ISSN 1845-5735 Savjet antifašista BBRANKORANKO DDUBRAVICAUBRAVICA GLAS NNOVIOVI ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE PPREDSJEDNIKREDSJEDNIK

Obljetnica RH Priopćenje SABA RH NNAPREDAKAPREDAK KKOJIOJI MMesićesić jjee OOBVEZUJEBVEZUJE iistaknutistaknuti aantifašistantifašista

Uz Dan žena HHRVATSKERVATSKE HHEROINEEROINE

Veterani GGlaslas rrazumaazuma i mmiraira

Vojni umirovljenici RREVANŠIZAMEVANŠIZAM NANA HRVATSKIHRVATSKI NNAČINAČIN

GLAS Broj 48 - Zagreb, 15. veljača 2007. godine 15. veljača 48 - Zagreb, Broj ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE ODABRANE VIJESTI HHOLOKAUST,OLOKAUST, PPOVIJEST,OVIJEST, SJEĆANJESJEĆANJE

Zagrebu je od 25. do 27. siječnja, četvrti sorima naših osnovnih i srednjih škola, bila Uput u povodu Dana sjećanja na holo- je važnost školske nastave o holokaustu, kaust - 27. siječnja kada su savezničke snage iz koje bi današnji mladi naraštaji naučili potkraj Drugog svjetskog rata oslobodile povijesne činjenice, ali i vrijednosti lju- najužasniji logor smrti Auschwitz, održan dskih prava, tolerancije i multikulturnosti avjetnica Hrvatskog po- trodnevni seminar o školskom poučavanju u sadašnjem svijetu. Svijesnog muzeja prof. o holokaustu. Sudionici i predavači na seminaru bili Nataša Mataušić, autorica Temeljna poruka tog stručnog skupa pod su predstavnici Vijeća Europe, izraelskog izložbe Drugi svjetski rat nazivom „Holokaust, povijest i sjećanje“, muzeja Yad Vashem, Kuće Ane Frank iz okom kamere u povodu namijenjenog prije svega učiteljima i profe- Amsterdama, Židovske zaklade za pra- 65. godišnjice pobjede vednike iz SAD-a, Spomen- nad fašizmom i koncepcije područja Jasenovac i drugih prošle godine otvorenog stalnog postava Memo- hrvatskih muzeja i instituta. rijalnog muzeja u Jaseno- Uz raspravu o unapređivanju vcu, sada je angažirana na nastave o holokaustu u školama, dva nova projekta tematski oni su posjetili i nedavno otvo- vezana za antifašističku renu novu muzejsku postavu i borbu. obrazovni centar u Jasenovcu. Jedan od njih je pripre- Sudionicima seminara obra- ma izložbe o izbjegličkom tio se i ministar kulture Božo logoru u El Shattu u Biškupić, nazvavši Spomen- Egiptu, gdje je od pro- područje Jasenovac »mjestom sinca 1943. do kraja rata boravilo oko 30.000 izbje- sjećanja na konkretne patnje, glica iz Dalmacije, tražeći ali i učenja o ratnom zločinu i spas od terora njemačkih vrijednostima ljudskih prava i okupatora i njihovih kvi- nenasilja«. Zato je za ministra slinga, a od kojih je skoro taj kompleks »važan dio ne tisuću ostalo pokopano u samo hrvatske nego i europske pustinjskom pijesku Si- kulturne baštine«. najskog poluotoka. Drugi projekt, za koji će prof. Mataušić izradi- ti koncepciju, odnosi se na muzejsku postavu u OBEŠTEĆENJE LOGORAŠA sklopu obnovljenog Spo- lada Republike Hrvatske razmatra mo- Vlada je navela da se Zakon o pravima men-doma II. zasjeda- nja AVNOJ-a u Jajcu, Vgućnost da obešteti svoje državljane koji ne može primjeniti na osobe koje su bile koje je održano krajem su od 1941. do 1943. godine bili zatočeni zatočene u fašističkim i nacističkim logo- studenog 1943. godine. u fašističkim i nacističkim konclogorima, rima, već da se ta problematika mora riješiti Taj joj je zadatak povje- navodi se u odgovoru na zastupničko pitanje posebnim propisima. rio zajednički Odbor za parlamentarca Damira Kajina, koji je upitao Vladina Administrativna komisija je obnovu 90-tih devastirnog Vladu mogu li zatočenici konclogora ostva- primila nekoliko stotina takovih zahtjeva. spomen-doma, u kojem riti status političkih zatvorenika, Osnovana je radna skupina za reguliranje su zastupljeni predstav- -Radi povijesne istine i razuma, hrva- prava tih osoba, koja je razmotrila neko- nici boračkih organizacija tske vlasti trebale bi preuzeti odgovornost i liko modela rješavanja tokvih pitanja, iz Hrvatske i svih država riješiti pitanje tih ljudi. Naknade političkim kakvi su primjenjeni u Sloveniji, Austriji i iz sastava bivše SFRJ. Prema zaključku Odbora zatvorenicima, onima koji su zbog verbal- Njemačkoj. obnova spomen-doma nog delikta robijali, potpuno su ispravne i Prije odluke o prihvatljivim modalitetima treba završiti do 29. stude- nisu potresle javne fi nancije, pa smatramo obeštećenja logoraša, naručena je ekspertiza nog 2008. godine, ka-da da ni obeštećenje ove skupine ljudi ne bi o problemu logoraša koju će izraditi akade- će se svečano obilježiti imalo dubljih fi nancijskih implikacija, mik Petar Strčić, dok je od Pravnog fakulteta 65. godišnjica povijesnog rekao je Kajin. u Zagrebu zatražena međunarodno-pravna zasjedanja u Jajcu. U odgovoru na zastupničko pitanje, ekspertiza te problematike.

Izdavač: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Savez društva »Josip Broz Tito«, Savez ratnih i vojnih invalida Hrvatske i SUH - Podružnica vojnih umirovljenika, 10000 Zagreb, Pavla Hatza 16. Telefoni: (01) 48 39 996 i 48 39 997, fax: (01) 48 40 826, htt//www.sabh.hr - e-mail: [email protected] - Žiro račun: 2360000-1101546344 (Zagrebačka banka). Matični broj: 03212220. Savjet: Tomislav Badovinac, Milivoj Boroša, Branko Dubravica, Ivan Fumić, Juraj Hrženjak, Lovorka GLAS Marinović, Krešimir Piškulić, Zorka Prodanović, i Vesna Teršelič. Uredništvo: Eduard Vostrel (glavni i odgovorni urednik), Bojan Mirosavljev, Petar Raić, Savan Tomašević, Antun Zibar, Zvonko Petrinjak (grafi čki urednik). Temeljem mišljenja Ministarstva ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE kulture Republike Hrvatske, broj 523-03-1/7-96-01 od 12. 0žujka 1996. godine, Glas antifašista demokratske Hrvatske smatra se proizvodom iz članka 18 točka 13 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga. Tisak: »Brankograf« Odranska 18, Zagreb. GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE Aktivnosti Pripreme za izbornu Skupštinu SABA RH

ripreme za izbornu Skupštinu Saveza Pantifašističkih boraca i antifašista Repu- Stotina delegata iz svih regija blike Hrvatske, koja će se održati 29. ožujka Predsjedništva ostaje isti kao do sada, a ove godine, privode se kraju. Sazvana je broj delegata na izbornoj Skupštini SABA i sjednica Predsjedništva SABA RH za povećao se za 36. Članstvo prvog ožujka na kojoj će biti raspravljen i Predsjedništvo je ocijenilo da bi bilo Prema podacima po županijama utvrđen prijedlog dnevnog reda i materijali korisno da u izvještajima, uz ostalo, svi za prošlu godinu, ukupno je u Savezu za skupštinsko zasjedanje. navedu koliko članova ukupno imaju, a antifašističkih boraca i antifašista Po riječima tajnika SABA RH Petra posebno koliko je među njima mlađih, Republike Hrvatske evidentirano Raića, za Skupštinu se ukupno bira 101 onih koji nisu bili borci NOB-e. oko 18 i pol tisuća članova. Najviše delegat koji će predstavljati udruge i Zajed- Na Skupštini SABA bit će podnesen je u Istarskoj županiji 6009, zatim u nice udruga antifšističkih boraca i antifašista izvještaj o radu Predsjedništva u protekle Primorsko-goranskoj 4.771, Gradu iz cijele Hrvatske. Delegati će izabrati 39 dvije godine, a na usvajanje će biti predložene Zagrebu i Zagrebačkoj županiji članova Predsjedništva SABA RH za slijedeći izmjene i dopune nekih članova Stratuta 2.587, Splitsko-dalmatinskoj 939, mandat od dvije godine te Nadzorni odbor SABA RH. Tim izmjenama će se, uz ostalo, Karlovačkoj 702, Sisačko-moslavačkoj od tri člana i njihove zamjenike. odrediti uvjeti i način dodjele Zahvalnica 527, Dubrovačko-neretvanskoj 525, Zajednicama udruga ABA dostavljena i posebnih Priznanja koje će naša orga- Varaždinskoj 396, Vukovarsko-sri- je tabela iz koje je vidljivo koliko trebaju nizacija davati zaslužnim pojedincima i jemskoj 344, Šibensko-kninskoj 270, izabrati delegata za Skupštinu, a koliko za ustanovama. Koprivničko-križevačkoj 250, Zadar- članove Predsjedništva SABA RH. Prema Predloženim izmjenama i dopunama, skoj 237, Bjelovarsko-bilogorskoj 231, iznesenim prijedlozima, broj članova također bi bilo ovlašteno Predsjedništvo Osječko-baranjskoj 161, Međimurskoj 155, Krapinsko-zagorskoj 121, Požeško-slavonskoj 88, Virovitičko- podravskoj 66, Brodsko-posavskoj 46 Očekuju se nove inicijative i najmanje u Ličko-senjskoj 41. Pred održavanje izborne Skupštine ali i predlagati rješenja za dalje. Obzirom da se broj delegata iz- SABA RH valja podsjetiti da su na Jedan od prioritenih zadataka, borne Skupštine SABA RH određuje prethodnoj Skupštini, održanoj četvrtog utvrđen i na prethodnoj Skupštini, prema broju članova, najviše delegata studenog 2004. godine, delegati uputili bio je podmlađivanje organizacije i će biti iz Istarske županije 19, zatim Zahtjev Hrvatskom saboru da donese uključivanje što većeg broja mlađih iz Primorsko-goranske i Zagrebačke Deklaraciju o antifašizmu. Ta inicijativa antifašistički opredjeljenih kadrova koji županije s gradom Zagrebom po 17, je naišla na odjek, jer je Sabor na sjednici trebaju preuzimati dužnosti i odgovor- Sisačko-moslavačke pet, Dubrovačko- 13. travnja 2005. godine usvojio Dekla- nost za daljnje funkcioniranje Saveza neretvanske četiri, a ostale županije će raciju kojom je učinjen značajan korak antifašistiočkih boraca i antifašista. imati po jednog, dva ili tri delegata. naprijed u odnosu prema antifašizmu Često se ističe da na antifašizam ne u Hrvatskoj. treba gledati samo kao na dio prošlosti, Savez antifašističkih boraca iz- već kao na pokret potreban i danas. SABA RH da utvrđuje broj delegata za ražavao je zadovoljstvo zbog toga što To znači i da slavljenje obljetnica i Skupštinu SABA RH, zavisno od broja je na njegov prijedlog usvajen taj doku- značajnih datuma iz naše NOB-e nije članova pojedine udruge. ment u parlamentu, ali je i upozoravao bio, a ne može ni biti jedini angažman Predsjedništvo će, neposredno nakon da u odnosu na konkretna prava boraca naših udruga. Stoga smo svjedoci i sjednice Skupštine, izabrati novog pre- NOR-a nije učinjeno gotovo ništa, iako dosadašnjih važnih društvenih inicija- dsjednika Saveza antifašističkih boraca i je Deklaracija na to obvezivala. tiva SABA RH, a formiranjem Savjeta antifašista Republike Hrvatske. Ako delegati Zato je Predsjedništvo SABA RH, okupljen je i veliki broj znanstvenih i na Skupštini prihvate predložene izmjene, krajem listopada prošle godine, obnovilo stručnih ljudi, s najvišim akademskim birat će se zamjenik predsjednika SABA RH i Zahtjev Vladi da se hitno riješe pitanja zvanjima, koji daju krupan doprinos šest potpredsjednika izjavio je za naš list član o statusu i pravima boraca NOR-a. raspravama o značajnim temama s Predsjedništva SABA RH mr. Ivan Fumić. Donošenje Deklaracije je najveći naglaskom na afi rmaciju antifašizma To je, po njegovim riječima, u odnosu na uspjeh u proteklom mandatu jer je i svih njegovih demokratskih i civili- dosadašnji mandat novost koja je predložena njome pokrenut proces obnove spo- zacijskih vrijednosti radi boljeg i operativnijeg funkcioniranja menika NOB-e, zatim poboljšano SABA RH se zalaže i za unošenje Saveza antifašističkih boraca i antifašista. fi nanciranje rada naše organizacije te istine o antifašističkoj NOB u školske Na prethodnoj izbornoj Skupštini, održanoj unaprijeđen odnos organa vlasti prema udžbenike, u kojima nove generacije četvrtog studenog 2004. godine, bili su iza- udrugama antifašista u najvećem dijelu još uvijek ne dobivaju jasne spoznaje o brani predsjednik i četiri potpredsjednika gradova i općina. Drugom svjetskom ratu i antifašističkom SABA RH. Ta činjenica pokazuje da je zasje- utemeljenju Republike Hrvatske. Uvodno izlaganje na izbornoj Skupštini danje Skupštine SABA RH važan trenu- Od delegata na Skupštini se očekuju podnijet će predsjednik SABA RH Krešimir tak u funkcioniranju organizacije i da nove inicijative i konstruktivni prije- Piškulić, a potom će delegati raspravljati inicijative sa skupštine imaju posebnu dloizi koji će doprinijeti unapređenju o Izvještaju o radu i drugim predloženim težinu. Stoga će na Skupštini trebati rada SABA RH, rješavanju statusnih materijalima te o najaktuelnijim pitanjima realno ocjenjivati dosadašnji rad SABA pitanja boraca NOR-a i ukupnoj afi r- djelovanja Saveza antifašističkih boraca i RH i nesumnjivo pozitivne rezultate, maciji antifašizma u Hrvatskoj. antifašista Republike Hrvatske. S.T.

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 3 Savjet antifašista Dr. Branko Dubravica novi predsjednik Savjeta avjet antifašista Republike Hrvatske, na članova je bio angažiran na znanstvenim Dubravica je rekao da će zajedno sa svim Ssjednici održanoj 24. siječnja, izabrao skupovima, u radu okruglih stolova, sudje- članovim Izvršnog odbora nastojati dalje je za svog novog predsjednika istaknu- lovao je na tribinama, u pripremi stručnih unaprijediti rad Savjeta. Pokušat ćemo tog povjesničara, izvanrednog profesora i znanstvenih referata. Savjet će, u skladu s napraviti most između prošlosti, sadašnjosti Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u programskom orjentacijom, dati svoj pri- i budućnosti, rekao je dr. Dubravica i naja- Zagrebu, dr. Branka Dubravicu. log konstruktivnoj demokratskoj raspravi vio da će se odmah krenuti u realizaciju Istovremeno je za potpredsjednika u Hrvatskoj. Vidi se da Savjet ostvaruje usvojenog programa rada. S.T. Savjeta izabran dr. Stanko Nick, istak- temeljne vrijednosti antifašizma koje su nuti hrvatski diplomat i bivši ambasador Hrvatskoj osigurale mjesto u demokratskom Republike Hrvatske u Mađarskoj. svijetu. Stoga mora u kadrovskom pogledu Novi članovi Dosadašnji predsjednik Savjeta i jedan na svoje čelo stavljati mlade, obrazovane od njegovih osnivača Juraj Hrženjak istak- pojedince koji su bliski antifašističkoj popu- Izvršnog odbora nuo je da je Savez antifašističkih boraca i laciji, jer je njoj suđeno da nosi antifašizam antifašista dobro učinio što je uspostavio u budućnost, naglasio je Hrženjak. Savjeta ovaj Savjet. Za ovo kratko vrijeme velik broj Zahvaljujući na izboru dr. Branko Na sjednici Savjeta izabrano je 15 članova Izvršnog odbora Savjeta antifašista Republike Hrvatske. Za članove Izvršnog odbora su iza- brani Imre Agotić, Zorka Bilalović, Jelena Cukrov, Branko Dubravica, Jelka Glumičić, Ivo Goldstein, Juraj Hrženjak, Nataša Mataušić, Mirko Mećava, Stanko Nick, Zrnka Novak, Boris Rašeta, Petar Strčić, Vesna Teršelič i Dragomir Vojnić. Za predsjednika Savjeta bila su dva kandidata: dr. Branko Dubravica i dr. Stanko Nick. Većinom glasova izabran je dr. Dubravica, a dr. Stanko Nick će biti potpredsjednik. Savjet antifašista Hrvatske izabrao je novo rukovodstvo

Predavanje akademika Adolfa Dragičevića Hrvatska u vrtlogu globalizacije avjet je organizirao predavanje aka- mladeži iz tradicionalnog realnog prostora toga revolucionarnog razdoblja, a to nije Sdemika Adolfa Dragičevića o temi u posve novi fantastični kiberprostor u puko prijelazno razdoblje, pa ni razdo- - Hrvatska u vrtlogu demokracije, kapi- kojeg se ulazi i u kojem se živi i djeluje blje tranzicije, nego međurazdoblje u talizma i globalizacije. preko kompjutera i pomoću njega simu- kojem sve staro nestaje i posve novo Predstavljajući akademika Dragičevića lira posve nova materijalna virtualna ga naslijeđuje. dr. Tomislav Badovinac je naglasio da stvarnost. U realnom prostoru izgrađen je Po riječim akademika Dragičevića, je namjera tim predavanjem »razbijati stari svijet rada, zapošljavanja, monoola, novom svijetu kiberprostora, koji je bespuća sadašnjosti«. Akademik Dragičević hijerarhije, privilegija i iskorištavanja, povijesna nužda, treba za preživljavanje nije okrenut prošlosti, nego traženju a u kiber prostoru se rađa i razvija od i razvijanje sveopće globaliziranje uje- rješenja i prognoziranju budućnosti. Isto- početka osamdesetih godina prošlog dinjenjem ljudskog roda. vremeno on je ostao marksist vanpartijac, stoljeća, novi svijet uma, znanja, digi- Uključivanje u aktualne i sutrašnje rekao je dr. Badovinac. taliziranja, umrežavanja, komuniciranja, globalne procese svjetskog organizi- Polazeći od konstatacije, s kojom globaliziranja i naseljavanja svemira. ranja i razvoja primarna je potreba su suglasni znanstvenici razvijenih ze- Akademik Dragičević objašnjava hrvatskog naroda. A za to je potrebna malja, da je sve oko nas zastarjelo i da da se, zahvaljujući silnom tehničkom preobrazba znanosti koja mora biti na podliježe permanentnim revolucionarnim i tehnološkom napretku napušta tego- čelu kolone hrvatskog postmodernog i evolucijskim sistemskim promjenama, ban život u realnom prostoru ispunjen razvoja. akademik Dragičević upozorava da se vječnom brigom za individualnu egzi- Hrvatska je, zaključuje akademik znanstveni uvid u budućnost, koja je stenciju te ostvaruje radostan život i Dragičević, među zaostalima. Stoga je, već počela, nameće svakom narodu kao kiberprostoru ispunjen individualnim kako kaže, radikalna promjena njene jedina mogućnost opstanka u globalnoj razvitkom. zbilje jedina šansa. zajednici ujedinjenih naroda. Ljudski rod upravo proživljava razdo- Na kraju predavanja akademik Najrazvijeniji su dočekali kraj drugog blje u kojem umire stari i rađa se novi Dragičević je odgovorio i na nekoliko milenija masovnim preseljavanjem svoje svijet. Sada se nalazimo negdje u sredini pitanja članova Savjeta.

GLAS 4 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE Povijesna »otkrića«Politikantski napad na Mesića ridesetak sekundi izvučenih iz kontek- Hrvatsku - napokon - koja će biti stožer Tsta govora Stjepana Mesića, navodno suradnje u regiji. Svi oni koji su protiv u Australiji, devedesetih godina, gurnuto je Ispričat ću se takve Hrvatske - ti su i protiv mene. I ti u prosincu prošle godine u vatru javnosti, će vjerojatno povući još sličnih poteza, s jasnim ciljem da se dovede u pitanje antifašistima iznijeti još navodnih otkrića, zapravo - vjerodostojnost sadašnjeg predsjednika podmetati i dalje«. »Čuli su se proteklih dana i Republike Hrvatske. Predsjednik Mesić je potom govorio i u gotovo ultimativni zahtjevi da se zbog U tome vrlo kratkom insertu, navodno Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti istupa pred auditorijima u dijaspori autentičnome, Mesić iznosi stavove koje i pri tome naglasio: tih dalekih godina moram ispričati. se može shvatiti kao proustaške u smislu »Istina je, dopustio sam da budem Ako itko ima pravo tražiti moju da dolazak ustaša na vlast ocjenjuje kao upregnut u kola te u najmanju ruku jed- ispriku, to su hrvatski antifašisti, pobjedu Hrvata. Uz to je rekao kako se nostrane interpretacije povijesnih zbivanja. oni iz vremena Drugoga svjetskog Hrvati nikome ni za što nemaju ispričavati, Govorio sam u funkciji ratne propagande rata i oni koji danas stoje na tim spominjući pri tome Jasenovac. i s pozicije stranačkoga čelnika HDZ-a. pozicijama. A ako itko ni na koji Nitko od nas nije sretan zbog tih Napravio sam, doduše, svojevrsnu verbalnu način tu ispriku nije zatražio, onda riječi koje su servirane javnosti, ali akrobatiku, pokušavajući onima koji su su to bili upravo hrvatski antifašisti. valja poći od nepobitnih činjenica da me slušali reći ono što su oni htjeli čuti, Usprkos tome, njima ću se ispričati«, bi se došlo do pravilnog stava. Prvo a pri tome ipak na neki način ostati i pri poručio je Mesić. se postavlja logično pitanje je li otr- svojim uvjerenjima. gnutih 30 sekundi ovakvog govora Naravno, to je bilo neostvarivo. Ja sam važnije od 15 godina kontinuiranog i to ubrzo shvatio, kasnije sam ne jednom, u nedvosmislenog Mesićevog osuđivanja nakon objavljivanja video snimke sam početku čak preuzimajući time i određene ustaštva i borbe za povijesnu istinu. Mesić je rekao: rizike, ali usprkos svemu – dosljedno, javno Pokazalo se, međutim, da je ova hajka »Ako sada rezimiram, shvatit ćete zašto osuđivao to mobiliziranje na osnovi koketi- bila samo neuspio politikantski pokušaj me žele kompromitirati, a bit će vam jasno ranja s ustaštvom. Baš kao što ga osuđujem diskreditiranja predsjednika Mesića i tko to radi. Ja se borim za demokratsku, i danas«. S.T. od strane njegovih i protivnika svih pravnu državu Hrvatsku, za Hrvatsku koja antifašista. počiva na antifašističkim osnovama, za Obraćajući se javnosti, neposredno Hrvatsku jednakopravnih građana, za Ivo Sanader: Mesić je privržen Priopćenje SABA RH antifašizmu »Predsjednik Republike Stjepan

Mesić je istaknuti antifašista Mesić svojim je djelovanjem i onim što govori pokazao da je istinski Nitko nije u suvremeno doba u kojem živimo učinio u Hrvatskoj toliko privržen vrijednostima suvremene za demistifi kaciju tz. NDH i za negativnu ocjenu ustaškog pokreta i njegovog Hrvatske i Europe, a to su demo- zločinačkog karaktera kao predsjednik Stjepan Mesić. kracija, sloboda, vladavina prava, Govorio je na mnogim antifašističkim zborovima diljem Hrvatske i uvijek poštivanje ljudskog dostojanstva i je bio jasan u svojim ocjenama naše bliže povijesti. antifašizma, koji je ugrađen u temelje Tako je i na svečanosti povodom 65. obljetnice ustanka u Brezovici 22. Hrvatske i Europe«, izjavio je pre- lipnja 2006. godine rekao: mijer Ivo Sanader. »Za razliku od fašizma i nacizma koji su zločin i u ideji i u realizaciji te Sanader je dodao da je Hrvatska ideje, antifašizam je u svojoj ideji čist, antifašizma se nitko ne treba sramiti umorna od rasprava o prošlosti. mada se mora priznati da je i u njegovim redovima tu i tamo bilo zločinaca »Ako bi nam netko želio nanijeti i zločina. Sve, međutim, ima svoj povijesni kontekst. zlo, onda bi nam stalno iznova name- Ima ga i Jasenovac gdje se sustavno, često na upravo nezamislive načine, tao raspravu o prošlosti - tko je gdje ubijalo ljude samo zato što su bili Srbi, Židovi, Romi ili pak Hrvati koji su bio i što rekao. Mislim da smo u se usudili misliti drugačije od kvislinške vlasti«. Hrvatskoj svi napokon sazreli da se Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske stoga bezrezer- posvetimo sadašnjosti i budućnosti, vno stoji iza predsjednika Mesića kao istaknutog antifašiste koji je od svoje rane ne zaboravljajući prošlost koja je mladosti vezan pa i obiteljski za Narodnooslobodilački antifašistički pokret. bila krvava i teška, kao i prošlost Ne želimo stoga na temelju, iz čitavog niza istrgnutih nekoliko riječi, podjela u hrvatskom nacionalnom promijeniti svoj odnos prema čovjeku koji »Hrvatsku budućnost vidi u Europi biću. Čekam da dođe vrijeme da se sazdanoj na temeljima antifašizma, demokracije, tolerancije, poštovanja i više ne opterećujemo temama iz ostvarivanja ljudskih prava«. prošlosti - ne da bi je zaboravili, nego To su istovremeno i razlozi da ne tražimo da se javno ispriča smatrajući da da bi iz nje učili i njeno tumačenje je njegov čitav politički opus suprotan inkriminiranim i za njega netipičnim ostavili povjesničarima«, kazao je stavovima. Sanader.

