera predstavljaju javni sektor, državne institucije, privatni sektor i lokalna zajednica. Javni sektor predstavljaju lokalne turističke organizacije, nacionalna turistička organizacija, menadžment kulturne atrakcije, komunalne službe, inspekcijske službe, saobraćajni prevoz, čistoća, elektrodistribucija, policijska služba i vatrogasna služba. Državne institucije su Ministarstvo kulture, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, gradske uprave i lokalne samouprave. Privatni sektor predstavljaju firme koje se bave štampom, dizajnom, transferom, distribucijom, konsaltingom, marketingom, pružanjem usluga smještaja i ishrane, obezbjeđenjem, vodičke službe i slično. Lokalnu zajednicu predstavljaju nevladine organizacije u lokalnim zajednicama, vlasnici građevinskih objekata, zakupci i banke. Nevladine organizacije lokalne zajednice mogu biti grupe za zaštitu kulturnih dobara, grupe vezane za održivi razvoj, grupe za ekonomski razvoj i razne interesne grupe.  Izdvajanje primarnih i sekundarnih ključnih aktera (stejkoldera) Primarne stejkholdere predstavljaju lokalne vlasti, destinacijske marketing organizacije, destinacijski operateri turističkih atrakcija, prevoznici, restorani, hoteli, stanovništvo i turisti. Opšti ciljevi primarnih stejkholdera lokalne zajednice su: očuvanje kulturnebaštine, promocija kulturnebaštine, očuvanje kulturnog identiteta, redistribucija prihoda, stvaranje uslova da lokalni biznis ima korist odlokalnih resursa, povećanje zaposlenosti i doprinos boljem kvalitetu života, bolji pristup javnim servisima i povećane mogućnosti za obrazovanje. Opšti ciljevi turista kao primarnih stejkholdera predstavljeni su poboljšanje ličnog doživljaja, kao na primjer novo znanje o kulturnim dobrima, potvrđivanje ličnosti, povezivanje porodice putem porodičnih ativnosti i uspostavljanje novih prijateljstava tokom grupnih aktivnosti. Sekundarne stejkholdere predstavljaju privredna komora, grupe u lokalnoj zajednici, mediji, vlasnici građevinskih objekata, zakupci i banke. Cilj im je redistribucija prihoda i stvaranje uslova za lokalni biznis. AKTIVNOSTI: 3.1. Stvaranje partnerstava na nacionalnom nivou između sektora za turizam i održivi razvoj, uprave za zaštitu kulturnih dobara, menadžmenta kulturnih atrakcija; 3.2.Stvaranje partnerstva

49

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD. na lokalnom nivou između menadžmenta kulturnih atrakcija, putničkih agencija, restorana i hotela, turističkih informativnih centara, medija. NOSILAC: Ministarstvo održivog razvoja i turizmaPARTNERI: 3.1. 3.2. Ministarstvo kulture, Nacionalna turistička organizacija, Lokalna turistička organizacija.

FINANSIRANJE: 3.1. 3.2. Budžet Crne Gore.

VRIJEMEIMPLEMENTACIJE: 3.1. 3.2. II-IV 2019.

10.3. OPERATIVNI CILJ 3: UNAPREĐENJE DESTINACIJSKOG UPRAVLJANJA I MENADŽMENTA

10.3.1. EDUKACIJA ZA SEKTOR TURIZMA

Zaposleni u sektoru turizma procjenjuju postojanje uslova za razvoj kulturnog turizma, kreiraju proizvod za kulturni turizam, osmišljavaju kanale prodaje i promocije proizvoda kulturnog turizma, kreiraju kulturne rute, uvode inovaciju u postojeću ponudu kulturnog turizma i bave se izradom projekata, kao i njihovom realizacijom. MJERE:  Edukacija o kulturnoj baštini Da bi mogao da se formira kulturno-turistički proizvod, kao i da bi mogla da se ostvari njegova prezentacija, potrebno je imati znanje, kako grupisati kulturnubaštinu, u zavisnosti od njegovih fizičkih, umjetničkih, kulturnih i istorijskih svojstava.  Vještina komunikacije Važan aspekt zadovoljstva uslugama u kulturnom turizmu je kvalitet interpretacije. Zaposleni u sektoru turizma moraju da imaju visok kvalitet komunikacione kompetencije, koja se ogleda u postupnom izlaganju, vizuelnom kontaktiranju sa turistima, održavanja glavnog toka priče, govornoj fluentnosti, vokalnoj uvjerljivosti, odsustvu manirizma, facijalnoj ekspresivnosti, vokalnom volumenu, efektivnom sumiranju priče i drugim vještinama uspešne interpretacije.  Edukacijao savremenom konceptu marketinga Zaposleni u sektoru turizma treba, da budu osposobljeni za primjenu savremenog marketing koncepta koji ima u fokusu turistu kao i sredinu u kojoj se obavlja marketing aktivnost. Potrebna je vještina za uspješno ciljanje tržišta, definisanje marketing programa i sproveđenje integrisanog marketinga. AKTIVNOSTI: 1.1.1. Angažovanje ekspertskog tima iz sektora kulture i sektora turizma; 1.1.2.Edukacija o kulturnoj baštini, njenoj istorijskoj i umetničkoj vrjednosti, njenoj osetljivosti, valorizaciji i promociji. ODGOVORNOST: Ministarstvo održivog razvoja i turizma. PARTNERI: 1.1.1 1.1.2. Ministarstvo kulture (Desk za kreativnu Evropu).

FINANSIRANJE: 1.1.1 1.1.2. Budžet Crne Gore, Kreativna Evropa, Erazmus+(Program za celoživotno učenje).

VRIJEME IMPLEMENTACIJE: 1.1.1. 1.1.2.I 2019; III/IV 2019.

50

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

10.3.2. EDUKACIJA ZA SEKTOR KULTURE

Zaposleni u sektoru kulture, u sastavu svog obrazovanja još uvijek nemaju vještine za uspješno tržišno poslovanje koje uključuje znanje o savremenom marketingu i vještinu organizovanja, koja je potrebna za uključivanje u turističku privredu i razvoj kulturnog turizma. Savremeni turizam ima kontinuiran i uspješan razvoj čemu je doprinio i brz razvoj informativno-komunikacione tehnologije. Ona je omogućila stvaranje novih kanala prodaje, direktan marketing, kao i stvaranje alijansi turističkih preduzeća i kulturnih ustanova na nivou destinacije za zajednički nastup i promociju. MJERE:  Edukacija o vještini komunikacije Zaposleni u sektoru kulture treba da se obuče za veoma važan aspekt zadovoljstva u kulturnom turizmu, a to je kvalitetna interpretacija kulturnih dobara. Kvalitet interpretacije je vezan za komunikativnu kompetenciju, sposobnost uspostavljanja dinamične interakcije sa turistima, sposobnost korišćenja savremenih tehničkih sredstava, pogotovo informaciono-komunikacione tehnologije. Zaposleni u sektoru kulture, takođe, treba da se obuče i za mjerenje određene dimenzije kvaliteta interpretacije.  Savremeni koncept marketinga U Crnoj Gori zaposleni u sektoru kulture obavljaju i aktivnosti vezane za marketing za koji nisu stekli odgovarajuće obrazovanje tokom školovanja, jer studijski programi nemaju predmet koji bi se bavio savremenim konceptom marketinga. U cilju prevazilaženja ovog nedostatka potrebno je sprovesti edukaciju zaposlenih u kulturnom sektoru sa marketing miksom, u kojem se marketing posmatra kao sistem relacija, mreža i interakcija. Edukacija treba da bude u skladu sa današnjim vremenom, gdje primjena tehnika direktne marketing komunikacije postaje sve prisutnija, jer miks marketing komunikacija, koja je potpomognuta novim impulsima elektronskih komunikacija, postaje sve dominantnija. Shvatanja o prosječnom posjetiocu/turisti su se promijenila u cilju boljeg razumijevanja i poštovanja posjetioca/turiste, u skladu sa novim trendovima i izmijenjenim tržišnim uslovima. Turista se sagledava kao jedinka, sa svim specifičnim aspiracijama i očekivanjimau pogledu usluge. Odgovorni menadžment u kulturnom sektoru, u samom vrhu svog interesovanja, mora da ima marketing komunikaciju, što podrazumijeva bolje osmišljenu i djelotvorniju primjenu programa komuniciranja, strateško dizajniranje kvalitetnih partnerskih odnosa i pronalaženje odgovarajućih puteva u nastupu na inostranim tržištima.  Edukacijao vještinamaza konkurisanje za finansijsku podršku Desk za Kreativnu Evropu Crne Gore u kontinuitetu organizuje info dane, seminare i obuke, kojima se prenose znanja i vještine neophodne za konkurisanje za finansijsku podršku. U okviru Deska se mogu dobiti i individualne konsultacije i obuke za zaposlene u institucijama i organizacijama kulture. AKTIVNOSTI: 1.2.1. Angažovanje ekspertskog tima za edukaciju iz sektora turizma; 1.2.2.Edukacija o marketing programu, instrumentima promocionog miksa i njihovoj kombinaciji, određivanju budžeta za marketing, obuka za internet marketing; Edukacija o vještinama prepoznavanja i konkurisanja za finansijsku podršku.

NOSIOCI: Ministarstvo održivog razvoja i turizma. PARTNERI: 1.2.1 1.2.2. Ministarstvo kulture (Desk za kreativnu Evropu). FINANSIRANJE: 1.2.1. 1.2.2. Budžet Crne Gore, Kreativna Evropa, Erazmus+ (Program za celoživotno učenje). VRIJEME IMPLEMENTACIJE: 1.2.1.I 2019; 1.2.2.III/IV 2019.

51

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

10.3.3. EDUKACIJA ZA LOKALNO STANOVNIŠTVO

Kulturna baština može biti ugrožena od strane lokalnog stanovništva, prvenstveno zbog neznanja o njenim istorijskim, umjetničkim i kulturnim vrijednostima. Takođe, ona može biti ugrožena u modifikaciji za potrebe turista, što može da ošteti njenu autentičnost. MJERE:  Edukacija lokalnog stanovništva o značaju i očuvanju kulturne baštine Upoznavanje lokalnog stanovništva sa kulturnom baštinom u njihovom kraju, njenim umjetničkim vrijednostima, istorijskim vrijednostima, društvenim značajem, sa njenom osjetljivošću, stanjem reparacije i mogućnostima fizičke modifikacije. Kulturni turizam doprinosi očuvanju tradicije, a njenom promocijom se mogu ostvariti ekonomski efekti.  Kreirati i podstaći svijest o koristi kulturnog turizma Članove lokalne zajednice, edukacijom na svim nivoima, treba osposobiti za kreiranje mogućnosti zapošljavanja i ostvarivanje ekonomskih efekata u kulturnom turizmu. Značajan dio prihoda, koji se ostvari kroz turističku valorizaciju kulturne baštine, lokalna zajednica treba da usmjeri na zaštitu, konzervaciju i promociju kulturne baštine.  Upoznavanje sa predstavnicima stejkholdera koji bi formirali tim za razvoj kulturnog turizma U kulturnom turizmu postoji veliki broj ključnih aktera (stejkholdera), što zahtijeva zajedničko planiranje razvoja kulturnog turizma. Stejkholderi koji bi formirali tim i koji bi bili uključeni u proces donošenja odluka su iz javnog sektora (menadžment kulturne atrakcije,nacionalne institucije kulture,agencije za marketing i planiranje,policija i vatrogasci), državne institucije (sektor za turizam i održivi razvoj,uprava za zaštitu kulturnih dobara,menadžment kulturne trakcije, sektor za ekonomski razvoj, sektor za obrazovanje), privatnog sektora (restorani i hoteli, putničke agencije, turoperatori, transportna preduzeća, servisni sektor, trgovinski sektor, udruženja preduzetnika, vlasnici atrakcija) i lokalna zajednica (nevladine organizacije,vlasnici građevinskih objekata, zakupci). AKTIVNOSTI: 1.3.1. Angažovanje ekspertskog tima iz sektora kulture i sektora turizma; 1.3.2. Edukacija lokalnog stanovništva o kulturnoj baštini njihovog kraja, njenoj umjetničkoj i istorijskoj vrijednosti, njihovoj tržišnoj privlačnosti i uslužnim pogodnostima u kulturnom turizmu. NOSIOCI: Ministarstvo održivog razvoja i turizma. PARTNERI: 1.3.1. 1.3.2. Ministarstvo kulture (Desk za kreativnu Evropu). FINANSIRANJE: 1.3.1. 1.3.2. Budžet Crne Gore, Kreativna Evropa, Erazmus+ (Program za cjeloživotno učenje). VRIJEME IMPLEMENTACIJE: 1.3.1.I 2019; 1.3.2.III/IV 2019.

52

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

AKCIONI PLAN RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA 2019-2021. OPERATIVNI CILJ 1:Obogaćivanje destinacijskog lancaturističkih proizvodavrijednostima kulturne baštine Indikator učinka Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Indikator učinka 1: % uključivanja vrijednosti kulturne baštine u lanac turističkih proizvoda 0 5 Odgovorn Izvor Okvirni iznos u Mjere Aktivnosti Partneri Rok (kvartal/godina) Indikatori rezultata ost finansiranj EUR 1.1.1 Izdvojiti 1.1.1. Formiranje Radnog MORT MK/NTO Budžet I 2019 Formiran tim od sedam najatrajktivnije 1 tima za praćenje Crne Gore članova; kulturno- realizacije razvoja kulturnog turizma; turističke atrakcije; 1.1.1. Analiza dobara i MORT MK/ NTO/ LTO II, III, IV 2019 Formirane liste za 140.000,00 2 formiranje liste sjeverni, centralni i

najatraktivnije primorski region materijalne i najatraktivnije nematerijalne materijalne i kulturne baštine u nematerijalne kulturne primorskom, baštine; centralnom i sjevernom regionu; 1.1.2 Formirati 1.1.2. Formirati MORT MK/ Narodni Budžet I-IV 2020. Formirana 140.000,00 Infrastrukturu 1 infrastrukturu, koja će muzej Crne Crne Gore, infrastruktura za kvalitetnu ujediniti kulturu i Gore/ LTO/ IPA, (izložbeni dio za turizam, kroz Organi lokalne I-IV 2021. interpretaciju) na 140.000,00 prezentaciju; COSME; izložbeni dio za samouprave sedam ključnih interpretaciju. kulturno-turističkih atrakcija. 1.1.2. Poboljšati uslužne MORT MK/Narodni I-IV 2020. Formirane uslužne 200.000,00 2 pogodnosti muzej Crne pogodnosti (prodajni, izgradnjom parking Gore/ ugostiteljski i sanitarni prostora, prodajnog, LTO/Organi I-IV 2021. dio, parking prostor) na ugostiteljskog i lokalne sedam ključnih sanitarnog dijela. samouprave kulturno-turističkih atrakcija.

53

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

OPERATIVNI CILJ 2: Podizanje tržišne prepoznatljivosti kao destinacije kulturnog turizma Indikator učinka Polazna Ciljna vrijednost vrijednost Indikator učinka 1 Pomjeranje dobara iz kulturne baštine koji su na Tentativnoj listi na listu Svjetske kulturne baštine 0 5 Izvor Okvirni Rok finansiranja Indikatori iznos u Mjere Aktivnosti Odgovornost Partneri (kvartal / rezultata EUR godina)

Razvoj proizvoda 1.1 Percipirati 1.1.1. Formiranje MORT MK/LTO/NTO Budžet Crne I – 2020. Sedam geografske kompleksnijih Gore IV formiranih koncentarcije kulturno- kulturno- turističkih I – 2021. turističkih međusobno proizvoda, koji se IV proizvoda; povezanih mogu plasirati na subjekata, turističkom pravnih ili fizičkih tržištu. lica radi jačanja konkurentnosti; 1.2 Razvoj atraktivne 1.2.1. Zajedničko tržišno MORT NTO/LTO/Organi Budžet Crne I – 2020 Sedam kulturno- baze u domenu pozicioniranje, lokalne Gore, IV turističkih kulture, neophodna je i samouprave IPA,COSME 2021. proizvoda tržišno zajednička, I – pozicioniranih sa infrastrukture i odgovarajuća IV tusrističkom suprastrukture; infrastruktura i infrastrukturom i

suprastruktura. suprastrukturom.

Ustanovitii kritične 1.2.2. infrastrukturne i MORT LTO/ Organi Budžet III- 2019. Uraditi listu. komunalne lokalne Crne Gore IV nedostatke u samouprave blizini kulturno-

turističkih atrakcija.

54

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

1.3 Uključivanje 1.3. Organizovanje MORT NTO/LTO Budžet Crne I – 2020. Minimalno dva kulturnih dobara regionalnih Gore IV održana u turističku foruma sa ciljem regionalna da se obezbijedi foruma sa ciljem privredu; trajni model jačanja saradnje u koordinacije i regionu za organizacije zajedničko kulturnog formiranje turizma. kulturno- turističkih I – 2021. Minimalno tri proizvoda, kroz IV održana unapređenje regionalna ponude u foruma sa ciljem kulturnom jačanja turizmu. koordinacije i organizacije kulturnog turizma. 2.1. Pozicioniranje i 2.1. Pozicioniranje uz NTO/LTO MORT Budžet Crne I – 2020. Realizacija 25.000,00 izbor sredstava primjenu Gore IV prodaje kultuno komunikacionog marketing miksa i turističkih plasiranje kroz I – 2021. proizvoda. 25.000,00 mix-a u zavisnosti on-line marketing, IV od fizičkih, internet umjetničkih, marketing, Veb kulturnih, marketing. istorijskih I – 2020. Minimum sedam 25.000,00 svojstava Promocija IV potpisanih kulturne baštine, kulturno- ugovora sa turističkih kao i mogućnosti 2.2. NTO MORT I – 2021. turoperaterima. 25.000,00 proizvoda na IV njegove turističkim prezentacije. berzama i sajmovima.

Ključni 3.1 Identifikovati 3.1. Stvaranje MORT MK/NTO/LTO Budžet Crne II- 2019. Minimum sedam partnerstava na Gore IV potpisanih akteri(stejkholderi) grupe ključnih aktera nacionalnom sporazuma o nivou između saradnji ključnih (stejkholdera). sektora za aktera na turizam i održivi 55

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

razvoj, uprave za nacionalnom zaštitu kulturnih nivou. dobara, menadžmenta kulturnih atrakcija.

3.2 Izdvajanje 3.2. Stvaranje MORT MK/NTO/LTO Budžet Crne II- 2019. Minimum sedam primarnih i partnerstva na Gore IV potpisanih sekundarnih lokalnom nivou sporazuma o između saradnji ključnih ključnih aktera menadžmenta aktera na (stejkoldera). kulturnih lokalnom nivou. atrakcija,

putničkih agencija, restorana i hotela, turističkih informativnih centara,medija.

56

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

OPERATIVNI CILJ 3: Unapređenje destinacijskog upravljanja i menadžmenta Indikator učinka Polazna Ciljna vrijednost vrijednost Indikator učinka % obučenih u sektoru turizma 0% 100% 1 Indikator učinka % obučenih u sektor kulture 0% 100% 2 Indikator učinka % obučenog lokalnog stanovništva 0% 50% 3 Izvori Rok Okvirni iznos Indikatori Prioriteti Mjere Aktivnosti Odgovornost Partneri finansiranja (kvartal / u EUR rezultata godina) Edukacija za 1.1 Edukacija o kulturnoj 1.1.1. Angažovanje MORT MK, (Desk Budžet Crne II 2019. Angažovan tim 10.000,00 ekspertskog tima iz za Gore, sektor baštini, vještini komunikacije i sektora kultureI kreativnu Kreativna sektora turizma; Evropu). Evropa, turizma svaremenom 1.1.2. Edukacija o kulturnoj MORT MK, (Desk III/IV 2019. Devet održanih 10.000,00 konceptu marketinga Erazmus+ baštini, njenoj za radionica. za sektor turizma; istorijskoj i kreativnu (Program za umjetničkoj Evropu). celoživotno učenje). vrijednosti, njenoj osjetljivosti, valorizaciji i promociji. 1.2 Edukacija za sektor 1.2.1. Angažovanje MORT MK, (Desk Budžet Crne II 2019. Angažovan tim. 10.000,00 kulture o vještini ekspertskog tima za za Gore, . komunikacije, edukaciju iz sektora kreativnu Kreativna turizma Evropu). Evropa, savremenom Edukacija za 1.2.2. Edukacija o marketing MORT MK, (Desk Devet održanih 10.000,00 konceptu marketinga Erazmus+ programu, za III/IV 2019. radionica. sektor kulture i vještinama za instrumentima kreativnu (Program za konkurisanje za promocionog miksa i Evropu). celoživotno učenje). finansijsku podršku. njiovoj kombinaciji, određivanju budžeta

za marketing, obuka za internet marketing; Edukacija o vejštinama prepoznavanja i

57

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

konkurisanja za finansijsku podršku.

1.3 Edukacija lokalnog 1.3.1. Angažovanje MORT MK, (Desk Budžet Crne II 2019. Angažovan tim. 10.000,00 stanovništvao ekspertskog tima iz za Gore, značaju i očuvanja sektora kulture i kreativnu Kreativna sektora turizma Evropu). Evropa, kulturne baštine. 1.3.2. Edukacija lokalnog MORT MK, (Desk III/IV 2019 Devet održanih 10.000,00 Kreirati i podstaći Erazmus+ stanovništva o za radionica. svijest o koristi (Program za kulturnoj baštini kreativnu cjeloživotno kulturnog njihovog kraja, njenoj Evropu). učenje). turizma.Upoznavanje umjetničkoj i sa predstavnicima istorijskoj vrijednosti, stejkholdera koji bi njihovoj tržišnoj privlačnosti i uslužnim Edukacija za formirali tim za razvoj kulturnog pogodnostima u lokalno turizma. kulturnom turizmu. stanovništvo

Ukupna procijenjena finansijska sredstva neophodna za realizaciju PRRT 2021 780.000,00

Napomena:†˜ƒ•Ž—«ƒŒƒǡ’”‡†˜‹¯‡‡ƒ–‹˜‘•–‹œƒ”ƒœŽ‹«‹–‡Œ‡”‡•—Šƒ”‘‹œ‘˜ƒ‡Ǥ–‹˜‘•–ͳǤͳǤͳǤͳŒ‡‹•–‘˜”‡‡‘‹ƒ–‹˜‘•–ͳǤʹǤͳǤͳ‰†Œ‡”ƒ†‹‘ƒ–‹˜‘•–‹ƒ‘Œ‡ –”‡„ƒ”‡ƒŽ‹œ‘˜ƒ–‹‹•–‘˜”‡‡‘ȋ–ŒǤ’”˜ƒ’”‡†•–ƒ˜ŽŒƒ†‹‘†”—‰‡ƒ–‹˜‘•–‹ȌǡƒŽ‹•—œ„‘‰’”ƒ©‡ŒƒŽ‘‰‹«‘‰•Ž‹Œ‡†ƒƒ–‹˜‘•–‹’”‹ƒœƒ‡ƒ†˜ƒŒ‡•–ƒǡ—‘˜‹”—”ƒœŽ‹«‹–‹ŠŒ‡”ƒǤ ”—‰‹•Ž—«ƒŒ•‡‘†‘•‹ƒƒ–‹˜‘•–‹ʹǤͳǤ͵ǤͶ‹ʹǤͳǤͶǤ͵Ǥƒ†‹•‡‘ƒ–‹˜‘•–‹ƒ‘Œ‡–”‡„ƒ‘„ƒ˜‹–‹‹•–‘˜”‡‡‘ǤIzvor: dr Snežana Besermenji

58

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

11 INDIKATORI

Turistička privreda posjeduje informacije koje se mogu koristiti kao indikatori, kao što su na primjer statistička popunjenost smještajnih kapaciteta, ekonomski efekti i tome slično (Mac Gallivray, Zedec, 1995). Međutim, ova vrsta indikatora se ne može koristiti u kulturnom turizmu, pa u skladu sa specifičnostima kulturnog turizma, treba odabrati set indikatora za održivi razvoj kulturnog turizma u Crnoj Gori. Tabela br.3. Indikatori za realizaciju Akcionog plana

CILJEVI Indikatori učinka 2019. Indikatori učinka 2020. Indikatori učinka 2021. Obogaćivanje 1. % uključivanja vrijednosti kulturne baštine u lanac turističkih proizvoda destinacijskog lanca vrijednostima kulturne baštine; Podizanje tržišne 1. Pomjeranje dobara iz kulturne baštine koji su na Tentaivnoj listi na listu Svjetske kulturne prepoznatljivosti kao baštine destinacije kulturnog turizma; Unapređenje 1. % obučenih u sektoru turizma destinacijskog 2. % obučenih usektor kulture upravljanja i 3. % obučenog lokalnog stanovništva menadžmenta;

Korišćenjem seta indikatora obijezbediće se:

 stalni monitoring,  stimulisaće se proces sprovođenja akcionog plana,  donosiće se bolje odluke,  izbjeći će se greške,  obezbijediće se informacije za interesne grupe.

Prikupljanje podataka o indikatorima mora se vršiti u kontinuitetu, da bi se dobile pouzdane informacije. Za evaluaciju indikatora od velikog je značaja vrijeme. Indikatori se ocjenjuju godišnje, a indikatori za kvalitativna mjerenja u kulturnom turizmu su:

 Kategorija indeksa, koja se odnosi na nivo zaštićenosti kulturne baštine.  Normativni indikatori, koji su vezani za postojanje menadžmenta u kulturnom turizmu, odnosno programa na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.  Nominalni indikatori, koji se odnose na brendiranje Crne Gore, kao destinacije kulturnog turizma.  Stavovi na bazi indikatora, koji se odnose na zadovoljstvo turista i zadovoljstvo lokalnog stanovništva.

U razvoju kulturnog turizma Crne Gore potrebno je koristiti posebne indikatore za razvoja kulture, koji su formirani prema Konvenciji UNESCO-a, a u skladu sa potrebama razvoja kulturnog turizma (CLT- 2005/CONVENTION DIVERSITE-CULT REV. Paris, 20 October 2005), a to su:

59

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Da li se štiti i promoviše raznolikost kulturnih izraza? Da li su se stvorili uslovi da se kultura razvija? Da li je podstaknuta saradnja između različitih kultura (pravoslavna, katolička, islamska)? Da li se promoviše poštovanje različitosti kulturnih izraza? Da li je podignuta svijest o svojoj kulturnoj vrijednosti na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou? Da li su ostvarene značajne veze između kulture i turizma na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou? Da li se dodeljuju priznanja za karakteristične kulturnie aktivnosti, dobara i usluga?

60

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

12 MONITORING I MJERENJE EFIKASNOSTI IMPLEMENTACIJE PROGRAMA

Efikasno upravljanje procesom državnog razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori podrazumijeva konsenzus lokalnih samouprava i svih bitnih učesnika u ključnim odrednicama razvoja kulturnog turizma. U tom pogledu je bitno uspostaviti organizacijsku strukturu, odnosno tijela, koja će biti zadužena za praćenje sprovođenja mjera programa, koje predstavljaju:  Uspostavljanje stručnog tijela - Radni tim za praćenje razvoja kulturnog turizma, koji će biti zadužen za pokretanje planiranih mjera razvoja kulturnog turizma, uz mogućnost angažovanja stranih institucija i stručnjaka.  Uspostavljanje državnog nadzornog tijela, koje će biti zaduženo za monitoring realizacije pokrenutih mjera, u cilju realizacije ciljeva programa. Uspješno praćenje implementacije Programa podrazumijeva uspostavljanje kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, pri čemu bi trebalo uključiti minimalno sljedeće pokazatelje:  kretanje broja turista,  prosječan broj dana boravka turista,  broj pokrenutih i realizovanih razvojno-investicionih projekata iz kulturnog turizma,  broj aplikacija na projekte Evropske Unije i uspješnost privlačenje sredstava,  javne i privatne investicije u planirane projekte iz kulturnog turizma,  broj osoba u edukativnim programima,  broj posjetilaca web stranica turističkih organizacija. Kordinator: Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ostali učenici: Organi lokalne samouprave. Vrijeme obuhvata: 2019.-2023. Aktivnosti:  uspostavljanje stručnog tijela za pokretanje mjera,  uspostavljanje nadzornog mehanizma za sprovođenja mjera programa,  određivanje sastava pokazatelja realizacije Programa,  sprovođenje korektivnih aktivnosti po potrebi.

Izveštaj o sprovođenju akcionog plana davaće Radni tim za praćenje programa razvoja kulturnog turizma na godišnjem nivou, koji će kontrolisati Nadzorno odbor.

Evaluacija će biti sprovedena na kraju realizacije Predloga plana razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori do 2021. Evaluaciju može vršiti radni tim koji ce biti imenovan od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma ili nezavisni evaluator kojeg će imenovati Ministarstvo.

61

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

13 GANTOGRAM

Tabela br.4 Gantogram AKTIVNOSTI VRIJEME IMPLEMENTACIJE OPERATIVNI CILJ MJERE 2019. godina 2020. godina 2021. godina 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1.1.1. Formiranje Radnog tima za praćenje realizacije razvoja kulturnog turizma; 1.1.2. Formiranje 1.1.Izdvojiti najatrajktivnije kulturno-turističke atrakcije; liste najatraktivnije materijalne i nematerijalne kulturne baštine u primorskom, 1. Obogaćivanje centralnom i destinacijskog sjevernom regionu; lanca 1.2.1. Formirati vrijednostima infrastrukturu, koja kulturne baštine će ujediniti kulturu i turizam, kroz izložbeni dio za interpretaciju. 1.2. Formirati Infrastrukturu za kvalitetnu prezentaciju; 1.2.2 Poboljšati uslužne pogodnosti izgradnjom parking prostora, prodajnog, ugostiteljskog i sanitarnog dijela. 2. Podizanje 2.1.1.1.Formiranje tržišne kompleksnijih prepoznatljivosti kulturno-turističkih kao destinacije 2.1.1. Percipirati geografske koncentarcije međusobno proizvoda, koji se kulturnog povezanih subjekata, pravnih ili fizičkih lica radi jačanja mogu plasirati na turizma konkurentnosti; turističkom tržištu.

62

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

2.1.2.1 Zajedničko tržišno pozicioniranje, neophodna je i zajednička, odgovarajuća infrastruktura i 2.1.2. Razvoj atraktivne baze u domenu kulture, suprastruktura. infrastrukture i suprastrukture; 2.1.2.2. Ustanovitii kritične infrastrukturne i komunalne nedostatke u blizini kulturno-turističkih atrakcija. 2.1.3.1 Organizovanje regionalnih foruma sa ciljem da se obezbijedi trajni model saradnje u 2.1.3. Uključivanje kulturnih dobara u turističku regionu za privredu; zajedničko formiranje kulturno-turističkih proizvoda, kroz unapređenje ponude u kulturnom turizmu. 2.2.1.1. Pozicioniranje uz primjenu marketing miksa i plasiranje 2.2.1 Pozicioniranje i izbor sredstava komunikacionog kroz on-line mix-a u zavisnosti od fizičkih, umjetničkih, kulturnih, marketing, internet istorijskih svojstava kulturne baštine, kao i mogućnosti marketing, Veb njegove prezentacije. marketing. 2.2.1.2. Promocija kulturno-turističkih proizvoda na

63

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

turističkim berzama i sajmovima.

2.3.1.1. Stvaranje partnerstava na nacionalnom nivou između sektora za turizam i održivi 2.3.1. Identifikovati grupe ključnih aktera (stejkholdera). razvoj, uprave za zaštitu kulturnih dobara, menadžmenta kulturnih atrakcija. 3.2.2.1 Stvaranje partnerstva na lokalnom nivou između menadžmenta kulturnih atrakcija, putničkih agencija, restorana i hotela, turističkih 2.3.2. Izdvajanje primarnih i sekundarnih ključnih aktera informativnih (stejkoldera). centara, medija. 3.1.1. Angažovanje ekspertskog tima iz sektora kulture i Sektora turizma;

3.1.2. Edukacija o 3.1.Edukacija o kulturnoj baštini, vještini komunikacije i kulturnoj baštini, 3. Unapređenje svaremenom konceptu marketinga za turistički sektor; destinacijskog njenoj istorijskoj i upravljanja i umjetničkoj menadžmenta vrijednosti, njenoj osjetljivosti, valorizaciji i promociji. 3.2. Edukacija za kulturni sektor o vještini komunikacije, 3.2.1. Angažovanje savremenom konceptu marketinga i vještinama za ekspertskog tima za konkurisanje za finansijsku podršku. 64

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

edukaciju iz turističkog sektora.

3.2.2. Edukacija o marketing programu, instrumentima promocionog miksa i njiovoj kombinaciji, određivanju budžeta za marketing, obuka za internet marketing; Edukacija o vještinama prepoznavanja i konkurisanja za finansijsku podršku. 3.3 Edukacija lokalnog stanovništva o značaju i očuvanja 3.3.1 Angažovanje kulturne baštine. Kreirati i podstaći svijest o koristi ekspertskog tima iz kulturnog turizma.Upoznavanje sa predstavnicima sektora kulture i stejkholdera koji bi formirali tim za razvoj kulturnog sektora turizma turizma. 3.3.2 Edukacija lokalnog stanovništva o kulturnoj baštini njihovog kraja, njenoj umjetničkoj i istorijskoj vrijednosti, njihovoj tržišnoj privlačnosti i uslužnim pogodnostima u kulturnom turizmu

65

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

14 LITERATURA I IZVORI:

Prostorni plan Crne Gore do 2020. Nacionalna Strategija održivog razvoja Crne Gore do 2030.g Strategija razvoja turizma do 2020. Srednjoročni program rada Vlade Crne Gore 2018-2020.g Zakon o kulturi Zakon o zaštititi kulturnih dobara Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora Program razvoja kulture 2016-2020. Godišnji Programi zaštite i očuvanja kulturnih dobara Strateški planovi razvoja Opština Baum, T. & Hagen, L. (1999): Responses to seaonality, The expiriences of peripheral destination, International journal of tourism researh, vol.1, pp. 299-312. Bianchini F. (1990): Cultural Policy and Urban Social Movements: The Response of the “New Left” in Rome (1976-85) and London (1981-86). In Leisure and Urban Processes, Processes, P. Bramham, I. Henry, H.Mommaas, and H.van der Poel, eds. Pp. 18-46.London: routledee. Britton S. (1990): Tourisam, Capital and Place: Towards a Critical Geography of Tourism. Boorstin D. (1964): The Image: A Guide to Pseudo-Events in America. New York: Harper and Row. Prentice R. (1993): Tourism and Heritage Attractions. London: Routledge. Richards G. (1999): European Cultural Tourism: Patterns and Prospects. U: Planning Cultural Tourism in Europe (Dodd, Diane i Van Hemel, Annemoon, ur.). Amsterdam, Boekman Foundation/Ministry of Education, Culture and Science, str. 16-32). Richards G. (2002): Od kulturnog do kreativnog turizma: europske perspective. Turizam br.50, str.231. Reisinger Y. (1994): Tourist-Host Contact as a Part of Cultural Tourism. World Leisure and Recreation, 36 (Summer), pp.24-28. Rojek C. (1993): Ways of Escape: Modern Transformations in Leisure and Travel. Seale, Ronald G. (1996): A Perspective from Canada on Heritage and Tourism. Annals of Tourism Researc 23 (2), pp. 484-488. Sylbergberg T. (2003): Cultural Tourism and Business Opportunities for Museums and Hritage Sits, LORD Cultural Resources Planning and Management, Toronto. Smith M. (2003): Issues in Cultural Tourism Studies. New York: Routledge, pp.37. Shaw G. (1991): Growth and Employment in the UK” s Culture Industry. World Futures 33:165-180. Ibi E. (2007): Schonbrunn. Chistian Brandtatter Verlag, Vienna. Jenkins I. Jones A. (2002): Tourism Niche Markets in the Welsh Urban Context: Swansea, a Case Stady.U: Culture: A Driving Force for Urban Tourism. Proceedings of the 1st international seminar on Culture: A Driving Force for Urban Tourisn- Application of Ex-periences to Countires in Trasition, Dubrovnik, 18-19 May 2001.Zagreb, Institut za međunarodne odnose, st.160. Kerstetter D. Confer J. Graefe A. (2001): An exploration of the specialization within the context of heritage tourism. Journal of Travel Research 39, pp. 267-274. Mac Cannell D. (1976): The Tourist: A New Theory of the Leisure Class. London: Macmillan. 1993 Empty Meeting Grounds. London: Routledge. Mac Gallivray A. Zedec S. (1995): Acounting for Change: Indicator for Sustainable Development, New Economics Foundation. McKercher B. (2001): Attitudes to a Non-Viable Community-Owned Heritage Attraction. Journal of Sustainable Tourism 9(1), pp.29-43.

66

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

McKercher B. Du Cross H. (2002): Cultural Tourism: The Partnership Between Tourism and Cultural Heritage Management. London and New York: Haworth Hospitality Press. Mintel Reports (2010): Cultural and Heritage Tourism-International-May 2010 (http://reports.mintel.com/display/482710/) Hughes H. (1996): Redefining Cultural Tourism. Annals of Tourism Research. Vol 23(3), pp 707-709. Hewison R. (1997): The Heritage Industry: Britain in a Climate of Decline. London: Methuen. Zeppel H. (1992): Culturaltourismin Austalia: A growingtravel trnd. James Cook University, Townsville, pp. 34. Getz, D. (1997): Event Management & Event Tourism, Cognizant Communication Corporation, New York. United Nations World Tourism Organization (UNWTO). (2001). Tourisam 2020 Vision. Volume 7: Global Forecast and Profilesof market Segments.Madrid: World Tourism Organization (WTO). Timothy J. D., Olsen H. D (2006): Tourism, Religion and Spiritual Journeys, Routenge, Greate Britai. The Po-Matilde system (2006): A tourist and cultural development program of the Matilde di Conossa territory, Coordinamento Sistema Po-Matilde, Mantova. Urry J. (1990): The Tourist Gaze: Leisure and Travel in Contemporary Societies. London. Vistoria (2006): Educational training policies for landscape interpretation, National tourist association- Slovenija, Ljubljanja. White House Conference on Travel and Tourism, 1995. Saopštenje br.34, Zavoda za statistiku Crne Gore 2017. UNESCO (CLT-2005/CONVENTION DIVERSITE-CULT REV. Paris, 20 October 2005. www.ancient.eu/Chichen_Itza/ w.ww.haciendachichen.com/ www.kiralyikastely.hu www.mcnikolatesla.hr https://mozarteum.at/ www.mozartways.com/index.php https://en.lourdes-infotourisme.com/ Office de tourisme de Lourdes https://www.zollverein.de/

67

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021.GOD.

CRNA GORA

MINISTARSTVO ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA

Predlog Programa razvoja kulturnog turizma Crne Gore s Akcionim planom 2019 - 2021. godine

Aneks 1

Mart, 2019. god.

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021.GOD.

OBRAĐIVAČ: Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa CAU Centar za arhitekturu i urbanizam Program razvoja kulturnog turizma Crne Gore s Akcionim planom 2019 - 2021. NAZIV PROJEKTA: godine (u daljem tekstu PRKT) FAZA: Predlog DIO: Aneks 1 RADNI TIM CAU: Vođa tima Snežana Besermenji - Doktor geografskih nauka

Koordinator izrade Strategije Zorica Babić, – Dipl. Ekonomista

Sintezni tim: Zorica Babić, – Dipl. Ekonomista Slavica Jurišević - Dipl.ing. arhitekture -Konzervator Ksenija Vukmanović, Dipl. Ing.arhitekture

Administrativno-tehnička podrska Mladen Vuksanović – Spec. App. in management

Tehnička podrška Miroslav Vuković – Ing. Računarstva Rade Bošković – BSc arhitekture

Prevod Slobodanka Knežević – Prof.eng.jezika i književnosti

KOMISIJA ZA Ćazim Hodžić, Predsjednik PRAĆENJE REALIZACIJE POSLA Tamara Đukić, sekretar

Dobrila Vlahović, član, Ministarstvo kulture

Anastazija Miranovic, član, Narodni muzej Crne Gore

Jelena Mugoša, član, Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ljiljana Ćetković Maraš, član, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore

Sanja Vojinović, član, Zajednica opština

Žana Filipović, član, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURZMA S AKCIONIM PLANOM 2019 -2021. GOD.

ANEKS 1 – ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA SADRŽAJ 1. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 3 1.1. ANALIZA ZAKONSKE REGULATIVE I STRATEŠKIH DOKUMENATA 3 1.1.1.ZAKON O TURIZMU I UGOSTITELJSTVU 3 1.1.2.NACIONALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA CRNE GORE DO 2030. GODINE (NSOR) 3 1.1.3.STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA U CRNOJ GORI DO 2020. (SRT) 4 1.1.4.ZAKON O KULTURI 6 1.1.5.ZAKON O ZAŠTITI KULTURNIH DOBARA 7 1.1.6.ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODNOG I KULTURNO- ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA 8 1.2. ANALIZA POSTOJEĆE PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE 11 1.2.1.IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA CRNE GORE DO 2020. 11 1.2.2.IZVOD IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE PODRUČJA POSEBNE NAMJENE 11 1.2.3.PROSTORNO URBANISTIČKA PLANSKA DOKUMENTACIJA 19 1.3. ANALIZA STRATEŠKIH PLANOVA RAZVOJA OPŠTINA 20 2. PRIMJERI DOBRE PRAKSE 31 2.1. PRIMJERI MODELA ORGANIZACIJE I FINANSIRANJA 31 2.2. TURISTIČKE RUTE I PUTEVI 33 2.3. VJERSKI TURIZAM 35 2.4. INDUSTRIJSKA ARHITEKTURA KAO KULTURNO TURISTIČKI PROIZVOD 35 2.5. ARHEOLOŠKI LOKALITETI 36 2.6. RITUALI I SVEČANOSTI, FESTIVALI 37 2.7. INTERPRETACIJSKI CENTRI 38 3. UPOREDNA ANALIZA KULTURNOG TURIZMA KONKURENTSKIH ZEMALJA 40 3.1. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE HRVATSKE I CRNE GORE 40 3.2. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE SLOVENIJE I CRNE GORE 42 3.3. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE SRBIJE I CRNE GORE 43 3.4. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE I CRNE GORE 44 3.5. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE ALBANIJE I CRNE GORE 45

1

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

3.6. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE GRČKE I CRNE GORE 46 4. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 46 4.1. KULTURNA DOBRA NA LISTI SVJETSKE BAŠTINE UNESCO-a 46 4.2. KULTURNA DOBRA NA NACIONALNOJ TENTATIVNOJ LISTI 49 4.3. KULTURNO ISTORIJSKE CJELINE 50 4.4. KULTURNO ISTORIJSKI OBJEKTI 52 4.5. LOKALITETI ILI PODRUČJA 53 4.6. NEVALORIZOVANI SEGMENTI NEPOKRETNE KULTURNE BAŠTINE 54 4.7. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA 55 4.8. REZULTATI 57 5. TURISTIČKA VALORIZACIJA KULTURNIH DOBARA 59 5.1. KVALITATIVNO-KVANTITATIVNA METODA 59 5.2. METODA PO MODELU HILARI DU KROS 60 5.3. VALORIZACIJA MANIFESTACIJA IZ OBLASTI KULTURE 63 6. STANJE KULTURNO TURISTIČKE PONUDE 64 7. SWOT ANALIZA 75 8. USKLADJENOST SA SREDNJOROČNIM PROGRAMOM RADA VLADE DO 2020 G. 78

ANEKS 2 – RESURSI KULTURNOG TURIZMA

2

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

1. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 1.1. ANALIZA ZAKONSKE REGULATIVE I STRATEŠKIH DOKUMENATA

1.1.1. ZAKON O TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

Zakon o turizmu i ugostiteljstvu “Službeni list Crne Gora”, br.002/18 od 10.01.2018. do 26.01.2018., 013/18 od 28.02.2018. Jedinstvena evidencija turističkog prometa, član. 107, je od značaja za razvoj kulturnog turizma, jer se podaci iz jedinstvene evidencije turističkog prometa mogu koristiti u statističke svrhe, radi praćenja turističkog prometa, a način vođenja, sadržaj i upotrebu jedinstvene evidencije turističkog prometa potpisuje Vlada (član 129. ako odgovorno lice elektronskim putem ne unese podatke u Centralni turistički registar, sankcije 200-2000eura).

Elektronska razmjena podataka, član 109, se odnosi na razmjenu podataka, koji su od značaja za turizam i ugostiteljstvo između nadležnih državnih organa, organa lokalne uprave i lokalne samouprave, turističkih organizacija i pružalaca turističkih i ugostiteljskih usluga, vrši se elektornskim putem.

Podsticajne mjere, član 111, se obezbjeđuju iz sredstava opredijeljenih Budžetom Crne Gore (javnim oglasom koji sprovodi Ministarstvo ili NTO, a uslove propisuje Vlada), kao i iz sredstava opredijeljenih Budžetom jedinice lokalne samouprave. Korisnici podsticajnih mjera, član 112, su privredna društva, pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja obavljaju turističku djelatnost ili djelatnost povezanu sa turizmom.

Prioritetni turistički lokaliteti, član 117, koji zbog svojih izuzetnih prirodnih, kulturnih, istorijskih, ambijentalnih, prostornih, geografskih i drugih vrijednosti imaju strateški značaj za razvoj turizma određenog područija, na predlog Ministarstva, Vlada utvrđuje kao prioritetni turistički lokalitet.

1.1.2. NACIONALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA CRNE GORE DO 2030. GODINE (NSOR)

Novom Nacionalnom strategijom održivog razvoja Crne Gore do 2030. godine (NSOR) unapređuje se politika održivog razvoja Crne Gore. Strategijom se uspostavlja sveobuhvatan okvir za nacionalni odgovor na izazove, koji se nalaze na putu ka održivom razvoju crnogorskog društva do 2030. godine, uzimajući pri tom u obzir rezultate sprovođenja prethodne NSOR i zahtjeve u procesu pridruživanja Crne Gore EU. Novom Nacionalnom strategijom održivog razvoja postavlja se i platforma za prevođenje globalnih ciljeva i zadataka u nacionalne okvire. U izradi Strategije korišćena su pozitivna iskustva iz globalnih, evropskih i procesa u regionu Mediterana, a dokument je zasnovan i na principima i preporukama Deklaracije iz Rija i Agende 21, kao i Deklaracije i Plana implementacije iz Johanesburga. Nova Nacionalna strategija održivog razvoja se takođe oslanja na Milenijumsku deklaraciju Ujedinjenih nacija. Opredjeljenje da se Crna Gora razvija kao ekološka država zahtijeva posvećenost, istrajnost, hrabre odluke i značajna finansijska ulaganja. U Deklaraciji o ekološkoj državi Crnoj Gori, koju je Skupština Crne Gore donijela 20. septembra 1991. godine, navodi se da se „svjesni duga prema prirodi, izvoru našeg zdravlja i inspiraciji naše slobode i kulture, posvećujemo njenoj zaštiti, u ime sopstvenog opstanka i budućnosti potomstva “. Prateći to opredjeljenje, u Ustavu Crne Gore iz 1992. godine sadržano je određenje o Crnoj Gori kao ekološkoj državi, što je potvrđeno i Ustavom iz 2007. godine (NSOR, 18).

Za mjerenje napretka u sprovođenju ciljeva, mjera i podmjera NSOR, neophodna je primjena sistema indikatora održivog razvoja, koji omogućava preciznu mjerljivost procesa i ishoda sprovođenja mjera održivog razvoja, odnosno praćenje stanja i kretanja, kako u nacionalnom tako i u međunarodnom kontekstu. Imajući u vidu da NSOR do 2030. godine u sebi integriše UN ciljeve i zadatke održivog razvoja,

3

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

indikatori održivog razvoja koje je utvrdila Statistička komisija Ujedinjenih nacija predstavljaju prioritetni set pokazatelja za praćenje održivosti nacionalnog razvoja do 2030. godine. Iz tog razloga, fokus je stavljen na uvođenje globalnih indikatora održivog razvoja u nacionalni sistem mjerenja održivosti razvoja Crne Gore, tako što je utvrđena njihova primjenljivost u datim nacionalnim okolnostima i što su prepoznati odgovorni subjekti za njihovo uvođenje i primjenu. Takođe, izvršeno je njihovo povezivanje s mjerama u Akcionom planu NSOR. Međutim, NSOR do 2030. godine postavlja strateški okvir za održivi razvoj društva, koji je zasnovan na kontekstu širem od povezivanja s Agendom za održivi razvoj do 2030. godine. Imajući u vidu specifčnosti nacionalnog razvoja, probleme i potrebe, koji su se iskristalisali u periodu od 2007. godine do sada, NSOR uvodi i set relevantnih nacionalnih pokazatelja za praćenje održivosti nacionalnog razvoja, pri čemu se daje veza između nacionalnih pokazatelja i indikatora održivog razvoja s UN liste (NSOR,347).

1.1.3. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA U CRNOJ GORI DO 2020. (SRT)

Strategija razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. godine stavlja akcenat na održivost, koja je u turističkom sektoru posebno važna, jer turistička ponuda u Crnoj Gori treba da bude bazirana na ekskluzivitetu prirodnih i kulturnih atrakcija, koje podrazumijevaju prirodni ambijent i raznolikost istorijskog i kulturnog nasljeđa, koje je koncentrisano na malom prostoru (SRT,5).

Postojeći nivo turističkog razvoja nije adekvatno usklađen sa razvojem neophodne prateće infrastrukture. Skupština je ratifikovala Konvenciju o zaštiti morske sredine i priobalnog područija Sredozemlja, takozvana Barselonska konvencija i četiri prateća protokola. Konvencija podrazumijeva integralno upravljanje priobalnim područijem Sredozemlja i zabranu izgradnju na udaljenosti od 100m od obale (STR,9).

Značaj turizma bi bio upečatljiviji kada bi se razmatralo i sivo tržište, jer bi turistički promet bio veći za 30%. Zbog njegovog obima, Vlada Crne Gore usvojila je pravne mehanizme za bolje regulisanje te oblaste. Sa tim je povezan i cilj, da se i taj sektor, nakon legalizacije, dovede na viši nivo kvaliteta i da učestvuje u opštim javnim prihodima (STR,10).

Sa austrijskom kompanijom “Tiscover”, vodećom u oblasti marketinga i tehnoloških dostignuća u oblasti turizma, kreiran je novi veb-portal Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, sa mogućnošću direktne rezervacije smještaja (STR,14). U nautičkom turizmu, segment turističke ponude, koji karakteriše luksuz, očitava se rastući renome Crne Gore. U 2007. godini luke , Budva i Bar ugostile su više jahti nego ikad ranije. Preuređenje nekadašnje vojne luke Tivat, u visoko kvalitetnu marinu Porto , obećeva prekretnicu u nautičkom turizmu. U strateškoj orijentaciji razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. godine, daje se akcenat na očuvanje svog nasljeđa i njegovanju svoje tradicije, koja proizilazi iz tri velike kulture. Crna Gora njeguje svoju multietničnost STR,15).

Crna Gora je prerasla u tržište orijentisano na visokokvalitetnu destinaciju sa strogo zaštićenim prirodnim i kulturnim karakteristikama koje garantuju privlačnost zemlje u budućnosti i očuvanje resursa za buduće generacije. Već duže vrijeme je infrastruktura za snabdijevanje i odlaganje otpada usklađena sa standardima EU, a turizam konstanto jača svoj položaj u zemlji, kao generator poslova i poreza, čime stimuliše većinu drugih industrija Crne Gore. Turistički trend računa i na specifičnost ponude (autentičnost), kao odgovor na globalizaciju i stapanje kultura, kao i na rastuću jednoličnost svakodnevnog života, dok turista traži autentičnost, originalnost, tj. poseban karakter svakog mjesta (STR,16). Crna Gora treba da bude prepoznata kao unikatna integralna turistička destinacija (STR,36). U kulturnom turizmu turistima sa akademskim interesovanjima priključuju se i nove ciljane grupe, koje u svoj odmor ugrađuju i aspekt kulture (kulturne manifestacije, likovne kolonije, pjesničke večeri itd). Ako “resort” želi da ima prioritetnu pozicju, njegov turistički proizvod mora posjedovati komponente, koje se odnose na

4

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

neponovljivost, autentičnost i postojanost, pri čemu se misli na vizuelno i iscenirano integrisanje okolnih predjela. Konkurentnost destinacije se zasniva i na diverzifikaciji ponude (kultura, sport, nautički turizam) i poštovanju lokalnih karakteristika i stilova tipičnih za destinaciju (STR,17). Crna Gora mora biti prepoznata kao destinacija, koju vrijedi posjetiti tokom svih perioda godine (STR,39).

U strateškoj orijentaciji razvoja turizma u Crnoj Gori, kao prednost se navodi kulturno-istorijsko nasljeđe, gostoprimstvo stanovništva, hrana i piće. Kao nedostatak se navodi neintegrisana ponuda, kao i nedostatak svijesti o važnosti turizma, među značajnim dijelom stanovništva. Kao operativni ciljevi za postizanje strateškog cilja (razvoj turizma) planira se unapređenje usklađenosti između arhitekture i okolne prirode (stvaranje skladnog ambijenta) i uspostavljanje “čistog imidža” Crne Gore. Unapređenje harmonije između arhitekture i okolnog prirodno-kulturnog ambijenta se planira jer sa blokovima hotela, sve jedno kakvog standarda, više se ne može postići uspjeh ako se nudi samo noćenje i hrana. Savremeni turista teži duševnom bogaćenju kroz upoznavanje novih kultura i sticanje novih iskustva. Danas je sasvim uobičajeno da turistička arhitektura poseže za stilskim elementima lokalne tradicije. Trend potražnje jasno pokazuje i posebnu omiljenost istorijskih zgrada, koje odgovarajućom uslugom obećavaju bolju iskorišćenost i veće cijene (Sveti Stefan). Tamo gdje ne postoje stare supstance, sa istim uspjehom stvaraju se nove u starom stilu (STR,34).

Turistička privreda će, između ostalog, valorizavati kulturne vrijednosti kako bi stvorila privredni zamajac i nova radna mjesta. Uz pomoć vještog insceniranja može se obuhvatiti širok spektar kulturnih tema i na taj način dati bolji doprinos razumijevanju kulture. Najjednostavnija je situacija u gastronomiji, jer se nacionalna kuhinja već nalazi u ponudi mnogih restorana i to veoma često u tipičnom rustičnom ambijentu. Prilikom realizacije kulturnog turizma potrebno je pridržavati se sljedeća četiri načela:

1. Potrebno je koncipirati ponudu, tako da odgovara i domaćem stanovništvu i turistima. To će doprinijeti ne samo povećanju autentičnosti ponude za turiste nego doprinosi i popunjenosti kapaciteta tih ponuda. 2. Kulturni turizam treba da pruži autentični doživljaj, specifičan za dotično područije-na mjestu gdje se provodi odmor potrebno je dobiti mogućnost doživljavanja kulture “uživo”. 3. Potrebno je kulturni potencijal ne samo brižljivo koristiti već i ponudu koncipirati tako da ide u korak sa životnom i socijalnom sredinom. 4. Ponude u kulturnom turizmu, moraju da budu izuzetno stručne, temeljne i maštovite. Neophodno je koncentisati se na ono što je izuzetno i karakteristično i kombinovati ga sa ostalim elementima ponude iz oblasti pješačenja, planinarenja, biciklizma, religija itd. (STR,56).

Kako bi se postigla ekonomski neophodna frekvencija korisnika, predloženi su kombinovani programi:

 tematski koncipirani: manastiri, crkve, katedrale i džamije, i izvan granica u planinskim predjelima: život i običaji seljaka, tvrđave;  kombinacije: kultura i religija, zdravlje i kultura, kongresni turizam i kultura;  dnevni izleti: pješačke, planinarske i biciklističke ture, vožnje autobusom;  tematski definisani programi duž puteva sa kojih se pruža pogled na panoramu i duž „divljih staza“ STR,56).

Razvoj turizma zahtijeva adekvatne institucijonalne i pravne okvirne uslove. Tokom prošlih godina, formirana je instituciona i pravna osnova. Konkreniji cilj će biti ostvaren preko sledeće četiri mjere, koje pokrivaju sve komponente:

5

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

 jačanje turističke organizacije na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou;  jačanje inspekcijskog sistema radi djelotvornijeg rada;  uspostavljanje i funkcionisanje sistema za upravljanjem informacijama i kvalitetom;  unapređenje pravne osnove za razvoj turizma (STR, 54).

Nacionalna turistička organizacija jeste glavni kontakt za međunarodne turističke agencije i tur-operatore. Što je širi opseg turističkih proizvoda i diverzifikovanje ciljne grupe i slabija vezanost za određeno godišnje doba, to će biti potrebniji efikasniji rad NTO. Lokalne turističke organizacije čine glavni izvor informacija o pojedinim događajima, mogućnostima. LTO moraju biti sposobne da ispune tražene standarde i kriterijume kvaliteta, koje je odredila Vlada. Unapređenje inspekcijskih sistema obezbjeđuje poštovanje neophodnih standrada i uspješnu borbu protiv nelegalnih poslova (STR, 55). Naročito na sjeveru, turistički potencijal nije dovoljno iskorišćen, jer lokalni akteri ne vide važnost turizma, kao izvor prihoda i zapošljavanja i ukoliko to oni vide, nemaju kapacitet da se uključe u sektor turizma na pravi način. Turistička privreda može da se zasniva na širokoj osnovi lokalnih aktera, ambicioni strateški cilj i konkretni ciljevi mogu da se postignu. Lokalno stanovništvo sve više se uklučuje u turističku privredu “interni marketing”. Ovaj cilj će biti postignut, preko sledeće tri mjere:

 razvoj svijesti o važnosti turizma kao glavnog stuba razvoja Cne Gora;  unapređenje preduzetništva u sektoru turizma;  povezivanjem sektora turizma sa ostalim sektorima lokalne privrede (STR, 57).

Da bi se probudilo interesovanje lokalnog stanovništva za turizam, jest da otvori opcije za njihovo zaposlenje i prihod. Jačanjem kapaciteta lokalne turističke organizacije, oni treba da postanu promoter turističkog biznisa. Većina radnih mjesta i prihoda u sektoru turizma ostvariće se preko mikro, malih i srednjih aktivnosti (STR,58).

1.1.4. ZAKON O KULTURI

Zakonski okvir razvoja kulturnog turizma predstavljen je kroz Zakon o kulturi ("Službeni list Crne Gore, broj 49/2008" od 15.8.2008. god.), Zakon o izmjenama i dopunama zakona o kulturi ("Službeni list Crne Gore, broj 38/2012"od 19.7.2012. god.), kojim se štite opšti interesi u oblasti kulture, obavljanje kulturnih djelatnosti, prava, obaveze i odgovornosti Crne Gore, jedinica lokalne samouprave u kulturi, kao i uslovi za djelovanje svih subjekata u kulturi. Zakon definiše i finansiranje rada ustanova kulture, nagrade i priznanja za doprinos kulturi, finansiranje ustanova kulture, finansira i sufinansira projekte iz oblasti kulture, definiše subjekete u kulturi i pravilo formiranja Nacionalnog savjeta za kulturu.

6

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

1.1.5. ZAKON O ZAŠTITI KULTURNIH DOBARA

Zakonom o zaštiti kulturnih dobara ("Službeni list Crne Gore", br. 49/10, 044/17) utvrđuje se zaštita kulturnih dobara kao javni interes i uređuju se vrste i kategorije kulturnih dobara, načini uspostavljanja zaštite, režim i mjere zaštite, kao prava i obaveze vlasnika i držalaca kulturnih dobara i druga pitanja od značaja za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Kulturno dobro je svako nepokretno, pokretno i nematerijalno dobro za koje je utvrđeno da je od trajnog istorijskog, umjetničkog, naučnog, arheološkog, arhitektonskog, antropološkog, tehničkog ili drugog društvenog značaja a koje se nalazi na teritoriji Crne Gore, u podmorju teritorijanog mora ili u inostranstvu.

Kulturna dobra, kao valorizovani dio kulturne baštine štite se bez obzira na vrijeme, mjesto i način stvaranja, porijeklo, vlasništvo i vjersku pripadnost. Zaštitu, kao i kulturno dobro, imaju i zaštićena okolina nepokretnog kulturnog dobra, predmet koji sa nepokretnim kulturnim dobrom čini istorijsku, umjetničku, vizuelnu ili funkcionalnu cjelinu, objekti u kojem se trajno čuvaju ili izlažu pokretna kulturna dobra, dokumentacija o kulturnom dobru, dobro pod prethodnom zaštitom, obavezni primjerak publikacije i javna arhivska građa.

Kriterijumi za utvrđivanje kulturne vrijednosti dobara su: autentičnost, integritet, stepen očuvanosti, jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste, istorijski, umjetnički, naučni, arheološki, arhitektonski, antropološki, tehnički ili drugi društveni značaj.

Na osnovu kriterijuma usklađenim sa međunarodnim pravnim okvirima kulturna dobra klasifikovana su kao dobra od međunarodnog (dobra upisana na Listu svjetske baštine), nacionalnog i lokalnog značaja.

Preventivne mjere zaštite kulturnih dobara kojima se otklanjaju i ublažavaju opanosti od oštećenja i uništenja kulturnog dobra su: istraživanje, dokumentovanje, obilježavanje, čuvanje, održavanje, edukacija, prezentacija i popularizacija kulturnih dobara kao i saradnja sa vlasnicima i držaocima kulturnih dobara, nevladinim organizacijama i drugim subjektima.

Prezentacijom se obezbjeđuje dostupnost kulturnih dobara javnosti radi zadovoljenja kulturnih, naučnih i edukativnih potreba i širenja saznanja o njihovoj vrijednosti i značaju.

Konzervatorske mjere na kulturnim dobrima su konzervacija, restauracija, rekonstrukcija, anastiloza, konsolidacija, sanacija, adaptacija i drugi radovi i aktivnosti kojima se održava ili mijenja postojeće stanje kulturnih dobara. Konzervacijom se obezbjeđuje očuvanje kulturnog dobra u zatečenom stanju. Konzervacija se sprovodi na kulturnom dobru ili njegovom dijelu o čijoj originalnosti nema validnih podataka na osnovu kojih bi se mogla sprovesti restauracija ili druga konzervatorska mjera.

Zaštita i očuvanje kulturnih dobara finansira se iz: sredstava vlasnika i držalaca kulturnih dobara, opštih prihoda budžeta Crne Gore, renta za očuvanje kulturnih dobara, budžeta opština, donacija i drugih izvora.

Novine u Zakonu o zaštiti kulturnih dobara koje su od značaja za njihovo uključivanje u procese kojima se obezbjeđuje njihova održivost i očuvanje:

1. Nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini može se dati na korišćenje putem koncesije, što stvara uslove za proširenje izvora finansiranja obnove, očuvanja i korišćenja kulturnih dobara;

2. Izrada Menadžment planova – strateških dokumenata za dugoročno upravljanje, zaštitu, očuvanje, korišćenje i prezentaciju kulturno-istorijskih cjeline, lokaliteta i područja koji se obavezno donosi

7

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

za kulturno dobro koje je upisano na Listu svetske baštine i kulturno dobro, koje se nominuje za upis u ovu listu;

3. Uređuje se integralna zaštita kulturnih dobara kroz izradu Studija zaštite kulturnih dobara za potrebe izrade planske dokumentacij, kako bi se planskim dokumentima obezbijedila zaštita kulturnih dobara i njihove zaštićene okoline, kao integralnog dijela savremenog društvenog, ekonomskog i urbanog razvoja, na način kojim se poštuje njihov integritet i status i dosljedno sprovode propisani režim i mjere zaštite;

4. Uvođenje kulturnog pejzaža - prostor čiji je karakteristični izgled rezultat interakcije prirodnih i antropogenih faktora kroz duži vremenski period, kao segmenta kulturne baštine kojim se daje naglasak na očuvanju prirodnog okruženja nepokretnog kulturnog dobra kao neraskidivog dijela njegovog integriteta.

Kako jedan od ključnih preduslova za razvoj kulturnog turizma predstavlja očuvani, autentični ambijent, bilo bi poželjno da se odredbe Zakona o zaštiti kultunih dobara /baštine/ prošire i na nevalorizovane segmente kulturne baštine (naročito nepokretne). Pri tom bi bilo poželjno težiti rješenjima kojima se izbjegava zahtjevni, spori i skupi postupak valorizacije, a da se kroz Studije zaštite kulturnih dobara /baštine/ definišu precizne smjernice za direktnu primjenu kroz plansku dokumentaciju.

1.1.6. ZAKON O ZAŠTITI PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUČJA KOTORA ("Sl. list Crne Gore", br. 056/13 od 06.12.2013, 013/18 od 28.02.2018.)

Zakon o zaštiti prirodnog I kulturno-istorijskog područja Kotora iz 2013. godine unaprijeđen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora koji je stupio na snagu 2018.godine, kojim se unaprjeđuje zaštita, upravljanje i posebne mjere očuvanja prirodnog i kulturno - istorijskog područja Kotora i propisuju se posebne mjere zaštite i procjene uticaja na baštinu:

 “U kulturno-istorijskoj cjelini Stari grad Kotor, Stari grad Perast i Stari grad sa ulicom Gabela, mogu se graditi, odnosno obnavljati samo objekti koji su u funkciji uspostavljanja i rekonstrukcije oštećenih, odnosno ponovne izgradnje uništenih objekata, na osnovu materijalnih ostataka i/ili autentične dokumentacije o njegovom vizuelnom izgledu.”  “Planska dokumenta moraju da budu usklađena sa Procjenom uticaja na baštinu (u daljem tekstu: Procjena), za cjelokupno Područje Kotora, kao i za njegove pojedine djelove.”  Procjenu donosi Vlada na period od pet godina, na prijedlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture.  U okviru Područja Kotora ne može se mijenjati postojeća linija morske obale i vršiti nasipanje morske obale, osim u slučaju njene rehabilitacije i revitalizacije, u skladu sa zakonom.  U okviru Područja Kotora, organ nadležan za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, odnosno glavni gradski arhitekta u slučaju kada se izrađuje urbanistički projekat, dužan je da prije izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, odnosno prije izrade projektnog zadatka za urbanistički projekat organu uprave nadležnom za zaštitu kulturnih dobara (u daljem tekstu: Uprava) podnese zahtjev o potrebi sprovođenja postupka izrade Pojedinačne procjene uticaja na baštinu (u daljem tekstu: Pojedinačna procjena).

8

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

 Uz zahtjev iz stava 1 ovog člana dostavlja se nacrt urbanističko-tehničkih uslova, odnosno nacrt projektnog zadatka.  Uprava je dužna da u roku od sedam dana od dana podnošenja zahtjeva obavijesti podnosioca zahtjeva o potrebi sprovođenja Pojedinačne procjene.  Pojedinačnu procjenu izrađuje Uprava na zahtjev investitora.  Za izradu Pojedinačne procjene Uprava obrazuje stručni tim u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva iz stava 4 ovog člana.  Uprava donosi rješenje o donošenju Pojedinačne procjene.  Pojedinačna procjena se primjenjuje u cjelosti.  Investitor iz stava 4 ovog člana dužan je da Upravi dostavi idejno rješenje, odnosno glavni projekat radi davanja saglasnosti.  Stručni tim može investitoru naložiti mjere za korekciju uočenih nedostataka u svim fazama izrade projekta, kao i mjere za njihovo uklanjanje ili ublažavanje.  Investitor je dužan da primijeni mjere iz stava 9 ovog člana, nakon čega Uprava donosi rješenje o davanju saglasnosti.  Troškove izrade Pojedinačne procjene i troškove za rad stručnog tima, snosi investitor odnosno država prilikom izrade urbanističkog projekta.  Troškove iz stava 1 ovog člana određuje Uprava u zavisnosti od lokacije, namjene, veličine i troškova izgradnje objekta.  Bliže kriterijume za određivanje troškova iz stava 1 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za poslove kulture.

Takođe, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora bliže je definisan sastav, imenovanje I razrješenje Savjeta:  Savjet ima predsjednika i deset članova.  Savjet imenuje i razrješava Vlada na prijedlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture.  U Savjet se imenuje po jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove kulture, organa državne uprave nadležnog za poslove uređenja prostora i zaštite životne sredine, organa uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara, Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom i očuvanjem Kotora i pet predstavnika Skupštine Opštine Kotor.  Mandat Savjeta traje četiri godine.  Predsjednik Opštine Kotor je po položaju predsjednik Savjeta.  Predsjednik ili član Savjeta može biti razriješen prije isteka mandata, ako:  podnese ostavku;  postupa suprotno zakonu;  ne prisustvuje sjednicama duže od tri mjeseca;  je pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.

9

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

 U slučaju razrješenja predsjednika Savjeta prije isteka mandata poslove predsjednika preuzima potpredsjednik Opštine Kotor, do imenovanja novog.  U slučaju razrješenja člana Savjeta prije isteka mandata, organ odnosno subjekat iz stava 3 ovog člana, koji ga je predložio dužan je da dostavi prijedlog novog kandidata u roku od deset dana od dana razrješenja.  Savjet može biti razriješen prije isteka mandata, ako:  Vladi ne dostavi godišnji izvještaj o sprovođenju Menadžment plana i stanju Područja Kotora u roku utvrđenom u članu 15 stav 1 ovog zakona;  organu državne uprave nadležnom za poslove kulture ne dostavi izvještaj o radu u roku utvrđenom u članu 10 stav 1 tačka 8 ovog zakona.

Savjet ima za cilj da:  promoviše značaj univerzalnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Područja Kotora, kao svjetske baštine;  koordinira izradu, reviziju i sprovođenje Menadžment plana;  inicira i prati realizaciju projekata i aktivnosti koji su predviđeni Menadžment planom;  daje saglasnost nakon pribavljanja mišljenja nadležnog organa lokalne uprave za inicijative, programe i urbanističke i druge projekte koji se odnose na Područje Kotora i njegovu zaštićenu okolinu koje donose organi lokalne samouprave, državni organi, javna preduzeća i drugi, radi njihovog usklađivanja sa Menadžment planom i drugim dokumentima od značaja za Područje Kotora;  podstiče i usmjerava realizaciju aktivnosti i projekata koji doprinose unapređenju zaštite, očuvanja i razvoja Područja Kotora;  vrši monitoring stanja Područja Kotora i zahtijeva od subjekta iz člana 7 ovog zakona preduzimanje odgovarajućih mjera iz njihove nadležnosti;  priprema godišnji izvještaj o sprovođenju Menadžment plana i stanju Područja Kotora;  priprema i dostavlja organu državne uprave nadležnom za poslove kulture izvještaj o radu, polugodišnje;  pribavlja mišljenje predsjednika Opštine Herceg Novi, Opštine Tivat ili gradonačelnika Prijestonice Cetinje o stanju, zaštiti, očuvanju i upravljanju Područja Kotora i/ili njegove zaštićene okoline, koje zahvata njihove teritorije.

10

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

ANALIZA POSTOJEĆE PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE

1.1.7. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA CRNE GORE DO 2020.

 Prostornim planom Crne Gore do 2020 g. predvidjeno je unapredjenje uslova za uspostavljanje i razvoj kulturnih aktivnosti I kulturnih usluga. Kao segmenti od posebnog značaja za razvoj kulture navedeni su: - zaštita kulturnog pejzaža, kao oblast integralne zaštite prirodnog okruženja i gradjevinskog naseljeđa, - zaštita kulturne baštine, - zaštita kulturne raznolikosti Crne Gore.

Unapređenje kulturnih aktivnosti i kulturnih usluga predvidja i njihovo uključivanje u turističku ponudu. S obzirom na različitost prirodnih uslova i stepena razvoja, na teritoriji Crne Gore su izdiferencirana tri prostorna regiona: Primorski region, Središnji region i Sjeverni region, u kojima su razvijeni različiti oblici turističkih djelatnosti. Potreba za daljim, uravnoteženim razvojem turizma je uslov za sva tri regiona. Posebni segmenti turizma poput kulturnog i vjerskog imaju značajan potencijal za razvoj u sva tri regiona. Kulturni turizam treba razvijati posebno u središnjem regionu, na Cetinju i na području oko Skadarskog jezera. Vjerski turizam treba razvijati na ukupnom području Crne Gore, prvenstveno u objektima Manastira Ostrog, Cetinjskog manastira, manastirima i crkvama na području Skadarskog jezera.

Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine rađen je u periodu prije stupanja na snagu aktuelne zakonske regulative iz oblasti turizma i kulture, kao i prije donošenja strateških dokumenata o održivom razvoju i turizmu, što za posljedicu ima i ponuđena planska rješenja koja ne korespondiraju sa savremenim trendovima razvoja.

Karta br 1. Izvod iz PP CG – Struktura prostornog razvoja

1.1.8. IZVOD IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE PODRUČJA POSEBNE NAMJENE

11

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

 Prostorni plan posebne namjene za Obalno područje do 2030. godine Crne Gore koji obuhvata prostor u administrativnim granicama šest primorskih Opština izuzimajući prostor Nacionalnih parkova Skadarsko jezero i Lovćen, definiše način organizacije i režime korišćenja područja Primorskog regiona sa ciljem da se obezbijedi racionalno korišćenje prostora i pokrene značajniji ekonomski razvoj. Planskim dokumentom obezbjeđuju se koordinisane aktivnosti sa lokalnog nivoa i sa nivoa države, što je preduslov ostvarivanja strateških prioriteta razvoja Crne Gore. Zajednički interesi lokalnih zajednica usklađeni su sa državnim interesima, a naročito u oblastima upravljanja i zaštite životne sredine, razvoja privrednih aktivnosti posebno razvoja turizma i definisanja infrastrukturnih projekata i upravljanja infrastrukturnim sistemima. Društvene djelatnosti čine vaspitno-obrazovna, naučna djelatnost, djelatnost kulture, zdravstvena djelatnost, socijalna zaštita, fizička kultura čiji razvitak ima opšti značaj i koje su odraz opšte razvijenosti društva. Posebno je sagledan razvoj turizma, uz podršku ruralnog razvoja i očuvanje mediteranske poljoprivrede kao temelja budućeg razvoja. Podrazumijeva valorizaciju prirodnog i kulturnog potencijala i poštovanje režima korišćenja i zaštite prostora. Razvoj kvalitetnog turizma je usmjeren na urbana središta i područja van naselja u užem obalnom pojasu, a planirano je intenzivno aktiviranje zaleđa kao podrška atraktivnom prostoru uz more. U projekciji turističkog razvoja se računa na povećanje kvaliteta ekskluzivne turističke ponude, povećanje konkurentnosti kroz poboljšanje stukture i kvaliteta smještaja, čime će se omogućiti nove investicije i zapošljavanje i povećati ekonomski efekti od turizma. Kao važan segment se predviđa i razvoj nautičkog turizma.

Tri predložena ključna razvojna i marketinška iskustvena klastera: Klaster Boka Kotorska - nautički turizam i cruising, zdravstveni turizam, kulturni turizam, sportsko- rekreativni turizam te etno i gastro turizam. U manjoj se mjeri oslanja na poslovni turizam i izvedene aktivnosti. Klaster Budva – Bar – orjentacija na sunce i more, s obzirom na izdašnost plaža koje su kvalitetne i u mediteranskim okvirima i kao takav su klaster na tržištu već prepoznati. Uz to, ovaj se klaster specijalizira i u MICE turističkom proizvodu (Budva) te nautici, ali i specijalnim aktivnostima te avanturizmu i sportskom turizmu. Klaster - jedan od najvećih crnogorskih potencijala za razvoj kvalitetnog turizma sunca i mora, prije svega zbog još neiskorišćene simboličke ulcinjske rivijere. Okolni prirodni i agrikulturni potencijali tržišno usmjeravaju ovaj klaster prema razvoju ruralnog i avanturističkog turizma, sportskog turizma kao i turizma posebnih interesa. Struktura ekonomije obalnog područja Polazeći od sagledavanja sadašnjeg stanja Obalnog područja i sektorskih strategija Crne Gore s jedne strane i prihvatanja evropskih standarda i vrijednosti s druge strane, postavlja se kao glavni interes Obalnog područja privlačenje investicija i restrukturiranje turističkog sektora u cilju rasta njegove konkurentnosti i garantovanja dugoročno održivog razvoja države i društva. U svjetlu konkurentnosti, neophodno je razvijati nove poslovne modele i promovisati inovativnost i preduzetništvo. Sadašnja struktura turizma, ekonomije i kulture prostora suviše odudara od standarda mediteranskog okruženja, te Obalnom području predstoji značajan rad na dostizanju tih standarda i time stvaranja osnove za veću integraciju u mediteransko okruženje.

Turizam je najatraktivnija privredna grana za razvoj. Zatim dolazi poljoprivreda kao logistika turizmu, pomorska privreda i ribarstvo, građevinarstvo, zelene industrije i drugo. Takođe, kao prioritet se prepoznaje razvoj infrastrukture, posebno saobraćajne, kao ekonomskog krvotoka ovoga područja, koji će ubrzati privredne aktivnosti i promet i poboljšati dostupnost svih lokacija.

12

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Turistički proizvodi • Sunce i more je još uvijek jedini turistički proizvod sa značajnim učešćem od nešto više od 90%; • U strukturi slijede brojni drugi proizvodi poput poslovnog turizma, nautike (opština Bar), zdravstvenog turizma (Herceg Novi), kruzing putovanja (Kotor), tura i kulturnog turizma (Kotor, Budva, Bar), specijalnih interesa, ali nijedan od njih nema značajan udio u ukupnoj strukturi, a razvijaju se uglavnom kroz izolovane individualne inicijative; • Pored sunca i mora nema planova ni upravljanja razvojem drugih turističkih proizvoda, niti se tome dosad pridavala posebna pažnja; • Zbog objektivnih (nepristupačnost i loša saobraćajna povezanost), ali i subjektivnih (nedostatak inicijative i upravljanja) razloga, zaleđe i unutrašnjost opština Obalnog područja je dosad bilo vrlo slabo integrisano u turistički lanac vrijednosti crnogorske obale.

Operativna implementacija razvojne politike turizma Obalnog područja Crne Gore, osim dominantne pozicije “proizvod sunce i more”, predviđa razvoj barem tri do četiri dodatna turistička proizvoda, koji daju fokus na “pred i post sezonu”, i podstiču aktiviranje do sada neiskorišćenih potencijala obalnog područja. Uz klasični proizvod sunca i mora, za Crnu Goru su posebno važni sljedeći proizvodi: - nautički turizam, - poslovni turizam, - kulturni turizam, - zdravstveni turizam,

13

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

- avanturistički i sportski turizam, - etno i gastroturizam. Bez obzira što različite destinacije mogu u većoj ili manjoj mjeri igrati na više proizvoda, za obalni dio Crne Gore je sada važna diferencijacija i specijalizacija, a ona je kako je vidljivo na slučaju Tivta već započela.

Karta br 2. Izvod iz PPPN za Obalno područje – Plan namjene površina

 Raznolika istorija Durmitorskog područja je rezultirala stvaranjem velikih i upečatljivih raznovrsnosti na istorijskom, arheološkom i religioznom planu. Dijelom zbog relativne fizičke izolovanosti uzrokovane fiziografijom terena, lokalna kultura se još uvijek odlikuje u velikoj mjeri očuvanim bogatim raznolikostima kulturnih resursa. Tradicionalni način života, način života u planinskom selu i jaka poljoprivredna ekonomija su još uvijek veoma zastupljeni u ovom regionu.

14

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Prostornim planom posebne namjene za Durmitorsko područje je predviđen niz aktivnosti na unapređenju kvaliteta rada kulturnih institucija, dok će se zaštita kulturnih dobara sprovoditi kroz planirani, kontinuirani proces u okviru koga treba maksimalno poštovati načelo da svako kulturno dobro zahtijeva specifične postupke i tretmane koje definiše služba zaštite. Koncept zaštite kulturnih dobara podrazumijeva: - Očuvanje, zaštitu i unaprijeđenje kulturnih dobara, kao bitnog segmenta razvoja; - Stvaranje uslova održivog korišćenja kulturnih dobara sa očuvanjem autentične namjene ili izbora odgovarajuće kompatibilne namjene; - Očuvanje ambijentalnih cjelina i ruralnih naselja i njihovih djelova svim karakterističnim segmentima tradicionalnog graditeljstva; - Revalorizaciju kulturnih dobara, u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Putnici koji putuju zbog kulturnog nasljeđa obično su, u cjelosti ili pojedinačno, motivisani interesovanjima za ponudu koja se tiče lokalne ili regionalne istorije, umjetnosti i nauke ili lokalnog načina života. Iskustvo učenja je veoma važna karika za ovo tržište. Putovanja radi posjeta važnim istorijskim lokalitetima su dio ovog tržišta, a sve je više interesovanja za iskustva koja omogućavaju interakciju i učenje od lokalnog stanovništva. Kroz interpretaciju, pripovijedanje i interaktivno učenje, turistima je moguće predstaviti bogatu kulturu i tradiciju Durmitorskog kraja. Ogromno bogatstvo usmene i pisane tradicije Durmitora može predstavljati veoma jedinstven i privlačan turistički doživljaj ukoliko se na adekvatan način prezentuje i interpretira. Postoje razne mogućnosti za kreativne i interaktivne načine interpretacije, koji bi mogli unaprijediti doživljaj posjetilaca.

Karta br 3. Izvod iz PPPN za Durmitorsko područje – Plan namjene površina

 U Prostornom planu područja posebne namjene Bjelasica i Komovi je navedeno da se kulturna baština mora očuvati i unaprijediti stvaranjem dobrih uslova za razvoj kulturnih aktivnosti, kako u

15

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Opštinskim centrima tako i u njihovim gravitirajućim područjima. Razvoj kulture je planiran kao važan segment turističke ponude.

Karta br 4. Izvod iz PPPN Bjelasica I Komovi – Plan namjene površina

Prilikom definisanja strategije integralnog razvoja prostora Bjelasice i Komova posebnu pažnju treba posvetiti kulturnoj i graditeljskoj baštini ili tvorevinama ljudskih ruku koje su materijalni dokaz bogatog istorijskog i kulturnog razvoja ovog regiona. Komovi su vjekovni prirodni miljokazi itinerrara i trasa puteva koji su od centralnog dijela Crne Gore i primorja vodili ka Tari, Limu i dalje ka Centralnom Balkanu. S druge strane Bjelasica je poznata po bogatoj flori i fauni i ishodište stočarstva ali je, u jednoj istorijskoj epohi, bila središte rudarstva i jedne moćne države. Tu na granicama umjerenih klimatskih uslova i surove planinske klime formirala su se prva staništa, počev od srednjeg kamenog doba, preko Ilira, Rimljana i Slovena sve do današnjeg vremena. U pitomim podnožjima ovih masiva nicala su naselja i urbani centri koji su preživjeli nestabilna istorijska zbivanja, doduše porušena i vremenom skrivena ali uvijek na dohvatu ruke, sačuvana u legendama i predanjima koja su davala podstrek novim generacijama. Ovim svojevrsnim korjenima treba se vratiti i oni mogu biti neiscrpna inspiracija. Tendencija i odnos turiste koji se mijenja od pasivnog posmatrača koji obilazi određenu destinaciju u aktivnog posmatrača i učesnika određenih aktivnosti predstavlja potencijal i treba aktivirati programe istraživanja i mogućnosti obilaska turista istih i na taj način valorizovati bogatu prirodnu i kulturnu baštinu prostora NP Biogradske gore i Komova.

16

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Integralni razvoj ovog regiona treba da predvidi formiranje centralne baze (registara) svih kulturno- istorijskih spomenika i arheoloških lokaliteta na ovom prostoru koji zahvataju ovaj planinski masivi, opština koje mu gravitiraju (Andrijevica, , Mojkovac, Kolašin) iz kojih bi tekla dinamika njihove zaštite, naučnih istraživanja i valorizacije i u tom smislu može se podržati Polimski muzej u Beranama za realizatora tih poslova.

 Integralni pristup valorizaciji, zaštiti i revitalizaciji prirodne i kulturne baštine svoje ostvarenje može imati upravo na podrucjima poput Nacionalnog parka Lovcen, koji pored osobenosti samonikle prirode posjeduje i slojeve kultivisanog pejzaža, ruralnih permanentnih i povremenih naseobina i drugih graditeljskih elemenata vezanih za život i djelovanje čovjeka, kao i čitav dijapazon slojeva nematerijalne kulturne baštine (običaji, predanja, kulinarstvo i dr.)

Karta br5. Izvod iz PPPN NP Lovćen – Plan namjene površina

U Prostornom planu posebne namjene za Nacionalni park Lovćen naznačeno je da se u procesu planiranja, radi postizanja što uspješnijih rješenja i rezultata, treba pridržavati sledećih principa i načela zaštite kulturnog nasljeđa: - Tradicija koju smo naslijedili treba da se prenese narednim generacijama kao svjedočanstvo o nacionalnoj istoriji, kulturi i načinu života prethodnih generacija. - Nepokretno kulturno nasljeđe štiti se zajedno sa prostorom u kome se nalazi; - Nepokretna dobra koja čine cjelinu sa svojim prirodnim okruženjem treba da se čuvaju kao kulturni pejzaž; - Nepokretno kulturno nasljeđe treba tretirati kao potencijal za razvoj područja u kome se nalazi; - Nepokretno kulturno nasljeđe treba da se štiti od svih oblika kontrolisanog i nekontrolisanog razvoja i urbanizacije. Ciljevi zaštite i unaprjeđenja nepokretnih kulturnih dobara u procesu prostornog planiranja mogu se identifikovati kako slijedi: - Očuvati i razviti svijest o vrijednostima, raznovrsnosti i bogatstvu kulturnog nasljeđa kao i njegovom znacaju i potencijalu za razvoj.

17

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

- Obezbijediti da kulturno nasljeđe zajedno sa prirodnim predstavlja jedan od glavnih potencijala za razvoj.

U okviru NP “Lovcen “djelatnost turizma bice osnova privrednog sistema. Podrucje NP “Lovcen “raspolaže sa diferenciranim prirodnim i kulturno-antropološkim atrakcijama, a koje dodatno posjeduje i razlicite funkcionalne karakteristike, pocevši od saobracajnih veza i dostupa, bazicne infrastrukture, prostorne elevacije, režima zaštite i dr. Zbog toga, osim utvrdenog centralnog identiteta, ovo turisticko podrucje potrebno je strukturirati na osnovu dominantnih izraženih karaktera pojedinih mikro-prostora. Tek tako izvedeni, a kasnije i uspostavljeni karakter daje osnov oblikovanju razvojnih scenarija, to jest oblikovanju diferenciranog cjelovitog lanca vrijednosti šireg podrucja NP “Lovcen “. Osnovni je prijedlog da se prostor strukturira na nekoliko diferenciranih iskustvenih podrucja a koje je preduslov cjelokupnog modela razvoja turizma na NP “Lovcen “.

 Vizija razvoja Nacionalnog parka Skadarsko jezero, data u Prostornom planu posebne namjene za NP Skadarsko jezero (Predlog plana), je razvoj područja kao medjunarodno prepoznate destinacije sa specifičnom turističkom ponudom, zasnovanom prvenstveno na:

- Zaštiti biodiverziteta i kulturno istorijskog nasleđa; - Integrisanom upravljanju hazardima (poplave, zemljotresi, aero i vodno zagađenje); - Promjeni ponašanja (edukaciji) lokalnog stanovništva i turista; - Uključivanju lokalnog stanovništva i naučne zajednice u turističke aktivnosti koje su u funkciji zaštite i promocije biodiverziteta i kulturno-istorijskog nasleđa; - Integraciji prisutne privredne djelatnosti ribolova, poljoprivrede i vinarstva u turističku ponudu.

Zaštita, očuvanje i unapredjenje kulturne baštine predstavlja zakonsku obavezu, ali i značajan razvojni resurs. Osim zaštite, očuvanja i unapređenja pojedinih kulturnih dobara, koncept zaštite kulturne baštine predviđa stvaranje uslova njihovog održivog korišćenja, koje podrazumjeva očuvanje autentične ili uspostavljanje kompatibilne namjene, revalorizaciju u skladu sa odredbama vazeće zakonske regulative, a na prvom mjestu definisanje i očuvanje zaštićenog obuhvata kulturnih i potencijalnih dobara, kao i njihove neposredne okoline. Zaštita i valorizacija kulturnog nasleđa će se sprovoditi integralno, kroz kontinuirani proces sprovođenja planskih mjera zaštite, kao i koordinaciju rada između vlasnika i/ili korisnika kulturnih dobara sa nadležnim službama zaštite. Skadarsko jezero pruža uslove za segmentiranje turističke ponude. Jedan od ključnih segmenata turističke ponude u Nacionalnom parku je kulturološki/kulturni turizam. Ponuda kulturne baštine na području Skadarskog jezera i u njegovoj zaštitnoj okolini definisanoj planskim dokumentom je veoma bogata i obuhvata pojedinačne objekte, cjeline i lokalitete različitih kategorija, kao i kulturno-umjetničke centre. Od značaja je i činjenica da je Studijom zaštite kulturnih dobara predložena zaštita prostora NP Skadarsko jezero kao jedinstvene prirodne i kulturno istorijske cjeline sa značajnim brojem nepokretnih kulturnih i potencijalnih dobara. Na području Nacionalnog parka Skadarsko jezero održava se veliki broj manifestacija i festivala, od kojih neki imaju dugogodišnju tradiciju. Predlaže se uvođenje novih manifestacija koje bi kroz konkursna rješenja dobile svoju formu i sadržinu.

Karta br 6. Izvod iz PPPN NP Skadarsko jezero (Predlog plana) – Plan namjene površina

18

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

NP

 Prostornim planom posebne namjene Nacionalni park Prokletije predviđena je valorizacija posebnih vrijednosti prirode i kulturno-istorijskog nasljeđa. Kulturna baština predstavlja turističku atrakciju, a sa druge strane turizam omogućava finansijsku podršku očuvanju, konzervaciji i revitalizaciji kulturnih dobara što je osnov održivog razvoja. U cilju što kvalitetnije turističke ponude prirodnu i kulturnu baštinu potrebno je prezentovati u što autentičnijem obliku. S tim u vezi neophodno je planski i sistematski, organizovano sprovoditi mjere revitalizacije napuštenih katuna. Postojeće stanje ukazuje na to da se realizacija obnove katuna odvijala u širokoj lepezi modela / primjera. U revitalizovanom katunu moguće je organizovati prezentaciju postavke etnografske zbirke. U okviru etnografske zbirke prezentovati rezultate istraživanja katuna (inventarizaciju svih aktivnih i napuštenih katuna na ovom prosoru, njihovu klasifikaciju, karakterizaciju i katastar, analizu njihovog porijekla, funkciju i istorijsko društvene pozadine, kao i procjenu njihove kulturno-istorijske vrijednosti). Evidentne su promjene u ponašanju postmodernih turista pa se u novim turističkim konceptima uključuju „life- seeing “, dakle iskustvo, atmosfera, učestvovanje u životu lokalnog stanovništva, za razliku od koncepta „sight-seeing“ koji se danas napušta, a koji uključuje puko razgledanje lokaliteta i njegovih znamenitosti. Omogućiti razvoj različitih turističkih aktivnosti na katunima.

1.1.9. PROSTORNO URBANISTIČKA PLANSKA DOKUMENTACIJA

19

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

 Primorski region Crne Gore obuhvata 6 opština: Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj. Prostorno urbnaistički planovi su usvojeni za opštine Tivat, Ulcinj, Herceg Novi i Bar a u proceduri usvajanja su planovi za opštine Kotor i Budva.

 Središnji region Crne Gore obuhvata 4 opštine: Glavni grad , Prijestonica Cetinje, Danilovgrad i Nikšić. Prostorno urbnaistički planovi su usvojeni za sve 4 opštine središnjeg regiona.

 Sjeverni region Crne Gore obuhvata 13 opština: Plužine, Šavnik, Žabljak, , Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin, Andrijevica, Berane, Petnjica, Rožaje, Plav, Gusinje. Prostorno urbanistički planovi su usvojeni za svih 13 opština sjevernog regiona.

Karta br. 7. Opštine u Crnoj Gori

U prostorno planskim dokumentima je naglašeno da treba promijeniti odnos prema revitalizaciji objekata u smislu da ona ne podrazumijeva samo tretman zaštite objekata i cjelina, već promišljenu primjenu vjekovima stvaranog iskustva. Prilikom planiranja novih objekata potrebno je rukovoditi se principima uklapanja u ambijentalne vrijednosti prostora, kako ne bi konkurisali objektima kulturne baštine koje je neophodno sačuvati u prirodnom okviru, karakterističnom za njihov istorijski kontekst. Kulturni turizam je prepoznat kao značajan segment turističke ponude svih opština. U planskim dokumentima je naglašeno da razvoj kroz organizovanje tematskih ruta kojima će se turistima prezentovati lokalni kulturno - istorijski, spomenički, vjerski, folklorni i drugi resursi i djelatnosti može dopinijeti izgradnji boljeg imidža I obezbedjenju dodatnih sredstava za očuvanje, održavanje I razvoj sveukupnog kulturnog nasljeđa.

1.2. ANALIZA STRATEŠKIH PLANOVA RAZVOJA OPŠTINA

20

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

STRATEŠKI PLANOVI RAZVOJA

Opština Rok važenja Prioriteti Vremenski okvir-

Vazeci planovi Realizacija

Strateški plan razvoja Opštine ŽABLJAK 2017-2021 Valorizacija i zaštita kulturne Povećan nivo baštine i poboljšanje uslova za zaštite razvoj kulture: kulturno

1. Formiranje i osiguravanje istorijskih rada koordinacionog tijela za spomenika upravljanje Rezervatom prirode (Stećci upisani Tara u skladu sa smjernicama na listu MAB strategije 2016-2025; UNESCO-a 2. II faza uređenja spomen 2016. godine), parka; u toku je 3. Nastavak valorizacije stećaka kreiranje i održavanje spomenika turističke krajputaša; ponude za ove 4. Obezbjeđivanje uslova za rad KUD-a . lokalitete.

Strateški plan razvoja Opštine BIJELO POLJE 2017-2021

Strateški plan razvoja Opštine HERCEG NOVI do 2020. god Osnovom bogatog kulturno- istorijskog naslijedja i raznovrsnih cjelogodišnjih kulturno-zabavnih programa revitalizovati postojeće gradske sadržaje i omogućiti produženje turističke sezone uz privlačenje specifičnih turističkih segmenata.

Strateški plan razvoja Opštine ROŽAJE do 2020. god 1.Izgradnja mjesnog doma u 2018. MZ Biševo;

2.Uređenje platoa zavičajnog muzeja "Ganića kula".

21

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Strateški plan razvoja Opštine ULCINJ 2015-2020 1.Valorizacija I razvoj kulturno- 48 mjeseci istorijskog i vjerskog turizma; kontinuirano 2.Unaprijeđenje proizvodnje i najmanje 24 prodaje suvenira u opštini mjeseca; Ulcinj; 3.Stvaranje I promocija najmanje 24 turističkog Brenda opštine mjeseca; Ulcinj; 4. Unapređenje virtualnog 6 mjeseci marketinga; konstantan 5. Promocija i zaštita proces; podvodnog arheološkog i projekat 12 kulturnog naslijeđa; mjeseci, sam 6.Revitalizacija Starog grada proces vise Ulcinj. godina

Strateški plan razvoja Opštine NIKŠIĆ 2014-2019 Prioritet 2 Mjera 4-Razvoj turizma:

1. Izrada lokalne Strategije razvoja turizma;

2. Promocia turistickih porencijala opstine Niksic; 3.Valorizacija turistickih potencijala opstine; 4. Podrska I razvoj razlicitih manifestacija u funkciji razvoja

turizma. Prioritet 3 Mjera 1 -Stvaranje infrastrukturnih preduslova za unapredjenje kulturnog i javnog zivota zajednice : 1. Rješavanje pitanja Doma Revolucije; 2. Rekonstrukcija Kulturno- informativnog centra “18

septembar”; 3. Rekonstrukcija Dvorca kralja Nikole; 4. Adaptacija Scene 2013; 5. Izvođenje radova na zaštiti i konzervaciji Carevog mosta; 6. Izvođenje radova na sanaciji, zaštiti i konzervaciji Rimskog

22

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

mosta; 7. Izvođenje radova na smještaju, zaštiti i konzervaciji Realizovano stećaka; 8. Radovi na valorizaciji arheološkog nalazišta Crvena ; 9. Radovi na arheološkom nalazištu Riječani; 10. Radovi na rehabilitaciji i zaštiti Bedema; 11. Radovi na zaštiti i konzervaciji spomen obilježja na teritoriji opštine Nikšić.

Mjera 2 - Unapređenje kulturnog života kroz realizaciju kulturnih manifestacija i programa:

1.Realizacija projekta “Podrška razvoju kulture u Nikšiću” u saradnji sa Ministarstvom kulture i ostalim državnim institucijama kulture; 2.Realizacija manifestacija: Septembarski dani kulture, Guitar fest, Lake Fest, Međunarodni festival glumca, Nikšićki književni susreti, Bijenale mladih u Nikšiću.

23

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Program rada JP "Kulturni centar" BAR 2019

Strateški plan razvoja Opštine DANILOVGRAD 2012-2018 Strateski prioritet 5-Kulturni 2012-2018. razvoj.

Mjera 1: Zastita i promocija kulturno - istorijskog nasleda : 1.Program zastite i unapredenja postojecih i izgradnja novih kulturno - istorijskih spomenika; 2.Program istrazivanja arheoloskih nalazista; 3.Program za istrazivanje pecina (Stuvendula - Garac) i druga speloloska istrazivanja; 4.Program kulturnih manifestacija. Mjera 2: Tradicionalno graditeljstvo i ocuvanje kulturnog identiteta: 1.Donijeti odluku o zastiti, ocuvanju i unapredenju starih gradevina i arhitekture.

Strateški plan razvoja Opštine BUDVA 2014-2018 PRIORITET 4 : Valorizacija prirodnih resursa i kulturnih dobara Mjera 4.1: Zaštita i očuvanje i valorizacija kulturno-istorijske baštine: Projekat 47: Označavanje kulturno-istorijskih spomenika u Starom gradu; Projekat 48: Novi Stari Gradovi - promocija kulturnog turizma kroz integrisana inovativna rješenja i povezivanje kultura; Projekat 49: Revitalizacija i adaptacija bedema Starog grada Budve; Projekat 50: Uređenje arheološkog parka Mirište ; Projekat 51: Obnova i prezentacija ranohrišćanskog mozaika;

24

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Projekat 52: Obnova i prezentacija rimskog mozaika; Projekat 53: Signalizacija kulturnih dobara; Projekat 54: Rješavanje statusa kuće Čekrdekovića i njeno stavljanje u funkciju budvanske culture; Projekat 55: Opremanje muzejskih prostora; Projekat 56: Uspostavljenje radionice za izradu suvenira u JU Muzeji i galerije Budve, i dobijanje autentičnog budvanskog suvenira; Projekat 57: Sanacija zgrada/objekata koje koristi JU Muzeji i galerije Budve; Projekat 58: Vraćanje u vlasništvo Opštine objekta “Citadela” i njeno stavljanje u funkciju budvanske kulture.

Strateški plan razvoja Opštine KOTOR 2013-2017 Mjera 3 -Razvoj izletničkog, marinskog, manifestacijskog i sportskog turizma:

• Izrada sistema jedinstvene ponude (tzv. „gradska kartica“ ) u izletničkim i drugim programima kraćeg zadržavanja; • Izrada projekta pristupa i posjete lokalitetima koji do sada nijesu bili turistički valorizovani; • Izrada koncepta novih kulturnih sadržaja i programa u turističke svrhe; • Izrada koncepta samoodrživog koncepta finansiranja opštinskih turističkih manifestacija Mjera 2 -Unapredjenje institucionalnog okvira, jačanje kulturne infrastrukture I

25

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

kapacitete aktera kulturnih programa u opstini Kotor:

• Izdvajanje Gradske biblioteke i čitaonice i iz sastava KC „Nikola Đurković“ i osnivanje samostalne ustanove u skladu sa Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti (uz formiranje Dječijeg odjeljenja biblioteke); • Nabavka prioritetne opreme za institucije kulture (svjetlosnog i zvučnog parka, montažne bine, kvalitetnog aparata za digitalizaciju); • Osnivanje Gradskog muzeja u okviru OJU Muzeji Kotor; • Tehnološko i informatičko unaprijeđenje državnih ustanova kulture (Pomorski muzej, Arhiv itd).

Mjera 3 - Podrška savremenom kulturnom stvaralaštvu:

• Formiranje Omladinske filharmonije Kotora; • Formiranje Galerije sa stalnom postavkom kotorskih likovnih umjetnika i formiranje „Otvorene galerije” u Starom gradu; • Obezbjeđivanje ateljea / studija koji bi se dodjeljivali na petogodišnji period na osnovu konkursa.

• Obnavljanje vajarske kolonije u Kotoru i umjetničke intervencije u javnom prostoru – oživljavanje teritorije opštine skulpturama, muralima i instalacijama prilagođenim ambijentu;

• Osposobljavanje nekog od adekvatnih prostora (Dom

26

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

kulture u Škaljarima, Elektrana,…) za aktivnosti nezavisne kulturne scene u opštini Kotor.

Strateški plan razvoja Opštine ŠAVNIK 2012-2017 Mjera 2.3- Razvijanje raznovrsne turističke ponude, turističkih kapaciteta i promocija turizma.

Strateški plan razvoja Opštine PLUŽINE 2012-2017

Strateški plan razvoja Opštine PODGORICA 2012-2017 Projekat br. 145: Izrada studije izvodljivosti za uredjivanje naselja Sinjac uz obalu Malog Blata, Vranjine I Podhuma; Projekat br. 146: Organizovanje festivala, manifestacija i takmičenja.

Strateški plan razvoja Opštine BERANE 2012-2017 PRIORITET 4. 4.1 Mjera - Unapređenje razvoja kulture, obrazovanja i sporta:Projekat 4.1.1 Rekonstrukcija zgrade JU Centar za kulturu; Projekat 4.1.2 Osnivanje TV studija Berane; Projekat 4.1.3 Pokretanje lista Sloboda; Projekat 4.1.4 Izrada nove i savremene dokumentacije postojećih fondova; Projekat 4.1.5 Formiranje Centra za konzervaciju pri Polimskom muzeju; Projekat 4.1.6 Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara; Projekat 4.1.7 Web prezentacija , izrada kataloga i vodiča u JU Polimski muzej.

27

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Strateški plan razvoja Opštine ANDRIJEVICA 2012-2017 4.3.2 Očuvanje kulturnih i tradicionalnih vrijednosti:

1. Opremiti višenamjenske domove u MZ za organizovanje kulturnih manifestacija; 2. Obezbijediti sredstva i opremu za rad KUD ‚‚Komovi” Andrijevica.

Strateški plan razvoja Opštine PLJEVLJA 2013-2017 Prioritet 4: Unapređenje ambijenta za zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva u oblasti kulture, obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite i sporta

Mjera 4.1 Unapređenje razvoja kulture i sporta: Projekat 40 Rekonstrukcija Doma Kulture; Projekat 41 Organizovanje likovnih kolonija.

Opština PLAV Jednogodišnji plan razvoja 2017

Opština MOJKOVAC NACRT

Strateški plan razvoja Opštine CETINJE 2012-2016 Prioritet 2:Valorizacija kulturno- istorijskih potencijala na održivi način Mjera 2.1 Zaštita i očuvanje kulturno-istorijske baštine: Projekat 27: Cetinje - Siguran

grad; Projekat 28: Beautiful Cetinje; Projekat 29: Rekonstrukcija tvrđave na Žabljaku Crnojevića i pristupnog puta. Mjera 2.2 Promocija kulturno- istorijske baštine: Projekat 30: Rekonstrukcija hotela „Lokanda“;

Projekat 31: Međunarodna

28

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

kulturno-privredna saradnja - „Cetinje i gradovi pobratimi“; Projekat 32: Projekat Cetinje Card. Prioritet 3 Unapređenje i razvoj turizma

Mjera 3.1 Izgradnja i održavanje turističke infrastructure:

Projekat 33: Projekat turističke signalizacije u istorijskom jezgru Cetinja. Mjera 3.2JPP u funkciji kreiranja jedinstvene turističke ponude: Projekat 34: Izgradnja žičare Kotor-Lovćen-Cetinje; Mjera 3.3Podsticanje razvoja

novih vidova turizma: Projekat 35: Izgradnja eko naselja „Više palaca“ u Rijeci Crnojevića; Projekat 36: Izmještanje ikone Bogorodice Filermose; Projekat 37: Revitalizacija jednog od 14 mlinova u selu Poseljani (turistička

valorizacija); Projekat 38: Valorizacija i Realizovano aktiviranje Lipske pećine u turističke svrhe; Mjera 3.4 Promocija Prijestonice kao turističkog centra.

29

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Strateški plan razvoja Opštine TIVAT 2012-2016 Mjera 4.1Repozicioniranje turističke ponude Tivta u pravcu stvaranja prepoznatljive turističke destinacije za nautički,kulturni i sportski turizam : Projekat 4.1.4 Razvoj sportsko – rekreativnog i manifestacionog turizma u naseljima duž zaliva; Mjera 5.1:Unapređenje uslova za dalji razvoj kulture i sporta: Projekat 5.1.1 Donošenje strategije razvoja kulture; Projekat 5.1.5 Očuvanje tradicionalne kulturne baštine (folklora, tradicionalnih muzičkih instrumenata i sl.).

Strateški plan razvoja Opštine KOLAŠIN 2012-2016 Prioritet 1: Razvoj i unapređenje turizma Mjera1.1 Unapređenje kvaliteta turističkih usluga i razvijanje raznovrsne turističke i kulturne ponude: 1. Projekat: Nabavka ozvučenja za kulturne manifestacije; 2. Projekat: Zaštita kulturnog nasljeđa (renoviranje zgrade Muzeja i muzejskog prostora); 3. Projekat: Stalna postavka Spomen dom – Gornja Morača.

Mjera 1.2Marketing i promocija turizma u Kolašinu: 8. Projekat: Internet prezentаcija Lokalne turističke organizacije opštine Kolašin u okviru web sajta Opštine Kolašin; 9. Projekat: Izrada promotivnih materijala (brošure, mape) za potrebe LTO Kolašin; 10. Projekat: Dani Kolašina u Crnoj Gori i regionu (kroz sajmove).

Opština GUSINJE Jednogodišnji program 2016

30

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

2. PRIMJERI DOBRE PRAKSE 2.1. PRIMJERI MODELA ORGANIZACIJE I FINANSIRANJA

Načini formiranja partnetstava, sa ciljem turističke valorizacije kulturnih dobara, od presudne su važnosti za stavljanje potencijala kulturne baštine u funkciju turističke ponude u cilju formiranja održivog proizvoda čiji će se finasijski efekti pozitivno odraziti kako na sistematsko očuvanje kulturne baštine, tako i na povećanje standarda učesnika u procesu, lokalne zajednice i države u cjelini.

 ECONOMUSEUM Society, Canada http://www.ameriquefrancaise.org/en/article 594/Economuseums:_Keeping_Traditional_Crafts_and_Know-How_Alive_in_French- Speaking_Canada.html

Mreža Economuseum osnovana je sa ciljem očuvanja nematerijalne kulturne baštine, starih tradicionalnih zanata i vještina kao i postizanje finansijske održivosti njihovih nosilaca. Fokus je usmjeren na kulturi (prikaz tradicionalnih zanata), obrazovanju (prijenos tradicionalnih znanja) i poslovnim mogućnostima savremenih proizvoda baziranih na tradicionalnim iskustvima (dodatna Artis preduzeća). Mreža doprinosi stvaranju kulturne raznolikosti, očuvanju baštine i ostvarivanju održivog razvoja.

Mrežu Quebec čini 40 economuseums-a u 13 različitih regija, a proširila se i na Evropu (Irska, Island, Holandija). Njegovi su članovi proizvođači predmeta umjetničkih zanata i vještina kao što je npr. izrada prehrambenih i drugih proizvoda koji primjenjuju tradicionalne ili autentične proizvodne tehnike i procese (proizvodnja sira, vina, stolarije, prerada ribe, proizvodnja stakla, muzičkih instrumenata, užadi, papira, tkanje i slično). Istovremeno ih interpretiraju i otvaraju svoje radionice posjetocima.

Definisani su jasni i strogi uslovi - članovi moraju biti upisani u registar pravnih lica, proizvoditi u skladu sa tradicionalnim tehnikama, imati ostvarenu reputaciju za kvalitet, biti fizički dostupni, imati redovno radno vrijeme za posjetioce od najmanje četiri mjeseca godišnje i godišnji promet od minimalno 75,000 kanadskih dolara, imati odgovarajući prostor u sklopu proizvodnih pogona - recepciju, proizvodni dio koji posjetioci mogu posmatrati, interpretaciju proizvodnih procesa – u prošlosti i danas, kao i prodajni prostor.

Partneri: Mreža je osnovana uz podršku Odjeljenja kanadskog nasljeđa vlade Kvebeka, Laval Univerziteta i partnera koje čini raznolika struktura privrednika, naučnih radnika, zanatlija.

Primjer Artis aktivnost-i ECONOMUSEUM-a je u jedinstvena interpretacija tradicionalnih legendi Kvebeka preko drvenih skulptura. Pored legendi o vješticama, duhovima, vukodlacima, starih i savremenih, izvedenih u drvetu, posjetioci imaju mogućnost da sretnu skulptore i razgovaraju sa njima.

Udruženje kontorliše kvalitet, povezuje ih sa hotelskim sektorom i promoviše članove na web-portalu i u štampanim medijima.

Mreža danas broji preko 40 članova, sa oko 400 zaposlenih, godišnju prodaju od oko 33 000 000 $, više od 750.000 posjetilaca, sa tendencijom rasta. Evropske zemlje kao što su Irska, Island i Holandija planiraju uspostavljanje 18 ovakvih muzeja u sklopu projekta koji sufinansira EU.

31

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Ukupna sredstva za ovaj projekt su $2,5 miliona kanadskih dolara; ostale kanadske države preuzimaju ovaj koncept i organizuju partnerstva kako bi stručno i finansijskim podsticajima osposobile svoje proizvođače da zadovolje kriterijume članstva.

 "Najljepša sela Francuske" http://www.telegraf.rs/zanimljivosti/1927372-21-nestvarno-francusko-selo-zbog-ovih-mesta-bi-se- svako-vratio-zemljoradnji-foto ttps://cordmagazine.com/markets/country-in-focus/france/turizam-skrivene-lepote-ruralne-francuske/ "Najlepša sela Francuske” je nezavisno udruženje osnovano sa ciljem promocije malih, živopisnih francuskih sela koja spadaju u domen kulturne baštine kako bi se ostvarila dugoročna demografska i ekonomska održivost ovih mjesta kod kojih je bio vidan trend depopulizacije i propadanja vrijedne graditeljske baštine.

Osnovni kriterijum je da mjesto mora da ima manje od dvije hiljade stanovnika, da ima ruralni karakter i najmanje dva kulturna dobra od nacionalnog značaja.

Strogi uslovi su i prepoznavanje ozbiljne namjere da očuvaju nasljeđe netaknutim kao i uslovi vezani za estetski izgled, komunalnu infrastrukturu, uređenost, sistem informisanja i potvrda da inicijativa mora imati podršku stanovnika. Ne ohrabruju se tzv. "etno-sela" već se insistira da to bude živo, stvarno mjesto.

Selo koje želi da postane član udruženja mora prvo da podnese zvanični zahtjev, a ako bude prihvaćeno mora da plaća godišnju članarinu (tri eura po stanovniku); za uzvrat ima pravo da ističe svoje pripadništvo asocijaciji (recimo na drumskim znacima, u brošurama, reklamama, na internetu, itd). Identični projekti su pokrenuti u Valoniji, Kvebeku, Italiji i Španiji.

Rezultati su formiranje prepoznatog brenda, porast broja posjeta za 10-15%, zaustavljanje depopulacije, razvijanje smještajnih kapaciteta u objektima tradicionalne gradnje sa očuvanjem kulturno-istorijskih i ambijentalnih vrijednosti pojedinačnih objekata i prostora unutar cjeline i u njenom okruženju, razvoj suplementarne eko ponude (gastronomija, vinarije, umjetnički i tradicionalni zanati sa pratećim radionicama).

Francuska, neprikosnoveno uspješna turistička destinacija na svjetskom nivou, u zavidnoj mjeri je svoju očuvanu i konzerviranu graditeljsku baštinu stavila u funkcjiu turističke ponude. Prema Trip Advisoru (https://www.tripadvisor.com/TravelersChoice-VacationRentals-cHigh_end-g1),među 25 najpopularnijih hotela nema nijednog novoizgrađenog već su svi smješteni u istorijskim objekima i objektima tradicionalne arhitekture.

32

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

 Bajbjuri

Bajburi je selo u jugozapadnoj Engleskoj, koje je izgrađeno u 14.vijeku. U selu su kuće izgrađene od lomljenog kamena, a za turiste je najatraktivniji niz kuća u ulici Alington, koje su do 17.vijeka bile prodavnice vune, a tada su postale kuće tkalja. Najveća zgrada u selu je izgrađena u 17.vijeku i danas je hotel. U Velikoj Britaniji 25% turista boravi u ruralnim sredinama, a Nacionalna Agencija za turizam procjenjuje kvalitet smještaja.

 Dvorac Gedele

Dvorac Gedeleje, najveći barokni dvorac u Mađarskoj, poznat je po svojoj bogatoj istoriji i jedinstvenom arhitektonskom stilu. Danas predstavlja muzej sa 26 uređenih odaja u svom starom sjaju u kojima se prikazuje interesantan život carice Elizabete-Sisi i cara Franje Josipa I. Stalna postavka muzeja se nalazi na spratu prednja tri krila dvorca i sadrži tri tematske cjeline. Dvorac je vlasništvo Ministarstva nacionalne kulturne baštine Mađarske, Uprave grada Gedele i projektantskog biroa Manhil, što znači da je u nadležnosti države sa određenim stepenom samostalnosti. Dvorcem od 1994. godine upravlja Javno preduzeće Kraljevski dvorac. Mađarska je imala 4500 dvoraca i kurija, a danas se taj broj smanjio na 3500, različitih nivoa vrijednosti i zaštite. Promjenom društveno-ekonomskog sistema, u Mađarskoj devedesetih godina dvadesetog vijeka, privatizovano je oko 70% nekadašnjih plemićkih rezidencija. Dvorac Gedele je 1996. godine zvanično otvoren za posjetu. U dvorcu je zaposleno 60 osoba različitih profesija koje su zadužene za očuvanje dvorca i njegovu valorizaciju. Dvorac nudi usluge iznajmljivanja dvorana i organizovanja raznih promocija, skupova, seminara i vjenčanja. Marketing sektor promoviše sve aktivnosti dvorca, koristeći različita sredstva masovne komunikacije, kao i preko raznih događaja i edukativnih razgovora u samom dvorcu. Nacionalna turistička organizacija pri Ministarstvu privrede Mađarske, koja ima mrežu informativnih centara po čitavoj zemlji, ima saradnju sa Javnim preduzećem Kraljevski dvorci čiji je rezultat otvaranja turističke informativne kancelarije u prizemlju dvorca Gedele. Internet prezentacija muzeja je pregledna, a moguće je pogledati na mađarskom, engleskom i njemačkom jeziku. Muzej može da se prati putem Twitter-a, facebook-a i You Tuba. Dvorac godišnje posjeti oko 200 000 posjetilaca, od kojih su 40% strani turisti, najviše iz Njemačke, Francuske, Italije i Austrije ( www.kiralyikastely.hu/).

2.2. TURISTIČKE RUTE I PUTEVI

Turističke rute i putevi su već prepoznati u Crnoj Gori kao jedan od segmenata turističke ponude, ali tek povezivanjem sa kulturnom baštinom i adekvatnim upravljanjem može se kao rezultat dobiti brend koji će ostvarivati poželjne finansijske efekte za lokalnu zajednicu i državu. U Evropi je zastupljeno 33 kulturne rute koje putovanjem kroz vrijeme i prostor doprinose upoznavanju kulturnog nasljeđa različitih zemalja Evrope.

Primjeri dobre prakse:

33

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

 Ruta Sira i jabukovače (Ruta'l kuesu i la sidra), Asturija, Španija

Ruta je osnovana 1999. godine u Asiegu, selu sa preko 100 stanovnika, u blizini nacionalnog parka Los Picos de Europa. Projekat su pokrenuli lokalni stanovnici, u saradnji sa proizvođačima sira i jabukovače, ostali stanovnici Asiega i geografa.

Rutu čine dva dijela: posjeta vezana za proizvodnju sira i jaja i ruralni pejzaž Asturije u kojem se posjetioci upoznaju sa autentičnom seoskom kulturom (oko dva sata na 2 km staze); i espiča-tradicionalni društveni skup. Revalorizaciji i očuvanje ruralnog pejzaža i graditeljskog fonda postaje imperativ pošto njegova eksploatacija u vidu obilazak i smještaja obezbjeđuje prihode.

Rutu čine dva dijela: posjeta vezana za proizvodnju sira (poznati asturijski sir, Kabrales), proizvodnja jabukovog vina sidra sa specifičnim načinom posluživanja, proizvodnja jaja i ruralni pejzaž Asturije u kojem se posjetioci upoznaju sa autentičnom seoskom kulturom (oko dva sata na 2 km staze); i espiča- tradicionalni društveni skup. Revalorizaciji i očuvanje ruralnog pejzaža i graditeljskog fonda postaje imperativ pošto njegova eksploatacija u vidu obilazaka i smjštaja obezbjeđuje prihode.

Upravljanje: Formiranje turističkog proizvoda zasnovanog na tradicionalnoj austrijskoj kulturi rezultiralo je stvaranjem kompanije koja obezbjeđuje poslove i sprječava migraciju u gradove.

Finansiranje: Privatno uz značajan prihod od porodičnih resursa pri čemu prima subvencije za ekološku poljoprivredu i uzgoj životinja. Formiranje rute i njenu djelatnost nije pratilo finansiranje iz javnih fondova. Ona je dio većeg projekta, Caseria de Pamirandi ("Pamirandi Hunting") koji, pored turizma, podrazumijeva i dopunske aktivnosti koje podržavaju stazu. To uključuje ekološku poljoprivredu, ekološki uzgoj ovaca, proizvodnju i pružanje ruralnog smještaja.

Rezultati: Od prijema, popularnost rute je porasla sa 500, većinom domaćih posjetilaca, u 1999. na preko 5000 u 2009. godini. Još jedan pozitivan rezultat je stvaranje tri stalna i tri radna mjesta sa kraćim radnim vremenom. Po mišljenju inicijatora, budućnost sela ne leži u formiranju pseudo urbane kulture već u razvoju ruralne kulture, bez gubitka osnovnih vrijednosti. Ovaj projekat ima priliku da poveća brojeve međunarodnih posjetilaca kroz promociju na šire tržište kada se riješi pitanja jezika.

 Projekat „Putevima Mocarta”

Projekat „Putevima Mocarta “je međunarodna mreža, koja povezuje gradove, regione i institucije u 10 evropskih država, koje je Mocart posjetio na svojim putovanjima. Cilj ove asocijacije, nastale 2002.godine u Salcburgu je da promoviše pristup Mocartu kroz njegova putovanja, predlažući turističke maršute i podstičući umjetničke, kulturne, obrazovne i akademske aktivnosti sa posebnim osvrtom na njegov život i rad, uz saradnju između članova njegove mreže. Mocartova ruta je proglešena „Velikom kulturnom rutom “od strane Savjeta Evrope, koji je 2002. godine pokrenuo program „Kulturne rute “u kojem je zastupljno 33 rute, u kojoj sarađuje preko 2000 partnera. Deset evropskih zemalja (Austrija, Njemačka, Belgija, Holandija, Francuska, Velika Britanija, Italija, Švajcarska, Sovačka i Češka) i 75 evropskih gradova, kroz prezentaciju svoje autentične povezanosti sa Mocartom, ostvaruju ujedinjenu ponudu pod nazivom „Mocartova putovanja kroz Evropu “. Kulturna ruta „Putevima Mocarta “ima svoj sajt, na kojem je opisano deset najatraktivnijih ruta, čiji itinereri predlažu nekoliko tematskih putovanja, koje su namijenjene grupnim putovanjima, kao i individualnim putnicima. Organizacija „Putevima Mocarta“ pravi itinerer za turoperatore i individualne putnike, mape sa destinacijam koje je Mocart posjetio, promovišu Mocartove muzeje i festival, štampaju sav promotivni material, kao što su brošure i vodiče (https://mozarteum.at/;www.mozartways.com/index.php).

34

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

2.3. VJERSKI TURIZAM

Sinonim za vjerski turizam u Crnoj Gori predstavlja posjeta Manastiru Ostrog, ali nedostaje istraživanje o stvarnim efektima ove vrste turizma. To je prvenstveno iz razloga što se vjerski turizam uglavnom manifestuje kroz direktni kontakt posjetioca sa predstavnicima vjerskih zajednica, i ne predstavlja odraz zaokruženog turističkog proizvoda. Jedna od karakteristika vjerskog turizma je masovnost u određenim periodima – vjerskim praznicima i svjetkovinama kada posjeta daleko premašuje prijemne kapacitete mjesta posjete i može negativno da utiče na kulturno dobro.

 Lurd

Svetilište Lurdu jugozapadnom dijelu francuskih Pirineja jedno je od najpoznatijih Marijanskih svetilišta u Evropi koje predstavlja kombinaciju mjesta hodočašća, mjesto vjerskih događaja i mjesto vjerske turističke atrakcije. Osnovni motiv ovako velikog broja turista je činjenica da se 11. februara 1858.godine mladoj Bernadetici ukazala Bogorodica Devica Majka u pećini Masavil.

Godine 1947. je osnovan Međunarodni institut za Lurd, koji ima 25 članova, a koji su međunarodni priznati stručnjaci (načelnici klinika i šefovi fakultetskih katedri), od kojih nijesu svi katolici ni vjernici, ali njima predsjdavaju biskupije Tarb i Lurd. Institut je osnovan zbog praćenja izliječenja svetom vodom, kojima je crkva priznala značaj čuda.

Sadržaji: U Lurdu od ustanova kultura postoji Muzej Rođenja Hrista, muzej Voštanih figura, muzej Mali Lurd i Muzej Pirineja. Muzej Rođenja Hrista ima stalnu postavku, koja je posvećena rođenju Isusa, najposjećeniji je muzej Voštanih figura (oko 2 miliona posjetilaca) u kojem postoji stalna postavka 18 scena sa preko 100 figura u prirodnoj veličini. Scena prikazuju život Isusa i sv. Bernadice. Muzej Mali Lurd je na otvorenom, koji prikazuje Lurd 1858. godine, kada se desilo ukazanje. Muzej Pirineja u okviru stalne postavke reprezentuju kulturu i tradiciju ovog kraja.

Efekti: U Lurdu živi oko 15.000 stanovnika, a svake godine ugosti oko 6 miliona turista. Po broju hotela se nalazi iza Pariza (sa 233 hotela), od kojeg je udaljen 822km i sa kojim je povezan brzom željeznicom (TZ). Na udaljenosti od 10km nalazi se aerodrom Tarbu, koji saobraća sa preko 50 avio kompanija (https://en.lourdes-infotourisme.com/; Office de tourisme de Lourdes).

2.4. INDUSTRIJSKA ARHITEKTURA KAO KULTURNO TURISTIČKI PROIZVOD

Tranzicioni procesi u Crnoj Gori ostavili su za sobom niz napuštenih industriskih objekata koji svojim prostornim kapacitetima mogu da, koristeći iskustva drugih zemalja, postanu vrijedni punktovi kulturnog turizma.

