NasljeĐe razli»itih kultura

Divlja ljepota

www..travel razliæiti svjetovi koji su u Crnoj Gori ipak naçli svoj sklad, prepoznaju se takvima i danas. Crna Gora Æak ni u vrijeme velikih sukoba na Balkanu tokom XX vijeka, ovaj crnogorski sklad razliæitih Na vjeæitoj razmeøi izmeøu istoka i zapada, Crna Gora baçtini tragove paganskih, ilirskih, svjetova nije poremeœen. helenistiækih, romanskih, katoliækih, pravoslavnih i islamskih uticaja. Njen prostor bio je naseljen prije viçe od 180.000 godina. Tragovi poæinju od nalaza iz peœine Crvena , Crna Gora nije samo neobiæna po svojim civilizacijskim osobenostima, veœ je neobiæna i kao koja je bila prvo poznato staniçte praistorijskog æovjeka na prostoru Crne Gore, a nastavljaju politiæka pojava u novijoj evropskoj istoriji. Iako najmanja balkanska zemlja, ona se prva na se bogatim kulturnim nasljeøem drÿava i naroda koji su ovdje ÿivjeli i stvarali. Balkanu oslobodila vlasti moœnog Osmanskog carstva i prva izgradila nezavisnu drÿavu. Do osloboøenja Crne Gore od osmanske vlasti doçlo je poæetkom XVIII vijeka. Tada je jedna od Krajem II vijeka p. n. e. Crna Gora je postala dio Rimskog carstva, a kada je ono podijeljeno uglednih crnogorskih porodica postala i njena dinastija. Bila je to porodica Petroviœ Njegoç, na Zapadno i Istoæno, ona se naçla u Istoænom, koje je kasnije dobilo ime Vizantija. Krajem koja œe vladati Crnom Gorom viçe od dva vijeka. Vlast nijedne druge balkanske dinastije nije VI i poæetkom VII vijeka na teritoriju danaçnje Crne Gore poæinju da se doseljavaju slovenska trajala toliko dugo. Vladari iz porodice Petroviœ Njegoç uspostaviœe politiæke odnose sa svim plemena, preci njenih danaçnjih stanovnika. U IX vijeku slovenska plemena stvaraju svoju velikim silama – najprije s Rusijom (1711), zatim Austrijom (1715) i krajem XVIII vijeka s drÿavu, nezavisnu od Vizantije. Njeni vladari imali su kraljevsku titulu. Francuskom.

Tokom srednjeg vijeka na prostoru Crne Gore nije stvorena samo nezavisna drÿava veœ Nezavisna drÿava Crna Gora proglaçena je knjaÿevinom sredinom XIX vijeka. Crnogorsku raznovrsno i znaæajno civilizacijsko i kulturno nasljeøe: arhitektonski spomenici velikih knjaÿevinu priznale su tadaçnje velike sile – Rusija, Austrija i Francuska, a crnogorski knjaz stilskih epoha (preromanike, romanike, gotike, renesanse...), kao i stilski osobeno graditelj- primljen je s najviçim poæastima kod ruskog cara Nikolaja I, austrijskog cara Franja Josifa stvo, knjiÿevno-istorijska i religijska djela koja su slijedila moderni duh toga doba, ali i naæin i francuskog imperatora Napoleona III. Crnogorska knjaÿevina zvaniæno je meøunarodno urbanog ÿivota koji odgovara evropskoj tradiciji. Krajem XV vijeka u Crnoj Gori je otpoæela priznata od strane svih velikih sila na Berlinskom kongresu 1878. godine. Nakon stica- s radom i çtamparija, prije nego i u jednoj drugoj juÿnoslovenskoj zemlji. Na prostoru Crne nja meøunarodnog priznanja ona je uspostavila zvaniæne diplomatske odnose sa mnogim Gore formirane su u srednjem vijeku i vjerske institucije obje hriçœanske crkve – katoliæke i evropskim zemljama i SAD. Tada je na njenom æelu bio knjaz Nikola Petroviœ Njegoç, koji je pravoslavne, koje djeluju do naçih dana. O vjekovnoj harmoniji razliæitosti u Crnoj Gori naj- Crnom Gorom vladao od 1860. godine. On se 1910. proglasio za kralja, a Crna Gora postala bolje svjedoæi fenomen kakav su crkve sa dva oltara – jedan za pravoslavce, drugi za katolike. je kraljevinom. Kralj Nikola bio je vladar evropskih nazora: osnovnu çkolu zavrçio je u Trstu, Takvih crkava ima u mnogim mjestima gdje zajedno ÿive pripadnici razliæitih konfesija. a zatim je u Parizu pohaøao Licej Luja Velikog. Nazivali su ga “tastom Evrope”, jer je udajom svojih kœeri bio povezan sa dinastijama Savoja, Romanov i Batemberg. Kao i veœina balkanskih drÿava, i Crna Gora je srednji vijek okonæala tragiæno – gubitkom drÿavne nezavisnosti i padom pod osmansku vlast. Osmanska vladavina, koja je trajala dugo, Kraljevina Crna Gora uæestvovala je u Prvom svjetskom ratu na strani sila Antante, pod- uæinila je Crnu Goru baçtinikom joç jedne tradicije – islamske, tako da ovdje postoje mnogi nijevçi ogromne ÿrtve i pretrpjevçi velika razaranja. Nakon zavrçetka Prvog svjetskog rata spomenici islamske arhitekture i tragovi raznovrsnog kulturnog stvaralaçtva. Od perioda Crna Gora je prestala da postoji kao nezavisna drÿava, postavçi dio Kraljevine Srba, Hrvata i osmanske vladavine Crna Gora postaje jedan od najzanimljivijih balkanskih prostora, jer je Slovenaca (Jugoslavije), koja je stvorena 1918. godine. Svoju drÿavnu nezavisnost Crna Gora na njenoj nevelikoj teritoriji, koju je bilo moguœe prepjeçaæiti za dva dana, naçlo svoje mjesto œe obnoviti tek 2006. godine, odlukom veœine njenih graøana koji su svoju volju iskazali na civilizacijsko nasljeøe istoænog i zapadnog hriçœanstva i nasljeøe islamskog svijeta. Svi ovi referendumu.

ISTORIJSKA TRAKA

Prvi trag u 990. 1166. 1252. 1494. umjetnosti - Lipci Knez Vladimir na æelu Umjetnost romanika Podignut manastir Uspenija Renesansna baçtina Arhitektura i slikarstvo dukljanske drÿave Katedrala Sv. Tripuna Bogorodice u Moraæi Pojavila se prva çtampana knjiga u baroka - Perast, (Manastir Moraæa) Crnoj Gori - “Oktoih prvoglasnik” Gospa od Çkrpjela

1183-1186. Vrçnjakinja hriçœanstva Raçki ÿupan Stefan 1484. Stari Bar - maslina stara Nemanja pokorio Podignut Cetinjski Nasljeøe orijenta preko 2000 godina dukljansku drÿavu manastir Husein Paçina dÿamija

VIII vijek p.n.e. IV vijek p.n.e. nulta godina I vijek X vijek XI vijek XII vijek XIII vijek XIV vijek XV vijek XVI vijek XVII vijek

Ostaci rimske 1089. Srednjovjekovna 1493. Kult Sv.Vasilija kulture - Duklja Papa Kliment III izdao bulu kojom prijestonica grad Otpoæela s Ostroçkog uzdiÿe Dukljansku (Barsku) radom Crnojeviœa Manastir Ostrog biskupiju na rang nadbiskupije çtamparija

Sakralna hriçœanska tradicija - Manastir Piva Od antike do danas Herceg Novi - grad Budva Kulturni uticaj Vizantije - 1482. – raskrsnica civilizacija freska Sv.Ilije iz Manastira Cetinje postalo Moraæa prijestonica Crne Gore Eksponat sa praistorijskog nalaziçta / Gruda Boljeviœa, U raĐanju civilizacije Toloçi (Muzej ) Umjetnost ljudskog osvita iz perioda Nar- imamo saznanja o prostoru ilirskih pleme- onskog konventa, Prevalisa i prvih vjekova na, koji u treœem vijeku æine moœnu Teutinu Duklje ostavila je tragove na lokalitetima drÿavu. O njenoj moœi svjedoæi novac sa Crvena stijena iz okoline Petroviœa, Odmut imenima kraljeva Apolonija, Dirahija i u kanjonu Komarnice, Çpilja iznad Perasta, Balajosa. Njenu moœ uguçili su Rimljani Beran krç kod Bera­na, okapine Bioæe u uspostavljanjem Ilirika, koju kasnije dijele kanj­onu rijeke Moraæe, Maliçina peœina i na dvije provincije: Panoniju i Dalmaciju. Medena stijena u kanjonu Œehotine. Veliki dio eksponata iz praistorijskih nala- Crteÿi na stijeni iz okapine Lipci kod Risna Kontaktom Ilira, koji su od V vijeka p.n.e. ziçta i veœ urbanih helenistiækih naseobina prikazuju ÿivotinje -jelene, vjerovatno pse i gospodarili prostorom jadranske ljepote, moÿe se najbolje upoznati preko muze- lovce. Po stilu i geometrijskim ukrasima, vjero- Srebrni nakit iz nalaziçta Gostilj, i Grka poæinje pisana istorija Crne Gore. jskih riznica svih gradova Crnogorskog vatno potiæu iz VIII vijeka prije n.e. Pretpostav- III-II vijek prije nove ere (Muzej Podgorica ) Preko Hekateja iz Mileta (oko 500. godine primorja, ali i Cetinja, Podgorice, Berana, lja se da je okapina predstavljala neko kultno p.n.e.), a neçto kasnije Pseudo Skilaksa, Pljevalja itd. mjesto - svetiliçte pod vedrim nebom.

Tumul u mjestu Vukovci, , Podgorica

Zlatni nakit - nauçnice i prstenje sa umetnutim gemama od staklene paste. Nakit je vjerovatno proizvod tarantinskih radionica, helenistiæki period, I-II vijek p.n.e (Muzej Budva)

1697. 1845. 1878. 2006. Mitropolit Danilo, Mauzolej na Lovœenu Crna Gora dobila zvaniæno meøunarodno www.montenegro.travel Na referendumu 21. maja Crna Gora rodonaæelnik dinastije priznanje na Berlinskom kongresu 1910. obnovila drÿavnost, a 28. juna njen Crna Gora proglaçena za kraljevinu Petroviœa Sagraøen Zetski dom – meøunarodno pravni subjektivitet potvrøen knjaÿevsko i kraljevsko pozoriçte prijemom u Ujedinjene nacije

1784. 1834. 1918. Mitropolit Otvorena prva Crna Gora ulazi u Petar I osnovna çkola i sastav Kraljevine Petroviœ moderna 1851. 1914. Srba, Hrvata Njegoç doçao çtamparija na - Umro Petar II Petroviœ Njegoç Crna Gora uçla u Prvi i Slovenaca na vlast Cetinju - Knjaz Danilo stupio na vlast svjetski rat (Jugoslavija)

XVII vijek XVIII vijek XIX vijek XX vijek XXI vijek

1711. 1847. 1852. 1886. 1905. Plava kapela posljednja Uspostavljene U Beæu çtampan “Gorski Crna Gora Crna Gora Donesen prvi zemaljska stanica Filermose crnogorsko-ruske vijenac” II Petroviœa proglaçena za potpisala crnogorski Ustav Bogorodice politiæke veze Njegoça knjaÿevinu Konkordat s Vatikanom

1860. Knjaz Nikola 1867. 1910. stupio na vlast Sagraøen Dvor kralja Sagraøen Vladin dom –danas Nikole, danas muzej umjetniæki i istorijski muzej 1838. Pero Poæek Sagraøena Biljarda – prva vladarska rezidencija Dado Øuriœ Lijep primjerak rimske skulpture I vijeka je realistiæka glava cara zlatni tragovi rimske kulture Domicijana pronaøena u Kumboru. U odreøenim elementima posjeduje i karakteristike klasicistiækih skulptura flavijevske umjetnosti. Najznaæajniji nalazi rimskog Kominska (pljevaljska) dijatreta je pehar od prozraænog bezbojnog stvaralaçtva su na Duklji (Doc- stakla i kobaltno plave mreÿe. Iste boje je i natpis: VIVAS PANELLENI BONA. lea), urbanom kompleksu iz Datira od IV i poæetka V vijeka n.e., a potiæe iz jedne æuvene Kelnske radionice. vremena rimske dominacije, tj. Jedna od pet saæuvanih dijatreta u svijetu. I vijeka nove ere. Smjeçtena je na uçœu rijeke Zete u Moraæu a nazvana po ilirskom plemenu Docleati. Sredinom I vijeka Amforiskos, Duklja, postala je municipijum koji sredina II vijeka p.n.e. podjelom Rimskog carstva postaje glavni grad novoosno- vane provincije Prevalis. U IV i V vijeku nalazi se na udaru Tragovi rimske civilizacije u Risnu, najstarijem naselju u Boki varvara. Poæetkom V vijeka Kotorskoj. Podni mozaici, pored jedinstvenog boga Hipnosa, razaraju ga Goti, a poæetkom predstavljaju geometrijske sheme i stilizovanu floralnu dekoraciju. VI strada u zemljotresu. Konaæno ga razaraju Sloveni poæetkom VII vijeka.