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 5 Svečanost Obilježena 62. obljetnica oslobođenja Zahtjev za obnovu spomenika NOB Dalmaciju oslobodili njeni borci Sudionici svečanog skupa u Splitu donijeli su odluku da se uputi zahtjev Ministarstvu kulture RH i svim večanom akademijom kojoj su 3. pro- prošlosti i da se distanciraju od promašene županijama Dalmacije za obnovu spo- Ssinca prošle godine u hotelu »Marjan« profašističke opcije, ponovo nas, kao i prije menika NOB. u Splitu prisustvovali predstavnici udruga 65 godina, vraćaju na njihovu gubitničku U tekstu odluke se podsjeća da je antifašističkih boraca i antifašista, društava stranu, čime nanose veliku štetu i ljagu u Hrvatskoj od 1990. godine srušeno »Josip Broz Tito«, konzularnog zbora, ugledu Hrvatske. više od 3000 spomenika NOB te da stranaka i lokalne vlasti, obilježena je 62. Poraženi sada žele suditi pobjednicima su izmijenjena brojna imena ulica i obljetnica oslobođenja Dalmacije. da ih naknadno poraze i da svoj tadašnji ustanova koja su bila vezana za NOB. S Na tom skupu, na kojem je bilo oko 500 poraz pretvore u kasnu pobjedu. Ali, zbog time se ne može ući u Europsku uniju, sudionika, na povijesne dane oslobođenja povijesne istine i naše budućnosti, to nikada upozorili su sudionici svečanog skupa, Dalmacije 1944. godine, podsjetio je nećemo dozvoliti, poručio je Šunjara. i zatražili od nadležnih organa vlasti da povjesničar i general Fabijan Trgo, a zatim Protagonisti rehabilitacije ustaštva impu- poduzmu odgovarajuće mjere za obnovu su govorili predsjednik udruge antifašističkih tiraju nam žrtve Bleiburga i tzv. Križnog spomenika NOB te da preispitaju svoje boraca i antifašista Splita Ante Adorić i pot- puta, pri čemu zboravljaju na žrtve Jase- odluke o preimenovanju ulica. predsjednik SABA RH Vinko Šunjara. novca i drugih ustaških stratišta. A žrtve Dalmatinski antifašisti, uz to, upo- U ovo vrijeme prije 62 godine poslije Jasenovca nisu krive za Bleiburg, što se ne zoravaju da dosadašnja nastojanja nisu može reći za one koji su i sedam dana poslije u tome dala pozitivne rezultate, te da kapitulacije njihovih nacističkih gospodara zahtjevaju od Predsjedništva SABA pružali žestoki otpor našim snagama, kaže RH da ovaj problem iznese pred potpredsjednik SABA RH. međunarodne institucije. Partizanska vojska i čitava naša NOB, Iako na području Dalmacije ima više dodao je on, bila je duboko moralna. srušenih i devastiranih spomenika, na Zločin se ne može opravdavati. Osuđujemo skupu je izdvojeno nekoliko njih koji i osuđivali smo svaki zločin. Ali ti slučajevi su od nacionalnog i međunarodnog osvete i uzimanje pravde u svoje ruke poje- značaja i koje treba obnoviti odmah. dinaca s naše strane ne mogu umanjiti ni Riječ je o Titovoj pećini na Visu, karakter, ni ciljeve, a ni ostvarenja naše Na- zatim spomeniku »Tuđe nećemo svoje rodnooslobodilačke antifašističke borbe. ne damo« na Visu, te spomenicima u Mi borci i naš Savez antifašističkih Kninu, Gračacu i Opuzenu. boraca i antifašista u više prilika smo Spomenici na Visu podsjećaju izrazili zadovoljstvo sadržajem sabor- na boravak Vrhovnog štaba na čelu ske Deklaracije o antifašizmu, ali smo s Josipom Brozom Titom odakle se s razlogom nezadovoljni što je do sada rukovodilo konačnim oslobođenjem malo učinjeno na njenoj provedbi. zemlje. SABA RH i njegovi članovi zbog svoje U Kninu na brdu Spas nakon prošlosti osjećaju moralnu obvezu da budu »Oluje« srušen je spomenik koji je bio višednevnih teških borbi i žrtava oslobođen nositelji, ali ne i jedini aktivni subjekt, u podignut za sjećanje na 877 poginu- je Knin, a time konačno i cijela Dalmacija, borbi protiv neofašizma, ustaštva i četništva. lih partizanskih boraca Dalmacije za rekao je Šunjara i naglasio da su Dalmaciju Zato na liniji izvornog i demokratskog oslobođenje Knina. oslobodile uglavnom njene jedinice NOV u antifašizma, kao općeg pokreta svih, bez U mjestu Gradac bio je spomenik sastavu 8. udarnog Dalmatinskog korpusa obzira na političku opciju i ideološko hrabrim gradačkim borcima, rad aka- i jedinica Mornarice NOVJ. opredjeljenje, želimo da se okupe sve demskog kipara Antuna Augustinčića, Povijesna je činjenica da je cijela Dal- progresivne i demokratske snage zemlje i a srušen je 1992. godine. U Opuzenu je macija 1941. godine imala oko 700.000 da spriječimo ponovno oživljavanje ideja potpuno devastirano spomen područje stanovnika, a da je dala preko 100.000 fašističkog zla. i srušen spomenik heroju Stjepanu partizanskih boraca i kao takva čvrsto zau- Mi smo, kaže na kraju Šunjara, za Filipoviću – Uči. Replika toga spo- zimala jedno od prvih mjesta svih regija. okretanje budućnosti, za ostvarenje traj- menika nalazi se u palači UN u New Pored borbe u Dalmaciji na kopnu i moru nog mira, jačanje demokracije i socijalne Yorku, a ovdje je srušen eksplozivom junaštvo dalmatinskih boraca posebno je pravde, za toleranciju i razumijevanje među 1991. godine. iskazano u presudnim bitkama NOB na ljudima, slobodu čovjeka i ravnoporavnost Zahtjev za obnovu tih spomenika Neretvi i Sutjesci 1943. godine. naroda. potpisali su potpredsjednik SABA RH Svaki narod kao što je hrvatski, koji je Skupu antifašističkih boraca i antifašista Vinko Šunjara, te predsjednici Zajed- dao tako veliki doprinos i podnio velike pozdravnim govorom obratili su se i pre- nica antifašističkih boraca i antifašista žrtve u toj epohalnoj borbi svijeta pro- dstavnici Splitsko-dalmatinske županije i Dubrovačko-neretvanske županije tiv nacifašističkog zla, uživa veliki ugled Grada Splita. Branko Grošeta, Splitsko-dalmatin- i poštovanje drugih naroda, naglasio je Nastupio je i Dječji zbor »Srdelice« sa ske županije Milivoj Lalin, Šibensko- Šunjara. spletom dalmatinskoh narodnih pjesama, kninske županije Šime Šupe i Zadarske On je upozorio da poražene retrogra- što je posebno oduševilo sudionike skupa. županije Branko Lovrin. dne snage, umjesto da izvuku pouke iz S.T.

GLAS 6 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE Susret aktivistaTradicionalno novogodišnje druženje

Krajem godine ponovo smo pokrenuli pitanja o pravima antifašističkih boraca i Čestitke za uspješan rad energičnije zatražili da se naši zahtjevi ispune i da Deklaracija o antifašizmu, koju je još 13. radicionalni novogodišnji susret pred- su postignuti uspjesi i daljnji napredak u travnja 2005. godine donio Sabor Republike Tstavnika udruga antifašističkih boraca radu organizacije. Za nama je godina u kojoj Hrvatske, dosljedno provede. i antifašista, istaknutih aktivista, suradnika smo na dostojanstven način obilježili 65. Radi se o stotinama sastanaka, proslava i gostiju, kojeg je organizirao Izvršni odbor obljetnicu ustanka u cijeloj Republici Hrva- i akcija koje smo imali. Odrađen je ogro- Saveza antifašističkih boraca i antifašista tskoj, a Savez društava »Josip Broz Tito« man posao u otežanim uvjetima i na to svi Republike Hrvatske, održan je 28. prosinca organizirao je veličanstven susret u Kumro- možemo biti ponosni. Za taj veliki posao u prostorijama SABA RH u Zagrebu. vcu, rodnom mjestu najvećeg antifašiste u dužni smo se zahvaliti našem članstvu, Skupu su prisustvovali i predstavnici Europi, velikog državnika i borca za mir organizacijama i rukovodstvima, ali odati Saveza društava »Josip Broz Tito« Repu- Josipa Broza Tita. priznanje i članovima Izvršnog odbora blike Hrvatske, Saveza ratnih vojnih invalida U ovoj godini 22. lipnja, za Dan Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i Saveza umirovljenika Hrvatske antifašističke borbe imali smo dostojnu Republike Hrvatske, kao i našim ljudima - Podružnice vojnih umirovljenika. proslavu u Brezovici kod Siska i u Podgariću koji predano rade u stručnim službama. U prigodnom govoru na svečanosti u Moslavini na kojima su, uz članove i Imamo vrijedne kadrove koji obavljaju sve te predsjednik Saveza antifašističkih boraca rukovodstva Saveza antifašističkih boraca poslove s ljubavlju i poštovanjem, naglasio i antifašista Republike Hrvatske Krešimir i antifašista, bili predstavnici Vlade i lokalnih je Krešimir Piškulić. Piškulić je podsjetio da smo na kraju još vlasti, a na oba skupa govorio je predsjednik Učinili ste dobre i vrijedne stvari jedne godine, koja nije bila lagana, a u kojoj Republike Hrvatske Stjepan Mesić. u godini koja upravo završava. Trudit ćemo se da i u ovoj godini dalje unaprije- dimo naše aktivnosti, a posebno da u to uključimo što veći broj mlađih ljudi koji će nastaviti gajiti antifašističke tradicije naše Narodnooslobodilačke borbe. To je, prema riječima predsjednika SAB RH, svakako i najvažniji zadatak naše organizacije u nare- dnoj godini i idućem razdoblju. Krešimir Piškulić na kraju je u ime Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Saveza društava »Josip Broz Tito«, Saveza ratnih vojnih invalida i Saveza umirovljenika – Podružnice vojnih umirovljenika čestitao svim članovima ovih udruga novu 2007. godinu i zaželio mnogo zdravlja i uspjeha u daljnjem radu. Tradicionalni novogodišnji susret okupio je istaknute aktiviste antifašističkih udruga S.T.

Reagiranja PODVALA I LINČ ◆Priopćenje UABA Garešnice u povodu grube i neopravdane optužbe »24 sata« na članicu te udruge Moranu Ivančević druga antifašističkih boraca i antifašista Garešnice reagirala je djelom davala primjer mladima u našoj sredini. Iz tih i mnogo Una članak objavljen u dnevnom listu »24 sata« pod naslovom drugih razloga teško bi bilo shvatiti i još teže svjedočiti tvrdnji »U SDP-u Hitlerova obožavateljica« sljedećim priopćenjem: da je Morana »obožavateljica« Hitlera i Miloševića. Može se Smatramo svojom moralnom i ljudskom dužnošću reagi- Morani zamjeriti nesmotrenost i nespretnost u jednoj neoba- rati na navedeni članak, čiji naslov vrlo grubo i neopravdano veznoj i slobodnoj raspravi, ali koristiti medije za njezin politički optužuje našu članicu Moranu Ivančević. Ne ulazeći u sadržaj i ljudski linč, u jednom demokratskom društvu je neoprostivo rasprave na Internetu i na službenim stranicama Foruma mladih i vrlo neodgovorno. SDP-a Hrvatske, očito je da su neki stavovi Morane Ivančević Iz svega je očito da je politička kampanja za izbore već u namjerno istrgnuti iz konteksta sa ciljem političke podvale i punom jeku, te se traži način i brzo love greške protivnika, te osobnog obračuna. se ne biraju sredstva za kupljenje političkih bodova. Morana Ivančević je odrasla i odgajana u obitelji koja gene- I na kraju, jedna poruka nas starijih, iako znamo da to nije racijski mišlju i djelom slijedi antifašizam i demokratska opre- nimalo popularno. Smatramo da mladi danas imaju mnogo djeljenja, čiji su se članovi uvijek borili za pravdu, poštenje i važnijih društvenih tema i gorućih problema vezanih posebno ljudsku solidarnost. To je općepoznato u Garešnici, a i mnogo za mlade, oko kojih mogu oštro sučeljavati svoja mišljenja, prije- šire, kao i činjenica da je Morana već odavno članica Udruge dloge i stavove, nego da analiziraju psihološke profi le Hitlera, antifašista, gdje je svojom aktivnošću i dosljednošću, riječju i Miloševića i drugih zločinaca u povijesti.

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 7 Prijem za novinare Unapređivanje suradnje s medijima ◆Dragutin Lučić Luce: Mediji bi trebali posvećivati više pozor- nosti antifašizmu čije su vrijed- Z. HERCEG

nosti utkane u temelje današnje snimio: Republike Hrvatske

redsjednik Saveza antifašističkih Pboraca i antifašista Republike Hrva- tske Krešimir Piškulić i predsjednik Saveza društava »Josip Broz Tito« Repu- blike Hrvatske dr. Tomislav Badovinac priredili su 18. siječnja u Zagrebu prijem za novinare javnih glasila i predstav- nike Hrvatskog novinarskog društva u povodu nove 2007. godine. Prijemu, kojem su prisustvovali i vodeći aktivisti SABA i Saveza društava »Josip Broz Tito«, odazvalo se tridesetak novi- Mediji bi trebali posvećivati veću pozornost antifašizmu - poruka susreta nara iz hrvatskih medija i dopisnika iz susjednih zemalja te predstavnici svima »sretnu i šarmantnu novu 2007. prikazana i većina od ukupno 47 brojeva Hrvatskog novinarskog društva. godinu«. »Glasa antifašista demokratske Hrva- Obraćajući se predstavnicima medija Piškulić je uz to napomenuo da tske« koliko ih je do sada izašlo. Veći predsjednik SABA RH Krešimir Piškulić Savez antifašističkih boraca i antifašista broj primjeraka naših izdanja knjiga je zahvalio na praćenju i informiranju Republike Hrvatske i Savez društava i listova podijeljen je zainteresiranim javnosti o stajalištima i aktivnostima »Josip Broz Tito« posebnu pažnju novinarima. naših organizacija i dodao da ćemo posvećuju i vlastitoj izdavačkoj djelat- U ime brojnih gostiju koji su se i u ovoj godini nastojati dati daljnji nosti i da su se u tome pokazali vrijedni odazvali prijemu, zahvalio je predsje- doprinos razvijanju antifašističkih tra- rezultati. Stoga je u dvorani u Hatzovoj dnik Hrvatskog novinarskog društva dicija i vrijednosti, poštivanju istine i ulici u Zagrebu, gdje je održan prijem Dragutin Lučić Luce. Napominjući poboljšanju odnosa među ljudima. za novinare, bila priređena izložba na da je ponosan što je i sam sin parti- Želimo dalje unapređivati suradnju kojoj je prikazan izbor knjiga što su ih zanskog borca, Lučić je naglasio da s medijima rekao je Piškulić i poželio izdale naše orgnizacije. Na izložbi je bi mediji morali i trebali posvećivati veću pozornost antifašizmu čije su vrijednosti utkane u temelje Repu- blike Hrvatske.

Z. HERCEG Zahvaljujem na vašoj žrtvi i na svemu što ste doprinijeli u vrijeme snimio: antifašističke borbe i za današnju Repu- bliku Hrvatsku. Hrvatsko novinarsko društvo stoji na tradicijama antifašizma, jer smo svjesni da je to svijetla strana, ne samo naše prošlosti, nego i jedna od temeljnih civilizacijskih tekovina i vrijednosti suvremenog svijeta i Republike Hrvatske, rekao je Dragu- tin Lučić Luce. S obzirom na uspješnu organizaciju i dobar odaziv postoji mogućnost da se susret predstavnika antifašističkih boraca i antifašista i Saveza društava »Tito« s novinarima organizira i idućih godina te da postane tradicionalan.

Susretu se odazvalo tridesetak novinara A. Zibar S. Tomašević

GLAS 8 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE UABA Petrinja U prvoj godini - 200 članova druga antifašističkih boraca i vski – mirno, strpljivo i dostojanstveno Uantifašista Petrinje održala je 12. uvjereni da će nas građani prepoznati i prosinca izvještajnu skupštinu na kojoj poduprijeti, rekao je Fakčević. Zahvalnice je bilo 96 članova te brojnih gostiju Naše odnose prema organima državne među kojima i potpredsjednica SABA i lokalne vlasti gradili smo na temelju i priznanja RH Vesna Čulinović Konstantinović, međusobnog uvažavanja i razumijevanja. Potpredsjednica SABA RH tajnik SABA RH Petar Raić, član Izvšrnog Naše aktivnosti i opcije su podržavane i Vesna Čulinović Konstantinović odbora SABA RH Nikola Uzelac, pre- od strane gradskih i županijskih organa, uručila je Zahvalnice i Priznanja dstavnici Sekcije VII. banijske udarne a u svakoj ulici grada veći broj članova i zaslužnima. divizije, gradonačelnik grada Petrinje građana nas podupiru i pomažu dobrovolj- Zahvalnice za izuzetnu sura- dr. Miroslav Gregurinčić, predsjednik nim prilozima i moralno nas podstiču. dnju uručene su gradonačelniku Skupštine Sisačko – moslavačke županije Fakčević je potom podsjetio na brojne Petrinje dr. Miroslavu Gregurinčiću, Zvonko Belošević te predstavnici Udruga aktivnosti UABA Petrinja, okupljanja predsjednikus Skupšptine Sisačko- antifašističkih boraca i antifašista iz i komemoracije, druženja i posjete moslavačke županije Zvonku Sisačko – moslavačke županije. na kojima s pokazalo da građani Beloševiću i dogradonačelniku U uvodnom izlaganju predsjednik antifašističke orjentacije nisu prepreka Petrinje Darinku Dumboviću. Udruge Joso Fakčević je naglasio da je boljitku Hrvatske, već nositelji huma- Priznanja su dobili borci NOR- na osnivačkoj skupštini, održanoj prije nih, pravednih i tolerantnih odnosa a i članovi Udruge Petrinja Stojan godinu dana, bilo 69 članovca, a da danas među ljudima te da uvažavaju svoju Šteković i Nikola Bobinac. UABA Petrinja ima preko 200 članova. domovionu Hrvatsku. U ime nagrađenih zahvalio -Naša antifašistička orjentacija uznemi- Pozdravljajući članove UABA Petrinja se dogradonačelnik Dumbović rila je pojedinu gospodu drugačije orjen- potpredsjednica SABA RH Vesna naglašavjući da su radili zaje- tacije , koji još uvijek u svojoj podsvijesti Čulinović Konstantinović je rekla da je dno i Udruga i gradska vlast i nastavljaju rat umjesto da grade mir, izazi- ugodno iznenađena njihovim rezltatima da su zato potignuti dobri rezul- vaju nepovjerenje umjesto povjerenja, šire koji su postignuti u kratkom vremenu. tati.Obećavam da ćemo i iduću strah, strepnju i nepovjerenje umjesto vjere Zahvalila je i gradskom čelništvu Petrinje godinu zajedno na zadatke koje i tolerancije. Mi smo, međutim, na brojne na svemu što su učinili na podršci i fi nan- smo predvidjeli u programu, rekao uvrede i omalovažavnja reagirali gandije- cijskoj pomoći koju su pružali. Ona je je Dumbović. naglasila da će u 2007. godini više pažnje biti posvećeno zada- konfrontirali u ocjeni ratnih događanja cima na ostvarivanju devedesetih godina. Borčić je rekao da Rezolucije Hrvatskog je Juzbašić »odabrao za svoju zvijezdu sabora o antifašizmu, Franju Tuđmana« te da se odricao »Par- a posebno da se tizanske spomenice 1941«. poboljša status boraca Reagirao je predsjednik Fakčević i NOR-a i izjenači sa prekinuo takvu vrstu rasprave i nepotreb- statusom branitelja nog sukoba koji nikome ne koristi. Slično Domovinskog rata. je reagirao i tajnik UABA Petrinja Đuro Zalažemo se da se u Kalanja naglašavjući da treba promijeniti školske udžbenike retoriku, a predsjednik Izvršnog odbora konačno unese istina Sekcije VII. banijske Mirko Mećava je o antifašističkoj NOB- dodao da ne podržava ovakav stil rasprave i, rekla je ona. dvojice suboraca, naglašavjući da se treba Gradonačelnik okrenuti budućnosti. Petrinje dr. Miroslav Skupština je ipak završila u mirnom Gregurinčić čestitao je i tolerantnom tonu i usvojila je plan i Udruzi zbog uspješnog program rada za 2007. godinu, pri čemu rada Pozivam vas na je istaknuto da će se u aktivnostima kori- njegovanje tradicije stiti isključivo metodama dogovaranja, NOB-e i antifašističke sporazumijevanja, tolerancije, istine, istine iz naše novije uz uvažavanje različitosti, te posebno povijesti, rekao je raditi na približavanju antifašističkih i Gregurinčić. opredjeljenja branitelja Domovinskog U raspravi su rata. Pokretat će i inicijativu za obnovu sudjelovali i prvo- porušenih i oštećenih spomenika, te borci ovog kraja tražiti rješenja za socijalne probleme Živko Juzbašić i antifašističkih boraca. Čedo Borčić, ali su se S.T.

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 9 Skupština Sekcije VII. banijske udarne divizije Novi predsjednik Pero Vučinić Doprinos afi rmaciji antifašizma Na skupštini je izabran ◆Članovi Sekcije uspješno su poticali osnivanje udruga antifašističkih novi Izvršni boraca i antifašista i to treba nastaviti - rečeno je na skupu odbor Sek- cije VII. banijske brdu na Šamarici (28. studenog 1941. studenog 1942. godine) i 65. godišnjica pogi- udarne godine). bije narodnog heroja Vasilja Gaćeše u selu divizije. Mećava je, međutim, naveo da je obi- Brubno (29. travnja 1942. godine). Za pred- lježavanje godišnjice ovih događaja organi- Sudjelujući u radu skupa predsjednik sjednika zirala Udruga ABA Petrinja, a da je Sekcija u SABA RH Krešimir Piškulić je naglasio Sekcije izabran je jedan od relati- tome sudjelovala kao pomoć u pripremama da je zahvaljujući aktivnostima Saveza vno članova Savez antifašističkih programa i organiziranju dolaska članova antifašističkih boraca i antifašista u poslje- boraca i antifašista - diplomirani Sekcije i ostalih antifašista iz Zagreba na dnih 15 godina antifašizam stekao puno ekonomista Pero Vučinić. Rođen skupove posvećene tim povodima. građanatsvo u Republici Hrvatskoj. 1933. godine i spada u red mlađih Podsjećajući na uspješnu organizaciju Mi smo zahtijevali od Sabora da donese i vrlo aktivnih antifašista sa Banije narodnog zbora u Banskom Grabovcu 23. Deklaraciju o antifašizmu i da se na taj način koji je u dosadašnjem mandatu bio srpnja, Mećava je skrenuo pozornost i na kaže istina o antifašističkoj borbi u ovoj potpredsjednik Izvršnog odbora pokušaje ultradesničarskih grupa i pojedinaca zemlji, rekao je on. Sekcije. iz redova nekih braniteljskih udruga u Sisku i Piškulić je potom pohvalio rad sekcija Za zamjenika predsjednika izabran Petrinji, među kojima čak i jedan zastupnik u unutar SABA RH. Ponosili smo se s našim je Adam Dupalo, a za potpredsjednike Saboru RH, da onemoguće održavanje ovog sekcijama jer vrijedno radite, rekao je pre- Zdravko Mihaljević i Mirko Mećava skupa prijetnjama ili da ga bar obezvrijede dsjednik SABA RH. te za tajnika Ljuban Trivanović. i oblate lažima i provokacijama. On je posebno naglasio da se udruge »No, i pored toga, odlučnošću i upor- antifašističkih boraca i antifašista mogu nim zalaganjem vodstva Udruge ABA grada održati uključivanjem mlađih članva i zato a izvještajno-izbornoj skupštini Se- Petrinje, narodni zbor je odlično organizi- treba maksimlano raditi na podmlađivanju, Nkcije VII. banijske udarne divizije, ran i po predviđenom programu kvalitetno upozorio je Piškulić održanoj 16. prosinca, prihvaćen je Izvještaj realiziran«, rekao je Mećava i naglasio da je Osvrćući se na nedavne rasprave o o dvogodišnjoj aktivnosti i Prijedlog osnov- zbor u tom kraju bio događaj godine. Mesićevim izjavama početkom devedesetih nog sadržaja rada u 2007. godini te izabrano Po riječima predsjednika Izvršnog odbora godina, Krešimir Piškulić napominje kako novo rukovodstvo Sekcije. Sekcije VII. banijske udarne divizije, značajan je paradoksalno da su se neka gospoda s U Izvještaju, kojeg je podnio dosadašnji angažman je bio i na poticanju osnivanja krajnje desnice zabrinuli za te Mesićeve predsjednik Izvršnog odbora Sekcije VII. udruga antifašističkih boraca i antifašista izjave. A mi kažemo da je Mesić učinio banijske Mirko Mećava, nabrojene su (UABA) kojih na na Baniji do 2004. godine više nego itko za demistifi kaciju zločinačke značajne akcije koje je organizirala Sekcija uopće nije bilo. U ovom dvogodišnjem razdo- »NDH« - poručio je Piškulić. ili je u njima sudjelovala u 2005. i 2006. blju osnovane su udruge u Petrinji 2005. i u Budite optimisti jer antifašiste nisu godini. To se, kako je rekao Mećava, odnosi Donjim Kukuruzarima 2006. godine. To je u pokorili niti će ih pokoriti, rekao je na kraju na aktivnosti u obilježavanju godišnjica odnosu na doprinos Banije NOB-i i u odnosu predsjednik SABA RH. značajnih datuma i događaja na Baniji u na broj općina u tom području nedovoljno, Predsjednik ZUABA zagrebačke županije vrijeme Narodnooslobodilačke borbe, na ali za prilike koje danas tamo dominiraju i i grada Zagreba Vlado Jurak pozdravio je sudjelovanje u akcijama Predsjedništva to je napredak, rekao je Mećava. članove Sekcije i ocjenio da su oni dali krupan SABA RH, Zajednice udruga županije On je dodao da u ostvarivanju zadatka doprinos jer je na Baniji na njihovu inicijativu i grada Zagreba i sekcija nekih divizija i na uključivanju mladih u rad udruga treba osnovano nekoliko udruga ABA. Naglasio je i korpusa pri SABA RH te na ostale vidove i dalje ulagati napore jer je to od presudnog doprinos Sekcije u brizi za obnovu devastirane aktivnosti sekcije i Izvršnog odbora. značaja za našu organizaciju. spomeničke baštine iz vremena NOB-e na U 2005. godini, po riječima Mećave, dje- U prijedlogu za 2007. godinu Mećava Baniji. S.Tomašević lovanje Sekcije bilo je u znaku obilježavanja je naglasio da, s obzirom na 60. godišnjice pobjede nad fašizmom, a u mogućnosti, sadržaji rada 2006. godini u znaku 65. godišnjice ustanka Sekcije u ukupnim aktivnostima naroda Hrvatske s posebnim podsjećanjem SABA, trebaju ostati isti kao i ove na krupan doprinos Banije u tim slavnim godine zato što su, po njegovom danima naše NOB-e. mišljenju, dugoročni. Pošto je naveo niz vrijednih aktiv- U pogledu obilježavanja nosti u 2005. godini Mećava je naglasio godišnjica značajnih događaja iz da se u protekloj 2006. godini Sekcija NOB-i na Baniji predloženo je da posebno angažirala na obilježavanju 65. se posebno obilježe 65. godišnjice godišnjice oružanog ustanka u Banskom od formiranja Banijske proleterske Grabovcu (23/24. srpnja 1941. godine) te čete u selu Brestiku (30. ožujka na 65. godišnjicu prve partizanske zakletve 1942. godine), zatim 65. godišnjica banijskih i sisačkih partizana na Čavića osnivanja VII. banijske divizije (22.