 Zolveraj, Esen

Industrijski lokalitet koji je 2001. godine upisan na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Rudnik uglja Zolverajn i fabrika mrkog uglja, najveći objekti tih vrsta u Evropi sa vratilom u stilu Bauhausa, koje se smatra arhitektonskim i tehničkim remek djelom. Nakon njegovog zatvaranja 1993. godine Vlada Njemačke ga pretvara u jedan od više tematskih parkova sa biciklističkim rutama. Transformacijom prostora, koji je

35

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

zbog odvođenja otpadnih voda u rijeku Emšer bio jedan od žarišta zagađenja okoline, stvoren je ambijent u kojem glavna djelatnost postaju kultura i turizam.

Zbog eksploatacije mrkog uglja došlo do ulegnuća zemljišta, pa je kanalizacija prebačena u kanalisanu rijeku Emšer, što je predstavljalo opasnost za zagađenje životne sredine. U Rurskoj oblasti je bilo više ovako problematičnih lokaliteta, pa je vlada Republike Njemačke pokrenula desetogodišnji program sa ciljem izgradnje više tematskih parkova sa biciklističkim rutama, što je dovelo do transformacije prostora, u kojem glavna djelatnost postaju kultura i turizam.

Sadržaji: Preuređen prostor se koristi za pozorišne predstave, koncerte, ples, restoran, organizaciju događaja, konferencija i privatnih zabava.

Efekti: 1,5 miliona posjetilaca (https://www.zollverein.de/).

2.5. ARHEOLOŠKI LOKALITETI

 Arheološko nasljeđe Butrinta https://sr.wikipedia.org/sr-el/Nacionalni_park_Butrint

Arheološko nasleđe Butrinta je jedno od od najvećih i najvažnijih arheoloških nalazišta u Albaniji i ono sadrži različite slojeve i objekte nastale u vremenskom rasponu bronzanog doba preko srednjeg vijeka do otomanskog perioda i početka XIX vijeka, a uključuje gradske bedeme, kasnoantičku krstionicu, baziliku, rimski amfiteatar i dva zamka. Nalazi se u prirodnom okruženju Nacionalnog parka Butrint, sa kompleksnim ekosistemom. Uvršten je u Uneskovu Listu svjetske baštine. Danas je to jedinstvo spomenika nastalih u rasponu od više od dvije hiljade godina – od helenističkih hramova iz 4. vijeka prije Hrista do otomanskih tvrđava izgrađenih početkom 19. vijeka. Prema klasičnoj mitologiji, Buthrotum su osnovale izbjeglice nakon pada Troje.

Osnivači: Ministarstvo kulture Albanije, UNESCO, Informacioni centar za studije o očuvanju i restauraciji kulturnih dobara, i Međunarodnovijeće za spomenike i gradove. Partneri : Butrint fondacija, Svjetska banka i UNESCO, strani univerziteti i međunarodni stručnjaci i konsultanti

Upravljanje: direkcija u nadležnosti Ministarstva životne sredine Albanije sa sjedištem u Sarandi.

Prateći programi: glavni centar za škole arheologije i konzervacije, pozorišne predstave, koncerti i programi za lokalne škole i koledže.

 Viminacijum, Stari Kostolac, Srbija

Izvor: www.nationalgeographic.rs/reportaze/clanci/594-viminacijum

Arheološki lokalitet – ostaci jednog od najznačajnijih legijskih logora na Dunavu i grada nastalog u prvom vijeku, jedno vrijeme i glavnog grada rimske provincije Gornje Mezije, koja je obuhvatala najveći dio Srbije, sjevernu Makedoniju i dio sjeverozapadne Bugarske.

36

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Sadržaji: Lokalitet čini sedam pokrivenih objekata otvorenih za posjetioce: sjeverna glavna kapija legijskog logora, rimske terme, rimski amfiteatar, mauzolej u kojem je najvjerovatnije sahranjen rimski imperator Hostilijan, mamut park, naučno istraživački i turistički centar, kao i zanatski centar sa pećima za proizvodnju keramike i opeke.

Prateći sadržaji: smještajni kapacitet od 16 soba sa kupatilom, uređenih u antičkom maniru, taverna u kojoj se organizuje degustacija hrane pripremljene prema rimskim receptima od Apicija i Plinija, suvenirnica sa velikim izborom suvenira, knjiga i edukativnih igara, prostor za skupove kao što su Međunarodni simpozijum o antičkoj keramici „Rei Cretariae Romanae Favtores“ sa učesnicima iz cijelog svijeta održan je 2010.godine i IX regionalni samit UNESCO-a pod nazivom „Savremena umjetnost i pomirenje“ kome su prisustvovali brojni predsjednici i ministri zemalja jugoistočne Evrope. Na DVD je dostupan TV film „Viminacium lumen meum “(engleski, srpski jezik), kao i CD Viminacijum (na njemačkom, engleskom i srpskom jeziku).

Rezultati: zaposleno 20 osoba iz okolnih mjesta. Sa evropskim brodarima postignut je dogovor o satnici posjete Viminacijumu. Posjeta Viminacijumu uvrštena je u biciklističku rutu Atlantik – Crno more kao punkt D210, turističke signalizacije iz svih putnih pravaca.

 Arheološko nalazište Čičen Ica

Arheološko nalazište Čičen Ica nalazi se na poluostrvu Jukatan i predstavlja ostatak grada, koji su izgradile Maje. Čičen Ica je 7. jula 2007. godine proglašen za jedno od sedam svjetskih čuda, što je doprinijelo još većoj posjeti turista, koja iznosi oko 1,5 miliona godišnje. Država je uložila značajna sredstva u očuvanje i valorizaciju ovog arheološkog lokaliteta. Organizacija na lokalitetu i stručnost osoblja je na izrazito visokom nivou. Projekat „Mundo Maja “ima za zadatak da turistički valorizuje kulturno nasljeđe Maja, a započet je 1992. godine, kada je dobio službenu državnu potvrdu članica, a to su: Meksiko, Gvatemala, Honduras, Salvador i Belize. Ministarstvo turizma svake zemlje je ujedno i službeni predstavnik svake zemlje potpisnice projekta. Cilj projekta je formiranje originalnog turističkog proizvoda, na osnovu kulture Maja, koji će doprinijeti očuvanju kulturnih karakteristika Maja, uz ostvarenje ekonomskih efekata. Radi očuvanja arheološkog lokaliteta i svijesti da veliki broj turista može da ga ugrozi, njihov broj godišnje ne može da iznosi više od 1,5 miliona. Pored arheološkog lokaliteta se nalazi „Haciienda Chichen Resort “, koji ima četiri zvjezdice i predstavlja hacijendu, čiji rad je u skladu sa održivim turizmom. Predstavlja eko- kulturno utočište sa spa centrom, koji podržava kulturu Maja, jer 99% zaposlenih su Maje. Ambijent hacijende je jedinstven, u njemu dominira cvijeće, tropsko drveće i veliki broj tropskih ptica. Sobe su opremljene na originalan način, a u ponudi je i 15 bungalova, cijena apartmana je 260$. U ponudi su i posebni paketi, koji traju 2 do 3 dana, što je naročito interesantno za turiste. To je objedinjena ponuda za studijsko putovanje u Čičen Icu, koja košta 1100$, a obuhvata: trokrevetnu sobu sa doručkom u hotelu srednje klase, vodiča sve vrijeme studijskog putovanja, koji govori engleski i privatan transfer u klimatizovanom kombiju (ww.haciendachichen.com/;www.ancient.eu/Chichen_Itza/.

2.6. RITUALI I SVEČANOSTI, FESTIVALI

Brojnost festivala u Crnoj Gori u organizaciji kako državnih i lokalnih organa, tako i nevladinih organizacija zahtIjeva strateški pristup kroz Strategije i Planove razvoja kultunog turizma kako bi ove manifestacije bile kvalitetno ugrađene u kulturno turističke proizvode, a istovremeno bili smanjeni rizici od standardizacije.

 Etno festival Kozara, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

37

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Izvor: Svjetska turistička organizacija (UNWTO)

Lokacija / obim: region Kozara- devet opština Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i Nacionalnog parka Kozara

Priroda turističkog iskustva: Četvorodnevni festival se održava u junu i djeluje kao katalizator razvoja ruralnog turizma u toj oblasti tokom cijele godine. Koristeći godišnje učešće između 200 i 400 članova kulturnih udruženja i muzičkih grupa, prikazana su razna kulturna dobra za turiste. Svako učesničko selo ima eko-etno-nacionalno tržište na kojem lokalna zajednica prodaje svoje proizvode posjetiocima. Posjetioci se takođe ohrabruju da istraže sela i njihovu živu kulturu. Smještaj u seoskim domaćinstvima takođe daje finanijski podsticaj lokalnom stanovništvu

Prvi komercijalni etnoturizam u Bosni i Hercegovini, koji obuhvata posjetu etno kući sa trajnom izložbom tradicionalnih predmeta, tržnici i časove folklornog plesa.

Početak / partnerstva: Osmišljen u okviru Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske, Strategije razvoja grada Banjaluke i specifičnih turističkih strategija za područje, projekat je pokrenut u 2005. godini od strane lokalnih stanovnika, Turističke zajednice Banja Luka i članova kulturno- umjetničkog udruženja KUD Piskavica.

Finansiranje: Prvo izdanje je održano uz pomoć sredstava Evropske unije i sredstava Grada Banja Luka. Festival trenutno finansira opština Kozara, Ministarstvo turizma, međunarodni donatori i lokalni sponzori.

Ključni akteri uključuju lokalne stanovnike i vlasti, naučne institucije, kulturno-umjetnička udruženja, folklornu muziku i plesne grupe, nevladine organizacije i turiste.

Rezultati: Lokalni stanovnici, uz podršku Turističke zajednice Banja Luka, aktivno su uključeni u organizovanje festivala i podsticanje razvoja turizma. Oni imaju koristi od kurseva obuke, radionica i osnaživanja u oblasti seoskog turizma, očuvanja i korištenja tradicionalnih vrijednosti, održivog razvoja, zakonodavstva, pristupa sredstvima i permakulturi. Stanovnici i kulturna udruženja takođe su uključeni u prikupljanje informacija o kulturnom nasljeđu, gostoprimstvu, planiranju sela, kulturnim i zabavnim programima, kao i lokalne proizvodnje hrane i pića. Događaj doprinosi promociji planinskog regiona Kozara, a sa odličnim marketingom privlači pažnju sve veće međunarodne publike.

Efekti: U 2010. godini učestvovalo je 400 učesnika iz osam evropskih zemalja, kao i više od 10.000 posjetilaca, od kojih se dvije trećine mogu kategorizirati kao turisti. Još 1.000 je posjetilo područje u drugim perioidima godina. Pokazuje pozitivan uticaj na lokalnu zajednicu kroz kulturnu razmjenu i njihovo direktno učešće u zaštiti i očuvanju tradicionalnih vrijednosti. Svi gosti i učesnici događaja odsijedaju u seoskim domaćinstvima, tako da se dio ekonomskih koristi vraća lokalnoj zajednici na dobit domaćih radnika.

Festival je predstavljen u svim planovima ruralnog razvoja u oblasti turizma i održivosti. Kao takav, to je odličan primjer integrisanog planiranja ruralnog razvoja koji sadrži turističko i nematerijalno kulturno nasljeđe kao ključnu komponentu.

2.7. INTERPRETACIJSKI CENTRI

38

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Interpretacijski centri su savremeni proizvodi kulturnog turizma koji se osnivaju i grade sa ciljem da se posjetioci, na atraktivan, moderan, dinamičan, interaktivan bolje upoznaju sa kulturnom i prirodnom baštinom šireg područja (Skadarsko jezero, Durmitorsko područje), kao i da se upoznaju sa baštinom koja nije dostupna širokom krugu posjetilaca (podvodna baština crnogorskog dijela Jadrana).

Primjer: Interpretacijski centar maritimne baštine ostrva Krka koji na savremen i interaktivan način prikazuje i interpretira dugu i bogatu pomorsku tradiciju ostrva Krk https://www.grad-krk.hr/krk25-u-krku-otvoren-interpretacijski-centar-maritimne-bastine

 Romanički kompleks u dolini Boí (Vall de Boí)

Izvor: file:///C:/Users/Slavica/Downloads/03_42_1_4_2011_Carolina_Martin_Pinol%20(1).pdf

Kompleks u dolni Boi, Francuska, sadrži devet romaničkih crkava sa nekim od najbolje očuvanih primjera zidnog slikarstva i romaničke arhitekture koja slijedi lombardsku romaniku.

Prostor za interpretaciju i sadržaje CRVB-a izabrali su stručnjaci za romaniku I istoričari specijalizovani za ovu regiju. Osmišljena je interaktivna muzeološka postavka koja uključuje audiovizualne i muzeografske elemente koji na zabavan i didaktički način približavaju posjetiocu istorijski i umjetnički trenutak u kojemu su sagrađene romaničke crkve u dolini Boí.

Sadržaji Centra organizovani su u različite tematske cjeline. Na recepciji se nalazi pult na kojem se prodaju proizvodi povezani s periodom romanike. Uz recepciju su dvije dvorane u kojima se obrađuju različite teme. Svaka temetska cjelina je različito postavljena. Prvo područje predstavlja audiovizualna prezentacija na velikom formatu pomoću kojega se posjetioci smještaju u kontekst istorijskih okvira romanike na četiri jezika: engleski, francuski, kastiljanski i katalonski. Interpretativni prostor gdje muzeografiju sačinjavaju predimenzionirane knjige sataktilnim uređajem koji prikazuje romaničku ikonografiju i simboliku. Sljedeće područje, prezentirano je preko velike otvorena knjige u kojoj se iznenada pojavljuje hroničar koji u prvom licu objašnjava događaje iz doline vezane za period romanike. U interaktivnom srednjovjekovnom skriptoriju prikazuju se faze gradnje i restauracije uz primjenu raznovrsnih interaktivnih pomagala. Obilazak završava temom Glasovi doline. U Zadnjem prostoru replika romaničke klupe služi kao postolje na kojemu se pojavljuju tri virtualne figure, ključne osobe iz istorije doline u formi svjedočenja u prvom licu prepričavaju događaje vezane za crkve i istorijski period u kojem su zaživjele.

Centar je glavna okosnica turizma Doline Boí i predstavlja kvalitetni brend sa vlastitim identitetom različitim od ostalih destinacija. Jedan je od glavnih katalonskih proizvoda nastao na inicijativi za obnovu kulturnih dobara i njihovog upisa na listu svjetske baštine. Tek turistički sadržaji, kao što je Interpretacijski centar romanike, ubrzalli su razvoj turizma i privlačenje posjetilaca koje između ostalog privlače i sadržaji vezani uz prirodnu baštinu kao što su Nacionalni park Aigüestortes, skijalište Boí Taüll Resort i toplice Caldes de Boí.

Izvor; NOVI OBRAZAC KULTURNIH USTANOVA: PRIMJER KATALONSKOG CENTRA ZA INTERPRETACIJU ROMANIKE dr. sc. CAROLINA MARTIN PIÑOL Sveučilište u Barceloni (Universitat de Barcelona)

Muzej Fride Kalo – „LA CASA AZUL “je rodna kuća Fride Kalo i nosi naziv “Plava kuća”, a nalazi se u Kojoakanu. Kuća ima deset soba i malu tropsku baštu, u svom središnjem dijelu. Frida je bila posvećena tradiciji svoje zemlje, a njena djela su u kolekcijama mnogih nacionalnih muzeja, najpoznatija djela su u

39

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Muzeju modernih umjetnosti u Njujorku i u San Francisku.Muzej mjesečno posjeti oko 250 000 posjetilaca, od kojih su 45% stranci. Pristup je ograničen, a oni koji su kupili karte preko internet imaju prednost. Ulaznica za djecu je 15$, za profesore i studente umjetnosti 40$, za domaće stanovništvo 70$ i za strance 120$. Sajt muzeja omogućava uvid u Fridinu biografiju, kolekciju Fridinih umetničkih djela i njenih citata, video zapisi, kao i virtualnu posjetu muzeju. Sajt je na španskom jeziku, bez opcije za prevođenje. Muzej može da se prati putem Tvitera i Pinteresta. Plava kuća je u blizini Meksika Sitija i pravi je raj za turiste (http://www.museofridakahlo.org.mx/en/the-blue-house/).

Memorijalni centar Nikole Tesle je u vlasništvu Muzeja Like Gospić, koji spada pod Grad Gospić. Uređenje i izgradnju novih objekata jefinansirala država, uz pomoć donatora, a to su bila velika hrvatska preduzeća. Centar godišnje posjeti od 25 do 30 hiljada posjetilaca, najviše u proljeće, ljeto i jesen, a gosti su sa svih strana Svijeta. Memorijalni centar Nikole Tesle se nalazi u njegovom rodnom mjestu Smiljanu, kod Gospića u Lici. Centar se sastoji od rodne kuće, pravoslavne crkve Sv. apostola Petra i Pavla, gdje je Teslin otac, kao pravoslavni sveštenik služio liturgiju, poljoprivredni objekat, a tu su i tri nova sagrađena objekta. Oni predstavljaju multimedijalnu dvoranu u kojoj se prikazuje dokumentarni film o Tesli, a koja se iznajmljuje po potrebi u kulturne i sportske svrhe, naučno-istraživačka stanica, tačnije 10 puta umanjen Teslin laboratorij iz Colorado Springsa i dječije igralište. U planu je proširenje Memorijalnog centra sa ugostiteljskim sadržajem, tako da se turisti mogu zadržati cijeli . Projekat „Solarna oaza “, uz postojeće, uključivao bi i ugostiteljski objekat, koji bi imao u ponudi proizvode domaćih poljoprivrednih proizvođača, kongresni turizam, kulturni turizam, pa čak i kulturnu europsku rutu kao dio projekta. Cilj je ujediniti sve potencijale tog kraja u kompletnu turističku ponudu (www.mcnikolatesla.hr). 3. UPOREDNA ANALIZA KULTURNOG TURIZMA KONKURENTSKIH ZEMALJA 3.1. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE HRVATSKE I CRNE GORE

Do početka 2000-tih, kulturni turizam u nacionalnim okvirima Hrvatske nije bio prepoznat kao turistički proizvod. Promotivni material je bio bogat fotografijama kulturnog nasljeđa, ali se njihova funkcija svodila na promociju Hrvatske, kao atraktivne turističke destinacije. Popularizacija kulturnog turizma kao samostalnog turističkog proizvoda je počela izradom nacionalne strategije razvoja kulturnog turizma, koja je počela da se sprovodi 2012.godine. U svrhu afirmacije kulturnog turizma lansirani su Nacionalni dani kulturnog turizma održani 2007. godine u Rijeci, 2009.godine u Varaždinu, 2011.godine u Dubrovniku i 2012. godine u Poreču. Prema kriterijumima atraktivnosti, u Strategiji razvoja turizma u Republici Hrvatskoj do 2020. godine, kulturni turizam se smatra sektorom trustičke privrede sa značajnim potencijalom. Hrvatska ima dva spomenika kulture i četiri prostorne kulturno-istorijske cjeline upisane na UNESCO listu, a to su: Diklecijanova palata u Splitu, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Romanički grad , Stari grad Dubrovnik, Šibenska Katedrala I Starigradsko polje na Hvaru.

Da bi se oblikovala ponuda u kulturnom turizmu Hrvatske, potrebno je uključiti inovacije i kreativnost, koja će omogućiti doživljaje zasnovane na lokalnoj i autentičnoj kulturi. Na razvoju kulturnog turizma u Hrvatskoj radi se već duži niz godina, a dokaz za to je Strategija kulturnog turizma 2003 i definisane smjernice i ciljevi razvoja kulturnog turizma u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020.godine, kao i Akcioni plan razvoja kulturnog turizma 2015. godine. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do

40

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

2020. godine postavila je zadatak da Hrvatska bude novo, sadržajno i zanimljvo kulturno odredište, da veći gradovi budu uvršteni u zanimljive kulturno-turističke itinerere, da se osigura pristup novim turističkim segmentima i da Hrvatska postane destinacija sa bogatim kulturnim nasljeđem.

U Hrvatskoj kulturni resursi su nedovoljno iskorišćeni u formiranju turističke ponude. Jednim dijelom oni još nisu spremni za posjetu, a djelimično oni nisu izdiferencirani i valorizovani, barem nacionalne i regionalne kulturno-turističke atrakcije sa najvećim razvojnim potencijalom. Problemi koji se mogu identifikovati u razvoju kulturnog turizma u Hrvatskoj je nedovoljno zastupljena statistika (broj prodatih ulaznica), centralizacija i birokratizacija postupaka, površno znanje lokalnog stanovništva o vlastitom kulturnom nasleđu, nedovoljna saradnja između sektora kulture i turizma, nedovoljno znanje kondinatora projekta o kulturnom menadžmentu i nepostojanje savetodavne institucije za organizatore kulturno- turističkih projekata. Ministarstvo turizma je od 2002.godine uvelo periodično praćenje broja posjetilaca ustanovama kulture, među kojima je veliki broj turista, a to doprinosi elementarom uvidu u kulturnu participaciji turista, na osnovu kojih se mogu kreirati strategije i kulturno-turistički planovi.

Stanovništvo u Hrvatskoj nije u dovoljnoj meri upoznato sa svojim kulturnim nasljeđem, zbog čega ni ne mogu da osjećaju kulturno nasljeđe, kao turistički resurs. Osnovne škole u obrazovnim programima pružaju elementarno znanje o kulturnom nasleđu i ne naglašavaju u dovoljnoj mjeri njegovu vrijednost. Takođe, u školama se nedovoljno uči o lokalnom kulturnom nasljeđu i njegovom značaju, što otežava stvaranje lokalnog kulturnog imidža. Lokalno kulturno nasljeđe je zbog potrebe raznih dozvola, ograničeno u apliciranju za kulturno-turističke projekte, jer produžava vrijeme za aplikaciju. Zbog tromosti birokratije dozvole često stižu kada je već prošao rok za aplikaciju. Ako je u projekat uključeno inostrano preduzeće onda se mora objaviti nadmetanje za najbolju ponudu, čak i u slučajevima kada se ne traži državna subvencija.

Saradnja između sektora kulture i sektora turizma nije na zadovoljavajućem nivou i dešava se samo na nivou pojedinačnih projekata. Savremeno turističko tržište očekuje kompleksne proizvode, što zahtijeva interdisciplinarnu saradnju i realizaciju zajedničkih ciljeva. Dosadašnja iskustva u razvoju kulturnog turizma pokazuju da je od najvećeg značaja stvaranje partnerstva kulturnog i turističkog sektora na nacionalnom nivou. Ovaj problem je trebalo prevazići formiranjem Ureda za kulturni turizam pri Hrvatskoj turističkoj zajednici, međutim Ured je ukinut i nastala je praznina u upravljanju razvojem kulturnog turizma. U područiju kulturnog menadžmenta, Hrvatska nema odgovarajući studijski obrazovni program. Kordinatori kulturnih projekata i zaposleni u ustanovama kulture završili su samo kurseve kulturnog menadžmenta u inostranstvu. Pojedinci zaposleni u kulturnom sektoru se oslanjaju na vlastito iskustvo, što nije dovoljno, jer se zahtjevi na tržištu mijenjaju. Sektor kulture i sektor turizma još uvijek nisu usaglašeni.

U Hrvatskoj ne postoji savjetodavna institucija za organizatore kulturno-turističkih projekata, kojoj bi se mogli obratiti sa najrazličitijim pitanjima za postupak pisanja i sprovođenje projekta. Osnovan je Ured za kulturni turizam 2004. godine u okviru Hrvatske turističke zajednice, koji je doprinijeo napretku u odnosu na prethodne godine, kada su državne institucije bile nezainteresovane za ovaj turistički proizvod. Oko 1500 predstavnika kulturnog i turističkog sektora prošlo je kroz program edukacije Ureda za kulturni turizam, međutim znanje o područiju razvoja kulturno-turističkog proizvoda je još uvek deficitarno i činjenica je da kulturni i turistički sektor ne nalaze način kako da prepoznaju zajedničke interese. Problemi u kulturnom turizmu Hrvatske su složeni i brojni, a da bi se doprinijelo njihovom rješavanju, potrebna je inicijativa i postupci, koji se nekada teško sprovode. Na primjer, problem sa kojim se susrijeće kulturni sektor je loša signalizacija objekata kulturnog nasljeđa, loša infrastruktura, neuređenost prostora, otežan pristup, nestručno upravljanje i nedovoljna promocija sa neodovarajućom interpretacijom.

41

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

U Crnoj Gori, kao i u Hrvatskoj, sektor kulture i sektor turizma nemaju zadovoljavajuću saradnju i ona se dešava samo na nivou pojedinačnih projekata. Stanovništvo u Crnoj Gori, kao i u Hrvatskoj nije u dovoljnoj mjeri upoznato sa svojim kulturnom baštinom, pa isto ne osjeća kulturnu baštinu kao turistički resurs. Takođe i u Crnoj Gori je ograničeno apliciranje za kulturno-turističke projekte, zbog potrebe za raznim dozvolama koje zbog nedovoljne efikasnosti u birokratskim postupcima kasno stižu. Međutim, Republika Hrvatska je prva u regionu uradila Strategiju razvoja kulturnog turizma sa akcionim planom 2015. godine i na taj način dala smjernice kao i ciljeve razvoja kulturnog turizma do 2020. godine. 3.2. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE SLOVENIJE I CRNE GORE

Strategija razvoja turizma republike Slovenije za 2017-2021 je urađen na osnovu prethodnih iskustava i razvojnih specifičnosti. Turističku privredu Slovenije karakteriše razvoj konkurentskih prednosti, promocija sistemskih rješenja, efikasno povezivanje nacionalnih, lokalnih, regionalnih i preduzetničkih poduhvata u oblasti razvoja turizma. Slovenija ima uspjeh u uvođenju savremenih metoda upravljanja i tehnika u oblasti strateškog planiranja i fokusiranja konkurentskih mreža kompanija. Strategija je fokusirana na ubrzanom razvoju turizma, a dizajnirana je da postigne planirane ciljeve do 2021. godine, kao što je naprimjer povećanje zaposlenih sa punim radnim vremenom u sektoru turizma od 8.000 do 12.000 i ostvarenje zarade od oko 4 milijarde Eura. Predložena nova strateška vizija za slovenački turizam je Slovenijakao globalna zelena butik destinacija za zahtjevne goste, koji traže raznovrsnost, aktivno iskustvo, mir i ličnu dobrotu.

Slovenci imaju veoma dobar odnos prema njihovoj nacionalnoj kulturi i u njoj je dobro razvijena mreža kulturnih institucija, organizacija i udruženja, pa u tom pogledu može da se poredi sa najrazvijenijim evropskim zemljama. Kulturni život je razvijen u najvećim gradovima, ali i u skoro svakom uglu Slovenije. Brojni dvorci, crkve, arhitektonska remek djela, stara gradska jezgra sa gotskom i baroknom arhitekturom (Ptuj, Piran, Škofja Loka, Kranj, Ljubljana), živopisna ruralna arhitektura za mala naselja i kuće (kozolci) sa originalnim rešenjima, kulinarske i vinske ture, kao i tradicionalni običaji svjedoče o raznovrsnosti života prošlih generacija u Sloveniji. Kulturno nasleđe na UNESCO listi su baština Меrkura, Almaden i Idrija, praistorijka sojenica oko Alpa.

Slovenija je 2017. godine bila u centru pažnje u raznim oblastima, zahvaljujuću Ani Roš, koja je proglašena za najboljeg ženskog kuvara u 2017. godini, kao i drugih vrhunskih kuvara, Slovenija se smatra skriveni evropskim draguljom, kada je u pitanju hrana i piće. Pokretno kulturno nasljeđe se promoviše u oko šezdeset muzeja sa brojnomim muzejskim zbirkama. Najveći muzeji su Narodni muzej Slovenije i Muzej savremene istorije Slovenije, kao i regionani muzeji širom Slovenije. Najinteresantniji muzej je Kobarid muzej, koji je dobio nagradu za najbolji evropski muzej. Ikone slovenačke kulture su brojne, ali jedna od najpoznatijih je Lipica ergela, koja je prepoznata kao najstarije mjesto u Svijetu sa kontinuiranim uzgojom aristokratskih lipicanera. Od osnivanja 1580. godine, lipicaneri su ponos Slovenije, poznati po svojoj bijeloj boji, elenganciji i nevjerovatnim kapacitetom za učenje. Zatim Maribor, drugi po veličini slovenački grad sa najstarijom lozom na Svijetu i Ptuj jedinstven grad sa vinskim podrumima u starom dijelu grada. U Sloveniji je pronađen najstariji muzički instrument na svijetu, takozvana neandertala flauta, koja je izložena u Nacionalnom muzeju Slovenije u Ljubljani. Grad Idrija, sa napuštenim rudnikom žive, je dobro očuvan spomenik rane industrijske ere.

Za Slovenački turizam je karakteristično da je u okviru turističkih proizvoda obuhvatio i kulturni turizam i na taj način formirao svoj prepoznatljivi imidž, a svoju promociju je sproveo na ključnim tržištima, posebno u SAD i Francuskoj. Slovenija je 2017. godine bila i domaćin visokog profila međunarodne manifestacije, odnosno generalne skupštine Lufthansa, koja na svojim letovima promoviše kulturno nasljeđe atraktivnih destinacija a Slovenija kao domaćin ovog značajnog događaja svakako će biti preporučena destinacija.

42

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Poštovanje i zaštita nacionalnog kulturnog nasljeđa je obaveza svakog pojedinca. Slovenija gradi svoj identitet na svom bogatom kulturnom nasljeđu, koje Slovenci dobro poznaju. Vlada Slovenije odvaja značajna sredstva za kulturu i država u potpunosti finansira nacionalnu mrežu institucija i pokriva većinu programa, aktivnosti i projekte u oblasti međunarodne kulturne saradnje. Lokalne zajednice su odgovorne za biblioteke i druge kulturne institucije, kao i kulturno-umjetnička društva. Međutim, tržišni mehanizam, vlada cijelom industrijom zabave. Turistička organizacija je pripremila operativan plan za turistički marketing i promotivne aktivnosti, uključujući i digitalizaciju. Strategija za razvoj slovenačkog kulturnog turizma će uskoro da se završi, a napisali su je stručnjaci iz različitih oblasti. Ključna prednost Slovenije je u njenoj disperziji kulturnog turizma iz Goričko na sjeveroistoku do Pirana na jugozapadu, od Alpa na sjeverozapadu do Bele Krajine na jugu.

U Sloveniji je kulturni turizam tema zajedničkih sjednica parlamentarnih odbora za kulturu i ekonomiju. Trenutno se završava državna strategija za turizam kulturnog nasljeđa, takođe odbor za ekonomiju predlaže, da poglavlje o kulturnom turizmu treba da bude uključeno u strategiju za razvoj turizma.

Država Slovenija odvaja značajna sredstva za kulturu i država u potpunosti finansira nacionalnu mrežu institucija i pokriva većinu programa, aktivnosti i projekte u oblasti međunarodne kulturne saradnje, a lokalne zajednice su odgovorne ustanove kulture. Vlada Crne Gore takođe odvaja značajna sredstva za kulturu, ali ekonomska sredstva Crne Gore su znatno manja, nego u Sloveniji, jer Slovenija spada u razvijene zemlje Evropske Unije. Slovenački turizam je je u okviru turističkih proizvoda obuhvatio I kulturni turizam, i na taj način formirao svoj prepoznatljivi imidž, a svoju promociju je sproveo na ključnim tržištima. U Crnoj Gori kulturni turizam nije u dovoljnoj mjeri vezan za ostale turističke proizvode i nije u dovoljnoj mjeri iskorišćen kao samostalni turistički proizvod, koji nema sezonalni karakter. Strategija za razvoj slovenačkog kulturnog turizma će uskoro da se završi, a napisali su je stručnjaci iz različitih oblasti. U Crnoj Gori se radi Program razvoja kulturnog turizma, a pišu ga turizmolozi, ekonomisti, konzervatori, arhitekte u saradnji sa kulturnim i turističkim sektorom Crne Gore. 3.3. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE SRBIJE I CRNE GORE

U Evropskom parlametu pohvaljeni su kapaciteti koje Srbija ima u oblasti kulturnog turizma. Kultura mnogo više spaja ljude, nego što ih politika razdvaja, a kulturni turizam je velika šansa Srbije da popravi imidž u Svijetu. Turistički i kulturni potencijal Srbije može da bude šansa za prevazilaženje problema iz prošlosti, ali i za ostvarivanje ekonomskih efekata. Nominacija Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021 je dokaz da je nešto pokrenuto i to je dobar znak, kada je u pitanju kulturni turizam i očuvanje kulturnog nasljeđa. Zatim sjajan primjer restauracije sinagoge u Subotici, koja je dobila stari sjaj i biće ponovo funkcionalna, a smatra se biserom srednjeevropske kulturne baštine. Obnova sinagoge počela je 2013. godine, sredstvima Evropske unije, kroz Program prekogranične saradnje Srbija-Mađarska. Projekat „DIAMOND – Dragulji na prekretnici vjekova – putovanje u čudesni svijet secesije “obuhvatio je, pored obnove fasade sinagoge i djelimičnu obnovu Grofove palate u Segedinu. Ukupna vrijednost projekta bila je 344.787 eura, Evropska unija finansirala je obnovu sa 100.000 eura, a kompletna restauracija sinagoge izvedena je uz pomoć vlada Srbije i Mađarske. Evropske nagrade za kulturno nasljeđe u junu 2018. godine u Berlinu, dodeljena je za tri laureata iz Srbije, a jedan je za projekat konzervacije srednjovjekovne tvrđave u vojvođanskom mjestu Bač. Za 15 godina, koliko rekonstrukcija traje, ovo zdanje je od neprepoznatljivosti postalo sve posjećenija turistička atrakcija. Dani slave srednjovjekovnog Bača završeni su prije tri vijeka i tvrđava je propadala, a boravak u njoj nije bio bezbjedan. Danas je posjećuje oko sedam hiljada ljudi godišnje. Za pažljivo obnavljanje uskoro će primiti i najviše evropsko priznanje, koje zovu još i „oskarom za konzervaciju “. Za restauraciju je od evropskih fondova dobijeno oko 700.000 eura. Da bi tvrđava zasijala punim sjajem, neophodna je daleko veća podrška, kako države, tako i privatnih investitora. Na

43

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

muzeje u Srbiji još uvijek se gleda kao trošak, mnogi od njih ne rade ili su u nekoj fazi rekonstrukcije. Noć muzeja je povod da se malo više o tome priča i oni posjete, ali čim manifestacija prođe, smanji se I interesovanje javnosti. Situacija se ipak polako mijenja jer muzeji počinju da se približavaju svijetu biznisa. Javljaju se kolekcionari i privatnici, koji spašavaju zbirke dragocjenih stvari, koje su skupljale prašinu po tavanima i podrumima. Osim muzeja u državnom vlasništvu, prema nezvaničnim informacijama u Srbiji ima i oko 90 privatnih muzeja, ali prema podacima Ministarstva kulture zvanično je registrovano pet.

Srbija, kao i Crna Gora još uvek nema dovoljnu saradnju između sektora kulture i sektora turizma. Međutim, zahvaljujući pojedincima, koji su se našli na rukovodećim funkcijama i akcijama, koje su zasnovane na ličnoj inicijativi, kulturni turizam je počeo da se razvija i ima svijetlu budućnost. 3.4. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE I CRNE GORE

Na prostoru Bosne i Hercegovine dolazi do mješavina novih i starih svjetova. Srednjevjekovno kulturno nasljeđe je dobro očuvano od starih franjevačkih i pravoslavnih manastira, do heraldskih mostova i džamija Osmanlija. Pored bogate kulturne baštine, u Bosni i Hercegovini desila se i posleratna „kulturna renesansa “posebno u Sarajevu, koji je domaćin nekim od najavangardnijih festivala u jugoistočnoj Evropi, poput Sarajevo film festivala i Jazz festivala. Bosna i Hercegovina obiluje brojnim kulturnim nasljeđem. Kao najposjećenije turističke destinacije u oblasti kulturnog turizma mogu se izdvojiti naprimjer Baščaršija, kao jedan od najimpresivnijih i najšarmantnijih trgovin skih centara u zemlji. Mjesto za trgovinu i susrete već od 15. vijeka, jer su se karavani iz Azije, Dubrovnika i zapada ovdje sastajali i trgovali. Takođe, stari most u Mostaru je možda najreprezentativniji primjer otomanske kreativnosti i dalmatinskog zidarstva na zapadnom Balkanu. Ova predivna kamena struktura ne samo da spaja istočnu i zapadnu stranu Neretve, već i simbolizira raskršće istočne i zapadne civilizacije. Zatim Tekija na vrelu Bune izgrađena u 16. vijeku za potrebe derviškog reda i danas je najmističnije mjesto u Bosni i Hercegovini. Tekija je otvorena za posetioce tokom cijele godine, a u prelijepom vrtu, koji gleda na izvor Bune može se popiti osvježavajuće piće, turska kafa ili čaj. Travnička tvrđava je najimpresivnija tvrđava u Bosni i Hercegovini, koja još uvijek postoji i najbolje je očuvana od svih. Turski period obnovio je slavu Travnika, jer bio je glavni grad i vojni centar Otomanske imperije u Bosni i Hercegovini. Originalana trebinjski stari grad nastao je početkom 18. vijeka, a leži na obalama rijeke Trebišnjice, jedne od najvećih ponornica u Evropi, koja teče kroz samo srce grada. Rijeka i grad su bili oduvijek poznati po svojim starim mlinovima, dolapima na rijeci Trebišnjici. Mada, danas i nijesu u potpunoj funkciji, postoje kao simbol, ne tako davne prošlosti Hercegovine. Klobuk je najveća tvrđava u Trebinju, a nalazi se na samoj granici Hercegovine sa Crnom Gorom. Pretpostavlja se da je izgrađena u 9. vijeku.

Ovakvih mjesta, koja mogu zadovoljiti potrebe kulturnog turizma u Bosni i Hercegovini ima mnogo, ali se ona susrijeću sa mnogim specifičnim problemima, koji su nastali kao posljedica neorganizovanosti turističkog sektora, nedostatka finansijske podrške, kao i nedovoljne briga i nedostatka sredstava za održavanje kulturnog nasljeđa od strane opštinskih, kantonalnih i entitetskih organa. Upisana kulturna dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine samo su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta starog grada Mostara. Ovakav odnos državnih struktura, bez obzira na izrazito bogatu kulturnu baštinu, neće dovesti do adekvatne turističke valorizacije. Drugim riječima, državna intervencija, u cilju valorizacije kulturne baštine je neophodna. Kulturni turizam i uopšte turizam u Bosni i Hercegovini je trenutno nedovoljno razvijen i ona je najlošije pozicionirana zemlja na prostoru Balkana. Ona je prepoznata u uglednim svjetskim medijima poput CNN-a, The New York Timesa, The Guardiana, kao i u specijalizovanim časopisima za turizam, međutim promet turista je nezadovoljavajući, pogotovo u odnosu na postojeće potencijale.

44

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

3.5. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE ALBANIJE I CRNE GORE

Kulturno nasljeđe i turizam imaju važnu ulogu u razvoju turizma u Albaniji. Prema zvaničnim podacima, broj posjetilaca spomenicima kulture, muzejima, dvorcima i arheološkim lokalitetima u 2016. godini je povećan za 17,5% u odnosu na 2015. godinu. Lokacije upisane na UNESKO listu su Butrinta, i Đirokastra (Gjirokastra). Očekuje se da će Albanski dio Ohridskog jezera biti na UNESKO listi 2019. godine, a makedonski dio jezera je upisan na Listu svjetske baštine, kao prirodno i kulturno nasljeđe. Albanija predstavlja dobar primjer razvoja kulturnog turizma, kojem je posvetila značajnu pažnju izradom marketinške strategije u kulturnom turizmu. U ovoj zemlji je kulturna baština iskorišćena za socijalni i ekonomski razvoj. Jedan od najboljih primjera razvoja kulturnog turizma je Butrint za koji kažu da je mikrokosmos istorije Sredozemlja, jer je svjedok uspona i padova velikih carstava, koja su vladala ovim područjem. Danas je to jedinstvena prostorna kulturna-istorijska cjelina, nastala u rasponu, od više od dvije hiljade godina.

Arheološko nasljeđe Butrinta je jedno od najvećih i najvažnijih arheoloških nalazišta u Albaniji, jer sadrži različite predmete i strukture, koje potiču iz bronzanog doba, pa sve do srednjeg vijeka. U Butrintu se nalazi i pozorište iz helenističkog perioda, koje je izgrađeno na padini akropole i okrenuto je prema kanalu Vivari. Korišćenje prirodnog nagiba brežuljka pružilo je praktično rješenje za smještaj gledalaca, što je tipična karakteristika antičkih grčkih pozorišta. Krstionica je izgrađena u 6. vijeku, a predstavlja drugu po veličini krstionici u Istočnom rimskom carstvu, jer se najveća nalazi u Aja Sofiji u Istanbulu. Venecijanci su u 14. vijeku izgradili tvrđavu na vrhu , na zapadnom dijelu prostrane ravne površine antičke akropole. Kaštel na akropoli je najvažnija srednjovjekovna građevina Butrinta i uglavnom je produkt rekonstrukcije iz tridesetih godina dvadesetog vijeka. Butrint se nalazi u prirodnom okruženju, sa složenim eko sistemom od obližnjeg jezera i kanala, koji odvodi jezero u Jonsko more. Kombinacija kulturnog nasljeđa i prirodno okruženje čini Nacionalni park Butrint kulturno-prirodnim spomenikom. Park je postao centar kulture i prirode Albanije, a uz pomoć Butrint fondacije, Svjetske banke i UNESCO-a, situacija parka je poboljšana, pa je UNESCO uklonio Butrint sa liste ugroženog područija svjetske baštine 2005.godine. Danas se tu nalazi glavni centar za škole arheologije i konzervacije, koje je organizovala Butrint fondacija u partnerstvu sa albanskim institutima arheologije, stranim univerzitetima, međunarodnim stručnjacima i konsultantima. U parku se organizuje aktivan program događaja u pozorištu, kao i program za lokalne škole i koledže. U toku 2010. godine, vlasti su srušile preko 200 ilegalno izgrađenih objekata u selu Ksa.

Albanija je stvorila dobru podlogu za razvoj kulturnog turizma, u smislu jačanja institucija i strukturnih reformi, što je dovelo do vidnog razvoja kulturnog turizma. Na odličnom primjeru Nacionalnog parka Butrint pokazana je odlučnost države da sačuva izuzetno bogatu kulturnu baštinu, uz značajnu finasijsku podršku Američko-Albanskog fonda za razvoj i Svjetske banke. Crna Gora, u razvoju kulturnog turizma treba da preuzme primjer integrisane strategije i stvorene dobre podloge za razvoj kulturnog turizma, kao što je u Albaniji, koja se za relativno kratko vrijeme značajno pozicionirala u Svjetskoj turističkoj organizaciji kao zemlja u kojoj se razvija kulturni turizam. Ministarstvo kulture je odjeljenje albanske vlade odgovorno za turizam, kulturu, omladinu i sport. Ovo Ministarstvo u svojim okvirma ima sektor za kulturu i sektor za turizam, što je doprinijelo dobroj saradnji ova dva sektora, a što je za rezultat imalo razvoj kulturnog turizma. Crna Gora, za razliku od Albanije, nema dobru saradnju ova dva sektora, a nema ni značajnu finansijsku podršku iz inostratstva, međutim izradom Programa razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori, ovi problemi bi trebalo da se prevaziđu.

45

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

3.6. KULTURNI TURIZAM REPUBLIKE GRČKE I CRNE GORE

Savremena Grčka država ima korijene iz vremena Antičke Grčke, a Grčka se smatra kolijevkom savremene evropske civilizacije. Ona je domovina umjetnosti, pa se na UNESCO-voj listi svjetske baštine nalazi 18 lokaliteta. U Grčkoj svaki peti stanovnikjezaposlen u turizmu, a kulturni turizam je razvijen i najviše se zasniva na kulturnom nasljeđu iz antičkog kritsko-mikenskog perioda, antičkog arhajskog perioda (Olimpija, Delfi, Korint, Epidaurus) i antičkog klasičnog perioda (Atina). Arheološki lokalitet Olimp godišnje zaradi oko 2,6 miliona eura, arheološki lokalitet Mikena godišnje zaradi oko 1,6 miliona eura, a arheološki lokalitet Akropolj godišnje zaradi oko 11,9 miliona eura. Posle antičkog perioda, na prostoru Grčke se razvijalo Vizantijsko carstvo, koje je bilo pod velikim uticajem grčke misli i umjetnosti, a grčki jezik je bio službeni. U trajanju od hiljadu godina, razvila se umjetnost, kultura i običaji, pod uticajem hrišćanstva, a u hrišćanskoj arhitekturi se razvio originalni vizantijski stil. Sveta Gora i Meteori su najpopularniji lokaliteti za posjetu turista, koji su nastali u ovom periodu. Kulturno nasljeđe Grčke, koje je svjedok ljudskih dostignuća, izaziva divljenje i predstavlja motiv za posjetu turista iz cijelog Svijeta. I upravo u ovoj zemlji, udvostručio se broj kineskih turista, koji uglavnom dolaze na grupna ljetovanja, ali sve je više i onih koji dolaze individualno. Posebno su im interesantni Kikladski arhipelag (Krit) i Atina. Smatra se da će se broj turista iz azijskih zemalja u narednoj deceniji drastično povećati. Zbog velikog broja turista iz Kine 2017. godine uvedeni su direktni letovi između Atine i Pekinga. Za razliku od Crne Gore, u Grčkoj postoji saradnja između kulturnog i turističkog sektora. Do 2012. godine, sektor kulture i turizma su bili spojeni u Ministarstvu kulture i turizma, što je doprinijelo da razvoj turizma u Grčkoj paraleno prati i razvoj kulturnog turizma, zasnovanog na izuzetno bogatoj kulturnoj baštini. Danas, ova dva sektora zbog velikog obima obaveza i odgovornosti, imaju dva odvojena ministarstva, ali saradnja između sektora kulture i sektora turizma se i dalje uspješno nastavlja.

4. RESURSI KULTURNOG TURIZMA

Položaj, geografske i klimatske karakteristike, kao i prirodne posebnosti Crne Gore, uslovili su raznovrsna kulturna kretanja na njenom tlu od praistorije do danas. Zahvaljujući tome, na području Crne Gore postoji veliki broj nepokretnih kulturnih dobara: kulturno-istorijskih cjelina, kulturno-istorijskih objekata i lokaliteta, pokretnih kuturnih dobara i nematerijalne baštine koji, kvalitetno valorizovani i prezentirani, predstavljaju ključnu komponentu razvoja kulturnog turizma.

Kulturna baština sagledana je prvenstveno sa stanovišta atraktivnosti i stepena spremnosti za ukjučivanje u turističku ponudu.

U tom smislu najatraktivniju osnovu predstavljaju kulturna dobra upisana na listu svjetske baštine UNESCO-a, kulturna dobra upisana na nacionalnu tentativnu listu, kulturno istorijske cjeline – urbane i ruralne aglomeracije, kulturno istorijski objekti sa posebnim osvrtom na sakralne objekte. 4.1. KULTURNA DOBRA NA LISTI SVJETSKE BAŠTINE UNESCO-a

 Karta br.1 Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora

46

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Izvor: https://whc.unesco.org/en/list/125/multiple=1&unique_number=2122

 Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora

Upisano na listu svjetske baštine, nesumnjivo je prepoznato kao prostor koji harmoničnom simbiozom prirodnih fenomena i graditeljskog nasljeđa, bogatim fondom nepokretnih kulturnih dobara, institucija kulture i nematerijane kulturne baštine privlači sve značajniji broj posjetilaca. U okviru područja su zaštićene urbane aglomeracije Kotora i Perasta, kao i Risan sa ulicom Gabela, a u zaštićenoj okolini je kulturno dobro Stari grad Herceg Novi.

Turizam se u zaštićenom području manifestuje u tri prepoznatljive kategorije:

- Posjeta kruzera u okviru turističkih ruta krstarenja Jadranom i Mediteranom. Odlikuje je masovna posjeta u kratkom vremenskom trajanju od nekoliko sati što rezultira, površnim upoznavanjem sa kulturnim vrijednostima i slabijom potrošnjom. Osim nesumnjivih ekonomskih benefita evidentni su i negativni aspekti ove vrste posjeta zbog velikog pritiska na ograničene prostorne i infrastukturne resurse kulturnog dobra.

47

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

- Održavanje manifestacija koje je tradicionalno vezano za ljetnji period kada je kupališna sezona u punom jeku, pa su posjetioci mahom turisti koji borave u obalnom području, lokalno stanovništvo i domaći turisti koji pretežno dolaze individualno, na nekoliko sati, sa prostora par sati vožnje od mjesta događanja, što usložnjava rješenja stacionarnog saobraćaja.

- Kupališni turizam sa najizraženijim pritiskom u julu i avgustu kada je gotovo nemoguće da turista, u potrazi za novim doživljajima, koristi sopstveni prevoz kako bi se upoznao i sa kulturnim atraktivnostima van mjesta boravka i u zaleđu.

Kompleksan i obiman fond nepokretnih kulturnih dobara, nematerijalne baštine i manifestacija područja Bokokotorskog zaliva zahtijeva izradu Strategije razvoja kulturnog turizma Boke Kotorske kojom bi se ostvarili ciljevi:

- Prostorna distribucija koja podrazumijeva formiranje proizvoda kulturnog turizma koji se ravnomjerno odvija kako na obalnoj liniji, tako I u zaleđu u kojem se nalaze vrijedne cjeline tradicionalnog graditeljstva;

- Vremenska distribucija koja podrazmijeva formiranje proizvoda kulturnog turizma koji će biti u ponudi u toku čitave godine, a podrazumijeva višednevni boravak organizovanjih grupa;

 Stećci – srednjevjekovni nadgrobni spomenici

Uvršteni su na listu svjetske baštine UNESCO-a 2016. u sklopu transnacionalne serijske nominacije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Od oko 3 500 stećaka rekognosciranih na području Crne Gore pretežno u Sjevernom i Centralnom regionu, na listu su uvrštene dvije nekropole u Durmitorskom području : Nekropola Grčko Groblje u Šćepan Polju u Plužinama; Nekropola Grčko Groblje i Žugića u Novakovićima u Žabljaku;

Stećci - monolitni kameni nadgrobni spomenici ukazuju na srednjovjekovno umjetničko stvaralaštvo autentičnog stilskog izraza sa prostora Crne Gore, prepoznati na turističkim, biciklističkim i pješačkim rutama, mogu biti jedna od značajnih komponenti turističke rute.

Formiranjem interpretacijskog centra u Novakovićima, Žabljak, u kojem bi na atraktivan, moderan, dinamičan i interaktivan način prezentirana interpretirana vrijednost ovog segmenta kulturne baštine, kako na zaštićenim lokalitetima tako i na prostorima Crne Gore i regiona, uz interpretaciju istorijskog konteksa koji je prethodio njihovoj pojavi, formirao bi se kultirnoturistički proizvod koji bi bio iskorak u kvalitetu ponude Sjevernog regiona i Crne Gore.

Uz pažljivo definisane prateće sadržaje (skupovi, kongresi, manifestacije, smještaj u obnovljenim objektima tradicionalnog graditelstva, prikljjučivanje na pješačke, biciklističke staze i rute, ugostoiteljstvo sa srednjevjekovnom gastronomijom i sl.) kao i jasnu upravljačku strukturu prepoznatih partnera, može se obezbijediti održivost i privlačnost Centra.

Sve aktivnosti podrazumijevaju prethodno sproveden istraživački proces, konzervaciju i prezentaciju lokaliteta upisanih na listu svjetske baštine.

 Venecijanski odbrambeni sistem između XV i XVII vijeka

48

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

U transnacionalnoj, serijskoj nominaciji venecijanskog odbrambenog sistema sa Hrvatskom i Italijom na listu je upisano Utvrđenje Kotora koje kao sastavni dio Priodnog i kulturnoistorijskog područja Kotora i postaje sastavni dio formiranja kulturno turističkog proizvoda Starog grada Kotora.

4.2. KULTURNA DOBRA NA NACIONALNOJ TENTATIVNOJ LISTI

Izvor: http://whc.unesco.org/en/tentativelists/state=me

Kao kulturna dobra koja imaju a potencijal da budu upisana na Listu svjetske baštine UNESCO-a prepoznata su Istorijsko jezgro Cetinja, Stari grad Bar i arheološki lokalitet Duklja u Podgorici, Stari grad Ulcinj.

 ISTORIJSKO JEZGRO CETINJA

Predajom Nominacionog dosijea za upis na listu svjetske baštine, za Istorijsko jezgro Cetinja formalno je podnijeta kandidatura za upis na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

U kontinentalnom dijelu Crne Gore, Istorijsko jezgro Prijestonice Cetinje sa značajnim fondom nepokretnih kulturnih dobara (sakralnih, rezidencijalnih, javnih i memorijalnih objekata), kao i mrežom muzeja u sastavu Narodnog muzeja Crne Gore u koje su pohranjeni značajni fondovi pokretne kulturne baštine Crne Gore, i, konačno, Njegoševom rodnom kućom u Njegušima i Njegoševim mauzolejom na Lovćenu, decenijama predstavlja gotovo nezaobilaznu tačku interesa posjetilaca kako iz regiona tako i sa širih prostora.

Povećanje broja posjetilaca, naročito od vremena kada je Cetinje uključeno u ponudu kruzera usidrenih u Boki Kotorskoj još uvijek ne rezultira ekonomskim efektima koji bi značajno uticali na održivost kulturnih dobara i funkcionisanja institucija kulture koje su, dominantno, smještene u njima.

To ukazuje na potrebu sagledavanja mogućnosti dinamičnije, atraktivnije i modernije prezentacije i interpretacije nepokretne i pokretne baštine i formiranja pratećih sadržaja i manifestacija kojima bi se privukao segment posjetilaca spremnih da provedu u Cetinju i njegovoj okolini više od višesatnog boravka.

Istovremeno, obnova hotela “Lokanda”, izvedena na prepoznatim autentičnim vrijednostima prvobitnog hotela koji je predstavljao, pored pružanja smještaja, svojevrsnu institucuju kulture od perioda izgradje sve do rušenja nakon zemljotresa 1979. godine, treba da obezbijedi deficitarne smještajne kapacitete u gradu.

 STARI GRAD BAR

Stari grad Bar, uvršten na domicilnu tentativnu listu, predstavlja svojevrsni primjer urbane aglomeracije koja se, nakon preko više od jednog vijeka, vraća u život, interpolacijom pažljivo osmišljenih funkcija kojima se na narušavaju neistraženi i nepripremljeni za prezentaciju, arheološki slojevi. Neraskidivo je vezan za Podgrađe u kojem se, nerijetko na neprimjerene načine, sprovodi „obnova “graditeljskog fonda.

 DUKLJA

Najznačajniji antički lokalitet u Crnoj Gori predstavljaju ostaci rimskog grada . Lokalitet je udaljen oko 4 km od Podgorice, i smješten na prostranom ravnom platou koji je sa tri strane omeđen koritima rijeka Zete, Morače i Širalije.

49

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Na lokalitetu se i dalje sprovode istraživanja, a tek odgovarajućom prezentacijom i izgradnjom nedostajuće turističke infrastruture omogućilo bi se adekvatno uključivanje u kulturno turističke rute. Jedna od značajnih prethodnih aktivnosti je izmještanje željezničke pruge i objekata sa prostora lokaliteta sa ciljem obezbjeđivanja njegovog indegriteta.

 STARI GRAD ULCINJ

Jedna od najstarijih urbanih aglmeracija na Jadranu u kojem je sudar kultura Orijenta i Zapada ostavio brojne tragove u kulturno istorijskom nasljeđu kako materijalnom tako i nematerijalnom.

Pritisak posjetilaca na grad u ljetnjoj sezoni izazvao je intenziviranje, često neregularne, gradnje u njegovoj zaštićenoj okolini, pa i samom Starom gradu, što narušava kulturno istorijske vrijednosti zaštićene cjeline.

Za sva kulturna dobra upisana na nacionalnu tentativnu listu zakonski je propisana obaveza izrade Menadžment planova u koje bi trebalo, da pored ostalog, budu ugrađeni i elementi kojima se kulturna dobra sagledavaju kao kulturno-turistički proizvodi na način kojim bi se obezbijedila njihova održivost.

4.3. KULTURNO ISTORIJSKE CJELINE

Kulturno-istorijska cjelina je urbano ili ruralno naselje ili njegov dio, uključujući pripadajuću infrastrukturu I izolovane ili povezane grupe građevina koje su svojim karakterističnim osobenostima dovoljno jedinstvene da predstavljaju topografsku cjelinu I mogu biti: stari grad, urbano ili ruralno naselje i homogena grupa građevina.

Kulturno-istorijske cjeline predstavljaju najvredniju komponentu identiteta kako turističkih centara u obalnom području Crne Gore tako I u cjelokupnom prostoru Crne Gore. Kontinuirani razvoj kroz vjekove starih gradova I urbanih cjelina ostavio je u baštinu fortifikacije, urbane matrice koje karakterišu uske ulice i trgovi uz koje su zbijeni blokovi kamenih kuća, sakralna i profana kulturna dobra.

U centalnom regionu urbane cjeline razvijale su se u skladu sa prirodnim okruženjem i istorijskim kontekstom u kojemu su nastale.

4.3.1. STARI GRADOVI, URBANE I RURALNE CJELINE

Stari gradovi Herceg Novi, Budva i Ulcinj predstavljaju okosnice razvoja turizma u obalnom području Crne Gore a najznačajniji resursi za razvoj kulturnog turizma nalaze se upravo u njima i njihovoj okolini. Istovremeno ove cjeline su i nosioci najznačajnijih kulturnih manifestacija prezentiranih u Aneksu II, kao i dominantno najzastupljenijeg, kupališnog turizma.

Urbana cjelina Sveti Stefan, od vremena šeste decenije XXI vijeka, kada je opustjela srednjevjekovna aglomeracija uz poštovanje kozervatorskih principa pretvorena u luksuzni hotel, predstavlja simbol turizma Crne Gore i primjer kako tradicionalna kuća i cjelina, adekvatno valorizovana i obnovljena, postaju jedan od i najisplativijih ekonomskih resursa.

Urbana cjelina Virpazara sa zaštićenom okolinom, uvrštena nedavno u Registar kulturnih dobara, zbog izrazitog povećanja posjete u zadnjoj deceniji, u opasnosti je da podlegne pritiscima savremenih zahtjeva za povećanjem smještajnih kapaciteta.

Turistička atraktivnost ovih cjelina manifestuje se prvenstveno kroz njihovu ambijentalnu vrijednost i urbani sklad, ali povećanje njihove atraktivnosti u toku čitave godine moguće je sprovesti uz adekvatni

50

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

konzervatorski i prezentacijeski tretman materijalne i nematerijalne kulturne baštine interpretirane u skladu sa savremenim standardima i pozitivnim iskustvima, uz naglašeniji marketing.

Zaštićene ruralne cjeline i Zaselak Lekovići u selu Godinje na Skadarskom jezeru su primjeri cjelina tradicionalnog graditeljstva i života u ruralnom području. Dok je kontinuirani život u Vranjini ostavio tragove savremenih intervencija koje narušavaju vrijednosti cjeline i zahtijevaju kompleksan pristup u daljem unapređenju kulturnog dobra i njegovo uključivanje u turističku privredu, Zaselak Lekovići u Godinju, gotovo potpuno napušten moguće je mnogo efikasnije obnoviti koristeći iskustva primijenjena u obnovi Svetog Stefana, koji predstavlja primjer revitalizovanog kulturnog dobra sa funkcijom koja obezbjeđuje njegovu održivost.

Ove ruralne, kulturno – istorijske cjeline imaju veliki ali istovremeno neiskorišćeni potencijal u oblasti kuluturnog turizma. Njihova turistička valorizacija kao punktova kulturnog turizma zahtijeva kompeksan rad na osmišljavanju proizvoda koj će i privući posjetioca i ispuniti njegova očekivanja, uz prethodno završene istraživačke i konzervatorske procese i prezentaciju.

Posebni interes posjetilaca prepoznaje se u obilasku manastirskih i samostanskih kompleksa, kulturno istorijskih cjelina (homogena grupa građevina koji u najvećem broju predstavljaju aktivna vjerska sjedišta koja su, sa rijetkim izuzecima, otvorena za posjetioce. U njima se nalaze reprezentativni primjeri freskoslikarstva, ikonostasi, bogate riznice, ikone i drugi pokretni fond, koji najčešće nije izložen u punom formatu, pošto nijesu stvoreni uslovi za njegovu stručnu i bezbjednu prezentaciju.). Posjeta manastirskim i samostanskim kompleksima, kao jedan vid vjerskog turizma, posebno je izražena u vrijeme vjerskih praznika i narodnih svjetkovina ali se manifestuje mahom posjetom lokalnog stanovništva iz gravitacionog područja.

Ekonomski efekti obilazka sakralnih kompleksa ne zasnivaju se na naplaćivanju ulaznica već na davanju priloga od kojih vjerske zajednice ulažu u održavanje graditeljskog fonda. Ovakav pristup, nerijetko, rezultira sprovođenjem neadekvatnih intervencija na kulturnim dobrima i sve izraženijom izgradnjom objekata u kompleksu kojima se narušava njihova kulturno istorijska vrijednost.

Manastir Morača i Manastir Piva sa očuvanim prirodnim okruženjem, nalaze se na tranzitnim saobraćajnicama što utiče na povećani obim posjete. Broj posjetilaca takođe je izraženiji kod manastirskih kompleksi na području opštine Budva (Gradište, Praskvica, Podlastva) koji se nalaze uz glavnu saobraćajnicu u obalnom području.

Posjeta Manastiru Ostrogu sa moštima Sv. Vasilija Ostorškog, prepoznatoj destinaciji vjerskog turizma u regionu, vezana je za značajne vjerske praznike i individualne posjete u toku čitave godine. Kroz izradu DUP-a Ostrog- Glava Zete pažlivo su razmatrani potrebni prostorni resursi za zadovoljenje smještajnih i sadržajnih kapaciteta kao i unapređenje infrastrukture čijom bi se realizacijom stvorio zaokružen turistički proizvod, koji predpostavlja i sanaciju prostora manastira u smislu unapređenja narušenih kulturnoistorijskih vrijednosti.

Samostan Gospa od Škrpjela sa legendom o nastanku i manastirskim muzejom, a zahvaljujući i činjenici da je jedan od najvidljivijih repera Bokokotorskog zaliva, takođe predstavlja privlačnu tačku za turističku posjetu.

Posjećenost manastirskim kompleksima na Skadarskom jezeru je u značajnoj mjeri uznapredovala u protekloj deceniji što se manifestuje nekontorlisanom gradnjom u kompleksima kojima se narušavaju kulturno-istorijske vrijednosti.

51

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Manastirski komleksi van značajnih komunikacija (Manastir Podvrh u Bijelom Polju, Manastir Troijica u Pljevljima, Manastir Nikoljac u Bijelom Polju) posjećeni su u manjoj mjeri i potrebno ih je vezati za specijalizovane turističke rute.

Formiranje višednevne “Manastirska tura” sa strateški lociranim smještajem u očuvanim i obnovljenim tradicionalnim cjelinama sa usputnim odmorom u ugostiteljskim objektima sa proizvodima nacionalne kuhinje, naročito jela stavljenih na listu nematerijalne kulturne baštine, predstavlja jednu od prioritetnih predstojećih aktivnosti u formiranju proizvoda kultrnog turizma. 4.4. KULTURNO ISTORIJSKI OBJEKTI

Kulturno - istorijski objekat je pojedinačni nepokretni objekat od arhitektonskog, arheološkog, umjetničkog, tehničkog, paleontološkog značaja ili drugog društvenog značaja.

Najzastupljenijji kulturno-istorijski objekti pretežno su objekti sakralne arhitekture, fortifikacije i memorijalni objekti.

 Sakralni objekti

Sakralni objekti sve tri vjeroispovjesti su distibuirani u čitavom prostoru Crne Gore i nailazimo na njih kako u okviru urbanih i ruralnih cjelina tako i pored puteva ili na lokacijama od značaja za tradiciju kraja.

Tipični primjeri sakralne arhitekture sa starim grobljima na kojima još uvijek postoji značajan broj starih nadgrobnih spomenika, karakteristika su kulturnog pejzaža na čitavoj teritoriji Crne Gore.

 Fortifikacije

Fortifikacije predstavljaju značajan resurs sa stanovišta formiranja proizvoda kulturnog turizma u Crnoj Gori kako zbog vrijednosti koja se odslikava u kvalitetu gradnje i raznorodnim oblicima prilagođenim terenu tako i zbog veličine prostora koji može da prihvati raznorodne sadržaje a da pri tom budu očuvane naslijeđene vrijednosti.

Često građene na teško pristupačnim mjestima, teško dostupne, neistražene, nevalorizovane u punom kapacitetu sa aspekta zaštite, zapustjele su i dijelom devastirane, pa zahtijevaju ozbiljan rad na pripremi za uključivanje u turističku ponudu.

Najviše privlače pažnju fortifikacije smještene uz saobraćajnice – Njegoševo Lesendro na Skadarskom jezeru, Kosmač-austougarsko utvrđenje iznad Budve, ostrvo Mamula na ulazu u Bokotorski zaliv, impresivna silieta Žabljaka Crnojevića vidljiva sa plovnih puteva po Skadarskom jezeru, obnovljeni Besac iznad Virpazara. To ih, vjerovatno, kandiduje za ubrzano uključivanje u kulturno turističke proizvode.

 Memorijalni objekti

Memorijalni objekti su rasprostranjeni na području čitave Crne Gore. Dominantno su to spomen ploče, spomen biste u parkovima, i spomen piramide na lokacijama na kojima su se odvijali događaji značajni za lokalnu i nacionalnu istoriju pretežno iz perioda NOB-a. Natpisi na spomen obilježjima koja nose sadržaje globalnih i evrpopskih vrijednosti a odnose se na stradanja u borbama u I svjetskom ratu, borbi protiv

52

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

fašizma i stradanje nedužnih trebalo bi da na adekvatan način budu prevedena na najmanje jedan svjetski jezik.

Manji je broj spomen lokaliteta-parkova (Grahovo, Berane, Pljevlja) koji predstavljaju urbanističko- arhitektonsko-skulptorska ostvarenja.

Najuspješniju turistička valorizacija ostvarena je kod Njegoševog mauzoleja na Lovćenu. 4.5. LOKALITETI ILI PODRUČJA

Lokalitet ili područje je zajedničko djelo čovjeka i prirode, koje je djelimično izgrađeno, dovoljno osobeno i homogeno da se može topografski definisati i mogu biti:

1) arheološka nalazišta; 2) kulturno - istorijska područja; i 3) kulturni pejzaž.

 Arheološka nalazišta

Teritorija Crne Gore izuzetno je bogata arheološkim lokalitetima, od tragova života u praistoriji, preko ilirskih/helenističkih i rimskih do ranohrišćanskih nalazišta i lokaliteta.

Praistorijska nalazišta – tumuli, pećine i gradine – od značaja su za dobijanje naučnih saznanja o životu na prostoru Crne Gore pa su zanimljiva uglavnom arheolozima, dok se njihovi nalazi čuvaju u muzejskim zbirkama.

Najznačajniji praistorijski arheološki lokalitet u Crnoj Gori - Crvena Stijena u Petrovićima, Nikšić predstavlja nalazište sa najdebljim kulturnim slojem i najbogatijom stratigrafskom raslojenošću na Balkanu (31 sloj) i izuzetno očuvanim ostacima materijalne kulture, koji pružaju uvid u razvoj paleolitskih kultura. Na lokalitetu se kontinuirano odvijaju arheološka istraživanja. Predstavlja lokalitet izuzetno osjetljiv na prisustvo većih grupa, ali formiranje turističkog proizvoda može biti realizovano adekvatnom virtuelnom rekonstrukcijom života i prostora lokaliteta i šire zone u posebnom interpretacijskom centru.

Najzastupljeniji oblik arheološkog nalazišta u Crnoj Gori su tumuli i ilirske gradine. Tumuli su (lat. tumulus, gomila) karakteristični nadgrobni spomenici nastali formiranjem zemljane ili kamene humke iznad jednog ili više grobova koji se javlja neolitu, a kao dominantan oblik sahranjivanja bronzanom i gvozdenom dobu traje sve do rimske dominacije Balkanom.

Brojne ilirske gradine, najstarije utvrđene aglomeracije u Crnoj Gori, podizane za odbranu komunikacija, građene su na strateški odabranim pozicjama na vrhu uzvišenja, a nerijetko su na njihovim pozicijama nadgrađivana srednjevjekovna utvrđenja. Najčešće su locirani na teško pristupačnim pozicijama pa je njihovo uključivanje u ponudu kulturnog turizma moguće prezentirati kroz virtuelni prikaz I kroz osmišljene avanturističke ture. Turistička valorizacija tumula može se istražiti kroz oblik kreativnog turizma koji podrazumijeva i mogućnost uključivanja turiste u arheološka istraživanja uz upoznavanje sa dometima ilirske kulture na području Crne Gore i regionu. Ovaj vid turizma ne podrazumijeva masovnost, ali prema iskustvima drugih zemalja, ima značajne ekonomske efekte naročito kada je povezan sa boravkom u obnovljenim objektima ruralnih cjelina, uz tradicionalnu gastronomsku ponudu lokalnog područja.

53

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Najveći interes posjetilaca vezan je za arheološke lokalitete iz ilirskog/helenističkog, rimskog doba i ranog hrišćanstva, naročito kada se radi o istraženim, konzerviranim, dobro prezentiraanim i interpretiranim ostacima većih cjelina (gradova, palata, vila). Na teritiriji Crne Gore, čak ni oni lako dostupni kao što su Duklja u Podgorici i Komini u Pljevljima, generalno nijesu istraženi i prezentairani i opremljeni turističkom infrastrukturom, u mjeri koja bi omogućila njihovo adekvatno uključivanje u turističke rute. Istu sudbinu dijele i ostaci kompleksa na Ostrvu Cvijeća.

Djelimično su pripremljeni za prezentaciju ostaci arhitekture ilirskog i rimskog perioda u Starom gradu Budva uz nedostatke koji značajno umanjuju njihovu vrijednost: Bazilika je ogoljena a podni mozaik deponovan u drugi prostor, ostaci termi su nepristupačni, ostaci antičke vile na Rimskom trgu leže bez vidljivog oblježja kao i ostaci pilona – kapije ilirskog bedema u suterenu butika. Ne održava se svijest o veličini i značaju nekropole na čijem je mjestu sagrađen hotel Avala, kroz štampani i virtuelni material.

Podvodni arheološki lokaliteti predstavljaju posebnu grupu lokaliteta koji se srijeću u crnogorskom podmorju koji još uvijek nisu dovoljno istraženi, koji su fizički nezaštićeni i nespremni za prezentaciju i uključivanje u ponudu kulturnog turizma.

Potpuno su neistraženi i neprepoznati podvodni lokaliteti Skadarskog jezera, u kojem se, nakon podizanja nivoa jezera polovinom XIX vijeka, mogu očekivati kako ostaci naseobina i infrastrukture (pristani, putevi, mostovi) od ilirskog perioda do XX vijeka tako i ostaci brodova, od ilirskog perioda do XX vijeka.

Među arheološke lokalitete spremne za uključivanje u kulturne rute spadaju Rimski mozaici u Risnu i Ostaci manastira Crnojevića na Cetinju.

Arheološka istraživanja, njihova konzervacija, prezentacija, interpretacija i opremanje turističkom infrasturkturom, predstavljaju izuzetno zahtjevan, spor i skup proces. U periodu do 2021. godine od, značaja je usmjeravanje kadrovskih potencijala i sredstava na lokalitete koji su vezani za prioritetne kulturno turističke proizvode koje će biti definisane predstojećim aktivnostima nosioca razvoja kulturnog turizma u saradnji sa Ministarstvom kulure.

4.6. NEVALORIZOVANI SEGMENTI NEPOKRETNE KULTURNE BAŠTINE

Značajni broj nepokretnih dobara koji formira kulturni pejzaž Crne Gore i njenih regiona nije valorizovan što za posljedicu ima permanentnu devastaciju i degradaciju. Nevalorizovani segment kulturne baštine čine kulturni pejzaži, ruralne cjeline, grupacije i objekti, fortifikacije – sistem austrijskih i drugih utvrđenja, industrijski objekti, grupacije i objekti starih mlinova, mostovi, putevi.

Izražena potreba posjetilaca atrakcija kulturnog turizma je boravak u autentičnom okruženju i smještaj u objektima tradicionalnog graditeljstva sa ponudom proizvoda tradicionalne lokalne kuhinje.

Područje Nacionalnog parka Skadarsko jezero predstavlja jedinstveni prirodni i kulturno-istorijski prostor čije se vrijednosti kao kulturno istorijskog pejzaža i područja manifestuju kroz njegova svojstva: autentičnost i integritet, stepen očuvanosti i jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste. Skadarsko jezero u čijem se prostoru nalaze brojni primjeri materijalne kulture svih istorijskih epoha, čini osu oko koje su se prelamali svi istorijski procesi kojima je bio obilježen i nastanak Crne Gore kao države. Izuzetan značaj koji prostor NP Skadarsko jezero ima za društveni, istorijski ili kulturni razvoj Crne Gore i naroda i manjinskih nacionalnih zajednica koji u njoj žive, zahtijeva najveći stepena cjelovitog očuvanja i

54

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

unapređenja baziranih na održivom razvoju. U tom kontekstu predstavlja jedan od značajnijih resursa za razvoj kulturnog turizma. U Zoni NP Skadarsko jezero prepoznate su brojne ambijentalne cjeline koje gotovo nenarušenim harmoničnim skladom prirodnog okruženja i graditeljske baštine predstavljaju potencijalna dobra: Ambijentalne cjelina Dračevica sa kulama, Karanikići, Ambijentalna cjelina Komarno, Starine sela Dupilo i Popratnica, Brod i Liman (Luke i Ponta) u Donjim Krnjicama, Perazići i Godinje, Sjerč sa pristanom Tejan.

Formiranjem jedinstvenog proizvoda kojim bi bile sačuvane prirodne vrijednosti, autentičnost i raznolikost prostora, graditeljskog nasljeđa i nematerijalne baštine, stvorili bi se uslovi za ekonomsku valorizaciju prostora. Karta br 2. Područje NP Skadarsko jezero sa zaštitnom okolinom

Izvor: Slavica Jurišević, CAU Podgorica

4.7. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA

Oblast zaštite nematerijalne kulturne baštine na univerzalnom planu relativno je nova, dok je na lokalnom nivou izučavanje duhovne kulture bilo zastupljeno kroz rad stručnjaka iz muzeja i drugih institucija čiji je to djelokrug posla.

Nematerijalno kulturno dobro može biti:

55

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

1. Jezik, govor, usmeno predanje, usmena književnost ili drugi usmeni izraz; 2. Izvođačka umjetnost; 3. Običaj, obred i svečanost; 4. Znanje ili vještina vezana za prirodu i svemir; 5. Kultno i znamenito mjesto; 6. Tradicionalan zanat ili vještina.

U turističkoj valorizaciji najznačajnije domete ostvarila je izvođačka umjetnost – folklorna i muzička baština - prezentirana kroz brojne manifestacije, festivale i svečanosti koje se održavaju na području Crne Gore.

Od izuzetnog značaja nesumnjivo je Kolo bokeljške mornarice ili kolo Svetog Tripuna, specifično kolo najstarije bratovštine pomoraca na Jadranu i jedne od najstarijih na svijetu, prema tradiciji i istorijskim indicijama osnovane 809. godine, kada su kotorski pomorci preuzeli relikvije hrišćanskog sveca mučenika Tripuna i kasnije ga proglasili zaštitnikom grada. Ovo nematerijalno kulturno dobro Crne Gore je trenutno u postupku nominacije za upis na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine.

Takođe, izuzetno značajano je tradicionalno crnogorsko kolo, Crnogorski oro, koje je zbog posjedovanja kulturno-istorijskih vrijednosti zakonom zaštićeno i proglašeno za nematerijalno kulturno dobro od nacionalnog značaja. Predstavlja najčešće izvođeno tradicionalno kolo.

Status nematerijalnog kulturnog dobra dobilo je i 14 tradicionalnih plesova (narodnih igara/kola) praktikovanih u kolašinskom kraju krajem XIX, početkom XX vijeka i kasnije.

Ora/Kola danas izvode u stilizovanim verzijama folklorni ansambli-kulturno umjetnička društva. Promjena načina finansiranja uticala je na promjenu repertoara koji se bazira na osavremenjenim igrama kako Crne Gore tako i okruženja.

Dobro za koja se osnovano vjeruje da posjeduje kulturno-istorijske vrijednosti je i ulcinjska tradicionalna igra, Kolo gusara – Gusharaveli, koja je prema predanju, predstavlja kombinaciju afričkog i albanskog ritma.

Nevalorizovano folklorno nasljeđe predstavljaju i igre koje se izvode na sjeveru Crne Gore, „Igra s mačevima” koja vuče korijene iz ilirskog doba koju danas nalazimo kod Albanaca koji žive u Crnoj Gori i druge.

Folklorno nasljeđe, sa raznolikošću i živopisnošću nošnji u kojima se prezentuje, može postati jedan od segmenata formiranog kulturno turističkog proizvoda, pri čemu je od značaja očuvanja izvornog izvođenja.

Muzička baština, narodne pjesme i pjevanje koje danas srijećemo u Crnoj Gori, spadaju među najstarije u Evropi i baštine uticaje istoka i zapada. Sačuvani su primjeri pjesama koje su Sloveni donijeli iz pradomovine, ladarice i dodolske, kao prporuše u Boki Kotorskoj, a Bugarštica iz Boke Kotorske iz XVII vijeka predstavlja najstariji sačuvani i zapisani motiv narodne pjesme iz Boke Kotorske.

U radu iz crnogorske istorije Fransoa Lenorman, arheolog i istoričar, daje se kratak opis pjesama koje su mu pjevali: „... junačke pjesme po formi su unekoliko slične pjesmama u ‘Ilijadi’, a po oštrini i surovom izrazu na Nibelunglid. Ljubavne pjesme, koje izražavaju osjećanja, ne liče na lirske pjesme ni jednog drugog naroda... Nema prefinjene galatnosti trubadura iz Francuske, ni mističnog zanosa njemačkih minezengera, ni vesele nježnosti starih engleskih pjesnika... Takve, i sa izrazom grube veličine, one ostavljaju utisak

56

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

bistrih jezera, opkoljenih i omeđenih sa svih strana strmim gudurama, kakve putnik može naći ponegdje u Crnoj Gori. Slikar i folklorista, Ludvik Kuba je ostavio jedan broj tačnih zapisa crnogorskih narodnih pjesama. (“KRATAK ISTORIJAT MUZIČKOG FOLKLORA U CRNOJ GORI”, Slobodan Jerkov, MATICA, br. 65, proljeće 2016).

Nevalorizovanom muzičkom nasljeđu pripada i klapsko pjevanje koje je nastalo krajem XIX vijeka u Boki Kotorskoj, kao dio kulture mediteransko-primorskog prostora, a koje je kroz izvođenje mnogobrojnih bokeških klapa dobilo je prepoznatljiv bokeški izraz, sevdalinke (Podgorica i Bijelo Polje), muzička baština Malesije, Krajine i Ulcinja.

Muzička baština u Crnoj Gori još nije u dovoljnoj mjeri valorizovano što zahtijeva sistematski rad na njenom uključivanju na nacionalnu listu nematerijalnih kulturnih dobara, kao i iznalaženja.

Od muzičke baštine samo je pjevanje uz gusle na listi nematerijalne kulturne baštine (Bijelog Polja, Šavnika i Kotora).

Izvođačka umjetnost sama po sebi nije tržišno valorizovana kao samostalni proizvod, ali se kao sastavni dio atraktivnih programa može aktivno uključiti u formiranje autentičnog proizvoda kulturnog turizma. Očuvanje autentičnog izvođenja zahtijeva obezbjeđivanje finansijske podrške društvima koja u svojem repertoaru njeguju izvorni način izvođenja i aktivni su učesnici manifestacija baziranih na tradicionalnim običajima.

Običaj, obred i svečanost dijelom su obuhvaćeni manifestacijama prezentiranim u Aneksu II;

Ostali segmenti nematerijalne kulturne baštine tek su sporadično vidljivi u oblikovanju kulturno turističkih proizvoda.

4.8. REZULTATI

4.8.1. Prednosti

U skladu sa prikazom segmenata kulturne baštine relevantnih za razvoj kulturnog turizma može se konstatovati:

- Brojnost Starih gradova i urbanih cjelina u Primorskom regionu; - Brojnost manastirskih kompleksa sa bogatim freskoslikarstom, ikonostasima i riznicama; - Lokaliteti koji potencijalno mogu postati internacionalne turističke atrakcije - primarno oni upisani na listu svjetske baštine; - Brojne kulturne institucije u urbanim sredinama – muzeji i galerije; - Bogatstvo autentičnih, nematerijalnih kulturnih dobara; - Bogatstvo legendi i mitova uz gotovo svaki lokalitet što zahtijeva stručno osmišljavanje za posjetioce, a predstavljaju i značajan potencijal za oblikovanje autentičnih suvenira.

4.8.2. Problemi i ograničenja

- Nedovoljan stepen revalorizacije i valorizacije sa utvrđivanjem granica kulturnih dobara i njihovih zaštićenih okolina za kulturna dobra koja pored kulturno istorijskih vrijednosti imaju i prostorne kapacitete za formiranje konkurentnih kulturno turističkih proizvoda;

57

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

- Nedovoljan stepen završenosti istraživačkih i prezentacijskih postupaka za kulturna dobra koja pored kulturno istorijskih vrijednosti imaju i prostorne kapacitete za formiranje konkurentnih kulturno turističkih proizvoda; - Nelegalne intervencije u kulturno-istorijskim cjelinama i gradnja u njihovom okruženju; - Putokazi su često loše postavljeni i zbunjujući, - Primjeri neodgovarajuće interpretacije, u neskladu sa očekivanjima posjetilaca; - Lokaliteti su slabo opremljeni turističkom infrasturkturom (mogućnosti prilaza autobusima, parkinzi, recepcije, toaleti I drugo); - U nedostatku usklađene koordinacije upravljanjčkih struktura ugrožava se održivost lokaliteta koji trenutno primaju veći broj posjetilaca, a da za to nisu odgovarajuće pripremljeni; - Primjeri neodgovarajuće prezentacije kojim se umanjuju kulturno-istorijske vrijednosti kulturnog dobra; - Nematerijalna kulturna baština je, još uvijek, nedovoljno zastupljena kroz manifestacije - Sezonska koncentracija kulturnih dešavanja.

4.8.3. Aktivnosti

- Usklađivanje dinamike završetka postupaka revalorizacije i valorizacije za kulturna dobra koja budu uključena u prioritetne kulturno turističke proizvode do 2021 godine. Prioritete određivati u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara. Određivanje granica kulturnih dobara i njihove zaštićene okoline od značaja je za stvaranje uslova za igradnju turističke infrastukture. - Preispitati potrebu izmjena zakonske regulative kojom bi se pojednostavili postupci utvrđivanja mjera za obnovu područja, cjelina i objekata sa ambijentalnim vrijednostima na osnovu snjernica za direktno sprovođenje; - Izmjena planske dokumentacije radi stvaranja uslova za izgradnju turističke infrasturkture; - Ublažavanje posljedica nelegalnih graditeljskih aktivnosti u okruženju kulturnih dobara u proteklom periodu, izradom sanacinih planova; - Utvđivanje jedinstvene mreže putokaza na bazi saradnje sa nosiocem razvoja kulturnog turizma i Uprave za zaštitu kulturnih dobara; - Usklađivanje interpretacije kulturnih dobara koja ne treba da bude zasnovana isključivo na istorijskim podacima, već da je u nju ugrađeno i nematerijalno kulturno nasljeđe, predanja, prikaz specifičnosti gravitacionog područja i sl.; - Opremanje putnom i turističkom infrastukturom; - Uspostavljanje aktivne koordinacije upravljačkih struktura sa ciljem ostvarivanja odgovarajuće zaštite kulturnih dobara od fizičkih oštećenja I narušavanja ambijentalnih vrijednosti prostora podizanjem raznih vrsta privremenih objekata (kiosci, postavljanje na neodgovarajućim pozicijama informativnih panoa, antena za mobilnu telefoniju i sl.). - Prezentaciju kulturnih dobara, naročito štampane i internet publikacije, vršiti na osnovu odobrenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, tako da se eleminišu naučno neutemeljene inerpretacije. - Formirati web prezentaciju na više jezika koja treba da postane osnovni izvor relevantnih podataka i saznanja o nepokretnim, pokretnim I nematerijalno kulturnim dobrima; - Razvijati manifestacije zasnovane na nematerijalnoj baštini;

58

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

5. TURISTIČKA VALORIZACIJA KULTURNIH DOBARA

Turističko vrednovanje predstavlja utvrđivanje ili procjenu vrijednosti turističkih atraktivnosti, odnosno procjenu svih onih pojava, objekata ili prostora, koji imaju pored ostalih karakteristika i osobinu da su atraktivni za turiste i da kroz njih turisti mogu da zadovolje svoju turističku potrebu. Predmet turističke valorizacije mogu biti svi objekti, pojave i prostori, koji su nastali prirodnim procesom ili djelovanjem čovjeka. Ciljevi turističke valorizacije su procjena turističke vrijednosti svih pojedinačnih objekata nekog prostora ili prostora u cjelini. Turistička vrijednost je relativna veličina, koja zavisi od vremena, prostora, razvijenosti i karakteristika turističke tražnje, ali i od subjektivne procjene. 5.1. KVALITATIVNO-KVANTITATIVNA METODA

Kvalitativno-kvantitativna metoda turističke valorizacije kulturnog nasljeđa Crne Gore odrediće stepen njegove privlačnosti i koliko ono može doprinijeti razvoju kulturnog turizma. Da bi se izvršila turistička valorizacija nekog prostora, potrebno je utvrditi raspoložive resurse i izvršiti procjenu vrijednosti tih resursa. Kombinovani kvalitativno-kvantitativni metod turističke valorizacije je komparativni metod, koji koristeći kvalitativne i kvantitativne izraze, odnosno numeričko-deskriptivnim putem, izražava vrijednost resursa. Primjenjuje se za procjenu značajnih kulturnih dobara, u slučaju kada posjeduju neku posebnu vrijednost, koja može da zadovolji turističke potrebe. Indikatori turističke valorizacije obuhvaćeni analizom su: geografski položaj, umjetnička vrijednost, turistička vrijednost ambijenta, atraktivnost i prepoznatljivost, izgrađenost i opremljenost prostora i usklađenost sa turističkim resursima u okruženju. Obradom svakog od navedenih indikatora i primjenom na kulturna dobra Crne Gore, izvršiće se procjena Crne Gore, kao destinacije za razvoj kulturnog turizma. Indikatore turističke valorizacije ocijenili su zaposleni u sektoru kulture i sektoru turizma. Opšta turistička vrijednost kulturnog nasljeđa Crne Gore je izvedena iz vrednovanja elemenata turističke valorizacije u primorskom, centralnom i sjevernom regionu.

Tabela br.1 Kvalitativno-kvantitativna metoda turističke valorizacije kulturnog nasljeđa Crne Gore

Elementi turističke valorizacije

Kulturna baština

čj

vrijednost Turistička Turistička istorijski istorijski Kulturno turističko turističko i položaj i i položaj Turistička Turistička Turistička bogatstvo bogatstvo vrijednost vrijednost ambijenta ambijenta

i atraktivnost dostupnost Umjetnička Umjetnička Opšta turistička turistička Opšta prepoznatljivost opremljenost opremljenost Mikrolokacijsk u Uklopljenost

Primorski region 4 5 5 5 3 4 4 4 Centralni region 4 4 5 5 3 3 4 4

Sjeverni region 4 5 5 5 3 4 4 4 Opšta turistička 4 5 5 5 3 4 4 4 vrijednost Izvor: dr Snežana Besermenji

59

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Vrijednovanje: ocjena 1 (nedovoljan kvalitet) – nije za turističku prezentaciju; ocjena 2 (kvalitet zadovoljava) – lokalni turistički značaj; ocjena 3 (dobar kvalitet) – regionalni značaj; ocjena 4 (vrlo dobar kvalitet) – širi regionalni značaj; ocjena 5 (odličan kvalitet) – međunarodni turistički značaj.

Opšta turistička vrijednostkulturnog nasljeđa Crne Gore je vrlo dobra, što znači da ima širi regionalni i nacionalni značaj, ali da nije dovoljno turistički valorizovano, jer je umjetnička i kulturno-istorijska vrijednost odlična. To znači da kulturna baština Crne Gore ima potencijal za međunarodni značaj, ali da nije dovoljno turistički valorizovano, pa je prepoznato samo u regionu.

5.2. METODA PO MODELU HILARI DU KROS

Hilari du Kros model turističkog vrednovanja kulturnih dobara treba da omogući osposobljavanje i približavanje kulturnih potencijala i atraktivnosti rastućem turističkom tržištu. U procesu vrijednovanja se ocjenjuju subindikatori za turistički sektor i sektor upravljanja kulturnim dobrima. Subindikatore turističke valorizacije ocijenili su zaposleni u sektoru kulture i sektoru turizma Crne Gore.

Ocjena subindikatora u turističkom sektoru se zasniva na ocjeni svakog subindikatora ocjenom od 0 do 5, zatim se bodovi sabiraju i tržišna privlačnost kulturnih dobara u turističkom sektoru se ocjenjuje na sljedeći način: od 0 do 20 bodova - slaba privlačnost, od 21 do 40 bodova - srednja privlačnost, od 41 do 60 bodova - privlačnost. Ukupna ocjena subindikatora turističkog sektora je 50, odnosno stepen tržišne privlačnosti je visok, a ukupna ocjena indikatora za sektor menadžmenta je 36, što predstavlja srednju vrijednost.

Tabela br. 2 Ocjena subindikatora turističkog sektora

SUBINDIKATORI TURISTIČKOG SEKTORA

SUBINDIKATORI TRŽIŠNE PRIVLAČNOSTI RASPON ОCJENA

Ambijent 0-5 5

Dobra su poznata van lokalne zajednice 0-5 4

Važan nacionalni simbol 0-5 4

Моže da se ispriča interesantna priča 0-5 5

Različitost u odnosu na druga kulturna dobra 0-5 4

Privlačno мjеstо zа specijalne potrebe 0-5 4

Komplementarnost kulturnih dobara sа drugim turističkim proizvodima 0-5 4 na destinaciji i u regionu

Тuristička аktivnost u regionu 0-5 5

60

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Destinacija asocira sa kulturom 0-5 3

FAKTORI ОD ZNAČAJA PRI OSMIŠLJAVANJU TURISTIČKOG RASPON ОCJENA PROIZVODA

Pristup 0-4 3

Тransport 0-3 3

U bližoj оkolini se nalaze druga kulturna dobra 0-3 3

Uslužne pogodnosti 0-5 3

UKUPNA VRIJEDNOST OCJENA INDIKATORA TURISTIČKOG SEKTORA VISOKA 50

Izvor: dr Snežana Besermenji

Тabela br. 3 Оcjena subindikatora sektora menadžmenta kulturnih dobara

SUBINDIKATOR SEKTORA MENADŽMENTA KULTURNIH DOBARA

SUBINDIKATORI KULTURNOG ZNAČAJA RASPON ОCJENA

1. Еstetska vrijednost 0-2 2

2. Istorijska vrijednost 0-2 2

3. Еdukativna vrijednost 0-2 2

4. Društvena vrijednost 0-2 2

5. Naučno-istraživačka vrijednost 0-2 2

6. Rijetko kulturno dobro na destinaciji odnosno region 0-3 2

7. Doprinos kulturnih dobara u reprezentativnosti Crne Gore 1-4 3

8. SUBINDIKATORI ROBUSNOSTI RASPON ОCJENA

9. Оsjetljivost kulturnih dobara 0-4 3

10. Stanje reparacije 0-4 2

Plan za upravljanje kulturnim dobrima 0-5 3

Regularni monitoring i održavanje 0-5 3

61

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Кonsultacije sa partnerima u poslu (stejholderima), posebno u vezi sa investiranjem 0-5 4

Моgućnost negativnog uticaja velikog broja posjetilaca na stanje kulturnih dobara 1-5 3

Моgućnost da modifikacija,kao dio razvoja proizvoda, ima negativan 1-5 3 uticaj na fizičko stanje kulturnih dobara UKUPNA VRIJEDNOST INDIKATORA SEKTORA МENADŽMENTA SREDNJA 36 KULTURNIH DOBARA Izvor: dr Snežana Besermenji

Na osnovu izvršene analize postavlja se matrica tržišne privlačnosti/robusnosti sa 9 ćelija, koje su označene sa M (x, y (x,y=1,2,3), gdje vrijednost x označava ocjenu kulturnog značaja, a vrijednost y ocjenu tržišne privlačnosti.

Ćelije su definisane na sljedeći način:

- М (1,1) - Visoka vrijednost indikatora kulturna značajnost/ robusnost i mala tržišna privlačnost. - М (1,2) - Visoka vrijednost indikatora kulturna značajnost / robusnost i srednja tržišna privlačnost. - М (1,3) - Visoka vrijednost indikatora kulturna značajnost / robusnost i velika tržišna privlačnost. - М (2,1) - Osrednja vrijednost indikatora kulturna značajnost / robusnost i mala tržišna privlačnost. - М (2,2) - Osrednja vrijednost indikatora kulturna značajnost / robusnost i srednja tržišna privlačnost. - М (2,3) - Osrednja vrijednost indikatora kulturna značajnost / robusnost i velika tržišna privlačnost. - М (3,1) - Mala vrijednost indikatora kulturna značajnost / robusnost i mala tržišna privlačnost. - М (3,2) - Mala vrijednost indikatora kulturna značajnost / robusnost i srednja tržišna privlačnost. - М (3,3) - Mala vrijednost indikatora kulturna značajnost/robusnost i velika tržišna privlačnost.

Таbela br.4 Маtrica tržišne privlačnosti i robusnosti

TRŽIŠNA PRIVLAČNOST

KULTURNI ZNAČAJ I 0-20 21-40 41-60 ROBUSNOST

0-20 М (3, 1) М (3, 2) М (3, 3)

21-40 М (2, 1) М (2, 2) М (2, 3)

41-60 М (1, 1) М (1, 2) М (1, 3)

Izvor: dr Snežana Besermenji Pri formiranju matrice tržišne privlačnosti, kulturnog značaja i robusnosti na osnovu vrednovanja subindikatora zaposlenih u kulturnom i turističkom sektoru Crne Gore, vrednovana je ćelija M(2,3), što

62

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

znači da je tržišna privlačnost kulturnih dobara u Crnoj Gori velika, ali je kulturni značaj i robusnost osrednja. 5.3. VALORIZACIJA MANIFESTACIJA IZ OBLASTI KULTURE

Manifestacije su stare koliko i čovječanstvo. Plemenske zajednice su prve počele da organizuju neku vrstu svečanosti, na kojima su prenosili priče i pjesme, koje podsjećaju na savremene manifestacije. Novo vrijeme, zbog demografskog rasta i ekonomskog napretka, dovelo je do nastanka različitih vrsta i obima manifestacija. Manifestacione vrijednosti su vrlo raznovrsne. Obuhvataju sva ostvarenja koja se prikazuju na sceni, a koja podrazumijevaju posmatranje, kontaktiranje između stvaraoca, izvođača i posmatrača. Pored umjetničkih ostvarenja, u ova djela spadaju i ostvarenja scenske i filmske umjetnosti, predstave, priredbe i festivali, kulturne i zabavne manifestacije različitih sadržina (odgovarajućeg kulturnog nivoa).

Prema mjestu i značaju održavanja manifestacije se mogu izdvojiti kao lokalne, regionalne, nacionalne i međunarodne, a prema dinamici održavanja postoje one koje se održavaju svake godine, ali i svake druge (bijenale), treće (trijenale) itd. Vremenski okvir u kom se odvijaju manifestacije definisan je od jednog do nekoliko, pa i sedam dana. Manifestacije su „važne prilike za društvo, porodicu, pojedinca da izraze svoje identitete, način života, društvene odnose i osjećaje pripadanja “(Getz,1997). Festivali, ne samo da mogu privući posjetioce u mjesto održavanja, već mogu doprinijeti i “kreiranju pozitivnog imidža destinacije, obogatiti turistički doživljaj, te doprinijeti produžetku njihovog boravka” (Baum, Hagen, 1999).Pozitivni uticaju manifestacija,odnosno događaja i festivala na lokalnu zajednicu dobrinosi poboljšanju pozitivne slike i imidža destinacije, podsticaj za razvoj i bolje održavanje postojeće infrastrukture, povećanje ponosa lokalnog stanovništva, ekonomski efekti, davanje prilike za zapošljavanje i volonterizam, identifikacija i promocija lokalne zajednice od regionalnog do međunarodnog nivoa, usmjeravanje mladih i smanjenje stope kriminala i devijantnih aktivnosti u društvu, povećan stepen komunikacije i druženja.

Tabela br. 5 Turistička valorizacija kulturnih manifestacija Elementi turističke valorizacije

REGION

vrijednost položaj i Kulturno turističko turističko Turistička Turistička Turistička Turistička bogatstvo bogatstvo vrijednost vrijednost ambijenta ambijenta dostupnost Umjetnička Umjetnička Posjećenost Opšta turistička turistička Opšta atraktivnost i i atraktivnost opremljenost opremljenost Uklopljenost u Uklopljenost istorijski značaj značaj istorijski prepoznatljivos Mikrolokaciijski Mikrolokaciijski

SJEVERNI 3 3 4 4 3 3 3 3 3 REGION

CENTRALNI 5 4 4 5 4 4 4 5 4 REGION PRIMORSKI 4 4 4 5 4 4 4 4 4 REGION UKUPNO 4 4 4 5 4 4 4 4 4

Izvor: dr Snežana Besermenji

Vrednovanje: ocjena 1 (nedovoljan kvalitet) – nije za turističku prezentaciju; ocjena 2 (kvalitet zadovoljava) – lokalni turistički značaj; ocjena 3 (dobar kvalitet) – regionalni značaj; ocjena 4 (vrlo dobar kvalitet) – širi regionalni značaj; ocjena 5 (odličan kvalitet) – međunarodni turistički značaj.

63

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Na osnovu vrednovanja zaposlenih u kulturnom i turističkom sektoru može se zaključiti da manifestacije imaju odličnu umjetničku vrednost, a prilikom njihove organizacije turistička opremljenost je vrlo dobrog kvaliteta. Njihova turistička prepoznatljivost se odnosina širi region. 6. STANJE KULTURNO TURISTIČKE PONUDE

Da bi se dobio uvid u stanje kulturno-turističke ponude u Crnoj Gori, istraženi su stavovi zaposlenih u kulturnom i turističkom sektoru koji ukazuju na nedostatke, na osnovu kojih je urađen akcioni plan, čijim sprovođenjem će se navedeni nedostaci prevazići (istraživanja su sprovedena tokom maja, juna i jula 2018. godine, ispitivanje je obuhvatalo sedam anektnih upitnika koje su ispitanici popunjavali on-line). KULTURNI SEKTOR

Zaposleni u kulturnom sektoru, koji su odgovorili na ankete, u okviru svog posla se bave istraživanjem, brigom o kolekciji, tumačenjem zbirki muzeja, planiranjem izložbi, obrazovnim programom, apliciranjem za projekte i akvizicijom. Navedeni deo poslova zauzima 69,1%, dok na administracija, finansije i upravljanje osobljem predstavlja 7,3% njihovih poslova. Najmanji deo posla se odnosi na reklame, marketing i odnose sa javnošću, samo 5,9%.

Grafikon Koje od navedenih obaveza su trenutno deo Vašeg posla?

Reklama i marketing 4.4% Odnosi sa javnošću 1.5% Ostake finansijske obaveze 1.5% Administracija 2.9% Upravljanje osobljem 2.9% Planiranje izlozbi 11.8% Obrazovni program 8.8% Tumačenje zbirke muzeja 17.6% Apliciranje za projekte 5.9% Istraživanje 19.1% Akvizicija 4.4% Briga o kolekcijama 19.1%

Zaposleni u kulturnom sektoru su najčešće kustosi 71%, zatim arheolozi 14%, etnolozi 7% i bibliotekari 7%. Značajan procenat od 14% zaposlenih ne govori ni jedan strani jezik, 50% govori engleski, 29% govori engleski i italijanski, a 7% ruski. Zaposleni u sektoru kulture imali su različite stavove o oblicima reklamiranja za privlačenje posjetilaca u njihove ustanove kulture, 43% je imalo stav, da je komunikacija sa ljudima izuzetno važna, 43% da je važna, a 14% nisu imali određen stav. Takođe 57% smatra, da obavještenja koja šalju su izuzetno važna, 36% ima stav da su važna, a 7% nema određen stav. Reklame na društvenoj mreži facebook 50% smatra da su izuzetno važne, 36% da su važne, 7% nema određen stav i 7% da su nevažne. Samo 50% ispitanih ima stav, da je interenet prezentacija opštine izuzetno važna, 43% da je važna, a 7% nema određen stav. Internet prezentaciju turističke organizacije je izuzetno važna za

64

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

57% ispitanih, 36% ima stav da je važna, a 7% nema stav. Internet prezentacija ustanova kultura je izuzetno važna za 64% ispitanih, 21% smatra da je važna, 7%nema određen stav, a 7% ima stav da su nevažne. Samo 43% zaposlenih ima stav da su bilbordi, plakati i reklame izuzetno važne, 36% smatra da su važni, dok 7% smatra nevažne, 7% potpuno nevažne, a 7 % nema određen stav. Reklame i oglase u novinama su za 43% važni, 36% izuzetno važni, a 21% nema određen stav.

Grafikon

Komunikacija sa ljudima (preporuka…0 14 43 43 Obaveštenja, koja se šalju…0 7 36 57 Reklame na facebook-u. 7 7 36 50 Obaveštenje na facebook/Twitter… 7 7 36 50 Internet prezentacija (sajt) opštine ili…0 7 43 50 Internet prezentacija (sajt) turističke…0 7 36 57 potpuno nevažne Internet prezentacija (sajt)… 7 7 21 64 nevažne Bilbordi,posteri,plakati. 7 7 36 43 neodređeno Reklame, oglasi u… 21 0 43 36 važne Prilozi, intervjui u novinama,…0 14 36 50 izuzetno važne TV prilozi, emisije, intervjui. 0 43 57 TV reklame, promotivni spotovi. 0 14 36 50 Lokalne turističke brošure i mape. 0 64 36 Brošure muzeja/galerije. 0 57 43

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Prilozi i intervuji su izuzetno važni za 50% ispitanih, za 36% su važni, a 14% nema određen stav. Za 57% ispitanih TV prilozi, emisije i interjui su izuzetno važni, a za 43% su važne. Promotivni spotovi i TV reklame su za 50% ispitanih izuzetno važne, za 36% su važne, a 14% nema određen stav. Lokalne turističke brošure i mape su izuzetno važne za 36% ispitanih, a važne su za 64%. Brošure muzeja/galerija su važne za 57% ispitanih i izuzetno važne za 43%. Zaposleni u ustanovama kulture su vrednovali i navedene elemente za poboljšanje ponude njihove ustanove. Najveći procenat od 79% je imalo stav da je izuzetno važno, da postoji mogućnost obilaska postavke uz pratnju vodiča, a 21% je imalo stav da je ova ponuda važna. Za poboljšanje ponude, kao izuteno važne 71% zaposlenih je navelo video prikaze-filmove, 29% je imalo stav da je ovaj element ponude važan. Kao elementi za poboljšanje ponude 64% zaposlenih je navelo kao izuzetno važne demonstracije pravljenja replika i suvenira, a 36% kao važne. Takođe, 64% zaposlenih je navelo kao izuzetno važan element za poboljšanje ponude kompjutesku sobu, odnosno istraživacki centar za posjetioce, a 36% je ovu ponudu smatralo važnom. Za pobolšanje ponude kao izuzetno važan element je navelo upotrebu QR kodova (kodovi čijim skeniranjem na svom telefonu dobijate informacije, slike, filmove, linkove ka sajtu ili sl.) samo 57% zaposlenih. Takođe samo 57% je navelo kao izuzeno važne virtualne ture. Bespatnu prateću brošuru flajer, kao element izuzetno važan za poboljšanje ponude je navelo 50% zaposlenih. Za poboljšanje ponude kao izuzetno važan element je 43% zaposlenih navelo mogucnost kupovine suvenira odnosno replika, zatim 43% je navelo mogućnost bavljenja nekom tradicionalnom aktivnošću, takođe 43% je navelo audio pratnju izložbe, odnosno muziku u odredjenim delovima muzeja. Fiksni tač skrin (touch screen) kompjuteri pored eksponata, kao element izuzetno važan

65

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

za poboljšanje ponude je navelo samo 36%, takođe je samo 36% kao izuzetno važne navelo audio ture 36%. Samo 36% je imalo stav da je izuzetno važan element mogućnost kupovine knjiga i CD-a sa detaljnim prikazom izložbe. Mogucnost obilaska muzeja galerije samostalno je od izuzetnog značaka za 29% zaposlenih, paneli sa tekstovima i fotografijama o eksponatu su od izuzetne važnosti za 29% zaposlenih. Samo 21% je kao izuzetno važan elemenat navelo igru „Potraga za blagom “(igra u kojoj u svakoj sledecoj fazi posjetilac svojim izborom odabere sledeci eksponat, koji bi želeo da vidi). Tematske restorane i dječije igraonice, kao elemente poboljšanja ponude je naveo oko 64% zaposlenih. Organizovanje dječijih radionica je 64% zaposlenih smatralo izuzetno važnim i 36% važnim.

Grafikon

Nagradni kvizovi. 0% 29% 36% 36% Dečije igraonice. 21% 14% 14% 50% Tematski restoran u skladu sa muzejskom ponudom 14% 21% 14% 50% Mogućnost kupovine knjiga, CD-a sa detaljnim prikazom izložbi. 0% 21% 21% 57% Mogućnost kupovine suvenira-replika. 0% 14% 29% 57% Demonstracije pravljenja replika, suvenira. 0% 29% 43% 29% Kostiminari animatori,koji oživljavaju istorijske događaje. 0% 14% 29% 57% Mogućnost bavljenja nekom tradicionalnom aktivnošću. 0% 36% 64% Kompjuteska soba-istraživački centar za posetioce. 0% 43% 57% Upotreba QR kodova (kodovi čijim skeniranjem na svom…0% 14% 29% 57% Audio pratnja izložbe (muzika u određenim delovima muzeja). 0% 29% 71% Video prikazi (filmovi). 0% 21% 36% 43% „Potraga za blagom“ (igra u kojoj u svakoj sledećoj fazi …0% 50% 50% Bespatna prateća brošura/flajer. 14% 7% 71% 7% Prenosivi kompjuteri (portable computers). 0%7% 50% 43% Fiksni „ tač skrin (touch screen) kompjuteri pored eksponata. 0% 14% 43% 43% Paneli sa tekstovima i fotografijama o eksponatu. 0% 14% 43% 43% Audio ture/ audio vodiči. 0% 14% 36% 50% Virtuelne ture. 0% 43% 57% Mogućnost obilaska muzeja/galerije samostalno. 0%7% 57% 36% Mogućnost obilaska muzeja/galerije uz pratnju vodiča. 0% 21% 79% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

potpuno nevažne nevažne neodređeno važne izuzetno važne

Današnje ustanove kulture imaju mnogo ciljeva, koje treba da ostvare. Zaštita lokalnog nasleđa je cilj za koji 86% zaposlenih u kulturnom sektoru smatra izuzetno važnim. Interpretacija lokalne istorije ili kulture je zadatak od izuzetne važnosti za 71% ispitanika, kako za lokalne posjetioce, tako i za turiste. Navedeni zadatak je važan za preostalih 29% zaposlenih. Edukacija, kako lokalnih posjetilaca, tako i turista je izuzetno važan zadatak za 64% zaposlenih. Za 36% je važan zadatak samo za lokalne posjetioce, 29% samo za turiste, a 7% zaposlenih je imalo neodređen stav u odnosu na zadatak edukacije turista.

66

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Grafikon

Edukacija turista. 7 29 64

Edukacija lokalnih posetilaca. 0 36 64 potpuno nevažne nevažne Zaštita lokalno nasleđa. 0 14 86 neodređeno

Interpretacija lokalne istorije ili kulture važne 0 29 71 za lokalne posetioce. izuzetno važne Interpretacija lokalne istorije ili kulture 0 29 71 za turiste.

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Naš muzej/galerija je glavna turistička atrakcija u zajednici je stav izuzetno važan odnosno tačan za 43% zaposlenih, za 36% je važan, a 21% nije imalo stav. Zatim stav da kreiraju nove ili specijalne izložbe, da bi privukli turiste 50% smatra izuzetno važan, 50% važan. Stav, da je broj posjetilaca najbolji pokazatelj uspeha muzeja/galerije je 14% smatra izuzetno tačnim, 64% tačnim, 7% nema stav, a 14% ne tačnim. Turistički marketing je uticao, da povećamo pažnju na stvaranje pozitivnog iskustva turistima je stav za koji je 21% zaposlenih izuzetno važan, za 14% važan, a 64% nema stav. Muzej/galerija dobrovoljno učestvuje u turističkim inicijativama 21% zaposlenih smatra izuzetno tačnim, 57% tačnim, međutim 21% nema stav. Saradnja sa lokalnom turističkom organizacijom je izuzetno važan način privlačenja posjetilaca za 43% zaposlenih, za 43% važna, a 14% nema stav. Stav da je partnerstvo sa drugim turističkim atrakcijama važna za privlačenja posjetilaca , 43% zaposlenih smatra izuzetno važno, 43% važnom, i 14% nema stav. Naš muzej/galerija čini ovaj grad boljim mestom za poslovanje smatra izuzetno važnim stavom 43% zaposlenih, važnim 43%, a 14% nema stav. Naš muzej/galerija unapređuje kvalitet života lokalnog stanovništva je stav koji je izuzetno tačan za 43% zaposlenih, za 21% tačan, 21% nema stav, a za 14% ne tačan. Turisti su dobrodošli, jer provode više vremena u muzeju/galeriji nego drugi posjetioci je izuzetno tačan za 21% zaposlenih, tačan za 36%, a 43% nema stav. Turisti pokazuju više interesovanja za izložbe nego lokalni posjetioci za 36% zaposlenih je izuzetno tačan, za 14% tačan, 29% nema stav, za 7% je ne tačan i 14% izuzetno ne tačan. Turisti su ravnodušni prema eksponatima i sadržaju u muzeju/galeriji je stav za koji je 7% zaposlenih smatralo izuzetno tačanim, 21% tačanim, 29% nema stav, 21% smatra ne tačnim i 21% izuzetno ne tačnim. Turisti pokazuju više poštovanja prema osoblju nego lokalni posjetioci 21% samtra izuzetno tačnim, 14% tačnim, 29% nema stav, 21% ne tačnim i 14% izuzetno netačnim.

67

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Grafikon

Lokalni posetioci pokazuju više poštovanja prema… 29 7 50 7 7 Izaziva više štete lokalitetu nego prisustvo lokalnih… 50 29 7 7 7 Remeti napore za konzervaciju. 64 21 7 7 Ometa pravilno očuvanje artefakata. 43 7 21 21 7 Čini muzej/galeriju uzbudljivim mestom za posetu. 0 21 50 29 Šteti atmosferi u muzeju/galeriji. 50 29 7 7 7 Ograničava pristup drugim posetiocima. 50 29 7 14 Stavlja veći pritisak na raspoložive resurse. 0 21 36 14 29 Obezbeđuje nove izvore prihoda. 0 14 50 36

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

potpuno nevažne nevažne neodređeno važne izuzetno važne

Stav prema lokalnim posjetiocima ustanova kultura za 36% zaposlenih je, da je njihova posjeta izuzetno važna u obezbeđivanju prihod, za 50% je važna, 14% nije imalo određen stav. 50% zaposlenih je navelo ustanovu kulture kao uzbudljivo mjesto za posjetu, 29% kao izuzetno važno, međutim 21% nije imalo stav. Za 50% zaposlenih je stav kao ne važne, odnosno netačan, da prisustvo lokalnog stanovništva ograničava pristup drugim posjetiocima i šteti atmosferi u ustanovi kulture, 29% zaposlenih je naveden stav smatra nevažnim. 50% zaposlenih je imalo stav da je potpuno nevažno, odnosno netačno, da turisti više štete lokaliteu nego lokalno stanovništvo, 29% je smatralo nevažno, a 7% izuzetno važno. Stav da lokalno stanovništvo ima više poštovanja prema lokalitetu označilo kao neodređeno 50%, samo 7% je označilo ovaj stav kao izuzetno važan, a 7% kao važan. Zadatak konzervacije ne štete posjetioci imalo je 64% ispitanika, međutim 7% je smtralo da izuzetno štete, a 7% da štete. Stav da posjetioci remete očuvanje artefakta je smatralo potpuno nevažnim, odnosno netačnim 43% zaposlenih, 7% netačnim, međutim, 7 % je smatralo izuzetno važnim, odnosno izuzetno tačnim, a 21% tačni

TURISTIČKI SEKTOR

Zaposleni u turističkom sektoru, koji su odgovorili na ankete zaposleni su u turističkim organizacijama, javnim preduzećima i turističkim agencijama. Na pitanje, koji segment u turizmu Crne Gore smatraju najvažnijim, kao najvažniji izdvojili su kupališni turizam (16%), zatim planinski (13,6%) i avanturistički (13,6%), a zatim kulturno-obrazovni (10,9%) i eko-turizam (10,9%).

68

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Prema Vašem mišljenju, koji su najvažniji segmenti tu u turizmu Crne Gore?

avanturistički 13.6% lovni 2.7% eko-turizam 10.9% kongresni 1.8% hodočasnički 3.6% kongresni 3.6% sportsko-rekreativni 8.2% planinski 13.6% manifetsacioni 6.4% zdravstveni 8.2% kulturno-obrazovni 10.9% primorski (kupališni) 16.4%

Stav da je arhitektura interesantna imalo je 62,5% zaposlenih u turizmu, 28% nije imalo stav, 12,5% se nije složilo sa ovim stavom i 4,4% se uopšte nije složilo. Veliki procenat zaposlenih u turizmu 41,7% nema stav o tome da je kulturna ponuda bogata i raznovrsna, 25% se složilo sa ovim stavom i 8,3% se u potpunosti složilo. Međutim, 28% se nije složilo sa navedenim stavom, a 8,3% se uopšte nije složilo. Stav da je kulturna ponuda intersantna imalo je 37,5% zaposlenih, 12, 5% se u potpunosti složilo, 29,2% nije imalo stav, 12,5% se nije složilo, a 12,5% se uopšte nije složilo.

69

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Grafikon

U gradu je dostupan turistički-informativni centar. 4.28.3 41.7 16.7 29.2 O gradu se vrši dovoljna turističa promocija, kao… 20.8 16.7 20.8 29.2 12.5 U ugostiteljskoj ponudi zastupljena su domaća…4.2 29.2 16.7 37.5 12.5 Ugostiteljska ponuda je raznovrsna. 4.20 25.0 54.2 16.7 U gradu postoje adekvatni objekti za smeštaj turista. 4.20 29.2 45.8 20.8 Uređenost geada je izuzetna (pristupačnost, izgled,… 8.3 12.5 37.5 29.2 12.5 Manifestacije kulture mogu da zadovolje…4.24.2 25.0 45.8 20.8 Manifetsacije kulture su dobro posećene. 4.28.3 33.3 37.5 16.7 Manifestacije kulture su atraktivne za posetioce. 8.3 8.3 29.2 29.2 25.0 U gradu se održava dovoljan broj manifestacija. 16.7 12.5 16.7 37.5 16.7 Grad ulaže i održava kulturno-istorijske… 25.0 12.5 45.8 0 16.7 Ima dovoljno kulturno-istorijskih znamenitosti… 8.3 16.7 16.7 54.2 4.2 Kulturno-istorijske znamenitosti su uređene za… 12.5 8.3 50.0 25.0 4.2 Muzeji i galerije su dovoljno atraktivni za turiste. 12.5 16.7 37.5 25.0 8.3 Muzeji i galerije su bogati raznovrsnim sadržajima. 12.5 12.5 25.0 45.8 4.2 Kulturna ponuda je interesantna. 4.2 16.7 29.2 37.5 12.5 Kulturna ponuda je bogata i raznovrna. 4.2 20.8 41.7 25.0 8.3 Arhitektura je intersantna. 4.2 12.5 62.5 20.8 0

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

uopšte se ne slažem ne slažem se niti se slažem niti se ne slažem slažem se u potpunosti se slažem

Sa stavom da su muzeji i galerije bogati raznovrsnim sadržajima u potpunosti se složilo 4,2% zaposlenih, 45,8% se složilo, 12,5% se uopšte nije složilo, 12,5% se nije složilo, a 25% nema stav. Zatim sa stavom, da su muzeji i galerije atraktivni za turiste složilo se 25%, a veoma se složilo 8,3%zaposlenih. Međutim, veoma visok procenat 37,5% nije imalo stav, 6,7% se nije složilo, a 12,5% se uopšte nije složilo sa navedenim stavom. Takođe veoma visok procenat zaposlenih 50% nije imalo stav o uređenosti kulturno-istorijskih spomenika za posjete, 25% se složilo sa ovim stavom, a 4,2% se veoma složlo. Sa navedenim stavom se nije složilo 8,3%, a uopšte se nije složilo 12,5% zaposlenih u turističkom sektoru. Sa stavom da ima dovoljno kulturno istorijskih znamenosti složilo se 54,2% zaposlenih, a veoma se složilo 4,2%. Međutim, 16,7% se nije složilo, 8,3% se uopšte nije složilo i 16,7% nije imalo stav. Na stav da grad ulaže i održava kulturno-istorijske spomenike 45,8% zaposlenih nije imalo stav, 16,6% se u potpunosti složilo sa ovim stavom, a 25% se uošte ne slaže i 12, 5% se ne slaže. 37,5% se složilo sa stavom da se u gradu održava dovoljan broj manifestacija, a 16,7% se u potpunosti slaže. Sa navedenim stavom se uopšte ne slaže 16,7% zaposlenih, a ne slaže se 12,5%. Manifestacije kulture su atraktivne za posjetioce slaže se 29,2%, a 25% se u potpunosti slaže. 29,2% zaposlenih na naveden stav nema stav, 8,3% se ne slaže i 8,3% se uopšte ne slaže. Sa stavom da su manifestacije dobro posećene ne slaže se uopšte 4,2%, ne slaže se 8,3% zaposlenih, u potpunosti se slaže 16,7%, a 37,5% se slaže. Za stav da manifestacije kulture mogu da zadovolje interesovanja mnogih ljudi 45,8% zaposlenih se složilo, u potpunosti se složilo 20,8%, međutim 25% nema stav, a 4,2% se uopšte ne slaže i 2% se ne slaže. Stav da je uređenost grada izuzentna (pristupačnost,

70

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

izgled, higijenski uslovi), 37,5% nema stav, a 29,2% se slaže i 12,5% se u potpunosti slažem. Međutim, 8,3% se uopšte ne slaže, a 12,5% se ne slaže. 45,8% smatra da u gradu postoje odgovarajući smještaji za turiste, 20,8% se u potpunosti slaže, ali sa ovim stavom se uopšte ne slaže 4% i 29,2% nema stav. 54,2% se slaže sa stavom da je ugostiteljska ponuda raznovrsna, 16,7% se upotpunosti slaže, 25% nema stav, a 4% se uopšte ne slaže. Sa stavom da je u ugostiteljskoj ponudi zastupljena domaća hrana i pića 37,5% se slaže, 12,5% se u potpunosti slaže, 4,2% se uopšte neslaže, 29,2% se ne slaže i 16,7% nema stav. Da se o gradu vrši dovoljna turističa promocija, kao destinaciji kulturnog turizma, 29,2% zaposlenih se slaže, 12,5% se u potpunosti slaže, 20,8% uopšte se ne slaže, 16,7% se ne slaže i 20,8% nema stav. U gradu je dostupan turistički-informativni centar, sa ovim stavom 4,2% se u opšte ne slaže, 8,3% se ne slaže, 41,7% nema stav, 16,7% se slaže, a u potpunosti se slaže 29,2%.

MANIFESTACIJE IZ OBLASTI KULTURE

Zaposleni u sektoru kulture i sektoru turizma su u anketama izrazili svoj stav prema manifestacijam iz oblasti kulture. Sa stavom da manifestacije iz oblasti kulture imaju veliki značaj za upoznavanje lokalne kulture u potpunosti se složilo 56% zaposlenih, 28% se složilo, a 17% nije imalo stav. Takođe, stav da manifestacije iz kulture imaju veliki značaj za upoznavanje lokalnih običaja u potpunosti se složilo 61% zaposleni, 22% se složilo, a 17% nije imalo stav. Zatim sa stavom, da je sadržaj programa manifestacija iz oblasti kulture izuzetno bogat i raznovrstan, u popunosti se složilo 22%, složilo se 11%, nema stav 39%, a u potpunosti se nije složilo 17% i nije se složilo 11%. Sa stavom, da su učesnici manifestacija iz oblasti kulture kvalitetni interpretatori, u potpunosti se složilo 56% zaposlenih, 22% se složilo, 11% nije imalo stav, a 11% se uopšte nije složilo.

Grafikon

71

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Higijenska ispravnost vode, hrane i pića je na visokom nivou. 11% 11% 11% 33% 33%

Bezbednost posetioca manifestacije je na visokom nivou. 17% 0% 28% 33% 22%

Higijena prostora na kojema se održavaju manifestacije je 0% 17% 44% 33% 6% izuzetna. Postoje turistički informativni centri, pultovi i sajtovi na kojima se 6% 39% 28% 6% 22% mogu dobiti sve potrebne informacije o manifestacijama iz… Prostor na kojem se održava manifestacija nije opterećen tezgama 17% 11% 28% 33% 11% za prodaju hrane, pića i suvenira.

Prilazni putevi do mesta su kvalitetni i sigurni. 6% 28% 28% 39% 0%

Posetioci manifestacija uživaju u ambijentu. 6% 11% 33% 33% 17%

Uređenost prostora na kojem se održavaju manifestacije je 11% 22% 33% 33% 0% izuzetna Manifestacije iz oblasti kulture omogućuju turistima, da dožive 6% 11% 6% 6% 72% nešto novo. Manifestacije iz oblasti kulture doprinose upoznavanju i 11%0%11% 22% 56% komunikaciji lokalnog stanovništva i turista.

Učesnici manifestacija iz oblasti kulture su kvalitetni interpretatori. 17% 11% 28% 39% 6%

Sadržaj programa manifestacija iz oblasti kulture je izuzetno bogat 17% 11% 39% 11% 22% i raznovrstan. Manifestacije iz oblasti kulture imaju veliki značaj za upoznavanje 0% 17% 22% 61% lokalnih običaja. Manifestacije iz oblasti kulture imaju veliki značaj za upoznavanje 0% 17% 28% 56% lokalne kulture.

