Tristota Sinjska Alka Posjetite Stranice Web Portala Hrvatske Matice Iseljenika!

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ / NO. 8-9 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION KOLOVOZ-RUJAN / AUGUST-SEPTEMBER 2015. ISSN 1330-2140

Tristota Sinjska alka Posjetite stranice web portala Hrvatske matice iseljenika!

Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / www.matis.hr Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation

Godište / Volume LXV Broj / No. 8-9/2015

Nakladnik / Publisher Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation

Za nakladnika / For Publisher Marin Knezović

Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Head of Publiching Department Vesna Kukavica

Glavni urednik / Chief Editor Hrvoje Salopek

Tajnica / Secretary Snježana Radoš

Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček

Tisak / Print Znanje, Zagreb

Web stranice HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 HMI čitaju se diljem 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 svijeta, dostupne su na tri Telefax: +385 (0)1 6110-933 www.matis.hr jezika (hrvatski, engleski,

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ / NO. 8-9 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION KOLOVOZ-RUJAN / španjolski) i bilježe stalan AUGUST-SEPTEMBER 2015. porast posjećenosti.

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu

ISSN 1330-2140 Hrvatske matice iseljenika!

Tristota Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Sinjska alka n BANERI n SPONZORIRANI ČLANAK n SPONZORIRANE RUBRIKE

Naslovnica: Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Sinjska alka 2015. tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 (foto: HINA) mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SADRŽAJ www.matis.hr 24 Mala škola hrvatskoga jezika i kulture 26 Hrvatska etnoriznica održana na Braču 29 Na Udbini proslavljen Dan hrvatskih mučenika 30 Ususret 24. konvenciji HBZ-a 33 Mađarska: U Serdahelu utemeljen Hrvatski prosvjetno-kulturni zavod 68 34 Subotica: Žetvena svečanost Dužijanca HRVATSKA IZ ZRAKA 36 Sinj: Održana tristota alka MOREŠKA 40 In memoriam: Anđelko Tomasović 42 Cordoba (Argentina): Izložba o hrvatskom iseljeništvu 45 Münchenska Hrvatica dr. Marlene Prisckich 46 Petrovaradin: Obljetnica marijanskog svetišta u Tekijama 4 Godišnji Sastanak Središnjeg odbora HSK-a 48 Nekrolog: Arsen Dedić 7 Sjednica Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH 52 Australija: Razgovor s vlč. Nikolom Čabrajom 8 Dani iseljenika na Kvarneru 55 Matičin vremeplov 12 Proslavljena 20. obljetnica Oluje 58 Koprivnica: Foto-izložba Smiljke Pavlović iz 16 Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture Njemačke 18 Ljetna škola hrvatskoga folklora 63 Hrvatski biciklisti iz Melbournea 20 Otok Vis: TASK FORCE 64 Novi Vinodolski: ‘Okolotorno’ Web stranice 22 Stvaranje kazališta na Školjiću 66 Mlada hrvatska Amerikanka Matea Čubela HMI čitaju se diljem KOLUMNE 11 43 50 56 60 66 svijeta, dostupne su na tri Globalna Hrvatska (S)kretanja Naši gradovi Povijesne obljetnice Hrvatske časne sestre Govorimo hrvatski (Vesna Kukavica) (Šimun Šito Ćorić) (Zvonko Ranogajec) (Željko Holjevac) u inozemstvu (Sanja Vulić) jezika (hrvatski, engleski, (Jozo Župić) španjolski) i bilježe stalan HRVATSKA MATICA ISELJENIKA porast posjećenosti. Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / other European countries 25 EUR Ime i prezime / Name and surname Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Oglašavajte na web portalu Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD Grad / City Hrvatske matice iseljenika! DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date n mob. 099 61 15 116 E-mail: [email protected] Hrvatska poštanska banka ZAGREB: GODIŠNJI SASTANAK SREDIŠNJEG ODBORA HSK Kreću pripreme za Hrvatske svjetske igre 2017.

Bitno je da se čuje što nas vani tišti i što bi se moralo popraviti, kao na primjer: programi za povratnike, loše stanje Hrvata u BiH, način glasovanja, kodirani programi HRT-a, rad hrvatskih dopunskih škola, oporezivanje povratnika, osobne iskaznice itd.

Članovi Središnjeg odbora HSK na prijemu kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarović

Tekst: Vinko Sabljo da Državni ured preuzme organizaciju ciju od 100 eura kao jamstvo za sudjelo- Foto: Ured Predsjednice RH, Filip Glas i HSK logističkog dijela Igara, znači organiza- vanje na Igrama, a koja bi se svakom po- ciju natjecanja, boravak u Zagrebu, kao jedincu vratila nakon dolaska u Zagreb. radicionalno, i ovog se ljeta Iz- i sve ostalo što slijedi u tom tjednu bo- To je zasigurno vrlo važna odluka i izvr- vršni odbor i Središnji odbor ravka u Zagrebu. sna vijest jer češće se zaboravi da u hrvat- Hrvatskoga svjetskog kon- skom izvandomovinstvu ne žive Hrvati gresa (HSK) sastao u Zagre- OPĆEHRVATSKO ZAJEDNIŠTVO i njihovi potomci u bogatim zemljama, bu. Bila su to tri radna dana, Sudionici Igara snosit će troškove puta, nego da ima petnaestak siromašnih ze- 29., 30. i 31. srpnja 2015. godine, iznimno a sve ostalo osigurat će Državni ured, s malja u kojima tamošnji Hrvati dijele Tintenzivna i istinski plodna. tim da će svaki sudionik uplatiti kotiza- njihovu sudbinu. HSK od samog počet- Radni sastanak članova Izvršnog odbora HSK bio je 29. srpnja i uz radnu ve- čeru, a s ciljem obavljanja svojih aktu- alnih zadaća, ali i kako bi se dogovorili i usuglasili planovi rada za sljedeću godinu dana. Tu su se okupili dužnosnici i predstavnici nacionalnih kongresa HSK iz cijelog svijeta, od Australije i Argen- tine do Švedske i Slovenije. Glavni tajnik Vinko Sabljo i glasnogovornik HSK, prof. dr. fra Šimun Šito Ćorić, imali su i radni sastanak s predstojnicom Držav- noga ureda za Hrvate izvan RH, Dari- jom Krstičević, kao i glasnogovornicom Žanom Ćorić. Na veliko zadovoljstvo Početak zasjedanja Središnjeg odbora HSK-a u Hrvatskoj matici iseljenika Kongresa potvrđen je prijašnji dogovor

MATICA 4 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Skup HSK imao je i svoje radne sastanke

S predstojnicom Darijom Krstičević ka promiče ideju da financije nipošto ne ram napomenuti da se u Matici osjeća- nije odazvao, za razliku od drugih. HSK bi trebale biti ograničavajući čimbenik mo kao u svojoj kući. Imamo na raspo- nije politička stranka i ne odričemo se za općehrvatsko zajedništvo i da treba laganju praktično sve što nam zatreba. nikoga niti nas itko može svojatati. To naći načina da i oni siromašniji po svi- Dvodnevni sastanak Središnjeg odbo- može samo domovina, pa bila ona Lijepa jetu mogu u njemu sudjelovati. ra, uz svu logistiku koju nam je Matica ili Kršna, jer ponosni smo na obadvije. Izvršni odbor HSK obavio je na svom pružila, protekao je u najboljem ozračju. sastanku i sve potrebno za godišnji sa- Trebalo je ugostiti više od pedesetak iza- PRIJEM KOD PREDSJEDNICE stanak Središnjeg odbora HSK koji je slanika sa svih kontinenata, a isto tako U nabijenom programu na obje strane, imao svoje radne sastanke odmah su- omogućiti mnoge susrete s predstavni- dana 31. srpnja predsjednica RH Kolin- tra i preksutra nakon toga, to jest 30. i cima raznih institucija. da Grabar Kitarović našla je vremena 31. srpnja. Jedna od najvažnijih tema sa- prirediti dobrodošlicu Središnjem od- stanka bile su IV. hrvatske svjetske igre U MATICI KAO KOD KUĆE boru HSK, značajno nas ohrabriti u na- koje će se održati 2017. godine u Za- Naše godišnje zasjedanje u Zagrebu ima šim nastojanjima i podići naše raspo- grebu. Nacionalni kongresi već su akti- višestruki značaj. Želimo domaću javnost loženje pri dolasku u domovinu na još virali svoje Radne odbore za Igre kako izvijestiti o našem radu i što više zbližiti veću razinu. Otišli smo s osjećajem da bi mladi iz cijelog svijeta došli u što ve- izvandomovinstvo s domovinom. Bitno smo ipak svi jedna duša, da ima zajed- ćem broju u Zagreb i domovinu. Dra- je da se čuje što nas vani tišti i što bi se ništva i da ga treba njegovati i čuvati, a go nam je bilo čuti i vijesti da je Savjet moralo popraviti, kao na primjer: pro- da ipak najveći dio odgovornosti leži na Vlade RH za Hrvate izvan RH na svom grami za povratnike, loše stanje Hrvata politici i medijima koje oni kontroliraju. zasjedanju nekoliko tjedana prije toga u BiH, način glasovanja, kodirani pro- Na kraju smo se dogovorili da se Sre- dao veliku potporu HSK u organizaciji grami HRT-a, rad hrvatskih dopunskih dišnji odbor ponovno sastane krajem Hrvatskih svjetskih igara, a posebno su škola, oporezivanje povratnika, osobne lipnja 2016. u Zagrebu, kad će se prema se stavili na raspolaganje Kongresu čla- iskaznice itd. lanjskoj odluci HSK održati i izbori za novi Savjeta Caroline Spivek iz Kanade Zbog svih ovih razloga odlučili smo Izvršni odbor HSK. Još napominjem da (Ontario) i prof. Luka Budak iz Austra- sjedište Kongresa, registraciju, bankov- smo bili raspoloženi i sretni u Zagrebu te lije. Isto tako, pohvalan je odnos grado- ne račune i sve ostalo što nam treba za zahvalni svima koji su nam pomogli da načelnika Milana Bandića, kao i ravna- rad prebaciti u Zagreb, glavni grad svih se u domovini bolje snađemo. Posebno telja Hrvatske matice iseljenika Marina Hrvata. hvala Ivani Rori, Mateji Mandić i dru- Knezovića prema Kongresu i Igrama. Kad se ima na umu da je hrvatsko gima iz Hrvatske matice iseljenika koje Kad spominjem Hrvatsku maticu izvandomovinstvo svojim ulaganjima, su nam svojski bile pri ruci. n iseljenika i ravnatelja Knezovića mo- raznoraznim prilozima i doznakama jedna od najjačih gospodarskih grana, a u koju se ništa ne ulaže, onda nam se čini da je ono što tražimo sitnica u odnosu na korist koju domovina ima od njega. Bit ću hrabar i reći da izvandomovinstvo donese deviza koliko i naš turizam. Kao i svake godine, i ovaj put smo (30. srpnja) upriličili radnu večeru i pozvali predstavnike svih hrvatskih parla- mentarnih stranaka kako bismo o svim ovim temama mogli razgovarati. Zani- mljivo je da se iz vladajuće koalicije nitko S gradonačelnikom Bandićem

Vinko Sabljo, predsjednica ENG The executive and central committees of the Croatian World Congress met in Zagreb in late Kolinda Grabar Kitarović, fra July. The meeting focused on the challenges facing Croatians living abroad and the preparations Šimun Šito Ćorić i Davor Pavuna for the 2017 Croatian World Games in Zagreb.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 5 DOMOVINSKE VIJESTI

ISLAMSKA DRŽAVA OBJAVILA DA JE SALOPEK UBIJEN tografiju za koju tvrdi da je fotografija njegova tijela. Tomislav Salopek, 31-godišnji geodet- ski tehničar iz slavonskoga Vrpolja, radio je u Egiptu za jednu francusku geo- fizičku tvrtku. Otet je 22. srpnja na cesti 22 kilometra jugozapadno od Kaira. Zatim je egipatski ogranak Islamske države zaprijetio da će ga ubiti u roku od 48 sati ako ne budu oslobođene "muslimanske žene". Tomislav Salopek prvi je oteti hrvatski državljanin u ne- koj stranoj zemlji, a njegovo ubojstvo prvo je ubojstvo nekog stranog držav- ljanina koje je počinila Islamska drža- va u Egiptu. Tomislava Salopeka otela je 20. srpnja jedna teroristička skupina koja je traži- la novac za njegovo oslobađanje, a zatim je završio u rukama druge, Islam- EGIPAT - Militantna skupina Islamska kalifata ubili su hrvatskog zatočenika ske države, rekla je ministrica vanjskih država objavila je 13. kolovoza i ton- čija je zemlja sudjelovala u ratu protiv i europskih poslova Vesna Pusić na ti- ski zapis tvrdnje da je ubila taoca To- Islamske države, nakon što je istekao skovnoj konferenciji u Rijeci. "Može se mislava Salopeka, dan nakon što je o ultimatum, a i egipatska i njegova vla- zaključiti da ga je jedna skupina otela, tome objavila fotografiju. Egipatsko da su ga napustile", kaže se u zvučnoj a da je druga objavila videosnimku", re- ministarstvo vanjskih poslova priopći- objavi IS-a. Islamska država objavila je kla je Pusić. Naglasila je da Hrvatska i lo je da snage sigurnosti i dalje nemaju da je pogubila hrvatskoga državljanina dalje nema stopostotne potvrde da je "potvrđenu informaciju" da je Salopek Tomislava Salopeka odsijecanjem gla- Salopek pogubljen i da se za njim traga dekapitiran. "U pokrajini Sinaju vojnici ve te je na svom Twitteru objavila fo- jednakim intenzitetom. (Hina)

OTKRIVEN SPOMENIK GORDANU LEDERERU HRVATSKA KOSTAJNICA - Otkrivanjem spomen-obilježja "Slomljeni pejzaž", na brdu Čukur pokraj Hrvatske Kostaj- nice, na svečani način obilježena je 10. kolovoza 24. obljetnica pogibije snimatelja Hrvatske televizije Gordana Lede- rera. Lederer je, istaknuto je, poginuo na današnji dan na svome "radnome mjestu", snimajući hrvatske branitelje koji su branili Pounje od srpskog okupatora. Svečanosti, održa- noj pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, uz ostale su bili nazočni ministar branitelja Fred Matić, zagrebački gra- donačelnik Milan Bandić, sisačko-moslavački župan Ivo Ži- nić i mnogobrojni drugi uzvanici. Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Goran Radman izra- zio je žaljenje što oni koji su pucali na Lederera do danas nisu privedeni pravdi. "Oni koji su mogli pomoći da preži- vi nakon teškog ranjavanja, nisu to željeli učiniti. Ovaj spomenik Hrvatska radiotelevizija podigla je u njegov spomen i želimo da on bude inspiracija svima nama zaposlenicima, rišiću. Najavio je da će Hrvatska radiotelevizija obilježavati građanima Hrvatske Kostajnice i svim građanima Republi- sva mjesta stradavanja svojih snimatelja. ke Hrvatske da po uzoru na njegov život i smrt traže inspi- Spomenik u obliku kruga propucanog metkom simbolizira raciju svoga života. Želimo da na ovo mjesto dolaze gene- savršenstvo života i objektiv Ledererove kamere, zajednički racije mladih i inspiriraju se onime što je Lederer ostavio", su otkrili Goran Radman, Tomislav Paunović i Milan Bešlić. rekao je Radman. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u "Ponosna sam što pucanj u mog oca ipak nije spriječio ši- ostvarenju projekta podizanja spomenika i uređenja me- renje istine o Domovinskome ratu", priopćila je Petra Lede- morijalnoga kompleksa, posebno autorskome timu arhi- rer. U povodu obljetnice, u Hrvatskoj Kostajnici otvorena je tektima Kati Marunici i Nenadu Ravniću te kiparu Petru Ba- izložba fotografija snimatelja HRT-a. Hina( )

MATICA 6 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr ODRŽANA 2. SJEDNICA SAVJETA VLADE ZA HRVATE IZVAN RH Razgovaralo se o problemima koji muče Hrvate izvan RH

Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta te zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan RH

Sudionici 2. sjednice Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH

Tekst/foto: DUZHIRH ma iseljenika. Drugoga dana rada Savje- programa koji bi mladima omogućili ta raspravljalo se o ključnim temama te povoljnije putovanje u domovinu, što bi cilju unaprjeđenja i jača- potrebnim mjerama za nastavak una- bio temelj za buduće programe razmje- nja suradnje RH s Hrvati- prjeđenja odnosa između Republike Hr- ne, kao i o potrebi osnivanja posebnih ma izvan domovine održa- vatske s pripadnicima hrvatskoga naroda centara za promicanje hrvatske kulture na je od 15. do 17. srpnja u koji žive izvan njezinih granica. Poseban u vodećim svjetskim metropolama. Ta- Zagrebu 2. sjednica Savjeta naglasak stavljen je na potrebu nastavka kođer je istaknuta važnost uvođenja iz- Vlade za Hrvate izvan Republike. provođenja i razvijanja programa učenja ravnih letova između Hrvatske i preko- UNa početku sjednice predsjednik Sa- hrvatskoga jezika u hrvatskim zajedni- morskih zemalja. vjeta prof. dr. sc. Nevenko Herceg pohva- cama diljem svijeta. Podsjećamo, Savjet čine predstavni- lio je napore koje je Republika Hrvatska Također se razgovaralo o mogućnosti ci hrvatskih zajednica iz cijeloga svije- učinila i čini za Hrvate izvan Republike olakšavanja pristupa glasovanju Hrvata ta te zajedno s predstavnicima državnih Hrvatske, a Daria Krstičević, predstojni- izvan Republike Hrvatske (poput uvo- tijela i institucija, Katoličke crkve i or- ca Državnoga ureda za Hrvate izvan Re- đenja dopisnoga glasovanja) te o potrebi ganizacija civilnog društva u domovini publike Hrvatske (DUZHIRH) naglasila zastupljenosti predstavnika svih Hrvata imaju zadaću pomagati hrvatskoj Vladi je odgovornu zadaću Savjeta. izvan Republike Hrvatske u Hrvatsko- u kreiranju i provedbi politike, aktivno- Prvoga dana sjednice potpredsjed- me saboru (uključujući predstavnike sti i programa u odnosu na Hrvate izvan nici Savjeta podnijeli su izvješće o radu, hrvatskih manjina i hrvatskog iseljeniš- Republike Hrvatske. Tijekom sjednice i to Luka Krilić za hrvatsko iseljeništvo tva). Istaknuto je i da je važno olakšati predstavljeni su i rezultati rada Savjeta u europskim zemljama, John Kraljic za i ubrzati postupak stjecanja hrvatskog te aktivnosti, programi i projekti koje hrvatsko iseljeništvo u prekooceanskim državljanstva. provodi Državni ured za Hrvate izvan zemljama, Tomislav Žigmanov za hrvat- Na sjednici se raspravljalo o potre- Republike Hrvatske. n sku manjinu u 12 europskih zemalja, te bi afirmativnije porezne politike prema Vlado Džoić (umjesto potpredsjednika povratnicima (osobito umirovljenicima) Ilije Nakića) za Hrvate u Bosni i Herce- te o potencijalima gospodarske surad- ENG The 2nd session of Government’s Advisory Council on Croats Abroad was held in Zagreb govini. Održane su i tri panel diskusije nje između Republike Hrvatske i Hrva- from July 15th to 17th with the objective of im- na temu gospodarstva, kulture, obrazo- ta izvan Republike Hrvatske. proving and bolstering Croatia’s cooperation vanja i znanosti te o statusnim pitanji- Razgovaralo se i o potrebi razvoja with Croatians living abroad.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 7 ISELJENIČKA DRUŽENJA I DANI ISELJENIKA NA KVARNERU "Nek lumin ne zgori”

Posebno svečano ove je godine bilo na otoku Susku. Posljednjeg vikenda mjeseca srpnja održan je 30. dan iseljenika, a na veliko zadovoljstvo mještana i mnogobrojnih iseljenika u posjet je stigla i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović

mnogobrojnih iseljenika koji su tim po- vodom došli iz SAD-a u posjet je stigla i predsjednica Kolinda Grabar Kitaro- vić. U društvu predstavnika organizatora, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Marina Knezovića i domaćina, gradona- čelnika Malog Lošinja Garija Cappellija, predsjednica je provela nekoliko sati u druženju s mještanima. Posjetila je žu- pnu crkvu, obišla mjesto te pogledala et- nografsku izložbu u Malonogometnome klubu iseljenika otoka Suska, gdje je od predstavnika iseljeničkih udruga, Niko- le i Katarine Morin, dobila na dar lutku odjevenu u tradicionalnu svečanu su- sačku nošnju.

DAN ISELJENIKA NA SUSKU Nakon odlaska predsjednice program obilježavanja Dana iseljenika nastavljen je prema predviđenom programu. U po- Zajednička fotografija na Cresu podnevnim satima animatori TZ Grada Malog Lošinja organizirali su sportske Tekst/foto: Dean Miculinić iseljenih otočana završila druženjem uz igre za djecu, lokalni ugostitelji, pekara i pečenu ribu i koncert popularne glazbe. OPG prezentaciju autohtonih proizvoda a Kvarnerskim otocima na- Posebno svečano ove je godine bilo i jela, a Grad Mali Lošinj u sklopu etno- stavlja se tradicija organi- na otoku Susku. Posljednjeg vikenda mje- grafske izložbe koju su pripremili članovi ziranoga ljetnog druženja seca srpnja održan je 30. dan iseljeni- MNK iseljenika otoka Suska predstavio naših iseljenika i njihovih ka, a na veliko zadovoljstvo mještana i je projekt očuvanja otočke baštine "Nek domaćina, nizom manifestacija pod zajedničkim nazivnikom NDana iseljenika. Tradicionalno već polovicom mjeseca srpnja otok Unije prvi organizira Dan iseljenika otoka dvodnevnim pro- gramom koji je ove godine imao nagla- šeniji sportski karakter. Prvoga dana u organizaciji Udruge Obala naših unuka organizirana je likovna radionica za djecu na temu ekologije i očuvanja mora i priobalja koju su vodili studenti Likovne akademije u Rijeci. Na večer istoga dana održana je i vrlo popularna Unijska alka. Drugoga dana u jutarnjim satima odr- žana je cross utrka za djecu podijeljenu u različite dobne skupine, održana je Večera i ples utakmica malonogometnih dječjih eki- u Hotelima Punat, Krk pa, a na večer je manifestacija u spomen

MATICA 8 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Dar načelniku Punta Marinku Žic od predstavnika iseljeničkih klubova otoka Krka

Folklorni nastup na Susku lumin ne zgori”. Večernji dio programa iščekivao se s nestrpljenjem cijeloga dana jer su nakon uvijek pljeskom ispraćenog nastupa folklorne skupine nastupile zvijezde večeri, Klapa Intrade.

KRČKI ISELJENICI U PUNTU Iseljenici otoka Krka okupljaju se svake godine na isti dan,1. kolovoza. Domaćin se mijenja svake godine na principu ro- tacije, a čast domaćinstva iseljenicima ove godine pripala je mjestu Punat. Na- kon okupljanja na prostoru mjesne luči- ce skupina od 80-ak iseljenika, njihovih gostiju i domaćina uputila se na otočić Košljun gdje su uz vodstvo fratara doma- ćina obišli kompleks samostana i njegova tri izložbena postava. Nakon povratka Lutka u tradicionalnoj sušačkoj u mjesto Punat uputili su se u župnu cr- nošnji na dar Predsjednici kvu sv. Trojice gdje je služena misa po- svećena svima koji su se iselili s otoka. Druženje je nastavljeno uz večeru i ples PRVI DAN ISELJENIKA NA CRESU vijećnici gdje su domaćini, predsjednik u Hotelu Park, nekad u prošlosti tvorni- Prvi put Dan iseljenika održan je i na Gradskog vijeća Marčelo Damijanjević ci tjestenine i u nekadašnjem vlasništvu otoku Cresu, u organizaciji Grada Cresa, i dogradonačelnica Jadranka Blatt, pri- obitelji jednog od najpoznatijih iseljeni- a na inicijativu Hrvatske matice iseljeni- sutnima ukratko iznijeli povijest zgra- ka s otoka Krka, Francisca Orlića, pred- ka - Rijeka. Druženje s iseljenicima zapo- de i inicijativu za kvalitetniju komuni- sjednika Kostarike, suvremenika JFK. čelo je prijemom u obnovljenoj gradskoj kaciju i suradnju Grada Cresa i creskih iseljenika. Zatim su se prisutni uputili u župnu crkvu gdje je održana dvojezič- na misa, a druženje se nastavilo odla- skom u obližnji restoran gdje se nakon pozdravnih riječi gradonačelnika Cresa, Kristijana Jurjaka i Deana Miculinića iz Hrvatske matice iseljenika, osamdesetak okupljenih uz dobru hranu i glazbu nastavilo zabavljati do kasno u noć. Ideja o pokretanju obilježavanja Dana iseljenika otoka Cresa naišla je na jako dobar odaziv među iseljenicima i nakon dobre organizacije koja ga je popratila, očekuje se da će postati tradicionalan. n

ENG The traditional summer gatherings of our emigrants and their hosts continues this year on the Kvarner Bay islands of Unije, Susak, Cres Unijska alka and Krk with a series of events under the Em- igrants’ Day moniker.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 9 DOMOVINSKA VIJEST IN MEMORIAM

Umro književnik

BDP U DRUGOM TROMJESEČJU Miroslav Slavko Mađer PORASTAO IZNAD OČEKIVANJA ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom Hrvatski književnik Miroslav Slavko Mađer preminuo je u petak u tromjesečju 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, Zagrebu u 86. godini života. Rodio se 1. srpnja 1929. u Hrtkovcima, u što je znatno brži rast nego u prethodnome kvartalu i istočnome Srijemu. Osnovnu i srednju školu završio je u Vinkovcima, a iznad svih očekivanja. Državni zavod za statistiku (DZS) 1955. diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Radio je kao profesor i ravnatelj Gradskog kazališta u Vinkovcima, a od 1965. na RTV-u objavio je 28. kolovoza prvu procjenu prema kojoj je Zagreb kao radijski urednik-dramaturg te je prilagođavao književna bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu podjela za radio, televiziju i kazališta. rastao 1,2 posto na godišnjoj razini. To je znatno bolji Autor je više zbirki pjesama, drama, novela, kratkih priča, eseja, crtica, podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji humoreski te knjiga za djecu. su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosje- Pripada književnoj generaciji koja se početkom pedesetih godina 20. ku da je gospodarstvo poraslo za 0,7 posto u odnosu stoljeća okupljala oko časopisa Krugovi ("krugovaši”), a prvu zbirku na isto razdoblje prošle godine. Pritom su se njihove pjesama "Raskršće vjetra” objavio je 1955. godine. U svojim djelima procjene rasta kretale u rasponu od 0,6 do 1 posto. To izrazito je vezan za zavičaj, a veliku popularnost stekla je njegova pjesma je treće tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže "Pjevat će Slavonija” iz 1969. godine, koju je uglazbio Branko Mihaljević. nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 0,5 Njegova mnogobrojna djela doživjela su i uprizorenje na hrvatskim posto na godišnjoj razini, što je označilo njegov izlazak kazališnim pozornicama, a poezija je uvrštena u nekoliko antologija. iz šestogodišnje recesije. DZS je priopćio kako je, pre- Književna djela prevedena su mu na poljski, talijanski, mađarski i druge ma sezonski prilagođenim podacima, BDP u drugom jezike. Višestruki je sudionik manifestacije "Dani Josipa i Ivana Kozarca". tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal ojačao 0,7 Za svoje stvaralaštvo Miroslav Slavko Mađer primio je nekoliko uglednih posto, dok je u odnosu na drugo tromjesečje prošle go- nagrada, među kojima 1998. književnu nagradu "Vladimir Nazor” za dine skočio 1,4 posto. životno djelo, a prošle godine dobio je Nagradu "Dragutin Tadijanović” Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja koju dodjeljuje Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i EU fondova Branko Grčić rekao je da rast hrvatskoga (HAZU). bruto domaćega proizvoda naglašava snažnu promje- nu trenda u gospodarstvu. "U Vladi nas posebno vese- I kad umrem pjevat će Slavonija li da su naše mjere konačno pridonijele da su sve kom- stara mati žita i šuma ponente BDP-a pozitivne. Nije više samo izvoz onaj koji široka ravan pradavna Panonija pridonosi oporavku, ono što je najupečatljivije je velik kad zapjeva i sunce silazi s uma doprinos osobne potrošnje, u velikoj mjeri determiniran Pjevaj majko ratara i bekrija našim poreznim mjerama kojima smo ljudima poveća- pjesmu onu što nam život vara li plaće, a s druge strane, prvi put nakon izbijanja krize, konje vrane neka osedla Šokadija nakon 2008. godine, pozitivan je doprinos i investicija. vrisne pjesma od plamena i žara Najteži dio posla koji je bio pred Vladom, da potakne- Sve nek pjeva gdje mi je Slavonija mo investicijski ciklus u javnome sektoru i potporom crnica klasa i oluja ravni privatnome sektoru, konačno je dao rezultate pa ima- pustaro draga, to je pjesma tvoja mo značajan doprinos investicija u pozitivnome smislu gdje pjevaju kosci i ratari davni u drugome kvartalu", istaknuo je Grčić. (Hina)

MATICA 10 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr GLOBALNA HRVATSKA Školovanje u novoj sredini Nezaposlenost u pojedinim područjima RH prisilila je niz obitelji, osobito iz Dalmatinske zagore te Slavonije i Baranje, da se s djecom odsele u tuđinu. Dvostruki je to izazov i za djecu i za roditelje jer nastavni programi u EU još nisu prilagođeni djeci migranata

očetak nove se rijeke hodočasnika mo- za roditelje jer nastavni programi u ze- školske godine lile Gospi Sinjskoj da ih za- mljama EU-a još uvijek nisu prilagođe- u Lijepoj Našoj štiti od tih nedaća, a crkveni djeci migranata, koja zbog toga mogu u znaku je sve ni velikodostojnici s oltara ostvarivati slabije rezultate. Istina, Eu- manjeg broja upozoravali naše vlasti na ropska komisija više je puta govorila o učenika, na što utječe i od- poguban učinak odselidbe. ovome osjetljivom pitanju vezanom uz Plazak cijelih obitelji u ino- Novinar Braco Ćosić izvje- obrazovanje djece migranata, najavlju- zemstvo u potrazi za po- štava u uglednome dalma- jući kako će prilagoditi postojeće eu- slom. Radost djetinjstva u tinskome dnevnom listu o ropske propise. Ta su djeca često kon- rodnome zavičaju i ljepo- najnovijim podacima pre- centrirana u školama čija je kvaliteta u tu školskih dana tako će ti Piše: Vesna Kukavica ma kojima su se ove škol- opadanju, što se pokazuje primjerice i učenici zamijeniti izazovi- ske godine iz deset osnov- u čestim promjenama profesora. Djeca ma prilagodbe novoj sredi- nih škola Imotske krajine došljaka nerijetko su nepravedno svr- ni, drukčijega kulturnog ozračja i jezi- odselila gotovo tri razreda. Iz osnov- stavana u one sa "slabijim sposobnosti- ka - nimalo jednostavnoj ni za djecu ni noškolskih klupa izišlo je 360 učenika, ma", što može biti tek izazvano slabijim za roditelje jer ta prilagodba ima gorak a upisalo se samo 259 prvašića. Škole u početnim obrazovanjem ili nedovoljno okus specifične suvremene mobilno- većim središtima, Imotskom i Prološcu, razvijenim jezičnim vještinama na dru- sti radnika bez duboka džepa. Stječe se trenutačno su izgubile po jedno odje- gom jeziku. Migranata ima puno više dojam da političke i društvene elite (ne) ljenje prvih razreda, dok su škole u se- u strukovnim školama, koje obično ne svjesno zatvaraju oči na poglavlju regio- lima već ranije ispražnjene. Iz Prološca vode učenike do fakultetske naobrazbe. nalnoga razvitka Hrvatske, koji im nije je otišla obitelj M. Češljara u Njemačku Djeca migranata ranije napuštaju školu u prvome planu gotovo četvrt stoljeća. s četvero djece, a obitelj M. Dropuljića s - što se u konačnici odražava na proce- Stopa iseljenja u pojedinim općina- troje djece, dok su obitelji N. Knezovi- se integracije migrantskih zajednica bu- ma i županijama Republike Hrvatske, ća, J. Cvitanovića i S. Lekić otišle s dvoje dući da je obrazovanje ključni čimbenik udaljenijim od najrazvijenijega Zagreba djece iz Osnovne škole "Ivan Leko", po- uspješne integracije. i njegove okolice, povećava se s godina- tvrđuje ravnatelj Krešimir Bajić. Najveća Prema podacima Organizacije za eko- ma tranzicije još od devedesetih naova- osnovna škola u Splitsko-dalmatinskoj nomsku suradnju i razvoj/Organisation mo. Odselidba je najviše pogodila Dal- županiji, "Stjepan Radić" u gradu Imot- for Economic Cooperation and Develop- matinsku zagoru, otoke te Slavoniju i skome, lani s više od tisuću i sto učeni- ment najmanje 10 posto školaraca u dobi Baranju. Tako je, primjerice, u Imotskoj ka, prema riječima ravnateljice Monike od 15 godina u starijim zemljama člani- krajini s alarmantnih 14,72 (1981.) stopa Pavlović Grabovac, ove godine upisala cama EU-a ili je rođeno u inozemstvu ili iseljenja narasla već do 1991. na 20,79; je 44 učenika manje nego lani, a od tog su im roditelji rođeni u drugoj zemlji, a Benkovac i Sinj bilježe stopu od 8,51, a broja 28 prvašića je manje. "Obitelji Ša- ta brojka iznosi gotovo 15 posto u popu- Drniš 14,02, dok Zadar doseže stopu od rić i Peteš iz Imotskog ispisale su iz škole laciji do četvrtoga razreda OŠ. Značajno 13,21. Iz kontinentalnoga dijela zemlje po troje djece radi odlaska na rad u Nje- povećanje zabilježeno je u Njemačkoj, Ir- također odlaze ljudi pa je grad Ozalj do- mačku; obitelji Anđelić i Bračko povele skoj, Italiji i Španjolskoj gdje se broj dje- segao stopu iseljenja i do 18,87, a Duga su po dvoje djece, a mlade obitelji Ra- ce migranata višestruko povećao. Unija, Resa 13,04. U Slavoniji i Baranji, neg- dojković i Divić odlaze s jednim djete- osim različitih financijskih instrumena- dašnjoj regionalnoj žitnici, stope iselje- tom u inozemstvo u potrazi za poslom. ta i foruma za razmjenu iskustava među nja također su uznemirujuće. Sve češća Iz područne škole Kamenmost pojedini zemljama članicama, ima i neka temelj- je pojava da roditelji, nakon što se snađu su roditelji ispisali djecu radi odlaska u na pravila, donesena početkom 21. sto- u novoj sredini, a najčešće odlaze u Nje- zapadnoeuropske zemlje na posao po- ljeća. Nacionalne vlade, naime, moraju mačku i Austriju, ali i druge zapadnoeu- put obitelji Adžija i Lasić koje odlaze s osigurati obvezno i besplatno školovanje ropske zemlje, povlače sa sobom i djecu troje djece… U prvome razredu u Riči- te djece, uključujući nastavu službenoga - koju ispisuju iz škola u RH. cama ostao je tek jedan učenik", rekla je jezika zemlje domaćina, kao i promicati Tako je, primjerice, iz Osnovne ško- profesorica Pavlović Grabovac, koja je i materinski jezik i kulturu njihove zemlje le Đakovački Selci, kako doznajemo od sama gastarbajtersko dijete. podrijetla. No, primjena tih lijepih pra- ravnateljice Nade Denić, tijekom proš- Dvostruki je to izazov i za djecu i vila nikako da zaživi punim plućima! n le školske godine ispisano pet učeni- ENG High unemployment rates in some parts of Croatia have forced many families, especially ka koji su, zajedno s roditeljima otišli from the Dalmatia and Slavonia to move abroad with their children. It is a twofold challenge for u inozemstvo. Sličnu tendenciju ljetos the children and the parents given that school programmes in the EU have yet to be adapted to smo uočili u Cetinskoj krajini, gdje su migrant children that may, as a result, achieve poorer results.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 11 U ZAGREBU ODRŽAN VOJNI MIMOHOD, A U KNINU SREDIŠNJA PROSLAVA 20. OBLJETNICE OLUJE Veličanstveno proslavljena najveća vojna pobjeda u hrvatskoj povijesti

Predsjednica Grabar Kitarović posebno je zahvalila prvome hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu jer je, kako je rekla, imao snage, hrabrosti i mudrosti povesti Hrvatsku u bitku koju mnogi nisu odobravali

Tekst: Uredništvo (izvor Hina) Foto: Hina

ajspremniji hrvatski vojnici i policajci, najbolje vojno naoružanje pokazani su 4. kolovoza na svečanome vojnome mimohodu kojim su Zagreb i Hrvatska obilježili 20. obljet- Nnicu oslobodilačke akcije Oluje i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. U impresivnoj ko- loni, dužoj od četiri kilometra, korača- li su aktivni vojnici, ratni veterani, dra- govoljci, vozile su se suvremene Patrije, moćne pedesettonske haubice, tenkovi M-84 i druga motorizirano-mehanizira- na oklopna vozila. Gotovo tri tisuće sudionika i 300 vozila prolazili su sat i pol zagrebačkom Vukovarskom ulicom, od Avenije Marina Držića do Savske ceste. ‘Srce’ programa bila je hrvatska himna, koju je otpjevala 12-godišnja Riječanka Mia Negovetić uz pratnju klape "Sv. Juraj" Savršeno uvježbani, motivirani, potica- Grabar Kitarović: Pokazali smo da cijenimo i volimo svoje, ali i poštujemo tuđe Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar Kitarović svečani vojni mimohod ocijenila je mimohodom mira, a ne rata, mimohodom budućnosti, a ne prošlosti, mimohodom dostojan- stva kojim je Hrvatska pokazala kako cijeni i voli svoje, ali i poštuje tuđe. "Žalimo za svakim životom koji je izgubljen u Domovinskome ratu - i hrvatskim i srpskim. Žalimo za svakim braniteljem koji je poginuo, nestao ili dao svoje zdravlje, žalimo za svim civilnim žrtvama i suosjećamo s njihovim obiteljima, ali isto tako ističemo da je to rat koji mi nismo željeli. To je rat koji nam je bio nametnut i koji je bio rezultat agresivne Miloševićeve velikosrpske politike", poručila je Grabar Kitarović na svečanom prijemu na platou Gradec. Posebno je zahvalila i prvome hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu jer je, kako je rekla, imao snage, hrabrosti i mudrosti povesti Hrvatsku u bitku koju mnogi nisu odobravali. Upućujući čestitke hrvatskim građanima, svoj Predsjednica RH i vrhovna zapovjednica na svečanom mimohodu govor završila je porukom: "Neka nam živi jedina i vječna domovina Hrvatska."