GLAS 10 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE Prkos Lasinjski MJESTO STRAVE I ZLOČINA ordunsko selo Prkos Lasinjski, Knastanjeno srpskim življem, ◆Komemorativni skup povodom 65. obljetnice pokolja nevinih žrtava smješteno na obali Kupe između hrvatskih naselja Lasinje i Banskog Kovačevca, bilo je 21. prosinca 1941. Mičić, predsjednice Mjesnog odbora se promijenila, pa je tako Prkos opustošen, godine poprište jednog od brojnih Prkos Lasinjski. Uz mještane, povratnike a više kuća zapaljeno. Danas u selu živi ustaških zločina, kojom je prilikom iz i njihovu rodbinu, komemoraciji su prisu- tridesetak stanovnika, dok ih je sedamde- tog ali i iz sela Stipana, Trepče i Dugog stvovali istaknuti predstavnici NOB-a tog setak još u izbjeglištvu. Sela, u obližnjoj šumi Brezje pobijeno i područja, čelnici općina Krnjak i Vojnić B. M. masakrirano 1.500 nevinih žrtava. Stra- te Martin Jendrašic, danje Prkosa uklapa se u opću golgotu predsjednik Zajednice tadašnjeg kotara Vrginmost u kome je udruga antifašističkih tokom NOR-a pobijeno, poginulo ili boraca i antifašista umrlo 10.384 osoba, partizana i civila. Karlovačke županije i Samo selo Prkos dalo je 119 partizana, Vladimir Jurak, pre- od kojih su 23 poginula, a njihova imena dsjednik ZUABA GZ se nalaze na spomen-kosturnici. i ZŽ. Na komemorativnom skupu žrtvama Novi rat (devede- je odana počast polaganjem vijenaca i setih) uzeo je danak u paljenjem svijeća pred spomen-kostur- svim selima u okolini nicom. S posebnom pažnjom sudionici – selo Lasinja krajinske komemoracije pratili su izlaganja dr. su formacije temeljito Vesne Pusić, potpredsjednice Sabora i opljačkale 1991. godine, predsjednice Hrvatske narodne stranke, a slično je prošao i Ban- Rade Bulata, narodnog heroja i parti- ski Kovačevac u kome zanskog komandanta, Jelke Glumičić, su poubijani starci. članice Savjeta SABA RH i Danice Nakon »Oluje« situacija

Krajiška Kutinica HUMKA JE OBRANJENA

◆Obilježena 65. obljetnica prvog ratnog uspjeha Moslavačke čete

ilo je toplo u srcima sudionika ophoda čete (27. siječnja 1942. godine), koji su i antifašista Republike Hrvatske, Petar Bna Humku (obronci Moslavačke gore) u surovim uvjetima hladnog vremena i Turčinović, predsjednik Mjesnog odbora 27. siječnja u vedrom i prohladnom zimskom snijega, odlučnošću i hrabrošću izvoje- Krajiške Kutinice, Ivan Milat, predsjednik danu. Ispred obnovljenog partizanskog vali pobjedu koja je doprinijela i brzom UABA Kutine i prof. Nikola Puran, pot- spomenika položeni su vijenci i cvijeće i jačanju NOP-a u Moslavini, govorili su predsjednik UABA Garešnice. Među uzva- odata počast poginulim borcima u borbi s Nenad Turčinović, potpredsjednik UABA nicima bili su Petar Raić, tajnik SABA RH, ustaško-domobranskim snagama. O prvom Kutine i Rade Bulat, partizanski rukovo- Vladimir Jurak, predsjednik ZUABA ZŽ i ratnom uspjehu pripadnika Moslavačke dilac i član Savjeta SABA RH. GZ, Branko Čanković, član Predsjedništva Nakon okrepe i kraćeg SABA RH i predsjednik UABA Čazma, druženja antifašističkih Milan Ivančević, predsjednik UABA boraca i poklonika Garešnica i Milovan Bojčetić, vijećnik antifašizma, među kojima Sisačko-moslavačke županije. smo zamijetili i velik broj Za izvanredne rezultate u djelovanju mladih, predstavnike i promicanju antifašističkih vrijednosti, tijela vlasti, planinar- Vinko Šunjara, potpredsjednik SABA skih i lovačkih udruga RH uručio je posebna priznanja Ivanu s područja Sisačko- Milatu, predsjedniku, Nenadu Turčinoviću, moslavačke županije, potpredsjedniku i Dragici Vasić, tajnici svečanost je nastavljena UABA Kutine. u Vatrogasnom domu u Nakon službenog dijela obilježavanja ove Krajiškoj Kutinici. Sudio- male ali po značenju velike bitke moslavačkih nicima skupa obratili partizana, antifašistički borci i njihovi uzva- su se: Vinko Šunjara, nici družili su se u ugodnoj atmosferi uz potpredsjednik Saveza po koju partizansku pjesmu. antifašističkih boraca M.B.

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 11 Holokaust OSUDA NIJEKANJA ZLOČINA ◆Komemoracije diljem Europe, rezolucija UN-a, sat povijesti u našim školama povodu 27. siječnja, Međunarodnog dnjim školama učenici su upoznati kakve U cijeloj Njemačkoj održane su brojne Udana sjećanja na žrtve holokausta, su stravične metode likvidacije šest milijuna komemoracije, kojima se već desetu godinu održan je komemorativni skup u zagrebačkoj Židova i drugih žrtava upotrebljavani u masovno obilježava dan sjećanja na milijun- Židovskoj zajednici »Bet Isreal«, na kojem nacističkim logorima, ali i u ustaškom logoru ske žrtve, a u Bruxellesu je novoizabrani je predsjednik Republike Stjepan Mesić Jasenovac u vrijeme II. svjetskog rata. predsjednik Europskog parlamenta rekao upozorio da je to bio »jedan od najvećih Komemoracije su održane i u mnogim da se »nikad ne smije zaboraviti ta grozna svjetskih zločnna i dobro je da se nikada drugim zemljama, a Opća skupština UN i krajnje bolna strana povijesti našeg kon- ne zaboravi i više nikada ne dogodi«. jednoglasno je prihvatila rezoluciju kojom tinenta i tolerirati pojave netrpeljivosti i Na satovima povijesti posvećenim »osuđuje holokaust i bezuvjetno odbacuju neprijateljskog odnosa prema drugim vje- holokaustu u hrvatskim osnovnim i sre- svako nijekanje tog zločina«. rama i rasama«. A. Z.

•Izvještajno-izborna STALNO skupština Sekcije zrako- plovnih vojnih umirovlje- UZLAZNOM nika Zagreba LINIJOM ekcija zrakoplovnih umirovljenika primjerna organiziranost Sekcije kroz djelo- SZagreba, koja djeluje u sastavu Udruge vanje četiri stalna odbora (tradicije NOB-a, antifašističkih boraca i antifašista »Jug« aktivnost žena, pomoć članovima i ispraćaj Zagreb, održala je izvještajno-izbornu umrlih i za susrete i druženja) i cjelokupnog skupštinu i ocijenila da su u protekle četiri njenog članstva (350 zrakoplovaca vojnih godine postignuti valjani rezultati. Skupu su umirovljenika), što omogućuje, kako su prisustvovali Vinko Šunjara, potpredsjednik istaknuli sudionici u svojim izlaganjima, vojnim predstavnicima Rusije, Ukrajine SABA RH, Milan Kosanović, predsjednik da zrakoplovci, vojni umirovljenici lakše i Velike Britanije. I nadalje će se redo- Saveza ratnih vojnih invalida Hrvatske, izbore svoja prava što su im nepravedno vito obilježavati Međunarodni dan žena, Vladimir Jurak, predsjednik ZUABA GZ zakinuta ili oduzeta. Dan stvaranja ratnog zrakoplovstva NOV, i ZŽ i Petar Petković iz udruženja pilota Sumirajući rezultate, posebno je istak- održavati susreti i druženja članova Sekcije, i padobranaca Beograda. nut postav prigodne izložbe dokumenata njihovih obitelji i uzvanika te realizirati Izvještaj o četverogodišnjem radu i fotografi ja iz vremena rađanja i razvoja zadaće usvojene programom i planom dje- podnio je predsjednik Izvršnog odbora ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane lovanja u narednom periodu. Skupština Vladimir Černjajev, naglašavajući da je NOB-a, primjerena suradnja sa Savezom je usvojila institut predsjedavajućeg i potvrđena platforma djelatnosti Sekcije antifašističkih boraca i antifašista Republike zamjenika predsjedavajućeg Sekcije (kao koja je nepolitička i nestranačka, zasnovana Hrvatske, Savezom ratnih vojnih invalida, kolektivni način rukovođenja) umjesto na interesnoj profesionalnoj povezanosti tijelima izvršne vlasti Velike Gorice i Grada dosadašnjeg ustroja. Skraćen je mandat i zajedništvu. Na skupštini je naglašena Zagreba, Hrvatskim povijesnim muzejom, tijela Sekcije na dvije godine, uz mogućnost reizbora na još dvije godine. Na skupštini su uručena posebna priz- B. Beč B. nanja zaslužnim zrakoplovcima za njihov

snimio: dugogodišnji doprinos u angažiranje u radu: Vladimiru Černjajevu (proglašen počasnim predsjednikom Sekcije), Josipu Zubeku i Stanetu Primožiću (proglašeni počasnim članovima), Svetozaru Milinkoviću, Momčilu Arsenoviću, Vladimiru Antonijeviću, Budimiru Popoviću, Drini Boras, Branku Beču, Todoru Marčetiću, Sakibu Hanušiću, Stojanu Đorđeviću, Stje- panu Špiranecu i Aleksi Komarčeviću. Za izvanredne zasluge na njegovanju, razvijanju i jačanje tradicija i tekovina antifašističke borbe naroda Hrvatske, Sekcija zrakoplovnih vojnih umirovljenika dobila je zasluženo priznanje Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske. Vinko Šunjara, potpredsjednik SABA pozdravlja skup Branko Beč

GLAS 12 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE Veterani Održana 25. skupština Svjetske veteranske federacije teme. Kao organizacija koja okuplja bivše svoje članstvo, o izmjenama i dopunama sudionike ratova, rezolucije WVF u UN statuta, te o novopredloženim rezolucijama GLAS imaju velikog odraza. Generalna skupština vezanih uz zaštitu ljudi u ratu. Na kraju UN često ugrađuje stavove WVF u svoje skupštine birano je rukovodstvo WVF, rezolucije o osudi rata i svega onog što se koji se vrši svake 3 godine. RAZUMA na rat odnosi. U tom pravcu upravo na U pogledu novoprimljenih udruga iz poticaj iz WVF UN su donijele rezolu- Hrvatske, zahtjev su podnijele Udruga ciju o zabrani proizvodnje i postavljanju zatočenika srpskih logora 1991/95., mina, o progonu ratnih zločinaca i još Udruga dragovoljaca (HOS), te Udruga I MIRA niz drugih odluka. liječenih od posttraumatskog stresa S obzirom na takav karakter WVF naša (PTSP). Sve tri udruge su i primljene glavnom gradu Malezije, Kuala Lum- organizacija je snažno podupirala njen rad. u redovno članstvo. Od novousvojenih Upuru, početkom prosinca održana je Ujedno je maksimalno pridonijela da u rezolucija, njih preko 20, najznačajnije 25. redovna skupština Svjetske veteran- ovu organizaciju uđu i udruge veterana su one koje zabranjuju korištenje djece za ske organizacije. Na skupštini su, u ime Domovinskog rata. Već ulaskom u članstvo vojnu službu, zabranu videoigara kojima sudionika ratova, osim iz SABA RH bili WVF smanjuju se tenzije koje nakon rata se širi mržnja i potiče rat, te poštivanje i predstavnici još pet udruga iz Domo- još stoje između zaraćenih strana. Osim antifašističkih principa. vinskog rata od kojih su tri primljene toga, prema Statutu WVF sve organizacije Delegati udruga iz Hrvatske tokom ovog zasjedanja. moraju raditi na jačanju mira i tolerancije, međusobno su koordinirali rad i uspo- Svjetska veteranska organizacija (ili jer je WVF u tu svrhu i osnovana. stavljali mnoge kontakte s veteranima kraće: WVF) za sada okuplja veterane iz Na skupovima WVF susreću se ljudi drugih država. Osobito su bili brojni 86 zemalja svijeta. Broj udruga iz poje- koji su ratovali na istoj strani, kao i ljudi kontakti s veteranima iz zemalja bivše dine zemlje koje mogu biti članice WVF-a koji su ratovali jedni protiv drugih, jer su Jugoslavije, što je i razumljivo s obzirom nije ograničen. WVF ima poseban status svi oni žrtve rata. Zbog njihovog ratnog na poznavanje jezika. Naši predstavnici nevladine oganizacije u UN. Rezolucije teškog iskustva njihov glas ima snažnijeg pružali su pomoć i delegatima koji su se koje donosi WVF isključivo se odnose na odjeka. teže snalazili u proceduri skupštine ili sprečavanje rata, na kaznenu odgovornost Na ovoj skupštini bilo je preko 280 nisu u dovoljnoj mjeri ili nikako vladali za ratne zločine, na zaštitu djece i žena u delegata iz zemalja članica. Skupština je engleskim i francuskim jezikom. ratu, na zabranu korištenja mina i slične raspravljala o prijemu novih udruga u Mr.sc. Ivan Fumić

Glas čitatelja SAMO ZAJEDNO MOŽEMO USPJETI ◆Ivan Pakasin iz Hlebina predlaže da se u inicijativu Petrinjaca za obnovu Spomen-doma ZAHNOH- a u Topuskom uključe sve hrvatske županije i antifašističke udruge

ao vaš redoviti čitatelj pohvaljujem što će ih organizirati Savjet antifašista Hrva- RH i Savjeta antifašista Hrvatske, kojima Knaš »Glas« i čestitam uredništvu, uz tske. Predviđena su vrlo značajna pitanja predlažem da u svoje programe i kao temu napomenu da svaki primljeni primjerak o kojima treba glasno govoriti i tražiti od okruglih stolova uvrste i pitanje obnove pročitan i nekoliko puta, a dajem da ga odgovornih institucija da ih rješavaju. spomenutog spomenika. pročitaju i moji susjedi i prijatelji. Pridružujem se i inicijativi Udruge U vezi s tim predlažem da se u takvu U broju od 15. prosinca prošle godine antifašističkih boraca i antifašista Petrinje, raspravu pozove i predsjednik Hrvatske objavili ste članak u kojem su najavljene koji su od Sisačko-moslavačke županije, seljačke strane gospodin Josip Friščić, jer nove tribine i okrugli stolovi o antifašizmu, odnosno županice Marine Lovrić zatražili je poznato da su na III. zasjedanju ZAV- obnovu srušenog NOH-a sudjelovali i brojni pripadnici Spomen-doma III. ondašnjeg lijevog krila HSS-a. zasjedanja ZAV- Smatram da bi nužno bilo odgovorno NOH-a u Topuskom. postaviti i pitanje tko je dao nalog za Moje je razmišljanje rušenje građevine u centru Topuskog da sama županija to koja je bila spomenik nulte kategogije, ne može i neće moći a u kojoj se nalazila muzejska postava ostvariti. Naime, o III. zasjedanju ZAVNOH-a. Za mene ZAVNOH nije samo se to rušenje može kvalifi cirati kao ratni moslavačko-banijski zločin. već cijele Hrvatske i Vjerujem da će vodstva SABA RH i zato bi ta inicijativa Savjeta antifašista Hrvatske, kao i udruge trebala hiti pokre- na terenu, razmotriti ovaj moj prijedlog nuta i podržana i pokrenuti odgovarajuće inicijative i od svih hrvatskih akcije. županija, kao i SABA Ivan Pakasin, Hlebine

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 13 Tribina R EVA NŠIZ A M NA HRVATSK I NAČI N

◆Stramotno je kako je, suprotno praksi tranzicijskih i drugih zemalja antifašističke koalicije, nepravedno i surovo postupljeno prema borcima i ratnim vojnim invalidima iz NOR-a i vojnom kadru iz Hrvatske u bivšoj zajedničkoj državi

poseban zakon i to vrlo pozitivan za vojne da Vas primi na poseban sastanak, ali umirovljenike bivše države SFRJ. je Vaš podnesak proslijeđen ministru Vukeliću«! Nakaradne odluke Premijer je mogao za protekle tri Piše: godine, da je htio, pronaći pola sata vre- Milivoj Boroša, predsjednik Nakaradne odluke donijete su, nakon mena za razgovor s nama, ali je očigledno Sindikalne podružnice proglašenja samostalnosti Hrvatske pod da on to - ne želi. Premijer jednostavno Kluba vojnih umirovljenika utjecajem poraženih snaga u Drugom ne želi ispraviti nepravde svoje i svojih Zagreb svjetskom ratu i njenih sljedbenika, prethodnika. On se ne želi s nama suočiti, pretvorene u uredbe, zakone i druge jer nema ni sluha ni političke volje da propise kojima smo bez suda kolektivno nešto pozitivno učini za nas. kažnjeni, poniženi, uvrijeđeni, ekonomski Premijerov ministar Vukelić također a početku mandata premijeru dr. osiromašeni. To je nehumani i necivili- ne želi razgovarati. On slaže pisma i šalje NIvi Sanaderu bila su puna usta zirani odnos i pljačka države na »zako- nam svoje verzije upoređivanja naših raznih obećanja, među ostalim i da više niti« način. U svakom slučaju Republika mirovina. Nije prihvatio ni prijedlog ili neće biti revanšizma i da će se nepravde Hrvatska snosi moralnu i materijalnu inicijativu FERPA-e (Europske federacije ispravljati. Bilo je to obećanje za naivne. odgovornost za revanšistički odnos prema umirovljenika i starijih osoba) da orga- Na temelju trogodišnjeg premijerovog vojnim umirovljenicima. nizira okrugli stol za raspravu o statusu vladanja očigledno je da to obećanje ne Sindikalna podružnica Kluba voj- vojnih umirovljenika u RH. važi za korisnike vojnih mirovina (vojne nih umirovljenika Zagreba uputila je do umirovljenike i udovice) bivše države sada osam pisama premijeru Sanaderu, u SFRJ. Kada smo mi u pitanju - pravna kojima smo pored ostalog tražili razgo- Ne pomaže država ne funkcionlra. vor o statusu vojnih umirovljenika. Na ni Deklaracija Premijeru je poznato da se nala- te naše pozive za dijalogom premijer se zimo u osmom, devetom, pa i desetom nije odazivao, ali su iz njegovog ureda Naše je pitanje političkog karak- desetljeću života. Dobija se utisak da stizale stare priče koje slušamo već pet- tera. Premijer nije spreman sukobiti se se čeka naš fi zički nestanak i da se na naest godina. Naime, govori se kako su s revanšističkim odlukama koje su nas taj način riješi naš status. Mi ćemo u naše mirovine veće od mirovina rad- dovele u postojeće stanje, jer stoji na svakom slučaju nestati, ali ostat će trajna nika, zemljoradnika i obrtnika. To je, liniji svojih prethodnika. A o tome da sramota za Republiku Hrvatsku koja je u stvari, izbjegavanje pravog odgovora se provodi revanšizam govore sljedeće revanšistički postupila prema svojim kada se zna da smo bili profesionalni činjenice: građanima - korisnicima vojnih miro- vojnici, odnosno vojni kadar Hrvatatske u 1. Kada nas je Republika Hrvatska vina, vojnim umirovljenicima - vojnom zajedničkoj JNA. Izbjegava se usporedba preuzela 1.1.1992. godine, preuzela je i kadru iz Hrvatske u zajedničkoj JNA. naših mirovina s mirovinama Hrvatske savezni zakon bivše države SFRJ o voj- Isto tako sramota je što se tako vojske i branitelja. Dalje se govori kako nim mirovinama i sada se taj preuzeti postupilo prema borcima i ratnim voj- smo prosinca 1991. godine ili čak siječnja zakon, kao hrvatski zakon, primjenju za nim invalidima Narodnooslobodilačkog 1992. godine dobili povećanje mirovina Hrvatsku vojsku do kraja 1998. godine. rata, kojih još ima živih među vojnim za 40% iz političkih razloga. Prava je Taj zakon za njih nije privilegiran, a nas umirovljenicima oko 5000 i nepoznati istina da smo povećanje dobili listopada prebacuju na teret radničkog osiguranja, broj udovica koji su i pored svih još živih, 1992. godine kao redovno usklađivanje s istovremenim smanjenjem mirovina za poginulih i umrlih, doprinijeli da je Hrva- mirovina nakon godinu i više mjeseci. Za 55%, da bi nakon devet mjeseci utvrdili tska svrstana među države pobjednice, da taj period ostali umirovljenici dobili su konačnu mirovinu u iznosu od 63.22% su Hrvatskoj vraćene otuđene teritorije, ukupno povećanje mirovina za 87,23%, od mirovine koju smo imali u prosincu pripojena Istra s otocima i da se Hrvatska a rješenja imamo na 63,22%. U stvari 1991. godine. danas nalazi u granicama izvojevanim naše mirovine su znatno ispod 50% kao 2. Republika Hrvatska nije priz- u NOR-u. Tako se Hrvatska »zahvaljuje i kod ostalih unirovljenika. nala ni vrijeme sudjelovanja u Naro- svojim građanima«. dnooslobodilačkom ratu i stupanj in- Od svih zemalja tranziciji jedina je Nema političke volje validnosti za otkup vojnih stanova, koje Hrvatska tako surovo i sramotno postu- smo kupovali 30% skuplje nego što su pila. Premijer Sanader trebao se upoznati Na zadnje pismo upućeno premijeru otkupljivani društveni stanovi. kako se zemlje antifašističke koalicije Sanaderu dobili smo dgovor iz njegovog 3. Za prevođenje u pričuvni sastav odnose prema vojnim umirovljenicima ureda 1. rujna 2006. s potpisom državne Hrvatske vojske postavljeni su nam bivših vojski i veteranima ratova. Ne treba tajnice Biance Matković koja kaže: »da posebni ponižavajući uslovi Tuđmanovom daleko ići, neka se o tome upozna u susje- predsjednik Vlade, nažalost, zbog velikog Poslanicom koje smo odbili kao još jedan dnoj Republici Sloveniji koja je donijela broja drugih obaveza nije u mogućnosti akt diskriminacije. Međutim, u pričuvni

GLAS 14 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE Rijeka Godinama isticani zahtjev aktual- Veza antifašističke nim hrvatskim vlastima da ih se tretira kao ravnopravne građane i prošlosti i suvremenosti kad je riječ o mirovinskim pravima prestane revanšizam, vojni umi- ◆Održan okrugli stol na temu »Zašto antifašizam danas?« rovljenici bivše JNA potkrepljuju i podacima o svom broju. Živih ih je još samo oko sedam tisuća i isto ašto antifašizam danas? - bila je tema upravo ova tema zauzima posebno mjesto u toliko udovica, oko 70 posto su po Zokruglog stola što ga je organizirala programu rada riječkih antifašista, kojima nacionalnosti Hrvati, dvije trećine su Udruga antifašističkih boraca i antifašista je cilj u nju uključiti što veći broj mladih. bili aktivni sudionici antifašističke Grada Rijeke, sa ciljem davanja odgovora na U raspravi dr. Oleg Mandić kazao je borbe u Drugom svjetskom ratu, neka ključna pitanja vezana uz ovu temeljnu kako je antifašizam način razmišljanja, a više od 50 posto su stariji od 80 civilizacijsku vrijednost. častan, demokratski, humani i civiliza- godina. Predsjednik riječke UABA Dinko Tama- cijski, dok je Vidoje Vujić odgovarajući rut u uvodnoj je riječi istaknuo kako je na zadano pitanje kazao kako je upravo projekt »Antifašizam danas« okrenut mlađoj u antifašističkoj borbi stvorena Republika sastav HV bez tzv. Poslanice primljeno je populaciji, koju se želi upoznati s temeljima Hrvatska, kako je, nažalost, fašizam i danas nekoliko stotina bivših ustaša i domobrana antifašizma. prisutan te kako su sve razvijene zemlje uz dobijanje po dva do tri čina više, uz - »Antifašizam danas« je projekt koji svijeta temeljene na antifašizmu kao tradi- odlikovanja i druga priznanja. Kakve su se veže uz neke, za antifašističku povijest ciji i vrijednosnoj kategoriji. Vujić je kazao to zasluge tih ljudi za Hrvatsku? značajne datume, kao što su Dan oslobođenja kako o antifašizmu, o kojemu premalo piše 4. Ustavni sud RH pet je godina otezao Rijeke, Dan pobjede, Dan Europe, Dan u školskim udžbenicima, danas treba više s donošenjem odluke o ustavnostti i zako- ustanka u Hrvatskoj, sjećanje na logore u govoriti, u čemu posebnu i veću ulogu tre- nitosti, da bi na kraju izvršeno glasanje s Primorsko-goranskoj županiji, Dan holokau- baju imati mediji. rezultatom 5:5, bez odluke, čekajući novi sta, Dan žena i slično. Za ove datume odlučili U raspravu se uključio i predsjednik zakon o mirovinskom osiguranju. Mi smo se kako bismo povezali antifašističku Foruma mladih SDP-a Loris Rak, koji smo na to upozoravali. Kada je donesen prošlost s antifašističkom suvremenošću, je istaknuo kako je antifašizam danas taj zakon, Sud je donio rješenje o prekidu kako bi povezali naše korisnike kojima je nezamjenjiv u svakodnevnom radu i životu. postupka. Financijski stručnjak je za Sud važno obilježavanje prošlih događanja što su Antifašizam je jedna od temeljnih vrijednosti trebao izvršiti uspoređivanje naših miro- oblikovali našu suvremenost s onim mladim našeg života, i na tim i takvim vrijednostima vina s mirovinama HV, ali RF MIO nije ljudima kojima su ti datumi tek apstraktni nastala je Hrvatska, kazao je Rak. htio Sudu dati te podatke. simboli, kazao je Tamarut, dodajući kako S.G. 5. Prošle godine hrvatski sabor donio je Deklaraciju o antifašizmu. U točki 9 pozivaju se državna tijela da zakon- ◆Županu Zdravku Ronku uručeno skim sredstvima i djelatnošću čuvaju i Priznanje priznanje za podršku i suradnju s unapređuju stečevine, vrijednosti i opre- antifašističkim udrugama djeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske te rade na očuvanju dostojanstva Zahvalnost Piškulić, a za veliku podršku i suradnju s i skrbi nad sudionicima antifašističke antifašističkim udrugama. Na svečanom borbe... To je opet najodgovornija Vlada požeškom domjenku sekcije zagrebačkih Slavonaca RH, ali ona ne reagira, pa to govori kakav antifašista, kojeg je otvorio Antun Magić, stav ona uopće ima prema antifašizmu. županu prisustvovali su mnogi uzvanici. Prisutni su Ovo pitanje ostalo je samo na papiru. toplo pozdravili požeškog župana, cijeneći 6. Postoji također Aneks E Zakona isoko priznanje Saveza antifašističkih njegovu podršku i suradnju, a on ih je o provodenju sukcesije o kojem se šuti, Vboraca i antifašista Hrvatske uručeno pozvao na daljnji zajednički rad. Svečanosti itd. itd. je požeškom županu Zdravku Ronku u je prisustvovao i Borivoj Zarić, predsje- Domu češke besede Zagreb. Uručio ga dnik požeških antifašista, preko kojih se Žalosna istina je predsjednik SABA Hrvatske Krešimir i realizirala ova dobra suradnja.

