DOCSLIB.ORG

Franjevci Sjeverozapadne Bosne HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO "NAPREDAK" SARAJEVO Izdavač: PODRUŽNICA BIHAĆ

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Franjevci Sjeverozapadne Bosne HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO Fra Jurica Šalić Franjevci sjeverozapadne Bosne HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO "NAPREDAK" SARAJEVO Izdavač: PODRUŽNICA BIHAĆ Za izdavača: HKD "NAPREDAK" BIHAĆ Urednik: Fra Jurica Šalić Lektura i koretktura: Mr. Ivan Dujmović Recezenti: Dr. Velimir Blažević Mr. Ivan Dujmović Fotografije pripremio iz starih albuma: Mato Klarić Prijelom i ovitak: Sabiha Šaćirbegović Naslovna strana: Fra Franjo Valentić Tisak: SZR"biGraf BIHAĆ Za tiskaru: Sabiha Šaćirbegović, graf. ing Naklada: 500 komada Fra Jurica Šalić FRANJEVCI SJEVEROZAPADNE BOSNE Bihać 2002. Na osnovu mišljenja Federalnog ministarstva nauke, kulture i sporta, broj 02-15-13241/02 od 11. 03. 2002. godine, knjiga FRANJEVCI SJEVEROZAPADNE BOSNE, autora fra Jurice Šalića oslobađa se poreza na promet proizvoda. CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 271.3(497.6):929 929:271 . 3 (497 . 6) Fra Jurica Šalić Franjevci sjeverozapadne Bosne/ Fra Jurica Šalić.- (Fotografije Mato Klarić). -Bihać: HKD NAPREDAK, 2002.- 262 str. : ilustracije; 21 cm Bibliografske i druge ilustracije uz tekst ISBN 9958-9431 .2-3 COBBISS/BiH - ID 10517510 FRANJEVCI SJEVEROZAPADNE BOSNE PREDGOVOR Kad govorimo o franjevcima sjeverozapadne Bosne, mislimo na redovnike sv. Franje, koji su rođeni, uglavnom živjeli i radili na prostoru današnjeg distrikta Franjevačkog samostana u Petrićevcu. Spomenuti prostor se stere po banjalučkom, gradiškom, sanskom i bihaćkom okrugu. To je veliko prostranstvo, koje još od turskog vremena udomljuje trovrsnu šarolikost, koja predstavlja multireligioznu sredinu. U takvom ambijentu, na širokom prostoru od Prnjavora do Bihaća rađali su se, živjeli i radili ljudi, koji su predvodili katoličke zajednice vjernika. Oni su u turskom periodu bili jedini predstavnici katoličkog klera a u novije vrijeme rade zajedno s dijecezanskim svećenstvom i pripadnicima drugih redovničkih zajednica. Ovdje predstavljamo pojedine franjevce, koliko nam to povijesni izvori dopuštaju. Naime, franjevci su na ovim prostorima nazočni u predturskom periodu. Međutim, o njima /osim dvojice/, koji su ponikli na području sjeverozapadne Bosne nemamo povijesnih podataka. Isto tako, nisu nam dostupne spoznaje o franjevcima, koji su u prvom dijelu turske vladavine bili sinovi rodne grude ovoga dijela Bosne. Tek u 17. stoljeću nalazimo spomen na nekoliko domaćih franjevaca a o preostalima - kojih je kudikamo veći broj - ne znamo ništa određeno. O 5 franjevcima 18. stoljeća znamo nešto više a o onima iz 19. stoljeća imamo dovoljno spoznaja, na temelju kojih o svakom pojedinom možemo dati osnovne biografske podatke. Najsustavnije možemo predstaviti franjevce 20. stoljeća, jer su nam vremenski najbliži. Imajući ovo u vidu, posve je razumljivo da u ovom prikazu donosimo spomen na franjevce sjeverozapadne Bosne uglavnom s kraja 18., te tijekom 19. i 20. stoljeća. O onim iz 17. i većim dijelom 18. stoljeća govorimo samo fragmentarno, tek toliko, da im sačuvamo spomen. Oskudni izvori nam ne dopuštaju reći nešto više. Ovaj