MATICA 12 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Impresivna kolona vojnog mimohoda bila je dugačka četiri kilometra

ni pljeskom mnoštva građana, sjajno su odradili zadani posao. Kada je nakon 18 sati predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna vojna zapovjednica Kolinda Grabar Kitaro- vić izrekla zapovijed: "Neka mimohod krene!", nebom iznad Zagreba proletje- la su tri MiG-a Hrvatskoga ratnog zra- koplovstva, a 20 topovskih plotuna još je jednom podsjetilo na 20. obljetnicu Oluje, na činjenicu da je ta akcija krenula u petak, 4. kolovoza 1995. i da su drugog dana, 5. kolovoza, hrvatske snage ušle u Knin, središte srpske pobune u Hrvatskoj.

EMOTIVNO I MAESTRALNO Knin je u utorak simbolično bio u Za- grebu, a trenutak kad se prva, 20-me- tarska, kninska zastava zavihorila križa- Svečanosti su uz državni vrh nazočili i brojni ugledni uzvanici i gosti njem Vukovarske ulice i Ulice hrvatske

Leko: To je naš dan slobode Milanović: Mimohod nije protiv Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko nazvao je Dan po- nikoga, nego za nas bjede i domovinske zahvalnosti jednim od najvažnijih datu- Premijer Zoran Milanović poručio je nakon završetka svečano- ma u hrvatskoj povijesti. "To je naš dan slobode i s nama su ga vojnog mimohoda kako ta proslava nije protiv nikoga, već i svi oni koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske. Oni su za Hrvatsku i njezine građane te da to nije bila proslava tuđe naš zalog za budućnost. Današnji svečani mimohod poka- nevolje i jada. Ponovio je kako su vrata otvorena za sve one koji zatelj je snage i odlučnosti demokratske Hrvatske i hrvatske se nakon Oluje nisu vratili u Hrvatsku. "Neke stvari smo napra- vojske da slobodu i demokratske vrijednosti, izborene u Do- vili nakon Oluje loše kao država i nismo se u nekim stvarima movinskome ratu, sačuva od svakog pokušaja napada za sva baš proslavili. Bilo je i propusta i tu je država trebala ozbiljnije buduća pokoljenja", rekao je Leko. Naglasio je kako Oluja za djelovati", ustvrdio je Milanović. Akcija Oluja će, naglasio je, još Hrvatsku i njezine građane ima posebno značenje. "Ta voj- neko vrijeme u nekih ljudi, pa čak i prijatelja Hrvatske, biti kon- no-redarstvena akcija bila je odlučujuća oslobodilačka bit- troverzna. "Na nama je da im nastavimo objašnjavati što je to ka koja je zaustavila rat i agresiju na hrvatskom tlu te donije- bilo. Mi znamo što je to bilo - to je bila pravedna borba za slo- la dugo priželjkivani mir i slobodu našoj domovini. Toj akciji bodu jedne države i jedne političke nacije i naroda, a s druge prethodile su četiri godine neuspješnih pregovora praćenih strane su bili ljudi koji su zavedeni i koji su se pobunili, a među najprije puzajućom, a zatim sasvim otvorenom agresijom na njima je uvijek jedan manji dio ljudi koji su za to krivi i to je ci- Hrvatsku i okupacijom njezina teritorija", prisjetio se Leko. jela priča", rekao je.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 13 Središnja svečanost obilježavanja Dana pobjede održala se u Kninu

Josip Leko i Zoran Milanović polažili su vijence ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja ‘95

Podizanje zastave na kninskoj tvrđavi Dvadeseta obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluje sve- čano je obilježena 5. kolovoza u Kninu, dan nakon svečanoga vojnog mimohoda u Zagrebu. Središnje obilježavanje obljetnice Oluje počelo je u prijepodnevnim satima na Kninskoj tvrđa- vi podizanjem hrvatske državne zastave, otkrivanjem spomenika prvome hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i svečanim otvorenjem Muzeja "Oluja ‘95". Proslava je počela simbolično u 9.43 sati, točno u vrijeme kada su 5. kolovoza 1995. hrvatske snage ušle u Knin označivši zavr- šetak Oluje, kojom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen cjelokupni okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Uoči sve- čanosti s Kninske tvrđave pušteno je 20 golubova u znak sjeća- Ovogodišnje obilježavanje nja na poginule i nestale u toj oslobodilačkoj operaciji. U povodu upotpunjeno je i otvaranjem Muzeja "Oluja 95" 20. obljetnice Oluje ispaljeno je 20 počasnih plotuna iz topnič- kog oružja, a svečanost je uveličala i grupa aviona "Krila Oluje", Za kraj proslave koncert Marka Perkovića sa šest zrakoplova u 15-minutnom akrobatskom programu iznad Thompsona pred više od 90.000 ljudi Knina i Kninske tvrđave. Svečanosti na Kninskoj tvrđavi, uz mnogobrojne ugledne goste, nazočio je cijeli državni vrh - predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Zoran Milanović. General Ante Gotovina, koji je također nazočio proslavi, rekao je da se moramo veseliti jer imamo državu. "Danas, nakon 20 godina, osjećam se sretnim. Pogotovo jučer kad su naše Oružane snage diljem Hrvatske i u glavnome gradu obilježile Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti te Dan branitelja. To je bilo dostojanstveno i veličanstveno. To nastavljamo danas ovdje u Kninu", rekao je Gotovina. Nakon svečanosti na Kninskoj tvrđavi uslijedio je mimohod visokih državnih i vojnih uzvanika predvođen svečanim postrojem OS RH, MUP-a i povijesnih postrojbi. Proslava je nastavljena u večernjim satima na stadionu NK Dina- re, gdje je pred više od 90.000 ljudi koncert održao Marko Per- ković Thompson.

MATICA 14 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Dio proslave obilježile su reakcije Preko 100.000 ljudi došlo je na proslavu u Knin na poruke srbijanskih političara koji su proteklih dana prozvali Hrvat- sku zbog održavanja mimohoda, ali i obilježavanja Oluje u kojoj je, kako tvrde, "nekažnjeno pobijen i protjeran srpski narod". Predsjednica Republike Kolinda Gra- bar Kitarović u svom govoru naglasila je da svečana proslava 20. obljetnice Oluje nije usmjerena ni protiv koga, pa ni protiv Srbije. Ponovila je kako žali za svakim izgubljenim životom, hrvatskim i srpskim, ali i poručila da Hrvatska neće dopustiti izjednačavanje žrtve i agresora te da je akcija Oluja bila "čista kao suza". Srbijanskim političarima uzvratio je u izjavi novinarima i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekav- ši kako "srpska politika ne može sa susjedima korespondirati baziraju- ći politiku na mitovima, poluistina- ma i neistinama", dok je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na svečanoj misi za domovinu upitao "kako je moguće danas optuživa- bratske zajednice za mnoge je građane sti. Impresivna kolona oklopnih vozila ti Hrvatsku za protjerivanje odno- bio jako emotivan, pojedinci nisu uspjeli dobila je dug i snažan pljesak građana, a sno etničko čišćenje s obzirom na zaustaviti suze. Dodatno su emocije po- vojnicima i vojnikinjama koji su njima to da su Hrvati i nesrpsko stanov- jačavali stihovi hrvatske himne "Lijepa upravljali na licima se čitao ponos. In- ništvo 1991. bili protjerani, a mno- naša" koju je u tom trenutku maestral- ženjerija, veza, logistika, topništvo, hau- gi i pogubljeni". Bozanić je naveo da je na području koje su okupirali pono pjevala djevojčica Mia Negovetić (12) bice, lanseri raketa, kamioni, topovi, svi bunjeni Srbi "opustošeno 68 katolič- iz Rijeke uz pratnju Klape HRM-a "Sv. su sudjelovali u mimohodu. kih župa, a prognano oko 100.000 Juraj" i orkestra Hrvatske vojske. Knin- Zahvaljujući tehnici i videozidu, Za- katoličkih vjernika". sku zastavu na svečanost su donijeli voj- greb se povezao i s morem odnosno brač- Kninska gradonačelnica Josipa Ri- ni kadeti kojima je, pak, dok su prelazi- kim kanalom kojim su plovili brodovi mac poručila je kako nikome ne li Vukovarsku ulicu glazbena kulisa bila Hrvatske ratne mornarice. smijemo dopustiti da nam ugasi luč obredni dubinski napjev Ljelja, tradicija Vukovarskom su prošle i operativ- slobode, dok je predsjednik Zbora sela Gorjana u Đakovštini. no-civilne snage, službe koje nam trebaju udruga veterana hrvatskih gardij- Zagreb nije zaboravio ni Vukovar. gotovo svakog dana, vatrogasci, Crveni skih postrojbi Dražimir Jukić nagla- Dok je 204. vukovarska brigada, u sklo- križ, Hrvatska gorska služba spašavanja. sio kako su se branitelji borili za isti- pu pješačkoga dijela vojnoga mimoho- MiG-ovi, koji su ga otvorili, zatvorili su nu koju im nitko ne može oduzeti. da, prolazila istoimenom ulicom, građa- svečani vojni mimohod. ni su je pozdravljali pljeskom i uzvicima Mimohod je pratilo i više stotina odobravanja. Dojmljivo je bilo i odava- uzvanika, među njima državni vrh s nje počasti poginulima u Oluji kada se, predsjednicom Republike i vrhovnom unatoč tisućama okupljenih građana, ti- vojnom zapovjednicom Kolindom Gra- jekom minute šutnje čula samo tišina. bar Kitarović te predsjednicima Vlade i Sam vojni mimohod bio je sastavljen Sabora Zoranom Milanovićem i Josi- od tri djela: pješačkog, letačkog i oklo- pom Lekom, bivši predsjednici države pno-mehaniziranog. Bila je to prilika da Stjepan Mesić i Ivo Josipović, generali Zagreb na jednome mjestu pozdravi hr- iz Domovinskoga rata, među kojima i vatske branitelje iz Domovinskoga rata, general Ante Gotovina, koji je i simbol veterane, invalide, da vidi živopisne po- Oluje i hrvatske vojne pobjede. vijesne postrojbe predvođene sinjskim Nakon završetka mimohoda držav- alkarima, koji za nekoliko dana obilježa- ni vrh uputio se na Gornji grad gdje je vaju 300. obljetnicu viteške igre alke. Bez na platou Gradec bio priređen svečani daha su okupljene ostavili piloti akrobat- prijem za uzvanike, a zagrebačko obilje- ske grupe "Krila oluje", koji su pokazali žavanje Oluje završilo je vatrometom na mali, ali dojmljiv dio svojih sposobno- središnjem Trgu bana Jelačića. n

ENG A military parade was staged in Zagreb and a celebration in the town of Knin on the 4th of August to mark the 20th anniversary of liberation in Operation Storm and Victory, Homeland Thanksgiving Day and Croatian Veterans’ Day.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 15 ZAGREB: SVEUČILIŠNA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE 2015. Pristigli iz cijeloga svijeta kako bi u Zagrebu učili hrvatski jezik

Ove godine u Zagreb je stiglo na "ljetovanje” 36 polaznika iz 14 zemalja svijeta. Učenje hrvatskoga jezika iz godine u godinu zanimljiva je aktivnost, kako za pripadnike naše dijaspore tako i za strance koji vole Hrvatsku

Ljepote Plitvičkih predaka, ali mu je Hrvatska zato u srcu jezera mnoge su i uvijek blizu. – Želim dobro naučiti hr- ostavile bez daha vatski jezik da ga u prvome redu mogu koristiti kada pričam s bakom i djedom koji su također u Australiji, ali oni ne pričaju tako dobro engleski. Volim slu- šati djedove priče o hrvatskoj povijesti, ljepoti prirode, ljudima… Trebam svakako unaprijediti gramatiku – objaš- njava motive za učenje hrvatskoga jezika mladi Adam Rajić u čijem izgovoru dominira jak anglosaksonski naglasak, ali i iznimna volja za svladavanjem materinskoga jezik svojih roditelja. U Za- grebu ostaje mjesec dana, a zatim s pri- jateljicom iz Francuske slijedi obilazak Hrvatske sve do mora. – Volim atmosferu života koja je u Hrvatskoj. Kafići su puni, ljudi su otvoreni i kad se međusob- Tekst: Zagreb-Info; Lada Kanajet-Šimić teškim za učenje i nimalo bliskim njeno ne poznaju, nema tako puno prome- mačkom jeziku. Često sam dolazila u ta na cestama, a iduće godine volio bih a ljeto u Zagrebu, uz učenje Hrvatsku kao dijete, slušajući govor do- ovdje doći i pokušati živjeti malo du- hrvatskoga jezika, može biti sta sam toga naučila, a prije dvije godine lje – iznosi Adam Rajić svoje planove poprilično zabavno svjedo- krenula sam u školu hrvatskoga jezika nakon što uskoro diplomira na među- či četverotjedna Sveučiliš- i želim ga usavršiti – kaže mlada Nje- Na izletu u Hrvatskom zagorju Adam na škola hrvatskoga jezika i mica koja ljetni odmor provodi radno je sa studentima iz svoje skupine kulture koju organiziraju Hrvatska mati- u zagrebačkoj školi jezika. A još više od predstavio nacionalni park Mljet Dca iseljenika i Sveučilište u Zagrebu, po- svladavanja lingvističkih izazova, Vreni najprije za našu dijasporu. No, na ljetnim voli ljude ovih prostora. – Ljudi su ov- tečajevima hrvatskoga jezika sve je više dje jako ljubazni, dobronamjerni, uvi- i stranaca koji su zaljubljeni u Hrvatsku jek se ovdje osjećam kao da sam na od- te žele naučiti i jezik kojim govorimo. moru, nema stresa i žurbe i volim takav Po svojoj "Cro-filiji" posebice prednjači ugođaj – ocjenjuje Vreni Walter kojoj je Njemica Vreni Walter (21), koja već dru- boravak u Hrvatskoj znatno olakšan i gu godinu stiže iz Rosenheima u Zagreb naučenim jezikom koji govori na gra- kako bi naučila hrvatski jezik. nici savršenstva. Iz daleke Australije na ovaj ljetni te- SVLADAVANJE MATERINSKOGA čaj hrvatskoga jezika stigao je u Zagreb JEZIKA drugi put, zajedno s bratom Stefanom, i – Moji roditelji bili su iznenađeni mo- Adam Rajić (21). Ovaj mladić rođen je jim izborom jer smatraju hrvatski jezik poprilično daleko od domovine svojih

MATICA 16 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr narodnim odnosima. Iz bliskog susjed- stva, iz Mađarske, stigao je u Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture i Aron Verhas, koji jako dobro govori hrvatski jezik. Stiže iz zapadnoga dijela Mađar- ske u kojem žive gradišćanski Hrvati. S ponosom ističe očuvanost hrvatskoga jezika u njihovoj nacionalnoj zajed- Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kul- skome ratu, organizirano u Hrvatskome nici, ali smatra da nikada nije loše doći ture svečano je otvorena u auli Rektorata povijesnome muzeju. I neki od večernjih i usavršiti ga. – Pričamo hrvatski jezik Sveučilišta u Zagrebu. Tom prigodom po- događaja odveli su studente u povijest: u kući, ali to je gradišćanska verzija. Na laznike su pozdravili rektor Sveučilišta u poznata opera Jakova Gotovca Ero s ono- TV-u čujemo standardni hrvatski jezik, Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, ravna- ga svijeta u južne krajeve Lijepe Naše, a koji želim naučiti, pa sam stigao u školu. telj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Ma- noćna tura po Zagrebu Tajne Griča u taj- Upravo zbog tih razlika u verzijama hr- rin Knezović, voditeljica Ureda za među- novitu i romansiranu povijest Zagreba iz vatskoga jezika možda mi je najteže uči- narodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu Zagorkinih romana te poznatih legendi ti, ali ga svladavam – kaže Aron Verhas dr. phil. Branka Roščić te ravnateljica Sve- glavnoga grada. Večernji događaji obo- ističući da se ipak neće za sada i trajni- učilišne škole hrvatskoga jezika i kulture gaćeni su i koncertom Ladarica i orkestra je doseliti u Hrvatsku, ponajviše zbog prof. dr. sc. Zrinka Jelaska. ansambla Lado te je upriličena i razdraga- ekonomske situacije. No, svake godine Uslijedila su četiri tjedna intenzivnog uče- na zajednička svečana večera u Caffe baru redovito dolazi u Zagreb, kao i na ljeto- nja hrvatskoga jezika u ukupno 110 škol- Matis pri Hrvatskoj matici iseljenika. Osim vanje u Dalmaciju. skih sati nastave. Kao i svake godine, pola- programa u Zagrebu, za studente su orga- znici su bili raspoređeni u skupine prema nizirani studijski izleti u Hrvatsko zagorje DIPLOME ZAGREBAČKOG jezičnom predznanju, koje su i ove godine i Plitvička jezera. SVEUČILIŠTA imale simbolične nazive. Nakon hrvatskih Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kul- A ove godine u Zagreb je stiglo na "lje- rijeka, gradova, poznatih osoba, suveni- ture ove godine okupila je 36 polaznika iz tovanje” 36 polaznika iz 14 zemalja svira, kulturnih spomenika, proizvoda, glaz- 14 europskih i prekomorskih zemalja (Au- jeta. Učenje hrvatskoga jezika iz godine benih sastava, glasovitih izuma, došao je stralija, Kanada, Rusija, Ukrajina, SAD, Juž- red na nacionalne i prirodne parkove pa na Koreja, Švedska, Velika Britanija, Fran- u godinu zanimljiva je aktivnost, kako su imena skupina bila: Brijuni, Krka, Mljet, cuska, Turska, Japan, Italija, Mađarska, za pripadnike naše dijaspore tako i za Risnjak i Kopački rit. Njemačka), među kojima je bilo i šestero strance koji vole Hrvatsku. Osim akademskoga jezičnog programa, stipendista koji su došli s partnerskih sve- – Škola traje četiri tjedna, a sve poči- studenti su sudjelovali u programu kultu- učilišta: Nacionalnog sveučilišta Taras Šev- nje radionicom upoznavanja. Osim uče- re. Na samome početku obišli su zagrebač- čenko (Ukrajina), Sveučilišta Ivan Franko nja i međusobnog upoznavanja, dosta je ke znamenitosti, a slijedila su predavanja (Ukrajina), Moskovskoga državnog sveu- i ostalih sadržaja u sklopu kojih upozna- o hrvatskome identitetu te hrvatskoj po- čilišta Lomonosov (Rusija) te Instituta Fi- ju hrvatsku povijest, baštinu, zemljopi- vijesti od kojih je jedno, ono o Domovin- lipus Kaušić (Austrija). sne posebnosti. Na taj način se upoznaju

s Hrvatskom, ali imaju i završni zadatak u prezentaciji sadržaja o Hrvatskoj, naravno na hrvatskome jeziku – pribli- žava program Sveučilišne škole Mari- Podjela diploma: ja Bošnjak, zamjenica voditeljice ovo- Vreni i Aron (desno) u društvu ga projekta. svog kolege i A nakon što uspješno završe tečaj, profesora marljivi polaznici dobivaju i diplome za- grebačkog Sveučilišta i spremnost iskuša- ti na ulicama Zagreba, ali i diljem Lijepe Naše, znanje naučeno na tečaju, uz tisuće sličnih "ljetnih” studenata prije njih koji su dolazili u glavni grad od 1980. godine kada je ovaj zanimljivi projekt pokrenu- la Hrvatska matica iseljenika. n

ENG Thirty-six people from fourteen countries attended this year’s University School of Croa- tian Language and Culture in Zagreb. Learning Croatian from year to year is a fascinating ac- tivity, both for members of our emigrant com- munities and for foreigners that like Croatia.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 17 ODRŽANA LJETNA ŠKOLA HRVATSKOGA FOLKLORA 2015. U znaku panonskoga prostora

Ove su godine osobito mnogobrojni bili polaznici iz Njemačke, njih čak 15, predstavnici hrvatskih folklornih društava iz Berlina, Nürnberga, Ehingena, Filderstadta, Wuppertala i Stuttgarta

Predstavljanje narodnih nošnji Moslavine i Posavine

Tekst: Srebrenka Šeravić koliko je Škola hrvatskoga folklora po- lina, Nürnberga, Ehingena, Filderstadta, Foto: S. Moslavac, T. Bün, S. Šeravić trebna i cijenjena i u hrvatskome iselje- Wuppertala i Stuttgarta. Program Škole ništvu i ovdje u domovini te da zanima- hrvatskoga folklora prepoznala je i Za- subotu, 8. kolovoza, sveča- nje za njezin program neprekidno raste. jednica folklornog amaterizma grada Za- nim koncertom završena je Stoga ne začuđuje da su polaznici pristi- greba uputivši čak 13 svojih polaznika. još jedna iznimno uspješ- gli s mnogih strana svijeta - iz daleke Ar- na Ljetna škola hrvatskoga gentine, Sjedinjenih Američkih Država, MNOGI SE PONOVNO VRAĆAJU folklora odnosno program Kanade, Švicarske, Njemačke, Mađarske, O tome što folklorašima znači Hrvatska hrvatske tradicijske kulture koji je nami- Srbije (Vojvodine), Bosne i Hercegovine, škola folklora, posebice ova ljetna, govo- Ujenjen folklornim plesačima i sviračima, te kao i uvijek iz cijele Hrvatske. Ove su ri i činjenica da joj se mnogi ponovno a koji već dugi niz godina organizira Hr- godine osobito mnogobrojni bili pola- vraćaju. Tako je i ovoga ljeta sudjelova- vatska matica iseljenika. znici iz Njemačke, njih čak 15, predstav- lo više od trećine "povratnika", odnosno I treću godinu zaredom Škola fol- nici hrvatskih folklornih društava iz Ber- onih koji su već dolazili, poneki i više od klora održana je u prostorima hostela "Zadar" Hrvatskoga ferijalnog saveza na Detalj s nastave plesača zadarskome Boriku, u prelijepome ambijentu smještenom nadomak plaže gdje su nam pruženi idealni uvjeti za boravak, nastavu, kupanje i druženje. Djelatnici hostela na čelu s direktoricom Irenom Batur dali su sve od sebe da desetodnevni boravak bude svima ugodan i da se i polaznici i predavači osjećaju više nego dobrodošli. A to je bila uistinu zahtjevna zadaća jer se ovoga ljeta okupio rekor- dan broj polaznika Škole folklora – čak 90 plesača i svirača, a uz njih i 13 pre- davača i glazbeni korepetitor. Ovaj im- pozantan broj sudionika govori o tome

MATICA 18 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Tamburaški orkestar ljetne škole folklora sa svojim voditeljem Tiborom Bunom

pet godina zaredom. Dario Žugac, iz FA "Ruža" iz Filderstadta, Njemačka, u Ško- lu folklora prvi put je došao prije pet godina. Kaže: "Moji su roditelji također bili sudionici škole. Kako je čitava obitelj u tome, i ja sam odučio sudjelovati u školi i naučiti sve." Sviraču tambu- re Anthonyju Pestiću iz New Yorka ovo je bila prva Škola folklora. I on se vraća kući u SAD s lijepim dojmovima: "Pri- jateljica mi je bila ovdje prošle godine, rekla je kako je bila jako zadovoljna pa sam i ja odlučio doći. Počeo sam svira- tako svoja predavanja održali: Slavica vine i Posavine. O autorici i najnovijoj ti tamburicu prije devet godina, to mi je Moslavac, Miroslav Šilić, Nenad Sudar, mapi govorio je voditelj Škole prof. An- jako zanimljivo, to čuvanje hrvatskoga Ratko Poznić, Mišo Šarošac, Goran Kne- drija Ivančan, a polaznicima je autorica identiteta. Namjeravam i dalje dolaziti." žević, Kristina Benko Markovica, Kata- predstavila i modele odjevene u narod- I tamburašica Blaga Zloušić iz bečkoga rina Medarić, Tibor Bün, maestro Siniša ne nošnje prikazane u mapi uz stručna "Napretka" prava je veteranka Škole fol- Leopold i Vjekoslav Martinić. Glazbeni objašnjenja, što je svima bilo posebno klora, kao i njezina kolegica Sandra Kor- korepetitor bio je Antun Kottek. Pola- zanimljivo. bar iz Chicaga, SAD. Svi oni ističu iste znici su mogli odabrati jednu od triju vrijednosti: kvalitetnu nastavu i bogat- ponuđenih grupa predavanja: folklorni SVEČANI ZAVRŠNI KONCERT stvo druženja i stvaranja prijateljstava ples, sviranje tambura ili hrvatskih tra- Svojim nas je dolaskom i ovoga ljeta po- među folklorašima iz hrvatskih zajed- dicijskih glazbala. častio gospodin Mišo Hepp, veliki pri- nica cijeloga svijeta. Svi će se polaznici složiti da je Ško- jatelj Škole folklora i donedavni pred- Ovog su se ljeta učili plesovi, nošnje, la bila vrlo zahtjevna, punih deset dana sjednik Hrvatske državne samouprave pjesme i glazbala hrvatskoga panonsko- plesalo se i sviralo i prijepodne i posli- u Mađarskoj, a danas predstavnik u ma- ga područja, odnosno narodni plesovi jepodne, učilo pjevanje, plesno pismo, đarskome Parlamentu, priredivši nam još Turopolja, Moslavine, Posavine, Bilo- osnove notnoga pisma, proučavale su se jednu nezaboravnu "Hepijadu", večernje gore, područja Slatine, Donjega Miholj- i odijevale mnogobrojne i različite na- druženje uz tamburaše i delicije Hrva- ca, Orahovice, Našica, Nove Gradiške i rodne nošnje panonskog područja. A ta u Mađarskoj. Požeške kotline, Valpovštine, brodskog slobodno vrijeme koristilo se za pripre- Vrhunac svake Škole folklora, pa tako Posavlja, Đakovštine, područja Županje manje završne priredbe, odlazak na pla- i ovogodišnje, bio je svečani završni kon- i Vinkovaca te Srijema. Predavali su se i žu i večernja druženja uz tamburaše… cert polaznika Škole folklora, koji je odr- plesovi Hrvata koji žive u Vojvodini (Sr- Jedna večer bila je posvećena i pred- žan u subotu 8. kolovoza u 21 sat na te- bija), Mađarskoj i Bosanskoj Posavini u stavljanju najnovijega djela autorice Sla- rasi hostela Hrvatskoga ferijalnog saveza BiH, a koji pripadaju panonskome ple- vice Moslavac, etnologinje i ravnateljice na Boriku. Program su pripremili sami snom području. Muzeja Moslavine iz Kutine, mape pod polaznici uz pomoć svoje kolegice, mla- nazivom "NARODNE NOŠNJE MOSLA- de koreografkinje Ive Cvetko, voditelja VRSNI PREDAVAČI VINE, HRVATSKE POSAVINE I BANO- tamburaške sekcije Tibora Büna, vodi- Dugogodišnji voditelj Škole hrvatskoga VINE". Slavica Moslavac vrlo je plodna telja svirača hrvatskih tradicijskih glaz- folklora prof. Andrija Ivančan i ovoga je autorica mnogobrojnih stručnih radova, bala Vjekoslava Martinića i profesorice puta okupio vrsne predavače, hrvatske knjiga, mapa i izložbi vezanih uz njezina glazbe Kristine Benko Markovice. Bio folklorne i glazbene stručnjake, pa su etnološka istraživanja zavičaja, Mosla- je to sjajno izveden program sastavljen od plesova, pjesama, tamburaške svirke S promocije mape Slavice Moslavac i zvukova hrvatskih tradicijskih glazbala panonskog područja, a zahvaljujući pre- krasnim narodnim nošnjama radionice "Kolovrat" Tomislava Miličevića iz Velike Gorice, nastup naših folkloraša i svirača izazvao je prave ovacije mnogobrojnih prisutnih gledatelja. n

ENG A gala concert on Saturday the 8th of Au- gust wrapped up yet another very successful Summer School of Croatian Folklore, a Croa- tian traditional culture programme targeted to folklore dancers and players that has been organised for many years by the Croatian Her- itage Foundation.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 19 MATIČIN ECO HERITAGE TASK FORCE ODRŽAN NA VISU Viške legende

Naš glavni zadatak bio je uređenje okoliša Samogora za budućnost, zbog planova izgradnje budućega rekreativno-liječničkog, turističkog centra na tom prostoru

Čišćenje puteva u okolici Samogora

Tekst: Mihovil Rora Foto: Arhiva EHTF i održavanja na raznim lokacijama, od Afrike, trajektom doputovala do najve- Plitvica, Skradina, do Stona i Međimur- ćega grada najzapadnijega naseljenoga -H-T-F, idemo!” povici su koji ja, ovaj volonterski i obnoviteljski pro- hrvatskog otoka. Naš privremeni dom su se mogli čuti ovoga ljeta jekt osnažio je svoj "ECO” duh. nalazio se u bivšoj vojarni Samogor, toč- po cijelome otoku Visu. Na- Nives Antoljak, glavni kotač cijelog nije tamošnjemu motorističkom klubu ime, riječ je o Matičinu pro- projekta, kojoj je ovo dvadeseti odrađeni Furija. Nakon prvih delicija našeg "hra- jektu ECO HERITAGE TASK Task Force, uprla je prst prema – otoku nitelja" hotela ISSA, u njegovim prostori- FORCE (EHTF) koji se održava jedanput Visu, a gradonačelnik Ivo Radica istoi- ma održali smo i naš prvi sastanak, pred- “Egodišnje na različitim lokacijama diljem menoga grada prepoznao je njegovu vri- stavili se jedni drugima, ukratko opisali Hrvatske. Njegovi sudionici su mladi hr- jednost i postao nam domaćin. programe boravka i rada te radionice. U vatskog podrijetla iz čitavog svijeta koji večernjim satima igrali smo i igre boljeg tako, dobrovoljno radeći, čuvaju kulturnu U VOJARNI MEĐU MOTORIMA upoznavanja na tzv. "voditeljskom par- i prirodnu baštinu. Istodobno upoznaju Sve je započelo dolascima u Zagreb ili tyju”. Sljedećeg dana posjetio nas je i sam zemlju svojih korijena te život lokalnog Split, gdje je ovogodišnja ekipa od četrde- gradonačelnik, s govorom dobrodošlice. stanovništva. Zahvaljujući kanadskim setak sudionika i voditelja iz Argentine, "Drago mi je da ste izabrali Vis jer, kao Hrvatima, Task Force započeo je 1992. Bolivije, Bugarske, Srbije, Čilea, Make- što znate, Vis ima puno iseljenika s oto- godine s ciljem obnavljanja porušene Hr- donije, Njemačke, Mađarske, Rumunj- ka koji pak čine veliki dio hrvatske di- vatske za vrijeme rata. Tijekom godina ske, Bosne i Hercegovine, pa čak i Južne jaspore. Zbog toga smo sretni što se dio

EHTF Bend na proslavi Oluje - Ivan Đurišević, Dalibor Pašić, Silvana Payritz i Dora Drubits

Izlet do Plave spilje

MATICA 20 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr vas vraća u Lijepu Našu, pa barem i nakratko", napomenuo je. Naš glavni zadatak bio je uređenje okoliša Samogora za budućnost, zbog planova izgradnje budućega rekreativno-liječničkog, turističkog centra na tom prostoru. Bacali smo smeće, kosili travu, čupali raslinje, otkopavali kanale, prazni- li bivše spavaonice i čistili putove. Nije nam bilo naporno – uz rad smo pjevali, zbližavali se, pronalazili razne zanimljive predmete (i iz doba JNA!), pa čak i ple- sali. No, ne samo to – s organizacijom viške HVIDRE pomagali smo u proslavi Dana domovinske zahvalnosti, gdje smo u Komiži i Visu za dvadesetu obljetnicu Oluje dijelili hranu i piće, nosili barjake na procesijama, radili bakljade te tako- Nošenje barjaka na procesiji u povodu proslave Dana domovinske zahvalnosti u Visu đer i zasvirali! "Bitno je pokazati ovim mladim dušama kakvu ponosnu povijest ima zemlja njihovih predaka!" moglo se ko-medijska radionica Mihovila Rore, čuti od najavljivača tih večeri, a i zahva- izvještavajući svijet na društvenim mre- IZJAVE SUDIONIKA le za naš odrađeni rad nije nedostajalo. žama i uz slike na dnevnoj bazi o tome Dolazim na Task Force već jako Sve to ne bi bilo tako uspješno da nije kako provodimo vrijeme na Visu. dugo, i dalje ima isti čar zajedništva." glavni voditelj Ivan Đurišević toliko ra- Osim "kuće", imali smo prilike po- “Goran Trajčevski, asistent voditelj, iz dio, svirao, brinuo se o svemu, a usput sjetiti otok Biševo i diviti se prekrasnoj Kumanova, Makedonija. glumio te jako malo spavao. Modroj špilji te se tamo i okupati. Gra- dom Hvarom proveo nas je turistički To mi je drugi put na EHTF-u jer jako UČENJE HRVATSKOGA, MEDIJI I vodič te smo izlet započeli razgledava- volim Hrvatsku. Koristim program FILM njem njegove bogate povijesne baštine. “kako bih poboljšao jezik i kako bih bolje Poslije radnih aktivnosti odrađivale su Proveli smo dan i na najljepšoj plaži na upoznao Hrvatsku." se i omiljene EHTF radionice. Oni s mi- otoku Visu – Stinivi. Ujedno smo upo- Ilko Sarafski iz Sofije, Bugarska. nimalnim ili gotovo nikakvim znanjem znavali grad Vis i njegove znamenitosti jezika pridružili su se profesorici Adria- te bacili oko na prošlost otoka izložene More nas grli, sunce nam se smije, ni Savi na radionici učenja hrvatskoga, u muzeju "Batariji". Također smo se za- kao da uopće ne radimo. Već smo upijajući svoje prve riječi za lakše sna- bavljali na koncertu popularnoga hrvat- “postali jedna velika obitelj." laženje. Učili su i recitirati himnu i pje- skog benda JINXA na tvrđavi iznad Visa. Slavica Draghia iz Ravnika, Rumunjska. sme poznatoga viškog akademika Jakše Fiamenga. Diplomirani filmski redatelj I NARAVNO, PARTY! Lijepo je osjećati se korisno i vidjeti Ivan Mokrović, uz asistenciju voditelja EHTF postao je sinonim za prave pro- napredak u okolišu koji uređujemo, Dalibora Pašića, snimio je pravi mali gramske fešte budući da su svi tematski “osobito kad se radi na tako lijepom blockbuster "Viške legende", temeljene na određeni značajkama zemlje iz koje nji- otoku!" Nevena Kraljevic iz Hamburga, Njemačka. starim viškim pričama i poukama koje hovi organizatori dolaze, čime se projek- one nose. A sve to pratila je informatič- tu daje još jedna dimenzija međusobnog Zadatak je zadatak, ali ne treba vezivanja kulture različitih hrvatskih ise- se brinuti jer atmosfera vrvi od ljenika s cijeloga planeta. Tako smo imali raznolikih kultura u kojoj pronalazim tradicionalno vjenčanje na vojvođanski “ nove prijatelje, ali i sebe." način te prenosili relaksirajuću energiju Sara Žurovski iz Srijemske Mitrovice, Srbija. na čileanskoj noći. Na argentinskome i bolivijskome tulumu uživali smo u slat- Hrvatska nas iznenađuje sa svojim kim specijalitetima i pićima dok smo na lijepim krajolikom. Jako smo bosansko-hercegovačkom pili "pravu" zahvalni da imamo ovu mogućnost kavu i igrali – noćni nogomet! Sudioni- “ pomagati hrvatskom društvu, učiti jezik ci iz Rumunjske posebno su se potrudili i saznati više o kulturi. Za nas je to još prirediti halloween party dok su marljivi važnije jer naše podrijetlo je s Brača." Plesanje ‘’Dansul voditelji pod vodstvom klasičara Miho- Sestre Ana Vinka i Carla Derpic Burgos iz Pingholou’’ na vila režirali rimsko-grčku noć s pravim rumunjskom tulumu Potosija, Bolivija. malim olimpijskim igrama.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 21 Nives Antoljak, Anto Bilić i Nina Kleflin – trio koji 17 godina razvija seminar Stvaranje kazališta