Grad je posjedovao repre- zentativne graøevine javnog karaktera: slavoluk, tri hrama (jedan boginje Rome a drugi Dijane), gradsko kupatilo - terme, stambenu palatu, dvije ranohriçœanske bazi- like i manju, krstoobraznu preromaniæku crkvu.

U nekropolama su pronaøeni dragocjeni primjerci posuda od keramike i stakla, nakit, oruÿje i novac. Pretpostavlja se da je na Duklji pronaøena i æuvena Podgoriæka æaça.

Tragovi rimske civilizacije nalaze se u Risnu, najstarijem naselju u Boki Kotorskoj. Dobar uvid u bogatstvo po- kretnog spomeniækog fonda iz perioda rimske dominacije moÿe se steœi u Narodnom Steœci muzeju Crne Gore sa Cetinja, Muzeju grada Podgorice, Bronzana krstasta fibula, srebrni Ostaci specifiæne kulture sa srcoliki privezak, srebrnasta lapidariju kotorskog muzeja, oæiglednom ljepotom poruka koje koljenasta fibula (I-II v), su cijelog ÿivota bogumili urezi- Muzeju Budve, Pljevaljskom srebrni prsten sa crvenim vali u kamene blokove. Njihove muzeju itd. kamenom (II - IV), Komini poruke su saÿete istine osobenih pogleda na ÿivot koji su uÿivali. U Crnoj Gori su najæeçœi u zapad- nom, planinskom dijelu, padinama Durmitora, Pive i Golije, gdje su se bogumili sklanjali od svojih progonitelja. Steœci su nastajali u periodu od XII do XIV vijeka. Zlatni privezak, Komini, nekropola I, I-IIv. Duklja (), najznaæajniji je i najveœi urbani centar formiran u vrijeme rimske dominacije u Crnoj Gori. Grad je osnovan u prvoj deceniji I vijeka nove ere na samom uçœu rijeke Zete u Moraæu u neposrednoj blizini Podgorice. Od polovine XIX vijeka dio je Svjetske arheologije. www.montenegro.travel bogatstvo vizantijske mistike Crkva Svetog Petra “Gavran hrani proroka Iliju” – u Bijelom Polju freska iz XIII vijeka, Manastir Moraæa Crkva Svetog Petra u Bijelom jevanøelje, koje predstavlja Polju, iz XII vijeka, od 1254. jedan od najljepçih rukopisa na godine sjediçte je episkopske œirilici. Raøen je na pergamen- stolice. Za njenog ktitora, tu sa inicijalima i minijatura- humskog kneza Miroslava, pi- ma slikanim æistim bojama i sano je jevanøelje Miroslavovo pozlatom.

Manastir Moraæa Sagraøen je 1252. godine u tipiæno vizantijskoj graditeljskoj tradiciji. U isto vrijeme je bio ÿivopisan, od æega je, u izvornoj vrijednosti, saæuvan ciklus sv. Ilije u øakonikonu. Najpoznatija iz tog ciklusa je freska Gavran hrani proroka Iliju. Fototipsko izdanje “Miroslavljevog jevanøelja” I u ostalim scenama u øakonikonu, moraæki majstor ispoljava izuzetnost, smisao za prefinjena koloristiæka definisanja, lako na- glaçen pokret, samostalnost figure i njenu plastiænu obradu, pa se s pravom ukazuje na njegovu vezu sa izvorom preteæa renesanse. Miroslavljevo jevanøelje Moraæki ikonostas je meøu najljepçim na prostoru jugoistoæne Evrope. Rukopis iz posljednje æetvrtine XII vijeka, nastao, najvjerovatnije, u crkvi Sv. Petra u Bijelom Polju, za humskog kneza Miroslava. Kolorit, naroæito upotreba zlata, veliæina inicijala i likovna obrada ljudske, zoomorfne i floralne dekoracije, imaju odlike romaniækih i benediktinskih minijatura juÿne Italije, a u ikonografskoj obradi svetitelja osjeœaju se primjese vizantijske umjetnosti. No, i pored te jake romanizacije, koju nalazimo i u plitkoreljefnoj arhitektonskoj dekoraciji, minijaturama i fresko - slikarstvu, bitna karakteristika je jak peæat autohtonosti, koja œe kulminirati u nevelikom øakonikonu posveœenom sv. Iliji u Manastiru Moraæa.

www.montenegro.travel

Legenda o Vladimiru i Kosari Krst sv. Vladimira Dukljanskog Najljepça i najstarija ljubavna na bugarskom prijestolu car priæa u istorijskom sjeœanju Vladislav odluæi da ga uniçti. Æuva se vjekovima u brat- crnogorskog naroda vezana je Prevarom, çaljuœi mu kao stvu Androviœa kao najveœa za dukljanskog kneza Vladimira jemstvo drveni krst, dovodi du- relikvija. Iznosi se svake koji je u ratu protiv bugarskog kljanskog kneza u Prespu i ubija godine, na Sv. Trojice, na cara Samuila, 998. godine, po- ga. Zbog çirenja Vladimirovog stao ratni zarobljenik na dvoru svetaækog kulta i dogaøanja vrh Rumije gdje se, po pre- u Prespi. Milosrdna careva æuda na njegovom grobu, bugar- danju, nalazila Bogorodiæina kœer Kosara obilazila je svakog ski car dozvoljava svojoj sestri crkva, nakon æijeg je ruçenja U prvim vjekovima osmanlijske najezde na podruæju Crne Gore dana suÿnje u podrumu dvora i Kosari da ga prenese u Duklju. pronaøen krst. Procesija uporedo se ostvaruju dva shvatanja umjetnosti - uticaj zapada zaljubila se u lijepog Dukljanina U manastiru Preæista krajinska iznoçenja Krsta na vrh Ru- i barokni stilski krug u primorju, a po pravoslavnim crkvama i njegove otmjene ruke koje na Skadarskom jezeru, gdje je mije poçtuje obiæaj da svaki i manastirima, uglavnom u zaleøu, vizantijska ikonografija i su stalno od nje primale hljeb Vladimir sahranjen sa drvenim uæesnik ponese po jedan zoografsko izobraÿavanje. i vodu. Careva œerka je od oca krstom, i Kosara je provela kamen, jer, po predanju, cr- Freske, ikone i drvorezbarstvo ostaju osnovna umjetniæka ori- izmolila pristanak na udaju za svoje posljednje dane kao kva œe se sama obnoviti kada jentacija tih zoografa i umjetniækih zanatlija. Ÿivopisi po starim æuvenog zatvorenika. monahinja Teodora i sahranjena bude dovoljno kamenja. zdanjima, stradali od vremena i vandala, obnavljaju se, a u Poçto je knez Vladimir, kojemu pored svoga muÿa. Kult prvog Uæesnici procesije su pripad- bogato rezbarenim oltarskim pregradama ikonopisci postavljaju je vraœena Duklja na upravu, dukljanskog svetitelja brzo se uÿivao veliki ugled u svom çirio i izvan Duklje - u Albaniji, nici sve tri vjeroispovijesti. djela sa ustaljenom vizantijskom ikonografijom. Sve æeçœe, kao i narodu, Samuilov nasljednik Makedoniji, Bugarskoj i çire. u primorju, ostavljaju zapisana svoja imena. Spomenik svetog Petra Cetinjskog u Podgorici Oktoih prvoglasnik Prva çtampana knjiga u çtampariji Øurøa Crnojeviœa, iza- çla januara 1494. godine, jeste djelo sa najviçim dometima çtamparstva XV vijeka. Ukraçen renesansnim inicijalima i Cetinjski manastir zastavicama. Od relativno velikog broja primjeraka “Oktoiha” saæuvano Manastir Crnojeviœa koji Bio je sjediçte Zetske mi- je 105 primjeraka, çto ukazuje na potrebu umnoÿavanja je podignut 1482. godine tropolije. Mnoçtvo kamenog bogoljubnih knjiga i njihovo çirenje u okupirane prostore, na Œipuru (prostor izmeøu nakita sa Ivanbegovog hrama kojima je bila ugroÿena nacionalna i vjerska svijest. Biljarde i Dvora) nad voda- ugraøeno je, u sekundarnoj ma rijeke Cetinje, nestale u upotrebi, u zidove i odaje cetinjskim ponorima, Turci su Cetinjskog manastira koji je poruçili 1692. godine. Imao 1701-1704. izgradio vladika je elemente renesansnog Danilo. Od tada postaje rizni- graditeljstva, a o njegovom ca crnogorske duhovnosti, bo- izgledu ostao je trag na jednoj goljubnih djela i umjetniækih graviri Oktoiha petoglasnika. eksponata.

www.montenegro.travel

Krst Øura Æajniæanina, raøen Sveti Petar Cetinjski za mitropolita Rufima Boljeviœa - riznica Cetinjskog manastira Sveti Petar Cetinjski, koji je krajem 18. vijeka postao mitropolit i gospodar Crne Gore, svoj oreol nije dobio za muæeniçtvo ili vjerski fanatizam, za æudotvorstvo ili nadljudska pregnuœa. On Divoçevo jevanøelje je, u stvari, bio najpoçtovaniji voøa svog naroda i tvorac moderne Rukopisna knjiga nastala oko crnogorske drÿave. Pod svetaækim oreolom predvodio je razvijene 1350. godine po narudÿbini ratne zastave i onaj çto svojim primjerom pokazivao neustraçi- bosanskog plemiœa Divoça vost i smisao sopstvene ÿrtve. Dakle, njegova svetost je ljudskog Tihoradiœa, u skriptorijumu porijekla, neçto mimo suçte kontemplacije, i zato je najznaæajnija Manojla Grka. Pronaøena je liænost crnogorske istorije i naroda, kojemu je posvetio ÿivot. Mi- 1960. godine u crkvi Svetog rio je zavaøena plemena, a nad Napoleonovom vojskom Nikole u Podvrhu kod Bijelog u Boki Kotorskoj donijela mu je slavu jednog od najznamenitijih Polja. Jevanøelje je ukraçeno evropskih vladalaca svoga doba. Ÿivio je kao monah u Cetinjskom minijaturama, inicijalima i manastiru, gdje se danas nalaze njegove æudotvorne moçti. Ma- zastavicama koje su simbioza sovno poklonjenje njegovim moçtima odvija se 12. jula. imaginarnih floralnih i zoo- Donio je prvi zakonski akt Stega u çest ælanova, kojim su glavari morfnih elemenata i ljudskih poloÿili zakletvu na meøusobni mir i odbranu zemlje. likova. Ova izuzetno znaæajna Najznaæajniji je predstavnik crnogorske epistolarne knjiÿevnosti. zbirka motiva srednjovjekovne Italijanska kraljica Jelena Savojska, kœerka kralja Nikole, omi- iluminatorske umjetnosti je ljena u italijanskom narodu, vjerovatno œe biti beatizovana. Tako spoj vizantijske ornamentike i œe, najvjerovatnije, svetorodna dinastija Petroviœa, dobiti uz romaniækih fantastiænih biœa. pravoslavnog svetog Petra Cetinjskog, blaÿenu Jelenu Petroviœ Æuva se u riznici Cetinjskog Savojsku. Ovo je jedinstven primjer u evropskoj istoriji svetaçtva i manastira sa viçe znaæajnih evropskih vladarskih dinastija. rukopisa. Manastir Piva www.montenegro.travel Enterijer manastira Svete Trojice Prvobitna lokacija manastira bila je na izvoriçtu Pive. Na sadaçnju lokaciju prenijet Manastir je opseÿnim graøevinskim i Sv. Trojice konzervatorskim radovima (1970-1982), pri æemu je u Pljevljima paÿljivo razgraøen i zajedno sa ÿivopisom postavljen (u Uz brojna arheoloçka nalaziçta prvobitnom stanju) na novoj Pljevalja i okoline (Gotovuça, lokaciji. Kozina, Komine), poseb- Crkva je sagraøena krajem XVI ni znaæaj ima manastir Sv. vijeka kao trobrodna graøevina. Trojice, smjeçten iznad izvora Ÿivopisana je poæetkom XVII rijeke Breznice. Prvi pisani vijeka umijeœem najznaæajnijih pomen Sv. Trojice je iz 1537. majstora vizantijske umjetnosti godine. Od sredine XIX vijeka sa ovih prostora (pop Strahinja u njemu je radila çkola. Naos i iz Budimlja i slikar Kozma, pripratu Sv. Trojice ÿivopisao koji je i autor izvanrednih ikona je pop Strahinja iz Budimlja na bogato rezbarenoj oltarskoj izmeøu 1592. i 1595. U boga- pregradi). toj riznici manastira æuva se Manastir posjeduje riznicu sa vrijedna zbirka starih rukopisa mnoçtvom crkvenih stvari i i çtampanih knjiga. bogosluÿbenih knjiga.