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

uopšte se ne slažem ne slažem se niti se slažem niti se ne slažem slažem se u potpunosti se slažem

Manifestacije iz oblasti kulture doprinose upoznavanju i komunikaciji lokalnog stanovništva i turista je stav sa kojim se u potpunosti složilo 56% zaposlenih, 22% se složilo, 11% nije imalo stav, a 11% se uopšte nije složilo. Sa stavom da posetioci manifestacija uživaju u ambijentu se u potpunosti složilo 17%, a 33% se složilo, 33% nije imalo stav, 11% se nije složilo, 6% se uopšte nije složilo. Zatim sa stavom, da su prilazni putevi do mjesta gdje se održavaju manifestacije kvalitetni i sigurni složilo se 39% zaposlenih, 28% nije imalo stav, a 28% se nije složilo i 6% se uopšte nije složilo. Da prostor na kojem se održava manifestacija nije opterećen tezgama za prodaju hrane, pića i suvenira je stav sa kojim se u potpunosti složilo 11% zaposleni%, 33% se složilo, 28% nije imalo stav, 11% se nije složilo, a 17% se uopšte nije složilo. Sa stavom da postoje turistički informativni centri, pultovi i sajtovi na kojima se mogu dobiti sve potrebne informacije o manifestacijama iz oblasti kulture se nije složilo 39% zaposleni, 6% se uopšte nije složilo, 28% nema stav, 6% se složilo, a 28% se u potpunosti složilo. Zatim sa stavom da je higijena prostora na kojema se održavaju manifestacije izuzetna složilo se 33% zaposlenih, 6% se u potpunosti složilo, 17% se nije složilo, a 44% nema stav. Bezbjednost posjetioca manifestacije je na visokom nivou je stav sa kojim se složilo 33% zaposlenih, 22% se u potpunosti složilo, 17% se uopšte nije složilo, a 28% nema stav. Zatim sa stavom, da je higijenska ispravnost vode, hrane i pića je na visokom nivou se u potpunosti složilo 33% zaposlenih, 33% se složilo, 11% nema stav, 11% se ne slaće i 11% se uopšte ne slaže.

NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA

72

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Zaposleni u sektoru kulture i turizma su upoznati sa sadržajem i značajem pojma nematerijalnog kulturnog nasleđa je stav sa kojim se 57% u potpuno složilo, 29% se složilo, a 14% nije imalo stav. 57% zaposlenih se u potpunosti slaže sa stavom da poznaje nematerijalno kulturno nasleđe svog kraja, 29% se slaže, a 14% nema stav. Ponosan sam na nematerijalno kulturno nasleđe mog kraja je stav sa kojim se u potpunosti slaže 71% zaposlenih, 14% se slaže, 14% nema stav. 71% zaposlenih se u potpunosti slaže sa stavom da nematerijalno kulturno nasleđe u njihom kraju posjeduje značajan potencijal za razvoj turističke ponude, 14% se slaže, a 14% nema stav. Implementacija nematerijalnog kulturnog nasleđa u turističku ponudu, povećalo bi turističku privlačnost mog kraja je stav sa kojim se u potpunosti slaže 57% zaposlenih, 14% se slaže, 14% nema stav. Sa stavom da nematerijalno kulturno nasleđe može postati konkurentska prednost mog kraja, kao turističke destinacije u potpunosti se složilo 29% zaposlenih, složilo se 57%, a 14% nema stav.

Grafikon

Svest i znanje naše lokalne zajednice o raznovrsnosti i značaju našeg nematerijalnog kulturnog nasleđa u 14% 14% 29% 14% 29% turističkoj ponudi je nezadovoljavajuć.

U mom zavičaju je prepoznat potencijal nematerijalnog 14% 29% 14% 29% 14% kulturnog nasleđa i koristi se u turističkoj ponudi.

Smatram, da će se implementacijom nematerijalnog kulturnog nasleđa, u turističkoj ponudi, doprineti njenoj 14% 14% 71% promociji i zaštiti.

Nematerijalno kulturno nasleđe mog kraja je značajan deo 14% 43% 43% mog kulturnog identiteta.

Nematerijalno kulturno nasleđe može postati konkurentska prednost mog kraja, kao turističke 14% 57% 29% destinacije. Implementacija nematerijalnog kulturnog nasleđa u turističku ponudu, povećalo bi turističku privlačnost mog 14% 14% 14% 57% kraja.

Nematerijalno kulturno nasleđe mog kraja, poseduje 14% 14% 71% značajan potencijal za razvoj turističke ponude.

Ponosna/an sam na bogatstvo nematerijalno kulturno 14% 14% 71% nasleđe mog kraja.

Poznajem nematerijalno kulturno nasleđe mog kraja. 14% 29% 57%

Upoznat/a sam sa sadržajem i značajem pojma 14% 29% 57% nematerijalnog kulturnog nasleđa.

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

uopšte se ne slažem ne slažem se niti se slažem niti se ne slažem slažem se u potpunosti se slažem

Nematerijalno kulturno nasleđe mog kraja je značajan dio mog kulturnog identiteta je stav sa kojim se u potpunosti složilo 43% zaposlenih,složilo se 43%, 14% nema stav. 71% zaposlenih se u potpunosti slaže sa

73

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

stavom da će se implementacijom nematerijalnog kulturnog nasleđa, u turističkoj ponudi, doprinijeti njenoj promociji i zaštiti, 14% se slaže, 14% nema stav. U mom zavičaju je prepoznat potencijal nematerijalnog kulturnog nasleđa i koristi se u turističkoj ponudi je stav sa kojim se u potpunosti složilo 14% zaposlenih, 29% se slaže,14% nema stav, 29% se ne slaže, a 14% se uopšte neslaže.

Grafikon

Usmeno stvaralaštvo 14% 43% 29% 14% Znanja 14% 14% 29% 29% 14% Jezik 14% 14% 14% 43% 14% Igre i festivali 14% 43% 43% Kuhinja 14% 14% 57% 14% Osobe i događaji 14% 14% 14% 29% 29% Verske procesije 14% 29% 29% 14% 14% Rukotvorine 14% 29% 29% 29% Zanati 29% 29% 29% 14% Plesovi i pevanje 29% 43% 29% Običaji 14% 43% 43%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

izuzetno mala mala niti mala niti velika velika izuzetno velika

Turistička atraktivnost običaja u mom kraju je izuzetno velika za 43% zaposlenih, velika za 43% i 14% nema stav. Turistička atraktivnost plesova i pjevanja u mom kraju je izuzetno velika za 29% zaposlenih, velika za 43%, a nema stav 29%. Turistička atraktivnost zanata u mom kraju je izuzetno velika za 14% zaposlenih, velika za 29%, stav nema 29%, a za 29% mala. Turistička atraktivnost rukotvorina u mom kraju je izuzetno velika za 29% zaposlenih, velika za 29%, stav nema 29%, a za 14% je mala. Vjerske procesije su turistički atraktivne u njihovom kraju je izuzetno velika za 14% zaposlenih, velika za 14%, stav nema 29%, za 29% mala, izuzetno mala za 14%. Turistička atraktivnost osoba i događaja u mom kraju je izuzetno velika za 29% zaposlenih, velika za 29%, stav nema 14%, mala za 14% i izuzetno mala za 14%. Za 14% zaposlenih kuhinja u njihovom kraju ima izuzetno veliku atraktivnosti, velika za 57%, 14% nema stav, a za 14% izuzetno mala. Turistička atraktivnost igre i festivala u mom kraju je izuzetno velika za 43% zaposlenih, velika za 43%, stav nema 14%. Jezik u mom kraju je turistička atraktivnost je izuzetno velika za 14% zaposlenih, velika za 43%, stav nema 14%, a za 14% je mala i za 14% izuzetno mala. Znanje i usmeno stvaralaštvo je izuzetno atraktivno za 14% zaposlenih, a atraktivna za 29%

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

74

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Glavni nedostaci razvoja kulturnog turizma su:

 U sektoru kulture, nijesu u dovoljnoj mjeri primijenjene savremene tehnološke mogućnosti;  U sektoru kulture, zaposleni nedovoljno poznaju savremene tehnološke mogućnosti;  Veoma nezadovoljavajući odnos sa javnošću i nedovoljna marketing aktivnost;  Zaposleni u sektoru kulture imaju pozitivan stav prema turistima, ali još uvijek postoji manji procenat zaposlenih koji imaju negativan stav prema turistima i ne govore ni jedan strani jezik;  Uglavnom, zaposleni u sektoru kulture smatraju da kulturna baština u svom naselju i svom kraju predstavlja turističku atrakciju, ali postoji značajan procenat zaposlenih koji nema stav;  Značajan procenat lokalnog stanovništva nije upoznato sa kulturnom baštinom;  U turističkom sektoru nisu upoznati sa kulturnom ponudom ili smatraju da je nema;  U turističkom sektoru značajan procenat zaposlenih nije upoznat sa vrijednostima kulturnog nasljeđa;  Gradovi se nedovoljno promovišu kao destinacije kulturnog turizma;  Kulturna dobra se ne održavaju;  Potencijal nematerijalnog kulturnog nasljeđa nije dovoljno prepoznat i ne koristi se u turističkoj ponudi;  U nekim gradovima nije dostupan turistički-informativni centar;  U ugostiteljskoj ponudi je nedovoljno zastupljena domaća hrana i piće;  Kulturnu baštinu ne prate uslužne pogodnosti;  Manifestacije iz kulture imaju veliki značaj za upoznavanje lokalne kulture i običaja, ali nisu dovoljno zastupljene;  Pristup, ambijent i higijena prostora na kojim se dešavaju manifestacije kulture, nije uvijek zadovoljavajući;  Turistički informativni centri, pultovi i sajtovi na kojima se mogu dobiti sve informacije o manifestacijama nijesu dovoljno zastupljeni.

7. SWOT ANALIZA

SWOT analiza predstavlja analitičku metodu, kojom se definišu kritični faktori, koji imaju najveći uticaj na poslovanje na tržištu. Ona se obavlja kroz matricu koju čine četiri polja: Strengths- Snage, Weaknesses- Slabosti, Opportunities-Šanse, Threats - Prijetnje. Početna slova ovih elemenata na engleskom jeziku, daju naziv ove metode – SWOT. Snage predstavljaju pozitivne, a slabosti negativne unutrašnje faktore. Šanse predstavljaju pozitivne, a prijetnje negativne spoljašnje faktore.

SWOT analiza će poslužiti za razumijevanje trenutnog stanja razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori i definisanje strategije, koju treba primijeniti, da bi se postigao željeni razvoj kulturnog turizma u Crnoj Gori. Ova analiza će omogućiti, da se efikasnije koristi kulturna baština Crne Gore, da se unaprijedi razvoj kulturnog turizma, da se otkriju nove mogućnosti i iskoriste postojeće šanse, da se analizira konkurencija i da se kreira akcioni plan za razvoj kulturnog turizma u Crnoj Gori. Da bi SWOT analiza bila uspješna, treba realno navesti slabosti i šanse, zatim analiza mora biti precizna uz izbjegavanje uopštavanja, kao i da bude fokusirana na kulturni turizam kao segment turističke ponude Crne Gore.

Tabela br. 6 Matrica SWOT analize

75

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

SNAGE SLABOSTI  Crna Gora i turistička regija, kojoj pripada je  Nedovoljna povezanost kulture i turizma; jedna od vodećih u Svijetu (Mediteran);  Nepostojanje definisane kulturne ponude  Značajna kulturna tradicija i bogata kulturna Crne Gore; baština, koje prate istoriju prostora na kojem se  Nedostatak strategije; nalazi Crna Gora;  Loši sanitarni i higijenski uslovi;  Kulturna dobra iz različitog istorijskog perioda i  Nedovoljno znanje stranih jezika, pogotovo u različitim umjetničkim stilovima su njemačkog; zastupljena u svim gradskim naseljma;  Nedovoljan stručni kadar;  Svi turistički proizvodi mogu biti obogaćeni i  Nezadovoljavajuće stanje reparacije; kulturnim turizmom, čime se može produžiti  Nedovoljan redovni monitoring i održavanje; boravak turista;  Nedovoljna signalizacija i putokazi za  Kulturna dobra predstavljaju mješavinu kulturna dobra kao i konfuzan saobraćaj; različitih kultura, jer se na ovim prostorima  Nije dovoljno dobra turistička infrastruktura; susreću Hrišćanstvo i Islam;  I pored razvoja turizma, kao privredne  Razvoj kulturnog turizma u Crnoj Gori bi djelatnosti sa značajnim ekonomskim omogućio prisustvo turista tokom cijele godine; efektima,značajan dio stanovništva ima  Preduzetnička aktivnost u stvaranju; nizak životni standard;  Prelazak na tržišnu ekonomiju;  Neadekvatna promocija kulturnog nasljeđa;  Nepostojanje terorističkih napada;  Nedovoljna upoznatost lokalnog  UNESCO je određena kulturna dobra uvrstiou stanovništva sa vrijednostima kulturnog svoju listu i na taj način podigao međunarodnu nasljeđa; svijest o kulturnom nasljeđu Crne Gore;  Nedovoljna javna svijest o vrijednostima  Crna Gora je formirala svoju Tentativnu listu; kulturnog nasljeđa;  Postojanje turističke infrastrukture;  Slaba obaviještenost turista o kulturnom  Održavanje kulturnih manifestacija; nasljeđu Crne Gore;  Gostoljubivost stanovništva;  Nedovoljna ulaganja u razvoj kulturnog  Klima; turizma;  Prirodno okruženje;  Sezonska koncentacija prometa turista;  Sprovođenje ekološkog očuvanja okruženja;  Sakralni objekti nisu uvek otvoreni;  Razvijen kupališni i sportsko rekreativni  U sektoru kulture zaposleni nedovoljno turizam; poznaju savremene tehnološke mogućnosti;  Stvaranje uslova za uvođenje evropskih standarda;  U sektoru kulture nisu u dovoljnoj mjeri primijenjene savremene tehnološke mogućnosti;  U sektoru kulture je nedovoljna marketinška aktivnost;  Potencijal nematerijalnog kulturnog nasljeđa nije dovoljno prepoznat i malo se koristi u turističkoj ponudi;  U ugostiteljskoj ponudi je nedovoljno zastupljena domaća hrana i piće,kao značajan elemenat folklornog nasljeđa; ŠANSE PRIJETNJE

76

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

 Sve veći značaj kulturnog turizma;  Loš rad komunalne službe;

 Dalji razvoj turističke potražnje;  Kulturna dobra se nedovoljno održavaju;

 Kulturne rute;  Blizina konkurentnih kulturnih dobara u susjednim zemljama;  Razvoj turizma, kao grane koja zauzima sve značajnije mesto u privredi Crne Gore;  Veća turistička ekspanzija susjednih zemalja, prije svega Hrvatske;  Poboljšanje kvaliteta usluge;  Ograničena ulaganja države i lokalnih vlasti;  Uključivanje Crne Gore u turističke ture, koje obuhvataju region Balkana i šire;  Slaba profitabilnost;

 Razvijanje sve veće svijesti kod vlasti o potencijalu kulturnog nasljeđa Crne Gore;  Slaba informisanost turista;

 Dobra saobraćajna povezanost većih gradskih  Nedovoljna ulaganja; naselja u državi, kao i u regionu;

 Sve je veći procenat mladih koji putuju i obilaze kulturna dobra;

Izvor: dr Snežana Besermenji

77

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

8. USKLADJENOST SA SREDNJOROČNIM PROGRAMOM RADA VLADE DO 2020 G.

PRIORITET 1: Crna Gora – država ekonomskog razvoja i novih radnih mjesta

Veza sa razvojem proizvoda kulturnog turizma

Ključne mjere /indikatori uspjeha Ciljevi KLJUČNE OBAVEZE OBAVEZE NAPOMENA

2019 2020

1. Unaprijediti poslovni 1.1. Obezbijedićemo Povecanje % Povecanje % Utvrđivanje % od sredstava za Aktivno očuvanje ambijentalnih ambijent radi poboljšanja podršku malim i srednjim iskorišcenosti iskorišcenosti podršku subjektima koji razvijaju vrijednosti koje se prvenstveno konkurentnosti preduzecima i sredstava namijenjenih sredstava namijenjenih za biznis baziran na održivom odnosi na obnovu i adaptaciju privrede i poslovanja preduzetnicima pružanjem za podršku privrednim podršku privrednim korišćenju materijalnih i objekata I prostora tradicionalne klastera uz povećanje neophodnih informacija o subjektima kroz subjektima kroz zaposlenosti uspješnijem korišćenju pojedinačne programe pojedinačne programe nematerijalnih kulturnih dobara arhitekture u ruralnim i mjera podsticaja i razvoja podsticanja podsticanja u funkciji kulturnog turizma – ambijentalnim cjelinama (ANEKS poslovanja (MEK) razvoja biznisa razvoja biznisa prvenstveno za razvoj proizvoda II) prema strogim konzervatorskim koji su utvrđeni programima. principima.

Objekti tradicionalne arhitekture treba da postanu dominanatan 1.2. Obezbijedićemo Obezbijeđena kreditna Obezbijeđena kreditna Nova kreditna linija za obnovu oblik turističkog smještaja u unapređenje postojećih, podrška podrška nepokretnih kulturnih dobara u vangradskim zonama (primjer kreiranje novih programa I posredstvom IRF-a, po posredstvom IRF-a, po funkciji kulturnog turizma, a Francuske) naročito u cjelinama realizacija kreditnih linija u cilju povoljnim povoljnim koja su osnov za pokretanje podsticanja i razvoja biznisa uslovima u iznosu od 140 uslovima u iznosu od 140 kakve predstavljaju zaleđe Boke (MEK) miliona eura miliona eura biznisa – pružanje smještaja i Kotorske i Primorja, Prostor NP pratećih aktivnosti. Skadarsko jezero sa zaleđem, Durmitorsko područje, područja

nacionalnoh parkova.

78

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Veza sa razvojem proizvoda kulturnog turizma

Ključne mjere /indikatori uspjeha Ciljevi KLJUČNE OBAVEZE OBAVEZE NAPOMENA

2019 2020

Turistički smještaj u objektima tradicionalnog graditeljstva može biti u pojedinačnim domaćinstvima ili u tzv. disperznim hotelima (primjer Šibenik-Staro gradsko jezgro) gdje se sa jedne recepcije upravlja smještajnim jedinicama organizovanim na širem području.

1.3. Doprinijećemo Povećan broj podržanih Povećan broj podržanih Podrška subjektima koji rade na unapređenju privrednih privrednih razvoju, obnovi i očuvanju konkurentnosti tradicionalnih zanata koji se prerađivačke industrije, subjekata za 30% u subjekata za 50% u nalaze na listi nematerijalne kroz tehnološku odnosu na 2018. g. odnosu na 2018.g. modernizaciju, inovativnost kulturne baštine na prioritetnim i razvoj zanatstva (MEK) kulturno turističkim rutama.

1.4. Očuvaćemo Učešće bruto investicija Učešće bruto investicija u Razviti stimulativni poreski Zahtjevni, spori i skupi konkurentan i razvojno u BDP-u na nivou od oko BDP-u na sistem sa obezbjeđivanjem konzervatorski postupci na stimulativan poreski sistem 20% vidljive podrške subjektima koji objektima tradicionalnog (MIF) nivou od oko 20% razvijaju biznis zasnovan na graditeljstva zahtijevaju posebne obnovi I korišćenju I turističkoj poreske olakšice kojima će biti valorizaciji kulturnih dobara. favorizovane aktivnosti na obnovi vrijednih primjera objekata i cjelinai prostora tradicionalne

79

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Veza sa razvojem proizvoda kulturnog turizma

Ključne mjere /indikatori uspjeha Ciljevi KLJUČNE OBAVEZE OBAVEZE NAPOMENA

2019 2020

arhitekture u funkciji kulturnog turizma i očuvanja ambijentalnih vrijednosti Crne Gore koje su ključne za razvoj kulturnog turizma .

1.5. Unaprijedićemo razvoj Realizacija programa Realizacija programa klastera kroz jačanje finansijske I tehničke finansijske I tehničke kapaciteta postojećih podrške/ Broj podržanih podrške/ Broj podržanih klastera i formiranje novih klastera – do 10 klastera – do 10 (MEK)

1.6. Omogućićemo Izrađena internet 10% rast broja posjeta Promovisanje vrijednosti Crne nacionalno i međunarodno stranica internet stranici Gore kao destinacije kulturnog promovisanje Crne Gore turizma. kroz razvoj nacionalnog nationbrand.me/ brenda (MEK) broj posjeta internet stranici

1.7. Stvorićemo uslove za Praćenje i puna primjena Povećanje opšte stope Preduslovi za unapređenje Programe razvoja kulturnog unapređenje poslovnog zakona zaposlenosti 48% poslovnog ambijenta i turizma mogu se donositi na ambijenta koji će biti pokretanje biznisa u kulturnom nivou prijemčiv za ulaganja, Povećanje opšte stope turizmu u 2019. godini investicije i razvoj biznisa i radne aktivnosti iznad - Lokalne zajednice, tako stvoriti prostor za - Odredjivanje nosioca razvoja - dvije ili više lokalnih zajednica, otvaranje radnih mjesta i kulturnog turizma Crne gore; - Na regionalnom nivou

80

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Veza sa razvojem proizvoda kulturnog turizma

Ključne mjere /indikatori uspjeha Ciljevi KLJUČNE OBAVEZE OBAVEZE NAPOMENA

2019 2020

zapošljavanje, veću 55%. Smanjenje opšte - Određivaje nosioca razvoja fleksibilnost, mobilnost na stope nezaposlenosti kulturnog turizma u lokalnim tržištu rada, zaštitu i zajednicama – Radnih grupa Priorotetni projekti treba da sigurnost zaposlenih anketna stop (prosječna) - Donošenje Programa za budu: radnika kao i smanjenje ispod 15% razvoj kulturnog turizma neformalne zaposlenosti i lokalnih zajednica; - Formiranje kulturno turističe suzbijanje rada na crno - Definisabje projekata za rute “Kroz Crnu Goru” u trajnju (MRSS) razvoj kulturno-turističkih 5-7 dana i turistička valorizacija proizvoda ključnih segmenata kulturne baštine koja reprezentuje atraktivnost zemlje, njene U 2020. godini – razvoj kulturno istorijske i prirodne proizvoda vrijednosti;

2. Realizacija aktivnostiu 2.1. Promovisaćemo Broj preduzeća koja Trend rasta iskorišćenosti Promocija i jačanje domaćih cilju jačanja ekonomskog domaću privredu kroz sprovodi programe domaćih proizvoda i proizvoda koji se nalaze na patriotizma promociju domaćih Promocije domacih usluga spisku nematerijalne kulturne proizvoda i usluga, uz proizvoda i usluga u baštine uz strogu kontrolu snažno jačanje ekonomskog funkciji izgradnje patriotizma (MEK) nacionalnog brenda autentičnih vrijednosti ekonomskog patriotizma

3. Podrška 3.1. Unaprijedićemo Poboljšanje indeksa Poboljšanje indeksa Razvoj kulturnog turizma čija je ravnomjernom razvoju politiku regionalnog razvijenosti i razvijenosti i okosnica očuvani ambijent sa jedinica lokalne razvoja, s posebnim konkurentnosti posebno konkurentnosti posebno očuvanim segmentima kulturne samouprave fokusom na podršku manje manje manje baštine predstavlja značajnu razvijenim jedinicama razvijenih jedinica razvijenih jedinica lokalne lokalne samouprave (MEK) lokalne samouprave samouprave šansu za unapređenje razvoja

81

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Veza sa razvojem proizvoda kulturnog turizma

Ključne mjere /indikatori uspjeha Ciljevi KLJUČNE OBAVEZE OBAVEZE NAPOMENA

2019 2020

manje razvijenih jedinica lokalne samouprave u kojima je očuvan tradicionalni graditeljski fond i vidljivije prezentirana nematerijalna kulturna baština.

4. Stvaranje uslova za 4.1. Unaprijedićemo i Uložiti najmanje 15 Uložiti najmanje 15 Razvoj kulturnog turizma otvara veće zapošljavanje, finansijski ojačati mjere miliona eura miliona eura prostore za zapošljavanje i povećanje radne aktivne politike aktivne mjere aktivne mjere samozapošljavanje stanovništva aktivnosti i mobilnosti zapošljavanja kako bi se Programi i ciljne grupe će Programi i ciljne grupe će usmjerenog na turističku radnika, te smanjenje ubrzalo usklađivanje se definisati prema se definisati prema nesklada između ponude i tražnje na tržištu potrebi tržišta rada potrebi tržišta rada valorizaciju tradicionalnog ponude i tražnje rada (MRSS) građevinskog fonda kojim raspolažu naročito u zonama gdje je sve izraženenija disproporcija između ponude i tražnje (Durmitorsko područje, Skadarsko jezero,).

Aktivna mjera za 2020. godinu: Pilot projekti turističke valorizacije vrijednih grupacija tradicionalne arhitekture u svakom od regiona kao nosioca, uzora i smjernica za dalje, individualne projekte podržane aktivnim mjerama za zapošljavanje. Iznos : 2 miliona eura

82

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Veza sa razvojem proizvoda kulturnog turizma

Ključne mjere /indikatori uspjeha Ciljevi KLJUČNE OBAVEZE OBAVEZE NAPOMENA

2019 2020

4.2. Unaprijedićemo 2.500 lica uključeno u 3.000 lica uključeno u UIključivanje mladih u aktivnosti zapošljavanje mladih kroz programe programe kao pod 4.1. kontinuirano prilagođavanje mjera koje obezbjeđuju kvalitetan prelazak iz svijeta obrazovanja u svijet rada (MRSS) 4.3. Razvijaćemo programe 500.000 eura Zavod za 500.000 eura Zavod za Podrška za posebno osjetljive podrške za posebno osjetljive zapošljavanje CG zapošljavanje CG kategorije nezaposlenih lica sa kategorije nezaposlenih lica uključivanjem u aktivnosti kao (dugotrajno nezaposlena, žene, Najmanje 100 novih Najmanje 100 novih mikro pod 4.1. osobe sa invaliditetom) kako mikro biznisa biznisa bi stekli znanja I vještine potrebne tržištu i dobili zaposlenje (MRSS)

4.5. Razvijaćemo programe Uključeno najmanje 300 Uključeno najmanje 500 Programi podrške za podrške za uključivanje žena na žena žena uključivanje žena na tržište rada tržište rada, sa obihvata kroz aktivnosti kao pod posebnim akcentom na 4.1. bivše korisnice naknada (MRSS) 4.6. Unaprijedićemo Najmanje 600 uključenih Najmanje 800 uključenih Unaprijeđenje mogućnosti mogućnosti sticanja znanja, u programe u programe sticanja znanja, vještina i vještina i kompetencija kroz kompetencija iz oblasti programe obrazovanja odraslih kulturnog turizma – edukaciju (MRSS) stanovništva organizovati u vidu radionica na terenu u zonama kulturnih ruta utvrđenih usvojenim projektima.

83

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Veza sa razvojem proizvoda kulturnog turizma

Ključne mjere /indikatori uspjeha Ciljevi KLJUČNE OBAVEZE OBAVEZE NAPOMENA

2019 2020

4.7. Podržaćemo žensko Povećan procenat od Povećan procenat 15% Programi podrške ženskog preduzetništvo kroz 10% realizovanih kredita registrovanih preduzetništva za aktivnosti kao stvaranje povoljnog odnosu na preduzetnica u odnosu na pod 4.1. poslovnog ambijenta, 2018. godinu 2019. pružanje stručnih godinu konsultacija i povoljnih izvora finansiranja (MMP) 5. Ostvarenje veze 5.1. Unaprijedićemo razvoj Povećanje broja seoskih Povećanje broja seoskih U zonama kulturnih ruta Sa cljem očuvanja ambijentalne poljoprivrede sa trgovinom ruralnog turizma kroz domaćinstava, katuna i domaćinstava, utvrđenih usvojenim projektima vrijednosti prostora, insistirati na i turizmom kroz povezivanje turizma i etno sela (sa katuna i etno sela (sa kao i objektima i cjelinama iz izgradnji etno sela čija se diverzifikaciju ekonomskih poljoprivrede (MPR) brojem ležaja) brojem ležaja) Aneksa II, dominantan oblik athitekturra zasniva na aktivnosti u ruralnim Povećanje broja turista i Povećanje broja turista i područjima noćenja u noćenja u seoskim smještaja treba da bude u tradicionalnoj arhitekturi područja Seoskim domaćinstvima, domaćinstvima, katunima, obnovljenim objektima na kojem se gradi. katunima, etno selima etno selima tradicionalne arhitekture u okviru aktivnih seoskh domaćinstava ili turističkih agencija koje upravljaju objektima u kojima nema aktivnih stanovnika .

6. Povecanje primarne 6.1. Podržaćemo primarnu Ukupan iznos investicija Ukupan iznos investicija U zonama kulturnih ruta Rekognnosciranje starih poljoprivredne poljoprivrednu proizvodnju 80 miliona 125 miliona utvrđenih usvojenim projektima poljoprivrednih I stočarskih vrsta i proizvodnje (biljna i prerađivačku eura, sa rastom od 100% eura, sa rastom od 56% u kao i objektima i cjelinama iz smjernice za njihovo očuvanje i proizvodnja i agroindustrijiu kroz u odnosu na prethodnu odnosu na prethodnu Aneksa II, posebno podržati unapređenje. stocarstvo), organske podsticanje korišćenja godinu godinu proizvodnje, te rast domaćih sirovina i poljoprivrenu proizvodnju dohotka na investicije u fizički kapital i (organsku) i preradu zasnovanu poljoprivrednim sektor prerade (MPR) na tradicionalnim postucima i gazdinstvima; vrstama.

84

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Veza sa razvojem proizvoda kulturnog turizma

Ključne mjere /indikatori uspjeha Ciljevi KLJUČNE OBAVEZE OBAVEZE NAPOMENA

2019 2020

6.2. Unaprijedićemo Povećanje broja Povećanje broja U zonama kulturnih ruta organsku proizvodnju u proizvođača i proizvođača i površina utvrđenih usvojenim projektima Crnoj Gori (MPR) površina pod organskom pod organskom kao i objektima i cjelinama iz proizvodnjom za 10% proizvodnjom za 15% Aneksa II, posebno podržati poljoprivrenu proizvodnju (organsku) zasnovanu na tradicionalnim postucima i vrstama.

7. Unapredenje 7.1. Podržaćemo izgradnju I Ukupan iznos investicija Ukupan iznos investicija 5 Posebnu pažnju usmjeriti na infrastrukture rekonstrukciju infrastrukture 5 miliona miliona eura očuvanju starih, kamenih neophodne za razvoj i neophodne za razvoj i mostova. povezivanje ruralnih povezivanje ruralnih područja eura podrucja (MPR) Posebnu pažnju usmjeriti na očuvanju I obnovi tradicionalnih puteva i komunikacija sa očuvanjem njihovih ambijentalnih vrijednosti ( međe, zastori, zeleni fond) i njihovo uključivanje u pješačkeiI bicillističke staze.

8. Poboljšanje uslova I 8.1. Podržaćemo učešće Rast broja mladih ljudi Rast broja mladih ljudi Podrška aktiviranju mladih ljudi kvaliteta života I ostanak mladih ljudi u poljoprivrednoj zaposlenih u zaposlenih u uključenih u ruralni turizam I stanovništva na selu proizvodnji (MPR) poljoprivrednju proizvodnju kao ruralnim područjima za ruralnim područjima za pod 6.2. 15% 20%

85

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

Veza sa razvojem proizvoda kulturnog turizma

Ključne mjere /indikatori uspjeha Ciljevi KLJUČNE OBAVEZE OBAVEZE NAPOMENA

2019 2020

9. Unapređenje Crne 9.1. Ostvarićemo rast broja -Podsticajne mjere i -Podsticajne mjere i mjere U skladu sa svjetskim tendovima Gore kao turističke turista, noćenja i prihoda od mjere za divesifikaciju za divesifikaciju turisticke potražnje za proizvodima destinacije turizma unapređenjem uslova turisticke ponude ponude kulturnog turizma podsticajne poslovanja i povećanjem mjere za diversifikaciju treba da aviodostupnosti Crnoj Gori 1,1 miliona eura 1,1 miliona eura (MORT) utiču na povećanje vidljivosti Crne Gore kao destinacije kulturnog turizma.

86

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

PRIORITET 2: Crna Gora - država vladavine prava i dobrog upravljanja

Veza sa razvojem proizvoda kulturnog turizma

Ciljevi KLJUČNE OBAVEZE Ključne mjere / indikatori uspjeha OBAVEZE NAPOMENA

2019 2020

13. Unaprijedenje 13.1. Unaprijedicemo uslove Ojačani kapaciteti Statisticki znacajno je Ojačani Centar za očuvanje i ljudskih prava i života manjinskih naroda i institucija za očuvanje i smanjena je etnicka sloboda svih drugih manjinskih unapređenje prava distanca i vecinskog unapređenje kulture manjina društvenih grupa, nacionalnih zajednica u Crnoj manjina (Fond za zaštitu I stanovništva prema Crne Gore treba kao konsultant manjinskih naroda i Gori I omoguciti njihovu punu ostvarivanje manjinskih pripadnicima manjinskih Radne grupe treba da bude drugih manjinskih integraciju u prava, Centar za očuvanje naroda i drugih jedan od nosilaca kreiranja nacionalnih crnogorsko društvo, uz i manjinskih zajednica. ocuvanje I promociju njihovog unapređenje kulture nacionalnih zajednica, kao proizvoda kulturnog turizma u identiteta. (MMP) manjina Crne Gore, i etnicka distanca izmedu kojem su vidljive kulturno nacionalni savjeti njih. istorijske vrijednosti kulturne manjinskih naroda i baštine manjina. drugih manjinskih nacionalnih zajednica) 13.3. Unaprijedicemo položaj Povecan broj zaposlenih Povecan broj zaposlenih Za aktivnosti kao pod 4.1. žena u crnogorskom društvu u žena, žena, cilju njihovog veceg ucešca u Posebno procenat teže Posebno procenat teže politickom i javnom zapošljivih kategorija kroz zapošljivih kategorija kroz životu, boljeg ekonomskog programe podrške ZZZCG i programe podrške ZZZCG i položaja I borbe protiv svih IRF za 5%. IRF za 8% oblika diskriminacije i nasilja. (MMP)

87

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

PRIORITET 3 : Crna Gora - država koja podstiče razvoj nauke, obrazovanja i kulture za bolji ekonomski rast

Veza sa razvojem proizvoda kulturnog turizma

Ciljevi KLJUČNE OBAVEZE Ključne mjere / indikatori uspjeha OBAVEZE NAPOMENA

2019 2020

21. Omogućiti internacionalizaciju obrazovanja i nauke

22. Afirmisati Crnu Goru 22.1. Jačaćemo pozicioniranje Visina izdvojenih Visina izdvojenih Ojačati poziciju Crne Gore kao kao privlacnu filmsku Crne sredstava za filmski fond sredstava za filmski fond filmske destinacije u dijelu koji se destinaciju Gore kao destinacije za razvoj odnosi na njene vrijednosti kao filmske industrije i filmskog Broj snimajućih dana Broj snimajućih dana scenskog prostora koji karakteriše turizma u inostranih ekipa u Crnoj inostranih ekipa u Crnoj kontekstu afirmacije koncepta Gori, kao i iznos sredstava Gori, kao i iznos sredstava atraktivnost očuvanih kulturno kreativnih industrija (MKU) utrošenih za utrošenih za istorijskih, ambijentalnih i prirodnih proizvodnju filmskih I proizvodnju filmskih I vrijednosti sa lokalnim televizijskih projekata u televizijskih projekata u specifičnostima. Crnoj Gori. Broj Crnoj Gori. Broj angažovanih domaćih angažovanih domaćih filmskih radnika tokom filmskih radnika tokom snimanja snimanja inostranih Kao indikator treba uzeti i broj inostranih filmskih i filmskih i televizijskih filmskih lokacija koje su korišćenje televizijskih projekata u projekata u Crnoj Gori. tokom snimanja inostranih filmskih i Crnoj Gori. televizijskih projekata u Crnoj Gori a koje su uvrštene u kulturne resurse.

23. Valorizacija kulturne 23.1. Radićemo na povećanju Broj valorizovanih Broj valorizovanih Osim valorizacije kulturnih dobara- baštine u ekonomske i stepena kulturnih dobara. kulturnih dobara. utvrđivanje kulturno istorijskih turističke svrhe i valorizacije kulturne baštine vrijednosti koja je u nadležnosti uspostavljanje (MKU) Uprave za zaštitu kulturnih dobara, javnoprivatnih partnerstava. neophodno je sprovesti turističku valorizaciju kulturnih dobara koju

88

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

vrše djelatnici iz resora turizma i zaštite kulturnih dobara pod upravom Radne grupe za kulturni turizam.

24. Afirmisati državni i 24.1. Sprovođenje strateških Povećan broj kulturnih Povećan broj kulturnih Ojačani Centar za očuvanje I kulturni identitet i planova i proizvoda koji referišu na proizvoda koji referišu na unapređenje kulture manjina Crne multikulturalnost Crne politika u cilju razvoja svijesti državni identitet i državni identitet i Gore treba kao konsultant Radne Gore o kulturnom identitetu, multikulturalnost Crne multikulturalnost Crne grupe treba da bude jedan od kreiranja Gore. Gore. nacionalnih kulturnih nosilaca kreiranja proizvoda proizvoda i produkcije Povećan broj Povećan broj kulturnog turizma u kojem su međunarodnih događaja međunarodnih međunarodnih vidljive kulturno istorijske kojima se promoviše Crna kulturnih događaja u kulturnih događaja u vrijednosti kulturne baštine Gora kao multikulturna Crnoj Gori Crnoj Gori manjina. destinacija (MKU)

25. Razvijati sektor 25.1. Stvaranje uslova za Usvojene smjernice za Minimum 5 osnovanih kreativnih industrija kao razvoj kreativnih industrija u razvoj kreativnih industrija start-up preduzeća u pokretača ekonomskog cilju kreiranja u Crnoj Gori oblasti kreativnih progresa novih radnih mjesta i Stvaranje preduslova za industrija. Povećan broj ostvarivanja unapređenje kreativnih samozapošljenih u ekonomskog rasta (MKU) industrija kroz djelovanje kreativnim industrijama biznis Povećan broj edukovanih inkubatora i inovativnih stručnjaka za rad u oblasti centara. Minimum 5 kulture. osnovanih start-up preduzeća u oblasti kreativnih Industrija. Povećan broj samozapošljenih u Kreativnim industrijama. Povećan broj edukovanih stručnjaka za rad u oblasti kulture.

89

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 - 2021. GOD.

PRIORITET 4: Crna Gora - država uspješnih infrastrukturnih projekata

PRIORITET 5: Crna Gora - država koja brine o zdravlju i dobrobiti svojih građana i zdravoj životnoj sredini

PRIORITET 6: Crna Gora - država sa snažnom međunarodnom pozicijom

Veza sa razvojem proizvoda kulturnog turizma

Ciljevi KLJUČNE OBAVEZE Ključne mjere / indikatori uspjeha OBAVEZE NAPOMENA

2019 2020

41. Produbljivanje veza 41.1. Produbićemo vezu Formiraćemo Otvorićemo „crnogorske Kroz produbljivanje odnosa sa matične države sa matične države sa iseljenicima informativni sobe“u zemljama u iseljincima i udruženjima crnogorskim iseljenicima i njihovim punkt/biro koji će kojima je prisutna brojna iseljenika stvoriti model za udruženjima u cilju jačanja stvoriti crnogorska obnovu i aktiviranje brojnih sveukupne povezanosti sa mogućnost za bržu i iseljenička zajednica Crnom Gorom i realizacije kvalitetniju razmjenu napuštenih objekata i cjelina projekata od obostranog informacija sa graditeljskog nasljeđa koje je iseljeničkim vlasnički još uvijek vezano za zajednicama generacije iseljenika.

90

PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  

CRNA GORA

MINISTARSTVO ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA

Predlog Programa razvoja kulturnog turizma Crne Gore s Akcionim planom 2019 - 2021. godine

Aneks 2

Mart 2019



1  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA   SADRŽAJ

I UVODNE NAPOMENEstr. 3 II NEPOKRETNA KULTURNA BAŠTINA U CRNOJ GORI str. 5 III POKRETNA KULTURNA DOBRA U CRNOJ GORI str. 194 IV NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA U CRNOJ GORI str. 218 V MANIFESTACIJE U CRNOJ GORI str. 247 VI MUZEJI, BIBLIOTEKE,POZORIŠTE, KINEMATOGRAFIJA U CRNOJ GORI str. 271 VII MODELI FORMIRANJA PROIZVODA KULTURNOG TURIZMA str. 308













2  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  I UVODNE NAPOMENE

NaosnovupodatakadobijenihodstraneUpravezazaštitukulturnihdobara,datjenumeriKkiprikazkulturnebaštinepoopštinama:

  SaciljemdaseboljesagledajumoguInostiobjedinjavanjakulturnihdobaraukulturnoturistiKkeproizvode,pregledkulturnebaštineuCrnojGorizasnovan jenateritorijalnomprinciputakodasukulturnadobraprezentiranaporegionomaŴopštinamaŴuokviruteritorijaopštinaŴuokvirugradovainaseljaŴ uokvirukulturnoRistorijskihcjelina. Pregledkulturnebaštinezasnivasena: R SažetomprikazuosnovnihpodatakaoznaKajnombrojukulturnihdobara;

3  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  R ObjedinjavanjuvišedobarakojiseuRegistruvodepojedinaKnoalipredstavljajuintegralnucjelinuudoživljajuposjetilaca(npr.StarigradKororsa bedemima,palatamaistambenimobjektimaprikazanjeintegralno,aposebnosuizdvojenesamopalatekojenosesadržajeodinteresazaposjetiocanpr. PalataGrgurinaRPomorskimuzej,PalataBujoviIsamuzejskompostavkomuPerastusl.PosebnosudatiIsakralniobjektiuokvirucjelinaimajuIiuvidudasu toobjektikojisuotvorenizaposjetusvakogzainteresovanogpojedincabeznaplaIivanjaulaznica) R PrezentacijiodnosaizmeTupojedinihsegmenatakulturnebaštine(npr.Starigradimanifestacijekojeseodvijajuunjima,manastriskikompleksii pokretnakulturnadobra,manastirskikompleksiinjihovisadržajiodinteresazavjerskiturizamitd.)   ImajuIiuvidudajevremenskiobuhvatProgramarazvojakultunogturizmasaakcionimplanomplanirando2021.godine,upreglednijesuunijetakulturna dobrakojanijesuspremnadaseuplaniranomperioduozbiljnijeukljuKeukulturnotiristiKkeproizvodezbogKinjenicedase:  R nalazenateškodostupnimlokacijama; R nenalazesenatrasamavažnijihsaobraIajnica; R imajuskromnijiprezentacijskipotencijal; R arheološkilokalitetinedovoljnoistraženi,konzerviraniiliprezentovani; R aktivnistambeniobjektiIsl. R kulturnadobrakojasuupotpunostidegradirana(npr.GlavatoviIadžamija,hotel“Boka”),zakojajemoguIipostupaknjihoverekonstrukcije(naosnovu autentiKnedokumentacije)kompleksanidugotrajan; R Kulturnadobrakojaupostupkurevalorizacijenijesurekognoscirananaterenuisl.  PregledkulturnebaštinejeaktivanproceskojikontinuiranotrebadabudedopunjavanipraIenodstranenosiocarazvojakulturnogturizmanadržavnomi lokalnomnivouusaradnjisaUpravomzazaštitukulturnihdobarauskladusatokomvalorizacijekulturnihdobaraiplaniranimprojektima.  Izvori:

R SpiskoviUpravezazaštitukulturnihdobara R StudijezaštitekulturnihdobarazapotrebePUPRovaKotora,Bara,Ulcinja, R RješenjavalorizovanihkulturnihdobaraobjavljenauSlužbenomlistuCrneGore Cetinja… R DokumentacijaUpravezazaštitukulturnihdobara R StudijezaštitekulturnihdobarazapotrebeDUPRova R StudijezaštitekulturnihdobarauobuhvatuPPPNObalnopodruKje,NPSkadarsko R IzvještajkomisijezautvrTivanjestanjanepokretnekulturnebaštine2006. jezero,DurmitorskopodruKje godine R RelevantnastruKnaliteraturakojomseobraTujekulturnabaština.

4  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA       II NEPOKRETNA KULTURNA BAŠTINA U CRNOJ GORI







5  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  PRIMORSKI REGION

OPŠTINA BAR

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Stari Bar sa Karšijom i podgraTem ArheološkinalaziuokoliniBaraukazujupostojanjenaseljaiprijerimskogkastruma R UpisannaTentativnulistu uVIvijeku.PrviputuistorijskimizvorimapominjeseuXvijeku,podnazivom R PredstojiizradaMenadžmentplana 2 Lokacija Bar Antibareos.NalazioseusrednjevjekovnomsaobraIajnomsistemu–ViadeZenta– R PredstojiizradaStudijezaštitesa Vrsta Starigrad kojimjeZetskoprimorjebilopovezanosacentralnimoblastimaBalkana. planomrazvoja VizantijajevladalaStarimBarom1018.g.,apodzetskuvlastpotpada1042.g. R Ugraduukojojseodržavajuneki Nacionalni, nakonpobjedeStefanaVojislavanadvizantijskomvojskom. programimanifestacijeBarskiljetopis Kategorija NaTentativnoj listi UBaruje1067.g.krunisanzetskikraljMihailo.1089.g.Barskaepiskopijadobija naLjetnjojpozornici statusarhiepiskopije.Od1166.godinegradomvladaVizantijado1183.godinekadaga   osvajaStefanNemanja.UtokuprvepolovineXVvijekagradjepodrazliKitim Stanjekulturnogdobra upravama:1404R1412.jepodupravomMleKana,1412R1421.gradomvladajuBalšiIi, VeIidioobjekatausklopucjeline(Stari dabiod1421R1427godinebiourukamadespotaStefanaLazareviIa.Od1421.godine grad)jeoronuo,ošteIenihkonstrukcijai gradom,vrlokratko,opetvladajuMleKani,aod1427.gjepodvlašIudespotaurTa vanfunkcije. BrankoviIa. PodgraTejezarasloizatrpanošutom. NakonjednogodišnjevladavineStefanaVukKiIa,1442R1443.ponovopadauruke Izgradnjomsavremenihobjekatau MleKana.Od1571.gradomvladaOtomanskocarstvo,do1878.g.kadagaoslobaTaju neposrednojbliziniŠkanjeviIadžamije, Crnogorcinakonteškogbombardovanja,nakonkojegjenapuštenanaseljeseformira vizuelniintegritetovihkulturnihdobaraje upodgraTu.OznaKajugradasvjedoKiiKinjenicadasuodMletaKkerepublikedobili znatnodegradiran.(Izvor:SZKDza privilegijukovanjanovca. potrebePUPRaOpštineBar,ObraTivaK:  NajstarijiarhitektonskiostacivezujusezacrkvuSv.TeodoraizVIvijeka. UZZKD) Foto:StariBarsaPodgraTem,preuzetoizSZKDzapotrebePUPRa ZnaKajnijipojedinaKniobjektiuStaromgradu:  Baraiz,UZZKD  UlaznakapijaRXIVRXVIv. Zamišljen kao   gradRmuzej   Carinarnica–XVv.,ufunkcijiinformativnogpunktasaprezentacijomnalaza,a arhitektonske baštine, sa objektima u  naspratusukancelarije, kojima su  radionice ili ateljei Studijomzaštitekulturnihdobarasuintegralno  Ljetnjapozornicasaadaptiranimprostorimazaateljee, umjetniKkih zanata, istraživaKkoR obuhvaIenakulturnadodraStarigradiPodgraTe,  CrkvaSv.Nikole–XIIIv.,konzerviraniostacizidovaifreskoslikarstva, muzejski punktovi, objekti u funkciji prethodnozaštiIenikaoposebnispomenicikulture.  Barutana–XVIIIv., turizma, turistiKkoRservisni punktovi i   CitadelaTatarovica–X–XIXv.,vojnakapela, radnoRboravišniprostorizaistraživanjei   Akvadukt–XVIIIv., zaštitugrada;(Izvor:SZKDzapotrebe  PUPRaOpštineBar,ObraTivaK:UZZKD) 

6  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

  Kapija–XI–XIVv.,sl.31,sasvratištemzaputnike–zgradajeuruševnom   stanju,   JedanodnajstarijihsrednjevjekovnihprofanihobjekataStarogaGradajeu  ruševnomstanjuisklonjepadu,    CrkvaSv.Jovana–1927.god.sapalatomizXVvijekaobnovljene80Rtihgodina  XXvijeka,   CrkvaSv.Venerande–XIVv.,obnovljenaje80RtihgodinaXXvijeka,aostaci  živopisanasjevernomzidunijesukonzervirani.Vankultajeikoristisezakulturna  dešavanja, Izvor: http://www.jedro.bar/kolumna/1223RstariRgradR  KatedralaSv.orTa–XI–XVv. vrijemeRpodRopsadomRcarsija  CrkvaSv.KatarineXIVv.,   JediniautentiKnooKuvanidimnjakizturskogperioda  Satkula–1752.god.,sajužnomkapijomupodnožju  SrednjevjekovnaspratnakuIasgrbomuruševnomstanjuisklonapadu  Amam–XVIIIvijek,obnovljeniufunkciji,  KneževaiEpiskopskapalata–XV–XVIv.,Episkopskapalatadijelomsanirana, planirananamjenajeMuzejStarogGrada  Kulauzapadnomuglubedema  BedemiXI–XIXv.

PodgraTe/ aršija I podgraTe oko bedema     NakonnapuštanjaStarogBara1878.životsepreseliouPodgraTeprvobitnoprema Izvor: http://www.jedro.bar/kolumna/1223RstariRgradR sjeverozapadu.StarobarskaKaršijajekulturnoRistorijskacjelinakojaseuperiodu vrijemeRpodRopsadomRcarsija otomanskevladavineorjentaliziralauokvirusrednjevjekovnogpodgraTa.“Zanatskei  trgovaKkeradnjeradnje,svratištazaputnikeipodgradskastaništadobijajuistoKnjaKki duhkojijekaoveopokrioprethodnuepohuidaomuspecifikum,saKinjenusinergiji mediteranskihkultura.” StarobarskaKaršijadobilajeuperioduotomanskevladavinejednuodnajljepših kaldrmimeTustariimgradovimaMediterana.BilajesagraTenajenasrednjevjekovnoj podlozi,najvjerovatnijeuXVIIvijeku. 3 OmerbašiIa džamija SagradiojeOmerRpaša1662.godineuzturbekojepotiKeiz1610.godine.  Obnavljanajeuvišenavrata:aposlijezemljotresa1979.godine,2006.i2013.godine. Lokacija Brbot,StariBar

7  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Vrsta Sakralniobjekat KulturnodobroKinikompleks:džamija,DervišHasanovoturbe,manjiobjekatkoji jeslužiokaogasalhana,adanasslužikaomekteb(vjerskaškola)idžamijskakuIa.U Period nastanka 1662 blizinisenalazistaromezarje(groblje)sanišanima. DžamijajegraTevinapravougaoneosnovesanaknadnodozidanimminaretomuz Kategorija/znaKaj  južnizid.Pripadatipumahalskihdžamijasaminaretom.

4 Ostaci trikonhalne crkve  NalaziseuBarskompolju,nalokalitetuTopolicadanasuurbanojzoniNovogBara.  SagraTenjeudrugojpoloviniVilipoKetkomVIvijeka,sudeIipremanalazima Lokacija Topolica,Bar dekorativnekameneplastikekaotrikonhos–nartekssasapolukružnimkonhama.Na Vrsta Arheološkilokalitet narteksseuVIRVIIIvijekunadovezujeeksonrtekssaboKnimparaklisima.Nalazi svjedoKedajecrkvabilaaktivnadoXIIIvijek. Kategorija/znaKaj 

5 Bivši dvorac Kralja Nikole OmiljeniljetnjikovacNikoleIsagraTenje1885.godinepremaprojektudvorskog  Od1960.godine,uzgradiVelikogdvorca arhitekteJosipaSladea,nasamojmorskojobali,nalokalitetuTopolicauBaru.Dvorski smještenjeZaviKajnimuzej. Lokacija Topolica,Bar kompleksKini“VelikiiMalidvorac”sakulamaistražarama,dvorskomkapelomi  ZaviKajnimuzejupravljasa11 Vrsta Profaniobjekat zimskombaštom.Okruženjevelikimdvorskimparkom.VelikidvoracraTenjekao zbirkii8predmetasastatusom reprezentativnirezidencijalniobjekatueklektiKkommaniru. pokretnogkulturnogdobra. Kategorija/znaKaj  UzsjevernufasaduVelikogdvorca1910.godinedozidanajesvjeKanabalska  dvoranasaaneksom,ustilusecesije.TakozvaniMalidvorac,nalaziseizvandvorskog parka,uzšetalište,blizumorskeobaleiskromnijihjedimenzija.Dvorskakapelajeu neposrednojbliziniMalogdvorcaipredstavljamanjiobjekatpravougaoneosnove. 6 Zgrada monopola duvana NaPristanu,upodnožjubrdaVolujice,1903.godineizgraTenajemoderna,tehniKki  opremljenazgradazapotrebeMonopoladuvanakojajebilaufinkcijisvedo1943. Lokacija Gradskazona,Bar godine.NakonIIsvjetskogrataKestojemijenjalanamjenu,auzemljotresuiz1979. Vrsta Industrijskaarhitektura godinebilajeznatnoošteIena.Danasjepretvorenauodlagalište. Imaosnovupravougaonogoblika,azidanajeodtesanogkamenaucementnom Kategorija/znaKaj Lokalni malteru,dokjezapadnafasadaupojedinimzonamaomalterisana.Nafasadamasu evidentnimotivivenecijanskearhitekture. 7 Jednobrodna crkva kod sela Ckla SrednjevjekovnasakralnagraTevinaokojojnemapoznatihpisanihizvora.Bilaje R  oKuvanadokrovnogvijencadotreIedecenijeXXvijeka. Lokacija Ckla CrkvajebilajednobrodnagraTevinaskromnihdimenzijasapolukružnomapsidom Vrsta Arheološkilokalitet naistoKnojstraniidograTenompripratomnazapadnojstrani. 

8  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Kategorija/znaKaj 

8 Stari bunar, Ostros VezujesezaKosaruiprisustvovladarskekuIeVojisavljeviIanaprostoruKrajine.  NalaziseubliziniostatakaManastiraPreKistaKrajinska,nedalekoodlokalnogputa Lokacija Ostros OstrosRVladimir. Vrsta Infrasturkturniobjekat OkobunarasagraTenajekružnaplatformaograTenaniskimpižunomukojesusa dvijestraneostavljeniuskiotvorizaprilazbunaru.Staribunarsesastojiodkružnog Period nastanka 1001(popredanju) grla,Kijadubinaiznosi12m,avisinaiznadzemlje1m.  Kategorija/znaKaj lokalni

9 Manastir PreKista Krajinska PrviputsepominjeuXIvijekuvezanozapriKuoVladimiruIKosari.UoKuvanom PredanjeoVladimiruIKosari prirodnomokruženjudanassenalazekonzerviraniostaciarhitektonskogkompleksa Lokacija Ostros kojiKineostacimanastirskecrkveposveIeneUspenjuBogorodice,priprataikula Vrsta Arheološkilokalitet (zvonik)nakojojnijesudokrajasprovedeniradovinarestauracijizadnjeetaže. KompleksKinitrikonhalnacrkva(ovremenunastankapostojeopreKnamišljenja), Kategorija/znaKaj  uzkojusekasnije(XIV–XVvijek)dograTujenarteksauzadnjojfazikulaRzvoniksa

prostorijomsajužnestrane. NepostojiKvrstdokazdajepostojalastarijacrkvanaovommjestu. 10 Lokalitet Tophala Pretpostavljasedajetrikonhalnacrkvasapripratom,danasoKuvanadovisinecca  60cm.graTenatokomXIIvijekaidajemoglabitiuzorostalimtrikonhalnimcrkvama Lokacija OstvoTophala,Skadarsko nastalimnaostrvimaSkadarskogjezerauXIVvijeku. jezero KulajenajvjerovatnijepodignutauXIVvijeku.Imaanalogijesamanastirskim Vrsta Arheološkilokalitet kompleksimaSveteGore,istogperioda.SliKnostseogledaupilastrimasaspoljašnje stranezidova.Kulajekvadratneosnove,sastranamadužimod12m,saKetirisnažna Kategorija/znaKaj  pilastranauglovimaijošKetirinazidovimaizmeTunjih.

11 Manastir MoraKnik OsnivanjeManastiravezujesezapoKetakXVvijeka,anjegovaizgradnjase 4 pripisujeBalšiIIIurTeviIu.Uistorijskimizvorimaseprviputpominje1417.godineu Lokacija OstrvoMoraKnik,Skadarskoj. jednojpoveljiBalšeIII. Vrsta Sakralnikompleks ManastirskikomplekssastojiodtrikonhallnecrkveposveIeneSv.Bogorodici, ostatakapriprate,prizidaneboKnekapele,ostatakakonakaiodmoInekulesa Kategorija/znaKaj nacionalni jugoistoKnestrane.Ucentalnomdijeluostrvanalazeseneistraženiostacimanje jednobrodnecrkvePreobraženjaGospodnjeg.

9  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  12 Manastir Beška SmatrasedajeManastirosnovankrajemXIVvijekakadajeurTeIIStracimiroviI 4 BalšiIsagradiocrkvuSvorTa.UbliziniurTevaženaJelenapodiglaje1439.godine Lokacija OstrvoBeška, svojugrobnucrkvu,posveIenuPresvetojBogorodici,oKemusvjedoKiktitorskinatpis Skadarskojezero nadulazomucrkvu. Vrsta Sakralnikompleks KompleksKinetrikonhalnacrkvaSv.orTa,crkvaSvBogorodicesagraTenana temeljimastarijetrobrodnebazilikekojasevezuhezaperiovojisavljeviIa,ostaci Kategorija/znaKaj nacionalni prvobitnihkonakaskrajaXVIvijekaizgradenovihkonakaIpomoInihobjekata sagraTenihuprvojdecenijiXXIvijeka. ManastirjeusrednjemvijekubiovažanprepisivaKkicentarukomesunastalaidva poznatarukopisa:ŠestodnevnikiGoriKkizbornik. 13 Manastir StarKevo IzgradnjaManastiraStarKevovezujeseza1376R1378godine.OsnivaaKjestarac 4  Makarijepokomesumanastiriostrvodobiliime.Ugrobiciujužnoj,boKnojkapeli,po Lokacija OstvoStarKevo,Skadarsko sopstvenojželji,sahrajenjeu1540.godinevojvodaBožidarVukoviIRPodgoriKanin. jezero SaistoKnestranekompleksjeomeTennepristupaKnimmasivomstijena,asa Vrsta Sakralnikompleks zapadneijugoistoKnestranevisokimsnažnimzidomsa,uzadnjojdeceniji podignutom,monumentalnomkapijom. Kategorija/znaKaj nacionalni KompleksmanastirasesastojiiztrikonhalnoghramaposveIenogUspenju BogorodicesapripratomiboKnimkapelamaRparaklisima,zgradekonakaipomoInih objekata. KrajemXIVvijekaumanastirusenalaziopoznatiprepisivaKkicentarukomesu nastaladvaznaKajnarukopisaPrologStarKeveGoriceietvorojevanTeljeStarKeve Goricei.

14 UtvrTenje Grmožur UtvrTenjesupodigliTurci1843naminijaturnomostrvuugodinjskomzalivuradi  Staništepelikana ometanjakomunikacijeizmeTuCrmniKkeiRijeKkenahije.Crnogorcisugaosvojiliu Lokacija Ostrvo,Skadarskojezero 1878.iubrzopretvoriliuzatvor. Vrsta Fortifikacija ProstorutvrTenjaKinedvaobjekta,izmeTukojihje,usjeverozapadnomdijelu, dvorišteograTenovisokimzidomsakulomorijentisanompremaVranjiniivelikom Kategorija/znaKaj  polukružnomkulomorijentisanompremaplovnomputuizpravcaSkadra. Lokalnostanovništvozvalogaje“Ostrvozmija”,aornitolozi,danas,i“Ostrvom ptica” 15 UtvrTenje Besac UtvrTenjesusagradileotomanskevlastinakonpadaDonjeZete1478.godinena  ukljuKivanjerestauriranogutvrTenja uzvišenjujugoistoKnoodVirpazara,navažnomstrateškompoložajusakojegjemogla Besacukulturnurutu'udaSkadarskog Lokacija BoljeviIi,Virpazar dadasevršikontrolasaobraIajapoSkadarskomjezeru.PoKetkomXVIIIvijeka jezera'nastaleuokviruIPAprojekta osvajajugaCrnogorci..IzmeTudvasvjetskarataunjemujebilažandarmerijska HERA;

10  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

stanica,auvrijemeitalijanskeokupacijeRzatvor.TeškojeošteIenouzemljotresu  Vrsta Fortifikacija 1979.godine.  Organizovanjemultimedijalnog Kategorija/znaKaj  UtvrTenjeKinebedemisaosmatraKnicamaRstražaramanasjevernomijužnom festivala“BesacFest”uprodukciji ugluiulaznomkapijomuzzapadnijužnogbedema.UnutarograTenogprostora turtistiKkeorganizacijeGuliveriz usjevernomdijelujekula,masivna,spratnapravougaonagraTevinaojaKanasadvije Podgorice.RsacjelomjeseKnim kružnekule.Prizemljejezasvedenojeplitkimsegmentnimsvodom.Nazidovimakule programomzanimljivihivažnih subrojnepuškarniceiotvorizatopove.Južnoodkulejeprizemni,dvodjelniobjekat pozorošnih,književnihimuziKkih kasarnepokrivendvovodnimkrovomimanjipomoIniobjekat. dešavanja Opsežnekonzervatorskemjerekojimasupredhodilaarheološkaiarhitektonska istraživanjasprovedenesu2013.godineusaradnjisaDelegacijomEvropskeUnijeu CrnojGori,uokviruvišekorisniKkogprojektaIPA(Instrumentzapredpristupnu podršku). 16 KulturnoRistorijska cjelina Virpazar NaseljenaušIurijekaCrmniceiOrahovšticeprviputsepominjepodimenomVir  UVirpazaruseodržavanizmanifestacija 1242.upoveljikraljaVladislava.NaobližnjemlokalitetuMijele,nekropolaizranog vezanihzatradicionalneproizvodei Lokacija Virpazar srednjegvijekasvjedoKioslovenskimnaseljimauovompodruKju. aktivnosinajezeru Vrsta KulturnoRistorijskacjelina OsrednjevjekovnomznaKajuovogkrajasvjedoKiiutvrTenjeBesac,sagraTenona  PredstavljapolazišnutaKkuzaplovne uzvišenjunadVirpazarom,krajemXVvijeka. rutepojezeruivinskeputeve Kategorija/znaKaj Nacionalni NaseljeVirpominjese1527.godinekadaSkenderbegCrnojeviInaViruokuplja  PojaKanapotražnjazasmještajnim crmniKkuvlasteludabiodrediogranicezemljištamanastiraSv.NikolaiZabešana,a  kapacitetimaprijetidaugrozikulturno 1692.godineN.EricistiKeznaKajzatrgovinusaSkadrom.Ovajprostorjeslužio istorijskespecifiKnostimjestaInjegove CrmniKanimakaopazardokojegsdolaziloKunovima.Tekje1897.sagraTenmost okolineukolikosebudebaziralana prekoOrahovštice,a1905.prekoCrmnice. izgradnjinovihobjekataumjestona VarošpostajetrgovaKkicentarnakonosloboTenjaod1888.god.povezankolskim promišljenojobnovitradicionalnih putemsaBarom,aod1908.god.iželjezniKkomprugomuskogkolosjeka.Od1864.U cjelinaIobjekata. njemujeCarinarnica.Vodovodjesproveden1913.godine,saIgumanovevode. naseljeserazvilopooboduostrvauzkojisugraTenispratniobjektiunizu,au centralnomprostorubiojepazar.UbrzojeformiranicentralninizkuIa.Nakon izgradnjemostovaprekorijekaCrmniceiOraovšticepoKetkomXXvijekaširiseina desnuobaluCrmnicekudaprolaziuskotraKnaprugakojomjepovezanosaBarom. Izvor:http://outdoorandmore.me/en/mustRseeR Prvobitno,pretežnokamene,spratnekuIesamalterisanimfasadama,sa places/virpazar dvovodnimkrovovimapokrivenimkanalicom,uprizemljuimajuposlovniprostora spratjenamijenjenstanovanju.ReTisubiliprimjerikuIagraTenihpoduticajem orjentalnearhitekture:prizemljegraTenonakamenimstubovimaisprat,vjerovatno, izvedenubondruKnojkonstrukcijiiplitkiKetvoroovodnikrovpokrivenkanalicom.

11  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  17 Veliki most DanašnjimostprekoCrmnicesagraTenje1905.namjestustarijeg.  MostprekoCrmnicejekamenamostovskakonstukcijasatriluKnaotvora.Uz Lokacija Virpazar centralnestubovemostainauzvodnojinanizvodnojstraniizvedenisudobrozidani, Vrsta Inžinjerskaarhitektura blagozaobljenivalobrani.itavomdužinommostauzkolovozpodignutajeniska kamenaograda. Kategorija/znaKaj lokalni

18 Ambijentalna cjelina LekoviIi OsnivanjeGodinjasevezujezaXvijekidukljanskogkneza/kraljaVladimira,aimai  podatakadasuturadoboraviliizetskigospodariBalšiIiiCrnojeviIi,akasnijei Lokacija Godinje PetroviIi.Najranijipomenjeiz1242.upoveljikraljaStefanaVladislava,kojomse Vrsta Ruralnacjelina GodinjedarujemanastiruSv.NikolenaVranjini. Matricuambijentalnecjeline,Kinekameniobjektilociraniuzkaskadnunaseljsku Kategorija/znaKaj nacionalni komunikaciju.Cjelinu,skladnouklopljeniuprirodnookruženje,karakterišui tradicionalnaprivredna,odbrambenaijavnaarhitektura,aposebnojevrijedan kompleksRostacidvoraBalšiIa.AmbijentalnucjelinuLekoviIaKini55kuIa,trizidana mostaipodvamlina,guvnaizidanevode. 19 Manastir Orahovo UvranjinskimpoveljamaizXIIvijekapostojeindicijedajemanastirsacrkvom  Sv.NikoleuOrahovusagradioepiskopIlarion1233.godinekadIistiimjenucrkvuna Lokacija Orahovo,Crmnica Vranjini.. Vrsta Sakralnikompleks ManastirskikompleksKinicrkvaSv.Nikoleizgradakonakakojisenalazeuokviru kamenimzidomograTenecrkveneporte.Uzapadnomdijeluportejeiaktivnogroblje Kategorija/znaKaj lokalni malecrkveposveIeneSv.JovanuKrstitelju. CrkvaSv.JovanaKrstiteljajetipzasvedenejednobrodnecrkvenerasKlanjene osnovesapolukružnomapsidomnaistoKnojstrani.. MlaTamanastirskacrkvaSv.Nikolajetipzasvedene,trotravejne,jednobrodne crkvesapolukružnomapsidomnaistoKnojstrani. Sasjevernestranecrkvejezgradamanastirskogkonaka,spratnakamenagraTevina sazasvedenimprizemljemispratomsakarakteristikamasrednjevjekovnegradnje. 20 Crkva Sv.Atanasija Arhitektonskekarakteristike,arhaiKnaformaiprelomljeni,gotskisvodnad  naosomvežuobjekatzagrupucrkavasapravouglomapsidomkojepripadajuperiodu Lokacija SotoniIi,Crmnica,Bar XIViXVvijeka. Vrsta Sakralniobjekat TojejednobrodnagraTevinazasvedenaprelomljenimsvodom,sanerasKlanjenim unutrašnjimprostoromipravougaonomapsidomprislonjenomuzstijenunaistoku. Kategorija/znaKaj lokalni

12  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Nazapadnojstranisenalazeostaciširepripratesaulazomnajužnojstrani,sa zidovimavisineoKuvanimdovisineoko2m.Uokvirupripratesenalazinekoliko monolitnihnadgrobnihploKa. 21 Crkva Sv.Petke NalaziseuoKuvanomprirodnomokruženjuiznadputaPodgoricaRPetrovac.  SagraTenajeuXVIIIvijeku. Lokacija SotoniIi,Crmnica,Bar CrkvajepoluobliKastimsvodomzasvedena,jednobrodnagraTevina,nerasKlanjene Vrsta Sakralniobjekat osnovesapolukružnomoltarskomapsidomnaistoKnojstraniijednodjelnom preslicomnazapadnoj. Kategorija/znaKaj lokalni IsprednaosajeuXIXvijekudozidanaširapriprataoKuvanadovisinekrovnog vijenca. 22 Crkva Sv.Jovana DvojnacrkvasagraTenakrajemXVIIIvijeka,uokviruograTeneporteukojojje  i Sv.ArhanTela Mihaila seoskogroblje.Nastalajeujednomdahu,sacentralnompozicijomulaza,rozetena zapadnojiokulusanaistoKnojfasadi,kaoijedinstvenomobradomkrovnogvijencai Lokacija SotoniIi,Crmnica,Bar luKnihkamenihokviramotivomtordiranogvijencaokoprozora. NaistoKnojstranisudvijeoltarskeapside,anadzapadnimzidomcrkveuzdižese Vrsta Sakralniobjekat trodjelnizvoniknapreslicu,ispodkogajeuzidugraTenaploKasanatpisom,nad Kategorija/znaKaj lokalni slijepom,osmokrakakomrozetomubogatoprofilisanomkružnomokviru.

OltarskiprostoruobijecrkvejeodvojenodnaosasadvastilskiujednaKenadrvena ikonostasa,radVasilijaiMilivojainovskiiz1909.godine,sabogatomdekoracijomi pozlatom. 23 Manastir Donji BrKeli OsnivanjemanastiravezujesezapoKetakXVvijeka.Smatrasedajeprvobitnu  crkvuSv.NikolepodiglaJelenaBalšiI.Današnjiizgledmanastirskacrkvadobilajeza Lokacija DonjiBrKeli,Crmnica vrijemeknjazaNikole1861.godine.Uokvirumanastirajeradilaosnovnaškola Vrsta Sakralnikompleks otvorena1868.godine.Manastirskikompleksjeobnavljan1891.godine,auII svjetskomratusuporušenikonaciiškola.Nakonzemljotresa1979.godine,zgrada Kategorija/znaKaj  konakasjevernoodcrkvejerestaurirana,aostaliostacistarihkonakasu konzervirani. ManastirskikompleksKinecrkvaSv.Nikoleiostacistarihkonaka.CrkvaSv.Nikoleje svodna,jednobrodna,KetvorotravejnagraTevina,izduženepravougaoneosnove,sa apsidomnaistoKnojstraniitrodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnoj. UcrkvisenalaziikonostasradVasilijainovskogsapoKetkaXXvijeka. UManastiruDonjiBrKelijeubijenisahranjen22.09.1773.godinecrnogorskivladar ŠIepanMali.

13  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  24 Manastir Gornji BrKeli SagraTenjeucentralnomdijeluistoimenogselapoKetkomXVIIIvijeka,anjegov  osnivaKjevladikaDaniloPetroviIkojigajekoristiokaozimskurezidenciju.Dozidanje Lokacija GornjiBrKeli,Crmnica uvrijemePetraIPetroviIaNjegoša,aobnovljen1906.godine.Uokvirumanastiraje Vrsta Sakralnikompleks 1832.godineNjegošosnovaoprvuškoluzaobukusveštenikaivojnihstarješina. KompleksKinecrkvaposveIenaPokrovuBogorodice,konaciipomoIniobjekti, Kategorija/znaKaj  ograTenivisokimkamenimzidom.CrkvajejednobrodnagraTevinapravougaone  osnovesapolukružnomapsidomnaistoKnojstrani. Ucrkvisenalaziikonostasiz1928.godine,radPetraolanoviIa. ZapadnoodcrkvenalazeseostacikrilakonakasakarakteristiKnimvoltovimai terasama.IstoKnoodcrkvenalazeseostacistareškole. 25 Zemljište oko Donjeg i Gornjeg manastira PremanarodnimpredanjuDonjimanastirsacrkvomposveIenomSv.udotvorcu  Nikolaju,sagradilajekraljicaJelena,suprugaUrošaVelikogNemanjiIauXIIIvijeku.Za Lokacija DonjiiGornjiBrKeli kuIusjevernoodcrkvesmatrasedajebilaljetnjikovacgospodaraBalšiIa. Vrsta Arheološkilokalitet Gornjimanastirje,popredanju,izvremenaBalšiIa,adanašnjihramPokrova PresveteBogorodicejepoKetkomXVIIIvijekasagradiovladikaDaniloI. Kategorija/znaKaj  NapodruKjukojezahvatajuovadvamanastiraIprostorizmeTunjihregistrovaniisu ostaciarhitektureranijihperioda(vjerovatnoizXIVRXVvijeka). 26 Crkva Sv.Trojice OstacicrkveSv.TrojicesenalazenavrhuplanineRasotac,iznadselaGornjiBrKeli.  CrkvajesagraTenakaomanjajednobrodnagraTevinapravougaoneosnoveod Lokacija Rasovac,GornjiBrKeli lomljenogipritesanogkamena.OKuvanjediooltarskeapsidedovisine50cmi Vrsta Sakralniobjekat jugozapadnidiodovisine70cm,doksuostalizidovipotpunourušeni.

Kategorija/znaKaj 

27 Crkva Sv.MuKenika Jevstahija NalaziseubliziniselaTomiIi.  PremaarhitektonskimkarakteristikamasmatrasedajenastalauperioduizmeTu Lokacija DonjiBrKeli,Crmnica XViXVIvijeka. Vrsta Sakralniobjekat PredstavljajednobrodnugraTevinunerasKlanjeneosnovesapolukružnom oltarskomapsidomnaistoKnojstraniijednodejelnimzvonikomnapreslicuna Kategorija/znaKaj lokalni zapadnojfasadi.   

14  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  28 Manastir Ratac SmatrasedasuManastirRatacosnovaliuXIvijekubenediktinci,kojisunaove  prostoredošliizMonteKasinaujužnojItaliji. Lokacija Sutomore RuševinenamalompolustrvuRatac,izmeTuSutomoraiBara,potiKuodnekada Vrsta Arheološkilokalitet ugledneibogatebenediktinskeopatije,prvobitnoposveIeneSv.Mihailuakasnije Sv.Mariji.U istorijskimizvorimaprviputsepominje1247.godine.Od1443.godineje Kategorija/znaKaj  podmletaKkomupravom,a1571.godineOtomaniisugaspaliliirazrušili. MeTuostacimavišegraTevinaidentifikujuseKetvorotravejnacrkvaizXIvijeka, manjadvotravejnacrkvaizXIIvijeka,trobrodnabazilikazapoKetauXIVvijeku,objekti stambeneiekonomskenamjeneiodbrambenakula. 29 UtvrTenje Nehaj PominjeseupisanimzvorimaizXVIvijekakao“FortezzadeSpizi”(1542.godine)i  “Nechaia”(1550.godine). Lokacija Sutomore NavrhustrmoguzvišenjakojedominiraSpiKanskimpoljemformiranojeutvrTenje Vrsta Fortifikacija nepravilnejeosnoveprilagoTenokonfiguracijiterenakoncipiranozaborbuvatrenim oružjem. Kategorija/znaKaj  FortifikacijuKinisistemvisokihodbrambnenihzidovaIkula.Uzkapijusmještenuna zapadnojstranijecistijernaaneštoistoKnijebarutana.StambenihipomoIniobjeki smještenisuujužnomdijelugrada.. NanajvišojkotinalazisecrkvaposveIenaSv.DimitrijukojajesagraTenaprije gradnjeutvrTenja. 30 Crkva Sv.Dimitrija CrkvaSv.Dimitrija,KijasegranjavezujezaXIII–XIVvijek,nalazisenanajvišem  platouutvrTenjaNehaj.Koncipiranajekaojednobrodna,dvotravejnagraTevina Lokacija Nehaj,Sutomore,Bar pravougaoneosnove,zasvedenablagoprelomljenimsvodom,sapolukružnom Vrsta Sakralniobjekat oltarskomapsidomnaistoKnojstrani.Ispredzapadnestranecrkvenekadasenalazila priprata,kojajebilanaknadnodozidana.GraTevinajezidanapritesanimkamenom Kategorija/znaKaj  slaganimuhorizontalneredove.. Tragovifreskomalteraukazujudajeunutrašnjostcrkvebilaživopisana. Danasjeuruševnomstanju. 31 Crkva Sv.Roka PretpostavljasedajesagraTenasredinomXIVvijeka,kadajedošlodovelika  epidemijakuge.Prvobitnacrkvaurušenajeuodronuizazvanomradovimana Lokacija SpiK,Bar pristupnojsaobraIajnicituneluSozina,2004/05.godine.Zbogopasnostioddaljeg Vrsta Sakralniobjekat urušavanjadislocirnaje. ManjajednobrodnagraTevina,nepravilnepravougaoneosnovekojasesužava Kategorija/znaKaj  premaoltaru,bezoltarskeapside.Zidanajepritesanimkamenom,nejednakeveliKine,

15  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

slaganimupravilnijehorizontalneredove.Bilajezasvedenasegmentastimsvodom,a sazapadnestranejeimalamanjidozidanidio. 32 Crkva Sv.Petke Premaarhitektonskimkarakteristikamaizgradnjacrkvevezujesezasrednjivijek.  Crkvajemanjasvodna,jednobrodnagraTevinanerasKlanjeneosnovesapolukružnom Lokacija Šušanj,Bar apsidominaknadnodozidanimjednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnoj Vrsta Sakralniobjekat fasadi.Zasvedenajepodužnimprelomljenimsvodom. Uzzapadnufasaduje,1796.godinedozidanotvorenitrijema. Kategorija/znaKaj  UokviruporteograTenekamenimzidom.jegrobljesavišestarihgrobova.

33 Crkva Sv.Nikole SmatrasedajecrkvaSv.NikolesagraTenaukasnomsrednjemvijekunaostacima  starijecrkve. Lokacija MikuliIi,Bar LociranajeuoKuvanomprirodnomambijentušumovitepadineRumije. Vrsta Sakralniobjekat Crkvajesvodna,dvotravejna,jednobrodnagraTevinapravougaoneosnovesa apsidomnaistoKnojstraniijednodjelnomzvonikomnapreslicunazapadnoj. Kategorija/znaKaj  UcrkvenojportiograTenojkamenimzidomevidentnisuostacitemeljnezone

starijegobjektaistare. 34 Crkva Sv.Ilije NaosnovuarhitektonskihkarakteristikakaoisaKuvanenekropoleublizini  pretpostavljasedajecrkvasagraTenauXVvijeku. Lokacija VeljeSelo,PeKurice,Bar CrkvapredstavljamanjujednobrodnugraTevinu,sapolukružnomapsidomna Vrsta Sakralniobjekat istoKnojstraniijednodjelnompreslicomsagraTenomuXIXvijekunazapadnojfasadi. UporticrkvenalazisenekropolasavišekamenihnadgrobnihploKa.Portaje Kategorija/znaKaj  ograTenaniskomkamenomogradomzidanomusuvomeTisaulaznomkapijomna zapadnojstrani. Ucrkvisenalazikameniikonostasnovijegdatuma. 35 Crkva Sv.VraKeva PremaarhitektonskimkarakteristikamasagraTenajeukasnomsrednjemvijeku.  Pripadatipujednobrodnih,zasvedenih,dvotravejnihgraTevinasapolukružnom Lokacija Komina,PeKurice,Bar apsidomnaistoKnojstrani.Zapadnafasadajepotpunosrušena. Vrsta Arheološkilokalitet Saunutrašnjestranenajužnomziduinanižimzonamaoltarskogprostora primjetnisutragovifreskomaltera. Kategorija/znaKaj 

36 Crkva Sv.Katarine Premaarhitektonskimkarakteristikamadatujeseusrednjivijek.  JednobrodnagraTevinanerasKlanjeneosnovesaplitkom,spoljapolukružnom Lokacija Ravna,Bar apsidomnaistoKnojstrani.ZidovicrkveoKuvanisuuvisinicca3m.

16  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Vrsta Sakralniobjekat 

Kategorija/znaKaj 

37 Veliki pijesak LokalitetsenalaziusredišnjemdijeluuvaleVelikipijesak,ispodputaBarRUlcinj.  NadostacimakasnoantiKkerimskevileizpolovineIVvijekanadograTenesudvije Lokacija Velikipijesak,Dobravoda ranovizantijskecrkvenegraTevinenaKijimsseostacimaraspoznajevišefaza Vrsta Arheološkilokalitet dogradnji. PrvacrkvajenastalanajkasnijesredinomVvijekadogradnjomapsideuzprvobitni Kategorija/znaKaj  objekat.Ubrzojesrušena,anjenaobnovasevezujezaJustinijanovperiodiprvu polovinuVIvijeka.DanašnjiostacisurezultatintervenicjakojesedatujuuperiodVIR VIIvijeka.UoKavajuseIintervencijeizVIIIiliXIvijeka,abilajeufunkcijidoXIvijeka. DanasjenadostacimasagraTenamontažnacrkvaImontažnismještajniobjekat. 38 Zaliv Bigovica ZalivjeslužiokaoprirodnopribježištezabodovepoKemujeidobioimekojese  izvodiizslovenskerijeKibig(bijeg). Lokacija ZalivBigovica NalokalitetujeevidentiranavelikakoliKinakrhotinaantiKkogtransportnog Podvodniarheološki materijalaRpretežnoamforaaliistaklaImetalnihpredmeta. Vrsta lokalitet

Kategorija/znaKaj 

39 MEMORIJALNI OBJEKTI MemorijalneobjekteKinepretežnospomenploKe,unovijemperiodu   R 1. SpomenikpalimCrnogorcimauborbiprotiv zamijenjeneploKamaodcrnoggranitasaponovljenimoriginalnimtekstom.  61 Turaka,StariBar OdmemorijalnihobjekatauturistiKkojponudiodznaKajajeSpomenik palim 2. SpomenRploKanamjestustrijeljanjarodoljuba Crnogorcima u borbi protiv Turaka u PodgraTu Starog Bara,kojisvojemjestomože 3. SpomenRploKanamjestupogibijeBlaža dazauzmeuturiobilaskaStarogBaraiIPodgraTa.  OrlandiIa,Godinje KaokompleksizdvajaseSpomenik u Donjim Seocima,kojisvojompozicijom 4. SpomenRploKauznakborbeod13.Jula,Virpazar poredfrekfentnesaobraIajniceilijepoureTenimmanjimparkomnudimoguInost 5. SpomenikpalimCrnogorcimauIsvjetskomratu, interpolacijeraznihprigodnihsadržaja. StarigradBar  6. SpomenRploKanapoKetakpartizanskihakcijau seluSpiKu,MišiIi 7. SpomenRploKapripadnicimaNORkojejeital. okupatorbacioubunar,Tatarovica,StariBar 8. SpomenRploKanamjestubivšeglogora,BrKeli

17  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

9. SpomenRploKaIvuNikiIu,Limljani 10. SpomenRploKaRistuMarkoviIu,Mijela 11. SpomenRploKanazgradiŠlakoviIa,StariBar 12. SpomenRploKastrijeljanimrodoljubima, Belveder,StariBar 13. SpomenRploKanarodnojkuIiJovanaTomaševiIa osnivaKaKPJzaCrnuGoru,BrKeli 14. SpomenikuGornjimSeocimaposveIen poginulimborcimauNarodnojrevoluciji1941R 1945godine,GornjeSeoce 15. SpomenikuDonjimSeocimaposveIenpoginulim borcimaiztogkrajauNOR1941R1945,Donje Seoce 16. SpomenRploKauGornjimSeocima 17. SpomenRploKanaGatubr.2uLuciBar posveIenatrojicistrijeljanihrodoljuba,Gornje Seoce 18. SpomenikNarodnomherojuBrankuM. onovIu,TomiIi,Crmnica 19. KoncentracionilogorP.M.137RBar 20. RodnakuIaJovanaTomaševiIa,BrKeli

DOBRA ZA KOJA JE PRIHVAENA INICIJATIVA ZA USPOSTAVLJANJE ZAŠTITE 11. ŠkanjeviIaDžamija,StariBar 12. TvrTavaTabija,Golo,Sutomore 1. Banja–ZgradastarogantimaleriKnogdispanzera(Domanarodnogzdravljau 13. VijaduktuZupcima,Zupci Baru),podnožjeStarogBara  2. CrkvaSv.Ilije,MaKuge POTENCIJALNI ARHEOLOŠKI LOKALITETI 3. Domkulture,NoviBar 4. Domrevolucije,NoviBar 1. Arheološkilokalitetikopnaipodmorja 5. HotelKorali,Sutomorskariva,Sutomore 2. AustrougarskoutvrTenje,Spas,Kopac 6. KrajinskeubleuBoljeviIima,Ostros 3. CrkvaSv.Romana,Sutomore 7. OstacicrkveSv.Spasa,seloMenke 4. CrkvaSv.Stasija,Sustaš 8. RobnakuIa,Topolica 5. Gradina(LokalitetVrhodgrobovlja),brdoVolujica 9. SeloGornjaBrca,Sutomore 6. GradinaiznadkuIaBrkanoviIa,DobreVode 10. StareKesmeibunariuBaru 7. MuratoviIagroblje,ikmiri

18  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  8. OstacicrkveSv.irka,DapKeviIi PROSTORI SA IZRAŽENIM AMBIJENTALNIM VRIJEDNOSTIMA I PRIMJERI 9. OstacicrkveSv.GospoTe,DapKeviIi TRADICIONALNOG GRADITELJSKOG NASLJEA 10. OstacicrkveSv.Nikole,LisiKiIi  11. OstacicrkveSv.Spasa,DapKeviIi UformiranjukulturnoturistiKkogproizvodaprostorisaizraženimambijentalnim 12. Popovaglavica,antiIi vrijednostimaiprimjeritradicionalnoggraitljstva,kojisubrojninapodruKjuopštine 13. Slovenskanekropola,Mijela71Tumul,Šušanj Bar,naroKitouprijezerskomdijelu,predstavljajuznaKajanpotencijalzakojipostoji 14. Tumul,DurakoviIi izraženointeresovanjeposjetilaca. 15. Tumul1,Dobrevode ProstornipotencijalcjelinaukojimajevelikbrojtradicionalnihobjekataoKuvanihdo 16. Tumul1,Komarno visinekrovnogvijencapružamoguInostdase,uzodgovarajuIustruKnuobnovui 17. Tumul1,Lisice adaptaciju,realizujeznaKajanbrojsmještajnihjedinicanauštrbsavrmenegradnje. 18. Tumul2,Dobrevode IskustvovodeIihmediteranskihturistiKkihdestinacija(Francuska,Italija)potvrTuje 19. Tumul2,Komarno dajeopredjeljenjedasemaksimalnoKuvajuiunapreTujuprostorisaambijentalnim 20. Tumul2,Lisice vrijednostimaiadaptirajuzasmještajnekapacitetejedanodkluKevauspjehanjihovih 21. Tumul,GlavoK,BrKeli turistiKkihprivreda. 22. Tumul,Volujica

23. VeljaMogila,Šušanj 1. Ambijentalna cjelina DraKevica sa kulama, DraKevica 24. Zemljan,Ravanj 2. Ambijentalna cjelina KaranikiIi 25. CrkvauBriski 3. Ambijentalna cjelina Komarno 26. CrkvauMarstijepoviIe 4. Ambijentalna cjelina Starine sela Dupilo i Popratnica 27. CrkvauRunji 5. Ambijentalne cjeline Brod i Liman (Luke i Ponta), Donje Krnjice 28. Crkvište,Livari 6. CrkvaSv.Marka,TurKini 29. DvijeGradineuKoštanjici 7. CrkvaSv.NikoleiSv.Jovana,BoljeviIi 30. GradinaMaliBes,Virpazar 8. CrkvaSv.Tome,Limljani 31. GradinauOstrosu 9. KuIaKaiceVeloviIa,GornjiTuTemili 32. JugoRzapadnaobalaSkadarskogjezera(peIinekodMuriIa,izmeTuSeocainaselja 10. KuIaPlamenca,Kolata,BoljeviIi Pristan) 11. KulaurišiIa,BoljeviIi 33. LokalitetKunja,Godinje 12. Mlinovi u basenu Skadarskog jezera 34. LokalitetMijela,Virpazar 13. Osnovna škola u Gluhom Dolu, Crmnica 35. NaseljeokopreKisteKrajinske,Ostros 14. Osnovna škola u MrkojeviIima, PeKurice 36. OstacicrkveizXVvijeka,DragoviIi 15. Ribarsko naselje Pristan, Donja Seoca 37. OstacicrkveuTejanima 16. Ribarsko naselje Raduš, Donja Seoca 38. Ostacicrkvišta,GornjaBriska 17. Zidani izvori, ublovi i bisti jerne u basenuSkadarskogjezera 39. PriobalnidioDraKevice(Podvodnilokalitet) 

19  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  EVIDENTIRANA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO 30. CrkvaSv.Petke,TuTemili,StariBar VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI 31. CrkvaSv.Petke,MiloviIi 32. CrkvaSv.Petke,Kruševica 1. Ambijentalna cjelina PeraziIi, Godinje 33. CrkvaSv.PetraiPavla,DonjePolje,Livari 2. Ambijentalna cjelina SjeK sa pristanom 34. CrkvaSv.StefanaDeKanskog,MišiIi,anj,Sutomore 3. Ambijentalna cjelina Tejani 35. CrkvaSv.Venerande,Dobreci,Livari 4. BarskaNadbiskupija,StariBar 36. CrkvaSv.Vita,ZapadnoodStarogBara 5. CrkvaSv.Andrija,Dupilo 37. esmasjeverozapadnoodkulturnogdobraStarigradBar,TurKini 6. CrkvaSv.AntePadovanski,KaranikiIi 38. esmaunaseljuBrbot 7. CrkvaSv.ArhanTelaGavrila,Dupilo 39. Džamija,Bobovište 8. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila,GluhiDo 40. Džamija,DonjiMuriIi 9. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila,Krnjice 41. Džamija,urjan 10. CrkvaSv.Bogorodice,Gluhido,Crmnica 42. Džamija,Runja 11. CrkvaSv.orTa,Brijege 43. Džamija,MaliOstros 12. CrkvaSv.orTa,Komarno 44. Džamija,VelikiOstros 13. CrkvaSv.GospoTe,Trnovo 45. Džamija,Koštanjica4 14. CrkvaSv.GospoTe,Virpazar 46. Džamija,Tejani 15. CrkvaSv.JovanaBogoslova,DraKevica 47. Džamija,GornjiMuriIi 16. CrkvaSv.JovanaiSv.ArhanTelaMihaila,DonjaSeoca 48. DžamijaArbneš 17. CrkvaSv.JovanaKrstitelja,Limljani 49. DžamijauLjubanoviIima,Ckla 18. CrkvaSv.JovanaKrstitelja,Godinje 50. Kadijinaesma,StariBar 19. CrkvaSv.Lazara,uravci 51. MostovinaOraovštici 20. CrkvaSv.Marije,Sutomore 52. Pristan sa školom i bunarom, Donji MuriIi 21. CrkvaSv.Marije,Gretva 53. Pristan,Ckla 22. CrkvaSv.MuKenikaAleksandra,Tejani 54. SeloŠestani 23. CrkvaSv.Nikole,Godinje 55. SpomenobilježjeuReni 24. CrkvaSv.Nikole,GornjaSeoca 56. StaraŠkola,Dobreci,Livari 25. CrkvaSv.Nikole,Zupci 57. Škola,Komarno 26. CrkvaSv.Nikole,Limljani 58. TradicionalnakuIaKrajine,LjubatoviIi,Ckla 27. CrkvaSv.Nikole,Zabes,Virpazar 59. Zaselak Pristan 28. CrkvaSv.Petke,Limnjani,Crmnica 60. Zaselak Raduš 29. CrkvaSv.Petke,Sutomorskopolje,Sutomore 

20  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA BUDVA

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Stari grad Budva PrvipisanipomenBudvepotiKeizVvijekastareere,doksenajstarijitragovinaselja  UStaromgraduseodvijaniz R Bedemi sa bastionima vezujuzaIVvijekstareere,zaperiodhelenizma,kadaseformirakaotrgovaKki manifestacijaifestivalakojiprivlaKe 2 emporijumsasvimodlikamagrKkihgradovatogvremena.Gradjebioopasan velikbrojposjetilacanesamou Lokacija Budva “kiklopskim”bedemimaisastojaoseizakropole(namjestudanašnjeCitadele)i vrijemekupališnesezone.NajznaKajniji PodgraTa.RimljanigradproširujuiutvrTujuiiztogvremenasepominjekao“opidum jefestival“Gradteatar”. Vrsta Starigrad civiumromanorum”.Izrimskogperiodasuostaciveliketrobrodnebazilikesapodnim  Kategorija/znaKaj nacionalni mozaicimaIbunarnaplatouispodCitadele.UneposrednojblizinisuostaciTermi,a  OdznaKajajeformiranjezaokruženog nedalekomoInistubovisakapitelimaukazujunapostojanjereprezentativnihobjekata proizvodakulturnogturizmakojiIe uutvrTenomgradu.UperioduranoghrišIanstvagradnastavljadaživi,dabigauIX stvoritiuslovezaciljanuposjetugradu vijekurazoriliSaraceni. utokuKitavegodine. Bedemi sa bastionimaRGradjeopasanbedemimasakulamaikapijama,Kijidjelovi potiKuizIX,XII,XIII,periodaMleKanaivremenaAustrije.Nanajisturenijemdijelu nalaziseCitadela,gradskatvrTavasatragovimazidovaizXIIIRXIVvijeka,perioda MleKanaivremenaAustrije. Ugradusenalazinekolikosakralnihobjekata.UrbanonaseljejetipiKnomediteransko, sauskimulicamaimalimpjacetama. StarigradBudvajekompletnoobnovljenposlijevelikihošteIenjakojajepretrpiou katastrofalnomzemljotresu1979.godine.

3 Crkva Santa Maria in Punta Crkvasenalaziusklopugradskihbedema,nanajisturenijemdijelupremamoru,po  Ucrkviseodvijajuprogramivezaniza Kemujeidobilaime.PonatpisunakamenojploKi,sadauzidanojuunutrašnjost manifestaciju“GradTeatar” Lokacija Starigrad,Budva crkve,doznajesedajecrkvaizgraTena840godine. Vrsta Sakralniobjekat CrkvajejednobrodnazasvedenagraTevinaspravougaonomapsidom,orijentisana pravcemsjeverRjug.VišeputajeprepravljanaisasvimjeizgubilaprovobitniizgledizIX Kategorija/znaKaj nacionalni vijeka.Najstarijidiojeapsidaijužnidionaosa.ZvonikjesagraTenuXVII,avelika dekorisanarozetauXVIIIvijeku. Crkvajeodavnoizvankulta.

4 Crkva Sv.Ivana Krstitelja Jednaodnajstarijihbudvanskihcrkavakojajetokomvremenapretrpjelaznatne  Pokretnodobro:ZbirkacrkvesvIvana izmjene.SagraTenajeuXIIvijekukaokaterdalnacrkvaitojebilado1828.godine, Krstitelja Lokacija Starigrad,Budva kadajeukinutaBudvanskabiskupija.Stradalajeuzemljotresu1667.godine.Uzcrkvu Vrsta Sakralniobjekat jevitki,visoki,troetažnizvonikpodignutsredinom1850.godine.vijeka,asjevernoje zgradaBiskupskogdvoraRkamenedvospratnegraTevine.

21  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Kategorija/znaKaj  OdprvobitnecrkveizXIIvijekaostaojeprezviterijumzasvedenprelomljenim,

gotiKkimsvodom,djelovisjevernogzidasaostacimafreskoslikarstvaIoltarsaikonom Bogorodice/budvanskeMadone/.Crkviizgledtrobrodnebazilikedajujojsjeverna kapelaIdvijekapelenajužnojstranicentralnogbroda. UcrkvisususahranjivanicrkvenidostojanstveniciibudvanskiplemiIi. 5 Crkva Sv.Save OsveIenog Nemapouzdanihpodatakaovremenupodizanjacrkve.  MalajednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidom,bezzvonika.Poznatojeda Lokacija Starigrad,Budva suucrkvomfranjevciustupaliravoslavnimvjernicima.Udobaaustrijskeokupacije Vrsta Sakralniobjekat služilajeuvojnesvrhe. CrkvajejednobrodnatrotravejnagraTevinazasvedenapouobliKastimsvodom. Kategorija/znaKaj  PrilikomsanacijeotrkivenisuostacifreskoRslikarstvaifragmentioriginalnognatpisana latinskomjeziku.

6 Crkva Sv.Trojice Uzzalaganjecrnogorskogvladike,AustrijajedozvolilaizgradnjucrkveSveteTrojice  Pokretnodobro: kojajezapoKela1798.azavršena1804.godine. ZbirkacrkveSv.Trojice Lokacija Starigrad,Budva JednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidom,kupolomitrodjelnimzvonikom Vrsta Sakralniobjekat napresilicu.Gradivosupravilnitesanici,ružiKasteisivenoje,složeniunaizmjeniKne horizontalneredove.UnutrašnjostjepresvoTenapoluobliKastimsvodom,akupola Kategorija/znaKaj  poKivanapadantifima. IkonostasizXIXvijekajeradgrKkihikonopisaca. IspredcrkvenalazisegrobpoznatogknjiževinkaStjepanaMitrovaLjubiše. 7 Ostaci vile urbane u recepciji bivšeg hotela Ispodnivoarecepcijestaroghotela“Avala”nalazeseostaciarhitektureveIe  “Avala” i prostor sa prezentiranim rimskestambenezgrade(villaurbana)kojasedatirauI–IIvijek,sadjelovima hipokaustaifragmentimapodnogmozaika,saKuvaniujednojprostorijikojaizlaziiz antiKkim grobnicama gabaritahotela.MozaikjeraTenodbijelihicrnihteselasapredstavamamorskih Lokacija Budva životinjaiimadirektnihanalogijasamozaicimaizOstijekodRima. HronološkisevezujezadrugupolovinuIipoKetakIIvijekanoveere. Vrsta Arheološkilokalitet  Kategorija/znaKaj 

8 Prostor izmeTu hotela “Avala” i gradskih UneposrednojblizinihotelskogkompleksaAvalanalazeserekonstruisane  bedema reprezentativnerimskegrobnice,dislociranesaprostorabudvanskenekropole. Lokacija Budva

22  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Vrsta Arheološkilokalitet Ispodnivoapodarecepcijestaroghotela“Avala”nalazeseostaciveIerimske stambenezgrade(villaubrana)sadjelovimahipokaustaifragmentimapodnog Kategorija/znaKaj  mozaikaujednojprostoriji.

PretpostavljasedaseostacivilenalazeinaprostoruizmeTuhotela“Avala”i gradskihbedema. 9 Most iz Napoleonove epohe AgraTenjeizmeTu1807–1815.godineuvrijemefrancuskevladavine.  KonstrukcijumostaKiniblagosavijeniluknadkojimjegazišnapovršinaod Lokacija Veljavoda,Budva kamenihploKasaniskomkamenomogradom.PrilaznepoploKanestazedenivelisane Vrsta Infrastrukturniobjekat susapodvastepenikakojimasepristupagazišnojpovršinimosta.Gazištemostaje neznatnoizvijenoipratiformuluka.. Kategorija/znaKaj  GraTenjegrubimtesanicima,agazištaiprilazizvedenisukamenimploIama.

10 Crkva Sv.Nikole SagraTenajenazaravnjenomplatounakrajnjemsjevernomdijeluostrvaSv.Nikola  poznatogikaoŠkolj. Lokacija OstrvoSv.Nikola,Budva Premapredanjusagradilisujekrstašikaozavjetnucrkvicu.Prvipouzdaniizvoro Vrsta Sakralniobjekat njenompostojanjujeprilaznagraviriizXVIvijeka.Današnjiizgledjerazultat graTevinskihintervencijaizvedenih1846.godine. Kategorija/znaKaj lokalni Crkvajejednobrodna,svodna,trotaravejna,sapolukružnomapsidomnaistoKnoji jednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi.. Okolocrkvesenalazebrojnistarigrobovi.Nagrobljuporedcrkvesahranjivanisui stanovniciBudvesvedo1936,kadajeformiranonovogroblje.  11 Manastir Podostrog PrvipouzdanipodaciomanastirupotiKuiz1630.godine,kadajeobnovljenživopis UPodostrogu,gdjejeradoboraviozimi,  malecrkveUspenjaBogorodice.Naosnovustilskihodlikaarhitekturemožese vladikaPetar II PetroviI napisaoje Lokacija Maine,Budva pretpostavitidasucrkvuzidaliCrnojeviIiuXVvijeku.Podostrogjekasnijebio SlobodijaduidioGorskogvijenca. Vrsta KulturnoRistorijskacjelina rezidencijacrnogorskihmitropolita.UnjemujeboravioIumrovladikaDaniloPetroviI. VladikaSavaPetroviIje1847.godinepodigaodrugu,velikucrkvuposveIenuUspenju Period nastanka 1630prvipomen Bogorodice.UBokljeskom ustanku1869.godine,spaljenesuobijecrkve. ManastirskikompleksKinedvijecrkveikonacisavoltovima,iznadkojihjevelika Kategorija/znaKaj nacionalni kamenaterasasabunarom.NukleusmanastirapredstavljamalacrkvaUspenja  Bogorodice,sakasnijedozidanompripratom.Zasvedenajeblagoprelomljenim svodom,Unutrašnjostježivopisana. VelikacrkvaSvGospoTe,locirananedalekoodulazaukompleks,predstavlja monumentalnutrotravejnugraTevinuzasvedenupoluobliKastimsvodomsa

23  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

osmostranomkupolombezpostoljanadcentralnimtravejemipolukružnomapsidom naistoKnojfasadi. KompleksjenestruKnoobnovljenunovijedoba. 12 Manastir Podlastva Manastirje,odpostanka,bioduhovniipolitiKkicentarGrblja.Prvipisanipomeno Pokretnodobro:  Podlastvidatiraiz1419.godine.UnjemujeproglašenGrbaljskizakonik1427godine. ZbirkamanastiraPodlastva Lokacija LastvaGrbaljska,Budva ZapaljenjeodstraneMleKana1452.g.PominjuseobnoveuXVIIipoKetkomXVIII Vrsta KulturnoRistorijskacjelina vijeka.DrastiKnojeošteIenuBokeljskomustankuiz1869,nakonKegajeobnovljen 1875.OdAustrijanacastrada1915.godineibivazapuštendo1936.UmanastirujeuXX Period nastanka XVvijek vijekuradilanarodnaškola. CrkvaUspenjaBogorodicepodignutajenamjesturanohrišIanskebazilikeizVRVI Kategorija/znaKaj  vijeka,oKemusvjedoKeotkrivenifragmentimozaikaiparapetneploKe.Crkvaje  jednobrodnaizduženagraTevinasapolukružnomapsidomitrodjelnimzvonikomna preslicu.UstarijemdijeluhramapronaTenisufragmentistarijegživopisakojise vezujusakotorskoslikarstvoXVvijeka.CrkvajeponovoislikanakrajemXVIIvijeka. CrkvadobijadanašnjiizgleduobnoviizXIXvijekarušenjemzapadnogzidastarijefaze graTevineiproduženjemhramazajošdvatraveja. Sajužnestranecrkvenalazisedvospratnazgradakonakasazasvedenim prizemljem,nakojusenadovezujemlaTekrilo. UnovijemperiodukompleksususagraTeniobjektikojinarušavajukulturne vrijednostikompleksa. 13 Manastir Praskvica ManastirjepoznatkaoduhovniipolitiKkicentarPaštroviIa.GlavnacrkvaSv.Nikole   Pokretnodobro: izgraTenaje1413.godineoKemusvjedoKipoveljaBalšeIII.Uvrijemefrancuskog Zbirka manastira Praskvica, metal, Lokacija Budva pohodapoKetkomXIXvijekastradaoijeveIidiopokretnogfondaimanastirska ikone,knjige,tekstil Vrsta KulturnoRistorijskacjelina arhiva.DanašnjiizgledcrkvepotiKeiz1847godinealisuusjevernomparaklisuoKuva  nefreskeskrajaXVIilipoKetkaXVIIvijeka. Kategorija/znaKaj nacionalni BogatoukrašeniikonostasuradiojeNukolaAspioti,1864godine. ManjacrkvaposveIenaSv.Trojici,izgraTenajeuXVIIvijeku.Crkvujeislikaozoograf  RadulsapomoInikomDimitrijeDaskalom,1680godine.  UmalojmanastirskojzgradiuzsjevernidiocrkveSv.Trojiceradilaješkola. Umanastirskomkonaku,jebogatariznicasavrijednimeksponatima,izloženabez muzeološkekoncepcije. 14 Manastir Duljevo ManastirjeosnovanuprvojpoloviniXIVvijekakaometohmanastiraDeKani.Rušen  jeIobnavljan1785.GodinezavrijemenapadaMahmutRpašeBušatlije,azatimza Lokacija KuljaKe,Budva

24  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Vrsta KulturnoRistorijskacjelina vrijemeIsvjetskograta.Manastirskikompleks,KijiseKinicrkvaSv.Stefana,zgrade konakaiogradnizidsakapijama.Sajužnestranejeaktivnoseoskogroblje. Period nastanka XIVvijek CrkvaSv.Stefanajejednobrodna,izduženagraTevinasapolukružnomapsidomna istoKnojstraniIjednodjelnimzvonikomnazapadnojfasadi.Stariji,srednjevjekovnidio Kategorija/znaKaj nacionalni crkvejedobroproporcionisaniimablagoprelomljenigotiKkisvod.Unepoznato vrijemecrkvajeproduženaidobilajedanašnjiizgled. Poslijezemljotresa1979.godine,uovomprostorujeotkrivenkvalitetanživopissa krakteristiKnimstilskimprožimanjemgotiKkihivizantijskihelemenata. UmlaTemkrilukonakaradilajeseoskaškola. 15 Sveti Stefan PremapredanjuostvojebilonaseljenoprijepodizanjasrednjevjekovnogSvetog Grad–hotelukojemsuodsjedalepoznate Stefana.Prvipomenplaniranegradjnevezujeseza1355.godinukadajesagraTeno12 zvijezde:OrsonWelles,Elizabeth Lokacija Budva kuIa,pojednazasvakood12paštrovskihbratstavaukojesusklanjaliporodice Taylor,SophiaLoren,Marilyn Vrsta KulturnoRistorijskacjelina prilikomnapada.UtvrTenjejevremenomojaKavanokulamaibedemima,anaseljeje Monroe,PrincessMargaret,Carlo postalotrgovaKkiipolitiKkicentarPaštroviIa,graTenoirazvijanodopolovineXXvijeka Ponti,IngemarStenmark,KirkDouglas, Kategorija/znaKaj  kadajekratkotrajozapustjeloUnjemujezasijedaonarodnisud“bankada”. porodicaBeckam. Objektiimajuvrijednostitradicionalnenarodnearhitekture,aoKuvanesuKetiri crkveodkojihjenajstaijaSv.StefanaizXVvijeka. Od1960.godinejeekskluzivnoturistiKkonaseljeRgrahhotel. 16 Drobni pijesak Drobnipijesakjeprirodnožalo,nenarušenogradnjomipredstavljajedinstveni  spomenikistorijePaštroviIa.Nalokalitetuseuprošlostiodvijaodruštveni,plemenskii Lokacija Budva politiKkiživotPaštroviIaizasijedalaPaštrovskabankadanakojojsudonošenesve Vrsta Memorijalnomjesto odlukevažnezaplemeniskiživot.SvakegodinenaVidovdanbiranesusudijeivlastela imjepredavalazakonikipeKate–simboleuprave.. Kategorija/znaKaj 

17 Manastir ReževiIi NarodnopredanjepostanakmanastiravežezaXIVvijek.UXVvijekupominjese  živopisacNikodimReževiIki.ArhimandritN.VukoviI1780.godinepoKinjesagradnjom Lokacija Budva gradicrkveSv.Trojicealinjenzavršetakprekidajurazaranjamanastira1785.godineu Vrsta KulturnoRistorijskacjelina pohoduMahmutpašeBušatlijeikasnije1812.godineuvrijemefrancuskeokupacije.. UdrugojpoloviniXIXvijeka,arhitektaD.PeraziIobnavljacrkvuUspenjaBogorodice, Kategorija/znaKaj nacionalni koristeIimaterijalsarazrušenoghramaSv.Stefana.IzmeTucrkavapodignutjevisoki zvonikRkula1839..godine.ManastirjestradaoodTuraka1785iodFrancuza1812 godine.ItalijanisugaopljaKkaliizapalili1941godine.

25  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Komplekssesastojioddvijecrkvesazvonikomizgradekonaka,aopasanje kamenimzidom. StaracrkvaUspenjaBogorodicejemalihdimenzija.Uprovobintomdijelucrkve saKuvanježivopisizXVIRXVIIvijeka. VelikacrkvaSv.TrojiceimakrakteristiKanpopreKnitranseptisjevernimzidom naslanjasenamaluBogorodiKinucrkvu.PoredvratajekamenaploKasazapisom. UapsidijevidljivstarijislojfresakaispodmlaTegslikarstva. OdikonostasaA.LazoviIaiz1833godinesaKuvanisusamofragmenti.. IkonostasjeradM.GregoviIa.Unovijevrijemecrkvajeneukoislikana.OdtreIe crkveSv.StefanaoKuvanjediosjevernogzidasafreskama,kojisenašaoukorpusu zgradekonaka. 18 Ostaci vile rustike sa mozaikom OstacikasnoantiKkevillaerusticaResamozaikom,otkrivenisu1902godine.Mozaik  otkrivenupoduostatakagraTevinedatovanjeuIVvijek.Polihromnimozaikizdijeljen Lokacija Mirišta,Petrovac,Budva jeukaseteuokvirukojihsenalazerazliKitigeomterijskiivegetabilnimotivi. Vrsta Arheološkilokalitet Nadmozaikomjepodignutzaštitnipaviljon.  Kategorija/znaKaj    19 Ostaci kastela i lazareta UtvrTenjesuizgradiliuXVIvijekuMleKaniuzdozvolupaštrovske“bankade”.U  utvrTenjusenalaziostalnimletaKkigarnizon.DanassuodprvobitnetvrTavesaKuvani Lokacija Petrovac,Budva samoostaci. Vrsta Fortifikacija UneposrednojblizinijeuistomperioduMleKanisusagradiliiLazaret,prvu sanitarnuzgraduuovomkrajukojajeslužilajezasmještajbolesnikaodzaraznih Period nastanka XVIvijek bolesti.LazaretjebiooKuvansamouzidinama. SedamdesetihgodinaXXvijekaobnovljeniostacikompleksadobilisuturistiKkoR Kategorija/znaKaj  ugostiteljskuulogu.

20 Crkva Sv.Tome PopredanjusagraTenajeuXViliXVIvijeku.Obnovljenaje1885.godine,odkada  datiranjendanašnjiizgled. Lokacija Petrovac,Budva Jednobrodna,zasvedena,trotravejnagraTevinasapolukružnomapsidomna Vrsta Sakralniobjekat istoKnojitrodjelnimzvonikomnapreslicunazašpadnojfasadi.Nazapadnojfasadije dubokaluKnozavršenalunetaanadnjomKetvorokrakakamenarozeta. Kategorija/znaKaj 

26  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  21 Manastir Gradište Prvipomenmanastirajeiz1305godine,aKešIeseupismenimizvorimapominje   odXVIIvijeka.Višeputajestradaoodotomanskihpoharaiuzemljotresu1979godine. Lokacija Budva Manastirskikomplekssesastojiodtricrkve,konakaiodbrambenogzida.Glavna Vrsta KulturnoRistorijskacjelina crkvajeposveIenaSv.Nikoli,arijeKjeoprostranojjednobrodnojgraTeviniislikanoj freskamakojejeradiopopStrahinjaizBudimljaimanjimdijelommajstorKozma. Kategorija/znaKaj nacionalni IkonostasucrkviuradiojeiislikaoVasilijeRafailoviI,1796godine. NaplatoustaroggrobljajeicrkvaSvSavepodignutauXIXvijekunamjestuneke starijegraTevine. TreIacrkvaposveIenaUspenjuBogorodice,grobljanskakapelamalihdimenzija, nalaziseizvanogradnogzida. 22 Crkva Sv.Krsta NalazisenaPaštrovaKkojgori,useluNovoseljeneposrednosadesnestraneputa   PetrovacRVirpazar. Lokacija Novoselje,Petrovac Crkvajejednobrodna,zasvedena,trotravejnagraTevinasapolukružnomapsidom Vrsta Sakralniobjekat naistoKnojstranidatiraseuXVvijek.SazapadnestranedograTenajeuXIXvijeku pripratanerasKlanjeneosnove,satrodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnom Period nastanka XVvijek proKelju.Pridogradnjisrušenjezapadnizidnaosa.DograTenidiojeveIevisineiširiod naosa. Kategorija/znaKaj lokalni StarijidiocrkveježivopisanuXVIIvijeku.

23   24 Manastir StanjeviIi SagraTenjenamjestumletaKkogutvrTenjakojesuVenecijanciustupilivladiki  DaniluposlijeturskogrušenjaCetinjskogmanastira.Godine1736.vladikaSavapodiže Lokacija Budva crkvuSv.Trojiceiotvaraškoluzasveštenike.UStanjeviIimaPetarIproglašavaprvi Vrsta KulturnoRistorijskacjelina Crnogorskizakonik,1898.godine.NjegošihprodajeAustriji,1839.godine.U Bokeljskomustanku,manastirjerazrušen. Kategorija/znaKaj  StanjeviIiimajuizgledtvrTavekojuKinedvamasivnaobjekta.Nanižemjeulazna partijasaglavnomkapijom,auprizemljusubilivoltovi.Višiobjekatjeslužioza stanovanje. CrkvaSv.Trojicejejednobrodna,svodnagraTevinasapolukružnomapsidom, zidanaodcrkvenastogisivogkamena.Austrijancisuiznadkrovacrkvedozidalianeks fortifikacionenamjene. KompleksjenestruKnoobnovljenunovijedoba. 25 TvrTava urTevac Prviputseupisanimizorimapominje1426.godine.SagradiojeStefanica,sinurTa  uraša.IzgraTenajenaobroncimaLovIena,kaovažanstrateškiobjekatkojije

27  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Lokacija Pobori,Budva kontrolisaovezuizmeTuGrbljaiCrneGore.Danasuruševinamasaneštoboljesu oKuvanimostacimacrkveSv.orTa.UtvrTenjejesrušeno1435.godine. Vrsta Fortifikacija Crkvajemala,jednobrodnagraTevinanerasKlanjeneosnove,zidanaodtesanikasa izrazitodebelimzidovima.Obrušenajedokrovnogvijenca.  Kategorija/znaKaj lokalni

26 Crkva Sv.Petra GrobljanskacrkvasagraTenauXVIIIvijekunainicijativugeneralaRadaKrapoviIa.  UokvirucrkveneportenalaziseimanjacrkvaSvPavla. Lokacija MažiIi,Budva CrkvaSvPetrajejednobrodna,trotravejvnagraTevinazasvedenapoluobliKastim Vrsta Sakralniobjekat svodom,sapolukružnomapsidomnaistokuijednodjelnompreslicomnazapadnoj fasadi.UkonhiapsideinišinasjevernomziduvidnisuostaciživopisaizXIXvijeka.. Kategorija/znaKaj  CrkvaSvPavlajezasvedena,jednobrodnagraTevina,nerasKlanjeneosnove,sa polukružnomapsidomnaistoKnojfasadi. IkonostasucrkviSvPetrajebiotipiKanprimjerlevantijskogbarokaXVIIIvijeka. 27 Crkva Sv.Dimitrija LociranaucentralnomdijeluselaBrajiIijužnoodputaBudvaRCetinje.SagraTenaje  1875.godinenadostacimamanje,starijegraTevine. Lokacija BrajiIi,Budva CrkvaSv.Dimitrijajejednobrodna,zasvedena,kupolna,trotravejnagraTevinasa Vrsta Sakralniobjekat polukružnomapsidomnaistoKnojitrodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnoj strani. Kategorija/znaKaj  UcrkvenojportiograTenojniskimzidomnalaziseaktivnogrobljeuokvirukojegje spomenRkosturnicaposveIenastradalimnabojištimaJugoslavije.Usjeverozapadnom ugluporteizgraTenjemanjispratni,kamenistambeniobjekat, 28 TvrTava KosmaK IzgraTenaza1850.godinevrijemeaustrougraskeokupacijekaokljuKni  fortifikacioniobjekatnagranicipremaCcrnojGori.KasnijejedograTenautroetažnu Lokacija BrajiIi,Budva graTevinukojajeslužilakaokasarna.KonaKniizgleddobilaje1909.godine. Vrsta Fortifikacija TvrTavaizduženeosnoveuformiprelomljenogpravougaonikaimamoIne polukružnekulenasjevernojfasadiIjednuucentralnomdijelujužnefasade.TehniKki Kategorija/znaKaj  dobrograTena,debelihjezidovakiklopskestrukture. Usklopuzidinasumagacinskeprostorijeicistijernazavodu.

28  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

29 MEMORIJALNI OBJEKTI MemorijalneobjekteKinepretežnospomenploKe,unovijemperiodu  R 1. SpomengrobljeinterniracaIsvjetskograta; zamijenjeneploKamaodcrnoggranitasaponovljenimoriginalnimtekstom. 52 Buljarica  2. SpomenRKesmaposveIenaStaniP.VukoviI;Pržno 3. SpomenikpoginulimborcimauNORRu;BrajiIi 4. SpomenikpoginulimPaštroviIimauNORRu; TvrTavaLazaret,Petrovac 5. SpomenRploKanamjestupogibijeStaneiMilice MedigoviI;Petrovac 6. SpomenRploKanarodnojkuIiNikaAnTusa; TudoroviIikodSvetogStefana 7. SpomenRploKapoginulimborcimautokuNOBRa; StanišiIi 8. SpomenRploKapoginulimdrugovimaubicina Paštrovnici25.III1942;DonjiPobori 9. SpomenRploKapoginulimrodoljubimaiztoga kraja;Buljarica 10. SpomenRploKaposveIena13Rtojulskom ustanku;LapKiIi 11. SpomenRploKaposveIena13Rtojulskom ustanku;naOsnovnojŠkoli,Maine 12. SpomenRploKaposveIenadevetoricistrijeljanih rodoljubaizovogkraja;namjestuTolinjak, Grbalj 13. SpomenRploKaposveIenaformiranjuprvog partizanskogbataljona;OgraTenica 14. SpomenRploKaposveIenapoginulimborcimaiz selaBrajiIa;BrajiIi 15. SpomenRploKaposveIenarevolucionarnomradu prvekomunistiKkeopštine1920i1921g;na zgradiNOO,Petrovac 16. SpomenRploKastrijeljanimrodoljubimaovog kraja;SvetiStefan 17. SpomenRploKašestoricirodoljubastrijeljanihod straneokupatora1941;kodinvalidskog odmarališta,Petrovac

29  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

18. SpomenRploKauspomenrodoljubaPaštroviIa palihuNORRu;natvrTaviLazareta,Petrovac 19. SpomenRploKauznakborbeod18.jula1941.g; BrajiIi 20. SpomenRploKauznaksjeIanjanaformiranje prvepartizanskeIelije;nazgradiApoteke 21. SpomenRploKauznaksjeIanjanažrtve okupatora(nastrijeljanedvijeistaknute prvoborke);Kruševica 22. SpomenRploKaVasuMitroviIu;Pržno 23. SpomenRploKaVukiciMitroviI;SvetiStefan



EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. AntiKkakapija (StarigradBudva) 16. CrkvaSv.NeTelje ostrvoKatiKkod 2. AntiKkavila GoluboviIi, Petrovca 3. Arapovakula ,IvanoviIi,Maine, 17. CrkvaSv.NeTelje esminovo,Sveti 4. ArheološkilokalitetTunja  Stefan 5. Armenkovagomila Drenovice, 18. CrkvaSv.Nikole RafailoviIi,BeKiIi 6. AustrougarskoutvrTenjeitumul Paštrovskagora 19. CrkvaSv.Nikole Buljarica 20. CrkvaSv.Nikole Petrovac 7. Crkva umjestuBorete, 21. CrkvaSv.Pavla MažiIi Maine 22. CrkvaSv.Petke BeKiIi 8. Crkva uZeKevoselo, 23. CrkvaSv.Preobraženje BeKiIi Pobori 24. CrkvaSv.Spasa brdoSpas 9. CrkvaisamostanSv.Vida Petrovac, 25. CrkvaSv.Spasa MarkoviIi 10. CrkvaLesendro Paštrovskagora, 26. CrkvaSv.Stefana Duljevo 11. CrkvaSv.Antona uBudvi 27. CrkvaSv.Tome BeKiIi 12. CrkvaSv.Dimitrija TudoroviIi 28. CrkvaSv.Vida Petrovac 13. CrkvaSv.GospoTe Rustovo,Sveti 29. Crkvasv.orTa Mrtvica,KuljaKe Stefan 30. Crkvasv.orTa Pobori 14. CrkvaSv.Ilije Petrovac 31. Crkvasv.GospoTe Rustovo 15. CrkvaSv.Jovana naputuSvStefanR 32. Crkvasv.GospoTe GoluboviIi Petrovac

30  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  33. Crkvasv.Ilije Novoselje, 64. Gradinaitumul, OgraTenica PaštroviIi 65. GradinaOblaglava, DuletiIi,Maine 34. Crkvasv.Ilije DuletiIi,Maine 66. HigijenskizavododnosnoRijeKno naSlovenskojplaži 35. Crkvasv.Jovana TudoroviIi brodarstvo 36. Crkvasv.Jovana MarkoviIi,Maine 67. HotelMiloKersadevetprateIih  37. Crkvasv.Jovana BeKiIi objekataivilomTopliš 38. Crkvasv.Jovana GornjiPobori 68. HotelMogren uBudvi 39. Crkvasv.JovanaPreteKe StanišiIi,Maine 69. HotelPalasuPetrovcu  40. Crkvasv.Luke LapKiIi,Maine 70. IvanKevagomila, Katun,PaštroviIi 41. Crkvasv.Mine Zagradac,Buljarica 71. Kanjoševakula, Kanjoši,PaštroviIi, 42. Crkvasv.NeTelje Petrovac Buljarica 43. Crkvasv.NeTelje Vrba 72. KatoliKkisamostan Petrovac 44. Crkvasv.Nikole Vrba,PaštroviIi 73. KulaBoškoviIa, PaštroviIi 45. Crkvasv.Nikole StojanopviIi, 74. KulaDivanoviIa, DivanoviIi, BrajiIi PaštroviIi 46. Crkvasv.Nikole uKuci,PaštroviIi 75. LokalitetBabinVir, BeKiIi 47. Crkvasv.Petke Maine 76. LokalitetBrdoKalac, Drenovice 48. Crkvasv.Petke TudoroviIi 77. Lokalitet, Kaluderac 49. Crkvasv.Petke Kanjoš 78. Lokalitet Katun 50. Crkvasv.Petra AndroviIi, 79. LokalitetKneževoselo Drenovice, KaluTerac Buljarica 51. Crkvasv.Roka Brda,PaštroviIi 80. LokalitetMidžorovkrš Buljarica 52. Crkvasv.Roko Katun 81. LokalitetMirište RijekaReževiIa 53. Crkvasv.save RijekaReževiIa 82. LokalitetOrašc LapKiIi,Maine 54. Crkvasv.Save enaš,PaštroviIi 83. LukaBudva,amforište  55. Crkvasv.Spiridona OgraTenica 84. ManastirVojniIiicrkve  56. Crkvasv.Tome Žukovica Sv.Dimitrijaisv.Nikole,KuljaKe 57. Crkvasv.VraKeva GoluboviIi 58. Fortica uOgraTenici, 85. Mlinza(Starigrad  PaštroviIi Budva)–nijesuuobuhvatu 59. Gomila naUrovici, studijeveIustaromgradu MarkoviIi,Maine 86. ObjekatJugoslovenskogrijeKnog  60. GomilaKosmaK, BrajiIi brodarstva(Higijenskizavod) 61. GomilaMijoviIakrš, PaštroviIi 87. ObjekatLuKkekapetanije  62. Gradinaitumul naKošljunu, 88. OstaciantiKkegraTevine (StarigradBudva) Košljun,Maine 89. OstrvceikuIišteKršiI,Pržno  63. Gradinaitumul, Zagradac 31  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  90. Požmingomila,Drenovice  100. TumulKapa,Ravne,PaštroviIi  91. RanohrišIanskabazilika(Stari  101.TumulPlat,Katun  gradBudva) 102. TumulRebro,Petrovac  92. Rimsketerme(StarigradBudva)  103. TumuliBrda,PaštroviIi  93. RimskiploKnici(StarigradBudva)  104. TumuliGranice,BrajiIi,Maine  94. SabornacrkvaSv.Nikole,  105. TumuliMijoviIakrš,PaštroviIi  TudoroviIi 106. TvrTavaMogrenkodBudve  95. SpomendomCrvenakomuna, ReževiIi 107. VilinapeIina,LapKiIi,Maine  96. SrzentiIakula,Brda,PaštroviIi  108. VilinapeIina,UglješiIi  97. ŠkolakodmanastiraReževiIi,  109. Spomengroblje,Buljarica Katun  98. ŠkolauZeKevoselo,Pobori  99. TumuligradinaPobori 

32  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA HERCEGRNOVI

Br Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene

1R3 Urbana cjelina Stari grad Herceg Novi, UizvorimaStari gradHercegNoviseprviputpominje1382.godinekadajebosanski  UStaromgraduseodvijaniz Zapadno i IstoKno podgraTe i kraljTvrtkoIizgradiojetvrTavuSvetiStefan.Nakonnjegovesmrtikralja,tvrTavujepreuzeo manifestacijaifestivalakoji knezuSandaljHraniI,apotomiHercegStjepanVukKiIKosaKa,podKijomjevladavinom Zidine staroghercegnovskog grada privlaKevelikbrojposjetilaca  ojaKalaekonomskamoIzasnovananatrgovinisoljuizanatskimradionicamaanaseljeje nesamouvrijemekupališne dobilostatusgradainjegovodanašnjeime.  sezone. Lokacija HercegRNovi Od 1482. godine gradom skoro dva vijeka vlada  Otomansko carstvo sa prekidom od  NajznaKajnijijefestival  1538R1539.godine,kadajepreuzimajuŠpanci.NakonponovnogulaskaŠpanacaugrad1688. “Praznikmimoze”  Vrsta Starigrad,fortifikacije godinegradjeukljuKenusastavVenecijanskeRepublikepodimenomCastelnuovoR"Novi  OdznaKajajeformiranje  grad"ili"NovatvrTava".KrajemXVIIIvijekagradjeprivremenobiouvlastiAustirje,Rusije, Kategorija/znaKaj nacionalni zaokruženogproizvoda  Francuske,CrneGore.NakonzavršetkaIsvjetskograta1918.godine,postaojedioJugoslavije kulturnogturizmakojiIe  iCrneGore. stvoritiuslovezaciljanu  Jezgro,omeTenosistemomfortifikacija,Kinestambeni,sakralniijavniobjektilociraniuz posjetugraduinjegovom  uskeulicekojeunepravilomsistemuvodepremacentralnomstarogradskomtrgukojim zaleTuutokuKitavegodine.  dominracrkvaSvArhanTelaMihajla.Graditeljskacjelinadatira,saskromnimostacima,od  kasnogsrednjegvijeka,prekomarkantnihobjekatamletaKkogperioda,turskekarakteristiKne odbrambenearhitekture,doobjekatasapoKetkaXXvijeka.Poredkulturnoistorijskih  vrijednostipojedinaKnihobjekata,arhitekturaimaambijentalnuvrijednost,prepoznatljivuu  Izvor:https://waytomonte.com/rs/pR931RtheRoldRtownRhercegR spletustrmihulicaistepeništakojepratenagibterena.  novi Zapadno i istoKno podgraTesenastajuistovremenosasrednjevjekovnimgradom,  danassunajstarijegraTevineodXVIIvijeka.Potpunodefinisanjeurbanogsklopagradje  dobioudrugojpoloviniXIXipoKetkomXXvijeka.  Zidine staroghercegnovskog gradapredstavljajusistemkontinualnihfortifikacijakojije udanašnjemoblikuuobliKenjeutokuotomanskedominacijekadasusrednjevjekovni bedemiuKvršIeniiojaKanikulama.OšteIenjakojajeutvrTenjepretrpjelotokommletaKke opsadekaoiuslijedklizištaizemljotresa,popravljanasubezbitnijihpromjenaoriginalnog sklopaalisuintervencijerecentnimmaterijalimaineplanskiiInekontorlisanoozelenjavanje uKinilesistemfortifikacijeteškoKitljivim.  Izvor:StudijazaštitekulturnihdobarauobuhvatuPPPNObalno podruKje 4 TvrTava Forte Mare OkosrednjevjekovnognaseljakojejeosnovaobosanskikraljTvrtko,uvrijemeStefana  VukKiIaKosaKeformiraseznaKajnijiutvrTenigrad.NadanašnjojtvrTavisaKuvanjesamo Lokacija HercegRNovi jugoustoKnidioodbrambenogzidaizvemenaprijeotomanskogosvajanja1482,godine.