Sve to je žalosna istina koja govori o odnosima države prema nama vojnim umirovljenicima. Sve vlasti u Republici Hrvatskoj trebale bi dobro razmisliti o svojoj odgovornosti za takovo stanje i pokrenuti proces ispravljanja nepravdi - da stvarno revanšizma nestane zauvijek na ovim prostorima. Za preuzimanje odgovarajućih mjera najodgovorniji su premijer Sanader i Vlada kojoj je on na čelu. Jer, tamo gdje ne funkcionira pravna država, nema ni sreće ni napretka, ni za građane ni za državu. S dodjele priznanja županu Zdravku Ronku (desno)

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 15 Piše: prof. dr. sc. Branko Dubravica, izvanredni profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Antifašizam u biografi ji Stjepana Mesića Sažetak (II. dio – od 1990.-2004.)

◆Osuđujući poraženu NDH i njezin ustaški režim, Mesić neprestano podsjeća na antifašističku pobjedničku Hrvatsku uz koju je stajala većina njenih građana u Drugom svjetskom ratu

iseljenici željeli čuti, pa su i pored ostalog buduće Hrvatske. Da bi pomirio dvije struje morali ublažiti stajališta prema poraženoj koje su težile istom cilju, morao je praviti NDH iz drugog svjetskog rata. Tako su se razne ustupke iseljenicima – povratnicima često čule ocjene da je NDH bila izraz težnje kojima je uzor za izgradnju nove Hrvatske Kada je krajem 80-tih godina jugosla- hrvatskoga naroda, ali da joj je narod ubrzo bila davno propala NDH. Tuđman je bio venska kriza došla do vrhunca i najavljeno, okrenuo leđa kada se upoznao sa suravošću svjestan te opasnosti, pokušavao je skriti ovu odnosno, ozakonjeno višestranačje ili plurali- ustaškog profašističkog režima. Često se tendenciju, ali ona je sve više i šire dolazila zam, došlo je do stvaranja stranaka s izrazitim isticalo, da je jednu pozitivnu ideju, ideju na vidjelo, kroz neprihvatljivu ikonografi ju i nacionalnim predznakom, među kojima se borbe za državnu nezavisnost kompromitirao veličanje nekih prvaka poražene NDH-a. pojavljuje i Tuđmanov HDZ. Jednopartijski nenarodni ustaški režim. O pojavi neofašističkih elemenata u hrva- sustav vlasti i komunistička samovladavina, Nastupi vodećih članova HDZ-a na tskoj politici M. Špegelj je rekao: »Ustaštvo je odlazila je u prošlost. Na scenu su isplivale stranačkim skupovima, često su izgledali uneseno iz inozemstva, povratkom ekstremnih nacionalne stranke čiji su vođe isticali nera- kao taktički potezi kojima su popuštali emi- emigranata, i to ne onih koji su uistinu bili vnopravan položaj »svojih naroda« i repu- grantskim zahtjevima, a strateški gledano viši ili niži dužnosnici NDH nego onih koji blika, tražeći preustroj Jugoslavije. Jedni su na duže staze, onemogućili su ih da se šire su mislili da na zasadama ustaštva mogu zahtijevali jačanje centralizma i unitarizma, razmašu i daju stranci izrazito desničarski prilikom uspostave nove vlasti u Hrvatskoj smanjenje prava članica SFRJ, pa čak i uki- karakter. U tim okolnostima treba proma- zadobiti osobne koristi. Oni su ih zaista i danje autonomnih pokrajina. Drugi su pak trati i pojedine nastupe Mesića na turnejama zadobili i zaposjeli vlast«.2 tražili konfederalizaciju, odnosno jačanje među iseljenicima, koje mu danas mnogi Drugi hrvatski predsjednik Mesić, tada suvereniteta pojedinih članica federacije, a podmeću kao dokaz da se držao suprotno drugi čovjek iza Tuđmana u vrhu vladajuće ako to ne uspije, onda se zalažu za pravo na od svoje antifašističke orijentacije. stranke i države, od samog je početka uočio samoopredjeljenje do otcijepljenja. Porast U redovima HDZ-a Mesić je veoma brzo da u HDZ-u postoje dvije frakcije, jedna nacionalizma i dijametralno suprostavljena napredovao, od predsjednika vlade, do predsje- antifašistička i druga ultranacionalistička stajališta u pogledu daljnjeg razvitka Jugo- dnika jugoslavenskog Predsjedništva, te pre- predvođena ministrom obrane Šuškom, da slavije, doveli su do rata neslućenih razmjera dsjednika Hrvatskog sabora. Dok je kao član se one nadmeću za Tuđmanovu naklonost. i raspada te složene države. HDZ-a obnašao dužnost člana kolektivnog Odmah je zaključio da je u HDZ-u vrlo jugoslavenskog Predsjedništva, u Beogradu jaka stara antifašistička struja koju su pre- su ga velikosrpski nastrojeni članovi istog dvodili osvjedočeni antifašisti Šime Balen, Državnik Mesić i tijela smatrali ustašom i fašistom, premda Josip Manolić i Josip Boljkovac. To je Mesića stvaranje samostalne kako kaže nisu uvažavali njegovu osobnu i držalo u uvjerenju da je ta antifašistička struja obiteljsku antifašističku prošlost.1 dominantna i da uživa potporu predsjednika Hrvatske Prvi hrvatski predsjednik Tuđman, aktivni Tuđmana. Kad je analizirao biografi je tih sudionik antifašističkog rata, mirnodopski ljudi vjerovao je da neće biti buđenja nekih Tragom svoje državotvorne političke komunistički disident i umirovljeni general aveti iz prošlosti i da je tu riječ o hrvatstvu orijentacije, Mesić je u programu HDZ-a JNA, krajem osamdesetih počeo je koketi- koje je do kraja na liniji antifašizma.3 prepoznao stranku koja mu se činila najprihv- rati sa svojim nekadašnjim ratnim protiv- Za Šuška i radikale okupljene oko njega atljivijom na putu realizacije ciljeva za koje se i nicima i njihovim mlađim sljedbenicima. Mesić je rekao» .. nisu me voljeli jer sam sam u proteklim desetljećima zalagao. Ulazeći Slijedom toga, razvio je ideju o svehrvatskoj stalno upućivao na antifašizam i na činjenicu u tu »državotvornu stranku« vjerovatno je pomirbi, vjerujući da se u nove zadaće, u da je Hrvatska stvorena upravo zahvaljujući mislio da će u njoj bivši komunistički disidenti obranu Hrvatske od velikosrpske agresije antifašističkoj borbi, a ne zahvaljujući tome što i «proljećari» biti udarna snaga u realizaciji zajedno pokrene partizanske, domobranske je u jednom nesretnom povijesnom trenutku zacrtanog programa. No, ubrzo se pokazalo i ustaške sinove i unuke u borbi za novu postojala zločinačka tvorevina NDH.» Do da na tu stranku i njenog vođu veliki utjecaj samostalnu Hrvatsku. Pri tome je smetnuo sa kraja 1992. Tuđman i antifašistička struja ima hrvatska politička emigracija kojoj su uma da su suprotstavljene ideologije fašizam još su bili premoćniji od Šuškove grupacije, vrata povratka odjednom bila širom otvorena, i antifašizam nepomirljive, a djeca i unuci no od tada, naročito 1993. pod utjecajem a time i mogućnost da razni elementi koji onih koji su ratovali u Drugom svjetskom stranih agentura ova druga struja dobila je su do tada stajali na ultranacionalističkim, ratu nisu bili ni u kakvom sukobu zbog čega prevagu. Na kraju se pokazalo da ova dva antijugoslavenskim i antikomunističkim bi se trebali miriti. čovjeka oprečnih svjetonazora ne mogu ići načelima zaposjednu značajne pozicije u Vođa HDZ-a i prvi predsjednik Hrvatske dalje jedan pored drugoga, pa je Tuđman na vladajućoj stranci i hrvatskom društvu. nije se mogao uspeti na vrh hrvatske poli- kraju procijenio da su mu Šuškove usluge Tražeći oslonac i potporu u iseljenoj Hrva- tike samo podrškom domovinske Hrvatske. potrebnije od Mesićevih.4 tskoj, vodstvo HDZ-a je bilo primorano da Njemu je za uspjeh trebala iseljena Hrvatska Uspjeh antifašističke frakcije u HDZ-u na skupovima u inozemstvu, prilagođavaju koja je imala dovoljno novca za početak, kojoj je pripadao i Mesić, smatra se ugradnja retoriku, odnosno, govore ono što su od njih ali i dosta neprihvatljive poglede na ustroj antifašističkih tekovina u izvorišne osnove

GLAS 16 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE Ustava RH iz prosinca 1990. koje govore da jednoznačnim imenom, neovisno od činjenice i Sanadera na čelo HDZ-a, sve se počelo postoji povijesno pravo hrvatskoga naroda što je protivnici zovu «tzv.» tvrdeći da nije ni mijenjati, tako da se stvorilo novo demo- na punu državnu suverenost. nezavisna ni hrvatska već kvislinška, druga kratsko ozračje u kojem se suzio prostor za Unatoč činjenici da je Ustav RH priz- Hrvatska, koju predsjednik Mesić naziva djelovanje profašističkih elemenata. Stipe nao antifašističku borbu hrvatskog naroda najčešće antifašistička i slobodarska, nije Mesić, kao vrhovni zapovjednik Oružanih i drugih naroda i narodnosti, u praksi se ta proglašena preko radija uz njemačku asi- snaga učinio je puno da se iz vojarni izbaci prošlost sotonizirala, te se nastojao izbrisati stenciju, već je nastajala u četverogodišnjoj politika, ali i ikonografi ja koja je podsjećala na svaki spomen na značenje te borbe, što je borbi. I tek u trećoj ratnoj godini, u svibnju tamna vremena iz Drugog svjetskog rata. štetilo ugledu Hrvatske u svijetu i kočilo njeno 1944. kada su hrvatski antifašisti iza sebe imali Ono što danas čini predsjednik Mesić, uključenje u euroatlantske integracijske pro- snažnu vojsku (NOV i POH) od 100.000 ljudi trebat će činiti iza njega i svaki drugi, cese. U jednom kratkom razdoblju rata za i organe političke vlasti (NOO) na terenu, dolazio on sa ljevice ili desnice kako bi se nezavisnost 1991.-1995. i neposredno poslije onda su na trećem zasjedanju ZAVNOH-a u uvjerilo međunarodne čimbenike da se u njega, Mesić kao predsjednik republike 2001. Topuskom (budućem Saboru) novoj tvorevini Hrvatskoj novoj demokraciji poštuju načela kaže »tragično pogrešno postavljeni koncept dali ime Federalna Država Hrvatska (FDH). antifašizma iz Drugog svjetskog rata, a osuđuje ujedinjavanja svih Hrvata, rezultirao je s jedne Dvije godine kasnije FDH je preimenovana profašistička politika ustaškog režima. Ako strane negiranjem tamnih strana naše povijesti, u NRH u sklopu FNRJ-a. se svijetu bude prodavala jedna priča a u a s druge – traženjem uzora upravo u njima. Premda su Hrvati antifašisti svojom bor- praksi života provodila drugačija politika, To je vrijeme prošlo i neće se vratiti«.5 To je bom pridonijeli da mnogi ugroženi Židovi, svijet će je brzo prepoznati i osuditi. bila najjasnija osuda Tuđmanova koncepta Romi i Srbi nađu spas pod hrvatskom zaštitom, Priče da je Hrvatska na udaru neofašističke svehrvatske pomirbe koja je vodila u tihu nisu krivi za ustaške zločine jer su ih i sami desnice glede revizije povijesti Drugog rehabilitaciju profašističkih snaga poraženih podnijeli, ipak, sadašnji hrvatski političari, svjetskog rata, potvrđuju brojne izjave drugog u Drugom svjetskom ratu. pa time i predsjednik Mesić se klanjaju svim hrvatskog predsjednika. On ih smatra opa- žrtvama Holokausta, ispričavaju se svima snim, ali ipak marginalnim pojavama, koje će onima kojima su bilo kada neki Hrvati nanijeli sve više slabiti, odnosno gubiti na društvenom Drugi predsjednik zlo i nepravdu, a tu u prvi red ističe Židove. Ti značaju. Budućnost Hrvatske u novoj Europi Republike Hrvatske zločini, kaže Mesić počinjeni su na području Mesić vidi u razvoju demokracije, građanske kvislinške tvorevine NDH, koja nije bila ni države uređene na univerzalnim načelima Svaki hrvatski političar, a poglavito onaj nezavisna, ni hrvatska. Nema kolektivne kri- antifašizma. Kada sljedbenici ideologije Ante koji se nalazi na najvišim državnim dužnostima vnje, nema genocidnih naroda, već postoje Pavelića shvate svu promašenost ustaške poli- suočen je u komunikaciji sa svijetom izreći genocidne politike koje se provode u ime tike i njenu štetnost za hrvatske interese, svoja gledišta na zbivanja u Hrvatskoj tijekom pojedinih naroda i država.8 doći će do velikog rasterećenja društva od Drugog svjetskog rata. I dok je u svijetu još Slične stavove o NDH Mesić je iznio u te more koja pritišće nove generacije. Pošto prisutan nametnuti stereotip po kojem se sve Jasenovcu 2003. kada je ustvrdio, da je ta ideologije teško umiru, one se ciklično bude Hrvate i Hrvatsku izjednačava sa ustaškim država možda bila zamišljena kao hrvatska, ali ili obnavljaju u nešto modifi ciranijem izdanju, režimom i genocidom, dotle hrvatski političari koja - kao takva kakva je bila – doista nije bila vjerujemo da ni ustaška ideja neće potpuno nastoje učiniti otklon od te politike, ispričati Hrvatska, jer se u Jasenovcu i drugdje ubijalo izumrijeti, ali će biti sreća da nikada više se za sve zločine koje su u ime Hrvatske u ime hrvatske države. Nema te državne ni ne dođe u priliku da postane vladajuća ili počinili ustaše, a istovremeno afi rmativno druge ideje koja bi mogla opravdati ubijanje preovlađujuća. govoriti o značaju i doprinosu druge Hrva- nevinih samo zato što su druge rase, nacije, Način kako su biografi pokazali Mesićev tske, komunističko-partizanske u pobjedi nad vjere ili drugačijeg svjetonazora. antifašizam, zvuči kao poruka nade i ohra- fašizmom. Hrvatska i hrvatski narod dali su Za unutarhrvatsku pomirbu Mesić kaže brenja da su antifašističke snage u Hrvatskoj u prosjeku veći doprinos od mnogih država da »odium fašizma, ni slava antifašizma« vladajuće i dominantne, te da su u stanju i naroda porobljene Europe u borbi protiv ne prelaze automatski sa očeva na sinove i zaustaviti ili umanjiti značaj onih snaga koji fašizma, kako bi pokazali demokratskom unuke, pa tako ni sukobi prošlih generacija ne kotač historije žele povratiti šest desetljeća svijetu da su upravo oni oslobađali zemlju smiju se prenijeti na sukobe sadašnjih gene- unatrag. No, ne treba podcijeniti ni snagu od fašističke okupacije i rušili profašistički racija. Sukob traže oni koji žele rehabilitirati neofašističkih nostalgičara koji bi zasigurno ustaški režim.6 ustaštvo i fašizam i odbaciti pozitivne tekovine bili glasniji i učinkovitiji da ne postoji pri- Osuđujući poraženu NDH i njezin ustaški antifašizma. Mesić smatra, da je povijest s tisak međunarodne zajednice koja nameće režim, drugi hrvatski predsjednik neprestano pravom otpisala i žigosala ustaštvo, zato nema pravila za izgradnju demokratskog društva podsjeća na drugu antifašističku pobjedničku i ne može biti rehabilitacije ustaštva i fašizma. u kojem ustaštvo treba otići u ropotarnicu Hrvatsku uz koju je stajala većina građana Hrvati ne žele biti zarobljenici ideologije krvi povijesti. To je shvatio drugi hrvatski pre- Hrvatske, pa poručuje da je većina hrvatskog i tla, etnički čiste zemlje i u njoj superiornih dsjednik i na tom projektu kritike neofašizma naroda stajala na pozicijama antifašizma u i inferiornih naroda i rasa.9 sakupio značajne političke poene na unu- Drugom svjetskom ratu. Da bi ukazao na sta- Nakon Tuđmanove smrti, pobjede Mesića tarnjem i vanjskom planu. To će zasigurno vove o položaju Hrvatske u Drugom svjetskom na predsjedničkim izborima, dolazak koa- znati iskoristiti i njegovi nasljednici poslije ratu, njegov biograf I. Đikić je prenio dije- licije lijevog centra 2000. godine na vlast isteka Mesićeva drugog mandata. love govora u izraelskom parlamentu 2001. u kojem predsjednik Mesić razlikuje dvije Hrvatske, prvu zove Antifašistička i slobodar- 1Mesić Stjepan, Kako je srušena Jugoslavija, Zagreb, 1994. str. 33. (»Moj osobni (dječački) ska Hrvatska, a drugu NDH.7 Antifašističku ulog u ratu protiv fašizma i žrtve moje obitelji u tome ratu nisu uzimali u obzir«.) je nazvao slobodarskom Hrvatskom za koju 2Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995., Zagreb-Sarajevo 1999., str. 55-56. se opredijelila većina hrvatskog naroda u 3Ivica Đikić, Domovinski obrat, Zagreb 2004. str. 117. (dalje, Đikić, n.dj.) okviru antifašističkog otpora, na čelu kojeg 4Đikić, n.dj. str. 54., 55. i 56. je stajao također Hrvat, maršal Tito. 5Đikić, n.dj. str. 212. Za razliku od imena NDH, koju je pro- 6Branko Dubravica, Vojska antifašističke Hrvatske (1941-1945), Zagreb 1996., str. 3. glasio umirovljeni pukovnik Slavko Kvater- 7Đikić, n.dj. str. 210. -212. nik preko radio Zagreba u ime odsutnog 8Đikić, n.dj. str. 210. poglavnika i koja se sve četiri godine naziva 9Đikić, n.dj. str. 212.

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 17 U susret Međunar

Rajka Baković Olga Ban Anka Berus Persa Bosanac Piše: dr. sc. Vesna Čulinović-Konstantinović, potpredsjednica SABA RH HEROINE HRVATSKE ◆U NOR-u Hrvatske je sudjelovalo 43.600 žena, od toga je 4.579 poginu- orba za socijalna i politička prava žena u našoj lo, 1.898 je ratnih invalida, dok su 772 žene nositeljice «Partizanske spome- Bzemlji razvija se u okviru antifašističkog pokreta i nice 1941.» Narodnim herojima proglašeno je osamnaest žena iz Hrvatske borbe za demokraciju, slobodu i jednakost početkom 20. stoljeća. U Hrvatskoj su hrabre žene organizirale javne prosvjede protiv kapitalističkog patrijarhaliz- ma. Jedna od njih bila je i književnica Marija Jurić Zagorka (Golubovec, 1873.- Zagreb, 1957.). Ona je tridesetih godina prošlog stoljeća u vrijeme zabra- ne štrajkova, organizirala žene koje su poslije mise, na Markovu trgu u Zagrebu, tražile pravo glasa i so- cijalnu jednakost. Do Drugog svjetskog rata žene su bile pod patronatom muža ili određenog tutora po čijim odredbama su morale živjeti i odgajati djecu. Protest žena, sa zahtjevima za humanije uvjete rada i građanska prava, organizirala je tih godina u Splitu i Anka Berus. Socijalistički pokret bio je znak buđenja društvene svijesti i bio je opasan za diktaturu koju je nametala vlast. U Hrvatskoj su žene – seljanke, radnice i intelek- tualke, zajedno s muškarcima aktivne u antifašističkom Ljubica Gerovac Milanka Kljajić pokretu. Organizirale su mlade, razvijale im osjećaj za

Anka Pađen Kata Pejnović Smilja Pokrajac Ivanka Trohar

GLAS 18 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE rodnom danu žena

Anka Butorac Nada Dimić Kata Dumbović

pravdu i samopoštovanje a ne za pokornost. Uoči sa- U NOR-u Hrvatske je sudjelovalo 43.000 žena, od toga je 4.579 pogi- moga rata uključile su se u ilegalni rad, bile zatvarane nulo, 1.898 je ratnih invalida, dok su 772 žene nositeljice Partizanske spo- i mučene. Mnoge već prve godine okupacije odlaze menice 1941. Narodnim herojima proglašeno je osamnaest žena iz Hrvatske: u partizane, ali znatan ih broj ostaje u pozadinskoj Rajka Baković, Olga Ban, Anka Berus, Persa Bosanac, Anka Butorac, Nada ilegali. One su prikupljale informacije, sakrivale i Dimić, Kata Dumbović, Ljubica Gerovac, Milanka Kljajić, Dragica Končar, prevodile antifašiste u partizane, sakupljle i prenosi- Milka Kufrin, Anka Pađen, Kata Pejnović, Smilja Radošević-Pokrajac, Ivanka le borcima hranu i sanitetski materijal. Bile su u stal- Trohar, Savka Javorina, Sonja Marinković i Marija Vidović-Abesinka. noj životnoj opasnosti. Mnoge od njih nisu dočekale pobjedu nad fašizmom ni izjednačavanje svojih prava s muškarcima, pravo da budu birane, da se obrazuju. Nisu dočekale 1945. godinu, da prvi put u povijesti, na osnovu odluke 3. zasjedanja ZAVNOH-a, na izbo- rima glasuju. U borbi žene postaju punopravni članovi društva i dokazuju svoje sposobnosti na svim poljima života i rada. Josip Broz Tito je na prvoj Zemaljskoj konfe- renciji AFŽ-a 1942. god. rekao da se ponosi ženama jer su u »natčovječanskoj borbi dale toliko života i pri- mjera heroizma«. Vladimir Nazor im se divio jer su uvijek pokazivale »nevjerojatnu ustrajnost i hrabrost«. Msgr. Svetozar Rittig je istaknuo »da nije bilo sura- dnje požrtvovane borbene žene ne bi ni danas mogli djelo našega narodnog oslobođenja slaviti kao trijumf cjelokupnog naroda«. Dragica Končar Milka Kufrin

Savka Javorina Sonja Marinković Marija Vidović Abesinka

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 19 Ratna kronika JAČANJE ORUŽANE BORBE

◆Snažan razvoj NOP-a i oružane borbe u Hrvatskoj, osobito u njezinim središnjim krajevima, omogućio je Glav- nom štabu Hrvatske da provede u život direktive Vrhovnog štaba da partizansku borbu proširi na cijelu Hrvatsku

spješno prebrođena prva ratna, borbe u područjima naseljenima isključivo gdje je zarobljen cijeli talijanski garnizon, Uizuzetno oštra zima, pokazala hrvatskim stanovništvom, raskrinkavanje Ličkom Petrovom Selu i Čanku znatno je da je partizanska borba moguća Mačekove politike »čekanja« kao oblika je prošireno oslobođeno područje Like i u najtežim uvjetima, što je poziti- stvarne suradnje s okupatorom i ustašama i dat snažan zamah daljnjem razvoju vno utjecalo na snažan daljnji razvoj te učvršćivanje i produbljavanje bratstva i narodnooslobodilačkog pokreta na tom narodnooslobodilačkog pokreta u jedinstva između Hrvata i Srba zajedničkom području. Lički partizani, osim toga, u neko- Hrvatskoj. Za organizaciono učvršćenje borbom protiv okupatora i njihovih slugu, liko navrata porušili su željezničku prugu i povezivanje partizanskih jedinica te za ustaša i četnika. Ogulin-Split i odbili sve pokušaje ustaša, proširenje oružane borbe na cijelu Hrva- U ožujku 1942. godine, Biro CK domobrana i žandara iz Široke Kule da tsku veoma je važno Drugo savjetovanje KP Hrvatske prešao je iz Zagreba na prodru na oslobođeno područje Like. Glavnog štaba Narodnooslobodilačkih oslobođeno područje da bi mogao nepo- partizanskih odreda Hrvatske, održano srednije rukovoditi daljnjim širenjem 30. i 31. siječnja 1942. godine u selu narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj. Zbjegu na Kordunu. U Zagrebu je osnovano Povjerenstvo CK BORBE Prisutni su bili svi obližnji vojni KPH za slavonsku i zagrebačku oblast, u komandanti i politički komesari Korduna, koje su uključeni članovi CK KPH, sa zada- NA MORU Banije, Like, Gorskog kotara i Hrvatskog tkom da rukovode i koordiniraju politički Oružana partizanska borba na primorja. Drugi, iz Slavonije, Dalmacije i organizacioni rad među stanovništvom moru počela je 24. siječnja 1942. i Hrvatskog zagorja, nisu mogli doći sjeverne Hrvatske. godine kada su biokovski parti- zbog velike udaljenosti. Osim odluke da Jedinice Ličke grupe partizanskih zani u luci Gradac u Makarskom se reorganiziraju partizanske jedinice u odreda vodile su od siječnja do travnja primorju zarobili neprijateljski jake narodnooslobodilačke partizanske 1942. godine žestoke borbe s opkoljenim motorni jedrenjak »Merkur«. Prepadi odrede, sposobne za samostalne opera- talijanskim i žandarmerijskim posadama na neprijateljski pomorski promet tivne akcije većeg opsega, na savjetovanju u Korenici, Srbu, Udbini i s jakim kolo- postali su sve učestaliji: u veljači su su istaknuti kao osnovni politički zadaci: nama talijanske okupatorske vojske, koje partizani na Makarskom primorju širenje i jačanje narodnooslobodilačkog su ih nastojale deblokirati. Razbijanjem zarobili motorni jedrenjak »Darko«; pokreta i oružane narodnooslobodilačke neprijateljskih uporišta u Donjem Lapcu, u svibnju su na ušću Neretve poto- pili dva glibodera a na Makarskom primorju zarobili motorni jedrenjak »Mira«...