Crkva Svetog Nikole u Nikoljcu

Crkva Svetog Nikole u Nikoljcu sa ÿivopisom oæuvanim u izvornoj vrijednosti i ikonama, kao i ikonostasom (takoøe iz XIII vijeka). Dveri su nastale u radionici poznate slikarske porodice Lazoviœ iz Bijelog Polja. Crkva ima bogatu riznicu sa mnogim relikvijama i bibliotekom rukopi- snih i çtampanih knjiga. Crkva Svetog Nikole u Podvrhu bila je skriptorij u kojem je, najvjerovatnije, nastao rukopis Di- voçevo jevanøelje. U crkvi je ikonostas koji je svojevremeno predstavljen na izloÿbi Umjetnost na tlu Jugoslavije od praistorije do danas u Sarajevu i Parizu.

Naos manastira u kom su prikazani ciklusi Velikih praznika, Hristovih stradanja i Hristovih æuda. Takoøe su naslikani Ikonostas u manastiru dogaøaji iz ÿivota Jovana Preteæe i drugih svetitelja. Freske naosa su djelo grækih i domaœih majstora 1605/6. sv. Nikole, Nikoljac, Manastir Savina Istoæno od Herceg Novog, u egzotiænoj dubravi, nalazi se ma- Manastir Praskvica nastirski kompleks Savina, sastavljen od dvije crkve i manastir- skog konaka. Mala crkva Uspenja Bogorodice podignuta 1030. Manastir Praskvica sagraøen je u planinskom dijelu iznad Sv. Ste- godine, a obnovljena u XV vijeku, znaæajna je, izmeøu ostalog, po fana i Miloæera. Ime je dobio po izvoru æija voda je imala aromu freskama koje prikazuju Velike praznike i Hristov ÿivot poznatog breskve (praskve). Po predanju, manastir je osnovan u XI vijeku. kotorskog slikara Lovra Dobriæeviœa. Karakteriçe ih simbioza Ÿivopis u crkvici Sv. Trojice potiæe iz 1680/81. godine a djelo je vizantijskog i gotiækog stilskog iskaza. zoografa Radula i njegovog uæenika Dimitrija. Crkvu Sv. Nikole I velika crkva posveœena je Uspenju Bogorodice, a graøena je u je 1413/14. godine sagradio Balça III, ali je kasnijim dogradnjama periodu od 1777. do 1799. godine. Radio je koræulanski majstor potpuno izmijenjena. Nikola Foretiœ. Na crkvi se istiæe barokni zvonik, sa vijencima, otvorima, rozetama i balustradom. U bogatoj manastirskoj riznici nalaze se ruske, italo-kritske ikone, povelje, okovana jevanøelja, kristalni krst optoæen srebrom, kao i portret mladog Petra Velikog, donesen iz Rusije 1831. godine.

www.montenegro.travel

Enterijer manastira Savina

Freska iz manastira Praskvica Manastir Dobrilovina

Manastir Dobrilovina prvi put se pominje 1592. godine. Smjeçten je nedaleko od Moj- kovca, na jednom od posljed- njih proçirenja rijeke Tare. Kao simbol pismenosti i otpora, bio je stalno na udaru turske vlasti. Æesto je stradao, ali je i obnavljan. Do danas je djelimiæno saæuvan ÿivopis sa jevanøelistima u pandatifima i pantokratorom u kaloti kubeta. Saæuvani su i plastiæni ornamenti, lozice i rozete u plitkom reljefu. Hram je obnovljen 1989. godine kada je podignut i novi konak. www.montenegro.travel Bogorodica Filermosa

Tri velike hriçœanske svetinje relikvije Tri velike relikvije Bogorodica Filermosa, ruka sv. Jovana Kr- i kultovi stitelja i æestica Æasnog krsta nalaze se na Cetinju. Relikvije su u Crnu Goru Sveti Vasilije Manastir Ostrog iz XVII vijeka, dospjele poslije viçevjekovnog sagraøen u litici iznad rijeke Zete puteçestvija od Jerusalima Æudotvorac - gdje je, po predanju, Bogoro- dicu slikao jevanøelista Luka. manastir Ostrog Preko Rodosa i Malte, gdje je pripadala malteçkim vitezovi- Najznaæajniji centar vjerskog ma, koji su je dobili od turskog hodoæaçœa kod nas - sveti- sultana kao zahvalnost za jednu liçte sv. Vasilija Ostroçkog istorijsku epizodu, ikona je Æudotvorca. Manastir je dospjela do carske Rusije kao saborno mjesto pripadnika pra- poklon ruskom caru od Velikog voslavne, islamske i katoliæke majstora Malteçkog reda, kra- vjeroispovijesti. Podigao ga jem XVIII vijeka. U oktobar- je sv. Vasilije Ostroçki 1666. skoj revoluciji Ruska crkva je godine ispod Ostroçkih greda. prenosi na zapad u Kopenhagen Prema narodnom predanju, i Berlin, i na kraju zavrçava kao sedam godina poslije smrti nje- poklon Karaøorøeviœima gdje govo tijelo naøeno je cjelovito. je ikona, uz ruku Jovana Kr- Sarkofag sa sveæevim moçtima stitelja i æesticu Æasnog krsta, od tada se nalazi u crkvi Vave- æuvana u dvoru kralja Aleksan- denja Bogorodice u Gornjem dra Karaøorøeviœa. manastiru, koji je uvuæen u Godine 1941. prilikom bjekstva prirodno peœinsko udubljenje. iz Jugoslavije, kralj Petar II s Impresivna slika manastira u patrijarhom Gavrilom Doÿiœem strmoglednim liticama ostaje ostavio ih je upravi manastira nezaboravna vizura. Ostrog na æuvanje. Donji manastir sa crkvom Bogorodica Filermosa je Sv. Trojice iz 1824, kona- prezentirana u, za nju posebno kom i bogoslovijom iz 1742. uraøenom, trezorskom prostoru godine, posebno je svetiliçte u Nacionalnoj galeriji. Ruka Plava kapela –trezorski prostor u kome Æestica Æasnog hodoæasniækog mjesta. sv. Jovana Krstitelja i æestica se æuva ikona Bogorodice Filermose krsta Æasnog krsta nalaze se u pro- storu manastirske riznice. Tako su, voljom Gospodnjom, tri relikvije u Crnoj Gori. nasljeĐe orijenta www.montenegro.travel Husein-paçina dÿamija Nakon turskih osvajanja pojaæavaju se orijentalni uticaji, naroæito na pokorenom podruæju (posebno u gradovima koji su tada osniv- Podigao je Husein-paça Boljaniœ izmeøu 1573. i 1594. godine. ani ili oblikovani). U njima, pored univerzalnog simbola - dÿamija, gradi se i niz manjih sakralnih objekata, ali i specifiænih objekata Najljepçi sakralni spomenik islamske arhitekture u Crnoj Gori sa svjetovne arhitekture, kao çto su: sahat-kule, javna kupatila, mostovi, utvrøenja itd. jednim od najviçih minareta na Balkanu. Meøu bogatim pokretnim spomeniækim predmetima, ovi uticaji su najoæigledniji na rukopisnim knjigama, noçnji i pokuœstvu. Unutraçnjost dÿamije i trijem su raskoçno islikani ornamenti- kom, floralnim motivima i citatima iz Kurana. U dÿamiji je prezentirano viçe starih rukopisnih i çtampanih knjiga na arapskom i turskom jeziku. Najznaæajniji je rukopisni Kuran (XVI vijek), æije je arapsko pismo ukraçeno minijaturama sa pozlatom.

Redÿepagiœa kula u Plavu

Kula je nesumnjivo jedan od najinteresantnijih spomenika stam- beno-odbrambene arhitekture u Crnoj Gori. Podignuta je, najvjerovatnije, 1671. godine. Prema preda- nju, potiæe iz XV vijeka, a sagradio je potomak Ali-bega Reÿepagiœa radi odbrane Plava od upada albanskih plemena. Prvobitno je bila podignuta na dva sprata od debelih zidova sa osmatraænicama i puçkarnicama. Treœi sprat – æardak od æamove graøe, dodat je naknadno.

Kuran XVI vijek

Sahat - kula u Podgorici

Sahat - kula iz XVIII vije- ka poput svetionika proçlih vremena, ukazuje na sliku Podgorice iz perioda turske vladavine.

Kupola Husein - paçine dÿamije u Pljevljima, islikana po ugledu na persijske i arapske freske primorski gradovi, riznica civilizacije Crkva Svetog Luke, XII vijek Pominje se u pisanim izvorima joç u treœem vijeku prije naçe ere kao græka kolonija. Kod Livija, Plinija Starijeg i Ptolomeja naziva se Acruvium. Od kasnijih imena: Decadaron, Decatera, Catarum, Catera, Cathara izvedeno je ime Kotor. Danas je to jedinstvena urbana cjelina, grad opasan bedemima, sa specifiænim primjercima arhitekture i plastiæne dekoracije svih velikih stilskih epoha sa podruæja Mediterana. Pored brojnih sakralnih spomenika i plastiæne dekoracije (æak i na porodiænim kuœama), u gradu se nalaze mnogobrojne palate, takoøe sa karakteristiænim elementima velikih stilskih epoha. Nema ulice u ovom mediteranskom gradu u kojoj se ne moÿe naiœi na neki od stotinu kotorskih bisera. Srednjovjekovna arhitektura i mnogobrojni spomenici kulturnog nasljeøa uvrstili su Kotor u UNESCO spisak Svjetske prirodne i kulturne baçtine.