33  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Vrsta Fortifikacija Radikalnarekonstrukcijaizvršenajeuvrijemenjihovedominacije,kadajedobiladanašnje gabarite,oblikeivisine,svedoodbrambenekrunesaotvorimazatopove.SredinomXVI Kategorija/znaKaj nacionalni vijekatvrTavasepominjekao“jakakula”ikao“kulaAbasRpaše”,apoKetkomXVIIIvijeka

rekonstruisalisujeMleKani.SadašnjiizgledtvrTaveuglavnomsudaliAustrijancikojisu1833 izvelinizdogradnji. 5 Kanli kula Ufortifikacionomsmislupredstavljacitadelu,poslednjebranjenouporišteuutvrTenom  gradu.iniseizvjesnimdajezapoKetajošusrednjemvijeku,asvojdanašnjioblikpoprima Lokacija HercegRNovi tokomXVIvijeka.OdobjekatauunutrašnjostioKuvanajecistijerna,kojajetokomXVIiXVII Vrsta Fortifikacija vijekakorišIenakaozatvor.Nazidovimasejošuvijeknalazebrojnicrtežiiztogvrmena,od kojihseistiKuonisapredstavamagalija.Nakonzemljotresa1979,kulajeadaptiranauljetnju Kategorija/znaKaj nacioanalni pozornicu,KimejedoneklenarušenanjenaautentiKnost.

6 Izvor KaraKa/IzvorKaradža,CrnaVoda/ Prisustvostalnogizdašnogizvorapitkevodebiojejedanodbitnihmotivazaformiranje  nukleusagradanaovompodruKjuuvriemeStjepanaVukšiIaKosaKe.Uvrijemeotomanske Lokacija HercegRNovi vladavine1482.godineizvor,nazvanKaraKe(Crnavoda),jekaptiranIsistemomkanala Vrsta Infrastrukturniobjekat sprovedenkrozgrad.KaptažajenakonošteIenjauratusaŠpancimaiuzemljotretresima kvalitetnoporvljenaikaotakvakorišIenaIuvrijemevladavineVenecijeiAustrougarske. Kategorija/znaKaj nacioanalni DanasjeuokviruprivremenogobjektapodignutoguzadnjojdecenijiXXvijeka.

7 Kompleks R crkva Sv.Antuna, CrkvaSv.AntunasagraTenajeoko1710.godine.  Samostan sestara Milosrdnica sa grobljem i SamostanskikompleksKinecrkvaSv.AntunasakulomRzvonikom,samostan,zapadnidio palateBuroviIkojikoristihercegnovskopozorišteimalogroblje.Objektiserazvijajuoko dio palate BuroviI unutrašnjegdvorišta.atrijuma. Lokacija ZapadnopodgraTe CrkvaSv.AntunajebaroknagraTevinasaravnomtavanicomiprigraTenimtranseptomi boKnimoltarima,sakristijomizvonikomkulomnasjevernojstrani.Samostan,jejednostavna Vrsta Kulturnoistorijskacjelina kamenagraTevinasasuterenom,prizemljemipotkrovljem,azapadnidiopalaraBuroviIje dvospratnakamenagraTevinasagraTenakrajemXVIIvijeka. Kategorija/znaKaj lokalni

8 KuIa i park Olge KomnenoviI PorodiKnakuIakojusuMirkoiOlgeKomnenoviIzavještaligradusagraTenajena   Od1953.godineuobjektuje atraktivnojlokacijinagrebenuiznadmorskeobalesaprostranimvrtomRTardinomkojije smještenZaviKajnimuzej Lokacija IstoKnopodgraTe nekadabiobotaniKkabaštasa135vrstadrveIa,žbunja,puzavica,cvijeIaisaksijskihvrsta. HercegNovog  Pokretna kulturna dobra: Vrsta Profaniobjekat KuIajegraTenakrajemXVIIIvijeka,ilipoKetkomXIXvijeka,ujadranskoprimorskom maniru,kaospratnakamenagraTevinasaviTenicomizvedenoupseudoRbaroknommaniruu R Arheološkazbirka R Lapidarijum Kategorija/znaKaj  centralnojzonipotkrovlja.DograTenajepoKetkomXXvijeka. R NumizmatiKkazbirka

R Ikonografskazbirka 34  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

R Pomorskazbirka R Etnografskazbirka R ZbirkaNOBRa R Kulturnoistorijskazbirka,i drugi R PojedniaKnipremeti 9 Stambena zgrada i galerija Voja StaniIa SagraTenjeuXIXvijekukaokamenispratniobjekatsapotkrovljemnaKijemjezapadnom    dijeluformiranaviTenicaotvorenapremamoruipremadvorištunasjevernojstrani. Lokacija Škver

Vrsta Profaniobjekat

Kategorija/znaKaj 

10 TvrTava Španjola SagraTenanauzvišenjusjeveroistoKnoodgrada.  PozauzimanjugradaotomanskevlastisunatommjestusagradilemanjeutvrTenje,koje Lokacija HercegNovi suŠpancizavrijemeupravegradom1548.godineproširiliiojaKali.Nakonponovnog Vrsta Fortifikacija preuzimanjagradaotomanskevlastisuporušileranijeutvrTenjeipodiglitvrTavudanašnje veliKineioblika. Kategorija/znaKaj nacionalni DanašnjiizgeledŠpanjolaupotpunostidobijauperioduvladavineAustrougarske.. UtvrTenjejekvadratneosnovesaKetiriisturenakružnabastionanauglovima.Glavniulaz jedodatnoobezbijeTenspoljašnjimzidom,tzv.predstražom.UsklopuutvrTenjanalazese stambeniiekononomskiobjektiiskladišta. 11 Manastir Savina NalazisenauzdignutomplatouupodožjuSavinskedubrave. Pokretna kulturna dobra: NajstarijidiokompleksacrkvaSvSavenastaojeuXIvijeku.Tojejednobrodna,zasvedena  HercegRNovi Lokacija graTevinanerasKlanjeneosnove,sapolukružnomapsidomIjednodjelnompreslicom.  Zbirkamalecrkve Prostranitrijemjekasnijedozidan. Vrsta Sakralnikompleks manastiraSavine MalacrkvaUspenjaBogorodiceizXVvijekajejednobrodna,trotravejnagraTevina,  Zbirkavelikecrkve Kategorija/znaKaj nacionalni zasvedenaprelomljenimsvodom,sapolukružnomapsidomijednodjelnimzvonikomna manastiraSavine

 preslicu.  Zbirkamuzejamanastira IspodfresakaizXVIvijekanaTenesufreskekojepripadajukotorskomgotiKkomslikaru Savine LovruMarinovuDobriKeviIu,asvefreskejedjelimiKnopreslikaoAleksijeLazoviI1831 godine. VelikacrkvaUspenjaBogorodicegraTenajeod1776do1799godine.Tojejednobrodna, trotravejnagraTevinasakupolomnakockastomtamburu,polukružmomapsidomi trospratnimzvonikomflankiranimuzzapadnoproKelje. ImaduboreznipozlaIeniikonostas. 35  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

UzmanastirjekonakRmanastirskimuzejsabogatomzbirkomcrkvenihknjiga,posudai ikona. 12 Crkva Sv.Ane PremanarodnompredanjuprvobitnacrkvabilajebilaposveIenaSv.Petki.Kasnijacrkva  sagraTenajekaozadužbinaporodiceNikijeloRGonzagi.Obnovljanaje1710.godine. Lokacija SavinskaDubrava Tojednobrodna,zasvedenagraTevinanerasKlanjeneosnove,sapolukružnomapsidom Vrsta Sakralniobjekat naistoKnojstaniijednodjelnompreslicomnazapadnojfasadi. UsredinicrkvejegrobnicaporodiceGonzagaiz1604.godinevremenašpanskogosvanja Kategorija/znaKaj lokalni HercegRNovog. Uzcrkvujeaktivnogroblje. 13R Škola u kojoj je uKio Njegoš i OgraTenisakralnikompleksobuhvatadvijecrkve,kuIuukojojjevladikaPetarIIPetroviI  14 Crkva Sv.Spasa NjegošuKiopismenost,parohijskidomigroblje. CrkvaSv.SpasajegraTenaodkorKulanskogkamena,anaulaznojfasadidominiraportalsa Lokacija Topla,HercegRNovi stubovimaitimpanonom,nadkojimjerozetaitrodjelnapreslica. MalacrkvaSv.orTajesagraTenakrajemXVIIvijekanaostacimaturskedžamije. Vrsta KulturnoRistorijskacjelina IkonostasjeradNikoleAspiotija.. Kategorija/znaKaj nacionalni Škola u kojoj je uKio Njegoš jemala,prizemnagraTevina,djelimiKnoukopanauzemlju.

Obijecrkveimajuvelikibrojvrijednihikona,srebrnihsasudaistarihštampanihknjiga. 15 Ruševina Episkopske rezidencije LjubibratiIa ObjekatjesagraTenkrajemXVIIvijeka.Od1690.R1716.godineslužilajekaoepiskopska  rezidencijaSavatijaLjubibratiIa.PoKetkomXIXvijekaspaliliobjekatsuspaliliFrancuzipri Lokacija Topla,HercegRNovi KemujeostavosaKuvansamozvonikIistoKnizidsaapsidom. Vrsta Profaniobjekat DvospratnagraTevinasaapsidomkapeleposvrIeneSv.Nikolinanivouprvogspratai jednodjelnimzvonikomnapreslicunajužnojstrane. Kategorija/znaKaj lokalni Prostorijenaspratukoristesezapovremeneizvožbe.

16 Zadužbina ” A. DukoviI “ SagraTenajekrajemXIXvijeka.KamenakuIaspratnostiP+2saprostranim,nekada,  ureTenimvrtom,poklonjenaHercegRNovomodstraneElizeLombardiI,potomkaistaknute Lokacija Topla,HercegRNovi pomorskoRtrgovaKkeporodiceDukoviIzapotrebeškolovanjamladihtalenata.Objekatje Vrsta Profaniobjekat malterisan.UunutrašnjostijesaKuvanatipiKnaorganizacijaprimorskekuIesapregradnim zidovimaodbondrukaRKatme. Kategorija/znaKaj lokalni ZbogznaKajnihkulturnoRistorijskih,memorijalnih,arhitektonskihiambijentalnih vrijednostizadužbina 17 KuIa Miroslava Šturmbergera SagradiojeuprvojpoloviniXIXvijekakapetanŠturmbergerbiunjojizložiobogatuzbirku  kojujeskupljaotokomdugognizagodina.Nalaziseuprostranomterasastomvrtupunom Lokacija BaošiIi,HercegRNovi mediteranskogdrveIa,izmeTukogasusmejštenieksponatiizživotapomorskogkapetana.

36  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Vrsta Profaniobjekat KuIajespratnakamenagraTevina,neuobiKajenogarhitektonskogsklapa,saviTenicamai ograTenomterasomnakrovu,bogatoprofilisanimportalimaineobaroknimprozorima. Kategorija/znaKaj lokalni

18 Crkva Sv.Stefana LociranajeporedputapremaseluSušIepan.   Pokretna kulturna dobra: ArheološkinalazikameneplastikepreromaniKkogperioda,dvijeparapetneploKesa ZbirkacrkveSv.Stefana Lokacija SušIepan,HercegRNovi relejfomtroKlanogprepleta,ukazujunapostojanjecrkvenalokalitetujošuXRXIvijeku. Vrsta Sakralniobjekat DanašnjiizgledcrkvereultatjeobnovekrajemXIXIvijeka. Tojejednobrodna,zasvedenagraTevinanerasKlanjeneosnove,sapolukružnomapsidom Kategorija/znaKaj lokalni naistoKnojitrodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi. UograTenojcrkvenojportijeaktivnogroblje. UcrkviseKuvazbirkacrkvenihpredmeta.  19 Crkva Sv.Tome   ZbirkacrkveSv.Tome JednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidomnaistoKnoj,aulazomizvonikomna R Lokacija Trebesin,HercegRNovi 20 preslicunazapadnojstrani.IznadportalajeugraTenaploKasanatpisomogradnjicrkve. Vrsta Sakralniobjekat Okocrkvese,uokviruograTenjeporte,nalaziprostranogroblje. Oltar u dvorištu crkve Sv.Tome jedio crkveSv.apostolaPetraiPavlaKijiseskromni Kategorija/znaKaj lokalni arhitektonskiostaci,dioistoKnogzidasaplitkomapsidomIKasnatrpeza,nalazeuporticrkve Sv.Toma.CrkvaSv.PetraIPavlabilajesagraTenauprvojpoloviniXVIIvijekanaruševinama veIesrednjevjekovnecrkvekojajesrušenakrqjemXVIilipoKetkomXVIIvijeka. 21 Crkva Sv.Jovana NalazisenateškopristupaKnojpozicijisjeveroistoKnoodzaseokaRajevIi.  Nemapodatakaovremenunastankaaliseuistorijskimizorimapominjeobnovacrkve Lokacija RajeviIi,Sutorina 1721.i1842.godine,kaoiIizradikonostasa1910.godine. Vrsta Sakralniobjekat TojejednobrodnazasvedenagraTevinanerasKlanjeneosnovesapolukružnomapsidom naistoKnojijednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi. Kategorija/znaKaj lokalni

22 Crkva Sv.Trifuna PremasaKuvanimfragmentimafreskoslikarstvadatujeseukrajXVIilipoKetakXVII  vijeka. Lokacija Klinci,Luštica GraTevinamalihrazmjera,pravougaonenerasKlanjeneosnove,zasvedenepoluobliKastim Vrsta Sakralniobjekat svdom,sapolukružnomapsidomnaistoKnojijednodjelnimzvonikomnapreslicuzapadnoj strani.. Kategorija/znaKaj lokalni UunutrašnjostisusaKuvanifragmentiživopisadatovanogupoKetakXVIIvijeka.

Crkva Sv.ArhanTela Mihaila SagraTenaje1670.godine,aportaljeizmijenjen1898.godine.  37  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Lokacija Klinci,Luštica  CrkvajesmještenanaplatouograTenomkamenimzidom.TojejednobrodnagraTevina Vrsta Sakralniobjekat pravougaone,nerasKlanjeneosnove,sapolukružnomapsidomnaistoKnoj,aportalomi zvonikomnapreslicusajednimotvoromnazapadnojstrani.Presvedenajepolukružnim Kategorija/znaKaj lokalni svodom.FasadesuodpreciznoobraTenogkamena,upodnožjukrovnogvijencaizgraTenje frizslijepiharkadanakonzolama. UcrkviseKuvajuvrijednebogoslužbeneknjigeizXVIvijeka. 23 Crkva Sv.Petke SagraTenaje1596.Godine.VišeputajeprepravljanaIdograTivana.Prviputseupisanim  izvorimapominjne1605.godine. Lokacija Mrkovi,Luštica TojejednobrodnagraTevina,nerasKlanjeneosnovezasvedenepoluobliKastimsvodom. Vrsta Sakralniobjekat Priprataširihdimenzijasajednodjelnimzvonikomnapreslicukasnijejedozidana. Kasnijiživopisiz1704.godinejeradDimitrijaDaskala. Kategorija/znaKaj 

24 Crkva Sv.Tome Nemapoznatihpisanihizvoranastankucrkvealisepremaarhitektonskim  karakteristikamadatujeuXIvijek. Lokacija Kuti,HercegRNovi Tojebila,trotravejna,jednobrodnacrkvasaiznutrapolukružnomaspolja Vrsta Sakralniobjekat/ostaci/ pravougaonomapsidomnaistoKnojstraniiulazomnazapadnojstrani.UoKavajusedvije fazegradnje:starija,kojojpripadajusjevernizidsalezenamaidioapsideimlaTakojoj Kategorija/znaKaj nacionalni pripadajužnizidodpravilnihveIihkvadera. Unutrašnjostcrkvebilajeukrašenafreskodekoracijom,nastalomkrajemXIipoKetkom XIIvijeka. 25 Crkva Sv.Andrije Nemapodatakaovremenuizgradnjecrkvealipostojenavodidaeprodužena  1799.godine.JednobrodnagraTevinapravougaone,nerasKlanjene,izduženeosnovesa Lokacija OžegoviIi,Kuti polukružnomapsidomnaistoKnoj,ulazomijednodjelnompreslicomnazapadnojstrani. Vrsta Sakralniobjekat Okocrkvejestaroseoskogroblje,aportajeograTenakamenimzidomSjevernoodcrkve suostacispratnogkamenogobjektakojijeod.prvepolovineXIXvijekado1908.godine Kategorija/znaKaj lokalni služiokaoprvaosnovnaškolauKutima.

26 Crkva Sv.Trojice SagraTenaje1812.R1836.godinenatemeljimastarije,manjecrkveizVIIIvijeka.  Tojeprostrana,jednobrodnakupolnagraTevina,pravougaoneosnove,sapolukružnom Lokacija Kuti,HercegRNovi apsidomnaistoKnojiulazomnazapadnojstrani.PredulazomjepodignutzvonikRkulakojise Vrsta Sakralniobjekat završavaosmougaonimpostoljemnadkojimjekube..Presvedenajepoluružnimsvodomiz kogaizrastakvadratnopostoljeosmougaonogtambura,kojesezavršavakupolom. Kategorija/znaKaj lokalni UograTenojcrkvenojportajjeseoskogrobljegroblje.

38  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  27 Crkva Sv.orTa SagraTenajeoko1550.godine.Obnovljenaje1801.godine.  GraTevinasrednjihdimenzija,jednobrodna,nerasKlanjeneosnovezasvedene Lokacija Kuti,HercegRNovi poluobliKastimsvodom,sapolukružnomapsidomnaistoKnojiulazomnazapadnojstrani, Vrsta Sakralniobjekat iznadkogajejednodjelnizvoniknapreslicu.ZidanajefinoobraTenimkvaderimaapokrivena dvoslivnimkrovomsapokrivaKemodkanalice. Kategorija/znaKaj lokalni 

28 Crkva Sv.GospoTe PremaistorijskimizvorimacrkvajesagraTena1698.godinenaostacimastarijeizVII  vijeka. Lokacija Kuti,HercegRNovi TojejednobrodnagraTevinamalihdimenzija,nerasKlanjeneosnove,zasvedene poluobliKastimsvodom,sapolukružnomapsidomnaistoKnoj,iulazomnazapadnojstrani, Vrsta Sakralniobjekat nadkojimjezvoniknapreslicusajednimzvonom. Kategorija/znaKaj lokalni 

29 Crkva Sv.Ilije SagraTenaje1912.godinanatemeljimastarijekojasedatujeusrednjivijek. Pokretnakulturnadobra: TojegraTevinakrstoobrazneosnovesapitkimtranseptomiIsakupolomosmougaonog  Lokacija Presjeka,Kuti tamburanakockastompostolju.Nazapadnojstranijezvoniknapreslicusatrizvona. CvetniTriodRknjigasa Vrsta Sakralniobjekat drvenimkoricamaukožnom povezuskrajaXVIIIv Kategorija/znaKaj lokalni

30 Crkva Sv.Jovana PremaistorijskimizvorimavezujesezaXVvijek.  Bilajejejednobrodna,trotavejnacrkvasapolukružnomapsidomnaistoKnojstrani. Lokacija Kuti,HercegRNovi TemeljnazonazidovasaKuvanajenajužnoj,istoKnojizapadnojstrani,dokjesjevernizid Vrsta Sakralniobjekat sasvimuništenanemoguseuoKitinitragovipoda.

Kategorija/znaKaj lokalni

31 Crkva Sv.Vavedenja UtvrTenimanastirskikomplekssacrkvomVavedenjaBogorodice.Najstarijidiocjeline  predstavljajednobrodnacrkvakojapopredanjapotiKeizXIRXIIvijeka.Prviputseu Lokacija Žanjica,HercegRNovi istorijskimizvorimapominje1508.godinekaocrkvaSvetaMarija“DeSagnic”.Okonjesuu Vrsta KulturnoRistorijskacjelina kasnijojfaziizgraTenizidoviutvrTenjapribližnokvadratneosnovesakružnomkulomu sjevernozapadnomuglu,kaoimanjamanastirskazgradaprislonjenauzzidovenajužnoji Kategorija/znaKaj lokalni istoKnojstraniutvrTenja.PrvobitnikrovnipokrivaKodkamenihploKazamijenjenjekanalicom upoznijimpregradnjama.

39  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  32 UtvrTenje Mamula SagradilagajeAustija1853.godinenaostrvuLastavica,naulazuuBokokotorskizaliv.  FortifikacionikomplekskojiKinisistemprostorijaluKnogoblikasaravnimkrovomi Lokacija Lastavica masivnekružnekuleusjeverozapadnomdijelu.Ulazukompleks,dokogasedolazipreko Vrsta Fortifikacija pokretnogmostanadširokimrovom,jesasjeveroistoKnestrane,.Arhitektonskorješenje utvrTenjajemaksimalnoprilagoTenokarakteristikamaterenakamenitogostrva.Zidanoje Kategorija/znaKaj nacionalni krupnimkvaderimapreciznoklesanogkamenasanglašenimoblicimaotvora.UtvrTenje nikadanijekorišIenouvojnesvrhveIseunjemutokomobasvjetskaratanalaziozloglasni zatvor. 34 Crkva Sv.Andrije Nepostojepouzdanipodacionastankucrkve.Smatrasedajeobnovljena1851.godine.  Postojepodacidajebilaživopisana. Lokacija Luštica,HercegRNovi Crkvajemalihrazmjera,nerasKlanjeneosnovezasvedenepoluobliKastimsvodom,sa Vrsta Sakralniobjekat polukružnomapsidomnaistoKnojijednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi.. Zidanajeodkamenaupravilnimredovima. Kategorija/znaKaj lokalni

35 Crkva Sv.orTa Premaistorijskimpodaciaobnovljeneje1781.godine.  CrkvasenalaziuokviruprostranogograTenogdvorištaukomesusmješteneistarainova Lokacija RadanoviIi,Luštica zgradaseoskeškole.JednobrodnagraTevinanerasKlanjeneosnovezasvedenepoluobliKastim Vrsta Sakralniobjekat svodom,sapolukružnomapsidomnaistoKnoj,iulazominaknadnodozidanimjednodjelnim zvonikomnapreslicunazapadnojstrani.ZidanajefinoobraTenimkvaderima,akrovje Kategorija/znaKaj lokalni dvovodan,pokrivenkanalicom. Ikonostasiz1751.godineradjeKuvenogikonopiscaRafailaDimitrijeviIa. 36 Crkva Sv.GospoTe  Pokretnokulturnodobro: JednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidomnaistoKnoj,iulazomnazapadnojstrani, ZbirkacrkveSv.Gospe Lokacija Ubli,HercegRNovi nadkojimjezvoniknapreslicusajednimzvonom.Sajužneizapadnestraneokružena Vrsta Sakralniobjekat seoskimgrobljem. Ucrkvisenalazizbirkaikonaikandila. Kategorija/znaKaj lokalni

37 Crkva Sv.GospoTe JednobrodnagraTevinaizduženepravougaoneosnovesapolukružnomapsidomna  istoKnojizvonikomnapreslicusajednimzvonomnazapadnojstrani.Crkvajezasvedena Lokacija VeljeBrdo,HercegRNovi polukružnimsvodom,pokrivenadvoslivnimkrovomsapokrivaKemodkanalice. Vrsta Sakralniobjekat Saniranaposlijezemljotresa1979godine.

Kategorija/znaKaj lokalni

40  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  38 Crkva Sv.Ilije SagraTenajeuXVIIvijeku.  Malihrazmjera,nerasKlanjeneosnovezasvedenepoluobliKastimsvodom,sa Lokacija Mokrine,HercegRNovi polukružnomapsidomnaistoKnojijednodjelnimzvonikomnapreslicunadportalomna Vrsta Sakralniobjekat zapadnojstrani. DvovodnikrovpokrivenjekamenimploKama. Kategorija/znaKaj lokalni

39 Crkva Sv.Krsta Pominjeseukatastarskompopisuiz1726.godine.  TojejednobrodnagraTevina,zasvedenapoluobliKastimsvodom,nerasKlanjeneosnove, Lokacija Mokrine,HercegRNovi sapolukružnomapsidomnaistoKnojiulazomnazapadnojstrani,nadkojimjezvonikna Vrsta Sakralniobjekat preslicusatrizvona. Ikonostasiz1875.godinejeradgrKkogikoopiscaNikoleAspiotija. Period nastanka Pominjese1726.g. UnutarprostranecrkveneporteograTeneniskimkamenimzidomnalazisemaliobjekat crkvenogdomaIstaroseoskogroblje. Kategorija/znaKaj lokalni

40 Crkva Sv.Ilije Nepostojepouzdanipodaciovremenuizgradnje.  NasamojgraniciCrneGoresaHrvatskom,narazmeTiUbalaiGornjegMorinja,namjestu Lokacija IlijinaKita,Žvinje sakojegsepružajedinstvenpoglednacijeluBokuKotorsku,LovIenidioKonavlasagraTena Vrsta Sakralniobjekat jejednobrodnacrkvacrkvaskromnihdimenzijaiobrade. Tojejednobrodna,zasvedenagraTevinanerasKlanjeneosnove,sapolukružnomapsidom Kategorija/znaKaj lokalni naistoKnojitrodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi.

42 Crkva Sv.Jovana NaosnovuarhitektonskihkarakteristikadatujeseuXIVvijek.  Jednobrodna,zasvedenagraTevinanerasKlanjeneosnove,sapokukružnomapsidomna Lokacija Kalimož, istoKnojizvonikomnapreslicusajednimotvorom.PokrivenajekamenimploKama. BjelskeKruševice Posjedujevrijednebogoslužbenepredmete. Vrsta Sakralniobjekat

Kategorija/znaKaj lokalni

43 Crkva Sv.Jovana   JednobrodnagraTevinapravougaoneosnovesapolukružnomapsidomnaistoKnoji Lokacija RajeviIi,Sutorina zvonikomnapreslicunajednozvononazapadnojstrani.Iznadportalajepolukružnanišau Vrsta Sakrlanaarhitektura kojojjeoslikankrst.Sakralniobjekat.Fasadesuizvedeneodkamenaupravilnimredovima. 

41  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Kategorija/znaKaj lokalni 

  44 Crkva Sv.NeTelje SagraTenajeupoKetkomXVIvijeka.  Tojejednobrodna,zasvedenagraTevinanerasKlanjeneosnove,sapolukružnomapsidom Lokacija Mojdež,HercegRNovi naistoKnojijednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi. Vrsta Sakralniobjekat Nanadvratnikujenatpisogradnjicrkve. OkocrkvejeniskimkamenimzidomaograTenaportaukojojsenevršisahranjivanje. Kategorija/znaKaj lokalni

45 Manastir Potplatine, ruševine PrvipisanitragoviomanastirusuzemljišneknjigezapoKete1.oktobra1687.godinepod  upravomproveditoraD.Kornerakojejedo1690.godinezavršiomletaKkimjernikFranKesko Lokacija Mojdež,HercegRNovi Barbieri.Manastirjeuništenueksploziji1806.godine. Vrsta Sakralniobjekat RuševinemanastiaraobraslesugustimzelenilomIteškoKitljive.  Kategorija/znaKaj lokalni

46 Crkva Sv.Nikole JednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidomnaistoku.Nadulazomnazapadnoj  fasadijetrostrukizvoniknapreslicu.Crkvajeimaprostranuhorskugaleriju. Lokacija BaošiIi,HercegRNovi Naikonostasuseprepoznajustareikone,radAleksijaLazoviIaBjelopoljcaiz1806godine. Vrsta Sakralniobjekat UcrkviseKuvaizuzetnovrijednaruskaplaštanicaiz1884godine,kaoiostalecrkvene dragocjenosti. Kategorija/znaKaj lokalni ZbirkacrkvesvNikole 47 Crkva Sv.Nikole NaosnovuarhitektonskihkarakteristikadatujeseuperiodXVIIRXVIIIvijeka.  Manjajednobrodna,zasvedenagraTevina,nerasKlanjeneosnove,sapolukružnom Lokacija uriIi,Kamenari apsidomnaistoKnojstrani. Vrsta Sakralniobjekat NaoltarskojpalislikanojnadrvetuprikazanesustojeIefigureSv.Nikole,Sv.Antona,i Sv.Tripuna. Kategorija/znaKaj lokalni     

42  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  48 Crkva Sv.NeTelje SagraTenaje1867.godinenatemeljimastarijecrkveiz1675.godine.  TojejednobrodnatrotravejnagraTevinasakupolomnaKetvrtastomtamburu, Lokacija Jošica,Kamenari polukružnomapsidomnaistokuikulomzvonikanazapadu.Nadvišenajedvoslivnimkrovom, Vrsta Sakralniobjekat nadkojimseizdižekupolanaKetvrtastomtamburu.PortajeograTenakamenimzidom,i dijelompoploKanakamenimploKama,dokjesamodvorištepokrivenotravnatompovršinom. Kategorija/znaKaj lokalni 

49 Crkva Sv.SrTa i Vakha UliteraturisenavodidajesagradioPrimislav“kraljslovinski”udrugojpoloviniVIIIvijeka.  To je jednobrodna kupolna graTevina sa visokim plitkim  transeptom,  polukružnom Lokacija Podi,MandiIi apsidomnaistoKnojiulazomnazapadnojstrani.NadulazomjenaknadnoizgraTentrodjelni Vrsta Sakralniobjekat barokni zvonik na preslicu izbaKen iz  zida. Crkva je zasvedena gotiKkim prelomljenim svodom iz kojeg izrasta nisko kubiKno postolje visokog okruglog tambura koji se završava Period nastanka DrugapolovinaVIIIvijeka kupolom. Ikonostasiz1803.godinejeradbjelopoljskihikonopisacaSimeonaIAleksijaLazoviIa. Kategorija/znaKaj lokalni 

50 Crkva Sv.Nikole TipiKnajednobrodnagrobljanskacrkva,zasvedenapoluobliKastimsvodomnad  nerasKlanjemomosnovom.sapolukružnomapsidomnaistoKnojItrodjelnimzvonikomna Lokacija Podi,MandiIi preslicunazapadnojfasadi.DvoslivnikrovpokrivenjekamenimploKama. Vrsta Sakralniobjekat OkocrkvejeograTenaportaukojojsenalazicrkvenidomIaktivnogroblje.

Kategorija/znaKaj lokalni

51 Turski Kardaci DatirajuseuXVIIvijek.  JužnoodportecrkveSv.TomauTrebesinunalazesekameniostacikuleRKardaka.Kameni Lokacija Podi objekatkvadratneosnoveimasuteren,prizemljeidvasprata.Objekatkekoncipirankao Vrsta Profanaarhitektura uobiKajenitipstambenogobjektakodkojegsuprimarneodbrambenefunkcije  Kategorija/znaKaj lokalni 

52 Klanac “Tajni vrh” LokalitetTajnivrhiliTajnegredejemjestonakojemsuseCrnogorci1687.godinesakrili,  doKekaliiporaziliTopalRpašu.DogaTajjeopisanuGorskomvijencu. Lokacija Kameno NalokalitetujenastijeniugraTenaspomenRloKa1912.godineispomenkosturnicasa Vrsta Memorijalnomjesto spomenploKo.

Kategorija/znaKaj lokalni

43  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  53 Crkva Sv.Petra sa gomilama SmatrasedajesagraTenauXIVRXVvijeku.Crkvajeporušenadotemeljauzemljotresu  /crkva Sv,Petra I Pavla/ 1979.godine.NannjenimtemeljimasagraTenajenova2002.Godine. BilajejednobrodnagraTevinapravougaoneosnovesaapsidomnaistoKnojiulazomna Lokacija Brguli,Luštica zapadnojstrani.Nadulazomjebiojednodjelnizvoniknapreslicu.Imalajedvovodnikrov pokrivenkanalicomaiznutrajebilazasvedenapokuružnimsvodom. Vrsta Sakralniobjekat Nacrkvenomimanjuse,osimograTeneporteukojojjeporedcrkveIomanjicrkvenidom, Kategorija/znaKaj lokalni nalazeIgomile/tumuli/.

54 Crkva Sv.GospoTe i staro groblje Nemapisanihpodatakaovremenuizgradnjecrkve.  Tojejednobrodna,dvotravejnagraTevinazasvedenapoluobliKastimsvodomsasa Lokacija Bijela,HercegRNovi polukružnomapsidomnaistoKnojiulaznimportalomnazapadnojstraninadkojimje Vrsta Sakralniobjekat jednodjelniizvoniknapreslicu.,

Kategorija/znaKaj lokalni

55 Crkva Sv.Petra Premafragmentimakamenognatipisauzidanogucrkvu,vrijemegradnjemanastirase  možedatovatiuIXvijek. Lokacija Bijela,HercegRNovi Crkvajemalihrazmjera,pravougaoneosnove,jednobrodna,sapolukružnomapsidomna Vrsta Sakralniobjekat istoKnojiulazomnazapadnojstrani,bezzvonika.PrilikomzidanjajekorišIenmaterijalsa starogbenediktinskogmanastira,porušenog1242godine. Kategorija/znaKaj lokalni 

56 Razvaline dvora Osman Kapetana UgornjojzoniBijelenalazeseostaci(dijeloviprizemljaisprata)kulekojasedatujeuXVII  vijek,zarasliuvegetacijuIteškoKitljivi. Lokacija Bijela,HercegRNovi

Vrsta Profaniobjekat

Kategorija/znaKaj lokalni

57 Ostaci manastira Sv.Petra OdmanastirajeostalasamocrkvicasagraTenapoKetkomXIXvijekaukojususekundarno  ugraTenidjelevikameneplastikesaprvobitnemanastiskecrkvekojisedatirajuuXRXIvijek. Lokacija Bijela,HercegRNovi ZazidanjecrkvekorišIenjekamensabenediktinskogsamostanasrušenog1242.godine. Vrsta Sakralniobjekat Crkvajejednobrodna,zasvedenagraTevinanerasKlanjeneosnove,sapolukružnom apsidomnaistoKnojfasadi. Kategorija/znaKaj lokalni 

44  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  53 Crkva Rize Bogorodice NastanakcrkvevezujesezaXIIvijekiperiodraneromanike,oKemusvjedoKiapsidai  temeljicrkvekojisenalazeupodunovosagraTenecrkve.Crkvajejednobrodnakupolna Lokacija Bijela,HercegRNovi graTevina,zasvedenapoluobliKastimsvodom,saulazimanazapadnojiistoKnojstrani.Iznad Vrsta Sakralniobjekat ulazanazapadnojstranidozidanajekulazvonikasatrizvona.NaistoKnojstrani,crkvaje završenasadvijeapside,starijomkojajemanjaiomalterisanainovija,veIa,kamenaapsida. Kategorija/znaKaj lokalni Crkvajezidanatesanicimakamenaupravilnomslogusaspojnicamaodmaltera.

54 Hercegnovski lazaret u Meljinama IzgradnjajezapoKela1729.godinenamorskojobaliuMeljinama.KaoLazaretfunkcionisao  jedo1830.godine. Lokacija Meljine itavkompleksobjekataorganizovanjeokoatrijumaukojemsubilekapelaposveIena Vrsta Profanaarhitektura Sv.RokuiKesma.Austrijanci,sukoristilisobjekteLazaretazavojnepotrebe. DoLazaretaje1741.godinesprovedenvodovodizManastiraSavina.ZapotrebeLazareta Kategorija/znaKaj lokalni Venecijancisuizgradilidvapristaništazabrodove. KompleksLazaretajeobnovljenzapotrebehotelasa5zvezdica. 55 Crkva Sv.Stefana DatujeseuXVIIIvijek.  IzgraTenajenateškopristupaKnomuzvišenjeiznadenoviIa.CrkvaSv.Stefanakao Lokacija enoviIi,HercegRNovi jednobrodnagraTevinazasvedenapoluobliKastimsvodomsapolukružnomapsidomna Vrsta Sakralniobjekat istoKnojstraniidvodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnoj.Iznadravnenadvratnegede ulazanalaziseplitkalunetaanadnjom,uskiotvortipapuškarnice. Kategorija/znaKaj lokalni   56 asna trpeza u crkvi Sv.Nikole,BaošiIi DatovanajeuXVIvijekIsmatrasedapotiKeizprvpbitnecrkveposveIeneSv.Nikoli.  Postavljenejelijevoodulazadanašnjecrkve.inijemasivnakamenaploKapostavljenana kamenipostamentnakojemjeprofilisaniukt+ras. 57 Tumuli   R 1.TumulikodcrkveSv.Petra,Klin,Bijela Tumul1RKamenitumulkružneosnovedjelimiKnorazgraTe 63  Tumul2RVelikikamenitumulsanalazimagrnKarijenapovršini 2.Tumuli,Podi, Tumul1–Nepostoji  Tumul2–UznaKajnojmjerirazgraTen 3.Tumul,Klinci,Luštica UveIojmjerirazgraTenIdevastiran 4.Tumul“GomilaGlavica”Mrkovi,Luštica KamenitumulsrednjeveliKine,uveIojmjerirazgraTen. 5.Kamenitumuli,Žlijebi Tumul1–razgraTensasjeveroistoKnestrane  Tumul2RdjelimiKnorazgraTennazapadnojstraniinavrhukalote

45  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

6.TumulkodcrkveSv.Tekle,Kalimož KamenitumulsrednjeveliKinesanalazimagrnKarijenapovršini,uznaKajnojmjeri  razgraTen 7.Tumul,Brežine,Mojdež KamenitumulsrednjeveliKinesanalazomgrnKarijenapovršini,djelimiKno razgraTen

46  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

64 MEMORIJANI OBJEKTI   R 1. ZgradasaspomenRploKom 101 2. PeIina;SušIepan 3. SpomenRploKanamjestupobjedeu1942;Kulina 4. SpomenRploKanamjestupobjedeu1942; Jeremija 5. SpomenRploKanamjestupobjedeu1941;Cerovik 6. SpomenRploKanamjestupobjedeu1941; Ledenice 7. SpomenRploKanamjestupogibijeVukadina SamardžiIaidr;GornjeKrivošije 8. SpomenRploKaumjestuformiranjaOrjenskog odreda1941g;Vrbac 9. SpomenikstrijeljanimbokeljimaizIsvjetskog rata;Savina 10. Ubalskaplanina,poznataizNOBRa 11. SpomenRploKanamjestustrelištarodoljuba; Kameno 12. SpomenRploKanamjestupogibijeNikole urkoviIa;Podi 13. SpomenRploKaBrankuOrleandiIu;Podi 14. SpomenRploKatrojicistrijeljanihrodoljuba; Mojdež 15. SpomenRploKauznaksjeIanjanasjedište komiteta;BaošiIi 16. SpomenRploKanarodnojkuIiDrSimaMiloševiIa, KlanaAVNOJRa;Kamenari 17. SpomenRbistaIlijiKišiIu;OŠ„IlijaKišiI“,Zelenika 18. SpomenRgrobnicaposveIenastrijeljanim rodoljubima;Kameno 19. SpomenRploKauznaksjeIanjanauništenje italijanskogreflektoraodstranepripadnika Orjenskogbataljona;TvrTavaŠpanjola

47  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

20. SpomenRploKastrijeljanimpomorskimoficirima odstraneAustrije;TvrTavaŠpanjola 21. SpomenRbistaMilanuVukoviIu;osnovnaškola 22. SpomenRploKauznaksjeIanjanaboravak francuskogpiscaPjerLotija;BaošiIi 23. SpomeniksaspomenRploKom;BaošiIi 24. Spomeniksakosturnicom,posveIenpalim borcimaižrtvamafašizma1941R45 25. Spomeniksakosturnicom,posveIenžrtvama fašistiKkogteroraod1942R43;Prevlaka 26. SpomeniksaspomenRgrobnicom,posveIen strijeljanimborcima;BaošiIi 27. SpomenRploKapalimborcima;Kruševica 28. SpomenRploKapalimborcima;Mokrine 29. SpomenRploKapalimborcima;naDomukulture, enoviIi 30. SpomenRploKapalimborcima;naRadniKkom domu,Bijela 31. SpomenRKesmaposveIenapalimborcimai žrtvamafašistiKkogterora;BaošiIi 32. SpomenRKesmaposveIenapalimborcima; enoviIi 33. SpomenRploKauznaksjeIanjanaosloboTenje grada 34. SpomenRploKanakuIiukojojsenalazilabolnica Orijenskogodreda1941R42;Vrbanj 35. SpomenRploKanazgradiukojojjeNjegošuKio osnovnuškolu;Topla 36. SpomenRbistaNikoliurkoviIu,HercegNovi 37. SpomenRbistaDašuPaviKiIu;udvorištu OsmogodišnješkoleuToploj

48  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. CrkvaSv.Spiridona enoviIi 34. DvoranaPark  2. CrkvaSv.Stefana ŠIepoševiIo,Sutorina 35. Gomila iznaduvaleDobreK 3. CrkvaSv.Trojice Rose,Luštica 36. Gomila useluKlinci 4. CrkvaSv.VasiljaOstroškog Kumbor 37. GomilaGomiljar uBegoviIima 5. CrkvaSv.VraKeva Ratiševina 38. GomilaGradište uRadovaniIima 6. Crkvasv.Ane uriIi 39. Gomilakodcrkvesv.PetraiPavla uBrgulima 7. Crkvasv.NeTelje Ratiševina 40. GomilaKosmaK uBegoviIima 8. Crkvasv.Nikole RadovaniIi,Luštica 41. IgaloRmalakuIazaželjezniKke  9. Crkvasv.Roka Meljine graTevinskeradnikekojaje 10. Crkvasv.Spiridona IlijinaKita napuštena 11. Crkvasv.Tome Trebesin 42. Kamenakula Trebesin 12. Crkvasv.Trojice Ratiševina 43. KamenimostkodMlinova Podi 13. CrkvaSveteGospoTe Prijevor 44. KamenoseloŽlijebi,HercegNovi  14. CrkvaSvetePetke PetijeviIi,Mokrine – 15. CrkvaSveteTekle Kruševice 45. Kamenolom uuriIima 16. CrkvaSveteVarvare Mokrine 46. Kobiladonja(fortifikacija)  17. CrkvaSvetogArhanTelaMihaila Kruševice 47. Kobilagornja(fortifikacija)  18. CrkvaSvetogArhangelaMihaila Brajkovina,Podi 48. Kobila,flankiranabaterija  19. CrkvaSvetogorTa LazareviIi(KosiIi),Mokrine 49. Kobila,stražarskoutvrTenje  20. CrkvaSvetogorTa Ubli 50. Kobila,torpednabaterija  21. CrkvaSvetogJeremije Kruševice 51. Kompletnatrasabivšeželjeznice  22. CrkvaSvetogJovana BronziIi,Kameno 52. LokalitetCrkvina, Rose 23. CrkvaSvetogJovana Kruševice 53. LokalitetObaleuseluKlinci  24. CrkvaSvetogNikole Kameno 54. MalaRGornjagomila uEracima 25. CrkvaSvetogNikole Žlijebi 55. MilašinoviIamlin HercegNovi 26. CrkvaSvetogNikole Kruševice 56. MlinoviuMojdežu  27. CrkvaSvetogPetra Trebesin 57. MostnaSutorini  28. CrkvaSvetogStefana SasoviIi 58. MostoviHercegNovog  29. CrkvaSvetogStefana Kameno 59. ObjekatDjeKjegodjeljenjauIgalu (KP192,KOTopla1i2) 30. CrkvaSvetogVasilija SvrKuge,Mokrine 60. ObjekatOpštine(KP145/26) uHercegNovom 31. Disanovagomila, Brguli 61. ObjekatPošte(KP145/25) uHercegNovom 32. Dvijezonepotencijalnih  62. ObjekatprekoputaparkaBoka  arheološkihlokalitetapodmorja 63. Objekatunastavkuopštineu  33. DvoracIvanaBuroviIa HercegNovi HercegNovom

49  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  64. OstacibazilikenalokalitetuMale Luštica 76. VilaGalebuIgalu  Rose 77. ZaviKajnimuzejHercegNovi  65. RezidencijaSavatijeLjubibratiIa Topla 78. Zelenika–magacin  66. Rimskiput Luštica 79. Zelenika–mulonakojemse  67. Ruralnacjelina Žvilje nalaziovojnikolosekgdjese 68. SamostanSv.Frana HercegNovi istovaralarobazavojsku,a 69. SeoskacjelinaKruševice  kasnijeizamanjebrodice 70. Seoskacjelina Žlijebi 80. Zelenika–pomoInezgradeu  71. Sutorina–stanicaSutorinasa  kojimadanasživenasljednici malomzgradomtoaleta nekadašnjihželjezniKara 72. Sutorina–velikipropustzavodu  81. Zelenika–stanicaZelenika  uSutoriniiznadmagistraleu 82. Zelenika–tunelispodLalovine  bliziniraskrsnicezaNjivice 83. ŽeljezniKkastanicauZelenicci  73. Topla–tunelnaToploj   74. TvrTavaPontaOštrona   sjevernojstraniulazauBoku  75. VeljaRDonjagomilauEracima  

50  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA KOTOR

B Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene r. 1 Prirodno i kulturnoRistorijsko KulturnoRistorijskopodruKjeKinivrijedanispecifiKanprostorsakarakteristiKniminterakcijama Kulturno dobro “Prirodno i podruKje Kotora KovjekaiprirodekojiobuhvataunutrašnjidiokotorskoRrisanskogzalivaiširokpriobanipojasukojemsu kulturno istorijsko podruKje povoljnigeografskiIklimatskiusloviomoguIilinastanjivanjeKijisetragoviseprateodneolita.Kulturni Kotora upisano je na listu

slojevimanifestujusekrozpraistorijskelokalitete(Lipci)ilirskeihelenistiKkelokaliteteIIIRIIvijekap.n.e. svjetske baštine UNESCORa 

(Risan),ranohrišIanskesakralnegraTevineVIVIvijeka,materijalneostatkeizvremenaVizantijske  vladavineod476.g.doosamostaljenjaDuklje1042.g,iNemanjiIkedržavedo1371.g.Materijalne ostatkeodIXRXVvijekakarakterišugraditeljskoRstilskekarakteristikepreromanike,romanogotikeirane gotikekojesemanifestujunabrojnimsakralnimobjektima,stambenimobjektimaifortifikacijama Kotora.Nakonkratkotrajnihfazaugarskeibosanskevlastiiperiodasamostalnostiod1391R1420.g. KotorpodsvojuzaštitustavljaMletaKkaRepublikado1797.g.kadaBokupreuzimaAustija.Poslije kratkotrajneruskeupravenadgradomnastupaperiodfrancuskevladavinedo1813.,paDruge AustijskevladavinedoosloboTenja1918.g.kadajedo1923.g.uokviruDalmacijekadasepripaja ZetskojoblastiuokvirukraljevineJugoslavije.NakonIIsvjetskograta,kaodioCrneGorenalaziseu okviruSocijalistiKkeJugoslavije,anakonosamostaljenjaCrneGore2006.g.ostajeuRepubliciCrnojGori. KulturnoRistorijskomprostorupripadajuStarigradKotor,StarigradPerast,Risan,Dobrota,Ljuta, DonjiOrahovac,Dražinrt,Strp,Lipci,DonjiMorinj,GornjiMorinj,Kostanjica,Donjistoliv,PrKanj,Muo, Škaljari. StaregradoveKotoriPerastkarakterišeurbanizamuspješnointegrisanuprirodnookruženjesa brojnimprimjerimaarhitektonskihdjelavisokogkvaliteta.Sanaseljimauzalivubilisunosiocikreativnih Izvor:Studijavizuelnoguticajazaštitekulturnih procesauregionu,a“njihovaumjetnost,zlatarskeIgraditeljskeškoleostavilesuduboktragItrajno dobarazahotel””Risan uticalenaumjetnostpodruKjajadranskeobale.”(Komitetzasvjetskubaštinu,Doha2014.g.) ZaštiIenuokolinukulturnogdobraKiniširiprostorukojijeukljuKenveIidioteritorijaopštinaHerceg  NoviiTivat.    

51  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  2 Stari grad Kotor sa bedemima StarigradKotor,najveIastaraurbanacjelinauCrnojGori,razvilanatrouglastomprostoruizmeTu 4 MletaKko utvrTenje Kotora gorskogzaleTaimora,rijekeŠkurdeivrelaGurdiI. upisanojenalistusvjetske Lokacija Kotor UantiKkomperiodupominjugaantiKkipisciLivije,PlinijeStarijiiPtolomejgradAkruvijumkojise baštineUNESCORauokviru Vrsta Starigrad nalazionamjestuiliublizinidanašnjegKotora.AntiKkislojevigradaotkrivenisuuskromnomobimu serijskenominacijeItalije, (krstionicaizVIvijekaucrkvisv.MarijeKoleTatenapravljenaodrimskihspolija).OdVIIvijekase HrvatskeiCrneGore. Kategorija/znaKaj MeTunarodni pojavljujepodimenomDekadron(AnonimnigeografizRavene)iDekatarum(PopDukljanin,XIIvijek), imenaosnovukojegjeizvedenslovenskinazivRKotor.Pisaniizvoripominju”gornjigrad”,štose  odnosinanajstarijidionaselja,navrhubrdaSv.Ivan,i”donjigrad”,kojisu841.opustošiliSaraceni,a krajemXvijekamakedonskicarSamuilo.UXIvijekujeusastavudukljanskedržaveVojisavljeviIa.Od 1168.PonovojepodvlašIuVizantijeodKijesevlastinakratkooslobaTanakonsmrtivizantijskogkralja ManojlaKomninapajeod1180.godinesamostalnamalarepublikado1185.godinekadapotpada podvlastNemanjiIkeRaške.UovomperiodugraTenesunajvrednijegraTevineKotora,romaniKke crkve,brojnepalateifortifikacije.NakonpropastiRaške1371.kraIevrijemegradomvladajuugarskoR hrvatskikraljevi,zatimbosanskikraljTvrtko,dabiod1391R1420.biosamostalandopotpadanjapod mletaKkuvlastsvedo1797.godine. PredstavljajedinstvenuurbanistiKkucjelinusrednjevjekovnihulicaitrgovameTukojimasu:Trgod oružjatipiKanprimjerbarokneurbanizacijesaobjektimajavnenamjene,utilitarnevojnefunkcijei  stambenearhitekturereprezentativnogkaraktera;Trgodbrašnaokružujuistaknutiprimjeripalata, Izvor: stambenearhitektureiostacicrkveSv.Nikolemornara(danasposlovniprostor).TrgSv.Tripuna(Pjaca) https://eu.wikipedia.org/wiki/Kotor#Hiri_senideta ispredistoimenekatedralesagraTevinamajavnogkaraktera;Škaljarskapjacaokruženastambenim uk objektima;Pjacaodmuzejajeprostorkojim,poredstambenearhitekture,dominirapalataGrgurina  (Pomorskimuzej):PjacaodkinasacrkvomGospeodAnTela(danaskino"Boka"),crkvomSv.Mihailai zgradomstarogsjemeništaRSeminarivmLeoninum;TrgSv.LukesasakralnimgraTevinama(Sv.Luka, Sv.Nikole,Sv.Spiridon)zgradomMuziKkeškoleistambenimobjektima.TrgParilosacrkvomSv.Marije KoleTate,kojasenalaziucentralnomdijelu,dokstambenaarhitekturazauzimapoložajpoobodu.U sistemuulicaizdvajaseulicakojaseprotežeodgradskihvratanaŠkurdidoGurdiIanakojusu oslonjeneznaKajnegradskeinstitucijeisakralniobjekti. NakotorskimgraTevinamaprisutnisuprimjerigraditeljstvaromanikeXIIvijeka,gotikeXVvijeka, renesanseXVIvijeka,prekobaroknihpalataXVIIRXVIIIvijeka,dograTanskeutilitaristiKkearhitektureXIX vijeka.PosebnoznaKajnomjestozauzimapetromaniKkihcrkavaXIIRXIIIvijeka,kaoijedinstven fortifikacionisistemkojizaokružujeurbanojezgrograda. Najvrijednijisakravniobjektiikompleksi(kulturnadobra)uStaromgraduKotorusu:KaterdalaSv. Tripuna,crkveSv.Ane,Sv.Josipa,Sv.Luke,Sv.Mihaila,Sv.Mihaila,Sv.MarijeKoleTate,Sv.Nikole,Sv. Pavla,GospeodMilosrTa,Dominikanskisamostan,FranjevaKkisamostansacrkvomSv.Klare,Kompleks samostanaSv.FranjasasrednjevjekovnimgrobljemnaGurdiIu,Samostanskikomplekssacrkvom GospeodanTela(kino"Boka),SamostanskikomplekssacrkvomSv.Franja,Biskupskapalata,Riznica Srpskepravoslavnecrkve. 52  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  JavnegraTevine(kulturnadobra)su;Državnazgradabroj211,Istorijskiarhiv,Dompomorstva (Bokeljskamornarica),Kulagradskestraže,Kulasagradskimsatom,MletaKkavojnabolnica,Stara apoteka,Staragimnazija,StaravijeInica,VladiKanskidvor,Zgradaistorijskogarhiva,Zgradazatvora. Palate(kulturnadobra)su:Kneževapalata,PalataBeskuIa,Drago,Grgurina,Pima,Vrakjen, Grubonja,RobnakuIa"Napredak". UStaromgraduKotoruodnosno224stambenaobjekta. GraTevineKotora,brojnecrkve,palateidrugiobjektizidanisuuglavnomodkamena.Fasadesu kamene,reTemalterisane.Krovovisuiodkanalice,dokpokonstrukcijikrovmožebitiprostRsa jednom,dvije,triiliKetirivode,ilisložen.KrovkuIeilipalatemožeimatiividionice,itojednu,dvije,a rjeTeiviše. FortifikacionisistemtvrTaveibedemasastojiseizdvijecjeline.JednuKinebedemikojiopasuju starourbanojezgro,adrugubedemikojisepenjuistoKnomijužnomstranombrdasvetiIvanisastaju seunavrhuformirajuIijedinstvenucjelinuukojujeukljuKenaicrkvaGospeodZdravlja.Ukupnadužina bedemaiznosipreko4km,debljina2R15m,avisinadostišemjestimiKnoi20m.GraTenisunekoliko vjekovaakonaKanoblikdobijajuuglavnomuperioduodXVIRXVIIIvijeka. MletaKko utvrTenje KotoraBedemiokourbanogjezgrasuojaKanisistemombastiona:Bastion GurdiIiz1460.godinenajužnomdijelu,ubliziniizvoraGurdiI,bastioniz1785.godine(premastaroj mletaKkojbolnici),krajemXIXvijekasrušenodstraneaustrijskihvlastiradiprolazapriobalnogputaa bedemjepojaKaneskarpom;nakonzemljotresa1667.godineizgraTenisubastioniKorneriValijeru kojemsupronaTenisuostacisrednjevjekovnogbedemasakapijomromanoRgotiKkogstilaizXIVvijeka; bastionCitadelaspoKetkaXVIvijeka;bastionBembonasjevernombedemu;bastionRiva,pored sjevernihgradskihvrata.Ugradseulazikroztrojevrata:"Vrataodmora"ili"Glavnagradskavrata" izgraTenaurenesansnomstilu1555.godine,zatim"Vrataodrijeke"ili"Sjevernagradskavrata", obnovljena1540.godine,anajužnojstrani"VrataodGurdiIa"obnovljenakrajemXVIIIvijeka. UdanašnjemoblikubedemiKotorasujedinstvenprimjersrednjevjekovnefortifikacioniearhitekture naMediteranu. Ucrkvamaibrojnimkulturniminstitucijamanalazesedragocenezbirkepokretnogfonda. 3 Toranj sa satovima TrgkodglavnihgradskihvrataKotoratradicionalnosenaziva“Trgodoružja”,pomletaKkom  Arsenalukojisenanjemunalazio.DefinitivnojeuobliKentokomXVIIIRXIXvijeka,aokružujuga  Lokacija Kotor  renesansoRbaroknepalateizgradegraTanskearhitekture.PredstavljatipiKanprimjerbarokne Vrsta  urbanizacijeukojojdolazedoizražajaobjektijavnenamjene,vojnefunkcijeistambenearhitekture reprezentatviogkaraktera. Kategorija/znaKaj nacionalni

53  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  4 Katedrala Sv.Tripuna PosveIenejazaštitnikugrad,setiteljuKijijekultprenijetizMaleAzijepoKetkomIXviejka. Pokretnakulturnadobra: KatedralaSv.Tripunajekulturnodobronajvišegrangaikompleksneistorijske,kulturne,graditeljske ZbirkeKatedraleSv.Tripunakoju Lokacija Starigrad,Kotor iumjetniKkevrijednosti.Podignutaje1166.godinenadostacimaprvobitnecrkveiz809.godinekao Kine umjetniKkeslike,plastika, Vrsta Sakralniobjekat trobrodnabazilikasatriapsidenaistoKnoj,izvonicima,meTusobnopovezanimtrijemom,nazapadnoj metal,staklo,drvo,vez,Kipke. strani.Unutrašnjostjebilaoslikana1331.godine.Uradikalnojrekonstrukciji1584R1613.godine Kategorija/znaKaj nacionalni uklonjenajekupolaInestalojefreskoslikarstvo.Zvonicusrušeniuzemljotresu1667.godine,obnovljeni suudanašnjemobliku.JedinstvenufunkcionalnucjelinusacrkvomKinesakristijairiznicasaizuzetno bogatimzbirkamapokretnogspomeniKkogfonda. TokomsanacionihradovaotkrivenisuvrijednifragmentifreskoslikarstvaizXIVvijeka. KameniciborijumsapozlaIenomsrebrnomoltarskompalomjeremekRdjelokotorskog srednjevjekovnogzanatstva. Crkva Sv.Luke Premaktitorskomnatpisunazapadnojfasadicrkvujesagradio1195.MavoKazafrangisaženom  Bonom.Od1511.Predatajesestramafranjevkama,a1657.Ustupljenajepravoslavnimvjernicima.Do Pokretnokulturnodobro: Lokacija Starigrad,Kotor 1812.UcrkvijepostojaoikatoliKkioltar. ZbirkacrkveSv.Luke Vrsta Sakralniobjekat CrkvajeprimorskitipromaniKkejednobrodnekupolnecrkveblizakvizanijskomtipucrkavasažetog 5 upisanogkrsta.UzsjevernofasadujedograTenakapelaSv.Spiridona,sakitnjastimitaloRkritskim Kategorija/znaKaj nacionalni ikonostasomizXVIIIvijeka.UcrkvisuoKuvaniostacifreskoslikarstvaizvremenagradnje,kaoi originalnesrednjevjekovnegrobnice. Bogatikonostas,radbokokotorskeslikarskeškole,upotpunjujeizuzetnovisokespomeniKke vrijednosticrkve,kojesesvrstavajuunajznaKajnijespomenikekultureovogapodruKja. 6 Crkva sv Marije KoleTate Podiglisuje1221GODINE.kneževiDersaIBizak,namjesturanohrišIanskEbazilikeizVIvijeka.U Pokretnokulturnodobro: XIVvijekudograTenajesasjevernestranekapelaSvIvana.Obnavljanaje1434.i1682.godine. Zbirkacrkvesv.MarijeKoleTate Lokacija Starigrad,Kotor ReprezentativanprimjerromaniKke,jednobrodne,trotravejnekupolnegraTevinesapolukružnom Vrsta Sakralniobjekat apsidomipoznijimbaroknim,troetažnimzvonikomnaistoKnojstrani.Fasadesuizvedeneod naizmjeniKnosloženihhorizontalnihredovakamenaudvijebojesabogatimdetaljimakameneplastike Kategorija/znaKaj nacionalni .PrilikomposlednjesanacijekrovujevraIenprvobitnipokrivaKodkamenihploKa. OKuvanisufragmentifreskoslikarstvaspoKetkaXIVvijeka. 7 Crkva Sv.Mihaila PrviputsepominjeupoveljioosveštavanjukatedraleSvTripuna1166.godine.  JednobrodnacrkvasapolukružnomapsidomnaistoKnojstraniiizraženimbrojnimgotiKkim Lokacija Kotor arhitektonskimdetaljima.ProdužavakontinuitetkultnogmjestaodranohrišIanskogperiodapreko Vrsta Sakralniobjekat preromanikeiromanike,oKemu,osimistorijskihzapisa,svjedoKeikonkretninalazidjelovaarhitekture prvobitnihgraTevina,kaoivrijednifragmentifreskoslikarstvaizXIVvijeka.Kompleksnimsanacionim Period nastanka XRXIRXIIvijek radovimaomoguIenojesagledanjesvihfazagraTevinekrozstoljeIa.

Kategorija/znaKaj nacionalni

54  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  8 Crkva Sv.Nikole SagraTenaje1902R1909.godinenamjestudominikanskecrkveSvNikolakojujeslužbenopredata Pokretnokulturnodobro: pravoslavcimadekretommaršalaMarmona1810.UzprvobitnucrkvuprilagoTenupotrebama Zbirkacrkvesv.Nikole Lokacija Starigrad,Kotor bogosluženjasagraTenjezvonik1835.godine.Nakonštojeuništenaupožaru1896.Godinenamjestu Vrsta Sakralniobjekat prvobitnesagraTenajedanašnjacrkva. CrkvajeorjentisanaupravcusjeverRjugsaosnovomuoblikuslobodnogsažetogkrstaimasivnom Period nastanka 1902R1909.godine kupolomsaosmostranimtamburom.Ulazflankirajudvazvonikasaosmostranimložamazazvona. Fasadesuodkamenihkvaderapikovanihpovršina. Kategorija/znaKaj lokalni CrkvajeprimjereklektiKnearhitekturesareminiscencijamanasrednjevjekovnevizantijskecrkve.

9 Crkva Sv.Pavla Premaktitorskomnatpisunazapadnomzidupodiglisuje1263.PavleBariinjegovaženaBonakoji Adaptiranajekao suje1266.Predalidominikancima.UXVIIvijekusagraTenajenovacrkvanadostacimaprvobitne.U multifunkcionalnadvorana. Lokacija Starigrad,Kotor vrijemefrancuskeokupacijepretvorenajeukasarnuaoltarImoštiBlaženeOzaneprenijetisuucrkvu  Vrsta Sakralniobjekat MarijeKoleTategdjeseIdanasnalaze. Crkvajejednobrodnasapolukružnomapsidom,orijentisanaupravcusjeverRjug.Naosjezasveden Kategorija/znaKaj lokalni krstatistmsvodomiprelomljenimlucima.Odulicejeodvojenavisokimsrednjevjekovnimzidomkoji formirauzdignutipaltoprecrkvom. UlunetiarkosolijumasaKuvanjefragmenfreskoslikarstvaizXIIIviJeka 10 Crkva Sv.Ane NaosnovustilskihkarakteristikadatiraseukrajXIIilipKetakXIIIvijeka.  Prvobitnojetobilazasvedena,dvotravejna,jednobrodnagraTevinasakulpolom.UXVIiliXVII Lokacija Starigrad,Kotor vijekudograTenajesasjevernestraneboKnakapelaipovezanasacrkvenimbrodom. Vrsta Sakralniobjekat Tragoviživopisaotkrivenisuuunutrašnjimprostorimainazapadnojfasadi.

Kategorija/znaKaj lokalni

11 Crkva Sv.Josipa SagraTenaje1631.godinenadostacimasrednjevjekovnecrkviceSv.Magdalene,uzfranjevaKki  samostankojijeugašen1820.godine,Sasjevernesrane,vjerovatnokrajemXIXvijeka,dograTenaje Lokacija Starigrad,Kotor sakristija.NajugoistoKnommuglucrkveizgraTenjedvoetažnizvonikRkula. Vrsta Sakralniobjekat Ulazniportalizvedenjeubaroknommaniru. UpoducrkevenalazesegrobnicekotorskihporodicaXVIIRXVIIIvijeka. Kategorija/znaKaj lokalni GlavnioltardjelojeFranKeskaKapabjanke.UzistoKnizidjedrvenioltarprenijetizcrkveSvMihaila, auzzapadnimermernioltarSvKriža.  12 Samostanski kompleks sa crkvom KompleksjenastaopoKetkomXVIvijekapretvaranjempalateporodiceBolicausamostansa  Gospe od AnTela (Kino “Boka”) dogradndjomcrkve.NakonteškihošteIenauzemljotesu1667.Godinecrkvajeobnovljena1722. godine. Crkva Sv.Pavla 55  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Lokacija Starigrad,Kotor Jednobrodnacrkva,nerasKlanjeneosnovedograTenajepodpravimuglomuodnosunadvospratnu graTevinuprvobitnepalateRklausterakojasepremaromanogotskimelementimazidanjaifasade Vrsta Sakralniobjekat datiraudrugupolovinuXIIIiliprvupolovinuXIVvijeka. SamostanskiobjektisacrkvomuobliKavajujužnuizapadnustranuTrgaodKina. Kategorija/znaKaj lokalni 

13 Dominikanski samostan DominikanskiredprisutanjeuKotoruod1266.godinesasjedištemuromaniKkojcrkvisv.Pavla  apostolazapadnoodkatedraleSv.Tripuna.Nakon6decenijagradenovisamostannaTabaKinina Lokacija Starigrad,Kotor imanjukojeimjedarovao,kotorskiplemiINikolaBuIa.Zbogopasnostodnapadaturskoggusarai Vrsta Sakralniobjekat admiralaHajredinBarbarose.1539.godinemetaklevlastisunaredilerušenjesamostana. GradnjasamostanaugradupoKelaje1545.godineeusjevernomdijelu,uzbedeme.Tuje Kategorija/znaKaj lokalni sagraTensamostaniprostranalijepacrkvaSv.Nikole,jednobrodnagraTevinasjednostavnom arhitektonskomdekoracijomisa8oltar. Samostanjestradaoupotresuiz1563.godineaupožaru1622.izgoriojearhivukojemjebila "znamenitaknjižnica”ikatastargradaKotora. Nakonzemljotresa1667.godinekadjesravnjensazemljomcrkvaisamostansudjelomiKno obnovljeni. Na8oltaraucrkvibilasudjelanajznaKajnijihslikaratogperioda:TizianovaslikaPoklonTriju Mudraca,slikaJacopaPalme,dvijeTintorettoveslike,slikeSantacrocea,Veronesea,AndrijeMeduliIa, TripaKotoranina. MletaKkevlastidonijeleodlukuoukidanjusamostana1781.godine,a1798.Austijskavlastisuga pretvorileukasarnu. DodanasoKuvalasesamojednokrilosamostanskogtrijema(klaustra)ukojemsenalaziobunarsa kamenomkrunom.OdnekadašnjegsklopacrkvesaKuvalasenekadašnjakapelaGospeRužarijas jugozapadnestranepodignuta1621.godinekojajebilapovezanascrkvomposebnimhodnikomiiznad njejemalasobakojajepripadalanekadašnjemsamostanuSv.Nikole.Ulaznavrataunjuimajukrasne renesansneokvireiz16.stoljeIaizraTeneodkorulanskogkamena.Namjestunekadašnjecrkve1902. godinezapoKeta,a1909.dovršenadanašnjamonumentalnapravoslavnacrkvasv.Nikole. 14 FranjevaKki samostan sa KotorskibiskupDujmo,poovlašIenjupapeUrbanaVsagradiojenamjestustarogženskog Pokretnokulturnodobro: crkvom Sv.Klare benediktinskogsamostanamanastirzaopaticeItridesetklarisa.OnegaponalogupapeGrguraXIII  predajufranjevcimakadasemijenjaIpatroncrkve.OšteIeneiobnavljannakonzemljotresa1667. Zbirkacrkvesv.Klare Kotor Starigrad,Kotor godineivelikogpožara1897.godinekadajepodrugiputcrkvaposveIenaSV.Klari.je KompleksKinecrkvasveteKlaresazvonikomisamostanskezgradekoncentrisaneokozatvorenog Vrsta Sakralnikompleks atrijuma.CrkvusveteKlareodlikujerenesansnoprostornorješenjeibaroknaobradaunutrašnjostikoja Kategorija/znaKaj lokalni kulminirabogatoobraTenimoltaromodbijelogicrvenogmermera,djelomFranIeskaKabjankeiz1708

godine.

56  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

UsamostanuseKuvaizuzetnovrijednabiblikotekasaoko20000knjiga,brojniminkunabulamai rukopisima,kaoizbirkaumjetniKkihslikaiikona. 15 Samostanski kompleks Sv.Franja KompleksKinetemeljicrkveSv.Franja,kapeleSv.Katarine,manastirskihzgrada,137grobnicai  temeljiogradnogzidasakulama,kaoiostaciodbrambenihobjekataizmletaKkogperioda.Prvobitni Lokacija Starigrad,Kotor crkvuSv.Franjaje1288.godinepodiglakraljicaJelena,ženakraljaUrošaI.Porušenajeponalogu Vrsta Sakralnikompleks mletaKkihvlastiprednapadTuraka1657godineasamostanjeizmještennaGurdiIgdjeje1688.godine sagraTenanovacrkvasstilskimkarakteristikamabaroka,kasnijezvoniknadzasvedenimprolazom Kategorija/znaKaj lokalni sklopsamostanskihobjekatarazvijenokoatrijuma.. PosebnuvrijednostKinenadgrobneploKesanatpisimaigrbovimakotorskihznamenitihporodicai zanatlija,kojipružajudragocjenepodatkezaprouKavanjeistorijesrednjevjekovnogKotora. 16 Palata Grgurina PalatajepripadalaplemiIkojporodiciGrgurinakojaseuXVIIvijekudoselilaizKopra (Istra).  SagradiojekonteMarkoGrgurinaposlijezemljotresa1667.godine.Testamentomjeostavio Lokacija Starigrad,Kotor PredstavljatipiKanprimerzrelogbaroka–simetriKnakompozicijaglavnefasadenakojojdominiraju Vrsta  balkoni,profilisaniportaliisveKaniulaz.GraTenajelepoklesanimkvaderimakorKulanskogkamena. Konzole,balusteri,profilisaninadvratniciidrugielementisukaoobraTengraTevinskimaterijal Kategorija/znaKaj Nacionalni dopremanisaKorKule. Unutrašnjiraspored,posebnoprvogsprata(''pianonobile''),tipiKanjezabaroknepalateu Boki.OkovelikogsveKanogsalonaucentrurasporeTenesuKetiriprostorije.Velikakamenaterasasa loTomiograTenivrtsahortikulturomdopunjavalisubarokniprostorniutisak.NaterasijeugraTen velikiporodiKnigrbsakozom(tal.Capra),simbolomgradaKopra,kaoseIanjenaporodiKnoporeklo. 17 Zgrada istorijskog arhiva GraTenajekaostambenakuIaporodiceelanoviIkojojeoduzetauprocesunacionalizacijenakon 48zbirkezaštiIenesukao IIsvjetekograta. pokretnakulturnadobra Lokacija Škaljari,Kotor KuIajesamostojeIaspratna,kamenagraTevinasamalterisanimfasadamaobraTenimuduhu Vrsta  eklekticizma.ProKeljemjeoslonjenanaNjegoševuulicu.Sadvorišnestraneje1970.godinedograTen dvospratnianekssasavremenimdepoimaitadajepredatanakorišIenjeIstorijskomarhivu. Kategorija/znaKaj nacionalni DragocjenearhivalijedeponovaneuovojzgradiKinijeznaKajnimkulturnimdobromovoga  podruKja. 18 Stara apoteka – Palata Grubonja DanašnjiizgledpalateGrubonjajerezultattemeljitesanacijesredinom60Rihgodina,uzpreciznu  rekonstrukcijuglavnefasadekakvajebilauXVIvijekukadajezgradaipodignuta.Imaprizemljeidva Lokacija Kotor sprata.OdlikerenesanseprepoznatljivesuuprofilacijiprozoraKijepragovenosekonzoleuobliku Vrsta Profaniobjekat lavljihglava.NesumnjivonajvažnijidekorativnielementnaglavnojfasadijeploKasareljefom,nakome jegotiKkimonogramIHSilobanjasakostimakrozkojuseprovlaKezmije,doksuokolomiš,gušteri Kategorija/znaKaj lokalni kornjaKa.

57  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  19 Crkva Gospe od snijega (stara) Prvipomenjeucrkvenimdokumentima1519.godineiakoimaindicijajejepostojalausrednjem  vijeku.DanašnjizgledimakarakteristikegradnjeXVIIRXVIIIvijeka.PoznatajeikaoSvLuka. Lokacija Škaljari JednobrodnagraTevina,zasvedenaobliKastimkamenimsvodom,sapolukružnoapsidomna Vrsta Sakralniobjekat istokuitrodjenimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi.Nadjednostavnoprofilisanomarhitravnom gredomnadulazom,polukružnalunetaformiranajeodspolijasapreromaniKkegraTevine.Nad Kategorija/znaKaj lokalni lunetomjeosmokrakarozeta.

20 Crkva Gospe od snijega (nova) NakonkupovineparceleodcrkveSvAndrija1887.Godine,odobrenjeprojekat1897.GodineI  postavljenkamentemeljac1898.godine. Lokacija Škaljari UograTenojcrkvenojportisagraTenajejednobrodnanerasKlanjeneizduženeosnovesa Vrsta Sakralniobjekat prezbiterijumomIpetougsonomsakristijomjajužnojstraniisatroetažnomkulomRzvonikomnad ulaznimvetrobranomnasjevernojfasadi. Kategorija/znaKaj lokalni

21 Pravoslavno groblje sa kapelom KapelajesagraTena1846.zapotrebepravoslavnoggroblja,pouzorunacrkvukotorskecrkveSv. Pokretnokulturnodobro: Pokrova Bogorodice Luka,kaojednobrodna,kupolnacrkvasapolukružnomapsidomnaistokuitrodjelnompreslicomna ZbirkacrkveSv.PokrovaMatere zapadnojfasadi.Zapadnafasadajereprezentativna,neoklasicistiKkiobraTenasatimpanonomnad Božije Lokacija Škaljari portalom. NagrobljususahranjenemnogeznaKajneliKnostiizkulturnogživotaKotoraišireregije. Vrsta Sakralniobjekat

Kategorija/znaKaj lokalni

22 Crkva Sv Mihovila sa NakonzabranesahranjivanjauStaromgraduformiranojegrobljezasvetrireligijeuŠkaljarima,  rimokatoliKkim gradskim grobljem poredpotokaZverinjak. KapelajesagraTena1865.godinepremaprojektugradskogarhitekteMarkaBenconijakao Lokacija Škaljari oktogonalnikorpussatrijemom,sapiramidalnimkrovomnakojemjeosmougaonalanterna. TimpanontrijemanoseKetiritoskanskastuba. Vrsta Sakralniobjekat Gtoblje,ograTenokamenimzidomsakapijamanaistoKnojisjevernojstraniimaposebneparceleza Kategorija/znaKaj lokalni vojniKkogrobljepoginulihuIsvjetskomratu,nakojemsusahranjeneivoTeUstankamornaraAUflote

1918.godine. 23 Crkva Sv.Vicencija PremaktitorskomnapisuporedulaznogportalaizgradiojeTrifonZifra1828.godinenasvomimanju  zapadnoodporodiKnevile. Lokacija Škaljari  Vrsta Sakralniobjekat

58  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Kategorija/znaKaj lokalni Jednobrodna,trotravejnagraTevinazasvedenapoluobliKastimkamenimsvodom,zidanaod

tesanogkamena.Vidljivisuostaciprobitnedekoracije,odkojesenaroKitoistiKerenesansniportal, vjerovatnosenekestarijekotorskecrkve. 24 Crkva Sv Kuzme i Damjana SagraTena1778.GodineuzostatkecrkveizXIIIvijekakojisupretvoreniusakristiju.Upoducrkveje  nekoloikogrobnica. Lokacija Muo  Vrsta Sakralniobjekat JednobrodnagraTevinanerasKlanjeneosnove,zasvedenaplitkimsvodom,.NaproKeljujeprostrani ulaznadkojimjeprofilisanaarhitravnagedanadkojomjenaglašenarozeta.Zabatzavršavatrodjelnom Period nastanka 1778 preslicom.  Kategorija/znaKaj lokalni Ucrkviseod1810.R1864.godineKuvaosarkofagsamoštimaBlaženogGracije.   25 Ulica LukoviIa inije10kuIabratstvaukoviIaIpredstavljaarhitektonskoRurbanistiKkucjelinugraTevinanastaluu  perioduizmeTuXVIIIXVIIIvijeka.UliKniniz,odobaleodvojennekadapoplpKanomulicom,sadaveIim Lokacija PrKanj dijelomasfaltiranomsaobraIajnicom.UzbijeninizpretežnodvospratnihkamenihkuIainkorporirana Vrsta Infrastrukturniobjekat jecrkvaGospeodKarmena.PrizemnidiojebionamijenjenposlovanjuiItrgoviniagornjeetažeimale sustambenufunkciju.IzakuIabilasudvorištasapomoInimobjektima,bunarimaIvrtom.Fasade Kategorija/znaKaj  uliKnogfrontazidansuklesanimkamenomsaotvorimaopervaženimokvirimaodklesanogkamena. NaroKitoseistiKubogatodekorisanibaroknibalkoni. 26 FranjevaKki samostan sa Gradnjacrkvetrajalajeod1730.do1739.godine,asamostanjezavršen1769.godine.Obaveza  crkvom Sv.Nikole franjevacabilajedaotvoreosnovnuškoluzamještane,ausamostanujedjelovalaiškolazapomorcei apotekazaKijesepotrebeljekovitobiljeuzgajalouprostranomsamostanskomvrtu. Lokacija PrKanj SamostanskikomplekssaKinjavajucrkvaSv.Nikolaitrisamostanskakrilakojazatvarajuklaustar. Dvakrilapovezanasusaatrijumomprekotrijemova. Vrsta Sakralnikompleks CrkvajejednobrodnasafinoobraTenomglavnomfasadomodtesanogkorKulanskogkamena,nad Period nastanka  Kijimulazomjekitnjastarozetaizvoniknapreslicu. Samostanimavrlobogatubiblioteku,zbirkeslika,tekstilaimetala. Kategorija/znaKaj lokalni    

59  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  27 Crkva RoTenja Bogorodice GradnjacrkvepoKelaje1789.godinepremaprojektuBernandinaMakarucijaisakraIimidužim Pokretnokulturnodobro: (BogorodiKin hram) prekidimatrajalado1901.godine,dokjemonumentalnobarokiziranostepeništearhitekteMilana  Karlovcazavršeno1913.godine. ZbirkacrkveRoTenjaBogorodice Lokacija PrKanj Obradacrkveukazujenauticajerimskogbaroka.Trobrodna,KetvorotravejagraTevinazavršavase ugornjojzoninaglašenommasomcentralnogbrodaitranseptanadKijimjepresjekomkupolaKija Vrsta  polukalotazavršavanaglašenomlanternom. Kategorija/znaKaj lokalni Ucrkvisuvrijednezbirkesrebra,tekstila,slikaiskulpturanajpoznatijihumjetnika. 

28 Ostaci crkve Sv.Tome OdpreromaniKkecrkveizIXRXIvijekazateKenisuvidljiviistoKnizidsaapsidom,djelovisjevernogi  južniziddovisineod2m.PrilikomistražnihradovaarhitekturagraTevinejebližeodreTena,aotkriveni Lokacija PrKanj suikapiteliinekolikofragmenatastubova,kaoikamenaploKasaornamentomtroKlanogprepleta. Vrsta Sakralniobjekat Osnovacrkvejebroduoblikublagodeformisanogkavadratasaulazomnasjevernojstraniitri polukužnekonhespoljaravnozavršenihzidnihravni.Nadcentralnimdijelombilajekupolaoslonjena Kategorija/znaKaj lokalni naKetiristubazavršenadekorisanimkapitelima.

29 Crkva Sv Antuna Padovanskog SagradiojekapetanBrunoLazarikrajemXVIIvijekanaimanjuporodiceLazari.Otvorenopredvorje  pokrivenojeuXIXvijeku. Lokacija PrKanj TojejednobrodnagraTevinanerasKlanjeneosnovezasvedenapoluobliKastimsvodomsa Vrsta Sakralniobjekat pravouglomapsidomzasvedenomkrstastimsvodomijednodjelnimzvonikomnapreslicunadulaznom kapijom. Period nastanka IXvijek   Kategorija/znaKaj nacionalni

30 Crkva Sv Ivana Krstitelja IzvoriukazujudajenalokacijipostojalacrkvauXIIIvijeku.Udokumentimasepominje1397.,1500.  kaoposjedporodiceDrago,oko1590.KaoposjedporodiceGrguroviIRVerona.ObnovljenajepoKetkom Lokacija PrKanj XVIIvijekaodkadjeuposjeduporodiceGjuroviI. Vrsta Sakralniobjekat JednobrodnagraTevinanerasKlanjeneosnovezasvedenapoluobliKastimsvodomsapravouglom apsidomuzkojujedograTenasakristija,ijednodjelnimzvonikomnapreslicunanaglašenovisokom Kategorija/znaKaj lokalni proKelju.   

60  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  31 Stara župna crkva Pominjese1399.godinekaoSantaMariadeParzana.Prepravljenaje1672.godine.  Oko1740.godinesazapadnestranedograTenajeosmougaonakapelasakupolom. Lokacija PrKanj UcrkvisenalazegrobniceuglednihprKanjskihporodica.AnagrobljuIdrugeKuveneliKnostiizmeTu Vrsta Sakralniobjekat kojihjeKuvenipomoracIvoVizin. CrkvajekompleksangraTevinanastalaurazliKitimvremenskimperiodima.Uzzapadnustranu Kategorija/znaKaj lokalni prvobitnezasvedenegraTevinedograTenjeprostranibrod,akasnijeuzistoKnidioosmostranakapela, auzjužniziddvoetažnizvoniksasatom. 32 Crkva Sv.Ane Naosnovumaterijalnihostatakadatiraseusrednjivijek.UdokumentimasejavljakaoCrkvaSv  MarijeiSvVenerande. Lokacija PrKanj Jednobrodna,dvotravejnagraTevinasapolukturžnomapsidomnaistokuijednodjelnompreslicom Vrsta Sakralniobjekat nazapadnojfasadi. Oltarskapalajeiz1725.godine. Kategorija/znaKaj lokalni 

33 Palata “Tri sestre” JedanodrijetkihprofaniharhitektonskihspomenikaugotiKkomstiluuBoki,aujednoinajstarija  kuIanaPrKanju.Dajeutisakdajekomponovanaodtriarhitektonskiistovjetnoizvedenaobjekta, Lokacija PrKanj poputtrispojenekule,pokrivenesvakazasebedvoslivnimkrovom. Vrsta Profanaarhitektura

Kategorija/znaKaj 

34 Grad Perast Iakosenjegovaistorijapratiodneolita,ilirskoRrimskogperiodaidoseljavanjaSlovena,preko  mletaKkevladavine,njegovprocvatjevezanzaXVIIRXVIIIvijek,kadajezahvaljujuIipomorstvudostigao Lokacija Perast zavidnuekonomskuikulturnuvisinu.UtovrijemenastajuikitnjasteplemiIkepalate,takodaurbana cjelinaPerastapredstavljanajcjelovitijiistilskinajKistijikompleksbaroknihgraTevinanaistoKnojobali Vrsta KulturnoRistorijska JadranaštogaKinikulturnimdobromodizuzetnogznaKajazaovuregiju. cjelina NajstarijidjelovistambenearhitekturepotiKuizperiodaXIIIRXVvijekauokvirukompleksaBronzai Kategorija/znaKaj nacionalni MazuroviIi.

35 Crkva Sv.GospoTe SagraTanaje1757.godine. Pokretnokulturnodobro: JednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidomnaistokuizvonikomnapreslicunazapadnoj ZbirkacrkveSv.Bogorodice Lokacija Perast fasadi.Fasadesuomalterisaneakrovjedvovodan,pokrivenkanalicom. CrkvaimaizbirkuikonaizXIIRXIXvijeka,kaoizbirkucrkvenihknjigaizXIXvijeka. Vrsta Sakralniobjekat

Kategorija/znaKaj 

61  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  36 Pomorska škola MartinoviI Izuzetnapomorskavještina,dokazanaumnogimbitkamaipodvizimakrunisanimnajvišim  odlikovanjima,proslavilajePeraštaneširomEvrope.PoznatojedajeuPerastuveIpoKetkomXVIvijeka Lokacija Perast postojalaprivatnapomorskaškola,najstarijanaJadranu.PosebnojeznaKajnoštosuseuperioduod januara169.7doseptembra1698.podrukovodstvomKuvenogpomorcaMarkaMartinoviIaovdje Vrsta Profaniobjekat školovaliodabraniruskiplemiIizabuduIuflotuPetraVelikog. Kategorija/znaKaj  SpratnakuIa,skromnearhitektonskeobradegraTenaustiluprimorsketradicionalnearhiteture.

37 KuIa Miroslava Montanija (Rodna UkuIije1661.godineroTenjedanodnajpoznatijihpredstavnikabaroknogslikarstavanaistoKnoj  kuIa Tripa Kokolje) obaliJadrana. RodnakuIaTripaKokoljenalaziseporedmora.Imaprizemljeisprat,aokruženajevrtom. Lokacija Perast GraTenajeodkamenaustilutradicionalneprimorskearhitekture. UkuIijeroTenTripoKokolja,jedanodnaistaknutijihpredstavnikadomaIegbaroknogslikarstva. Vrsta Profaniobjekat

Kategorija/znaKaj lokalni

38 Crkva i ostrvo Gospe od Škrpjela OstrvonastalotrudomPeraštanakojisunanosilikamenjeokoprvobitnehridiitakoformiraliostrvo  nakomesusagradilicrkvuposveIenuBogorodici,kojajeotadanjihovoomiljenosvetilište.Crkvaima Lokacija Perast osmostranokubeiokruglibaroknizvonik,dokjeunutrašnjostukrašenauljanimslikamanaplatnuu bogatopozlaIenimokvirima–životnimdjelomperaškogslikaraTripaKokolje,acentralnomjestona Vrsta Profaniobjekat raskošnomoltaruzauzimaikonaBogorodice,radLovraMarinovaDobriIeviIaizXVijeka. Kategorija/znaKaj nacionalni Posebnuvrijednostpredstavljazbirkaodoko2000srebrnihzavjetnihploKicareljefnoukrašenih.

NeposrednouzcrkvujekuIaukojojseKuvajuzbirkecrkvenihpredmetaiumjetniKkihdjela.. 39 Crkva i ostrvo Sv.orTa Premanalazimanaostrvuseodvijaoživotjošuilirskomperiodu.HroniKarinavodedajenanjemu ZaostrvojevezanaLegendao bilakulailirskekraljiceTeute.PrviarhivskipomencrkveSv.orTazabiježenje1166.godine.Prema nesreInojljubaviperaštanke Lokacija Perast nalazimaornamentikevjerujesedajesadašnjacrkvasagraTenanamjestustarijeizIXvijeka.Kasnijeje KaticeKalfiIifrancuskogvojnika, višeputamijenjaopatronaIvišeputastradaoiobnavljan.Uvrijemefrancuskevladavineslužiojekao nematerrijalnokulturnodobro Vrsta KulturnoRistorijska kasarna. cjelina KompleksKinecrkvaSv.orTasamanastirskimzgradamaiutvrTenjem.Crkvajejednobrodna Kategorija/znaKaj nacionalni graTevinasapravougaonomapsidomIkulomRzvonikomnasjeveroistoKnomuglu.Ukompleksuje

oKuvanizasadistarihKempresaiborova. UgrobljunaostrvuPeraštaisusahranivanido1866.godine.  

62  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  40 Urbano jezgro Risan RazvojgradapratiseodlirskogutvrTenjanaGradini,prekorimskogkulturnogslojanalokalitetu  CarineiantiKkerimskevilesamozaicimaizIIvijeka,dosrednjevjekovneuliceGabelaorijentalnogtipa, Lokacija Risan uzkojusu32zaštiIenaobjekatanastalaodkrajaXVIIdokrajaXIXvijekaIpalataIveliIreprezentativni Vrsta KulturnoRistorijska primjerbaroknestambenearhitekture.Trg21.Novembarsa10zaštiIenihobjekataformiraosena cjelina prejekuuliceGabeleIpriobalnesaobraIajnice.NedalekoodnjegajecrkvenikomplekskojiKinecrkve Sv.ArhanTelaicrkvaSV.PetraIPavla,auobalnomdijelupremaPerastukulturnadobraZadužbina Kategorija/znaKaj nacionalni LjubatoviIaidaljemanstirBanja.

UneposrednomzaleTunalazeseimanjaimuInihrisanskihporodicaizotoanskogImjletaKkog periodasareprezentativnimstambenimzgradama,vrtovimaiterasastimobradivimpovtšinama. 41 PodruKje izmeTu rta Murove i rta PodruKjeizmeTurtaMuroveIrtaStrpaKkogpredstavljadioakvatorijarisanskogzalivaukojemsu  StrpaKkog rekognosciraniostacibrodovaizantiKkogperioda,IRIVv.n.ere.BrodsketovareKinilesuamforeza vinoiliulje,grKkeijužnoitalskeprovicijencije,urasponuodIVv.prijenoveeredoVIvijekanoveere. Lokacija Risan

Vrsta Podvodniarheološki lokalitet

Kategorija/znaKaj nacionalni

42 PeIina Lipci Prirekognosciranjuterana1955.g.oktrivenajeokapinaRliticasacrtežimaifragmentima  keramikenatlu,kojasedatujeuperiodod1200R800prijenoveere. Lokacija Lipci,Risan Naliticivisokojoko49m.,navisiniodcca5.6m.nalazesecrtežikojiprikazujuscenulovakoja Vrsta arheoliškilokalitet sadržiprikazdvalovcanakonjima,sedamjelena,brodsajedrimaIsimbolesvastike.

Kategorija/znaKaj nacionalni

43 Arheološki lokalitet Carine OvrijednistilokalitetasvjedoKeistraživanjakojajeuXIXvijekuvršioserA.Evans,krajemXIXvijeka  H.RiKi,izmeTudvasvjetskarataD.VuksandirektorDržavnogmuzejanaCetinju,utokuitalijanske Lokacija Risan okupacije1941.R43.)drValenti.Nakonzemljotresa1979.g.nalokalitetujepronaTenaznaKajna Vrsta arheoliškilokalitet koliKinapokretnogarheološkogmaterijala,kaoiuzaštitnimiskopavanjima1988.g,Od2001.g.vršese kontinuiranosistematskaarheološkaistraživanja. Kategorija/znaKaj nacionalni OstacigraTevinanalokalitetu,kaoiarheološkimaterijalRkeramika,metal,staklo,novacsvjedoKeo

naseljukojeserazvijalouhelenistiKkomperioduItokomrimskevladavine. 44 Palata IveliI SagraTenajeuXVIIIvijekuucentralnojzoniulceGabelazaštiIenekaoUrbanojezgroRisna. Nakonobnoveplaniranojedase PostavljenauistoKnomdijeluprostranogdvorištaograTenogkamenimzidomsakružnimkulicamana unjuuseliMeTunarodni Lokacija Risan uglovima.ImadvaspratasapotkrovljemiviTenicama.KarakterišejebogatorašKlanjenafasadasa arheološkoRistraživaKkicentar 63  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Vrsta Profanaarhitektura parnimulazima,ponavljanjemsimetriKnihotvoraidvojnimbalkonomsalijepomkamenom balustradom.NižaboKnakrilanejednakedužineimajusamojedanspratkasnijesudograTena.Iakou Kategorija/znaKaj lokalni krajnjezapuštenomstanju,palataIveliIsvojimgraditeljskimvrijednostimaistilskimosobinama,kaoi

stepenomsaKuvanostiizvornogrješenjaiobrade,predstavljajedinstvenprimjerbaroknoggraditeljstva uRisnu. 45 Rimski mozaici NalazeseupoduostatakarimskevileizIIvijekanoveere.Prviputih1920.g.spominjeVilde  Somier,aod1930.g.istraživanjasprovodiD.Vuksan. Lokacija Risan RimskimozaiciukrasavajupodoveuKetiriodpetprostorijaistoKnogdijelavile,idvijeprostorijeu Vrsta arheoliškilokalitet zapadnomdijelu,auostalimprostorijamaoKuvanisusamotragovimozaiKnihpodova.Ucentralnoj zonijedneodprostorijaizvedenjekružnimedaljonnakomejeprikazangrKkibogsnaHypnosuvidu Kategorija/znaKaj nacionalni krilatogdjeKakaoslonjenognauzglavlje. Izvedenisuutehniciopustessellatum. 46 Kompleks crkve Sv.Petra i Pavla KomplekssaKinjavaju:crkvaSv.PetraiPavla,malacrkvaSv.ArhangelaMihaila,igradskogroblje.  CrkvaSv.PetraiPavlasagraTenaje1601.godinepremaprojektumletaKkogprotomajstoraAntonia Lokacija Risan KostekojijeistovremenoizvodioIBogorodiKnihramuPrKnju.ZvonikjesagraTen1906.godine. Vrsta Sakralnikompleks Trobrodnaje,sakupolomnakubiKnompostoljusaoktogonalnimtambuorm,sastilskim karakteristikamabarokanafasadama.Apsidajepolukružna.CrkvaSv.ArhaanTelaMihajlasagrTenaje Kategorija/znaKaj lokalni uvrijemeepdemijakuge.Uravnipodajekosturnicazakojusevjerujedasuunjojsahranjeniposmrtni ostacistanovnikaumrlihujednojodepidemija. Imabogatezbirkeikona,crkvenihknjigaipredmetaodsrebraitekstila. 47 Zadužbina LjubatoviIa PodignutajenartuRtac,1888.godinekaozadužbinastarerisanskeporodiceLjubatoviI,saciljemda  sa crkvom Sv.Dimitrija budeutoKišteiljeKilištezastare. Spratniobjekatizduženeosnove,simetriKnokoncipirane,sanaglaskomna,sadasrušenu, Lokacija Risan troetažnukuluzvonikacrkveSvDimitrijaucentralnojzoniobjekta. Vrsta Profanaarhitektura

Kategorija/znaKaj lokalni

48 Manastir Banja Premanarodnompredanjunalokacijijebilorimskokupatilo(banje)kojasuusnažnomzemljotresu  nestalaumoruzajednosaantiKkimRisnom.OsnivanjemaastirapripisujeseNemanjiIimakojisuga Lokacija Risan dodijelilikaometohSv.ArhanTelunaPrevlaci.Nemapouzdanihpodatakooizgledumanasstirau Vrsta Sakralnikompleks prethodnomperiodu.ManastirjeredikalnoobnovljenuXIXvijeku.

Kategorija/znaKaj lokalni

64  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

ManastirskikompleksKinecrkvaSv.orTa,dvijezgradekonakaigrobljeuneposrednojblizini.Crkva jejednobrodnasauskimpijevniKkimtransetom,sapolukružnomapsidomizvonikomnapreslicunad ulazom.IznadvratajenišasaikonomSv.orTairozetom.Unutrašnjostjezasvedena. Ispredcrkvejeposebnoozidantrodjelnizvoniknapreslicu. Manastirimabogaturiznicuukojojseposebnoizdvajazbirkaikonabokokotorskeslikarskeškolei epitrahiljsvetogSave. 49 Crkva Sv Jovan SagraTenajenajkasnije1758.godinekadajedarovanozvonosaprigodnimnatpisom.  SagraTenajeuoKuvanomprirodnomambijentururalnognaseljaMaleuzaleTuRisna.Nalaziseu Lokacija Male,Risan ograTenojporti.Predstavljagrobljanskucrkvu,jednobrodneosnove,sapolukružnomapsidomna Vrsta Sakralniobjekat istokuijednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi.Zapadnufasadukarakterišubarokni elementiulaznogportalanadkojimjeosmokrakarozeta. Kategorija/znaKaj lokalni 

50 Crkva Sv.Luke PretpostavljasedajesagraTenauXVvijeku.Crkvajejednobrodna,sapolukružnomapsidomna  istoKnojipijevniKkimtranseptimanasjevernojijužnojstrani.ImavisokiprelomljenipodužnigotiKki Lokacija Smokovac,Risan svod.GraTenajeodpritesanogkamena.Pripratajeprizidanaunovijevrijeme.Uzulaznufasadu Vrsta Sakralniobjekat prizidanjekasnijetrodjelnizvoniknapreslicuispodkojegješestokrakarozeta. ZidaniikonostassaneukooslikanomfreskodekoracijomnastaojeuprvojdecenijiXXIvijeka. Kategorija/znaKaj nacionalni

51 Crkva Sv.Ane PremaraspoloživojdokumentacijidatiraseuXIIRXIIIvijek.  TojejednobrodnagraTevinaprislonjenaoltarskomzonomuzstijenusa Lokacija GornjiiStoliv proKeljemzavršenimjednodjelnompreslicom. Vrsta Sakralniobjekat

Kategorija/znaKaj lokalni

52 Crkva Sv.Ilije Premanatpisunadulazomproširenaje1557.godine.Troetažnizvonikje  podignut1883.uzsjeverniugaoproKelja. Lokacija GornjiiStoliv NalazisenanajvišljojtaIkinaselja,uokviruporteuzKijujejužnustranu Vrsta Sakralniobjekat spratnacrkvenakuIaImalakapelaSvAntuna,azapadnoodogradnogzidaporte jeobjekatstareškole. Kategorija/znaKaj lokalni Crkvajejednobrodna,trotravejnagraTevinazasvedenapoluobliKastim svodom,sakvadratnomapsidomRprezbiterijumomnaistokuuzkojujesa sjevernestraneprislonjenasakristija.

65  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  53 Crkva Sv.Bazilije Premaktitorskomnatpisuispisanog,ufreskotehnicinaitalijanskomI  staroslovenskomjezikuiznadjužnogulaza,naunutrašnjemziducrkve,bilaje Lokacija DonjiStoliv posveIeneSvGospoTi.Oslikaoje1451.godineMihailoizKotora,uKenikJove Vrsta Sakralniobjekat zografaizDebra. JednobrodnakamenagraTevinasapolukružnomapsidom,presvedenablago Kategorija/znaKaj lokalni prelomljenimgotiKkimsvodom.Premarasporedufresakaipoduvidisedaje prvobitnobilapodijeljenadrvenimikonostasom. 54 Crkva Imena Marijinog PremanatpisunaproKeljusagraTenaje1774.godinekaoporodiKnakapela  porodiceMilatoviIUcrkviseKuvajuartefaktiprenijetiizkotorskecrkveSvPavla Lokacija DonjiStoliv uXIXvijekuodkojihjenajznaKajnijedrvenoraspeIeispoKetkaXVIIvijeka. Vrsta Sakralniobjekat JednobrodnagraTevinasapravougaonomapsidomuKijemjenastavkunešto suženasakristija,auzzapadniugaoproKeljatroetažnakulazvonikazavršena Kategorija/znaKaj lokalni krovomuoblikuKetvorostranepiramide.

Crkva Sv.orTa SagraTenanekrajemXVIIIvijekanatemeljimastarijegraTevine.Pripratasa  55 trodjelnimzvonikomnapreslicudozidanaje1870.godine.Ucrkvenojporti Lokacija Mirac pregovaralisuvladikaPetarIPetroviINjegošifrancuskigeneralGotije,zavrijeme Vrsta Sakralniobjekat francuskeolupacijeBoke1807R1813.godine. Crkvajejednobrodna,trotravejnagraTevinazasvedenapoluobliKastimlukom Kategorija/znaKaj lokalni sapolukružnomapsidomnaistoKnojIdograTenompripratomsatrodjelnom preslicomnazapadnojfasadi. 56 Crkva Sv.orTe SagradilojebratstvoŠofrana.Malihjedimenzija,sapolukružnomapsidomna  istokuiotkrivenompripratomnazapadunadKijimjeboKnopostavljenimulazom Lokacija ŠišiIi usanacionimradovimakrajemXXvijekaizvedenjednodjelnizvoniknapreslicu. Vrsta Sakralniobjekat IzuzetnovrijedniživopisradjeDimitrijaDaskalaiz1699.godine.Ikonostasje radmajstorabokokotorskeškoleDimitrijeviIaRRafailoviIa. Kategorija/znaKaj lokalni

57 Crkva Sv.Nikole SagraTenajeuXVIIvijekunamjestustarogmanastiraSvNikolekoji,po  predanju,potiKeizIXvijekaarazrušilisugaotomanskiosvajaKiuXIVvijekukada Lokacija DonjiGrbalj jerazrušenIgradGrispolipokojemjeGrbaljdobioime. Vrsta Sakralniobjekat Pripadatipujednobrodni,zasvedenihcrkavanerasKlanjeneosnovesa polukružnomapsidomnaistoku.UzzapadnoproKeljedozidanajevisoka Kategorija/znaKaj lokalni dvoetažnapripratasaspoljnimstepeništemzaulaznagornjinivo.NaproKelju priratejejednodjelnizvoniknapreslicu.

66  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  58 Crkva Sv.Georgija UbrzonakonizgradnjepoKetkomXVIIIvijekacrkvajeobnovljena1765.godine  kadajedozidanapripratasajednodjelnimzvonikomnapreslicukojijezamijenjen Lokacija Glavati,DonjiGrbalj trodjelnimuobnovipoKetkomXXvijeka. Vrsta Sakralniobjekat Pripadatipujednobrodnih,zasvedenihcrkava,nerasKlanjeneosnove,sa polukružnomapsidomnaistokuitrodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnom Kategorija/znaKaj lokalni proKeljunakojemjenadravnomarhitravnomgredomnadulazomisveden aminijaturnalunetananadnjovosmokraka,slijeparozeta.Ulazjenadvišenu odnosunanivoportesaKetiripolukružnastepenika,dokjeuistoKnomdijelu, zbogpadaterena,apsidalnidiogotovoutopljenuteren. 59 Crkva Sv.Nikole GrobnacrkvasagraTena1757.godinenatemeljimastarije.  Pripadatipijednobrodnih,zasvedenihtrotravejnihcrkavasakupolomna Lokacija Glavati,DonjiGrbalj kružnomtamburunadcentralnimtravejem,visokompolukružnomapsidomna Vrsta Sakralniobjekat istokuItrodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnomproKeljunakojemjenad arhitravnomgredomnadilazomugraTenakamenaploKasanatpisomo Period nastanka 1757.godine darodavcima,anadnjomjeulunetiprikazpatronacrkveumozaikunovijeg datuma. Kategorija/znaKaj lokalni

60 Crkva Sv.Petke GrobljanskacrkvasagraTena1859R1862.godinenamjestustarije.  Pripadatipijednobrodnih,zasvedenihtrotravejnihcrkavasaelipsastom Lokacija GlavatiKiIi,Donji kupolomnadcentralnimtravejem,polukružnomapsidomnaistoku. Grbalj Prvobitniikonostasiz1877.godinebiojeradJosifaKaturiIa,kaluTeraiz Vrsta Sakralniobjekat manastiaBanje.  Kategorija/znaKaj lokalni

61 Crkva Roždestva Bogorodice PodignutajeuXVIIvijekuaobnovljena1876.godine.  Pripadatipujednobrodnih,zasvedeniggraTevinanerasKlanjeneosnove,sa Lokacija KovaKi,DonjiGrbalj polukružnomapsidomnaistokuIzapoKetimpostoljemzazvonikzaprelicuna Vrsta Sakralniobjekat zapadnojfasadi.IspredulazusenalazeostacipripratestarecrkvenaKijemje zapadnomzidusagraTenviskoktrodjelnizvoniknapreslicu. Kategorija/znaKaj lokalni

62 Crkva Sv.ArhanTema Mihaila Grobljanskacrkva,sagraTenauXIXvijekunamjestustarijekojasedatirau  XV(XVI)vijek. Lokacija KovaKi,DonjiGrbalj

67  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Vrsta Sakralniobjekat Pripadatipujednobrodnih,trotravejnih,zasvedenihcrkavasakupolomnad centralnimtravejem,polukružnomapsidomnaistokuItrodjelnompreslicuna Kategorija/znaKaj lokalni zapadnomproKeljunakojemjenadravnomnadvratnomgredomizvedena

polukružnalunetaupunojširinivrataanadnjomosmokrakarozeta. 63 Crkva Sv.Save Smatrasedajepodignutausrednjemvijekualijevišeputaprepravljana.  DanašnjiizgledjerezultatobnoveuXXviijeku.PrvobitnojeimaladugaKku Lokacija SavinaGlavica,Donji pripratuukojojjeradilado1874.godineseoskaškola. Grbalj NovacrkvaKijizidoviobuhvatajustarucrkvunikadanijezavršena. Vrsta Sakralniobjekat Starijacrkvajejednobrodna,zasvedenagraTevinanerasKlanjeneosnovesa polukružnomapsidomnaistokuijednodjelnompreslicomnazapadnomproKelju, Kategorija/znaKaj lokalni dokjenovacrkvatrotravejnasapolukružnomapsidom,agornjazonanije završena. 64 Crkva Sv.Rize Bogorodice GrobljanskacrkvasagraTenauograTenojportiuXVIIIvijeku.  Pripadatipujednobrodnihcrkava,nerasKlanjeneosnovesapolukružnom Lokacija Krimovice,Donji apsidomnaistoku.NazapadnojstranidograTenajeotvorenapripratanaKijemje Grbalj proKeljuvisokijednodjelnizvoniknapreslicu. Vrsta Sakralniobjekat IkonostasjeradDaskalaRafailoviIa.

Kategorija/znaKaj lokalni

65 Crkva Sv.Vartolomeja SagraTenajeuXVIvijekuadograTenauXVIIvijeku.Ikonostasjeiz  1891.godineradJosifaKaturiIa,kaluTeramanastiraBanja. Lokacija Krimovice,Donji PripadatipujednobrodnihzasvedenihgraTevinanerasKlanjeneosnove,sa Grbalj polukružnomapsidomnaistokuijednodjelnompreslicomnazapadu.Temeljena Vrsta Sakralniobjekat jenastijeni,UstrukturizidajasnoseuoKavajudvijefazezidanja.

Kategorija/znaKaj lokalni

Tumul Mala Gruda Datiraseuperiod1900R1800.godinepeijwnoveere.  UistraživaKkojkampanji1970R71.godineotkrivenisunalazikeramikesa Lokacija LiješeviIi,DonjiGrbalj karakteristikamavuKedolskekulture,djelovizlatnedijademe,srebrnasjekira, Vrsta Sakralniobjekat zlatnibodež. Nalazisupohranjeniukotorskommuzeju. Kategorija/znaKaj lokalni

68  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  66 Crkva Sv.Roždestva Presvete PodignutajeuprvojpoloviniXXvijekanaostacimaznatnostarijecrkve.  Bogorodice (Sv GospoTa) Pripadatipujednobrodnih,trotravejih,zasvedenipoluobliKastimsvodom,sa poluktužnomapsidomnaistoku. Lokacija Kubasi,Grbalj   Vrsta Sakralniobjekat  Kategorija/znaKaj lokalni

67 Crkva Sv.Trojice SmatrasedajepodignutauXVIIvijekunamjestukuIepopaPavlaMaroviIa.  Malajednobrodna,zasvedenagraTevinasapolukružnomapsidomnaistokui Lokacija Kubasi,Grbalj jednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadikojukarakteriše Vrsta Sakralniobjekat jednostavnaobradasaasimetriKnopostavljenimulazom.Sjevernomfasadom oslonjenajenastijenu. Kategorija/znaKaj lokalni

68 Crkva Sv.orTe Nemamaterijalnihostatakastarijecrkvemadasu,premapredanju,nagroblju  sahranjenimonasikojisusredinomXVvijekanapustilirazrušenimanastirSv Lokacija LiješeviIi,Grbalj MihailanaPrevlaci.Kakojeikonostasiz1752.godinemožesezakljuKitidaje Vrsta Sakralniobjekat sadašnjacrkvasagraTenauprvojpoloviniXVIIIvijeka. Malajednobrodna,zasvedenagraTevinasapolukružnomapsidomnaistoku. Kategorija/znaKaj lokalni NaproKeljujenadarhitravnomgredomulazamalaluKnozavršenaluneta,auzoni sljemenaminijaturnikrst. 69 TvrTava “Goražda” GraTenajeuvišefaza.Od1869.R1914.godinekadajedobiladanašnjiizgled.  Dostajestradalaunapaducrnogorskevojske19.23oktobra1914.godine. Lokacija Mirac SagraTenajenauzvišenjusakojegsekontorlišeširepodruKjeKotorskog Vrsta Fortifikacija zaliva.VeIimdijelomjeukopanauzemljuIokruženabedemima.

Kategorija/znaKaj 

70 Sakralni kompleks u Pelinovu OgraTenisakralnikomplekskojiKinecrkvaSvTrojiceicrkvaSvNikole.Crkva  SvTrojicejesaborna,reprezentativnogizgledaidimenzija.Jednobrodna Lokacija Pelinovo,Kotor graTevinasapolukružnomapsidomnaistoKnojitrodjelnompreslicomna Vrsta Sakralnikompleks proKelju. Crkvajemalihdimenzija,saznatnodužompripratom.Apsidajepolukružnaa Kategorija/znaKaj lokalni zvoniknapreslicusatrizvonajenasastavucrkveipriprate.

69  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  71 Crkva Sv.Petra JednobrodnabaroknagraTevinasagraTena1780.godinesazapadnomfasadom  graTenomodpravilnooblikovanihisloženihtesanikaodkorKulanskogkamena. Lokacija Ljuta,Dobrota Imabogatoukrašenudvanaestokrakurozetuiznadvisokihkamenihvrata,itri Vrsta Sakralniobjekat velikakipanakrovnomzabatu.UzjužniugaocrkvenogbrodasagraTenje dvoetažnizvonikzavršenšestostranimpiramidalnimkrovom. Kategorija/znaKaj lokalni Enterijerkrasetribaroknamramornaoltarasaoltarskimpalama.

72 Crkva Sv.Ivana NaosnovuarhitektonskihkarakteristikapredpostavljasedajeizgraTenau  XVIvijeku,vjerovatnodogradnjomstarije,manjekapeleoKemusvjedoKetragovi Lokacija Dobrota ustrukturiistoKnogzida.JednobrodnagraTevinasapravougaonomapsidomna Vrsta Sakralniobjekat istoKnojstraniijednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi.Nad jednostavnoprofilisanomravnomarhitravnomgredomnadulazom,odspolijasa Kategorija/znaKaj lokalni starijeggotiKkogobjekta,izvedenajepolukružnalunetasaugraTenimkrstom.Na mjesturozeteugraTenjetrolisniikamenimotiv–ostatakbifioresanekogstarijeg objekta. Unutrašnjiprostorzasvedenjeprelomljenimsvodom.Uzapadnojzoninaosa izvedenjedrvenicrkvenihor. 73 Kompleks crkve Sv.Eustahija Starijacrkvaistogpatronakojajebilaublizinipominjeseudokumentimau  prvojpoloviniXIVvijeka. Lokacija Dobrota KomplekscrkveSv.EustahijaKinecrkvasagraTena1773.godinezvonik,župna Vrsta Sakralnikompleks kuIa,dvorištesapristupnimstepeništemigrobljesagrobnicamaKuvenih dobrotskihkapetanskihporodice.Impozantanzvonik,iakopodignutmnogo Kategorija/znaKaj nacionalni kasnije,sacrkvomKiniskladnucjelinukojadominiraokolinom. BaroknistilgraTevinenaroKitojeizraženuraskošnojobradienterijera: umjetniKkioblikovanioltarikaopoklonidobrotskihbratstava,ciklusod12velikih slikanaplatnu,kojepokrivajuplafon,bogatcrkveniinventarizbirkepokretnog spomeniKkogfonda,odkojihposebnuvrijednostimazbirkadobrotskihKipkiidr. 74 Kompleks crkve Sv.Mateja Prviarhivskipomencrkveje1298.godine.DanašnjacrkvasagraTenajenakon  rušenjastarijecrkveuzemljotresuod1667.godine,1670.godineodpriloga Lokacija Dobrota poznatihpomorskihporodica. Vrsta KulturnoRistorijska KomplekssenalazinapoploKanomplatouojaKombedemompremamoru. cjelina inegacrkva,zvonik,crkvenazgradazastanovanje,ograTenodvorišteipristupno stepeništesabedemom,kaoigroblje,kojejeprobijanjemmagistraleodjeKenood Kategorija/znaKaj nacionalni cjeline. Arhitektonskaskladnostkompleksanaglašenajeiuenterijeru.

70  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Crkva Sv.Ilije Premaarhitektonskimkarakteristikamaprocjenjujesedajenajvjerovatnije  sagraTenauXIIvijeku.Prvipisanipomencrkvejeiz1430.godine.SagraTenaje Lokacija Plagenti,Dobrota nazaravnjenomvrhuvisokestijenenakrajnjojtaKkipoluostrva. Vrsta Sakralniobjekat CrkvajejednobrodnatrotravejnagraTevinaromaniKkihkarakteristika, zasvedenanepravilnimpoluobliKastimsvodom.NaistoKnojstranijeplitka, Kategorija/znaKaj nacionalni polukružnaapsidaanazapadnojje,nadjednostavnoprofilisanomravnom arhitravnomgredom,izvedenslijepilukoslonjennakonzole.Dvoslivnikrov pokrivenjepravilnoobraTenimIsloženimkamenimploKama. UenterijerusuuoltarskojzonisaKuvanitragovifreskoslikarstva. Crkva Sv.Mihovila SagraTenajeuprvojpoloviniXVIIIvijekaukomplekukuIaNikaTomova  RadimirikaoporodiKnakapela.MalajednobrodnagraTevina,nerasKlanjenog Lokacija Dobrota prostora,bezapside,zasvedenajepoluobliKastimsvodom.Nazapadnnojfasadi Vrsta Sakralniobjekat iznadjednostavnoprofilisanearhitravnegedenalaziugraTenajemanja šestokrakarozeta,auvrhuzabataminijatirnijednodjelnizvoniknapreslicu. Kategorija/znaKaj lokalni Dvoslivnikrovpokrivenkanalicomoslanjasenapodužnezidovepreko profilisanog,naglašenogkrovnogvijenca. Crkvina (Crkva Svih SvetihRnova) SagraTenajeudrugojpoloviniXVIIIvijekakaojednobrodnasapravougaonom  apsidom.Nikadanijebilaukultu.JednovrijemposlijeIIsvjetskogrataslužilaje Lokacija Dobrota akaoskladište,aod1950.godineadaptranajezastamnovanje.Odobjektaje Vrsta Sakralniobjekat saKuvanbarokniportalspoljnizidoviizvrdenioddobroobraTenihtesanika korKulanskogkamena.NanjimasuufaziprilagoTavanjazastambenunamjenu Kategorija/znaKaj lokalni probijeniprozorskiotvoriopervaženikamenimokvirimabezprofilacije.s

Crkva Svih Svetih ( Sv VraKa) CrkvaSvihSvetih,poznatakaocrkvaSvVraKa,prvobitnoposveIenasvetim  vraKevimaKuzmiiDamjanu,sagraTenajekrajemXVilipoKetkomXVIvijeka. Lokacija Dobrota Današnjizgledjeposljedicamnogobrojnihprepravki.Premaostacimasevidi Vrsta Sakralniobjekat dajeprvobitnobilazasvedenaprelomljenimsvodom.Obnovljenaje1080.godine kadajeuklonjenglavnibrodkojemjeprijetilourušavanje,aoltarskiprostorje Kategorija/znaKaj lokalni transformisanucrkvu.

71  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  75 Zgrada “Centralne komisije” NekadašnjapalataIvanoviIRTripkoviIdugovremenajebilauderutnomstanju.  DanasjekompletnoobnovljenasredstvimabrodovlasnikaBoTaDabinoviIau Lokacija Dobrota spomennjegovomocuakademikuAntonuDabinoviIu,dokjekompletnaoprema Vrsta Profanaarhitektura nabavljenaizsredstavaRepubliKkogfondazaobnovuiizgradjupodruKjastradalog uzemljotresu.Ovakosanirana,datajenakorišIenjebiblioteciVišepomorske Kategorija/znaKaj lokalni škole.UpalatijeodržanaSkupštinaujedinjenjaCrneGoreiBokeKotorske1813 godine,kaoisjednicaPokrajinskogvijeIaiCentralnekomisije.Ovdjesudonijetei sveglavnijeodlukepravneorganizacijeprivremenevladavineujedinjenih provincijaCrneGoreiBokeKotorske. 76 Palata TripkoviI Palatajeprimjeroriginalnogrješenjareprezentativnepalatekojaseodlikuje  skladnošIuproporcijaimaštovitoprofilisanimarhitektonskimdetaljima.Zidanaje Lokacija Dobrota tesanimkamenimblokovimasloženimuhorizontslneredove,ImaprizemljeIdva Vrsta Profaniobjekat sprata.Njenaosobenostjeutomeštouži,Keonizidpredstavljaglavnufasadu okrenutupremamoru,kojajearhitektonskiilikovnoobraTenasavelikom Kategorija/znaKaj  pažnjom.

77 Palata KamenaroviI Skladnihproporcijaiuzdržanogotmenogarhitektonskogdetalja,koncipirana  jekaocjelinadvaidentiKnasimetriKnadijela.Imaprizemljeidvasprata. Lokacija Dobrota Opremljenajestilskimnamještajem,slikama,ogledalima,bibliotekomirazliKitim Vrsta Profaniobjekat predmetimaizdavnihvremenadonijetihsadalekihputovanja. KompleksKinipalatasadragocjeniminventarom,terasastivrtsastarinskim Kategorija/znaKaj  bunarom,zaštitniiogradnizid.

78 Palata Natale i Vido MiloševiI – DanašnjiizgleddobilajenaprelaskuXVIIIuXIXvijeka.  "Veliki palac", Dobrota Palatavelikihdimenzija,postavljenajenauzvišenju,uvrtukojiseprotežena dvanivoa.CiokompleksjeograTenzidomnakojmjeulaznapartijanaglašenasa Lokacija Radomir,Dobrota sadvaarkadnaportalasamonogramimagraditelja. PalatajegraTenakaodvojnakuIasaprizemljem,dvasprataipotkrovljemsai Vrsta Profaniobjekat prostranimbelvederom. Balkoneiportalezavratanadrugomspratukarakterišebogatakasnobarokna Kategorija/znaKaj nacionalni

obrada.SpecifiKnostobjektasuisturenepuškarnicenauglovima. UpalatijeoKuvanoautentiKnorješenjeenterijeraibogatinventarstilskog namještaja,slikaidrugihpredmetavezanihzaporodiKnutradiciju.  