Torta iznenađenja za 20. Task Force

Sve je završilo svečanošću u atriju na Visu i možda uđe i u legendu", na- Tekst: Vesna Kukavica Foto: Nada Koturić muzeja na Batariji, gdje se uz prisut- glasila je. I gradonačelnik se iznena- nost svih onih koji su sudjelovali i po- dio opsegom posla i programa koji rvatska matica iseljenika u magali u projektu te znatiželjnih gostiju smo odradili te je također uputio za- suradnji s istaknutom ka- prikazao naš rad i boravak. Svečanost hvale u završnome govoru. Slijedilo je zališnom redateljicom Ni- je započela himnom koju su recitirali i uručenje službenih zahvalnica sudi- nom Kleflin i ove godine polaznici radionice hrvatskoga, a tije- onicima te na kraju vrckaste nagrade priredila je srpanjski se- kom programa izveli su naučene pje- voditelja za (ne)postignuća ovogodiš- minar za voditelje kazališnih i dram- sme i podignuli atmosferu. Uslijedila je njih polaznika. Hskih grupa, koje djeluju izvan Hrvatske. prezentacija voditelja i veterana Darka Na našoj "zadnjoj fešti" zajedno s Na otok Galovac/Školjić tako je pristiglo Basicha o ovogodišnjem EHTF-u od putnicima mahali smo otoku Visu s četrnaestero polaznika iz sedam zemalja. početka do kraja te pregled rada in- trajekta koji nas je vozio prema kopnu Među aktivnijim sudionicima semina- formatičko-medijske radionice. Na- i formalno završili još jedan neponov- ra Stvaranje kazališta isticali su se Josipa kon dvadeset dana pisanja scenarija, ljivi EHTF. No, on je samo "službeno" Kloštranec iz Kanade i Franjo Oreški iz snimanja i montiranja, prikazana je i gotov – i dalje smo se nastavili družiti Međimurja. Predanost dramskome činu kruna večeri, film "Viške legende", koje po Hrvatskoj, dopisivati se i razgova- i stvaralaštvu pokazali su Petra i Anto su izazvale val oduševljenja. rati. Stvaranje veza jedna je od glavnih Bilić te Nada Koturić iz BiH. Profesori ideja cijeloga ovoga lijepog događaja, hrvatske nastave iz Makedonije Vedran POČETAK... ILI KRAJ? zbog čega Task Force zapravo nikad Iskra i Maja Crnjac iz Švicarske ocije- Nives Antoljak, koja nas je vodila u ovoj ne prestaje. nili su seminar vrlo korisnim, otišavši s pustolovini, u svome govoru zahvalila "Odlazi cirkus iz vašega maloga uvjerenjem da će stečene vještine moći je sudionicima i domaćinima. "U mo- grada širokim drumom što izlazi na koristiti u radu s učenicima u višejezič- jih dvadeset godina vođenja projekta most. Odlazi cirkus i ja se pitam sada nom okruženju. uvijek me iznenadi koliko su vrijedni ‘ko je domaćin, a ‘ko je bio gost", davno ovi mladi ljudi, koliko puno toga s ljuje citirao naš bivši voditelj Ivan Galić, a POLIFONI DIJALOG bavlju prema Hrvatskoj naprave. Na- i ove godine ga navodi Dalibor u svo- Učiteljica Crnjac smatra da "kazalište dam se da je i ova grupa ostavila trag me oproštajnom obraćanju. n kao svojevrsna sinteza svih umjetnosti na sebi svojstven način nudi čovje- ku mogućnost za razumijevanje života i stvaranje identiteta, kako kulturnoga tako i osobnoga. Dramsko stvaralaštvo u svakidašnjici izvrsno služi u učenju i poučavanju jezika i kulture, razvoju kre- ativnosti, ali i osobnom rastu u jezičnom osjećaju – ponuđeno kao izvannastavni ili izvanškolski oblik rada s mladima. Stvaranje kazališta u metodološkome postupku redateljice Nine Kleflin omo- gućuje mladom čovjeku polifoni dijalog: sa samim dramskim djelom u nastajanju, s ostalim sudionicima dramskoga čina, s publikom kao sukreatorom igre, s druš- tvom u kojem živi, s umjetnošću i sa živo- tom", kaže mlada učiteljica iz Švicarske. Timovi nakon olimpijskih igara rimsko-grčkog tuluma "Pojmimo li seminar Stvaranje kaza- lišta kao oblik poučavanja uz dramsko ENG This year’s CHF ECO HERITAGE TASK FORCE was staged on the island of Vis where the iskustvo, pri čemu se kao specifičan medij participants worked on the landscape of Samogor, the site of a planned recreation and med- rabi dramski izraz, onda je bit dramskoga ical tourism centre. izraza igra kao stvaralački čin", kažu su-

MATICA 22 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr HMI: STVARANJE KAZALIŠTA NA ŠKOLJIĆU Igra kao stvaralački čin

Tijekom osmodnevnog učenja s redateljicom Ninom Kleflin stečene su mnogobrojne scenske vještine i usvojeno novo znanje o autentičnome hrvatskom glumištu dionice Dora i Sanja Rašan. Kreativnošću Prizor iz predstave "Cigle svete Elizabete" su se isticale i Gordana Bećirović iz Nje- autora V. Baloga i redateljice N. Kleflin mačke, Bjelovarčanka Nikolina Marinić i istaknuta dramska spisateljica s Novo- ga Zelanda Donna Baricevich Gera, koja predaje kreativno pisanje u Wellingtonu na Victoria Universityju. Tijekom osmodnevnog učenja, stvaranja i druženja polaznici su čuli puno korisnih savjeta i usvojili praktično znanje koje će moći primijeniti u budućem radu. Program je bio podijeljen u prije- podnevni teoretski dio s audio-vizual- nim materijalima i poslijepodnevni prak- tični dio. Ugledna teatrologinja prof. dr. sc. Sanja Nikčević s Osječke umjetničke akademije održala je dva iznimno poti- cajna predavanja o izazovima suvremene kazališne scene u Hrvatskoj i svijetu, po- izvor mnogih komu- te Elizabete" svoje kazujući da mračne tendencije s pretež- nikacijskih problema probleme rješava- no neverbalnim predstavama nisu uspje- tekstopisac Vid Balog ju na duhovit nale istisnuti općeljudske vrednote za koje i redateljica Nina Kle- čin pa je taj tek- se zalaže dramsko kazalište, stoljećima flin, zajedno s polazni- stualni predložak stvarano u dijalogu i jeziku. cima Matičina semi- Vida Baloga izni- nara, prikazuju velike mno poticajan za ‘CIGLE SV. ELIZABETE’ teme (Internet, uzgoj metodičku obra- Seminar je završio 11. srpnja izvođe- nojeva, europske inte- du namijenjenu njem predstave Cigle sv. Elizabete Vida gracije i međunarodnu ljubiteljima kaza- Baloga pred domaćom publikom i tu- politiku…) s kojima se lišne umjetnosti. ristima Preka. U komičnoj predstavi o svakog dana susrećemo Organiza- osamsto godina starome zidu koji je glav- i koje nas muče. Juna- tor projekta je nome junaku, seljaku Ivanu Lončaru, ci predstave "Cigle sve- Hrvatska matica iseljenika. Čitaća proba Umjetnička vo- izvođača predstave diteljica seminara je Nina Kleflin, a voditeljica projekta je Nives Antoljak. Matičinu timu, koji sedamnaest godina priređuje ovu poti- cajnu kazališnu radionicu, najveći obol dao je Anto Bilić – koji je nakon prvog seminara izgradio zgradu i utemeljio ka- zališnu grupu u Novoj Bili u Travniku u BiH, čiji kazalištarci godinama kreiraju kulturni život svoga zavičaja. n

ENG The Croatian Heritage Foundation, in col- laboration with theatre director Nina Kleflin, staged its annual seminar for theatre and dra- matic arts groups active abroad in July on the islet of Galovac near the island of Ugljan.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 23 HMI: ODRŽANA 23. PO REDU MALA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE Čarobni duh koji se ne zaboravlja

Ovogodišnju Malu školu posjetio je nekadašnji legendarni voditelj prof. Pavao Jerolimov. Ovaj svestrani voditelj vodio je deset godina, jednako uspješno i predano, a uvijek s dozom neumorne dječačke zaigranosti, likovnu radionicu, novinarsku radionicu, filmski kutić...

Tekst: Pavao Jerolimov Foto: Snježana Radoš lo srce od radosti jer se o Školici može poletom u radu, kako polaznika tako pričati jedino i isključivo samo lijepo, voditelja. Najviše sam oduševljen što se osljednjih desetak godina kad ljepše i najljepše. uspio sačuvati onaj čarobni duh koji vla- god bih navratio u Hrvatsku da među voditeljima, a koji je bio pre- maticu iseljenika na otvorenje ONAJ ČAROBNI DUH poznatljiv i u moje vrijeme. To je osjećaj kakve izložbe ili predstavlja- Trinaest godina je prošlo otkad ne su- kao da svi voditelji godinama rade za- nje knjiga nezaobilazno pita- djelujem u radu Male škole i ove godi- jedno, da nema pauze od godinu dana, nje kada bih susreo prof. Ladu Kanajet ne odlučio sam navratiti na jedan dan u da se poznaju u dušu. Tim voditelja po- PŠimić bilo je - Kako naša Školica? Moja Novi Vinodolski, ponovno doživjeti, pa staje tim prijatelja, svatko pomaže sva- pitanja nisu bila slučajna jer ipak sam u barem i nakratko, sve one čari i ljepote kom, stariji iskustvom i znanjem, mla- Maloj školi hrvatskoga jezika i kulture, davnih dana kada sam i ja bio jedan od đi mladošću, poletom i inovativnošću. od milja zvanoj Školica, proveo deset voditelja. Nisam pogriješio! Štoviše, ni- Ja sam u ovogodišnjem timu voditelja godina i to od njezina samog početka sam ostao jedan dan, nego dva dana ti- poznavao samo četvero voditelja, a sve 1993. godine te me za to razdoblje vežu jekom kojih sam dobio uvid u gotovo pa ostale sam upoznao u ta dva dana pro- prekrasne uspomene. Na moj upit njoj cjeloviti rad ovogodišnje Školice. vedena u Novome. No, imao sam osjećaj bi se odmah ozarilo lice, a meni zaigra- Zadivljen sam radnim ugođajem i kao da se znamo godinama, kao da nije prošlo 13 godina koliko ne sudjelujem u radu škole. To je taj posebni čarobni duh Male škole! Snažni emotivni naboj ostao je, kao i ranije od samih početaka, prepoznatljivi zaštitni znak, no zadivljen sam velikim pomacima u stručnome radu, a kao du- gogodišnjem prosvjetnom djelatniku to mi nije moglo promaknuti. Primjerice, u moje doba nosili smo hrpu potrebno- ga didaktičkog materijala, a onda bismo naše jutarnje i popodnevne radionice, iako unaprijed dobro metodičko-didak- Mladi novinari su napravili intervju s Pavlom Jerolimovim tički predviđene i pripremljene, nerijet-

MATICA 24 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Kreativna radionica izrađuje tvrđavu Nehaj

Jutarnja jezična radionica za srednju razinu ko improvizirali i prilagođavali izravno skoga. Čak su i večernje igre podignute Ovogodišnja Mala škola hrvatskoga jezika na terenu, ovisno o situaciji, a onda na na višu razinu, za razliku od doba kada i kulture okupila je 66 polaznika, u dobi od stručnim sastancima dograđivali. Na os- sam ih baš ja vodio. Danas nisu samo u 9 do 16 godina, iz 14 zemalja: SAD-a, Kana- novi ranijih iskustava svake godine smo funkciji učenja hrvatskoga jezika u sva- de, Švicarske, Mađarske, Njemačke, Austri- novim idejama poboljšavali svoj peda- kodnevnim situacijama, već uz to imaju je, Francuske, Italije, Velike Britanije, Belgi- goški i metodički rad. naglašenu dimenziju povijesne, geograf- je, Švedske, Nizozemske, Republike Srbije/ ske i kulturne baštine Hrvatske. Vojvodine i Hrvatske. Djeca su sudjelova- SVE POMNO ISPLANIRANO Dnevni slijed događaja, očito ranije la u raznim kreativnim radionicama te nizu sportskih, rekreativnih i zabavnih sadrža- Koliko sam mogao primijetiti i iz razgo- dobro osmišljen, ostao je isti. Ono što je ja, od Čudnovate sportske lige do veselih vora zaključiti sada je sve unaprijed po- za mene bilo novo je preuređenje Od- večernjih programa. Ujedinjen sadržaj svih mno isplanirano za svaku skupinu, od marališta Crvenoga križa. Tim preure- radionica maštovito je povezan pričom o ti- jezičnih, metodičkih i pedagoško-psi- đenjem i osmišljavanjem novih prosto- nejdžeru koji u Matičin ljetni jezični kamp holoških do didaktičkih zahtjeva. Ma- ra rad u Maloj školi hrvatskoga jezika i mora povesti mlađega brata. Bezbrojna pi- nje je improvizacije, osim one nužne, što kulture dobio je mnogo, u prvom redu u tanja mlađega brata i odgovori starijega voditelja čini posebnim i vrlo stručnim. nesmetanoj izvedivosti planiranoga pro- uvela su nas u čarobni svijet ovoga jedin- Točno se zna s kakvim predznanjem hr- grama bez obzira na vremenske uvjete. stvenoga desetodnevnog programa otvo- vatskoga jezika dolaze novi polaznici pa rivši vrata izložbi radionice kulturne bašti- se tako unaprijed obavljaju planovi i pri- LESSIE SE VRATIO KUĆI ne, plesnim točkama, lutkarskoj predstavi preme. Štoviše, polaznici jezičnih radio- Školica je u dobrim rukama i ne bojim Pinocchio, dramskim produkcijama (An- nica dobivaju odgovarajuće vježbenice, se za njezinu daljnju sudbinu. Ponosan tuntun, Sinjska alka, Milijunaš), filmu o Ma- ovisno o razini znanja hrvatskoga jezi- i više nego radostan vratio sam se u Za- loj školi te novinama Spomenku. Sve se to ka, što u moje doba nije bio slučaj. Pre- greb, ostavivši mlade kolege, moje na- može pogledati na FB stranici Male škole. listavajući te vježbenice, za mene nove, sljednike, da zajedno s djecom zaokruže HMI zahvaljuje Zagrebačkoj županiji - moram priznati kako su u svakom po- i završnom priredbom završe još jednu Upravnome odjelu za prosvjetu, kulturu, gledu pripremljene vrlo stručno i kako maloškolsku priču. Novim znanjem i pri- šport i tehničku kulturu, Gradu Zagrebu - poboljšavaju i olakšavaju učenje hrvat- jateljstvima ispunjena djeca vratit će se Gradskome uredu za kulturu, obrazovanje i šport te Odmaralištu Crvenoga križa Grada Završnoj produkciji nazočio je ravnatelj Zagreba u Novome Vinodolskom. HMI-ja mr. Marin Knezović te roditelji, rodbina i prijatelji

svojim domovima u udaljenim zemljama, a čarobni duh Male škole vratit će ih i dogodine. I za mene je netko u šali dobacio, kada sam se pojavio u Novo- me, Lessie se vratio kući. Iskreno reče- no, Lessie je opet negdje odlutao, ali će se ponovno vratiti jer tko jednom doži- vi čarobni duh Male škole hrvatskoga jezika i kulture, teško ga može tek tako zaboraviti. n

ENG This year’s Little School of Croatian Lan- guage and Culture gathered sixty-six participants, aged 9 to 16, from fourteen countries. The children took part in various creative work- shops and a number of sporting, recreation and entertainment events.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 25 XIII. HRVATSKA ETNORIZNICA ODRŽANA NA OTOKU BRAČU Obnova nošnji županjske Posavine

Ova radionica namijenjena je ponajprije kostimografima, umjetničkim voditeljima i plesačima folklornih ansambala, svima koji iskazuju interes za narodne nošnje i tradicijsko tekstilno rukotvorstvo

Tekst: Srebrenka Šeravić Foto: Goran Stokić nošnje i tradicijsko tekstilno rukotvor- Tkanje ličke pregače stvo, ali i osobama koje vole ručni rad organizaciji Hrvatske ma- i njime se bave u slobodno vrijeme kao tice iseljenika i u suradnji lijepim hobijem. s Posudionicom i radionicom narodnih nošnji iz Za- USVAJANJE ZNANJA I VJEŠTINA greba održana je s velikim Hrvatska etnoriznica profilirala se tije- uspjehom u razdoblju od 15. do 24. srp- kom godina kao praktična radionica na Unja ove godine trinaesta po redu HRVAT- kojoj polaznici usvajaju znanje i vještine SKA ETNORIZNICA – radionica i ško- o tradicijskim tekstilnim tehnikama pa la tradicijskih tekstilnih vještina, izrade su tako i ovoga ljeta mogli naučiti naj- i restauracije narodnih nošnji. različitije vrste vezova, tkati na čak tri Autor programa ovoga Matičina pro- postavljena tkalačka stana, naučiti više jekta je prof. Josip Forjan, stručni voditelj različitih tehnika izrade čipke (paška, Hrvatske etnoriznice i ravnatelj Kultur- sunčana, necana lepoglavska i čunčana noga centra Travno u Zagrebu u sklopu čipka), aplicirati vrpce, tkaninu ili kožu, kojega djeluje i Posudionica i radionica izraditi pojedine narodne nošnje (kroje- narodnih nošnji. nje, šivanje), plesti ili svladati raznovr- Ova radionica namijenjena je ponaj- sne načine njihova urešavanja (izrada prije kostimografima, umjetničkim vodi- tradicijskoga nakita) i uređenja (glača- teljima i plesačima folklornih ansamba- nje, održavanje, restauracija, odijevanje la, svima koji iskazuju interes za narodne i uređenje oglavlja).

Završetak rekonstrukcije dijela ženske nošnje Cvelferije

Svaka Hrvatska etnoriznica do sada bila je po nečemu posebna, pa tako i ove godine nije nedostajalo novih sadržaja. Posebna pažnja posvećena je poučava- nju u izradi i obnovi narodnih nošnji županjske Posavine, tzv. "Cvelferije", po- dručja koje je protekle godine bilo teš- ko pogođeno velikom poplavom u kojoj su, uz sve ostalo, uništene i starinske narodne nošnje toga kraja. Zahvaljujući Ministarstvu kulture Republike Hrvat- ske pokrenut je opsežan projekt obnove narodnih nošnji Cvelferije.

MATICA 26 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Početnička grupa uči izradu Predavanje tradicijskog nakita Katarine Bušić

Ovako nastaje čuvena paška nošnji. U to se uključila grupa napred- ma, te jedanaest demonstratora, vrsnih čipka nih polaznika koja se posebno bavi tra- poznavatelja raznih tekstilnih vještina. dicijskim nakitom jer je najzahtjevniji Ovogodišnji polaznici došli su iz Bo- dio rekonstrukcije upravo bila tradicij- sne i Hercegovine, Kanade, Njemačke, ska ogrlica i vrlo komplicirani nakit žen- Mađarske, Srbije, Švicarske i različitih ske kape. Sve to uspješno je napravljeno. dijelova Hrvatske. Među njima su bili i poneki koji dolaze na našu Radionicu U UGODNOM AMBIJENTU od njezina osnutka. KLESARSKE ŠKOLE Hrvatska etnoriznica završila je u pe- I ovogodišnja Hrvatska etnoriznica odr- tak 24. srpnja u večernjim satima izlož- žana je u ugodnom ambijentu Klesarske bom radova pod nazivom "Otvoreni dan" škole u Pušišćima na otoku Braču. U pro- postavljenom u reprezentativnoj izlož- gramu je sudjelovalo pedesetak osoba, benoj dvorani Klesarske škole u Puči- a uz voditelja, asistente i predstavnicu šćima i na velikoj terasi. Ova izložba je organizatora, okupilo se deset počet- kao i uvijek izazvala pažnju velikog bro- nika, dvadeset naprednih polaznika, tj. ja posjetitelja, mještana Pušišća i turista Glavni nositelj provedbe ovog pro- onih koji su već prošli temeljni program koji su bili impresionirani ljepotom izlo- jekta je Posudionica i radionica narodnih osnovnih tehnika u prethodnim godina- ženih radova. n nošnji iz Zagreba, u suradnji s mnogo- brojnim ustanovama, udrugama, raznim Pogled na obrtnicima i lokalnom zajednicom na Pučišća noću terenu. Ovogodišnja Radionica narodnih nošnji dala je tome velik doprinos. U projektu je sudjelovalo šest žena iz županjske Posavine koje su učile umi- jeće vezenja, krojenja i šivanja nošnji, pod budnim nadzorom struke. U tome im je iznimno pomogla, uz prof. Josipa Forjana, mlada etnologinja Katarina Bu- šić, viša kustosica Etnografskoga muzeja u Zagrebu. Katarina Bušić održala je i dva stručna teoretska predavanja, jedno o narodnim nošnjama županjske Posa- vine i projektu njihove obnove, a drugo o povijesti, izradi i vrstama tradicijskih tekstilnih tehnika u Hrvatskoj.

POD BUDNIM NADZOROM STRUKE Svakako treba spomenuti i rekonstrukci- ju ženske narodne nošnje Hrvata Janje- ENG The CHF and Zagreb’s Folk Costume Workshop and Rental Department organised the 13th vaca s Kosova koja je također bila jedna Croatian Ethno Treasury from the 15th to 24th of July. The workshop and school focuses on tradi- od posebnih tema ovogodišnje Radionice tional textile skills and the fabrication and restoration of Croatian folk costumes.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 27 ISELJENIČKE VIJESTI

HRVATI U RUSIJI NISU ZABORAVLJENI ZAGREB - U HMI-ju održan je 1. rujna sastanak na kojem su se razmatrale mogućnosti suradnje i budućih zajednič- kih projekata vezanih uz naše sunarodnjake u Rusiji, kao i Ruse doseljene u Hrvatsku. Matičine goste Elenu Pilić Čor- ku, predsjednicu Udruge Informativno-pravnoga centra ruskih sunarodnjaka u Republici Hrvatskoj, prof. povijesti Allu Strineku i Dimitrija Serdivkova, tajnika Udruge, primila je tajnica Diana Mašala Perković. Povod susretu bio je, uz ostalo, i članak novinarke Tamare Kunić objavljen 18. kolovoza u dnevniku 24 sata. Ondje se predstavilo istraživanje povjesničarke Strineke, sadašnje Za- grepčanke, koja istražuje tko su bili Hrvati koji su gradili Ru- siju. U sibirsku koloniju Kuzbas, u područje Kemerovo, godine 1921. počeli su se doseljavati stranci – među kojima i ljudi s naših prostora, Države SHS. Rudarska kolonija zatvo- rena je 1926., ali ono što su stranci ostavili za sobom vidljivo je i danas. Većina Hrvata vratila se u SAD, ali devetero ih je ostalo u Kemerovu. Dvojica su završili u gulagu, a potomci ostalih i dandanas ondje žive. Najviše podataka povjesni- čarka Strineka našla je o Klišaninu Anti Perkoviću, rudaru koji je 1923. stigao iz New Yorka, a koji je 1930. uzeo rusko državljanstvo i umro u Kemerovu 1956. U gradu su ostali potomci Roya Oplića iz Udbine, koji je u Sibir stigao iz Kali- ČITANKA "THE GLORY AND FAME/DIKE fornije, i Slave Kruljca Ivanovića iz Mrkoplja, koji je došao iz TER HVALJEN’JA" PROMOVIRANA U Illinoisa. U Kemerovu mu danas živi kći Mira Stanislavnova HMI-ju Tkać i unuka. Muzej Krasnaja gorka u Kemerovu posjetili su ZAGREB - Predstavljanje čitanke hrvatske renesansne knji- i potomci rudara iz Nizozemske i SAD-a, a ondje se nadaju ževnosti The Glory and Fame/ Dike ter hvaljen’ja, priređivača kako će ih obići i potomci Hrvata koji su ondje živjeli i radili. dr. sc. Vladimira Bubrina i dr. sc. Vinka Grubišića, održano je Tajnica HMI-ja Mašala Perković članovima Udruge pred- 16. srpnja u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Knjigu je stavila je projekte kuće, njezinu raznovrsnu publicističku i ove godine u New Yorku izdala Hrvatska akademija Amerike. izložbenu djelatnost te raznovrsne i mnogobrojne kontak- Promociju je vodila Vesna Kukavica, a o knjizi su govorili te s iseljeničkim udrugama u svijetu. Razgovaralo se i o mo- mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj HMI-ja, prof. dr. sc. Sanja gućnostima organiziranja izložbe kemerovskoga muzeja o Nikčević s Umjetničke akademije u Osijeku; dr. sc. Antun hrvatskim rudarima u Matici. (D. Šimurina-Šoufek; S. Radoš) Pavešković iz HAZU-a, kao i priređivač dr. sc. Vinko Grubi- šić. Autori ilustracija na koricama knjige posvećene pokoj- nim očevima priređivača, Ludviku Bubrinu i Jozi Grubišiću, umjetnici su Anton Cetin i Boris Matas, našijenci iz Toronta. Knjiga uz pogovor, predgovor i uvod Johna P. Kraljica, Bra- nislava Lučina i Vladimira Bubrina & Vinka Grubišića sadr- ži izbor poezije (s engleskim prijevodom) Šiška Vlahovića Menčetića, Džore Držića, Marka Marulića, Mavra Vetrano- vića, Petra Hektorovića, Hanibala Lucića… Ukratko, uvršte- no je 50 reprezentativnih djela i 21 autor, čija su djela pisa- na prije gotovo pola tisućljeća. Izbor The Glory and Fame/Dike ter hvaljen’ja nedvojbeno jest iznimni prinos prevođenju starije hrvatske književnosti - poezije, proze i drame - na engleski jezik. Priređivači ove jedinstvene hrvatske renesansne čitanke dvojica su Kana- đana, hrvatskih i slovačkih korijena, književnik i dugogodiš- nji profesor Sveučilišta Waterloo, kroatist eruditske filološke naobrazbe Vinko Grubišić i publicist i prevoditelj Vladimir Bubrin. Posao su obavili znalački, što uključuje i rječnik, te dajući izabrane ulomke, rijetko čitava djela (dakako, ona kraća), nastojeći tako olakšati razumijevanje današnjem či- tatelju ovih antologijskih tekstova za hrvatsku književnost. (D. Šimurina-Šoufek)

MATICA 28 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr NA UDBINI PROSLAVLJEN DAN HRVATSKIH MUČENIKA "Debele naslage laži prekrivaju našu prošlost"

Predvodeći slavlje deset godina od polaganja kamena temeljca za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika, biskup Bogović blagoslovio oltarni reljef "Slava hrvatskih mučenika", rad kipara Kuzme Kovačića

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup su proizvodili te laži i danas neri- Ivan Devčić i ličko-senjski biskup Mile Bogović jetko nameću kao učitelji i za tu svoju ‘školu’ dobivaju i prostore i novce", upozorio je biskup te dodao kako je naš put na tragu poziva pape Ivana Pavla II. "put križa i čašćenja onih koji su od nasilja i raznih pušaka stradali". U propovijedi biskup Bogo- vić osvrnuo se i na oltarni reljef, za koji je rekao da to nije djelo samo visoke umjetničke vrijed- Kipar Kuzma Kovačić nosti, već i visoke vjerničke i do- moljubne vrijednosti. Izbor Kuz- me Kovačića za autora objasnio je riječima "stalo nam je da ova crkva bude poznata i po umjetničkim sadržajima najvi- šega dometa, ali samo takvima koji nisu sami sebi svrha, nego koji izražavaju i prenose kršćansku poruku. Svaki detalj ovo- Tekst: Uredništvo (izvor IKA) Foto: Hina ga reljefa svjedoči o povezanosti našega naroda s Crkvom, o kršćanskom prožimanju njegove znanosti i umjetnosti. Pred uharistijsko slavlje prigodom proslave Dana hr- reljefom nazvanim ‘Slava hrvatskih mučenika’ možemo oči- vatskih mučenika u subotu 29. kolovoza na Udbini tavati mukotrpni hod hrvatskoga katoličkog naroda i ujedno predvodio je gospićko-senjski biskup Mile Bogović. se diviti umjetničkoj ruci njegova autora. (…) Povorka mu- U koncelebraciji je bilo više desetaka svećenika te čenika, pobjednika koju vidimo na reljefu nastavak je patnič- predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, za- ke povorke s Krbavskog polja, križnih putova i Bleiburga, iz darski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup Ivan Dev- Vukovara i drugih bojišta i stratišta naše povijesti. Ova crkva Ečić, šibenski biskupi Ante Ivas, varaždinski Josip Mrzljak, bje- želi svim svojim dijelovima, pa tako i ovim reljefom, biti traj- lovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak, krčki Ivica Petanjak, na propovjedaonica našemu narodu o smislu patnje i njezi- izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića noj ulozi u spašavanju života". zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, banjolučki pomoć- Biskup Bogović upozorio je da ni danas ne daju vukovar- ni biskup Marko Semren te umirovljeni porečko-pulski bi- skim majkama i suprugama tijela njihovih sinova i muževa skup Ivan Milovan, kao i izaslanik vrhbosanskog nadbiskupa te ponovno predložio da na Krbavskom polju bude svehrvat- kardinala Vinka Puljića mons. Pero Brajko. Uz sudjelovanje ski grob za sve one žrtve čiji se identitet pri iskapanju ne pre- više tisuća hodočasnika, misi su nazočili predstavnici civilnih pozna. Time bi uz Crkvu hrvatskih mučenika i Memorijalni i vojnih vlasti, kao i izaslanica predsjednice RH Bruna Esih. park udbinski prostor dobio još veće značenje i mjesto po- Na početku mise biskup Bogović blagoslovio je oltarni sebnoga pijeteta. reljef "Slava hrvatskih mučenika", rad kipara Kuzme Kovači- Na misu su spomen-kamene ploče s mjesta stratišta diljem ća, koji se obratio okupljenima, te kratko objasnio elemente Hrvatske i Bosne i Hercegovine donijeli motoristi, a donese- ugrađene u sam reljef. no je i dvadesetak knjiga koje su u posljednjih godinu dana Biskup Bogović naglasio je u homiliji, uz ostalo, da su naša objavljene o stradanju hrvatskoga naroda. n svjetovna i crkvena povijest sustavno prljane, što nije teško uo- ENG Mile Bogović, the bishop for Gospić and Senj, led the celebration of čiti. Još i danas mnoge i debele naslage laži prekrivaju našu the Catholic Eucharist on Croatian Martyr’s Day (29 August) in the town prošlost i naše velikane tako da i najdobronamjerniji ne mogu of Udbina. On the occasion he gave his blessing of Kuzma Kovačić’s Glo- vidjeti njezinu pravu sliku. "Žalosno je da nam se isti oni koju ry of Croatian Martyrs’ relief sculpture altar installation.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 29 USUSRET 24. KONVENCIJI HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE (BALTIMORE, 21. - 23. 9. 2015.) Izvršni odbor preporučuje izmjene u Pravilima HBZ-a

Među članstvom i odsjecima, uz četverogodišnje demokratske izbore konvencijskih delegata, vođena je ovih mjeseci javna raspravu o Pravilima koja je zaključena 21. kolovoza 2015.