Enterijer katedrale Svetog Tripuna Katedrala Sv. Tripuna

Katedrala Sv. Tripuna je podignuta 1166. godine, prvo kao Detalj ciborijuma iz katedrale Svetog Tripuna trobrodna romaniæka bazilika sa tri polukruÿne apside, kupolom Prozor u Kotoru - na sredini i dva zvonika uz zapadnu fasadu. Izgled katedrale detalj gotiæke fasade palate Drago, XV vijek izmijenjen je obnovom od razornih zemljotresa u XVI vijeku kada unutraçnjost dobija renesansno-barokne forme i ostaje bez Srednjovjekovni bedemi Kotora kupole. Poslije zemljotresa (1667) ostaje bez romaniækih zvonika, a obnovom katedrala dobija barokne kampanile. U dugom slijedu oçteœenja i obnova, danas joj je vraœen prvobitni izgled. Od prvobitnog ÿivopisa (XIV vijek), saæuvali su se fragmenti u apsidi i na tjemenima lukova izmeøu brodova. U bogatoj riznici æuva vrijedne primjerke mobilijara i umjetniækih djela (çtafe- lajnog slikarstva, relikvije i votivne predmete i djela kotorskih zlatara). Ostaci freski iz katedrale Svetog Tripuna Perast Crkva Gospe Srebrna votivna ploæica iz zbirke u crkvi Gospe od Çkrpjela Gradiœ naspram morskog je oslijepila. Pored svilenih, je baæen s balkona, da bi ova od Çkrpjela tjesnaca u podnoÿju Sv. srebrnih i zlatnih niti u njega je ostala neprevaziøena. Ilije. Predstavlja najstarije utkivala i vlasi svoje kose. Perast ima sve odlike Zaçtitnica pomoraca i ribara, podi- prebivaliçte æovjeka u Boki U XVII i XVIII vijeku uz karakteristiæne gradske cjeline gnuta je 1630. godine na vjeçtaækom Kotorskoj, çto potvrøuju djelovanje Tripa Kokolje, u Mediterana: graøevine jav- ostrvcetu nastalom nanoçenjem kame- brojni arheoloçki nalazi joç iz Perastu moreplovac Marko nog karaktera (crkve, kapele, nja oko morske hridi na kojoj su, po neolita ali i ilirskog, rimskog i Martinoviœ poduæava pomor- palate, nadbiskupiju, opçtinu, legendi, peraçki ribari pronaçli ikonu ranohriçœanskog vremena. skim vjeçtinama ruske bojare sud...) i specifiæan, nerazluæni Bogorodice sa Hristom. Mermerni Po legendi, 22. jula 1452. koje mu je na preporuku Ve- kompleks primorske urbane oltar je 1796. godine izradio Antonio godine dva brata ribara su na necije poslao car Petar Veliki. cjeline. Kapelano, kipar iz Øenove. Na njemu hridi (çkrpjelu) ispred Perasta To je zlatno doba peraçtanskog je ikona Gospe od Çkrpjela, djelo pronaçli Gospinu sliku. Od tada graditeljstva, kada nastaju Lovra Dobriæeviœa, iz XV vijeka. su Peraçtani nasipanjem kame- palate Zmajeviœa, poznata i Zidove i tavanicu prekrivaju platna nja i bacanjem starih jedrenjaka kao Biskupija iz 1670. godine, Tripa Kokolje, velikog baroknog poveœali povrçinu hridi i na Baloviœa i Smekija. slikara. njoj 1630. godine podigli crkvu Palata Bujoviœa, u kojoj je Crkva posjeduje i bogatu zbirku votiv- Gospa od Çkrpjela koju je kra- danas Muzej grada Perasta, nih ploæica, sa reljefnim predstavama jem 17. vijeka oslikao veliki sagraøena je po projektu vene- brodova koje Gospa od Çkrpjela çtiti. barokni slikar Tripo Kokolja. cijanskog arhitekte Øovanija U crkvenoj riznici su prezentirani ek- U njoj se æuva zbirka srebrnih Batista Fonte. Legenda kaÿe sponati prikupljeni sa podruæja Perasta votivnih ploæica i zavjetni vez da je svoj uspjeçno obavljeni i okoline. koji je radila Peraçtanka Jacin- zadatak platio glavom, jer je Na drugom ostrvcetu koje je nastalo ta Mijoviœ Kuniœ viçe od dva- na Bujoviœevo pitanje moÿe li prirodnim putem nalazi se benedik- deset godina æekajuœi dragog sagraditi ljepçu graøevinu od tinski manastir iz 12. vijeka i peraçko da se vrati s mora. Na kraju ove, odgovorio da moÿe. Zato groblje.

Detalji iz crkvenog muzeja u Perastu Blaÿena Ozana Kotorska

Crnogorska pastirica koja je zaraøivala sluÿeœi kotorsku prelazi u Kotor i potpuno se vlastelu XVII vijeka dijelila posveœuje molitvi, pokori i je siromasima. Æesto se sma- dobrim djelima. U istoj sobi- tra apostolom hriçœanskog ci provela je 44 godine. jedinstva i zaçtitnicom eku- U narodu je joç za ÿivota menskoga pokreta. poçtovana kao svetica, a bea- Njene moçti danas se æuvaju tizovana je 1927. godine. u crkvi Blaÿene Ozane (Sv. Bila je vjeçta vezilja. Sve çto Marije Koleøate) u Kotoru.

Palata Bujoviœa u kojoj se nalazi Muzej grada Perasta

Enterijer crkve Herceg Novi Sat-kula u Herceg Novom, XVII vijek Crkva roøenja Bogorodice Kula Buœa Lukoviœa - danas Centar za kulturu Tivat – Gornja Lastva, Grad sa bogatim egzotiænim poseban vid rekreacije. kao i oruøa koja su koriçœena u Tivat, XVIII vijek zelenilom - botaniæka baçta sa Veœina crkava u starom grad- poljoprivredi, stoæarstvu, ma- palmama i eukaliptusima, kipa- skom jezgru pripada kulturnoj slinarstvu, a izloÿena je i zbirka risima, agavama, magnolijama baçtini drugog milenijuma i ikona, uglavnom radova starih i mimozama, çto su novljanski posjeduje bogate riznice. kotorskih ikonopisaca. kapetani donosili sa svojih Zaviæajni muzej je jedna od Crkva Sv. Petke u selu Mrkovi dugih putovanja. Danas je grad najbogatijih institucija ove vr- je svojevremeno imala i pravo- pisaca i likovnih stvaralaca... ste u Crnoj Gori. U botaniækoj slavni i katoliæki oltar. Crkvu Istorijski izvori svjedoæe da je zbirci ima preko 100 vrsta je 1704. godine ÿivopisao star oko çest vjekova. mediteranskog i suptropskog bokokotorski slikar Dimitrije Stari grad je srediçte sa cvijeœa, kao i razne vrste agava, Daskal. Parohijska crkva u selu graøevinama iz raznih epoha: kaktusa, aloja itd. Podi, s kraja XIV vijeka, jedan Sahat - kula (1667), Kanli Posjeduje i bogatu arheoloçku je od najljepçih spomenika - kula (1483), Çpanjola (1538) zbirku sa predmetima praisto- vjerske arhitekture u primorju. i tvrøava Forte - mare (1687). rije s podruæja grada i okoline. Nedaleko od Herceg Novog je To su sada ljetnje pozornice za U etnoloçkoj zbirci prezenti- ostrvo Mamula sa tvrøavom tradicionalne filmske, muziæke rane su amfore, stari brodovi i iz vremena austrougarske i pozoriçne festivale. predmeti narodne umjetnosti, vladavine. Obiljeÿje Starog grada su i skaline, koje su æesto i veoma Crkva Svetog Arhanøela Mihaila, XIX vijek dugaæke, naporne za penjanje ili çetanje, ali i dragocjene kao

Kanli kula, XV vijek

Tivat Crkva Svetog Roka –Donja Lastva, Iako se smatra najmlaøim gradom u Boki, Tivat ima bogato Tivat, XIX vijek nasljeøe sa arheoloçkih lokaliteta, prije svega Prevlake, gdje se i danas nalaze temelji benediktinskog samostana Sv. Mihaila. Tokom srednjeg vijeka u Tivtu su bokeçki plemiœi imali svoje ljet- njikovce. Jedna od najljepçih graøevina je kula Buœa Lukoviœa, gdje su danas smjeçtene kulturne institucije grada. Tivat je danas mjesto za nautiæare koji postepeno postaju njegovi uobiæajeni gosti. Enterijer crkve Svetog Ante, XIX vijek www.montenegro.travel

Crkva Svetog Vida – Gornja Lastva, Tivat, XVIII vijek Budva Crkva Svetog Ivana (VII vijek) i Ulcinj www.montenegro.travel Bedemi Starog grada crkva Santa Marije (IX vijek) Nastao je u V i IV vijeku p. n. slavni çpanski pisac Miguel de Jedan od najstarijih gradova e. Sem kiklopskih bedema i Servantes Savedra, autor ro- Crnogorskog primorja. Po kamenog ÿrtvenika posveœenog mana Don Kihot, koji je svojoj legendi, osnovao ga je Kadmo, boginji Artemidi, i drugi arhe- junakinji Dulsineji dao ime po sin feniæanskog kralja Ageno- oloçki nalazi potvrøuju ostatke Ulcinju. I danas se mjesto na na. Kao tebanski prognanik na grækog graditeljstva. kome su se robovi prodavali u volovskoj zaprezi stigao je do Najstarija citadela u Tit Livi- Starom gradu zove Trg robova mjesta gdje je osnovao Budvu. jevim zapisima imenovana je ili Servantesov trg. Gusari su Po arheoloçkim ostacima grad Colchinium, a kod Konstantina za Servantesov otkup traÿili potiæe iz VI vijeka p.n.e., sa zi- Porfirogenita pominje se pod najveœu otkupninu misleœi da dinama iz XV vijeka. U centru imenom Helcynio. Naziv pripada plemiœkom staleÿu. Budve otkrivene su, sukcesiv- Ulcinj nalazi se u papskim Poçto je porodica teçko priku- no, rimska i ispod nje græka ne- spisima iz XI vijeka. U drugoj pila otkup, ostao je u Ulcinju kropola sa bogatim artefaktima polovini XIV vijeka ulazi u punih pet godina. - zlatni i srebrni nakit, staklene sastav Zete i od 1396. postaje U doba turske dominacije posude i keramiæke vaze. Po- stalna prijestonica Balçiœa, æiji Ulcinj postaje utoæiçte gusara sebno su interesantni budvanski dvorac i danas dominira starim sve do njegovog osloboøenja i lakrimariji, staklene posude gradom Ulcinja i dio je repre- pripajanja Crnoj Gori 1880. za æuvanje suza, koje potiæu iz zentativnog srednjovjekovnog Arheoloçki i etnoloçki ekspo- rimske nekropole s poæetka III graditeljstva kod nas. U njemu nati bogate kulturne baçtine pa do kraja V vijeka. je, nakon prelaska u islam, grada i kraja prezentirani su Arhitektura i duh krajem XVII vijeka ÿivio i u gradskom muzeju, koji se karakteristiænog mediteranskog umro reformator Talmuda nalazi u Starom gradu. grada - uske ulice, manji trgovi Sabataj Cevi, ali kao Mehmed, U svijesti savremenih po- i sakralni spomenici: crkva efendija. sjetilaca Ulcinj se pamti kao Svetog Ivana iz VII vijeka, U Cita di Dolcino je od 1571. najistoæniji zapad i najzapad- crkva benediktinskog mana- do 1576. godine tamniæio niji istok. stira Santa Maria in Punta iz 840. i crkva Svetog Trojstva æine jedinstvenu urbanistiæku riznicu i kulise za tradicionalne Kula Balçiœa, Stari grad - Ulcinj, XIV vijek Pogled na Ulcinj sa Starog grada kulturno-umjetniæke svetkovine Budva – grad teatar.

Srednjovjekovni bedemi Budve Bar

Najstariji pisani zapis vezuje razliæitih stilskih karakteristi- Bar, pod nazivom Anibaris, za ka. Znatan dio grada je danas Grke; kao Antibarum pominje obnovljen i skoro spojen sa se u vrijeme Rimljana. Ime novim Barom. Bar neki istraÿivaæi povezuju Bar je tradicionalno vaÿni kul- sa Avarima, a neki sa Barijem turni centar. Tu je u XII vijeku u Italiji. Krajem IX vijeka prvi nastalo naçe prvo knjiÿevno i ga pominju slovenski spisi vaÿno istorijsko djelo - Hroni- kao Bar. Od 1042, dukljanske ka popa Dukljanina. Ljetopis pobjede nad vizantijskom voj- je po sadrÿaju podijeljen u ne- skom kod Bara, postaje jedan koliko djelova, od kojih su od od najznaæajnijih centara du- posebnog znaæaja dva posljed- kljanske, pa zetske drÿave. U nja - Legenda o Sv. Vladimiru doba vladavine kralja Bodina i Dukljanska hronika XI i XII Barska biskupija je 1089. godi- vijeka. ne dobila rang arhiepiskopije. Danas se Bar, uz bogatstvo Stari Bar je kao otisak burne kulturnog i etnografskog istorije u okviru zidina imao nasljeøa, sa kompleksnim 240 graøevina, ulice, trgove, proÿimanjem raznih kulturnih i skaline, bunare... Danas je vjerskih karakteristika, razvija skup ostataka arhitektonskih i kao centar savremene umjet- spomenika i kamene plastike nosti i kulturnih zbivanja.

