U Sridu: Sjećanje, Pamćenje I Život Alke Sjećanje, Pamćenje I Život Alke
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
U sridu: sjećanje, pamćenje i život Alke sjećanje, pamćenje i život Alke U sridu: Ana-Marija Vukušić EVENTUALNE TEHNIKALIJE ISBN … bar-code IEF i još možda ponešto Ana-Marija Vukušić Ova e-knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske ISBN 978-953-8089-23-7 Ana-Marija Vukušić © 2018. Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska U SRIDU: SJEĆANJE, PAMĆENJE I ŽIVOT ALKE Ana-Marija Vukušić U SRIDU: SJEĆANJE, PAMĆENJE I ŽIVOT ALKE Biblioteka: Nova etnografija (urednice: Ines Prica, Tea Škokić, Antonija Zaradija Kiš) Nakladnik: Institut za etnologiju i folkloristiku Za nakladnika: Tvrtko Zebec Recenzenti: Jadranka Grbić Nevena Škrbić Alempijević Oblikovanje i grafička priprema: Maša Hrvatin Oblikovanje naslovnice: Janko Belaj Fotografija na naslovnici: Alkar gađa Alku (Dječja Alka), Brnaze, 1965. (Ivan Ivančan, Dokumentacija Instituta za etnologiju i folkloristiku) Fotografije u knjizi: Arhiv Viteškog alkarskog društva Sinj Tisak: Denona d.o.o. Izdavanje knjige potpomogli su Ministarstvo kulture RH; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH; Viteško alkarsko društvo Sinj ISBN 978-953-6020-73-7 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 833761 © 2013. Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska Sva prava pridržana Zagreb, veljača 2013. SADRŽAJ Viteštvo 85 Viteštvo i Alka/viteštvo i Statut Sinjske alke 90 Viteštvo Hrvatske devedesetih: vitezovi rata, vitezovi Alke 98 Viteštvo i politički kontekst Alke 100 ALKA: IZMEĐU SJEĆANJA I ŽIVOTA NA POČETKU 7 111 Sjećanje kao čimbenik identifikacije 121 ALKA: OSOBINE I PODRIJETLO 17 Sjećanje i Alka 126 Srednjovjekovne viteške igre i njihov odjek u domaćim krajevima 22 Život(i) Alke 141 Oslobođenje od osmanske vlasti i Alka 30 „Vučkovića dječja alka“ 141 ALKA U ODABRANIM PISANIM IZVORIMA 37 Miris Alke 148 Od najstarijih do zapisa o Alki ...konji i Alka, to mi je bio život 155 na hrvatskome jeziku 37 Alka je ljubav 163 Od prvih zapisa na hrvatskome jeziku 43 do sredine 20. stoljeća UMJESTO ZAKLJUČKA: Nije biće nije stvar… 173 Druga polovica 20. stoljeća 50 LITERATURA 199 ALKA I ETNOLOGIJA 57 SUMMARY 209 Značajke pristupa 62 O AUTORICI 223 TRADICIONALNA VITEŠKA IGRA 69 ZAHVALA 224 Tradicija, tradicionalno, tradicijsko 69 Igra vs. kultura? 80 NA POČETKU U analogiji s naslovom knjige, prve ću njezine retke posvetiti prisjećanju na početke svoga zanimanja za Alku kojom se, ispreki- dano i različitim intenzitetom, bavim od 2001. godine. Odluka da se bavim Alkom nije posljedica nekog unaprijed osmišljenog plana zasnovanoga na dubljemu poznavanju te igre. Alka mi se, zapravo, kao istraživačka tema nametnula te je odluku o njenome izboru najbolje pojasniti djelovanjem međusobno prožetih osob- nih i stručnih čimbenika te društvenih i političkih, pa i kulturnih okolnosti trenutka u kojemu se taj izbor zbio. Naime, u trenutku kada sam razmišljala o temi magistarskog rada dogodio se, 2001. godine, skup potpore generalu Hrvatske vojske Mirku Norcu, tada aktualnom alkarskom vojvodi, koji je bio optužen za ratni zločin. Dogodila se, nekoliko mjeseci posli- je toga, i Alka