Tekst: Vesna Kukavica Foto: HBZ

edovita 24. nacionalna kon- vencija Hrvatske bratske zajednice Amerike odr- žat će se od 21. do 23. rujna 2015. u gradu Baltimoru (Maryland), priopćeno je iz glavnoga Rureda te najuglednije hrvatske organizacije u Pittsburghu. Među članstvom i od- Glavni odbornici HBZ-a sjecima, uz četverogodišnje demokratske izbore konvencijskih delegata, vođena je ovih mjeseci javna rasprava o Pravilima va. Zasjedanje će se održati od 20. do 23. dijaspore u SAD-u i Kanadi te značaj- koja je zaključena 21. kolovoza 2015. Iz- rujna 2015. godine u hotelu Hyatt Re- na kulturna, humanitarna i rodoljubna vršni odbor Zajednice imenovao je Od- gency u Inner Harboru grada Baltimora. organizacija. Osnovana je 1894. u Pitts- bor za Pravila, čiji će se članovi sastati u Rad 24. konvencije počinje 21. rujna u 9 burghu, kada su te godine 2. i 3. rujna u Baltimoru uoči konvencije 18. rujna kako sati, dok se završetak zasjedanja očeku- Alleghenyju usvojena prva Pravila na pr- bi razmotrili rezultate javne rasprave te je najkasnije do ponoći 23. rujna 2015. voj konvenciji Zajednice. Počevši s manje priredili konačni prijedlog pravilnika de- Delegatima i vodstvu Zajednice djelat- od 300 članova prije 121 godinu, danas legatima 24. konvencije. Usvojena Pravila nici Hrvatske matice iseljenika na čelu s okuplja tisuće i tisuće ljudi, točnije 54.802 na dolazećoj konvenciji određivat će po- ravnateljem Marinom Knezovićem žele volontera. Zajednici je u 2014. godini pri- slovanje Zajednice u idućem četverogo- uspješan rad na dobrobit našeg naroda stupilo još novih članova - čak 841. Od- dišnjem razdoblju i ovjeriti mandat bu- i domicilnih sredina hrvatske zajednice sjeci HBZ-a godišnje daruju gotovo dvi- dućemu vodstvu organizacije. Pravila su sjevernoameričkoga kontinenta! je stotine tisuća sati volonterskoga rada i prema tome temeljni dokument Zajed- oko milijun dolara u humanitarne svrhe nice, koji određuje strukturu ljudskog MOĆNO DRUŠTVO HRVATSKE ljudima u potrebi. Uz to, Školarinska za- potencijala, administrativne kapacite- DIJASPORE klada HBZ-a u prosjeku godišnje dodje- te, fraternalističke programe i poslov- Hrvatska bratska zajednica/Croatian Fra- ljuje oko 200 stipendija akademskoj za- no funkcioniranje HBZ-a u zakonskim ternal Union moćno je potporno i osi- jednici pa je tako i ove godine dodijelila okvirima Sjedinjenih Američkih Drža- guravajuće, neprofitno društvo hrvatske čak 231 studentsku stipendiju, čiji uku-

MATICA 30 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr pni iznos doseže 186.700 dolara. Imovina HBZ-a procjenjuje se na višemilijunske iznose zahvaljujući izvrsnim poslovnim potezima cjelokupnog vodstva Zajednice i dobrovoljnih graditelja koji se ponose vlastitom filantropijom u lokalnim ise- ljeničkim zajednicama. Na kraju 2014. godine imovina Zajednice dosegnula je tako 436.474.040 dolara, što je povećanje od 20.220.033 dolara ili 4,9% u odnosu na prethodnu godinu kada je uknjiženo 416.254.007 dolara, ističe glavna tajnica i blagajnica Bernadette Luketich-Sikaras. Zajednicom upravlja glavni predsjednik, poduzetni i iskusni fraternalist Edward W. Pazo koji je tu časnu predsjed- ničku dužnost preuzeo 1. srpnja 2014. odlukom Glavnog odbora i to nakon umirovljenja karizmatičnoga glavnog predsjednika Bernarda M. Luketicha – Glavni ured HBZ-a, Pittsburgh koji je u svojih devet mandata izdigao HBZ u poslovnoga diva. ganizacijama nakon uzleta osamdesetih dana prije četverogodišnje 24. nacionalne NOVI KONCEPT POSLOVNOG prošlog stoljeća, danas se mogu smatrati konvencije HBZ-a. Glavni predsjednik UPRAVLJANJA RIZIKOM Pittsburgh, Cleveland, Chicago, Los An- HBZ-a Edward W. Pazo objašnjava da se Iako je američki fraternalizam pripadao geles i kanadski Toronto. Pravila Zajednice s vremenom osuvre- najsnažnijim socijalnim pokretima po- Najveće bogatstvo Hrvatske bratske menjuju i to u skladu s reformama ame- sljednjih 150 godina na sjevernoamerič- zajednice njezino je vrijedno članstvo čija ričkog društva i općenito zakonodavstva kome kontinentu, posljednjih desetljeća je ljubav, vjera i životna energija mnogo- vezanog uz financijsko poslovanje, kao izložen je izazovima suvremene industri- brojnih naraštaja utkana u opće dobro i industriju osiguranja na način kako to je životnog osiguranja, ali i globalizaciji američkoga i hrvatskoga naroda, izgra- preporučuje državni Odjel za osiguranje. vezanoj uz nove socijalne pokrete neu- đujući mostove prijateljstva i zajedništva - U proteklih nekoliko godina držav- jednačenog broja pristaša te društvenim te čuvajući jezičnu, kulturnu i duhovnu ni nadzor i regulatorna tijela osiguranja mrežama digitalne epohe s mnogobroj- baštinu svojih korijena. počela su nadzirati naše etničke potporne nim članstvom pa vodstvo Zajednice od- Izvršni odbornici analizirali su Pra- organizacije, postupajući identično kao nedavno ima i Facebook profil, usvaja- vila s pravnim savjetnikom Zajedni- i s javnim osiguravajućim tvrtkama pa jući novi koncept poslovnog upravljanja ce, predloživši određena rješenja pre- se u našem poslovanju logično moramo rizikom (Enterprise Risk Management - ma uvjetima koje zahtijeva Nacionalno pridržavati standardnih osiguravajućih ERM). Naime, Fraternal Societies of Gre- udruženje nadzornika osiguranja/The Na- načela. Plan poslovnog upravljanja ri- ater Pittsburgh (FSGP), koja okuplja 19 tional Association of Insurance Commissi- zikom (Enterprise Risk Management - bratskih organizacija, redovito priređu- oners (NAIC). Jedan od tih uvjeta odno- ERM) sada podjednako obvezuje sve osi- je seminare, kaže potpredsjednik HBZ-a si se na unutarnju reviziju i upravljanje guravatelje bez obzira na njihovu snagu Franjo Bertović, koji prati inovacije i rizikom poslovanja fraternalističke or- ili veličinu. U poslovanju jednostavno predlaže ih poslovnome timu Zajednice. ganizacije kako bi se učinkovito zaštitio moramo procijeniti visinu rizika i obve- Dosad je HBZ imala 23 konvencije interes svakog osiguranika. zni smo ugrađivati osiguravajuće meha- na kojima je članstvo u pravilu zastupa- nizme za svaki potencijalni rizik. NAIC lo oko 200 delegata iz maksimalno 567 U SKLADU S REFORMAMA je formirao odbor koji će nadzirati po- odsjeka i gnijezda. Godišnje izvješće bi- AMERIČKOGA DRUŠTVA slovanje svih bratskih organizacija i svih lježi da se ugasilo 38 gnijezda Zajedni- Izlaskom ljetošnjeg broja Zajedničara od javnih tvrtki koje prodaju životno osi- ce. Najviše odsjeka djeluje u SAD-u i to 12. kolovoza 2015. godine Izvršni odbor guranje. NAIC je već objavio jedan ta- 92, a nešto manje u Kanadi. Od početka Zajednice ispunio je svoju obvezu pre- kav zakon koji regulira suvremene iza- 21. stoljeća šest je odsjeka utemeljeno u ma 56. točki Pravila koja zahtijeva da zove, a očekuje se da će stupiti na snagu Republici Hrvatskoj. Najmasovnije član- se prijedlozi promjena Pravila objave u najkasnije do 2016. godine - naglašava stvo HBZ-a djeluje tradicionalno diljem službenome listu organizacije trideset glavni predsjednik Edward W. Pazo. n Pennsylvanije, Ohia, Illinoisa, Californi- je, ali i diljem Ontarija u Kanadi. Suvre- ENG The 24th national convention of the Croatian Fraternal Union will be staged from the 21st menim središtima fraternalizma, iako to 23rd of September 2015 in the city of Baltimore (Maryland), announced the Pittsburgh Home broj članova opada u svim bratskim or- Office of the leading US Croatian organisation.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 31 MANJINSKE VIJESTI

ZBIRKA MARITIMNOG SLIKARSTVA PRČANJA U BOKI KOTORSKOJ kim radom napisao ovu knjigu koja je simbol zavičajnog mu Prčanja. Bibliotekar kotorskoga Pomorskog muzeja Slavko Dabinović rekao je da su autorov veliki entuzijazam i ljubav za rodnim krajem mogli iznjedriti ovako kvalitetno djelo te istaknuo da će ova monografija, koja izlazi prigodom stote obljetnice posvećenja nove prčanjske župne crkve, stati uz bok poznatoj mo- nografiji don Nike Lukovića. Dr. Ivana Mance istaknula je da "ova knjiga bitno pridonosi statusu prčanjske zbirke u muzeološkome smislu; prvi put cje- lovito obrađena i evidentirana, zbirka maritimnog slikarstva župne crkve u Prčanju valorizirana je kao autentična povijesna i umjetnička građa, koja u budućnosti zahtijeva primjerenu bri- CRNA GORA - U Pomorskome muzeju pa od Škrpjela" iz Perasta koju vodi pe- gu i zaštitu". Crne Gore u Kotoru predstavljena je raški nadžupnik mons. Srećko Majić. Autor je apelirajući na spašavanje ošte- 10. kolovoza knjiga "Na granici mora i Na terasi Pomorskoga muzeja, nakon ćene zbirke i njezino prikladno čuva- neba - Zbirka maritimnog slikarstva iz što je goste i uzvanike u ime domaći- nje za nove naraštaje rekao kako bi župne crkve Rođenja Blažene Djevice na pozdravila ravnateljica muzeja mr. bilo tragično da ova knjiga postane Marije u Prčanju", dvojezično mono- Mileva Pejaković Vujošević, predstav- komemoracija jednoj iznimnoj zbirci grafsko izdanje poznatog promicate- ljajući knjigu mnogobrojnoj okupljenoj koja ima kulturološku, povijesnu, ali i lja kulturne baštine bokeljskih Hrvata publici, prof. dr. Gracijela Čulić istaknu- materijalnu vrijednost, a prije svega je prof. Željka Brguljana, kao 51. izdanje la je da je Brguljan patinom povijesti, treba sačuvati zbog njezina zavjetno- u biblioteci nakladničke kuće NIP "Gos- tradicije i emocije, predanim istraživač- ga karaktera.

‘VEČERA NA NAŠO’ U MUNDIMITRU ITALIJA - U sklopu ljetnih događaja u organizaciji moliš- kohrvatske Zaklade Agostina Piccoli, a u suradnji s gradom, u Mundimitru u talijanskoj pokrajini Molise održana je 17. kolovoza manifestacija posvećena tradiciji i očuvanju jezika, nazvana Večera na našo. Moderator večeri bio je predsjednik Zaklade Antonio Sammartino. Manifestacija je započela predstavljanjem najnovije knjige vezane uz povijest dolaska Hrvata na to područje koja je nastala iz pera već spomenutoga Sammartina te Ive Mari- novića i Balda Šutića. Knjiga pod naslovom Korijeni - Hrvati Biokovlja i Donje Neretve u Italiji, rezultat je istraživanja bo- gatoga franjevačkog arhiva u Zaostrogu, a kao autori pojav- ljuju se i Giacomo Scotti i Predrag Matvejević, dok je uvod napisao Zlatko Giljević. U nastavku večeri prikazan je filmKapi mora, kapi sunca re- prvo je ponio Gabriele Blascetta koji je rođen u Mundimi- datelja Matka Petrića, koji govori o Komiži na osebujan na- tru, a živi u austrijskom Gradišću. Blascetta je brakom sa su- čin. Večer je nastavljena u znaku poezije. Prvo je nastupila prugom Renatom, gradišćanskom Hrvaticom, povezao dvi- Gabriela Brajevich, gošća iz San Pedra u Kaliforniji, člani- je jezične manjine Europe. I njihov sin je za svoj glazbeni ca Hrvatske iseljeničke lirike, po čemu je i kolegica Antonija rad dobio posebno priznanje, čime se potiče sudjelovanje Sammartina. Tema njezine pjesme pod naslovom Vratit ću mladih u životu mjesta. se dotaknula je publiku u srce jer i u Mundimitru ima onih Ljetni događaji završili su idućih dana. Prvo druženjem uz koji čekaju svoje najmilije da se vrate. hranu, kada se cijelo mjesto pretvori u blagovaonicu i kada Na kraju su dodijeljene nagrade ovogodišnjega literarnog se skuha oko 400 porcija graha s tjesteninom uz koje se pri- natječaja za najbolju pjesmu pisanu na moliškohrvatsko- premaju i drugi domaći specijaliteti. Druženje je, tada, sva- me jeziku. Treće i drugo mjesto pripalo je Luciu Carusu, a kako na prvome mjestu.

MATICA 32 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr MAĐARSKA: U SERDAHELU UTEMELJEN HRVATSKI PROSVJETNO-KULTURNI ZAVOD "STIPAN BLAŽETIN” Put k izgradnji kulturne autonomije Hrvata u Mađarskoj

Pomurski Hrvati odlučili su se za kulturno-prosvjetni zavod smatrajući da takva vrsta ustanove obuhvaća široke mogućnosti djelatnosti, od obrazovnih, kulturnih do turističkih i drugih

Tekst: Uredništvo (izvor Croatica) Foto: Croatica STIPAN BLAŽETIN Stipan Blažetin (Santovo 1941. – ana 29. kolovoza u mađar- Pečuh 2001.) bio je pedagog, knji- skom Pomurju utemeljen ževnik, istaknuta ličnost društve- je Hrvatski kulturno-pro- nog života Hrvata u Mađarskoj. svjetni zavod "Stipan Bla- Bio je pedagog i ravnatelj serda- žetin”, sedma ustanova helske osnovne škole i referent za Hrvatske državne samouprave, čime se hrvatsko narodnosno školstvo u Dnastavlja put k izgradnji kulturne auto- Mađarskoj. Četrdeset godina dje- nomije Hrvata u Mađarskoj. U povodu lovao je među pomurskim Hrva- otvorenja u Serdahelu (u njezinu sje- tima na društvenom, kulturnom dištu) održana je prigodna svečanost i sportskom polju. Cijeli svoj život u nazočnosti visokih dužnosnika hr- posvetio je uzdizanju Hrvata u Ma- vatske diplomacije: veleposlanika RH u đarskoj. Uz mnoge vrijedne nagra- Budimpešti Gordana Grlića Radmana, de, za svoj pedagoški rad 1981. go- generalne konzulice RH u Pečuhu Ve- dine dobio je Nagradu "Apáczai sne Haluge, počasnoga konzula RH u Csere János”. Nagrađen je 1997. i Kaniži Mije Karagića, dužnosnika hr- Redom hrvatskoga pletera. Pisao vatske zajednice u Mađarskoj, predsjed- je pjesme, prozu i igrokaze za dje- nika Hrvatske državne samouprave Iva- cu i odrasle. Godine 1989. primljen na Gugana, glasnogovornika Hrvata u Predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan je u Društvo hrvatskih književnika. Mađarskome parlamentu Miše Heppa (u sredini) s domaćinima tijekom svečanost otvorenja te dužnosnika dviju država, parlamen- tarnoga zastupnika Pétera Cseresznyésa, sustava hrvatske zajednice u Mađarskoj, haz, Mlinarci, Petriba, Pustara), a neke se saborskoga zastupnika Marija Moharića, a u skladu s tim želi utemeljiti kultur- trenutno bore za opstanak. Dok se u re- suradnika Glavnoga odjela za narodno- na-prosvjetna središta u svim regijama giji raspravljalo o izradi osnivačkog do- sti Ministarstva ljudskih resursa Valera gdje žive Hrvati, smatrajući da bi na taj kumenta, o planovima djelovanja, uspo- Bedöa, više savjetnice u Uredu za Hrvate način mogla najbolje pomoći u očuva- redno je Hrvatska državna samouprava izvan RH Dubravke Severinski, župana nju nacionalne samosvijesti, u razvijanju pregovarala s nadležnim ministarstvom Međimurske županije Matije Posavca i narodnosnoga jezika, očuvanju tradicije kako bi se ubrzao postupak pa je tako dopredsjednika Skupštine Zalske župa- i običaja. Pomurski Hrvati odlučili su se za osam mjeseci "rođena" nova ustano- nije Csabe Benea. za kulturno-prosvjetni zavod smatrajući va koja će pomoći ponajprije u uzdiza- Razgovori o utemeljenju nove hrvat- da takva vrsta ustanove obuhvaća široke nju pomurskih Hrvata. n ske ustanove u Pomurju započeli su po- mogućnosti djelatnosti, od obrazovnih, četkom tekuće godine na poticaj Hrvat- kulturnih do turističkih i drugih. Bez in- ENG The Stipan Blažetin Institute for Croatian ske samouprave Zalske županije. Krovna stitucionalne pozadine iznimno je teško Culture & Education was established in the Hun- organizacija Hrvata otpočetka je bila par- očuvati narodnosni jezik, što je prepo- garian Mura River region on the 29th of August as the seventh institution of the Croatian eth- tner u pripremama. Naime, prema svojim znala i krovna organizacija znajući da nic self-government, continuing on the path strateškim ciljevima naznačila je izgrad- su se u regiji zaredom zatvorile hrvat- of the cultural autonomy of the Croatian com- nju školskog i proširenje institucionalnog ske odgojno-obrazovne ustanove (Fiće- munity in Hungary.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 33 U SUBOTICI ODRŽANA ŽETVENA SVEČANOST DUŽIJANCA

Živjeti u trajnoj zahvalnosti Bogu

"Čuvajući svoje obitelji, čuvat ćete Dužijancu, i slaveći na pravi način Dužijancu, čuvat ćete obitelj. Jer tako ćete živjeti u trajnoj zahvalnosti Bogu, darovatelju života i kruha, kao i u neprekinutoj povezanosti sa svojim bunjevačkim hrvatskim rodom i narodom", rekao je nadbiskup Devčić

Prinos darova na svečanoj misi

ma ostane povezana s poljem i s obitelji, dakle sa svojim korijenima. Obitelj je mjesto gdje nastaje život, u njoj se stječe Povorka uzvanika iskustvo ljubavi i darovanja, u njoj se uči sklapati ruke i Bogu zahvaljivati. Obitelj Tekst: D. Bašić Palković (Hrvatska riječ) života, o darovanosti kruha i o potrebi je kolijevka života te škola ljubavi i za- Foto: Hrvatska riječ zahvaljivanja Darovatelju za sve to. Iz obi- hvalnosti Bogu i ljudima. Čuvajući svoje telji Dužijanca je ušla u Crkvu i u druš- obitelji, čuvat ćete Dužijancu, i slaveći na apočela još u travnju blagoslo- tvo, dobivši tako šire značenje. To znači pravi način Dužijancu, čuvat ćete obitelj. vom žita na Markovo, a zada će ona sačuvati svoje izvorno značenje Jer tako ćete živjeti u trajnoj zahvalnosti tim nastavljena nizom pro- zahvale Bogu samo ako u svim mijena- Bogu, darovatelju života i kruha, kao i u grama, ovogodišnja žetvena svečanost bunjevačkih Hr- Njegovanje vata u Subotici i okolici, Dužijanca, 104. zajedničkih veza Zpo redu, koja vrijedi za manifestaciju od iznimnog značaja za Grad Suboticu, ali Obraćajući se nazočnima na Ban- i za Hrvate u Republici Srbiji, doživjela dašicinu kolu, riječki nadbiskup i je u nedjelju 9. kolovoza svoju središnju metropolit Ivan Devčić rekao je proslavu koja je započela ispraćajem ban- kako je i sam bunjevački Hrvat, te daša i bandašice Nikole Bašića i Martine dodao: "Mi smo jedna grana bu- Ivković iz kerske župe sv. Roka do kate- njevačkog, hrvatskog roda, a vi ste drale sv. Terezije Avilske u kojoj je zatim druga. Vi ste išli prema sjeveru, a služena svečana sveta misa. Misno slav- mi duž Dalmacije, od Hercegovine, dalmatinskim zaleđem sve do Like, lje, koje je okosnica duhovnog segmen- Podgorja, Senja, Krivoga puta i sve ta manifestacije, ove godine predvodio do Gorskoga kotara. Hrvati koji je riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić. su danas u Lici, najvećim dijelom su Bunjevci. Naši su stari govorili ISPREPLETENOST RADOSTI istu ikavicu kao i vi", rekao je Dev- U svojoj propovijedi mons. Devčić ista- čić dodajući kako svijest o posto- knuo je kako Dužijanca predstavlja ispre- janju bunjevačkih Hrvata ovdje i u pletenost radosti zbog žetve, molitve i Hrvatskoj i jedne i druge obvezu- zahvale Bogu za dar zrna kruha. "U Du- Mladi Bunjevci u narodnim nošnjama je na njegovanje zajedničkih veza. žijanci se izražava svijest o darovanosti

MATICA 34 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Bandaš i Bandašica u svečano okićenoj kočiji

neprekinutoj povezanosti sa svojim bu- njevačkim hrvatskim rodom i narodom", rekao je mons. Devčić. Nakon misnog slavlja u svečanome mimohodu kroz grad sudionici Dužijan- ce uputili su se prema središnjem trgu gdje su bandaš i bandašica gradonačel- niku Subotice Jenőu Maglaiju preda- li kruh od novoga brašna. U povorci je osim bandaškog para, malog bandaša i bandašice, te seoskih bandaša i banda- šica, konjanika, karuca, risara, kraljica, sudjelovalo i desetak kulturno-umjet- ničkih društava iz zemlje i inozemstva. Primajući kruh, gradonačelnik Maglai naglasio je kako se ove godine imamo čemu radovati jer naši poljoprivrednici dili su programi u petak i subotu. U pe- ispred Gradske kuće. Uslijedili su Skup- imaju rekordne prinose, što nam dono- tak je tako otvorena izložba radova na- ština risara i nastup folklornih ansamba- si spokoj i sigurnost. stalih na 30. sazivu Prve kolonije naive la na gradskome trgu. Nastupili su: HKC u tehnici slame, koja je održana nedav- Bunjevačko kolo, OKUD Mladost i MKC SLAMARKE, TAMBURAŠI, no u Tavankutu. Zatim je na središnje- Népkör iz Subotice, HKPD Matija Gu- PRATITELJI… mu gradskom trgu održana Tamburaška bec iz Tavankuta te KUD Ivan Filipović Istoga dana na večer sudionici Dužijan- večer na kojoj su predstavljeni ovogodiš- – Velika Kopanica i KUD Sloga – Siki- ce posjetili su grob Blaška Rajića na Ker- nji bandaš i bandašica te izabrani njiho- revci iz Hrvatske. n skom groblju, a od 20 sati na gradskome vi pratiteljski parovi. trgu održano je Bandašicino kolo. U subotu 8. kolovoza služena je sve- ENG The 104th annual Dužijanca harvest fes- Organizator Dužijance u Subotici čana večernja misa u katedrali-bazilici tivity of the Bunjevac Croatians in the city of Subotica and its environs culminated this year bila je, kao i lani, Udruga bunjevačkih svete Terezije Avilske, nakon čega su po- with a Catholic mass led on the 9th of August Hrvata Dužijanca. loženi vijenci od žita na spomenik Risa- at the cathedral by Monsignor Ivan Devčić, the Središnjoj proslavi Dužijance pretho- ru i spomen-bistu Blaška Rajića u parku archbishop for Rijeka.

MANJINSKA VIJEST FOLKLORNI FESTIVAL I SAJAM GRADIŠĆANSKIH HRVATA U BRATISLAVI klorni festival DOBRO DOŠLI. Na sajmu su se predstavile hrvatske zajednice iz Gradišća, Mađarske, Beča i Slovačke zajedno s gostima iz Hrvatske. Posjetite- lji su se mogli na deset štandova infor- mirati o povijesti i djelovanju hrvatskih društava iz pojedinih sela te kušati spe- cijalitete hrvatske kuhinje. Festival DOBRO DOŠLI, koji je održan pod pokroviteljstvom Veleposlanstva RH u Bratislavi, zapravo je velika smotra hrvatskoga folklora na kojoj su nastupile mnogobrojne skupine iz Slo- vačke, Hrvatske, Mađarske, Austrije, Češke, Bosne i Hercegovine i Sloveni- je. Vrhunac programa bila je velika po- SLOVAČKA - Treći put zaredom održala u gradu, priredbe su održane i u hrvat- vorka bratislavskim Starim gradom. U se sredinom srpnja smotra hrvatskoga skim naseljima u okolici. povorci su se mogli vidjeti i sudionici folklora u središtu Bratislave. Kao i proš- Vrhunac manifestacije bio je u subotu karavane "Po staza naših starih" kojom lih godina središte glavnoga grada Slo- 18. srpnja kad je u središtu Bratislave gradišćanski Hrvati obnavljaju migra- vačke bilo je na raspolaganju slovačkim u poslijepodnevnim satima održan Sa- cijski put svojih predaka otprije goto- Hrvatima i njihovim prijateljima. Osim jam gradišćanski Hrvata, a na večer fol- vo pet stoljeća.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 35 TRISTOTA SINJSKA ALKA I VELIKA OBLJETNICA OBRANE SINJA OD TURAKA 1715. GODINE Alka – vječni zavjet Gospi Sinjskoj

Tridesetjednogodišnji Frano Ivković iz Brnaza slavodobitnik je jubilarne, 300. Sinjske alke održane 9. kolovoza, koju je osvojio s ukupno osam punata, pogodivši prvu i treću utrku "u sridu"

Tekst: Vesna Kukavica Foto: Hina

eć tri stoljeća Sinj i Cetin- ska krajina zahvaljuju Majci Božjoj za dar slobode jedin- stvenom viteškom igrom Alkom, čiji ćemo kulturni i povijesni značaj ubuduće moći su- Vstavnije njegovati i proučavati u novo- tvorenome Muzeju Sinjske alke, kojemu je atraktivni postav oblikovan i uz po- moć suvremenih interaktivnih tehno- logija. Sinj se nalazi u srcu Dalmatin- ske zagore, samo tridesetak kilometara udaljen od Jadranskoga mora, okružen plodnim Sinjskim poljem koje krasi rijeka Cetina, pa mu se predviđa turistič- ki procvat. Sudeći prema ljetošnjoj živo- sti kada je u Sinju i staro i mlado slavilo 300. obljetnicu čudesne obrane Sinja od osmanlijskih osvajača po zagovoru Maj- ke, koju u narodu Cetinske krajine od te slavne bitke 1715. časte pod imenom Gospa Sinjska, predviđanja bi se mogla i ostvariti. Vrhunac slavlja, nakon De- vetnice i bdijenja, održan je na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na Alkar u trenutku gađanja alke

Alkarska povorka jubilarne Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u 300. Sinjske alke Alkarskim dvorima na volvodinom prijemu

MATICA 36 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Procesija u čast Pucnjevi mačkula Gospe Sinjske sa Starog grada

Nebo 15. kolovoza. Sinj je zahvaljujući sio je kako je naša 14-stoljetna povijest Sinjske "da nas učini odvažnim gradi- toj veličanstvenoj Gospinoj snazi vjere puna jubileja obrane. Samo ove godine, teljima obitelji i društva i da nas učvrsti preuzeo primat najvećega marijanskog uz 300. obljetnicu obrane Sinja, slavimo u vjeri i nadi". svetišta na južnohrvatskim prostorima. i 20. obljetnicu Oluje - obrane od po- Slika okrunjene Zaštitnice, koja se nosi u sljednjeg agresora na Hrvatsku. Nadbi- JUBILARNI SLAVODOBITNIK živopisnoj procesiji ulicama grada, snaž- skup je istaknuo kako je hrvatski narod Tridesetjednogodišnji Frano Ivković iz no privlači vjernike ne samo iz Cetinske ostao vjeran riječi koju je knez Branimir Brnaza slavodobitnik je jubilarne, 300. krajine, nego i s područja cijele Hrvat- dao Petrovu nasljedniku da Hrvati neće Sinjske alke održane 9. kolovoza, koju je ske i susjedne Bosne i Hercegovine, pa nikoga napadati, već se uvijek samo bra- osvojio s ukupno osam punata, pogodivši i svijeta. Na središnjem euharistijskom niti. Pritom je još jednom zahvalio aktu- prvu i treću utrku "u sridu", a drugu "u slavlju u Sinju bilo je nazočno više od sto alnome Petrovu nasljedniku, papi Franji, dva" te je time iza sebe ostavio preosta- tisuća ljudi. Slavlju su se odazvali i naj- na njegovoj očinskoj pažnji prema hrvat- lih 16 alkara. Alka je pojedinačno viteš- viši hrvatski dužnosnici Vlade i Sabora, skome narodu i što je po svome izvan- ko natjecanje u kojem može sudjelovati kao i predsjednica Republike Hrvatske rednom izaslaniku kardinalu Josipu Bo- najmanje 11 i najviše 17 alkara, a slavo- Kolinda Grabar Kitarović, ujedno viso- zaniću prisutan na slavlju toga jubileja. dobitnik je onaj koji u tri utrke gađa- ka pokroviteljica jubilarnih svečanosti. "U vjeri i nadi, pozvani smo slaviti i njem u alku pri punome galopu konja živjeti naše jubileje. S povjerenjem želimo prikupi najviše bodova iliti punata. Al- PROCESIJA SA SLIKOM GOSPE biti branitelji života, čuvari doma i gra- karski vojvoda Ante Vučić u prigodnom SINJSKE ditelji svoje Domovine. Na to nas obve- je obraćanju istaknuo da Alka simbolizi- Svetkovina Gospe Sinjske započela je mi- zuju povijesni trenuci darovane slobode, ra tradicionalne vrijednosti - vjeru, čast, som zornicom s prvim zrakama sunca s darom žrtve branitelja i darom samoga viteštvo i domoljublje, vrednote zahva- okolnih litica Kamešnice, Svilaje i Dina- Neba, pitajući se jesmo li doista brani- ljujući kojima su preci Sinjana 1715. na re. Nakon što su u jutarnjim satima sve- telji i graditelji budućnosti Hrvatske", blagdan Velike Gospe porazili osman- ćenici ponijeli sliku Gospe Sinjske s nje- zapitao se nadbiskup Barišić. Na kraju lijsku vojsku i obranili Cetinsku kraji- zina oltara do crkvenih vrata, s ponosom propovijedi zamolio je zagovor Gospe nu. Jubilarnoj Alki prethodile su trke za su je preuzeli alkari u procesiji ulicama grada koju je, kao i svečanu svetu misu Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i visoki uzvanici u na glavnome sinjskom Trgu dr. Franje počasnoj loži Tuđmana, predvodio kardinal Josip Bo- zanić, izaslanik pape Franje. Odlukom Svete Stolice pratili su ga sinjski gvardi- jan fra Petar Klapež i don Stipe Ljubas, dekan Cetinskoga dekanata, dok je za- vršnu blagdansku euharistiju za nazoč- no vjerničko mnoštvo na spomenutome trgu istoga dana predvodio mons. Ma- rin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup. Nadbiskup Barišić rekao je kako to slavlje svojim značenjem postaje sre- dišnji vjerski i kulturni, crkveni i druš- tveni događaj cijele Hrvatske. U prilog tome spomenuo je kako su malobrojni, ali hrabri branitelji, uz pomoć Gospe Sinjske uspjeli obraniti svoj dom te naš kršćanski i nacionalni identitet. Nagla-

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 37 Predsjednik Vlade Zoran Milanović na otvorenju Muzeja Sinjske alke

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u Alkarskim dvorima

Baru i Čoju, u kojima su pobijedili Alen obitelji. To je osobita čast za svaku obitelj niku javnoga graditeljstva iz 1760. godi- Filipović Grčić i Ante Runje. Privezavši Cetinske krajine. Tako je do Ivkovićeve ne. Domaćin svečanosti bio je Stipe Jukić, na koplje alkara Frane Ivkovića plame- pobjede kao najbolji vitez slavljen Denis predsjednik Viteškog alkarskog društva. nac hrvatske trobojnice - znamenje po- Gugić koji je čast slavodobitnika osvojio Obnova Alkarskih dvora i izgradnja Mu- bjede, alkarski vojvoda Vučić proglasio lanjske 299. Alke. Alku je do sada najviše zeja Sinjske alke ostvarena je uz potpo- je Ivkovića slavodobitnikom 300. Alke, puta dobio Nikola Cerinić, postavši sla- ru Vlade RH, Splitsko-dalmatinske žu- naredivši mu da slavu pronese ulicama vodobitnikom dvanaest puta, slijede ga panije i Grada Sinja. Sinjska alka nastala Sinja. Čestitala mu je i predsjednica Re- Nikola Jelinčić koji je Alku osvojio osam je kao proslava obilježavanja pobjede publike Kolinda Grabar Kitarović, uru- puta te Jozo Boko, Janko Kelava, Anđel- nad osmanlijskom vojskom 1715. godi- čujući mu prigodne tradicionalne darove ko Vučković i Ognjen Preost, koji su po ne, kada su malobrojniji branitelji sinj- sablju i zlatni prsten s hrvatskim grbom, pet puta bili slavodobitnici Sinjske alke. skoga staroga grada, kako se vjeruje, po a njegovu momku kuburu i srebrni pr- zagovoru Gospe Sinjske uspjeli poraziti sten. Uz te darove pripala mu je i novčana MUZEJ SINJSKE ALKE nadmoćnijega osvajača – što izlošci osli- nagrada od 40.000 kuna. Slavodobitnik U čast obilježavanja 300. obljetnice jedin- kavaju. Viteška igra Sinjska alka upisa- Ivković izjavio je da svoju pobjedu po- stvene viteške igre u Sinju je bilo sveča- na je 2. svibnja 2007. godine u Registar svećuje Viteškome alkarskom društvu i no uoči Gospina blagdana pa je tako 8. kulturnih dobara RH posebnim rješe- nedavno prerano preminulome sinjskom kolovoza 2015., u nazočnosti predsjed- njem Ministarstva kulture kojim je utvr- gradonačelniku Ivici Glavanu. nika Vlade Zorana Milanovića i mini- đen i sustav mjera njezine zaštite. Dana stra kulture Berislava Šipuša, svečano 15. studenoga 2010. godine Sinjska alka ČAST ZA SVAKU OBITELJ otvoren Muzej Sinjske alke u zdanju Al- upisana je na UNESCO-vu listu nema- Za 300. Alku natjecalo se 17 alkara ko- karskih dvora u obnovljenome i rekon- terijalne svjetske baštine čovječanstva i pljanika, utrku je pratilo desetak tisuća struiranome povijesnom sklopu Kvartiri, tako je dobila i službeno priznanje naj- gledatelja među kojima i mnogobrojni jedinstvenome monumentalnom spome- relevantnije organizacije za promicanje državni dužnosnici, župani i gradona- čelnici, crkveni velikodostojnici, vele- poslanici zemalja akreditiranih u RH. Predsjednica Republike Kolinda Gra- bar-Kitarović je, na završetku 300. Sinj- ske alke, u nadahnutome govoru snažno pozvala građane na zajedništvo u obrani najvažnijih državnih interesa - gospodar- skom oporavku i zaustavljanju odumira- nja nacije. Više puta prekidana pljeskom odobravanja, istaknula je kako je Alka blagdan viteštva koji može biti primjer svima u društvu te pozvala na junaštvo u očuvanju stečevina slobodne nam domovine, poručivši: "Država blagostanja ostvariva je samo uz više zajedništva u izgradnji modernog domoljublja." Slavodobitnika Alke Sinjani i narod Cetinske krajine slave kao najboljeg junaka do iduće igre, a na ponos njihovih Sinjska alka je na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine čovječanstva

MATICA 38 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr svjetskih kulturnih vrijednosti. Ideja o alkarskome muzeju u Sinju sazrijeva- la je desetljećima, a snažnije od kada je dr. sc. Ivo Maroević krajem 1987. razra- dio Prostorni program za Alkarske dvo- re s muzejom.