Srednjevjekovni bedemi Starog Bara

Ulazna kapija Starog Bara

Barski trikonhos

Crkva (VI vijek), koja se nalazi u centru Bara u naselju Topoli- ca, sa fragmentima preromaniæke dekorativne kamene plastike i nekropolom. Vrçnjakinja hriçœanstva - Stara maslina predstavlja spomenik prirode koji je zakonom zaçtiœen 1963. godine. Stara je preko 2.000 godina i smatra se najstarijim stablom u Evropi. Obim stabla je 10 m. Legenda govori www.montenegro.travel da su se oko odrÿavali skupovi zavaøenih porodica i na tom mjestu dolazilo je do pomirenja. Ÿabljak Crnojeviœa, utvrøeni grad iz XV vijeka Manastiri Balçiœa na Ÿabljak Skadarskom jezeru Crnojeviœa Dinastija Balçiœa ostavila posveœene Sv. Øorøu i mlaøe Specifiæni srednjovjekovni je sakralne spomenike na Bogoridiæine. Pretpostavlja grad-utvrøenje. ostrvima Staræevu, Beçki i se da je starija - trikonhos sa Pominje se u X vijeku (vrije- Moraæniku na Skadarskom centralnom kupolom i veli- me dinastije Vojislavljeviœa). jezeru, u kojima se odvijala kim zvonikom na preslicu Manastir Moraænik, XV vijek Bio prijestoni grad dinastije znaæajna skriptorijumska - nastala krajem XIV vijeka. Crnojeviœa. Godine 1478. djelatnost. Manju crkvu podigla je za zauzimaju ga Turci i drÿe Najstariji manastir sa crkvom svoj mauzolej Jelena Balçiœ sve do Berlinskog kongresa i posveœenoj Uspenju Bo- 1440. I manastir Beçka je meøunarodnog priznanja Crne gorodice podignut je na imao znaæajnu prepisivaæku Gore. Staræevu izmeøu 1376. i djelatnost; u njegovom skrip- Najznaæajniji spomenici 1378. godine. Vjeruje se da torijumu nastao je 1439/40. arhitekture su Dvorac Ivana je njegovo podizanje bilo godine æuveni Çestodnev Crnojeviœa i crkva Svetog vezano sa podviÿniækim starca Nikona Jerusalimca Øorøa. Grad je danas pust, a ÿivotom starca Makarija i 1441/42. godine Goriæki u ostacima arhitekture, pored po kome je ostrvo nazvano zbornik. venecijanskih uticaja iz doba Staræeva gorica, kasnije Crnojeviœa, ima i orijentalnih Staræevo. Manastir na Moraæniku sa elemenata. Ÿabljak Crnojeviœa Manastirska crkva je manja nevelikom trikonhosnom je danas turistiæka atrakcija. jednobrodna graøevina, a crkvom Sv. Bogorodice Manastir Beçka, XV vijek pored crkve, manastirski prvi put se pominje 1417. kompleks æine konaci i po- Crkva ima centralnu kupolu, moœni objekti. Opasan je vi- dozidanu pripratu i otvoreni Lesendro sokim zidom. Ispred crkve je trijem. Pored crkve je konak, Tvrøava na malom ostrvu u Skadarskom jezeru. Svojevremeno je bila strateçka taæka i razlog za grob poznatog crnogorskog trpezarija i æetvorospratna sukobe crnogorske i turske vojske. Danas je ostrvo spojeno sa kopnom. çtampara Boÿidara Vukoviœa kula. Manastir je opasan – Podgoriæanina. kamenom ogradom. Sve crkve su bile ÿivopisane Pogled sa tvrøave Lesendro Manastir na ostrvu Beçka a nakon obnove konaka ma- sastoji se od starije crkve nastir Staræevo je oÿivio.

Tvrøava Grmoÿur, XIX vijek CETINJE - stara i nova prijestonica crne gore Drÿavni muzej –diplomatski salon

Crnogorska prijestoni- Cetinje - grad muzej ca utemeljena izgradnjom Manastira i Dvora Ivana Spomeniæko blago prezen- izmeøu Cetinjskog manastira, Crnojeviœa 1482. godine. U tirano je ili pohranjeno u Biljarde i Dvora kralja Nikole. okrilju cetinjskih brda æuvao je trezorima nacionalnih muzeja: Podigao ga je Ivan Crnojeviœ svetiliçta i svetinje crnogorske Drÿavnom (Dvor kralja 1484. godine za sjediçte drÿavotvornosti i duhovnosti. Nikole), Njegoçevom (Biljar- Zetske mitropolije. U Bogorodiæinoj crkvi Cetinj- da), Etnografskom (Srpsko po- Na dijelu njegovih ostataka skog manastira nalaze se moçti slanstvo), Istorijskom muzeju danas je Dvorska crkva, sv. Petra Cetinjskog, a u boga- Crne Gore (Vladin dom), Um- koju je podigao kralj Nikola. toj manastirskoj riznici, pored jetniækom muzeju Crne Gore U njoj su posmrtni ostaci hriçœanskih relikvija najviçeg (Vladin dom), Plavom dvorcu, kralja Nikole i kraljice Milene reda – Desne ruke svetog Jova- Dvorskom arhivu, biblioteci pohranjeni poslije njihovog na Krstitelja i æestice Æasnog itd. U njihovom kompleksu prenosa iz San Rema na Etnografski muzej –stara narodna noçnja krsta, rukopisne knjige, je i Reljef Crne Gore, Atelje Cetinje 1989. godine. inkunabule, krstovi, panagije Dado, Njegoçeva rodna kuœa Na Orlovom krçu, vrhu iznad i odeÿde crnogorskih crkvenih Cetinje – Njegoçeva ulica na Njeguçima itd. Cetinjskog manastira, gdje velikodostojnika i vladika-gos- Od bogatog arhitektonskog je bila jedna od utvrda Ivana podara. nasljeøa, najstarije graøevine Crnojeviœa, podignut je 1897. U vladarskim rezidencijama Cetinja su Vlaçka crkva, Ma- godine spomenik vladici i nekadaçnjim poslanstvima nastir Crnojeviœa i Cetinjski Danilu Petroviœu, po projektu vodeœih svjetskih sila s kraja manastir. italijanske kraljice Jelene, XIX i poæetka XX vijeka, Ostaci Manastira Crnojeviœa kœerke kralja Nikole. danas su smjeçtene institucije nalaze se na tzv. Œipuru, kulture, prosvjete i cetinjski muzeji, sa najznaæajnijim crnogorskim pokretnim spo- menicima. Zbog mnogobrojnih muzeja i koncentracije crno- Njegoçev Mauzolej na Lovœenu gorskog kulturnog blaga, Cetinje je jedini grad u Evropi smjeçten u dva nacionalna parka - Lovœen i Skadarsko jezero.

Francusko poslanstvo, XIX vijek

Dvorska crkva na Œipuru u kojoj su grobovi Ivana Crnojeviœa i posljednjeg vladara Crne Gore kralja Nikole i njegove ÿene Milene Lovœen Mauzolej Petra II Petroviœa unutraçnjem dijelu. Posmrtni Njegoça na Lovœenu izgraøen ostaci velikog crnogorskog je po projektu vajara Ivana pjesnika i vladara smjeçteni su Meçtroviœa 1974. godine na u posebno ureøenoj kripti. Jezerskom vrhu (1657 m). Kompleks Mauzoleja zavrçava Dug je 37 m, çirok 15,5 m, a se gumnom, odakle se vidi visok 11 m. primorje, Skadarsko jezero i Zdanje je od granita, sa unutraçnjost Crne Gore. dvije karijatide (Crnogorke u narodnoj noçnji) na ulazu i monumentalnom Njegoçevom figurom (visine 3,74 m) u www.montenegro.travel Kralj Nikola sa familijom

Pero Poæek -“Vrçidba” Savremena umjetnost Kralj Nikola je bio jedan od likovnog stvaralaçtva danas pruÿa najplodnijih crnogorskih pisaca, Umjetniæki muzej Crne Gore sa Ce- ali je posebno cijenio likovno tinja, Centar savremene umjetnosti u stvaralaçtvo. Za njegove vladavine Podgorici, Moderna galerija u Budvi, crnogorski dvor postaje omiljeno Galerija “Josip Bepo Benkoviœ” u mjesto velikog broja izvanjaca koji Herceg Novom itd. tu ostvaruju znaæajan dio svog opusa Od institucija posebnog znaæaja za (Jaroslav Æermak, Teodor Vale- danaçnji razvoj crnogorske kulture rio, Eÿen Ronÿa, Vlaho Bukovac, treba istaœi Kraljevsko pozoriçte Zet- Celestin Medoviœ, Paja Jovanoviœ, ski dom i Centralnu narodnu bibliote- Ivan Rendiœ i dr.). Sam kralj je ku Crne Gore na Cetinju, smjeçtenu u Detalj iz predstave stipendirao crnogorske mladiœe nekadaçnjoj legaciji Kraljevine Italije “San o Svetom Petru koji su se çkolovali na evropskim i zgradi Francuskog poslanstva. Cetinjskom” Crnogorska kraljevska porodica likovnim akademijama. Meøu njima Danas je Podgorica najznaæajniji najznaæajniji su impresionisti Pero drÿavni centar kulturnog razvoja. Poæek i Øoko Popoviœ koji su crno- Dinamiæni likovni ÿivot se odvija Crnogorski knjaz-kralj Nikola na prijesto je stu- na za vojvodu od Leuchtenberga Dÿordÿa gorsko slikarstvo ukljuæili u aktuelne kroz Centar savremene umjetnosti pio kao dvadesetogodiçnjak. Sa kneginjom-kra- Maksimilianoviœa Romanovskog, a poslije tokove evropske umjetnosti. (nekadaçnja rezidencija crnogorskog ljicom Milenom imao je devet kœeri i tri sina. razvoda za velikog vojvodu od Rusije Niko- Tradicija çkolovanja naçih talenata princa Mirka), u izloÿbenom pavi- Za kœerke (princeze od Crne Gore) jedno vrije- lu Nikolajeviœa Romanova. Jelena (Helena), na stranim akademijama nastavlja se ljonu Udruÿenja likovnih umjetnika me knjaz je namjeravao podiœi manastir na ostr- udajom za muÿa - Viktora Emanuela III, postaje i nakon gaçenja crnogorske drÿave. Crne Gore. Pored toga, u Dvorcu su vu Grmoÿur na Skadarskom jezeru. Meøutim, kraljica Italije. Ana je bila udata za Franca Odlaze, uglavnom, u Pariz odakle se smjeçtene zbirke umjetnosti nesvr- njihova ljepota, çarm i obrazovanje, brzo ih je Josefa, princa od Battenberga. Princeze Ksenija vraœaju sa znaæajnom reputacijom stanih zemalja i zbirka stvaralaçtva dovelo u ÿiÿu interesovanja vladarskih kuœa, i Vjera se nijesu udavale, Marija (Marica) je (Petar Lubarda, Milo Milunoviœ, crnogorskih umjetnika XX vijeka. pa su redom, udajom postajale gospodarice ili umrla kao çesnaestogodiçnja uæenica u Rusiji, a Risto Stijoviœ i dr.). Sliæno je bilo i Odraz savremene Podgorice pred- znaæajne liænosti evropskih dvorova, a kralj princeza Sofija kao tromjeseæna beba. nakon Drugog svjetskog rata kada stavlja Crnogorsko narodno pozo- Nikola tast Evrope. Sin kralja Nikole Danilo II bio je oÿenjen voj- crnogorska likovna umjetnost postaje riçte (CNP) osnovano 1953. godine. Prvo se princeza Ljubica (znana kao Zorka) votkinjom od Mecklenburg-Strelitza Auguste naça vodeœa kulturna djelatnost Danas u novoizgraøenom modernom udala za Petra Prvog Karaøorøeviœa, kasnije Jutta (nakon prelaska u pravoslavnu vjeru (Dado, Vojo Staniœ, Filo, Dimitrije zdanju. Pored stalnog pozoriçtnog kralja Srbije (Kraljevine SHS). Poslije nje, nazvana Milica Jutta), Petar sa Violet Wegner Italijanska kraljica Jelena Popoviœ itd.). repertoara, CNP ima i bogat muziæki na ruski dvor odlaze dvije princeze: Milica, (nakon prelaska u pravoslavnu vjeru nazvana - Savojska –œerka kralja Nikole Najbolji prikaz crnogorskog repertoar. udaje se za velikog princa od Rusije Petra Ljubica Wegner), a Mirko srpskom plemkinjom Nikolajeviœa Romanova, a Anastasija-Sta- Natalijom Konstantinoviœ. Dado Øuriœ www.montenegro.travel www.montenegro.travel –“Zloæeste djevojæice” Selo Godinje, Crmnica, Bar proæimanje razli»itih kultura i autenti»ne narodne tradicije

Enterijer stare crnogorske kuœe

Arhitektura, kultura stanovanja, pokuœstvo, narodna noçnja, nakit, oruÿje, ukrasni predme- ti... æine dragocjeno etnograf- sko nasljeøe koje svjedoæi o vjekovnom suÿivotu razliæitih kultura na prostoru Crne Gore. Guvno ili gumno