Prošireno slobodno područje

Borci Kordunaškog narodnooslo- bodilačkog partizanskog odreda nasta- vili su početkom 1942. godine napade na neprijatelja: likvidirali su neprijateljska uporišta duž komunikacije Slunj-Ogu- lin, prinudili na predaju domobransku posadu Vojnića, oslobodili Krnjak i Veljun i prisilili talijanskog okupatora da napusti Veliku Kladušu. Time je znatno prošireno slobodno područje Korduna i oslobođen dio Cazinske krajine. Potkraj siječnja 1942., broj naoružanih partizana na Kordunu porastao je na više od 2.500 boraca. Početkom veljače Kordunaški NOP odred reorganiziran je u dva odreda (Prvi i Drugi kordunaški NOPO), a formiran je i Štab Grupe kordunaških partizanskih Jedrenjak »Merkur«, prvi brod koji su biokovski partizani zaplijenili u borbi kod odreda. Gradca, 24. siječnja 1942. godine U veljači otpočela je radom Ofi cirska

GLAS 20 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE škola Glavnog štaba Hrvatske za rukovo- dioce partizanskih jedinica Like, Korduna, Banije, Gorskog kotara i Hrvatskog pri- morja. Na oslobođenom području Korduna snažno se razvija revolucionarna narodna vlast: do kraja siječnja osnovani su brojni seoski NOO, šest kotarskih NOO i Izvršni narodnooslobodilački odbor za Kordun. Par- tijska organizacija na Kordunu, brojčano ojačana i organizaciono učvršćena (u to vrijeme u partizanskim jedinicama i na terenu bilo je oko 740 članova KPH i oko 1.350 članova SKOJ-a), održala je od 12. do 15. ožujka 1942. godine u Velikoj Kladuši partijsku konferenciju za okrug Karlovac, na kojoj su sudjelovala 53. delegata. To je bila prva javna partijska okružna konferencija na kojoj je javno izabran Okružni komitet partije i to tajnim glasanjem delegata. Toj Sekretar PK KPH Vicko Krstulović, s rukovodiocima dalmatinskih partizana na konferenciji prisustvovali su u ime CK KPH Vještića gori, ožujka 1942. godine Vlado Popović i dr. Vladimir Bakarić. Održane su i kotarske partijske konferen- uporišta, žandarmerijske stanice i oslobo- cije i izabrani kotarski komiteti za Vojnić, dile općinsko mjesto Muć. Potkraj ožujka Vrginmost, Veljun i Slunj. Osnovani su i ini- Glavni štab Hrvatske, da bi pružio pomoć PRVI cijativni odbori Narodnooslobodilačke fronte dalmatinskim partizanima, vratio je iz TENKOVSKI i Antifašističke fronte žena za Kordun. Like u sjevernu Dalmaciju 60 partizana, Banijski narodnooslobodilački parti- uglavnom Dalmatinaca, koji su s borcima VOD zanski odred stalno je jačao. U ožujku 1942. Sjeverno-dalmatinskog bataljuna 8. svibnja godine imao je tri bataljuna i proletersku formirali bataljun »Bude Borjan«. Jačanje U siječnju 1942. godine lički par- četu s oko 700 boraca, a 3. travnja formiran oružane borbe u Dalmaciji početkom 1942. tizani su na cesti Gospić-Korenica je još jedan bataljun. Odred je u ožujku godine prisililo je talijanskog okupatora da u Ljubovskom klancu zaplijenili u razoružao domobranske posade u Maji i dovede nove snage i tako poveća brojno borbi tri tenka od kojih je formiran Grabovcu, zaplijenio veće količine oružja stanje svoje okupacione vojske u Dalmaciji Prvi tenkovski vod u Hrvatskoj. Vod i municije i vodio borbe s jakim ustaško- na više od 50 tisuća vojnika i ofi cira. Oku- se istakao u napadima na neprija- domobranskim snagama iz Petrinje. pator je u Dalmaciji još više pooštrio repre- teljska uporišta u Prijeboju, Udbini, U Gorskom kotaru i Hrvatskom pri- sivne mjere prema stanovništvu: počela su Podlapcu, Vagancu, Drežniku i morju također je za prva tri mjeseca 1942. masovna hapšenja, interniranja i strijeljanja. Tušiloviću. godine stalnom borbenom aktivnošću par- Na anektiranom području pojačana je i tizana znatno prošireno slobodno područje. talijanizacija: uvedeni talijanski Ustav Primorsko-goranski odred (sastavljen u i zakoni i zabranjen rad niza hrvatskih U sjeverozapadnoj Hrvatskoj djelovao 90 posto od samih hrvatskih boraca) očistio znanstvenih i kulturnih ustanova. je početkom 1942. godine Kalničko-bilo- je od talijanskog okupatora i ustaša znatan gorski NOP odred, formiran od parti- dio svoje teritorije. Oslobođena su mjesta: zanskih grupa na Kalniku i Bilogori; u Mrkopalj, Ravna Gora, Jasenjak i niz sela Partizanske Hrvatskom zagorju 17. ožujka kod Brdovca u tome kraju i dalje prema Brinju. Dijelovi grupe i odredi formiran je Zagorski partizanski odred, ovog odreda spuštaju se pri izvođenju svojih a 28. ožujka osnovan Štab partizanskih akcija sve do mora, do Bribira, Hreljina i U Slavoniji su partizani u siječnju i jedinica Hrvatskog zagorja. Ledenica oko Novog Vinodola, gdje napa- veljači 1942. godine vodili borbe s ustaško- Pripreme partijske organizacije za daju garnizone okupatora. domobranskim jedinicama koje su upa- oružanu borbu u Međimurju odvijale su se u Partijska organizacija u Dalmaciji, dale na oslobođeno područje Psunja i izuzetno teškim okolnostima zbog žestokog organizirala je početkom 1942. godine Papuka, palile i pljačkale sela. U ožujku, terora mađarskih okupatora. Mađari su u nove partijske jedinice. Formirani su međutim, slavonski partizani napali i Međimurju, siječnja 1942. godine izvršili Bukovački i Kninski NOP odred, na uništili žandarmerijske i ustaško-domo- drugu veliku raciju u kojoj je uhapšeno Biokovu partizanska četa, a na otocima branske posade u Klisi, Badljevini, Velikim i zatim osuđeno na dugogodišnju robiju Braču, Hvaru, Visu, Korčuli i Dugom otoku Bastajima i Strmcu te rušili željezničke pruge oko 50 članova Partije i SKOJ-a. i na poluotoku Pelješcu djelovale su par- na svom području. Političkim djelovanjem Snažan razvoj narodnooslobodilačkog tizanske grupe. U siječnju 1942. godine među narodom te štiteći stanovništvo od pokreta i oružane borbe u Hrvatskoj, stavljeni su Livanjsko područje i partizanski ustaških pokolja i pljačke, Prvi slavonski omogućio je Glavnom štabu Hrvatske da bataljun »Starac Vujadin« pod komandu bataljun toliko je ojačao da je 20. ožujka provede u život direktive VŠ da partizansku Štaba za Dalmaciju, što je omogućilo obje- 1942. godine od njegovih i novih boraca borbu proširi na cijelu Hrvatsku, da se dinjavanje akcija dalmatinskih i krajiških formiran Prvi slavonski NOP odred s dva Hrvatske podijeli na operativna područja partizana. Partizanske jedinice u Dalma- bataljuna. Odred je uputio na područje i da se počnu stvarati posebne jedinice ciji, koje su sredinom ožujka 1942. godine Kalnika i Moslavačke gore jednu svoju od najboljih boraca kao jezgre budućih brojile oko 610 boraca, u prva tri mjeseca četu radi jačanja partizanskih odreda na proleterskih brigada. te godine, napale su manja neprijateljska tim područjima. B. M.

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 21 Sjećanja Piše: Jozo Petričević, publicist Herojska obitelj Ribar ko je gledao mlade radnike, seljake, đake i studente na demon- Početkom ožujka 1919. godine dr. Ivan Ribar kao prvi pot- Tstracijama ulicama jugoslavenskih gradova u austrougarskoj predsjednik Privremenog narodnog predstavništva Kraljevine monarhiji, demonstracijama i barikadama na univerzitetima i SHS, i kao član Izvršnog odbora i potpredsjednik Demokratske sveučilištima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, tko je gledao stranke morao se najviše zadržavati u Beogradu. Početkom 1923. borce u jurišu na bunkere, u ofenzivama, tko je vidio kako se stišću godine obitelj Ribar preselila se u Beograd. pesnice, kako omladinska pjesma razbija umor, otklanja glad i Lolo Ribar je mogao postati i perspektivni režimlija, ali je donosi polet i zanos, tko je čuo puške, jeku mitraljeza, detonaciju on postao borbeni opozicionar i vatreni revolucionar. Na njegov bombi na bojištima životni put svakako je utjecalo i političko opredjeljenje njegovog slobode diljem Ju- oca, koji od predsjednika Ustavotvorne skupštine Kraljevine goslavije tokom SHS postaje poznati i defi nitivni opozicioni prvak, ugledni drugog svjetskog političar i advokat – branilac mnogih članova KPJ i SKOJ-a rata – ne može ih na državnom sudu za zaštitu države ( dr. Ivan Ribar branio je zaboraviti. Mošu Pijadu, Ivana Milutinovića, Ivana Krndelja, Vladimira Ne može za- Bakarića, Svetozara Vukmanovića, Karla Mrazovića, Todora boraviti doktora Vujasinovića, Mladena Ivekovića, Zvonka Brkića, Dragu Ivana Ribara, Stamenkovića, Božidara Adžiju, Punišu Perovića, Divka predsjednika Iz- Budaka i druge) i najzad se jasno i bez kolebanja priključuje vršnog odbora i komunističkom pokretu i NOB-i. Predsjedništva Lolo Ribar bio je komunist koji je zahvaljujući formatu i AVNOJ-a i predsje- zrelosti svoje mlade ličnosti prirodno izbio na čelo naprednog dnika Prezidijuma studentskog pokreta Beogradskog univerziteta, a ubrzo i omla- Narodne skupštine dinskog komunističkog pokreta cijele zemlje. On je u toku svog FNRJ, njegovu ženu odgoja i obrazovanja naučio nekoliko stranih jezika, formirao Tonicu, brižnu se kao čovjek široke kulture, kao mladi borbeni komunistički majku, istaknutog intelektualac. kulturnog radnika I tako je Lolo, u godinama pripremanja revolucije i u teškim i prijatelja mnogih uvjetima ilegalnog rada, ponio dalje zastavu revolucionarne mladih umjetnika u njihovoj afi rmaciji, Lolu, legendarnog sekre- borbe što su je prije njega nosila sedmorica legendarnih sekre- tara SKOJ-a i Juricu, slikara i borca. Đakovački Lolo

Legendarni antifašistički borac, narodni heroj Ivo Lola Ribar rođen je 1916. godine u Zagrebu. Na strani 285 Matične knjige rođenih župe sv. Marka u Zagrebu pod brojem 193 zapisano je: Ivan Ribar rođen 23. (dvadesettrećeg) travnja 1916. godine, a kršten 24. travnja 1916. godine. Kumovi kod krštenja bili su djed i baka – Andrija Ribar, umirovljeni učitelj i supruga mu Emilija. U jesen 1917. godine mali Ivo je s ocem dr. Ivanom Ribarom, majkom Tonicom i polusestrama, preselio u Đakovo gdje se 24. ožujka 1918. godine rodio njegov mlađi brat Jurica. Tada Đakovo nije bilo veliko. Malog Ivu gotovo su svi poz- navali i voljeli. Bio je živahno, veselo, lijepo i pametno dijete, pa su se odrasli s njime često šalili. No, ponekad je to i zabrinjavalo. Roditelji ga trebaju, a njega nigdje. Vrijeme ručka, a Ivo odlutao. I tako je bivalo često. Jednom prigodom otac pođe u »potjeru«. Obilazio je jednu za drugom kuće prijatelja, susjeda i poznatih. Prolazeći kraj doma nekog svog znanca, spazi malog Ivu. Sjeo on za stol, kao veliki. tara SKOJ-a - Zlatko Šnajder, Pajo Marganović, Mijo Oreški, Ma gdje si Ivo, reče otac. – Tražim te, a ti ovdje mirno sjediš. Janko Oreški, Pero Popović – Aga, Josip Debeljak i Josip Stvaraš majci i meni brige. Kolombo. Ivo se nije mnogo uzrujavao. Mirno je ocu odgovorio: - Pa Kada Tito dolazi na čelo KPJ 1937. godine povjerio je ja sam tu, tata. Ručam. Doći ću kad pojedem. Loli vođenje Omladinske komisije pri CK KPJ, povjerava mu Povede ga kući, gdje ga je majka očekivala. Sva sretna ona konkretnu aktivnost na učvršćivanju, snaženju i širenju SKOJ-a. mu je od milja govorila: -Ti, moj mali Lolo... I u tom smislu Lolo Ribar je Titov učenik. On odlazi i u svijet, Bilo je to 1919. godine... na međunarodne omladinske kongrese da objašnjava program Tako je Ivo dobio novo ime. Svi ga počeše zvati Lolo. Nadi- mlade komunističke i antifašističke generacije Jugoslavije i da kao mak što ga je dobio još u ranom djetinjstvu, u Đakovu, ostao predstavnik te generacije i njezinog organiziranog naprednog mu je zauvijek. pokreta pridonosi stvaranju i jačanju antifašističkih snaga među

GLAS 22 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE omladinom svijeta. Lolo je vidio snagu antifašizma u Ime svijetu i to je bilo Lole Ribara osnovno i za nje- gov pojedinačni izbačeno angažman u revolu- cionarnom pokretu Ime Ive Lole Ribara, jednog od najviđenijih anti- naše zemlje. fašističkih boraca u sudbonosnim godinama uoči izbijanja Za vrijeme Drugog svjetskog rata i organizatora Narodnooslobodilačke NOR-a Ivo Lola borbe, inače rođenog Zagrepčanina, u posljednjih 15 Ribar bio je ru- godina izbačeno je gotovo iz svih škola, ulica i trgova kovodeća ličnost širom Hrvatske. revolucije i jedan Najprije je »nestala« ulica Ive Lole Ribara na od najbližih sura- Črnomercu, potom je uništen spomenik legendarnom dnika generalnog Loli u istoimenoj ulici rad akademskog kipara Koste sekretara KPJ i Angeli Radovanija, zatim su Braća Ribar maknuti iz škole Vrhovnog koman- u Križanićevoj ulici što je nosila njihovo ime, skinuta danta Josipa Broza je spomen-ploča u ulici 8. maja u kojoj je rođen Lolo, Tita. Tokom NOR-a Lolo je ispoljio izvanrednu dinamičnost. nestala je i spomen ploča u Gajevoj ulici, gdje je 1940. Prošao je jugoslavenski teritorij uzduž i poprijeko. Iz Beograda održana povijesna VI. zemaljska konferencija SKOJ-a odlazi u Užice. pod Lolinim naposrednim vodstvom. Dom zdravlja na Poginuo je na Glamočkom polju kada je po zadatku Tita Črnomercu prestao je nositi njegovo ime, a bista u Domu i Partije krenuo u Kairo na čelu delegacije koja je trebala kod zdravlja u istoimenoj ulici bačena je u bunker. Maknut Saveznika izboriti priznanje za, već u krvi u oružjem izvojevane, je Lolo i iz studentskog doma na Lašćini u Zagrebu. tekovine revolucije u zemlji. Tako se glavni grad Lijepe naše »odužio« svom velikom I Lolin brat - slikar Jurica Ribar – također bijaše neumo- sinu. I ne samo Lolu. Primjerice Karlovac i Kordun »hitili« ran. Velik je bio njegov angažman u revolucionarnom pokretu, su iz škola, ulica i trgova i svog najslavnijeg sugrađanina naročito na području kulture na Beogradskom univerzitetu gdje – doktora Ivana Ribara. A poslije rata DOKTOR je za je zbog svoje političke aktivnosti primljen u SKOJ još 1937. taj dio naše domovine toliko učinio. godine, a godinu dana potom i u članstvo KPJ. Međutim, Republika Slovenija, Makedonija, Crna Jurica je bio daroviti slikar koji je prestao slikati praktički Gora, Kosovo, Vojvodina i dalje njeguju uspomenu na te 1940. godine, odnosno negdje ljeti 1941. godine, kada je otišao historijske ličnosti naše revolucije i radničkog pokreta. u borbu. U dvadeset drugoj-trećoj godini života završena je Oni žive u naljepšoj uspomeni tih naroda, poglavito jedna neobično plodna likovna i stvaralačka karijera. Poslje- prekaljenih ratnika i Lolinih skojevaca. dnji put Jurica se predstavio publici u proljeće 1940. godine na izložbi desetorice mladih umjetnika. Ta likovna manifestacija izazvala je golemo zanimeanje šire publike, posebno beogradske zatim »Uspomene omladine. Sa dvadeset i tri godine života stvorio je više od 50 NOB-e«, »Iz moje likovnih djela. političke suradnje«, »Stara Jugoslavija i komunizam« itd. Svako ime Umro je 2. herojska priča veljače 1968. go- dine u Vojnoj bol- Od porodice dr. Ivana Ribara danas više nitko nije živ. Naj- nici u Zagrebu u prije je, na bojnom polju, u borbi kod Kolašina, pao Jurica Ribar 88. godini života. 1943. godine. Prema njegovoj Mjesec dana kasnije smrtno je pogođen na Glamočkom polju posljednjoj želji Ivo Lolo. tijelo mu je kre- Njihova majka Tonica stradala je u ratnom vihoru, izvedena mirano u Beogradu, je pred cijevi pušaka i strijeljana u Kupinovu u Srijemu 1944. a urna s pepelom godine. prenesena u Zagreb. Dr. Ivan Ribar doživio je duboku starost. Tokom rata i poslije Tonica Ribar sa oslobođenja obavljao je najodgovornije dužnosti u zemlji: bio je sinom Juricom i predsjednik Izvršnog odbora i Predsjedništva AVNOJ-a, zatim kćerkom Boženom predsjednik Predsjedništva Privremene narodne skupštine Demo- počiva u zajedničkoj grobnici na Novom groblju u Beogradu, kratske Federativne Jugoslavije, do osnivanja Ustava predsjednik doktor Ivan Ribar na Mirogoju u Zagrebu, a Lolo na Kalemegdanu Prezidijuma Ustavotvorne skupštine, a poslije donošenja Ustava u Beogradu. predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ sve do 1953. Uz zidine tvrđave, na mramornom postolju, stoje četiri godine. Od 1945. godine pa sve do smrti, stalno je biran za posla- biste. Ispod njih četiri imena: Ivo Lolo Ribar, Moša Pijade, Ivan nika Savezne narodne skupštine i zastupnika Sabora Hrvatske. Milutinović, Đuro Đaković. Dr. Ivan Ribar ogledao se i kao izvanredan pisac i publicist. Svako ime vezano je za jednu herojsku priču. Jedan revolu- Surađivao je u gotovo svim najpoznatijim listovima i časopisima u cionarni put. Svakom od njih dugujemo na izvjestan način dio zemlji i inozemstvu. Među ostalim objavio je četiri knjige »Zapisa«, svoje slobode. Svog novog života. I svoga sjećanja...