nakon koje je nakratko prekinuto tradicionalno predsjedničko pokroviteljstvo nad tom igrom, a dogodio se, kao posljedica toga, uvjetno rečeno, i raskol u alkarskoj zajednici. Ti su događaji – kojima se detaljnije bavim u četvrtome poglavlju knjige – zadobili iznimnu pozornost u javnom, medijskom, od- nosno političkom i kulturnom diskursu Hrvatske (usp. Vuku- šić 2002). Unatoč izrazito oprečnim kvalifikacijama koje je Alka tada poprimala u javnosti, a koje su umnogome bile povezane, pa i uvjetovane političkim usmjerenjem osobe koja ih iznosi, od- nosno grupe koju zastupa, količina medijskoga prostora koji je 8 U sridu: sjećanje, pamćenje i život Alke Na početku 9 Alka tada zauzimala nedvojbeno je svjedočila o njezinoj važnosti šavalo ranije, a televizor je bio rezerviran za gledanje prijenosa u lokalnim i nacionalnim okvirima. Taj je aspekt Alke ujedno bio Alke, pa stoga nisam mogla gledati filmove za djecu i mlade, koji i jedino prepoznatljivo mjesto susretanja i usuglašenosti među su se osamdesetih godina prošloga stoljeća redovito prikazivali spomenutim, inače – zbog odnosa prema pitanju (ne)opravdano- baš nedjeljom u poslijepodnevnim satima. Iako, ili baš zbog toga sti minulih događaja i njihovih posljedica – gotovo u potpunosti što moje rano iskustvo Alke nije bilo izravno natopljeno tom tra- suprotstavljenim gledištima na Alku. dicijom – u smislu življenja u alkarskoj zajednici – razmišljajući U kontekstu se toga i moje inicijalno zanimanje za Alku obli- o razmjerima reakcija na događaje iz 2001. godine nisam mogla kovalo ponajprije oko problema odnosa tradicije i suvremeno- zaobići dojam da je ona i prije toga bila važan dio svakodnevice sti, i to u svjetlu pitanja instrumentalizacije tradicije. Takva su i takozvanog običnog čovjeka i izvan užeg lokalnog područja. Je li njima slična pitanja zasnivala svoju znanstvenu relevantnost na to bilo zbog sportskih, natjecateljskih značajki Alke, ili pak zbog način da su se vezivala uz tada u domaćoj struci tek odškrinuto lokalne i nacionalne simbolike koja se uz nju možebitno veziva- područje političke antropologije, usredotočene na širi društveni, la, pitanje je posredstvom kojega se horizont moga zanimanja za politički i kulturni kontekst posljedica raspada Jugoslavije, odno- Alku proširio, te se u konačnici usmjerio prema pokušaju otkri- sno osnivanja samostalne države, rata, te gospodarske i društvene, vanja značajki gotovo trostoljetnoga života ove manifestacije, od- pa i kulturne tranzicije (usp. Rihtman-Auguštin 2000:6). nosno njezine opstojnosti u lokalnoj, sinjskoj i cetinskoj zajednici S druge pak strane, javno prepoznavanje važnosti Alke, koje se, koja ju „čuva“ i izvodi. kao „činjenica“, nametnulo iz spomenutih rasprava, potaknulo Dok su, dakle, odluku o početku bavljenja Alkom – uz, daka- je i neka moja, sasvim osobna, prošla „iskustva“ Alke. Ta su mi ko, relevantnost te teme za struku, osobito s obzirom na konkret- iskustva – koja se, u prostornom smislu, nisu oblikovala u alkar- na zbivanja, odnosno njihovu ukotvljenost u tada aktualni širi skom, cetinskom području, nego nekih četrdesetak kilometara društveni, politički i kulturni kontekst Hrvatske – u određenoj od njega – služila kao mjesta potvrde trajnosti