ALKARSKI DVORI Autori muzeološke koncepcije su dr. sc. Joško Belamarić i dr. sc. Ante Miloše- vić, a likovnog postava dizajnerica Ni- kolina Jelavić Mitrović. Alkarski dvori u staroj gradskoj jezgri Sinja rasprosti- ru se na ukupno 5.040 četvornih metara, od čega je za Muzej Sinjske alke za izložbeni dio iskorišteno 3.447 dok će za potrebe ureda, depoa i radionica, pa Predsjednica Kolinda Grabar i komercijalnih sadržaja, služiti ostatak Kitarović i Stipe Jukić, predsjednik Viteškog alkarskog društva prostora od 1.593 četvorna metra. Muzej zrači atraktivnošću postava. U jedinstvenome spoju materijalne i nematerijalne šaroliko, a svaki izloženi predmet u po- kulture rasprostire se u tri velike dvo- zadini ima prateću arhivsku fotografiju. rane na dvjema etažama. Autorski tim Oružje je prikazano u urednim nizovi- osmislio je linearno kretanje posjetite- ma u staklenoj vitrini, a ispred vitrine lja kroz Muzej, u kojem se na razumljiv nalazi se tablet koji je moguće pomicati način prikazuju alkari i njihovi momci, te tako vidjeti legendu i povećanje poje- obogativši izvorni sadržaj interaktivnim dinoga komada oružja. Vitrina završava panoima i zvukom. s dvije podcjeline: pravila Alke i njezi- Muzejski prostor inkorporiran je u na povijest. U staklenim uvučenim ku- središnji dio Alkarskih dvora, kao pove- busima izloženi su primjerci pravilnika, znica od ulaza Petrovac na jugu do Voj- statuta i knjiga inventara, a kompletni vodinih prostorija na sjeveru. Posebnu pravilnik može se pretraživati na touch atrakciju postava predstavlja prikaz al- screenu. U nastavku se nalazi pult s po- karske povorke načinjen u prirodnoj mičnim panelima u tri razine. Posjetitelj Slavodobitnik Frano Ivković iz veličini, a koju je oblikovao akademski panoe pomiče i tako sam otkriva povi- Brnaza kipar Hrvoje Dumančić i metkovska ra- jest Alke i odabire količinu podataka. Na dionica "Neira". U postavu je prikazana i kraju vitrine nalazi se zanimljiva cjeli- rekonstrukcija Bitke pod Sinjem iz 1715. na s Franjom Josipom u kojoj se prika- ske alke Cetinska krajina i Lijepa Naša gdje posjetitelji mogu u multimedijal- zuje njegova važnost za održanje Alke, dobile su modernu muzejsku ustanovu nom okruženju doživjeti tu slavnu bitku. a izložena je abaja s njegovim monogra- koja će privlačiti suvremene pustolo- mom. Na samostojećem pultu na galeriji ve, ali isto tako i na zadovoljavajući na- NEMATERIJALNA I MATERIJALNA nalaze se i dva ekrana osjetljiva na dodir čin čuvati, štititi i restaurirati naslijeđe- BAŠTINA na kojima se prikazuje animirana Bitka nu građu, vodeći računa o suvremenim Nakon gledanja filma o povijesti Alke i kod Sinja 1715. Slika na ekranima je in- promišljanjima muzeja kao kulturnih i bitke, posjetitelji mogu vidjeti alkarsku teraktivna, što znači da posjetitelji mogu edukativnih institucija. Nedvojbeno, svo- povorku u prvoj dvorani postava, opre- utjecati na kretanje sudionika i tijek bit- jom povijesnom utemeljenošću i vizual- mljenoj replikama tradicionalnih odora ke tako da odaberu stranu (osmanlijsku nom atraktivnošću Sinjska alka predstav- i opremom. Oko njih se nalaze tri pro- ili kršćansku), kreirajući rezultat borbe. lja manifestaciju značajnoga turističkog jekcijska stakla koja su prozirna dok ih Lokalizirani zvukovi bitke čuju se samo potencijala. Stoga se očekuje da Muzej posjetitelj ne dotakne – tada se na njih kad posjetitelj stoji ispred ekrana, a ispod Sinjske alke preuzme vitalnu ulogu u Ce- projicira film koji prikazuje povorku te slušne postaje koja je ovješena na strop. tinskoj krajini i postane generator kul- tako i posjetitelji koji nikad nisu imali Muzej Sinjske alke isprepliće zorno turnih događaja u Gradu Sinju. Viteško priliku biti na alkarskim svečanostima dva važna aspekta: nematerijalnu i mate- alkarsko društvo Sinj planira dovršiti i dobiju dojam kako igra izgleda u zbilji. rijalnu baštinu. Otvorenjem Muzeja Sinj- projekt - Tematski park Sinjska alka. n U sljedećoj dvorani, koja je intimnijega ENG For three centuries now the people of the town of Sinj and of the Cetina region have ex- karaktera, posjetitelji najprije vide kartu pressed their thanks to the Blessed Virgin Mary through the unique Alka ring tilting competi- Cetinske krajine te tako otkrivaju tko sve tion. The cultural and historic significance of this event will be nurtured and studied at the new- smije trčati Alku. Odora i oprema nižu se ly opened Sinj Alka Museum.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 39 UMRO ISTAKNUTI AUSTRALSKI HRVAT ANĐELKO TOMASOVIĆ (KUČIĆI 1922. – ADELAIDE 2015.) Mukotrpan, ali učinkovit životni put

Hrvatski svjetski kongres nagradio je 2007. našega Anđelka priznanjem za doprinos promicanju istine o Hrvatskoj u svijetu i za djelatnost u hrvatskom izvandomovinstvu, kao i za afirmaciji hrvatskoga imena, jezika i kulture u Australiji

Tekst: Ante Vukasović izručili partizanima. Anđelko je tajnik Društva Hr- Slijedio je križni put, Tomasović vata u Velikoj Britani- edan od istaknutih i zaslužnih maltretiranja i muče- ji i surađivao je u listu Kučićana, posebno među onim nja u logorima i zatvo- Hrvat – Croat, koji je rasutim po svijetu, naš je nedav- rima. Uspjelo mu je u izdavao njegov vjenča- no preminuli Anđelko. Rodio se 2. svibnju 1947. pobjeći u ni kum Ivica Petanjek listopada 1922. u Kučićima pokraj Austriju, a nakon ne- u Londonu. Omiša, od oca Josipa i majke Ane, rođe- pune godine prijeći u Godine 1958. na- Jne Topić, koji su imali još petero djece. U Veliku Britaniju. pustio je Englesku i Kučićima je završio pučku školu, srednju stigao u Australiju. privatnu u Zagrebu, a višu medicinsku CIJENJENI Zaposlio se u Institu- izobrazbu stekao je u Engleskoj i dobio MIKROBIOLOG tu za medicinsku i ve- diplomu mikrobiologa. Životni put bio Tijekom desetak go- terinarsku znanost u mu je mukotrpan, ali učinkovit. dina boravka u Engle- Adelaideu, u sastavu Nakon proglašenja Nezavisne Države skoj i Škotskoj iskusio Kraljevske bolnice, u Hrvatske organizirao je, zajedno s pokoj- je logorski život, učio kojem se 25 godina ba- nim Mladenom Topićem, hrvatsku mla- engleski jezik, osposo- vio mikrobiologijom. dež u našim Kučićima. Tada sam ga bo- bljavao se u rudarskoj Uz njega je vezana An- lje upoznao i zavolio. Ubrzo je otputovao tehnologiji, a nešto ka- đelkova profesionalna u Zagreb gdje je ratne godine proveo u snije, usporedo s radom u sanatoriju, bol- djelatnost. Sudjelovao je i predavao na službi svoje hrvatske države. Kao djelatni ničkom laboratoriju i privatnim medi- mikrobiologijskim skupovima na više službenik NDH povukao se, početkom cinskim ustanovama, uz rad je i studirao australskih sveučilišta. Studijski je bora- svibnja 1945., u Austriju. Englezi su ga na koledžu. U Engleskoj se oženio, bio vio u bolnicama i institutima u Velikoj Britaniji, Belgiji i u Njemačkoj. Plodove Anđelko s obitelji svoga marljivog rada objavio je u više samostalnih i timskih stručnih i znan- stvenih radova.

HRVATSKI KULTURNI I INFORMACIJSKI URED Druga strana njegova djelovanja je druš- tvena, kulturna, organizacijsko-domo- ljubna u sastavu hrvatske zajednice u Australiji. Nakon dolaska u Australiju Anđelko je spoznao da Hrvati na tom kontinentu nemaju niti jednu ustanovu za promidžbu hrvatske kulture, pruža- nje informacija i širenje istine o Hrva- tima i Hrvatskoj. Stoga je osnovao i kao ravnatelj dugo godina vodio jedinstve- nu i vrlo utjecajnu ustanovu: Hrvatski kulturni i informacijski ured (The Cro- atian Literary and Information Bureau) u Adelaideu, kasnije Hrvatski kulturni

MATICA 40 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Anđelko s članovima svoje šire obitelji pred kapelicom Gospe Lurdske u Kučićima, 2001.

ured (Croatian Cultural Bureau). U Au- straliji je bilo dosta Hrvata, bilo je i inte- lektualaca, ali su prevoditeljske poslove za njih obavljali stranci. Anđelko je i na tom području tražio bolje rješenje. Za- tražio je od Ministarstva za etnička pitanja odobrenje za obavljanje prevoditelj- skih poslova za Hrvate, dobio rješenje, osnovao Hrvatski prevoditeljski servis i besplatno prevodio za potrebe svojih sunarodnjaka. vatskim emigrantskim ustanovama i za- Anđelko je umro 9. kolovoza 2015. Kao predsjednik Hrvatskoga kluba jednicama surađivao je u hrvatskim gla- Za nepuna dva mjeseca imao bi 93 go- u Adelaideu šezdesetih godina prošloga silima u Australiji: Hrvatskom tjedniku, dine života. Preselio se u vječnost dosto- stoljeća osnovao je, u sastavu Kluba, Hr- Spremnosti, Novoj Hrvatskoj, Hrvatskom janstveno, skrušeno, s molitvama, kako vatsku školu. Postala je član Udruženja domu, Hrvatskom vjesniku, Osvitu i u je i živio. etničkih škola i radi desetljećima. Pri- Glasniku sv. Ante u Argentini. Ovaj nekrolog pišem s osjećajem tuge godom 40. obljetnice Škole Vlada Juž- i boli zbog gubitka dragog i nezaborav- ne Australije odlikovala je Anđelka za PRIZNANJE HRVATSKOGA nog prijatelja. Ali, iz tuge rađa se ponos izniman doprinos poučavanju jezika i SVJETSKOG KONGRESA što smo ga imali i duboka zahvalnost za obogaćivanju kulture. Hrvatski svjetski kongres nagradio je njegovu plemenitost, domoljublje, oda- Najveći uspjeh Hrvata i svekolike nji- 2007. Anđelka Tomasovića priznanjem nost Bogu Ocu, Kristu Spasitelju, Bogo- hove zajednice u Australiji bilo je otvara- za doprinos promicanju istine o Hrvat- rodici Mariji, Crkvi katoličkoj i domovini nje Hrvatskog veleposlanstva u Canberri, skoj u svijetu i za djelatnost u hrvatskom Hrvatskoj. Slava ti, vječni pokoj i svjetlost kojim su još davne 1977. iskazali svoju izvandomovinstvu, posebice u Australiji. vječna svijetlila ti – dragi Anđelko. n volju za uspostavom samostalne hrvatske države, a među najzaslužnijima za ENG Anđelko Tomasović, a prominent and deserving Croatian emigrant, passed away in the West- njezino osnivanje bili su otpravnik po- ern Australian city of Adelaide. He was born in 1922 in the village of Kučiće near Omiš. A micro- slova M. Dešpoja i Anđelko Tomasović. biologist by profession, he was esteemed in the Australian Croatian community for his work in Kao vrlo angažirani djelatnik u hr- culture, education and his promotion of the Croatian identity.

ISELJENIČKA VIJEST NASTUP ČILEANSKOGA GLAZBENIKA HRVATSKIH KORIJENA SPLIT - Hrvatska matica iseljenika - po- sastavom Jadranski biser, gdje svira hr- družnica Split organizirala je koncert vatsku tradicijsku glazbu. gitarista Franca Ferrere Cvitanovića Kuriozitet je da je skladao glazbu za u Alliance Francaise u Splitu 13. srp- šibensku grupu Laudantes kojom su nja. Ferrera Cvitanović predstavio se osvojili prvo mjesto na Frama - festi- splitskoj publici vlastitim skladbama. valu u Hercegovini. Zatim je 2011. go- Umjetnik je rođen u Čileu, a hrvatskih dine napisao glazbu na stihove Dinka je korijena. Njegov djed Ivan Cvitano- Skevina, koju izvodi splitska ženska kla- vić rodio se u Trogiru 1873. godine i pa Neverin. Trenutno radi na Araucan- emigrirao je u Čile. to projektu, priči vezanoj uz španjol- Franco Ferrera Cvitanović snimio je sko osvajanje Čilea, kao i s poznatom dva albuma rock glazbe od kojih je je- grupom Los Alfiles Negros za koju su pi- dan bio nominiran za nagradu Najbolji sali njegov otac i stric. Također, stvara novi band 2007. godine, koju dodjelju- Opera doomsday rock, glazbu kojom je APES - Društvo novinara Čilea. Tre- želi ljudima skrenuti pozornost na ču- nutno radi za tvrtku EMI Music i stvara vanje okoliša i pozvati ih da žive iz srca glazbu za televizijske programe. te da se oslanjaju na univerzalnu ljubav. S obzirom na to da je hrvatskih korijena, Franco Ferrera Cvitanović član je Savje- bio je uključen u rad folklornih društa- ta za Hrvate izvan domovine pri Vladi va koja djeluju na području grada San- Republike Hrvatske. Nada se da će u tiaga, poput društva Domovina. Bio je Hrvatskoj pronaći rodbinu i tako pro- voditelj ženske klape Zvijezde i muške dubiti veze s domovinom svojih pre- Južno more. Ove godine radi s vlastitim daka. (Branka Bezić Filipović)

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 41 IZLOŽBA POVIJEST HRVATSKOG USELJAVANJA U ARGENTINU U CORDOBI Identitet, djelovanje i kultura hrvatskih doseljenika u Argentinu

Konačni nam je cilj da nakon obilaska Argentine ova izložba započne putovanje u domovinu naših predaka te da se i u Hrvatskoj prikažu sav trud, svi napori, rad i posvećenost njezinih sinova iz dalekih zemalja

stavio ju je dipl. komunikolog Cristian bi nisu jedine - zamisao organizatora Šprljan, a pokrovitelji su joj bili: Vele- je da se prikupe i druge fotografije koje poslanstvo Republike Hrvatske u Ar- prikazuju povijest naše zajednice. Želi- gentini, Međudruštveni odbor udruga i mo da se izložba neprestano širi prilo- ustanova u Argentini, Hrvatska matica zima sviju nas. iseljenika, Institut "Ivo Pilar" i Hrvatski Namjera nam je približiti publici do- državni arhiv. gađaje prikazane na fotografijama. Že- Cilj izložbe fotografija "Povijest hr- lja nam je da ih vidi što više ljudi - zbog vatskog useljavanja u Argentinu" je skre- toga se uz svaku izloženu fotografiju na- nuti pozornost na identitet, djelovanje i lazi i kratko objašnjenje na španjolsko- kulturu hrvatskih doseljenika u Argen- me, hrvatskome i engleskome jeziku. tinu i reći nešto o tome preko fotogra- Konačni nam je cilj da nakon obilaska fija. Izložbom su obuhvaćene fotografi- Argentine ova izložba započne putova- je iz različitih argentinskih pokrajina i nje u domovinu naših predaka te da se gradova. Između ostalih, iz Buenos Ai- i u Hrvatskoj prikažu sav trud, svi na- resa, Córdobe, Santa Fea, Mendoze, En- pori, rad i posvećenost njezinih sinova tre Ríosa, Chaca, Santa Cruza i Chubuta. iz dalekih zemalja. n Prikazani su različiti migracijski valo- vi Hrvata koji su dolazili u Argentinu; Izložbu su uz stručno vodstvo posjetila djeca potomaka Hrvata iz Male škole iz onaj prije Prvoga svjetskog rata, onaj iz Hrvatskoga doma u Córdobi razdoblja između dvaju svjetskih ratova i onaj nakon Drugoga svjetskog rata. Preko infografike prikazane su infor- macije i statistički podaci o hrvatskim useljenicima vezani uz kontekst njihova useljavanja tako da se može vidjeti s kakvom su putovnicom došli u Argenti- Govor Cristiana Šprljana nu, koje godine, što su tu radili, koliko je bilo muškaraca, a koliko žena, gdje su se u Argentini naselili te ostali podaci ko- Tekst: Cristian Šprljan risni za orijentaciju i informiranost na- (Prijevod: Željka Lovrenčić) zočne publike. Ova izložba je samo prvi korak u gradu Córdobi, u Republici daljnjem predstavljanju te tematike. Moći Argentini, od 18. do 30. lip- će je vidjeti svi Hrvati u Argentini koji nja održana je izložba fo- to budu željeti, a cilj organizatora je da tografija naslovljena "Povi- izložba bude prikazana u čitavoj zemlji, jest hrvatskog useljavanja u svim mjestima i gradovima gdje žive ENG An exhibition of photos of the History of u Argentinu". Organizirao ju je Hrvat- pripadnici hrvatske zajednice, koji su je Croatian Immigration to Argentina, organised Uski počasni konzulat u tome gradu, na spremni prihvatiti. by the Croatian honorary consulate in Córdo- čijem je čelu konzul Nikola Nakić, po- Fotografije izložene na ovoj izlož- ba, was staged in this Argentinean city.

MATICA 42 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr ( S ) K R E T A N J A

Ne ratni, nego antiratni turizam Plediram za promicanje pojma (naravno i djelatnosti) ANTIRATNOG TURIZMA u Hrvatskoj, BiH i posvuda oko nas. Na žalost, u Hrvatskoj i BiH kao u rijetko kojim zemljama ima toliko mjesta koja nezaobilazno zaslužuju da ih se dostojno obilježi, uredi i upozna ljude s vječitom opomenom "ne ponovilo se"

za nju stradali, naći će se barem na pone- se onda na te ponude odzivale osnovne i kom od tih desetina najpoznatijih mjesta srednje škole po Hrvatskoj, ali i vjerona- u našem narodu. Dobro je da se počelo učne zajednice po katoličkim, a i po nekim organizirano voditi, primjerice, mlade iz drugim župama i vjerskim zajednicama. školskih klupa u Vukovar i Knin. Tamo Međutim, ponekad slušam i čitam u ih onda mogu na najbolji način dočeka- medijima, kao nedavno s braniteljima u ti vodiči-branitelji i primjereno njihovoj Vukovaru, kako se govori o (!) ratnom dobi i stvarnim događajima nenametljivo turizmu. Došao mi je također do ruku i pokazati i objasniti što i gdje se tu sve do- jedan letak o poticanju na posjećivanje gađalo. Pri tome ne treba izmišljati toplu mjesta hrvatskih stradanja, pa ponovno vodu, nego treba vidjeti kako to sve dis- vidim izraz – ratni turizam. Ako već upo- kretno i dostojanstveno rade po Europi trebljavamo tu riječ, onda mi se zbog biti Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska na tolikim stravičnim mjestima stradanja, same stvari svakako čini primjerenijim i ([email protected]) gdje milijuni ljudi godišnje obilaze razne to javno predlažem svima odgovornima Auschwitze i Dachaue. Uz iskazivanje po- na ovom području, da počnemo govori- ve češće slušamo o sve brojni- štovanja te promidžbe u duhu "ne pono- ti i promicati ideju i pojam – ANTIRAT- jim posjetima mjesta stradanja vio se" time se također ubiru prihodi za NI TURIZAM. Djelovalo bi to mladim i iz novije hrvatske povijesti, po- dostojanstveno održavanje i daljnje ure- svim generacijama odgojno, a strancima sebice onih iz 1945. godine i oko đivanje tih mjesta, ali i za radna mjesta i koji nam dolaze kao turisti privlačnije jer nje, simbolično označenih kao trud ljudi koji se za to brinu i tamo rade. pune su nam uši i oči rata i ratnih zala. žrtve Bleiburga, križnih putova i hudih Isto tako se dolazi do dodatnih sredsta- Imamo iskustvo da većinom u teroristič- Sjama. Poglavito zbog toga jer se o njima, va za tiskanje informativnih materijala, kim djelima i ratovima ljudi lako mogu s jedne strane, nije desetljećima smjelo ni šaptati, a s druge, službene istine o njima bile su notorne laži i klevete. A o onima Jesu li mrtvi pali uzalud? Jesu li ranjenici ostali invalidi uzalud? drugim, također stvarnim stradanjima na Ako svijet u nas i oko nas ostane takav kakav jest, onda jesu. području Hrvatske govorilo se u to isto vrijeme stalno, huškački, propagandistič- ki s predumišljajem, češće izmišljeno ili s za proučavanje i objavljivanje povijesnih postati demoni, a ni velike sile ni UN nisu po desetak puta uvećavanim činjenicama. dokumenta o tim događajima i područ- u stanju, ili to ne čine zbog svojih odre- O strašnim događajima i mjestima stra- jima i slično. đenih interesa, poduzeti učinkovite mje- danja u Domovinskome ratu u načelu se Od njih također učimo da se ne more da se stane na kraj sukobima, ratovima, smije govoriti, ali o tome ili ne govori- ramo skanjivati da se angažiraju kreativ- teroru i iživljavanju jačih nad slabijima, a mo dovoljno i primjereno ili se s pozici- ni ljudi i umjetnici koji znaju oblikovati čega je pun današnji svijet. je vlasti i zaduženih ljudi za brigu i za tu prikladne suvenire, uspomene i praktič- Zbog svega toga plediram za promi- strašnu baštinu dovoljno ne poduzima u na podsjećanja na ta mučenička mjesta. canje pojma (naravno i djelatnosti) AN- tom smislu. A vrijeme leti i već se dvade- Vjerujem da tu ima još puno prostora za TIRATNOG TURIZMA u Hrvatskoj, BiH set i više godina rađaju generacije nakon djelovanje i napredak pa je to ponajprije i posvuda oko nas. Na žalost, u Hrvatskoj Domovinskoga rata koje on nije izravno na ljudima koji službeno djeluju u sklo- i BiH kao u rijetko kojim zemljama ima zadesio, a da o neinformiranosti o stra- pu ministarstva za turizam i lokalnih tu- toliko mjesta koja nezaobilazno zaslužu- danjima 1945. godine i oko nje i ne govo- rističkih zajednica, ali i na svim branitelj- ju da ih se dostojno obilježi, uredi i upo- rimo. Tko imalo drži do sebe, do pošto- skim stožerima i udrugama koje se brinu zna ljude s vječitom opomenom "ne po- vanja slobode svoje države i onih koji su o tim svetim mjestima. Sigurno je da bi novilo se". n

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 43 ISELJENIČKA VIJEST IN MEMORIAM SUSRET ISELJENIKA U DUBROVNIKU DUBROVNIK - Tradicionalno već više od deset godina Hrvatska matica iseljenika Dubrovnik organizira "Su- sret Dubrovčana iz iseljeništva". Tim projektom Du- brovčani iz New Yorka počeli su pomagati rodni kraj, davanjem novčanih priloga bolesnima, nemoćnima i socijalno ugroženima. Ove godine klub "Dubrovnik" iz New Yorka unatoč velikim pripremama oko obilježava- nja 75. obljetnice osnutka kluba dodijelio je donaciju bolesnoj djevojčici Ivani Švarc i župnoj crkvi sv. Vlaha u Stonu za obnovu. "Susret Dubrovčana iz iseljeništva" okuplja mnogobrojne dubrovačke iseljenike koji dolaze sa svih kontinenata. To je, uz humanitarnu važnost događaja, ujedno pri- goda za druženje, međusobno upoznavanje onih koji se Preminuo hrvatski tenor ne poznaju, za razmjenu iskustava, dogovaranje zajed- ničke suradnje, kao i upoznavanje iseljenika s predstav- Krunoslav Cigoj nicima gradskih i županijskih institucija. Susretu nazoči gradonačelnik sa suradnicima, predstavnici Županije te Krunoslav Cigoj, hrvatski operni pjevač, preminuo je 27. kolovoza u svo- EU parlamentarci. Cilj projekta je u ljetnom razdoblju, me domu u Zagrebu nakon duge i teške bolesti, u 67. godini. kad je najviše iseljenika u Gradu, okupiti ih na zajednič- Slavni hrvatski tenor, operni i operetni redatelj te diplomat rođen je 30. kom druženju koji uz to ima značaj i dodjele vrijednih ožujka 1949. u Zagrebu. Pjevanje je učio kod Miroslava Lunzera u Zagre- donacija. Inače, novac se prikuplja na festama u New bu i na Konzervatoriju u Beču. Debitirao je u Splitu 1967. godine ulogom Yorku, uglavnom na proslavi Feste sv. Vlaha, a naravno Ernesta u "Don Pasqualeu". i na drugim okupljanima gdje se organizira aukcija sli- Međunarodni debi imao je 1969. u bečkoj Volskoperi gdje je nastupio ka, odnosno lutrija. Slike doniraju dubrovački i ugledni kao Nemorino u "Ljubavnom napitku". Od 1973. stalni je gost Zagre- hrvatski slikari. Stoga im se na Susretu iseljenika u znak bačke opere, nastupa i u drugim kazalištima, na koncertima te snima za zahvale dodjeljuju zahvalnice. nosače zvuka. Također, u sklopu "Susreta Dubrovčana iz iseljeništva" Stekao je širu popularnost u Hrvatskoj u tipičnom belkantističkom te- organiziraju se i drugi programi, koncerti, predstavljanje norskom kanconskom, revijalnom i operetnom repertoaru. Režirao je knjiga, izložbe, sve kako bi naši iseljenici tijekom ljeta, opere i operete u Zagrebu, Osijeku, Sarajevu, Mariboru i drugdje. Cigoj uz mnogobrojne programe koji se organiziraju u Gradu, se isticao izražajnim glasom i poletnom interpretacijom, u zemlji i na više dobili i one koje organizira HMI i koji su usko vezani za inozemnih gostovanja tumačio je uloge lirskoga opernog repertoara u iseljeništvo. Na taj način naši iseljenici i sami sudjeluju djelima J. Offenbacha, Ch. Gounoda, G. Bizeta, W. A. Mozarta, G. Verdija, u programima koji posve sigurno obogaćuju kulturnu I. pl. Zajca i drugih. ponudu Grada te na taj način dokazuju kako izvan Hr- Osim srčanim tumačenjem lirskih tenorskih uloga (Seviljski brijač: Al- vatske ima puno darovitih ljudi. (M. Mozara, S. Kaleb) maviva; La Traviatta: Alfredo; La Boheme: Rodolfo; Madame Butterfly: Pinkerton), interpretacijama operetnih arija te nastupima na festivalima zabavne glazbe osvojio je najširu publiku. Nakon pjevačke karijere posvetio se i opernoj režiji, a služio je i kao profesionalni diplomat. Dobitnik je nagrade Milka Trnina 1985. godine.

"Sa žalošću sam primio vijest o smrti gospodina Krunoslava Cigoja. Je- dan od najvećih hrvatskih tenora svojim je emotivnim interpretacijama, jedinstvenim i nezaboravnim glasom, svaki put ponovno osvajao srca svoje vjerne domaće publike, kao i međunarodne kulturne krugove. Talentirani umjetnik majstorskim je izvedbama obogatio cjelokupnu hrvatsku kulturu i zasluženo se svrstao među najcjenjenije hrvatske umjet- nike", ističe se u sućuti koju je premijer Milanović uputio obitelji u svoje ime i u ime Vlade. (Hina)

MATICA 44 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr MÜNCHENSKA HRVATICA DR. SC. MARLENE PRISCHICH Buran život svestrane Lovrančanke

"Odrastajući uz glazbu, sudjelovala sam na brojnim natjecanjima Italije i bivala od publike i žirija nagrađivana. Usput, završila sam osnovnu školu i gimnaziju, a zatim studij romanistike, germanistike i konzervatorij za glasovir te sam magisterij na literaturi stranih jezika stekla u Bologni"

Tekst: Silvano Jelenić Dr. sc. Marlene r. sc. Marlene Prischich bila Prischich je među münchenskim Hr- vatima znana pijanistica. Rođena je u talijanskome gradu Modeni, a roditelji su joj rodom iz Lovrana. "Moj tata bio je po Dstruci diplomirani inženjer. Šezdesetih godina prošlog stoljeća imao je prilike da s mamom nastavi život u Göteborgu ili Rimu, ali privukla ih je opcija grada u koji vode svi putevi. Petnaest godina poslije, roditelji se iz Rima poslovno sele u Modenu, gdje stižem na svijet. Samo nekoliko godina kasnije roditelji primjećuju da sam talentirana za glazbu te pjevam u dječjem zboru Coro di Voci Biance Arte- musica pod vodstvom tenora i maestra Lovrančanka za koje se kaže da već pri Pavarottija, koji je za mene najveći te- Luciana Pavarottija. Tijekom glazbene rođenju imaju petlju. Doktorat stječe na nor svih vremena. Gledala sam ga kao aktivnosti pružila mi se prilika da sura- sveučilištu Ludwig Maximilian u Mün- golemog čovjeka s bradom, koji je nama đujem s Placidom Domingom i oper- chenu. No, mučilo ju je što tek manjka- djeci rado dijelio slatkiše. Naime, kad ste nom divom Mirellom Freni. Odrastajući vo govori hrvatski jer je s roditeljima u blizini svjetski popularnih ljudi, a pri- uz glazbu, sudjelovala sam na brojnim doma govorila lovranskim dijalektom. tom s njima imate poslovne kontakte, natjecanjima Italije i bivala od publike i Ali, družeći se intenzivno sa sunarod- spoznate da su to obični skromni ljudi." žirija nagrađivana. Usput, završila sam njacima u Münchenu, i hrvatski jezik je Kako samo od glazbe nije mogla ži- osnovnu školu i gimnaziju, a zatim stu- brzo usavršila. U povodu 60. obljetni- vjeti, zaposlila se u izdavačkoj kući "De dij romanistike, germanistike i konzer- ce Hrvatske katoličke misije, pijanistica Greuter Verlag Berlin", gdje radi na en- vatorij za glasovir te sam magisterij na Prischich i sopranistica bel canta Kristi- ciklopediji povijesti umjetnosti zema- literaturi stranih jezika stekla u Bologni. na Šop, u prepunom auditoriju kultur- lja Jugoistočne Europe, razotkrivajući Preko ljeta radila sam u Touluseu u Fran- noga centra "Am Gasteig", čiju je sveča- njoj na radost istarske velikane umjet- cuskoj, a zatim godinu dana u gradiću nost popratila Hrvatska radio televizija, nosti. Međutim, nedavno je dobila pri- Guilffordu kraj Londona, gdje sam uz za- bivaju popraćene dugim pljeskom. Pris- mamljivu poslovnu ponudu na tršćan- poslenje u kući za modu učila engleski. chich glazbenim izvedbama nastupa i na skom području koju nije mogla odbiti. Zadnju godinu studija bila sam na raz- obilježavanju Dana hrvatske državno- Veseli se što će biti bliže zavičaju kolo- mjeni studenata u Salzburgu i upoznala sti, koje organizira Generalni konzulat ritnih gradića i domaće hrane, ispričala Michaela Schumachera, sedmerostrukog RH München. je svestrana Prischich. n prvaka Formule 1, kojeg sam podučava- Ona u razgovoru govori o svojoj kala talijanski jezik", niže zanimljivosti iz rijeri, doživljajima i iskustvima iz okru- ENG Marlene Prisckich DSc, known for her svog života Marlene Prischich. ženja slavnih osoba, sjećajući se nezabo- skills as a pianist in the Croatian community of Munich, has led a fascinating and tur- Darovita umjetnica Prischich poseb- ravnih kontakata s velikanima glazbe, bulent life. She was born in the Italian city of no voli djela Chopina. Ona je neumor- sporta i šoubiznisa. "Bila sam djevojčica Modena to parents from the Croatian coastal nog i ambicioznog duha, po stasu prava kad sam nastupila u pjevačkome zboru town of Lovran.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 45 PETROVARADIN: SVEČANO OTVORENA GODINA JUBILEJA – 300 GODINA SVETIŠTA GOSPE SNJEŽNE U TEKIJAMA Prvi hodočasnik – Eugen Savojski

Na kraju večernjega euharistijskog slavlja srijemski biskup Đuro Gašparović svečano je otvorio godinu jubileja koja će trajati od 4. kolovoza 2015. godine do kraja sljedeće godine

Svetište Gospe Snježne Vjernički puk u Petrovaradinu na misi

Tekst: Tomislav Mađarević (Hrvatska riječ) pije te svećenicima i redovnicima iz su- rovane živote. Također smo zahvalili i Foto: Hrvatska riječ sjednih biskupija i Republike Hrvatske. Gospi Tekijskoj za tolika mnogobrojna uslišanja. Zahvalili smo i prvom hodoča- radicionalno hodočašće u ZAHVALNI GOSPI ZA TOLIKA sniku čudotvorne Gospine slike, princu Biskupijsko svetište Gospe MNOGOBROJNA USLIŠANJA Eugenu Savojskom, pred kojom je molio Snježne – Tekije u Petrovara- Na kraju večernjeg euharistijskog slavlja i zahvaljivao i koju je u znak zahvale za dinu, nazvano Velike Tekije, srijemski biskup Gašparović svečano je dobivenu bitku prije tri stotine godina proslavljeno je i ove godine otvorio godinu jubileja 300 godina Bi- darovao ovome mjestu koje je od tada 5. kolovoza na blagdan Snježne Gospe. skupijskog svetišta Gospe Tekijske. "Kr- postalo svetište. Sjećamo se i zahvalju- TSlavlje je započelo u poslijepodnevnim šćansko sjećanje i povijesna istina oku- jemo svima koji su ovamo hodočastili, satima 4. kolovoza dolaskom mnogo- pila nas je danas u ovome Biskupijskom izgrađivali i pomagali svetište. Tu smo brojnih vjernika hodočasnika iz svih svetištu Gospe Snježne, koju zazivamo da od njih učimo i crpimo snagu kao iz župa Srijemske biskupije, kao i iz Beo- kao Gospu Tekijsku. Tu smo zahvali- jednog od izvora naše vjere. Uvjereni u gradske nadbiskupije, Subotičke i Zrenja- li ponajprije Presvetom Trojstvu za da- sigurnost i stalnost Gospina zagovora ninske biskupije, Apostolskog egzarhata za vjernike bizantskog obreda u Srbiji te iz Hrvatske i drugih zemalja. Hodoča- ‘Jesu li od dobrote pobjegli?’ snici su pristupali sakramentu ispovije- "Pitamo se gdje je 30.000 katolika iz Srijema, jesu li od di na hrvatskome, mađarskome i staro- dobrote pobjegli, i gdje je 430.000 katolika iz Bosne i slavenskome jeziku. Hercegovine, jesu li i oni od dobrote pobjegli? Treba Večernju pontifikalnu misu predvodio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski biti hrabar i nazvati svaki zločin pravim imenom i tada nadbiskup metropolit, u koncelebraciji na Isusovoj riječi graditi proces pomirenja, povjerenja i sa srijemskim biskupom Đurom Gašpa- suradnje", poručio je kardinal Vinko Puljić. rovićem i svećenicima Srijemske bisku-

MATICA 46 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Kardinal Puljić dijeli svetu pričest

od njezina Sina, našega Gospodina, sve- slavlje na hrvatskome jeziku predvo- tište je, pripremajući se na razne načine dio je vrhbosanski nadbiskup kardinal tri godine, odlučilo proglasiti godinu te- Vinko Puljić, a suslavili su beogradski kijskog jubileja koja će trajati od danas 4. nadbiskup i metropolit mons. Stanislav kolovoza 2015. godine do kraja sljedeće Hočevar i srijemski biskup mons. Đuro godine. Jubilej koji će se slaviti i živjeti Gašparović te mnogobrojni svećenici iz pod geslom ‘Što god vam rekne učinite!’ Srijemske biskupije, kao i iz Bačke, Bana- je jubilej koji ima namjeru sačuvati i ob- ta, Beograda i Hrvatske, uz sudjelovanje noviti našu vjeru i nas vjernike, obno- mnogobrojnih hodočasnika. viti svetište i učiniti ga ‘tekijama’, tj. od- Na početku misnog slavlja ravnatelj morištem svih ljudi dobre volje. Velika svetišta na Tekijama Stjepan Barišić je, je to čast i odgovornost naše generacije. pozdravljajući kardinala i biskupe, sve Prihvatimo je radosno, čvrsto vjerujući svećenike, redovnike, redovnice, hodo- u zagovor Blažene Djevice Marije Gos- časnike i sve goste, i zahvaljujući svim kako ono što ne želim činiti sebi, ne či- pe Tekijske. Ovime proglašavam otvore- volonterima, djelatnicima i pjevačima nim niti drugima. Međutim, mi smo iz- nom godinu jubileja tekijskog svetišta.” i svima koji su sudjelovali u priprema- gubili to mjerilo jer su često ovosvjetska ma, poručio: "Napunimo posude naših mjerila zamaglila poglede na kršćansko ‘ŠTO GOD VAM REKNE UČINITE!’ srdaca, naših života, napunimo do vrha, vrednovanje. Što danas ljudima nedo- Večernje slavlje, koje je izravno prenosila podijelimo međusobno milost i zahval- staje, pitamo se. Valja izgrađivati proces Radio Marija Srbije, završilo je procesi- nost Gospi te to ponesimo svojim bisku- pomirenja među ljudima, ali svjesni smo jom sa svijećama i slikom Bogorodice s pijama, svojim župama, svojim kućama, kako nema mira i pomirenja bez istine. djetetom Isusom u naručju, koju je princ u skladu s geslom jubileja svetišta koje Zato je potrebno da svatko očisti svo- Eugen Savojski, uvjeren da je Gospinim je Majka Marija izrekla ‘Što god vam re- je dvorište, a ne da baca smeće u tuđe. zagovorom dobivena pobjeda nad Tur- kne učinite’.” Treba biti hrabar pa svaku stvar nazvati cima, u znak zahvalnosti darovao tadaš- pravim imenom. Svako ubojstvo, svako njoj petrovaradinskoj crkvi Bezgrješnog NEMA MIRA I POMIRENJA BEZ proganjanje i pljačka je zločin, bez obzi- začeća Blažene Djevice Marije. ISTINE ra na to tko je to činio. Međutim, ne mo- Na blagdan Snježne Gospe 5. kolovo- U homiliji kardinal Puljić je rekao: "Isus žemo jedne veličati kao junake, a druge za vjernici hodočasnici iz Srijema, Bačke, je rekao kako ono što ne želiš da ti dru- proglašavati zločincima. Pitamo se gdje Banata, Beograda i Hrvatske pohodili su gi čine, nemoj ni ti drugima. Ovdje bih je 30.000 katolika iz Srijema, jesu li od ovo najznačajnije srijemsko marijansko na poseban način okrenuo svoje oči na dobrote pobjegli, i gdje je 430.000 kato- svetište. Već u ranim jutarnjim satima nas kršćane, i katolike i pravoslavne. Mi lika iz Bosne i Hercegovine, jesu li i oni slavlje je započelo pobožnošću križnog svi vjerujemo i znamo da je Marija Bo- od dobrote pobjegli? Treba biti hrabar puta, misama na mađarskome, njemač- gomajka svima nama rekla ‘Što god vam i nazvati svaki zločin pravim imenom kome i staroslavenskome jeziku. Misno rekne učinite’. Isti Isus svima nama kaže i tada na Isusovoj riječi graditi proces pomirenja, povjerenja i suradnje. To je Tekije krajem 18. st. Glavni oltar s kipom Majke Božje Isusova, nije moja! Zato treba prihvatiti istinu i svoje dvorište očistiti, kako re- koh, a ne bacati smeće u tuđe. Važno je doći Mariji da čujemo Isusovu riječ, da se iz nas otkloni ta gluhoća, kako bismo bili hrabri slijediti Božje. Kako kaže ona narodna, ‘mogu ljudi kako hoće, ali neće dokle hoće’, jer Božja je zadnja. Stoga je prevažno da Božje slijedimo. Neka nas Gospa upućuje da je pratimo, da Božje čujemo, prihvatimo, živimo i svjedoči- mo. To nam je potrebno unijeti u ovaj svijet”, zaključio je kardinal Puljić. Hodočasničko slavlje Velikih Tekija zaključeno je večernjom misom u sve- tištu Gospe Tekijske, koju je predvodio preč. Tomislav Kovačić, dekan i župnik u Srijemskoj Kamenici. n