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 23 Povodi Uz izlazak iz tiska knjige Mussolinijevi logori: Internacija civila u fašističkoj Italiji 1940-1943, talijanskog povjesničara Piše: Carla Spartaca Capogreca dr. sc. Damir Grubiša, profesor Fakul- teta političkih znanosti u Mussolinijevi logori demistifi cirani Zagrebu novrsnom novom ruhu. Nove generacije solinijevim logorima, i da razbije mit o njiga Mussolinijevi logori: Inter- mladih Europljana ne osjećaju više nikakav konfi naciji i internaciji kao ladanjskom Knacija civila u fašističkoj Italiji strah od svjetskih ratova, logora, holokau- ljetovanju. Pošao je od toga, da su mnogi (1940-1943) talijanskog povjesničara sta, genocida i etnocida, i ne znaju više logori u kojima su fašističke vlasti interni- Carla Spartaca Capogreca dragocjen je prepoznati povijesno »ne« koje su izrekle rale i konfi nirale svoje političke protivnike doprinos moderne historiografi je razu- generacije njihovih sada već djedova, a to sravnjeni sa zemljom i da su izbirsani iz mijevanju fašizma. O fašizmu je mnogo su pet povijesnih »ne« na kojima je nastala memorije lokalnog stanovništva, slično pisano i mnoge su knjige i djela pokušale današnja Europska unija: ne ratu, ne naci- kao i njemačko stanovništvo nije navodno razotkriti njegovu bit. No, unatoč tome što fašizmu, ne nacionalizmu, ne rasizmu, ništa znalo o logorima smrti u njihovom je fašizam, uz nacizam, jedno od kapitalnih ne ksenofobiji. susjedstvu. Talijanski povjesničar Capo- zala mračnoga Dvadesetoga stoljeća, on još Zato je važna ova, Capogrecova knjiga. greco minuciozno je rekonstruirao dio nije dovoljno razotkriven i demistifi ciran Ona nam otkriva još jedno mračno lice izbrisane memorije i otkrio da su, unatoč do kraja.Čak su i veliki umovi Dvadesetoga talijanskog fašizma, koje smo često skloni idiličnom mediteranskom pejzažu otoka stoljeća, poput Hane Arendt, upadali u zaboraviti, pripisujući Talijanima tradi- konfi nacije, Mussolinijevi logori bili isto zamku koja nije prepoznala totalitarnu cionalnu nesklonost prema disciplini, tako okrutni instrument represije kao i u bit fašizma. To je možda i zato što Talijani fanatizmu, ironični otklon prema poli- svakom drugom totalitarnom društvu. To nisu doživjeli onu katarzu denacifi kacije, tici, nepoštivanje autoriteta, umjetnički nisu bili logori smrti, ali su frapantni podaci koju su doživjeli Nijemci. Točno pred deset i stvaralački genij koji ne trpi dogme, koje iznosi Capogreco da je u nekima od godina prevedena je na hrvatski jedna što nas sve navodi na to da sasvim krivo njih smrtnost premašila čak i grozne cifre značajna knjiga, Povijest Talijana Giu- doživljavamo talijanski fašizam kao nekakav Buchenwalda. Sistematska glad i desetko- liana Procaccija. Procacci prikazuje burne autoritarizam s ljudskim likom, s Talija- vanje bolestima i iscrpljenošću nisu bili događaje koji su označili pad fašizma u nima, tradicionalno »dobrim ljudima«, inspirirani sustavnim planom za uništenjem, Italiji: Talijani su, na brzinu, navodi on, koji nisu u stanju počiniti sve one strahote ali je efekt bio gotovo isti. Capogreco je svukli crnu košulju, zakopali je i spalili, koje se pripisuju nacističkom totalitarizmu. svojim sustavnim istraživanjem talijanskih i veselo se pridružili saveznicima, koji Za to imamo mnoge alibije: od spomenute koncentracijskih logora u razdoblju od su im zbog toga oprostili sudioništvo Hanne Arendt, Renza De Felicea pa čak i 1940. do 1943. razotkrio jedno tamno lice u zločinačkom pothvatu, kakav je bio Erica Hobsbawma. Stoga je i moguće, u fašizma, o kojemu nisu postojala saznanja uspostavljanje fašističke države totalitarne današnjoj duhovnoj i političkoj konstela- do kojih je on došao. Posebno je značajno represije. Baš zbog činjenice da se uspon ciji, da se fašizam doista doživljuje gotovo njegovo razotkrivanje birokratskog meha- fašizma dogodio gotovo na operetski način, kao operetska avantura, kao polubenigna nizma djelovanja logorskog terora, jer je s operetskom komparserijom, u zemlji u farsa, koja je sasvim strana talijanskom o tome doista bila riječ. kojoj je rođen moderni teatar i comme- karakteru i nacionalnom mentalitetu. Govoreći o internircima s naše obale, dia dell' arte, fašizam se u prvi čas nije No, kada se povijest ne izuči dobro, Hrvatima, Slovencima, Židovima, Romima učinio toliko opasnim koliko i fanatični tada smo je prisiljeni ponovo proživljavati. i drugima, Capogreco je dao veliki doprinos nacizam. Čak je i Churchill pohvalio Mus- Cijelom Europom je prostrujio ledeni i povijesti naših krajeva. Stoga se možemo solinija zbog uvođenja reda i discipline srh kada je lipnja 2003. tadašnji talijan- nadati da će njegovo djelo imati velikog među anarhoidne Talijane. No, to je bila ski premijer Silvio Berlusconi izjavio, da odjeka i u našoj javnosti, baš iz razloga zabluda, i to velika zabluda. Mussolini nije ubio nijednog čovjeka, a koje navodi prevoditelj knjige, dr. Mirko Talijani nisu nikada doživjeli de- da je svoje političke protivnike slao na Šikić, u čijoj su obiteljskoj memoriji ure- fašizaciju. Mussolinijevo je truplo obješeno ladanje, u konfi naciju. Capogrecova knjiga zana, kao i kod mnogih koje spominje i na trgu Loreto u Milanu, zajedno s tije- je najbolji odgovor na tu skandaloznu akademik Petar Strčić u svom pogovoru, lom njegove izmasakrirane ljubavnice, i izjavu i na atmosferu koja vlada u jed- zbivanja vezana uz fašističku strahovladu taj je odvratni prizor postao surogatom nom dijelu talijanske politike, one koja u našim krajevima. katarze, očišćenja od fašizma, nakon čega koketira s post-fašizmom, one koja širi Stoga držim da je ova knjiga izuzetno je zahvaljujući sveopćoj amnestiji koju ksenofobiju i rasizam i koja se pojavljuje u dragocjena, ne samo kao besprijekorno je proglasio Togliati stavljen kamen na kriptofašističkom ruhu, neprepoznata baš historiografsko djelo, kao otkrivanje jedne prošlost. Ali ta se prošlost počela pono- zato, jer nedostaje povijesna memorija, potisnute dimenzije povijesti fašizma. Ona vno pojavljivati, pogotovo nakon propasti odnosno zato jer je na djelu , kao uostalom je i jedan memento, stimulans za stalno komunizma, kada je zapadnom svijetu, i kod nas, jedna vrlo uobičajena pojava, propitivanje i preispitivanje svih zala koje nestankom tradicionalnog neprijatelja, gotovo epidemija čija je kratica »sram«, je nacifašizam donio, i zbog čega se nikada počela drukčija diferencijacija na prija- a to je – selektivna retrogradna amnezija. ne smije zaboraviti niti potisnuti svijest o telje i neprijatelje. Svugdje su u Zapadnoj Zbog tog sindroma ne želimo se sjećati njegovim zločinima.Ova će knjiga biti dobar Europi, nakon pada komunizma, ojačali i svega onoga što u nama izaziva nelagodu stimulans i za naše vlastito propitivanje narasli ekstremno desni politički pokreti, i možda i osjećaj krivnje. oblika fašizma koji se pojavio i kod nas, ksenofobični, rasistički, fašistoidni, u raz- Capogreco je izabrao da piše o Mus- ali je to već jedan drugi razgovor.

GLAS 24 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 15 godina SABA RHNISMO SE DALI ZAPLAŠITI

◆Radeći gotovo u ilegali, uspjeli smo stvoriti Savez s više od sto udruga i suradnjom s brojnim antifašističkim organizacijama u svijetu

avez antifašističkih boraca i antifašista čovjeka Predsjedništva, zatim u pogledu prijetnje smrću kako njega osobno, tako i SRepublike Hrvatske (SABA RH) u travnju fi nanciranja i konačno zaposlenika. Vođene članova njegove obitelji. Vršen je pritisak 2007. godine obilježava petnaest godina od su brojne i oštre rasprave o budućnosti orga- za iseljenje Predsjedništva iz zgrade koju promjene svog imena iz SUBNOR Hrvatske nizacije. Stari kadrovi su uporno ostajali na nam je Grad Zagreb dao na korištenje još u Savez antifašističkih boraca Republike ranijim tvrdim stajalištima o našem položaju 1953. godine. U školama se počela izučavati Hrvatske. Promjena imena Saveza nije i ulozi, iako se cjelokupno političko okruženje povijest koja je odgovarala ustaškim ideo- imalo samo simbolični značaj. Došlo je i do burno i suštinski mijenjalo. lozima, a ne stvarnoj istini o II. svjetskom suštinskih promjena u pogledu mjesta i uloge Zahvaljujući pretežno mlađim članovima ratu. Odjednom su ustaše i ustaške vlasti, organizacije i metoda rada. Ove promjene Predsjedništva koji su brže i bolje shvatili kao i tzv. NDH, postali nacionalni idoli za bile su uvjetovane suštinskim političkim dubinu nastalih promjena, inicirane su nacionaliste, koji su počeli negirati njihove promjenama na teritoriju cijele tadašnje dalekosežne odluke. ogromne zločine učinjene tokom njihovog Jugoslavije,a napose u Hrvatskoj. Upućeno je pismo svim tadašnjim vladanja 1941/45. godine. Izmišljani su i do Na proljetnim izborima 1990. godine predsjednicima jugoslavenskih republika, nevjerojatnih razmjera uvećavani navodni za Sabor Republike Hrvatske pobijedila je kojim smo osudili nadolazeći rat i pozvali zločini partizana. Uslijedila su brojna izdanja Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). na pregovore o mirnom razdruživanju, u kojima se cijeli Narodnooslobodiački pokret Hrvatska, kao i Slovenija, Bosna i Herce- ali bez efekta. Već rujna 1991. obavijestili diskreditira na krajnje bezočan način. Nara- govin i Makedonija, istupa iz zajedničke smo SUBNOR Jugoslavije da istupamo iz vno, sve to ima i te kakvog odraza i na našu države Jugoslavije. Hrvatski sabor prosinca zajedničke organizacije, jer više ne postoji organizaciju, kao i samo članstvo. 1991. donosi Ustav Republike Hrvatske, po ni zajednička država. Nakon dugih i teških Radeći gotovo u ilegali bez novčanih kojem ranije društveno-političke organiza- rasprava zaključeno je da se ide na promjenu sredstava, od gotovo uništene organizacije cije više nemaju nekakav politički značaj. naziva organizacije, te da se program našeg uspjeli smo stvoriti Savez koji danas ima Višepartijskim sistemom s političke scene rada prilagodi novonastalom stanju. Većina preko sto udruga. nestaje Socijalistički savez, Savez omladine članstva izjasnila se za ove prijedloge. Stoga je Postali smo uvaženi član Međunarodne i SUBNOR. Formiraju se političke stranke, na skupštini SUBNOR-a travnja 1992. orga- veteranske federacije. Održavamo bliske kon- ali i društvene organizacije koje imaju status nizacija dobila naziv »Savez antifašističkih takte sa antifašističkim organizacijama u udruge građana. SUBNOR, koji je do izbora boraca Republike Hrvatske«. Isticanjem Europi i svijetu. Izborili smo se da i Sabor 1990. bio društveno-politička organizacija, antifašističkog sadržaja u samom naslovu donese Deklaraciju kojom ističe da je ostaje samo društvena organizacija. Kako se imao je za cilj naglašavanje suštine orga- antifašizam temelj Hrvatske državnosti. politička klima u Hrvatskoj naglo nacionalno nizacije, što se tokom vremena pokazalo i Suprostavili smo se djelima i akcijama crnom radikalizira, SUBNOR postaje meta gotovo te kako opravdanim. nacionalističkom valu kojem nas se pokušalo unisonog napada političkih stranaka i raznih Naravno, kasnije smo prilagodili ime uništiti. Danas se o antifašističkoj borbi ugla- nacionalističkih udruženja i pojedinaca. U organizacije novim potrebama, kako bi vnom govori pozitivno. Obilježavaju se svi takvoj klimi cilj nam je bio održati organi- omogućili ulazak u naš Savez svih onih koji značajniji datumi vezani za antifašističku zaciju, zaštiti članstvo i braniti antifašističke se osjećaju antifašistima i koji usvajaju naš borbu. Djelomično se obnavljaju i brojni principe i stečevine. Statut i programska načela. porušeni spomenici. Ni u školama se više Udar na naš Savez došao je najprije Promjenom imena našeg Saveza teškoće ne uči lažna povijest o II. svjetskom ratu. od dijela našeg članstva koje se povelo pred kojima smo se našli nisu bile manje. Iako smo svjedoci brojnih pozitivnih obećanjima HDZ-a o boljem položaju boraca. Započeo je hrvatsko-srpski sukob, u kojemu kretanja u odnosu na antifašističke tekovine, Ujedno je i cilj barem dijela HDZ-a bio da su se obje strane uglavnom oslanjale na nacio- nismo i ne možemo biti zadovoljni pravima likvidira SUBNOR, optužujući nas da smo naliste, i to one poražene u II. svjetskom boraca koja se sustavno zanemaruju. Tu spada jugonostalgičari. U takvim okolnostima jedan ratu. U takvim okolnostima borci NOV i i pitanje povrata naše imovine, odnosa prema dio članova osniva Hrvatske ratne veterane sve što je uz tu borbu bilo vezano, tretirani ofi cirima bivše JNA koji su dovedeni u krajnje (HRV) i za sobom povlači nekoliko stotina su kao neprijatelji, a antifašistička baština podcjenjeni položaj. Ipak, cjelokupna gibanja članova. Dio invalida osniva Savez ratnih je nemilosrdno uništavana. u Europi i Hrvatskoj pokazuju da smo bili u vojnih invalida mimo skupštine SUBNOR-a. Mnogi su naši borci ubijeni, njihove potpunom pravu kada smo i pored najgru- Tim činom su faktički osnovali novu udrugu kuće uništene i to od obje ratujuće strane. U bljih prijetnji, uvreda i napada nastavili naš poneseni pretpostavkama kako će bolje proći Hrvatskoj su osobito došli na udar spomenici rad braneći Narodnooslobodilačku borbu, ako se izdvoje iz SUBNOR-a. Naravno, i podignuti u čast i na sjećanje na poginule njenog najistaknutijeg člana Maršala Tita, njihove nade, kao i onih koji su otišli u HRV, borce NOVJ i brojne žrtve nacističkog, tekovine te borbe i njene principe. u cijelosti su se izjalovile. fašističkog, ustaškog i četničkog terora. Iz Mnogi naši divni drugovi nisu dočekali Raspad Jugoslavije je bio gotov čin. Prije- knjižnica su izbacivane knjige vezane za nove promjene. Umrlo je čak 25 članova tio je i raspad SUBNOR-a i to ne samo zbog Narodnooslobodilački i radnički pokret. Predsjedništva, od Borke Korač, Borisa osnivanja dvije nove organizacije HRV i Antifašistički simboli su listom uništavani, Balaša, Stjepana Cerjana, Đuke Matošića, SRVI, već i zbog rezignacije pa i straha dijela a umjesto njih su crtani kukasti krstovi i Ivana Šift era, Stanka Edera i mnogi, mnogi članstva. Dio rukovodstva nije mogao shvatiti razni ustaški i četnički simboli. drugi. Ti se ljudi nisu dali zaplašiti ni naj- nastale promjene pa ni prihvatiti ih. Bilo je Rukovodiocima SAB-a, napose pre- grubljim prijetnjama i zato im dugujemo ozbiljnih teškoća u pogledu izbora čelnog dsjedniku, svakodnevno su stizale brojne vječnu zahvalnost. Mr. sc. Ivan Fumić

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 25 Promatračnica Piše: prof. NIKOLA PURAN, potpredsjednik UABA Garešnica

◆Po cičoj zimi, 27. siječnja 1942. godine moslavački partizani su u NA PONOS MOSLAVINE rajonu tt. 371 sačekali jake neprija- žica, a pokušaji rušenja željezničke pruge siječnja 1942. oko 8 sati partizanske patrole teljske snage i u neravnopravnoj nisu uspjeli zbog nedostatka eksploziva i javile su o dolasku neprijateljskih snaga iz borbi odbili ustaše i domobrane ostalog diverzantskog pribora. pravca Mikleuške, a Cvijan Đarić iz poz- na Humci. Početkom jeseni 1941. godine osni- nate partizanske obitelji javio je o dolasku vaju se odbori NOF-a, a 4. listopada od neprijatelja iz pravca Garešnice. komunista Banove Jaruge formiran je odred Snijeg je bio vrlo visok na mjestima »Matija Gubec«. Studeni 1941. protekao metar i pol, a temperatura između –30 Početak II. svjetskog rata unio je strah je u manjim diverzantskim akcijama, a i 40 stupnjeva, a partizanske desetine i neizvjesnost i u narod moslavačkog kraja. iskopan je i prvi bunker u selu Andigole na raspoređene po obroncima oko Humke Pristup Kraljevine Jugoslavije Trojnom Kopčić Brdu za sklanjanje ilegalaca, oružja čekale su neprijatelja. Poslije sata čekanja paktu dočekan je s demonstracijama i u i ostalog materijala u pripremama za usta- došlo je do neposredne borbe u kojoj su malim moslavačkim selima Miklčeuškoj i nak. Početkom prosinca 1941. formirane ustaške i domobranske snage u potpunosti Ciglenici. Njihov organizator Petar Vučinić su prve partizanske grupe garešničkog i razbijene. Zbog velike hladnoće zakazalo je i uhićen je odmah poslije okupacije zemlje, čazmanskog područja koje će se ujediniti njihovo automatsko oružje, ali i partizanski a kasnije i pogubljen u Gospiću. 21. prosinca 1941. U tim danima Moslavina mitraljez »Brnac« u rukama mitraljesca Već na sam dan napada na Kraljevinu gubi dva svoja najistaknutija komunista Tuka. Poslije sat i pol borbe neprijatelj je Jugoslaviju, 5. i 6. travnja 1941. godine i revolucionara i to nesretnim slučajem odstupio ostavivši u snijegu osam mrtvih održano je partijsko savjetovanje za Mosla- Alojza Vulinca-Slogu sekretara OK KPH i dvadesetak ranjenih vojnika. Partizani vinu u Gornjem Šarampovu kod Ivanić- Čazma, a istoga dana 19.12.1941. u Bjelo- u toj prvoj velikoj bitci izgubili su člana Grada. Na tom skupu smjernice za daljnje varu je strijeljan Kasim Čehaić-Turčin, SKOJ-a Vinka Golubića-Goluba, a teško akcije dali su članovi CKKPH Josip Kraš i sekretar OK KPH Bjelovar i još 90 aktivi- je ranjen Stevo Milaković-Aco. Zarobljeno Stjepan Kenđel-Sijedi. U svibnju na teren sta. Novo formirani odred »Sloga« izvršio je i dosta oružja i opreme što će ojačati i Moslavine stiže prekaljeni revolucionar i je već 23.12.1941. i svoju prvu oružanu vatrenu moć partizanske čete. Ova velika komunist dr. Pavle Gregorić-Brzi, koji će akciju na Lonjskom mostu kod Prečeca. pobjeda ima ne samo vojno već i prije i svoje ilegalne baze zvane »Jama« u mlinu Zarobljena je značajna količina oružja i svega političko značenje. Ona će široko Bogumila Vojačeka rukovoditi pripre- prvi partizanski puškomitraljez »Brnac«, odjeknuti u moslavačkom kraju, probuditi mama za dizanje oružanog ustanka. Valja ali je odred imao i prvu žrtvu – omladinca skriveno oduševljenje kod naroda i zadati posebice istaknuti i neprocjenjiv doprinos Andriju Sačarića-Malog iz Garešničkog težak udarac ustaškoj propagandi. u organiziranju ustanka i Kasima Čehaića- Brestovca. Već slijedećeg dana 24. pro- Turčina sekretara OK KPH Bjelovar. sinca na Psunju je formiran Slavonski Proboj iz obruča NOP bataljun u koji će ući i Moslavačka Prve borbene grupe partizanska četa kao Treća četa, iako je Očekujući ponovni i još jači napad ona od samog početka djelovala samo- neprijatelja partizanska četa morala se brzo Tijekom lipnja 1941. godine formi- stalno. Odredu «Sloga» početkom 1942. pod vrlo teškim uvjetima povući u Slavo- raju se i prve borbene grupe, izvode se priključuju se i borci iz Bjelovarske grupe niju. Tu će u suradnji sa značajnim partizan- diverzantske akcije i prikuplja oružje. što će značajno ne samo brojčano već i skim snagama u Slavoniji ostvariti široku Vrlo značajan sastanak održan je 23. srp- kvalitetno kadrovski ojačati moslavačke borbenu aktivnost i steći nova vojnička nja 1941. godine u Carevom jarku kod partizane. iskustva. Neprijatelj će 28. siječnja 1942. Garešnice i na Tandaričevoj livadi 27. ponovno udariti na Moslavačku goru tražeći srpnja 1941. godine, gdje će biti donijete uzalud partizane, a u svom bijesu i nemoći odluke o podizanju oružanog ustanka. Na vrhu počinit će i prve veće zločine u selu Malom U selu Križicu kod Ivanske osnovana je Moslavačke gore Prokopu. Moslavački partizani vraćaju se prva Moslavačka oružana grupa 2. kolo- u svoj kraj u ožujku 1942. godine. Poslije voza 1941. g. od desetak boraca na čelu s Moslavački partizani nalaze se u bunke- manjih akcija ponovno će doći do borbi Kasimom Čehaićem-Turčinom. U težnji rima na samom vrhu Moslavačke gore na Moslavačkoj gori 28. i 29. ožujka 1942. da se prebaci na Kalnik već 5. kolovoza i žive u vrlo teškim i surovim zimskim godine. U borbi s mnogo nadmoćnijim slijedi prvo vatreno krštenje u sukobu sa uvjetima. Tu su ih obišli doktor Pavle neprijateljem partizani se uspijevaju probiti žandarima kod Carevdara. Tom prilikom Gregorić-Brzi, član CK KPH i Zvonko iz obruča uz gubitak svoja dva istaknuta od zadobivenih rana umire omladinac Brkić-Dorat, održali partijski sastanak i dali borca Huseina Muft ića-Muje i Bogdana Franjo Horvatić iz Ivanske. direktive za pružanje otpora i učvršćivanje Jelače-Zone, koje su ustaše sahranili na Tijekom kolovoza i rujna ustaške vlasti partizanskih snaga na širem području židovskom groblju u Garešnici. vrše masovna hapšenja komunista, kao rezul- Moslavine. Moslavačka partizanska četa U kolovozu 1942. formiran je Moslavački tat nesmotrenosti i nepoštovanja osnovnih »Kasim Čehaić« službeno je formirana 27. partizanski bataljun koji će uz sudjelovanje načela konspirativnosti u ilegalnom radu. siječnja 1942. u rano jutro neposredno banijskih i slavonskih partizanskih jedi- Bilo je i određenih oblika oportunizma, pred samu borbu. Za komandanta odmah nica izvesti vrlo poznatu akciju na naft ne neodlučnosti i nesnalaženja kod pojedinih je imenovan prekaljeni španjolski borac izvore na Goilu. U listopadu 1942. formiran partijskih kadrova, što će usporiti razvoj Pavle Vukomanović-Stipe, a za komesara još je u Bijeloj (Slavonija) Moslavački odred oružanog ustanka i borbenih djelovanja u ranije Mato Svetličić-Svijetli. Formirani su jačine 374 borca čiji komandant je Marjan moslavačkom kraju. Diverzantske akcije vodovi i desetine kao i njihovi komandiri i Cvetković. Tako će proći i prva partizanska svele su se uglavnom na rezanje telefonskih politički delegati vodova. Rano ujutro 27. godina u Moslavačkom kraju.

GLAS 26 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE Umjesto humoreske Piše: Toma Šević Predizborni spomenici redizborna trka je počela. Mediji javno u Slavoniji dizao ruku do »visine šire bezboštvo i slijede uzor boljševičkih Psu tako izvijestili o čak dvostrukom kukuruza«. Ostaje otvoreno pitanje je zločina, nije se mogao lako prikloniti svečanom otvaranju jednog spomenika li ovime počela praksa da političari partizanima«. u Osijeku. Prvo je gradonačelnik Anto ubuduće drže govore pjevajući, pa tko No, don Živko tambura o tome uvijek Đapić dojurio te, uz zvuke himne, otkrio bolje pjeva gange ili zaojka taj dobiva isto, ali se pojavljuju i neki novi mudrijaši. spomenik i odmah otprašio s lica mjesta. izbore. Samo onda bi to trebalo unijeti u Evo, na primjer, predsjednik HHO dr. Potom je došao Vladimir Šeks, pa je u izborni zakon. Pitanje je jedino bi li time Žarko Puhovski u »Večernjem listu« veli ime Družbe »Braća hrvatskog zmaja« profesionalni pjevači, ako se kandidiraju, da »uobičajeno niska razina javnoga opet, uz sviranje himne, otkrio isto ono bili u sukobu interesa. dijaloga u Hrvatskoj krajem godine kao platno koje je trenutak prije toga bilo Još je jedan medijski prilog bio da se dodatno srozava – zbog viška jela vraćeno na spomenik poslije Đapićevog šokantan. Naime, na TV-u, u emisji i pića, ili nekih drugih razloga...«. skidanja. Mirjane Hrge, u kojoj je slučajno sudjelo- Nakon takvog uvoda Puhovski je Tim povodom su mediji u jednom vao i Th ompsonom utrenirani Đapić, gost komentirao i reagiranje SABA RH na danu objavili više o jednom spomeniku, je bio beogradski pjevač Bora Đorđević objavljene inserte iz govora Mesića u nego ukupno u 15 godina o 3000 srušenih iz grupe »Riblja čorba«. Australiji početkom devedestih godina: antifašističkih spomenika u Hrvatskoj. Na pitanje je li on četnik, skuhao »Činjenica da antifašistička udruga Očito da rušenje nije bilo tako uzbu- je odgovor: »Da, četnik sam. Član sam ”bezrezervno stoji” iza iskaza o NDH i dljivo za javnost jer se često radilo samo srpskog četničkog pokreta, a taj je pokret Jasenovcu koji – pristojno rečeno – nisu o podmetanju eksploziva, a sada je riječ stariji od Drugog svjetskog rata«. Tako bili baš antifašistički pokazuje da se, ipak, o ritualnoj političko-izbornoj promidžbi se bradati pjevač izravno legitimirao i radi prije svega o starokomunističkoj u kojoj nastupaju zmajevi. Pitamo se pokazao da se na javnoj sceni može, bez sljedbi (jer samo takve formacije mogu samo kako će izgledati kada se bude posljedica, izjašnjavati kao fašist. uopće, iza bilo koga, ”bezrezervno” otvarao neki veliki spomenik, koliko će Nije toliko problem što polupijani vegetirati)«. tek tada otvarača, zatvarača, svirača i Đorđević to kaže, nego je riječ o tome Možda misli da bi bilo vrijedno, prije zmajeva biti. Ali, važno je da to bude da se on javljao iz prostorija stranke priopćenja SABA RH, otići kod Velikog uljudbeno i da se ne potuku prilikom predsjednika Vlade Republike Srbije. brata (Puhovskog) pa da on kaže što brojnih otkrivanja i pokrivanja spomenika Uostalom, spomenik četničkom vođi, je »bezrezervno« ili »bespričuvno«, a i da izbore dočekuju zdravi i čitavi. ratnom zločincu Draži Mihajloviću, da nije riječ o »sljedbi«. No, možda bi No, zanimljiv je bio još jedan događaj, podignut je na Ravnoj Gori uz talambase valjalo pogoditi vrijeme kada mu se zbog onaj od 9. prosinca kada je na Konvenciji na kojima su bili i predstavnici Vlade. jela, a posebno pića, ne srozava razina HSP-a, kojom je obilježena 145. obljet- Pri tome je lansirana perfi dna »teo- javnog dijaloga i kada ne potvrđuje nica od osnutka stranke, govorio i pjevao rija« da su četnici, zapravo, bili antifašisti, teze protivnika antifašista koji trube Anto Đapić. samo što se valjda nisu na vrijeme stigli da su antifašisti samo komunisti, a ne »Punih 145 godina se nismo ogriješili obrijati Čorba je pokazao da čak i takvi narodnooslobodilački borci. o svoj narod«, a nakon »145 godina novokomponirani »antifašisti« dobiju i u O Mesićovom govoru u HAZU odlučnosti i ljubavi za svakog Hrvata, hrvatskim medijima više prostora nego veleučeno je prozborio i sada rigidni odanosti naslijeđu i zastavi, obavezuje oni pravi koji su se borili protiv Hitlera desničar, a nekad zakleti ljevičar, dr. nas preuzeti odgovornost za sudbinu svog i njegovih nacističko fašističkih sljedbe- Zdravko Tomac, u »Fokusu«. napaćenog naroda«, rekao je Đapić. nika. A četnici su nepobitno bili na strani Pa, kaže Tomac o Mesiću: »Posebno je Nama se, pak činilo, slušajući te Hitlera, kao i ustaše, pa se zanimljivim bio skandalozan njegov govor u HAZU, obveze, da Đapić baš i nema 145 godina, čini njihovo antifašistiziranje. koji je neopravdano nazvan predavanjem« ali je izgledao kao da ima 145 kila. U međuvremenu neke naše stare jer »predavanje akademicima može Budući da je najavio juriš na mjesto »mušterije« konstantno lupaju po održati samo onaj tko više znade o premijera RH, nekako nam se sama od antifašističkim borcima, kao da preu- pojedinoj temi od akademika, što ovdje sebe nametnula misao da bi, obzirom na zimaju argumente iz torbe spomenutog nije bio slučaj«. kile, to sigurno bio najkilaviji predsjednik Čorbe. Tako velekolumni don Živko, u Vjerojatno ne bi bilo »skandalozno« Vlade. svojoj jutarnjoj propovijedi, neprobuđeno predavanje dr. Tomca u HAZU da je A možda i pjevač. Jer je na konvenciji u cik zore bulazni da su Hrvati »dvaput kojim nesretnim slučajem bio izabran svoje stranke prestao govoriti, a nastavio pobijedili«. I to, gle čuda, 1941. i l991. za predsjednika države kada je bio pjevati zagrljen s Th ompsonom. Nije godine. To je nova teorija koja preskače protukandidat Mesiću. Rijetko je naći poznato jesu li kada zajedno pjaveli o 1945. godinu. No, da bi bio jasan don političara s toliko zamaha lijevo-desno. Jasenovcu i Maksovim mesarima, ali Živko precizira da se radi o pobjedi 10. Možda bi, baš zbog toga iskustva, bilo ovaj puta to nije bilo na repertoaru. travnja 1941. godine, a »o navodnoj zanimljivo Tomčevo izlaganje, posebno Zna se, međuim da su ranije imali slične pobjedi 1945. ipak treba govoriti vrlo za akademike koji se bave psihoanalizom pozdrave s tim što je Th ompson počinjao suzdržano« jer »tko je znao da su na čelo i proučavanjem vjetrokaza. Tada bi on u svoje koncerte sa »Za dom«, a Đapić je partizanskog otpora došli komunisti koji HAZU sigurno bio slučaj, a ne Mesić.