Guvno je poploæana kruÿna povrçina oiviæena niskim zidom, koja je imala prak- tiænu ulogu u sezoni poljoprivrednih radova, konkretnije vrçidbe, a van sezone - socijal- nu. Taj sekundarni, socijalni smisao gumna u jednom dijelu Crne Gore ogledao se u funkciji agore, odnosno mjesta za susrete ili æak kljuæna dogaøanja (zakletva vojske pred bitku, posijela, posmrtni obredi itd.). Ponekad se izlazilo na guvno radi pjesme i igre (u primorskom pojasu, posebno zimi, u mjeseænu noœ). www.montenegro.travel Folklorna arhitektura se, uglavnom, moÿe podijeliti u tri zone, zavisno od materijala koji je uslovljavao odreøeni tip graøevine. U primorskom pojasu i neposrednom zaleøu graøene su kamene zgrade takozvanog primorskog tipa. U kontinentalnom dijelu, na lijevoj obali Lima, dominirao je tip kuœe brvnare, a desno u upotrebi su bili razliæiti tipovi (brvnare, bonduæare, kamene graøevine itd.). Najbolji pojam o narodnoj umjetnosti Crne Gore danas moÿe pruÿiti Etnografski muzej Crne Gore i Drÿavni muzej na Cetinju, kao i Pomorski Mlin za masline muzej u Kotoru. Osim toga, i zaviæajni muzeji æuvaju bogate etnografske zbirke sa tragovima materijalne i duhovne kulture ovog podruæja. Katun

Preslica i drveno posuøe Na drugoj strani, neizostavni detalj ÿenske narodne noçnje su bili tkani pojasevi, jakiæari Posebno bogatstvo crno- i œemeri, kovani ili raøeni u gorskog narodnog izraza tehnici filigrana. Izraøivani su u predstavlja sveæana muçka i zlatarama kotorskih i skadar- ÿenska narodna noçnja. Raøena skih majstora. u domaœim radionicama od Na crnogorskim prostorima tekstila i ukrasa, uglavnom prisutno je joç nekoliko kara- uvoznog karaktera, uvijek kteristiænih tipova narodne je bila ÿivotna dragocjenost, noçnje: stara noçnja, bokeçka isto kao i oruÿje, koje je bilo (sliæna crnogorskoj), çestanska njen sastavni dio. Oruÿje je u (okolina Skadarskog jezera), zemlji stijeçnjenoj, vjekovnom muslimanska i malisorska. bunkeru, simbol ÿivota i pojam slobode, a ljepota mu je neri- jetko uzimana kao neizbjeÿno obiljeÿje dostojanstva.

Dio muçke i ÿenske sveæane noçnje Crnogorska narodna noçnja Crnogorska narodna noçnja je vaka, opanaka ispreplijetanih i dugi svileni pojas - trombolos. duge svilene suknje, svjetlo- Dolama, dio muslimanske raskoçna, elegantna sa bogato oputom, crvenog dÿamadana sa Kapa sa crnim rubom (deravi- zelenog koreta, dokoljenica i Skrinja ÿenske narodne noçnje izvezenim zlatnim nitima. ili bez rukava, svjetlozelenog ja) i crvenim poljem (tepelak) opanaka. Øevojke su na glavi Izraøivana je od uvoznih gunja ili tamnozelene dolame, ukraçavana je zlatovezom nosile zlatovezom ukraçenu Dÿupeleta, malisorska ÿenska narodna noçnja materijala i æinila je porodiænu crvene duçanke bogato ukraçe- izraøenim crnogorskim grbom, kapu, a ÿene raznobojnu ili Ÿenska muslimanska kapa dragocjenost. ne. Preko gunja ili dolame inicijalima vlasnika ili drugim crnu maramu. Oko struka se Muçka noçnja se sastoji od oblaæio se i jelek sam ili sa simbolima. nosio srebrni ili pozlaœeni pojas bijele koçulje, plavih çirokih tokama. Oko struka se nosio Ÿenska noçnja se sastoji od svi- - œemer, najæeçœe raøen u tehni- gaœa, bijelih dokoljenica, nazu- koÿni silav za smjeçtanje oruÿja lene koçulje ukraçene vezom, ci filigrana. Ÿenski pojas -œemer

www.montenegro.travel Staro Dio crnogorskog liænog oruÿja crnogorsko oruÿje

U muzejskim zbirkama Crne Gore nalaze se bogate kolekcije trofejnog oruÿja iz raznih bitaka s Turcima. Posebno omiljeno crnogorsko oruÿje su bile duge puçke - dÿeferdari, piçtolji - kubure i dugaæki noÿevi - jatagani. Osim onog sa podruæja Otomanske imperije, oruÿje se iz- raøivalo i u radionicama na Primorju i Hercegovini. Posebno su bili dekorisani piçtolji ili male puçke, kako su negdje nazivani, i to, uglavnom, srebrom u tehnici fili- grana. Meøu piçtoljima najdragocjen- ije su tzv. ledenice izraøivane u radionicama Primorja. Noçeni su i dugi noÿevi - jatagani i Srebrne toke –dio noçnje sablje, posebno su ih nosili konjanici. tradicionalne fešte, karnevali, Façinada Façinada je tradicionalna je crkva Gospe od Çkrpjela. teatar pod otvorenim nebom... svetkovina u Perastu koja se Prema obiæaju, barke ukra- svake godine odrÿava 22. jula çene zelenilom i napunjene kao podsjeœanje na 1452. go- kamenjem kreœu sa istoæne dinu i dan kad je naøena ikona strane Perasta, uz strogo poç- Gospe na morskoj hridi. tovanje vjekovnog protokola: Vjernici, iskljuæivo stariji u prvoj barci su sveçtenik, muçkarci, donose kamenje gradonaæelnik i poæasni u svojim æamcima i bacaju graøani. Vjernici pjevaju stare ga u more da se ojaæa ostrvo peraçke pjesme - bugarçtice. koje danas ima oko tri hiljade Façinada se zavrçava bacan- kvadratnih metara na kome jem kamenja u more.

www.montenegro.travel

Kolo Bokeçke mornarice Koncert “Rollingstounsa” 2007 na plaÿi Jaz - Budva Bokeçka mornarica, staleçka nalnoj noçnji, sa starinskim Prvi, stariji i osnovni sloj bratovçtina pomoraca, prvi oruÿjem, ima sve elemente kola, obredni je i sakralni, put se pominje u dokumen- srednjovjekovne simbolike. a drugi, noviji, svjetovni, tima iz XIV, a prvi saæuvani Njegovo tradicionalno iz- nastao je pod uticajem ÿivota Statut joj je iz XV vijeka. voøenje je prilikom proslave pomoraca. Igraju ga samo Preko ovakvih bratovçtina zaçtitnika grada Sv. Tripuna muçkarci. Figure se vezuju za mediteranski gradovi su 3. februara, a danas, prema svatovske igre i obrede plod- çtitili interese svojih ÿitelja novome Statutu Bokeçke mor- nosti. Njegova drevna sim- i uzajamno se pomagali u narice, i na dan proglaçenja bolika je obnavljanje ÿivota, srednjovjekovnim plemiœkim prvog saæuvanog Statuta 26. silaÿenje u tamu i izlaÿenje na komunama. juna 1463. godine. Sastoji se svjetlost. Kolo Bokeçke mornarice koje od niza figura koje su tragovi Kolo se igra na trgu, pred se igra i danas, u tradicio- drevne simbolike i istorije. katedralom Svetog Tripuna.