ENG The traditional pilgrimage on the feast day of Our Lady of the Snow in the diocesan shrine of Our Lady of the Snow – Tekije in Petrovaradin (Srijem, Serbia) on the 5th of August was also a jubilee event as it opens the 300th year of the shrine.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 47 NEKROLOG: ARSEN DEDIĆ Arsenova zlatna dionica u hrvatskoj kulturi

Dedićevo veliko znanje na području umjetnosti i senzibilitet za teatar i film omogućili su mu vrlo plodno stvaralaštvo i na području scenske glazbe, gdje je ostavio jednako vrijedan trag u stvaranju šansona, klapske pjesme i poezije

Goranov vijenac za cjelokupni pjesnički opus

Napisala: Vesna Kukavica stveni glas ispjevao je odu životu nepro- građaninom drugoga reda". Za legendar- laznoga sjaja! nim kantautorom, koji je svojim opusom rsenova dionica u hrvatskoj stekao mnogobrojne poklonike te ostva- kulturi, u rasponu od pučke LOKALPATRIOT - KOZMOPOLIT rio golem utjecaj na umjetničke prakse i popularne do visoke kul- Zauvijek nas je ovoga ljeta u 78. godini cjelokupnoga hrvatskoga kulturnog pro- ture, nepresušno je vrelo ra- života napustio slavni pjevač, istaknuti stora druge polovice 20. i početka 21. sto- znorodnih umjetničkih dje- hrvatski glazbenik i pjesnik te ugledni ljeća, tuguju obožavatelji svih naraštaja, la zvuka, riječi, ali i oživotvorenih slika skladatelj Arsen Dedić (Šibenik, 28. VII. a na poseban način njegove unučice Lu i Amora, zavičaja, nostalgije, težačkoga kru- 1938. – Zagreb, 17. VIII. 2015.). Sam je Ema, sin jazz-glazbenik Matija i kćer di- ha, magičnih nadahnuća akademskog sebe duhovito nazivao "prvorazrednim zajnerica Sandra te voljena mu supruga muzičara, pečalbe od rodne šibenske pjevačica Gabi Novak, s kojom je dijelio varoši do dragog mu Zagreba, provin- Arsen i Gabi više od četrdeset godina braka. Suočen cijalnih trica i urbanih mitova, samoće, Novak 1970-ih sa zdravstvenim tegobama, običavao je ljubavi i prevare, nade i povratka, vjere govoriti: "Moje dvije unuke me najviše u Nebesa… Mnoge se njegove klapske drže na životu. Dobro, tu je i Gabi, ali pjesme doživljavaju kao narodne dok se ona je dio mene, temelj..." filmske glazbene dionice tumače ispred Uz vino i gitare, zrno soli, oči boje ekrana kao vlastita lirska autobiografija mora i didu, čini se najbolje bi mu sta- s otvorenim prozorom u dušu maloga jala sintagma lokalpatriot - kozmopolit. čovjeka kakve su one svojevrsnih naci- Pjesnik, skladatelj i pjevač diplomi- onalnih nam filmskih junaka Ivice Kič- rao je studij flaute na Muzičkoj akademi- manovića, Vrdoljakova Matana iz Rao- ji u Zagrebu 1964. Tijekom studentskih sovih Prosjaka i sinova ili, pak, suptilne dana počeo je pisati tekstove za zabav- Krležine časne Beatrice čija mu je, kako nu glazbu i nastupati kao pjevač u više reče, građanska draž davala duhovno vokalnih sastava te kao flautist u Zagre- osvjetljenje dok je pisao glazbu za ekra- bačkom jazz-kvartetu i vlastitom Kvar- nizaciju Glembajevih. Riječju, taj jedin- tetu flauta. Od 1960-ih sklada šansone,

MATICA 48 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Oda Vukovaru U ozračju pada Vukovara 1991. Arsen De- dić piše, a Vice Vukov pjeva, jednu od naj- ljepših oda našoj domovini. zabavne melodije i sudjeluje s uspje- opusa koji je Arsen ostvario skladaju- Kad raziđe se dim, kad prođe prva bol hom na domaćim festivalima (Zagreb, ći filmsku glazbu najuspjelijima se pro- U našoj staroj kući sjest ćemo za stol. Opatija, Split, Šibenik, Krapina, Omiš) i cjenjuju: Živa istina, 1972.; Glembajevi, Kad raziđe se dim i stigne prvi brod koncentrira od Europe do Amerike. Za 1988. i dr. Pamtit ćemo ga i po televizij- uz kap misnoga vina naći će se rod. šansone je nagrađivan vrijednim inoze- skim serijama za koje je pisao nezabo- mnim i domaćim nagradama među koji- ravne partiture (U registraturi, Prosjaci Kad raziđe se dim, kad ode u Nebesa ma izdvajamo Premio Jacques Brel 1980. i sinovi i dr.). Primjetan trag ostavio je Sagradit ćemo Grad sa tisuću adresa kao autor teksta; Premio Tenco 1982. u i u stvaralaštvu za djecu te lutkarstvu. Kad raziđe se dim, kad nestane k’o pjena San Remu za autorsku šansonu; Premio Uglazbio je i pjevao najistaknutije hr- Sagradit ćemo Grad, Grad za sva vremena! Recanati 1991. kao istaknuti europski vatske pjesnike Kovačića, Ujevića, Krle- kantautor; diskografsku nagradu Porin žu, Cesarića, Goloba, Sabola, Kaštelana, Kad raziđe se dim, kad prođe prva bol (2004.)… Kao skladatelj i interpretator Šoljana, Ivaniševića, Krkleca, Domjani- u našoj staroj kući sjest ćemo za stol. u karijeri dugoj šest desetljeća snimio je ća, Tadijanovića, Galovića, Maroevića, Kad raziđe se dim i stigne prvi brod velik broj albuma (Čovjek kao ja, 1969.; Pavlovića, Fiamenga… uz kap misnoga vina naći će se rod. Homo volans, 1973.; Porodično stablo, 1976.; Provincija, 1984.; Tihi obrt, 1993.; PJESNIČKI KLASIK Kad raziđe se dim, kad ode u Nebesa Na zlu putu, 2004.; Dobrotvorov dom, Objavio je tridesetak zbirki pjesama Sagradit ćemo Grad sa tisuću adresa 2009. i dr.). (Brod u boci, 1971., rasprodan u 60.000 Kad raziđe se dim, kad nestane k’o pjena primjeraka; Hotel Balkan, 1987.; Pjesnik Sagradit ćemo Grad, Grad za sva vremena! UGLAZBIO NAJISTAKNUTIJE opće prakse, 1993.; Čagalj, 2000.; Zabra- HRVATSKE PJESNIKE njena knjiga, 2003.; Padova, 2004.; Brzim Kad osvane taj dan u zemlji nemirnoj Dedićevo veliko znanje na području um- preko Bosne, 2005.; Službena duša, 2006.; Biser sja na dlanu - Grad i moj i tvoj! jetnosti i njegov iznimni senzibilitet za Kino Sloboda, 2008.; Zidne novine, 2009.; teatar i film omogućili su mu vrlo plod- Kapi za oči, 2012. i dr.). Pjesme su mu Arsen Dedić no stvaralaštvo i na području kazališne uvrštene u najčitanije antologije hrvat- i filmske glazbe, gdje je ostavio trag jed- skoga pjesništva, od Pavletićeve iz 1971. nako vrijedan njegovu stvaranju na po- do Maroevićevih suvremenih pjesničkih na scenu prizore iz obiteljskoga života, dručju šansone, klapske pjesme i lirske pregleda 21. stoljeća. Ovjenčan je Gora- djevojke, lijepe provincijalke koje su na- književnosti. U teatru počinje stvarati u novim vijencem, pjesničkom nagradom hrupile u grad, u studentske domove, su- zagrebačkome Dramskom kazalištu Ga- za cjelokupni književni opus (2003.). sjeda, tako da su njegovi čitatelji osjećali vella i to s glasovitim redateljem Kostom Arsen Dedić je, uostalom, nerijetko kao da su ti tekstovi nastali samo zbog Spajićem. Među partiturama scenske izrijekom odustajao od statusa zaštiće- njih, da su njihov lirski dnevnici pisani glazbe, koju piše od 1967., za ugledna ka- noga pjesničkog klasika predstavljajući rukom drugog. Ponekad mi se čini da je zališta izdvajaju se tako: Hölderlin autora se kao pjesnik opće prakse ili u najboljem ta toliko raznorodna pjesnička magma, P. Weissa, 1973.; Domagojada, 1975.; In- slučaju pjesnikov bratić koji je, riječima koja se na početku i na kraju samopro- spektorove spletke, 1977.; Diogeneš, 1989.; Tonka Maroevića, nadvladao obrtnika. izvodila i trljala u jeziku, svjedočeći o Mjesec dana na selu, 1990. te čudesne "Paradoksalno, inzistirajući na intimno- radnoj pjesničkoj imaginaciji i govoreći melodije za Marinkovićeve, Brešanove, sti i individualnosti, pišući izravno, iro- o zanosima, čežnjama, gubicima i pado- Krležine i Paljetkove predstave i dr. Iz nično i duhovito, pogađao je i vraćao vima, sve nas pogađala više negoli smo joj to htjeli priznati. Osnovno određenje Višestruki laureat diskografske nagrade Porin mu je glazba, ali spajajući te dvije sklo- nosti - glazbenu u poetsku - prirodno je stigao do vlastitoga kantautorskoga govora, koji ga je najviše i obilježio", oci- jenio je akademik T. Maroević. Arsen Dedić dobio je državnu Na- gradu Vladimir Nazor za životno djelo (2007.). Predsjednik Tuđman odliko- vao ga je Redom hrvatskoga pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Re- publike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana, rekavši da su mu Arsen i Gabi najmiliji par. n

ENG Prominent Croatian musician, poet and renowned composer Arsen Dedić (Šibenik, 28 July 1938 – Zagreb, 17 August 2015) passed away this summer in his 78th year.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 49 NAŠI GRADOVI: CRES ‘Res publica Crepsa’

Aktualna gospodarska situacija u Cresu u znaku je turizma, ali i brodogradnje zbog remontnog brodogradilišta Cres, kao i ribarstva - uzgoj školjaka, tune i bijele ribe

Gradska vrata

Grad Cres iz ptičje perspektive

Piše: Zvonko Ranogajec skoga brdskog područja Ćićarije i Učke još od antičkog doba. Prapovijesna gra- s prevladavajućim krškim stijenama va- dina bila je smještena na brdu Bartolo- res je najveće naselje na isto- pnenca i dolomita. Najviši vrh područja meju na kojoj je kasnije nastala antička imenome otoku u kvarner- grada Cresa iznosi 648 m.n.v. u sjever- Crepsa. Tada Cres naseljavaju ilirski Li- skoj skupini otoka koji je po nome dijelu, dok samo naselje ima naj- burni. U vrijeme Rimskog carstva osno- površini od 404,3 četvorna veću visinu od četiri metra nad morem. van je grad Cres ili rimski "res publica kilometra uz Krk najveći hr- Cres za razliku od istočnog niza kvar- Crepsa". Hrvati u 7. stoljeću naseljavaju vatski otok na Jadranu, dok je po duži- nerskih otoka Krka, Raba i Paga nema Cres, a do 10. stoljeća vladala je Bizant- Cni od 65,5 km drugi u Hrvatskoj nakon izraženiju plodnu flišnu zonu niti stalni ska uprava. U 10. stoljeću Cres postaje Hvara. Području grada Cresa pripada vodotok osim dolomitne kotline u kojoj sjeverni i središnji dio otoka Cresa, sje- je smješten najveći rezervoar pitke vode verno od zaljeva Koromačna, dok južni na otocima, Vransko jezero. S površinom dio ulazi u sastav grada Maloga Lošinja. od 5,8 četvornih km Vransko jezero je Površina grada Cresa iznosi 291 četvorni treće po veličini jezero u Hrvatskoj (na- kilometar i pripada mu 26 naselja, dok kon Vranskog jezera pokraj Biograda na površina s pripadajućim morskim akva- moru te Prokljanskog pokraj Šibenika). torijem iznosi 1.103,65 četvornih kilo- Jezero je s dubinom od 84 metra kripto- metara. Grad Cres graniči na jugu ko- depresija jer joj je površina na 16 metara pnenom granicom s Malim Lošinjem, a iznad morske razine, a dno je 68 metara morskom granicom na istoku gradom ispod morske razine. Jezero koje je zna- Rabom, općinom Lopar i gradom Kr- čajno u opskrbi Cresa i Lošinja pitkom kom. Na sjeveru grad Cres ima morsku vodom, njome se opskrbljuje kišnicom granicu s općinom Malinska-Dubaš- i podzemnim vodama i pravi je hidro- nica, Mošćeničkom Dragom i gradom loški fenomen. Na području Cresa do- Rijekom, dok na zapadu Cres graniči s minira sredozemna klima sa submedi- Istarskom županijom. teranskom šumskom zajednicom, ali i ogoljelim krškim područjima kamenjara VRANSKO JEZERO koji su izloženi puhanju bure sa zapada. Kip Fane Petrića Reljefno gledano, Cres je uz sjeverni dio Kao i na ostalim susjednim otocima kiparice Marije Lošinja zapravo nastavak istočnoistar- istočnoga dijela Jadrana, Cres je naseljen Ujević

MATICA 50 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Samostan franjevaca konventualaca Stara gradska vrata dio Hrvatsko-ugarskog kraljevstva sve do svjetskih ratova Cres je okupirala Itali- oskudnih uvjeta življenja i propadanja 1402. godine. U tom razdoblju Cres ima ja od koje se oslobađa 1943. godine nje- vinogradarstva otok je doživio kao i su- status kaštela s podžupanom i sucima, a zinom kapitulacijom i doživljava kratko sjedna hrvatska područja veliku depopu- 1332. godine nastaje poznati Creski sta- oslobođenje, nakon čega otok okupira- laciju proteklih razdoblja kada je dolazi- tut. Od 15. do kraja 18. stoljeća (1409. do ju Nijemci. Od 1945. godine Cres je kolo do prekomorskih iseljavanja. Tako je 1797. godine) Cres dolazi pod mletač- načno pripojen Hrvatskoj. Tada je on dio posljednjih 100 godina broj stanovnika ku upravu i sjedište je mletačkoga kne- općine Cres - Lošinj sa sjedištem u Ma- Cresa prepolovljen s 4.600 na 2.300 staza za područje otoka Cresa, kao i osor- lome Lošinju, a stvaranjem samostalne novnika. Prema posljednjem popisu po- skoga biskupa. Hrvatske Cres je od 1993. godine grad dručje grada Cresa ima 2.879 stanovni- u sklopu Primorsko-goranske županije. ka i naselje Cres 2.289 stanovnika. Veća TRGOVAČKO I POMORSKO Gospodarstvo Cresa od najranijih naselja su još Martinšćica sa 132 stanov- SREDIŠTE razdoblja bilo je vezano uz sitno sto- nika i Orlec s 92, a živopisne Lubenice U kasnijim razdobljima 18. i 19. stoljeća čarstvo i podizanje maslinika, koliko je u koje ljeti zbog fascinantnoga položaja Cres se razvija kao trgovačko i pomor- to dopuštao reljefni pokrov. Zbog usit- iznad mora i građevina stopljenih s pri- sko središte s čestim sukobima senjskih njenosti agrostočarske ekonomije Cres rodom dolaze mnogi umjetnici i turisti uskoka i Venecije. U 19. stoljeću Cres nikada nije postigao veću gospodarsku ima samo 12 stalnih stanovnika. dolazi pod vlast Habsburške monarhije snagu od mikroregionalnog središta. Ma- i političko-teritorijalno dio je Istre. Za slinarstvo je u pojedinim fazama zami- FRANE PETRIĆ vrijeme Ilirskih provincija od 1805. do jenilo vinogradarstvo. Tek se posljednje Među poznatim Crešanima na 1. mjesto 1814., pod okupacijom je Francuske i Na- stoljeće razvija pomorstvo, ribarstvo, bro- svakako dolazi filozof, povjesničar, hu- poleona. Od 1821. godine Cres je općina dogradnja i turizam kojima Cres upot- manist i znanstvenik Frane Petrić kome u sklopu kotara Lošinja. Između dvaju punjuje svoj gospodarski značaj. Zbog je u Cresu podignut spomenik, rad aka- demske kiparice Marije Ujević. Petrić Luka i dio gradskog je kao profesor na talijanskim sveučili- središta štima ostao zabilježen po svome kapi- talnom djelu "Nova sveopća filozofija", a bio je i prvi član Zbora sv. Jeronima u Rimu koji je okupljao Hrvate. Pono- sio se da zna govoriti ilirski jezik. Dru- gi značajan Crešanin bio je akademski slikar Mate Solis. Aktualna gospodarska situacija u Cresu u znaku je turizma, ali i brodogradnje zbog remontnog brodogradilišta Cres te ribarstva zbog tvrtke Ribarstvo F koja uzgaja školjke, tune i bijelu ribu. n

ENG Cres is a port town on the western coast of the island of Cres with just under 3,000 in- habitants. The town’s economy revolves around tourism, shipbuilding and fisheries, includ- ing the breeding of shellfish, tuna and white fish species.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 51 RAZGOVOR S VLČ. NIKOLOM ČABRAJOM, VODITELJEM KATOLIČKE ZAJEDNICE HRVATA ZAPADNE AUSTRALIJE Četrdeset godina u službi Krista i njegove crkve

"Proslavu obilježavanja 40. obljetnice moga misništva organizirala je ova moja hrvatska zajednica. Nekolicina dobrih i uglednih ljudi pozvali su me prije tri mjeseca na sastanak jer da mi nešto imaju reći. I tako je to počelo…"

jer državi nije mogla podmiriti obvezu Gdje ste studirali i počeli obavljati od 700 kila kukuruza i 250 kila mesa. svećeničku dužnost, što pamtite iz Osam dana je s dvadesetak žena iz sela tog doba? stajala u blatu do koljena u jednoj šta- - Poslije završene osnovne škole u li kako bi se predomislila, a sa mnom je mome rodnome Novom Selu poslao sam bila u četvrtome mjesecu trudnoće. Na sarajevskome nadbiskupu Marku Alau- kraju je ipak potpisala, kako bi spasila poviću molbu da me primi u sjemenište, živu glavu i meni i sebi. Tata je u to vri- u kojoj sam naveo da želim biti sveće- jeme bio u rezervnoj vojsci novoga ko- nik. Odgovor nije trebalo dugo čekati i munističkog režima iako je svoje već poslali su me u Suboticu, klasičnu novu odradio u redovima domobrana, ali to gimnaziju koja se upravo bila otvorila. I mu se ništa nije priznalo. Pustili su ga tako sam 1965. godine krenuo u klasič- da dođe kući i da spasi situaciju. Bog je nu gimnaziju u Subotici, gdje sam ma- bdio nad svima nama i imao svoje plano- turirao 1969. godine. Teološke studije ve. Još u danima moga ranog djetinjstva nastavio sam u sarajevskoj bogosloviji, volio sam s mamom ići u crkvu. Bio sam koja je 1969. godine ponovno proradila ministrant i nastojao sam svako jutro u nakon što su je komunisti 1945. godine Nikola Čabraja kao 6 sati ići na svetu misu. Novi župnik Ja- oduzeli Crkvi. Bilo nas je 18 kandidata maturant 1969. kov Kovačević, koji je stigao u Novo Selo u prvoj godini. Zaređen sam za svećeni- 1953. godine, bio je moj uzor. U njemu ka u sarajevskoj katedrali 1975. godine i Razgovarala: Suzana Fantov (Hrvatski vjesnik) sam na oltaru gledao sebe. Dakle, bio je evo ove godine navršilo se 40 godina od to tihi poziv s neba, još u mojim ranim toga moga svečanog trenutka kada sam lč. Nikola Čabraja, dušo- dječjim danima. krenuo u rad Gospodnjeg vinograda. brižnik crkve svete Ane u North Fremantleu (Perth) i Mlada Misa - pretvorba 1975. voditelj katoličke zajednice Hrvata Zapadne Australije ove godine proslavio je četrdeset godi- Vna svog poziva u službi Krista i njegove Crkve. O tome kako je sve počelo pa do danas kada je zajedno sa svojim župlja- nima proslavljena ova velika obljetnica, razgovarali smo s vlč. Čabrajom.

Recite nam ukratko nešto o sebi i na koji način krećete putem Božjeg poziva? - Rođen sam 5. kolovoza 1950. godine u Novom Selu pokraj Bosanskoga Broda, od oca Andrije i majke Kaje, ro- đene Bilić. Šesto sam i zadnje dijete. Ro- dio sam se u poratnim godinama, baš u gladnoj godini, kako je znala reći moja mama. Zbog toga je čak bila i u zatvoru

MATICA 52 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Patron Svete Ane – pjevači Na Hrvatskom katoličkom radiju

Fra Čabraja u Kada i gdje dolazite u Australiju Stanković, ravnatelj hrvatske inozemne Hrvatskom centru te kako započinje Vaš život i pastve toga vremena, stigao je u Gare- svećenički rad ovdje u hrvatskoj vac da vidi toga sretnika koji se odlučio katoličkoj misiji? poći u Australiju. Na licu mu se iščitavala - Poslije moga ređenja, tri godine sam sreća i zadovoljstvo. Australija je tada za obavljao poslove u nadbiskupskome ure- mene bila nepoznanica i kako je znala du u Sarajevu i bogoslovima sam preda- moja mama reći, Bogu za leđima. Pitao vao glazbu. Pokojni nadbiskup Marko sam mons. Stankovića gdje to ja idem Jozinović imenovao me je 1978. godi- i kakva je klima u Brisbaneu i Perthu. ne kapelanom župe u Garevcu pokraj Kada mi je spomenu da Perth ima slič- Modriče, gdje sam ostao sedam mjeseci. nu klimu kao naš Jadran, odmah sam Tu sam doživio svoje prvo vatreno kr- se odlučio za Perth. Dakle, klima je od- štenje u pastoralnome radu s vjernicima. lučila da sam danas u Perthu. Tako sam To je bila vrlo aktivna i živa župa, gdje stigao u nepoznatu zemlju, nepoznatim su svi išli u crkvu, i staro i mlado. Uoči ljudima 9. ožujka 1979. godine. Bio je to Velike Gospe stigao nam je nadbiskup početak, moglo bi se reći, moga drugog Jozinović krizmati djecu. Te noći dogo- dijela života. dilo se to da sam odlučio otići u Austra- liju. Nikad nisam ni sanjao da bih napu- Što je sve učinjeno u crkvi sv. Ane se tiče mladih i djece i oni su vidljivi u stio svoju nadbiskupiju, ali dogodilo se. koju župljani rado nazivaju malom našem zajedništvu. Tu je i Hrvatska et- Plan je bio samo na tri godine. Naučiti katedralom, kako živi ova vjerska nička škola u kojoj, na žalost, sve manje i novi jezik, steći novo pastoralno isku- zajednica te ima li dovoljan broj manje djece ima, ali mi smo tu na raspo- stvo i opet se lijepo vratiti. Za upražnjeno mladih, djece... laganju i tko hoće, dobro nam je došao! mjesto hrvatskoga svećenika u Australiji - Crkva svete Ane od 1971. godine (Brisbane i Perth) čekalo se šest mjeseci. je mjesto gdje Hrvati Zapadne Austra- Što Vas najviše veseli u radu U to vrijeme svećenici nisu bili zainte- lije napajaju svoju vjeru. Normalno je s vjernicima, a što je po Vama resirani ići tako daleko. Mons. Vladimir da se vjernici brinu o svojoj crkvi, kako možda i problem hrvatskih bi se u njoj što bolje osjećali. Kada smo iseljenika kao vjernika? je primili bila je dosta trošna i pokojni - Ja sam uvijek sanjao biti svećenik nadbiskup John Lancelot Gody bio je - uzet iz naroda za narod. Moja najveća presretan što nam je povjerava jer sva- radost je odraditi svoj posao tako da mi kom biskupu je cilj sačuvati crkvu. Ja sam savjest ništa ne predbacuje, a vjernici su treći hrvatski svećenik u ovoj crkvi. Pri- uvijek bili moje zrcalo u kojem prepo- je su bili vlč. Većeslav Šupuk i vlč. Josip znajem svoje pravo lice. Što se tiče pro- Vidaković. Oni su na svoj način odradili blema hrvatskih iseljenika, mislim da svoju rolu. Ovdje sam više od 36 godina se tu nema ništa novoga reći. Ipak su se u službi ovoga naroda. Puno smo toga oni lijepo snašli u ovoj novoj domovini ugradili u ovu crkvu, od novoga oltara i pronašli kutak života pod ovim Južnim isklesanog od bračkoga kamena pa do vi- Križem. Normalno, ljudsko srce nikada tražnih prozora koje su darovale hrvat- nije zadovoljno i kao što reče sveti Au- ske obitelji, a svaki prozor koštao je oko gustin, i neće biti zadovoljno sve dotle šest tisuća AUD. Na prozorima su ugra- dok se ne smiri u Bogu. đena i njihova imena, a time i u povijest ove crkve koja će svjedočiti ljubav i bri- Možete li nam reći nešto ukratko o gu naroda koji se u njoj okupljao. Što se Vašem radu s dramskom grupom tiče života ove zajednice, nema tu razli- "Ivan Gundulić"? ke između istoka i zapada u Australiji. U - HDG "Ivan Gundulić" osnovana Svećenici spremni za Misu crkvu idu oni koji žive svoju vjeru, a što je još davne 1981. godine i to u župno-

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 53 IN MEMORIAM

Narod Božji u crkvi U Buenos Airesu me uredu. Uvijek sam podržavao one dalje će sve biti njihova briga. Bio sam kulturne događaje u našoj zajednici ugodno iznenađen i jednog trenutka umro fra koji su nam osim tijela hranili i dušu. sam ostao bez teksta. Oni su u mene Zato sam uvijek bio uz te dobre ljude ubrizgali dodatni adrenalin i tako je to Berislav Ostojić na koje sam ponosan i zahvalan Bogu krenulo. Sve su oni organizirali i mogu što ih oko sebe imam. Oni i dan- da- reći da su uistinu odradili savršeno za- nas neumorno rade i dok imaju dobre crtani plan. Prošlo je sve, hvala Bogu, Na Veliku Gospu u Buenos Airesu u centru volje, ja ću biti uz njih! dobro i što je najvažnije za mene, na- "Kardinal Stepinac" umro je fra Berislav Osto- rod Božji koji se našao u ovom slav- jić, hrvatski franjevac koji je bio ispovjednik I na kraju, kako je protekla lju bio je iznimno zadovoljan i sretan. pape Franje dok je bio buenosaireski nadbi- upriličena proslava u Vašem Na kraju, što na sve ovo reći!? Hvala skup. Zadnje su mu riječi bile izgovorene na centru u povodu ove velike im od srca. Kraj mene je bio i naš nad- materinskome hrvatskom jeziku: "Djevice obljetnice na kojoj Vam i mi biskup iz Pertha Timothy Costello, ne- sveta, pomozi mi!” čestitamo... kolicina lokalnih svećenika i moji ko- Misa zadušnica i pogrebni obredi za fra Be- - Proslavu obilježavanja 40. obljet- lege iz istočnih australskih država, njih rislava Ostojića, člana Franjevačke provincije nice moga misništva organizirala je četvorica na broju: vlč. Josip Vranješ, sv. Jeronima u Istri i Dalmaciji i župnika župe ova moja hrvatska zajednica. Nekoli- vlč. Luka Pranjić, vlč. Josip Grubišić i Sto. Cristo u Jose Ingenierosu, održani su 17. cina dobrih i uglednih ljudi pozvali su fra Nikica Zlatunić. U kasnim popod- kolovoza. Misu je predvodio Rodriguez Mel- me prije tri mjeseca na sastanak jer da nevnim satima stigla su i trojica fra- garejo, biskup biskupije San Martin Guiller- mi nešto imaju reći. I tako je to poče- njevaca da mi čestitaju: fra Ivo Tadić, mo. U koncelebraciji su bili Guillermo Eich- lo. Izložili su mi svoje želje i planove i fra Miroslav Jelić i fra Marko Hrgota. horn, biskup biskupije Moron Luis, pomoćni čekali samo na moje zeleno svjetlo, a S njima sam se sreo sljedećega dana. n biskup nadbiskupije La Plata Antonio Marino te dvadeset i trojica svećenika, među kojima Svečani ručak i delegat za Argentinu Franjevačke provincije sv. Jeronima u Istri i Dalmaciji i voditelj Hrvat- skoga katoličkog središta sv. Nikole Tavelića u Buenos Airesu i Hrvatskoga katoličkog sre- dišta sv. Leopolda Mandića u San Justu fra Josip Peranić te prof. crkvene povijesti vlč. Dinko Krpan. Fra Berislav rođen je 21. prosinca 1946. godine u izbjeglištvu u Andolfu, u biskupiji Linz, od oca Ljudevita i majke Marije, r. Odak. Kao dijete s obitelji se preselio u Argentinu. U fra- njevački novicijat ušao je 20. prosinca 1964. godine. Prve zavjete položio je 6. siječnja 1966., a vječne 21. prosinca 1969. Teologiju je studirao u Bologni, a za svećenika je zaređen 20. svibnja 1971. godine u Modeni. ENG An interview with the Reverend Nikola Čabraja, head of the Catholic Community of the Croatians of Western Australia and the parish priest at St Anne’s church in North Fremantle (Perth) on the occasion of the 40th anniversary of his Catholic ministry.

MATICA 54 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Od 1951. izlazi mjesečnik Hrvatske matice iseljenika Matičin Vremeplov Pronašli smo u Matici za mjesec kolovoz i rujan godine… Priprema: Hrvoje Salopek

1967.Te se godine u zemljama zapadne Europe nalazila već vrlo brojna skupina Hrvata gastarbajtera ili kako bi se tada služeno reklo "građana na privremenom radu u inozemstvu". Ne čudi stoga što je Ansambl Radio- televizije Zagreb održao turneju s devet rasprodanih koncerata u Baselu, Zürichu i Schaffhausenu u Švicarskoj te u Feldkirchu, Innsbrucku, Linzu i Beču u Austriji. Glavne zvijezde programa bile su legendarni pjevač Ivo Robić te komičarka Nela Eržišnik.

1970.Nakon trinaest stoljeća otkako su Hrvati primili kršćanstvo u crkvi sv. Petra u Rimu uz veliku nazočnost hrvatskih hodočasnika iz domovine i svijeta, svečano je proglašen svetim Šibenčanin Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac. Među 15.000 hodočasnika bilo je puno naših iseljenika iz SAD-a, Kanade, Južne Amerike, Australije te zapadnoeuropskih zemalja. U Rim su pristigle i skupine gradišćanskih Hrvata iz Austrije i moliških Hrvata iz Italije, piše Matica.