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 27 Prikazi POTRESNO SVJEDOČANSTVO ◆Knjiga prof. dr. SVETOZARA LIVADE – »Etničko čišćenje – ozakonjeni zločin stoljeća«, specifi čna je i u isto vrijeme pro memoria zločina koji su počinjeni nad Srbima u Hrvatskoj posljednjih desetljeća

va knjiga nije prvi apel autora za pre- kuća!« Pustoš je bila strašna, a autor ove i otimačina tuđih dobara. On inzistira na Ostankom kriminalnih radnji bez obzira knjige je i u ratu i neposredno poslije kao procesuiranju konkretnih zločinaca i njiho- tko ih počinio. Iako ih upravo baš za to što stručni suradnik za humanitarnu pomoć vih zločina ma s koje oni strane bili. Na se sadržajno apeli ponavljaju, autor iskazuje UNHCR-a i UN-a obilazio teren Krajine neke objede o antihrvatstvu autor odgovara da se ne može miriti s činjenicom da rat i Like. Vidio je tada na licu mjesta kako se – »Hrvatska država... i Vaša je koliko i moja... ne prestaje s ratom. On se ne zadovoljava odnosi tuđe. No iste stvari događale su se i ona predstavlja ZAVNOH-ovski kontinuitet«. šutnjom i patnjom, on želi da ova iznesena na drugim prostorima bivše Jugoslavije gdje On kaže: »nemam druge domovine... i želim istina potakne na razmišljanje o tome odakle se vodio rat. Pljačka je bila legalizirana, jer joj sve najbolje, ali joj ne opravdavam ni ljudima tolika potreba za mržnjom? Ne je nitko od vlasti (ni vojnih) nije spriječio. jedan okvir za mržnju jer mržnjom ništa razumije, uostalom kao i mnogi od nas, kako Radi toga autor zaključuje da se etniciteti veliko nije stvoreno osim zločina«. Kod nas se, su se mogle nacionalističke pa i rasističke ne mrze toliko »koliko se vole njihova oteta Evrope radi, čuju antifašističke izjave i onih nasade uvući toliko u neke slojeve naroda, dobra«. Ne može odobravati što »inducirana koji to zaista nisu, pa tome slijede pokušaji pa i u mlade, da se i danas dijelimo na naše mržnja i netolerancija postaju stil življenja«. izjednačavanja antifašizma i fašizma. Radi i njihove. On s gorčinom konstatira da je Zbog »konkretnog zločina nekih Srba, koji tih stanja kod nas, autor konstatira da je »isključivost nacionalizma« razorila »sve je za svaku osudu, osuđuje se cijeli srpski antifašizam samo prigodničarski, jer u stvari ljudske, humane, kršćanske i civilizacijske narod sveukupnom sotonizacijom«. Nameće »ni jedna grupa nije tako degradirana... vrijednosti« i da se kroz to bez ikakvog se cijelom narodu kolektivna krivnja. Mržnja ni u jednoj zemlji kao što su antifašisti u povoda rađa »ksenofobija pucanjem u susjeda, je kod nekih tolika da starce povratnike Hrvatskoj«. Autor traži »od razumnih i rođaka, sugrađanina, znanca, prijatelja ili ubijaju na njihovu kućnom pragu. Nacional- šutljive većine da brani« i njegovo i svoje neznanca«. Na mnoge strahote upozorava šovinizam postaje »pošast novog prostora«, »dostojanstvo i istinu«, kao i to da »prekine Livada u ovoj knjizi, ali se moram obazreti pa se autor pita »kome je to trebalo«, zašto šutnju i ravnodušje prema historijskom na njegovo ispravno zaključivanje o tome nema reakcija iz »ofi cijelnih institucija« ni zločinu«. Ako institucije jedne države kao da je »govor mržnje« »prenio tu mržnju i druge javnosti? On je i u pismu predsjedniku što je naša, ne poštuju zakone i ne pri- na izbjeglice i povratnike, kao da su jadnici vlade Sanaderu, naglasio da je »praštanje mjenjuju devizu da smo svi pred zakonom sami svoju nevolju proizveli«. zločina najveća osveta žrtvi« i da nam samo jednaki, ako se šutke prelazi preko saznanja Neki na žalost ne shvaćaju da je istina »mora biti sudac«. da je jedan narod koji je domicilan u toj autohtono srpsko stanovništvo postalo državi stavljen u položaj životarenja pa i žrtva velikosrpske politike izvan naše Prigodničarski antifašizam nestajanja, ako se i druge skupine državljana zemlje, i da je tim žrtvama Hrvatska, kao kao antifašistički borci Drugog svjetskog i Hrvatima, njihova jedina domovina. O stradanjima treba progovoriti, rata tretiraju minornije nego iste kategorije Radi toga se izbjegli Srbi vraćaju u svoja poručuje autor ove knjige. »Valja da s boraca i invalida Domovinskog rata – onda velikim dijelom razorena sela i u svoje sada jednakom dubinom boli oplakujemo svaku se to stanje ne može sakriti pred svijetom porušene domove. Malo je reći da strašan hrvatsku žrtvu koja pod istim okolnostima kome težimo. Pitanje je jedino kako dugo dojam ostavljaju na primjer podaci iz općine žrtvom postade«, stoga se takav zločin može opstati takva situacija, a da se ne Slunj da od 17 sela u 15 nema ni crkve, ni mora osuditi »unutar srpskog korpusa«. Za dogode posljedice – opasne po opstanak struje ni vode, trgovine nema ni jedno, a sprečavanje, kako kaže – etnobanditizma, on manjinskog naroda, opasne po opstanak prometnih veza nema 13 sela. Moramo se se zalaže za međuetničku suradnju kojom same države u evropskoj zajednici? zapitati kakav je život tih ljudi, kad od 96 se jedino može spriječiti daljnji progon ljudi Dr. Vesna Čulinović-Konstantinović domaćinstava njih 59 nema peći, 65 nema posuđa, a čak 88 nema kreveta. Legalizirana pljačka

Izbjeglica je, a time i povratnik, kaže Livada »nova socijalna kategorija naših pro- stora«. To je nevina žrtva ratnog bezumlja – »osiromašeni, obeskućeni, obezdržavljeni, obespravljeni čovjek... do gubitka identiteta i samopoštovanja«. Postao je kod nas »cor- pus separatum ljudskoga roda«. Nekoliko godina iza rata u tim prostorima ni ptica nije zapjevala, a vozeći se kroz pustoš kroz koju je prošla »Oluja« i ratne operacije prije toga, mogli smo biti svjedoci spaljenih razvalina, a na još sasvim nesrušenim kućama nalazili smo na primjer napise: »Ne diraj! Hrvatska Povratnik je, kaže Livada, »nova socijalna kategorija«

GLAS 28 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE SR Hrvatske. U mirovinu je otišao 1986. stoljeća, izdavača Euroknjige iz Zagreba, NOVE KNJIGE godine s funkcije predsjednika Saveznog biblioteke Svjedoci vremena. savjeta za privredni razvoj i ekonomsku O knjizi su govorili: prof. dr. Milan Kan- politiku, a sljedećih 15 godina u Zagrebu grga, dr. Vesna Čulinović-Konstantinović, je vodio postdiplomski studij »Financijsko potpredsjednica SABA RH, dr. Đuro Zate- tržište i bankarstvo«. zalo i Jelka Glumičić, članovi Savjeta SABA Autor u podnaslovu ističe da je knjiga RH, i urednik knjige Nikola Lunić te autor »traktat o tome kako Hrvatsku, jedan od prof. dr. Svetozar Livada, član Savjeta iveraka na uzburkanom globusu, izvući iz SABA RH, antifašistički borac i nosilac vrtloga svjetskih gospodarskih i političkih »Partizanske spomenice 1941.«. prilika i pokrenuti njezin snažan gospodarski Kao fi lozof i povjesničar po obrazo- uzlet«. Analizira zbog čega je došlo do vanju, a sociolog po praksi, obišao je gotovo opadanja privredne aktivnosti, drastičnog cijelu Hrvatsku, naročito mjesta zločina i smanjenja proizvodnje, porasta nezapo- uništavanja čitavih naselja. Kako navodi u slenosti, prezaduživanja, potrošnje iznad predgovoru knjige prof. dr. Milan Kangrga, mogućnosti. Razotkriva pozadinu raznih Livada je inzistirao na provjerenoj empi- »spasonosnih poteza« prosperitetnih rijskoj faktografi ji pišući ovu knjigu. On je zemalja koje Hrvatskoj služe kao uzor, koje pisao taj tekst profesionalno – lege artis, kako ona nekritički kopira, nejčešće i ne znajući to i sama struka zahtijeva, i tako je i pogla- što se iza tih poteza krije. Razvoj Hrvatskog vlja strukturirao. Radio je to pod nemogućim gospodarstva u prethodnim razdobljima uvjetima, ali je – kao intelektualni proleter, razmatra kroz razvoj bankarskog sustava. kakvim se i sam smatra, kako je našim Posebno u tom smislu analizira razdoblje nacionalistima »kama najsvjetlije oružje«, a od početka devedesetih i osamostaljenja. oni su »merak – zločinci« bez kajanja. Naš No, ne ostaje samo na oštroj kritici stanja, rasizam ustaško-četničke provenijencije, već ističe velike razvojne mogućnosti i kao i rasni zakoni NDH perfi dniju su od perspektive Hrvatske i u tom smislu daje njemačkih, jer su pritom prožeti još i našim konomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu prijedloge – kako to i ostvariti. plemenskim mentalitetom, primitivizmom Ei izdavač »Razlog« d.o.o. predstavili su B. M. i zaostalošću i historijskom razvitkom. On novu knjigu akademika dr. Ive Perišina naglašava, kako je kao »empiričar« sve to Hrvatska u svjetskom vrtlogu, među Knjigu po promotivnoj cijeni od 70 kuna gledao »uživo«, u ekskumacijama kojima je rijetkima je od onih koji se bave Hrva- (u knjižarama je 100 kuna), možete naručiti prisustvovao, u koncentracijskim logorima, tskom u globalnom kontekstu, ne opisujući kod izdavača – «Razlog» d.o.o., Zagreb, pri čemu je patio i očajavao i jedva sačuvao je kao oazu gospodarskih čuda niti kao Iblerov trg 9, tel/fax: 01/4615-668 čovjeka u sebi, jer ga je sve to dovodilo do raj za perače mafi jaškog novca. O knjizi pravog ludila! Mržnja je ovdje etablirana u su govorili dr. Darko Tipurić i dr. Vladi- institucije i ljude pod fi rmom fetiša države, mir Čavrak, dekan i prodekan – profesori Svetozar Livada nacije, domovine- otadžbine, pomoću koje Ekonomskog fakulteta, dr. Guste Santini, se temeljito razara društvo u svim njegovim ekonomski analitičar, te autor. ETNIČKO segmentima. Ivo Perišin je čovjek šarolike biografi je. Knjiga je puna istinske, znanstveno Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu ČIŠĆENJE provjerene faktografi je i zato je više nego sudjeluje u antifašističkom pokretu pa ga vjerodostojan dokument, jer je to pravo »živo 1942. godine hapsi talijanska policija, a akon promocije u Novinarskom domu svjedočanstvo« sociologa, istraživača, koji tadašnja fašistička vlast transportira ga u Nu Zagrebu i u Karlovcu je predstavljena se čitavim svojim ljudskim bićem založio Italiju. Čitavu 1942. i veći dio 1943. godine najnovija knjiga prof. dr. Svetozara Livade: za otkrivanje istine o nama samima! proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu ETNIČKO ČIŠĆENJE ozakonjeni zločin B.M. i Parmi, odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija. Po povratku u Split odlazi u partizane. Dva je puta ranjen.

Nakon oslobođenja, među ostalim, bio Z. HERCEG je u SSSR-u, na fi nancijsko-ekonomskom snimio: Institutu u Lenjingradu. Nakon 1948. vraća se u Zagreb gdje je dekan na Visokoj pri- vrednoj školi. Vrlo brzo znanstvena sud- bina ga vodi prema europskom zapadu, gdje kao stipendist UNESCO-a izučava monetarnu politiku. Bio je redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i oba- vljao je niz odgovornih državnih funkcija. Među ostalim bio je generalni direktor Narodne banke Jugoslavije – njezine cen- trale za Hrvatsku, državni podsekretar u Saveznom ministarstvu fi nancija, guverner Narodne banke Jugoslavije, te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik sabora Promotori knjige u Karlovcu

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 29 kao i ostale manifestacije, proteći u znaku naca kod spomenika NOB-e u Spomen obilježavanja 60. godišnjice Pariške mirovne parku na varaždinskom groblju. Nakon konferencije. Savez antifašista planira u polaganja sudionici su u suradnji sa Udru- Danama na Ćićariji, zajednički s udru- gama antifašističkih boraca i antifašista gama proisteklim iz Domovinskog rata, i Društva »J. B. Tito« krenuli na izlet u A DO DUNAVA organizirati i obilježavanje 15. godišnjice Međimurje gdje su posjetili izletišta Sveti II. čete 154. brigade Hrvatske vojske koja Martin na Muri i toplice Sveti Martin u OD JADRAN je sudjelovala u Domovinskom ratu. Vučkovcu V.V. Tajnik Saveza antifašista Rikard Perčić istaknuo je da se planira urediti nekoliko spomen-obilježja NOR-a, poput spomenika GRADAC u Sovinjaku i Valicama, te premjestiti spo- menik u Svetom Donatu, a realizacija ovih Na svečanoj akademiji Udruge zahvata ovisit će o osiguranju fi nancijskih antifašističkih boraca SABA RH u povodu DUBROVNIK sredstava. G.I. 62. obljetnice oslobođenja Dalmacije, pot- predsjednik Vinko Sušnjara zatražio je Članovi predsjedništva Udruge anti- od Vlade da se obnove antifašistički spo- fašističkih boraca i antifašista Dubro- menici, te da se vrate imena barem nekim vnika izražavaju zadovoljstvo što je za preimenovanim ulicama. Iako na području šest mjeseci udruzi pristupilo 18 novih Dalmacije ima više srušenih i devastiranih članova, među kojima je većina srednje spomenika, izdvojeni su: Titova pećina životne dobi. Tom »svježom krvi« broj na Visu, “Tuđe nećemo svoje ne damo” članova ove udruge povećan je na 36o. također na Visu, spomenik u Kninu na Kako ističu, pristupanje novih, posebno brdu Spas, u Opuzenu spomenik Stjepanu mlađih članova, ostaje trajan zadatak, što Filipoviću - Uči, te spomenik u Gradcu je i jedna od najvažnijih točaka usvoje- Stjepan Sulimanac i Rikard Perić koji je podignut vjekovnoj borbi naroda nog programa rada udruge dubrovačkih za slobodu 1942., a srušili su ga pripadnici antifašista u 2007. godini. A.D. HV-a 1992. godine. M.K. VARAŽDIN

PAKRAC Članovi varaždinskih udruga anti- UMAG fašističkih boraca, ratnih vojnih invalida i društva »Josip Broz Tito« organizirali su Obilježena je 65. obljetnica podizanja Predsjedništvo Udruge antifašističkih zajednički izlet u Koprivnicu, Hlebine i narodnog ustanka protiv okupatora i nje- boraca Bujštine prihvatilo je program rada za na Kalnik. Posjetili su nekadašnji ustaški govih pomagača. Na svečanoj sjednici u 2007. u kojem je osim obilježavanja značajnih logor »Danica«, galeriju naivne umjetnosti gradskoj vijećnici govorio je Svatopluk datuma i događaja i brige o socijalnom i spomen-obilježje NOB-i kod Ludbreškog Kozak, predsjednik Udruge antifašistićkih položaju članova predviđeno da će izdati Ivanca. Osim polaganja cvijeća kod tih boraca Pakrac-Lipik, koji je posebno i zbornik NOB-a Bujštine te podržati iz- spomenika o antifašističkoj borbi naroda podsjetio da je prva udarna grupa formi- davanje knjige »Istra u Titovo doba«. kalničkog kraja sudionicima izleta govo- rana na podrućju Gaja, Brezina, Bujavice Osvrnuli su se na tradicionalni kome- rio je Tito Grah, borac Kalničkog parti- i Kukunjevca. Govorio je i o osnivanju 12. morativni skup u Kućibregu povodom zanskog odreda i predsjednik Zajednice proleterske udarne brigade u Budićima 11. 62. obljetnice bitke partizana hrvatske, udruga antifašističkih boraca i antifašista listopada 1942. godine te osnivanju češke slovenske i talijanske narodnosti protiv Varaždinske županije. brigade Jan Žiška z Trocnova godinu dana zajedničkog neprijatelja, ocijenivši ga vrlo Milan Turkalj poslije. U sklopu svečanosti predstavljena je uspješnim, jer je okupio oko 1.400 posje- i knjiga Gligorija Gliše Savića »Maratonac titelja. Zamjerili su nacionalnoj televiziji s Psunja«. V.L. još jedan nedolazak. - Ovaj skup ima međunarodno značenje. Susreli su se pripadnici triju narodnosti i BUZET država u ozračju međusobnog uvažavanja, suživota i skladne suradnje naroda, što Predsjedništvo Saveza antifašista za bi sredstva javnog informiranja trebala novog je predsjednika izabralo Stjepana koristiti za širenje dobrih odnosa sa susje- Sulimanca. Na čelu boračke organizacije dnim državama, kazao je predsjednik Josip Sulimanec će biti dvije godine, do kraja Žmak. B.A. ovog mandata, s obzirom na to da je na toj funkciji zamijenio dosadašnjeg predsjed- Sudionici izleta kod spomenika u ne- nika Željka Marinca koji je preminuo u kadašnjem logoru »Danica« 81. godini života. Govoreći o programu rada za 2007. godinu, Sulimanec je rekao X X X da, među ostalim, planiraju organizirati tri značajnije manifestacije, tradicionalnu pro- U povodu Međunarodnog dana inva- slavu 8. ožujka, obilježavanje 65. godišnjice lida, 3. prosinca, Udruga ratnih i mir- osnivanja Prve istarske partizanske čete i nodopskih vojnih invalida Varaždinske S tradicionalnog skupa hrvatskih, slo- 63. godišnjice II. istarske brigade koja će, županije organizirala je polaganje vije- venskih i talijanskih partizana

GLAS 30 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE a s članovima antifašističkih udruga iz svjetskog rata. Žalosno je da pojedinci i BUJE Dubrave i Vrbovca dogovorili su mjere za stranke, kako u Vladi tako, i u Saboru, organizaciono i kadrovsko proširenje tih ne priznaju borbu Narodnooslobodilačke Društvo »Josip Broz Tito« Bujštine udruga. S. Brlek vojske, koja je oslobodila velik dio teritorija skupom pod nazivom »Sat povijesti« Istre, Primorja i otoka i vratila je matici obilježilo je obljetnicu svog osnutka, što Hrvatskoj, istaknuo je Jardas u svom uvo- je ujedno i obljetnica dolaska maršala Tita RIJEKA dnom obraćanju članovima udruge. u Buje, 21. studenog 1954. godine. Dvo- N.L. ranu bujskog učilišta, ukrašenu Titovim U organizaciji Udruge antifašističkih slikama i knjigama o njemu, ispunili su boraca i antifašista Grada Rijeke Riječanima štovatelji Titovog imena i djela, članovi je predstavljeno hrvatsko izdanje knjige Društva i drugi simpatizeri, među kojima talijanskog povjesničara Carla Spartaca su bili predstavnici boračke udruge, te gosti Capogreca »Mussolinijevi logori«. U uvo- iz Drežnice u Gorskom kotaru, koji su dnoj riječi predsjednik riječke UABA-e nedavno bili domaćini susreta predsta- DinkoTamarut kazao je kako u ovoj vnika Društva i UAB Buja. O Titovom knjizi autor govori o internaciji civila u dolasku u Buje i euforiji koja je vladala fašističkoj Italiji u razdoblju od 1940. do među mještanima ne samo Bujštine, već 1943. godine. Knjigu su predstavili aka- i šireg prostora, govorili su predsjednik i demik Petar Strčić i mr. Mario Dagostin Vlada bi najradije da ne postojimo, istak- tajnik Društva »J. B. Tito« Bujštine Lino te VilkoTežak, predstavnik nakladnika nuto je na skupštini Šepić i Đorđo Černac. Bilo je to vrijeme - Golden marketinga - Tehnička knjiga. nakon pripojenja dijela Bujštine Hrva- Akademik Strčić istaknuo je kako je Capo- X X X tskoj, odnosno rješavanja pitanja zone greco dao dosad najuspjeliju, najjasniju i najprecizniju sliku civilnih interniraca i B i STT. Po želji članova Društva »Josip Broz drugih logoraša u doba posljednjih ratnih Pokrenuta je inicijativa da se Titu u jed- Tito« sakupili smo se na prednovogodišnjem godina kraljevske fašističke Italije. Njegovo nom od većih gradova podigne spomenik druženju, da se zagrlimo i drugarski jedan djelo može poslužiti i kao uzor hrvatskim jer je - ocijenili su sudionici rasprave - jedan drugome stisnemo ruke, sa željom da znanstvenicima - kako objektivno pisati spomenik (onaj u Kumrovcu) premalo. budemo zdravi i u novoj godini nasta- o delikatnim i tragičnim povijesnim sa- Osim razgovora i sjećanja, na skupu su vimo još sadržajniji rad. Dvorana je bila držajima, smatra akademik Strčić. N.L. sudjelovali učenici bujskih osnovnih škola slavljenička, a na stolu je stajala Titova s prigodnim recitacijama o Titu. bista. Glazba je motivirala na ples, a u kolu B.U. su igrali i mladi i stari. Našu svečanost svojim je prisustvom uveličala i saborska zastupnica Biserka Perman, članica našeg Društva, članovi Udruge UABA i SABA Rijeka, te članovi Udruge RVI Rijeka. Emilija Ivošević Mario Dagostin, akademik Petar Strčić i Dinko Tamarut na predstavljanju knjige

X X X Dvorana je bila puna Titovih štovatelja Hrvatska je jedinstveni slučaj u svijetu da su invalidi iz dva rata različito tretirani. ČAZMA Ova, HDZ-ova Vlada najradije bi da ne postojimo. Svjedoci smo da je i Ustavni sud Predstavnici 32. i 33. divizije i 10. kor- Hrvatske presudio da su svi vojni invalidi pusa zagrebačkog (Josip Skupnjak, Vla- pred zakonom jednaki, a opet to nismo, čulo Prijateljsko druženje riječkih antifašista dimir Jurak, Dragutin Mrkoci i Stjepan se, između ostalog, na skupštini Udruge Brlek) posjetili su Čazmu i Lipovčane, gdje ratnih i vojnih invalida iz 2. svjetskog je nekoliko dana nakon oslobođenja Čazme rata Grada Rijeke i Primorsko-goranske ZAGREB 12. prosinca 1943. godine formirana brigada županije, na kojoj je za predsjednika pono- »Matija Gubec«. Oni su zajedno s pre- vno izabran Dušan Jardas. Članovi udruga proisteklih iz Domo- dsjednikom čazmanskog UABA Brankom Ova udruga danas okuplja oko 900 vinskog rata zajedno sa članovima Udruge Čankovićem i nekoliko mlađih potomaka članova, ratnih i vojno-mirnodopskih antifašističkih boraca grada Zagreba okupili sudionika NOR-a s tog područija položili invalida i članova njihovih obitelji. su se na prigodnom božićnom domjenku. vijenac na spomen-ploču na mjestu gdje je Današnja Vlada, nakon silnih žalbi ČIanovima udruga čestitku za Božić l brigada formirana. Pritom su podsjetili da i apela koje smo uputili na adresu pre- Novu godinu uputio je gradonačelnik su brigadu sačinjavali borci Bjelovarskog, dsjednika Republike, premijera do raznih Milan Bandić. U znak zahvalnosti udruga Moslavačkog i Zagrebačkog partizanskog ministarstava nisu bili u stanju odgovo- Ina Naft aplin gradonačelniku Bandiću i odreda, a bilo ih je oko 650, na čelu s riti na naš zahtjev da nam se izjednače voditelju Gradskog ureda za branitelje komandantom Milošem Manojlovićem i invalidnine s invalidninama branitelja Miodragu Demu darovala je sliku, a komesarom Ahmetom Delibegovićem. Domovinskog rata s obzirom na razliku Udruga zatočenih i nestalih uručila im Za vrijeme posjete čazmanskom kraju od 14,5 posto u primanjima od listopada je zahvalnice. obišli su i devastirani spomenik u Grabercu, 2001. godine, a na štetu nas invalida iz 2. V.L.