72  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  79 Palata DabinoviI PoznatakaoKokotovakulasagraTenajenaprelaskuXVIIuXVIIIvijek.  Osnovnakarakteristikaspratnogobjektasapotkrovljemnakojemjeprostrani Lokacija Dobrota belvederkojizavršavatimpanonomflankiranimsadvijevelikekasnobarokne volute.NaportalimajatakoTezastupljenakasnobaroknaobrada.GraTenajeod Vrsta Profaniobjekat korKulanskogkamena. Kategorija/znaKaj nacionalni BarokniizrazprepoznatljivjekakouplastiKnojdekoraciji,takoiuobradi

enterijeraikarakteristiKnomrasporeduprostorija. 80 Palata Radimiri – DabinoviI SagraTenajeuprvojpoloviniXVIIvijeka.Današnjiizgleddobilajenaprelasku  XVIIIuXIXvijeka. Lokacija Radomir,Dobrota Uprizemljuimadvanaglašenaulaznaportala,anadrugomspratudvabalkona saneogotskimbalustradamaodkovanoggvožTanakamenimornamentisanim Vrsta Profaniobjekat konzolama. Kategorija/znaKaj lokalni

81 Palata IvanoviI KomplekspalatesagraTeneuprvojoloviniXVIIIvijekaKineglavniobjekatsa  aneksom,pomoInimzgradama,bistijernomiterasastimvrtomokokojegje Lokacija Dobrota ogradnizidsaulaznimportalom,nadkojimjeporodniKnigrb. Vrsta Profaniobjekat

Kategorija/znaKaj nacionalni

82 KuIa Boža DabinoviIa (Palata PalatauvlasništvujednogkrilaKuveneporodicebrodovlasnikaipomoraca  Radimiri DabinoviI, Krivi palac) DabinoviIdanašnjiizgleddobilajenaprelazuXVIIIuXIXvijek. KrivipalacjeprimjeroriginalnogrješenjaupogleduusklaTenostispoljašnjeg Lokacija Radimir,Dobrota oblikaiunutrašnjefunkcije.Osnovnakarakteristikazgradejeosnovauobliku otvorenogslovaU.UprizemljuimadvasliKnaportala,anadrugomspratudva Vrsta Profaniobjekat balkonasaneoRgotskimogradamaodkovanoggvožTanakamenim Kategorija/znaKaj lokalni ornamentisanimkonzolama.

83 KuIa Pavla KamenaroviIa ReprezentativnapalataKamenaroviI,skladnihproporcijaiuzdržanogotmenog  arhitektonskogdetalja,koncipiranajekaocjelinadvaidentiKnasimetriKnadijela. Lokacija Dobrota Imaprizemljeidvasprata.Uprizemljusenakrajnjimosamanalazedvavolta Vrsta Profaniobjekat iznadkojihsugroboviporodice.Palatasasvojimdragocjeniminventarom,kaoi terasastivrtsastarinskimbunarom,zaštiIeniogradnimzidom,predstavljaju Kategorija/znaKaj lokalni znaKajnuspomeniKkucjelinuvisokihkvaliteta.

73  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  84 KuIa MatoviIa KuIajeograTenigraTevinskikompleksnastaopoKetkomXIXvijeka,udužem  periodusukcesivnodograTivan.Poarhitektonskojkoncepcijitoje,danas, Lokacija IlijaševiIi,Dobrota artijumskigraTevinskiblokkojidefinišusatristranedvospratnazakošenakrilaa Vrsta Profaniobjekat premamoruogradnizidsaulaznimportalom. RješenjejeoKitoposljedicapoložajaparceleuodnosunamorskuobalui Kategorija/znaKaj lokalni nastojanjadaseštoiskoristiraspoloživalokacija.

85 Slavjanska Kitaonica Namjenskiprojektovaniprostorkojijedo1941.godineslužiokaocentarza  društvena,kulturnaIpolitiKkaokupljanjaDobroIana. Lokacija Dobrota ProstranaspratnagraTevinasavisikimpostamentomInaglašenimkrovnim Vrsta Profaniobjekat vijencem.Masacentralnogdijelanaglašenajekakouosnovitakoiuvisini. ArhitektonskuobradumalterisanihfasadakarakterišupseudoklaicistiKkielementi Kategorija/znaKaj lokalni inaglašavanjeuglovalezenamaizvedenimumalteru.

86 Crkva Sv.orTe SagraTenajenavisokojstijeniodakledominiraokolinom.Prviputsepominje  1446godine,adanašnjiizgledjeiz1883godine,kadajeprvobitnacrkvica Lokacija DonjiOrahovac pretvorenauoltaradozidaniprostraninartekspreuzeojefunkcijuglavnog Vrsta Sakralniobjekat crkvenogprostora.ŽivopisanajevjerovatnopoKetkomXVIIvijeka.Platonakome jecrkvaobuhvaIenjeogradnimzidom,nadKijomkapijomjetrodjelnizvonikna Kategorija/znaKaj nacionalni preslicu.Okocrkvejemjesnogrobljesastarimgrobnicama.Ciokomplekscrkvesa platoomigrobljemograTenjekamenimzidom. 87 KuIa Miloša VukasoviIa KuIaukojojserodioIživiodoodlaskauJužnuAmeriku1870.godinepomorski  kapetanMilošVukasoviIakojijeuBuenosAiresuosnovaoparobrodarskodruštvo Lokacija Dražinvrt,Orahovac “LaPlatense”kojeIeduginizgodinabitinajjaKeuJužnojAmerici. Vrsta Profaniobjekat SpratnakuIagraTenauduhuprimorsketradicionalnearhitekturesa netipiKnimasimentiKnimrješenjem. Kategorija/znaKaj lokalni

88 Kula Baja Pivljanina InteresantanprimjerprimorskearhitektureizXVIIvijekakojausebispaja  stambeneipomoInefunkcijesaodbrambenim.GraTevinukarakterišenevelika Lokacija DražinVrt,Orahovac osnovakojaseponavljakrozprizemlje,dvasprataipotkrovlje,samanjim Vrsta Profaniobjekat prozorskimotvorimaIpuškarnicamanagornjimetažama.

Kategorija/znaKaj lokalni

74  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  89 Crkva Sv.Petke PredpostavljasedajesagraTenauXVIIvijekuIkasnijenekolikoputa  popravljana. Lokacija BunoviIi,Morinj ArhitekturacrkvekarakteristiKnajezaovopodruKje:jednobrodnaje,izdužene Vrsta Sakralniobjekat osnove,sapolukružnomapsidomnaistokuitrodjelnimzvonikomnapreslicunad ulazom.Krovjedvovodni,pokriven“mediteranom”.Ucrkvenojportijelokalno Kategorija/znaKaj lokalni groblje.Ambijentalnevrijednostikojeposjeduje,KinecrkvusvetePetkeznaKajnim spomenikomkultureovogakraja. 90 KuIa vojvode Tome MilinoviIa Prenanatpisuogradnjinasjevernojfasadisagradioje1848.godineKirile  MatovMilinoviI.UkuIijeod1928.godineosnovnaškola. Lokacija DonjiMorinj KuIajespratnagraTevinasavisokimpotkrovljemsacentralnomviTenicom Vrsta Profaniobjekat orijentisanompremamoruidozidanomkružnomkulomuzsjeverozapadniugao.  Kategorija/znaKaj lokalni 

91 Prva škola na narodnom jeziku Uperioduod1803R1918uMorinjujeradilaprvaškolananarodnomjezikuuBoki  Kotorskoj.Otvaranjeovakveškoleuuslovimastranedominacijenaovim Lokacija SvrKak,Morinj prostorimasaciljemdaseoKuvanacionalniintegritetisnažnanacionalnasvijet Vrsta  dogaTajjeodizuzetnogznaKaja.Školajedo1871.radilaukuIiKirilaMilinoviIana SvrKku,kojujeontestamentomizriKitozavještaoutusvrhu. Kategorija/znaKaj lokalni DvospratnakuIapokrivenaKetvorovodnimkovomsakanalicomjendostavne arhitektonske.obrade 92 MEMORIJALNI OBJEKTI   R 1. SpomenRploKaposveIenapogibiji 121 MirojaJovanviIa,VeljkaatoviIai JovanaRaduloviIa, 2. SpomenikuKotorupalimborcimai žrtvamarata,Park„Sloboda“ 3. SpomenikuPrKnjuposveIenpalim borcimaiztogkraja,PrKanj 4. SpomenRploKauKenicimapalimuborbi NOV,Kotor,nazgradisrednje pomorskeškoleuKotoru 5. SpomenRploKauPrKnjunazgradiDoma kulture„Sloboda“posveIenatrojici prvoboracaiztogkraja,PrKanj

75  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

6. SpomenRploKauPrKnjupodignutau znakformiranjaIilegalnogNOO,PrKanj 7. SpomenRploKauMuoposveIena desetoricipalihboracaiztogkraja, Muo 8. SpomenRploKauStolivunazgradi DomakultureposveIenaosmoricipalih boracatogakraja,Stoliv 9. SpomenRploKanaDomukultureu ŠkaljarimaposveIenapalimborcimaiz togkraja,Škaljari 10. SpomenRploKauKavaKuposveIena palimborcimaKavaKa 11. SpomenRploKanaDomukultureu DobrotiposveIenapalimborcimatoga kraja,Dobrota 12. SpomenRploKauZalazimanazgradi gdjejebiosmještenokružnikomitet KPJzaBoku,Zalazi 13. SpomenRploKanaTrojiciposveIena strijeljanimrodoljubimaizKrtola, Škaljari 14. SpomenRploKaposveIenaborcimaI Bokeškebrigadepoginulimza osloboTenjeBokenovembra1944.g., MiracRPipoljevac 15. SpomenRploKaposveIenabitciprotiv Italijana25.marta1942.g.,BratišiIi, Grbalj 16. SpomenRploKaposveIenaformiranju prvogilegalnogNOOzaGrbalj,GoroviIi 17. SpomenRploKaposveIenapalim borcimaižrtvamarataizTrešnjice,, Grbalj 18. SpomenRploKauPerastupodignuta dvojicipalihboracaIIDalmatinske

76  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

brigade,poginulim1944godineza osloboTenjePerasta 19. SpomenRploKanarodnomherojuNikoli urkoviIu,Risan 20. SpomenRploKaborbamakojesu voTenezaoslobaTanjeGrkavca 21. SpomenRploKaumjestupobjedeu 1941.g.,Cerovik,DonjeKrivošije 22. SpomenRploKaposveIenapartijskoj organizacijiDragaljakojusuumaju 1942zarobiliistrijeljalinaovom mjestu,Dragalj 23. SpomenRploKauDragaljupodignuta palimborcimaižrtvamarataizovoga kraja,,Dragalj 24. SpomenRploKadevetoriciboraca OrijenskogiLovIenskogodreda,Lipci 25. SpomenRbistenarodnihherojaNikole urkoviIaiSavaIliIa,Risan 26. SpomenRbistaposveIenanarodnom herojuMašuBrguljanu,Park„Sloboda“ 27. SpomenRbistaposveIenaVeljku DrobnjakoviIu,OŠVeljkoDrobnjakoviI, Risan 28. SpomenRkosturnicapalimborcimaII Dalmatinskebrigade,Dobrota 29. SpomenRploKapobunimornaraaustroR ugarskeflotestacioniraneuvodama BokeKotorske,Škaljari 

EVIDENTIRANA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. Austrougarskacarina  5. Babinagomila NalježiIi 2. AustrougarskiputkautvrTenjuVrmac  6. BaterijaforŠkaljari  3. Babinagomila Pelinovo,DonjiGrbalj, 7. BaterijaforTrašte  4. Babinagomila Pelinovo,DonjiGrbalj 8. Baterijafortifika.Trojica  77  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  9. Baterijafortifikac.KavaK  20. CrkvapresvetogOtkupljenja Perast 10. BaterijapolustalnogtipaŠkaljari–  21. Crkvasagrobljem Malevdo,DonjeKrivošije stara LješeviIi,DonjiGrbalj, 22. CrkvasvGospoTe Višnjeva,DonjiGrbalj 11. Bistijernaigumnoudvorištu LješeviIi,DonjiGrbalj, 23. CrkvasvIvana(stara) Dobrota porodiceŠtileta VranoviIi,DonjiGrbalj, 24. CrkvaSv.Andrije Krimovica,DonjiGrbalj, 12. BistijernakodkuIeStankaGiljaKe 25. CrkvaSv.Ane iznadPerastasapristupnim 13. BjeliIagomila putemikapelicama 14. BoškoviIagomila Višnjevo 26. CrkvaSv.ArhanTela Kuti,Luštica 15. Cistijerna Bigova,DonjiGrbalj, 27. CrkvaSv.Bogorodice Krimovica,DonjiGrbalj 16. CrkvaGospeodKarmena Perast 28. CrkvaSv.Dujma Škaljari 17. CrkvaGospeodzdravlja (ubrduiznadPerasta) 29. CrkvaSv.orTa Kubasi,DonjiGrbalj 18. Crkvanatumulu Ledenice, 30. CrkvaSv.GospoTe LješeviIi,DonjiGrbalj 19. CrkvaPokrovaBogorodice Dragalj 31. CrkvaSv.Haritona LješeviIi,DonjiGrbalj 53. CrkvaSv.Pantelejmona Klinci,Luštica 32. CrkvaSv.Ilije brdoSutilija,Zagora,Donji 54. CrkvaSv.Petke GornjeLedenice Grbalj 55. CrkvaSv.Petke Poljice,DonjeKrivošije 33. CrkvaSv.Ilije GornjiStoliv 56. CrkvaSv.Petke OraovaKkido,GornjiOrahovac 34. CrkvaSv.IvanaKrstitelja Perast 57. CrkvaSv.Petke GlavatiKiIi,DonjiGrbalj 35. CrkvaSv.Jovana DragoševoSelo,DonjeKrivošije 58. CrkvaSv.Save Morinj 36. CrkvaSv.Jovana Kubasi,Trešnjica,DonjiGrbalj 59. CrkvaSv.Save Klinci,Luštica 37. CrkvaSv.Jovana PobrTe,Zagora,DonjiGrbalj 60. CrkvaSv.Save SavinaGlavica,DonjiGrbalj 38. CrkvaSv.Jovana PobrTe,DonjiGrbalj 61. CrkvaSv.Sergeja Višnjeva,DonjiGrbalj 39. CrkvaSv.JovanaBogoslova SvrKak,Morinj 62. CrkvaSv.Stefana VranoviIi,DonjiGrbalj 40. CrkvaSv.JovanaBogoslova Ubalac,GornjiOrahovac 63. CrkvaSv.Stefana(Stjepana?) Krimovica,DonjiGrbalj 41. CrkvaSv.JovanaKrstitelja Veljeselo,GornjiOrahovac 64. CrkvaSv.TeodoraTirona Zagora,DonjiGrbalj 42. CrkvaSv.JovanaKrstitelja VeliniIi,GornjiOrahovac 65. CrkvaSv.Tome GornjiMorinj,Morinj 43. CrkvaSv.Lazara Mrkova,Luštica 66. CrkvaSv.Tripuna uvalaSuvara,Morinj 44. CrkvaSv.Luke Smokovac 67. CrkvaSv.Tripuna Mrkova,Luštica 45. CrkvaSv.Marka Perast 68. CrkvaSv.Trojice Kubasi 46. CrkvaSv.Nikole DonjeLedenice 69. CrkvaSv.Vartolomeja Mardari,Luštica 47. CrkvaSv.Nikole Bigova,DonjiGrbalj 70. CrkvaSv.Vartolomeja Krimovica,DonjiGrbalj 48. CrkvaSv.Nikole ErcegoviIi,Grbalj 71. CrkvaSv.Varvara(Vara) VranoviIi,DonjiGrbalj 49. CrkvaSv.Nikole Ravnica,GornjiOrahovac 72. CrkvaSv.VasilijaVelikog Zagora,DonjiGrbalj 50. CrkvaSv.Nikole LješeviIi 73. Crkvasv.ArhanTelaMihaila Lastvagrbaljska,GornjiGrbalj 51. CrkvaSv.Nikole Glavati,DonjiGrbalj 74. Crkvasv.orTa Kraljevdo,GornjiGrbalj 52. CrkvaSv.Nikolesanedovršenom Perast 75. Crkvasv.orTa Ukropci,Kubasi,DonjiGrbalj crkvomizvonikom 76. Crkvasv.GospoTe Gradac,NalježiIi,DonjiGrbalj 78  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  77. Crkvasv.GospoTe Kostanjica 109. Gomilasastubom, NalježiIi 78. Crkvasv.GospoTe Kubasi,DonjiGrbalj 110. Gomile, Dragalj 79. Crkvasv.Ivana Lipci 111. Gomile,beznavedenogmjesta  80. Crkvasv.Ivana Kostanjica 112. GospaodRozarija Perast 81. Crkvasv.Jovana ,DonjiGrbalj 113. Gradina,refugijumigradMirac, Mirac 82. Crkvasv.Mihovila Perast 114. GrupaforovaJankovvrh  83. Crkvasv.NeTelje uKumboru 115. Grupacijatumula sjeverozapadnoodMarkoviIa 84. Crkvasv.NeTelje ŠišiIi,GornjiGrbalj gomile 85. Crkvasv.Nikole VranoviIi,DonjiGrbalj 116. Grupacijatumula jugoistoKnomdijeluK.O.Zagora 86. Crkvasv.Nikole VranoviIi,DonjiGrbalj 117. GrupacijatumulaizmeTucrkveUspenja LješeviIi; 87. Crkvasv.Petke Prijevor BogorodiceicrkveSvetePetke 88. Crkvasv.Petke LješeviIi,DonjiGrbalj 118. Grupacijatumulajugozapadnoodcrkve Krimovice 89. Crkvasv.Petra Pelinovo,GornjiGrbalj Sv.Andrije 90. Crkvasv.SaveRcrkvaucrkvi(Crkva nameTipetsela,DonjiGrbalj 119. GrupacijatumulaublizinicrkveSvetog Glavati Petoselica) Save 91. Crkvasv.Spasa Strp 120. GrupacijaTumula, Dragalj 92. etrnaestkamenihtumula ROgraTenagomila,Višnjevo, 121. Grupacijetumula usjevernodijeluK.O.Kubasi DonjiGrbalj 122. Grupacijetumulasjevernoijužno od(stare),crkveSv.IlijeZagora, 93. Desetkamenihtumula Zagora,DonjiGrbalj uneposrednojblizini 94. Devetnaestkamenihtumula Krimovice,DonjiGrbalj 123. Hotel GornjeKrivošije 95. Dragaljhumke  124. Hridsacrkvomsv.Nikola Grbalj 96. Dvatumula usjevernomdijeluK.O.KovaKi 125. Humkekodcrkve useluDragalj 97. DvatumulausredišnjemdijeluK.O. Glavati 126. HumkeR7, Ledenice Glavati–sjeveroistoKnoodcrkveCrkva 127. IlirskatvrTavaGradina– iznadRisna Sv.Georgija 128. KamenagomilaR Stražnik,Bigova,DonjiGrbalj 98. ForCrkvice  129. KamenagomilaPrijeradi, GornjiGrbalj 99. ForDragalj–samomemorijalno–srušena  130. KamenitumulR OgraTenagomila,GlavatiKiIi, jezbognovogputa DonjiGrbalj 100. ForGreben  131. KamenitumulBuIini, GlavatiKiIi,DonjiGrbalj 101. ForKom  132. KamenitumulGlavati GlavatiKiIi,DonjiGrbalj 102. ForLedenice–Velenjak  133. Kamenitumuliznadolana, GlavatiKiIi,DonjiGrbalj 103. ForPovršnica  134. Kamenitumuljužnoodcrkvesv.Jovana uPobrTu,DonjiGrbalj 104. ForStražnik  135. KamenitumulTomaševagomila, VranoviIi,DonjiGrbalj 105. ForSv.Nikola  136. KamenitumulZagora, DonjiGrbalj 106. ForUber  137. Kamenitumul, LješeviIi,DonjiGrbalj 107. ForUnter  138. KamenitumulRgomilaKovaK, DonjiGrbalj 108. FortifikacijaVrmac  79  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  139. Kamenitumulikodcrkavasv.Haritonai  171. MeTa,OgraTenaGomila,Višnjevo,  Petke, LješeviIi,DonjiGrbalj DonjiGrbalj 140. KamenitumuliNjegaljevica, Glavati,DonjiGrbalj 172. Miljokaz,Ledenice  141. Kamenitumuli, GlavatiKiIi,DonjiGrbalj 173. Miringrad,Lastvagrbaljska,Gornji  142. Kamenitumuli, Kubasi,DonjiGrbalj Grbalj 143. Kamenolomihumka, NalježiIi 174. Mirine(Šebeljgrad) LastvaGrbaljska 144. KapelaSv.Trojstva Stoliv 175. MliniatoviIa Morinj 145. KaraulaBunoviIi  176. MlinoviuMorinju(SvrKakiupolju)  146. KompleksfabrikeRivijera  177. ModernistiKkekuIeuNjegoševojulici  147. KomplekskuIauzkapeluSv.Antuna PrKanj 178. NaseljeGornjiPrKanj  148. KompleksporodiceurkoviI, Risan 179. NaseljeGornjiStoliv  149. KompleksSv.Antonasacrkvomi Perast 180. NaseljeSvrKak, Morinj samostanom, 181. NaseljeŠpiljari  150. KompleksutvrTenja Crkvice 182. NekropolapodsteIcima GornjeKrivošije 151. KompleksVojvodiIasadvamlina Morinj 183. NekropolasteIakaicrkva, Dragalj 152. KraljevakuIa Sutvara 184. NekropolepodsteIcimaigroblje,  153. KraljeviIagomila, GlavatiKiIi,DonjiGrbalj Dragalj 154. KuIaPetriKeviIa uDobroti 185. NekropolesteIaka,Dragalj  155. KuIaporodiceLipovac, Škaljari 186. NizkuIauzuvaluGlavati PrKanj 156. KuIaVzin PrKanj 187. Njegoševaulica,Kotor–integralno:  157. KulaRipavicaRKovaKija, NalježiIi,DonjiGrbalj popreKniprofili,objektiuliKnogfronta 158. Kula, Bigova,DonjiGrbalj saobijestrane(osimhotelaFjord), 159. KulicaBuIa, VranoviIi,DonjiGrbalj parkovskezelenepovršine 160. LokalitetBigova  188. OgraTenagomilasagrupacijomtumula Višnjeva 161. LokalitetDragalj  sjevernoodcrkveSvetogSrTa 162. LokalitetGrabovac, LješeviIi,DonjiGrbalj 189. OklopljeniforDvrsnik  163. LokalitetKnežLaz  190. OklopljeniforGrabovac  164. LokalitetMorinjRpodnimozaik DonjiMorinj 191. Oklopljenifortifikac.Vrmac  165. LokalitetOrašIe VranoviIi,DonjiGrbalj 192. OlupinaParobrodaOresteRrtJazR  166. LokalitetŠtrekanica, nagraniciDragaljaprema podmorje Grahovu 193. OlupinemotornogbrodaKARLOTAR KrimoviceRpodmorje 167. Lušinagomila, LješeviIi,DonjiGrbalj MalaKrekavica 168. MalaGruda, LješeviIi,DonjiGrbalj 194. OlupinemotornogbrodaMaria KrimoviceRpodmorje 169. MarkoviIagomila–zapadnoodcrkve Krimovica PompeiRVelikaKrekavica RizeBogorodice 195. OlupinetorpednograzaraKaHUSARR grebenKalafat,GlavatiKiIiR 170. MaroviIagomila,Kubasi,DonjiGrbalj  SekaAlbaneze podmorje 196. PalataBaloviI Perast 80  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  197. PalataBronza Perast 223. PriobalnonaseljeMuo  198. PalataBujoviI,Perast  224. PutDonjeLedenice  199. Palataorko Perast 225. PutDonjiStoliv–GornjiStoliv  200. PalataMazaroviI Perast 226. PutPipoljevac–Goražda Grbalj 201. PalataMrša Perast 227. PutRisanRGreben  202. PalataSmekja(„Jadran“) Perast 228. PutTrojicaLukoviI Muo 203. PalataŠestokriloviI Perast 229. PutVeljaRijekaRStaražupna PrKanj 204. PalataŠtukanoviI Perast crkva*Markovrt 205. PalataViskoviI Perast 230. RaškovbrijegsakuIomporodice Dobrota 206. PalataZmajeviI/Biskupija/sacrkvom  Bilaferdomagistrale GospeodRuzarijaizvonikom,Perast 231. Rimskiput,Ledenice  207. Pavležinagomila,Pelinovo,Donji  232. RuralnacjelinaGornjiOrahovac  Grbalj 233. RuralnacjelinaLjuta  208. PeKatnidolac NalježiIi 234. RuralnacjelinaMaliZalazi  209. PeIinaDaletina Dobrota; 235. RuralnacjelinaVelikizalazi  210. PeIinaDoletina  236. Ruralnikomplekssakulom VranoviIi,Grbalj 211. PeIinaSpila Perast 237. RuševinecrkveSv.Pavla,Muo  212. PeIinaTamnica Perast 238. SeoskacjelinaŠišiIi,GornjiGrbalj  213. PeIinaTamnicaiSpila Perast 239. SeoskacjelinauSutvari,GornjiGrbalj  214. PetnaestkamenihtumulaVišnjevo, DonjiGrbalj 240. Sistembistjerni Ledenice 215. PješaKkastazazakatunVališta Dobrota 241. SpasovkrstRostacicrkve,bez  216. PješaKkastazazaMaleZalaze Dobrota navedenogmjesta 217. PješaKkastazazaVelikeZalaze Dobrota 242. Srednjevjekovniput,avor  218. PlataKkagomilaRistoKnoodcrkve  243. StambeniobjekatnaStarojSlaniciu  Sv.StjepanauKrimovici Risnu(KP933RKORisan) 219. PodruKjastarogPrKanjauzstariput PrKanj 244. Staraškola KljaviIi,GornjiOrahovac 220. PodruKjeMaalesakompleksimastarih  245. StaripješaKkiputKotor–Cetinje  imanjaikuIa,poploKanimpotokomi 246. ŠesthumkiJZodDragalja  kamenimmostom,Risan 247. ŠestkamenihtumulauPobrTu,Donji  221. PriobalninizkuIaodpalateTrisestre PrKanj Grbalj dosamostanaSv.Nikolesakapelom 248. Škola GornjeKrivošije GospeodKarmena 249. TrobrodnabazilikaŠebeljgradna  222. PriobalniputStoliv–Kotorsa  imanjuŽivanoviI mandraIimaipontama;kišobranaste 250. TumuliznadŽandarmerijskekasarne–  pitosporedužstarogputakojesu JeževiIi integralniautentiKnidiopriobalnog 251. Tumulkodcrkavasv.Nikoleisv.Trojice  graditeljstva uPelinovu,DonjiGrbalj

81  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  252. TumulKosmatailiJanoviIa,LješeviIi,  276. TvrTavaSv.Ivan StarigradKotor DonjiGrbalj 277. TvrTavaSvetiKrižiznadPerasta  253. Tumul,NalježiIi,DonjiGrbalj  278. UpravnazgradaJugooceanijeuKotoru  254. TumulKulježaiDrakuloviIagomila,  279. UšIerijekeLjutasamlinomzažitoi Dobrota VranoviIi,DonjiGrbalj ostacimacrkveSv.Krsta 255. TumulLušinagomila–usjevernom  280. UtvrTenilogorCrkvice  dijeluK.O.LiješeviIi 281. UtvrTenilogorGrkavacRdonje  256. TumulMaKkovagomila  Ledenice 257. TumulnagraniciK.O.KovaKiiK.O.  282. UtvrTenjenaTrojici Škaljari Glavati 283. UvalaBigova GlavatiKiIiRpodmorje 258. TumulublizinicrkveCrkvaSv.Trojice Kubasi 284. Velikagomila,LješeviIi,DonjiGrbalj  259. TumuluNalježiIima  285. Velikagruda,LješeviIi,DonjiGrbalj  260. TumuluokvirulokalitetaBigova  286. Veljeselo GornjiOrahovac 261. TumuluPelinovu  287. VilaAnTelija Dobrota 262. TumuluVišnjevuistoKnoPlataKka  288. VilenastaleudrugojpoloviniXXvijeka  gomilauKrimovici salijevestraneulicesavelikim 263. TumulaubliziniGrupeforovaJankov Krivošijegornje parkovskimpovršinama vrh 289. ZapreKnatvrTavaGolivrh  264. TumulikodcrkvePetoseliceRsv.Save,  290. ZapreKnatvrTavaGrkavac  DonjiGrbalj 291. ZapreKnatvrTavaŠanik  265. TumuliKubasi,DonjiGrbalj  292. ZapreKnatvrTavaVranovo  266. TumuliPelinovo,DonjiGrbalj  brdo(tvrTavaSv.Andrije) 267. TumuliRavni,LješeviIi,DonjiGrbalj  293. ZapreKnoutvrTenjeCerovik  268. TumuliVeljaRudina,Pelinovo,Donji  294. ZapreKnoutvrTenjeSutvara  Grbalj 295. Zdenovogumno Bigova,DonjiGrbalj 269. TumuliR6Grabovac,LješeviIi,Donji  296. ZgradaJugooceanije  Grbalj 297. Žandarmerijskakasarna JeževiIi 270. TumuliR7Gradišta,Kubasi,DonjiGrbalj  298. Likovna zbirka Galerije solidarnosti u  271. TvrdjavaSv.Krst Perast Kotoru 272. TvrTavaDonjiGrkavav Krivošije 299. TopFalkonet,inv.br.V273,Etnografska  273. TvrTavaGornjiGrkavac Krivošije zbirka, podzbirka oružje, Muzej grada 274. TvrTavaGrabovac GornjiGrbalj Perasta 275. TvrTavaiznadOrahovca  

82  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA TIVAT

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Crkva Gospe od AnTela UtvrTenikomplekssagraTennaspramPerasta,nanajužojtaKkizaliva  zakontroluulazauunutrašnjevodeBokokotorskogzaliva.Kompleks Lokacija Verige,Lepetani predstavljajedinstvenugraTevinskucjelinukojuKinecrkvaGospeod AnTela,stambeniobjekatnaslonennazapadnizidcrkveiisprednjega Vrsta Sakralniobjekat kulasabisitijernomiodbrambenizidovisapuškarnicama..Nedaleko Kategorija/znaKaj lokalni CrkvajejednobrodnagraTevinasapravougaonomapsidomi

 prelomljenimsvodom.Nazapadnojstranijezvoniknapreslicu. NedalekopremajugunalazikapelicaGospeodSnijega. 2 Kompleks BuIa – LukoviI LjetnjikovasakulomizgradiojeuXVvijekukotorskiplemiIMihailo  PetrovBuIaaodnjegovihpotomakagajeuXVIIIvijekuotkupiokonte Lokacija Tivat MarkoLukoviI,Kuvenipomorskikapetan.NajveIepromjenekompleks jedožvionakon1888.godinekadanaustupljenomdijeluimanja Vrsta  komandaauastougarskemornaricegradiarsenalzaremontbrodova. Kategorija/znaKaj lokalni NajstarijidiokompleksapredstavljakulasapokrivenomloTomna

vrhu(XVvijek),uzkojijeizgraTenamonumentalnakapijaikapelaSv. Mihovila. .DanašnjiizgledovogutvrTenogstambenogkompleksarezultatje nekolikovelikihpregradnji,odkojihsenajnovijadesilauXXvijeku,kada jeizgraTenasavremenaljetnjapozornicausrednekadašnjegvrta,kojise prostiraodomora. 3 Crkva Sv.Antuna Nalaziseuokvirukpmpleksaletnjikovcakojijeprvobitnopripadao  kotorskojvlastelinskojporodiciPaskvalli.Kasnijeprelaziuvlasništvo Lokacija Belanovo kotorskeporodicePima,UXIXvijekuporodiceIvanoviI,adanasjeu posjeduporodiceBelani. Vrsta Sakralniobjekat PremanatpisunazvonikuporodiKnekapeleukojijeuklesana Period nastanka 1373 1373.godina,komplekspripadakorpususliKnihletnjikovacaizXIV vijeka. Kategorija/znaKaj lokalni KomplekssaoKuvanomkapelom,stambenimobjektomidijela

masivnogogradnogzidasaulaznomkapijomIkulomRbastionomnauglu je,iporednarušavanjaizgradnjomnovihsavremenihstambenihzgrada naprostorunekadašnjegvrta,saKuvanumjerikojaomoguIavadase sagledanjegovizvorniizgled. 83  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  4 Poluostrvo Prevlaka sa ostacima NajstarijinalazivezujusezanovacilirskogkraljaBalajosa,anajkasnije  manastira Sv.Mihaila uIvijekuizgraTenajevillamaritima.OstacitrobrodnebazilikesuizVI vijekaananjenimtemeljimasuuIXIXIvijekubenediktincisagradili Lokacija Prevlaka,Tivat manastirSvMihailaprenoseIinjegovkultsaMonteGargana.PoKetkom XIIIvijekamanastirpostajesjedišteZetskeepiskopije,a1346,.dobija Vrsta Arheološkilokalitet statusmitropolije.ZavrijemeNemanjiIacrkvajeobovljena,dobija kupolu,ojaKavasekontraforamaiuzsakristijuizXIvijeka,dograTujese Period nastanka OdIRXIVvijeka aneks.NaglopropadanagloudrugojpoloviniXIVvijekakadasenad Kategorija/znaKaj lokalni ovimpodruKjemsmjenjujuvlastiBalšiIa,CrnojeviIa,SandaljaHraniIa,

kotorskevlasteleiMleKana. OstacicrkveSv.Mihailaprateformutrobrodnebazilikenadkojomje crkvaizgraTena.UosovinicentralnogbrodajeveIapolukružnaapsidaa uososviniboKnihsumanjeiznutrapolukružnespoljaparavougaone apside. NalokalitetusunaTenimnogobrojni,vrijedniprimjerci preromaniKkekameneplastike,fragmentiživopisaizXIIIvijeka,novac StefanaPrvovenKanog. 5 Crkva Sv.Trojice SagraTenaje1833.godinekaozadužbinakonteseKatarine  VlastelinoviI. Lokacija OstrvoCvijeIa,Prevlaka TojejednobrodnagraTevinanerasKlanjeneosnovezasvedene Vrsta Sakralniobjekat poluobloKastimsvodom,sapolukružnomapsidomnaistokuitrodjelnim zvonikomnapreslicunazapadu.GraTenajeodtesanikaapokrivenaje Kategorija/znaKaj lokalni kanalicom. Nazapadnojfasadi,iznadportala,jekamenaploKasaktitorskim natpisom,aiznadploKejeugraTenaspoljasapreromanskimprepletom, kojamožepoticatisacrkveSv.MihailaKijisutemeljiuneposrednoj blizini. NalokalnomgrobljuuograTenojportijeigrobKatarine VlastelinoviI. 6 Palata Verona – Bizanti NijepoznatovrijemegradnjekompleksasapalatomUtvrTenapalata,  smještenanasamojobalimora,prvobitnojepripadalakotorskoj Lokacija RaKica,Tivat plemiIkojporodiceBizanti,dabipoKetkomXVIIIvijekaprešlauruke Vrsta Profaniobjekat porodiceVeronasaPrKanja. Njenpoložaj,kaoireprezentativnagradnjasacentralnomkulomi Kategorija/znaKaj lokalni boKnimkrilima,pristanzabrodoveiprostranoimanjeuzaleTusa

84  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

nekolikobunarasaslatkomvodom,karakterišustambeneansamble poznatihkotorskihvlastelskihporodicenaobaliTivatskogzalive. 7 Crkva Sv.GospoTe Prvipisanipomencrkveje1594.Godine.ObnovljenajepolovinomXIX  vijekakadajeproduenaIsagraTenajekulaRzvonik. Lokacija RadoviIi Crkvajevelikihdimenzija,trotravejneosnovezasvedene Vrsta Sakralniobjekat pouobliKastimsvodom,zakupolomnakvadratnompostoljuisa polukružnomapsidomnaistoKnojstrani.Nazapadnojstrani,isped Kategorija/znaKaj lokalni ulaza,jeimpozantanzvoniksatrijemom,pougledunamanastirSavinu, kojisezavršavaosmostranimkubetom. Okocrkvejelokalnogroblje,okruženoogradnimzidom,saulazomna zapadnojstrani. 8 Crkva Sv.Luke Crkvajevjerovatnopodignutanamjestunekadašnjebenediktisnke  opatijeizXIVvijeka.Crkvajeproširena1776.godine.Poznatojedaje Lokacija GošiIi dopolovineXIXvjekabilaivopisan. Vrsta Sakralniobjekat SadašnjacrkvajejednobrodnagraTevinanerasKlanjeneosnove zasvedenepoluboliKastimsvodom,sapolukružnomapsidomnaistokui Period nastanka  kulomRzvnonikomnadulazomnazapadu..CrkvajegraTenaod pritesanogkamena,presvoTenaje,apodjepoploKankamenim Kategorija/znaKaj lokalni ploKama. TerenuneposrednojokolinicrkvejeevidentirankaoznaKajan arheološkilokalitet iz ilirskog i rimskog perioda. 9 Crkva Sv.Petra NastarijemnatpisuugraTenoucrkvupominjesebenediktinski  kalaustorImajstorRegulusizXIvijeka.Kasniji,staroslovenskinatpisjeo Lokacija BogdašiIi izgradnjicrkve1268.R69.godine.Ugašenubenediktinskuopatijuu Vrsta Sakralniobjekat vrijemeepiskopaNeofitapreuzimapravoslavnacrkvaauXVvijeku ponovorimokatolici.DanašnjagraTevinarezultatjeobnoveizvedeneu Kategorija/znaKaj lokalni XVIIvijeku. Crkvajejednobrodna,sakvadratnomapsidomuširininaosai niskimboKnimkapelama.NaapsidusenadovezuježupnikovakuIa spratnikameniobjekatsadograTenimkrilom.NaproKeljucrkveje trodjelnizvoniknapreslicu. 

85  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  10 Crkva Sv.Vida Udokumentimaseprviputpominje1327godine,alisepredpostavlja  dajesagraTenanastarijemkultnommjestu.Nanadvratnikuikamenici Lokacija GornjaLastva zablagoslovenuvoduuklesanisukrstovivizantijskogtipa. Vrsta Sakralniobjekat CrkvajejednobrodnagraTevina,dvotravejnagraevinazasvedena poluobliKastimsvodom,sapolukružnomapisdomnaistoKnoj,aulazom Kategorija/znaKaj lokalni Ijednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojstrani. PokrivenajekamenimploKamaR Rekonstruisanajeposlijezemljotresa1979godine. 11 Crkva Sv.SrTa, Nikole I Dimitrija Nijepoznatovrijemeizgradnjecrkve.Prvipisanipomenjeiz1328,  godineukotorskimnotaskimspisima.SpolijasanatpisomugraTenanad Lokacija urTevobrdo,Mažine nadvratnomgredomnazapadnojfasadidatovanajeupoKetakIXvijeka. Vrsta Sakralniobjekat Crkvajejednobrodna,nerasKlanjeneosnovesapravougaonom apsidomnaistokuiostacimajednodjelnepreslicenazapadu. Kategorija/znaKaj lokalni

12 MEMORIJALNI OBJEKTI   R 27 1. SpomenRploKaMarkuLukšiIu,Lepetani 2. SpomenRploKanamjestupogibijeNikaAnTusai dr.,MrKevac 3. SpomenikTivIanimapoginulimuNOBRu 4. SpomenRploKauznaksjeIanjanaborbekojeje vodilaIIDalmatinskabrigadatokom1944. godine,Lepetani 5. SpomenRploKauznaksjeIanjanaborcekojisu poginuliprilikomuništenjanjemaKkog garnizona1943.g.,Lepetani 6. SpomenRploKaMarkuLukšiIuidrugovimai SpomenRploKa,Verige,Lepetani 7. SpomenRploKanapogibijunarodnogherojaNika AnTusaidrugova,MrKevac 8. SpomenRploKapoginulimKlanovimaSreskogi OkružnogkomitetaKPJzaBoku,Gradiošnica 9. SpomenRploKapoginulimrodoljubimauborbi protivitalijanskihfašista,Podgorac,Krtole

86  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

10. SpomenRploKaobješenimrodoljubimaodstrane okupatora,RadoviIi,Krtole 11. SpomenikrodoljubimaizGrblja,Plaža„Pržno“, Krtole 12. Spomenik 13. Spomenikrodoljubimaobješenim1944.godine odstraneokupatora 14. SpomenikposvIenpalimborcimaNOVRai žrtvamafašistiKkogteroraselaDonjaLastva 15. Spomeniksabistamaoficirabivše Jugoslovenskevojske,Gradskipark  EVIDENTIRANA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. AmbijentalnacjelinaBjelila –Kakrc 20. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila uraševiIi 2. AmbijentalnacjelinaBogišiIi  21. CrkvaSv.orTa Gornji 3. AmbijentalnacjelinaDonjaLastva  BogdašiIi 4. AmbijentalnacjelinauraševiIii  22. CrkvaSv.GospaodOtoka  MeštroviIi 23. CrkvaSv.Ivana BogišiIi 5. AmbijentalnacjelinaurTevoBrdo  24. CrkvaSv.Ivana Tivat 6. AmbijentalnacjelinaGornjalastva  25. CrkvaSv.Ivana uraševiIi 7. AmbijentalnacjelinaGornjiKrašiIi  26. CrkvaSv.Jovana uraševiIi 8. AmbijentalnacjelinaKostiIi  27. CrkvaSv.KuzmanaiDamjana Gornji 9. AmbijentalnacjelinaLepetane  BogdašiIi 10. AmbijentalnacjelinaMiloviIi  28. CrkvaSv.Marije GornjaLastva 11. AmbijentalnacjelinaPrtkoviIi  29. CrkvaSv.MarijeRAne Lepetani 12. AmbijentalnacjelinaRadoviIi  30. CrkvaSv.Nikole GornjiKrašiIi 13. AntiKkavilauBožinoviIima ,BogdašiIi, 31. CrkvaSv.Roka DonjaLastva 14. BivšiPomorskiArsenalodnosnoMTRZ  32. CrkvaSv.Save Tivat ''SavaKovaKeviI'' 33. CrkvaSv.Spasa RadoviIi,Krtoli 15. CrkvaMuKenika KrašiIi, 34. CrkvaSv.Šimuna urTevoBrdo 16. CrkvaSv.Agate naMrKevcu 35. Crkvasv.SrTa urTevobrdo 17. CrkvaSv.Antona ,TripoviIi, 36. Crkvasv.Vidaigradina  18. CrkvaSv.Antuna ,Lepetani, 37. FortifikacijaDonjaLastva  19. CrkvaSv.Anuncijata Seljanovo 87  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  38. FortifikacijaNakuk  57. KuIasakulomBuIa TripoviIima 39. FortifikacijaPodkuk  58. KuIaVizin, Seljanovo 40. FortifikacijaRuljina  59. KuIaVrakjen Tivat 41. FortifikacijaMažina  60. Kula naDanKulovini 42. Gomila napadini 61. LokalitetBaKveRcistijerna  urTevog 62. LokalitetBobovište–grad  brda,NikoliIi 63. LokalitetMrceljevina  43. Gomila naKalcu 64. LokalitetrtSeljanovo,ambijentalnacjelina  44. GomilaodHrasne uGošiIima 65. NizkuIakojegsaKinjavajustaraškolai DonjaLastva 45. GospaodMilosti,crkvaRkonakRotok  kuIeGašparina 46. GraniKnaigomilaBijeliIa, uraševiIi 66. ublizinicrkveSv.Roka 47. HotelKamelija uDonjojLastvi 67. Ostacicrkvesv.Nikoleigrobljenaeluu  GornjojLastvi 48. HotelMimoza  68. Ostrvosv.Marko,Krtole  49. KapelaSv.Mihaila, Tivat 69. PalataZmajeviI–Jakonja DonjaLastva 50. KompleksDragosacrkvomAnuncijate, Seljanovo 70. Rezervat„Solila“  51. KuIaDrago DonjaLastva 71. SolanaSolila  52. KuIaJakonjasakapelomSv.Jakova  72. Vila„Marija“  53. KuIakapetanaNikoliIa DonjaLastva 73. VilaGrabiI,Seljanovo  54. KuIanaruševinamaSvetogSpasa Grgurevina 74. UmjetniKkaietnografskazbirkaCentraza  55. KuIaporodiceFažo  kulturuTivat 56. KuIaRadali Seljanovo



88  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  ULCINJ

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Stari grad Ulcinj JedanodnajstarijihgradovanaJadranskojobaliKijinajranijitragovivodeuVvijekp. R NaTentativnojlisti n.e.OsnovalisugaKolhiTanikaoColihinium,163.god.p.n.eosvojilisugaRimljaniod Lokacija Ulcinj ilirskogplemenaOlcinijatasinazvaliOlcinijum.Zavrijemerimskevladavinebiojegradsa naroKitimprivilegijama(opidacivijumromanorum)akasnijegradsasamostalnim KulturnoRistorijska Vrsta statusom(Municipij).ObnovljenjeiutvrTenuvrijemeJustilijana.SrpskižupanStefan cjelina Nemanjazauzeogaje1183.godineakasnijesunjimevladaliBalšiIi,MleKaniiOtomanska Kategorija/znaKaj Nacionalni imperija.

 Bedemikojigaokružuju,direktnoizbijajuIiizmora,obuhvatajupovršinuod3ha. Unutarbedemasmještenajenanajvišemkamenomplatoucitadeladoknaseljezahvata prostorjužnoodnje. PoredsjevernekapijegradajeglavniplatouzkojisenalaziKulaBalšiIaispredkojeje MaliiliTrgrobova,ograTenvoltovima. UblizinijeidiobedemaizmletaKkogperioda,poznatijikaoBalani,rampaRravelinai turskaKesmaiz1749.godine.Ispredjužnogulazaugradnalazesetemeljinekadašnje pravoslavneBogorodiKnecrkve,izXIIvijeka,kasnijepretvoreneukatoliKkuRcrkvu Sv.Marka.NedalekojevelikamletaKkagradskacisterna,amalodaljejeiturskabarutana izXVIIIvijeka.UblizinijePalataVenecijauKijojseneposrednojblizinibiliDvoriBalšiIaiz XIVvijeka. PrijeulaskauStarigradnalaziseturbe,svojevrsnipeKatvremenaizdobavladavine Otomanskogcarstva. Ulcinj,odnosnotadašnjalukaValdanosbiojepiratskoutoKište,azatajperiodvezuje sedovoTenjeoko100crnih,robova,kojisuuUlcinjuživjelido1900.godine.Onisunakon osloboTenjauzeliprezimenaporodicaukojimasuslužiliipostaliravnopravnigraTani. UnutargradaobuhvaIenogbedemimasaoKuvanimkarakteristikama srednjevjekovnog,mletaKkogiotomanskogutvrTivanjasacitadelomusjevernojzoniuz KijusujužnustranubiliobjektijavnogkarakteraokoTrgaRobova:crkvaRdžamija,kula BalšiIa,neštodaljecisterna,barutana.Južnoodcitadeleje,unjenojblizini,bilazona reprezentativnogstanovanja:PalataVenecija,DvoriBalšiIa,aostalomprostoru,uzmrežu strmihulicaitrgovarazvilisuseblokovistambenihobjekata. 2 Muzej crkvaRdžamija PremanatpisunanadvratnojgredicrkvajesagraTenauXIII–XIVvijeku.Udžamijuje  pretvorena1569.godine.

89  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

TojebilajednobrodnagraTevinapravougaoneosnovesazvonikom,dvovodnim Lokacija Starigrad,Ulcinj krovomiapsidomnaistoku.GraTenajeodklesanihkvaderasloženihupravilneredove. Vrsta Profaniobjekat Pretvaranjemeudžamijuuklonjenisuapsidaizvonikapostavljenimihrabiminberi minaresagraTenouzjužnizid. Kategorija/znaKaj  Uobjektujedanassmještenahreološkimuzej.

 3 SahatRkula IzgraTenaje1754.godinedobrovoljnimprilozimastanovnika.  etvorougaonejeosnovesadrvenimmeTuspratnimkonstukcijamaistepeništem.Na Lokacija Starigrad,Ulcinj zadnojetažijeloTasaKetiripolukružnozavršenaotvoraispodkojihjesat. Vrsta Profaniobjekat

Kategorija/znaKaj 

4 Saborna crkva Sv.Nikole SagraTenajedrugojpoloviniXIXvijekanamjestustarijebogomolje,uslavuCrnogoraca  poginulihuborbizaosloboTenjeUlcinja1878.godine.GraTevinatrikonhalneosnove,sa Lokacija PodgraTe,Ulcinj pijevnicamanasjevernojijužnojstraniiapsidomnaistoku.Nadcentralnimdijelomse uzdižekupolakojapoKivanaheksagonalnomtamburu.Zvonikjedozidan1933godine. Vrsta Sakralniobjekat Ikonostasjepoklonruskogkonzula. Kategorija/znaKaj 

 5 BeIirRbegova kuIa Naosnovuarhitektonskihkarakteristikadatujeseusrednjivijek.  StambenikomplekssaBeIirRbegovomkuIompodignutjenasamomrubustarog Lokacija Stargrad,Ulcinj grada,saizvanrednimpogledomnazaliv.BeIirRbegovakuIapodijeljenajenadvadijela, kojisuuprizemljuzasvedenipoluobliKastimsvodovima.Imaprizemljeidvasprata,a Vrsta Profaniobjekat zidanajeodgrubotesanogkamenasaprozorskimokvirimaikonzolamaodfinoklesanog Kategorija/znaKaj  kamena.

 6 Pašina džamija sa hamamom SagraTenajepoKetkomXVIIIvijeka,a1743.SkadarskiJusufRpašapodigaojehamam.  Unutarharemauzdžamijujehamam,auistoKnomdijelukompleksanalaziseturbe.Na Lokacija Pristan,Ulcinj platoujedozidanprizemniobjekatsaprostormzapranjeprijemolitve,istepeništekao vezasagalerijomiminaretom.Džamijapripadatipu“kuIe”–sajedinstvenimprostorm Vrsta Sakralniobjekat podKetvorovodnimkrovom.KompleksjeograTenkamenomogradom.SpecifiKanje Kategorija/znaKaj  kameniminiratekojiizkvadratneprelaziudvanestougaonuosnovu.



90  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Pašina kuIa sa tavanicom u duborezu SagraTenaje1743.godinekaozadužbinaSinanRpaše.  Urušenauzemljotresu1979godine,dokadajekorišIenazastanovanje.Imalajestilski Lokacija PodgraTe,Ulcinj iestetskivrijednudekoracijutavaniceuoblikukvadrataukojijeupisanosmougao, ispunjenfloralnomornamentikom.NakonošteIenjanakuIi,ovajizuzetnovrijedan Vrsta Profaniobjekat duborezKuvaseuEtnografskommuzeju. Kategorija/znaKaj 

 Namazjah džamija SagraTenaje1728.godine.  JednoprostornagraTevinasaKetvorovodnimkrovomizduženeosnove,specifiKnapo Lokacija Ulcinj kratkomkamenomminaretusmještenomnakružnompostolju.Džamijajeosvijetljena prozorimapostavljenimudvareda.Zidanajeodpritesanogkamena,aminber,mahvil, Vrsta Sakralniobjekat pod,tavanicaikrovnakonstrukcijasuoddrveta. Period nastanka 

Kategorija/znaKaj 

 UtvrTeni grad SvaK Prviputseudokumentimapominjekaobiskupskosjedište1067.godinealisena  osnovuarheološkihnalazamožeutvrditipostojanjenaseljajošuVIIRVIIIvijeku. Lokacija Šas,Vladimir,Ulcinj UtvrTenigradsmještenjenavrhugrebena,aimaojesnažnebedemesakulamanatri strane.NanajistaknutijemmjestuutvrTenjapodignutajejednobrodnakaterdala Vrsta Arheološkilokalitet posveIenaSv.Jovanu.Uznjujebilaprislonjenakulaukojujezadiralaapsidacrkve.Na Kategorija/znaKaj  prostranojzemljanojpovršininaprilazuSvaKunalazisepodgraTegdjesudanasvidljivi

ostacimanastiraSveteBogorodice,manastirskekapije,vizantinskekapeleiostacijoš sedamcrkava. KruKe LokalitetkojiKineostacivillarusticaarhitekturejedjelimiKnoistraženRsondažom  definianedvijeveIepravougaoneprostorije,diotermizidanihuopuskvadratumtehnici,i Lokacija KruKe,Ulcinj ostacidrugihprostorijanedefinisanenamjene.  Vrsta Arheološkilokalitet  Period nastanka VIvijek   Kategorija/znaKaj  

  

91  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  12 Crkva Sv.Nikole pod Bijelom Gorom CrkvajeizgraTena1866.R1869.GodinenaruševinamastarijeizdobaBalšiIa.  TojeJednobrodnagraTevinanerasKlanjenepravougaoneosnove,sapolukružnom Lokacija BijelaGora,Ulcinj apsidomnaistokuijednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadu.GraTenajeodkamena ukreKnommalteru,akrovjedvovodniipokrivenkanalicom. Vrsta Sakralniobjekat Okocrkvejeaktivnopravoslavnogroblje. Period nastanka 1866

Kategorija/znaKaj 

 13 MEMORIJALNI OBJEKTI   R  15 1. SpomenRploKa palim borcima za osloboTenje Ulcinja,BijelaGora 2. KuIa revolucionara Nikole . akonoviIa, Meterizi 3. SpomenRploKa sedmorici palih boraca u NOB,Vladimir  EVIDENTIRANA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

ARHEOLOŠKI LOKALITETI 12. OstrvoStariUlcinj 13. Gradina 1. LokalitetPavare 14. Srednjevjekovnidrum 2. LokalitetRastišsatritumula 15. LokalitetCrkvina(irik) 3. LokalitetBrklja 16. OstaciarhitekturenaimanjuDeliIa 4. LokalitetŠanKevi 17. LokalitetSavardak 5. LokalitetGaK 18. LokalitetGradina 6. LokalitetGajat 19. LokalitetCrkvica,Valdanos 7. TrikamenatumulanaimanjuPetraSpahiIa 20. Parobrod„Carola“ 8. LokalitetDuškokuI 21. Parobrod„Goritia“ 9. TumulnaimanjuMilovanaVujoševiIa 10. LokalitetRupaduboka  11. LokalitetMožura–devetkamenihtumula 

92  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  INFRASTRUKTURNI OBJEKTI PROFANI OBJEKTI

22. StarimostnaKlezni 29. KulaBalšiIa 30. Upravnazgrada„BajoSekuliI“–Solana KULTURNORISTORIJSKE CJELINE 31. Vila„Nikci“,Ulcinj 23. SeloMide SAKRALNI OBJEKTI 24. SeloSuma 25. SeloMožura 32. DžamijaVrhpazar 26. UlcinjskaSolana 33. DžamijauGornjimKravarima 34. CrkvaSv.orTa MEMORIJALNI OBJEKTI 35. CrkvaSv.VasilijaOstroškog 27. DvaturbetaporodicePulti(ResulbegoviI) 36. CrkvaSv.PetraiPavlauSalKu 28. TurbeRFamilijeFani

93  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  SREDIŠNJI REGION OPŠTINA CETINJE

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene

1 Istorijsko jezgro Cetinja PodnajezdomOtomanskeimperije,IvanCrnojeviIpreseliojecentarzetske R NalazisenaTentativnojlisti državeupodlovIenskidolac,gdjeje1482.Podigaosebidvorac,advijegodinekasnije Lokacija Cetinje ManastirposveIenBogorodiciukojije1485.PremjestiosjedišteZetskemitropolije. Vrsta KulturnoRistorijskacjelina NakonpadaZete(1499.),tek1701.,VladikaDaniloobnavljaCetinjskimanastir. PoKetkomXIXvijekaVladikaPetarIpodiženasjevernojstraniManastiraprvi Kategorija/znaKaj nacionalni administrativniobjekat–Sionicu.Kasnije,zapotrebeSenata,državneadministracije, kaoIzasvojurezidencijuNjegošpodižeBiljardu1838.,uKijojblizinipoKinjudase  gradeIprvestambenekuIe. Naplanuiz1860.,kojipredstavljaprvourbanistiKkoiscrtavanjeCetinja,uoKavase daosimManastira,BiljardeITabljepostojiformiranonaseljeuzdvijeulice:Dvorskeu pravcuistokaIKatunskeupravcusjeverozapada.StambenekuIebilesuprizemne, zidaneodgrubotesanogkamenau„suvomeTi“ilikreKnommalteru,sadvovodnim krovovimapokrivenimslamom. KrajemXIXvijekaCetinjeseubrzanorazvija,kuIaevoluirapremasavremenim potrebama,ulicesuširesazasaTenimdrvoredimaiformiranjusedvagradskaparka (dvorskiIgradski).Ugraduse,1891.godine,gradimodernivodovodiuvodi,1910., uvodielektriKnoosvjetljenje.Godine1884.Gradisenovagradskapijacasatezgama (BalšiIaPazar). PoKetkomXXvijekaevropskedržaveveIimajuiligradenanajljepšimlokacijama, rezidencijezasvojadiplomatskapredstavništvaodkojihsuarhitektonski najznaKajnija:austrijsko,rusko,francusko,engleskoiitalijansko. IzmeTudvasvjetskarata,podignutjeijedanbrojreprezentativnihobjekatajavne  namjene:ZgradaBanskeuprave,Žandarmerijskastanica,zgradaDržavnehipotekarne banke,zgradaCrkvenogsuda,Osnovnaškola„Njegoš”.UovomperiodusagraTenisu hoteli„Njujork”,„Beograd”I„NikšiI”.NakonzavršetkaDrugogsvjetskograta,nakon preseljenjaadministrativnogcentrauPodgoricu,usporavaserazvojgradaKijase urbanamatricaIdaljeKuvakrozplanovearhitekteBogdanaBogdanoviIa,1956.I arhitekteVukoteVukotiIa1957.

94  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Uperiodunakonzemljotresa1979.IzvršenisubrojniradovinasanacijiIrevitalizaciji kulturnoRistorijskihdobara. 2 Cetinjski manastir CetinjskimanastirjeobnovioVladikaDaniloizmeTu1701.i1704.Ubrzoposlije  podizanjaManastirdoživljavadrastiKnarušenja,1712.i1714.azatimI1785.godine R Pokretnakulturnadobra Lokacija Cetinje odstraneOtomanskevojske.  Vrsta KulturnoRistorijskacjelina Sv.PetarpodigaojezasebeizdvojenuIeliju,tzv.Isposnicu.VladikaPetarIIPetroviI Njegošproširujekonake.UdevetojdecenijiXIXvijekaformirasedvorskoporodiKno Kategorija/znaKaj nacionalni groblje.Godine1896.nakuliRzvonikuugornjojetažipostavljenjesat,azvonikse završavakonstrukcijomza zvono.Manastirjeradikalnoobnovljen1925R27.godinekadjesrušenazgrada Njegoševogkonakainanjenommjestudozidanmitropolitovstan.Uovojintervenciji kulaRzvonikdobiojedanašnjiizgled. ZnaKajneizmjenenaManastirubilesu1962.i1963.godinekadasuotvorenizazidani voltoviuprizemljucentralnogkonaka,kaoi80Rihgodinaprošlogvijekakadaje sagraTenMitropolijskidvor. Cetinjskimanastirjesloženozdanje,KijinukleusKinicrkvaposveIenaRoTenju Bogorodice.Crkvajejednobrodneosnovesa,boKnimpijevnicamauvidunižeg  transepta,pripratomivisokompolukružnomapsidom.UcrkvusuugraTeniktitorska Ucrkvijemanastirskasvetinja, ploKaIvanaCrnojeviIaikapiteliidekorativnielementisastarogManastira. ivotSv.PetraCetinjskog UzboKnezidovenaosasugroboviknjazaDanilaivelikogvojvodeMirkaPetroviIa. Umanastirusupohranjenedvije Sajugozapadnestranenacrkvusenaslanjastarokrilokonaka.Kompleksje velikehrišIanskerelikvije–ruka opasankamenimzidom,naKijojsesredininalazikapija,kojavodiupoploKano SvetogJovanaKrstiteljaiKestica dvorište–Stabor,gdjesugroboviVladikeSave,porodiceknjazaDanilaiVladike asnogKrstaGospodnjeg. MitrofanaBana.  IkonostasjeradgrKkihmajstoraizsredineXIXvijeka. 3 Biljarda VladikaPetarIIPetroviINjegoš1838.godinepodigaojezgraduzacentralnuvlast UBiljardijesmještenNjegošev isvojurezidenciju,premanacrturuskogdiplomateipukovnikaJakovaNikolajeviKa muzejsa19zbirkiipojedinaKnim Lokacija Cetinje Ozereckovskog. predmetimakojepredstavljaju Vrsta Profaniobjekat Biljardajedo1867.godineslužilakaodvorskarezidencijacrnogorskihknjaževa.U pokretnakulturnadobra. njojsudo1910.bilasmještenaministarstvaidržavneinstitucije,prvesrednješkolei  Kategorija/znaKaj nacionalni dr.ZdanjeNjegoševeBiljardejevišeputatrpjeloizmjene. SpratnakamenagraTevina,osnoverazvijeneuoblikuslovaLsmještenajeusa dvorištemograTenjenevisokimkamenimzidomsakružnimkulamanauglovima.

95  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  4 Dvorac Kralja Nikole UnarodupoznatkaoPalac,dominiraDvorskimtrgomIzgraTenje1867.godine UdvorcuKraljaNikoleIsmješten kaospratnagraTevinapravougaoneosnovesapotkrovljem.Objekatjeproširen jeNarodnimuzejCrneGoresa28 Lokacija Cetinje 1871.godinedogradnjomboKnihkrilapremadvorištu(austrijskiinženjerPakler). zbirkiimnogobrojnim Vrsta Profaniobjekat NeoklasiKistiKkeelementedobijaurekonstrukciji1910.g.premaprojektuitalijanskog pojedinaKnimpremetimakojisu ahitekteFerdinandaBalaka.Tomprilikomuklonjenojestepeništenafasadiiobjekat predstavljajupokretnakulturna Kategorija/znaKaj nacionalni jedobioneoklasiKistiKkeodlike.Novielemenatjeulaznitrijemlociranusredišnjojosi dobra. sanatkrivenimbalkonomsabalustradomnaprvomspratu.Prekostepeništana  dvorišnojfasadiuspostavljenajevezasaparkom.IspredboKnihdvorišnihkapija  podignutesedvijestražarnice. EnterijerDvora,uduhusecesije,biojeprilagoTenrezidencijalnomživotu. UdvorišnojzgradijeBiblioteKkoRarhivskoodjeljenje. 5 Vladin dom SagraTen1909/10.godine,zapotrebeNarodneskupštineismještajdržavnog Stalnepostavkeistorijskog, aparata,premaprojektuitalijanskogarhitekteA.C.Koradinija. arheološkogiumjetniKkogmuzeja Lokacija Cetinje NakonDrugogsvjetskogratauzgradisubilesmještenebrojneinstitucije,Štamparijai iplavakapelasaikonom Vrsta Profaniobjekat Pošta. BogorodiceFilermose. Uvrijemegradnje,najveIagraTevinauCrnojGori,pretstavljaspratniobjekatkoji  Kategorija/znaKaj nacionalni serazvijaokoprostranogatrijuma.NanaglašenomproKelju,nadulaznimtrijemom Pregled dominiraraskošnaatikasaskulpturama,reljefnimukrasimaisatom. UenterijeruseistiKesveKanasala„IvanCrnojeviI“,bogatoukrašenadinastiKkim grbovimairazliKitimdekorativnimelementimauštukaturi. 6 Zetski dom KnjaževskocrnogorskopozorištesagraTenoje1884–1896.godineprema  projektutrogirskoginžinjeraJosipaSladeakaobazilikalnagraTevinasaproKeljem Lokacija Cetinje naglašenimulaznimtrijemom. Vrsta Profaniobjekat Enterijerjebiopouzorunaevropskapozorištasaparterom,kraljevskomložomi boKnimložamanadvijegalerije,upozlatamaištukaturama,sacrvenimplišom, Kategorija/znaKaj nacionalni kristalnimogledalimairaskošnimlusterima.Zavjesuportalaodcrvenogplišaoslikao jeKeškislikarZigler,dokjetavanicuiznadparteraislikaoKeškislikarŽenišek. ObjekatjezapaljenpripovlaKenuaustougarskihtrupa1916.g.aobnovljenje 1931.godinesaznaKajnimizmjenamanaproKeljuiuenterijeru. Rekonstrukcijomiz1985jevraIenautentiKniizgledtimpanonaitrijemaIvršise osavremenjavajescenskihprostoraprodužavanjemboKnihbrodova.  

96  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  7 Bivše Rusko poslanstvo u Kraljevini Crnoj SagraTena1903.godinepremaprojektuitalijanskogarhitekteKoradinija,ustilu  Gori kasnogruskogbarokaR„Peterburškogampira“.Sastojiseodpodruma,prizemlja, spratainaglašenemansarde.Nafasadamasuotvorinaglašenibogatomštukaturom Lokacija Cetinje samotivimafantastiKnihbiIa,girlandiipalmi.Nakonpožara2012.Godinedokjeu njojbilasmještenaAkademijalikovnihumjetnosti,gaTevinajeobnovljena2015.g.za Vrsta Profaniobjekat potrebeMinistarstvavanjskihposlova. Kategorija/znaKaj nacionalni

8 Bivše Englesko poslanstvo u Kraljevini IzgraTenaje1913,godinepoprojektuengleskogarhitekteHartija.Zaprvobitnu  Crnoj Gori namjenuslužilajedo1915.godine. TojeJednostavnaspratnagraTevinasapotkrovljemizvedenajeuduhutipiKnog Lokacija Cetinje engleskogljetnjikovca. Vrsta Profaniobjekat

Kategorija/znaKaj nacionalni

9 Plavi dvorac IzgradnjaDvoraprijestolonasljednikaDanilazapoKelaje4.juna1894.godine.Na RezidencijaPredsjednikaCrne njegovojizgradnjiangažovanisuitalijanskiinajboljilokalnimajstori,doksunadzor Gore Lokacija Cetinje vodiliinženjeriMarkoukanoviIiMilošLepetiI. GraTenjeumaniruimperijalnogstilaRampira.NaspratnojgraTevinisavisokim Vrsta Profaniobjekat potkrovljemfasadesurasKlanjeneprislonjenimpilasterimazavršenimkorintskim Kategorija/znaKaj  kapitelimaizvedenimumalteru.NadluKnimportalomnaproKeljuizvedenjekonzolni

sveKanibalkon. UdvorišnomprostorubilojeizgraTenoteniskoigrališteibazen,a1910.godine ibetonskipodijumzaskejting. Nakon1916.godine,kadajeobjekatizgubiorezidencijalnikarakter,unjemujebila smještenaVelikagimnazija,anakonIIsvjetskograta,stalnapostavkaUmjetniKke galerijeiMuzejNOBRa.Služiojeikaoekspozicioniprostorsvihdosadaodržanih postavkiCetinjskogbijenala. DanasimafunkcijurezidencijePredsjednikaCrneGore. 10 Grand hotel “Lokanda” IzgradnjomLokande1863.godineCetinjedobijaprvihotelzapotrebeizvanjaca  kojisupokazivalisveveIiinterescaCrnuGoru. Lokacija Cetinje NadobjektomsagraTenimkaoprizemnazgradasaosamsobairestoranom, Vrsta Profaniobjekat 1881.godinesegradisprat,takodajehotelimaodvadesetsoba,dvarestorana, kafanu,kupaonicu,Kuvenufrancuskukuhinju,najboljavina.Uhoteluseigraobilijar,

97  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Kategorija/znaKaj lokalni šahikarte,organizovanesuigranke,maskenbali,doKecinovihgodina,biranesu

najlepšedevojke...GostisubilipoznateliKnostiizsvetadiplomatije,aliiumetnosti, kaoštosuBernardŠo,pesnikBajron,kojiseoduševljavaolepotamaCrneGore,i drugi.Diplomate,novinariiputopisci,radoznalciiboemisubiliredovnigosti,abirano osobljehotelajegovorilonekolikojezika.Uhotelususeprodavaleistranenovine. PrijeIIsvjeskogrataobjekatimapodrum,prizemlje,dvasprataipotkrovlje. NaglašavanjemboKnihkrila,blagoizvuKenihizravnifasadestvorenajedinamiKna arhitektonskakompozicijaKistihlinijaIskladnihproporcija.Strogostkompozicije razbijenajeformiranjemprostranepolukružneteraseoslonjenenakružnestubove, ispredistoKnogkrila. ObjekatjezbogteškihošteIenjakojajepretrpiouzemljotresu!979.srušen. 11 Zgrada bivšeg TevojaKkog instituta SagraTena1869.godinepremaprojektuaustrijskoginženjeraPaklerazapotrebe  “Carica Marija” „evojaKkoginstitutacariceMarijeAleksandrovne“,prvogženskogsrednjoškolskog zavodauCrnojGori. Lokacija Cetinje ObjekatjepretrpiovišeadaptacijaKimejeumnogomeizgubiosvojautentiKniizgled. DanašnjiizgleddobiojeuperioduobnovenakonzemljotresakadajepreureTenza Vrsta Profaniobjekat studentskidom. Kategorija/znaKaj lokalni

12 Bivše Tursko poslanstvo u KuIavojvodeMašaVrbiceje1888.otkupljenazapotrebeTurskogposlanstva.  Kraljevini Crnoj Gori PoznataipodnazivomPašinakuIa,koristilasezapotrebeTurskogposlanstvado oktobra1912.godine. Lokacija Cetinje ObjekatjejednostavnaspratnacetinjskakuIa.  Vrsta Profaniobjekat

Kategorija/znaKaj 

13 Apoteka u Njegoševoj ulici br. 17 Prvadržavna.uCrnojGoriapotekaosnovana1878.godinenalazisenadanašnjoj  lokacijiod1931.g. Lokacija Cetinje PosebnuvrijednostjednostavnespratnecetinjskekuIasapotkrovljem, Vrsta Profaniobjekat pretstavljaoKuvaniautentiKnienterijer,radaustrougarskihmajstora.

Kategorija/znaKaj 

98  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  14 Dvorska crkva na ipuru NatemeljimaCrnojeviIamanastiraknjazNikolajepodigaodvorskukapelu UcrkvisugrobniceRsarkofazi posveIenuRoTenjuBogorodice.ZboglošeizvedenihgraTevinskihradova,crkvaje Lokacija Cetinje osnivaKaCetinjaIvana ubrzosrušena.PonovojeizgraTena1890.Prijesanacionihradova1989.imalaje CrnojeviIa,KraljaNikoleIi Vrsta  drvenihoruzapadnomtraveju. KraljiceMilene. Tojejednobrodna,petotravejna,zasvedenakupolnagraTevinasapolukružnom Kategorija/znaKaj nacionalni apsidomnaistokuitrodjelnimzvonikomnapreslicunazapadu.Nadulaznim portalomjekamenaploKasaktitorskimnatpisom.  15 Ostaci Manastira CrnojeviIa, Nakonpodizanjamanastiraunjegase1485.g.presejlavarezidencija  crnogorskogmitropolitaištamparijaCrnojeviIa.Bivaprivremenonapušten1496.g Lokacija ipur,Cetinje nakonstradanjaunapaduotomanskevojske,kadajedošloidogašenjaštamparije. KonaKnojerazoren1692.g. Vrsta  PremaopisuuMarijanaBoliceiz1614.g.„SinjorknjazIvanCrnojeviIsagradioje Kategorija/znaKaj nacionalni malialiprekrastanManastir“

Manastirjepretstavljaojesloženikompleksdimenzijacca40x40m,Usredištu je,naplatounanajvišojtaKkihumasagraTenacrkvaRoTenjaBogorodicesa tijrmom,apoobodukonaciipomoIniobjekti.Sasjevernestraneprizidanajemanja jednobrodnacrkvicaposveIenaSv.Petru,istoKnoodnjejecisternazavodu,auznju, nadvoltomkojijepremošIavaosjevernikraknekadašnjeCetine,prostorijakojaje, vjerovatnoslužilazapotrebeštamparije. 16 Grob Vladike Danila SagraTenje1896.godinenauzvišenjuOrlovkrš,kojedominiraCetinjskimpoljem,  na Orlovom kršu namjestugdjesenalazilaodbrambenakulakojujepodigaoIvanCrnojeviI. IzvedenjenaosnovumaketespomenikakojujeizradilaprincezaJelenausaradnji Lokacija Cetinje safrancuskimarhitektomFrušeom.NavještaKkizaravnjenomplatou,naizdignutom Ketvotougaonompodijumupostavljenjekamenisrkofagnadkojimjepodignuta Vrsta Memorijalniobjekat svodnakonstrkucijakojaseprekopolukružnihkamenihlukovaoslananaKetirivitka Kategorija/znaKaj nacionalni stubakružneosnove.Nasarkofagu,rebrastomsvodu,stubovimailucimaugraTenisu

kamenielementiubogatomreljefu. CeremonijaprenošenjaisahraneposmrtnihostatakavladikeDanilaizvršenaje15. januara1897.godine.  

99  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  17 Mlin Ivana CrnojeviIa IvanCrnojeviIjedabiregulisaoproticanjevodekrozponorispodOrlovogkrša  njegovpovršinskidioobložiozidovimainedalekoodnjega1484.godinepodigao Lokacija Cetinje vodenicuzapotrebedvoraiManastira.OdXVIIIneslužiosnovnojnamjeni. Vrsta  Tojebioprizemniobjekatpravougaoneosnovesadvovodnimkrovom,vratimai prozorskimotvorommanjihdimenzija. Kategorija/znaKaj lokalni SaKuvanivoltnadvodotokomjejedinividljiviarhitektonskielementprvobitnog objektakojijeprezidanudevetojdevenijiXXvijeka. 18 Tablja VladikaPetarIIPetroviINjegoš1833.godinepodižeodbrambenukuluTabljukoja  sekoristilazaispaljivanjepoKasnihsalviprilikomdolaskavažnihgostijunaCetinje. Lokacija Cetinje ObiKajisticanjaodsjeKenihturskihglavaukinutje1850.g.Srušenaje1934.godine, Vrsta  nakonKegajenastijeniubliziniozidanamanjakulaRzvonara.

Kategorija/znaKaj 

19 Reljef Crne Gore Izvedenje1916.godinepoidejimajoraHubke,zapotrebeboljegsagledavanje  teritorijeCrneGoreuobjektulociranomujužnomdvorištiBiljarde.Nakon Lokacija Cetinje zemljotresa1979.godineprvobitnabazilikalnakonstrukcijanadreljefomzamijenjena Vrsta Profaniobjekat jenovomKijijeautorarhitektaDragoslavMijuškoviI. ReljefjeraTenveomaprecizno,naislikanojbetonskojpodlozi,urazmjeri1: Kategorija/znaKaj lokalni 10.000. SagledavanjereljefaobezbijeTenojesabetonskestazeiKeliKnemostovske konstrukcije. 20 Zgrada arhiva Crne Gore ZdanjedanašnjegDržavnogarhivasagraTeno1931.godinejezapotrebe  Žandarmerijskestanice,anakonIIsvjetskogrataovdjejeradilaŠtamparija„Obod“. Lokacija Cetinje ZapotrebeDržavnogarhivazgradajeadaptirana1980.godine. Vrsta Profaniobjekat Zdanjesesastojiodpodruma,prizemlja,sprataipotkrovlja.Fasadnizidovisu obraTeniuduhuklasicizmasanaglašenimpoljimaizmeTuotvorauoblikuplitkih Kategorija/znaKaj lokalni pilastera.. PremaprojektuVukoteVukotiIa1967.godinedograTenojemansardno potkrovlje. UzdanjuseKuvaistorijskoRdokumentacionagraTaodneprocjenjivogdržavnog znaKaja. 

100  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  21 Zgrada bivšeg vojnog stana Objektje1895.godinesagraTenzapotrebecrnogorskevojske.Usanaciji80Rtih  godinaXXvijekasadvorišnestranedograTenajesportskahala.ProstorVojnogstana Lokacija Cetinje danasslužizapotrebesmještajajavnihslužbi,preduzetništva,ugostiteljstvo,sporti Vrsta Profaniobjekat kulturu. MonotonijuspratnekamenegraTevinesapotkrovljem,izduženepravougaone Kategorija/znaKaj lokalni osnoverazbijajunaglašenicentralniulaznidionaproKeljuinaglašenakrilasa dvorišnestrane. 22 Bivše Francusko poslanstvo u Kraljevini SagraTena1910.godinenaosnovuprojektafirme„PerretFreres“Isvjetski Uobjektujesmješteno Crnoj Gori poznatogarhitekteOgistaPereaRtvorcaarmiranogbetona. muzejskostareirijetkeknjige. ZapotrebeFrancuskogposlanstvazgradajeslužilado1915.godine.IzmeTudva NacionalnebibliotekeurTr Lokacija Cetinje svjetskarata,unjojjeradilaNarodna,azatimSrpskoRalbanskabanka.NakonII CrnojeviI. svjetskogratakorišIenajezapotrebeUDBRezaCrnuGoru,aod1949.godine Vrsta Profaniobjekat Centralnebiblioteke''urTeCrnojeviI''. Kategorija/znaKaj  GraTevinukarakterišeosobeniizrazfrancuskesecesijekojesemanifestujekroz

upotrebugleTosanjepolihromnekeramikekojomsunaglašeniarhitektonski elementi. UentreijerupažnjuprivlaKifoajesamermernimmozaikpodovima,kaoi9kamina u9salona,priKemujesvakidrugebojemermeraidrugaKijegizgleda. 23 Vlaška crkva Prvobitnacrkvaje1450.od„plota“i„koKeva“,nanekropolisaoko150steIaka  kojisuprilikom Lokacija Cetinje izgradnjeugraTeniunjenetemelje.Donjokrajci,višeputasujeprepravljali, Vrsta Sakralniobjekat poveIavaliisagradiliodkamena.Posljednjiputsujeiznovaizgradilinastarim temeljima1864.godine,odkadadatirainjendanašnjiizgled. Kategorija/znaKaj  Pripadatipujednobrodnih,zasvoTenihcrkava,spolukružnomapsidomnaistokui trodjelnimzvonikomnapreslicunazapadu. NadportalomjeKetvrtastakamenaploKasanatpisomoobnovicrkve. Ikonostasiz1878.godinejedjeloVasilijainovskog. Prilikomarheološkihistraživanjasprovedenih1985.godineotkrivenisufragmenti freskoRslikarstva CrkvaikonzerviranogrobljeokonjeograTenisuoriginalnomogradomod1544 pušKanecijevizaplijenjeneodOtomanskevojske.  

101  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  24 Spomenik potoljenim dobrovoljcima kod Podignut1939.godinedobrovoljnimprilozimauznaksjeIanjanaCrnogorcekojisu  Medove – “LovIenska vila” 1915.godine,kaodobrovoljciizSjedinjenihAmeriKkihDržava,pritekliupomoIsvojoj domoviniuPrvomsvjetskomratu,aKijijebrodtorpedovanipotopljennadomak Lokacija Cetinje albanskelukeŠinTon,uMedovskomzalivu.SpomenikKinivisokopostoljenakojem jeubronziizlivenefiguradjevojke–simboliKnookrenutekaLovIenu,uKijojje Vrsta Memorijalniobjekat lijevojrucilovorovvijenac,audesnojmaK(radakademskogvajaraRistaStijoviIa). Kategorija/znaKaj  NapostoljususasvihstranaugraTenebronzaneploKesareljefnimprikazomscena

vezanihzadogaTajkojemjespomenikposveIen. 25 Bolnica “Danilo I” SagraTenaje1872–1873.godinepremaplanufrancuskogljekaraG.Frilleyod  novcadobijenogprodajomdarovadonesenihnakrštenjeprestolonasljednikaDanila. Lokacija Cetinje Proradilaje1875.godine,aranjeniciizhercegovaKkogustankaprvipacijentibilisu Vrsta Profaniobjekat prvipacijenti.Krovgdjejebilasmještenaoperacionasalabioodstakla,jerdo1910. nijebilostruje. Kategorija/znaKaj  Godine1912.,uoKiBalkanskihratovabolnicajeproširena,rekonstruisanai modernizovanaa1913.proradiojeiprvirendgen. Zgrada zetske banovine SagraTenaje1932.godinepremaprojektuarh.NikoleKrasnova.  MasivnaadministrativnazgradasagraTenazapotrebeBanskeupravenalokaciji Lokacija Bajovaulica2 izmeTuzgradebivšegRuskogposlanstvaipozorišta„Zetskidom“narušilaje Vrsta Profaniobjekat smirrenostambijentukojemsudominiraliskadniobjektiZetskogdomaiRuskog poslanstva. Kategorija/znaKaj  ObjekatjeklasiKniadministrativnizatvoreniparalelopipedsadvaunutrašnja dvorištakojiosvjetljavajuhodniKkekomunikacije.Imasuteren,prizemljeidvasprata. OsaobjektanaglašenajepodizanjemKetvrtogsprataucentralnomdijelui formiranjemtrodjelnogtrijemasabalkonomnaprvomspratu,kojiponavljanjem trijemanaobjektuZetskogdoma,nastojidapomirirazliKitegabariteiarhitektonske izraze.Predimenzioniranostobjektaublaženajepodizanjemparkaispredulazne fasade. 26 Zgrada bivše Crnogorske banke PorodiKnakuIaafirmisanogneimaraMilošaLepetiIaizgraTenaod1899R1906.godineMuzejnovca Kraljevine Crne Gore zakupljenajezapotrebePoštanskoRtelegrafskeštacije,aod1910.Crnogorskebanke, kadajeiradikalnopreureTenaipodignutazajedansprat.Projekatnjene Lokacija Cetinje rekonstrukcijejeuradioarhitektaizVojvodine,MomKiloTapavicaiDragutinBelada. CrnogorskabankajujekoristilakaosvojposlovniprostorsvedoDrugogsvjetskog Vrsta Profaniobjekat rata.

102  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Kategorija/znaKaj lokalni DanasjeobjekatuvlasništvuCentralneBankeCrneGoreiunjemujesmješten

Muzejnovca. 27 KuIa VukotiIa IzgraTenaje1910.premaprojektuJovanaMaguljanija  KvadratnakuIa,prvakuIagraTenauarmiranombetonu,sakarakteristikama Lokacija Njegoševaulicabr.135 ranog,autentiKnogkubizma. Vrsta Profaniobjekat Kvadratnorješenjeosnovesedosljednosprovodipovertikaliirezultirasažetim volumenomKistekockepostavljenenaproširenipostamentprizemljadokojegvodi Kategorija/znaKaj lokalni naglašenoulaznostepenište.Proširenidioprizemljaprvobitnojeformiraotrijem rašKlanjenotvorimazavršenimsegmentnimlucima. KuIa ukanoviIa IzgraTenaje1910.godinepremaprojektugraTevinskoginžinjeraipredsjednika  DržavnogsavjetaKraljevineCrneGore,MarkaukanoviIa. Lokacija Njegoševaulica Koncipiranaje,uneorenesansnomstilukaodvospratniobjekatsamansardnim Vrsta Profaniobjekat krovom,saproKeljemnakojemsu,ispredtrodjelnogulaznogtrijema,postavljene skulpturekojesimbolizujuKetirigodišnja.dobausredhortikulturomkultivisanog Kategorija/znaKaj lokalni dvorišta.

27 Crkva Sv.Antuna Padovanskog GraTena1901–1912.godinepremaprojektuitalijanskogarhitekteKoradinijakoji  jepredviTaoraskošnugraTevinuodkojeseodustalozbognedostatkasredstava. Lokacija Cetinje Naprozorimasuvitraži,odkojihjenajinteresantnijinasrednjemprozoru Vrsta Sakralniobjekat sjevernogzidasapredstavompatronahramaSv.AntunaPadovanskog.Sasjeverne stranejedozidanarimokatoliKkakapelaKijeproKelezavršavaatikomnakojojsutri Kategorija/znaKaj lokalni nišesaskulpturamaBogorodicesaHristomidvaanTela.

28 Bivše Austrougarsko poslanstvo u GraTenaje1896–1899.godinepremaprojektuJosipaSladea.Zapotrebe  Kraljevini Crnoj Gori poslanstvakorišIensvedo1914.IzmeTudvasvjetskaratauobjektujebila smještenaKomandazetskedivizije,anakonIIsvjetskograta,uzgradisusenalazile Lokacija Cetinje raznepedagoškeustanove.Obimnisanacioniradoviizvedenisunakonzemljotresa 1979.g.kadajeunjusmještenRepubKliKkizavodzazaštitukulturnihdobara. Vrsta Profaniobjekat ObjektjespratnagraTevinasasuterenimipotkrovljemsanaglašenom Kategorija/znaKaj  centralnom,ulaznomzonom.UzzapadnufasadusagraTenajekapelakojajedo

izgradnjekatoliKkecrkveslužilasamkatoliKkimvjernicima.VisokoproKeljezavršava satriluKnenišesaskulpturamaBogorodiceucentralnojIanTelauboKnim. OkoobjektajeprostranoograTenodvorišeuKijemsusjeverozapadnomdijelu pomoIniobjekti,ausjeveroistoKnom–teniskiteren.

103  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  29 Stara elektriKna centrala Zaprojektovanje,izvoTenjeiostaleradoveokoelektrifikacijegradabilaje TehniKkimuzej 1910.godineangažovanafirmaAntunaKrausa,AustrijancaizTrsta. Lokacija Cetinje 1976.godineobjekatsepreureTujeumuzej. Vrsta Profaniobjekat Prvobitniobjekatcentralebiojeprizemni,kameni,saravnimkrovom. Postrojenjetipatermoelektrane,prateIialati,aparatiioprema,pisanaifoto Kategorija/znaKaj lokalni dokumentacijasusadamuzejskieksponati,jedinitevrsteuCrnojGori.

30 Bivše Italijansko poslanstvo u Kraljevini GraTeno1905–1910.godinepoprojektuitalijanskogarhitekteKoradinija. Uobjektujesmještena Crnoj Gori UobjektujesmještanaCentralnabiblioteka“urTeCrnojeviI” NacionalnabibliotekaurTe ObjektjespratnagraTevinasasuterenimipotkrovljemsacentralnom,ulaznom CrnojeviI. Lokacija Cetinje zonomnaglašenomtrijemomiznadkojegjesveKanibalkon. UograTenomdvorištunalaziseikasnijesazidanobjekatkojimsuprošireni Vrsta Profaniobjekat prostornikapacitetibiblioteke. Kategorija/znaKaj nacionalni SasjeveroistoKnestanejeteniskiteren.

31 Žabljak CrnojeviIa Premanekimmišljenjima,ŽabljaksemožedatiratiuXvijek,vrijemedukljanskih  vjladaraVojislavljeviIa.PrvopisanosvjedoKanstrvojeizmletaKkiharhivaiz1453.g. ŽabljakCrnojeviIa Lokacija BiojesjedišteZetskedržaveod1466.do1478.ZavrijemeStefanaIIvana Skadarskojezero CrnojeviIa. Vrsta Fortifikacija Tokomsrednjegvijekapostaoje,zatovrijeme,velikonaseljeod300kuIainazivan je„varoš“.Godine1479.padapodturskuvlastsvedo1878.kadajepripojenCrnoj Kategorija/znaKaj  Gori. UtvrTenje,smještenonavrhuuzvišenja,KinebedemisašestkulagraTeniu razliKitimfazamaiunutrašnjiproctorukojemje,poreddvorcaCrnojeviIa,cisternei stambenihipomoInihobjekata,postojalacrkvaposveIenaSv.orTukojusu Otomanipretvoriliudžamiju.Nakon 32 Manastir Kom CrnojeviIa sa crkvom Manastiropasanzidomsadvijekapije,osimcrkveposveIeneUspenjuBogorodice,  Uspenja Bogorodice KineizgradekonakaipomoInihobjekata.KulazvonarainekolikoobjekatasagraTeni supoKetkomXXIvijeka. Lokacija Odrinskagora,Skadarsko CrkvajesagraTenaKetvrtinomXVvijekaalipostojipretpostavkadajetada obnovljenapostojeIacrkvaizXIIIiliXIVvijeka.SredinomXVvijekadograTenisu Vrsta Sakraniobjekat paraklisiitrijem.ManastirjeaktivnoživiodopadaŽabljaka,1478.godine.Jedno Kategorija/znaKaj  vrijemeunjemujebiloisjedišteZetskemitropolije.Njegošje1831.godinenaKomu

rukopoloženzaarhimandrita.

104  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Crkva,jednobrodnagraTevinaspolukružnomapsidomizasvedenablago prelomljenimsvodom,živopisanajeudvanavrata,podrugiputosamdesetihgodina XVI vijeka. UpodunaosanalazeseKetirireljefnoukrašenegrobneploKeKlanovadinstije CrnojeviIa,ispodkojihnemagrobova. 33 Obod CrnojeviIa SagraTenjeprijepadaŽabljaka,1475.godine.UokvirugradasagraTenjei  manastirSvNikole.Od1475.do1482.,ObodjesjedištedržaveIvanaCrnojeviIai Lokacija RijeKkigrad Zetskemitropolije.Srušenje1692.godine.ZaObodskigradvezujeseradštamparije Vrsta Fortifikacija CrnojeviIa.UmanastiruSvNikolepisanaje1485.godineKuvenaPoveljaIvana CrnojeviIa,kojomdarivadobraCetinjskommanastiru. Kategorija/znaKaj  FortifikacionisistemoKuvanjeufragmentima.OstalesuzidinenajugoistoKnom dijelu,premakojimasemožesuditiosolidnostigradnjecijelogagrada.Ucrkvenoj portisaKuvanisuostacicistijerne.

34 Crkva Sv.Nikole Obnovljenaje1743.GodinenamjestustarijeodkojejesaKuvanasjevena  pijevnicaizazidaniluknekadašnjegtrijemanasadašnjojpriprati. Lokacija RijeKkigrad Pripadatipujednobrodnih,zasvedenihgraTevinasaniskimtransptomkoji Vrsta Sakralniobjekat formirajuboKnepijevnice.  Kategorija/znaKaj  

35 KuIa Sv.Petra na Rijeci CrnojeviIa SagraTenajeizmeTu1810.i1815.godinezarezidencijalnepotrebePetraI.  NastalajemeTuprvimkuIamakojeseoko1800.godinepodižuuRijeciCrnojeviIa. Lokacija RijekaCrnojeviIa UkuIije1873.godineradilapilanakojujeosnovalocrnogorskoRaustrijskodruštvo, Vrsta Profaniobjekat takodaovajobjekatujednopredstavljaiprviindustrijskiobjekat. Objekatjesaniran1986.godine.DanasjedionjenogenterijerapreureTenislužiza Kategorija/znaKaj  obavljanjevjerskihobreda. Prvobitnojednostavna,spratnakamenakuIasadvanaglašenalukauprizemljunad kojimajebilaterasaubrzoje,uvišenavrata,dograTivanainadziTivana.Novepartije objektaizvedenesupoduticajemorijentalnearhitektureubondruku,konzolno ispušteneprekodrveniherkera.

105  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  36 Most knjaza Danila MostjeizmeTu1853.i1855.godinezamijeniomanjidrvenimostpostavljenu  Njegoševovrijeme.IstovremenonalijevojobalirijekeknjazDanilojezapotrebesvog Lokacija RijekaCrnojeviIa zimovnikasagradiojednospratnukuIu,kojazajednosamostomKiniarhitektonskui Vrsta Infrastukturni kulturnoRistorijskucjelinupoznatukao„Mostina“. PremošIavanjerjeKnogkoritaizvedenojepomoIudvaasimetriKnasegmentna Kategorija/znaKaj  svodakojiseoslanjajunaobaleinasredišnjistub.Masivnostcentralnogstuba razbijenajeizvoTenjemolakšavajuIegluka.Nadesnomobalnomstubuje olakšavajuIiotvormanjegraspona.

37 VladiKina kula PoznataikaoKulaSvPetrasagraTenaje1808.godnavrhuKaruKkogbrijegakao  zimovnikmitropolitaPetraI.PoredstambeneimalajeIodbrambenikarakter. Lokacija KaruK PrilikomnapadaOmerRpašenaCrnuGoru1862.iznjejepružansnažanotpor.Poslije Vrsta Profaniobjekat smrtiPetraIukulijenekovrijemeradilaškolakojasepominje1871.Danasjebez namjene. Kategorija/znaKaj  Objekatizduženeosnovakojijeusjevernojpoloviniimaospratsatavanskim prostoromiznadnjega,anižidioimaojepotkrovljeoKemusvjedoKinizmanjih prozorskihotvoraiznadoKuvanihtragovadrvenemeTuspratnekonstrukcijeiprozor nazabatusakojegsepružaopoglednaKaruKkizaliv.

Stražarska ribarska kuIica na KaruKu StražarskakuIicajeprizemniobjekatpravougaonogoblika,sadebelimkamenim  Lokacija KaruKkizaliv zidovimaikrovomnadvijevode.Sazadnjestranekrovsedirektnooslanjanastijene. Dva mala prozora na istoKnom zidu gledaju na vodu, tako da je stražar mogao Vrsta profani istovremenodaosmatraobaoka.Zidoviokrenutikasjeveruizapadunemajuotvor, doksuvrataokrenutapremajugu,premamalomravnomprostoruizavjetrini. Kategorija/znaKaj lokalni 

38 TvrTava Lesendro KrozKitavoXVIIIipogotovouprvojpoloviniXIXvijeka,Ceklinjanisuuborbamapo  JezeruprolazileporedLesendra,nazivanog„kljuKemJezera“.DabiobezbjeTivalo Lokacija Vranjina,Skadarskojezero komunikacijuizmeTuRijeKkeiCrmniKkenahije,vladikaRadejeodluKiodananjemu, Vrsta Fortifikacija kaopredstražuprotivTuraka,sazidatvrTavuzvanu„VladiKinakula“,umartu1843. godine.Nedugonakonizgradnje,useptembruistegodine,Turcisu,osvojiliLesendroi Kategorija/znaKaj  Vranjinu.Njegošjejakožaliozaizgubljenim,vrloznaKajnimstrateškimisaobraIajnim položajem,pajeunaroduostalaizreka„izgoreka’vladikazaLesendrom“.Lesendroje osloboTeno1878.godine,inanjemujepodignutaoružnicazaratnezalihe.

106  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Izgradnjommagistralnogputa1959.godine,iuspostavljanjemželjezniKkelinije, ostrvojepovezanosakopnom,. UtvrTenjemdominirajuostacidvijeveIekružnekuleivišemanjih,objekat nekadašnjeoružarniceinekolikoprateIihobjekata. 39 Crkva Blagovještenja IzsaKuvanognatpisakojisenalaziiznadulaznihvratasaznajemodasuktitoribili  prezviterVuKinaivojvodaMirKetaVujoviI.RadovinaizgradnjisuzapoKeli1. Lokacija Jeksa,ukoviIi septembra1620.,azavršeni31.avgusta1621.godine.Zaslugomistihktitora Vrsta Sakralniobjekat živopisanaje1626/27godine. Tojeednobrobrodna,trotravejna,zasvedenagraTevina,saplitkimboKnim Kategorija/znaKaj  pijevnicamauzonicentralnogtraveja,saplotkompolukružnomapsidomnaistokuI ostacimapriprateijedneprostorijenazapadnojstrani. Unutrašnjostcrkvejeucjelostiživopisana,anazapadnomzidusaKuvanjektitorski natpis. UcrkvijesaKuvanaprvobitnaoltarskatrpezasaoslikanimzidanimpostoljem. 40 Crkva Sv.Nikole, Sagradilisujemještani1872.godine.  NalaziseuseluRvašiuokviruograTeneporte.IstoKnoodcrkve,uistojporti Lokacija Rvaši nalazisestarijacrkvauzkojusevršisahranjivanje. Vrsta Sakralniobjekat Crkvajejednobrodna,Ketvorotravejna,zasvedenagraTevinasatrodjelnim zvonikomnapreslicunazapadnojfasadiipolukružnomapsidomnaistoKnoj.Na Kategorija/znaKaj  zapadnojfasadi,iznsdvratajepolukružnalunetaukojojjeuklesanagodinagradnje crkve.Iznadnejeosmolisnarozetaopervaženamotivomtordiranogužeta. Ikonostasjeoslikan1889.godine. IspredcrkvejejegrobcrnogorskogjunakaKenjaJankoviIa. 41 KuIa Kenja JankoviIa KenjoJankoviI(1794R1861.)jeznameniticrnogorskijunakproslavljenpopotome  štoje1835I1852.godinepredvodionapadeiosvajaoŽabljakCrnojeviIa. Lokacija Rvaši Objekatjestradaouzemljotresu1979.godine. Vrsta Profaniobjekat Tojebilakamena,spratnakuIa,dimenzija10x5msaodlikamatradicionalnog graditeljstva.DimenzijekuIesu10x5m.Uprizemnom,ekonomskomdijeluje Kategorija/znaKaj  pojata,trijemidvaprostorazaostavu.Spratni,stambenidioimaojetriprostorije DanasjekuIauruševinamaobraslimugistozelenilo.

107  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  42 Manastir elija Dobrska PretpostavljasedajesagraTenaudrugojpoloviniXVvijeka,namjestugdjeje  postojalaIelijanekogisposnika.Umanastirujeradiladruganarodnaseoskaškola, Lokacija Dobrskoselo kojuje1842.osnovaoNjegoš,apostojalajesve1912.godine. Vrsta Sakralniobjekat ManastirskikomplekssesastojiizcrkveposveIeneUspenjuBogorodiceizgrada konaka.Sasjevernestranekompleksjeopasanzidom.Hramimajednobrodnu, Kategorija/znaKaj  trotravejnuosnovusapolukružnomapsidomnaistoku,jednodjelnimzvonikomna preslicuitrijemomnazapadnojstrani.Malihjedimenzija,dugaKakoko10,50m,a širok3m. UmanastirskojportinalazisesegrobvladikeSaveOKiniIaiguvnokojejepodigao vladikaDaniloPetroviI. 43 Crkva sv ekle SagradilisujenamjestustarijecrkvekojusuTurciporušili1692.ili1714.godine,  MihaljeviIi,ceklinskistarosjediociiposvetilijesv.eklikaosvomkrsnomimenu. Lokacija Strugari Crkvujeobnovljena1898.godine. Vrsta Sakralniobjekat SadašnjacrkvajejednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidomizvonikomna preslicusjednimotvorom.IznadvratajekamenaploKasazapisomonaKinui Kategorija/znaKaj  vremenuobnovecrkve,aiznadzapisašestolisnakamenarozetauKijemcentralnom dijelujeulesano''svetiorTehram''. 

44 Crkva sv Jovana Krstitelja CrkvusunamjesturanijeghramaizXVvijekapodiglimještani1862.godine  CrkvaSv.JovanajejednobrodnagraTevinesapolukružnomapsidom.PoluobliKasti Lokacija KošIele svodseoslanjanakrovnivijenac.PodjeodkamenihploKa.Iznadravnognadvratnika Vrsta Sakralniobjekat jemala,nepravilna,KetvrtastanišaisliKnoriješenprozor.Vratasuopervaženasa kamenimelementimasastavljenimizvišedjelova.Prozorikvadratnogoblika Kategorija/znaKaj  ponavljajusenaboKnimzidovimainaapsidi. Pripratajeimaladrvenutavanicu,nižajeodhramairustiKnozidanasaotvorimau vidupuškarnica.NazapadnomzidupripratejeprostraniportalluKnozavršennad kojimseuzdižezvoniknapreslicusajednimotvoromzazvono.

108  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  45 Crkva sv Stefana PremapredanjusagraTenajenateeljimastarijojcrkveizXIVvijeka.  CrkvauistompoljujehrammalihdimenzijasaluKnomnišomumjesto Lokacija istoPolje,Ljubotinj apsidalnogprostoranaistoKnojstrani.Nazapadnojfasadisuuskainiskavratanad Vrsta Sakralniobjekat kojimajemalaluneta. Zvonikjenapreslicusaotvoromzajednozvono.NaluKnojapsidalnojniši,kaoina Kategorija/znaKaj  boKnimfasadamanalazisepojedanprozor. 

46 Crkva sv Dimitrija CrkvajenastalazalaganjemkraljaNikolekojijezaizgradnjucrkvepriložiosvotu  od200fiorinauznaksjeIanjanaumrlogsinaDimitrija,oKemupostojizapisna Lokacija Ljubotinj ikonostasu. Vrsta Sakralniobjekat UprostornompogleducrkvaSv.Dimitrijajeprostranajednobrodna, KetvorotravejnagraTevinazasvedenapoluobliKastimsvodom,sapolukružnom Kategorija/znaKaj  apsidomizvonikomnapreslicusatriotvora.

47 Crkva sv Nikole Podignutajenamjestugdjejeranijepostojalacrkvakojuje1480.godinesagradio  BožinaSarap.Unarodujepoznatakao„Sarapovacrkva“.Obnovljenajezaslugom Lokacija ,Ljubotinj kraljaNikoleuXIXvijeku. Vrsta Sakralniobjekat CrkvaSv.Nikolejejednobrodna,trotravejna,zasvedenapoluobliKastimsvodom, saapsidomnaistokuiulaznimvratimaijednodjelnimzvonikomnapreslicuna Kategorija/znaKaj  zapadu. 

48 KuIa u kojoj se rodio vladika Rade Godine1779.ili1782.godine,kuIujepodigaoPetarIPetroviI,ipodijelioje Muzejskapostavka izmeTusvojatribrata.SredišnjidiopripaojeTomuMarkovuPetroviIu,Njegoševom Lokacija Njeguši,Cetinje ocu.1836.godineslamenikrovzamijenjenjekanalicom,a1936.vršenaje Vrsta Profaniobjekat rekonstrukcijaukojojsuizmijenjenipoložajiiveliKinavrata ObjekatjeveIakamenakuIa,pravougaoneosnovenasvoltanimkonobamau Kategorija/znaKaj  podrumskojetažiiprizemljem.Pripadatiputradicionalnenarodnearhitektures odlikamanarodnogneimarstvaKatunskenahije. PrizemljeimatriprostorijeiKetvrtu,kojajeprekostepeništapovezanasapodrumom. Fasadnizidovisujednostavniibezdekoracije.Prozorskiivratniotvorisunaglašeni finijeklesanimkamenom,doksenapodrumskomdijelunalazepuškarnice.Krovna konstrukcijajedrvena,anagibdvovodnogkrovamali.

109  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  49 Rodna kuIa kralja Nikole KuIujepodigaovelikivojvodaMirkoPetroviI.  RodnakuIakraljaNikolejespratnagraTevinasKetvoroslivnimkrovom,zidana Lokacija Njeguši,Cetinje kamenom,malterisanihibojenihfasadainijetipiKnazatradicionalnuarhitekturu Vrsta Profaniobjekat ovogpodneblja.Nadesnoj,boKnojfasadi,jesvoltanipodrumnanižemdijeluterena kojizahvataobjekat.Naglavnojfasadijeulazustambenidioobjektakojijeuvidu Kategorija/znaKaj  polukružnogtrijemaoslonjenognadvastuba.Kamenaterasadioješiregdvorištai kompleksakuIaPetroviI. 50 KuIa Toma PetroviIa SagradiojeNjegoševotac1836.godine.Njegošjekoristiozaboravakiprijem  gostijuuperiodimakadajeboravionaNjegušima. Lokacija ErakoviIi KuIajeveIaspratnagraTevinapravougaoneosnove,sadvodjelnimtrijemomna Vrsta Profaniobjekat centralnojzoniproKelja.Dioprizemljajezasveden.Nazidovimasupuškarnicei panjege. Kategorija/znaKaj  PosjetiociXIXvijekaopisujuovukuIukaoboljucrnogorskukuIuopremljenu tradicionalnimpokuIstvomsizuzetkomzasebne,gostinskesobekojajeimala savremenuopremu. 51 Crkva sv orTa Crkvusv.orTapodigaojeNjegoševotacTomo1856.godine.  Crkvajeuosnovijednobrodna,trotravejnagraTevina,zasvedenapoluobliKastim Lokacija ErakoviIi,Njeguši svodom,sapolukružnomapsidomitrodjelnimzvonikomnapreslicu. Vrsta Sakralniobjekat UcrkvisusahranjeniNjegoševiroditelji,otacTomoImajkaIvana,roTena ProrokoviI. Kategorija/znaKaj  Uunutrašnjosticrkvenalazisemonumentalniikonostasiz1856.godine,saikonama kojesuradNikoleAspiotija. 52 Crkva Uspenja Bogorodice CrkvajesabornihramplemenaNjeguši.Podignutaje1760.godinenaostacima  starijeghrama.PoznatajeipodnazivomSv.GospoTa. Lokacija RaiKeviIi,Njeguši Upogleduprostornekoncepcijetojejednobrodnacrkvasapolukružnomapsidomna Vrsta Sakralniobjekat istokuizvonikomnazapadnojstrani.UnutrašnjostjesaKetiriparapilastera podijeljenanapettraveja. Kategorija/znaKaj 

110  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

53 Preobraženska crkva, Guvno, .PodignutajekrajemXIXvijekanamjestunakomejepolovinomXVIIIvijeka  Ruševine starog hrama Ivana CrnojeviIa postojaomanastirkojisupodiglivladikaSava(1735.R1781)iVasilijePetroviIakojije uništenupožaru. Lokacija Ivanovakorita Crkvajeskromnihdimenzija.Uosnovi,tojejednobrodnagraTevinasa polukružnomapsidomnaistokuijednodjelnimzvonikomnazapadu.Zasvedenaje Vrsta Sakralniobjekat poluobliKastimsvodomojaKanimpopreKnimlukomoslonjenimnaparpilastera.Pod Kategorija/znaKaj  jeodkamenihploKa.

VjerovatnojeKiniladiomanastirskogkompleksakojisupodiglivladikaSavai VasilijePetroviInamjestustarogManastiraIvanaCrnojeviIa.Dvaistovjetnaguvna preKnika14m,sagraTenauzjužnufasadunekadašnjihkonaka. 54 Mauzolej Petru II PetroviIu Njegošu Oko1845.godine,NjegošjesagradiocrkvicuSV.PetraukojusuizCetinjskog  manastiraprenijetinjegoviposmrtniostaci1854.godine.Godine1916.ponareTenju Lokacija Jezerskivrh,LovIen austrijskihokupacionihvlasti,izkapeleošteIeneugranatiranju,ostacisuekshumirani Vrsta Memorijalniobjekat iprenijetiuCetinjskimanastir,svedo1925.godinekadasuprenijetiucrkvuRkapelu kojujeobnoviokraljAleksandarkaokapelusv.orTa. Kategorija/znaKaj  PovodomstogodišnjiceNjegoševesmrtiodluKenojedaseNjegošupodigne monumentalnimauzolej,poidejnomprojektuvajaraIvanaMeštroviIa.Arhitektonski diorealizovaojeHaroldBiliniI,aMeštroviIeveidejeujablaniKkigranitprenioje AndrijaKrstuloviI. MauzolejnaLovIenujezavršen1974.godine.Predstavljakompleks arhitektonskihiumjetniKkihostvarenjapodignutpozamislihrvatskogvajaraIvana MeštroviIa. MauzolejusepristupadugimtunelomprobijenimukamenommasivuLovIenasa stepeništemod461stepenika.OdtunelapoploKanastazavodiprekoprostrane kameneterasesaploKnikomodbraKkogkamenadoatrijumasbunarom.Prostorsa lijeveidesnestraneatrijumaodvojenjesa10granitnihstubova. KapelajezasvoTenaprostorijasašestboKnihicentralnomnišom.Navisiniod devetmetarasvodjeprekrivenmozaikomsa200.000pozlaIenihploKica.Naulazusu dvijemonumentalnefigureCrnogorkiisklesaneujablaniKkomcrnomgranitu.Ispred centralnenišedominiramonumentalnasjedeIaNjegoševafigurasaotvorenom knjigomukriluiorlomiznadglave. PrekoportikaistepeništasilazisedokripteukojojjesarkofagsNjegoševim posmrtnimostacima. Izmauzolejasenasjeverozapadnojstraniprekouzanestazeizlazinavidikovac.

111  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  57 Crkva Uspenja Bogorodice Nemapodatakaovremenupodizanjacrkve.IznjesubraIaMiliIipružaliotpor  turskomnapadu1714.godinekadasusviizginuli.IznadvratasuuklesasniNjegoševi Lokacija Resna stihovikojiopisujunjihovupogibiju. Vrsta Sakralniobjekat Crkvajeizrazitoskromnihdimenzija.Poprostornojkoncepcijipripadatipu jednobrodnih,dvotravejnojgraTevina,zasvedenapoluobliKastimsvodomsaplitkom Kategorija/znaKaj  polukružnomapsidomnaistokujednodjelnompreslicomnazapadu.Osvijetljenaje nizomotvorauviduprorezakojisuslužilikaopuškarnice. NasredinizapadnefasadesutripravilnorasporeTenekamenekonzolekojesu najvjerovatnijenosiledrvenitrijem. 58 Crkva Sv.Jovana NaosnovuistorijskihizvorasenemožetaKnodatiratanarodnopredanjekažeda  jegraTenasredinomXVvijeka.ObnovljenajeuXIXvijeku. Lokacija Blace,Bjelice Crkvaskromnihdimenzijapripadatipujednobrodnihzasvedenihhramova Vrsta Sakralniobjekat nerasKlanjeneosnovesajednodjelnimzvonikomnapreslicunazapaduipolukružnom apsidomnaistoku.Unutrašnjizidovisuoživljeninizomniša.Oltarskapregradasadva Kategorija/znaKaj  luKnozavršenotvorajezidanaimalterisana.OsvijetljenajeuskimotvorimaR puškarnicamakojisenalazenaapsidiiboKnimzidovima. UdovratnicimasuugraTenisteIcisakarakteristiKnomdekoracijom.Zidanajetesanim kamenomalisusekundarnokorišIenisteIcikaograTevinskimaterijal.Krovje pokrivenkamenimploKama. SondamasuispodkreKanaoltarskojpregradikonstatovanitragovibojenogslojatese možepretpostavitidajebilaživopisanapougledunaoneuVrelimaiOKiniIima živopisanimuvrijemevladavinevladikePetraIPetroviIaNjegoša. 59 Crkva Sv.Jovana Krstitelja UliteraturipostojepretpostavkedajemoglabitisagraTenazaživotaIvana  CrnojeviIa,najvjerovatnijeizmeTu1485.i1490.godine. Lokacija RžaniDo,BataCucka Crkvajejednobrodna,zasvedenapoluobliKastimsvodomsapolukružnom Vrsta Sakralniobjekat apsidomnaistokuijednodjelnimzvonikomnapreslicu.OdstarecrkveoKuvanasu vratasarustiKnimokviromikarakteristiKnimnaKinomzatvaranja. Kategorija/znaKaj  KrovjepokrivenkamenimploKama. NovoizraTeniikonostasucrkviintenzivnogineprimjerenogkolorita,radjeRadomira ŽivkoviIa,neukogslikara.

112  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

55 Zgrada O.Š. „Šunjo Pešikan” SagraTenazahvaljujuIidonacijiPetraIIPetroviIaNjegoša.  Prvobitno,bilajetomanjakamenagraTevinakojajevremenombitnopromijenila Lokacija Trešnjevo izglediveliKinu.Sadašnjiizgleddatiraizperiodasanacijeidogradnjeizvedene1981. Vrsta Profaniobjekat godine. Odprvobitnogobjektaškoleostalojemaloinesagledivoje.OKuvanjekulturno Kategorija/znaKaj  istorijskiimemorijalniznaKajtimeštojezadržanaosnovna,prvobitnanamjena objekta. 57 MEMORIJALNI OBJEKTI   R 1. SpomenRploKanakuIiukojojjepoginuoMarko  111 MašanoviI,Njegoševa52,IstorijskojezgroCetinja  2. MemorijalnimuzejsaspomenRploKomurodnojkuIi  JovanaTomaševiIa,IstorijskojezgroCetinja 3. SpomenRploKatrojicistrijeljanihBjeloša,Istorijsko jezgroCetinja 4. BistaLjubeNenadoviIa,IstorijskojezgroCetinja 5. BistaSimeMilutinoviIa,IstorijskojezgroCetinja 6. BistaNikcaodRovina,IstorijskojezgroCetinja 7. BistaVukaMandušiIa,IstorijskojezgroCetinja 8. SpomenRkosturnicarodoljubimaižrtvamafašizma sapodruKjaopštineCetinje,IstorijskojezgroCetinja 9. SpomenRbistaposveIenaJovanuTomaševiIu, IstorijskojezgroCetinja 10. SpomenRbistaposveIenaMarkuMašanoviIu, IstorijskojezgroCetinja 11. SpomeniknaBalšiIaPazaru,Istorijskojezgro Cetinja 12. SpomenRploKa(narestoranu„Crmnica“),Gradska bibliotekaNjegoš, 13. SpomenRploKa,Ul.JovanaTomaševiIabr.2, IstorijskojezgroCetinja 14. SpomenRploKanazgradiKomitetaCetinje,Istorijsko jezgroCetinja 15. SpomenRploKanazgradiPTT,Istorijskojezgro Cetinja 16. SpomenRploKanaUmjetniKkojgaleriji,Istorijsko jezgroCetinja 17. SpomenRgrobnicaMusiButahodžiIu,Novogroblje

113  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

18. SpomenRploKanakuIiRadovanaŠpadijera 19. BunkeriizdobaokupacijeuIISvjetskomratu, OkolinaCetinja 20. SpomenRdomuBajicama,Bajice 21. SpomenRploKapovodomBelvederskihdogaTaja, Belveder 22. KuIaMihailaBastaIa,RijekaCrnojeviIa 23. SpomenRploKaprvimobješenimtaocimauRijeci CrnojeviIa 24. SpomenRploKastrijeljanimrodoljubimauRijeci CrnojeviIa 25. SpomenikborcimapalimuoslobodilaKkimratovima 1919R1945RijekaCrnojeviIa 26. SpomenRploKanastijeniposveIenapartizanskim borbama13i15jula1941godinePavlovastranau bliziniRijekeCrnojeviIa 27. SpomenRploKanarodnojkuIiMarka,StevaiNikole MašanoviIa,GornjiCeklin 28. SpomenRploKanakuIiJankaLopiKiIa,GornjiCeklin 29. ZgradaStražaricaiSpomenRploKa(objekatškole), GornjiCeklin 30. SpomenRploKa,GornjiCeklin 31. SpomenikLjubotinjanimapalimuNORRu,Ljubotinj 32. SpomenRploKanakuIiIlijeJankoviIa,JankoviIaKrš 33. SpomenRploKanamjestupogibijeDušanaVlahoviIa iJovanaVujanoviIa,Bukovica 34. SpomenRploKanazgradibivšegNOO,evo 35. SpomenRploKaposveIenabitcinaKošIelima, KošIeli 36. SpomenRdomsaspomenRploKom74.Dobrljana palimuNORRu,Dobrskoselo 37. PiramidasaspomenRploKomNikoliuriIu,Grab, Cuce 38. SpomenRploKanamjestupogibijeBrankaurica, Cuce 39. SpomenRploKanazgradibivšegNOO,BataCucka 40. SpomenRploKanastijeni,Obzovica 41. SpomenRploKa23Rcistrijeljanihpartizana,Dubovik

114  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

42. ZgradabivšeSokolskeopštinesaspomenRploKom, inoviIi 43. SpomenRploKastrijeljanimrodoljubimaudoba okupacije,Humci 44. SpomenRploKauznakborbiod1712.iodjula1941. godine,Carevlaz 45. SpomenRploKanaruševinamakuIe.MiloševiIa, ekanje 46. SpomenRgrobnicauKastdvadesetjednogpoginulog borcaizbratstvaKustudije,Majstori 47. RuševineimjestopoznatoizNOBRa,Meterizi 48. ZgradaOsnovneškole„MilovanelebiI“saspomen –ploKom,Kukovoprisoje,Štitari 49. SpomenRgrobnicanaVelestovu,Velestovo 50. Spomenikpalimborcimaistrijeljanimrodoljubima izbratstvaVojvodiIa,Crmnica 51. SpomenRobeliskposveIenLovIenskom partizanskomodredu,Štitari 52. SpomenRploKanakuIiStevanaMilanoviIa,Dobrska Župa,Peleši 53. SpomenRKesmasaploKomnaIvanovimkoritima, Ivanovakorita,LovIen 54. GrobnicaNikcaodRovina,Rovine 

EVIDENTIRANA DOBRA ZA KOJE SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI  9. Bivšihotel„NikšiI“ Cetinje 1. 6tumulasaobijestraneputaiznadlokacije  10. Bivšihotel„Njujork“ ObjekatPošte Krug Trnjine 11. BrovskapeIina DonjaBrova 2. AmbijentalnacjelinaRijekaCrnojeviIa  12. BugarskoposlanstvoubivšojKraljCG Gradskakafana 3. Arhitektonskoambijentalnikompleks KrajnjiDo 13. ''Crkovna''kuIaKustudija Majstori,LovIen 4. Banskistanovi Cetinje 14. Crkva uVukodolu 5. ŽivapeIinaijošjednapotkapinublizinina Barjamovica 15. CrkvakodBostura LovIen ulazuuselo. 16. CrkvaMalaGospoTa Cuce 6. Bistijerna VojkoviIi 17. CrkvaRoTenjaBogorodice KobiljiDo 7. BivšaupravnazgradaOboda Cetinje 18. CrkvaRoTenjaBogorodice inoviIi 8. Bivšihotel„Beograd“ Cetinje 19. CrkvaRoTenjaBogorodice ŽupaDobrska

115  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  20. CrkvaRoTenjaBogorodice(starogroblje) Cetinje 61. CrkvaSv.JovanaKrstitelja LipaCucka 21. CrkvaSv.ArhaTelaMihailauzaseokuMiške evo 62. CrkvaSv.Luke Štitari 22. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila Ublievski 63. CrkvaSv.Luke Mracelj 23. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila RaiKeviIi,Njeguši 64. CrkvaSv.MrateiliSv.StefananaMratinju ZaKir 24. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila GornjiUliIi 65. CrkvaSv.NeTelje ErakoviIi,Njeguši 25. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila Barjamovica 66. CrkvaSv.Nikole OKiniIi(živopis) 26. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila Bošnjani 67. CrkvaSv.Nikole VignjeviIi,Ljubotinj 27. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila Smokovci 68. CrkvaSv.Nikole MilijeviIi 28. CrkvaSv.Atanasija RijeKkigrad 69. CrkvaSv.Nikole Grab,Cuce 29. CrkvaSv.Bogorodice Njeguši 70. CrkvaSv.Nikole DonjiUliIi 30. CrkvaSv.Dimitrija Ugnji– 71. CrkvaSv.Nikole DragomiDo,ekliIi 31. CrkvaSv.orTa Prediš,Bjelice 72. CrkvaSv.Nikole RijeKani 32. CrkvaSv.orTa RaiKeviIi,Njeguši 73. CrkvaSv.Nikole JankoviIakrš,JankoviIi 33. CrkvaSv.orTa Meterizi 74. CrkvaSv.Nikole Njive(Seljani) 34. CrkvaSv.orTa Šabani,GornjiLjubotinj 75. CrkvaSv.Nikole Kopito,Njeguši 35. CrkvaSv.orTa TomiIi,Bjelice 76. CrkvaSv.Nikole Prekornica 36. CrkvaSv.orTa VuKiDo 77. CrkvaSv.Nikole Trnjine 37. CrkvaSv.orTa GaTi 78. CrkvaSv.Nikole DugiDo,Njeguši 38. CrkvaSv.orTa VuKjiDo,ekliIi 79. CrkvaSv.Nikole ZaKir 39. CrkvaSv.orTa Meterizi 80. CrkvaSv.Nikole Trešnjevo 40. CrkvaSv.orTa Dujeva 81. CrkvaSv.Nikole Ivanovopolje,Meterizi 41. CrkvaSv.orTa Ljubotinj 82. CrkvaSv.Nikole ešljari 42. CrkvaSv.orTa(Trojice) Uba 83. CrkvaSv.Nikole Dubova 43. CrkvaSv.GospoTe Gospoština 84. CrkvaSv.Nikole ŠišoviIi 44. CrkvaSv.Ilije Kosijeri 85. CrkvaSv.Nikole DonjaDubova 45. CrkvaSv.Ilije VojniIi,evo 86. CrkvaSv.Nikole Bjeloši 46. CrkvaSv.Ilije IlijnskiDo,ekliIi 87. CrkvaSv.Nikole evo 47. CrkvaSv.Ilije–SteIak Kosijeri 88. CrkvaSv.Nikole Dubova 48. CrkvaSv.Jeremije ŽanjevDo 89. CrkvaSv.Nikole Dujeva 49. CrkvaSv.JovanKrstitelj–SteIak Resna 90. CrkvaSv.Pantelejmona Velestovo 50. CrkvaSv.Jovana GraTani 91. CrkvaSv.Paraskeve Dobrskoselo 51. CrkvaSv.Jovana OKiniIi 92. CrkvaSv.Petke Vrba,Njeguši 52. CrkvaSv.Jovana Guše 93. CrkvaSv.Petke KuIišta 53. CrkvaSv.Jovana DonjaZaljut 94. CrkvaSv.Petke ukoviIi 54. CrkvaSv.Jovana ŠišoviIi 95. CrkvaSv.Petke MikuliIi 55. CrkvaSv.Jovana MaliZalazi 96. CrkvaSv.Petke ekliIi 56. CrkvaSv.JovanaBogoslova PetrovDo 97. CrkvaSv.Petra VojkoviIi 57. CrkvaSv.JovanaKrstitelja Radomir 98. CrkvaSv.PetraCetinjskog Bobija 58. CrkvaSv.JovanaKrstitelja elopek 99. CrkvaSv.PetraiPavla DonjiUliIi 59. CrkvaSv.JovanaKrstitelja Bjelilo,DonjaZaljut 100. CrkvaSv.PetraiPavla Vrela 60. CrkvaSv.JovanaKrstitelja Bajice

116  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  101. CrkvaSv.PetraiPavla Ugnji 142. Duhovnicentar (sadaBogoslovija),– 102. CrkvaSv.Sava VuKiDo 143. Duhovnicentar(sadaBogoslovija) Cetinje 103. CrkvaSv.Save ErakoviIi,Njeguši 144. DvacrkvištauataruOrašana KosijeriRRijeKkanahijaR 104. CrkvaSv.Save KrajnjiDo,ekliIi 145. Dvatumula nalokacijiBlatište,IvanovaKorita 105. CrkvaSv.Spasa RijekaCrnijeviIa 146. DvatumulakodspomenploKe, IvanovaKorita 106. CrkvaSv.Spasa TomiIi,Stavor 147. Dvatumula, Markovina 107. CrkvaSv.SpasaRSteIak Bokovo 148. Dvijestambenevile Cetinje 108. CrkvaSv.Spasa(UspenjaHristovog) Markovina 149. DvoracKraljaNikoleLjeskovac, RijekaCrnojeviIa 109. CrkvaSv.Stefana Dujeva 150. GornjiUliIiR RijeKkanahijaR 110. CrkvaSv.Stefana Zagora 151. GrabRJavorovaiMirinapeIina  111. CrkvaSv.Stefana Jezer 152. GradSoko, ŠtitariR 112. CrkvaSv.Stefana Zagora 153. Komplekstradicionalnearhitekture GraTani 113. CrkvaSv.Trojice Majstori 154. GrandHotel Cetinje 114. CrkvaSv.Trojice ekliIi 155. CrkvaSv.Luke KošIeliRRijeKkanahija 115. CrkvaSv.VasilijaOstroškog Obzovica 156. Kružnakamenaformacija, Špuri,ŠinTon 116. CrkvaSv.VraKeva VeljiZalazi 157. KuIaGvozdenoviIa uVuKemDolu 117. Crkvasv.orTa ŽabljakCrnojeviIa 158. KuIaLazaVuKkoviIauVrpolju PjacanaNjegušima 118. Crkvasv.orTa Donjikraj,GornjiCeklin 159. KuIaSpasiIa Cetinje 119. Crkvasv.orTa Vrba,Njeguši 160. KuIaVuKekoviIa Cetinje 120. Crkvasv.orTa, Vrba,Njeguši 161. KuIaVujoviIa Njegoševaulica 121. Crkvasv.JovanaKrstitelja alci 162. KuIaVukotiIa Cetinje 122. Crkvasv.Nikole Donjikraj,GornjiCeklin 163. KuIeGvozdenoviIauVuKemDolu  123. Crkvasv.Nikole DrušiIi 164. KuIePetroviIa uErakoviIima 124. Crkvasv.Nikole Dodoši 165. KuIeVukotiIa umjestuMiške,naevu 125. Crkvasv.Nikole, DrušiIi 166. LipskapeIinaR RijeKkanahija 126. Crkvasv.Petke VojkoviIi 167. LokacijaMogilaRtumuli, Dujeva 127. Crkvasv.Trojice Uba 168. Lokalitet„Crkvica“, Dodoši 128. CrkvaSv.arhanTelaMihaila–SteIak Barjamovica 169. LokalitetcrkvaSv.Nikole, JankoviIaKrš 129. CrkvaSvetogJovanaKrstitelja–SteIak Blace 170. LokalitetCrkvica, zaselakPipac,Rvaši 130. CrkvaSvetogNikole–SteIak Trešnjevo 171. LokalitetCrkvice, ViIentijevagreda,Dodoši 131. CrkvaSvetogPanteleja–SteIak Velestovo 172. LokalitetCrkvište, Bokovskobrdo,Bokovo 132. CrkvaUspenjaBogorodice Dodoši 173. LokalitetDobravoda, ProšeniDo 133. CrkvaUspenjaBogorodice Zovina 174. LokalitetGomilica, ešljari 134. CrkvaUspenjaHristovog Bokovo 175. LokalitetGrKkavoda LipaCucka 135. CrkvaVeljeGospoTe–SteIak Resna 176. LokalitetGrobnice Špuri,ŠinTon 136. CrkvenakuIa Trešnjevo 177. LokalitetKulaRKulina Prevlaka 137. CrnogorskaguvnanaprostoruNPLovIen (Višeopština) 178. LokalitetLjubinadolina LipaCucka 138. Ctkvasv.Jeremije Njeguši 179. LokalitetMagazin, Kupljenaglavica,ŠinTon 139. TumuliiMalapeIina. ešljariRRijeKkanahija 180. LokalitetMiške(tritumula) evo 140. DomkultureMarkoMašanoviI Ceklin 181. LokalitetPešindo Štitari 141. DrobiškapeIina, Dujeva 182. LokalitetPijavice,tumuliStrugari GornjiCeklin

117  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  183. LokalitetŠkrke Cetinje 224. Srpskoposl.ubivšojKraljeviniCrnojGori Cetinje 184. LokalitetVoda, Cuckarupa,Lipacucka 225. StanMitropolitakodCetinjskogmanastira Cetinje 185. LokalitetiSinjaKkikršiMoKila, Zagora 226. StarabarutanaikuIaPerkaVukotiIa evo 186. Ljetnjapozornica Cetinje 227. SteIakuporticrkveSvetogNikole, Grab 187. MilaKkapeIina, Poseljani 228. TrasaTrojicaRKrstacnastaromputuKotor  188. Mlinovi Vrela –Cetinje 189. Nadgrobnispomenici''CuckaraspeIa'' Grab 229. Gradac Trešnjevo 190. NaseljeKaruK Skadarskojezero 230. Tumul1, IvanovaKorita 191. NaseljePoseljani Skadarskojezero 231. Tumul4kodkuIaDraškoviIa zaseokZaljuIe,evo 192. NjemaKkoposlanstvoubivšojKraljeviniCG Cetinje 232. Tumul5, evo 193. UblizinicrkveSv.Nikole OKiniIi 233. Tumul Trnjine 194. Odmaralište Ivanovakorita 234. Tumul, Njeguši 195. Orlovkrš–arheološkilokalitet Cetinje 235. Tumul, PejoviIikodPrediša 196. Osnovnaškola naLjubotinju 236. Tumul, Štitari 197. OstaciantiKkekomunikacije, Trešnjevo 237. Tumul, Velestovo 198. OstacicrkveSv.Mitra,LjumoviIi, JankoviIaKrš 238. Tumuli, GornjiCeklin, 199. Ostacicrkveualcima alci 239. Tumuli, Ljubinadolina,LipaCucka 200. OstacicrkveuGospoštinama, Rvaši 240. Tumuli6,7,8,9, evo 201. OstacistarecrkvenauzvišenjuMogila, Dujeva 241. Tumuli Resna 202. PeIinaDuruk, JankoviIaKrš 242. Tumuli, Bjelice 203. PeIinaKoronjina Cetinje 243. Tumuli, Prediš 204. PodgraTeŽabljakaCrnojeviIa  244. UbloviDurmitori GornjiCeklini 205. GradinaiznadselaPoseljani PoseljaniRRijeKkanahija 245. PeIinajužnoodselanauzvišenjuKrš Ugnji 206. „Rimskogroblje“ PrekornicaRRijeKkanahija 246. VasiljevkršRtumuli, Zagora 207. CrkvaSv.Nikole PrekornicaRRijeKkanahija 247. VezaKkapeIina, Rvaši 208. SteIak ProsjenidoRKatunskanahija 248. VinarijauNjegoševomparku Cetinje 209. SeloResnaivoda Resna 249. VladiKinabašta,arheološkilokalitet Cetinje 210. CrkvaSv.Jovanaidevastiranitumul Ržanido–Katunskanahija 250. VodiKkagomila, JankoviIaKrš 211. Ržiškagradina, Trešnjevo 251. VodiKkapeIina, JankoviIaKrš 212. SabornacrkvaSv.Ilije, Ilinskido 252. VodovodKoritnik Njeguši 213. SabornacrkvaSvetogNikole–SteIak, evo 253. Tumuli VukmiroviIi 214. Selo Dodoši  254. ZaKirskapeIina, ZaKir 215. Selo Jezer  255. Zadružnidom, Njeguši 216. Selo Strugari  256. ZgradabivšeHipotekarnebanke Cetinje 217. Selo Štitari  257. ZgradaCrkvenogsudaRBogoslovijaR Cetinje 218. SeockapeIina, Prevlaka Bogoslovskaškola 219. SokoRgrad Štitari 258. ZgradaOsnovneškolaNjegoš Cetinje 220. Spomendom, Njeguši 259. ZgradaTrgoprometaRGalerija Cetinje 221. Spomenkompleks GornjiCeklin 260. ZgradaZadružnogdoma Cetinje 222. SpomenikIvanaCrnojeviIa, Cetinje  223. Spomenikpartizanuborcu,Bata,Cuce  

118  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA DANILOVGRAD

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Manastir Ostrog Gornji manastir  u okapini pri vrhu Ostroške grede osnovao je mitropolit Od1678.godine,dansmrtiSv zahumskoRbudimljanskiVasilijeJovanoviI(1610R1671),kojisenamestudanašnjeg VasilijepraznujesekaodanSvetog Lokacija Danilovgrad manastiranastanio1656.godineiostaodosvojesmrti1671.godine.Pozavršetku VasilijaOstroškoginastajekult Vrsta KulturnoRistorijskacjelina ratasTurcima,manastirjeobnovljen1881.godinepodnadzoromkraljaNikole,a nastaonaKudimakojasupripisivana 1926. godine obnovljen prema projektu ruskog arhitekte Vladimira Sukurenka, moštimaSvVasilijaOstroškog. Kategorija/znaKaj  nakonpožarakojijeprethodio1923.godine,neoštetivšicrkvuVavedenjaPresvete Umanastirususejošodtog  BogorodiceimoštiSvetogVasilije. vremenaustaliliinarodnisaboriza ManastirskikomplekssastojiseodGornjegiDonjegmanastira. TrojiKindan,Petrovdan,Ilindan, U sklopu Gornjeg manastira nalaze se peIinske crkve asnog Krsta i Vavedenja VelikuGospojinuidanSvetog BogorodiceukojojsenalaziseIivotsamoštimaSvetogVasilijakojijenakon smrti Vasilija. 1671. godine kanonizovan i proglašen za Kudotvorca. Unutrašnjost crkve u XVII vijekuoslikalisuJovaniRadul,poznatizografitogvremena.  U sklopu Donjeg Manastira smještena je crkva Svete Trojice iz XIX vijeka i zgrademanastirskihkonaka.  2 Manastir Ždrebaonik PremapredanjupodignutkaofilijalaManastiraMoraKaneposrednonakon Ucrkvijeod1920.godinepohranjen njegoveizgradnjeuXIIIvijeku.PostojeIacrkvasagraTenaje1818.navidljivim IivotsamoštimaSvArsenija Lokacija  ostacimastarije,sagraTenekrajemXVIilipoKetkomXVIIvijeka.Manastirje srpskog. obnavljan1885.godine.Priprataizvonikdozidanisu1926.god. Vrsta KulturnoRistorijskacjelina ManastirskacrkvaSvArhanTelaMihailajejednobrodna,trotravejna,sa Kategorija/znaKaj  naosomzasvedenimpoluobliKastimsvodomipolukružnomapsidomnaistoKnoj

strani.UzzapadnufasadudograTenepriprate,ukojojjeformiranhor,flankirana jedvoetažnakulaRzvonik. Ikonenazidanojoltarskojpregradisuradslikarskeporodiceinovski.