Deseti jubilarni susret1994. iseljenika Suska održan je 31. srpnja na otoku Susku u organizaciji Hrvatske matice iseljenika Rijeka. Svečanost na kojoj je bilo nazočno oko 250 Suščana koji žive u New Jerseyu, mještana Suska i okolnih otoka, uveličao je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u pratnji ministra obrane i unutarnjih poslova Gojka Šušaka i Ivana Jarnjaka te predstojnika Predsjednikova ureda dr. Jure Radića.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 55 P o v i j e s n e o b l j e t n i c e Otac hrvatske književnosti

Marko Marulić živio je i stvarao u vremenu kada je Mletačka Republika, gospodarica Jadranskog mora, ograničavala samoupravu dalmatinskih komuna pod svojom vlašću, a osmanska opasnost iz jugoistočne Europe sve više prijetila Hrvatskoj

Piše: Željko Holjevac

rije 565 godina, 18. kolovoza 1450., u Splitu je rođen istaknuti književnik i humanist Marko Marulić s pridjevkom Splićanin, poznat kao otac hrvatske književnosti. Došao je na svijet Pu splitskoj plemićkoj obitelji koja se od 1436. nazivala i Pecenić ili Pečenić. U rodnome gradu završio je humanistič- ku školu, a pretpostavlja se da je poslije toga studirao na sveučilištu u Padovi. Djelovao je većinom u Splitu, povremeno putujući u Veneciju i Rim, a neko vrijeme proveo je na otoku Šolti, što u Riba- nju i ribarskom prigovaranju spominje književnik Petar Hektorović. Pisao je većinom na latinskome te hrvatskome i ponešto na talijanskome jeziku. Bio je Split u 16. stoljeću učeni književnik kršćanskog nadahnu- ća. Književni su mu uzori bili Biblija, an- tička književnost, srednjovjekovna for- ma i patrologija. opasnost za kršćansku Europu. Vojnički ma i uništavanjem seljaštva. U Bitci na centralizam osmanske države pokazao se Krbavskom polju 1493. hrvatska vojska STALNA OPASNOST ZA uspješnijim od feudalne anarhije redom teško je poražena pa je počelo povlače- KRŠĆANSKU EUROPU pokorenih balkanskih zemalja, a 1463. ra- nje feudalaca i kmetova na sigurnija po- Marko Marulić živio je i stvarao u vre- toborni sultan Mehmed II. Osvajač po- dručja u zaleđu. Došlo je do rastrojavanja menu kada je Mletačka Republika, gos- krenuo je vojsku i na oslabljeno Bosan- Hrvatskoga kraljevstva koje je utonulo podarica Jadranskoga mora, ograniča- sko kraljevstvo. Osmanlije su bez ijedne u 200-godišnje ratovanje s Osmanlija- vala samoupravu dalmatinskih komuna veće bitke zauzeli Bosnu koja je bila voj- ma, što je Pavao Ritter Vitezović iz Se- pod svojom vlašću, a osmanska opasnost nički nespremna za obranu pa je nastala nja kasnije slikovito dočarao izričajem iz jugoistočne Europe sve više prijetila izreka: "Bosna šaptom pade!" Još u tije- "dva stoljeća hrvatskoga plača". Hrvatskoj u zajednici s Ugarskom. Tur- ku 1463. ugarsko-hrvatski kralj Matijaš ci-Osmanlije osvojili su 1453. Carigrad Korvin sa svojom je vojskom zaposjeo SPLITSKA ČAKAVICA i srušili Bizantsko Carstvo. Od tada pa sjevernu Bosnu i osnovao dvije pogra- U pozadini političkog i gospodarskog sve do kraja 16. stoljeća oni su bili stalna nične banovine – Jajačku i Srebreničku. rasula krilo se blještavilo kulturnih do- Kralj je 1469. oduzeo Frankopanima Senj mašaja: još 1483. tiskan je Misal po za- i osnovao obrambenu Senjsku kapetani- konu rimskoga dvora, prva hrvatska ti- ju. Bio je to zametak vojno-krajiške or- skana knjiga, a Marko Marulić je 1501. ganizacije obrane hrvatskih i ugarskih pod dojmom osmanske opasnosti na- krajeva, a kralj Matijaš ustrojio je i tzv. pisao Istoriju svete udovice Judite u ver- crne čete kao plaćeničku vojsku, s po- sih harvatski složenu s temom o staro- moću koje je ratovao i držao velikaše u zavjetnoj junakinji Juditi koja je ubila pokornosti. Poslije njegove smrti 1490. asirskoga vojskovođu Holoferna i oslo- nastupilo je razdoblje feudalne anarhije bodila izraelski puk od velike pogibelji. Marko Marulić na novčanici od 500 kuna u kombinaciji s osmanskim pustošenji- To prvo autorsko epsko djelo na hrvat-

MATICA 56 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Borbe Hrvata s Turcima

"Svemogući Bože moj, kim svaka postaju, Odvrati jur gnjiv tvoj, ter pomiluj naju. Ostavi zlu volju, pozri na virni puk, Gdi tarpi nevolju svak´ čas od turskih ruk. Luge, sela, grade popliniv s´žegoše, Muže, žene, mlade svezav povedoše. Ubiše junake koji se arvihu, A ine nejake u sinžir vedihu. Sinke porobiše od krila materam, I jošće činiše njih vašćine kćeram. Daleč rastavljaju od draga miloga, Tih tamo prodaju, a simo inoga. Evo još oltari tvoji raskidaju, I sve svete stvari tlačiti ne haju. U temple se svete konje uvajaju, Prilike propete pod noge metaju. Svite, u kih tebi služba se činjaše, Raskrajati sebi u kovadih jaše. skome jeziku i uopće opsežnije književno Barskoga rodoslova s kraja 12. stoljeća i Pehare kovaše od kaležev tvojih, djelo u šest pjevanja napisano je na split- objavio ih pod naslovom Regnum Dal- I još pokovaše pase sabalj svojih. skoj čakavici, a tiskano 1521. u Veneciji. matiae et Croatiae gesta latinitate inata. Oto, ča je gore, divstvo oskvarniše Promičući tajne vrijednosti poput vjere, Divic, ke pokore čineći, služiše; nade i ljubavi, Marulić je pisao morali- ‘MOLITVA SUPROTIVA TURKOM’ Ter dicu neumiću obrizav, tiskoše stičke i druge spise na latinskome jezi- Za to vrijeme Petar Berislavić i drugi ba- U veću nesriću ner kih posikoše! ku, npr. O pouci lijepog življenja po pri- novi branili su Hrvatsku, ali je pad Be- Eto jur potarvši mnoge gospode stan, mjeru svetaca, a iza sebe je ostavio i ep ograda 1521. otvorio Osmanlijama put Hite ne ustarpši ostalih dati van. Davidijada, nadahnut starozavjetnom u Panonsku nizinu, a tri godine kasni- Sve dni ter sve noći nigdir ne sustaju, pričom o kralju Davidu, također na la- je pojavili su se pred Klisom nedaleko Nastojeć primoći karstjan ki ostaju." tinskome jeziku. Samo do kraja 17. sto- od Splita. "Mi učinismo što se moglo ljeća izašlo je čak dvadesetak prijevoda učiniti, ali dalje već ne možemo opstati Marko Marulić pisao je do smrti 1524. njegovih Pouka na više europskih jezika, bez vaše pomoći jer smo posve iznemo- poeme, elegije, epigrame, poslanice, sti- zahvaljujući čemu se Marulić afirmirao gli", rekao je knez Bernardin Frankopan hovane svetačke životopise, himne, lju- kao prvi hrvatski književnik koji je ste- 1522. u Govoru za Hrvatsku (Oratio pro bavne pjesme i drugo. U njegovoj knjižni- kao europsku slavu. U Veneciji je 1516. Croatia) pred njemačkim državnim sa- ci izbrojano je 148 važnijih knjiga, među objavio Evangelistarium, čije je drugo izborom u Nürnebergu. Pridružujući se kojima je bilo najviše djela klasičnih i hu- danje tiskano već 1519. u Baselu, a zatim protuturskim govorima hrvatskih hu- manističkih pisaca, te onih s vjerskom se pojavilo još nekoliko izdanja toga dje- manista, Marko Marulić napisao je tih tematikom. Maruliću se pripisuje prva la. Otac hrvatske književnosti okušao se godina dojmljivu pjesmu Molitva su- uporaba riječi psihologija. Prije 90 go- i kao vrstan prevoditelj, npr. preveo je na protiva Turkom u rimovanom dvanae- dina, 26. srpnja 1925., u Splitu je otkri- latinski, uz samostalnu preradu, 23 po- stercu, potreseno tugujući nad udesom ven spomenik Marku Maruliću, koji je glavlja iz Ljetopisa popa Dukljanina ili svoje domovine: izradio Ivan Meštrović u povodu pušta- nja u promet željezničke pruge Zagreb - Split. Spomenik u Mostaru, na Trgu hrvatskih velikana, podignula je Matica hrvatska. Spomenici ocu hrvatske knji- ževnosti nalaze se u Zagrebu, Vukovaru, Kninu, Čileu i drugdje. Njegovo ime danas nose gradska knjižnica u Splitu, vele- učilište u Kninu i druge kulturne i obrazovne ustanove. Nalazi se i na novčanici od 500 kuna, a Red Danice hrvatske s li- kom Marka Marulića dodjeljuje se za posebna postignuća na području kulture. n

ENG Prominent writer and humanist Marko Marulić of Split, celebrated as the father of Croatian literature, was born in the Croatian th Spomenik na Marulićevu trgu u Zagrebu coastal city of Split 565 years ago, on the 18 of August 1450.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 57 KOPRIVNICA: IZLOŽBA FOTOGRAFIJA SMILJKE PAVLOVIĆ, HRVATSKE FOTOREPORTERKE IZ NJEMAČKE Vrijedan dar rodnome gradu

Četrdeset godina Smiljka Pavlović bila je u potrazi za odgovarajućom fotografijom, po redakcijskom zadatku ili, u radnoj pauzi, po vlastitom joj ćeifu. Fotoreporteru je važno da stigne. I onda on juri, onako kako je to pokazala na jednoj slici

love. Uz tu fotografiju koja resi naslovnicu kataloga, izložena je još 101 slika. Sve su crno-bijele. Sve govore o određenom trenutku i vremenu, svjedoče o događaju i o ličnostima, ali obavještavaju i o onome koji je to zabilježio. Bile su otisnute u novinama i kao takve oslikavale su tekst – vijest, reportažu, intervju. I više od toga. U svakoj fotografiji dodatni je tekst, napisan okom fotoreporterke koja, poštujući objektivnost, nudi svoje subjek- tivno objašnjenje. Čaroliju ugođaja Smiljka Pavlović postiže Smiljka tako što ona svoju fotografiju misli, a ono spoznato vizualno Pavlović i oblikuje: "Uspijevam slušati okom ono što snimam. Ako net- Naima Balić ko sluša dječaka koji plače, netko vidi da plače, ali ne osjeća, ali kada se fotografira dječaka koji plače, a gledatelj slike za- Tekst: Aleksandra Brnetić Foto: Ivan Brkić i Smiljka Pavlović plače ili osjeća plač, onda je to prava fotografija."

oprivničane te srpanjske večeri nije smetala ni FOTOGRAFSKI BISERI NOVINSKOGA TIPA vrućina pa ni glazba koja je sa Zrinskog trga kroz Smiljka Pavlović kaže da je za njezin osobni i profesionalni otvorena balkonska vrata ulazila u Galeriju Ko- razvoj jako zaslužna njezina profesorica iz hrvatskoga i en- privnica. Natiskivali su se pred fotografijama svo- gleskoga jezika u Školi primijenjene umjetnosti, Naima Ba- je sugrađanke s njemačkom adresom Smiljke Pa- lić, koju hrvatska javnost zna kao zamjenicu ministra kultu- vlović i divili se. re Antuna Vujića. KPosjetitelji kao da nisu vjerovali da je to napravila njihova Stoga je odmah znala tko bi joj uz višeg kustosa Muzeja Smiljka, ona s kojom su zajedno rasli, igrali se u istoj ulici, išli Marijana Šoljara trebao govoriti na otvorenju izložbe: "Jedan u isti razred. Onda je ona jednoga dana, kao i mnogi Podrav- dio te formiraju roditelji, ali u onim danima kad i vani trebaš ci, otišla u Njemačku. U ruci joj je bila maturalna svjedodžba imati potporu od nekoga, naučila sam puno od gospođe Ba- Fotografskog odjela zagrebačke Škole primijenjene umjetnosti. lić. Ona nas je naučila misliti svojom glavom, špotala nas je Uputila se do roditelja koji su već neko vrijeme radili u Fell- ako smo zdravo za gotovo preuzeli nečije tuđe mišljenje. I ne bachu pokraj Stuttgarta da bi godinu dana kasnije, 1972., dobila posao u lokalnim novinama i uskoro postala prvi stalno zaposleni fotoreporter u Njemačkoj. Šest godina radi u Fell- bacher Zeitungu, a onda je k sebi, u kotarski glavni grad, zove Novinska kuća Weiblingen koja izdaje osam lokalnih dnevni- ka i tjednika s ukupnom nakladom od 170.000 primjeraka. U mirovinu je otišla prije godinu dana, ali se u Koprivnicu nije vratila. Ostaje živjeti u Remshalden-Grunbachu, ali svako toliko sjeda u svoj automobil i kreće prema Podravini, u grad u kojemu se rodila.

SVJEDOČANSTVA O DOGAĐAJIMA I LJUDIMA Četrdeset godina Smiljka Pavlović bila je u potrazi za odgo- varajućom fotografijom, po redakcijskom zadatku ili, u radnoj pauzi, po vlastitom joj ćeifu. Fotoreporteru je važno da stigne. I onda on juri, onako kako je to na jednoj slici pokazala Smiljka Pavlović. Uhvatila je grupu kolega fotoreportera kako trče. Mi koji ih gledamo, kao da čujemo kako im fotoaparati i teške metalne kutije s opremom kloparaju po leđima i noga- Na bunaru ma, a jak vjetar prevrće nezakopčane jakne i nezavezane ša-

MATICA 58 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Na seoskom IN MEMORIAM sajmu

Irena Mažuranić rođ. Evstratiadi

U Zagrebu je 3. srpnja, u 96. godini života, blago u Gospodinu preminula Irena Mažuranić r. Evstratiadi - supruga Božidara Vatroslava Mažuranića, praunuka bana pučanina Ivana Mažuranića. Rođena je 1919. u Rusiji, u Novorosijsku. Bila je kći ruskoga Grka Antona Evstratiadija, pravnika, i ruske plemkinje Olge Tolpygo. Krajem 1919. godine emigrirala je sa svojim roditeljima u Tursku, a kasnije u Bugarsku, gdje je završila francusko-ruski koledž. Upoznala je svoga budućeg muža Božidara za vrijeme Drugoga svjetskog rata u Varni, dok je služio kao pomorski časnik u Hrvatskoj pomorskoj legiji. Udala se za Božidara u Varni 1943. godine. Zatim 1944. godine dolazi sa suprugom u Hrvatsku. samo to. Njezino znanje kulture bilo je tako široko da smo imali najviše respekta prema njoj. Kulturna naobrazba mi U svibnju 1945. godine otišla je u Trst, gdje se zaposlila kao prevoditeljica je došla od nje. I kad je ona govorila, to me vratilo u puno u Američkome crvenom križu. Sredinom 1947. emigrirala je zajedno s situacija kroz koje sam prošla i u školi. Pohvale od gospo- mužem u Argentinu. Supružnici Irena i Božidar, kao uvjereni demokrati, dina Špoljara, to sam lakše primila, ali ovo što je ona rekla, branili su taj sustav i htjeli su živjeti u njemu. Tamo se rodio 1949. njihov te njezine pohvale, to me ganulo i zato mi je to bilo malo sin Teodoro Darko. neugodno kaj su me tak jako falili." Nakon dolaska u Argentinu, poštujući ustavni poredak zemlje domaćina, Izložene fotografije ostaju kao dar Smiljke Pavlović u njezin muž odmah se pridružio hrvatskim domoljubima i uključio u trajnom vlasništvu Muzeja grada Koprivnice. Dar će obo- političko djelovanje usmjereno na uspostavu slobodne i samostalne gatiti zbirku fotografija koja obuhvaća razdoblje od sredi- Hrvatske. Irena ga je podupirala u tom rodoljubnom radu, a posebno ne 19. stoljeća pa sve do suvremene digitalne fotografije i je sudjelovala u promicanju hrvatske kulture, jezika i povijesti među u sebi sadrži gotovo sve rane tehnike. mlađim naraštajima Hrvata rođenim u emigraciji. Viši kustos Muzeja grada Koprivnice Marijan Špoljar Nakon demokratskih promjena i slobodnih izbora, obitelj Mažuranić kaže da je zbirka Smiljke Pavlović homogena. Raduje se što ostvarila je svoj san kada se vratila u Hrvatsku, koju je Irena uz Rusiju i će im obogatiti muzejski fundus i to upravo u ovom trenut- Argentinu smatrala svojom domovinom. ku kad razrađuju ideju o temeljitoj valorizaciji spomenič- Velika ljubiteljica kulture, našla je u Božidaru srodnu dušu, intelektualca ke baštine fotografije u Koprivnici. I dodaje: "Rad Smiljke visokog formata. Poput njega bila je poliglot i govorila, čitala i pisala Pavlović je nesumnjivo jedan od nosivih dijelova, osobi- osam jezika (hrvatski, bugarski, ruski, francuski, njemački, engleski, to onaj dio koji pripada fotografiji novinskog tipa, fotore- španjolski i talijanski). Dijelili su i zajedničku ljubav prema svjetskoj porterskog tipa i tu desetak, petnaestak radova predstav- književnosti, povijesti, umjetnosti i prirodi. ljaju pravi biser. Smiljkine fotografske bisere neće prekriti Za sve nas koji smo je znali i voljeli bila je iznimno dobra osoba, skromna, muzejska prašina", tvrdi Špoljar i najavljuje da će zbirku mogli bismo reći dama par excellence. Njezini srdačni osmjesi i vječito ponuditi drugim institucijama, ne samo u Hrvatskoj. n dobro raspoloženje ostat će nam uvijek u lijepom sjećanju. Pridružila se svom kavaliru na nebu, Božidaru, a sinu Darku, našem prijatelju i istaknutome kulturnom djelatniku i prevoditelju, ostavila je ljubav ENG An exhibition of the photography of Smiljka Pavlović, a Croa- tian photojournalist living in Germany, was staged at the Koprivnica prema životu, pravdi, a svakako i umjetnosti. (Claude Grbeša) Gallery. Ms Pavlović presented a collection of her work to the museum in her native town of Koprivnica.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 59 APOSTOLSKO DJELOVANJE HRVATSKIH SESTARA U INOZEMSTVU (4) Družba sestara Kraljice svijeta – Zagreb – Dubrava

Nakon četverogodišnjeg djelovanja u staračkome domu u Jüchenu pokraj Kölna u župu St. Gabriel u Münchenu dolaze 1999. sestre Marta Jozić, Mara Ljuban i Ljubica Vukoja. To je bio početak suradnje sestara s Franjevačkom provincijom Presvetog Otkupitelja

u mjestu Turnju pokraj Zadra. U počet- ku su došle tri djevojke iz župe u Zato- nu pokraj staroga Nina i tako je za vrijeme održavanja II. vatikanskog sabora nastala nova redovnička družba na tlu Lijepe Naše. Otac Ivan potiče sestre da hrabro stoje uz križ svoga Spasitelja i zajedno s Gospom otkupljuju svijet svojom oduševljenom i požrtvovnom ljubavlju prema poniženima, ostavljenima i za- boravljenima.

NA RELACIJI KÖLN – MÜNCHEN Prije dolaska u München sestre su dje- Molitvena Udruga Prijatelji lovale u staračkome domu u Jüchenu blagoslova Marije Kraljice pokraj Kölna. Nakon četverogodišnje- svijeta u Münchenu ga rada u tom domu s. Marta Jozić dolazi na novu dužnost u župu St. Gabriel Piše: fra Jozo Župić da je St. Gabriel jedno od najvećih i naj- u Münchenu, u pratnji tadašnjega gvar- ljepših zdanja u Münchenu. Eto, u takvo- dijana samostana St. Gabriel, fra Jure rvatski katolici nedjeljom me jednom zdanju odjekuju prekrasne Zebića, 2. veljače 1999. godine. Prema se okupljaju u više crkava hrvatske crkvene pjesme, slavi se misa riječima fra Bože Ančića, "u ljeto 1985. grada Münchena. Jedna na hrvatskome jeziku, sluša Božja riječ godine Nadbiskupski ordinarijat i Fra- od tih crkava je i crkva i svećenikova propovijed. njevački provincijat iz Münchena nude St. Gabriel, na adresi Ver- Nakon jedne od svetih misa zamo- Provinciji Presvetog Otkupitelja (Split) saillerstrasse 20. Točno u podne mini- lio sam sestru Martu da mi kaže neko- spomenuti samostan i njemačku župu Hstranti zvonom oglase da kreće iz sa- liko riječi o svojoj zajednici. Rekla mi je u Münchenu jer nakon 61 godinu mar- kristije povorka ministranata zajedno da pripada Družbi sestara Kraljice svi- ljiva rada dolazi za franjevce sv. Gabri- sa svećenikom, a onda se čuju orgulje jeta. Tu je družbu utemeljio 6. listopada jela ono najbolnije: Bavarska provincija i glasovi crkvenoga zbora koji vodi s. 1963. godine otac Ivan Jäger, isusovac, sa sjedištem u Münchenu našla se u ve- Marta Jozić. likoj krizi zbog pomanjkanja kandidata Ovih sam dana posjetio fra Božu An- Crkva sv. za redovnička i svećenička zvanja. Bila je Gabrijela u čića u samostanu sv. Gabrijela koji mi je Münchenu prisiljena 1985. god. donijeti bolnu od- ispričao povijest ove crkve i samostana luku o napuštanju svoja tri samostana. sv. Gabrijela. - Župna crkva sv. Gabrije- Jedan od njih je bio i samostan i župa sv. la, impozantna arhitektonska građevina Gabrijela u Münchenu". u novoromaničkome bazilikalnom sti- Došlo je do dogovora između dvi- lu, dovršena je i posvećena 1926. god., u ju provincija o preuzimanju samostana prigodi 700. obljetnice smrti sv. Franje i crkve pa je 14. rujna 1986. biskup En- Asiškoga. Impozantne orgulje od 40 re- gelbert Siebler u ime Nadbiskupije Mün- gistara, estetski ukomponirana krstioni- chen, uz nazočnost predstavnika bavar- ca u dnu crkve, umjetnički alfresko Križ- skih franjevaca, svečano uveo u službu ni put, mozaik u svetištu crkve i mnoga hrvatske franjevce. Kroz taj samostan druga skladna djela u njoj govore o tome prošli su mnogi franjevci, a danas u nje-

MATICA 60 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Sestre u Münchenu Sestre u radu sa štićenicima u staračkom domu u Jüchenu mu žive: fra Ante Babić, fra Ivan Križa- koji posao za mene?" Često je boravila u nović, fra Božo Ančić, st., fra Ivan Ču- kapelici i razgovarala sa svojim Bogom. gura i fra Damjan Čovo. Jedan se fratar znao našaliti: "Ni sam Bog ne bi je mogao istjerati iz kapelice." UMOR JE STRANA RIJEČ Sestru Maru zamijenila je s. Ana Or- Dakle, s. Marta radi u njemačkoj župi, šolić, koja je stigla u München 26. rujna a ujedno svira u istoj crkvi na hrvatskoj 2006. godine. Upisala je tečaj njemačkoga misi od 2002. godine. jezika, a onda je u siječnju iduće godine Dan nakon što je s. Marta došla u preuzela službu kuharice u samostanu. München, njoj se pridružuje s. Mara Lju- Tada će s. Ljubica preuzeti dužnost spre- S. Marta, proslava 25 g. zavjeta u Münchenu ban koja će preuzeti radove u samosta- mačice u samostanu. Na toj dužnosti je nu sv. Gabrijela. Iste godine, 29. ožujka do listopada. Vrhovna uprava premješta dolazi i treća sestra iz Jüchena, s. Ljubi- je zbog potrebe Družbe u Veliku Goricu narod u tuđini svesrdno, otvorena srca ca Vukoja. To je bio početak suradnje 7. listopada 2012. Sada u Münchenu dje- upija Riječ Božju i otvara svoje srce i obi- između Franjevačke provincije Presve- luju dvije sestre: s. Marta i s. Ana. telji, blagoslovu." Tom prigodom sestre tog Otkupitelja i Družbe sestara Kralji- su podijelile pristupnice i obećale da će ce svijeta. Sestra Ljubica preuzima duž- MOLE ZA NAŠ NAROD U TUĐINI se moliti za naš narod u tuđini. nost kuharice u samostanu. Već godinu dana postoji u Münchenu Ova podružnica u Münchenu (sjedi- S. Mara Ljuban zbog poodmaklih go- molitvena udruga Prijatelji blagoslova šte Udruge Prijatelja blagoslova Marije dina i narušena zdravlja napušta Münc- Marije Kraljice svijeta. Sestre iz upra- Kraljice svijeta je u Velikoj Gorici) ima hen 2006. godine. Odlazi u samostansku ve Družbe htjele su potaknuti hrvatske nešto više od dvadesetak svojih redovi- kuću u Velikoj Gorici. Veselo i spremno katolike u inozemstvu na veću svjesnost tih članova. Udruga se sastaje svakoga prihvaćala se svakoga posla, umor je blagoslova. S. Lucija Marinović i s. Ma- 22. u mjesecu. Svrha Udruge je oživjeti za nju bio strana riječ. Znala je na upit rina Lukač 1. lipnja 2014. na svetoj misi zajedničku molitvu. Svojom molitvom franjevaca: "Jesi li se umorila i je li teš- u 12 sati u crkvi sv. Gabrijela predstavi- žele pridonositi u izgradnji boljega svi- ko obavljati sav taj posao?", odgovoriti s le su Udrugu Prijatelji blagoslova Ma- jeta. Sestre su svjesne da živjeti za Kri- velikim osmijehom: "Pater, od čega ću se rije Kraljice svijeta. Nakon povratka su sta znači živjeti za Crkvu; zato se trude umoriti, ja sve to rado radim, imate li još izjavile: "Bilo je lijepo vidjeti kako naš da njihove kuće budu kvasac za jačanje i porast Kristova Tijela – Crkve. Otac Utemeljitelj u posjetu Njihov put je izgledao ovako: kandi- sestrama u Jüchenu datica prolazi godinu dana kandidature, dvije godine novicijata, a nakon prvih zavjeta, koje obnavlja punih šest godina, polaže doživotne zavjete. Sestre daju prednost duhovnome životu, svjesne da tako mogu uspješnije djelovati u svom poslanju župskog apostolata. n

ENG After fours years working in a home for the elderly in the German town of Jüchen near Cologne Marta Jozić, Mara Ljuban and Ljubica Vukoja, nuns of the order of the Blessed Virgin Mary Queen of the World, moved to the St Ga- briel parish in Munich in 1999.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 61 Phone: + 385 1 286 7777 26.10.2015.: Kongresni centar FORUM Zagreb Fax: + 385 1 286 7770 Cell: + 385 99 722-8863 / + 385 98 196-4945 19:50 – 20:00h Pozdravni govor – Josip Hrgetić, FORUM Zagreb, direktor Mail: [email protected] projekta MEETING G2.1 Web: www.meeting-g2.com 20:00 - 22:00h Svečana večera / Predstava SKUD-a „Ivan Goran Kovačić“ www.forumzagreb.net 27.10.2015.: Kongresni centar FORUM Zagreb 08:00 – 09:00h Registracija sudionika uz jutarnju kavu 09:00 – 09:20h „Gospodarska diplomacija“ - Joško Klisović, zamjenik Vrijeme je ulaganja u Hrvatskoj! ministrice vanjskih i europskih poslova Svečano otvaranje - Predsjednica Republike Hrvatske, Vrijeme je za ulaganja u Hrvatskoj! Upravo na tu temu u Zagrebu će se Kolinda Grabar Kitarović u prostorima kongresnog centra FORUM Zagreb, od 26. do 30. listopada 09:20 – 09:25h Kratka pauza ove godine održati poslovna konferencija pod nazivom MEETING G2.1. Što 09:25 – 10:00h „Zašto ulagati u Hrvatskoj?„ - Damir Novinić, ravnatelj se zapravo krije iza tog imena, u intervjuu je na australskom radiju „Radio Agencije za investicije i konkurentnosti Melbourne 3zzz“, ukratko objasnio direktor projekta, gospodin Josip Hr- 10:00 - 10:30h Pauza za kavu getić: „...Tražimo načine kako da ljudima, Hrvatima koji su kao i mi rođeni 10:30 - 11:30h „Investor’s guide / Legal & Tax Environment“ - Maša Šarić, EY vani, pokažemo kako da prepoznaju mogućnosti investiranja u Hrvatsku. 11:30 – 12:30h Panel diskusija: „Inovacije / Start-upovi / Poslovni anđeli“ Hrvatska ima samo 4mil. stanovnika, a još ih toliko živi izvan domovine. - moderator: Aco Momčilović, MBA Croatia ; panelisti: Hrvoje Prpić, Trillenium ; Goran Vlašić, Ekonosmki fakultet u Zato smo došli do zaključka kako bi bilo zanimljivo i za Hrvatsku i za naše Zagrebu ; Ratko Mutavdžić, Projektura ; Nikola Kapraljević, obitelji koje žive u inozemstvu da se poslovno povežu. Infinum ...Zašto MEETING G2.1., druga generacija? Zato što ciljamo na Hrvate koji 12:30 - 13:30h Ručak i druženje su ili rođeni van Hrvatske ili su jako mladi otišli živjeti i raditi van, koji su 13:30 - 14:30h Pitch: 8 Startupovi / SME - Hamag-Bicro / B2B: Deloitte / ZIP / Founders Start-upovi vani ostvarili neki biznis te stekli drugačija znanja, iskustva i / ili razmišlja- 14:30 – 15:30h Panel diskusija: „Kako zaštititi Vašu nja, te im dati mogućnost da sve to donesu u svoju domovinu.“ investiciju?“ - moderator: Reno Budić, Crowe B2B: SME Gospodin Josip Hrgetić se prije 5 godina zbog teške gospodarske i eko- Horwath ; panelisti: dogovori u tijeku 15:30 - 16:00h Pauza za kavu B2B: nomske situacije u Venezueli – Caracas, sa suprugom Marom Vitols Hr- Hrvatske 16:00 – 16:10h „Europska poduzetnička mreža (EEN)“ - Doris velike firme getić i djecom odlučio vratiti u Hrvatsku. Sa sobom su supružnici Hrgetić Boras, Hamag-Bicro donijeli i golemo dugogodišnje iskustvo poslovanja u kongresnom turiz- 16:10 – 16:30h „Kako pokrenuti franšizu u Hrvatskoj?“ – B2B: mu te su u Zagrebu otvorili kongresni centar FORUM Zagreb, koji sada Ljiljana Kukec, Hrvatska udruga za franšizno Australija + posluje već četvrtu godinu. Upravo će oni, kao i mnogi drugi, na kon- poslovanje MVEP 16:30 - 17:30h Pitch: 8 Startupovi / SME - Hamag-Bicro / ferenciji pokazati kako mala država koja je u cijelom svijetu prepoznata Deloitte / ZIP / Founders / eStudent kao turistička destinacija sada može postati i mjesto vaših ulaganja, vaša 17:30 – 20:00h Slobodno vrijeme financijska destinacija! 20:00 - 23:00h Večera i zabavni program - Green Gold Club Istražite mogućnosti novih tržišta i saznate kako iskoristiti sve prilike koje 28.10.2015.: Kongresni centar FORUM Zagreb pružaju hrvatske te institucije Europske unije za ulaganja u Hrvatskoj. Su- 08:30 - 09:30h „Poticaji i olakšica“ – Ivica Perica / Sonja Ifković, Deloitte djelujte na prvoj konferenciji MEETING G2.1. koju organiziraju povratnici 09:30 - 10:30h Panel diskusija: „Ulaganje u RH uz poticaje europskih za povratnike uz pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske i po- fondova“ - moderator: Saša Bukovac, HGK; panelisti: dršku domaćih tvrtki, agencija i institucija. Marina Marasović, HBOR ; Vedrana Jelušić Kašić, EBRD ; Zdenka Lončar, MINPO ; Frane Šesnić, RAZA Program konferencije ukratko obuhvaća zakonske i pravne okvire, porezno 10:30 – 11:00h Pauza za kavu okruženje, poticaje i olakšice, fondove EU-a, panel diskusije, B2B sastanke 11:00 - 11:45h „Kako doći do kredita?“ – Nicolas Baron Adamovich, te ugodnu atmosferu i druženje. Konferencija će omogućiti spajanje di- Commerzbank jaspore s poduzetnicima, tvrtkama, privatnim projektima i agencijama iz 11:45 - 12:45h Ručak i druženje Hrvatske, a organizatori se već sada mogu pohvaliti prijavama iz cijeloga 12:45 - 13:45h Panel diskusija: „Kako modernizirati naše B2B: obrazovanje da bude kompetitivno s Nekretnine svijeta: Argentine, Australije, Bolivije, Čilea, Ekvadora, Finske, Kanade, Ma- vrhunskim zapadnim zemljama“ - moderator: đarske, Njemačke, Paragvaja, Perua, Poljske, SAD-a, Švicarske. Tome Antičić, IRB; panelisti: Caroline B2B: Hornstein-Tomić, privatne sveučilište, IRB Želite li biti dio ovog međunarodnog poslovnog i društvenog susreta, re- Gradovi 13:45 – 14:45h Panel diskusija: „Nekretnine Hrvatska – okvir, zervirajte svoje mjesto prijavom na web stranici www.meeting-g2.com. trendovi i prilike“ – moderator: Tomislav B2B: Gregurić, Renova ; panelisti: Marijana Božić, Imigracija Ovim putem organizator FORUM Zagreb zahvaljuje svim sponzorima i Odvjetničko društvo Božić i partneri ; Zlatko partnerima; Gregurić, EBRD ; Zlatko Barović, APlan B2B: Predsjednica Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih i europskih poslo- 14:45 – 15.15h Pauza za kavu Hrvatske va, MBA Croatia, HAMAG-BICRO, E&Y, Poslovni dnevnik, Večernji list, Hr- 15:15 – 16:15h Panel diskusija: „Uspješni povratnici“ - velike firme vatska udruga poslodavaca, Enterprise Europe Network, GreenGold, Po- moderator, panelisti: dogovori u tijeku 16:15 – 17:15h Zaključci - Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge slovni Turizam, Nacional, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, poslodavaca / Don Markušić, Barrister & Solicitor Hrvatski svjetski kongres, skud Ivan Goran Kovačić, Aqua-park Adamovec. 17:15 – 20:00h Slobodno vrijeme 20:00 - 00:00h Razgledavanje grada Zagreba u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, večera u gradu

29.10.2015.: Grad Zagreb 08:30 - 11:30h Posjet BioCentru - Organizator: Hamag-Bicro 11:30 – 12:00h Prijevoz do Hrvatske gospodarske komore 12:00 - 12:30h „Temelji za osnivanje Hrvatske (virtualne) svjetske gospodarske komore“ – Luka Burilović, predsjenik Hrvatske gospodarske komore 12:30 - 13:30h Ručak u Hrvatskoj gospodarskoj komori 13:30 – 13:45h Zatvaranje skupa - Josip Hrgetić, FORUM Zagreb, direktor projekta MEETING G2.1 13:45 - 14:00h Šetnja do Trga svetoga Marka 14:00 – 17:00h Posjet Vladi RH / Trg svetoga Marka – Organizator: Državni ured za hrvate izvan RH

30.10.2015.: Izlet - pozitivan primjer poslovanja u RH: Aquapark Adamovec i Ambientpark

MATICA 62 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr UPOZNAJTE ‘BURU’ – REKREATIVNO-BICIKLISTIČKU GRUPU AUSTRALSKIH HRVATA Kilometri u zajedničkom druženju na biciklima

„Iako našu grupu čine Hrvati, s nama na vožnje često odlaze i naši prijatelji drugih nacionalnosti. Kako nismo službena grupa, uvijek nam je drago vidjeti kad nam se pridruže i neki novi biciklisti“, kaže John Bajan

Snagom bure i članovi Beach Road, Mordialloc, Kinglake... ali i Mornington Peninsula Bure brojne kilometre jedne su od najčešćih biciklističkih ruta Burinih biciklista

Tekst: Suzana Fantov Foto: ‘Bura’ Melbourne se tu nađu u jutarnjim vožnjama viken- sti. Ono što nas jedino razlikuje u vodom. Od samog osnivanja pa do danas žnjama su naše sportske majice s ‘Bu- ekreacija i druženje, sport- grupi se priključilo još dvadesetak čla- rinim’ logom na koji smo vrlo ponosni ski duh i zajednički užitak nova koji se rado pridruže našim vožnja- – završava razgovor John koji još doda- okupili su više od dvadesetak ma – govori nam John Bajan koji za svoje kako se često događa, iako grupu čine zaljubljenika u biciklizam iz je prijatelje bicikliste kaže kako su, iako uglavnom četrdesetogodišnjaci, da se u Melbournea i okolice, a koji rekreativci, veliki obožavatelji i pratite- vožnjama priključe i druge generacije, čine biciklističku grupu ‘Buru’. O tome lji profesionalnih biciklističkih utrka, kao i njihova djeca, a tada postaje ‘pro- Rkako je nastala te kako djeluje razgova- posebno Tour de France utrke, dok oni blem’ što se treba rano ustati i krenuti rali smo s Johnom Bajanom, jednim od sami uživaju u svojoj rekreativnoj vožnji u vožnju. n prvih članova i osnivača ove grupe koja i druženju subotom i nedjeljom ujutro je spontano nastala nakon ideje prijate- kad krenu njihove vožnje. lja koji su odlučili svoje slobodno vrije- - Uobičajeno je da preko društvenih me provesti u rekreativnome biciklizmu. mreža dogovaramo naše rute vožnje, vri- - Biciklističku grupu ‘Buru’ osnovali jeme sastajanja i ostalo te tako načinimo su 2010. godine zaljubljenici u ovaj sport, plan za predstojeće okupljanje i vožnju. kao jedan vid zajedničkog druženja i odr- Put Beach Roada (Port Melbourne) do žavanja tjelesne kondicije. Prvi članovi, Mordialloca u povratku naša je već stalna zajedno sa mnom, bili su tada John Ri- destinacija, ali i mnogobrojne druge čine mac, Bernard Bajan i Mirko Kovač. Za- naše izazove kojima se odazovemo tije- počeli smo naše zajedničke vožnje duž kom godine, ovisno o vremenskoj pro- Warnamboola, biciklima svih vrsta. Od gnozi – objašnjava nam Bujan. Grupa tada, entuzijazam je počeo ubrzano ra- ‘Bura’ do sada je prošla zavidne kilome- sti te uz tehnička poboljšanja naših bici- tre zahvaljujući velikoj ljubavi njezinih John Bajan, Joe Lovrić i John Rimac u kala, odlučili smo se za novu destinaci- članova prema sportskome duhu i živo- prepoznatljivim dizajnom Burina znaka na sportskim majicama ju naših vožnji i odabrali Beach Road za tu koji uključuje biciklizam. redovitu rutu. Ovu odluku donijeli smo - Iako našu grupu čine Hrvati, s nama zbog toga što se ova prometnica nalazi na vožnje često odlaze i naši prijatelji ENG Recreation, socialising, sports and the joy u središnjem dijelu naše točke sastajali- drugih nacionalnosti. Kako nismo služ- of being together have joined over twenty Mel- šta, ali i zbog činjenice da pruža sigur- bena grupa, uvijek nam je drago vidjeti bourne cycling enthusiasts under the wings of niju vožnju pokraj tisuće biciklista koji kad nam se pridruže i neki novi bicikli- the “Bura” Croatian cycling team.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 63 NOVI TURISTIČKI PROIZVOD GRADA NOVOGA VINODOLSKOG Okolotorno – kultura šetanja na novljanski način

"Okolotorno ide naprijed ponajprije zbog dobre volje mnogih naših udruga i sugrađana svih dobnih skupina, koji volonterski sudjeluju u njemu te nose zadatke logistike, do kostimiranja i animiranja turista"