Bokeljska noœ se odrÿava tera, posveœene Sv. Tripunu, svakog avgusta na kotor- zaçtitniku Kotora, æije se moçti skoj rivi. Uæesnici povorke, æuvaju u katedrali. Sveæanosti ljepotom i originalnoçœu svojih æine smotre crkvenih horova, barki i brodica, takmiæe se za gradske muzike, Bokeljske nagradu Bokeçke noœi. Defile mornarice i folklornih druçtava. kreœe od mjesta Muo a zavr- Dani kamelije se odrÿavaju çava se proglaçenjem najboljeg tokom marta u Stolivu kod i vatrometom iznad zidina Kotora, u æast cvijeta kamelije. Staroga grada. Ljetnje slavlje Pored Stoliva i druga mjesta traje do zore. Bokokotorskog zaliva organi- Karnevalske sveæanosti zuju izloÿbe cvijeœa, likovne zbivaju se tokom februara, a izloÿbe, pozoriçne predstave itd. poæinju maskenbalima u svim Gaøanje kokota vezuje se za veœim mjestima Boke Kotor- odbijanje turskog napada na ske. Centralnu ulogu u povorci Perast 1654. godine. Nad- ima Karneval, figura kojoj se metanje u vjeçtini gaøanja presuøuje spaljivanjem za sva kokota na usidrenoj dasci, zla iz prethodne godine. udaljenoj od obale oko 300 Tripundanske sveæanosti su, metara, odvija se svakog 13. takoøe, religijskog karak- maja. www.montenegro.travel Moderna galerija HUSEIN – PAÇINA DŸAMIJA VODIČ KROZ MUZEJE Adresa: Cara Duçana 15, Adresa: Ulica Vuka Kneÿeviœa 4 JU NARODNI Stari grad 84 210 Pljevlja MUZEJ CRNE GORE 85310 Budva Tel. +382(0)52 32 35 09, Adresa: Novice Ceroviœa 7 Tel. 086 45 13 43 069 08 64 49 81250 Cetinje Otvorena za posjetu zimi od 8h do Posjeta se organizuje po potrebi, Tel: +382(0)41 23 03 10 14h i 16h do 19h; subotom od 16h uz najavu telefonom Otvoren za posjetu svakog dana do 19h; nedjeljom ne radi; ljeti od Ulaz slobodan 8h do 14h i 16h do 24h od 9h do 17h ZAVIÆAJNI MUZEJ I Ulaz slobodan Cijena karte: 3€ za svaki muzej, UMJETNIÆKA GALERIJA CENTAR SAVREMENE 1,5€ za øake i studente; vezana CENTAR ZA KULTURU Josip Bepo Benkoviœ UMJETNOSTI karta je 5€ DANILOVGRAD HERCEG NOVI Adresa: Dvor Petroviœa, Zaviæajni muzej Adresa: Muzej – Mirka Komne- Kruçevac bb Istorijski muzej Adresa: Vaka Øuroviœa b.b. noviœa br. 9 81000 Podgorica Crne Gore 81 410 Danilovgrad 85340 Herceg Novi Tel: +382(0)20 22 50 43 Adresa: Novice Ceroviœa 7, Njegoçev muzej Tel. +382(0)20 81 26 29 Tel: +382(0)31 32 24 85 Otvoren za posjetu od 9h do 14h Vladin dom Adresa:Trg kralja Nikole, Biljarda Otvoren za posjetu svakog dana Otvoren za posjetu zimi od 9h do i 16h do 21h; subotom od 15h do Lapidarijum 81250 Cetinje 81250 Cetinje od 8h do 15h Adresa: Stari grad 313 18h; nedjeljom ne radi; ljeti od 9h 21h, nedjeljom ne radi CENTAR ZA Tel: +382(0)41 23 03 10 Tel: +382(0)41 23 03 10 Ulaz slobodan 85330 Kotor do 20h KULTURNI CENTAR BAR DJELATNOSTI KULTURE Otvoren za posjetu svakog dana Otvoren za posjetu svakog dana Otvoren za posjetu Galerija – Marka Vojnoviœa br.4 Galerija Centar Zaviæajni muzej Vojislav Bulatoviœ Strunjo, od 9h do 17h od 9h do 17h Cijena ulaznice: 1,5 ; za djecu Tel: 088 32 40 51 Adresa: Njegoçeva 2 € Adresa: Çetaliçte kralja Nikole BIJELO POLJE Cijena karte: 3€; 1,5€ za øake i Cijena karte: 3€; 1,5€ za øake i Otvorena za posjetu zimi od 9h 81000 Podgorica 0,5€; za grupe 1€ 85000 Bar studente studente do 18h; nedjeljom ne radi; ljeti od Zaviæajni muzej Tel: +382(0)20 66 54 09 Tel: +382(0)30 31 40 79 Adresa: Radniæka bb KATEDRALA SV. TRIPUNA 9h do 20h Otvoren za posjetu svakog dana Njegoçeva rodna Otvorena za posjetu od 9h do 14h 84000 Bijelo Polje Adresa: Stari grad 336 Cijena ulaznice: 1,5€, za djecu i 17h do 21h, subotom od 15h do od 9h do 14h i 18h do 20h Tel/fax: +382(0)50 43 17 22 kuœa na Njeguçima 85330 Kotor besplatan, kao i za øake lokalnih 21h; nedjeljom ne radi Cijena ulaznice: 1€, a za djecu Otvoren za posjetu od 8h do 16h; Adresa: Njeguçi Tel: +382(0)32 32 23 15 çkola Ulaz slobodan 0,5€ subotom i nedjeljom ne radi Otvorena za posjetu svakog dana Otvorena za posjetu: od 1.4. od 9h Cijena ulaznice: 1 , a za djecu do 9h do 17h POMORSKI MUZEJ do 17h; od 1.6. od 9h do 18h CENTAR ZA € Muzej Marka CENTAR ZA 0,5 Adresa: Trg Bokeljske mornarice Cijena ulaznice: 1 ; za djecu KULTURU TIVAT € Miljanova na Medunu € KULTURU ULCINJ U postavci Muzeja izloÿeni br. 391 besplatan Muzejska zbirka i galerija Zaviæajni muzej Umjetniæki Adresa: su i odabrani radovi bjelo- 85330 Kotor Adresa: Nikole Øurkoviœa br. 10 Adresa: Stari grad muzej Crne Gore Tel: +382(0)20 24 25 43 poljskih slikara, kao i kopije Tel: +382(0)32 30 47 20 GOSPA OD ÇKRPJELA Tivat 85360 Ulcinj Adresa: Novice Ceroviœa 7, Otvara se samo za najavljene radova poznate slikarske porodice Otvoren za posjetu od 15. oktobra Adresa: Ostrvo Gospa od Çkrpjela Tel: +382(0)32 67 45 91 Tel: +382(0)30 42 14 19 Vladin dom posjete Lazoviœ. do 15. maja od 9h do 17h 85336 Perast Otvorena za posjetu od 8h do 13h Otvoren za posjetu ljeti od 7h do 81250 Cetinje Cijena ulaznice: 1€, a za djecu (subotom, nedjeljom i praznicima Tel: +382(0) 69 01 36 78 i od 16h do 21h; subotom od 9 do 12h i 15h do 20h; zimi od 7h do Tel/fax: +382(0)41 23 03 10 0,5€, i za grupu djece (viçe od POLIMSKI od 9h do 12h); Otvorena za posjetu svakog dana 12h; nedjeljom ne radi; ljeti od 8h 14h Otvoren za posjetu svakog dana 20) 0,2€ MUZEJ, BERANE od 15.maja do 1.jula i od 1. od 7 do 19h do 13 i od 19h do 24h svakog dana. Cijena ulaznice: 1 od 9h do 17h € Adresa: Miloça Maliçiœa 3 septembra do 15. oktobra od 8h Cijena ulaznice: 1€ (bez prevoza) Ulaz slobodan Cijena karte: 3 ; 1,5 za øake i MUZEJI I GALERIJE 84300 Berane € € Muzej kralja Nikole do 18h MANASTIR PIVA studente Adresa: Trg kralja Nikole, PODGORICE, PODGORICA (subotom, nedjeljom i praznicima Tel: +382(0)51 23 42 76 Adresa: Marka Miljanova br. 4 CRKVA SV. NIKOLE Adresa: Pluÿine Dvor kralja Nikole I od 9h do 12h); Otvoren za posjetu: 81000 Podgorica U PERASTU 81435 Pluÿine 81250 Cetinje od 1. jula do 31. avgusta svakog Cijena ulaznice: Tel: +382(0)20 24 25 43 Adresa: Trg Svetog Nikole Tel/fax: +382(0)40 27 19 16 Tel: +382(0)41 23 05 55 dana od 8h do 13h i 18h do 23h Otvoren za posjetu od 12h do 20h, 85336 Perast Otvoren za posjetu: stalno Otvoren za posjetu svakog dana Cijena karte: 2 , za grupe (15 subotom i nedjeljom od 9h do € Tel: +382(0)32 32 23 15 Ulaz slobodan do 9h do 17h osoba) i djecu 1 14h; ponedjeljkom ne radi € Otvoren za posjetu svakog dana Cijena karte: 3€; 1,5€ za øake i od 8h do 18h ZAVIÆAJNI MUZEJ, studente Cijena ulaznice: 1€, a za djecu 0,5 i za grupu djece (viçe od 20) Cijena ulaznice: 0,5€ PLJEVLJA Etnografski € 0,2€ Adresa: Trg 13. jul bb muzej Crne Gore CETINJSKI MANASTIR 84210 Pljevlja Adresa: Trg kralja Nikole, zgrada Adresa: Riznica Cetinjskog Tel: +382(0)52 32 20 02 bivçeg Srpskog poslanstva manastira Nema stalnu postavku, prilikom 81250 Cetinje 81250 Cetinje tematskih izloÿbi Tel/fax: +382(0)41 23 03 10 Tel: +382(0)41 23 10 21 Otvoren za posjetu od 11h do 14h Otvoren za posjetu svakog dana Otvoren za posjetu svakog dana i od 18h do 20h od 9h do 17h od 8h do 18h MUZEJI KOTOR MUZEJI, GALERIJA I Ulaz slobodan Cijena karte: 3€; 1,5€ za øake i Cijena ulaznice: 2€ Muzej grada Perasta Adresa: Obala Marka Martinoviœa BIBLIOTEKA BUDVE studente MANASTIR SV. TROJICE bb Adresa: Petra I Petroviœa 11 PRIRODNJAÆKI MUZEJ KOD PLJEVALJA Reljefna karta CENTAR ZA Stari grad Adresa: Trg vojvode Beœir bega 85336 Perast Adresa: Riznica Manastira Sv. Crne Gore Osmanagiœa 16 KULTURU NIKÇIŒ Tel: +382(0)32 37 35 19 85310 Budva MANASTIR SAVINA Trojice ZAVIÆAJNI MUZEJ Adresa: Trg kralja Nikole 81000 Podgorica Zaviæajni muzej Otvoren za posjetu zimi od 8h do Tel. +382(0)33 45 33 08 Adresa: Manastirska 21 84210 Pljevlja Ganiœa kula, ROŸAJE 81250 Cetinje Tel: +382(0)20 63 31 84 Adresa: Trg Çaka Petroviœa bb 17h, od aprila do kraja oktobra od Otvorena za posjetu zimi od 10h 85340 Herceg Novi Tel: +382(0)52 32 50 25 Adresa: Trg IX crnogorske bri- Tel/fax: +382(0)41 23 03 10 Nema stalnu postavku 81400 Nikçiœ 9h do 19h do 20h; subotom i nedjeljom od Tel: +382(0)31 34 53 00 Posjeta se organizuje po potrebi, gade bb Otvoren za posjetu svakog dana Radno vrijeme od 9 do 12h; Tel: +382(0)40 21 29 68 Cijena ulaznice: 2 ; za grupe 10h do 17h; tokom sezone od 8h € Otvoren za posjetu svakog dana uz najavu telefonom 84310 Roÿaje od 9h do17h subotom i nedjeljom ne radi Otvoren za posjetu: 1,5 ; za djecu 1 do 22h; ponedjeljkom ne radi € € od 6h do 20h Cijena ulaznice: 0,5€ Tel: +382(0) 67 50 39 15 Cijena karte: 3€; 1,5€ za øake i Ulaz slobodan Cijena ulaznice: Cijena ulaznice: 1,5€, za grupu studente Ulaz slobodan 1€, a za djecu 0,5€ Nema stalnu postavku KALENDAR KULTURNIH, GASTRO I PJESMA MEDITERANA

JUN Meøunarodni glamurozni festival pop i zabavne muzike, koji se odrÿava u Budvi. Promoviçe tren- TRADICIONALNIH MANIFESTACIJA dove pop muzike, nove zvijezde zabavne muzike, veæeri „zvijezda“ i hitove ljeta i sezone.

Zabavne, sportske i kulturne manifestacije u zimskim centrima Ÿabljak, Kolaçin, DAN BOKELJSKE MORNARICE u Kotoru Nikçiœ-Vuæje, Bijelo Polje, Cetinje Kao veœina srednjovjekovnih organizacija, i Bokeljska mornarica je saæuvala tradiciju, legende i sjeœanje na dane slave i strukovo druÿenje. Tradicija kaÿe da su mornari iz Kotora bili prisutni 13. JANUAR januara 809. godine kada je doplovio u Kotor brod koji je prenosio ostatke Svetog Tripuna, patrona grada, i da su tada prvi put veselo i spontano zaigrali svoju karakteristiænu igru (kolo Svetog Tri- PRAZNIK MIMOZE puna) Manifestacija u æast prvog proljeœnog cvijeta mimoze koja se odrÿava u Herceg Novom, Igalu, Baoçiœima, Øenoviœima, Kumboru. Ribarske sveæanosti, maskenbali, karnevalske feçte, knjiÿevne V MEDJUNARODNI FESTIVAL FOLKOLORA u Budvi

EBRUAR veæeri, likovne izloÿbe, izloÿbe cvijeœa, pozoriçne predstave, berba mimoze, sportski turniri, Festival broji oko 400 uæesnika. Poæinje defileom folklornih ansambala iz desetak evropskih zemal- F gostovanja u druge gradove ja. Tokom festivalske veæeri svi ansambli predstavljaju svoje umjeœe, bogatstvo noçnji i narodnih igara svoje zemlje. MASKENBALI I KARNEVALI Februarske karnevalske feçte u Kotoru, Tivtu, Herceg Novom - za djecu i odrasle. Tradiciona- GRADSKA KULTURNA LJETA u TIVTU, BARU, ULCINJU, lne feçte bokeçke kuhinje, muziæki koncerti, pozoriçne predstave, zavrçne karnevalske povorke sa CETINJU, PODGORICI, DANILOVGRADU, BERANAMA, NIKÇIŒU spaljivanjem „karnevala“ U okviru ovih ljetnjih manifestacija odrÿavaju se brojne izloÿbe, promocije knjiga, pozoriçne pred- stave, koncerti zabavne i pop muzike, festivali folklora. „BOKELJSKA NOŒ“ Tradicionalna godiçnja proslava „Bokeljske mornarice“. Zabavno veæe uz ples, igru i kul- SAVREMENA CRNOGORSKA SKULPTURA u Danilovgradu turno zabavni program.. Umjetniæka kolonija u Danilovgradu, naselju u pitomoj Bjelopavliœkoj ravnici, veœ duÿi niz godina je centralna taæka okupljanja crnogorskih skulptora i mjesto na kojem se prate tendencije i rad savremene umjetniæke scene.

T DANI KAMELIJE u Boki U æast cvijeta kamelije odrÿavaju se izloÿbe cvijeœa, bal kamelija sa izborom dame kamelije u

MAR Stolivu. .

L SUNÆANE SKALE u Herceg Novom

JU Internacionalni festival zabavne i pop muzike, koji se veœ dvanaest godina odrÿava na Ljetnjoj pozornici Kanli Kula. Traje tri veæeri: prvo veæe- „PRINÆEVE NAGRADE“ (uruæivanje nagrada najboljima u protekloj godini), druga veæe- „NOVE ZVIJEZDE“ (takmiæenje novih, mladih, joç

l HAPS uvijek u potpunosti neafirmisanih pjevaæa) i treœe veæe- „PJESMA LJETA“ (takmiæarsko veæe Hercegnovske aprilske pozoriçne sveæanosti, festival koji je prije 11 godina zapoæeo kao Festival poznatih domaœih i stranih pjevaæa i autora).

apri amaterskih pozoriçta, a danas u svom programu ima kao uæesnike i profesionalna pozoriçta sa podruæja zemalja regiona. INTERNACIONALNI FESTIVAL MODE u Kotoru Trodnevni fashion week, sa revijama svjetski poznatih modnih kreatora

BUDVA GRAD TEATAR Najznaæajniji ljetnji festival umjetniækih formi. Pozoriçne predstave, koncerti klasiæne muzike, PROLJEŒNA NOŒ POD MASKAMA – Karnevalska sveæanost NA BUDVANSKOJ RIVI- balet, horske veæeri, knjiÿevne i pjesniæke veæeri, likovne izloÿbe - meøunarodne manifestacije koje