3 Gradina MartiniIa PredstavljalokalitetodprvorazrednogznaKajazacrnogorskuistorijuikulturu. Rekonstuisanaoltarskapregradaiz Nepominjeseuistorijskimizvorima.SmatrasedajeupitanjuPorfirogenitova predromaniKkogdobaR.jednaod Lokacija  Lontodokla,utvrTenigradukojijeudobaavaroRslovenskenavale(VIRVIIvijek) najraskošnijihnaširokompotezu izmještengradskiživotantiKkeDuklje. Vrsta Arheološkilokalitet jadranskeobale,prezentaranajeu Vjerujesedajegradrazoren997.godine. ZaviKajnommuzejuuDanilovgradu. Kategorija/znaKaj  Gradinajelociranajenapovršiprirodnozarubljenogbrda,uzsamobod

istoKnestraneBjelopavliIkeravniceokodvasatahodaodruševinaantiKke 

119  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Doklee.Prilazlokalitetuvodikrozimanje,izmeTukuIasmještenihnaobodu uzvišenja. LokalitetKiniprostraniplatonepravilnogoblikaokružensubedemivisokioko 6R7metarasatrikapijeišestkulavišihzaoko3metra. Unutarširokoggradskogprostoraizdižesecentralnikomplekszakojisesmatrada predstavljaunutrašnjeutvrTenjekojejeslužiloikaopalata. Desetakmetarasjevernoodkompleksanalazeseostacitrobrodne, troapsidalnebazilika,kojaje,sudeIipremadosadašnjimsaznanjima,adaptacija starije,kasnoantiKkebazilike.  UprostorubazilikeotkrivenjebogatfonddekorativnepreromaniKkekamene plastikekojajeformiralaoltarskupregradu. 4 Crkva Sv. orTa PremapredanjusagraTenajeodmahnakonbitkenaMartiniIima1796. godine.BilajepoprišteotporaprilikompohodaOmerpaše1862.godine,kadajeu Lokacija MiokusoviIi njojstradalo13MartiniIa.Višeputajestradalaiobnavljana. Tojejednobrodna,zasvedenagraTevinasapolukružnomapsidomnaistoKnoji Vrsta Sakralniobjekat jednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi. Kategorija/znaKaj  Ucrkvijeskromanikonostas,radsikarskeporodiceinovski.

5 Adžijin most NalaziserijeciSušici,nastarojtrasikaravanskogputakojijeodSkadrapreko DukljevodiodoNikšiIa.IzuzevzapisakojisvjedoKedapotiKeizperioda Lokacija MiokusoviIi otomanskevladavine,nemapreciznihpodatakaogodininjegovegradnjeioAdžiji pokomejenazvan. Vrsta Infrastrukturniobjekat MostovskukonstrukcijuKinielegantni,utemenublagoprelomljeniluk, Kategorija/znaKaj  izvedendobroobraTenimisloženimtesanicima.



6 Grad Spuž s bedemima PrviistorijskipomenodnosisenaboravakkraljaTvrtka“podSpužemuZeti” 1379.godine Lokacija Spuž SpužjepostaojednoodgraniKnihnaseljaOtomanskogcarstvaudrugojpolovini Vrsta Fortifikacija XVvijeka.NjegovoutvrTivanjeotpoKelojekrajemXVIIvijeka,kadajeSpuž postaoturskouporišteizkojegsukretalipohodinaCrnuGoru. Kategorija/znaKaj  UtvTenjesenalazinalokalitetuGlavnica(165mnadmorskevisine)koje dominirajugoistoKnimdijelomBjelopavlioIkeravnice.

120  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

SmatrasedautvrTenjupredotomanskogperiodapripadajuostaciu centralnomdijelucitadeleadajedanašnjeutvrTenjeskoroupotpunostiiz otomanskogperioda,zajednosazidovimakojimajevezanozapodgraTe.  7 MEMORIJALNI OBJEKTI   R 1. ZajedniKki spomenik izgorelim 24 BjelopavliIima, GornjiMartiniIi 2. SpomenRploKa na mjestu pogibije Boška JankoviIa,Ostrog 3. SpomenRploKa u znak likvidacije KetniKkog rukovodstva Crne Gore, Ostrog 4. Spomenik nadgrobni Jova, Glavica 5. Spomenik poginulim borcima Danilovgrada i BjelopavliIa u NOR 6. Spomenik 13Rtorici poginulih boraca, Viš 7. Spomenik strijeljalim 25Rorici partizana u znak odmazde, ŠarenaploKa 8. Spomenik u Lazinama, Lazine 9. Spomenik odluci o poKetku oružane borbe protiv okupatora u srezu danilovgradskom, GrliI 10. Spomenik na mjestu formiranja partizanskog odreda „Bijeli Pavle“, Dolovi 11. SpomenRploKa, 12. SpomenRploKa, Gostilje 13. SpomenRploKa, OŠ,Orjaluka 14. Spomenik palim borcima u NORRu i nevinim žrtvama fašistiKke i nacistiKke okupacije u II Svjetskom ratu, DonjimanastirOstrog 15. SpomenRploKa , DonjimanastirOstrog 16. SpomenRploKa, (nastijenikodDonjeg manastiraOstrog) 17. Spomenik u znak sjeIanja na strijeljane rodoljube iz toga kraja, BešinUba 18. SpomenRploKa, Zadružnidom,DonjiZagaraK

121  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

19. SpomenRploKa, ManastirŽdrebaonik 20. SpomenRploKa , ZadružnidomJelenak 21. SpomenRploKa, GornjimanastirOstrog 22. SpomenRploKa, OŠ„MilisavKoljenšiI“,Slap 23. Spomenik u znak sjeIanja na pregovore 26. oktobra 1941. o napuštanju italijanskih snaga iz Crne Gore, DonjiMartiniIi 24. SpomenRploKa (zgradi Osnovne škole Spuž) 25. SpomenRploKa (Zadružni dom Spuž) 26. Stara košIela, Orjaluka 27. SpomenRploKa u mjestu gdje je 18 jula 1941 likvidiran italijanski garnizon, Bralenovica  EVIDENTIRANA DOBRA ZA KOJE SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. CrkvaBlagovještenja useluGlizica,MartiniIi, 22. Hotel Danilovgrad 2. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila naNožici 23. IstorijskojezgroDanilovgrad  3. CrkvaSv.Bogorodice Zuri 24. Ivanovakula navrhuMalogGarKa,GornjiZagaraK 4. CrkvaSv.orTa seloSretnja 25. KulaMilatoviIa uDaboviIima 5. CrkvaSv.JovanaKrstitelja ZagaraK 26. LokalietLjubiKiIagomila,  6. CrkvaSv.Nikole OrjaLuka 27. LokalietSrebrnagomila, Brzo 7. CrkvaSv.PetraCetinjskog Spuž 28. LokalitetBabinajama ,BareŠumanoviIa, 8. CrkvaSv.PetraiPavla BandiIi 29. LokalitetBandiIisatumulom, seloBandiIi 9. CrkvaSv.Save Frutak 30. LokalitetBistijernasatumulima, GornjiFrutak 10. CrkvaSv.Simeona DonjiZagaraK 31. LokalitetBjelovaglavica, Jelenak 11. CrkvaSv.VraKa  32. LokalitetCrkvina, GornjiMartiniIi 12. Crkvasv.GospoTe GornjiRsojeviIi 33. LokalitetDolovi, DonjiRsojeviIi 13. Crkvasv.Nikole Jelenak 34. LokalitetDonjiFrutak, Frutak 14. Crkvasv.Nikole PodvrIe 35. LokaliteteTezi seloeTezi 15. Crkvasv.Nikole Povrpoljina,DonjiZagaraK 36. Lokalitetevižacrkva, Vuksanovogumno,Gradina 16. Crkvasv.Nikole Poda 37. LokaliteturiKkoviIi, GornjiZagaraK 17. Crkvasv.Nikole Poda 38. LokalitetGlavica Brijestovo, 18. Crkvasv.Petke BareŠumanoviIa 39. LokalitetGlavicasasteIcima, DonjiFrutak 19. Crkvasv.Spasa ViniIi 40. LokalitetGlavicauporticrkvesv.Save DonjiFrutak 20. Devettumula uGornjemFrutku,Frutak (sv.Spasa), 21. Devettumula, Frutak 41. LokalitetGomilaDoljana, BandiIi

122  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  42. LokalitetGomilakodgrobovlja, Jabuka 71. LokalitetPopoviIi Slatina 43. LokalitetGomile, ViniIi 72. LokalitetPreobraženje GostiljeBrajoviIko 44. LokalitetGradacJovanoviIasa GornjiRsojeviIi, 73. LokalitetPrgomet Jelanak ostacimacrkvesv.orTa 74. LokalitetRaskršIe DonjiFrutak 45. LokalitetGraovište ViniIi 75. Lokalitet KrivaPloKa 46. LokalitetGrobnice Plana 76. LokalitetRudineR BurovaGlava,KrivaPloKa 47. LokalitetGumno StanjeviIaRupe,Gradina 77. LokalitetRudineR Zabjelašdo,KrivaPloKa 48. LokalitetizvorišteVrba ,Brijestovo, 78. LokalitetRudinekodJasenovca KrivaPloKa 49. Lokalitet ,GornjiRsojeviIi/JovanoviIi, 79. LokalitetSaTevacsaostacima BandiIi 50. LokalitetKatunina Jabuke bedema, 51. LokalitetKomarda Brijestovo 80. LokalitetSaTevacsatumulom, BandiIi 52. LokalitetKonopište–Podmakljinje OrjaLuka 81. LokalitetSjenokosR Doljani,BandiIi 53. LokalitetKonjovašuma Jabuke 82. LokalitetŠipkovaglavica, Gradina 54. LokalitetKoravac Jabuke 83. LokalitetVeljaGomila, ViniIi 55. LokalitetKosovaGomila ViniIi 84. LokalitetViniIi ,seloViniIi 56. LokalitetKrivjaKa ViniIi 85. LokalitetViniIisakamenimtumulom ,ViniIi 57. LokalitetKrst ViniIi 86. LokalitetViniIisaostacimakuIe ViniIi 58. LokalitetKrstKujavski Kujava 87. LokalitetZaglavica, BareŠumanovioIa 59. LokalitetKukaviKinagomila Plana 88. LokalitetZavala ,GornjiRsojeviIi, 60. LokalitetKulinaPiperska StanjeviIaRupe,Gradina 89. Lokalitetzemljanegomile, Jabuke 61. Lokalitet OrjaLuka 90. LokalitetZmijinjekopito, GrliI 62. LokalitetLeIevišteRMalaGomila ,ViniIi, 91. ObalaZete, Spuž 63. LokalitetLuke Jelenak 92. OstacimostanaZeti Spuž 64. LokalitetLukoviIi eTezi 93. TumuliuKujavi, seloKujava 65. LokalitetMilinagomila Jelenak 94. TurskimostnapotokuVranjak, Jelenak 66. LokalitetPetrovaK seloPetrovaK 95. Veljaimalagomila,Plana  67. LokalitetPlanaRsrednjevjekovniput Plana 96. ZgradabivšegdvorcakraljaNikole RsojeviIi 68. LokalitetPodBjelovu Jelenak PetroviIa 69. LokalitetPodkuk ViniIi 97. Zorskacrkva, seloGrbe 70. LokalitetPodkuk, BandiIi



123  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA NIKŠI

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Crvena Stijena PeIinaotkrivena1954.Godinesmatrasenalazištemsanajdebljimkulturnim  slojem(odmusterijenadobronzanogdoba),najbogatijomstratigrafskom Lokacija NikšiI raslojenošIunaBalkanuiizuzetnooKuvanimostacimamaterijalnekulture,koji Vrsta Arheološkilokalitet pružajuuvidurazvojpaleolitskihkulture.Predstavljalokalitetsakulturamasrednjeg imlaTegpaleolita,mezolita,starijegisrednjegneolitairanogbronzanogdoba. Kategorija/znaKaj nacionalni Najstarijikameniartefaktisustarioko180.000godina,analaziopostojanju  praKovjekapreko100.000godina.Rezultatiistraživanjapokazalisupostojanje31 kulturnogsloja. 2 Crkva Sv.Apostola Petra i Pavla SagraTenanastarojnekropolisteIakaodkojihsunekiugraTeniuzidovecrkve.  PravougaonagraTevinisapolukružnomapsidomnaistokuispratnomkulomR Lokacija NikšiI zvonikomnazapadnojstrani. Vrsta Sakralniobjekat IstoKnapolovinasaapsidomsaoKuvanimostacimaživopisanijestarijaodXVIIvijeka. Dogradnjasazapadnestraneje,najvjerovatnije,izvršenauprvojpoloviniXVIIIvijeka Period nastanka XVIIvijek kadasuproširenisviprozorinacrkviiuokvirenifinoklesanimkamenimgredama. KulaRzvoniksapiramidalnimkrovnimzavršetkomsagraTenajeposlijeosloboTenja Kategorija/znaKaj nacionalni NikšiIaodTurakakrajemXIXvijeka

3 Dvorski kompleks Kralja Nikole DvorskikomplekskraljaNikoleKinezgradedvorailjetnjikovcasagraTenogu ZaviKajnimuzej perioduod1878–1890.godine.ReprezentativnagraTevinapodignutazapotrebe Lokacija NikšiI crnogorskogdvorazavršenajeuavgustu1900.godine. Vrsta Profaniobjekat, DvorackojegkarakterišerenesansnistilprojektovaojedrJosipSlade.Služioje kaoljetnjarezidencijacrnogorskomvladaru.PoslijePrvogsvjetskogrataunjemuje Kategorija/znaKaj nacionalni bilaosnovnaškola,zatimgimnazija,svedo1957.godine.DanasseuDvorcunalazi ZaviKajnimuzej,Gradskabiblioteka,GalerijaiArhiv,ZaviKajnimuzej.

124  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

4 Ljetnjikovac knjaza Nikole LjetnjikovacknjazaNikolesagraTenje1876R1878.godineubliziniSabornecrkveu  NikšiIu,asazgradomDvorcakraljaNikole.Služiojekaoljetnjarezidencija Lokacija NikšiI crnogorskomvladaruizarazgovoresacrnogorskimglavarimaopolitiKkimpitanjima Vrsta Profaniobjekat, užegiliširegznaKaja. TakvufunkcijuLjetnjikovacjeimaosvedo1900.godine,Iizgradnjenovogdvor–. Kategorija/znaKaj nacionalni Zgradasesastojiodpodruma,prizemljaisprata,agraTenajeodpoluobraTenog kamenasadersovanimfugama.UneposrednojblizininalazeseiprateIiobjekti: zgradazaperjanike–pratnjuikonjušnica

5 Saborna crkva Sv.Vasilija Ostroškog DjelojeruskogarhitekteMihailaTimofeeviKaPreobraženskog.Ovajmonumentalni  spomenikpodignutjeuslavupoginulihcrnogorskihihercegovaKkihjunakau Lokacija NikšiI ratovimaod1875.R1880.godine.PredradovisupoKeli1886.godine.Komisijakojusu Vrsta Sakralniobjekat predvodilivojvodaŠakoPetroviIiinženjerdr.JosipSlade,izabralisuzamjesto izgradnjecrkvePetrovuglavicu. Period nastanka XIXvijek KamentemeljaczaSabornucrkvupostavljenje17.jula1895.G,azavršenaje28.8. 1900.godine. Kategorija/znaKaj nacionalni IzmeTudvaratanazvonikujepostavljenvelikisat,preKnika2,36m.

6 Džamija JedinispomenikislamskearhitektureizotomanskogperiodaPodigaojeHadži  IsmailLekiI,1804.godine. Lokacija NikšiI UzjednosravnipravougaoniprostoruzkoojijetipiKnimunare,naproKeljuje Vrsta Sakralniobjekat, naknadnodograTendrvenizatvorenitrijem.UograTenomdvorištunalazesegrobovi nikšiIkihmuslimana,boracaizIIsvj.rata. Kategorija/znaKaj lokalni

7 Gradski bedemi – ostaci Onogošta Onogošt(Sanderua,Anderva,Nagoste,Anagastum,Onogošt,NikšiI,jenaselje,  dvorinazivzažupukojeprethodinastankuNikšiIa.NazivOnogoštdolaziizvezasa Lokacija NikšiI Gotimaupredslovenskomvremenu.Osnivanjegradasevezujezapostojanjerimskog Vrsta Fortifikacija kastrumasrušenoguinvazijivarvara. FortifikacionikompleksKinilisuDonjigradsapetkulaiGornjigradnastijenisa Kategorija/znaKaj nacionalni šestkula.    

125  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  8 Carev most Carev mostseubrajaunajljepšeobjekteovevrsteuCrnojGori.IzgraTenje1896.  godine,aponekimpodacimakaogodinanjegoveizgradnjenavodise1894.godine. Lokacija NikšiI Planzagradnjumosta,ponaloguknjazaNikole,izradiojedr.JosipSlade.GraTenje Vrsta Sakralniobjekat, uzpomoIruskogcaraAleksandraIIIpokomejemostidobioime. CarevmostjenajveIigraTevinskipoduhvatonogvremena.Gradilisubrojnizidari Kategorija/znaKaj nacionalni ikamenoresciizBokeiKitaveCrneGore,podnadzoromMilošaLepetiIa. Prema SladeovomprojektuizgraTenjeodtesanogkamenana18svodovimamostdužine 269m,nasredinivisokpreko13m. 9 Kula LekoviIa PodiglajebegovskaporodicaLekoviIauXVIIvijeku.  TojespratnakamenagraTevinasazasvedenimprostoromuprizemljustambenim Lokacija KoKani naspratu.Zidanajedobrotesanimisloženimkamenimblokovima. Vrsta Profaniobjekat

Kategorija/znaKaj lokalni

10 Kula u starom selu Kulu“Volticu”jegradioknjazDanilood1853.do1855.godinenablagom  uzvišenjuuStaromseluuŽupiNikšiIkojkojajetadabilapodotomanskomvlašIu. Lokacija ŽupaNikšiIka NakonosloboTenjaNikšiIa,VolticajeizgubilastrateškiznaKajikraljNikoladodijelioje Vrsta Fortifikacija GrujiciStojanoviIuzazaslugeuoslobodilaKkimratovima.Odtadado1960.godine imalajestambenunamjenu. Kategorija/znaKaj lokalni Tojespratniobjekatpravougaoneformesadvijemasivnekružnekulena naspramimuglovima. 11 Manastir Kosijerevo SmatrasedajepodignutuprvojpoloviniXIVvijeka. Turcisugaporušili  1807.godineaobnoviogajeDionisijeDobriIevac1817. godine.Dislociranje Lokacija PetroviIi 1966.godinesaprvobitnepozicijezbogizgradnjeakumulacionogjezera. Vrsta Sakralniobjekat ManastirskacrkvaposveIenaRoTenjuBogorodicejeKetvorotravejnacrkvatrolisne osnovesakupolomnadcentralnimtravejemIdrugomnadkulomzvonianad Kategorija/znaKaj lokalni zapadnimtravejem.

12 Manastir Župa ManastirKinecrkvaSv.Lukeizgradekonaka.  NatemeljimacrkveizdobaCrnojeviIaXVvijek,uXIXvijekukraljNikolasagradio Lokacija Župa jecrkvuzadušustricuDanilu. Vrsta Sakralnikompleks Crkvajenaglašenovisoka,jednobrodnakupolnagraTevinasavisokim transeptomkojiformirajudvijeplitkeboKnepijevnice.

126  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Kategorija/znaKaj lokalni Ucrkvijeraskošanikonostasiz1881.godine.

13 Most na Moštanici Sigurnihistorijskihpodatakaodobunjegovegradnjenema,alimnoginauKnici  smatrajudajedjelorimskemostogradnjetedapotiKejošizIIIvijeka.Uprilogtome Lokacija Moštanica dajeovdjezavrijemeRimljanapostojaomostsunalazirimskognovcaitragovi Vrsta Inžinjerskaarhitektura naseljaiztogperioda.Upopravkamauvrijemeosmanskevlastiudonjezone ugraTenisusteIcisaobližnjenekropolealijezadržantipiKnorimskiarhitektonski Kategorija/znaKaj lokalni sklop.NakonrušenjauIIsvjetskomraturekonstruisanje1957.godine. Mostdužine22m,ima6luKnozasvedenihokanarasponaoko5,5metara,a izmeTunjihsuzasvedeni“štedni”otvori. 14 Ostaci nekopole steIaka UporticrkvesvArhanTelaMihailanalazisereprezentativnaskupinasteIaka.  SteIcisauklesanimnatpisomugraTenisuuzidovepostojeIecrkve. Lokacija Prigradina,kodVelimlja

Vrsta Arheološkilokalitet

Kategorija/znaKaj lokalni

15 Ostaci nekropole steIaka NedalekoodVidrovana,ubliziniosnovneškolenalazisenekropolasa56steIaka  odkojih14imaklesaneukrase. Lokacija ŠipaKno  Vrsta Arheološkilokalitet 

Kategorija/znaKaj lokalni

16 Ruševine kastela – Salthua NeistraženlokalitetpoznatunaucipodvanatpisaizIvijeka.Smatrasedaje  Saltuabilasatelitskikastel“respublicaeDocletum”kakavsuRimljanipodizalioko Lokacija Vliusi,RijeKani gradovakojisubilicentarprovincijailioblasti. Vrsta Fortifikacija

Kategorija/znaKaj lokalni

17 Crkva Sv.ArhanTela Mihaila Premafreskonatpisuiznadvratacrkvaježivopisana1602.g.ZaslugomIvana  PetroviIaBanjaninaInjegovemajkeMargiteisinova. Lokacija Stražica,PetroviIi

127  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Vrsta Sakralniobjekat Crkvajemala,rustiKnajednobrodnagraTevina,sapolukružnomapsidom,bez zvonika. Kategorija/znaKaj lokalni Nastarojoltarskojpregradiikonasv.Jovana,radjeradioniceDimitrijeviIaR

RafailoviIa. 18 Crkva Sv.orTa PremanarodnompredanjupodiglojebratstvoTrebješana1741.godine.Višeputa  jerušena.Obnovuiz1905.godinepomoglajeknjeginjaMilena. Lokacija Trebjesa TojejednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidomijednodjelnimzvonikomna Vrsta Sakralniobjekat preslicu. Freskodekoracijajesasvimuništena. Kategorija/znaKaj lokalni

19 Crkva Sv.Jovana Krstitelja PremanatpisuulunetinadulazomsagradilojebratstvoKomneniI1510.godinei  obnovilo1896.godine. Lokacija Tupan TojerustiKnajednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidomikasnije Vrsta Sakralniobjekat dozidanimjednodjelnimzvonikomnapreslicu.BilajepokrivenakamenimploKama.

Kategorija/znaKaj lokalni

20 Crkva Sv.Jovana PremanarodnompredanjusagradiojeknezGrbaKCvjetkoviIsaocemvojvodom  Cvjetkom(XVRXVIvijek).Premanatpisuuklesanomnajužnomdovratnikuobnovljena Lokacija Drijenak,PetroviIi je1830.godine. Vrsta Sakralniobjekat TojejednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidomIkasnijedozidanim jednodjelnimzvonikomnapreslicu. Kategorija/znaKaj lokalni UpoducrkvesutrinadgrobneploKesaIirilskimzapisimakojigovoredasutu sahranjeninjeniktitori. UtemeljnojzoniuzidanisusteIcikojihimaiucrkvenojporti. 21 Crkva Sv.Jovana OvremenupodizanjacrkvesvjedoKiploKasauklesanimnatpisomkojinavodidaje  “hramsaKinjen1500.g.obnovljen1907.g.odstranebratstvaMiljsniIs” Lokacija Klenje, JednobrodnagraTevinazasvedenapoluobliKastimsvodom,sapolukružnom Vrsta Sakralniobjekat apsidomnaistoKnojijednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi..U temeljnojzoniuzidanisuornamentisanisteIci. Kategorija/znaKaj lokalni Ucrvenojportijeaktivnogrobljesareprezentativnimprimjerimaornamentisanih grobnica–sarkofagaizXIXvijeka.

128  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  22 Crkva Sv.Nikole NemapisanihpodatakaovrmenugradnjealisenaosnovuoKuvanogživopisau  oltarukojisepripisujemajstoruRadulumožedatovatiudrugupolovinuXVIIvijeka. Lokacija Drenoštica Uobnovi1911.godinenaosjeproduženzajošjedantravej. Vrsta Sakralniobjekat JednobrodnaKetvorotravejnagraTevinazasvedenapoluobliKastimsvodom,sa polukružnomapsidomnaistoKnoji,kasnijedozidanim,jednodjelnimzvonikomna Kategorija/znaKaj lokalni preslicunazapadnojfasadi.

23 Crkva Sv.Nikole PremasaKuvanomugovoruizmeTudubrovaKkihmajstoraImonahaLavrentija  sagraTenaje1499R1502.godine.Obnovljenaje1879.godinekadajeprezidana Lokacija Grahovo zzapadnafasadaIprošireniprozorskiotvori. Vrsta Sakralniobjekat JednobrodnatrotravejnagraTevinazasvedenapoluobliKastimsvodom,sa polukružnomapsidomnaistoKnojijednodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnoj Kategorija/znaKaj lokalni fasadi. ŽivopisanapoKetkomXVIvijeka. IkonostasspoKetkaXXvijekaradradVasaVujiKiIasaDolova. UportisuostacisrednjevjekovnenekropolesteIakaIreprezentativniprimjeri grobnicaRklesanihsarkofagaizXIXvijeka. 24 Crkva Sv.Spasa Grobljanska,jednobrodna,petotravejnagraTevinazasvedenapoluobliKastim  svodom,sapolukružnomapsidomijednodjelnimzvonikomnapreslicu.Živopiskoji Lokacija DragovoljiIi sepripisujepopuStrahinjiizBudimlja(1548R1632.g)javljasesamoustarijem, istoKnomdijelu,dokjezapadnitravejkasnijedograTen. Vrsta Sakralniobjekat

Kategorija/znaKaj lokalni  25 Crkva Sv.Spasa Podignutaje1864.guKastvelikebitkeuGrahovcu1858.g.ponaredbikralja  NikolenasimboliKannaKin,jerje,kaoibitkanaGrahovcu,njenagradnjapoKelau Lokacija  utorak,azavršenauKetvrtak,naSpasovdan.Njenitemeljisuiskopaninamjestugdje senalaziošatorHuseinpaše,komandantaturskevojske. Vrsta Sakralniobjekat Crkvajemalihdimenzija,jednobrodneosnovesapolukružnomapsidomi Kategorija/znaKaj lokalni jednnodjelnimzvonikom.NacrkvijepostavljenaspomenploKa,prilikomproslave

stogodišnjicebitke,sanatpisom:Spomenikjevašegjunaštva,CrnaGorainjena sloboda. IkonostasjeradioVasoKrstovVujiKiI1907.g.iMarko.VujoviIsaCetinja

129  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  TvrTava KlaKina NalazisenamalomotokuusredjezeraSlano.  SagradilisugaNikšiIkimuslimani20RihgodinaXVIIIvjieka. Lokacija JezeroSlano

Vrsta Fortifikacija

Kategorija/znaKaj lokalni

Duga, klanac sa utvrTenjem KlanacDugaprostireseudužini4R5kmnanadmorskojvisiniododoko1500m.  ProstorbranetrikuleRPresjeka,NozdraiSmederevo.ImaojeznaKaju Lokacija PlaninaGolija,NikšiI oslobodilaKkimborbamaCrnogoracasaOtomanimauXVIIIIXIXvijeku. Vrsta Memorijalni

Kategorija/znaKaj lokalnii

1. KrstkameniDedaVukoviIa Javorak  2. SpomenRploKaumjestuborbeod1.V1941 Grahovo 3. SpomenRploKanamjestugdjejeSava  KovaKeviItopomtukaoneprijatelja BogetiIi 4. SpomenikPješivcimapalimuNOPU OzriniIi 5. SpomenRploKaOzriniIimapalimuNOBRu Vidrovan 6. SpomenRploKaVidrovKanimapalimuNOBRu Trubjela 7. KuIagdjejebilosjedištenikšiIkogNOPRa Vilusi 8. SpomenRploKapalimborcima Grahovo 9. SpomenRploKanamjestuSavinepobjedeiz  1941. BogetiIi 10. GrobnicaserdaraŠIepanainarodnogheroja  LazaraRadojeviIa Mrkošnica 11. BistaSaviKovaKeviIu Rubež 12. BistaRadojaDakiIa  13. PeIinaJakovaDakoviIa Trebjesa 14. SpomenikpalimborcimaNOPRasapodruKja  PješivacauDrugomsvjetskomratu Krstac,Golija 15. SpomenRploKapalimborcimauDomuSSRN Uzdomir 16. SpomenRploKapalimborcimauDomuSSRN  17. SpomenRploKanazgradigdjejeizašaoprvi  broj‘Pobjede’ 

130  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

18. SpomenRploKapalimborcima Krnovo 19. SpomenRploKastrijeljanimborcimai  rodoljubimatokom1942.godine  20. SpomenikuznaksjeIanjanapaleborcei  žrtvefašistiKkogterora RiTani 21. SpomenRploKa BegovaKorita, 22. SpomenRploKadogaTajuukojemjeuništen  KetniKkigvozdenipuk Grahovo 23. SpomenRploKaorazradiodlukeCK.KPJo  organizovanjuustankaprotivfašistiKkog  okupatora Grahovo 24. SpomenRploKauGimnaziji Grahovo 25. SpomenRploKanamjestudogovorazaborbu Vranduk,Velimlje 26. SpomenRploKapoginulimodbombardovanja  27. SpomenikJovanuKovaKeviIu  28. SpomenRploKauškoligdjejeutokuNOBRa  bilabolnica PetroviIi,Velimlje 29. SpomenRpiramidanabitkuiz1941godine  30. Spomenikpalimborcimaižrtvamafašizmasa  podruKjaBanjanaiOputneRudine  31. SpomenRploKapalimborcimaBanjskoR  vuKedolskogbataljona Velimlje 32. SpomenikjunacimaizVuKeldolskebitke Velimlje 33. SpomenRploKanaBudoškojPeIiniukojojsu  izginulipozadinci VuKjido 34. SpomeniknarodnomherojuLjubuupiIu ŠipaKno 35. SpomenRploKa DragovoljiIi 36. SpomenRploKa Lukovo 37. SpomenRploKa Zahumlje 38. SpomenRploKa Straševina 39. SpomenRploKa Bratogošt 40. SpomenRploKa KablenaGlava 41. SpomenRploKa Vidrovan 42. SpomenRploKa Vidrovan 43. Spomenik Pandurica 44. SpomenRploKa VraIenoviIi

131  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

45. SpomenRploKa Orah 46. SpomenRploKa Straševina 47. SpomenRploKa DuboKke 48. SpomenRploKa Velimlje 49. SpomenRploKa RijeKani 50. SpomenRploKa RistaVlaka 51. SpomenRploKaubistvušpijunaKošaka Grkinja 52. SpomenRploKa Ivanje 53. SpomenRploKa apa 54. SpomenRploKa RiiDo 55. SpomenRploKa OraniDo 56. SpomenRploKa Stuba 57. SpomenRploKa Trubjela 58. SpomenRploKa MiloKani 59. SpomenRploKa BogmiloviIi 60. SpomenRploKa Borak 61. SpomenRploKa ŠipaKno 62. SpomenRploKa Srijede 63. SpomenRploKa GolijaRKrstac 64. SpomenRploKa Željevdo 65. SpomenRploKa Strekanica 66. SpomenRploKa Golija,ŠtukinaGlavica 67. SpomenRploKa Moštanica 68. SpomenRploKa ZgradazatvorauNikšiIu 69. SpomenRploKa Vidrovan 70. SpomenRploKa Smederevo(Srijede) 71. SpomenRploKa Javorovdo 72. SpomenRploKa Bršno 73. SpomenRploKa Grahovo 74. SpomenRploKa KaraTorTevA26 75. SpomenRploKa GraKanica 76. SpomenRploKa Trubjela LujuDaviKu Plana 77. SpomenRploKa ZgradabolniceuNikšiIu 78. SpomenRploKa Vrbica 79. SpomenRploKa TrepKa

132  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

80. SpomenRploKa(zgradabolnice) Zakraja 81. SpomenRploKa TrgSlobode 82. SpomenRploKa Zgradabroj30uuliciNoviceCeroviIa 83. SpomenRploKa Gradac 84. SpomenRploKanakuIibr5 Orah 85. SpomenRploKa GornjePolje 86. SpomenRploKa Krst,Pješivci 87. SpomenRploKa VraIenoviIi 88. SpomenRploKa Velimlje 89. SpomenRploKa BogetiIi 90. SpomenRploKa Trubjela 91. SpomenRploKa Krnovo 92. SpomenRploKa kuIaTomaševiIa 93. SpomenRploKa StadionuNikšiIu 94. SpomenRploKa KoKane 95. SpomenRploKaTejebilosjedišteAFŽRa KoKane 96. SpomenRploKa OsjeKanica 97. SpomenRploKa Vilusi 98. SpomenRploKa Župa 99. SpomenRploKa Mioljepolje,Župa 100. SpomenRploKa Lukovo 101. SpomenRploKa Žirovnica 102. SpomenRploKa Vidrovan 103. SpomenRploKa CrniKuk 104. SpomenRploKa Župa 105. SpomenRploKa Macavare 106. SpomeniksatrispomenploKe Tupan 107. SpomenRploKa Klenak 108. SpomenRploKa PetroviIi 109. SpomenRploKa BroIanac 110. SpomenRploKa Granice 111. SpomenRploKa TrepKa 112. SpomenRploKa 113. SpomenRploKa 114.SpomenRploKa

133  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  EVIDENTIRANA DOBRA ZA KOJE SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. Arheološkilokalitet–Donjigrad. IspodgradskihbedemaOnogošt, 31. Groblje naGrahovcu 2. Bezimenapotkapina ,MiloviIi, 32. GrobljesasteIcima, Štedim 3. BorjaninaRBerenguzinapeIina ,MiljaniIi, 33. Gusarevagomila, KoKane 4. CmilovapeIina ,ŽeljevDo, 34. HadžiIsmailovmost  5. Crkva uŠtedimu 35. IlirskatvrTavaipeIinanaKašljevcu lokalitetKovaKina,Grahovo 6. CrkvasvorTa BogetiIi 36. Ilirskitumuli napodruKjuBanjana 7. CrkvaSv.orTaRurTevskacrkva(Crkva Grahovo 37. JakšiIapeIinaRRukovaKkapeIina  KovaKeviIa)sanadgrobnimspomenicima 38. JamaCuljuša, MiloviIi (spomenikSerdaruPajuJezdovu 39. JokinapeIina, imanjeKovaKeviIa KovaKeviIu,spomenikruskomljekaru 40. KamenikrstRsteIak, Vir PetruVasilijevomPalisadovuispomenik 41. Kamenitumul, KruševaKkaglavica,Glibavac poginulimPetroviIima) 42. KoKanskacrkvaitumuliporednje, KoKane 8. CrkvaSv.Luke DragovoljiIi 43. KrstuPerajDolu  9. CrkvaSv.Nikole Vidrovan 44. KuIaBožaPetroviIa Brezovica 10. CrkvaSv.Nikole Banjani 45. KuIaDobriloviIa uNikšiIu 11. CrkvaSv.Save PoKivala 46. KulaakoviIa, Grahovo 12. Crkvasv.Jovana PetroviIi 47. KulaKujaKiIa Nudol 13. Crkvasv.Vavedenja DragovoljiIi 48. LazovapeIina, BaIoviIi,Klenak 14. etiritumulanaimanjuLuKiIa Banjani 49. LokalitetArboretumRmiljokazi, Grahovo 15. Devettumula, Dubrava,Glibavac 50. LokalitetBogomolja, Salthua,RijeKani 16. Domkulture  51. LokalitetBojinaGomila, Zagora 17. Domkulture, NikšiI 52. LokalitetCrkvina, Zaslap 18. DruliIapeIine, imanjeKoprivica 53. LokalitetGrKkogroblje VraIenoviIi 19. Dvamiljokaza, Drpe 54. LokalitetGrKkogropblje Zaslap 20. Dvaogromnatumula, GornjaTrepKa 55. LokalitetKamenikrst Zaslap 21. aKkapeIina, RiTani 56. LokalitetKoprivice Dolovi 22. urTevskacrkva Grahovu 57. LokalitetManastir VodniDo,GornjaTrepKa 23. GlobušnicaR TurKinovagreda 58. LokalitetpodBrankovicomsanadgr. Grahovo 24. GomileR Proplanci,Rastovac Spom.iz1792.godine 25. Gradina uBrezoviku 59. LokalitetPodLokvice Koprivice 26. Gradina iznadstarepruge,DonjaTrepKa 60. LokalitetRazvalineRSnježice,tumuli Zebljak 27. Gradina, Rastovac 61. LokalitetRazvršje Zavrh 28. GrKkogroblje, GornjeCrkvice 62. LokalitetStoci, Zaslap 29. GrKkogroblje, Vidov,Rastovac 63. ManinapeIina, Polje 30. GrKkogroblje, Jasenovopolje 64. MisijevaljutRpeIina, JasenovoPolje

134  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  65. MlinskapeIina,naizvoruZete,Vir  100. PotopljenacrkvaisteIci, Slanojezero,Kuside 66. MostnaDukluRHadžiIsmailovmostna NikšiI 101. RiTanskapeIina, Perajdo ušIuBistriceuZetu 102. Rimskibunar RijeKani 67. MotelJastreb  103. SedamtumulanalokalitetuKnežDo, PoKekoviIi 68. Mramorci, Štedim 104. SelinapeIina, brdoTisovac 69. NaseljeGrahovo  105. Seoskogroblje, GornjaVrbica 70. Nekropolapodhumkama, GornjaVrbica 106. Seoskogroblje, Pilatovci 71. Nekropolapodhumkama, Grahovo 107. SpomenparkUstankaiRevolucije Grahovo 72. Nekropolapodhumkama, Podvrš 108. Sremslovagomila, PetroviIi 73. Nekropolapodhumkama, VraIenoviIi 109. SrijenslepeIine,PetroviIi, Stajkovagomila 74. NekropolapodsteIcima VidneRPoKekoviIi 110. SteIakKamenikrst, Rastovac 75. Nekropolapodtumulima, PetroviIi 111. SteIaknaseoskomgroblju, Nudo 76. Nekropolapodtumulima, Zaslap 112. SteIakuBarama uzputRispredkuIeDraškoviIa, 77. NekropolasteIaka Moštanica Grahovo 78. NekropolasteIaka Gradac 113. SteIakRKadijinaploKa(Kulina), Zaslap 79. NekropolasteIaka Vilusi 114. SteIcikodškole ŠipaKno 80. NekropolasteIaka, Moštanica 115. SteIciporedcrkvesv.orTe, VraIenoviIi 81. Nekropolepodhumkama, Štrpce 116. SteIciuSpiliGrahovskoj  82. Nekropolepodtumulima, VraIenoviIi 117. Šipovagomila, PetroviIi 83. NikšinaploKanaDublju(steIak) Zagrad 118. ŠtedimskapeIina, Štedim 84. PeIinaBeIiruša  119. TumulkodkuIeBaIoviIa, Podine,GornjiBroIanac 85. PeIinaBeladolina, BroIanaINikšiIki 120. TumulkodkuIeLuKiIa, GornjiBroIanac 86. PeIina, Grahovo 121. Tumulkodvojnogvodovoda,  87. PeIinaNikKeviIa, OpaKica 122. TumulnaKosmatojGlavici, PetroviIi 88. PeIinaPeroviIa, naizlazutunelaNKRPG 123. TumulnaMalojgradini, DonjaTrepKa 89. PeIinaPrigraTe, Klenak,Banjani 124. Tumulnaputu, Pilatovci 90. PeIinaSirbaba, DonjaTrepKa 125. TumulnaRupama, Glibavac 91. PeIinaŠabanovaKa, potezLukovoRIvanje 126. TumulnaVelikojGradini, DonjaTrepKa 92. PeIinauTrebjesi  127. TumulsasteIcima, Bajovatorina,GornjiBroIanac 93. PeIinauŽirovnici, brdoŽirovnica 128. TumulsasteIcima, RijeKani 94. PeIinaVergašuša, BaIoviIi,Klenak 129. TumulŠumataGlavica, Vilusi 95. PeIineRašulja  130. TumulVidne, PoKekoviIi 96. PelinapeIina, PeroviIi,Pelinobrdo 131. Tumul,Leskovac  97. PerovapeIina, Zanugline,Crnikuk,Banjani 132. TumuliispodVelikegradine, DonjaTrepKa 98. PettumulauVilinompolju, GornjiBroIanac 133. TumuliiznadselaRijeKani  99. Poklonacsadvatumula, Stuba 134. TumulijužnoodmanastiraKosijerevo, DonjeSelo,PetroviIi

135  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  135. Tumulinavisoravni GornjaTrepKa 154. KovaKeviIanagrobljucrkvesv.Vasilija 136. TumulinaVuKkovini, Vilusi OstroškoguSpilu 137. TumuliokolokalitetaCrkva, GornjaTrepKa 155. SpomenobilježjebolniciCrvenogkrsta Brankovica 138. TumulisasteIcimakodcrkve, GornjiBroIanac 156. SpomenikharambašiiperjanikuRistu Grahovo 139. TumuliStaraTlaKina, ŠipaKno ManojloviIuispredNikoljskecrkve 140. TumuliuGornjemBroIancu Klenak 157. SpomenikJovanaMilutinovaKovaKeviIa podBrankovicom 141. Tumuli,GlušKevine,  iz1792.godine 142. Tumuli,Vidrovan   143. Tupanjskogroblje, GornjiBroIanac 158. Azane–ostacicrkve nagrobljuselaAzane 144. TvrTavaTrebjesa  159. Džamija uPetnjici 145. Uništenitumulsacistom, centarPetroviIa 160. GornjaVrbicaRsluKajninalazi,u  146. VasiliKkapeIina, VasiliKkaglavica petnjiKkomregionu 147. VeljapeIina,ukamenolomu Stuba,lokacijaGolaglava 161. GradinaGodoKelje, iznadselaGodoKelje 148. VilinapeIina,  162. GradinaRTucanje, seloTucanjeiznadŠabotiIa 149. VodnapeIina, RiTani 163. PeIinaGraduRadmanskojklisuri  150. VolatukuIiJanjuševiIa, Rastovac 164. PraistorijskilokalitetTorine Radmanci 151. VrbiKkapeIina, Presjeka   152. ZvonoviIapeIina, Velimlje,potezZaljuta  153. NadgrobnispomenicikomandiraNikole Grahovo AndrijanaiSavaNikolina

136  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA PODGORICA

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Duklja / Doclea NajznaKajnijiostaciurbanogcentraizperiodarimskedominacijenastaouI NaTentativnojlisti vijeku.DukljajedobilaimepoilirskomplemenuDokleatikojiseseprviput Lokacija Podgorica PodgoriKkaKaša pominjuudjeluPlinijaStarijeg. Vrsta Arheološkilokalitet Grad je dobio status opštine tokom I vijeka, u vrijeme dinastije Flavijevaca, najvjerovatnije u doba Vespazijana. Velika razaranja pretrpio je u zemljotresu Kategorija/znaKaj nacionalni 518. godine, a ubrzo i u napadu Avara. Nastavlja da a funkcioniše kao znaajna naseobina do sedmog vijeka, pošto je postojala biskupija Duklje sve do 602. godine naše ere.PremamišljenjuveIinenauKnikaprestalajeda“živi”u vrijemedoseljavanjaSlovenakrajemVIipoKetkomVIIvijeka. Dukljajelociranauneposrednojbliziniglavnogrimskogputakojijeod sjevernogJadranaišaoobalomupravcuSkadra,nazaravnjenomplatousatri straneoslonjenomnaobalerijekaMoraKe,ZeteirijeKiceŠiralije. MadaprirodnoutvrTenasatristrane,DukljajebilaopasanamoInim bedemimadebljineod2do2,5metara. UurbanomarealuraspoznajusedvijezoneRzapadnasajavnim graTevinamaizrimskogperiodaiistoKnasaranohrišIanskimhramovima. Uzapadnojinsuli,odgradskekapijekapijeubranjenemoInom polukružnomkulomusjeverozapadnomdijelubedema,prolazeIikroz trijumfalnukapiju,premajugoistokuprotežeseCardo,širokaulicakojasjeKe  gradskiarealnadvanejednakadijela.Uznjusesajužnestranenižuhram  boginjeRome,veIapalatasaatriumom,DijaninhramiVeliketerme.Preko putatermikaocentralnidiogradskogživotanalaziseForumsagradskom bazilikom.SaistoKnestraneForuma,uzpopreKnuulicuDecumanusje kapitolnihram,aprekoputanjegaMaleterme. IstoKnuzonu,odVIvijekacentarranosrednjevjekovneDukljeIepiskopsko sjedište,karakterišuranohrišIanskihramovilociraniucentru,proKeljima orijentisanipremaulicikojakojasepružalaupravcusjeveroistokRjugozapad. Snabdijevanjegradavodomvršenojevodovodomkojibiodovedensa izvoraCijevne. Danasje,zbogželezniKkeprugeizgraTeneprekoDijaninoghramakaoi traselokalnogputa,istraživanaividljivasamozonaokoforuma.

137  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  2 Doljani Naoko3kmseverozapadnoodDuklje,nalokalitetuCrkvineuselu  Doljanima1956–1960.godineotkriveniostaciKineranovizantijskog Lokacija Zlatica,Podogrica  kompleksa(V–IXvijek)saostacimatrobrodnebazilikesakasnijedograTenom  Vrsta Arheološkilokalitet pripratomitrikonhosasaatrijumomoKuvanimdovisine1,5m.  Usjevernojprostorijiuznarteksnalazisereprezentativnikamenisarkofag.  Kategorija/znaKaj nacionalni

3 Crkva Sv.orTa SagraTenajenaostacimastarijegraTevineotkriveneutemeljnojzoniapside  UzidovejeugraTenodostaantiKkogmaterijala.SaKuvalajeelemente Lokacija Podgorica preromaniKkihspomenikaXiXIv. Vrsta Sakralniobjekat TojemanjajednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidom,sakubiKnom kupolomnasrednjemtravejudokjezapadnitravejnadkojimjebilaKetvrtasta Kategorija/znaKaj nacionalni kulaRzvonikkasnijeskraIen.ŠirokapripratanaKijojjeulaznojfasaditrodjelni zvoniknapreslicudograTenaje1880.godine.Crkvajenakondogradnje priprate.jošuvijekimalastariKetvrtastizvonik.kojijesaslijepimkubetom porušen1931.godineanamjestustarogkubetaizgraTenajekupola. ŽivopisanajeudrugojpoloviniXVIvijeka. IkonostasjeradradionicebraIeurovski. PodgoriKkojevanTeljeSv.orTadanassenalaziujednojbiblioteciu Petrogradu” 4 Dvorski kompleks na Kruševcu KompleksKineDvoracRrezidencijaMirkaPetroviIasagraTen1891.R1894. Centarsavremeneumjetnosti godine,PerjaniKkidomDvoracPetroviIa–izložbeniprostor,Dvorskakapela, Lokacija Podgorica Trpezarija(botaniKkabašta),UpravnazgradaCSUCGiMuziKkipaviljon(tipa Vrsta Profaniobjekat, glorijet),kaoidvijezgradaKliniKkogcentraCG.SmještenjeuograTenom parku.  Kategorija/znaKaj nacionalni

5 TvrTava AheološkaistraživanjautvrdilasudanalokacijitvrTavenemamatrerijalnih  dokazaopostojanjuantiKkognaseljaBirziminijumpremaStikotiju,Alateprema Lokacija Podgorica P.MijoviIu,kaonisrednjevjekovnoggradaukojemje,premaprepisuŽitija SimeonaMirotoKivog,kojejesaKinioStefanPrvovenKani1216.godine,roTen Vrsta Fortifikacija StefanNemanja. Kategorija/znaKaj lokalni IzgradnjatvrTave,kojasepremadefteruiz1485.godinezoveDepedogen

(Podbrdom/Goricom)zapoKelaje1474.godinenaušIurijekeRibniceu

138  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

MoraKu,nakonotomanskogosvajanjaPodgorice,zaodbranugranicesa državomCrnojeviIa. TvrTavajezidanakamenomizostatakaantiKkeDuklje.Uvišenavrataje prepravljena,proširivana,ojaKavanaidograTivana. OdtvrTave,izprvogperiodaupotrebevatrenogoružja,ostaojediozidasa petostranomkulomitrouglastimizbaKenimdijelomRlažnakula. 6 Stari most na ušIu Ribnice MostnaSastavcimaobnovljenjeuprvojpoloviniXVIIvijekaodstraneAdžiR  pašeOsmanagiIa,pajeovajmostpoznatjošikaoAdžiRpašinmost.Nekadašnja Lokacija Podgorica vodenicauzvodnoodmostasrušenajeodronjavanjemdijelaobale. Vrsta Infrastrukturniobjekat MostovdkukonstukcijuIinivelikilukkojimjepremošIenorjeKnokorito, maliluknalijevojobaliIzasvedeniotvorumasiosloncakojisuomoguIavali Kategorija/znaKaj lokalni propuštanjevodeuperiodimaviskokogvodostaja. 

7 TabaKki most na Ribnici MostprekoRibnicesagradioje,tabaKkiesnaf(tabakRkoža),najvjerovatnije  tokomVXIIvijekasasjevernestraneizvangradskihbedemauzonigdjesubile Lokacija Podgorica klaoniceištavionicekože.PoesnafunosinazivTabaKkimost.Biojejedinaveza otomanskePodgoricesadesnomobalomiRibnicenakojojjeuXIXvijeku Vrsta Infrastrukturniobjekat oformljenaMirkova,tj.Novavaroš,OkoTabaKkogmostabiojeKitavniz Kategorija/znaKaj lokalni privrednihsadržaja:mlinovi,zanatskeradnjeisl.

Mostdužine32mIzvedenjekaojednoluKnisarasponomlukaodoko8m.

8 Starodoganjska džamija NajstarijadžamijauPodgorici,sagraTenaudrugojpoloviniXVvijeka,a SjedišteMešihataIslamskezajednice prepravljana1927.godinekadajeizgubilaprvobitniizgled.NalaziseuStaroj uCrnojGori. Lokacija Staravaroš,Podgorica varoši,ograTenomdvorištuRhamamuukojemjesmješteniobjekatRsjedište Vrsta Sakralniobjekat MešihataIslamskezajedniceuCrnojGori.

Kategorija/znaKaj lokalni

9 OsmanagiIa džamija PodigaojekrajemXVIIvijekahadžiMehmedRpašaOsmanagiI.Teško MuzejMarkaMiljanova ošteIenaubombardovanjuudrugomsvjetskomratu.Obnovljena Lokacija Staravaroš,Podgorica 1997.godine. Vrsta Sakralniobjekat

lokalni lokalni

139  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  10 Sahat kula SagradiojujeturskivezirHadžiRpašaOsmanagiI.Premaizvorimasatni  mehanizamuradioje1890.godinePietroColbachinizItalije.Dugovrijeme, Lokacija Staravaroš,Podgorica onajeslužilazaodbranuodneprijateljaikaogradskisahat. Vrsta Javniobjekat Kulajekvadratneosnove,visine19m.,nazadnjojetažisaloTommad kojomjeKetvorovodnikrovkojizavršavaosmostranimtamburompokrivenim Kategorija/znaKaj lokalni kanalicom.

11 KuIa ubranoviIa JedanodrijetkosaKuvanihobjekatastaropodgoriKkearhitekture.uDžeher  mahaliuStarojvaroši.SagraTenaje1630.godinekaoporodiKnakuIasa Lokacija Staravaroš,Podgorica prepoznatljivimelementimaorijentalnearhitekture.NakonosloboTenja Vrsta Profaniobjekat Podgoriceodosmanskevlastijanuara1879.godine,jednovrijemejeslužilai kaosjedišteprvelokalnevlastiiopštinskeuprave,savojvodomIlijom Kategorija/znaKaj lokalni Plamencem,kasnijevojvodomMarkomMiljanovim,naKelu.   12 Zgrada republiKkog zavoda za SmještenanacentralnomtrguuStarojvarošiuneposrednojbliziniSahat PrirodnjaKkimuzej zaštitu prirode kule.MasivnisparatniobjekatnemaarhitektonskihelemenatakarakteristiKnih zaStaruvaroš,veInosikarakteristikegradskearhitekturespoKetkaXX Lokacija Staravaroš,Podgorica vijeka.  Vrsta Profaniobjekat

Period nastanka 1920

Kategorija/znaKaj lokalni

Zgrada Opštine Podgorica NalaziseucentralnomblokuzapadnogpotezaMirkovefrontom  orijentisanapremaNjegoševojulici.OdnjejejepovuKenaudubinuiodvojena Lokacija Podgorica ureTenomparkovskompovršinomKimejeudpješnointerpoliranauusitnjenu Vrsta ArhitekturaXXvijeka strukturutradicionalnegradnjeMirkovevaroši.Dvijedecenijenakonizgradnje izvršenesuizmjenenagraTevinskomkorpusupriKemujeoKuvanizvorniduh Kategorija/znaKaj lokalni graTevinekojajedanastrospratniobjekatsanaglašenimcentralnidijelomisa smaknutomisuženompetometažomkaosavremenominterpretacijom tradicionalnihviTenica.  

140  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Zgrada Pošte SagraTenaje1948.godinepremaprojektuarhitekteVujadinaPopoviIa.  NalazisenaukrštanjuUliceSlobode,sabulevaromSvetogPetra Lokacija Podgorica Cetinjskog.KaoprvimoderniodjekatnaovompotezudiktiraojebuduIu Vrsta ArhitekturaXXvijeka arhitekturunaBulevarukojijeistiautorvizionarskiprovukaouširiniod90m doobaleMoraKegdjeje1948.godinepoKelaizgradnjaBlažovogmostakojije Kategorija/znaKaj lokalni omoguIioširenjegradaInadrugojobalirijeke. ZgradaPoštejedvospratni,ugaoniobjekatreljefVujadinaPopoviIaženau pokretu. Zgrada bivše Muške zanatske škole SagraTenaje1941.godinepremaprojektuPetraPerišeVukotiIanauglu  uliceNovakaMilošaiIOmladinskihbrigada.KonstruktivnaoKuvanost.ipored Lokacija Podgorica intrevencijauunutrašnjosti,kaoidodavanjapotkrovneetaže,objekatjeu Vrsta ArhitekturaXXvijeka spoljašnjostioKuvaoprvobitnuformuiproporciju,karakteristiKne arhitektonskeelementeudijeluotvoraiulaznogportala,autentiKnugradaciju Kategorija/znaKaj lokalni materijalafasadapovertikaliikrovnivijenac.

Labud plaža Labudplaža,ugostiteljskiobjekatsagraTena1960.godine,premaprojektu  arhitekteVukoteTupeVukotiIanaobaliMoraKeuzaleTuNjegoševogparka Lokacija ObalaMoraKe,Podgorica zasnovanog1925.godineIrekonstruisanog1951.godine. Vrsta ArhitekturaXXvijeka Predstavljakombinacijuotvorenihizatvorenih,natkritihinenatkritihproR stora,tretiranihunaturRbetonuioblozioblucimakojimajeprekrivenaplaža. Kategorija/znaKaj lokalni ObjekatseugradioustrukturukoritaMoraKe,gdjekaobrodledolomacsavlaR Tujeprepreke–polomljenepeIine. 13 Crkva Sv.GospoTe PremanatpisunaploKiiznadulazaobnovioje1890.godineHadžiMitrov  Mihatovpoštoje“vjekovomavilasrušena”.Nalazisenacentralnom Lokacija epurci,Podgorica podgoriKkomgroblju.Tojejednobrodna,trotravejnagrobljanskacrkva Vrsta Sakralniobjekat zasvedenapoluobliKastimsvodom.Nazapadnojfasadijetrodjelnizvonikna presliu.Fasadesumalterisane. Kategorija/znaKaj lokalni Ikonostasjeradslikarskeradionoceinovskhi.     

141  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  14 Tamnica JusovaKa PoznatinekadašnjizatvoruPodgoricikojisuosnovaleotomanskevlasti.  NadogradiogajeuXIXvijekuJusoMuKinKrnjiIpokojemjeidobilaime. Lokacija Podgorica Crnogorskevlastigaotkupljuju1893.godine.Kaozatvornastavljada Vrsta Javniobjekat funkcionišeiudobaKraljevineJugoslavije,kadasubilizatoKeniborciprotiv srpskeokupacijeCrneGore,zavrijemeIIsvjetskogratainakonnjega,dokraja Kategorija/znaKaj lokalni šezdesetihgodinaXXvijeka. UkompleksuograTenomkamenimzidomsabetonskimstražarskimkulama nauglovima,sudvaspratkakamenaobjekta. Kompleksjeuruševnomstanju. 15 Ostaci tvrTave na Crvenoj Stijeni  Nemapouzdanihdokazaovremenunastankaovefortifikacije.Naosnovunjene Lokacija iznadLužnice,kodTološa arhitekture,karakteristiKnaluKnozasvedenakapijaodklesanogkamena,može sezakljuKitidajenastalauvrijemeAustrougarskemonarhije,madajeidanas Vrsta Sakralniobjekat lokalnostanovništonaziva“TurskatvrTava”.Bedemizatvarajuelipsoidni Kategorija/znaKaj lokalni prostorutvrTenjauKijemsusredišnjemdijeluostacikasarne,spratnog

kamenogobjektasaKuvanogupojedinimzonamadovisinekrovnogvijenca. Debljinazidovajeoko1m,aoKuvanisuuvisinioko3,5m.UistoKnomdijelu nalazesepodzemneprostorijetamniceibistjerne. 16 Velje Ledine NalokalitetujebilanekropolailirskogplemenaLabeata(III–Ivijekp.n.e.), NalazisudiozbirkeMuzejaigalerija otkrivena1956R1958.g.ukojojjeistraženo131grobovasanalazima Podgorica. Lokacija Gostilj,Zeta keramika,ratnaoprema,nakitinovacizvremenakraljaGencija(150R167.god. Vrsta Arheološkilokalitet prijen.e.).

Kategorija/znaKaj nacionalni

17 Mjace SvilokalitetinalazeseuzoniStarihMatagužakojisUdanasnajveIim  Trpezulje, KremenjaKe, Mliništa i Stari dijelompodvodomjezerailiumoKvari. Viganj Mjace OstaciurbaneaglomeracijeizhelenistiKkogperiodasalokacijama:Crkvine Lokacija Mataguži lokalitetnakojemsusondažnimistraživanjima1985.g.konstatovaniostaci bedemarimskoglogora,uriIiRdvijekeramiKkepeIiIKremenjaKeRkeramiKki Vrsta Arheološkilokalitet material. Kategorija/znaKaj nacionalni 

142  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Trpezulje, KremenjaKe, Mliništa i Stari Viganj Prema izvorima, na ovom prostoru su se krajem XIX vijeka nalazili ostaci crkvetzv.“Crkvina”,velikekamenenadgrobneploKeiKasnatrpeza,odkojei potiKe toponim Trpezulje. Pretpostavlja se da su Turci crkveno kamenje upotrijebiizaizgradnjumostanarijeciMrki.IznadTrpezulje,nalazeseVignjišta, u kojima su se nalazile kovaKke radionice, a na rijeci , nalazila su se Mliništa. 18 Vranjska crkva sv. Nikole i tvrTava u PopredanjucrkvajesagraTenauXIVvijeku.Sadašnjiizgledrezultatje  Vranju obnoveu1994.godine. Tojejednobrodna,zasvedenagraTevinapoligonalnom,petostranom, Lokacija Vranjskagora,Vranj,Zeta apsidomnaistoKnojisaspratnomkulomRzvonikomnazapadnojfasadi. Nalaziseupolju,uzjužneobronkeVranjskegore.UprostranojograTenoj Akralniobjekat Vrsta crkvenojportijeaktivnogroblje. Arheološkilokalitet Vranjskagora(nmv85m)sapoložajemucentralnomdijeluzetskeravnice Kategorija/znaKaj nacionalni nedalekoodStarihMatagužakaostrateškivažanipoložajvjerovatnoje

korišIenaodnajstarijihvremena. UistorijskimizvorimaVranjsepominje,uvezisaokršajem1041.godineu kojemdukljanskiknezVojislavpobijediovizantijskuvojsku,pajekasnije, nakonpbjedenadvizantijskomvojskomuTuTemilskojbitci1042.godine,od VizantijezadobiopriznanjenezavisnostiDuklje. Naplatounavrhubrdadokojegsestižestarim,kaldrmisanimputemsa istoKnestrane,mogusevidjetineistraženiostacifortifikacionogobjektaR tvrTave. 19 Crkva Sv.Trojice Sazidanajenatemeljimastarecrkveiz1336.godine,oKemupostojizapisna  ikonostasu.Crkvajeporušena1690.godine,odstraneTuraka,aobnovljenaje Lokacija Vukovci,Zeta 1792.godine,nakonKegajeponovosrušena.Današnjiizgleddobilajeprilikom Vrsta Sakralniobjekat zadnjeobnoveuperioduod1909.do1922.godine CrkvatipologijompripadaveIimjednobrodnim,Ketvorotravejnim, Kategorija/znaKaj lokalni zasvoTenimgraTevinamasapolukružnomapsidom,kupolomikulomR zvonikom. IkonostasjeraTen1872.Godine. ProstranaportasagrobljemograTenajekamenimzidomsadvijekapije starijefaze. 

143  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  20 Crkva Sv.orTa XVIIvijek  JednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidomi,kasnijedozidanom, Lokacija Srpska,Zeta viskomkulomRzvonikomnazapadnojfasadi. Vrsta Sakralniobjekat IkonostasjespoKetkaXVIIIvijekaaikoneje1881.godineradioruskslikar Pelegrinov.PrilikomosveIenjakapele1702.g.Osmanlijesuzarobilevladiku Kategorija/znaKaj lokalni DanilaPetroviIazaKijesuosloboTenjeZeIaniprikupiliIplatiliotkup

21 BalšiIa grad Nepostojeprecizniistorijskipodacioperiodunastanka.Premapredanju  sagradilisugaBalšiIitokomXIVipoKetkomXVvijeka.NaPonarskojgori,na Lokacija ,Zeta platounadominantnompoložajuuodnosunaSkadarskojezeroizetsku Vrsta Fortifikacija ravnicunalazeseostacisrednjovjekovnogfortifikacionogobjektaizdužene trapezoidneforme.UnutarbedemaoKuvanihdovisineod2R3m,u Kategorija/znaKaj lokalni otomanskomperioduugraTenajekulapravougaoneosnovesadvije naspramnekružnekulepriKemujejužnakulasagraTenanaduglomstarije fortifikacije.FragmentipraistorijskeiantiKkekeramikeotkriveninaplatou ukazujunamoguIeranijefazefortifikacijenalokalitetu. 25 Naselje Vranjina Popredanju,KitavoostrvoVranjinaIzemljadoispodŽabljakaCrnojeviIa,je  svojevremenobilasvojinanekogMeIikukiIaizSpužapasenamjesto Lokacija Vranjina današnjegselanaselilosiromašnostanovništvokojejeobraTivaloimanje. Vrsta Ruralnacjelina SelojenastalokrajemXVIIipoKetkomXVIIIvijeka.Bilojeizloženo napadimairazaranjuodotomanskevojske,1843i1862.godine. Kategorija/znaKaj lokalni Vranjinajeselozbijenogtipa.KuIesugrupisaneprisamojvodi,uuvalikoju Kinedvavranjinskabrda.IzmjeTukuIasuuski,strmi,krivudaviprolazikoji vodedoobale. 26 TvrTava Oblun NajstarijipisanipomenOblunajeuBarskomrodoslovu(Regnum  Sclavorum). Lokacija Vukovci,Zeta Navrhuistoimenogbrdanamanjemkamenitomplatou.formiranoje Vrsta Fortifikacija pravougaonoutvrTenje,dimenzijacca80x55mbezkula.Najužnojstrani platoaostacibedemasuneprepoznatljivi,saistokaizapadavidniutemeljnoj Kategorija/znaKaj lokalni zoni,anajboljejeoKuvandiobedemajesasjevernestrane. Ucentralnomdijeluplatoa,nadominantnojkoti,kojupredstavljaveIa zaravnjenastijena(velikakamenaploKa),nalazeseostacimanjejednobrodne crkve

144  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Zbogpokretnihnalazabronzanoizdobadosrednjegvijekapojediniautori smatrajudaležinaostacimaakropoleIlrskoRGrKkoggrada 27 Crkva Sv.orTa PremapredajusagraTenaje1693.godinenatemeljimastarijecrkve.  Tojejednobrodna,zasvedenagraTevinasajednodjelnimzvonikomna Lokacija Blizna preslicunazapadnojfasadiiipolukružnomapsidomnaistoKnoj.Naapsidisu Vrsta Sakralniobjekat saKuvaniostacikrovnogpokrivaKaodkamenihploKa. IkonostasjeradP.olanoviIaiz1928.godine. Kategorija/znaKaj lokalni

30 Crkva Vaznesenja Gospodnjeg SagraTenajena1895.godineporedstarijecrkveSv.Jovana.  Tojejednobrodna,zasvedenagraTevinasatrodjelnimzvonikomna Lokacija Ubli preslicunazapadnojfasadi,polukružnomapsidomnaistoKnoj. Vrsta Sakralniobjekat Ikonostasiz1897.godineradjemajstoraVasilijainovskog.

Kategorija/znaKaj lokalni

31 Crkva Sv.Jovana Krstitelja DuhovnoisvjetovnostajališteplemenaKuKi.SagraTenajepoKetkomXVIII  vijekauznovKanupomoIruskekraljiceJelisavete.Stradalajeupoharama Lokacija Kosor,KuKi KuKa1774I1856. Vrsta Sakralniobjekat Tojejednobrodna,zasvedenagraTevinasajednodjelnimzvonikomna preslicunazapadnojfasadiIpolukružnomapsidomnaistoKnoj. Kategorija/znaKaj lokalni PrvobitniijkonostasradiojeMaksimTujkoviI1745.godine. SadašnjiikonpstasjesakrajaXIXvijeka. 32 Crkva Sv.Petra Cetinjskog Obnovljenaje1889.Godine.  Tojejednobrodna,zasvedenagraTevinasajednodjelnimzvonikomna Lokacija Bezjovo,KuKi preslicunazapadnojfasadiIpolukružnomapsidomnaistoKnoj. Vrsta Sakralniobjekat   Kategorija/znaKaj lokalni 

   

145  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  33 Crkva Sv.GospoTe Obnovljenaje1889.godine.Unjojje1796.godinePetarIpriKestiovojsu  prijebitkenaKrusima. Lokacija Draževina,Gradac Grobnacrkva,jednobrodneosnovesajednodjelnimzvonikomnapreslicu. Vrsta Sakralniobjekat

Kategorija/znaKaj lokalni

34 Zgrada osnovne škole NajstarijaškolaupodruKjuLješanskenahije,sagraTena1863.godine.Služila  jekaozbornomjestostanovnikaLješanskogkraja.NalaziseuporticrkveSv. Lokacija Gradac Petkanedlekoodsela Vrsta Profaniobjekat Spratnikamenikameniobjekatskromniharhitektonskihkarakteristika tradicionalnegradnje. Kategorija/znaKaj lokalni

35 Crkva Pahomija Komanina /ruševine/ PretpostavljasedajepodignutauXVIvijeku.Zapustjelajeuperiodu  širenjakuge(XVIIIRXIXvijek),anajvjerovatnijeutomperiodujenastalai Lokacija Orahovac legendadaIesebolestzaustavitiakosecrkvarazidaiprenesenaobližnje Vrsta Sakralniobjekat uzvišenje.Nadominantnombrdujužnoodpredmetnecrkve1868.godine sazidanajenovacrkva,zakojujeupotrebljenkamensastarijegobjekta. Kategorija/znaKaj lokalni

36 Crkva Sv.ArhanTela Mihaila Obnovljenaje1878.godine,vjerovatnonamjesturanosrednjevjekovnesa  kojesuugraTeninadvratnagredasatriuklesanakrstaukružnomokviru, Lokacija GornjiRogami biforanadnadvrtnomgredomikamenaploKasarhaiKnimreljefnimprikazom Vrsta Sakralniobjekat ArhanTelaMihailasamaKemudesnojivagomulijevojruci. CrkvajejednobrodnatrotravejnagraTevinazasvedenapoluobliKastim Kategorija/znaKaj lokalni svodom,sapolukružnomapsidomnaistokuijednodjelimzvonikomnapreslicu nazapadnojfasadi. Obnovljenaje2016.godine. Okocrkvejeprostrana,neograTenacrvenaportasanevelikim,aktivnim grobljrm.JužnoodulazaucrkvuzajedniKkogrobnomjestogdjesusahranjena 62poginulajunakauVuKedolskomboju.  

146  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  37 Manastir elija Piperska Osnovaogaje,uprvojpoloviniXVIIvekaSvetiStefanPiperskikojije  1667.godinesagradiomalucrkvuposveIenuRoTenjuPresveteBogorodice,a Lokacija Crnci,StijenaPiperska neštokasniješkoluimonaškukuhinju.CrkvenaportaograTenajezidom Vrsta Sakralniobjekat viisokimoko2m. KompleksKinicrkvaRjednobrodnakupolnagraTevinasaniskimpopreKnim Kategorija/znaKaj lokalni transeprtomikasnijedograTenompripratom;konaciuzzapadnizidporte; maTupnicaiobnovljeniobjekatškoleiz1815,g, ObjektiuzsjevernizidsakapijomikulomnadnjomsagraTenisupoKetkom XXIvijeka.

38 Manastir Duga SagraTenaje1755.godinenamjestustarijeSagraTenaje1755.godinenamjestustarijeKijesuostaciitemeljaKijisuostacitemeljaoKuvaniu  oltarskomprostoru,Pripratajedozidana2003.goKuvaniuoltarskomprostoru,Pripratajedozidana2003.g Lokacija BioKe ManastirskacrkvajejednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidomnaManastirskacrkva,jednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidom istokuitrodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi..Unutrašnjost Vrsta Sakralniobjekat naistokuitrodjelnimzvonikomnapreslicunazapadnojfasadi,. ježivopisana.Unutrašnjostježivopisana. IkonostasjeradMarkaelebanoviIa. Kategorija/znaKaj lokalni IkonostasjeradMarkaelebanoviIa.

39 Crkva Uspenja Hristovog SagraTenaje1861.godine uKastpobjedenadOsmanlijama.  Tojegrobnacrkva,jednobrodneosnovesapolukružnomapsidomnaistoku Lokacija LijevaRijeka itrodjelnimzvonikomnapreslicunazapadu. IkonostasjeradPetraolanoviIaiz1902.godine. Vrsta Sakralniobjekat  Kategorija/znaKaj lokalni 

147  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

40 MEMORIJALNA DOBRA   R  116 1. Spomenik Marku Miljanovu, Medun 2. Spomen mjesto pogibije MahmudRpaše Bušatlije, Krusi 3. SpomenRploKa na mjestu gdje je radila tehnika PK KPJ za C. Goru 4. SpomenRploKa na kuIi Glavnog štaba NOPO Crne Gore 5. SpomenRploKa u znak VII pokrajinske konferencije, VranjskeNjive 6. SpomenRploKa u znak osnivaKke konferencije CK Omladine 1942, Crnci 7. SpomenRploKa u znak pobjede nad Talijanima 18. X 1941. godine, JelinDub 8. SpomenRploKa na mjestu pogibije nar. Her. Ljubice PopoviI, Orahovac,KuKi 9. Gimnazija sa spomen ploKom palim Tacima u NOBRu,Gimnazija“SlobodanŠkeroviI” 10. KuIa T. VujoševiIa gdje su održavani ilegalno sastanci PK KPJ za Crnu Goru 11. KuIa Pavla LakoviIa, odakle je ilegalno rukovodio PK KPJ za Crnu Goru 12. KuIa gdje je održan sastanka PK KPJ za Crnu Goru 1942. godine 13. KuIa G. RadonjiIa gdje je radila tehnika PKKPJ za Crnu Goru 14. SpomenRploKa GNO sa imenima poginulih i strijeljanih rodoljuba 15. SpomenRgrobnica palih heroja, brdoGorica 16. Spomenik Božidaru VukoviIu,Parknabulevaru Sv.PetraCetinjskog, 17. SpomenRploKa u fabrici "Radoje DakiI" 18. SpomenRploKa na groblju strijeljanihLjuboviI 19. SpomenRploKa u zadruzi „Napredak” Podgorica

148  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

20. SpomenRploKa u "NARMI" trinajestorici strijeljanih u NOB 21. SpomenRploKa na groblju strijeljanih kod kuIe RakiIa, Cijevna 22. SpomenRploKa na groblju strijeljanih, 23. SpomenRploKa na groblju strijeljanih, RibniKka Vrela 24. SpomenRploKa posveIena 18Rtorici palih boraca u NOB, fabrikanamještaja„MarkoRadoviI“ 25. SpomenRploKa na groblju strijeljanih, epurci 26. SpomenRploKa u kuIi M. VuKiniIa,Vranjske Njive 27. Bista Ivana MilutinoviIa,ParkizmeTubulevara Sv.PetraCetinjskog,bulevaraKraljaNikolei rijekeRibnice 28. SpomenRploKa na kuIi V. MrenoviIa,Ul. MušikiIa22 29. SpomenRploKa u kuIi J. Klikovca 30. Spomenik strijeljanom borcu Dalmatinske brigade istoKno od mosta na Sitnici 31. SpomenRploKa u Zadruzi „Jedinstvo“,Zadruga „Jedinstvo“ 32. SpomenRploKa na kuIi Periše VujoviIa 33. BioKe, istorijsko mjesto iz NOBRa 34. KuIa glavnog štaba NO PO za Crnu Goru, RadovKe 35. SpomenRgroblje strijeljanih i umrlih rodoljuba u I Sv.ratu,VuksanLekiI 36. Spomenik podignut u znak sjeIanja iz 1943. godine,VranjskeNjive 37. 38. aulazgradeGlavnoggrada 39. SpomenRploKa,HolPoljoprivrednoginstituta 40. holškoleSlobodanŠkeroviI 41. SpomenRploKa,MjesnakancelarijeDonjaGorica 42. SpomenRploKa,RavniLaz

149  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

43. SpomenRploKa,Cerovice,Piperskabrda 44. SpomenRploKa na kuIi Jagoša Maraša,Bijelo polje,Zeta 45. SpomenRploKa,Orahovo,KuKi 46. SpomenRploKa,holOŠ,GornjiKomani 47. KaraTorTevpark 48. SpomenRbista posveIena Savu PejanoviIu, OŠ "SavoPejanoviI" 49. SpomenRbista posveIena Budu TomoviIu,KIC "BudoTomoviI" 50. SpomenRbista posveIena Marku RadeviIu, srednjaškolainz.MarkoRadeviI 51. SpomenRbista posveIena Mitru BakiIu, Bulevar MitraBakiIa,broj114 52. SpomenRbista posveIena Boru etkoviIu, OŠ “MiloradMusaBurzan” 53. SpomenRbista posveIena Miloradu Musi Burzanu, OŠ„MiloradMusaBurzan“ 54. SpomenRbista posveIena Ivanu UskokoviIu 55. dvorišteOŠ„IvanCekoviI“ 56. SpomenRbista posveIena Raku Mugoši, Mjesna kancelarijaDonjaGorica 57. SpomenRbista posveIena Milanu VukotiIu, OŠ “MilanVukotiI”, 58. SpomenRbista posveIena Stanku DragojeviIu 59. SpomenRpiramida posveIeno borcima palim u NORRu, Mataguži 60. Spomenik podignut u Balabanima 61. Spomenik osnivaKu KPJ za Crnu Goru Jovanu TomaševiIu 62. Spomenik posveIen poginulim borcima u NOR i poginulim narodnim herojima, ini Vrbici, Ljubici PopoviI, Jeleni etkoviI i Raku Mugoši 63. Spomenik podignut u selu Gradac 64. Spomenik palim borcima u NORRu 1941R1945. god, Rogami,brdoTrijepaK

150  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

65. Spomenik podignut kod sela Mataguži, a posveIen je palim u 1912. g. Mataguži 66. SpomenRbista posveIena Moši Pijade, Bulevar IvanaCrnojeviIa 67. SpomenRpiramida posveIeno Luki VukotiIu, seloGostilj 68. Spomenik podignut poginulim borcima na Kalinovik iz 1914.,dvorišteškole, Lješkopolje 69. SpomenRpiramida posveIena Jovu ŠanoviIu, Gostilj 70. SpomenRgrobnica u znak sjeIanja na poginule borce NOB, Golubovci 71. SpomenRgrobnica,Golubovci 72. SpomenRgrobnica neznanim jugoslovenskim borcima, Ubli 73. SpomenRgroblje u Koniku 74. SpomenRpiramida posveIena Nikoli Radulovom IvanoviIu i Branku Novakovom VujoševiIu, 75. Zgrada osnovne škole, Gradac 76. Rodna kuIa narodnog heroja Ivana MilutinoviIa, Cerovice, Piperska brda  EVIDENTIRANA DOBRA ZA KOJE SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. Arheološkilokalitetuteza  ,Podgorica 11. CrkvanaValezi,  ,Zeta 2. Blok5  Podgorica 12. CrkvaSv.apostolaPetraiPavla  BandiIi, 3. Buac(starogroblje,nadgrobne  13. CrkvaSv.apostolaPetraiPavla  Komani ploKe)  14. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila  GornjiCrnci 4. Carinarnica  (sadaPrivrednisud) 15. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila  seloLutovo 5. Crkva  uurkoviIima 16. CrkvaSv.Dimitrija  Orahovo,KuKi 6. Crkva  Liješnje 17. CrkvaSv.orTa  StijenaPiperska 7. Crkva  uLekiIima–Grbavci 18. CrkvaSv.orTa   8. CrkvaHristovogVaznesenja  Farmaci 19. CrkvaSv.orTa  Berislavci 9. CrkvanaSinjcu  Skupo 20. CrkvaSv.orTa  MomišiIi 10. CrkvanaSinjcu,   21. CrkvaSv.GospoTe  Draževina

151  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  22. CrkvaSv.Ilije  RaIiR 57. CrkvaVaznesenjaGospodnjeg  GornjeStravKeR 23. CrkvaSv.Ilije  Komovi,KuKi (sv.Spasa) 24. CrkvaSv.JovanaBogoslova  Ubli 58. DjeKjivrtiI  naKoniku 25. CrkvaSv.Luke  RaIe 59. DjeKjivrtiInaKoniku,Podgorica,  Podgorica 26. CrkvaSv.Mihaila  Komani 60. Doclea–zapadnanekropola  lokalitetBjelovine–D.Rogami 27. CrkvaSv.Nikole  PelevBrijeg,BratonožiIi 61. Doclea–zapadnanekropola,  28. CrkvaSv.Nikole  MomKeR lokalitetBjelovine 29. CrkvaSv.Nikole  Parci,GradacR 62. Grob hadži Barjama DrickoviIa,  30. CrkvaSv.Nikole  SeošticaR DraK 31. CrkvaSv.Nikole  LiještaR 63. HotelCrnaGora  Podgorica 32. CrkvaSv.Nikole  MomišiIi,KliKica 64. HotelPodgorica  Podgorica 33. CrkvaSv.Nikole  Stanislavci 65. IzvršnovijeIe(sadaPredsjednik  34. CrkvaSv.Nikole(Nikoljcrkva)  Golubovci CGidrugeslužbe) Podgorica 35. CrkvaSv.Paraskeve  Krusi 66. Kapelaepurci  Podgorica 36. CrkvaSv.Petke  Kurilo 67. KneževiIaglavicanaputu  37. CrkvaSv.Petke  Golubovci GolubovciRBalabani 38. CrkvaSv.Petke  Gradac 68. KuIaMilonjiIaBanauDraževini  LješanskanahijaR 39. CrkvaSv.Petke  Mahala,Golubovci 69. KuIaMilovanaRadunoviIa,  ProgonoviIi 40. CrkvaSv.ProrokaIlije  Ožezi,Piperi ProgonoviIi 41. CrkvaSv.Spasa  StravKe 70. KuIaRistaStijoviIaiulicaBraIe  Staravaroš,Podgorica 42. CrkvaSv.Trojice   ZlatiKana,StaraVaroš 43. CrkvaSv.VasilijaOstroškog  Brežine,Lješanskanahija 71. KuIauul.PetraPrljebr.25iul.  Staravaroš,Podgorica 44. CrkvaSv.VraKa  StaniseljiIi PetraPrlje–odTrgasasahat 45. CrkvaSv.VraKeva  Oraovica,Komani kulomzakljuKnosakuIombr.43u 46. Crkvasv.Dimitrija  BijeloPolje,Zeta StarojVaroši 47. Crkvasv.orTa  Doljani 72. KuIauuliciGojkaRadonjiIabr.24  uStarojVaroši 48. Crkvasv.KirikaiJulite  DonjaGorica ,StaraVaroš 49. Crkvasv.KirikaiJulite,Donja  73. KulaurakiIa,Vranjina   Gorica 74. KulaPandurica,PetroviIi,Piperi   50. CrkvaUspenjaBogorodice  BioKe 75. KulaRadunova,ProgonoviIi   51. CrkvaUspenjaBogorodice  BioKe 76. Kulturnoistorijskikompleksetak,  52. CrkvaVaznesenja  MomišiIi Brskut 53. CrkvaVaznesenja  Kržanja 77. Leksikografskizavod  Podgorica 54. CrkvaVaznesenjaGospodnjeg  KlopotR 78. LokalitetBojKin   55. CrkvaVaznesenjaGospodnjeg  MrkeR 79. LokalitetCrkvine,brdoMali  56. CrkvaVaznesenjaGospodnjeg  KržanjaR ardak

152  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  80. LokalitetDajbabe,tumul   108. SabornacrkvanaUblima   81. LokalitetDivangrad,Grbavci   109. Sadovaglavica,tumulizmeTusela  82. LokalitetDušiIi   LjajkoviIii 83. LokalitetGomilanaimanju  110. SCMoraKa  Podgorica PaviIeviIanaputukaUblima 111. SeloMrkeR   84. LokalitetGomile(mozaikitumul),  112. Skaline  Podgorica DonjeSelo,Dajbabskagora 113. Službadruštvenogknjigovodstva   85. LokalitetGrot,DonjaGorica   114. SpomenkompleksnaBarutani   86. LokalitetIlirskogrobljeRNikoljska  115. SpomeniKkikompleksnaKrusima   glavica,GornjiCrnci,Piperi 116. SpomenikNjegošu,Njegoševpark   87. LokalitetKulica,Vranjina   117. SpomenikPartizanuborcuna  88. LokalitetLekiIiRstaracrkva,  Gorici Podgorica Grbavci 118. Stambenazgradanaugluulica  89. LokalitetLekoviIi,Lekaj   SlobodeiNovakaMiloševa Podgorica 90. LokalitetNovoSelo–uzvišenje  119. StambenazgradauBulevaru  sv.SrTsaostacimacrkve SvetogPetraCetinjskog Podgorica 91. LokalitetPotkapina,BioKe   120. Stambenoposlovnazgradauulici  92. LokalitetPrenkoKeviIi   Slobode(doPošte1) Podgorica 93. LokalitetTojeI,starogroblje   121. StaraškolauSrpskoj   94. LokalitetVladni   122. StaraVaroš   95. LokalitetVruIapeIinaR   123. Starovaroškiportaliibunari   96. LokalitetRtumuli   124. TvrTavaŠipKanik,Tuzi   97. Malacrkvica,MomišiI   125. UpravnazgradaAluminijskog  98. Manastirelija,Orahovo   kombinata 99. NekropolaMomišiIi   126. UtvrTenjenaMalombrdu   100. NekropolauMomišiIimasa  127. UtvrTenjenaVeljembrdu   ostacimacrkve 128. VilanaGorici,Podgorica   101. Nizamska kula na emovskom  129. VinogradiPlantaža13jul,  polju emovskopolje 102. Osnovnaškola,useluGradac   130. ZemljanitumulROdžinaglavica,  103. OstacicrkveuBerima   Mataguži 104. OŠMaksimGorki  Podgorica 131. Zgradadnevnoglista  Podgorica 105. OŠRadojicaPeroviI  Podgorica 132. ZgradaKomore  Podgorica 106. PoslovnicentarKruševac  Podgorica 133. ZgradaranijeVlade,društvenoR  Podgorica 107. RuševinecrkveuDobrotiIima,  politiKkihorganizacija Liješne 134. ZgradaRZUPRa  Podgorica

153  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA TUZI

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Kirza NaosnovunalazakeramiKkogmaterijala,lokalitetjedatovanu  periodkasneantike.NalokalitetusupostojaliostaciobjektaRcrkve Lokacija SukuruI premanarodnompredanju.NakuIiNikaCamajaugraTenisuelementi Vrsta Arheološkilokalitet dekorativneplastike,analaženesuigrobnekonstrukcijeantiKke nekropole. Kategorija/znaKaj lokalni

2 Caf kiša OstacicrkveRprostranajednobordnagraTevinasaapsidom.Zidovi  oKuvanioKuvanidovisineod1,5m. Lokacija VuksanRLekiIi,Tuzi Uarheološkimistraživanjima2017.godineotkrivrnisuostaciicrkve Vrsta Arheološkilokalitet izXVIvijeka.Uoltarskomprostoruotkrivenisuostacifreskoslikarstvai prostranakriptaispodpoda.Okocrkvejegrobljekojenijeaktivnoviše Period nastanka Srednjivijek od150godina. Uliteraturipišedaseprijeizgradnjecrkve,isprednje,uneposrednoj Kategorija/znaKaj lokalni blizininalazikuIištekojezovu,,Špijakraljic“(kraljiKinakuIa)akoje prestavljaostatkemanjegsaktalnogobjekta. 3 TvrTava Planinica NabrduPplaninicaiznadselaDinošinalazeseostacifortifikacija  kvadratneosnovegraTenezidovima,debljine1,5m,zidanimu Lokacija Dinoši suvomeTi.UcentralnomdijeluutvrTenjajevelikikamenitumul. Vrsta Fortifikacija

Kategorija/znaKaj lokalni

TvrTava DeKiI OstacimanjefortifikacijelociraninateškopristupaKnojpozicijina  najisturenijojtaKkibrdaDeKiI(nmv650m).Premastiludradnjevezuje Lokacija Piskala,Tuzi sezaotomanskiperiod. Vrsta Fortifikacija   Kategorija/znaKaj lokalni   

154  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Kula CamoviIa PodizanjeobjektadatiraseuXIXvijek.  StambenikompleksograTenvisokimkamenimzidomsakružnim Lokacija VuksanRLekiIi,Tuzi odbrambenimkulamanauglovimazidanakojemjeulaznakapija. KuIazastanovanjejeoKuvanauprizemnomdijeluukojemjejedna Vrsta Profaniobjekat odprostorijazasvedenavoltom,dokjespratkasnijesagraTen. Kategorija/znaKaj lokalni

1. SpomenRploKa,Tuzi   2. SpomenRbistaposveIenaMahmutuLekiIu, DvorišteOŠ“MahmutLekiI”

EVIDENTIRANA DOBRA ZA KOJE SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. TvrTavaŠipKanik Tuzi 4. TvrTavauteza  2. SpomengrobljeVuksanlekiIi kodTuzi 5. VodoRzahvatvodovodaDoklea Dinoša,rijeka 3. Ostacicrkvasv.Mihaila, LapKe,Dinoša Cijevna

155  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  SJEVERNI REGION ANDRIJEVICA

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 MEMORIJALNI OBJEKTI    1. SpomenRploKanamjestuborbeprotivokupatora. VelikiKrš 2. SpomenRploKanamjestupogibijenarodnog herojaBrankaDeletiIa.Trešnjevik 3. SpomenRploKanamjestuprvihborbijula1941.g. CrvenaPrla 4. SpomenRploKanamjestupogibijerukovodioca srezaandrijevaKkog,Trešnjevik 5. SpomenRploKanazgradiukojojjeradilapartijska škola1943R44.,Domzdravlja 6. SpomenRploKanazgradiizkojejeizvedenoi strijeljano20rodoljuba1943.g.,Domzdravlja 7. SpomenRploKapalimžrtvamasapodruKjaBihora 8. SpomenRploKapoginulimborcimasaterena Slatine 9. SpomenRploKažrtvamaselaTrešnjevautoku NOBRa,Trešnjevo 10. SpomenRploKažrtvamaselaBožiIiutokuNORRa, BožiIi  EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI 

1. CrkvanaCarine Komovi 5. LokalitetMarkovaPeIina iznadselaSlatine 2. LokalietNavotinaRabri naMarseniIarijeci 6. LokalitetNamastir KošutiIe 3. LokalietTrebaKkikrš, seloTrepKa 7. LokalitetSlatina  4. LokalietUlotina poredLima 8. Spomen kompleks na Knjaževcu Andrijevica

156  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  BERANE

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Manastir urTevi Stupovi ManastirsacrkvomSv.orTapodigaojeStefanPrvoslav,sinžupana  TihomirauXIIvijeku.Uperioduotomanskeokupacijeumanastiruse Lokacija Berane permanentnoorganizovaootporprotivokupatora. Vrsta Sakralniobjekat OdprvobitnogmanastirskogkompleksaoKuvanajesamocrkvaSv.orTe kojaimasloženiarhitektonskisklopukojemseprepoznajutriprostorne Kategorija/znaKaj nacionalni cjeline.Najstarijidiojejednobrodneosnovesapolukružnomapsidom,  osmostranomkupolombezpostoljanadcentrlnimtravejominižompripratom. Uznjenuzapadnustranu,udrugojetapi,dograTenajepripratasadvijeboKne kuleizmeTukojihjekulazvonika,aznatnokasnije,prije1346.godine,dodata jeisprednjejošispoljnapriprata.GradivosusivikreKnjakisiga,složeniu nepravilnehorizontalneredove. OdnekadašnjegživopisaoKuvanisusamofragmenti.Sadjelovafresakau oltaruipripratinestaojebojenisloj.Manjepovršineživopisauspoljnojpriprati sasukvalitetnijeidatujuseokvirnousredinuXIVvijeka. 2 Rimski castrum NalokalitetuDolacnalazeseostacirimskogvojnoglogora–castruma.U  iskopavanjima1953godineotkrivenisuostaciinaselja.VojnilogorjeveliKine Lokacija Dolac 32x10msapetprostorija,ispredlogorasenalazilovježbalište44x32m. Vrsta arheološkilokalitet LokalitetjesamodjelimiKnoistražen.

Kategorija/znaKaj nacionalni

3 Zgrada stare osnovne škole Prostrana,jednostavnazgradaizduženepravougaoneosnovesa  prizemljemispratom.GraTenajeodpritesanogkamena,sakrovomnadvije Lokacija Berane vode.Zgradajevišeputaprepravljana. Vrsta Profaniobjekat   Kategorija/znaKaj lokalni    

157  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  4 Manastir Šudikova PrvipomenŠudikovapotiKeizXVIvijeka.TokomXVIiXVIIvijekamanastir  jebiovažankulturnoprosvetiteljskicentar,gdjejeradilaplodnaprepisivaKka Lokacija Budimlje radionicaizkojesesaKuvanovišerukopisa.aŠudikovojeimaloIfreskoR Vrsta sakralniobjekat ikonopisaKkuškoluizkojejepotekaojedanodnajpoznatijihslikarasa krajaXVIipoKetkaXVIIvijeka,zografpopStrahinjaizBudimlja.Uznak Kategorija/znaKaj lokalni odmazdezasavezVasojeviIasaAustrijom,Turcisusrušilimanastirdotemelja 1738godine,nakonKegamanastirnijeobnavljensvedopoKetkaXXIvijeka, 2005.godine. UmanastiruŠudikovanastalojenekolikopisanihspomenika:SvetootaKki zbornik,danassenalaziseumanastiruSveteTrojiceuPljevljima,Minejiz 1573.g.kojisedanasKuvauNarodnojbiblioteciuBeogradu.Psaltiriz1592. g.,.kojisedanasnalaziuBeKu,Molebnikiz1600.godinepisaokojisenalazi ubibliotecigrofaUvarovauMoskvi.

5 Ruševine crkve NagrobljuuBudimljunalazeseostacicrkvesaveIompripratom.Crkvaje  bilajednobrodnasapravougaonomapisodm.OstacizidovagraTeniod Lokacija Budimlje pritesanogkamena,oKuvanisudovisineod80cm. Vrsta arheološkilokalitet

Kategorija/znaKaj lokalni

MEMORIJALNI OBJEKTI   1. SpomenRobelisknamjestugdjeje17.12.1941. OdznaKajazaformiranjekulturnoturistiKkogproizvodaPolimljaje strijeljano9rodoljuba,Jasikovac SpomenikSlobodenaJasikovcu(1972.g.),jedanodnajneobiKnijihspomenikau 2. SpomenRploKa14Rtoricitaocadovedenihiz CrnojGori,djeloarh.BogdanaBogdanoviIa. nikšiIkogzatvoraistrijeljanih1943,uIvangradu, SagraTenjenašumovitomuzvišenjuJasikovac,nakojemsu1862.godine Gradskogroblje TurcisagradilivojnoutvrTenje,auKijemjepodnožjubilosagraTenonaselje 3. SpomenRbistaposveIenaRadmiliNediI,Gradsko za oficireturskevojskeinjihoveporodiceniviTenijemuslimanskeporodice groblje begovskogporijekla. 4. SpomenRploKanamjestupogibijenarodnog Impozantnakupavisoka18metara,kojapodsjeIanafišekmetka,simbolje herojaMiliIaKeljanoviIa,Trešnjevik borbezaosloboTenjekojaseuovomkrajuvodilatokomBalkanskih,Prvogi 5. SpomenRploKanamjestupogibijenarodnog Drugogsvjetskograta. Okruženajesa40granitnihblokovanakojimajesa herojaMilanaKuKa,Kaludra,Bihor preko10.000slovaispisanaistorijaPolimlja.  

158  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

6. SpomenRploKaodržanojSkupštinizaizborI sreskognarodnooslobodilaKkogodboraod21. jula1941.g.,Zgrada„Domatrezvenosti“ 7. SpomenRploKaposveIenademonstracijiištrajku uKenika 8. SpomenRploKaposveIenademonstracijama 1937.godineiotporunarodaovogkrajaprotiv ondašnjevlasti,PodgraTe 9. SpomenRploKaposveIenademonstracijama 1940.godineiotporu–sukobunarodaovog krajaprotivondašnjevlasti,ZagraTe 10. SpomenRploKanarodnomherojuRadomiru MitroviIu,BioKa 11. SpomenRploKanamjestugdjejepuklaprvapuška jula1941god.napodruKjubivšegberanskog sreza,Miljac,Lužac 12. SpomenRploKauznaksjeIanjanaformiranjeI bataljonaiIbrigadeKomskogNOOdreda Goražde,Makve 13. SpomenRploKanamjestugdjejeformiranII bataljon„MilošMališiI“, 14. SpomenRploKanamjestugdjeje1943god. zarobljenbataljonItalijana,uzoniPašiIajezera 15. SpomenRploKaodonošenjuodlukeodizanju ustankauberanskomsrezu,Lužac 16. SpomenRobeliskpalimborcimanapodruKjusela Petnjika 17. SpomenRobeliskpalimborcimasapodruKjasela Lužac 18. SpomenRgrobnicaDušanuNovakoviIu,Kape Kaludarske 19. BistaIvanaMilutinoviIa,Berane 20. SpomenRploKapalimžrtvamaovogakrajauNORR u,Polica 21. SpomenRploKapalimžrtvamasapodruKjasela Budimlje

159  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

22. SpomenRploKaopogibiji42partizana24.januara 1942.g.,Lubnice 23. SpomenRploKapoginulimborcimaižrtvama fašistiKkogterorasaterenaMarseniIaRijeke 24. SpomenRploKanaGimnaziji,sjedišteISNO,18.VII 1941.g.,Berane 25. SpomenRploKastrijeljanim22rodoljuba dovedenihizBarskoglogora,Gradskogroblje 26. SpomenRploKastrijeljanim42partizanaod straneokupatora,Lubnice 27. SpomenRploKapoginulimborcimasaprostora Dulipolja,Konjusi  EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI 1. Abri,peIinskiotvori ukanjonurijekeBistrice 22. LokalitetLužac  2. BeranRkrškodBeransela  23. LokalitetLužac,tumuli  3. Bihorgrad uZaostru 24. LokalitetŠudikova uTifranskojklisuri 4. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila Nožice 25. LokalitetTifran uTigranskojklisuri 5. CrkvaSv.Janje Lubnica 26. LokalitetTorine  6. CrkvaSv.JovanaKrstitelja Lubnica 27. LokalitetTurijak  7. CrkvaSv.LukeiliManastirelija Kaludra 28. LokalitetUroševicailiManastir  8. aTinapeIina kanjonrijekeBistrice Sv.ArhanTela, Uroševica 9. DonjeLugeRnekropolapod   humkama 29. MininapeIina  10. Gradac uBudimlju 30. Ostacivilerustikenalokaciji  11. GradaciGradina, iznadselaBuKa Kupilište 12. HotelLokve Berane 31. PartizanskogrobljenaBrezni  13. KišnapeIina, seloSkakavac 32. PeIinaGotovuša,iznadizvora  14. KuIaGavraVukoviIa  PetnjiKkerijeke 15. KuIakodKesama  33. Samograd,Brzava  16. LokalitetAbri, Kaludra 34. Starogradskogrobljekod  17. LokalitetBerankrš  urTevihstupova 18. LokalitetCrkvinaRostacicrkve, DonjaRžanica 35. UtvrTenigradTumbaricau  19. LokalitetGradac, Bistrica DonjojRžanici 20. LokalitetKremenštica uBudimlju 36. ZgradaarhivanaBalabandi  21. LokalitetLisijevopolje  37. ŽupanpeIina,iznadselaLubnice 

160  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  BIJELO POLJE

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Crkva Sv.Nikole NalazisenagradskomgrobljuuNikoljcuuneposrednojbliziniBijelog Nikoljacimavanrednobogaturiznicu Polja.IstraživanjasupokazalavišegraTevinskihfaza,anaosnovu pokretnogfonda,metala,69rukopisnihi96 Lokacija Nikoljac,BijeloPolje kovanognovcapronaTenogunutarzidinagrobnice,pretpostavljaseda štampanihknjiga,kaoiikoneiikonostas. Vrsta Sakralniobjekat temeljicrkvedatirajuizperioda1370R1390.G.UpisanimizvorimaXVIi Rukopisi,odkojihjenajpoznatije XVIIvijekapominjesekaomanastirsabogatomprepisivaKkom etvorojevanTeljesakraja13.vijekapisano Kategorija/znaKaj nacionalni djelatnošIu. napergamentu,datirajuodkraja13.do19.  Crkvajeuosnovitrobrodnabazilikasanadvišenimsrednjimbrodom vijeka.MeTuštampanimknjigamajei izkogadirektno,bezpostolja,izrastaosmostranakupola.NaistoKnoj petnaestakizštamparijeBožidaraiViIenca stranisenalaziprostranapolukružnaapsida,dokjenazapadnojstrani VukoviIa. bioprizidanotvorenidrvenitrijem.Poredglavnihzapadnihvratacrkva imaisporednakojasenalazenasjevernojstrani. UunutrašnjositcrkvegotovoupotpunostioKuvanoje freskoslikarstvoizdrugepolovineXVIvijeka. PrvobitniiIkonostasiz1627.i1628.Godinestradaoje,ana njegovommjestuje,kaluTerMaksimTujkoviIizCetinjskogmanastira, 1723.i1724.godineizradiojenajljepiikonostasrisanske radioniceQOpravkeikonostasa,vršenesu1803.i1804.godine,i konaKno1837.g.,(AleksijeLazoviI). 2 Crkva Sv.Petra NalaziseuokviruograTeneporte,uurbanomjezgruBijelogPolja.  CrkvujesazidaokrajemXIIvijekaknezMiroslav,bratNemanjin,o Lokacija BijeloPolje KemugovorisaKuvaninatpisnaportalu.UcrkvujeprenešenoXIIIvijeka Vrsta Sakralniobjekat sjedišteHumskeepiskopijeizStona. Prvobitnacrkvajejednobrodna,svodnagraTevina,rasKlanjenasadva Kategorija/znaKaj nacionalni parapilasteranatritraveja.Nadcentralnimdijelomuskogcentralnog travejajeKetvrtastokube.NaistoKnojstraniizvedenajespoljaiiznutra pravougaona apsida. Ispred naosa je bila priprata sa monunemtalnim romanskim portalom sa Miroslavljenim natpisom i Ketvorougaonom prostorimasaboKnihstrana. Uzsjvernipodužnizid,udrugojfazi,biojedozidanpraklis,auz zapadnufasadudvijekarakteristiKnevisokekule. Kasnje je dograena sjeverna kapela i južni paraklis pravougaonog oblika kada su probijeni

161  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  prolazi u prostoru zapadnog traveja i nad njima naknadno izgraeni luci. Oba paraklisa oslanjaju se na istone zidove kula TreIafazaobuhvatavrijemepretvaranjaudžamijukadajesrušena južnakulu,avjerovatnoispoljnapriprata,južniparaklis,sjeverna kapela,kupolanadtranseptom,ijužnidiosvodanadtranseptom. PravoslavnojvjerijevraIenaizmeTu1921.i1923.godine,au potpunostiobnovljena80RtihgodinaXXvijeka. SmatrasedajeucrkviispisanoiKuvenoMiroslavljevo jevanTelje, otkrivenokrajemXIX.Pisanojenatankombijelompergamentu(41,8x 28,4cm)sa296minijatura,zastavicaiinicijalauokviru181lista. 3 BogorodiKina crkva CrkvujeuXIIvijekusazidaoknezMiroslav,bratNemanjin,oKemu  govorisaKuvaninatpisnaportalu.UcrkvujeprenešenoXIIIvijeka Lokacija Bistrica,BijeloPolje sjedišteHumskeepiskopijeizStona.HramjejednobrodnagraTevina, Vrsta Sakralniobjekat pravougaoneosnove,saapsidomkojaspoljaimaizgledpravougaonika, aiznutrajepolukružna.Presvedenajesadvasvoda,podužnimi Kategorija/znaKaj  popreKnim.IznadpopreKnogsvodajemaloKetvrtastokube.Uzsjverni podužnizidbiojedozidanpraklis,auzzapadnufasadudvije karakteristiKnevisokekule,odkojihjesamojednaoKuvana. 4 Crkva Sv.Jovana Crkvajeuoblikutrikonhosa.Uzzapadnitravejjedozidanapriprata.  Sastranapripratesudozidanedvijepravougaoneprostorije.BoKne Lokacija Zaton kohneimajukarakteristiKneapsidiolekojesunaznaKeneiuspoljašnjim Vrsta Sakralniobjekat zidovima.Crkvajezidanalomljenimpritesanimkamenom,aspoljaje bilamalterisana. Kategorija/znaKaj lokalni PofragmentimafreskomalteramožesezakljuKitidajebila živopisana.PronaTenisuostacistarogpodaodkamenihploKa. Najednomgrobubilajeupotrijebljenarimskaara,štosvjedoKida jeovopodruKjebilonaseljenourimskodoba. 5 Crkva Sv.Nikole CrkvaimaosnovuupisanogsažetogkrstaKijeslijepokube,bez  tamburapoKivanapilastrima.Crkvaimapripratuidrvenitrijemi Lokacija Podvrh pokrivenajeklisom. Vrsta Sakralniobjekat ŽivopisaojujepopStrahinjaizBudimlja1613godine,dokje ikonostasradkirKozmeimajstoraRadula. Kategorija/znaKaj lokalni UovojcrkvijepronaTenoDivoševo JevanTelje.Crkvajesaniranai konzervirana,kaoiživopisipokretnifond.

162  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  6 Džamija Gradska(Jusuf)džamijauGornjojMahalinasadašnjojlokaciji  nalaziseod1741.godine.TujeprenešenaizselaJabuKino,5km Lokacija BijeloPolje udaljenogodgrada,dapopovlaKenjuotomanskevojskenebibila Vrsta Sakralniobjekat prepuštenapropadanju.Kamenpokamen,narukamamještana,u kolonidugojdesetakkilometara,prenešenajekažuza48sati Kategorija/znaKaj lokalni Džamijajepravougaoneosnovesamalim,kasnijedograTenim zatvorenimtrijemomeispredulazanasjevernojfasadi,poredkojegje ugraTenaploKasanatpisom.Zidovisumalterisdaniibojenibijelo. Munarejesazapadnestraneipovezanosaobjektomuvisini naglašenogpostamenta.Nadpostamentomjemalterisani,osnovni poligonalnikubusminaretanadkojimjesagraTentipiKnibalkonsa donjomzonomuvidupresjeKene,obrnutekupenadkojimješetnicasa ogradom.NadšetnicomseuskocilindriKnotijelominaretazavršava krovomuoblikuizduženekupe Uharemu(dvorištu)džamijenalaziseinekolikomezara,meTu kojimaigrobimamahafizMustafeGušmiroviIa,zbogKegaovudžamiju KestonazivajuiGušmirskadžamija. Ostaci HajdarRpašine džamije TaKnagodinagradnjenijepoznata,alisevjerujedsjetobilo  krajemXVIIilipoKetkomXVIIIvijeka,imajuIiuvidudajeHajdarRpaša Lokacija RaduliIi SelimdošaouBihorsultanovimberatomod1689.g.Zapaljenajeutoku Vrsta Sakralniobjekat Drugogsvjetskograta. Hajdar–pašinadžamijauRaduliIupredstavljaporodiKnovakufsko Kategorija/znaKaj lokalni zdanjepodignutokrajemXVIIvijekasasvimvrhunskimodlikama http://www.polimskimuzej.me/ osmanskearhitekturetogadoba. Tojejednokupolnadžamijakvadratneosnove,saminaretomuz južniugao.Zidanapriklesanmkamenimblokovimasloženim horizontalneredove.LuKneisvodnekonstrukcijegraTevineiminare raTenisuodfinoobraTenesige. NajbojejeoKuvanjugoistoKnizidnakojemsenalazimihrabdokse uzidu,desnoodnjega,uoKavajuotvorizauKvršIivanjemimbera.Zidje oKuvanuvisiniodoko5metarasalukomodsigeidjelimiKnooKuvanim pandantifimadonivoaosnovekupole.Upandantifimasuvidljivi ostacikeramiKkihakustiKkihlonaca(cilindriKnogoblika). Sjevernooddžamijesistematskisuostaciturbeta.Unutarturbeta, dovratakojasenalazeujugoistoKnomzidu,otkrivenisuostaci nadzemnogsarkofagaraTenogodpoliranihblokovažutogmiluta.

163  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  MEMORIJALNI OBJEKTI  1. SpomenRploKauznakprvihborbijula1941.g., Biovgrob 2. SpomenRploKanamjestupogibijeAlekseRBeIa ilasa,SlijepacMost 3. SpomenRploKaposveIenapartizanskojakcijina rušenjumostanaRibarevinama 4. SpomenRploKauznakprvihborbijula1941.g., ŠakoviIi 5. SpomenRploKauznakprvihborbi1941.g.,Krstac 6. Spomenikpalimborcimasrezabjelopoljskog, Gradskipark,,BijeloPolje 7. SpomenRploKauznaksjeIanjanaosloboTenje BijelogPolja,BijeloPolje 8. Spomenikpalimborcimaižrtvamaratasela UjniKeutokuNOBRa,UjniKe 9. Spomenikpalimborcimaižrtvamaratasela eoKaiSela 10. SpomenikpalimborcimaižrtvamafašistiKkog terorasapodruKjaLješnice 11. SpomenRploKanaškoliuznakformiranjai partizanskeKetebjelopoljskogodreda,JabuKno 12. SpomenRploKapalimborcimaKrajiškebrigade, Slijepacmost 13. SpomenRbistaposveIenaTomašuŽižiIu,,Bijelo Polje 14. SpomenRbistaposveIenaRifatuBurdžoviIu, BijeloPolje 15. SpomenikpalimborcimaZlatarskogbataljona, KlanaciznadselaGraba 16. SpomenikpalimborcimaselaGranKarevo 17. SpomenRploKauznaksjeIanjanadandizanja ustankausrezubjelopoljskom1941.,Tomaševo



164  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. CrkvaSv.Ilije Tomaševo 2. CrkvaSv.Jovana Sutivan 3. CrkvaSv.Tome Brzava 4. CrkvaSv.Trojice Majstorovina 5. CrkvaUspenjaPresveteBogorodice PavinoPolje 6. CrkvaUspenjaPresveteBogorodice Vranštica 7. CrkvaVavedenjaBogorodice Bliškovo 8. Lok.Crkvaiseoskogroblje, OsmanbegovoRPetrovoselo,Korita 9. LokacijaAntiKkihram Podbrijeg(Podgajnice),seloZaton 10. LokacijaGradina seloMusliIi 11. LokacijaManastirVranštica seloTomaševo 12. LokalitetBijediIi  13. LokalitetCrkvaiseoskogroblje Osmanbegovo(Petrovoselo),SeloKorita 14. LokalitetCrkvište Kula,seloKostenica 15. LokalitetGrKkogroblje GrubješiIiuPavinomPolju 16. LokalitetKrstaKe seloPavinoPolje 17. LokalitetOsoja Požuber,seloLekoviIi 18. LokalitetPaviniAhmetovgrob PavinoPolje 19. LokalitetSelište mjestoCrkvina,seloKostenica 20. MostnarijeciBistrici GubavaK 21. OstacicrkveimanastiraKladnik PavinoPolje,seloKiKava 22. OstacicrkveuKiKavi Tomaševo 23. SlijepaKmost  24. UtvrTenigradnaGradiniiznadKorita  25. UtvrTenigradSamogradnaBrzavi  

165  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA GUSINJE

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Crkva Sv.orTa Podignuta1926.godinenamjestustarijegobjekta.Jednobrodneje  osnovesaširokomapsidomnaistokuItrodjelnompreslicomna Lokacija Gusinje zapadnomproKelju.NadluKnozavršenimulaznimportalomje Vrsta  pravougaonanišaukojujeugraTenaploKasanatpisomanadnjomnala osmokraka,slijeparozeta.Crkvaimalažnidrvenisvod.Uzapadnom Kategorija/znaKaj lokalni travejujedrvenagalerijaRhor.  IkonostasjeradPetraolanoviIaiz1926godine.Ucrkvijei50Rak štampanihruskihknjiga,odkojihsedamizXVIIIvijeka. 2 Vezirova džamija DžamijusupodigliturskidostojanstveniciizSkadra.Po  arhitektonskomsklopupredstavljatipiKanprimjerislamskearhitekture Lokacija Gusinje XVIIIvijekauCrnojGori.DžamijajeKetvrtasteosnove,zidanakamenom Vrsta  utopljenimukreKnimalter.VIšeputajeprepravljanaiobnavljanatako dasunekidjelovidegradirani.Minaretjeoddrvetaizavršavase Kategorija/znaKaj lokalni otvorenom,kružnomgalerijom. PosebnuvrijednostpredstavljasoferlukRtrijemsadjelovimau duborezuislijepimarkadama,kaoienterijersaduboreznimukrasima.

EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. CrkvaVelikomuKenika ucentruGusinja 3. StaragusinjskakuIaucentru  2. LokalitetHumka naputuodGusinjakaVusanju Gusinja

166  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA KOLAŠIN

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Manastir MoraKa ManastirskucrkvuUspenjaBogorodicesagradiojeStefan,sin  Vukanov,unukNemanjin1252godine,oKemugovoriuklesaninatpisu Lokacija MoraKa,.Kolašin lunetiglavnogportala.PoKetkomXVIvijeka,Trucisuopustošilimanastir. Vrsta Sakralniobjekat IgumanTomaiknezVuKiIVuKetiIizRovacaobanvljajuMoraKu1574 godine.UperioduotomanskedominacijemanastirjebiovažanpolitiKkii Kategorija/znaKaj nacionalni kulturnoRprosvetnicentar,posebnouXIXvijeku.ManastirMoraKu  saKinjavajucentralnihramUspenjaBogorodice,malacrkvaSv.Nikoleiz XVIIvijekaizgradekonaka,kojezajednosaogradnimzidomformiraju jedinstvenkompleks. BogorodiKinacrkvajejednobrodnakupolnagraTevinasa karakteristiKnimboKnimpijevnicama,raškogtipa.Uzprostranupripratu sasjevernestranenalaziseparaklisSv.Stefana.Uspoljnojobradi fasada,portala,prozoraiupojavinizaslijepiharkadica,ispodkrovnog vijenca,uoKljivojeprisustvoromanike. UXVIIvijeku,uMoraKiradenajboljislikariikonopiscitogvremena. PopStrahinjaizBudimljaživopišeproskomidiju,GeorgijeMitrofanoviI zapadnufasaduiistoKnizidpriprate,aKuveniKirKozmaislikavapraklis Sv.StefanaimalucrkvuSv.Nikole.Njegovodjelojemonumentalna ŽitijnaikonaSv.SimeonaiSv.Save,saraskošnimpozlaIenimduborezom. DuborezsliKnogkvalitetaponavljaseinaikonostasu. 2 Ostaci barutane ObjekatbarutanesagraTenjeuXVIIIvijeku.  BarutanajeslužilazaoKuvanjeoružjaibaruta.Objekatimakrstastu Lokacija ViniIaBrdo osnovu.PooKuvanimvisinamamožesezakljuKitidajeimalaprizemljei Vrsta fortifikacija sprat.Barutanajezidanaodrelativnokrupnih,poluobraTenihkamenih blokovautopljenihukreKnimalter. Kategorija/znaKaj lokalni      

167  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  3 Most Knaza Danila na Mrtvici Mostjepodigao 1858.godineknjazDaniloza“dušumajciKrstinji”,  kakostojiunatpisuugraTenomuogradumosta. Lokacija RijekaMrtvica KamenukonstrukcijumostaKinedvalukanejednakihrasponasa Vrsta Infrastukturniobjekat temeljimanastijeni.LucimostasunaglašeniuvuKenimredomkamena, iznadkojegsusloženetanjekameneploKekojeizlazeizlicazida. Kategorija/znaKaj lokalni

MEMORIJALNI OBJEKTI   1. GimnazijaukojojsuutokuNOBRaodržani mnogisastanci,Kolašin 2. SpomenRploKa,ZaviKajnimuzejKolašin 3. SpomenRploKa,Kolašin 4. SpomenRploKa,Kolašin 5. SpomenRploKa,Kolašin 6. SpomenRploKanamjestugdjejestrijeljano500 rodoljuba,,Kolašin 7. SpomenikpalimborcimaizsrezaKolašinskog, Kolašin 8. KuIaukojojjebiloodredištePKKPJzaCrnu Goru,Kolašin 9. KuIagdjejeodržanIkongresCNO,Kolašin 10. KuIaukojojjeodržanoI,IIiIIIzasijedanje ZAVNORaCrneGore,Kolašin 11. SpomenRploKaumjestusjedištaSKKPJza Kolašin,Drijenak 12. KuIaukojojjeodržanIkongresAFŽCrneGore, Kolašin 13. SpomenRploKanarodnomherojuVukmanu KrušKiIu,Mateševo 14. GrobispomenikBudaTomanoviIa,Crkvine 15. GrobispomenikBajaSekuliIa,Crkvine 16. SpomenRploKa,Barutana 17. SpomenRploKa,GornjeLipovo 18. SpomenRploKa,Vrlostup

168  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. CrkvaSv.AhanTelaMihaila Lutovo 8. Crkvasv.Nikole Grablja,GornjaRovcaR 2. CrkvaSv.Dimitrija uKolašinu 9. CrkvaUspenjaBogorodice MrtvoR 3. CrkvaSv.Ilije DragoviIaPoljeR 10. HotelBjelasica(sadaBjanka)  4. CrkvaSv.Ilije VeljeDubokoR 11. KaluTerskimostnaMoraKiR  5. CrkvaSv.Luke MeTurijeKjeR 12. MostGrlonarijeciMoraKi  6. CrkvaSv.Trojice Lipovo 13. PartizanskogrobljenaBrezi kodKolašina 7. Crkvasv.Jovana MioljicaR

169  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA MOJKOVAC MEMORIJALNI OBJEKTI  Br. Kulturno dobro Osnovni podaci 1. SpomenRploKauznaksjeIanjanaiborbejula Napomene 1941.godine,mOJKOVAC 1 Manastir Dobrilovina NamjestudanašnjeghramaSv.orTapostojalajestarijagraTevina2. SpomenRploKauznaksjeIanjanaformiranjei  kojasepominje1593godine.DanašnjamanastirskacrkvapodignutajeudarneKeteiinarodnoslobodilaKkogodborana Lokacija Mojkovac 1609.godinezaslugomigumanaJovana,vojvodeRadiKaMiloševiIaipodruKjusadašnjeopštineMojkovac Vrsta  grupelokalnihknezova.DobrilovinajebilazajedniKkihramizborno3. SpomenikPrvojpartijskojkonferenciji,Rudnica mjestozavjernikesaobijeobaleTare. 4. SpomenRpiramidaborcimainarodnimherojima Kategorija/znaKaj  CrkvaSv.orTajejednobrodna,sablagonaglašenimpopreKnimkojisunapoložajuKrstacRRazvršjeizgubili   transeptom,kojiformirakrstoobraznuosnovu.Napresjekubrodovaživote,Krstac uzdižesekupolasakružnimtamburom.Uznaossenalaziodijeljena5. SpomenRploKa,MostnaTari pravougaonapriprata.Zapadnafasadaje6.prezidana1880godine,ado SpomenRploKa,PodbišIe tadajebilaislikanafreskamaiuznjuseoslanjao7. Partizanskogroblje,PodbišIedrvenitrijem.Umjesto trijemauzzapadnufasaduflankiranjedrvenizvoniksadvijeetaže.Krov8. SpomenRKesmasaspomenRploKompoginulim jeodklisa. borcimaizselaGojakoviIiutokuNORRa Grupalokalnihmajstoraživopisalajecrkvu1613godine.Usljed9. SpomenRpiramidapoginulimborcimaizsela KestihstradanjaDobrilovine,freskesuveomeošteIeneifragmentovanoStevanovac oKuvane.UpripratijeprikazancikljusSv.orTaaunaosu10. RodnakuIaVukaKovijaniIa,PodbišIejedata uobiKajenaikonografskašema.Ruševinekonakanalazeseizvanuže manastirskeporte,sajugozapadnestrane. EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. CrkvaRužica ,Sinjajevina, 7. JameBrskova RudarskooknoRMariIaLuka 2. CrkvaSv.Hrista Markovina 8. ManastirskapeIina,arheološkilokalitet  3. CrkvaSv.Trojice ProšIenje 9. MlinovinaBistrici, Bistrica 4. Gradac naBrskovu 10. SteIciporedcrkvesv.Trojice seloPošIenje 5. GradacnaBrskovu  11. ŠalintraKaRarheološkilokalitet,Dobrilovina  6. HotelMojkovac Mojkovac 12. VodenicenaBistrici 

170  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA PETNJICA

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 MEMORIJALNI OBJEKTI  

SpomenRploKa palim žrtvama sa podruKja Bihora

EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. Azane–ostacicrkve nagrobljuselaAzane 2. Džamija uPetnjici 3. GornjaVrbicaRsluKajninalazi,u  petnjiKkomregionu 4. GradinaGodoKelje, iznadselaGodoKelje 5. GradinaRTucanje, seloTucanjeiznadŠabotiIa 6. PeIinaGraduRadmanskojklisuri  7. PraistorijskilokalitetTorineu  Radmancima

171  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA PLAV

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Kula RedžepagiIa SmatrasedajesagradioHasanbegRedžepagiK1671.godine.  Kulajeprimjer“utvrTenogstana”ipredstavljatipiKanprimjer Lokacija Plav autentiKnearhitektureovogkraja.Snažnikamenikorpuskuleizvedenje nepravilnoobraTenimkamenom.Utimispustimasusmještena Vrsta  pojedinapomoInaodjeljenja(mutvak,amam...).Poredzapažen Period nastanka  funkcionalneorganizacijeprostoranarodnigraditeljje,ukamenui drvetu,saKiniovrijednuarhitektonskucjelinu.Tradicionalnoprizemljei Kategorija/znaKaj lokalni prvispratsukameni,doksucentralnidioprveetaže,drugaetažaikrov

 odbondruka. 2 Manastir Brezojevica NarodnopredanjepostanakmanastiraBrezojevicenaLimu,sa  crkvomSv.TrojiceveTezasrednjivijek.Godinaživopisanjahrama1566 Lokacija Plav jeinajstarijipisanipodatakonjemu.BrezojevaKkimanastirjebio aktivando1850godinekadasuganapustilimonasiperdnajezdom Vrsta  Turaka. Period nastanka  CrkvaSv.Trojicejejednobrodneosnovesaizrazitoprostranom apsidomiodijeljenompripratom.NazapadnojfasadiiznadluKnihvrata Kategorija/znaKaj lokalni nalazesetri,takoTeluKnozasvedeneplitkeniše.Najužnomzidusujoš

jednavratainizodtriprozora.Gradivojegrubopritesankamen. UnutrašnjostcrkvejepresvoTenapoluobliKastimsvodom.Napodužnim zidovima,izmeTuistaknutihpilastera,nalazeseprislonjeniluci.Podje odkamenihploKasadekorativnimamvonom. 3 Careva džamija DžamijauPlavujejedanodnajstarijihobjekataugardu.Podigaojuje  sultanAbdulHamid,anjendanašnjiizgleddatiraizXVIIIvijeka. Lokacija Plav Osnovadžamijejekamena,pravougaonogoblika,anjenprilaznidio, takozvaniseferluk,graTenjeoddrveta.Džamijajemalterisanaiima Vrsta  prizemljeisprat.Krov,minaret,soferlukijošnekielementisunanovo Period nastanka XVIIIvijek izgraTenioddrveta. PosebnuvrijednostobjektaKiniduboreziarabeske. Kategorija/znaKaj lokalni

172  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  4 Zgrada bivše OŠ Brezojevica Lociranausredištuselafunkcionisalajekaoosnovnaškolatrigodine.  Godine1912jespaljena,nakontogaobnovljena,aponovospaljena Lokacija Brezojevica,Plav 1941godine.NaoKuvanimostacimagraTevineobnovljenaje1986R87. Vrsta 

Period nastanka 1893

Kategorija/znaKaj lokalni

MEMORIJALNI OBJEKTI  

1. SpomenRploKa u znak borbe protiv okupatora, akor 2. SpomenRploKa na mjestu pogibije Beša BašiIa i drugova, Dolja

1. EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI 

2. Crkvasv.Troice   8. LokalitetVelikaJerinaRutvrTenje   3. HumkaGrnKar,  nadesnojobaliGrnara 9. LokalitetVezirovaBradaiznadAlipašinih  ugranicamaNP 4. Humka,  Brezojevica izvora Prokletije 5. Latinskogroblje,  Brezojevica 10. LokalitetVolušnica,  stazakaProkletijama 6. LokalitetGradac  uPlavu 11. RedžepagiIadžamija   7. LokalitetGradac,  Brezojevica 12. StaraškolauVelicikodMurine  

173  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA PLJEVLJA

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Husein Pašina džamija DžamijajezadužbinaHuseinpašeBoljaniIa(umro1594.godine),  porijeklomizpljevaljskogselaBoljaniIa.Huseinpašajeobavljaovisoke Lokacija Pljevlja funkcijenaPorti,službovaojeuEgiptu,pajesvomzaviKajupodario jednuodnajljepšihdžamijanaBalkanu,kojojsusediviliputopisciizXVII Vrsta  vijeka. Kategorija/znaKaj nacionalni Džamijajezdanjekvadratneosnovesaplitkomiširokomkupolom.

 Krovjeoživljensajošdvijemaledekorativnekupolice,visokogtambura. Ispredulazajeprostranitrijem,oslonjennatrimasivnamermerna kružnastuba,izmeTukojihsurazapetišiljasti,orijentalnilukovi.Trijem jenatkrivensatriplitkekupolice,odkojihjesredišnjablagonadvišena. Prozori,raspreTenipologiKkojgradacijivertikale,imajutakoTešiljaste orijentalnelukove.Uzdžamijusenalazivitkominare,visoko42metra, sadekorativnomšerifomprivrhu.Obrednidjelovienterijera–mihrab, mimberimahvil–dekorisanisuslikanimiumermeruklesanimi bojenimornamentima.Zidoviikupolaislikanisustilizovanom, polihromnomornamentikom–arabeskama.UdžamijiseKuvazbirka rukopisnihištampanihKurana.Ispredzdanjajenalaziobaveznišadrvan. 2 Manstir Sv.Trojica PrvipisanipomenmanastirapotiKeiz1537.godine,kadagaje Pokretnodobro:RiznicaManastira pomenuojeromonahSava,prvipoznatitrojiKkiprepisivaK.Višeputa Sv.Trojica Lokacija Pljevlja obnavljanidograTivan,današnjioblikimaodXVIvijekakadajeza vrijemeigumanaVisarionasagraTenaglavnacrkva.Krajemistogvijeka Vrsta KultunoRistorijskacjelina dozidanajepriprata,darmonahaGeorgijaPoblacanina,njegovogsina Kategorija/znaKaj nacionalni Ananijaisinovca,spahijeVojina.

Crkvajeslijepatrobrodnabazilikasadoljepolukružnom,gore poligonalnomapsidomi1692.godinedozidanompripratomnadvišena kubetomnavisokomtamburukojijeoslonjennaniskokvadratno postolje.1875.godinedozidanajespoljnapriprataReksonarteks. SamostojeIadvoetažnakulaRzvoniksagraTenjesajunestranenaosa. Manastirskikonaciuokvirujucrkvenuportusatristrane.Navelikom konakusagraTenomuXIXreflektujuseuticajiorijentalnearhitekture. Živopisiz1592R5.godinedjelojepopaStrahinjeizBudimlja.

174  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

UXVI,XVII,paiXVIIIvijekumanastirSvetaTrojicajebiopoznatikao vrloznaKajanprepisivaKkiiknjiževnicentar. RiznicaibibliotekaSv.TrojicesujedneodnajbogatijihinajznaKajnijih uCrnojGori.Posjedujezbirkeobrednihpredmeta,ikonaitekstila,koai velikibrojrukopisaistarihštampanihknjiga.USv.TrojicisesaKuvao gramentovaniprimjerakTrebnikaCrnojveiIaiz1595godine. 3 Lokalitet Komini Ostaci,jošuvijekveIimdijelomneistraženogrimskog gradasadvije  nekropole,nalazeseuneposrednojbliziniPljevalja.Prvaarheološka Lokacija Pljevlja istraživanjaobavljenasukrajemXIXvijeka,alisuteksistematska istraživanjaiz1964.isaprekidimado1974.godinedalapoznate Vrsta  reziltate.Pitanjevremenanastankaiimegradaostalisunepoznati,a Kategorija/znaKaj nacionalni gradjepoznatkaoMunicipijumS.

SpomeniciKominaposebnosuzanimljiviiznaKajnizasagledavanje razvojarimskeprovincijskeumjetnosti,kojajeovdjeprožetalokalnom, ilirskoRkeltskomtradicijom. Sondažnaistraživanja2007R8.godinesupotvrdilapretpostavkuda seradiovelikomrimskomgradu,opasanombedemima,sakapijama, forumomidrugimprateIimjavnimgraTevinama,svetilištima,kako rimskihtakoiorijentalnihbožanstava(Serapis,Mitra,Izida). 4 Manastir Dovolja NijepouzdanoutvrTenovrijemeizgradnjecrkveposveIeneUspenju  Bogorodice.Uistorijskimizvorimaprviputsepominje1513.godine.Više Lokacija PremIani putajedoživiorazaranjanakonkojihjeobnavljan.Premaizvorimaiz XVIIvijekabiojebodatIugledansaimanjimadolimske(prijepoljske) Vrsta  dolineIgranicapribojskeopštine.Nakonpožara1886.godinenije Kategorija/znaKaj lokalni onavljandopoKetkaXXIvijeka..

ManastirskacrkvaUspenjaBogorodicejejednobrodna,trotravejna, izduženagraTevinasakupolomipripratom.Kupolajeimalavisok okruglitambur,kojisesaunutrašnjestraneoslanjaonapopreKnei boKneojaKavajuIelukove,KijisunosaKibilisnažnipilastri.Kupolajebila oKuvanauperioduizmeTudvasvjetskarata.Spoljnefasadesubile malterisane,bezukrasa.Uapsidisenalazetri,simetriKnorasporeTene niše.ZapadnoodcrkvesaKuvanisuostaciprostranihkonakasa zasvedenimprostorijama.

175  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  5 Manastir DuboKica CrkvaSv.Nikoleseprvobitnonalazilanaobaliehotine,aizgradnjom  akumulacionogjezerazapotrebeTE“Pljevlja”moralajebiti Lokacija OtiloviIi premještenanasadašnjulokacijujeuOtiloviIima. Crkvajejednobrodna,trotravejnagraTevinasapripratom, Vrsta  presvoTenapoluobliKastimsvodom.Spoljajemalterisanaibezizrazitih Kategorija/znaKaj nacionalni arhitektonskihdetalja.

Živopisjeiz1565.godine. DeizisnaploKanaikonostasuiz1682.godine,pripisujemajstorskom kruguRadula. 6 Manstir Sv.ArhanTela Mihaila Prvipomenmanastiraiz1591godine,kadajecrkvaobnovljenai  živopisanaodstranepopaStrahinjeizBudimlja.Crkvajehram Lokacija Luke,urTeviIaTara jednobrodneosnove,sakupolom,bezpriprate.Prostornisklopi upotrijebljenimaterijalsliKnisukaonaobližnjojDovolji.Olatarska Vrsta  apsidaimatrikarakteristiKneniše.Kupolusunosililuci,oslonjenina Kategorija/znaKaj nacionalni Ketirisnažnapilastra.Poredglavnogportala,crkvajeimalajošjedna

vratanajužnomzidu. PrilikomistraživaKkihradovapronaTenisuostacidvaluksuzna mermernaornamentisanasvijeInjaka,kaoifragmentRaspeIasanekog srebroglitijskogkrsta. Poredcrkve,sajužnestrane,nalazeseostacimanastirskih konaka. 7 MEMORIJALNA DOBRA   R 47 1. SpomenRploKa palim borcima, Odžak 2. SpomenRploKa razoružanju neprijateljske posade, Meljak 3. SpomenRploKa na mjestu prvih borbi jula 1941. godine, Komino 4. Pljevlja R Kitav grad kao istorijsko mjesto 5. SpomenRploKa prvom sreskom narodnooslobodilaKkom odboru sreza 7, Kosanica 6. SpomenRgrobnica palih boraca iz raznih brigada NOV, Kruševo

176  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

7. SpomenRbista narodnog herojgg Vladimiru  KneževiIu VoloTi, itluk 8. SpomenRbista posveIena Velimiru JakiIu, itluk 9. SpomenRploKa Tacima Pljevaljske gimnazije palim u NOB 10. ZabrTe 11. SpomenRploKa na školi, Vodno 12. SpomenRploKa na Omladinskom domu, Podborovi 13. SpomenRploKa na urTeviIa Tari 14. Spomenik III sandžaKkoj brigadi, Vrulja 15. SpomenRgrobnica u znak sjeIanja na 23 borca II Proleterske brigade,Šula 16. SpomenRploKa posveIena formiranju prvog NOO, Bobovo 17. SpomenRKesma poginulim borcima bivše Opštine Bobovo 18. SpomenRploKa poginulim borcima bivše Opštine BoljaniIi 19. SpomenRploKa poginulim borcima sela Mataruga i LjutiIa 20. SpomenRploKa poginulim borcima iz sela Kozice 21. SpomenRploKa poginulim borcima iz sela 22. SpomenRploKa poginulim borcima sela Crljenica 23. SpomenRploKa poginulim borcima sa podruKja bivše Opštine Gotovuše 24. SpomenRKesma poginulim borcima sela ZabrTa 25. SpomenRploKa poginulim borcima sa podruKja MaoKa 26. SpomenRploKa poginulim borcima sela Odžaka i Zekovice 27. SpomenRploKa poginulim borcima sela PremIana 28. SpomenRploKa poginulim borcima sela OtiloviIi

177  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

29. SpomenRploKa posveIena I zasijedanju  ZAVNOSRa 20.11.1943 30. SpomenRploKa na osnovnoj školi posveIena sastanku Mjesnog komiteta KPJ za Pljevlja, na kome je donijeta odluka o dizanju ustanka, Kruševo 31. Spomenik palim borcima iz pljevaljske bitke 1.XII 1941,Stražica 32. SpomenRbista posveIena narodnom heroju Živku Džuveru,Bobovo 33. SpomenRploKa posveIena formiranju I partizanske pljevaljske Kete, Vrulja 34. SpomenRploKa posveIena formiranju I partizanske Ielije 1941 u Meljaku 35. SpomenRploKa u znak sjeIanja na dan kad je ovaj rudnik od strane okupatora onesposobljen za dalju eksploataciju, RudnikŠupljastijena, Šula 36. SpomenRgrobnica u znak sjeIanja na 82 poginula partizana, Bobovo 37. SpomenRploKa, MaoKe 38. SpomenRploKa,Brvenica 39. SpomenRgrobnica u znak sjeIanja na pale borce sela Kosanica 40. SpomenRbista posveIena Milu PeruniKiIu,Park

EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI

1. ArheiološkilokalitetDoganje  8. ''Crkva''nalokacijiRukaKice ,OtiloviIi, 2. Bajramovobrdo ,HoIevina, 9. CrkvaSv.Ilije IlinoBrdo 3. BojoviIagradina ,PotpeI, 10. Crkvasv.apostolaPetraiPavla BoljaniIi 4. BrdoDrašilanoviIi  11. Crkvasv.PetkeuPljevljima seloGradac 5. BrdoGradina ,Bušnje, 12. Crkvasv.VasilijaOstroškog Ocrkavlje,Smrdan,selo 6. BunarVodno  MaloKrIe,VelikoKrIe 7. CrkvaispomeniciuMataruškompolju ,, 13. CrkvanaispodkuIaMršoviIa Kruševo

178  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  14. Crkvetine,ostacivelikecrkve  44. GrKkogrobljekodOŠ, ispodbrdaVid,PoblaIe 15. Crkvice seloSrdanovgrob 45. GrKkogroblje, MaoKe 16. Crkvina naKrstu,Mataruge 46. GrKkogrobljePrisoje, PoblaIe 17. CrkvinaRKuIište zaselakBara,selo 47. GrKkogrobljeRadoviIalokva,  PoblaIe 48. GrKkogrobljesasteIcimaibunarom, Dulanovina,Crljenice 18. Crkvine PuKilovina,seloDonje 49. GrKkogroblje, Gradina  50. GrKkogroblje, Kragujevobrdo,KotlajiIi 19. Crkvine Crkvenovrelo,Nemanja 51. GrKkogroblje, PremIani 20. Crkvine Kruševo 52. GrKkogroblje, lokalitetRat,Bukovica 21. Crkvineihumke naOcrkovlju,Brvenice 53. GrKkogroblje, seloMrKevo 22. CrkvišteBitine Kosanica 54. GrKkogroblje, Šljivansko 23. Crkvišteiostaciturskekule BorKani,MaoKe 55. GrKkogroblje, Brankovobrdo,Kruševo 24. Crkvište,steIciiturskogrobljekodkuIeJelovaca estin 56. GrKkogroblje, Grobnice,seloKakmuže 25. etirigomileiznadMedenestijene LjutiIi 57. GrKkogroblje, Vrbica 26. elište zaselakPoda,Bobovo 58. Grobsastelom, iroviIi,LjutiIi 27. GaKeviIagrobljeR grobljenaMolitvi,LjutiIi 59. Groblje uKržavi,Bukovica 28. Glavica iispodGlavice,Tikova, 60. Groblje uzVolodetr,HoIevina Brvenica 61. GrobljeMarkoviIa uVodnom 29. GornjeCrkvine, seloLuKiIaMeljak 62. GromilaGradina, Šumane 30. Grad, Kozice 63. Gromile uzputPljevlja–Bijelo 31. Gradac–Gradina, Bobovo Polje,Matarige 32. Gradina VelikiPliješ 64. Hadži–Alijinedžamija  33. Gradinaihumke, DonjiRaTeviIi 65. Hadži–Rizvanaušdžamija  34. GradinaipeIinaR Gornjeselo,Bjeloševina, 66. Hadži–Zekerija(Serhat)džamija  seloStrahovDo 67. HotelPljevlja  35. GradinaMaliPliješ  68. Humka useluMijakoviIi 36. Gradina, Crljenice 69. Humka useluNjivice 37. Gradina, seloGradac 70. Humka uMijakoviIima 38. Gradina, Dragaši 71. Humka useluMaoKe 39. Gradina,podrgraTeidvijegromile, Vrulja 72. HumkaDublje, RaTeviIi 40. GrKkogroblje naKapetanovini, 73. HumkaistoKnoodJelovogpanja, Bobovo VodoplavRLuka,Odžaci 74. HumkaKalušiI upodnožjuMalogPliješa 41. GrKkogroblje iznadOdvrela,VlaoviIi 75. Humkakodškole useluOtiloviIi 42. GrKkogroblje ušumiCicovinma, 76. HumkaKujundžinica, PoblaIe Bukovice 77. HumkanaKarazuli, urTeviIaTara 43. GrKkogrobljeBitine, Kosanica 78. HumkanaputuZeleneLokve–Vidre 

179  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  79. HumkanaraskrsniciOdžiIai, MalaLuka 108. LokalitetDub, seloRadeta 80. HumkanaRavnojnjivi, LeverTara 109. LokalitetDžamija, StrahovDo 81. HumkaRadoviIalokva, Crljenice 110. LokalitetGrad, Brezojevice,MaoKe 82. HumkasakuIomnanjoj,seloZenice  111. Lokalitetgradina KošutaDo,Crljenice 83. Humkasanadgrobnimspomenicimaispod Kozice 112. LokalitetGradina Meljena Koznika, 113. LokalitetGranica(Meteriz),humke HoIevina 84. HumkaselaMataruge  114. LokalitetJaglijaRaustougarskekaserneibunar Crljenice 85. HumkauzputVrulja–Kaljig, Brezojevica,MaoKe 115. LokalitetJasike seloKovaK 86. Humke uiroviIima,LjutiIi 116. LokalitetkodHrasta seloŽidoviIi 87. Humke uDonjimLeverima 117. LokalitetkodškoleselaŠljivansko  88. Humke uSrdanovomgrobu 118. LokalitetKrš Jasen 89. HumkeBoljaniIa  119. LokalitetKrševi DubokaDolina, 90. HumkeHoIevine, poredputa,nabrdu HoIevina GukeiVukovombrdu, 120. LokalitetMejtef seloGradac poredgroblja, 121. Lokalitet, Meljena 91. Humkeigromilekodseoskoggroblja, estin 122. LokalitetMramorje BudijeviIi 92. HumkeistariputnaGnjolombrdu, Gotovuša 123. LokalitetNijemKevine Kruševo 93. HumkenaputuMatarugeROtiloviIi  124. LokalitetOrniceRLagum Meljena 94. HumkenaStražici, lokacijaLivadaki 125. LokalitetPloKe Drum,Orlja,Brvenica gromile,brdo 126. LokalitetPodRudinom OtiloviIi (Pod)Milodijeva,selo 127. LokalitetPodosoje uzputMeljakRGradac Bušnje 128. LokalitetPolje seloMaloKrIe 95. HumkeselaLjutiIi  129. Lokalitetradovdo Brvenica 96. HumkeuzputPotkovaKakaseluDubac  130. LokalitetRidRostacicrkve zaselakaloviIa, 97. IzvorUstavan, Bušnje PoblaIe 98. JakupovgrobRhumkasasteIkom, BoljaniIi 131. LokalitetRudina OtiloviIi 99. KaraulanabrduKriKak, Kosanica 132. LokalitetRukaKicesagromilama,OtiloviIi  100. KaraulanaŠtrbini, PremIani 133. LokalitetsatumulimaPetrovaKe, Bukovice 101. ''Kaurskogroblje'', Podgrobnica,BoljaniIi 134. LokalitetStolovi, Brezojevica,MaoKe 102. Krstsaantropomorfnompredstavom, Kaljig,MaoKe 135. LokalitetTrgovišteRbunar,gomile, seloLjiljaniIi 103. KuIaŠeIeroviIa, ul.TanasijaPejatoviIau 136. LokalitetTrkalište, ŽidoviIi/Guke Pljevljima 137. LokalitetTrlica  104. KuIeSelmanoviIŠadije uPljevljima 138. LokalitetVarošišteRZelenaLuka, upodnožjubrdaGradina 105. KulaGundulijeMuja, LaTana 139. LokalitetVješala, DonjeNange 106. LokalitetBjelušaRrudnik, Kujundžinica,PoblaIe 140. LokalitetZminjaglavica, StrahovDo 107. LokalitetCrkvine, StrahovDo

180  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  141. Loptastikamen uPotkukanju,Kukanj, 168. Ostaciarhitekture kodkuIaZeKeviIa,selo Potoci Trnovice 142. MalaGradina, seloKukanj 169. OstacidžamijeBuriIi,PoblaIe  143. MališinapeIina,LjutiIi  170. Ostacijednobrodnecrkve OtiloviIi 144. ManastirskikompleksnalokacijiOrliI,ispodsela  171. Ostacirimskogvodovoda,StariMekiDo,Bobovo  Kozice 172. OstacisrednjevjekovnogputaPljevljaRFoKa,  145. ManastirskikompleksnalokacijiOrliI,ispodsela  Bukovica Kozice 173. PeIinaispodGospiIavrha, LjutiIi 146. Marinašuma,seloVrulja  174. PethumkinalokacijiTurskogroblje,LjutiIi  147. Medenastijena,LjutiIi  175. PutDrašilanoviIiRseloKržave  148. MekropolaCrkvište,MaoKe,BorKani  176. Reljinkamen,seloKrupiceRBarice  149. MitreumuLeverTari,Durmitor  177. Rimskicipusiiarhitravnagredakodkasarneu  150. MitreumuLeverTari,Durmitor–el.uraTenalifale  Pljevljima kat.podacizarješenje 178. RudnikgvožTaOrliI,Kozice  151. Monumentalnakamenahumka,BoljaniIi  179. SahatkulauPljevljima  152. MostnaurTeviIaTari  180. SavremenogrobljeCrkvine,RijeKkoBrdo,MaoKe  153. Mramor, seloRaTeviIi 181. SavremenogrobljeselaKotlajiIi  154. MramoroviRnekropolasteIakaRomaK, Bukovice 182. SeoskiputTikova–Orlja  155. NekropolaBreze, Kukanj,Potoci 183. SeoskogrobljeGradina  156. NekropolaCrkvine, ŽidoviIi 184. SeoskogrobljeihumkeuzaseokuPoda,Brvenica  157. Nekropolai''crkva'' uLizinevode,Mataruge 185. SeoskogrobljeikaraulaselaVaškova  158. NekropolaKonj, RaTeviIi 186. SeoskogrobljeselaJabuKno  159. NekropolapodtumulimaVeselobrdo,Bukovica  187. SeoskogrobljeuseluVelikoKrIe  160. Nekropolapodtumulima,BoljaniIi  188. Seoskogroblje,GornjeŠljivansko  161. NekropolasteIaka nabrduZaviTen, 189. Seoskogroblje,seloLaTana  ElezoviIi,Glisnica 190. SeoskogrobvljeselaJubovo  162. NekropolasteIaka naputuodTrnoviceka 191. SpomenkuIaRaoniIa,urTeviIaTara  rijeciVoloder, 192. Stara''Kesma''uPodosoju,seloPotpeIe  Trnovice 193. StarakaldrmaiStarimost,šumaBogdanica,  163. NekropolasteIakaAljevina, Brezojevica,MaoKe PraKice 164. NišauRomanovdolu,Srdanovgrob  194. StaraškolauseluMeljak  165. ObraTeni,ukrašenikamenkodhotelaGold, naseljeKamenu 195. StariputPljevlja–Srdanovgrob,izvor,  Pljevljime 196. SteIakkodOŠRadojeTošiI,seloSrdanovGrob  166. Ocrkovlje, Ilijinaglavica,selo 197. SteIaksanduk,Omar,RaTeviIi  BoljaniIi 198. SteIakuparkukodZelengoreuPljevljima,selo  167. Osnovnaškola''BoljaniIi''  Gradac

181  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  199. SteIak,humkaisavremenogrobljeuseluOdžaci  216. TumuliRBorikovice,Bukovice  200. SteIciihumkeuŽugiIaLuci,LeverTara  217. Turskogrobljeigromile,Tupan  201. SteIcikodkuIaMašoviIa,seloGornjiGradac  218. TurskogrobljenaSedlarima,Brvenica  202. SteIcinaOrnici, Kukanj,Potoci 219. TurskogrobljeTikova,Brvenica  203. TumulCarskakuIa,LjutiIi  220. Turskogroblje,seloZenice  204. TumuliseoskogrobljeuseluPotkovaK  221. ''Turskogroblje'',školanaPotrebi,seloestin  205. TumulKukanj,Potoci  222. UtvrTenjeKukanj, zaselakKukanj,selo 206. TumulnaMehovombrdu,BoljaniIi  Potoci 207. TumulOrlja,Brvenica  223. Veljagromila,BoljaniIi  208. TumulsasteIcimaiposebnousadniksteIak,kod  224. VodenicenaLeverskojrijeci  seoskeškole,Glisnica 225. ZgradabivšePljevaljskegimanazije  209. TumulsasteIkom,seloMrKevo  226. ZgradadomaomladineRZaviKajnimuzej  210. TumuluseluVijenac  227. ZidmeTaši''kuIa'', RašIe,OtiloviIi 211. TumulinabrduJasen 228. Dijatreta  212. Tumulinaardaku,Bukovica  229. Kuransa352minijatureizXVIvijekaizHusein  213. TumulinaKlopetu,Vrulja  Pašinedžamije 214. TumuliOglavina,seloStrahovDo  230. Spomenik naStražici 215. TumuliuseluVelikoKrIe 

182  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA PLUŽINE

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene

1 Nekropola steIaka "GrKko groblje" NalaziseistoKnouširempredgraTuSokograda,prijestonoggrada Neropolajeuvrštenisunalistusvjetske baštineUNESCORa2016.usklopu Lokacija ZagraTe,ŠIepanPolje vladarske porodice KosaKa. Nekropola zauzima prostor nepravilno izduženog oblika sa prilazom sa istoKnog dijela, a steIci su razliKite transnacionalneserijskenominacijeBosnei Vrsta Arheološkilokalitet orjentacije. Nekropolom dominira steIak  u vidu monumentalnog Hercegovine,CrneGore,HrvatskeiSrbije. sanduka poznat kao  steIak Petka Krstjanina iz sredine XV vijeka koji Kategorija/znaKaj meTunarodni sadržiepigrafskiIiriliKninatpisizvedenupravilnimredovima,ustavnim  slovima ujednaKene visine. Nekropola ima 16 steIaka, od kojih 3 sljemenika(dvanaKetiriijedannadvijevode),2sanduka(odkojihjedan  sanatpisomijedanaestploKaodkojihjejednaamorfna,tj.nepravilnog, aostalepravougaonogoblika).SteIcisuraTeniodlokalnogkamena,finije suobrade,alisuveIinomneukrašeni.

2 Crkva pod Sokolom CrkvapodSokolomimenovajepoSokogradu,ispodkojegsenalazi.  SokogradjebioujednomperioduprijestonomjestohercegaStjepana Lokacija ZagraTe,ŠIepanPolje VukKiIaKosaKe(1435R1466)kojijeIktitorcrkve. Vrsta Arheološkilokalitet Crkvajenepoznateposvete,aunarodujezovu“manastir”.Po dimenzijamajejednaodveIihcrkavaXVvijekauoblastiKosaKa.Ima Kategorija/znaKaj lokalni oblikjednobrodnogtrotravejnoghramasaspoljatrostranom,aunutar polukružnomapsidomnaistoku,sacentralnimtravejemnadkojimje izvedenakupolanašestostranomtamburunakvadratnompostoljui skraIenimzapadnimtravejem. Uobnovi2001.godinebezsaglasnostislužbezaštiteobnovljenaje crkva,sagraTenikonaciIprateIiobjekti. 3 Manastir Piva CrkvaUspenjaBogorodicepodignutajezaslugomhercegovaKkog  mitropolitaSavatijaSokoloviIa,oKemupodrobnogovorifreskonatpis Lokacija Plužine nadglavnimvratimanaosa.Naistommjestujepostojaostarijihram.Od KulturnoRistorijski osnivanja,manastirjebiovažanvjerski,kulturniipolitiKkicentarPivske Vrsta kompleks oblasti.NekolikoputajestradaoodTuraka.Poslijevelikogpožaraiz 1798godineobnoviogajeznamenitiarhimandritArsenijeGagoviI. Kategorija/znaKaj nacionalni ManastirsenalazionaizvoruPivealije,zbogizgradnjeHidro elektranePiva,izmještennalokacijuSinjac,udaljenu3km.Dislokacijaje

183  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

završena1983godine.Komplekssesastojiizcrkve,zgradekonaka, maTupnice,iopasanjeogradnimzidom.HramUspenjaBogorodiceje monumentalnatrobrodnabazilikasanadvišenimsrednjimbrodomi razuTenimtrodjelnimoltarskimprostorom.GradivojesiviiružiKasti klesanikamen,aunižimpartijamaugraTenisusekundarnosteIci. Eksterijerjejednostavan,jedinosufasadeoživljeneplitkimpilastrima. UnutrašnjostjerašKlanjenamasivnimstupcimaipilastrima,koj9inose poluobliKastesvodove.Naosježivopisansloženimikonografskim repertoarom,kojisuradiligrKkiidomaIimajstori,skromnihlikovnih kvaliteta.PripratuislikavajupopStrahinjaiKirKozma. UmanastirujeesaKuvanintraziranicrkvenimobilijarsapoKetka XVIIvijeka–krasnavrata,BogorodiKinokoloiepiskopskiprijesto. ManastirskariznicajejednaodnajznaKajnijihuCrnojGori,posjeduje bogatezbirkerukopisa,štampanihknjiga,obrednihpredmeta,tekstila, ikonaizavjetnihdarova. Dioriznicejeizloženumanastirskommuzejuuzgradekonaka. 4 Ostaci crkve Sv.Stefana /ŠIepanica/ CrkvaSvetogStefanajezadužbinavelikogvojvodehumskog,  SandaljaHraniIa,izporodiceKosaKakojijenakonsmrti1435.godine Lokacija ŠIepanPolje sahranjenunjoj,pasepodizanjecrkveuŠIepanpoljudatujeuprve Vrsta Arheološkilokalitet KetiridecenijeXVvijeka.Pretpostavljasedajeneštokasnijesazidan paraklis,Kijiseostacinalazesasjevernestraneobjekta.Grobnacrkva Kategorija/znaKaj lokalni vojvodeSandaljajenajvjerovatnijedjeloprimorskihmajstora.Nakon turskihosvajanjaovihprostora,1466.godine,crkvajezapustjelainije obnavljana. OstacisuoKuvanimjestimiKnouvisiniod5m.Crkvajezidanakao jednobrodna,krstoobrazneosnove,saprostranompripratom,boKnim pjevnicamaipolukružnomapsidomnaistoku.Sasjevernestranenaosa suvidljiviostaciprizidanogpravougaonogparaklisa.Kamenaplastika kojajekrasiladovratnike,saKuvanajeufragmentima,poznogotiKkihje stilskihkarakteristika.Ujugozapadnomuglunaosanalazisemasivni steIak,tipasandukasaosnovom,bezukrasa,kojioznaKavagrobno mjestoktitora.Oltarskiprostorjeodnaosabioodijeljenzidanim ikonostasomsadvaulazauoltargdjesenalazioKuvanasigomzidana Kasnatrpeza.

184  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Kula Lazara SoKice Kuluje,nablagomuzvišenjusakojegsepružajedinstvenavizurana  cijeluvisoravanGoranskoivrhovePive,udrugojpoloviniXIXvijeka Lokacija Goranjsko sagradioIunjojživioKuvenipivskivojvodaLazarSoKica.Kulajespratni Vrsta Profaniobjekat objekatsapotkrovnometažomosvijetljenomprekoprozorskihotvora nazabatnimzidovima.PoredkulejepomoIniobjekat,prizemna Kategorija/znaKaj lokalni namenakuIaizduženeosnovedijelomukopaneuteren.

5 MEMORIJALNI OBJEKTI   R 22 1. SpomenRploKa, Brljevo 2. SpomenRploKa u znak sjeIanja na boravak Vrhovnog štaba NOV i POJ u junu 1942. godine, Plužinskobrdo 3. Zgrada osnovne škole u kojoj je za vrijeme rata bila smještena bolnica a jedno vrijeme i Vrhovni štab NOV I POJ, Rudine,CrkviKkopolje 4. Seoska kuIa koja je u toku NOR služila je za smještaj Vrhovnog štaba NOV I POJ, LijeIevine 5. Planinska koliba, u kojoj su poginuli Jovan oroviI i Bogdan Kotlica, i u kojoj je nekoliko dana boravio VŠ NOV i POJ, Zemunica,na sjevernojstraniStabanjskogjezera 6. Zgrada osnovne škole, „Luke“RStabna 7. 8. Zgrada osnovne škole, Glavica 9. Zgrada ZemljoradniKke zadruge ’’Bajo Pivljanin’’, 10. Zgrada osnovne škole, Alindo,GornjiUnaK 11. Seoska kuIa u kojoj je bio smješten Vrhovni štab NOV i POJ tokom aprila i maja 1942. godine, Grmov do 12. Seoska kuIa u kojoj je boravio Vrhovni štab NOV i POJ, PlužinskoBrdo,nedalekoodkolskog putaPlužineRNikšiI 13. Seoska kuIa u kojoj je razoružana italijanska karabinjerska stanica, Trap,Trsa

185  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

14. Zgrada NOO, Goransko 15. Titova peIina,ObalaTare 16. SpomenRploKa, DonjaBrezna SpomenRploKa, Muratovica,SmrijeKno

EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI 

1. Beškovogroblje ,DonjiUnaK, 29. LokalitetSinjaKkaBrda, Goransko 2. BoriKkobrvno ,BoriKje, 30. LokalitetVrošticasaKetiritumula, DubljeviIi 3. Borikovosadvatumula ,seloDuba, 31. LokalitetVrošticaRkameniobjekat, DubljeviIi 4. CrkvaSv.orTa Trsa 32. LokalitetZalokavlje, Goransko 5. CrkvaSv.Jovana BoriKje 33. Nekropolapodhumkama,BajovoPolje  6. CrkvaSv.Jovana SmrijeKno 34. Nekropolapodhumkama,BorkoviIi  7. CrkvaSv.Jovana BorkoviIi 35. Nekropolapodhumkama,Bukovac  8. CrkvaSv.Luke NikoviIi 36. Nekropolapodhumkama,Goransko  9. CrkvaSv.Nikole Bezuje 37. Nekropolapodhumkama,Miljkovac  10. CrkvaSv.Nikole GornjaBrezna 38. Nekropolapodhumkama,Rudinice 11. CrkvaSv.Nikole Nedajno 39. NekropolasteIakaBukovac  12. CrkvaSv.Petra Stabna 40. PejoviIabrijeg, DonjaBrezna 13. CrkvaSv.Petra PišIe 41. PišIenskobrvno PišKe 14. CrkvaSv.Save OsojniOrah 42. SabornacrkvaSv.NikoleuRudinicama  15. CrkvaSv.Save Plužine 43. SeoskogrobljePišKe  16. CrkvaSv.Trojice KneževiIi 44. SeoskogrobljeSmrijeKno  17. Crkvasv.Jovana NedajnoR 45. SeoskogrobljeuDonjojBrezni  18. Crkvasv.Jovana uPlužinama 46. SeoskogrobljeuTrsi  19. Crkvasv.PetraiPavla  47. SeoskogrobljeVojvodiIi  20. GrujovapeIina, Bezuje 48. Seoskogroblje,GornjiUnaK  21. KruniIagroblje, DonjiUnaK 49. Sokograd,seloBrijeg,ZagraTe  22. LokalitetBukovaKkobrdo, Stolac 50. SpomenobilježjeTreIojcrnogorskoj  23. LokalitetCijepca, Stolac sandžaKkojbrigadi,ŠIepanPolje 24. LokalitetDub, Seljani 51. SteIcinaGlaviciR seoskogrobljeGornje 25. LokalitetGlavica, ŠIepanPolje Rudinice 26. LokalitetMalinovkrst, VojinoviIi 52. TumulDonjeRudinice  27. LokalitetMramorje BorkoviIi 53. RiznicaManastiraPiva  28. LokalitetOsmigomile Bezuje 54. SpomenkompleksDoli 

186  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA ROŽAJE

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 GaniIa kula NalazisenasjeveroistokugradaupodnožjuGaniIakrša,salijeve  stranerijekeIbra.UdokumentimapominjeseGaniIakulakaovojno Lokacija GaniIamahala utvrTenje.SagraTenajezaodbranuodKaraTorTevihustanikaatekje Vrsta Profaniobjekat kasnijeslužilazastanovanjeporodiceGaniI. OkokulejeograTenaavlijasanekolikoobjekata.PrizemljeIdva Kategorija/znaKaj lokalni spratabilisusagraTenilomljenogkamenasatesanicimanauglovima, dokjezadnjispratbioizvedenubondrukuIpokrivenKetvorostranim piramidalnimkrovomsapokrivaKemodšindre. 2 KuKanska džamija DobilajeimepoKuKanskojmahaliukojojsenalazi.Nemapouzdanih  podatakaovremenuizgradnje.ZnasedajesagraTenanaostacima Lokacija GaniIamahala starijegraTevine.Jedinipisanitragodžamijijeiz1836.Godineu Vrsta Profaniobjekat putopisuAmiBuea.NazivaseIstaradžamijajerjezadržalastariizgled. KuKanskadžamijajesagraTenaodkamenasadrvenimsaborovim Kategorija/znaKaj lokalni drvenimgredamakojepojaKavajuistabilizujuzidove.Prizemljeje ukopanouzemljuividisesajugoistoKnestrane.Unjemujedanas smještenaabdesthana,mokriKvorigasulhana.Nekadašnjitrijemjeu prizemnomdijeluzazidan1983.godineanagnutominarerekonstruisano Istabilizovano.

EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI RPRIHVAENA INICIJATIVA ZA ZAŠTITU

1. KulaHadžialijagiIaR  Rožaje 2. UtvrTenjeIzlit  Rožaje

187  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA ŠAVNIK

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Manastir Podmalinsko Manastirskacrkvajeprostranijednobrodnikupolnihramsa  polukružnomapsidomipripratom.ZapadnafasadaimaluKniportal Lokacija Tušina iznadkojegjepolukružnanišaidekorativnarozeta.Tamburkubetaje Vrsta Sakralniobjekat oživljenplitkimprofilisanimlezenama.Unutrašnjosthramajeveoma razuTena.Svodjeblago,gotiKkiprelomljen.KupolunoseKetirislobodna Kategorija/znaKaj lokalni stupcaodkojihjeistoKniparutopljenumasuzidanogikonostasa.  PripratajeodvojenaodnaosatroluKnimprolazom. NakarakteristiKnomzidanomikonostasudoskorosuseuoKavali tragovifreskomaltera.UpripratisenalazigrobarhimandritaSerafima. SaistoKnestranecrkvesaKuvanojevišestarihgrobovasavelikim krstovimaodsige.TujeigrobKuvenogdrobnjaKkogjunakaMirka AleksiIa.Ispredcrkvenalazeseruševinezgradekonakaukojojseradila manstirskaškola.NemaoKuvanogpokretnogfonda. 2 Crkva Sv.Jovana Krstitelja NakamenojploKiiznadulazuklesanjezapisdajecrkvusagradio  protoMatijaŽunjiIsadevetsiromašnihseljakaizMljetiKka1884. Lokacija MljetiKak Godine.Obnovljenaje1897.godine. Vrsta Sakralniobjekat Crkvajemala,jednobrodnagraTevinasapolukružnomapsidom,zidana odtesanika.PoluobliKastisvodojaKanjepomoIudvapopreKno Kategorija/znaKaj lokalni postavljenaluka,kojiseoslanjajunapilastre.Unutrašnjostcrkveje malterisana,sapodomodkamenihploKa. Poredcrkve,jesamostojeIidrvenizvoniksakrovomodšindre.. 3 Crkva Sv.Nikole Popredanjuvezujesezasrenjvijek.Današnjacrkvajeobnovljena  1869.godine,nakonturskogspaljivanja1806godine.Jednobrodnaje Lokacija KosoriIi graTevinasapolukružnomapsidom,presvoTenapoluobliKastimsvodom Vrsta Sakralniobjekat saprislonjenimlucima.Zidanajeodkamena,apokrivenašindrom. Ucrkvijeikonostasobnovljen1885godine.Izdvajajusecarskedveri, Period nastanka 1869 vjerovatnostarijeodostalogdijelaikonostasa.

Kategorija/znaKaj lokalni

188  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  4 KuIa Novice CeroviIa KuIajebiladomznamenitogcrnogorskogjunaka.OstalajesaKuvana  sobavojvodeNoviceCeroviIa,ulaznavrata,prozorinamještaj.Pored Lokacija Tušina oKuvanogoriginalnognamještajaispopmensobiseKuvaordenjei Vrsta  oružjeNoviceCeroviIa.ObjekatjegraTenodsigeikamenasakrovnim pokriveKamodšindre. Period nastanka 

Kategorija/znaKaj lokalni

5 Manastir Bijela KompleksšinicrkvaSv.orTaizgradakonaka,kojajeuruševinama.  ManastirjeograTenniskimkamenimzidom.Hramjejednobrodno Lokacija Šavnik zdanjesapolukružnomapsidomitrodjelnimzvonikomnapreslicu. Vrsta  JediniarhitektonskiukrashramajerozetakojasenalaziiznadploKeo obnoviigumanaGoIaja. Period nastanka 

Kategorija/znaKaj lokalni

6 Odov most OtvormostajepolukružnogoblikasastubovimakojipoKivajuna  kamenitimobalama.Kasnijomintervencijomuporniosloncimosta Lokacija Šavnik ojaKanisubetonskimptopornimzidomkojiideodsamognivoarijeke. Vrsta Inženjerskaarhitekrura Dužinamostajeoko17metara. Mostjezidanodpritesanogkamena,osimunutrapnjestranesvodai Period nastanka  arhivoltakojisuzidaniobraTenimkamenom.Niveletamostajeravna. Kolovoznamostujeodtucanikaišljunkaidobrojeuvaljaniugaženod Kategorija/znaKaj lokalni saobraIaja.Kamenaogradamostajevisokaoko40cm.

1. SpomenRploKa u znak sjeIanja na prve   borbe sa ital.divizijama koje su se probijale ka Šavniku, Krnovo 2. Spomenik palim borcima, Boan 3. MljetiKak, mjesto pogibije SmailRAge engiIa

189  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

4. SpomenRKesma sa ploKom poginulim borcima u NOB iz Timara 5. Zgrada u kojoj je za vrijeme rata izginula drobnjaKka Keta, „Potuk“,Sinjajevina 6. Zgrada Tomice oroviIa, VrtoKpolje 7. Vilina peIina, Timar 8. PeIina, Mokro 9. SpomenRKesma posveIena palim borcima u ratovima 1912R1918 i 1941R1945 iz Dobre vode 10. Škola, PošIenje

EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI 

3. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila DužiR 23. KasaliKkaglavica, seloKomarnica 4. CrkvaSv.ArhanTelaMihaila MiloševiIi 24. KasaliKkaglavicaRpodgraTe, seloKomarnica 5. CrkvaSv.ArhanTelaMihailasasteIcima Pridvornica 25. KasaliKkapeIina, seloKomarnica 6. CrkvaSv.orTa TušinaR 26. KasaliKkitumul, seloKomarnica 7. CrkvaSv.orTa GrabovicaR 27. KuIaPekiIa uŠavniku 8. CrkvaSv.orTa TimarR 28. KulaAntonijaSrdanoviIa, KosoriIi 9. CrkvaSv.orTa (Donja)Bukovica 29. KulaokaMaloviIa, Duži 10. CrkvaSv.orTa Dobrovsko 30. KulaSmailageengiIa, seloKomarnica 11. CrkvaSv.orTa Godijelji 31. KulaTeodoraPetraSrdanoviIa, KosoriIi 12. CrkvaSv.orTa Petnjica 32. KulavojvodeStojanaiŠujaKaradžiIa, seloPetnjica 13. CrkvaSv.orTa Dobrasela 33. LokalitetBarutana, Previš 14. CrkvaSv.orTasasteIcima Previš,Drobnjak 34. LokalitetBrijeg, seloKomarnica 15. CrkvaSv.PetraiPavla Mokro 35. LokalitetCrkvenaglavica, Previš 16. Crkvasv.ArhanTelaMihaila seloPetnjica 36. LokalitetCrkvište–rimskimiljokaz, GornjaBijela 17. Crkvasv.orTa Grahovo 37. LokalitetDublje, KosoriIi 18. Crkvasv.NikolesajednimsteIkom KosiriIi 38. LokalitetDublje, Zukva,seloSlatina 19. Crkvasv.prorokaIlije Komarnica 39. LokalitetGavrilovagredaR Gradac,KosoriIi 20. CrkvaUspenjaBogorodice(sanekropolomsteIaka) PošIenje– 40. LokalitetGlavicaLaloviIa, PošIenje 21. Crkvištenagroblju GornjaBijela 41. LokalitetGlavicaRJabuka, PošIenje 22. IstorijskadobraselaRudoPolje  42. LokalitetGradina Pridvorica

190  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  43. LokalitetGradina Duži 58. LokalitetNevidio PošIenje 44. LokalitetGrKkogroblje Zukva,seloSlatina 59. LokalitetPašinagomila KosoriIi 45. LokalitetGroc Dubrovsko 60. LokalitetRadevapeIina Tušinja 46. LokalitetHumka Tušinja 61. LokalitetRavnaglavica Pridvorica 47. LokalitetJejevci seloProvalija 62. LokalitetTinkovacsaspomenikomSmailagi MljetiKak 48. LokalitetJerininagradina GornjaBijela engiIu, 49. LokalitetKikanjice seloGradac 63. LokalitetTumulR Brijeg,seloKomarnica 50. LokalitetKoliba Pridvorica 64. LokalitetVelikagradina– Cer,Tušinja 51. LokalitetKosoveGlaviKine PošIenje 65. MlinCrnjaknarijeciBijela,GornjaBijela  52. LokalitetKuIe–Biokovina PošIenje 66. MostnaBukovici  53. LokalitetKuIeBiokovina PošIenje 67. NekropolasteIakakodcrkve uPošIenju 54. LokalitetLunjevobrdo Previš 68. NekropolasteIakakodcrkvesv.ArhanTela uŠavniku 55. LokalitetMalaPloKa, seloKomarnica 69. SpomenmuzejbratstvaKosoriIi  56. LokalitetMalaPloKaRStarigrobovi, seloKomarnica 70. TumulnaGlaviciLaleviIa,PošIenje  57. LokalitetManastirište PošIenje 71. Vasiljeva(Šujova)peIina,seloPetnjica 

191  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  OPŠTINA ŽABLJAK

Br. Kulturno dobro Osnovni podaci Napomene 1 Crkva Sv.Preobraženja Crkvajepodignuta1862.g. uznaksjeIanjanapobjeduŠaranacai  JezeracanadTurcima.Smještenajenaterenukojidominiragradom. Lokacija Žabljak JednobrodnazasvedenagraTevinasapolukružnomapsidomnaistoku,I Vrsta  jednodjelnimzvonikomnapreslicunaproKelju,nakojemsenad kamenomnadvratnomgredomomanjalunetaaiznadnjeslijeparozeta. Period nastanka 1862.g Krovodšindre,karakteristiKanzaovajkraj,zamijenjenjeunovije vrijemekrovnimpokrivaKemodprofilisanoglima. Kategorija/znaKaj lokalni

 MEMORIJALNI OBJEKTI   1. Zgrada osnovne škole u kojoj je za vrijeme rata bila smještena bolnica a jedno vrijeme i Vrhovni štab NOV I POJ, Rudine, CrkviKko polje 2. SpomenRploKa u znak sjeIanja na boravak Vrhovnog štaba NOV i POJ u junu 1942. godine, Plužinsko brdo 3. Seoska kuIa koja je u toku NOR služila je za smještaj Vrhovnog štaba NOV I POJ, LijeIevine 4. Planinska koliba, u kojoj su poginuli Jovan oroviI i Bogdan Kotlica, i u kojoj je nekoliko dana boravio VŠ NOV i POJ, Zemunica, na sjevernoj strani Stabanjskog jezera 5. Zgrada osnovne škole, „Luke“ R Stabna 6. Zgrada osnovne škole, Glavica 7. Zgrada ZemljoradniKke zadruge ’’Bajo Pivljanin’’, Brezna 8. Zgrada osnovne škole, Alin do, Gornji UnaK 9. Seoska kuIa u kojoj je bio smješten Vrhovni štab NOV i POJ tokom aprila i maja 1942. godine, Grmov do

192  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

10. Seoska kuIa u kojoj je boravio Vrhovni štab NOV i POJ Plužinsko Brdo, nedaleko od kolskog puta PlužineRNikšiI 11. Seoska kuIa u kojoj je razoružana italijanska karabinjerska stanica, Trap, Trsa 12. Zgrada NOO, Goransko 13. Titova peIina, Obala Tare 14. SpomenRploKa, Donja Brezna 15. SpomenRploKa, Muratovica, SmrijeKno SpomenRploKa, Brljevo  EVIDENTIRANA DOBRA DOBRA ZA KOJA SE POUZDANO VJERUJE DA IMAJU KULTURNE VRIJEDNOSTI  1. HotelDurmitor,Žabljak 12. Debelibrijeg,Žabljak 2. CrkvaSv.Spasa,MalaCrnaGora,Žabljak 13. Jejevci,Žabljak 3. CrkvaSv.Nikole,Tepca,Žabljak 14. Vidikovac,Žabljak 4. CrkvaSv.orTa,NovakoviIi,Žabljak 15. Bare,NinkoviIi,Žabljak 5. CrkvaSv.orTa,MeTužvalje,Žabljak 16. Gomile,NinkoviIi,Žabljak 17. LaletinDo,Žabljak

18. ardaKina,Žabljak POTENCIJALNI ARHEOLOŠKI LOKALITETI 19. CrkvasvorTa,NinkoviIi 20. Kamenitumuli,Žabljak 1. DonjaVrela,Žabljak 21. ParipovoPolje,Žabljak 2. PišIe,Žabljak 22. NjegovuTskoPolje 3. Džambasanskagradina,Žabljak 23. NjegovuTa,Žabljak 4. SiTelica,Žabljak 24. Smoljan,Žabljak 5. air,Žabljak 25. GrKkogroblje,Žabljak 6. air,Žabljak 26. GrKkogroblje,Smoljan,Žabljak 7. Brvno,Žabljak 27. Studenci–Nekropola,Žabljak 8. TepaKkopolje,Žabljak 28. Gomile,Žabljak 9. BareŽugiIa,Žabljak 29. KovaKevac,Žabljak 10. DebeliBrijeg,NovakoviIi,Žabljak 11. BareŽugiIa,Žabljak 

193  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA       III POKRETNA KULTURNA DOBRA U CRNOJ GORI

Elementi turistiKke valorizacije

 Mikrolokacijski položaj i dostupnost  KulturnoRistorijski znaKaj  UmjetniKka vrijednost  Uklopljenost u turistiKko bogatstvo  TuristiKka atraktivnost i prepoznatljivost  PosjeIenost  Opšta turistiKka vrijednost

194  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  PRIMORSKI REGION

Opština Bar

naziv lokacija 10. Zbirka nakita za spiKansku narodnu ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar 1. Krst Sv.Jovana Vladimira GornjiMikuliIi nošnju 2. Zbirka haljetaka crnogorske muške ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar 11. emer ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar nošnje 12. UmjetniKka slika „SpiKanka na radu“ ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar 3. Zbirka haljetaka crnogorske ženske ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar 13. Gusle ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar nošnje 14. Barski logor ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar 4. Zbirka haljetaka spiKanske ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar 15. Zbirka oklopa, šljemova, kopalja i ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar nevjestaKke nošnje Tuladi 5. Zbirka haljetaka spiKanske djevojaKke ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar 16. Slika Bogorodice na platnu ŽupskacrkvaBlaženadjevicaMarija nošnje IvaNovakoviIabb,Sutomore 6. Zbirka haljetaka spiKanske ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar 17. Salon vagon – kola kralja Nikole ŽeljezniKkastanicaBar,ul. svakodnevne nošnje Makedonskabb,Bar 7. Zbirka haljetaka šestanske ženske ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar 18. Zbirka osovina sa bandažama i ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar nošnje gibnjevima 8. Zbirka haljetaka šestanske muške ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar 19. Zbirka šinskih polja sa gvozdenim ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar nošnje pragovima 9. Zbirka nakita za šestansku žensku ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar 20. Dresina nadzornika pruge kolosjeka ZaviKajnimuzej,KulturnicentarBar nošnju 0,75cm 21. Jahta kralja Nikole Rumija Akvatorijumbarskeluke

195  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Budva

naziv lokacija 12. Zbirka nadžupne crkve Sv.Ivana NadžupnacrkvaSv.Ivana 1. Ikona „Blagovijesti“ CrkvaSvetogSave,ReževiIi Krstitelja Krstitelja,Starigrad 2. Zbirka rimske keramike Muzeji,galerijaibiblioteka 13. Anastas BocariI (CG DA2 BUD – DACG;ArhivskiodsjekBudva Budve LIBOC) 3. Zbirka grKke keramike Muzeji,galerijaibiblioteka 14. Crkva (CG DA2 BUDRCRKVA) DACG;ArhivskiodsjekBudva Budve 15. Katastar (CG DA2 BUDRKAT) DACG;ArhivskiodsjekBudva 4. Zbirka feniKanskih predmeta Muzeji,galerijaibiblioteka 16. LuKka ispostava Budva (CG DA2 DACG;ArhivskiodsjekBudva Budve BUDRLIB) 5. Zbirka crkve Sv.Trojice CrkvaSveteTrojice,Starigrad 17. Porodica Ljubiša (CG DA2 BUD– DACG;ArhivskiodsjekBudva bb POLJUB) 6. Zbirka crkve Sv.Petra CrkvaSvetogPetra,selo 18. Porodica MainiI (CG DA2 BUDR DACG;ArhivskiodsjekBudva MažiIi POMA) 7. Zbirka crkve Sv.Petke, Podmaine CrkvaSvetePetke,Podmaine 19. Porodica Medin (CG DA2 BUDR DACG;ArhivskiodsjekBudva 8. Zbirka crkve Sv.Nikole, BeKiIi CrkvaSvetiNikola,BeKiIi POMED) 9. Zbirka crkve Sv.Jovana, Podostrog CrkvaSvetiJovan,Podostrog 20. Upraviteljstvo opštine Budva (CG DACG;ArhivskiodsjekBudva 10. Zbirka crkve Sv.Nikole, Podostrog CrkvaSvetiNikola,Podostrog DA2 BUDRUOB) 11. Zbirka nadžupne crkve Sv.Ivana NadžupnacrkvaSv.Ivana Krstitelja Krstitelja,Starigrad 

 https://butua.com/izvjestajiRreportaze/zavrsenRmedunarodniRmultidisciplinarniRnaucniRsimpozijumRantickaRbudva/

196  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Kotor

Naziv Lokacija 28. Zbirka zastava MuzejgradaPerasta 1. Salon u kuIi broj 39 SigismundSbutega,PrKanj 29. Zbirka diploma MuzejgradaPerasta 2. Zbirka geografskih i topografskih karata PomorskimuzejCrneGore 30. Autoportret Tripa Kokolje MuzejgradaPerasta 3. Zbirka bakroreza PomorskimuzejCrneGore 31. Grb Venecije MuzejgradaPerasta 4. Zbirka akvarela PomorskimuzejCrneGore 32. Ikona sa kandilom od srebra MuzejgradaPerasta 5. Zbirka grbova PomorskimuzejCrneGore 33. Bambusov štap MuzejgradaPerasta 6. Zbirka štampanih stvari PomorskimuzejCrneGore 34. Goblen MuzejgradaPerasta 7. Gobleni PomorskimuzejCrneGore 35. Skulptura MuzejgradaPerasta 8. Biste PomorskimuzejCrneGore 36. Darovno pismo MuzejgradaPerasta 9. Zbirka modela brodova PomorskimuzejCrneGore 37. Zbirka crkve Sv.orTa Orahovac 10. Zbirka fotografija PomorskimuzejCrneGore 38. Zbirka crkve Sv.Luke StarigradKotor 11. Zbirka ikona PomorskimuzejCrneGore 39. Zbirka manastira Banje Risan 12. UmjetniKka zbirka PomorskimuzejCrneGore 40. Zbirka kotorske crkvene opštine StarigradKotor 13. Zbirka brodskih instrumenata, opreme i PomorskimuzejCrneGore 41. Zbirka crkve Sv.Vasilija Dobrota ribarstva 42. Zbirka crkve Sv.Teodora CrkvaSvetogTeodora, 14. Zbirka oružja PomorskimuzejCrneGore Zagora 15. Zbirka narodnih nošnji i ukrasa PomorskimuzejCrneGore 43. Zbirka crkve Sv.Spiridona (prizidna uz StarigradKotor 16. Zbirka namještaja, posuTa i ukrasnih PomorskimuzejCrneGore crkvu Svetog Luke) predmeta 44. Zbirka crkve Sv.Save Morinj 17. Fototeka PomorskimuzejCrneGore 45. Zbirka crkve Sv.Petra i Pavla Risan 18. Arhiv PomorskimuzejCrneGore 46. Zbirka crkve Sv.Petke KavaK 19. Zbirka knjiga biblioteke Pomorskog PomorskimuzejCrneGore 47. Zbirka crkve Sv.Nikole StarigradKotor muzeja 48. Zbirka crkve Sv.Luke Risan 20. NumizmatiKka zbirka PomorskimuzejCrneGore 49. Zbirka crkve Sv.Jovana (više crkve Svetog Morinj 21. Zbirka oružja i ordena MuzejgradaPerasta Save) 22. NumizmatiKka zbirka MuzejgradaPerasta 50. Zbirka crkve Sv.Jovana Risan 23. Zbirka umjetniKkih slika MuzejgradaPerasta 51. Zbirka crkve Sv.GospoTe CrkvaSveteGospoTe, 24. Zbirka modela brodova, brodskih MuzejgradaPerasta Višnjevo,Grbalj predmeta i raznih instrumenata 52. Zbirka crkve Sv.orTa ŠišiIi,Grbalj 25. Etnografska zbirka MuzejgradaPerasta 53. Zbirka crkve Sv.Bogorodice Perast 26. Zbirka namještaja, posuTa, i ukrasnih MuzejgradaPerasta 54. Zbirka crkve Sv.Arhangela Gavrila i Risan predmeta Mihaila 27. Zbirka fotografija MuzejgradaPerasta

197  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  55. Zbirka crkve Sv.ArhanTela CrkvasvetogArhanTela, 77. Zbirka Spisa francuske kraljevske DACG;IstorijskiarhivKotor KovaKi,Grbalj generalne delegacije Provincije Boke 56. Zbirka crkve Pokrova Matere Božje Škaljari Kotorske 57. Ikonostas CrkvaSv.Varavare, 78. Zbirka spisa Francuske kraljevske DACG;IstorijskiarhivKotor Sutvara,Grbalj poddelegacije u Budvi 58. Bakarni tanjir CrkvaSvetogSave,Savina 79. Zbirka NovKanih dokumenata francuske DACG;IstorijskiarhivKotor Glavica,Grbalj kraljevske pokrajinske blagajne u Kotoru 59. Zbirka crkve Sv.orTa CrkvaSvetiorTe,Sutvara, 80. Zbirka Spisa predsjednika Opštine DACG;IstorijskiarhivKotor Grbalj kotorske 60. Zbirka župske crkve Sv.Ilija ŽupskacrkvaSvetogIlije, 81. Zbirka spisa Uprave nahodišta Kotor DACG;IstorijskiarhivKotor GornjiStoliv 82. Zbirka spisa Francuske vojne uprave DACG;IstorijskiarhivKotor 61. Zbirka manastira Podlastva ManastirPodlastva 83. Zbirka Poreskih spisa za vrijeme DACG;IstorijskiarhivKotor 62. Zbirka župske crkve Sv.Mateje ŽupskacrkvaSvetog francuske vladavine JevanTeliste MatejeJevanTeliste, 84. Zbirka spisa Centralne komisije DACG;IstorijskiarhivKotor Dobrota privremene vladavine ujedinjenih 63. Zbirka župske crkve Sv.Eustahije ŽupskacrkvaSveti pokrajina Crne Gore i Boke Kotorske Eustahije 85. Zbirka spisa druge austrijske vladavine DACG 64. Zbirka nadžupske crkve Sv.Nikole Perast 86. Zbirka raznih spisa DACG 65. Zbirka katedrale Sveti Tripun KatedralaSvetiTripun 87. Zbirka otkupa i poklona privatnih zbirki DACG 66. Zbirka kapelanske crkve Svete Marije KapelanskacrkvaSveta 88. Zbirka spisa Opštine Kotor DACG;IstorijskiarhivKotor Marija,DonjiStoliv 89. Zbirka Spisa Opštine Dobrota DACG;IstorijskiarhivKotor 67. Zbirka crkve Sv.Marije KoleTate CrkvaSveteMarije 90. Zbirka spisa Carinarnice Kotor DACG;IstorijskiarhivKotor KoleTate,Starigrad 91. Zbirka spisa Sreskog narodnog odbora DACG;IstorijskiarhivKotor 68. Zbirka crkve Sv.Klare StarigradKotor 92. Zbirka Spisa Opštine PrKanj DACG;IstorijskiarhivKotor 69. Zbirka crkve Sv.Josipa CrkvaSvetiJosip,Starigrad 93. Zbirka Spisa Opštine Stoliv DACG;IstorijskiarhivKotor 70. Zbirka crkve Gospe od Škrpjela OstrvoGospeodŠkrpjela, 94. Zbirka spisa Sreske ispostave Budva DACG;IstorijskiarhivKotor Perast 95. Zbirka spisa Opštine Risan DACG;IstorijskiarhivKotor 71. Zbirka SudskoRnotarskih spisa DACG;IstorijskiarhivKotor 96. Zbirka spisa Sreske ispostave Risan DACG;IstorijskiarhivKotor 72. Zbirka UpravnoRpolitiKkih spisa DACG;IstorijskiarhivKotor 97. Zbirka spisa Opštine Muo DACG;IstorijskiarhivKotor vanrednih providura MletaKke republike 98. Zbirka spisa PolitiKke ispostave DACG;IstorijskiarhivKotor 73. Zbirka spisa Prve austrijske vladavine DACG;IstorijskiarhivKotor Sutomore 74. Zbirka spisa ruske vladavine DACG;IstorijskiarhivKotor 99. Zbirka spisa Sreskog naKelstva DACG;IstorijskiarhivKotor 75. Zbirka spisa francuske vladavine DACG 100. Zbirka spisa Austrijske vojne uprave DACG;IstorijskiarhivKotor 76. Zbirka spisa Francuskog kraljevskog DACG;IstorijskiarhivKotor 101. Zbirka spisa Invalidskih domova Kotor i DACG;IstorijskiarhivKotor administratora dviju provincija Meljine Dubrovnika i Boke Kotorske

198  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  102. Zbirka spisa Osnovne škole u Dobroti DACG;IstorijskiarhivKotor 123. Katastarska uprava Kotor DACG;IstorijskiarhivKotor 103. Zbirka spisa Okružnog suda u Kotoru DACG;IstorijskiarhivKotor 124. MatiKne knjige DACG;IstorijskiarhivKotor 104. Zbirka spisa Sreskog suda u Kotoru DACG;IstorijskiarhivKotor 125. Opština Kotor DACG;IstorijskiarhivKotor 105. Zbirka spisa Suda za prekršaje DACG;IstorijskiarhivKotor 126. Ruska carska uprava za provinciju Boku DACG;IstorijskiarhivKotor 106. Zbirka spisa Sreskog suda u Perastu DACG;IstorijskiarhivKotor Kotorsku 107. Zbirka spisa Sreskog suda u Budvi DACG;IstorijskiarhivKotor 127. Spisi prve austrijske vladavine DACG;IstorijskiarhivKotor 108. Zbirka spisa Sreskog suda u Risnu DACG;IstorijskiarhivKotor 128. Sudsko notarski spisi DACG;IstorijskiarhivKotor 109. Zbirka PomoInih knjiga Družbe bratinske DACG;IstorijskiarhivKotor 129. Zbirka arhivalija DACG;IstorijskiarhivKotor pomorske sigurnosti Dobrota 130. Zbirka bratovština zanatlija DACG;IstorijskiarhivKotor 110. Zbirka MatiKnih knjiga, roTenih, DACG;IstorijskiarhivKotor 131. Zbirka crkvenih arhivalija DACG;IstorijskiarhivKotor vjenKanih i umrlih za PaštroviIe, PrKanj, 132. Zbirka diploma, dukala i listina DACG;IstorijskiarhivKotor Perast i Budvu 133. Zbirka dokumenata na turskom jeziku DACG;IstorijskiarhivKotor 111. Zbirka spisa Carinskog izloženstva Risan DACG;IstorijskiarhivKotor 134. Zbirka dokumenata o pobuni mornara u  112. Zbirka spisa Javnog tužilaštva DACG;IstorijskiarhivKotor Boki Kotorskoj 1818. godine DACG;IstorijskiarhivKotor 113. Zbirka spisa Odjeljka Carinarnice Kotor u DACG;IstorijskiarhivKotor 135. Zbirka fotografija DACG;IstorijskiarhivKotor Perastu, Budvi i Meljinama 136. Zbirka Kotorske mornarice DACG;IstorijskiarhivKotor 114. Zbirka spisa Carinarnskog izloženstva DACG;IstorijskiarhivKotor 137. Zbirka peKatnjaka DACG;IstorijskiarhivKotor PrKanj 138. Zbirka pisama crnogorskih vladika DACG;IstorijskiarhivKotor 115. Zbirka spisa Carinskog izloženstva Tivat DACG;IstorijskiarhivKotor 139. Zbirka presuda dobrih ljudi DACG;IstorijskiarhivKotor 116. Zbirka spisa Dobrovoljnog vatrogasnog DACG;IstorijskiarhivKotor 140. Zbirka testamenata DACG;IstorijskiarhivKotor društva 141. Zbirka starina porodice Radimir ZoroslavZoranRadimir, 117. Zbirka spisa Uprave državnih dobara DACG;IstorijskiarhivKotor Dobrota119,Kotor 118. Zbirka spisa Školskog vijeIa Kotor DACG;IstorijskiarhivKotor PalataRadimir,Dobrota 119. Zlatan prsten „Skarabej“ AntunHomen 101,Kotor 120. Direkcija vojnog inžinjerijskog ureda DACG;IstorijskiarhivKotor Kapelasv.Mihovila, 121. Kancelarija rektora i providura MletaKke DACG;IstorijskiarhivKotor Dobrota202,Kotor republike 142. Kotorski novac Zbirke Radimir ZoroslavA.Radimir, 122. Kartografska zbirka DACG;IstorijskiarhivKotor Dobrota

199  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Herceg Novi

naziv lokacija 23. Reljef sa predstavom anTela ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 1. Zbirka mletaKkog arhiva ArhivinauKnabiblioteka galerijaJosipRBepoBenkoviI 2. Zbirka arhiva crkve Sv.Spasa DACG;ArhivskiodsjekH.Novi 24. Ikona apostola Tome ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 3. PolitiKkoRupravni mletaKki arhiv DACG;ArhivskiodsjekH.Novi galerijaJosipRBepoBenkoviI 4. Topaljska komunitad DACG;ArhivskiodsjekH.Novi 25. Studija Hristove glave ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 5. Prva austrijska uprava DACG;ArhivskiodsjekH.Novi galerijaJosipRBepoBenkoviI 6. Ruska uprava DACG;ArhivskiodsjekH.Novi 26. Turski ferman ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 7. Zbirka arhiva opštine hercegnovske DACG;ArhivskiodsjekH.Novi galerijaJosipRBepoBenkoviI 8. Zbirka arhiva opštine Luštica DACG;ArhivskiodsjekH.Novi 27. Protokol naroda i boraca ZubaKkog ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 9. Zbirka arhiva Opštine Risan DACG;ArhivskiodsjekH.Novi bataljona galerijaJosipRBepoBenkoviI 10. Zbirka arhiva NOBRa DACG;ArhivskiodsjekH.Novi 28. Napoleonov srebrnjak ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 11. Zbirka arhiva Sreskog suda HercegRNovi od DACG;ArhivskiodsjekH.Novi galerijaJosipRBepoBenkoviI 1819 do 1941 29. Kulturno istorijska zbirka ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 12. Zbirka arhiva Suda u Perastu od 1900 do ArhivinauKnabiblioteka galerijaJosipRBepoBenkoviI 1929 30. Reljef sa predstavom troKlanog prepleta CrkvaSv.Stefana,SušIepan 13. Zbirka arhiva Suda Risan DACG;ArhivskiodsjekH.Novi 31. Zbirka knjiga sa posvetama ArhivinauKnabiblioteka 14. Biblioteka onoviI Antona  32. Zbirka geografskih karata DACG;ArhivskiodsjekH.Novi 15. Skulpturalni objekti u bašti kuIe MarinoviI MarinoviIDušan,Igalo 33. Inkunabula ArhivinauKnabiblioteka Dušana 34. Zbirka kvaziinkunabula ArhivinauKnabiblioteka 16. Arheološka zbirka ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 35. Zbirka knjiga iz druge polovine XVI vijeka ArhivinauKnabiblioteka galerijaJosipRBepoBenkoviI 36. Zbirka knjiga iz XVIII vijeka ArhivinauKnabiblioteka 17. Lapidarijum ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 37. Zbirka knjiga iz XVII vijeka ArhivinauKnabiblioteka galerijaJosipRBepoBenkoviI 38. Zbirka I izdanja i rijetkih knjiga iz XIX ArhivinauKnabiblioteka 18. NumizmatiKka zbirka ZaviKajnimuzejiUmjetniKka vijeka galerijaJosipRBepoBenkoviI 39. Zbirka crkve Sv.Tome Trebesinj 19. Ikonografska zbirka ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 40. Zbirka crkve Sv.Stefana SušIepan galerijaJosipRBepoBenkoviI 41. Zbirka crkve Sv.Stefana Kameno 20. Pomorska zbirka ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 42. Zbirka crkve Sv.Georgija Topla galerijaJosipRBepoBenkoviI 43. Zbirka crkve Sv.Bogorodice Kuti 21. Etnografska zbirka ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 44. Zbirka male crkve manastira Savine Savina galerijaJosipRBepoBenkoviI 45. Zbirka velike crkve Manastira Savine Savina 22. Zbirka NOBRa ZaviKajnimuzejiUmjetniKka 46. Zbirka muzeja manastira Savina ManastirSavina,Savina galerijaJosipRBepoBenkoviI 47. Zbirka crkve Sv.Vaznesenja Gospodnjeg Topla

200  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  48. Zbirka crkve Sv.Tekle, Kruševice Kruševice 60. Zbirka crkve Sv.Arhandjela Mihaila BjelskeKruševice 49. Zbirka crkve Sv.Stefana enoviIi 61. Cvetni triod CrkvaSvIlije,Kuti 50. Zbirka crkve Sv.SrTa i Vakha Podi 62. Zbirka crkve Sv.Trojice Ratiševina 51. Zbirka crkve Sv.Petra i Pavla Bijela 63. Zbirka crkve Sv.Spiridona enoviIi 52. Zbirka crkve Sv.Nikole CrkvaSvNikole,Kruševice, 64. Zbirka crkve Sv.Nikole BaošiIi Rapaj 65. Zbirka crkve Sv.NeTelje Mojdež 53. Zbirka Sv.Nedjelje, Kamenari Kamenari 66. Antimins CrkvaSv.Georgija,Žvinja 54. Zbirka crkve Sv.Jovana PreteKe Kruševice,Kalimož 67. Zbirka knjiga biblioteke pri kancelariji Podi 55. Zbirka crkve Sv.GospoTe Bijela parohije PoTanske 56. Zbirka crkve Sv.GospoTe, Ubli CrkvaSv.GospoTe,Ubli 68. Zbirka Župne crkve Sv.Jeronima ŽupnacrkvaSv.JeronimaH. 57. Antimins CrkvaSv.Georgije,Mokrinje Novi 58. Zbirka crkve Sv.orTa, Ubli CrkvaSv.orTa,Ubli 69. Antimins u crkvi Sv.Stjepana CrkvaSv.Stjepana,enoviIi 59. Zbirka crkve Sv.Bogorodice Rize, Bijela Bijela



 PokretnifondizzbirkiManastiraSavina

https://www.scribd.com/document/11021970/MuzejiRCrneRGore

201  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Tivat

naziv lokacija 1. Zbirka crkve Vaznesenja CrkvaVaznesenja,Krtole 2. Zbirka crkve Uspenja CrkvaUspenjaBogorodiKinog,RadoviIi BogorodiKinog 3. Zbirka župske crkve Sv.Marije ŽupskacrkvaSveteMarije,GornjaLastva 4. Slika Svetog Ivana Krstitelja ŽupskacrkvaSvetogIvana,BogišiI,Krtole 5. Oltarska slika Svetog Antuna ŽupskacrkvaSvetogAntunaPadovanskog, Padovanskog Lepetane 6. Zbirka Župske crkve Sv.Antuna ŽupskacrkvaSvetogAntuna,TripoviIi 7. Zbirka Župske crkve Sv.Roka ŽupskacrkvaSvetogRoka,DonjaLastva 8. Drveni kip Bogorodice ŽupskacrkvaGospeodMilosti  https://www.scribd.com/document/11021970/MuzejiRCrneRGo

Opština Ulcinj

naziv lokacija 1. etiri slike Pera PoKekau Sra Poek, Vida Matanovia, Ulcinju 2. (,,Pejzaž Ulcinja – Stari grad”, ,,Velika plaza – Port Milena”, ,,Portret profesora Paliija”, ,,Uzmicanje noi - Vila”)  http://www.madlart.com/peroRpo%C4%8DekR1878R1963RulcinjRstariRgradRsRmora

PEROPOEK(1878R1963)ULCINJRSTARIGRADSMORA

202  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  SREDIŠNJI REGION Opština Cetinje

Naziv Lokacija 24. Zbirkaordenja NMCGMuzejkraljaNikole 1. Srebrnikrst,darVladikeRadapopu NMCGNjegoševmuzej 25. ZbirkaknjigabibliotekeDržavnog NMCGMuzejkraljaNikole, LazuPopoviIu muzeja BiblioteKkoRarhivskoodjeljenje 2. Slika„Njegošsapratnjom“ NMCGNjegoševmuzej 26. Zbirkavazni NMCGMuzejkraljaNikole 3. ZbirkaumjetniKkihslika VladislavPajoJabuKanin,Bajova 27. Zbirkaodijela NMCGMuzejkraljaNikole ulica,Cetinje; 28. Zbirkaalbuma NMCGMuzejkraljaNikole SrTaPoKeka,VidaMatanoviIa, 29. FotokopijaMiroslavljevogjevanTelja NMCGMuzejkraljaNikole Ulcinj; 30. LjetopisCetinjskeosnovneškole NMCGMuzejkraljaNikole RankoPoKek,Milutina 31. FotokopijaNjegoševogGorskog NMCGMuzejkraljaNikole MilankoviIa136,NoviBeograd vijenca 4. Zbirkaveša NMCGMuzejkraljaNikole 32. Shematografija NMCGMuzejkraljaNikole, 5. Zbirkaoružja NMCGMuzejkraljaNikole BiblioteKkoRarhivskoodjeljenje 6. Zbirkaskulptura NMCGMuzejkraljaNikole 33. IzknjigePravoslavnojeIspovjedanije NMCGMuzejkraljaNikole 7. Zbirkanamještaja NMCGMuzejkraljaNikole 34. IstorijaoVarlaamu NMCGMuzejkraljaNikole 8. ZbirkaposuTa NMCGMuzejkraljaNikole 35. Oktoihpetoglasnik(dvaprimjerka) NMCGMuzejkraljaNikole 9. Zbirkarublja NMCGMuzejkraljaNikole 36. Rukopisnaknjigaiz1649 NMCGMuzejkraljaNikole, 10. Zbirkazastavastranihdržava NMCGMuzejkraljaNikole BiblioteKkoRarhivskoodjeljenje 11. Zbirkaturskihzaplijenjenihbarjaka NMCGMuzejkraljaNikole 37. Služebnik NMCGIstorijskimuzej 12. Zbirkanumizmatike NMCGMuzejkraljaNikole 38. RukopisnojevanTeljeizXVIIvijeka NMCGMuzejkraljaNikole 13. ZbirkaIemeraipojaseva NMCGMuzejkraljaNikole 39. Oktoihprvoglasnik NMCGMuzejkraljaNikole 14. Zbirkasedla NMCGMuzejkraljaNikole 40. RukopisnojevanTelje–poklon NMCGMuzejkraljaNikole 15. Zbirkaraznekonjskeopreme NMCGMuzejkraljaNikole Cetinjskommanastiruodigumana 16. Zbirkaplaketaispomenica NMCGMuzejkraljaNikole RafailaizFarmaka 17. Zbirkagrbova NMCGMuzejNOBRa, 41. Molitvenik NMCGMuzejkraljaNikole Istorijskimuzej 42. Psaltir NMCGMuzejkraljaNikole 18. Zbirkacrnogorskogpapirnognovca NMCGMuzejkraljaNikole 43. RukopisnojevanTelje(„Vlaško“),sa NMCGMuzejkraljaNikole 19. Zbirkacrnogorskogmetalnognovca NMCGMuzejkraljaNikole zapisomiz1503.godine 20. Zbirkaslika NMCGMuzejkraljaNikole 44. JedanilustrovanilistizOktoiha NMCGMuzejkraljaNikole 21. ZbirkacrnogorskihpeKata NMCGMuzejkraljaNikole petoglasnika 22. Zbirkacrnogorskihbarjaka(zastava) NMCGMuzejkraljaNikole 45. Oktoih NMCGMuzejkraljaNikole 23. Zbirkasitnognakitairaznihmedaljona NMCGMuzejkraljaNikole 46. Zbirkaoružja NMCGNjegoševmuzej

203  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  47. Zbirkafilmova NMCGNjegoševmuzej 78. Zbirkacrkvenihutvari NMCGMuzejKraljaNikole(5 48. Zbirkaspomenicaiordenja NMCGNjegoševmuzej predmeta); 49. BibliotekaPetraI NMCGNjegoševmuzej NMCGNjegoševmuzej; 50. BibliotekaPetraII NMCGNjegoševmuzej ManastirskimuzejRRiznica 51. ZbirkaknjigaOpštebiblioteke NMCGNjegoševmuzej Cetinjskogmanastira 52. ZbirkakarataCrneGore NMCGNjegoševmuzej 79. Zbirkaskulptura NMCGNjegoševmuzej 53. ZbirkaNjegoševihmaraka NMCGNjegoševmuzej 80. Zbirkareljefa NMCGIstorijskimuzej 54. ZbirkaNjegoševihfotokopiranih NMCGNjegoševmuzej 81. Zbirkaspomenica NMCGIstorijskimuzej dokumenata 82. Zbirkaordena NMCGMuzejNOBRa,Istorijski 55. Zbirkafotografija NMCGNjegoševmuzej muzej 56. ZbirkaumjetniKkihslikaigrafiKkih NMCGNjegoševmuzej 83. Zbirkagrbova NMCGMuzejkraljaNikole reprodukcija 84. Zbirkamaketa NMCGMuzejNOBRa,Istorijski 57. Zbirkaskulptura NMCGIstorijskimuzej muzej 58. ZbirkaNjegoševognamještaja NMCGNjegoševmuzej 85. Zbirkaoružja NMCGMuzejNOBRa,Istorijski 59. Zbirkamuzejskognamještaja NMCGNjegoševmuzej muzej 60. ZbirkaNjegoševenošnje NMCGNjegoševmuzej 86. Zbirkafotografijanarodnihheroja NMCGMuzejNOBRa,Istorijski 61. ZbirkamuziKkihinstrumenata NMCGNjegoševmuzej muzej 62. Zbirkanakita NMCGNjegoševmuzej 87. Zbirkaraznihfotografija NMCGIstorijskimuzej 63. Zbirkanarodnenošnje NMCGEtnografskimuzej 88. Zbirkapredratnogmaterijala NMCGMuzejNOBRa,Istorijski 64. ZbirkadomaIeradinosti NMCGEtnografskimuzej muzej 65. ZbirkapokuIstva NMCGEtnografskimuzej 89. Zbirkaokupatorskogmaterijalaiz1941 NMCGMuzejNOBRa,Istorijski 66. Zbirkaalatki NMCGEtnografskimuzej godine muzej 67. Zbirkagrbova NMCGEtnografskimuzej 90. Zbirkaokupatorskogmaterijalaiz1942 NMCGMuzejNOBRa,Istorijski 68. Zbirkaordenja CetinjskiManastir godine muzej 69. Zbirkaoružja NMCGEtnografskimuzej 91. Zbirkaokupatorskogmaterijalaiz1943 NMCGMuzejNOBRa,Istorijski godine muzej 70. Zbirkanakita NMCGEtnografskimuzej 92. Zbirkaokupatorskogmaterijalaiz NMCGMuzejNOBRa,Istorijski 71. Zbirkanumizmatike NMCGEtnografskimuzej 1944.godine muzej 72. ZbirkamuziKkihinstrumenata NMCGEtnografskimuzej 93. Zbirkapartizanskogmaterijalaiz1942. NMCGMuzejNOBRa,Istorijski 73. ZbirkaumjetniKkihslikaifotografija NMCGEtnografskimuzej godine muzej 74. ZbirkadjeKijihigraKaka NMCGEtnografskimuzej 94. Zbirkapartizanskogmaterijalaiz1943. NMCGMuzejNOBRa,Istorijski 75. VojvodaNikoStankovMartinoviI NMCGEtnografskimuzej godine muzej 76. Njegoševegusle NMCGEtnografskimuzej 95. Zbirkapartizanskogmaterijalaiz1944. NMCGMuzejNOBRa,Istorijski 77. ZlatnadolamaMihailaObrenoviIa NMCGEtnografskimuzej godine muzej 96. Zbirkapartizanskogmaterijalaiz1945. NMCGMuzejNOBRa,Istorijski godine muzej

204  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  97. Zbirkaraznihpredmeta NMCGIstorijskimuzej 116. Zbirkaikona CetinjskiManastir 98. ZbirkaodjelapripadnikaNOBRa NMCGMuzejNOBRa,Istorijski 117. Zbirkaordenja NMCGEtnografskimuzej muzej 118. ZbirkapeKata CetinjskiManastir 99. Zbirkaorginalnihdokumenata NMCGMuzejNOBRa, 119. Zbirkarukopisnihknjiga CetinjskiManastir Istorijskimuzej; 120. Zbirkaštampanihknjiga CetinjskiManastir NMCGMuzejkraljaNikole, 121. KrstPetraPetroviIaNjegoša CetinjskiManastir BiblioteKkoRarhivskoodjeljenje 122. MitraPetraI CetinjskiManastir 100. Zbirkaslika NMCGIstorijskimuzej 123. Zlatannakit(lanac)sazavršecimau MarijaStrugar,Ul.Bajova78 101. Zbirkapartijskogmaterijalaiz1941.i NMCGMuzejNOBRa,Istorijski oblikuIilibarskihživotinjskihglava 1942.godine muzej 124. Crnogorac:listzapolitikuiknjiževnost ZgradabivšegFrancuskog 102. ZbirkaumjetniKkihslika NMCGUmjetniKkimuzejCrne (1871R1872) poslanstva, Gore NacionalnabibliotekaCrneGore 103. Mozaik NMCGUmjetniKkimuzejCrne „urTeCrnojeviI“,Njegoševab.b Gore 125. GlasCrnogorca:neTeljnilistzapolitiku ZgradabivšegFrancuskog 104. Zbirkapastela NMCGUmjetniKkimuzejCrne iknjiževnost(1873R1915) poslanstva, Gore NacionalnabibliotekaCrneGore 105. Zbirkaakvarela NMCGUmjetniKkimuzejCrne „urTeCrnojeviI“,Njegoševab.b Gore 126. PeKatCrnogorskogzbora Ul.Bajovabr.5 106. Zbirkatempera NMCGUmjetniKkimuzejCrne 127. AustroRUgarskovojnoguvernerstvoR DACGCetinje Gore Cetinje(CGDA1CET;AVG) 107. Zbirkagrafika NMCGUmjetniKkimuzejCrne 128. BjelopavliIkabrigada(CGDA1CET; DACGCetinje Gore BPB) 108. ZbirkaIkona NMCGUmjetniKkimuzejCrne 129. Bjelopoljskabrigada(CGDA1CETR DACGCetinje Gore BJEB) 109. Zbirkaskulpturaireljefa NMCGUmjetniKkimuzejCrne 130. Bolnica„DaniloI“RCetinje(CGDA1 DACGCetinje Gore CET;BDIC) 110. Zbirkakopijafresaka NMCGUmjetniKkimuzejCrne 131. BoljaniKkiodred(CGDA1CETRBO) DACGCetinje Gore 132. CentralniodborzaobraTivanje DACGCetinje 111. Zbirkastarihdokumenata NMCGMuzejkraljaNikole, zemljištaCetinje(CGDA1CET; BiblioteKkoRarhivskoodjeljenje; COZOZC) NMCGNjegoševmuzej; 133. CivilnikomesarijatzaCrnuGoru DACGCetinje NMCGIstorijskimuzej Cetinje(CGDA1CETRCKCGC) 112. JevanTeljeDivošaTihoradiIa CetinjskiManastir 134. CrmniKkoRprimorskabrigadaRBar(CG DACGCetinje 113. Zbirkametala CetinjskiManastir DA1CET;CPB) 114. Zbirkatekstila CetinjskiManastir 135. CrnogorskaemigrantskavladaNeji(CG DACGCetinje 115. Zbirkaemajla CetinjskiManastir DA1CETRCEVN)

205  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  136. CrnogorskaNarodnaSkupština(CG DACGCetinje 155. KapetanijaCeklinskoRDobrskaRCeklin DACGCetinje DA1CETRCNS) (CGDA1CET–KACD) 137. DeKanskabrigada(CGDA1CETRDEB) DACGCetinje 156. KapetanijaCetinjska–Bajice(CGDA1 DACGCetinje 138. DjeKijiSAD(zabavište)RCetinje(CGDA DACGCetinje CET–KACT) 1CET;DS) 157. KapetanijaajniKe(CGDA1CET– DACGCetinje 139. DonjovasojeviIkabrigada(CGDA1 DACGCetinje KA) CET–DVASB) 158. KapetanijaDobrska–Dobrskoselo DACGCetinje 140. Državnisavjet(CGDA1CET–DS) DACGCetinje (CGDA1CET–KACT) 141. DurmitorskabrigadaRŠavnik(CGDA1 DACGCetinje 159. KapetanijaDonjoRCeklinska–Rijeka DACGCetinje CETRDURB) CrnojeviIa(CGDA1CET–KADCK) 142. DvorskastražaRCetinje(CGDA1CETR DACGCetinje 160. KapetanijaLješanskaR(CGDA DACGCetinje DSTR) 1CET;KALJ) 143. akoviKkabrigada(CGDA1CETR DACGCetinje 161. KapetanijaLjubotinjskoRGraTanska, DACGCetinje AKB) Ljubotinj(CGDA1CET;KALJG) 144. GeneralnikonzulatRim(CGDA1CET– DACGCetinje 162. KapetanijaŠestanskoselaKkaRŠestani DACGCetinje GKR) (CGDA1CETRKŠSŠ) 145. Glavnadržavnakontrola(CGDA1CET DACGCetinje 163. Katunskabrigada(CGDA1CETRKATB) DACGCetinje –GDK) 164. Kolašinskabrigada(CGDA1CETR DACGCetinje 146. Glavnaintendaturacrnogorskevojske DACGCetinje KOLB) RCetinje(CGDA1CET–GICV) 165. KomandaKetvrtedivizije–Kolašin(CG DACGCetinje 147. GlavnavojnaupravaRCetinje DACGCetinje DA1CET;KD) 148. Glavniodborzanaseljavanje DACGCetinje 166. DeKanskiodred(CGDA1CETRDEO) DACGCetinje novoosloboTenihkrajevaRCetinje(CG 167. KomandadrugedivizijeRPodgorica DACGCetinje DA1CET;MUD–GOZNNK) (CGDA1CET;KDD) 149. GlavnoškolskonadzorništvoRCetinje DACGCetinje 168. KomandaDrinskedivizijeGoransko DACGCetinje (CGDA1CET;GŠN) (CGDA1CETRKDDG) 150. GradskopoglavarstvoCetinje(CGDA1 DACGCetinje 169. Komandaprvedivizije–Cetinje(CG DACGCetinje CET;GPC) DA1CET;KPD) 151. IstoKni,ZetskiiHercegovaKkiodred DACGCetinje 170. KomandaratnihzarobljenikaR DACGCetinje (CGDA1CETRIZHO) Andrijevica,Cetinje,Danilovgrad, 152. IstoKnoškolskonadzorništvoR DACGCetinje Kolašin,LijevaRijeka,NikšiI,Podgorica Podgorica(CGDA1CET–IŠN) iUlcinj(CGDA1CETRKRZACDKLRNPU) 153. KapetanijaBarska(CGDA1CETRKAB) DACGCetinje 171. KomandatreIedivizije–Podgorica DACGCetinje 154. KapetanijaCeklinska–Rijeka(CGDA1 DACGCetinje (CGDA1CET;KTD) CET–KACK)

206  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  172. KomisijacrnogorskeVladezaizviTaj DACGCetinje 191. OblasnaupravaBudvaiBerane(CGDA DACGCetinje zloupotrebadržavnihKinovnikau 1CET–OUBIB) novoosloboTenimkrajevima–Cetinje 192. OblasnaupravaCetinje(CGDA1CET– DACGCetinje (CGDA1CET;MUD–IK(Istražna OUC) komisija)) 193. OblasnaupravaajniKe(CGDA1CET DACGCetinje 173. KomisijazapreglediureTenjeraKuna DACGCetinje –OU) rekvizicije(CGDA1CET–KPURR) 194. OblasnaupravaGoražda(CGDA1CET DACGCetinje 174. KontrolnakomisijaBerane(CGDA1 DACGCetinje –OUGO) CETRKKB 195. OblasnaupravaKolašin(CGDA1CET– DACGCetinje 175. KontrolnakomisijaBijeloPolje(CGDA DACGCetinje OUK) 1CETRKKBP) 196. OblasnaupravaPeI(CGDA1CET– DACGCetinje 176. KontrolnekomisijeAndrijevica,Bari DACGCetinje OUP) Berane(CGDA1CETRKKABBE) 197. OblasnaupravaPodgorica(CGDA1 DACGCetinje 177. KonzulatPariz,enova,Nica,Trst(CG DACGCetinje CET;OUP) DA1CET–KPNT) 198. OblasnisudRCetinje(CGDA1CETR DACGCetinje 178. KonzulatSkadar(CGDA1CET–KS) DACGCetinje OSC) 179. CrnogorskiKonzulatŽeneva(CGDA1 DACGCetinje 199. OkružnisudBar(CGDA1CETROKSB) DACGCetinje CETRCKŽ) 200. OkružnisudCetinje(CGDA1CETR DACGCetinje 180. KraljevskabanskaUpravaZetske DACGCetinje OKSC) banovine(CGDA1CET–KBUZB) 201. Okružnisudevo(CGDA1CETROKS) DACGCetinje 181. LovIenskiodred(CGDA1CETRLOVO) DACGCetinje 202. OkružnisudRijeka(CGDA1CETR DACGCetinje 182. Ministarskisavjet(CGDA1CET–MS) DACGCetinje OKSR) 183. Ministarstvofinansija(CGDA1CET– DACGCetinje 203. OkružnozapovjedništvoCetinje(CG DACGCetinje MF) DA1CET;OZC) 184. Ministarstvoinostranihdjela(CGDA1 DACGCetinje 204. OpštinaAndrijevica,Bar(CGDA1CETR DACGCetinje CET;MID) OAB) 185. Ministarstvopravde(CGDA1CET– DACGCetinje 205. OpštinaBajice(CGDA1CETROB) DACGCetinje MP) 206. OpštinaCetinje(CGDA1CETROC) DACGCetinje 186. Ministarstvoprosvjeteicrkvenih DACGCetinje 207. OpštinaDonjiKraj(CGDA1CETRODK) DACGCetinje poslova(CGDA1CET–MPCP) 208. Opštinaakovica(CGDA1CETRO) DACGCetinje 187. Ministarstvounutrašnjihdjela(CGDA DACGCetinje 209. OpštinaNikšiI(CGDA1CETROPŠ.NIK) DACGCetinje 1CET;MUD) 210. OpštinaPaštrovskaRPetrovac(CGDA DACGCetinje 188. Ministarstvovojno(CGDA1CETRMV) DACGCetinje 1CETROP) 189. NikšiIkabrigada(CGDA1CETRNIKB) DACGCetinje 211. OsnovnaškolaRCetinje(CGDA1CET DACGCetinje 190. OblasnaupravaBijeloPolje(CGDA1 DACGCetinje –OŠC) CET–OUBP) 212. PeIkaBrigada(CGDA1CETRPB) DACGCetinje

207  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  213. Plavogusinjskabrigada(CGDA1CETR DACGCetinje 233. StojeIaartiljerija(CGDA1CET–SART) DACGCetinje PLGUB) 234. StojeIavojska(CGDA1CETRSV) DACGCetinje 214. Pljevaljskabrigada(CGDA1CETPLJE DACGCetinje 235. SudopštineokolinecetinjskeRCetinje DACGCetinje B) (CGDA1CET;SOOC) 215. PolitiKkopograniKnikomesarijat DACGCetinje 236. Školskonadzorništvo DACGCetinje Grahovo(CGDA1CETRPPKG) novoosloboTenihkrajevaBerane(CG 216. PolitiKkopograniKnikomesarijatNikšiI DACGCetinje DA1CETRŠNNKB) (CGDA1CET–PPKN) 237. Topništvo(CGDA1CET–TOP) DACGCetinje 217. PolitiKkopograniKnikomesarijat DACGCetinje 238. Upravacrnogorskogdvora(CGDA1 DACGCetinje Žabljak(CGDA1CETRPPKŽ) CETRUCD) 218. PolitiKkopograniKnikomesarijat DACGCetinje 239. UpravavojnihtelegrafaRCetinje(CG DACGCetinje Andrijevica,BobotovoGroblje,Njeguši DA1CETRUVT) iUlcinj(CGDA1CETRPPKABGNjU) 240. VasojeviIkaaferaKolašin(CGDA1 DACGCetinje 219. PoslanstvoBeogradiNiš(CGDA1CET DACGCetinje CETRVAK) –PBN) 241. VasojeviIkabrigadaRAndrijevica(CG DACGCetinje 220. PoslanstvoCarigrad(CGDA1CET;PC) DACGCetinje DA1CETRVASB) 221. PraviteljstvujušIiSenatcrnogorskii DACGCetinje 242. VelikisudRCetinje(CGDA1CET–VS) DACGCetinje brdski(CGDA1CET–PS) 243. VojnabolnicaCetinje(CGDA1CETR DACGCetinje 222. Primorskiodred(CGDA1CETRPO) DACGCetinje VBC) 223. Privrednisavjet(CGDA1CET–PRS) DACGCetinje 244. VojnabolnicaPodgorica(CGDA1CETR DACGCetinje 224. RatnaštetaRCetinje(CGDA1CET– DACGCetinje VBC) RŠ) 245. VojnamuzikaRCetinje(CGDA1CETR DACGCetinje 225. Rekvizicija(poopštinama)Andrijevica DACGCetinje VMC) iNikšiI(CGDA1CETRRAN) 246. VojnežandarmerijeAndrijevica,Bari DACGCetinje 226. RijeKkoRLješanskabrigadaRRijeka(CG DACGCetinje Berane(CGDA1CETRVŽABB) DA1CETRRILJEB) 247. VojnebolniceNikšiI,KolašiniStariBar DACGCetinje 227. Rožajskabrigada(DACGDA1CETR DACGCetinje (CGDA1CETRVBNKSB) ROŽB) 248. Vojnisudovi(CGDA1CET;VS) DACGCetinje 228. SjevernoškolskonadzorništvoRNikšiI DACGCetinje 249. VojniKkaškolaRCetinje(CGDA1CETR DACGCetinje (CGDA1CET–SŠN) VŠC) 229. Spuškabrigada(CGDA1CETRSPUB) DACGCetinje 250. Vrhovnakomandacrnogorskevojske DACGCetinje 230. Srbijanskavojska(CGDA1CETRSV) DACGCetinje (CGDA1CET–VKCV) 231. SreskonaKelstvoRCetinje(CGDA1 DACGCetinje 251. VuKedolskabrigada(CGDA1CETR DACGCetinje CET;SNC) VUB) 232. Starosrbijanskiodred(CGDA1CETR DACGCetinje 252.  STRSO)

208  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  253. Zapadnoškolskonadzorništvo(CGDA DACGCetinje 1CET;ZŠN) 254. Zetskabrigada(CGDA1CETRZETB) DACGCetinje 255. IkonaBogorodiceFilermose NMCG 256. UmjetniKkadjelavajaraStevana NBCG"urTeCrnojeviI"Cetinje LuketiIa nateritorijiopštineBudva   

 https://www.scribd.com/document/11021970/MuzejiRCrneRGore

209  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Danilovgrad



Naziv Lokacija 1. Zbirka oružja ZaviKajnimuzejDanilovgrad, Centarzakulturu 2. Zbirka slika ZaviKajnimuzejDanilovgrad, Centarzakulturu 3. Zbirka fotokopija raznih dokumenata ZaviKajnimuzejDanilovgrad, Centarzakulturu 4. Zbirka originalnih dokumenata iz ZaviKajnimuzejDanilovgrad, NOBRa Centarzakulturu 5. Zbirka originalnih starih dokumenata ZaviKajnimuzejDanilovgrad, Centarzakulturu 6. Zbirka djelova narodne nošnje ZaviKajnimuzejDanilovgrad, Centarzakulturu 7. Zbirka starih knjiga ZaviKajnimuzejDanilovgrad, Centarzakulturu 8. NumizmatiKka zbirka ZaviKajnimuzejDanilovgrad, Centarzakulturu 9. Zbirka odlikovanja ZaviKajnimuzejDanilovgrad, Centarzakulturu RekonstrukcijaranohrišIanskebazilikesaMartiniIaGradine

https://www.scribd.com/document/11021970/MuzejiRCrneRGore

210  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština NikšiI

  Naziv Lokacija 12. Sreski sud NikšiI (CG DA 2 NIKRSS) DACG;Arhivski 1. Sablja ehaj paše LjuboPetroviI 13. Zbirka arhivskog fonda Sreskog suda u NikšiIu OdsjekNikšiI 2. Arheološka zbirka ZaviKajnimuzej NikšiI,Centarza 14. Zavod za socijalno osiguranje NikšiI (CG DA 2 NIK – DACG;Arhivski kulturu ZSO) OdsjekNikšiI 3. Etnografska zbirka ZaviKajnimuzej Zbirka arhivskog fonda Zavoda za socijalno NikšiI,Centarza osiguranje u NikšiIu kulturu 15. Sreski narodni odbor NikšiI (CG DA 2 NIKRSNO) DACG;Arhivski 4. Istorijska zbirka (kolekcija oružja i fotosa) ZaviKajnimuzej Zbirka arhivskog fonda Sreskog narodnog odbora u OdsjekNikšiI NikšiI,Centarza NikšiIu kulturu 16. Sreski odbor Vilusi (CG DA 2 NIK –SOV) DACG;Arhivski 5. PrirodnjaKka zbirka ZaviKajnimuzej Zbirka arhivskog fonda Sreskog odbora Vilusi OdsjekNikšiI NikšiI,Centarza 17. Gradski narodni odbor NikšiI (CG DA 2 NIKRGNO) DACG;Arhivski kulturu Zbirka arhivskog fonda GNORa u NikšiIu OdsjekNikšiI 6. Arheološka zbirka predmeta sa Crvene stijene ZaviKajnimuzej 18. Lokalno graTevinsko preduzeIe NikšiI (CG DA 2 NIKR DACG;Arhivski NikšiI,Centarza LGP) OdsjekNikšiI kulturu Zbirka arhivskog fonda lokalnih graTevinskih 7. Berat – carski ukaz ZaviKajnimuzej preduzeIa u NikšiIu NikšiI,Centarza 19. Jovan Golijanina NikšiI (CG DA 2 NIK – JG) DACG;Arhivski kulturu Zbirka arhivskog fonda zadužbine Jova Golijanina OdsjekNikšiI 8. UmjetniKka zbirka (Zbirka Galerije I. ŠobajiI i Nikola I) ZaviKajnimuzej 20. TehniKka sekcija sreskog naKelstva u NikšiIu (CG DA 2 DACG;Arhivski NikšiI,Centarza NIK –TSSN) OdsjekNikšiI kulturu Zbirka arhivskog fonda tehniKke sekcije sreskog 9. NumizmatiKka zbirka ZaviKajnimuzej naKelstva u NikšiIu NikšiI,Centarza 21. Pivara „Trebjesa“ u NikšiIu (CG DA 2 NIKRPT) DACG;Arhivski kulturu Zbirka arhivskog fonda pivare ‘Trebjesa’ u NikšiIu OdsjekNikšiI 10. Zbirka odjeljenja Narodne revolucije ZaviKajnimuzej 22. Zanatska komora u NikšiIu (CG DA 2 NIKRZK) DACG;Arhivski NikšiI,Centarza Zbirka arhivskog fonda zanatske komore u NikšiIu OdsjekNikšiI kulturu 23. KrojaKka zadruga „Radoje DakiI“ NikšiI (CG DA 2 NIK DACG;Arhivski 11. Zbirka arhivskog odjeljenja ZaviKajnimuzej –KZRD) OdsjekNikšiI NikšiI,Centarza Zbirka arhivskog fonda krojaKke zadruge ‘R DakiI’ kulturu

211  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  24. Ženska zanatska i domaIinska škola u NikšiIu (CG DA DACG;Arhivski 25. Mjesni narodni odbori sreza nikšiIkog (CG DA 2 NIK – DACG;Arhivski 2 NIK – ŽZDŠ) OdsjekNikšiI MNO) OdsjekNikšiI Zbirka arhivskog fonda Ženske zanatske i domaIinske Zbirka arhivskog fonda Mjesnih narodnih odbora škole Sreza nikšiIkog

  NadgrobnispomenikGajaEpikadaizRijeKana

https://www.scribd.com/document/11021970/MuzejiRCrneRGore

 





212  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Podgorica

naziv lokacija 1. Krst metalni MuzejiigalerijePodgorice,ZaviKajnimuzej 2. Praistorijska zbirka MuzejiigalerijePodgorice 3. AntiKka zbirka MuzejiigalerijePodgorice 4. NumizmatiKka zbirka MuzejiigalerijePodgorice 5. Istorijska zbirka MuzejiigalerijePodgorice 6. Etnografska zbirka MuzejiigalerijePodgorice 7. UmjetniKka zbirka MuzejiigalerijePodgorice,Modernagalerija 8. PrirodnjaKka zbirka MuzejiigalerijePodgorice,ZaviKajnimuzej 9. Lokomotiva, serije LovIen ŽeljezniKkastanicaPodgorica, 10. Vagon za putnike C60 ŽeljezniKkastanicaPodgorica, 11. Galerija Risto StijoviI MuzejiigalerijePodgorice 12. Muzej Marka Miljanova MuzejiigalerijePodgorice 13. Arheološka zbirka MuzejiigalerijePodgorice 14. Kulturno istorijska zbirka MuzejiigalerijePodgorice 15. Modema galerija MuzejiigalerijePodgorice PojasnasrebrnaploKasareljefnompredstavom,safibulom,Gostilj,IIIRIIv.p.n.e

https://www.scribd.com/document/11021970/MuzejiRCrneRGore



Opština Tuzi

NemapokretnihkulturnihdobarauvedenihuRegistarkulturnihdobara.

213  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  SJEVERNI REGION Opština Andrijevica

NemapokretnihkulturnihdobarauvedenihuRegistarkulturnihdobara.

Opština Berane

naziv lokacija 1. Arheološka zbirka Polimskimuzej 2. Zbirka knjiga struKne Polimskimuzej biblioteke 3. PrirodnjaKka zbirka Polimskimuzej 4. Zbirka fotoRarhive Polimskimuzej 5. Zbirka arhivskog odjeljenja Polimskimuzej 6. UmjetniKka zbirka Polimskimuzej 7. Etnografska zbirka Polimskimuzej 8. Istorijska zbirka Polimskimuzej 9. NumizmatiKka zbirka Polimskimuzej 10. HeraldiKka zbirka Polimskimuzej 11. Paleografsko – lapidarna Polimskimuzej zbirka ZavjetnaKašaiJevanTelje,XIVv.

https://www.scribd.com/document/11021970/MuzejiRCrneRGore 









214  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Bijelo Polje



naziv lokacija 1. Etnografska zbirka ZaviKajnimuzejBijeloPolje,Centarzadjelatnostikulture „VojislavBulatoviIStrunjo“ 2. Istorijska zbirka ZaviKajnimuzejBijeloPolje,Centarzadjelatnostikulture „VojislavBulatoviIStrunjo“ 3. NumizmatiKka zbirka ZaviKajnimuzejBijeloPolje,Centarzadjelatnostikulture „VojislavBulatoviIStrunjo“ 4. Zbirka rukopisa CrkvaSvetogNikole,Podvrh 5. Arheološka zbirka ZaviKajnimuzejBijeloPolje,Centarzadjelatnostikulture „VojislavBulatoviIStrunjo“ 6. Arhivska zbirka ZaviKajnimuzejBijeloPolje,Centarzadjelatnostikulture „VojislavBulatoviIStrunjo“ 7. UmjetniKka zbirka ZaviKajnimuzejBijeloPolje,Centarzadjelatnostikulture „VojislavBulatoviIStrunjo“ Brskovskinovac,XIIIvijek  Opština Gusinje

NemapokretnihkulturnihdobarauvedenihuRegistarkulturnihdobara.

Opština Kolašin

215  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  

naziv lokacija 1. Zbirka štampanih knjiga RiznicaManastiraMoraKe,ManastirMoraKa 2. Zbirka rukopisnih knjiga RiznicaManastiraMoraKe,ManastirMoraKa 3. Zbirka drvenog namještaja CrkvaUspenjaBogorodice,RiznicaManastira MoraKe,ManastirMoraKa 4. Ikonostas sa ikonama CrkvaUspenjaBogorodice,ManastirMoraKa 5. Zbirka ikona u manastiru CrkvaUspenjaBogorodice,RiznicaManastira MoraKe,ManastirMoraKa 6. Zbirka metala RiznicaManastiraMoraKe,ManastirMoraKa

Opština Mojkovac

NemapokretnihkulturnihdobarauvedenihuRegistarkulturnihdobara. 

Opština Petnjica

NemapokretnihkulturnihdobarauvedenihuRegistarkulturnihdobara.

Opština Plav

NemapokretnihkulturnihdobarauvedenihuRegistarkulturnihdobara. 



216  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Pljevlja

naziv lokacija 1. Dvoje vrata sa rezbarijama u konaku ZgradaSkupštineOpštine IbrahimRbega SelmanoviIa u Pljevljima /trezorbivšezgrade SDK/,KraljaPetrabr.5 2. Rukopisna Srbulja sa „Šestodnevom RiznicaManastiraSv.Trojica Jovana Egzarha i Kosmom Indikoplovom“ 3. Etnografska zbirka ZaviKajnimuzejPljevlja 4. KulturnoRistorijska zbirka ZaviKajnimuzejPljevlja 5. Arheološka zbirka ZaviKajnimuzejPljevlja 6. UmjetniKka zbirka ZaviKajnimuzejPljevlja 7. NumizmatiKka zbirka ZaviKajnimuzejPljevlja 8. Staklena posuda Dijatreta ZaviKajnimuzejPljevlja Dijatreta,vaza,KomininekropolaII,(IVv.) https://www.scribd.com/document/11021970/MuzejiRCrneRGore Opština Plužine

naziv lokacija 1. Riznica Manastira Piva Sinjac,Plužine Opština Rožaje

Evidentiranapokretnadobra

1. ZbirkastarinaZaviKajnogmuzeja,,GaniIakula”,Rožaje Opština Šavnik

NemapokretnihkulturnihdobarauvedenihuRegistarkulturnihdobara.

Opština Žabljak

NemapokretnihkulturnihdobarauvedenihuRegistarkulturnihdobara.



217  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

IV NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA U CRNOJ GORI

Elementi turistiKke valorizacije

 Mikrolokacijski položaj i dostupnost  KulturnoRistorijski znaKaj  UmjetniKka vrijednost  Uklopljenost u turistiKko bogatstvo  TuristiKka atraktivnost i prepoznatljivost  PosjeIenost  Opšta turistiKka vrijednost

218  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Crna Gora

Opis Nosioci – Kuvari kulturnih  Kulturno dobro Sadržaj vrijednosti Potencijali Napomena 1 Dionarodnekulture,izvoTaKke Udruženje folklornih ansambala Crne Gore Crnogorsko oro umjetnosti,tradicionalneigreipjesme sa Kulturno umjetnikim društvima, Folklornim ansamblima, Kulturnim centrima i Umjetnikim centrima Vještinaizradeiukrašavanjacrnogorske PorodicaRakoKeviI(BijeloPolje), 2 Vještina izrade i ukrašavanja nošnje. TomoiBorisRadoviI(Podgorica), crnogorske nošnje. LjiljaŠušiI(Podgorica),Mileva MijanoviI(Cetinje)  RSlobodankaSlobaBulatoviIiz 3 Izrada lisnatog sira Trebaljeva,katunGoleš  RDragicaVukoviI,seloGornjiPažanj, Kolašin,katunVranjak RDušicaObradoviI,Blatina,Kolašin RMilijanaiMiškoPuletiI,Lipovo, Kolašin RSvetlanaMiloševiI,Lipovo,Kolašin RMilaRakoKeviI,Drijenak,Kolašin RVeraRaKiI,Šljivovice,Kolašin RVesnaRakoKeviI,katunJeKmenDo, Sinjajevina RZoricaVukoviI,Štitarica,Mojkovac RDanojlaRadenoviI,PodbišIe, Mojkovac RMilijanaiVuKkoPešiI,Tomaševo, BijeloPolje(Vraneškilisnatisir) ROrganizacija"Ženeu preduzetništvu",Kolašin RIvanIvanoviI, Kolašin RDraginjaKujoviI,ist.umjetnosti, Kolašin



219  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti Opis Nosioci – Kuvari kulturnih Evidentirano dobro Sadržaj vrijednosti Potencijali Napomena TradicionalnioblikprivreTivanja, 1 Katunovanje (izdig) sezonskostoKarenjeiživotnaplanini.

2 ObiKaj proslavljanja Mevluda





220  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  PRIMORSKI REGION Opština Bar

Opis Nosioci – Kuvari  Kulturno dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 UslavuSvetogVladimiraodržavasestoljeIima MiloAndroviI,Milan Kulturnodobro Kult svetog Vladimira procesija/litijanaTrojiKindaniliDuhovekadasekrst, AndroviI,GoranAndroviI, odnacionalnog sakojimjepolegendipogubljenKnezVladimir,u kaoiKlanoviužeporodice znaKaja ranimjutarnjimKasovimaiznosinanajvišivrhRumije. AdroviIizBara poklonici(svetrikonfesije)zakrstomnosepojedan poveIikameniostavljajuganaveIformiranojgomili kamenanavrhuRumije,odkojeIe,ponarodnom vjerovanju,naovommjestubitisagraTenanovacrkva kadabudedovoljnosakupljenogkamenja. peciniwww.maticacrnogorska.me   Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti Opis Nosioci – Kuvari Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Bamija tradicionalnaishrana Bamijajejednaodnajzdravijihnamirnicakojase vekovimakoristiuljekovitesvrhe.TojerijetkopovrIe kojespadauporodicusleza. 2 Guvno – gumno MjestozavršidbuilimlaIenježitakoristilosei društvenazaokupljanja.Prostorkružnogoblika poploKakamenom,oiviKenniskimkamenimzidomR kolomatom. 3 Kalafatanje starizanat vještina,tehnikapopravkeplovila 4 Kult Stare masline na LegendakažedasuseokomaslineodržavaliskupoviI Mirovici – ''Barska mirilezavaTeneporodicepoKemujelokalitetdobio svetica'' imeMirovica

221  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Legenda o crmniKkom Popredanju,jošustaromvijeku,uvrijemeberbe 5 granatu grožda,prvoistoKenomladovinonosilajedjevicau vrKuiprosipalagaušumiuznakzahvalnostiboginji zemlje.DjevojkukojajenosilavrKKuvenogvinana glavi,zateklajenoInaputukaodredištu.NimjeseKina jojnijemoglaosvijetlitiputidjevojkajezalutala. Našavšiseunepoznatompredjelu,punomtamnih sjenki,djevojkaseodstrahasledila,vrKserazbio,ana mjestuprosutogvinautrobazemljejeiznjedrila granatebojecrnogvina.nesmijubitiviTeneljudskim okom,danjuimeTunarodom,odluKiledanapustetaj krajisvojupeIinu.OdlazeIi,zasobomsubacaleviline pare,ronaTemakarjednuvilinuparu,pratisreIau životu. Izvor/ https://www.visitbar.org/upoznajR bar/legende/68RlegendaRoRcrmnickomRgranatuRbojeR crnogRvina

6 Legenda o vilama, Legendaovilama,vilinimparamaivilinojpeIini vilinim parama i vilinoj vezanajezalokalitetAsprice,napadinama peIini Sutormana,VilinapeIinaRvrlonepristupaKna,ustijeni ispodsutormanskogvrhaLonac.lokalitetnakojemse nalazevilinepareivilinapeIinajevrloatraktivan, bogatbrojnimvodotocimaiizvorimakojilijeKe,sa vazduhomKijuvrijednostobogaIujuoKuvanebukovei hrastovešumenaSutormanu.prepriKavaskoljenana koljeno,dasulijepeimarljivevileradopomagale osakaIenim,usamljenimisvimunesreIenimljudima, završavajuIinoIuposlovekojeoninijesuuspijevaliili umjeliobaviti. Izvor/https://www.visitbar.org/upoznajRbar/legende/67R legendaRoRviliamaRvilinimRparamaRiRvilinojRpecini  7 Tehnika filigran tradicionalnizanatiumijeIe

222  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  8 LijeKenje Kašama – tradicionalnamedicina putijerima 9 SpiKanska svadba  

10 Maslinijada manifestacijapovodomzavršetkaberbemaslina“ NVO“Maslinijada” Maslinijada”. 

223  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Budva

Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti Opis Nosioci – Kuvari  Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Bankada ZajedniKkisudsvihplemenabiojezbor12plemena  PaštroviIa,biranasvakegodineujununaopštemzboru domaIina,kojiseustarijevrijemesastajaona Drobnompijesku,aodpoKetak19.vijekanaSvetom Stefanu.inilesuje4suTe,2vojvode,12vlastelaod svakogplemenapojedan.Bankadajeimalajednog pristava/kasnijeoficijal/,Kijajedužnostbiladaizvršava sudskeodluke,oglašavajavneprodajeinaplaIujedug.  http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/plemen a/crnogorsko_pleme_pastrovici.htm 2 Jegorov put UsmenopredanjeogradnjiputakojijekrajemXVIII Predstava„Jegorovput” vijekagradioJegor,visokioficircarskeRusijeStroganov VidaOgnjenoviI,Igraju:Svetlana kojiseobreoumanastiruPraskvicanakondvobojasa BojkoviI,SvetozarCvetkoviI,Irfan jednimcarskimkapetanomkadajeizgubiolijevuruku. Mensur. Sebijeodrediozadatak,kojisesastojaoutomeda  kamenimputempovežemorskuobalusaselom Nasajtugeowiew.info elobrdo. navedenkaoatrakcija  http://me.geoview.info/jegorov_put, http://www.topmontenegro.com/jegorovput 206895151w Izraženointeresovanjeturista, naroKiroruskih,zapješaKenjestazom dovidikovca 3 Kult Bogorodice   zaštitnice grada Budve 4 Kult svete Trojice   5 Kult svetog Antuna   6 Velja maslina u kultnomjesto IvanoviIima 

224  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Staravišeod2.000godina,premapredanju,potiKejoš, „izdobaIlira“.Impozantnihjedimenzijaijošdaje plodove.  ”Budvaodmitadostvarnosti“autoraVladaDj.Duletica 7 Lov na sardeleR tradicionalnavještinalovasarelaipripreme Usoljena sadela usoljenesardele

8 Ruštule tradicionalnojelo AnTaBudimiriBojanaGrlomaniz Ruštule,kroštuleilihrstulejednostavnasustarinska udruženja„SvetiStefan–našdom” poslasticakojasepravitradicionalnoprilikomraznih okupljajusesvakeprvesuboteujunu svjetkovina. na„Feštiodruštula”. Razlikujunetolikopoizgledu,kolikopoukusu: http://www.politika.rs/sr/clanak/406765/ paštrovske,bokeljske,dalmatinske,istarske, Magazin/KolacRzaRpodviznike venecijanske 9 Branje tradicionalnojelo 10 'Zmaj torta' BudvanskitradicionalnikolaK''Zmajtorta''  11 PetrovaKka noI Tradicionalnafeštaodribeivinakojomsepromovišu TOBudva  obiKaji,muzikaikulinarskakultura 12 Fešta od smokava NastojidapromovišeisaKuvaodzaboravatradiciju TOBudva,Spomen  uzgojasmokve,posebnoururalnompodruKjuopštine domReževiIi Budva.OdržavasenaprostoruSpomendoma „ReževiIi”isvakegodineokupljavelikbrojposjetilaca, kojiimajuprilikudaprobajubrojnespecijaliteteidase zabaveuzgostovanjenekeodpopularnihklapa. 13 ObiKaji pri gradnji   kuIe u plemenu Maini

225  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Kotor

Opis Nosioci – Kuvari  Kulturno dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Bokeljska mornarica SpecifiKno kolo najstarije bratovštine pomoraca na NVO"Bokeljska  Nominacijaza Jadranu i jedne od najstarijih na svijetu,  prema mornarica809",Dom upisnalistu tradicijiiistorijskimindicijamaosnovane809.godine, Bokeljskemornarice, nematerijalne kada su kotorski pomorci preuzeli relikvije Starigrad baštine hrišIanskog sveca muKenika Tripuna i kasnije ga UNESCO proglasilizaštitnikomgrada.. 2 ObiKaj Fašinada, Perast Premalegendiperaškiribarisunastijenina ŽupniuredSv.Nikole Kulturno mjestudanašnjegostrvapronašliikonuBogorodice Perast,NVO"Društvo dobrood saHristom(danasnaglavnomoltaru)iutoime prijateljaPerasta"i nacionalnog odluKilidapotapanjemkamenjaibrodskiholupina lokalnostanovništvo znaKaja izgradeostrvoinanjemucrkvu. Perasta Premanepisanomzavjetudaseprijesvakog ''vijaTa''potopinovokamenjeokoostrvakao doprinosKvrstinipodlogehramunjihovezaštitnice. FašinadajedobilaimepoitalijanskojrijeKi''fascia'', štoznaKitrakailipovez,nazvanajejerjekonvoj barki,okiIenihjablanovimgranamainapunjenih kamenjem,meTusobnopovezan.Barkenavesla, svakegodine22.julakadazaTesunce,uzpjesmu bugarštica,kreIupremaostrvudaispune zavještanjeiizbacekamenjeokoostrva. https://www.montenegro.com/fotopisi/primorje/Fasina da.html 3 Bokeljska noI DatiraizkrajaXIXvijekakaoVenecijanskanoI,po JU Kulturni centar Kulturno uzorunavenecijanskufeštu.Konvojmaštovito "Nikola @urkovi4" Kotor, dobrood maskiranihbarki,defilujedužkotorskerive.1938. TO Kotora, Opština nacionalnog Kotor, lokalno godinefeštijeprisustvovaoengleskikraljEdvarda stanovništvo uz podršku znaKaja 1959.godine,predsjednikSFRJJosipBrozTito. Gradske muzike Kotora https://www.bokanews.me/featured/bokeljskaRnocR i NVO Fešta. tradicijaRdugaRdvaRvijeka/

226  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  4 Legenda o tri sestre, PrKanj Legendegovoriotrisestre(Filomena, Mjesnazajednica kulturno Gracijana/GracielaiRina)sPrKanja,zaljubljeneu PrKanjiOsnovnaškola dobrood jednogmladiIa(Jerko),kojegsucioživotKekale, "IvoVisin" lokalnog KežnjivogledajuIiuplavetnedaljinepuKine,na znaKaja prozorimaporodiKnepalate.Kakosuumirale,ostale sestresuzazidivaleprozor,svedoposljednje,Kijije prozorostaonezazidan. SvjedoKanstvootojlegendarnojljubaviidanasje palataizXVvijeka“Trisestre–Tresorelle“izXV viejka. https://listputovanja.wordpress.com/2017/07/24/le gendaRoRtriRsestreRtreRsorelle/ 5 Legenda o nesreInoj ljubavi peraštanke Legendao(istnitapriKa)onesreInojljubavi ZajednicaPerasta kulturno Katice KalfiI i francuskog vojnika francuskogoficirasaostrvaSvetiorTeimlade dobrood Peraštankekojagovoriotomekakojeufrancuskom lokalnog granatiranjutvrTaveSvKrstaukojususesklonili znaKaja pobunjeniPeraštani,poginulaKatice 6 Dobrotske Kipka Tradicionalnavještinaizrade Kulturno UDobrotudolaziizVenecije,prekoDalmacijei dobrood pripadaKipkikojaseradilanapodruKjuMediterana nacionalnog uXV,XVI,XVIIiXVIIIvijeku. znaKaja Prezentiaanaje1910.godinenavelikojizložbiu BeKu,atomprilikomjen agraTena cacara–jedinstvenakapakojusunosile udoviceizXVvijeka,najstarijedjelodobrotskeKipke, ocijenjenanajveIimpriznanjemkaoKistradvisoke Kipkarskeizradebaroknogstilaa1912.svjetski struKnjacikojisuseutovrijemebaviliKipkarstvom dobrotskuKipkuzapisujukaojednuposebnuvrstu KijajejedinstvenostunaKinuizrade. RiznicaKipkenalaziseidanasucrkvi Svetog Eustahija. https://www.bokanews.me/featured/28518/ 

227  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  7 Vještina izrade dobrotska – peraška torta Tradicionalnaposklastica ŽenskiKlanovi kulturno dobrotskihiperaških dobrood familija lokalnog  znaKaja  Legende o postanku Kotora NajpoznatijameTukotorskimlegendamaivilamaje Prof. dr Milenko Pasinovi kulturno legendaoviliAlkimi,anaosnivanjegradaodnosese iz Kotora dobrood IlegendaoKolhiTanimaRFeniKanimakojisuu lokalnog potrazizaArgonautimaisvojimzlatnimrunom, znaKaja osnovaligradAkrivium–Kotor,legendeoaskejskim ratnicima,legendaoviliicaru,legendaoobnovi Kotora,drugelegendeopostankumjestauzalivu, djelovagradainjegovognajbližegokruženja. Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti Opis Nosioci – Kuvari Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 BobiR peraška poslastica tradicionalnojelo 2 BožiI, Perast ObiKajivezanizaproslavuBožiIa 3 BožiI, Risan ObiKajivezanizaproslavuBožiIa 4 Branje tradicionalnojelo 4 Brdžola tradicionalnojelo 5 Cvijet kamelije manifestacija 6 DipleRtradicionalni muziKki instrument tradicionalnavještina  7 DomaIa lozova rakija, Pelinovo tradicionalnavještina  8 DomaIe bijelo vino s ruzmarinom, Risan   9 DomaIe vino, Grbalj    10 GaTanje kokota, Perast ObiKaj. gradPerast,MZPerast  OdržavaseuspomennapobjedunadTurcima ubitcizaPerast1654.g.UzsudjelovanjeBokeljske mornaricetakmiKarigaTajukokotanadascikoja stojinapovršinimora. https://hr.wikipedia.org/wiki/Ga%C4%91anje_kokota_u_ Perastu 11 GaTanje kokota, stanovnici Perasta i ostali ObiKaj.   