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 31 Prilozi čitatelja KUČAN GORNJI

NOVA UDRUGA U ciklusu javnih tribina koje se održavaju radi upoznavanja prošlosti pojedinih mjesta, Branko Lukić članovi Predsjedništva, poslijepodnevnim satima 27. ali s osvrtom na budućnost, Društvo »Josip kao i Nadzorni odbor: Branko Mohar Uprosinca pošli smo u Daruvar Broz Tito« Varaždinske županije organiziralo predsjednik, Milan Kovačević i Vaso da uveličamo skup i pomognemo je javnu tribinu u Kučanu Gornjem. Ona Alavanja članovi. osnivanje nove udruge. Približavajući je bila posvećena 65. obljetnici podizanja Prisutne su pozdravili u ime se tom mjestu čuli smo kako lokalna ustanka u tom kraju i Hrvatskoj te najvećem Predsjedništva SABA RH, Zajednice radio postaja obavještava: »U namjeri borcu u radničkom pokretu i antifašističkoj UABA BBŽ i UABA grada Čazma očuvanja antifašizma kao civlizacijske borbi ovog dijela Hrvatske - Florijanu Bobiću Branko Čanković, u ime UABA grada tekovine, pozivaju se zainteresirani na - rođenom u Kučanu Gornjem 1913. godine, Garešnice Milan Ivančević te u ime aktivno sudjelovanje u radu osnivačke kojeg su s njegovim suborcima ubili ustaše UABA Kutine Nenad Turčinović. Skupštine Udruge antifašistlčkih boraca 29. travnja 1942. godine u Jalkovcu. Upućene su želje za uspješan rad i antifašista grada Daruvara i općina Osim mještana Kučana, tribini je prisu- Udruge, na konsolidaciji i omasovljenju Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač, stvovalo šezdesetak članova Udruge, među naročito mlađim članovima, na njego- koja će se održati u Gradskoj galeriji kojima i nekoliko boraca Kalničkoga par- vanju tradicija, tekovina, spomeničke na Trgu Franje Tuđmana«. tizanskog odreda koji je djelovao na tom i kulturne baštine i istine o NOB, na Dugo očekivanu obavijest bilo je području. Oni su u Kučan Marofu i Kučanu suradnji, dijalogu i toleranciji s organima lijepo čuti, a nastojanja Zajednice UABA Donjem i Gornjem na pet tamošnjih spome- vlasti i ustanova, sa svim strankama Bjelovarsko-bilogorske županije, dru- nika NOB-a položili cvijeće i odali počast i udrugama, a posebno sa hrvatskim gova iz UABA Garešnica i svesrdnim poginulima, a posjetili su i partizansku braniteljima i antifašistički opredjelje- angažiranjem obitelji Drašner i njihovih bazu Vidovićev mlin, koji se uređuje kao nim građanima. najbližih suradnika su ostvarena. povijesni i etnološki muzej. O prošlosti i Na kraju je lijepo bilo čuti podršku Osnivačka skupština je održana, razvoju kučanskih naselja od vremena prvih i ohrabrenje dogradonačelnika grada donijete su potrebne odluke, Statut i doseljenika do danas govorila je Štefi ca Daruvara Dalibora Rohlika zahtjevnim Programski zadaci, te izabrano ruko- Novak, prosvjetna radnica i predsjednica riječima: »Pa dajte mi već jednom tu vodstvo udruge: Zdravko Drašner pre- Društva »Josip Broz Tito« Varaždinske pristupnicu«. dsjednik, Milan Kolarac dopredsjednik, županije. V.V. Đurđica Žailac tajnik te Franjo Bališ i Branko Čanković

PAZIN PULA

Predsjedništvo pazinske Udruge Godišnjoj skupštini gradske Udruge antifašističkih boraca podržalo je inicija- antifašističkih boraca Htrvatske prisu- tivu županijske boračke organizacije da se stvovali su brojni gosti, među kojima i Pazinske odluke iz rujna 1943. predlože pulski gradonačelnik Boris Miletić, koji je Skupštini Istarske županije za proglašenje okupljenim članovima zahvalio za sve što Na tribini su bili i preživjeli borci Kalničkog događajem 20. stoljeća. Prvotna inicijativa su učinili jer je, kako je rekao, antifašizam partizanskog odreda da se na sličan način Joakim Rakovac pro- nešto čime se Pula ponosi. glasi ličnošću 20. stoljeća modifi cirana je U izvješću o radu UAB-a ističe se prijedlogom da se 2007. godine organizira da je i dalje prisutan problem socijal- FAŽANA znanstveni skup na kojem bi se istaknulo nog položaja i oduzetim stečenih prava više zaslužnih ličnosti za povijest Istre u 20. borcima NOR-a. Smatraju da bi Grad Društvo »Josip Broz Tito« iz Fažane u stoljeću te među njima naposljetku posebno zbog antifašističkog doprinosa za nje- ovoj će godini proslaviti desetogodišnjicu istaknula jedna. Zadovoljni radom udruge govo oslobođenje trebao preuzeti brigu o postojanja, a iza sebe ostavljaju godinu u kojoj u ovoj godini, pazinski su borci izrazili održavanju spomenika i spomen-obilježja je na prvoj brijunskoj skupštini formiran Savez posebno zadovoljstvo što je uz veliku pomoć antifašizma od kojih su pojedini prilično ovih društava u Hrvatskoj. Unatoč tome, pazinske gradske uprave obnovljen spome- zapušteni i devastirani. Udruga ima 1.600 Engels Devescovi, predsjednik fažanskog nik palim borcima na Štranjgi, a za 2007. članova, u gradskom proračunu je za ogranka, navodi da 2006. godini napuštaju se godinu najavljuje obnova spomenika 2007. godinu izdvojeno 75 tisuća kuna. s gorkim okusom u ustima jer riva u Fažani palim borcima u Lupoglavu i Boljunskom Tajnik udruge Livio Blašković rekao još nije dobila naziv - Titova riva. Polju te spomen-kosturnice u Vranji. je da će se inzistirati da se nadopunom Prije šest godina obećavali su da će Predsjedništvo je izrazilo posebnu postojećih zakonskih akata konačno fažanska riva, kojom su upravo zahvaljujući zahvalnost Općini Lupoglav, koja je povećala riješi status sudionika NOR-a, odnosno Titu šetali mnogi državnici, nositi njegovo zaštitnu naknadu za udovice poginulih i da se izjednače invalidsko, mirovinsko i ime. Do danas od toga nema ništa, kaže umrlih boraca s 200 na 500 kuna. Jedna od zdravstveno osiguranje s onima boraca Devescovi. socijalnih aktivnosti koju udruga provodi Domovinskog rata. Predlažu i da se 2. Na pitanje zašto poglavarstvo, unatoč u posljednje vrijeme je i inicijativa usmje- listopada proglasi danom spomena grada obećanju, još nije donijelo odluku o imeno- rena k istarskim općinama da se obiteljima Pule na 21 političkog zatvorenika koji je vanju rive Titovom, fažanska gradonačelnica poginulih boraca besplatno dodijele grobna obješen na Velom Vrhu i na sve žrtve koje Dušanka Šuran odgovara da se ono pri- mjesta u koja su oni ukopani. G.I. je grad dao tijekom NOB-e. R.S. prema.

GLAS 32 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE IN MEMORIAM

KORNELIJE JEĐUT FRANKO FRANULOVIĆ Dr. sc. VJEKOSLAV CVRLJE 1926-2006. 1920-2006. 1915-2006.

Rođen u Čehovu (Međimurje). Rođen u Blatu na Korčuli. Po okupaciji Rođen na Visu. Uoči Drugog svjetskog Kao mladić djelovao je kao ilegalac na zemlje uključuje se u ustaničke redove rata pripadao je koloni antifašističkih akti- području Međimurja. Kada mu je bila NOB-a u Dalmaciji. Obnašao je odgovorne vista. Nakon okupacije zemlje priključuje se ugrožena sigurnost od mađarskog oku- dužnosti u SKOJ-u, partijskim ćelijama i jedinicama Narodnooslobodilačke vojske patora, koncem 1944. godine s grupom kotarskom NOO-u. Surađivao je u listu s kojima prolazi težak borbeni put sve do omladinaca priključuje se partizanskim »Omladinska iskra«. oslobođenja. jedinicama na Kalniku (bio je borac 3. Nakon oslobođenja bio je ravnatelj Poslije oslobođenja, više od 25 godina brigade KNOJ-a). partijskih škola, kasnije odgovorni urednik djelovao je u diplomaciji. Među ostalim, Nakon oslobođenja završava učiteljsku »Vjesnika«, Biltena SSRNH. Mirovinu je bio je ambasador bivše države pri Svetoj školu i Filozofski fakultet. Radio je kao dočekao kao direktor »Ghetaldusa«. Bio Stolici, republički sekretar za informiranje, učitelj, nastavnik i profesor u školama u je zastupnik u Saboru. Nosilac je Parti- predsjednik vjerske komisije Sabora SR Bežancu, Pregradi, Virovitici, Prelogu i zanske spomenice 1941., te više ratnih i Hrvatske, član Republičkog savjeta za Čakovcu, te u SIZ-u odgoja i obrazovanja mirnodopskih odličja. Aktivno je djelovao međunarodne odnose. Bavio se znanstve- općine Čakovec. Poslije umirovljenja u društveno-političkim organizacijama nim radom, objavio je brojne stručne radove aktivan je u radu Udruge antifašističkih i zagrebačkim udrugama antifašističkih a poznat je kao i autor knjige »Vatikan u boraca i antifašista Međimurske županije boraca i antifašista. suvremenom svijetu« i »Vatikanska diplo- (od 1990. godine do smrti bio je član macija«. Za svoj rad zavrijedio je brojna predsjedništva). MARIN RADIĆ odličja i priznanja, nosilac je i »Partizanske 1923-2006. spomenice 1941.« IVO LAZIĆ Nakon umirovljenja aktivno je djelovao 1925-2006. Rođen u Vrsinama (Trogir). Početkom u društveno-političkim organizacijama a Drugog svjetskog rata kao mlad djelovao je poglavito u Udruzi antifašističkih boraca Rođen u selu Stubalj (Kostajnica). Izučio po zadacima Komunističke partije. Godine i antifašista Medveščak (Zagreb). je strojobravarski zanat u Željezničkoj 1941. uključuje se u 4. bataljon 9. trogir- radionici u Zagrebu u kojoj ubrzo postaje ske brigade, 20. dalmatinske divizije. Bio STOJAN VLAHOVIĆ sekretar skojevske organizacije. Najveći je hrabar borac, komandir, teško ranjen 1927-2006. broj diverzantskih akcija početkom rata – stopostotni ratni invalid (1944. godine polazio je baš iz tog središta. Godine 1943. prebačen je na liječenje u Bari). Rođen u Rečinama (Kolašin). Kao pristupa 13. proleterskoj brigadi, ubrzo Nakon oslobođenja radio je u u CK četrnaestogodišnji dječak uhapšen je sa postaje komesar čete, a zatim komandant Hrvatske, u Ministarstva unutarnjih poslova svojim starijim bratom i iz Kolašinskog bataljona. S ovom jedinicom dočekuje te u poduzeću Duhan u Zagrebu. Zbog zatvora izlazi u proljeće 1943. godine, oslobođenje. narušena zdravlja (1964. godine) odlazi kada se priključuje 6. omladinskoj par- Nakon rata završava gimnaziju i Pravni u mirovinu. Mir je nalazio u ribolovu, tizanskoj brigadi. fakultet. Radio je kao nastavnik u Školi igranju šaha a bio je aktivan u radu Udruge Nakon oslobođenja bio je rukovo- unutarnjih poslova. Bio je tajnik Komisije antifašističkih boraca i antifašista Maksi- dilac i sudionik brojnih omladinskih Sabora Hrvatske za odnose s vjerskim zaje- mir i organizaciji Ratnih vojnih invalida radnih brigada na izgradnji pruga, dnicama, savjetnik ambasade Jugoslavije u Zagrebu. mostova i hidrocentrala. Nastavio je sa u Bernu. Nakon umirovljenja aktivno je školovanjem, bio je uspješan privredni sudjelovao u radu udruga antifašističkih ILIJA STANIĆ rukovodilac. Nakon umirovljenja akti- boraca i antifašista. 1919-2006. vno djeluje u društveno-političkim orga- nizacijama i udrugama antifašističkih ZDENKO CVRLJE Rođen u Donjem Rajiću (Novska). U boraca i antifašista. 1921-2006. proljeće 1942. godine priključuje se par- tizanskim jedinicama u Slavoniji. Nakon ANTE LOZICA Rođen u Sinju. Početkom 1942. godine završetka intendantskog tečaja ostaje u 1924-2006. priključuje se Drugoj dalmatinskoj brigadi. 6. korpusu. Ratni ga put vodi do Dalmacije, Crne Gore, Nakon oslobođenja stručno se Početkom oružanog otpora pristupa Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije usavršava. Obnašao je odgovorne dužnosti partizanskim jedinicama u Dalmaciji. a završava u Trstu. Bio je komesar brigade. – predsjednik Narodnog odbora kotara Aktivno je djelovao kao član i rukovodilac Nakon oslobođenja obnašao je odgovorne Nova Gradiška, politički sekretar KK skojevske organizacije. Nakon oslobođenja dužnosti službujući u Ljubljani, Beogradu SKH Nova Gradiška, radio je u Izvršnom zemlje stručno se usavršava. U mirovinu i Zagrebu. vijeću sabora SRH, također i predsjednik je otišao kao profesor na Umjetničkoj aka- Poslije umirovljenja aktivno je djelovao Republičkog fonda za nerazvijene krajeve demiji u Zagrebu. u društveno-političkim organizacijama i Hrvatske. Nakon umirovljenja, djeluje Nakon umirovljenja angažirao se u rad udrugama antifašističkih boraca i antifašista volonterski u Lovačkom savezu Hrvatske, brojnih društveno-političkih organizacija i u svojoj sredini. Nosilac je »Partizanske društveno-političkim organizacijama te udrugama antifašističkih boraca i antifašista. spomenice 1941.« i brojnih odličja, plaketa udruzi antifašističkih boraca i antifašista Nosilac je Partizanske spomenice 1941., te i priznanja. zagrebačkog Maksimira. više ratnih i mirnodopskih odličja.

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 33 IN MEMORIAM

ANKA (LAZIĆ) ŠAŠA vojno-pomorsku akademiju. Kasnije je napredujući u službi do dužnosti načelnika. 1926-2006. obnašao dužnost izaslanika pri poslan- Bio je aktivan u radu društveno-političkih stvima u Washingtonu i Londonu. Nakon organizacija, član Predsjedništva općinskog Rođena u Rezovcu (Virovitica). Kao demobilizacije bio je komercijalni direktor odbora Saveza boraca Ploče. Odlikovan je mlada djevojka početkom 1942. godine »Jadroagenta«. U slobodno se vrijeme bavi s više ratnih i mirnodopskih odličja. priključuje se Narodnooslobodilačkom pisanjem i sportom. Pisao je o partizanskom pokretu, obnašajući kasnije odgovorne ratovanju na moru, surađivao u stručnim omladinske dužnosti. Bila je predsjed- BLAŽ RUKLJAČ časopisima, tjednim i dnevnim listovima. 1929-2007. nica Općinske organizacije i Kotarskog Bio je suradnik Pomorske enciklopedije te komiteta omladine. U drugoj polovici autor više knjiga, monografi ja i zbornika. Rođen u Lugu Poznanovečkom 1944. godine izabrana je za sekretara Dugogodišnji je predsjednik Jedriličarskog (Bedekovčina). Godine 1942. kao pionir KK SKOJ-a i člana OK SKOJ-a Virovi- kluba Galeb i Jedriličarskog saveza Hrva- postaje sudionik NaP-a. Ujesen te godine tica. Organizator je evakuacije omladine tske, izbornik reprezentacije, član Olim- odlazi u Zagorski partizanski odred. Vraćaju preko Drave u Baranju za vrijeme operacije pijskog odbora. Dobitnik je Nagrade za ga kući s obrazloženjem da je premlad i Virovitički mostobran. U Baranji ostaje životno djelo Općine Kostrena te visokih nejak za partizanske napore. Nakon neko- do oslobođenja zemlje. odlikovanja i priznanja. liko mjeseci ponovo je u ZPO. Završava Nakon rata vraća se u Viroviticu, bila tečaj radio-telegrafi je, raspoređen u jedinicu je sekretar SKOJ-a i član OK SKOJ-a te veze Zagorske udarne brigade, a pred kraj uključena u rad brojnih društveno-političkih ŽIVKO MARAVIĆ 1927-2006. rata bio je u jedinici veze 10. korpusa. organizacija na terenu. Uz rad završava Poslije oslobođenja nastavlja školovanje. studij Upravnog prava. Umirovljena je U svom rodnom Brinju uključuje se u Obnašao je odgovorne dužnosti u gospodar- kao djelatnik u Tvornici RIZ iz Zagreba. partizanske jedinice sa 16 godina zajedno stvu, državnoj upravi i društveno-političkim Za rezultate u ratu i miru odlikovana je s s ostalom braćom. Teško ranjen u borbi organizacijama. Nakon umirovljenja akti- više odličja. Aktivno je djelovala u udru- nastavlja s terenskim političkim radom. vno djeluje u SABA Krapinsko-zagorske gama antifašističkih boraca i antifašista Nakon oslobođenja obnaša političke županije, gdje je obnašao i funkciju pot- u svojoj sredini. funkcije u Brinju, Ogulinu i Zagrebu. predsjednika Zajednice UABA. U međuvremenu diplomira na Eko- RIFAT PAŠIĆ nomskom fakultetu u Zagrebu. Osnivanjem MARIJA EVENDIĆ 1920-2006. Republičkog zavoda za zapošljavanje postaje 1918-2007. njegov direktor i ostaje na toj funkciji punih Rođen u Banja Luci. Neposredno 20 godina sve do umirovljenja. Za zasluge Rođena u Sv Juraju (Senj). Maturi- pred Drugi svjetski rat dolazi u Zagreb u ratu dvostruko je odlikovan za hrabrost rala u Rijeci a diplomirala na Farmaceu- na studij medicine. Uključio se u redove a nositelj je više mirnodopskih odličja i tskom fakultetu u Zagrebu. Kao članica napredne antifašističke omladine djelujući priznanja. antifašističkog pokreta, 1943. godine u akcijama rasparčavanja letaka, brošura i priključuje se partizanskim jedinicama propagandnog materijala. Među prvima, Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske, 1941. godine pristupa partizanskim jedi- MILISAV LAZIĆ 1919-2006. djelujući u sanitetu i ratnoj apoteci u nicama na Moslavini. Prošao je trnovit Podgariću. ratni put obnašajući odgovorne dužnosti Rođen i odrastao u Velikom Nabrđu Nakon oslobođenja vodi apoteku Vojne u jedinicama NOV-e. (Slavonija), selu iz kojeg je otjerano u Jase- bolnice 2. armije. Tokom uspješne karijere Nakon oslobođenja, završava Eko- novac i zauvijek nestalo i 12 članova obitelji bila je pomoćnica upravitelja Vojne bolnice nomski fakultet, zapošljava se u tvrtki Lazić. Stupio je u partizanske jedinice sredi- u Zagrebu i Nove bolnice u Dubravi. Godine »Merkantile« i kao njezin generalni direktor nom ljeta 1942. godine. Borio se u redovima 1975. umirovljena je u činu sanitetskog nakon 35 godina odlazi u mirovinu. Bio Diljskog odreda i Četvrte brdske brigade pukovnika. Aktivno je radila u Sekciji žena je aktivan u radu društveno-političkih u kojoj je dočekao kraj rata. Obnašao je Saveza antifašističkih boraca i antifašista organizacija i Udruzi antifašističkih dužnosti komandira voda, komandira čete i Republike Hrvatske. boraca i antifašista Medveščak (Zagreb). Za komandanta bataljona. Tri puta je ranjavan. dostignuća u ratu i miru primio je brojna Nosilac je više ratnih odličja. VLADIMIR ŠOLAJA odličja i priznanja. Nosilac je »Partizanske 1924-2007. spomenice 1941.« GRGO DRUŽIJANIĆ 1914-2006. Rođen u Čemernici (Virovitica). ORFEO TIĆAC Početkom Drugog svjetskog rata cijela 1922-2006. Rođen u s. Zapadna Plina (Ploče). U njegova obitelj biva internirana u Raču Narodnooslobodilačku vojsku pristupa ljeti Kragujevačku gdje su ostali do oslobođenja Rođen u Žurkovu. Drugi svjetski rat 1943. godine. Bio je borac, kasnije komandir osim Vladimira i njegovih sestara koji su zatekao ga kao polaznika Pomorsko- voda i čete u Kozarskom i Neretvanskom u posljednjoj godini rata pristupili u 21. trgovačke akademije u Bakru. U jedinice partizanskom odredu, komandant artilje- udarnu brigadu 28. udarne divizije. Narodnooslobodilačke vojske pristupio je u rijskog diviziona u brigadi 4. armije. Poslije oslobođenja ostaje u aktivnoj prvoj godini rata, prolazeći trnovit borbeni Nakon oslobođenja ostaje u službi u službi JA, obnašajući odgovorne dužnosti put sve do oslobođenja. JA. Umirovljen je zbog narušena zdra- sve do umirovljenja 1968. godine. Nakon Nakon rata raspoređen je u Ratnu mor- vlja u Varaždinu. Zapošljava se u Zavodu umirovljenja aktivno djeluje u društveno- naricu, završio je u međuvremenu Višu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, političkim organizacijama.

GLAS 34 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE NNAPREDAKAPREDAK KKOJIOJI OOBVEZUJEBVEZUJE ◆Prije 15 godina međunarodna zajednica priznala je Republiku Hrvatsku, čiji su temelji udareni u antifašističkoj borbi i obranjeni u Domovinskom ratu

etnaesta godišnjica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske obilježena je 15. siječnja Psvečanom sjednicom hrvatske Vlade, na kojoj su čelni ljudi države govorili o povijesnom značenju tog datuma, aktualnom trenutku moderne Hrvatske i njenom uključivanju euro-atlanske integracije. Predsjednik Republike Stjepan Mesić rekao je da smo od priznanja 1992. postigli »golem napredak« i da je danas naš međunarodni položaj »vrlo dobar«, ali da je isto tako istina da »većina stanovnika nije zadovoljna svojim životom«. »Ovo je svečana prigoda i možda nije primjereno podsjećati na neispunjena i iznevjerena obećanja, ali naša je obveza da ljudima govorimo istinu, da ne obećavamo ono što znamo da nije moguće ostvari- ti, da ostvarujemo ono što smo obećali«, jer »ljudi nisu umirali za Hrvatsku da bi oni koji su preživjeli u njoj gladovali«. Predsjednik smatra da se, zbog toga, Hrvatska mora riješiti balasta prošlosti, priz- nati svoje pogreške i donijeti dugoročnu politiku razvoja. U tome mu se pridružio i predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader, rekavši da »imamo obvezu okupiti nacionalnu energiju i dovršiti hrvatsku demokratsku revoluciju ulaskom u zajednicu razvijenih država slobodnog svijeta«. U ime zemalja Europske unije čestitao je grčki premijer Kostas Karamanlis, ocijenivši da je Hrva- tska u ovih 15 godina ostvarila »znatan napredak u demokraciji i prosperitetu svojih građana, te pri- donijela miru i stabilnosti u regiji«.

U povodu 15. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske brojne su delegacije položile vi- jence i zapalile svijeće na zagrebačkom Mirogoju. Predvodio ih je predsje- dnik Republike Stjepan Mesić, koji je vijence po- ložio na spomenik žrtvama iz Domovinskog rata - Zid boli, na Grobnicu naro- dnih heroja te kod Spo- men-križa poginulim bra- niteljima. Na Grobnicu narodnih heroja vijenac je položila i delegacija Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hr- vatske predvođena pre- dsjednikom Krešimirom Piškulićem. Do međunarodnog priznanja hrvatske države došlo je početkom 1992. godine kada je, u jeku ratnih zbivanja, 12 tadašnjih članica Europske Unije priznalo Hrvatsku. Bilo je to 15. siječnja. Dva dana ranije priznanje je obznanio i Vatikan, a još u prosincu 1991. godine Fotografi ja na 1. stranici: Na Grobnicu narodnih heroja i Island, da bi nas već 16. siječnja priznale Australija, Švicarska, na Mirogoju vijenac SABA RH Argentina, Čile, Turska, Norveška, Kanada, Egipat, Mađarska i još položili su potpredsjednici Vinko neke zemlje. Do primanja u Ujedinjene narode, 22. svibnja 1992. Šunjara i Josip Skupnjak godine, Hrvatsku su priznale i Rusija, Japan, SAD, Izrael i Kina.

GLAS ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE 35 Spomenik Stjepanu Filipoviću - Stevi Spomenik Filipoviću Stjepanu

GLAS 36 ANTIFAŠISTA DEMOKRATSKE HRVATSKE Bakić: Vojin