širega značaja Alke. mjeri motivirala moja osobna, za Alku ustvari sasvim nevažna sje- Osim što sam se prisjetila da sam se i sama, kao dijete, više puta ćanja, odluka da u naslov ove knjige uključim pojmove sjećanja okušala u jednoj od varijanti te igre – kada smo štapovima od i pamćenja bila je motivirana završetkom istraživanja, odnosno metle trčeći nastojali pogoditi „alku“ (metu bez „sride“, naprav- spoznajama do kojih sam došla pišući magistarski rad, kao i oni- ljenu od žice ili metalnog koluta kojemu smo pregrade radili tako ma proizišlima iz terenskih istraživanja koja sam obavila u Sinju što smo štipaljkama za okvir pričvršćivali komade plastificiranog u studenome 2011. i svibnju 2012. godine. Drugačije govoreći, konopca za sušenje rublja te je onda vješali za granu nekog sta- etnološka analiza opstojnosti Sinjske alke1 dovela me do zaključka bla) – probudilo je to i neke, ne osobito pozitivne emocije vezane da fenomen sjećanja, odnosno pamćenja u tome procesu zauzi- uz Alku. Podsjetilo me to, naime, i na sve one vruće kolovoške ma iznimno važno mjesto. Dijelove šire teorijske rasprave o tome nedjelje moga djetinjstva koje su – zbog Alke – bile drugačije. Tih je nedjelja uživanje u morskim radostima, zbog Alke, zavr- 1 Magistarski rad pod tim naslovom obranila sam u prosincu 2004. godine na Filozof- skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 10 U sridu: sjećanje, pamćenje i život Alke Na početku 11 fenomenu koji su relevantni za istraživanje trajnosti, to jest život- okvire istraživanja postupno ukotvljavao. Naime, za razliku od nosti Alke donosim u petome poglavlju knjige. psihologije, kojoj je primarni interes (bio) usredotočen ponajpri- Ovdje, međutim, imajući na umu čitatelje izvan struke, sma- je na procese posredstvom kojih pojedinci usvajaju, zaboravljaju tram potrebnim tek se ukratko osvrnuti na ključne premise po- i obnavljaju informacije, a tek marginalno ili nikako na sadržaje sredstvom kojih je pojam sjećanja, kao predmet istraživanja, izišao tih informacija, zanimanje koje u ovo područje ulaže, primjerice, iz isključive domene područja psihologije – uz čiji se djelokrug antropologija, usmjereno je, među ostalim, baš prema načinima primarno, na asocijativnoj razini, i danas uglavnom svakodnev- prenošenja tih sadržaja s jednog na drugog pojedinca, odnosno no vezuje – te postao koncept prema kojemu svoju istraživač- s generacije na generaciju, kao i na ulogu tih sadržaja u životima ku pozornost, naročito od osamdesetih godina prošloga stoljeća, pojedinaca i zajednica (usp. Bloch 1998:114-116). usmjeravaju i druge društvene i humanističke znanosti. „Uzlet“ se Drugo mjesto mogućih nejasnoća na koje se ovdje želim osvr- tog koncepta ponajprije vezuje uz ime francuskog sociologa Ma- nuti odnosi se na uporabu termina sjećanje i pamćenje, koji su uricea Halbwachsa, koji je u svojoj znamenitoj studiji Društveni istaknuti i u naslovu knjige. Razlikovanje među tim pojmovima okviri pamćenja (Les cadres sociaux de la mémoire), prvi put objav- u svakodnevnome je jeziku gotovo jasno zadano: pamćenje se od- ljenoj 1925. godine, argumentirao zašto je pamćenje društveni nosi na čin, to jest proces „bilježenja“, usvajanja i zadržavanja a ne individualni