228  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  12 Gajenje jagnjadi za BožiI, Risan   13 GusleR tradicionalni muziKki instrument tradicionalnavještina   14 Igra Plojke tradicionalnavještina,zabava   15 Izrada barki (KamKari) tradicionalnavještina   16 Izrada Kamaca – KamKari tradicionalnavještina   17 Izrada drvenih barki tradicionalnavještina   18 Konzerviranje i Kuvanje maslina u Boki   Kotorskoj 19 Korota obiKaj   20 Kotorski karneval   21 Krsna slava, Risan   22 Krsno ime, Perast   23 Krštenje vjerskiobiKaj  24 MaT, mještani Perasta obiKaj  25 MaT, Perast – Boka Kotorska obiKaj  26 Manice obiKaj  27 Maslinovo ulje tradicionalnavještina  28 Pašticada tradicionalnojeloiobiKaj  29 Pazarni dan tradicionalnatrgovinaiokupljanjenapazaru  30 Pinca (Fugaca) tradicionalnojelo  31 PjevaKko društvo Grbalj – tradicionalneigreipjesme  32 Priganice – priganice sa krtolom tradicionalnojelo  33 Procesija za Gospu od snijega vjerskiobiKaj  34 Prosidba, vjeridba i svadba u Lastvi   Tivatskoj i Perastu   35 Pršut R Grbaljski pršut tradicionalnojelo  36 Prvomajski uranak "Pod kostanje“   37 Raštan (crno zelje) sa suvim mesom tradicionalnojelo  38 Riblji brodet – pripremanje ribljeg brodeta u tradicionalnojelo  Boki Kotorskoj 39 Risanski marakuli tradicionalnojelo 

229  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  40 RoTenje muškog djeteta obiKaji  41 Sahrana kod pravoslavnih, Perast obiKaj  42 Sir iz mješineRsir iz mijeha, Krivošije tradicionalnojelo  43 Slava u Risnu   44 Stolivski kostanjiRpravljenje pogaKe i   manifestacija 45 Sušenje smokava u Boki Kotorskoj   46 Svadba u Grblju   47 Svadba u Perastu   48 Svadba u Risnu   49 Svadbeni obiKaji sa pjesmama iz Risna i Morinja   50 Škaljarska veKera tradicionalnojeloiobiKaj  51 Uskrs/Vaskrs   52 Zavjeti obiKaj  53 Zdravica vještinaiobiKaj  



 



230  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Tivat

Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti Opis Nosioci – Kuvari  Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Badnji dan   2 Badnji dan i BožiI   3 BoIe, BuIe, Balote tradicionalnasportskaigra  4 Dizanje barjaka obiKajosvadbi  5 Donošenje ponjestra obiKajosvadbi  6 Fešta o Petrovdanu obiKaj  7 Fešta od rogaKa manifestacija  8 Karneval u Donjoj Lastvi   9 Lastovska fešta   10 Lastovska svadba   11 Nalaganje badnjaka ispred hrame   sv.Save 12 Nošenje križa na Spasovdan vjerskiobiKaj  13 Pod okres – ribanje gazom Ribarenjegazom,tradicionalnavještina  14 Predanje o stradanju prevlaKkih   kaluTera, Prevlaka 15 Segmenti karnevala u Donjoj Lastvi   16 Tradicionalna proslava sv.Save   17 U svjetlosti Hristovog vaskrsenja, vjerskaslužba  Bokelji sv.Savi i prevlaKkim muKenicima 18 Uskrs – šaranje jaja   19 Vaskrsna ponoIna litija   20 Vidovdanske sveKanosti na Prevlaci   

231  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Ulcinj

Opis Nosioci – Kuvari  Kulturno dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Ribarenje kalimerama ReprezentujujedinstvenoiautentiKno  kulturnonasljeTe,tradicionalniživot, privreTivanjeizanat,aribarenjenjima tradicionalnuvještinuiumijeIenjihove izradeikorišIenja. Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti Opis Nosioci – Kuvari Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Ashyre (Akshyre) tradicionalnavještinaizradenevjestinske kape 2 Asura (Ashyre , Akshyre) 3 Hillallyk – nevjestinska kapa tradicionalnojelo 4 Kolo gusara – Gusharaveli Kologusara–Gusharaveli,tradicionalna  igra.Popredanju,plesjekombinacija AfriKkogiAlbanskogritma. 5 Obavijest tradicionalninaKinkomunikacije,vještina  



232  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  SREDIŠNJI REGION Opština Cetinje

Opis Nosioci – Kuvari  Kulturno dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Vještina izrade Kunova JankoiMarkoBrnoviIizPodgoriceiBožidar  elebiIizŽabljakaCrnojeviIa Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti Opis Nosioci – Kuvari  Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Badnji dan i BožiI   2 Branje – žnjevenje viša tradicionalnavještina 3 Cetinjski humor usmenostvaralaštvo 4 evski sir tradicionalnavještinaizrade 5 Donošenje i nalaganje badnjaka   ispred Cetinjskog manastira 6 Donošenje i nalaganje badnjaka   na Trg kralja Nikole 7 Kasoranje ( vodeni orah, trapa) tradicionalnavještina  8 Kastradina – suvo ovKje i kozje   meso 9 Kastradina sa zeljem i krtolom tradicionalnojelo  10 Katunski – evski sir tradicionalnavještinaizrade  11 Krsna slava   12 Kult svetog Petra Cetinjskog   13 LijeKenje "teških“ bolesnika u   bravljoj koži 14 Medovina tradicionalnopiIe  15 ''Miris lipa i meda'' manifestacija  16 MuškoRženski odnosi; Uloga   muškarca i žene u porodici – podjela poslova po polu

233  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  17 ''Njeguška trpeza'' novijakulturnamanifestacija  18 Petkovdan – Krsna slava   19 Pletarstvo, pletenje pruIem   20 Sušeni krap i ukljeva tradicionalnavještina  21 Suve smokve tradicionalnojelo  22 Tradicionalni elementi u   savremenoj svadbi 23 Tradicionalni ribolov   24 Ubao (Uba) tradicionalnavještina  25 ''Viteške igre'' tradicionalniobiKaj  26 Zelen sa suvim mrsom tradicionalnojelo   Opština Danilovgrad

Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti  Opis Nosioci – Kuvari Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 BožiI   2 Ime sela Jelenak – predanje 3 Izdig – Katunovanje  4 Krsna slava sv.Petka R Petkovdan  5 Krsna slava sv.Petka i prislužica   u BjelopavliIima 6 Legenda o Bijelom Pavlu i   postanku BjelopavliIa 7 Manastir Ostrog kultnomjesto Vjerskiturizam  8 MlijeKnica tradicionalnojelo  9 Mlinarstvo   10 Nadgornjavanje kroz tužbalicu   11 Narodne priKe BjelopavliIa usmenopredanje  12 Vaskrs/Uskrs  

234  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA   Opština NikšiI

Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti Opis Nosioci – Kuvari  Evidentirano dobro SadržajJ kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Legenda o DakoviIa peIini   2 Legenda o Jerininom gradu  3 Legenda o stijeni Stojaga iznad  Morakova 4 Legenda o vodi Džametovac  5 Legende o IvanRbegu (Zadunice i   Ivanbegova brojila) 6 Legende o vojvodi Daku   7 Mjesto roTenja sv.Stefana Kultnomjesto  Piperskog 8 Predanje o zidanju GrahovaKke   crkve 9 Vjerovanje – predskazivanje   vremena 



235  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Podgorica

Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti  Opis Nosioci – Kuvari Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Berba i gradnja ''žarom''Rtrskom tradicionalnavještinaizradepredmetaod  trske,žarakojirasteibereseupriobalnom zetskomdijeluSkadarskogjezera 2 Besa obiKajiusmeniizraz 3 Dolma tradicionalnojelo 4 Izrada crepuljaR crijepnja tradicionalnavještina 5 Izrada ošvica tradicionalnavještina  6 Izrada sveKane crnogorske Vještinaizradeiukrašavanjacrnogorske  nošnje sveKanenošnje 7 Kaša tradicionalnojelo  8 KovaK tradicionalnizanat  9 Krsna slava sv.Gospa   10 KuKka mješavina tradicionalnojelo  11 KuKki sir tradicionalnojelo  12 Kumstvo obiKaj  13 Moba ObiKajuzajamnogpomaganjaisolidarnog  rada 14 ObiKaji oko smrti – tuženje i   korota 15 PaKaburek – slana pita tradicionalnojelo  16 Radnje za plodnost braka tradicionalnovjerovanje  17 Radnje za sreIu ili uspjeh tradicionalnovjerovanje  18 Savijanje pupka tradicionalnolijeKenje  19 Slavski kolaK tradicionalnojelo  20 ŠeIerli lokum tradicionalnojelo  21 Tespidž – slatki kolaK tradicionalnojelo  22 Zaštita od ''urokljivih oKiju'' tradicionalnovjerovanje 

236  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  23 Zavijanje pupka tradicionalnolijeKenje  24 Zeljanik tradicionalnojelo  25 Zerzevat tradicionalnojelo  26 Zetski kolaKi – PrsukaKi tradicionalnojelo 

237  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  SJEVERNI REGION Opština Andrijevica

Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti

Opis Nosioci – Kuvari Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena

1 KukuruzaRVasojeviIa kolobotnjica tradicionalnojelo.   

2 Savijanje pupka tradicionalnamedicina   

Opština Berane

Opis Nosioci – Kuvari  Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Beranska šlaufijada manifestacijakulturno–sportskogsadržaja  2 Beransko kulturno ljeto sveKanost 3 udotvorni izvor kultnomjesto Ukanjonurijekeehotineiopasan nepristupaKnimliticamaizvorBadanj nekadajebiomjestozaokupljanjejerje, smatralose,bioljekovit. 4 Jardum R VasojeviIki jardum Tradicionalninapitak. Proglašenzacrnogorski Dobijasespecijalnimpostupkomprerade ekološkiproizvod,dobitnik ovKijegmlijeka,alisamouljetnjemperiodu je1996.g.priznanja odPetrovdanadoIlindana,jerjetadatrava svjetskihstruKnjakana najhranljivijainajbogatija,aovcedaju meTunarodnomfestivalu najkvalitetnijemlijeko. zdravehraneuMilanu. Jardumjesvrstan,prema ocjenižirija,u“rijetke mlijeKneproizvodekoji

238  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  pozitivnoipreventivno utiKunazdravljeKovjeka”. 5 Jelo – VasojeviIki skrob od Tradicionalnojelo.  kopriva NaprostoruPodkomovljakoprivase spremasakukuruznimbrasnomtakostose usitniiukuvasabrašnom,ostavidase ohladi,nakonKegaseobiKnojedesa kisjelimmlijekomilisavarenikom. 6 KaKamak – VasojeviIki kaKamak TucenjaksepravisliKnokaoiklasiKni  tuKanik kaKamak,razlikujusesastojcispremanja. Praviseodkrompira,pšeniKnogili kukuruznogbrašnaivodezarazlikuod klasiKnogkaKamakakojinesadržikrompir. Tucenjakjedobioimepotomestose krompir"tuca"(unarodnomizrazugnjeKi) satuKanikom(drvosaproširenimkrajem). Smatrasedajetucenjakjednood autohtonihjelapodkomovlja. 7 Krštenja – Masovno krštenje kod   manastira urTevi Stupovi 8 Patišpanja – vrsta kolaKa PogrebniobiKaj.  9 Pogrebni obiKaji – daIa u   VasojeviIima

239  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Bijelo Polje

Opis Nosioci – Kuvari kulturnih  Kulturno dobro Sadržaj vrijednosti Potencijali Napomena 1 Predanja o Pavi i Ahmetu Usmenopredanje VeselinKonjevi,podnosilac  kulturnodobrood NajpoznatijalegendasapodruKjaVraneške Inicijativezauspostavljanje lokalnogznaKaja dolineonastankumjestaPavinoPolje zaštitedobrailanovi nastalaudrugojpoloviniVXIIvijeka,a zajedniceporijeklomiz zapisanapoKetkmXXvijekasazajedniKkom PavinogPolja osnovnompriKomoljubavimještanke Paveistranca,osvajaKaAhmetpaše sahranjenihnaistomgroblju Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti Opis Nosioci – Kuvari kulturnih Evidentirano dobro Sadržaj vrijednosti Potencijali Napomena 1 Ašere obiKaj,usmeniobred,odlomakizKurana,  uvodnigovornanekomskupu 2 Govor sela Godijeva,  dijalektologizmi Bihora i Korita 3 Gusle UmijeIeizradegusalaisviranje–pojanje uzgusle. 4 IFTO – Internacionalni festival  tamburaških orkestara 5 Ilahije i kaside, duhovna poezija,   pobožne pjesme 6 Ilindanski vašar (sabor) na   Omaru (Bjelasica) 7 Kalajdžijsko – kazandžijska starizanat  radnja 8 KovaKka radnja starizanat  9 ''LelekaK'' – ''Govornik'' usmeniizraz,obiKajokosmrti  10 Narodna igra ''Prstena'' ili   ''Koze''

240  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  11 Narodna radinost ''RakoKeviI'' tradicionalnizanat  12 Pita od heljde (eldija, eldopita)   13 RatkoviIeve veKeri poezije tradicionalnaknjiževnamanifestacija   14 ''Tužbalica'', ''Naricaljka'' usmeniizraz,obiKajokosmrti  15 UKenje hatme i jasin, obiKajno   pravo, uKenje Kurana 16 Vašar na LeTevcu   17 Vodenica (PotoKara) vještinaiumijeIe  18 ''Zavjetina'' obiKajipraznik   Opština Kolašin

Opis Nosioci – Kuvari  Kulturno dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Tradicionalne igre kolašinskog kraja  KulturnoRumjetniKko  društvo„MijatMaškoviI“R Kolašin Dobra za koja se osnovano vjeruje da posjeduju kulturnoRistorijske vrijednosti Opis Nosioci – Kuvari Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Lelekanje – muški oblik naricanja za   pokojnikom 2 Priprema pite od 42 kore tradicionalnojelo 3 RuKni rad (vez, tkanje, heklanje,  petenje, predenje, šivenje, rad na mašini za preTu vune, rad na natri) 4 Sakupljanje i priprema Kajeva i melema  od ljekovitog bilja 5 Stari napjevi VasojeviIa TradicionalnaizvoTaKkaumjetnost  6 Tuženje dioposmrtnogrituala 

241  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  7 Zdravica – nazdravljanje prilikom nazdravljanjeprilikomsveKanosti  sveKanosti  Opština Mojkovac

Opis Nosioci – Kuvari  Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Badanj za džibru tradicionalnavještinaizrade  2 Ilindanski sabor na Sinjavini  3 Izrada drvene kutije za duvan tradicionalnavještina 4 Izrada kace za mrs tradicionalnavještina 5 LuKac za Kaktar tradicionalnavještinaizrade  6 MojkovaKka filmska jesen manifestacija JUCentarzakulturu“Nenad  RakoKeviI” 7 MojkovaKki lisnati sir tradicionalnavještina  8 MojkovaKko kulturno ljeto manifestacija  9 Naricanje – tužbalica Usmeniizraz,obiKajokosmrti  10 Rušov vir legenda  11 Štitarski lisnati sir tradicionalnavještina  12 Tradicionalni vašar na Bonoj njivi Tradicionalnookupljanje  13 UmjetniKki zanatR Duborez i rezbarija tradicionalnavještina 

242  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Petnjica

Opis Nosioci – Kuvari  Kulturno dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Bihorski Iilim Tradicionalnavještinaizrade  “Predstavlja terminološki i etimološki fenomen ovog kraja, kojim je ostvareno posebno tkako umjee i sopstvena estetika.“ Irvin Maslii DžamijauPetnjici,isamaposebikulturno blago,KuvanajveIukolekcijuIilima http://www.antenam.net/kultura/76207R bihorskiRcilimRsareniRdjelicRcrnogorskeR bastineRkojiRputujeRkrozRvrijeme

Opština Plav

Opis Nosioci – Kuvari  Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Gotovac Tradicioanlnojelo.  2 Gurabije Tradicionalnaposlastica. 3 HaKajlija Tradicionalnaposlastica. 4 Dani borovnice Tradicionalnamanifestacija. TuristiKkaorganizacijaPlav 

243  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Plužine

Opis Nosioci – Kuvari  Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Gledanje u pleIku obiKaj  2 Legenda o Prutašu  3 Predanja o Baju Pivljaninu  4 Predanja o Lazaru SoKici  5 Predanje o porijeklu imena   planine Ledenice i vrha Ružica 6 Predanje o razgraniKenju   Pivljana i Drobnjaka 7 Proizvodnja sira "prljo“ Tradicionalnavještinaizrade.  8 Vještina ''dlaženja'' – tradicionalnamedicina  namještanje lomova 

 Opština Pljevlja

Opis Nosioci – Kuvari  Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 eške tradicionalnojelo  2 Narodna radinost Šarenica tradicionalnizanat 3 Pljevaljski sir tradicionalnavještinaizrade Posebanjezbogpašnjakakojisunavisokoj nadmorskojvisini,itradicijepravljenjasira kojesuplaninkeprenosilesakoljenana koljeno.ImavišedomaIinstavakojasu nagraTivanazasir. 4 Prva kosa Crne Gore manifestacija 5 Tamburaški orkestar ''Taslidža'' izvoTaKkaumjetnost 

244  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Njegujusevdalinkekojeizvodeiu državamaregiona.UKestvujunafestivalima tamburaškemuzike. 6 Tradicionalni proizvodi od tradicionalnavještina  pljevaljske ruže Odcrveneružeproizvodesesokovina nekolikonaKina,sirup,Kaj,likerislatkood ruže,aodbijelemirisneružeružinavodica ili„Tulsija“,kakojojjetradicionalannaziv, azbogsvojeljekovitostikoristisekao losionzaliceizapoboljšanjevida.

Opština Rožaje

Opis Nosioci – Kuvari  Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Bajalice iz Rožaja i okoline tradicionalnovjerovanje  2 Dolma tradicionalnojelo 3 Halva tradicionalnojelo 4 Kna obiKaj 5 Muslihunsko mirovno vijeIe   6 Ojice tradicionalnavještinaizrade  7 PrviKe obiKaj  8 Ramazan   9 Ramazanski Bajram   10 Rožajsko gostoprimstvo   11 SuneIenje – obrezivanje vjerskipropis  12 ''Zlatna pahulja'' muziKkifestival 

245  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Šavnik

Opis Nosioci – Kuvari  Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 (H)eljdovna pita – eljdara tradicionalnojelo  2 Igra Prsten tradicionalnazabava 3 Pjevanje uz gusle   4 Predanje o ulozi Petra Kršikape u  pogubljenju SmailRage engiIa 5 Predanje o smrti SmailRage engiIa   6 Predanje o ulozi oka MaloviIa u   pogubljenju SmailRage engiIa

Opština Žabljak

Opis Nosioci – Kuvari  Evidentirano dobro Sadržaj kulturnih vrijednosti Potencijali Napomena 1 Durmitorske legende.  

2 Izrada gusala tradicionalnavještina 3 Pravljenje stolovaKa tradicionalnavještina 4 Predanja o Vražjem jezeru  5 Predanje o nastanku Crnog   jezera i Savine vode 6 Predanje o Pirlitoru   7 Predanje o porijeklu naziva   Žabljak 8 Sviranje na dvojenicama izvoTaKkaumjetnost 

246  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

V MANIFESTACIJE U CRNOJ GORI

Elementi turistiKke valorizacije

 Mikrolokacijski položaj i dostupnost  KulturnoRistorijski znaKaj  UmjetniKka vrijednost  Uklopljenost u turistiKko bogatstvo  TuristiKka atraktivnost i prepoznatljivost  PosjeIenost  Opšta turistiKka vrijednost

247  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  PRIMORSKI REGION

Opština Bar

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Barski ljetopis Jul–avgust Multimedijalnifestivalraznovrsnogsadržaja:pozorišne KulturnicentarBar predstave,likovneizložbe,književneveKeri,koncerti. 2 Ljeto sa zvijezdama Jul–avgust MuziKkisadržajsaizvoTaKimaizCrneGoreibivših TuristiKkaorganizacijaBar jugoslovenskihrepublika.Koncertiseodržavajuna šetalištukraljaNikoleuBaru.

3 Maslinijada Novembar SmotraprozivodasaovogpodruKja:maslina,maslinovog NVO“Maslinijada” uljaiagruma.Upotpunjenaizložbomnarodnihnošnjii kulutrnoRzabavnimprogramom. 4 Festival vina i ukljeve, Novembar RazliKitezabavnemanifestacijeuKastSkadarskogjezera, TuristiKkaorganizacijaBar njegoveribeiKuvenogcrmniKkogvina. Virpazar MjesnazajednicaCrmnica Udruženjavinara

 Novembar TradicionalnamanifestacijaposveIenadjeKjem KulturnicentarBar 5 Susreti pod starom stvaralaštvuistvaralaštvuzadjecu.Djecasepredstavljaju maslinom literarnimilikovnimradovimanatemu“Maslina,mir,  prijateljstvo”. 6 Port Cup Avgust MeTunarodniodbojkaškiturnirzažene. Odbojkaškiklub“LukaBar” 7 Dani ZagraTa Jul–avgust Tradicionalnaljetnjamanifestacijakojaseodržavau MjesnazajednicaCrmnica naseljuZagraTe.  8 CrmniKke sportske igre Jul–avgust SportskamanifestacijakojaobuhvatatakmiKenjeu MjesnazajednicaCrmnica nekolikosportskihdisciplina. 9 Internacionalni atletski 1. Maj Tradicionalnasportskamanifestacijakojaseodržavana Atletskiklub„Mornar“ miting sportskimterenimaMadžaricauBaru. 10 Motorijada Sutomore Maj OkupljamotoristeizzemljeisaprostorabivšeJugoslavije „Motorijada“ MotoRklub„Lojd“

 11 Koštanijada Maj Manifestacijauznakukestenakojapromoviše MjesnazajednicaOstros poljoprivredu,turizamikulturnubaštinuKrajine.

248  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  12 VeKe Šušanja Avgust KulturnoRzabavnamanifestacijakojaseodržavana TuristiKkaorganizacijaBar šetalištuuŠušanju,gdjeposjetiocimogudegustiarti tradicionalnugastroponuduuzbogatzabavni program. 13 SpiKansko veKe Avgust ManifestacijatradicionalnogfolkloraSpiKa, NVO„Zanovoiljepše obogaIenakulturnoRzabavnimprogramomi Sutomore“ tradicionalnomlokalnomkuhinjom Udruženjeprivrednikai ugostitelja

 14 Festival umjetnosti Virski Jun MeTunarodnamanifestacijakojaokupljavelikibroj porodicaBranislavaRBanja stvaralacaizrazliKitihoblasti. MistroviIa

Opština Budva

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Popodnevni koncert Januar NaTrguispredStaroggradatradicionalnoseodržavasveKani TuristiKka klasiKne muzike novogodišnjipopodnevnikoncertklasiKnemuzike,uizvoTenju organizacijaBudva „Mediteranskogrevijskogorkestra”izPodgorice,pod OpštinaBudva dirigentskompalicomgRdinaRadovanaPapoviIa,akaovokalnii solistinainstrumentimanastupajupoznatiizvoTaKiizzemljei regiona. 2 Karneval i noI pod April–maj MeTunarodnikarnevalkojiokupljavelikibrojposjetilacaizcijelog TuristiKka maskama regiona. organizacijaBudva OpštinaBudva NVO“FeštaTuni”

3 Pašticada Fest Jun Festivalkojipromovišepašticadu,tradicionalnoprimorskojelouz TuristiKkaorganizacija bogatmuziKkiprogramiprogramzadjecu. Budva  4 Dan planete Zemlje April JednodnevniprogramkojiukljuKujeakcijeiaktivnostisaciljem TuristiKkaorganizacija podizanjasvijestiopotrebioKuvanjaživotnesredine Budva

249  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  “Doživite najukusnije April Dvodnevnizabavniprogramnabazenu“Rondo”,upotpunjen 5 trenutke” takmiKenjemudržavnomprvenstvomugostiteljaCrneGore. TuristiKkaorganizacija Budva 6 Fešta u Pržnom Maj FestivaluslužbipromocijemjestaPržno,sadržibogatzabavnoR TuristiKkaorganizacija muziKki,djeKijiigastronomskiprogram,uzvelikivatrometna Budva krajudana. 7 Festival crnogorskog Jun–septembar FestivaluslužbipromocijemjestaPržno,sadržibogatzabavnoR TuristiKkaorganizacija muziKkog nasljeTa muziKki,djeKijiigastronomskiprogram,uzvelikivatrometna Budva “Muzika ljeta” krajudana. 8 PetrovaKka noI Avgust NajveIatradicionalnafeštaodribeivinaorganizujesena TuristiKkaorganizacija podruKjuPetrovca,sacjelodnevnimzabavnimisportskim Budva programomnadijelušetališta,ispredhotela”Palas”,kaoiveliki vatromet 9 Fešta od smokava Septembar FeštanastojidasaKuvaodzaboravatradicijuuzgojasmokve,i TuristiKkaorganizacija promovišeovovoIekojegimauizobilju,posebnoururalnom Budva podruKjuopštineBudva.OdržavasenaprostoruSpomendoma SpomendomReževiIi „ReževiIi”.Nudiseprilikadaseprobajubrojnespecijaliteteida  sezabaveuznekeodpopularnihklapa. 10 Festival “Kadmov dan”  FestivalukojipromovišekulturnonasleTegradaBudvesa TuristiKkaorganizacija akcentomnaantiKkonasleTeinamitoKadmuiHarmoniji. Budva PromoteriovogdogaTajaobuKenisuuantiKketoge,muziKari imajuzatemumelodijetogperioda,aposjetiocimasenudihrana vezanazaprapoKetkegradaBudveiovogpodruKja. 11 Dani umjetnika Budve Jun RealizujesesaciljemdapružimoguInostumjetnicimasa TuristiKkaorganizacija teritorijeopštineBudvadaseafirmišuilipokažuiprikažusvoje Budva steKenoumijeIe,asastojiseizlikovnog,muziKkogidebatnog dijela. 12 Dan širuna Oktobar TradicionalnapuKkafeštaodribeivinapredstavljanajznaKajniju TuristiKka manifestacijuuperiodupostsezone,kojomsezvaniKno organizacijaBudva zaokružujeprogrammanifestacijauljetnjojsezoni.Pored SRD“Širun” bogatog,višesatnogkulturnoRumjetniKkogprograma,  nezaobilazandioKineinarodnesportskeigre. 13 Javni doKek nove godine decembar/januar Karakterišegaekskluzivanprogram. TuristiKkaorganizacija Budva

250  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

14 Sea Dance Festival Avgust– GlobalnopoznatiEXIT,proglašavanjevišeputazajedanodpar EXIT septembar najboljihfestivalauEvropi. OskoraseodržavaonaprostoruplažeJaz,aod2018.godine prostoruBujlarice Internetadresa:https://www.seadancefestival.me

 15 Spring Break Maj Organizovanjecjelodnevniprogram,uzgostovanjevelikogbroja TuristiKkaorganizacija Montenegro muziKkihgrubaisvjetskipoznatihDJReva. CrneGore http://www.springbreakmontenegro.me

 16 Montenegro Sun Reggae Jul OdržavaseuPetrovcu,uzuKešIebendovaizzemlje,okruženjai NVO“UrbanKult” Fest inostranstvasatendencijomdapostanetradicionalan. 17 Petrovac Jazz Festival Septembar Jazzfestivalimazaciljproširenjeponudekulturnihdešavanjaidaje NVO“UrbanKult” naraznovrsnostiistihuperiodupostsezone. 18 World Music Stage drugojpolovini IdejajedasedovodepoznataimenasvjetskemuziKkescenekako TuristiKkaorganizacija Festival junaiuprvoj bisamdogaTajbiojedanodosnovnihrazlogazadolazakturistau Budva sedmici Budvu.CiljjepromocijaBudvekaomodernogturistiKkogcentra, septembra kaoiprivlaKenjeveIegbrojaljudivangranicaregiona. 19 Grad Teatar Jul–avgust Renomiranavišedecenijskainternacionalnamanifestacijasa JUGradteatarBudva bogatomprogramombaziranojnasopstvenojpozorišnoj produkcijikaoigostovanjuinostranihpozorišnihgrupa,uzprateIe sadržajekojiprezentujuknjiževno,likovnoimuziKkostvaralaštvo. 20 Mali teatar Avgust ProfesionalnaiamaterskadjeKijapozorištaizabavljaKiizCrneGore TuristiKkaorganizacija iregionapoklanjajupredstavenajmlaTimposjetiocimaPetrovca. Budva 21 Karnevalske majske Maj  TuristiKkaorganizacija veKeri Budva 22 Beer Fest Oktobar FestivalpivaimuzikepoulgedunanjemaKkiOktoberfest. TuristiKkaorganizacija Budva 23 Od usrksa do vaskrsa Mart–april DekroacijagradauuskršnjemduhuuperioduizmeTukatoliKkogi TuristiKkaorganizacija pravoslavnoguskrsa. Budva 24 Fešta u RafailoviIima Septembar KulturnoRzabavnamanifestacijakojaseodržavanaplažiu TuristiKkaorganizacija primorskommjestuRafailoviIi. Budva 

Opština Kotor

251  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Internacionalni festival Jul–avgust Nabrojnimkotorskimprirodnimpozornicamaikamernim OpštinaKotor KotorArt prostorimauKestvujeimpozantanbrojumjetnikai MinistarstvokultureCrne programakojiseizvodekrozKetiriprogramskecjeline: Gore R DonBrankovidanimuzike, R KotorArt R Kotorskifestivalpozorištazadjecu, R FestivalklapaPerasti R Pjacaodfilozofa. Internetadresa:https://kotorart.me

 2 Dan Svetog Tripuna Februar NastavaktradicijekojapoticejosizIXvijeka.SvjeKanostiu slavuzastitnikagradaSv.Tripuna,pocinjukrajemjanuara,a zavrsavajuseprvihdanafebruara.Nalokacijiispredstare kotorskeKatedradeSv.Tripuna,Bokeljskamornarica najprijeizvodikolo,zatimslijedimisa,teprocesijakroz grad.SvjeKanostipratiismotracrkvenihhorova,gradska muzike,iplesovifolklornihdrustava. 3 Dani kamelije Mart Višednevna,lokalnamanifestacijasabogatimprogramomR Udruženje“Kamelija” izlozbaaranzmana,BalkamelijaiizbordameKamelija,kao MjesnazajednicaStoliv inizkoncerata.Polegendi,davne,1870.god.ovajcvijetje  doniostaristolivskikapetansaDalekogIstoka(Japan)u BokuKotorskudabijepokloniosvojojženi. 4 Fašinada jul Tradicionalnamanifestacijakojapodrazumijevaritualnu Razni Nematerijalno procesijukojucineokicenicamciibarke,kojase kulturno dobro tradicionalnokreceokoostrvaGospaodSkrpjelau Perastu.SvejKanostfašinadepodrazumijeva,tradicionalno nasipanjekamenja,kojebarkeizzalivadovozedoostrva,i zatimgaizbacujuokoobale.UsvjeKanostikojuprate narodnepjesmeucestvujusamomuskarci.Premastarom obicajunaostrvuseuvecernjimsatimapripremariblja vecera Kotorska smotra mode Jul–avgust VišednevnifestivalmodeokupljamodnekreatoreizCrne Modnaagencija 5 Gore,okruzenjaiinostranstvameTukojimsurenomirani “Fabrika” italijanskikreatori.Izmedjuostalih,predstavilisuse:Dolce OpštinaKotor



252  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Gabanna,PalZileri,Prada,Armani,Ferre,Versace…Pored ljubiteljasavremenihmodnihtrendovatihdanaKotorjei stjecistebiznismena,glumaca,vlasnikamodnihkucai ostalihlicnostiizsvijetadzetseta. 6 MeTunarodni ljetnji Avgust ZabaviislavljenaulicamaitrgovimaKotoraprenosiduh NVO“Fešta” karneval Kotoraivedrinukojiutomgraduvjekovimatraju. 7 Bokeška noI Avgust JednaodnajpoznatijihturistickihmanifestacijauKotoru, KC“NikolaurkoviI” prepoznatljivapodefileuKamaca,kojiukraseniucestvujuu TuristiKkaorganizacija takmicenju.amcikrstareduzkotorskeluke,udefileu, Kotor ukrasenisvjetiljkama.Nakotorskimtrgovimatokomviše  satiodvijasezabavauzpjesmu,igruiveseluatmosferu.Na krajuveKeribirasenajljepseuredjenabarka,afeštase zavrsavasveKanimvatrometom 8 GaTanje kokota Maj TradicionalnamanifestacijakojaseodržavauPerastu,u  slavupobjedenadTurcima1654godine. 9 KiIenje maTa Maj Prematradiciji,svakog1.majamještanikitestablomladog Društvoprijateljagrada brijestakaoznakveseljaradipoKetkanajlijepšeg Perasta proljeInogmjeseca,aznaKiinaduuboljesjutra.Po ŽupskiuredPerasta obiKaju,posljednjimladoženjaberestablobrijestaipostavi ganacentralniperaškitrgispredcrkveSvetogNikole. MeTunarodnifestival klapaPerast

 10 Prvomajski uranak 1. Maj TradicionalniprovmajskiusponnabrdoVrmac.Maj Društvoprijateljagrada Perasta,Župskiured Perasta.,MeTunarodni festivalklapaPerast 11 MeTunarodni festival Jun MeTunarodnifestivakklapakojiseodržavauPerastu MeTunarodnifestivalklapa Perast klapa Internetadresa: http://www.festivalklapaperast.com/fest/

 12 Refresh festival Avgust Godišnjifestivalelektronskemuzikekojiseodržavau  diskoteciMaximusod2007godine,odkadasunanjemu nastupilinajpoznatijisvjetskiizvoTaKi. 

Opština Herceg Novi

253  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Praznik mimoze Februar Praznikmimozejetradicionalna,višedecenijskaturistiKko– JUK“HercegRfest” propagandnamanifestacijauslavucvijeIa–cvijetamimoze. 2 Filmski festival Avgust JUKHercegfestizvršnijeproducentFilmskogfestivala JUK“HercegRfest HercegRNovi HercegNovi–Montenegrofilmfestivala.Idejao Montenegro festivalu,kojidanasimastatusmanifestacijeod posebnogznaKajazakulturuCrneGore,rodilase1987. godinekadajePrvijugoslovenskifestivalfilmskerežije otvorenfilmomŽivkaNikoliIa,,Uimenaroda’’. nternetadresa:http://filmfestival.me

3 HAPS – Hercegnovske April April je mjesec koji je tradicionalno posveIen pozorištu. JUK“HercegRfest” aprliske pozorišne Hercegnovske aprilske pozorišne sveKanosti, poKele 1995. sveKanosti godine.,Festivaljemijenjaokoncept–odprvobitnesmotre amaterskihpozorištanekadašnjeJugoslavije,postaojprilika prikaz biranih regionalnih profesionalnih produkcija. ProgramHAPSRaKiniiraznovrstanprateIiprogram. Internetadresa:http://hercegfest.me/haps/ 4 Dani muzike Jul MeTunarodnifestivalklasiKnemuzikeDanimuzikeodržava JUK“HercegRfest” seujulumjesecuuHercegNovom.IdejnitvoracFestivalaje proslavljenipijanistaBorisKraljeviI.SveveKeriDanamuzike seodržavajuudvoraniParkkojajesjedišteHercegfesta. PokroviteljiDanamuzikesuMinistarstvokultureCrneGore, HercegfestiTuristiKkaorganizacijaHercegNovi. Internetadresa:http://hercegfest.me/daniRmuzike/ 5 Guitar Art Summer Jul MeTunarodnifestivalklasiKnegitare.UokviruFestivala JUK“HercegRfest” Fest organizujuseimuziKkeradionicezadjecu. Internetadresa:http://www.gaf.rs/sr/festivali/guitarRartR summerRfest/ 6 Hercegnovski “Zimski Februar KaodioPraznikamimoze,hercegnovskiistvaraociizokruzenja, JUGalerijaimuzej“uro salon” okupljajuseuovomgradudastvaraju,izlažuipromovisusvoja BeliPrijiI” djela.Likovniumjetnici,vajari,glumciibrojnidrugikulturni

254  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  poslenicisvakegodineuzimajuuKesIauovjmanifestacijikoja trajepreko40godina. 7 Memorijalni plivaKki  TradicionalnosportskonadmetanjenajumjesnijihplivaKasa  maraton Mario – Dido ovihprostoranarelacijiZanjiceRIgalo,posveIenuspomenina MariI Kovjekakojijenajzaslužnijizanjegovopokretanjeipromociju. 8 Regata “Kup  Tradicionalnajedrilicarskaregatauvisedisciplinaregionalnog JK“JugoleGrkaliI”Herceg osloboTenja” karaktera. Novi 9 Orjenski planinarski Maj Maratonnadužiniod14kmirevijalnamountainrunningtrka PlaninarskiklubSubra maraton stazomrdogaKkom7850metaraodržavajusenastazama HercegRNovi Orjena. 10 Street Art festival Jun Festivaliscrtavanjamuralakojiseodržavasaciljemda PlaninarskiklubSubra nedovoljnoiskorištenejavnepovršineuHercegNovombudu HercegNovi krozumjetniKkuformuboljedefinisane. 11 Trg od knjige  MeTunarodnisajamknjigakojiseodržavanaTrguHerceg  Stjepana 12 Jadranske igre – City JulRavgust ZabavnoRsportskamanifestacijakojaseodržavaubazenuna TuristiKkaorganizacija Games Škveru. HercegNovi 13 Jazz Summer festival Avgust Festivaldžezmuzike. MuziKkaškolaHercegNovi NVO“Fortuna”

 



Opština Tivat

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Modus moda vivendi Jul Obnovljenigodisnjimodnispektaklkojiokupljavelikibroj Modnaagencija“Fabrika” modnihkreatora,ljubiteljamodekaoiturista. 2 Purgatorije Avgust MediteranskepozorisnesveKanostikojeokupljajuvelikibroj CentarzakulturuTivat trupaisakvalitetnimprogramom. 3 Dan mladosti Maj Manifestacijakojaseodrzava25.maja,nadatumkojijeuistoriji NVO“Generalnikonzulat bivseSFRJbiopoznatijikaoDanmladosti–rodjendan SFRJ” jugoslovenskogpredsjednikaJosipaBrozaTita.25.majauTivtu

255  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  seokupiogromanbrojjugonostalgiKara.Uokviruprograma proslave„Danamladosti“,izvodisenekadasnjajugoslovenska himna„HejSloveni“,slet,kulturno–zabavniprogram,igrajuse prijateljskefudbalskeutakmice…Organizujesetradicionalno nošenje„štafetemladosti“,kojanakrajustižeuTivat. 4 JedriliKarska regata April Godisnjeokupljanjezaljubljenikauovajsport. JKDelfin “UNA Montenegro “UnaMontenegro”Tivat Cup”  5 BoIarska olimpijada Septembar Sportskamanifestacija. BoIarskiklub„Mladost“ RadoševiIi 6 Lastovske svjeKanosti Avgust FeštauGornjojLastvi.Festucine:kulturno–umjetnicki TuristiKkaorganizacija programi,kolo„Bokeljskemornarice“uzpratnjuGlazbeno– Tivat prosvjetnogdrustva„Tivat“,izvoTenjeizvornihpjesamaI tradicionalnihplesovaRlastovskogIškaljarskogkola. 7 Zimski karneval Februar PovorkukarnevalasaKinjavajugrupeizzemljeiregiona.  8 ŽuIenica fest Maj–jun GastronomskamanifestacijanakojojjelaodžuIeniceizlaže OrganizacijaženaTivat velikibrojizlagaKa. 9 Tivat World Music Maj–jun Konceptfestivalasuetnoelementiusavremenojobradi,a TuristiKkaorganizacija Festival muziKarisuizCrneGore,regijeiinostranstva Tivat

Opština Ulcinj

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Ljetnja scena Jul–avgust Promocijakulturno–istorijskihvrijednostiUlcinjanaljetnjoj CentarzakulturuUlcinj pozorniciuStaromgraduorganizujusepozorišnepredstave,iz zemljeiinostranstva,gostovanjezabavnihorkestara,održavanje likovnihizlozbi,muzickihkoncerata. 2 Dolcinium Jun Ciljmanifestacijejepredstavljanjekultureifoklora,vrijednosti TuristiKkaorganizacijaUlcinj Ulcinjairegiona international festival NVO“Portadidanza”

3 Southern Soul festival Jun FestivalpopularnemuzikekojiseodržavanaVelikojplažiu SouthernSoulFestival Ulcinju

256  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  4 Pranvera në Anë të Maj Tradicionalnaproslava“proljeIeuplaninama”propraIena Udruženje“Ora” Malit kulturnoRumjetniKkimansamblimaizzemljeiregiona. 5 Old Timer Fest Avgust Tradicionalnamanifestacijanakojojsepredstavljajustarovremeni Oldtimerclub“Ulicium” automobiliizvišedržavaregiona 6 MeTunarodni sajam Jul–avgust MeTunarodnisajamknjiga CentarzakulturuUlcinj knjiga 

 7 Seanema festival Avgust MeTunarodnifestivalfilmakojiseodržava NVO“iAct” 8 Dani dijaspore Avgust Manifestacija“danidijaspore”propraIenanizomkulturnih, Udruženje“Ora” umjetniKkihisportskihaktivnosti. Ditët e Diasporës Biznisklub“AnaMalit”

 9 Fashion night Septembar ModnamanifestacijanakojojuKestvujudizajneriizCrneGorei NVO“Montenegroevents” inostranstva 10 Dan nara / Dita e Septembar Manifestacijanakojojsvojeproizvodeizlaževelikibrojlokalnih Biznisklub“AnaMalit” shegës proizvoTaKamediteranskogvoIaidomaIihproizvoda, propraIenkulturnoRumjetniKkimprogramom. 11 Festival djeKije Decembar  CentarzakulturuUlcinj pjesme 12 Motomeeting Septembar RevijalnamanifestacijapropraIenaizletima,rokkoncertimai Motoklub“Pirates” motoigrama,kaoidefileomnaulicamaUlcinja.

257  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  SREDIŠNJI REGION Opština Cetinje

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Vrela zima u brdima Decembar BrojnikulturnoRumjetniKkiizabavnisadržaji. TuristiKkaorganizacijaCrne Gore 2 Ljeto u prijestonici Avgust Folklorneizvedbe,koncerti,autorskeveKeriipromocije publikacija,likovneizložbeidrugisliKnikulturnisadržaji 3 MeTunarodni festival Jul DogaTajpripadasvjetskojorganizacijifolklornihfestivala KulturnoRumjetniKkodruštvo folklora tradicionalneumjetnosti(CIOFF) “Njegoš” 4 Cetinjsko bijenale   5 Cetinje Jazz Fest Jul  TuristiKkaorganizacija CetinjeIPrijestonica Cetinje

 6 Cucka jeka  tradicionalangodišnjibubnjarskispektakl  7 Crnogorski likovni salon Novembar  Ministarstvokulture “13 Novembar” Narodnimuzej

 8 “Prijestonica Februar UmjetniKkiprogramsezonskogkarakteratokomkogje  najmlaTima” najmlaTapublikauprilicidaispratiKitavnizdramskih komadazadjecu. 9 Njeguško kulturno ljeto Jul NizkulturnihdogaTajapoKinjeotvaranjemViteškihigara MZNjeguši naIvanovimkoritima,azavršava“Njeguškomtrpezom”. 10 LovIen Grand Prix Septembar AutomobilsketrkenaIvanovimkoritima.  11 VeKe sa prijateljima Jul ManifestacijanaŽabljakuCrnojeviIa,uokvirukojese TuristiKkaorganizacija održavajukoncerti,aposjetiocimajedostupnai CetinjeIPodgorica besplatnadegustacijazdravehrane. 

 12 Miris lipa i meda  ManifestacijakojaokupljacetinjskepKelareipredstavlja  njihovoumijeIe

258  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Danilovgrad

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Festival djeKije poezije Septembar Festivalnakomgostujucrnogorskipiscizadjecuimlade. TuristiKkaorganizacijaCrne “Kraj zelene Zete” Gore 2 UmjetniKka kolonija UkolonijiseizvodeskulpturezaslobodniprostorSvake godineUmjetniKkakolonijaodržavaVajarskisimpozijum gdjeseokupljainternacionalanaekipavajarairade skulptureupoznatomdanilovgradskombijelomkamenu. 3 Spuško ljeto Septembar SprotskoRkulturnamanifestacijasabogatimkulturno CentarzakulturuiTO umjetniKkimsadržajem Danilovgrad 4 Festival ekološkog filma Septembar Svjetski,regionalniidomaIifilmovinatemuzaštite Centarzakulturu Danilovgrad životnesredine,podijeljeniutrikategorijeRzaštita životnesredine,ekologijadušeituristiKkipromofilm. 5 “Rijekom Zetom”  JednodnevnamanifestacijakojuKinesajamzdravehrane, CentarzakulturuiTO zanataisuvenira,takmiKenjeuribolovuiizborzaMiss Danilovgrad rijekeZete. 6 Katunske sportske igre Jul SportskamanifestacijasatakmiKenjimauodbojci, Centarzakulturu fudbalu,šahu,atletici,streljaštvu,aliitradicionalnim Danilovgrad disciplinamaplovkanju,bacanjukamenasramena, potezanjukonopa. 7 MeTunarodni festival Jul FestivalfolklorakojiokupljauKesnikeizzemljei Centarzakulturu folklora okruženja Danilovgrad 8 BjelopavliIke sportske  KulturnoRsportskamanifestacijakojaseodržavana Centarzakulturu igre Ždrebaoniku Danilovgrad 

259  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština NikšiI

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Snow Dance Festival R Februar Festivalelektronskemuzike SkiRcentar“VuKje” VuKje Internetadresa:http://www.vucje.me

 2 Dani kalopera na VuKju TradicionalnamanifestacijakojaukljuKujesadržaje SkiRcentar“VuKje” kulturnog,zabavnog,sportskogiedukativnogkaraktera 3 Dani akorda Maj TradicionalnamanifestacijaposveIenadjeKijem KKC“Akord” stvaralaštvu(folklor,pozorišnepredstave,moderniples, manekeni,muziKkeveKeri,poezija…) 4 Montenegro Trophy OffR Jul Vožnjadžipovimapomakadamskimputevimakojivodepo TSO“Montenegro Road Rally najzabaKenijimdjelovimacrnogorskihplanina. Trophy”  5 Lake Fest Avgust Festivalrokmuzike TSO“Montenegro Trophy” Internetadresa:http://www.lakefest.me

 6 Otvoreni kup NikšiIa Avgust TriatlontakmiKenje(plivanje,biciklizamitrKanje). Triatlonklub“NikšiI” 7 Dani meda Septembar PromocijaproivoTaKamedaInjihovihproizvoda PKelarskaorganizacija NikšiI 8 Dani drenjina Septembar PromocijaproivoTaKadrenjinaInjihovihproizvoda NVO“Danidrenjina” 9 Bedem Fest Septembar Festivalrokmuzike  Uokvirufestivala realizovanaekološka Internetadresa:http://www.bedemfest.me  akcija„Rock&Recycle”, kojuorganizuju Ekološkipokret„Ozon” iPivara„Trebjesa” 10 NikšiI Guitar Festival Oktobar MeTunarodnamanifestacijaklasiKnemuzike. JU“NikšiIkoPozorište” Internetadresa:https://www.facebook.com/niksicguitarfest/ JU“Zahumlje”

  11 MeTunarodni festival Decembar MeTunarodnipozorišnifestival JU“NikšiIkoPozorište” glumca http://niksickopozoriste.me/index.php/medunarodniRfestivalR JU“Zahumlje” glumca 

 12 NikšiIki književni susreti Decembar Jubilarnikniževnisusretikojiseodržavajuod1998godine. OpštinaNikšiI

260  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  13 Oldtajmer Montenegro Septembar MeTunarodnaizložbastarovremenskihvozila. NVO“Oldtajmer Montenegro” 14 Boem fest Avgust DvodnevnamanifestacijaposvIenaposljednimnikšiIkim TuristiKkiklaster boemima “Montenegro” 15 Dani sporta na vodi Avgust PlivaKkimaraton,vaterpolotakmiKenja,raznezabavneigre TuristiKkaorganizacija kojeseodržavajunajezeruKrupackodNikšiIa NikšiI 16 Septembarski dani Septembar UKastDanaOpštineorganizujusebrojnikulturnoRsportski,  muziKkiiprivrednidogaTaji. 

Opština Podgorica

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 MeTunarodni muziKki April VišednevnapromocijaklasiKnemuzikeuzuKešIe MuziKkiCentarCrneGore festival „A Tempo“ crnogorskihiinostranihmuziKara.lanEvorpske  AsocijacijeFestivala. http://www.muzickicentar.com/aRtempo/

 2 PodgoriKko kulturno MajRavgust NizkulturnihmanifestacijaRpozorišnepredstavena Sekretarijatzakulturui ljeto otvorenom,filmskeveKeriikoncertinakrovuKulturnoR sport informacionogcentra“BudoTomoviI”. 3 FIAT – MeTunarodni Avgust Festivalalternativnihpozorišnihtrupa. FIAT festival alternativnog http://www.fiatRmontenegro.org teatra  4 Internacionalni sajam Oktobar MeTunarodnisajamkojipromoviševelikibrojizdavaKai Sekretarijatzakulturui knjiga autora.Održavaseod2015godine. sportPodgorica 5 PodgoriKki sajam knjiga i Maj GodišnjisajamknigakojiokupljavelikibrojizdavaKai “Novaknjiga” obrazovanja autora. Internetadresa:https://sajamknjigapg.com

 6 Zimski salon knjige Decembar SajamknjiganakomsepredstavljajubrojniizdavaKiiz Novaknjiga zemljeiregiona.UkljuKujenizzanimljivihpromocija. 7 DEUS – Decembarska Decembar Brojnepromocije,likovneizlozbe,koncertiidramske  umjetniKka scena priredbe

261  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  8 MeTunarodni festival Jul Brojniansamblikojipredstavljajufolklornostvaralaštvo NVO“Montefolk” folklora “SkoKi kolo da djeceimladihizCrneGore,regionaišire KIC“BudoTomoviI” skoKimo” Sekretarijatzakulturui sport 9 City Groove Jun Festivalelektronskemuzike  https://www.facebook.com/CityGrooveFestival/

 10 Underhill Fest Jun Festivalpopularnemuzike UnderhillFest 11 NoI muzeja Maj NainicijativuFrancuskemuzejskedirekcije,organizujese MuzejiuCrnojGori podpokroviteljstvomSavjetaEvropeiICOM,usubotu najbližu18.maju,kadajeMeTunarodnidanmuzejasa ciljemdamuzejiprezentuju,valorizujuipribližeširoj javnostipokretnukulturnubaštinu. 12 MeTunarodni festival Avgust Lutkarskapozorišnaprodukcijaizzemljeiregiona NVODjeKjiumjetniKki lutkarstva centar 13 Bijenale crnogorskog Oktobar, NacionalnipozorišnifestivalKijijeciljafirmacija,valorizacija Crnogorskonarodno teatra bijenalno irazvojukupnogcrnogorskogpozorišnogsistema. pozorište http://cnp.me/bijenaleRcrnogorskogRteatraR2017/ 14 PijaKni karavan – dani Februar SerijamanifestacijaposveIenihtradicionalnojpodgoriKkoj TOPodgorica,“Pijacei raštana kuhinji tržnice”Podgorica

 15 Dan patišpanja Mart Prezentacijatradicionalneposlastice. TOPodgorica 16 Dan krapa Jun ManifestacijaseorganizujesaciljemnajavepoKetkaljetnje TOPodgorica turistiKkesezoneIisticanjakulturnih,ambijentalnihi tradicionalnihvrijednostiIpotencijalaSkadarskogjezera. 17 Festival kratke priKe Jun FestivalkratkepriKe Knjižara“Karver” “Odakle zovem” 18 Podgorica Art Festival Jul–avgust Afirmacijamladihumjetnika,valorizacijadomaIeg  stvaralaštvoiunapreTenjekulturnihdogaTajauGlavnom gradukrozformu“streetarta”.

262  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  SREDIŠNJI REGION Opština Andrijevica

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Limska regata Jun MeTunarodnaregatakrozzemljeIgradovoekrozkoje TOAndrijevica porotiKerijekaLim. 2 Planinarski memorijal Avgust TradicionalnimemorijaluKastVereVinKekiPavla TOAndrijevica VasojeviIkog Koma MiloševiIasausponomnaVasojeviIkikomiKuKkikom. 3 Dani maline Jul VišednevnamanifestqacijasaminisajmommalinaI TOAndrijevica proizvodaodmalinaIkulturnoRzabavnimprogramom. 4 Tradicionalni narodni Maj Narodnisabor. TOAndrijevica sabor Knjaževac 5 Dan pKelara Maj Tradicionalnamanifestacijakojasvakegodineokuplja UdruženjepKelara velikbrojizlagaKakojiprezentujuproizvodeodmeda, Andrijevica med,opremuzapKelarstvo,suvenire. 6 Spasovdanski sabor sela Maj–jun Narodnisabor TOAndrijevica Kralje

Opština Berane

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Vrela zima u brdima Decembar TuristiKkamanifestacijasabrojnimkulturnoRumjetniKkim TOCrneGore izabavnmsadržajima 2 Limska regata Jun MeTunarodnaregatakrozzemljeIgradovekrozkoje TOBerane porotiKerijekaLim. 3 THUNDER Fest Jul FestivalelektronskeihipRhopmuzike TOBerane 4 Limsko srce  MeTunarodnidjeKijifestivalposveIenobrazovanju, Centarzakulturu,Opštinski druženjuizabavidjecepredškolskoguzrastaiuKenicima sekretarijatzasport,kulturu, nižihrazredaosnovnihškola. omladinuisaradnjusaNVO

263  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  5 Beransko kulturno ljeto JulRavgust TradicionalnakulturnoRumjetniKkamanifestacijabogatim CentarzakulturuiPolimski muziKkim,kulturnimiumjetniKkimprogramom.Gosti muzej,TOBerane,Opštinski imajuprilikudabesplatnoposjetepredstave,koncerte sekretarijatzasport,kulturu, poznatihizvoTaKaiprisustvujuizložbamaiknjiževnim omladinuisaradnjusaNVO veKerima. 6 DoKek pravoslavne nove Januar   godine 7 Šlaufijada Avgust TradicionalnamanifestacijakojaukljuKujetrkunavelikim TOBerane kamionskimgumamabrzacimaLima,takmiKenjeu odbojcinapijesku,skokovimauvoduironjenjem. 

Opština Bijelo Polje

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Festival tamburaških Avgust MeTunarodnifestivalkojibaštiniiafrimišetradicionalnu CentarzakulturuBijeloPolje orkestara narodnumuzikustanovništvaCrneGoreiokruženja. 2 RatkoviIeve veKeri Septembar Najvecacrnogorskasmotrapoezijekojaokuplja JURatkoviIeveveKeripoezije poezije pjesnikeizregiona. 3 Festival dramskih  Manifestacijatokomkojeseprikazujupozorišni  amatera Crne Gore spektakliurežijiiizvoTenjuglumacaRamatera. 4 Internacionalni likovni  MeTunarodnisusretilikovnihstvaralacaporedStarog NVO“Starimost” susreti “Stari most” mostauLoznojLucikodBijelogPolja. 5 Džez festival Jul Festivaldžezmuzike NVO“Starimost” 6 Bjelopoljsko likovno  Susretlikovnihstvaralaca. NVO“Starimost” proljeIe 7 Internacionalni festival  NalokacijiEtnoseloVukoviIRTomaševofestivalokuplja  folklora folklorneansambaleizrazliKitihzemalja. 8 Limska regata Jun MeTunarodnaregatakrozzemljeIgradovekrozkoje TOBijeloPolje porotiKerijekaLim. 9 UšIe Fest  SpojsportaimuzikeuzuKešIedjRevaIbendovaizzemlje  Ioktuženja. 

264  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Kolašin

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Vrela zima u brdima Decembar TuristiKkamanifestacijasabrojnimkulturnoRumjetniKkim TOCrneGore izabavnmsadržajima 2 Udahni Kolašin JulRavgust TuristiKkamanifestacijasabrojnimkulturnoRumjetniKkim TOCrneGoreIToKolašin izabavnmsadržajima 3 Vikend bazari Januar–mart BazariudrvenimkuIicamanatrguuKolašinunakom ToKolašin svojeproizvodeizlažulokalniproizvoTaKi,otvoreni vikendimaodBožiIadokrajazimskesezone. 4 BjelasiKki maraton Februar ZimskaavanturistiKkatrkanaBjelasici. ToKolašin 5 Sinjajevinski maraton Mart  ToKolašin 6 Korifej festival Avgust MeTunarodnifestivalalternativnogteatra. NVO“Korifejteatar” 7 Etno kamp Avgust Manifestacijabazirananaistraživanjuipromovisanju MinistarstvokultureCrne elemenatanematerijalnekulturnebaštine Gore 8 North Fest Avgust MuziKkamanifestacija,pokrenutasaciljempromocije ToKolašin turistiKkeponudesjeveraiKolašinautokuljetnje turistiKkesezone.

Opština Mojkovac

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 MojkovaKka filmska Septembar MiniRfestivalnakomseprikazujuzapaženaostvarenjana JUCentarzakulturu“Nenad jesen domaIojistranojfilmskojsceni. RakoKeviI” 2 AvanturistiKka trka Avgust VožnjomkajakaTarom,trKanjemuzSinjajevinui UdruženjepKelaraMojkovca “Izazov sjevera” biciklistiKkomturomponjojpromovišesedio mojkovaKkihturistiKkihpotencijala 3 DjeKji maskenbal Maj Maskenbalnudibogatzabavniprogram,auKesnicisu TOMojkovac “BuTenje proljeIa” djecaizvrtiIaiosnovnihškola.

265  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  4 Dani meda Septembar TradicionalnamanifestacijakojaokupljaizlagaKeiz UdruženjepKelaraMojkovca Mojkovcaiokolnihgradovakojiprezentujuproizvodeod meda,med,opremuzapKelarstvo,suvenire. 5 orbijada Jul TuristiKko–gastronomskamanifestacija TOMojkovac 6 Petrovdan na Ckari Jul NapadinamaSinjajevine,usklopumanifestacijeodržava NVO“UdruženjegraTana sedžipijadaitradicionalanizborzamisPetrovdana. Polja” 7 Kup “Stari most” Jul MeTunarodnikupuskokovimasakamenogmostana OpštinaMojkovac TariukomuKestvujunajboljiskakaKiregiona. 8   

Opština Plav

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Limska regata Jun MeTunarodnaregatakrozzemljeIgradovekrozkoje TOPlav porotiKerijekaLim. 2 Plavski književni susreti Jun CentarzakulturuPlav 3 Dani behara Maj NakonsveKanogizvoTenjaigaraipjesamapomenutih CentarzakulturuPlav KUDRova,sveKanidefilemomakaiTevojakaodjevenihu TOPlav

narodnunošnju,kojajeokiIenabeharomiproljeInim  cvijeIem,prolaziulicamaisokacimaplavskeKaršijesve doBeIiragiIakule. 4 Dani borovnice Jul PromovišerazliKiteproizvodeodborovniceRsokove, TOPlav,OpštinaPlav, kolaKeidrugeposlastice,Kuveni„Akšijaš“Rslatkood Ministarstvoodrživograzvoja borovnica,sliKno„suklijašu“–služiseudrvenojKiniji. iturizma 5 Prokletije bez granica Mart Zimskookupljanjeplaninaraizcijelogregiona.Tadase  organizujeplaninarskipohodnanajvišivrhProkletija,koji senalaziuAlbaniji. 

Opština Pljevlja

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena

266  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  1 Mostovi spajaju ljude Maj TradicionalnaturistiKkopromotivna,ekološkaikulturno NVO“Tara”ITOPljevlja,TO zabavnamanifestacijakojaseodržavaod2009godine. ŽabljakITOCrneGore  2 OffRRoad Trophy Pljevlja Juni TuristiKkamanifestacijaprilikajezapromocijuautoRmoto AutoRmotoklub“APSport” septembar sportaituristiKkogpotencijalagradaPljevaljasa akcentomnamnogobrojnaselakrozkojekaravanprolazi. 3 Dani humora i satire Jun Regionalnamanifestacijuizoblastihumoraisatire TOPljevlja “Vuko BezareviI” 4 Dani pljevaljske ruže Jun Tradicionalanamanifestacijaafirmiše,promocijuzaštitu NVO“GraTanskainicijativa” pljevaljskemirisneružeiproizvodaodnjekojiseprave natradicionalananaKin. 5 Prva kosa Crne Gore Jul RegionalnamanifestacijakojapromovišeoKuvanje NVO“PrvakosaCrneGore” tradicijeiselaikorišIenjapotencijalazabavljenje  poljoprivredom. 6 Pljevaljske novembarske Novembar Organizujusepovodom20.novembra,DanaOpštine OpštinaPljevlja sveKanosti Pljevlja.Sadržedramski,književni,likovniifilmski program 7 Dani pljevaskog sira Novembar Manifestacijaseorganizujeuciljupromocijeoriginalnog Sekretarijatzaprivredu PljevaljskogsirakojijeIprvizaštiIenisiruCrnojGori. Pljevlja Opština Plužine

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Dani pastrmke Jul TuristiKkamanifestacijakojaseodržavauekoietnoselima NVO“Centarzarazvoj Pive” 2 PjesniKka rijeK na izvoru Jul NajstarijaknjiževnamanifestacijauCrnojGori CentarzakulturuPlužine Pive 3 Tri kanjona Jul Sportskozabavnamanifestacijakojaobilježavasmjenu Etnoselo“VojinoviIi” godišnjihdoba 4 Tara bez granica Avgust KnjiževnisusretikojiseorganizujuuŠIepanPolju CentarzakulturuPlužine 5 Putevima Baja Pivljanina Septembar BiciklistiKkatrka.  



267  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  

Opština Rožaje

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Vrela zima u brdima Decembar TuristiKkamanifestacijasabrojnimkulturnoRumjetniKkimi TOCrneGore zabavnmsadržajima 2 Zlatna pahulja – zlatna Krajfebruara MuziKkifestivalzadjecuizCrneGore,regionaiEvrope.Okuplja OpštinaRožaje –poKetak najpoznatijestvaraocemuzikezadjecu. staza CentarzakulturuRožaje marta 3 Rožajsko kulturno Jun OrganizovanjeknjiževnihveKeri,promocijeknjigaiKasopisa, CentarzakulturuRožaje ljeto afirmacijustvaralaštvaknjiževnika,umjetnikaistvaralaca razliKitihprofila. 4 Septembarski dani Jun OrganizujeseususretobilježavanjuDanaopštineRožajeI  kulture obuhvataorganizovanjerazliKitihdogaTajauoblastikulturei umjetnosti. 5 Književni susreti Septembar Organizujeseuspomennapjesnika,putopiscaieseistu CentarzakulturuRožaje “Miroslav uroviI” roTenoguBašKikodRožaja.UKestvujuknjiževnistvaraociiz brojnihzemaljaizokruženjaiEvrope. 6 Salon likovnog kluba Septembar LikovnisalonLikovnogkluba„Kula“jemanifestacijakojaimaza Likovniklub“Kula” “Kula” ciljafirmacijulikovnogstvaralaštva.UgalerijiCentrazakulturu organizujuseizložbelikovnihradovaKlanovaLikovnogkluba „Kula“,kojibrojiprekotridesetKlanovaizCrneGoreiregiona. 7 Memorijalni pohod Drugivikend OrganzujeseuspomennaalpinistuiplaninaraSafeatMavriIa. TORožajeiPSD“Hajla”,pod “Safet MavriIR ako” ujanuaru UKesnicisuplaninariCrneGore,ragionaievropskihzemalja. pokroviteljstvomOpštine http://www.rozaje.me/xviRmemorijalniRpohodRsafetRmavricRcakoR2/ Rožaj 8 Dani gljiva i Septembar ManifestacijakojaimazaciljdaafirmiševrijednostiiznaKaj CentarizkulturuRožaje ljekovitog bilja gljivailjekovitogbiljakaoprirodnogpotencijalarožajskogkrajai TORožaje sjeveraCrneGore. 9 Ljetnja i zimska Februari ManifestacijaturistiKkoRtakmiKarskogkaraktera. Džipklub“Hajla”Rožaje džipijada avgust  10 Snowboard kamp Mart Višednevnasportskamanifestacijakojaseodržavau Snowboardklub“Jump” planinarskomdomu“Grope”.

268  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  11 Doživi Rožaje Jun Manifestacijakojadoprinosipublikacijiiprezenatcijiprirodnih TORožaje ljepotaRožajauciljuprivlaKenjaturistaunetaknutuprirodu rožajskogkraja. 12 Dani dijaspore avgust OkupljakulturnestvaraoceizRožajairegiona. CentarizkulturuRožaje TORožajeiCentarza meTunarodnusaradnjui dijasporu

Opština Šavnik

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanja Sadržaj Organizator Napomena 1 Vrela zima u brdima Decembar TuristiKkamanifestacijasabrojnimkulturnoRumjetniKkimi TOCrneGore zabavnmsadržajima 2 Šatorijada – Bljesak Avgust Trodnevnamanifestacijakojaosimsportskihobilaskakanjonai Sportskiklub“Krilaš” Bijele planinskihvrletiimakulturno–zabavnikarakter.  3 „ŠavniKko kulturno ljeto“  PrezentacijaknjiževnogIlikovnodgstvaralaštva 

Opština Žabljak

Vrijeme Opis  Manifestacija održavanj Sadržaj Organizator Napomena a 1 Vrela zima u brdima Decembar TuristiKkamanifestacijasabrojnimkulturnoRumjetniKkimi TOCrneGore zabavnmsadržajima 2 MeTunarodni filmski Avgust MeTunarodnifilmskifestival.Programsepredstavljana TOŽabljak festival “FROG” atraktivnomotvorenomprostoru,noIu,poredCrnogjezerai uzvelikibrojprateIihprograma. 3 Durmitor za sve Februar ZabavniprogrampovodomzimskesezoneuskiRcentrima TOCrneGore SavinkukiJavorovaKanaŽabljaku. TOŽabljak

 4 Dani planinskog cvijeIa Jul PonudaproizvodadomaIeradinosti TOŽabljak

269  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  5 Zlatni orao Durmitora Mart SkijaškotakmiKenjenaobroncimaDurmitora. Crnogorskiskijaškisavez SkiRklub“Durmitor”–Žabljak 6 Montenegro Winter Cup Februar AutoRtrkenasnijegukojeseodržavajunaDurmitoru MotorsportMagazin TOŽabljak 7 Memorijal “Danilo Jul TradicionalniplaninarskiusponnaBobotovkukuKast TOŽabljak JaukoviI” generalaDanilaJaukoviIa Klubvojnihplaninara“Kapetan” PlaninarskisavezCrneGore 8 Dani durmitorske zdrave Avgust GastronomskamanifestacijaposveIenapromociji CentarzakulturuŽabljak hrane tradicionalnekuhinjedurmitorskogkrajaR Internetadresa:http://dochallenge.me Durmitor Orienteering Avgust VišednevnomeTunarodnoorijentiringtakmiKenje.  Challenge Durmitor Downhill Avgust MeTunarodnaMTBbiciklistiKkatrka. Sportskoplaninarskiklub Adventure “DurmitorAdventure”

270  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  VI MUZEJI, BIBLIOTEKE,POZORIŠTE, KINEMATOGRAFIJA U CRNOJ GORI

R R TuristiKka valorizacija vrši se I odnosu na: 

1. PrateIisadržaji(prodavnicasuvenira,kafe,restoran,garderoba,toaletizaposjetioce,parkingzavozila,autobuse,bicikle,pristupnerampeza ososbesainveliditetom) 2. BrošureIkatalozi 3. Brošurenastranomjeziku 4. BesplatnemapeIflajeri 5. BesplatnemapeIflajerinastranomjeziku 6. AudiovodiKzaposjetioce 7. AudiovodiKnastranomjeziku 8. Informacijenaintenetprezentaciji 9. ServisslanjaobavještenjaprijavljenimKlanovima(newsletter) 10. AkoimanewsletterkolikoimaprijavljenihKlanova 11. Prezentacijanadruštvenimmrežama 12. Akoimaprezentaciju,nakojojmreži 13. NakojimstranimjezicimakustosidajuinformacijeomuzejuRgaleriji







271  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  PRIMORSKI REGION

Opština Internet prezentacija/ BAR Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena 1 ZaviKajni muzej Bar sa Topolica R Arheološkoodjeljenje http://kulturnicentarbar.me/jpkcbar/oR UsastavuCentraza Starim gradom. R Istorijskoodjeljenje centru/ kulturu Muzeji R Odjeljenjeistorije SmješteniuDvorcu umjetnosti KraljaNikoleIR R Etnološkoodjeljenje kulturnodobro

R prirodnjaKkoodjeljenje  UsastavuMuzejajei Pokretnakulturna Biblioteke konzervatorska dobra laboratorija,struKna bibliotekaisalaza povremenetematske izložbe. 2 Narodna biblioteka i   UsastavuCentraza Kitaonica “Ivo kulturu VuKkoviI” 3 Dom kulture   UsastavuCentraza “Vladimir Popovic kulturu Španac” Galerije 1 UmjetniKka galerija Šetalištekralja  [email protected] UsastavuCentraza “Velimir A. LekoviI” Nikole kulturu 2 Art StojanoviI galerija    3 NVO Autsajder art Ul.BrankaaloviIa  [email protected]  CR16 https://www.facebook.com/Outsiderart Autsajder/ 4Galerija Velimir A.     LekoviI 1 MuziKka škola „Petar II Ul.MilaBoškoviIa osnovnomuziKko http://kulturnicentarbar.me/jpkcbar/  MuziKka i PetroviI Njegoš“ 1/A obrazovanje https://www.facebook.com/MuzickaSkol aPetarIiPetrovicNjegosBarCrnaGoraMne/ izvoTaKka ?hc_ref=ARQXeJRf8R djelatnost b9FKSAAPAxa03HTDuT58PsCHMS3FqQv

272  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  P9K5WLRKWnk1vsnMxqPgLJASeA&fref= nf 2 Plesna škola „Salsa MaršalaTitabb  https://www.facebook.com/salsafamilia  Familia“ barmontenegro/ 3 Plesna škola „Habanera“ Ul.J.TomaševiIa  http://habanera.me/klub/  57 1 „ŠTAMPARIJA BAR“ Ul.J.TomaševiIa   23 2 Media Pro studio PetoviI MakedonskaG18   IzdavaKka 3 Štamparija Multiprint Bul.24.Novembra  http://multiprint.co.me/  djelatnost HR22,   „MARGO ŠTAMPARIJA“ DUBRAVABR.432   D.O.O.  BarumBarum MilaBoskovicaH13  

 Teatar “ edo DragoviI” Domkulture/ul.   J.TomaševiIa57  Starobarska kulturna POSLOVNICENTAR   kaldrma GR9 NVO  Oliva Art Pobrdje,Sutomore   organizacije

 Media Kult MilaBoškoviIabr.   12  Mediteranski centar ObalaPotkovica   fotografije   Kulturno umjetniKko J.TomaševiIa57   društvo “Jedinstvo”  Kulturni centar “Creativ” Bulevar   24.novembra  Internacionalni TV  MeTunarodnatakmiKarska https://www.tvfestbar.com/  festival Bar smotraTVprodukcije 

273  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  https://www.facebook.com/televizijski.f estivalbar/?hc_ref=ARQ4_9kfo16EILuTkN YfIIuOOX3hgB1vv3mfjRochEHWK1gHGO S_6D1qbP786gaz8Jw 

Opština Internet prezentacija/ BUDVA Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena 1 JU Muzeji i galerije Starigrad Arheološkimuzej https://www.facebook.com/pg Starigrad,Budva Etnografskimuzej /JURMuzejiRiRgalerijeRBudveR  Modernagalerija 728686403899382/about/?ref =page_internal Muzeji 2 Spomen dom ReževiIi ReževiIi,Budva EtnosobaRpaštrovskeženske  Organizacijaizložbi nošnjeipredmetitradicionalne narodneumjetnostivezaneza prostorPaštroviIa 3 Crvena komuna      1 JU Narodna Žrtavafašizma  https://www.facebook.com/pg  Biblioteke biblioteka Budve bb /JURNARODNARBIBLIOTEKAR BUDVER

1450516348582228/about/?re f=page_internal Arhivi 1 Arhiv Budve Starigrad  Starigrad 1 Grad Teatar Budva Ul.13julbr Presjeksavremenihostvarenja https://www.facebook.com/gr  pozorišnog,kaoilikovnog, adteatar.budva/ Pozorišta muziKkogiknjiževnog stvaralaštva 2 Dramski studio   https://www.facebook.com/dj  Budva ecijidramskistudio.radmilaknez evic/ Bioskopi Cadmus Cineplex   https://www.facebook.com/Ca  dmusCineplex/ Galerije 1 Galerija Franeta Mediteranskabb  2 Dukley European Art   https://www.tripadvisor.rs/Attr  Community action_Reviewg304074 d10737041Reviews Dukley_European_Art_Commu nity

274  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Budva_Budva_Municipality.ht ml MuziKka i 1 Gradska muzika   https://www.facebook.com/g  izvoTaKka Budva mbudva/ djelatnost 2 Škola za osnovno     muziKko obrazovanje 3 Škola plesa Budva     IzdavaKka 1 Štamparija Impress Topliškiputbb  https://www.facebook.com/st  djelatnost amparija.budva/ 2 Štamparija Žrtavafašizma  https://www.facebook.com/sp  Spidermax bb ideemax.budva/ 1 Urbani kult   https://www.facebook.com/ur  NVO banikult 2 Sedma sila mladih   https://www.facebook.com/pg  OrganizacijeR /krugmladih.me/posts/ kultura 3 FeštaTuni   https://www.facebook.com/Fe  stadjuniBudva/ 4 Društvo za kulturni   https://www.facebook.com/dr  razvoj “Bauo” ustvobauo/ 5 Nvo Pleme   https://www.facebook.com/pr  ofile.php?id=10000965962048 9 6 NVO “Za druga “   https://www.facebook.com/gr  oups/73332619564/about/ 7 Kulturno umjetniKko   https://www.facebook.com/gr  društvo “Kanjoš” oups/73332619564/about/ 8 Pivske igre   https://www.facebook.com/Pi  vskeIgreZaZabavo/ Kinematogra 1 TV Budva   https://www.facebook.com/ra  fija, T diotelevizijabudva/ Opština HERCEG Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Internet prezentacija/ Napomena Facebook NOVI

275  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Muzeji 1 Gradski muzej Zadužbina R Arheološka zbirka(odjeljenjeza  ZadužbinaMirkaKomnenoviIa Mirka praistoriju,antiKkearheologije KomnenoviIa sapodmorskomarheologijomi odjeljenjeranogsrednjegvijeka salapidarijumom) R Istorijska zbirka R Zbirka ikona R Etnološka zbirka (gradskai seoska) http://hercegfest.me Kulturni 1 JUK Herceg fest DvoranaPark RlogistikakulturnimiumjetniKkim DvoranaPark centri programima RsopstvenaproizvodnjamuziKkih, likovnih,pozorišnih,književnih, televizijskihifilmskihostvarenja Biblioteke 1 Gradska biblioteka i TrgHerceg  Kitaonica Herceg Stjepanabr6 Pozorišta 1 Hercegnovsko Njegoseva Ljetnjapozornica  Hercegnovskeaprilskepozorišne pozoriste sveKanosti Bioskopi 1 Ljetno kino na tvrTavi    Forte Mare Galerije 1 “JosipRBepo BenkoviI” Starigrad Hercegnovskizimskisalon  Starigrad 2 Aleksandar PrijiI,   galerija 3 Galerija R Knjižara   "LuKa" 4 Klub Galerija Spinaker   Arhivi Državni arhiv Crne Gore Trg Herceg 150fondovaizbirki,ito128 http://www.dacg.me/index.php Starigrad HN Stjepana 1 arhivskafonda, /odsjekhercegnovi Starigrad 9liKnihiporodiKnihfondovai13 zbirki. NajstarijagraTapotiKeiz mletaKkogperioda(1687R1797) Najstarijaknjiga,inkunabula, Horacija,datiraiz1486.godine,a štampanajeuVeneciji.

276  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  MuziKka i 1 klapa Castel Nuovo     izvoTaKka 2 Klapa Lira     djelatnost 3 Gradska muzika     4 Mažoretke     5 KUD Igalo     IzdavaKka 1 Štamparija Birokonto   http://www.birokonto.com  djelatnost / 1 Kulturno sportski   https://www.facebook.com  NVO centar Diano /groups/256078964283/ab OrganizacijeR out/ kultura 2 Kulturno umjetniKko   https://www.facebook.com  društvo Igalo /profile.php?id=100015708 669777 3 Kulturno umjetniKko   https://www.facebook.com  društvo Ilija KišiI /KudRIlijaR Ki%C5%A1i%C4%87R ZelenikaR 569355799780153/ 4 Kulturno umjetniKko   https://www.facebook.com  društvo Sloga /KUDRSlogaRDjenoviciR enoviIi 168292029869318/ Kinematogra 1 Filmski festival     fija Herceg Novi televizija 

Opština Internet prezentacija/ KOTOR Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1 Pomorski muzej Starigrad Postepenimrazvitkomprvobitne  Smještenubaroknojpalati zbirkeBratovštine"Bokeljska plemiIkeporodiceGrgurinaiz mornarica",utemeljeneoko1880. poKetkaXVIIIvijeka,Starigrad godine,MuzejBokeljskemornarice zaštiIenekaokulturnodobro otvorenje1938.GBazirasena  Pokretnakulturnadobra

277  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  prikazurazvojadomaIeg  brodarstvaipomorsketrgovine. 1. Zbirka fotografija, Pripadnici BokeljskemornarniceXIXRXXv 2. Zbirka geografskih i topografskih karataXVIII–XXvijek 3. Zbirkabakroreza,P.CoronelliXVII vijek 4. Zbirkaakvarela 5. ZbirkagrbovaBokeljskihplemiIkih porodicaigradaKotora 6. Zbirkaštampanihstvari 7. Zbirka ikona, BokoRkotorska ikonopisnaškolaXVIIIRXIXvijek 8. Gobleni,holandskiXIXvijek 9. Biste, Kolumbo R bronzaRXX vijekMaršalTitoRgips 10. ZbirkaumjetniKkihslika 11. Zbirkamodelabrodova 12. Zbirka brodskih instrumenata, opremeiribarstva 13. Zbirkaoružja 14. Zbirkanarodnihnošnjiiukrasa 15. Zbirka namještaja, posuTa i ukrasnihpredmeta 16. Fototeka 17. Arhiv 18. NumizmatiKkazbirka 19. Zbirka knjiga biblioteke Pomorskogmuzeja 2 Muzej grada Perast Pomorska,etnografskaiistorijskoR http://www.muzejperast.me/ MuzejjesmještenuPalati Perasta umjetniKkazbirka,sapodzbirkama, index.php/me/muzej BujoviIRkulturnodobro apodnjegovimokriljemjeifond  memorijalnogmuzejaporodice Pokretnakulturnadobra ViskoviI(njihovarhivibiblioteka),  arhivperaškeopštine,arhiv 1. Zbirkaoružjaiordena osnovneškoleibibliotekaMuzeja 2. NumizmatiKkazbirka gradaPerasta. 3. ZbirkaumjetniKkihslika 4. Zbirka modela brodova, brodskih instrumenatairaznihpredmeta 5. Etnografskazbirka

278  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  6. Zbirka namještaja, posuTa, i ukrasnihpredmeta 7. Zbirkafotografija 8. Zbirkazastava 9. Zbirkadiploma 10. AutoportretTripaKokolja 11. Venecijanski grb iz admiralske porodiceBaloviI 12. Ikona sa kandilom  od srebra rad BokeškihikonopisacaXVIIIv. 13. Bambusovštapsazlatnomdrškom 14. Goblen,izraTensvilomubojama,u sredini porodiKni grb, raTen u porodicipom.kap.P.KriloviIa 15. Skulptura,nakamenompostoljulav sazastavomVenecije 16. Darovno pismo Katerine LuKiI iz 1801. 3 Muzej crkve Svetog ZbirkuKinerelikvije,srebrnii http://www.perast.com/html  Nikole sa drvenikrizevi,kalezi,monstrante, /muzeji.html zvonikom ikone,barokneslike(radT. Kokolje),brojnaliturgijskaodjeca, itd. Gospa od Škrpjela OstrvoGospa Muzejsalapidarijumom http://www.perast.com/html  odŠkrpjela PosebnosuvrijednireljefRrad /muzeji.html mletackogvajaraDjovanija Bonace,goblenizradjenvlastitom kosom,zavjetniradPeraštanke JacinteKuniciz1828.g.,mala zbirkaorudjaioruzja. Muzej maKaka Starigrad  http://catsmuseum.org/index Uprizemljunekadašnjeg .php?lang=en samostanaGospeodanTelana  kotorskojPjaciodkina http://travelmontenegro.me/ 2017/10/18/kotorskiRmuzejR macaka/ Kotor3DMuseum    

279  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Antik Bazar     Biblioteke 1 Gradska biblioteka Pjacaodkina  i Kitaonica bb Starigrad, Kotor Pomorska biblioteka Dobrota171 KulturnodobroRzgrada Centralnekomisije Kulturni centri JU Kulturni centar Obala b.b  „Nikola urkoviI“ Kotor Galerije 1 Galerija Tician   2 Namfleg ProdajaIizrada  Workshop nakitanalicu mesta,uz uKešIeI posjjetilaca 3 Dukley Art Center   4 Gallery Nives   Arhivi  Istorijski arhiv  R 182knjigestarihsudskoRnotarskih Pokretnskulturnadobra spisaod1326R1797život srednjovjekovnogKotoraiokolnog podruKja R NajbrojnijisuspisiizmletaKkog perioda(1420R1797) brojnazbirkapergamenata, ispravairukopisaizXIVRXVIII Pozorišta  Ljetnja pozornica Starigrad460   MuziKka i 1 MuziKka škola Vida   http://www.vidamatjan.me/  izvoTaKka Matjan djelatnost 2 Bisernice Boke Ženskaklapa    3 Maris Ženskaklapa    4 Incanto Ženskaklapa    5 Karampana Muška klapa    6 Šufit Muška klapa   

280  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  7 Srpsko pjevaKko    društvo jedinstvo IzdavaKka 1     djelatnost NVO 1 Meštar i Furešta     OrganizacijeR 2 Fešta     kultura Bioskopi 1 Kino Boka   http://www.tokotor.me/vodi  c/item/205 Kinematografija 1 Filmski festival     televizija Herceg Novi 



Opština Internet prezentacija/ TIVAT Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena

Muzeji 1 Muzej Centra za  Komplekssrednjovjekovnog http://www.czktivat.me/oRnama/  kulturu ljetnjikovca„BuIa– LukoviI“ Etnografskazbirka 2 NautiKki muzej     Biblioteke 1 Narodna biblioteka  Kompleks http://www.czktivat.me/oRnama/  srednjovjekovnog ljetnjikovca„BuIa– LukoviI“ Kulturni centri 1 Centar za kulturu LukaTomanoviI4 Kompleks http://www.czktivat.me/oRnama/  srednjovjekovnog ljetnjikovca„BuIa– LukoviI“ 2 Kulturni centar  Razvijanjesposobnostikroz   KuKuta kreativnoizražavanjei

281  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  oKuvanjeiunaprijeTenje kulturnebaštine,likovnoR muzickeedukativne radionicezadjecu Galerije 1 Galerija „BuIa“  Kompleks http://www.czktivat.me/oRnama/  srednjovjekovnog ljetnjikovca„BuIa– LukoviI“ Arhivi   R R    Pozorišta, scene  Ljetnja pozornica  Kompleks http://www.czktivat.me/oRnama/  srednjovjekovnog ljetnjikovca„BuIa– LukoviI“  Mala ljetnja scena Atrijumgalerije Kompleks http://www.czktivat.me/oRnama/  „BuIa“ srednjovjekovnog ljetnjikovca„BuIa– LukoviI“  DTV Partizan  bivši“Sokolskidom”   polifunkcionalnadvoranaza manjepozorišne,plesne predstave,koncerte, knjiKevneveKeri,nauKne skupove  Ljetnja pozornica Donja    Lastva     MuziKka i 1 MuziKka škola Tivat Ul.StanKiIabb  http://www.muzickaskolativat.  izvoTaKka me/ djelatnost  Klapa Jadran     Glazbeno prosvjetno    društvo  klapa “BELLEZZA“  Njegujevokalnuivokalno http://montenegrina.net/umjetnost/  instrumentalnumuziku,sa muzika/clanci/oRizvodjacima/klapaR akcentomnabokeljskui bellezzaRtivatRmontenegro/ crnogorskupjesmu

282  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  IzdavaKka 1 Štamparija Printall Kalimnjbb    djelatnost NVO 1 Tivatska akcija     OrganizacijeR 2 Maškarada Tivat      KUD Boka Tivat     Književni klub more     Tivat Bioskopi 1 Velika sala Centra za  https://m.cdm.me/grad/filmskiR  kulturu repertoarRcentraRzaRkulturuRtivatR2/ Kinematografija 1     televizija

Opština Internet prezentacija/ ULCINJ Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1 ZaviKajni muzej Starigrad,Ulcinj ArheološkazbirkaucrkviR   džamiji,etnološkaustarom objektuiumjetniKkazbirka, kaoIizložbaposveIena SabatajCevi,Kuvenom pokretaKureforme Talmuda,uKuliBalšiIa. Biblioteke 1 Narodna biblioteka    MIrko SrzentiI Kulturni centri 1 JP Centar za kulturu   

2 BulevarerT    Dom kulture Ulcinj KastriotiSkenderbeg  b.b. Galerije 1 Galerija Centra za Starigrad,Ulcinj uKuliBalšiIa   kulturu

283  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Arhivi   R    Pozorišta, scene      MuziKka i 1 Škola za osnovno BulevarerT    izvoTaKka muziKko obrazovanje KastriotiSkenderbeg djelatnost b.b.  KUD “Zana”     KUD “Štoj”     Klapa Ulcinj    IzdavaKka 1 Štamparija Garant Totošibb.    djelatnost NVO 1 Art Dulcinium     OrganizacijeR 2 Monitoring Group      Ulcinj – MogUL  3 „Art Club“  Udruženjeumjetnikai   intelektualaca Bioskopi    Kinematografija 1     televizija 









284  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  SREDIŠNJI REGION

Opština CETINJE Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Internet prezentacija/ Napomena Facebook Muzeji 1 Narodni muzej Crne Gore http://www.mnmuseum.org/

1.1 Istorijski muzej    Vladindom, Ikona presvete Bogorodice Filermose 1.1. Muzej kralja Nikole    DvorKraljaNIkole 1 1.1. Muzej Petra II PetroviIa    Biljarda 2 Njegoša 1.1. Njegošev mauzolej na LovIen    3 LovIenu 1.14 Njegoševa rodna kuIa ErakoviIi,Njeguši  http://www.mnmuseum.org  /NJRKmn.htm 1.2 UmjetniKki muzej    saGalerijom savremeneumjetnosti „DadouriI“ 1.3 Etnografski muzej   http://www.mnmuseum.org/ ZgradabivšegSrpskog emcgmn.htm poslanstva 1.4 Arheološki muzej    Vladindom 1.5 Reljef Crne Gore    Biljarda 2 Muzej novca Njegoševa    3 MuzejR Riznica cetinjskog    RukaSvetogJovana manastira Krstiteljaiestica asnogKrsta. Biblioteke 1 Naconalna biblioteka urTe Bulevarcrnogorskih  https://nbRcg.me/  CrnojeviI junaka163 https://www.facebook.com/nacio nalnabibliotekacg Biblioteka Njegoš Njegoševa102  http://bibliotekanjegos.me/  https://www.facebook.com/bibliot ekanjegos/

285  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Kulturni centri 1 Francuski ugao “Frédéric Njegoševa  http://www.cetinje.me/index.php/ Uzdanjubivšeg i Rossif” me/vodic/2014R01R29R16R22R francuskogposlanstva 36/francuskiRugaoRfredericRrossif predstavništva 2 AmeriKki ugao DeKanskaulica  

Galerije 1 Galerija savremene   http://www.mnmuseum.org/ NarodnimuzejCrne umjetnosti „Dado uriI“ gmddmn.htm Gore Galerija 42° VukaMiIunoviIa GalerijaFLU,studentska   Galerija atelje DADO Njegoševa  https://ateljedado.wordpress.co NarodnimuzejCrne m/ Gore,RodnakuIa DadauriIa Arhivi  Državni arhiv Crne Gore NoviceCeroviIa2 Naslijediojedokumentaciju http://www.dacg.me/  DržavnearhiveCrneGore,  KijejedjelovanjepoKelo https://www.facebook.com/Dr%C 1895.godine. 5%BEavniRarhivRCrneRGoreR 325178734254785/ Pozorišta,  Kraljevsko pozorište „Zetski NoviceCeroviIabb  https://www.zetskidom.me/me/p  scene dom“ ocetna https://www.facebook.com/Zetski Dom/  Ljetnja pozornica     MuziKka i 1 MuziKka akademija     izvoTaKka Škola za osnovno muziKko     djelatnost obrazovanje "Savo PopoviI" 2 KUD „Njegoš    IzdavaKka 1 Štamparija”Obod”  http://stamparijaobod.com/mn/oR  djelatnost nama/ http://stamparijaobod.com/mn/oR nama/ NVO 1 „Cetinje – moj grad“   http://www.cetinjeRmojgrad.org/  OrganizacijeR 2 „Crnogorski kulturni forum“      Bioskopi  R   

286  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Kinematografija     televizija 

Opština DANILOV Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Internet prezentacija/ Napomena Facebook GRAD Muzeji 1 ZaviKajni muzej LazarauroviIabb -sedamzbirkii  RadnajedinicaCentra rekonstrukcijaoltarskog zakulturuuzgradi dijelasrednjegbroda starogKnjaževog bazilikesaMartiniIa dvora Gradine Biblioteke 1 Biblioteka Mihailo Miho LazarauroviIabb   RadnajedinicaCentra VukotiI zakulturuuzgradi starogKnjaževog dvora Kulturni centri 1 JU Centar za kulturu Trg9.decembar    i –    predstavništva ogranak Danilovgrad

Galerije 1 Galerija JU UmjetniKka  MeTunarodnainstitucija   kolonija 2 UmjetniKka galerija     Božidara PaviIeviIa R Zodijaka Arhivi     Pozorišta, 1 RJ PrikazivaKkoRscenska     scene djelatnost Centra za kulturu 2 Otvorena scenaR     amfiteatar Domovi 1 Dom kulture     kulture 2 Dom omladine    

287  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  3 Dom omladine Rsojevica     4 Spomen dom “MartniIka     bitka” MuziKka i 1 MuziKka Škola    UprostorijamaCentra izvoTaKka zakulturu djelatnost 2 Folklorni ansambl “Oro”     3 Folklorni ansambl “Da   https://www.facebook.com/pages  nilovgrad” /category/Organization/FolklorniR AnsamblRDanilovgradRCrnaRGoraR 342188479169912/ 4 Guslarsko društvo     “Njegoš” 5 plesniklub,,Matrix”     IzdavaKka 1   djelatnost NVO 1 Kulturno kreativni centar     OrganizacijeR „Matrix“  2 “EgoKult”     3 „ZaviKaj“     Bioskopi Bioskop »Zeta«    Kinematografija     televizija 



Opština Internet prezentacija/ NIKŠI Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1 ZaviKajni muzej TrgŠakaPetroviIa   KulturnodobroR bb DvorackraljaNikole Biblioteke 1 Biblioteka Njegoš TrgŠakaPetroviIa  http://bibliotekank.me  bb

288  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Kulturni centri 1 Centar za kulturu Šaka Petrovi4a br  http://niksic.me/lokalnaR  i predstavništva 1 uprava/javnaRpreduzecaRiR ustanove/juRcentarRzaRkulturu/

2 Kulturni centar Punkt  https://www.facebook.com/KCPU  NKT/ UmjetniKki centar Korak  https://www.facebook.com/Umjet  ni%C4%8DkiRCentarRKorakR Nik%C5%A1i%C4%87R 241968982529777/ Galerije 1 Galerija Nikola I     2 Galerija Ilija ŠobajiI     3 Art Galery VojaDeretiIabb  https://hoteltrim.com/  https://www.facebook.com/galerij aaniksic/ 4 Galerija Forum TrgSlobode    Arhivi     Pozorišta, scene 1 Niksicko narodno   http://niksickopozoriste.me/  pozorište  2 DjeKje pozorište Stanko     viI 3 ŠIuIukin pozorište     MuziKka i izvoTaKka 1 Škola za osnovno i sred Ul.Alekse BackoviIa    djelatnost nje muziKko obrazovanj e 2 KUD “Zahumlje”     3 KUD Akord    4 KUD Župa     5 KUD igra     6 „Udruženje guslara Rad     ovan BeIiroviI – Trebješki“ 7 Udruženja guslara i     epskih pjesnika Crne Gore “Vuk KaradžiI”

289  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  IzdavaKka 1 Komo štamparija   djelatnost 2 GrafiKko umjetnikka   radnja „Unigraf“ 3   NVO 1 Kulturno kreativni     OrganizacijeR centar “Akord”  2 “Scena 083”     Bioskopi 1 Cinema 213    Kinematografija TV NikšiI     televizija 

Opština Internet prezentacija/ PODGORICA Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1 Muzej grada MarkaMiljanova4  http://www.pgmuzeji.me/  https://www.facebook.com/ MuzejRgradaRPodgoriceR 973446029382392/ 2 Muzej Marka Miljanova Medun  http://www.pgmuzeji.me/ RodnakuIaMarka MiljanovaRkulturno dobro 3 Prirodnja6ki muzej   http://www.pmcg.co.me/  https://www.facebook.com/ prirodnjackimuzej.me/ Biblioteke 1 Narodna biblioteka Njegoševa22  https://www.nbpg.me/  Radosav LjumoviI https://www.facebook.com/pages / NarodnaRBibliotekaRRadosavR Ljumovic/784766271590771 2 Crnogorska akademija    nauka I umjetnosti 3 Centralna univeritetska    biblioteka Kulturni centri 1 Centar savremene Kruševacbb  https://www.facebook.com/  i predstavništva umjetnosti CSUCG/

290  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  2 KIC Budo TomoviI Ul.VakauroviIabr DODEST http://kicpodgorica.me/  12 Horzvjezdice  3 KIC Zeta Golubovcibb  https://www.facebook.com/profil  e.php?id=100009809712325&lst=1 00023074787743%3A1000098097 12325%3A1524643047&sk=about 4 KIC Malesija Tuzibb  https://www.facebook.com/pages  /KICRMalesijaR Tuzi/1205671142777956 5 Francuski institut Crne Njegoseva 25    Gore 6 Britanski savjet Ulcinjska 8    7 Italijanski kulturni Hercegova6ka 13    centar 8 Turski kulturni centar Ul.Radosava    Buri4a bb 9 Americki ugao Ul.Vaka @urovi4a  https://www.facebook.com/pg/AC  br 2 Podgorica/about/?ref=page_intern al Galerije 1 Kusleova kuIa VukaKaradžiIa8    2 Galerija Rista StijoviIa Staravaroš    3 Moderna galerija MarkaMiljanova  www.pizana.me  4 4 Galerija Pizana HercegovaKka60  R  5 Galerija Centar Njegoševa2  http://galerijakonsul.com/  6 Galerija Konsul MešeSelimoviIa12  R  7 Art galerija TrgRepublike1  www.ulucg.me  8 Galerija ULUCG MarkaMiljanova2    9       Arhivi 1 Državni arhiv Crne Ul.okaMiraševiIa  http://www.dacg.me/  Pozorišta, scene 1 Crnogorsko narodno Ul.Stanka  http://cnp.me/  pozoriste DragojeviIabr.18 2 Gradsko pozoriste Bokeljskabr2  http://pgpozoriste.me/  3   

291  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  MuziKka i izvoTaKka 1 MuziKki centar Crne Bul.Dzordza Crnogorskisimfonijski http://www.muzickicentar.com/ko  djelatnost Gore Vasingtonabb orkestar ntakt/ 2 UmjetniKka škola za NovakaMiloševiIbr  http://vasapavic.me/kontakt/  muziku I balet ,,Vasa 15 Pavic” 3 Baletska škola Pinceza   http://www.princezaksenija.com/  Ksenija 

4 Plesna škola Jet Set TrgNikole    KovaKeviIa 5 Allegro,baletska trupa     6 Plesna škola “Buena   http://www.buenaRvista.me/  Vista”  7 UmjetniKka škola PrvaProleterskabroj    osnovnog I srednjeg 40 muziKkog obrazovanja  za talente Andre Navarra 8 KUD Stanko DragojeviI     9 Veselice  Ženskaklapa   IzdavaKka 1 CID Njegoševa11    djelatnost 2 NOVA KNJIGA LudvigaKubebb   

3 NARODNA KNJIGA IIcrnogorskog    bataljona2/10 4 ZAVOD ZA UDŽBENIKE I NovakaMiloševa36    NASTAVNA SREDSTVA 5 Stamparija 3M Makarije MilojaPavloviIa112  http://www.3mmakarije.co.me/  NVO 1     OrganizacijeR 2      Bioskopi 1 Cineplex, Delta   

292  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Kinematografija Filmski centar Crne gore 13jul  http://fccg.me/oRnama/  televizija https://www.facebook.com/filmce ntreofmontenegro/ Crnogorska kinoteka Ul.MiljanaVukova59  http://www.kinoteka.me/ 

RTV Crne Gore    



Rute 1 Jezerske rute –   http://www.podgorica.travel/imag  Skadarsko jezero es/Jezerske_rute.pdf

2 Foto ruta   https://www.facebook.com/mont  Montenegro enegro.phototrekking/ Phototrekking 3 Montenegro  Organizovanjeizleta (http://www.montenegro  adventures usmjerenihnalokalnu adventures.com/) tradiciju,kulturu,kuhinjui naKinživotaIveštoodlikuje jedinstveniidentitet prostora. 4 Istraži Skadarsko jezero  Krstarenjejezerom, https://lakeskadar.com/ PreporuKenood kulturnabaština, LonleyplanetRakao degustacijavinai njihov“topchoice”u tradicionalnakuhinja podruKju 5 Explore Skadar Lake R  Privatnanicijativa https://www.tripadvisor.com/Hotel  Agritourism and MultiR _Reviewg1232143d7797394 Activity Holidays Reviews Explore_Skadar_Lake_Agritourism_ and_Multi_Activity_Holidays Virpazar_Bar_Municipality.html http://www.piem.me/

293  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  6 Aktivni odmor   http://www.explorer.co.me/ 

7 “Vinski put”  Prezentiranauokviru http://www.plantaze.com/prezent  InicijativeKulturnerutesavjeta aijaRturistickeRponudeRvinskiRputR

Evrope uRokviruRkulturnihRrutaRsavjetaR evrope/ 









294  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  SJEVERNI REGION

Opština Internet prezentacija/ ANDRIJEVICA Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1 ZaviKajni Muzej Kralje    Biblioteke 1 Gradsk biblioteka i Ul.BrankaDeletiIa   UokviruCentraza Kitaonica kulturuIsport Kulturni centri 1 JU Centar za kulturu i sport Ul.BrankaDeletiIa IzdajeKasopis https://www.facebook.com/pages  i predstavništva “Vremekazi” /category/CommunityR Organization/CentarRzaRkulturuRiR sportRAndrijevicaR 695053053931038/ Galerije 1     Arhivi  Državni arhiv Crne Gore  http://www.dacg.me/index.php/c  gRdaR2RandaoRandrijevica Pozorišta, scene      MuziKka i 1 KUD Andrijevica   https://www.facebook.com/pages  izvoTaKka /KUDR ANDRIJEVICA/262798910416776 djelatnost 2 KUD Komovi   https://www.facebook.com/kudko  movi1/ IzdavaKka 1 JU Centar za kulturu i sport   djelatnost NVO 1 NVO FolklorRKralje   http://opstinaandrijevica.me/wpc  OrganizacijeR ontent/uploads/2016/03/NVOR FolklorRKralje.pdf  2 Eko turs Komovi     3 Guslarsko društvo Vojvoda     Miljan Vukov Bioskopi 1 Cineplexx  Sistemmobilnihbioskopa   Kinematografija     televizija 

295  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Internet prezentacija/ BERANE Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1 Polimski muzej Ul. Miloša Mališi4a  http://www.polimskimuzej.me/  Biblioteke 1 Narodna biblioteka “Dr Ul.BrankaDeletiIa   UokviruCentraza Radovan LaliI” kulturuIsport Kulturni centri 1 JU Centar za kulturu Ul.BrankaDeletiIa UokviruCentraje http://berane.me/juRcentarRzaR  i predstavništva SpomenkuIa“Vojvoda kulturu/ GavroVukoviI”

Galerije 1 Galerija Polimskog muzeja Ul. Miloša Mališi4a  http://www.polimskimuzej.me/  2 Spomen kuIa “Vojvoda     Gavro VukoviI” Arhivi  Državni arhiv Crne Gore Balabando  http://www.dacg.me/  index.php/odsjekRberane Pozorišta, scene      MuziKka i 1 MuziKka škola   https://www.facebook.com/pages  izvoTaKka /category/School/Muzi%C4%8DkaR %C5%A1kolaRBeraneR djelatnost 518981711595445/ 2 KUD Kolo     3 KUD Lim     4 KUD Duga     5 O’ Dive Bellcanto Ženskaklapa  https://www.facebook.com/ODive  RbelRcantoR689701611105869/ IzdavaKka 1    djelatnost NVO 1     OrganizacijeR Bioskopi 1 Bioskop  https://wego.here.com/monteneg  ro/berane/cinema/bioskopRR 499jx7psb741345a4b130941f38c7 48ca9d4c852?map=42.84426,19.8 7198,19,normal 

296  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština Internet prezentacija/ BIJELO POLJE Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1 ZaviKajni muzej Ul.RadniKka   UokviruCentraza kulturu Biblioteke 1 Narodna biblioteka   UokviruCentraza kulturu Kulturni centri 1 JU Centar za djelatnosti  https://www.bijelopolje.co.me/ind  i predstavništva kulture „Vojislav BulatoviI ex.php/lokalnaRuprava/javneR ustanoveRiRpreduzeca/juRcentarR – Strunjo” zaRdjelatnostiRkulture

Galerije 1 Galerija Centra za kulturu Ul.MunibaKuKeviIa    2   

Arhivi  Državni arhiv Crne Gore    Pozorišta, scene  Bjelopoljsko pozorište   UokviruCentraza kulturu MuziKka i 1   https://www.facebook.com/muzic  JU Škola za osnovno muziKko kabp/ izvoTaKka obrazovanje djelatnost 2 KUD „Tekstilac“     3 KUD Bijelo Polje   https://www.facebook.com/kudbij  elopolje/ 4 Bjelopoljski tamburaši     5 Mali tamburaši   https://www.facebook.com/malita  mburasi.bijelopolje IzdavaKka 1 Književni klub „Miodrag    djelatnost BulatoviI“ 2 „ JU Centar za djelatnosti    kulture asopis Odzivi“  Kasopiszaknjiževnost,   umjetnostikulturu NVO 1 „NITI OD ZLATA“  OKuvanjestarihzanata, https://www.facebook.com/Nevla  OrganizacijeR nacionalnoRautentiKnih dinoRudru%C5%BEenjeRNITIR suvenira 321507138192560/

297  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  KLUB KULTURE ( KRclub)   

Bioskopi 1 Bioskop   JUCentarza djelatnostikulture „VojislavBulatoviI– Strunjo” Kinematografija TV Bijelo Polje     televizija 

Opština Internet prezentacija/ GUSINJE Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1     Biblioteke 1 Biblioteka sa Kitaonocom u    Vezirovoj džamiji Kulturni centri 1 JU Centar za kulturu  https://www.opstinagusinje.me/dR  i predstavništva oRoRiRjavneRustanove/juRcentarRzaR kulturu/

Galerije 1     Arhivi     Pozorišta, scene     MuziKka i 1 KUD Džafer NikoKeviI     izvoTaKka djelatnost IzdavaKka 1    djelatnost NVO 1    OrganizacijeR Bioskopi 1    Kinematografija     televizija

298  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  

Opština Internet prezentacija/ KOLAŠIN Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1 ZaviKajni muzej Trgborca    Biblioteke 1 Gradska biblioteka Ljubo    AnTeliI Kulturni centri 1 JU Centar za kulturu Ul.VojvodeMine    i predstavništva

Galerije 1 Galerija Centra za kulturu Trgborca    Arhivi  Državni Arhiv Crne Gore Trgborca  http://www.dacg.me/  index.php/odsjekRkolasin Pozorišta, scene     MuziKka i 1 JU Škola za osnovno   http://muzickaskolakolasin.me/  izvoTaKka muziKko obrazovanje djelatnost IzdavaKka 1    djelatnost 2       NVO 1 Udruženje likovnih Drijenakbb    OrganizacijeR umjetnika Kolašina Urbani pokret IVProleterskebb   

Bioskopi 1 Cineplexx  Sistemmobilnihbioskopa   Kinematografija     televizija 





299  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Opština Internet prezentacija/ MOJKOVAC Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1     Biblioteke 1 Gradska biblioteka    Kulturni centri 1 Centar za kulturu "Nenad  https://www.facebook.com/Centa  i predstavništva RakoKeviI" rRzaRkulturuRNenadR Rako%C4%8Devi%C4%87R MojkovacR 686695364813626/?ref=page_inte rnal Galerije 1 Centar za kulturu "Nenad     RakoKeviI" Arhivi  Državni Arhiv Crne Gore    Pozorišta, scene     MuziKka i 1 PodruKno odjeljenje     izvoTaKka djelatnost 2 KUD''Vesna''     IzdavaKka 1    djelatnost NVO 1    OrganizacijeR Bioskopi 1 Centar za kulturu "Nenad    RakoKeviI" Kinematografija     televizija 







300  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Opština Internet prezentacija/ PETNJICA Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1 U osnivanju     Biblioteke 1 Biblioteka Kadrija AdroviI    Kulturni centri 1 JU Centar za kulturu  https://www.facebook.com/czk.pe  i predstavništva tnjica/

Galerije 1     Arhivi  Državni Arhiv Crne Gore    Pozorišta, scene     MuziKka i 1 KUD Bihor     izvoTaKka djelatnost IzdavaKka 1    djelatnost NVO 1    OrganizacijeR Bioskopi 1 JU Centar za kulturu    Kinematografija     televizija

Opština Internet prezentacija/ PLAV Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1 Muzej KulaRedžepagiIa Etnografskazbirka https://www.gluseum.com/ME/Pl KulaRedžepagiIaR av/757893354271266/EtnoRmuzejR kulturnodobro KulaRRedzepagica Biblioteke 1 Gradska biblioteka    Kulturni centri 1 JU Centar za kulturu  https://www.facebook.com/czk.pe  i predstavništva tnjica/

301  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Galerije 1     Arhivi  Državni Arhiv Crne Gore    Pozorišta, scene     MuziKka i 1 PodruKna jedinica MuziKke    JU Centar za kulturu izvoTaKka škole iz Berana djelatnost KUD “Plavsko jezero”    IzdavaKka 1    djelatnost NVO 1 Udruženja pisaca Plava    OrganizacijeR Bioskopi 1 Bioskop JU Centra za    kulturu Kinematografija     televizija 







Opština Internet prezentacija/ PLJEVLJA Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1 JU ZaviKajni muzej Trg 13. Jul Arheološkoodjeljenje https://muzejpljevlja.com/# Etnografkoodjeljenje Pljevaljskadiatreta Istorijsko arheološkootkriIe Kulturnoistorijsko prvorazrednogznaKaja

Biblioteke 1 Narodna biblioteka “Stevan Trg 13. Jul    SamardžiI”

302  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Kulturni centri 1 JU Centar za kulturu Domkulture  https://www.facebook.com/czk.pe  i predstavništva "Predrag PeTa Leovac" tnjica/ Galerije 1 UmjetniKka galerija“Vitomir Ul. Tanasija    SrbljanoviI“ Pejatovi4a Arhivi  Državni Arhiv Crne Gore Ul. Mehmeda    Zekerijaha Pozorišta, scene     MuziKka i 1 Osnovna muziKka škola     izvoTaKka djelatnost IzdavaKka 1 JU ZaviKajni muzej  GlasnikZaviKajnog   djelatnost muzeja NVO 1    OrganizacijeR Bioskopi 1 JU Centar za kulturu    Kinematografija TV Pljevlja     televizija 





Opština Internet prezentacija/ PLUŽINE Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1     2 Etno selo Montenegro Brezna Muzejsira,muzej   vune,muzejvazduha,muzej muzike…. Biblioteke 1 Biblioteka JU Centra za    kulturu Kulturni centri 1 JU Centar za kulturu  https://www.facebook.com/czk.pe  i predstavništva tnjica/

303  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Galerije 1 Galerija JU Centra za     kulturu Arhivi     Pozorišta, scene     MuziKka i 1 KUD Piva    izvoTaKka guslarsko društvo "Vojvoda    djelatnost Lazar SoKica IzdavaKka 1     djelatnost NVO 1 Udruženje Zelena Piva Promovisanjeekološkihi   OrganizacijeR turistiKkihvrijednosti Da ožive pivska sela    

Bioskopi 1 Bioskopska dvorana JU    Centar za kulturu Kinematografija     televizija 

ro Opština ža Internet prezentacija/ ROŽAJE je Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1 ZaviKajni muzej GaniIa Kula Rožaje Muzejskifond http://www.muzejrozaje.me/   sistematizovanuzbirke: oružja,numizmatike, etnografije,pismenostiI obrazovanja 2 ”Kuca Pepica”  privatnietnomuzejzbirka https://upoznajcrnugoru.com/muz  narodnihrukotvorina,sa ejRkucaRpepicaRrozaje/ izuzetnolepimivrednim Iilimimaimaramama Biblioteke 1 Gradska biblioteka   

304  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Kulturni centri 1 JU Centar za kulturu  https://www.facebook.com/pages  i predstavništva /category/CommunityR Organization/CentarRzaRKulturuR sportRiRmedijeR%C5%A0avnikR 539465446124284/ Galerije 1 galerija ,,Magaza”     Arhivi     Pozorišta, scene  Dom kulture    MuziKka i 1 KUD Vrelo Ibra    izvoTaKka 2 KUD Rožaje    djelatnost IzdavaKka 1 JU Centar za kulturu     djelatnost NVO 1 NVO “Priroda i baština,,   [email protected]  Rožaje 2 NVO”GraTanska inicijativa  ,,Promocijakulturne http://www.rozaje.me/wpR  mladih” baštineRožaja’’ content/uploads/2013/07/Raspodj elaRzaRNVOR2013.pdf NVO”Amanet tradicije  ,,Rožajekrozsuvenire’’ http://www.rozaje.me/wpR  content/uploads/2013/07/Raspodj elaRzaRNVOR2013.pdf NVU”Udruženje inženjera  ,,Izradasuvenirai http://www.rozaje.me/wpR  drvne industrije Crne Gore” predmetaoddrveta’’ content/uploads/2013/07/Raspodj elaRzaRNVOR2013.pdf NVO”Centar mladih”  ,,VideoIfotografijenasleTa   Rožaja’’ Bioskopi 1 Bioskop Centra za kulturu    Kinematografija     televizija 





305  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

Opština Internet prezentacija/ ŠAVNIK Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1     2 KuIa Novice CeroviIaR     spomen soba Biblioteke 1    Kulturni centri 1 JU Centar za kulturu, sport  https://www.facebook.com/pages  i predstavništva i medije /category/CommunityR Organization/CentarRzaRKulturuR sportRiRmedijeR%C5%A0avnikR 539465446124284/ Galerije 1 Galerija JU Centra za     kulturu, sport i medije Arhivi     Pozorišta, scene     MuziKka i 1    izvoTaKka djelatnost IzdavaKka 1     djelatnost NVO 1    

Bioskopi 1    Kinematografija     televizija 







306  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Opština ŽABLJAK Internet prezentacija/ Naziv Lokacija Sadržaji, aktivnosti Facebook Napomena Muzeji 1     Biblioteke 1 Gradska biblioteka  Ul.BožidaraŽugiIa   Kulturni centri 1 JU Centar za kulturu  http://zabljak.me/m/0/20170/JU%  i predstavništva 20CENTAR%20ZA%20KULTURU/ http://database.uom.me/repositor y/(Zabljak)%20JU.%20Centar%20z a%20kulturu.pdf Galerije 1 Galerija JU Centra za     kulturu Arhivi     Pozorišta, scene     MuziKka i 1 KUD ,, Radoje DakiI – Brko“    izvoTaKka djelatnost IzdavaKka 1     djelatnost NVO 1 Tara    

Bioskopi 1 JU Centar za kulturu    Kinematografija     televizija 









307  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

VII MODELI FORMIRANJA PROIZVODA KULTURNOG TURIZMA

308  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Prioritet R Crna Gora za 5 R7 dana

Formiranje kulturnog proizvoda PODRAZUMIJEVA

R TURISTI KU VALORIZACIJU SVIH SEGMENATA KULTURNE BAŠTINE NA PREDVIENOJ TRASI R Prijedlog aktivnosti R Izradu projekta R UtvrTivanje izvora finansiranja R Realizaciju R Marketing

309  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  Primjer formiranja proizvoda kulturnog turizma na lokalnom nivou







310  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA  UporedniprimjeruCrnojGorimogunostformiranjaproizvodakulturnogturizma

UreenjemultidisciplinarnogprostorasairokimspektromponudeirazvojnimmogunostimamožeseprepoznatiuTvraviKosmaiznadBudve sarelativnodobroouvanimprostoromselaBrajii,kojinudimogunost,dauobnovljenomkulturnomdobruigraditeljskomfonduselaBrajii, vrši interpolacija širokog spektra akrivnosti privlanih za turiste i za stanovništvo.Prostor tvrave može da primi sadržaje: dvorane za organizovanjekongresa,promocija,skupova,seminara,vjenanja,koncerata,pozorišnihpredstava,festivala,ujednomdijelusmještajnekapacitete, a otvoreni prostori u zoni sela masovnih okupljanja koncerti, sajmovi poljorivrednih proizvoda iz Crne Gore i okruženja, tematskih sajmova poljoprivrednihproizvodaidomaeradinostiizrazliitihzemaljaEvropeisvijeta.Možebitijedanodprezentacionihcentaranematerijalnekulturne baštineCrneGoresaradionicamazaobukudomaestanovništvaizainteresovanihturista.

Preduslov za formiranje kvalitetnog proizvoda kulturnog turizma je kvalitena obnova prema strogim konzervatorskim uslovima, ouvanje prirodnihvrijednostiprostora,sanacijaprostoranovoizgraenihzonaselakojapodrazumijevaprilagoavanjeizgraenihstrukturauskladusa jasnimsmjernicama.

Prednosti:Lokacjaposjedujeznaajneprostornekapacitetekojiomoguavajuuvoenjeraznovrsihfunkcjakojimasemožeobezbijeditiodrživo korišenjedobaraiprostora;pristupanajeizpravcaBara,CetinjaiPodgorice,omoguavarastereenjpritiskanaobalnidioBudve,nalazisena putupromjetnekomunikacijeimožepredstavljatiiobaveznutakuodmoraiposjetenakonvišestanevožnje(primjerOtoacnaKrki,Slovenija)i prviimpresivnisusretsaCrnogorskomobalomsajednogodnajljepšigvidikovacanaširemprostoruJadrana.

Projekatsemožerazvijatiufazama:

1. Konkurssasmjernicamazaouvanjenasljeenihvrijednostikulturnihdobara,objekataiprostora,kojitrebadasadržiimogunostinterpolacije kreativnihsadržajakojinijesuobuhvaeniopštimuslovima; 2. Izradaprojekta 3. Preventivnafizikazaštitatvravekojombiseomoguilouvoenjeprivremenihfunkcijakojimasenebinarušilizateeniprostoriistruktura. 4. Obnovakuaustaromdijeluselauskladusastogimkonzervatorskimuslovima;Podrškavlasnicimakrozosloboenjeodkomunalija,poreske olakšice,nepovratnasredstvaipovoljnepodsticajnemjeretrebadaobezbijedestvaranjeklimezapotrebumaksimalnogpoštovanjazadatih uslova; 5. Pronalaženjepartnera 6. Formiranjeupravljakogtijela 7. Apliciranjezasredstva 8. Projekt,izvoenjeiaktiviranjekulturnoturistikogcentra

311  PROGRAM RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA CRNE GORE S AKCIONIM PLANOM 2019 R 2021.G. RESURSI KULTURNOG TURIZMA 

 toku ljetnjih mjeseci, makar to bio jedan dan ili pak vikend, kada nam je potrebno da pobjegnemo od naših obaveza i ljetnje vruine, kolima ili autobusom, veina nas je spremna da se “spusti” do primorja. Koliko puta ste na dionici magistralnog puta Cetinje – Budva, nedaleko od mjesta Brajii, lijevo pomislili da svratite na brdo Kosma koje krasi istoimeni “fortifikacioni objekat” tj. tvrava? Pomalo podsjea na zamkove iz filmova, i vrlo esto se pitamo ko se od koga branio u ovakvoj tvravi. Strana na kojoj su manji prozori, puškarnice, pokazuje na kojoj strani je bio neprijatelj. Kosma i mali prozori ukazuju da je neprijatelj negdje u pravcu kopna, odnosno Cetinja.

Ovaj tekst služi da nam otkrije priu koja je ugraena u zidove ovog utvrenja i da nas jednog dana natjera da skrenemo sa magistrale na put koji svojim serpentinama vodi do tvrave Kosma!

312