Štandovi s autohtonim proizvodima lokalnih udruga i poduzetnika

Kulturnu manifestaciju "Okolotor- no" u Novome Vinodolskom posjetila je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović te uz gradonačelni- ka Novoga Vinodolskog Olega But- kovića otvorila ovu manifestaciju. Predsjednica je izrazila zadovoljstvo otvorenjem novoga kulturno-turi- stičkog projekta kojim ćemo svi zajedno upoznati Novi Vinodolski na Tekst/foto: Snježana Radoš jedan novi način.

kolotorno" je novi turistič- Straža na ki projekt Grada Novoga Frankopanskom trgu Vinodolskog odnosno manifestacija koja se u 2015. godini prvi put održala u Novome Vinodolskom, i to u Starome “Ogradu, svake srijede od lipnja do rujna. Cilj ovog projekta je uz organizacij- sku i financijsku potporu gospodarskih subjekata, udruga, ustanova i Turistič- ke zajednice proširiti turističku ponudu revitalizacijom novljanske povijesne gradske jezgre. Naziv manifestacije Okolotorno dolazi od čakavske riječi okolotorno što zna- či naokolo/okolo u krug (iz Rječnika ča- kavskoga govora Novoga Vinodolskog, Sokolić, Kozarić, 2003.). Okolotorno je zapravo šetnja prigodno osvijetljenim i

MATICA 64 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr uređenim ulicama Staroga grada tijekom koje posjetitelji uz pomoć mape obilaze sve važne znamenitosti i zanimljivosti povijesne jezgre Novoga Vinodolskog te upoznaju bogatu novljansku kulturnu baštinu, ljepotu narodnih nošnji i običaja. Šetnja započinje od straže s Franko- panskoga trga i teče naokolo, a mnogobrojni turisti koji se šetaju Korzom hrvatskih branitelja nastavljaju šetnju Starim gradom, diveći se njegovoj ljepoti i kul- turnim, povijesnim i zabavnim sadrža- 1 jima koji se nude. Uz kušanje autohtonih proizvoda i vina Vinodolske doline posjetitelji mogu ušetati u prošlost uz oživljene likove iz naše slavne prošlosti kao što su - Frankopani, ban Ivan Ma- HR 2 nacionalna top lista – TU žuranić, Ivana Brlić Mažuranić… foto- 1. JOSIPA LISAC grafirati se s njima te saznati nešto više – ZALJULJALI SMO SVIJET o njihovoj ulozi u povijesti Novoga Vi- 2. NINA KRALJIĆ nodolskog. – VIŠE SMO OD PRIJATELJA - Projekt ‘dajmo život našemu Sta- 3. NINA BADRIĆ – DOBRO JUTRO SVIMA rom gradu’ pokazao se uspješnim i vrlo 4. MARIN JURIĆ ČIVRO dobro prihvaćenim. Okolotorno ide na- – TVOJ GLAS prijed ponajprije zbog dobre volje mno- 5. NENO BELAN & MAJA POSAVEC gih naših udruga i sugrađana svih dob- – FIRMA 6. HLADNO PIVO Ivana Brlić Mažuranić i ban Mažuranić sa – KLADIM SE NA NAS šetačicama oduševljenim Pričama iz davnina 7. MASSIMO – SAMO TI (NORMA BELLE) 8. PARNI VALJAK – SREĆA 9. ANTONELA DOKO – DOPUSTI 10. BOJAN JAMBROŠIĆ

nih skupina, koji volonterski sudjeluju u njemu te nose zadatke logistike, do kostimiranja i animiranja turista. Izlagači autohtonih proizvoda i suvenira zado- voljni su organizacijom i općenito ide- jom. Okolotorno posjećuju ne samo naši turisti, već i stanovnici okolnih mjesta, a svi skupa dijele oduševljenje izgledom Staroga grada i kulturno-zabavnim pro- gramom koji pripremamo svake srijede - kaže Sandra Ristić, koordinatori- ca projekta. n

ENG Okolotorno is a new tourism initiative in the coastal town of Novi Vinodolski that en- courages visitors to take a pedestrian visit to the old town core, offering a map that will take them to all the key points of interest. RAZGOVOR S MATEOM ČUBELOM, POLAZNICOM LJETNOGA PROGRAMA ZAGREBAČKE ŠKOLE EKONOMIJE I MANAGEMENTA Matea podjednako voli Ameriku i Hrvatsku

Beskrajno sam ponosna što sam Hrvatica i to često ističem. Puno Amerikanaca ni ne može dokučiti svoje korijene, ja mogu i ponosim se, a uvijek kažem kako sam u Americi Hrvatica, a u Hrvatskoj Amerikanka

Razgovarala: Maria Durakovich Matea nje Stubice. S prijateljima koje sam tamo Čubela stekla i dandanas održavam kontakt na jetni međunarodni program Facebooku. Tijekom odrastanja, točnije Zagrebačke škole ekonomije od svoje pete do dvanaeste godine, igrala i managementa (ZŠEM) ove sam nogomet u Croatian Cleveland So- je godine izabrala, baš kao i ccer Teamu, što mi je predstavlja jedin- njezina starija sestra prijašnjih stveno iskustvo povezanosti s Hrvatima. godina, i američka studentica hrvatskih Aktivna sam članica Hrvatske katoličke Lkorijena Matea Čubela. Iako ljepote Hr- župe gdje sam kao tamburašica nastu- vatske već poznaje, uživa u izletima i po- pala sa svojom grupom "Cleveland Juni- novno se oduševljava hrvatskom speci- or Tamburitza”. Beskrajno sam ponosna fičnom arhitekturom priobalnih gradova što sam Hrvatica i to često ističem. Puno i kristalnim morem u kojem se imala pri- Amerikanaca ni ne može dokučiti svoje gode okupati sa svojim kolegama iz cije- korijene, ja mogu i ponosim se, a uvijek loga svijeta, također polaznicima ZŠEM- kažem kako sam u Americi Hrvatica, a ova ljetnoga međunarodnog programa. u Hrvatskoj Amerikanka. No, kad bi se Matea s ocem Brankom, rođenim u kojim slučajem Hrvati i Amerikanci su- Mostaru, majkom Marijom, dvoje bra- čelili u nogometnoj utakmici, zasigurno će i sestrom: Markom, Marlin i Lukom, bih navijala za Hrvatsku. živi u Clevelandu u kojem je odrasla i gdje je upravo završila prvu godinu stu- Kako ste se odlučili baš za ZŠEM- dija međunarodnoga menadžmenta na koji su većinom hrvatskih korijena vidi ov ljetni međunarodni program? Sveučilištu John Carroll. Jako je vezana upravo ondje. - Odlučila sam provesti ljeto u Hr- za Cleveland te, iako često putuje, svo- vatskoj i to baš sudjelujući u ZŠEM-ovu ju budućnost zbog obitelji i prijatelja Što čini Vaš hrvatski identitet i međunarodnome programu zbog neko- kako ste povezani s Hrvatima u liko razloga. Naime, moja starija sestra Clevelandu? prije nekoliko godina također je sudje- - Mogu reći kako je moj materinski lovala u programu na ZŠEM-u i toplo jezik hrvatski, a usvojila sam ga u obi- mi ga je preporučila. ECTS bodove koje telji puno prije no što sam naučila en- sam ostvarila na kolegijima International gleski jezik. Tijekom svog odrastanja Management i Croatian Studies u sklo- posjećivala sam Hrvatsku svake dvije pu ZŠEM-ova programa lako će mi biti ili tri godine, a najviše bismo odlazili u priznati u mojoj matičnoj ustanovi na Mostar. U svome sam rodnome gradu, John Carrollu. Zaista sam sretna što je Clevelandu, uključena u nekoliko aktiv- John Carroll jedan od ZŠEM-ovih me- nosti u organizaciji hrvatske zajednice. đunarodnih akademskih partnera jer mi Od svoje četvrte godine pa sve do seda- je ta činjenica omogućila akademski bo- mnaeste svirala sam tamburicu u društvu ravak u Hrvatskoj i jedan posve drukči- "Cleveland Junior Tamburitza”. S njima ji doživljaj od onoga koji sam imala kad sam proputovala SAD uzduž i poprije- bih dolazila u Hrvatsku s obitelji. Došla ko, a dva puta smo posjetili i Hrvatsku. sam i nisam požalila. S obzirom na orga- Upravo za ta putovanja vežu me najbolja nizaciju nastave i izvannastavnih aktiv- sjećanja i sjajni prijatelji. Sjećam se tur- nosti, osjećam se gotovo kao svaki dru- Matea voli isticati svoje hrvatske korijene neje po Hrvatskoj i obilaska grada Gor- gi hrvatski student.

MATICA 66 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr S polaznicama Zagrebačke ljetne škole ekonomije i managementa na Plitvičkim jezerima

Kakvo je Vaše iskustvo studiranja na ZŠEM-u? - Zapanjila me je raznolikost studenata ZŠEM-ova ljetnog programa. Do- laze zaista iz cijelog svijeta – Australi- je, Meksika, Kanade, Singapura i raznih drugih država. Što se nastave tiče, vrlo je slična onoj na mom fakultetu. Radi se u opuštenoj atmosferi, interaktivno i s puno osobnog sudjelovanja i angažma- na u nastavnome procesu, gdje vas na to denata reklo kako bi željeli još malo dulje domovinom unatoč činjenici što su pro- potiču. Izvrsno su organizirane društve- ostati u Hrvatskoj. Hrvatska ima nešto putovali cijeli svijet, vidjeli puno drugih ne aktivnosti u sklopu ljetnoga progra- što većina drugih turističkih destinaci- zemalja i imaju iskustvo različitih kultu- ma tijekom kojih se družimo i povezu- ja jednostavno nema, a to je impozan- ra. Na njih poseban dojam ostavlja onaj jemo sa studentima iz cijeloga svijeta u tna i eklektična arhitektura koja datira poseban hrvatski šarm, ljubazan narod, prijateljstva za koja se nadam da će tra- iz različitih epoha i različitih utjecaja. Ja prirodne ljepote… n jati još dugo. Izlet u Zadar bio je izvrsna sam, kako sam već rekla, često posjećiva- mogućnost baš za to, a imali smo i vre- la Hrvatsku i otprilike sam znala što me ENG An interview with American student Ma- mena za bućnuti se u Jadransko more čeka. No, primjećujem kod drugih me- tea Čubela – this summer she took part in the uživajući u ljepotama koje oduzimaju đunarodnih studenata koji su prvi put international programme offered by the Za- dah. Čula sam kako je čak nekoliko stu- u Hrvatskoj zadivljenost našom lijepom greb School of Economics and Management.

GOVORIMO HRVATSKI N e s t a n a k r i j e č i iveći u doba a Ksaver Šandor Gjalski Go- obilježenim. Doduše, očuvan je kao dio ubrzanih pro- tovo bila u pogibelji njegova izvedenoga priloga inače i imenice ina- mjena najčešće dobra volja (Diljem doma, čica te u različitim složenicama kao npr. nismo svjesni 1899.). Naravno ima i djela inozemstvo, inozeman, inojezičan, inovje- prestanka upo- u kojima se usporedno rabe rac itd., pa je šteta što se vrlo rijetko rabi rabe pojedinih riječi i izraza imenice pogibelj i opasnost, kao samostalna riječ. Tako smo preki- Ži njihove zamjene novim je- osobito potkraj 19. stoljeća, nuli vezu sa svojom književnojezičnom zičnim ostvarajima koji su pa npr. Josip Eugen Tomić tradicijom jer je npr. Marin Držić u 16. najčešće neusporedivo ma- unutar istoga svoga roma- stoljeću rabio poimeničene pridjeve ino i nje u skladu s hrvatskom na piše prietila pogibelj; gdje drugo kao istoznačnice, pa u posvetnom književnojezičnom tradici- Piše: Sanja Vulić im ne prieti opasnost (Meli- dijelu svojih Pjesni piše ne za ino; ne za jom. Premda je npr. imenica ta, 1899.). Isto se može reći drugo. U 17. stoljeću nalazimo npr. pri- pogibelj sastavnim dijelom za pridjev pogibeljan, kojega djev ini u Ritualu rimskom Bartola Kaši- normiranoga hrvatskoga književnoga je potisnuo pridjev opasan, premda je za ća. Rabi ga i Gundulić u svojim djelima, jezika, u svakodnevnoj ju je uporabi u ono što je po život opasno prikladnije ra- npr. niz čelo iniem vilam vise (Dubrav- potpunosti istisnula imenica opasnost, biti imenicu pogibelj i pridjev pogibeljan. ka). Naravno, još uvijek ga rabe i pojedi- pa većina danas imenicu pogibelj više ne Takovu uporabu opet nalazimo u hrvat- ni autori u 19. stoljeću, bilo kao pridjeve rabi kao stilski neobilježenu. Isto vrijedi skih književnika, npr. u Mirka Bogovi- ili poimeničene pridjeve, npr. Mato Vo- i za pridjev pogibeljan kojega je istisnuo ća Rana ne bijaše pogibeljna (Pripoviesti, dopić ina družba; otac Marijin, brižljiv pridjev opasan. Šteta je što na taj način 1894.). Hrvati u polutisućljetnoj dijaspo- nad ine (Marija). svoj jezik osiromašujemo i udaljujemo ri u Austriji i zapadnoj Mađarskoj tako- I navedenih nekoliko primjera dobro ga od jezika svojih književnih velikana, i đer rabe te stare hrvatske riječi (često u nam pokazuje da je normirani hrvatski to ne samo onih iz davnih stoljeća nego i inačicama pogibel, pogibelan). književni jezik još u drugoj polovici 19. onih koji su pisali u 2. polovici 19. stolje- U skladu s hrvatskom višestoljetnom stoljeća bio čvrsto povezan sa svojom ća, pa i kasnije. Tako npr. August Šenoa književnojezičnom tradicijom, hrvatski književnojezičnom tradicijom. Šteta je piše u čas pogibelji pozvalo zagrebačke su pisci u 19. stoljeću još uvijek rabili pri- što se u 20. stoljeću u velikoj mjeri od gradjane (Zlatarovo zlato, 1871.), Eu- djev ini, kojega je kasnije u potpunosti nje odvojio, a u današnje je doba to od- gen Kumičić neka predoči Ruži pogibelj potisnuo pridjev ostali ili pak drugi. Da- vajanje opet naglašeno. n koja joj prieti (Gospodja Sabina, 1883.), nas se pridjev ini obično smatra stilski

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 67 MATICA 68 kolovoz-rujan/august-september 2015. Moreška KORČULA Korčulanska moreška smatra se posljednjim autentičnim mačevalačkim plesom Sredozemlja. Najčešća teorija kaže da je moreška nastala u Španjolskoj u 12. stoljeću kao prisjećanje na protjerivanje Maura i kršćansku rekonkvistu. U srednjem vijeku igrala se po cijelom Mediteranu, ali je do danas opstala jedino u Korčuli, kamo je najvjerojatnije došla iz Venecije u 17. stoljeću. Moreška se duboko utkala u identitet Korčulana, koji ističu da su uspjeli opstati u surovim otočnim uvjetima zato što su stoljećima čuvali svoju kulturu, tradiciju, povijest i dostojanstvo. Taj dinamični i energični mačevalački ples izvodi se svake godine više od stotinu puta za turiste, ali 29. srpnja, na dan sv. Todora, zaštitnika Korčule, moreška se izvodi isključivo za građane Korčule. C R O r A m a

Varaždinski Špancirfest oduševio 17. put Nastupom sarajevskog benda Dubioze Ko- lektiva na velikoj festivalskoj pozornici pokraj Staroga grada završio je desetodnevni 17. Špancirfest u Varaždinu. "Fizički smo umorni, ali srce i duša su nam puni. Bilo je puno krea- tivne energije i sjajnih programa", rekao je posljednjeg dana Marko Breljak iz press službe Špancirfesta. Dodao je da je 600-injak izvo- đača, od uličnih performera preko umjetnika i kreativaca, održalo 450 različitih programa. U Turističkoj zajednici grada Varaždina, organizatora Špancirfesta, procjenjuju da je u deset dana manifestaciju posjetilo oko 200.00 ljudi iz Hrvatske i inozemstva te da Špancir- fest potvrđuje Varaždin kao najvažnije kon- tinentalno turističko odredište.

Nandi Radola dobio Trku na prstenac Sinj ima Alku, a istarski Barban Trku na prstenac, prema prvom spominjanju čak i stariju od Alke, a ove godine održa- Vjenčanje Antonije Mišure lo se 40. obnovljeno izdanje jer je u jednom razdoblju svoje povijesti trka bila zaboravljena. Pobjednik je Nandi Radola Hrvatska košarkaška reprezentativka Antonija Mišura, koju iz mjesta Hrboki. Pobijedio je sa 6,5 punata na konju Whi- mnogi smatraju jednom od najljepših sportašica na svije- skeyju. Poput Sinjske alke i Barbanska je trka okupila doma- tu, vjenčala se s Markom Sandrićem u katedrali sv. Jakova ću političku elitu. Biti konjanik na Trci na prstenac velika je u svom Šibeniku. Antonija se nije brzo odlučila na vjenča- čast. U njoj mogu uživati samo jahači rođeni u Istri. Treba nje - sa svojim izabranikom Markom Sandrićem u vezi je prejahati 150 metara u najviše 12 sekundi i pritom po mo- već deset godina. Blistala je u čipkastoj bijeloj vjenčanici, a gućnosti pogoditi u sridu. I tako tri kruga. No, za 16 konja- prva šetnja mladenaca gradom izazvala je velik interes Ši- nika, koliko ih sudjeluje u trci, ipak nije najvažnije pobijediti. benčana i mnogobrojnih turista

MATICA 70 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr Magareće utrke okupile Tristota obljetnica desetak tisuća posjetitelja krunjenja slike Majke Božje u Tisnom Trsatske Tisno je sinoć, već desetu godinu zaredom, bilo domaćin Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu Međunarodne utrke magaraca ili kako je mještani toga ma- s riječkim nadbiskupom i metropolitom Ivanom Devčićem, log mjesta u Šibensko-kninskoj županiji zovu ‘Međunarod- ljubljanskim nadbiskupom i metropolitom Stanetom Zoreom ne trke tovarov’, koja je na središnjem trgu "Rudina" oku- te drugim biskupima i svećenicima, predvodio je u nedje- pila desetak tisuća posjetitelja. Pobjedu su donijeli Slovaci, lju 30. kolovoza u trsatskom svetištu svečano euharistijsko a pobjednički tim čine magarac Miško, jahač Daniel Sulan slavlje u povodu proslave 300. obljetnice krunjenja čudo- te trener Peter Šimonič, dok su se na drugo mjesto plasirali tvorne slike Majke Božje Trsatske. Visoka obljetnica krunid- domaćini, a na treće gosti iz Bavarske. be slike "Majke Milosti", koju je papa Urban V. darovao trsatskom svetištu 1367. godine, a prema pobožnoj predaji naslikao ju je sv. Luka evanđelist osobno, privukla je na Tr- sat mnogobrojne hodočasnike iz Hrvatske i Slovenije, ali i 18. maraton lađa na Neretvi predstavnike državne i lokalne vlasti. Svečanost se održala - pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora kao i 1715. godi- Uručenjem odličja pobjedničkim posadama u Pločama za ne. Slika je zbog štovanja koje joj iskazivano okrunjena zlat- vršen je 18. maraton lađa na Neretvi, na kojem se lađari u nom krunom 8. rujna 1715. godine. Bila je to prva Marijina izvornim neretvanskim plovilima natječu veslajući rutu od- slika izvan Italije koju je dao okruniti neki papa. Metkovića do Ploča dugu 22,5 kilometara. Zlatne medalje čla- novima posade pobjedničke ekipe Stabline uručila je pred sjednica Republike i pokroviteljica ovogodišnjega Maratona lađa na Neretvi Kolinda Grabar Kitarović. Pobjedničkoj ekipi- također je pripao i veliki prijelazni zlatni štit kneza Domago- ja te novčana nagrada od 30.000 kuna. Srebrna medalja pri pala je lađarima ekipe Komina, a brončana ekipi Crnog puta.

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 71 Naša ISELJENIČKA VIJEST Kuhinja Vrijeme pripreme: 45 min Priprema: Marija Hećimović

Svinjsko pečenje u umaku od suhih šljiva i šljivovice Slavonija je kao regija poznata po svojim bogatim i plodonosnim poljima koja zahtijevaju težak i mukotrpan rad gotovo cijelu godinu, ali kada dođe hladno vrijeme, slavonska polja miruju, a seljaci koji su cijelu godinu vrijedno radili počinju IZLOŽBA DIJASPORI S LJUBAVLJU U ubirati plodove svoga rada. Kada dođu prvi MATICI mrazovi počinju kolinja, a samim time i bogati ZAGREB - HMI i Centar za kulturu i informiranje Maksimir slavonski objedi. Jedno od jela koja se gotovo organizirali su skupnu izložbu likovnih amatera grada Za- greba "Dijaspori s ljubavlju" koja je otvorena 14. srpnja u uvijek pojavljuje na obiteljskome stolu je svinjsko Hrvatskoj matici iseljenika. Izlagači, njih šezdeset, članovi pečenje po receptu iz Osječko-baranjske županije. su likovnih i amaterskih udruga "Amaciz", "Arma Artem", "Grupa 69", "HLD". Autor izložbe je Vladimir Đerek. Izlož- SASTOJCI ZA 4 OSOBE: ba će biti dostupna javnosti do 31. kolovoza. 1 kg svinjetine od U ljetno zagrebačko predvečerje i uz prisutnosti mnoštva potrbušine ljubitelja umjetnosti i gostiju izložbu u Hrvatskoj matici 20 dag suhe slanine iseljenika otvorio je njezin autor, Vladimir Đerek. 4 češnja češnjaka 10 dag suhih šljiva - Mi smo likovni amateri raznih profila. U Hrvatskoj ma- 0,5 dcl šljivovice tici iseljenika, nas 50, želimo dobrodošlicu našim iselje- sol, papar nicima. Neka osjete gostoprimstvo i ljubav. I zbog toga 10 dag brašna će ova skupna izložba Dijaspori s ljubavlju biti otvore- 1,20 kg krumpira 1/2 l temeljca od kostiju na do početka mjeseca rujna. Koristim prigodu zahvaliti Matici na iskazanom povjerenju, domaćinstvu i suradnji, za koju se nadam da će se nastaviti i u budućnosti. Za- hvaljujem i akademskome slikaru Sebastianu Dračiću na pomoći pri žiriranju radova za ovu skupnu izložbu, kao i njezin postav. Dragi umjetnici, zahvaljujem vam što ste PRIPREMA: Iz svinjske potrbušine izvaditi kosti, začiniti se odazvali mom pozivu i želji da se ova izložba realizira solju i paprom i na tako pripremljeno meso posložiti tanko - rekao je autor izložbe. narezane ploške suhe slanine i sitno narezane češnjeve Nazočnima su se obratili i čelni ljudi organizatora, HMI- češnjaka. Od potrbušine napraviti roladu i povezati koncem ja i Centra za kulturu Maksimir, Marin Knezović i Goran za pečenje. Izvana također začiniti roladu solju i paprom. Staviti peći na 175 C oko 1 sat. Nakon toga izvaditi roladu Jerković. (dšš) iz pećnice te ocijediti dio masnoće koja se stvorila tijekom pečenja u posudu u kojoj će se praviti umak. Narezani i začinjeni krumpir staviti u posudu u kojoj se peklo pečenje te roladu staviti na krumpir i sve zajedno peći još 45 min. Izvaditi roladu i krumpir u posudu u kojoj će se jelo servirati. Držati na toplom.

UMAK: Na ranije odvojenoj masnoći od pečenja staviti sitno sjeckane suhe šljive. Kada počnu krčkati, zaliti ih šljivovicom i ostaviti da alkohol ispari 2-3 min. Dodati brašno i lagano ga miješati da se ne stvore grudice te zaliti bistrim temeljcem od kostiju. Začiniti po potrebi i kratko kuhati dok se umak ne zgusne. Gotovo pečenje poslužiti s krumpirom koji je preliven umakom i salatom od kiseloga kupusa uz čašu dobroga domaćeg vina. IZ SP RTA

ka Svjetskoga kupa za 2014. i 2015. godinu, kao i naslov svjetskih prvaka lani u Amsterdamu i sada u Aiguebeletteu. Damir Martin, kojemu je ovo prva se- zona kako nastupa u samcu, u finalu je bio peti, ali on je svoj plan ispunio već samim plasmanom u finale, čime je osigurao nastup na OI u Riju sljede- će godine. "Uvijek je nakon ovako iscrpljujućih utrka teško pronaći prave riječi, ali vjerujemo da je naše veslanje reklo sve i da je zlato zasluženo u našim rukama. Osjećaj je uistinu savršen. Biti na krovu svijeta zapravo je potvrda vašeg rada i odricanja i svega onoga za što živite tih šest i nešto minuta. Tijekom cijele utrke bili smo sigurni u sebe i kontrolirali smo situaciju. Iako smo bili favo- riti, sve posade su odlične i velika kon- kurencija koju nikada nismo i nećemo podcijeniti, oni su nas i gurali do zlata i BRAĆA SINKOVIĆ PONOVNO SVJETSKI PRVACI zapravo njihovi dobri rezultati i nama Braća Martin i Valent Sinković osvoji- gurno kontrolirali situaciju. Do polovi- su motiv da budemo još bolji", rekao li su 6. rujna zlatnu medalju u dvojcu ce staze najbliži pratitelji bili su im Ni- je Martin nakon utrke. na pariće na Svjetskom veslačkom pr- jemci Marcel Hacker i Stephan Krueger, "Najvažnije je ići korak po korak! Na- venstvu u francuskom Aiguebeletteu a u drugoj polovici Litvanci Rolandas kon ovoga Svjetskog prvenstva i još te su tako obranili naslov osvojen lani Mascinskas i Saulius Ritter. Na kraju je jednog zlata možemo početi s pripre- u Amsterdamu, dok je Damir Martin u hrvatska posada pobijedila u vreme- mom i razmišljanjem o Riju! Jako smo samcu osvojio peto mjesto. Braća Sin- nu od 6:03.33 minuta. Braća Sinković ponosni na ostvarene rezultate i ne mi- ković potvrdili su svoju dominaciju i u u dvojcu na pariće nastupaju od prošle slimo stati na ovome, puno je toga još finalu. Poveli su od samoga starta i si- godine te su osvojili naslove pobjedni- pred nama", dodao je Valent Sinković.

HRVATSKA UGROZILA IZRAVAN PLASMAN NA EURO U dvoboju H-kvalifikacijske skupine je Norveškoj na zasluženoj pobjedi u lio komentirati nagađanja o njegovoj EURA 2016. u Oslu nogometaši Nor- susretu H-skupine kvalifikacija za EP smjeni. "Moja pozicija sada nije bitna, veške pobijedili su Hrvatsku s 2-0 (0-0), 2016. godine poručivši kako njegovi najbitnija je Hrvatska. Vjerujem kako će a ovim prvim porazom u kvalifikacija- igrači nisu zaslužili pobjedu. Na pitanje odgovorni ljudi donijeti pravu odluku." ma Hrvatska je ugrozila svoje šanse za zašto se Hrvatska nije bacila na glavu, izravan plasman na završnicu jer sada Kovač je bio jasan: "Pitajte igrače zašto Norveška ima dva boda više od "va- se ne bacaju na glavu. Mi smo odgo- trenih". Norveška je sada prva u sku- vorni, ali i oni na terenu moraju poka- pini sa 16 bodova, Italija ima 15 i uta- zati zalaganje. Znali smo da su fizički kmicu manje kod kuće s Bugarskom, a jaki, opasni u prekidima, ali mi nismo Hrvatska je treća s 14 bodova dva kola ostvarili našu igru. To je pitanje svih prije kraja. Dvostruki strijelac za Nor- igrača. Ne sumnjam u bojkot. Igraju u vešku bio je Jo Inge Berget (51. min. i klubovima, pripremaju se, svatko misli 69.). Hrvatska je u Oslu doživjela prvi da može u reprezentaciji igrati kao u poraz u kvalifikacijama koji bi mogao klubu. No, u reprezentaciji se mora dati biti sudbonosan za prva dva mjesta u sve od sebe, sto posto", poručio je Ko- skupini. Norvežani su se "osvetili" za po- vač. "Vjerujem u plasman na EP, no sada raz (1-5) u Maksimiru, a izabranici Nike moramo čekati kiks Norveške. Moramo Kovača odigrali su najslabiju utakmicu dobiti obje utakmi- u ovome ciklusu kvalifikacija. U sljede- ce i moliti dragoga ćem kolu Hrvatska 10. listopada gostu- Boga da nam Nor- je na Malti. Izbornik hrvatske nogomet- vežani pomognu", re- ne reprezentacije Niko Kovač čestitao kao je Kovač koji nije že-

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 73 IZ SP RTA

SP VATERPOLO: HRVATSKOJ SREBRO Hrvatski vaterpolisti osvojili su srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Ka- zanu, oni su u finalu izgubili od Srbije s 4 - 11 (2 - 2, 0 - 3, 2 - 2, 0 - 4). Hrvatska je kao aktualni olimpijski pobjednik u finalu Svjetskog prvenstva bila nemoćna protiv vrlo jake Srbije koja je opravdala status favorita i zasluženo osvojila zlatnu medalju. Hrvatskoj je ovo peta uza- stopna medalja sa svjetskih prvenstava, a prva srebrna. Uz zlato 2007., ima i tri bronce zaredom (2009., 2011., 2013.). Dva gola za Hrvatsku postigao je San- dro Sukno, a po jedan su dodali Anto- nio Petković i Maro Joković. Hrvatski vaterpolisti plasirali su se u finale nakon što su u polufinalu nakon boljeg izvođenja peteraca svladali Grke s 15 - 13. Grčka je osvojila broncu svla- davši Italiju s 11 - 9 boljim izvođenjem peteraca.

DINAMO IZBORIO LIGU PRVAKA VELIKI KORAK NAPRIJED HRVATSKOGA Nogometaši zagrebačkog Dinama izborili su plasman u Ligu BOKSA prvaka nakon što su u uzvratnom susretu zadnjeg kola kva- Hrvatski boksači ostvarili su sjajne rezultate na Europskom lifikacija na stadionu Maksimir pred 13.000 gledatelja pobi- prvenstvu u bugarskom Samokovu. Filip Hrgović najavio jedili albanski Skenderbeu 4 - 1 i tako potvrdili pobjedu 2 - 1 je, nakon suverene pobjede protiv Nijemca Floriana Schul- iz prve utakmice. Modri su peti put u svojoj povijesti izbo- za u finalu kojom je osvojio naslov europskog prvaka u su- rili plasman u elitno natjecanje Starog kontinenta te deve- perteškog kategoriji, napad na svjetsku medalju na SP-u u tu godinu uzastopce osigurali plasman u Europi najmanje Dohi u listopadu, pa i na olimpijsku sljedeće godine u Rio do Božića. Dinamo je plasmanom u LP osigurao i najmanje de Janeiru. Dvadesettrogodišnji Zagrepčanin postao je tek 14 milijuna eura. drugi Hrvat koji je osvojio naslov europskog amaterskog Na ždrijebu u Monte Carlu odlučeno je da će modri igrati prvaka u boksu. Do sada je to uspjelo samo legendarnom u F skupini Lige prvaka zajedno s Bayernom, Arsenalom i Mati Parlovu, koji je bio najbolji u poluteškoj kategoriji u Olympiakosom. "Čekaju nas odlične utakmice, sjajan nogo- Madridu 1971. i Beogradu 1973. godine. met, vjerujem pune tribine, a mi ćemo poginuti na terenu. Osim Hrgovićeva zlata, medalju za Hrvatsku u Samokovu Što će nam to donijeti, vidjet ćemo", rekao je trener Mamić. osvojio je i Hrvoje Sep koji je bio brončani u poluteškoj ka- Unatoč teškoj, ali i atraktivnoj skupini, trener modrih vjeru- tegoriji. Sep je ponovio uspjeh iz Ankare prije četiri godine je da će njegovi odabranici ‘nekoga okrznuti’. kada je također osvojio brončano odličje.

MATICA 74 kolovoz-rujan/august-september 2015. www.matis.hr SP ATLETIKA: SANDRA I BLANKA SREBRNE je zadovoljna iako nije obranila na- ne prije natjecanja pa je početak bio slov prvakinje osvojen prije dvije go- katastrofa, nije obećavao ništa. Poče- dine u Moskvi. "Natjecanje je bilo teš- la sam uživati nakon 1,97m, tada sam ko za mene. Bila sam u jako dobroj si rekla da neću tužna doma, ali htje- formi koju danas nisam mogla reali- la sam preko dva metra. Za preskoči- zirati. Ponekad nije dobro biti u jako ti 2,03, koliko je trebalo za zlato, fali dobroj formi, disk je bio prebrz i nije mi skokova. Nisam mislila da mogu htio proći kroz mrežu, a znam da bi do medalje, ali Bog je milostiv, čuo svaki hitac, da je prošao mrežu, bio je moje molitve. Ovo danas je Božji jako dalek. Kada netko u mojoj po- dar", izjavila je Vlašić. ziciji dođe na veliko natjecanje, tada ne može kalkulirati, ali u drugoj seriji sam išla na sigurno pa je disk otišao previše lijevo, što također nije bilo dobro. Kada sam u šestoj seriji bila na četvrtoj poziciji, to je bila najgo- ra moguća situacija. Tada sam rekla sama sebi: ‘OK, stvari stoje tako kako jesu, ali bez medalje ne možeš kući’. Bacila sam u takvoj situaciji 67 i pol metara pa možete samo zamisliti što sam mogla u prvih pet", izjavila je San- dra nakon osvajanja srebrne medalje. Blanka Vlašić (31) osvojila je srebrnu medalju u skoku uvis na Svjetskom S dvije srebrne medalje, koje su osvo- atletskom prvenstvu u Pekingu, to je jile Sandra Perković u bacanju diska četvrta medalja za Splićanku sa svjet- i Blanka Vlašić u skoku uvis, Hrvatska skih prvenstava, nakon zlata u Osaki je 15. svjetsko atletsko prvenstvo u 2007. i Berlinu 2009., te srebra u Da- Pekingu okončala na diobi 20. mje- eguu 2011., a do nje je stigla presko- sta na ljestvici medalja, a isti je uči- čivši prvi put ove godine letvicu preko nak imala i Australija. dva metra. Vlašić je u finalu preskočila Sandra Perković (25) osvojila je srebr- letvicu na visini od 2,01m, a istu su vi- nu medalju u bacanju diska na Svjet- sinu preskočile i Ruskinje, zlatna Mari- skom prvenstvu u Pekingu s hicem ja Kučina (22) i brončana Ana Čičerova od 67,39 metara te tako nije uspje- (33). Vlašić je u Peking stigla s najbo- la obraniti naslov svjetske prvakinje ljim rezultatom sezone od 1,97m, ali osvojen prije dvije godine u Moskvi. je u finalu pokazala kako je odluka da Perković je do srebra stigla hicem u preskoči nastupe na mitinzima "Dija- posljednjoj, šestoj seriji uoči koje je mantne lige" u Lausannei i Monte Car- držala nezahvalno četvrto mjesto sa lu kako bi se pripremila za Peking bila 65,37m. Ispred nje su bile Kubanka ispravna. Letvicu na visini od 1,99m i Yaime Perez (65,46m) i Njemica Nadi- 2,01m Vlašić je svladala iz prvog pone Mueller (65,53m). Zlatnu medalju kušaja, baš kao i one na 1,88m, 1,95m osvojila je 25-godišnja Kubanka De- i 1,97m, tako da joj je zlato "pobjeglo" nia Caballero, koja je već u prvoj se- na visini od 1,92m kada je u prvom riji bacila disk do 69,28m, što je bilo pokušaju letvicu rušila petama. U fi- nedostižno za konkurenciju. nalu skoka uvis nastupila je i Ana Ši- Uz zlato iz Moskve i srebro iz Pekinga mić (25), koja je s preskočenih 1,88m sa SP-a, Perković ima i zlato s Olimpij- podijelila deveto mjesto. skih igara u Londonu 2012. te tri na- Blanka je vrlo emotivno doživjela slova europske prvakinje (Stuttgart osvajanje srebrne medalje. "Spavat 2010., Helsinki 2012., Zurich 2014.). ću sa zastavom jer mi je tako lijepo Nakon osvajanja srebrne medalje u biti ponovno s njom. Prvi put u ka- bacanju diska Sandra je izjavila kako rijeri nisam uspjela spavati popod-

MATICA kolovoz-rujan/august-september 2015. 75