MAJ JERI se odrÿavaju u julu i avgustu. Drÿavno prvenstvo maÿoretki i veliki Karneval koji poæinje Abrumom - pozivom na maçkaranje i karnevalske sveæanosti. Feçta se zavrçava vatrometom, muziækim koncertom i feçtanjem po uli- DANI MUZIKE u Herceg Novom cama Starog grada Budve. Meøunarodni festival umjetniæke muzike, jedan od najstarijih festivala u Crnoj Gori, od 1983. se Posljednjeg dana Karnevala je meøunarodni djeæiji karneval. odrÿava u Herceg Novom. U poæetku festival klasiæne muzike na kojem su se afirmisali mladi muziæari iz cijele ex-Jugoslavije. Svoj procvat Festival doÿivljava posljednje 4 godine. Direktor GAØANJE KOKOTA - Tradicionalna feçta kojom se na sveæan i simboliæan naæin slavi os- festivala je BORIS KRALJEVIŒ, poznati crnogorski pijanista i muziæki pedagog. loboøenje Perasta od Turaka 1654. godine. Po obiæaju, na odreøenoj udaljenosti od obale, na plutajuœoj povrçini, postavljen je kokot, kao simbol borbe protiv neprijatelja- Turske koja je napala DJEÆIJI POZORIÇNI FESTIVAL u Kotoru grad pomenute godine. Na kokota, po tradiciji, prvi pucaju mornari Bokeljske mornarice. Onaj ko Festival domaœih i meøunarodnih djeæijih lutkarskih i pozoriçnih predstava, koji se odrÿava veœ 15 pogodi kokota, dobija lentu pobjednika i godina. baævicu crnog vina da poæasti sve prisutne. V INTERNACIONALNI FESTIVAL STARE ŸUŒENICA FEST u Tivtu - Tivatski gastro festival bokeljske kuhinje sa spremanjem specijaliteta MUZIKE I UMJETNOSTI – ARS ET MUSICA ANTIQUA u Kotoru i Parastu od biljke ÿuœenice (divlje rukole).Centralna manifestacija se zove „Pjat od ÿuœenice“ koja se Festival ozbiljne muzike koji se odrÿava u organizaciji NVO Kotor art.Poæinje sredinom jula i traje odrÿava u maju, kada tivatske domaœice spremaju stare i smiçljaju nove recepte jela u kojima se do polovine avgusta. koristi ÿuœenica. Naveæe se odrÿava zabava i degustacija jela od ÿuœenice.

www.montenegro.travel AVGUST JUL HERCEGNO Mletaækih obiæaja. pobjednika sveæanost se nastavlja na gradskim trgovima. Manifestacija vodi porijeklo iz starih ocjenjuje maçtovitost, umjetniæku vrijednost i poruku dekorisanog æamca. Nakon proglaçenja obalu Kotorske luke, praœena svjetloçœu reflektora, iluminacijom i vatrometom. Ÿiri manifestacije Bokeljska noœ predstavlja manifestaciju u kojoj uæestvuje povorka dekorisanih barki, kreœuœi uz BO Donju Lastvu. Puæka misa za Lastovljane i cijelu Boku. Religijske i narodne tradicionalne manifestacije katoliæke zajednice; noçenje kipa Sv. Roka kroz MEØUNARODNI Meøunarodna smotra kulturno-umjetniækih druçtava sa bogatim koncertnim programom. F MEØUNARODNI u Starom gradu, odrÿava i niz edukativnih programa. nentne muziæare iz cijelog svijeta i pored serije koncerata koji se odrÿavaju na razliæitim lokacijama Ovaj festival ozbiljne muzike koji poæinje sredinom jula i traje do polovine avgusta okuplja emi GUI FILMSKI FESTIVAL. govo ime, a poslednjih nekoliko godina odrÿava se pod jednostavnim imenom HERCEGNOVSKI devedesetih godina proçlog vijeka doÿivio viçe transformacija, uglavnom kada je u pitanju nje kula“. Osnovan 1987. godine kao JUGOSLOVENSKI FESTIVAL FILMSKE REŸIJE, poæetkom Medjunarodni festival igranog filma koji se veœ 21 godinu odrÿava na Ljetnjoj pozornici „Kanli L IN F za vrijeme zalaska sunca, uæestvuju samo muçkarci. ostrva. Mjeçtani u barkama nose kamenje i bacaju ga oko ostrva. U ovoj povorci, koja se odrÿava Ritualna procesija æamaca oko ostrva Gospa od Çkrpjela kod Perasta, koja simbolizuje nastanak F odvija dvije veæeri. Festival tradicionalne, narodne muzike klapa odrÿava se veœ dugi niz godina. Program festivala se Ko Stefanovskog u istaknutije izvoøaæe. program uvrçœuje i neke nove forme sviranja osim klasiæne, uvrçtenjem Ramba amadeusa i Vlatka ozbiljne muzike koju izvode poznati i priznati gitaristi, mada veœ treœe godine odrÿavanja u svoj organizovan i posjeœen festival. Moÿe se smatrati da je ovaj Festival meøunarodna manifestacija Ljetnji festival gitare koji se u Herceg Novom odrÿava tek tri godine a veœ vaÿi kao vrlo dobro rke feçta se seli u Stari Grad i traje do ranih jutarnjih æasova. Ljetnji karneval je meøunarodnog karaktera i pojeti ga preko 30000 ljudi. Nakon karnevalske povo Tradicionalna kotorska manifestacija, odrÿava se poslednjeg vikenda u julu ili poæetkom avgusta. poduæavaju mlade talente.. potom kao serijal koncerata i treœi dio festivala saæinjavaju seminari na kojima poznati gitaristi Meøunarodna manifestacija ozbiljne muzike. Festival je osmiçljen kao takmiæenje u tri kategorije, Guitar ART Summer festival u Nikçiœu veæeri, koncerti. lja se multimedijalni festival raznovrsnog sadrÿaja: pozoriçne predstave, likovne izloÿbe, knjiÿevne Festival pozoriçta, poezije i likovnog stvaralaçtva. Od 1988. godine tokom jula i avgusta predstav BAR stavljajuœi teatarsku tradiciju „mediteranskog“ kulturnog nasljeøa. Festival koji promoviçe i unapreøuje mediteranski izraz, naæin ÿivota i raznolikost u teatru, pred A E E A T Ç ST ST ST K t ERNACIONA INADA T SK or E AR I I O V V L VSK I A A J

ar SK L S L L UMMER JE MEDI u Perastu F t A NO E O VSK T - F LKL OPI

Don Brankovi dani muzike u KotorU E

ÇT T Œ I L F F S ERAN F

NI ORA E E u Kotoru E – PRAZNI F I

ST ST L E L M ST I I JE V V

na Cetinju SK SK I A A T V L L

A NJI I OG

F L T KL E AMBURA u Herceg Novom K K ST T

APA ARNE

EA

SV

I V T . RO A u Perastu RA “PURGA L V

ÇK

K A L O IH OR u Kotoru u Tivtu

K T E ORIJE”

ST ARA

u Tivtu u Bijelom Polju

- - - - -

DECEMBAR NoVEMAR oktobar septembar Mjesto odrÿavanja: Herceg Novi, Kotor, Budva, Podgorica, Bar, Nikçiœ, Kolaçin Tradicionalni doæek Nove Godine uz koncerte zvijezda estrade i vatromet na gradskim trgovima F izloÿbom narodnih noçnji i kulturno zabavnim programom. Festival posveœen maslini – susreti proizvoøaæa maslina, maslinovog ulja i agruma upotpunjenu MA nalni specijaliteti. Manifestacija koja vraœa sjeœanje na najveœi Pazar u srednjem vijeku u regionu – Izlaÿu se tradicio RIJEC Starom gradu, uz zvuke Gradske muzike Budve, klapa iz Crne Gore i okruÿenja Tradicionalna puæka feçta od ribe i vina u prvoj suboti mjeseca oktobra, na platou i po pijacetama u DAN F DO crmniækog vina. Zabavne, tradicionalne manife spravljanju kulinarskih specijaliteta od kostanja (kestena). Tradicionalna gastro manifestacija u kojoj mjeçtanke Kotora i Stoliva pokazuju svoje umijeœe u K institucije uvrçtava je u porodicu evropskih i svjetskih kolonija. razliæitih poetika i generacija, kako iz zemlje tako i iz inostranstva. Internacionalni karakter ove U toku viçe od trideset godina postojanja Umjetniæke kolonije u Danilovgradu, gostovali su autori IN E IA O T ST Æ ÇT T SL ERNACIONA E – Ç I ANJADA V INIJADA K IRUNA K F A

NO www.montenegro.travel I PAZAR E L ST

V V I INA I U E GODINE NA GRAD V u Budvi A u Stolivu u Baru L

L IN

NI KL T

V ERNACIONA

AJAR

JE

V ­sta E ­­cije u æast Skadarskog jezera, njegove ribe i dozrijevanja æuvenog SK u Virpazaru I S IPOZIJUM SK L NOG A IM

T RGO LT u Danilovgradu ERNA V IMA

T

I V

NOG

T EA T RA

u Podgorici

- DIRECTORY

Turistiæko informativni telefon 24h servis: 1300

Ministarstvo turizma i zaçtite ÿivotne sredine IMPRESSUM Tel: +382(0)20 446 341, E-mail: [email protected]; www.mrt.gov.me

Montenegro - CTU – Crnogorsko turistiæko udruÿenje Nasljeøe razliæitih kultura Tel: +382(0) 33 774 054; E- mail: [email protected];www.ctu-montenegro.org

Izdavaæ: Nacionalna turistiæka organizacija LOKALNE TURISTIÆKE ORGANIZACIJE Crne Gore Budva Kolašin Pljevlja Tel: +382 (0) 33 402 814 Tel/fax: +382 (0) 20 864 254 Tel: +382 (0) 52 300 192,300 194 Direktor : Fax: +382 (0) 33 402 550 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Saça Radoviœ E-mail: [email protected] Website: www.kolasin.travel Website: www.pljevlja.travel Struæni saradnici: Website: www.budva.travel Ÿivko Andrijaçeviœ Kotor Rožaje Mladen Lompar Bar Tel/Fax: +382 (0) 32 322 886 Tel: +382 (0) 51 270 158 Tel: +382 (0) 30 311 633 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Design and prepress: Fax: +382 (0) 30 311 969 Website: www.kotor.travel Website: www.rozaje.travel Agencija MAPA, Podgorica E-mail: [email protected] +382(0) 20 664-282 Website: www.bar.travel Mojkovac Šavnik +382(0) 20 664-283 www.mapa.co.me Tel/fax: +382 (0) 50 472 428 Tel: +382 (0) 40 266 127, 266 066 [email protected] Berane E-mail:[email protected] Fax: +382 (0) 40 266 231 Tel: +382 (0) 51 236 664 Website: www.mojkovac.travel E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Website: www.savnik.travel Website: www.berane.travel Nikšić Tel: +382 (0) 40 213 262 Tivat Cetinje Fax: +382 (0) 40 212 511 Tel: +382 (0) 32 671 324 Fotografije: Lazar Pejoviœ Tel: +382 (0) 41 230 250 E-mail: [email protected] Fax.: +382 (0) 32 671 323 Stevan Kordiœ Fax: +382 (0) 41 230 253 Website: www.niksic.travel E-mail: [email protected] Vladimr Popoviœ E-mail: [email protected] Website: www.tivat.travel Duçko Miljaniœ Website: www.cetinje .travel Plužine (Vojo Radonjiœ) Fax: +382 (0) 40 270 069 Ulcinj Nenad Vitomiroviœ Danilovgrad Tel: +382 (0) 40 270 068 Tel/Fax: +382 (0) 30 412 333 Tel:+382 (0) 20 816 015 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Fax: +382 (0) 20 816 016 Website: www.pluzine.travel Website: www.ulcinj.travel E-mail: [email protected] Çtampa: Website: www.danilovgrad.travel Podgorica Žabljak Rotografika - Subotica Tel: +382 (0) 20 667 536 Tel:+382 (0) 52 361 802 Herceg Novi Fax: +382 (0) 20 667 535 E-mail:[email protected] Tel: +382 (0) 31 350 820 E-mail: [email protected] Website: www.zabljak.travel Fax: +382 (0) 31 350 840 Website: www.podgorica.travel E-mail: [email protected] Regional tourism organisation of Website: www.hercegnovi.travel Bijelo Polje Bjelasica & Komovi Tel: +382 (0) 50 431 109 Tel: +382 (0) 20 865 110 www.bijelopoljemontenegro.travel www.bjelasica-komovi.co.me

STRATEŠKI PARTNERI:

Divlja ljepota

NACIONALNA TURISTIÆKA ORGANIZACIJA CRNE GORE 81000 Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog 130 Tel: +382 (0) 77 100 001 Fax: +382 (0) 77 100 009 E-mail: [email protected] www.montenegro.travel

MONTENEGRO NATIONAL TOURIST OFFICES

Friedensstr. 7, D-60311 Frankfurt am Main Kranjčevićeva 13,Sarajevo, BIH Kralja Petra 32 Resljeva cesta 40 Tel. + 49 (0)69 2424 6212; + 49 (0)69 2424 6228 Tel: +387 (33) 259 785 11000 Beograd,Srbija SI-1000 Ljubljana,Slovenija www.montenegro.travel Fax + 49(0)69 2424 6225 Fax: +387 (33) 259 786 Tel. +381( 0) 113 283 627 Tel. +386 59 090 451 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Fax. +381 (0) 113 283 932 Fax. +386 59 090 454 [email protected] [email protected] E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] www.montenegro.travel NasljeĐe razli»itih kultura

Divlja ljepota

www.montenegro.travel