kraj i njegovi franjevci u velikom vremenskom razdoblju turskog perioda bio je vezan uz Franjevački samostan u Fojnici, koji ih je vezao svojom organizacijom na nivou kustodije. Tako vezani uz centralnu Bosnu, franjevci sjeverozapada nosili su karakteristike bosanskog ujaka. Premda su te odlike i osobnosti vidno zastupljene na likovima ovih franjevaca, ipak se na njima zapažaju posebnosti, koje se ističu u skladu s podnebljem ovog dijela Bosne. Osim općih obilježja, ovi franjevci su živjeli u različitim periodima, pa ćemo među njima naći prekaljenog ujaka iz turskog doba, koji je "nosio glavu u torbi"; onog iz austrijskog perioda, koji je tek osjetio slast slobode, pa počinje živjeti i raditi u normalnim uvjetima; franjevca između dva svjetska rata, koji u punom zamahu sustavno radi u pastvi i svom samostanu; onog iz perioda Drugog svjetskog rata i poratnih godina, koji je na sebi iskusio sav bijes i netolerantnost borbenog ateizma. Tu ćemo naći crkvenog dostojanstvenika, profesora, doktora, pučkog tribuna, gvardijana, župnika, kapelana i časnog brata. Naći 6 ćemo franjevce s priznanjima svjetovne vlasti, ponizne i anonimne redovnike u samostanu ili negdje na župi, te mučenike, koji su život položili na oltar Reda, Crkve i naroda, ravnajući se prema svom vjerskom uvjerenju, oblikovanom u franjevačkoj zajednici. Na koncu proizađe da je svaki franjevac ovog dijela Bosne zasebna storija življenog franjevaštva, često puta i u nemogućim uvjetima. Storija franjevaštva u njegovoj misijskoj dimenziji, jer je u pitanju rad misionara u misijskoj Bosni. O mnogim iz te cjelokupne plejade nemamo spomena. Također, nemamo mogućnosti o pojedincima dati iscrpne biografske podatke, jer o njima imamo samo spomen, s jednim ili nekoliko detalja iz života. No, i to je dovoljno, da ih zabilježimo i ne dozvolimo da ostanu zastrti velom zaborava. 7 I DIO FRANJEVCI OD BANJE LUKE Ovdje je riječ o franjevcima, koji su rodom s prostora sadašnjeg banjalučkog dekanata. Prateći kroz povijest posljednjih gotovo 300 godina, nalazimo prilično brojnu grupu onih redovnika, koji su se rodili i djelovali na području grada i bližih sela, te onih udaljenijih, u ivaštanskom i šimićkom kraju. Zajedno s drugima, koji su iz ostalih krajeva Bosne dolazili na službu, služili su tadašnje župe Ivanjsku, Banju Luku i lokalnu kapelaniju Rakovac. Kao svi ostali, i ovi franjevci imali su svoje posebnosti, po kojim su se prepoznavali. U sjeverozapadnoj Bosni imamo franjevce od Bihaća, iz Sanskog kraja, od Gradiške a ujake s ovih prostora jednostavno su zvali Banjalučanima. Oni od Sanskog Mosta i Prijedora još su ih određenije nazivali. Pokojni fra Dane Briševac banjalučke fratre je nazvao Zakrnjincima. S majdanskih visova, posebno od Stratinske gledali bi Krnjin, najviši vrh Kozare. Znali su da se iza Krnjina, malo udesno steru Šimići, Ivanjska i skup ostalih katoličkih sela, koja vežu s Banjom 9 Lukom. Tako, za fra Danu i ostale majdanske fratre, franjevci s ovog područja bili su oni za Krnjinom, Zakrnjinci. Žao nam je što nije dovoljno rasvijetljena lokalna povijest 17. stoljeća, kad su uz Banju Luku postojale drevne župe Dragočaj i Motike. Radi toga, ne možemo utvrditi identitet domaćih franjevaca navedenog vremena a rado bi ih vidjeli pridružene grupi ujaka iz kasnijeg vremena, počevši od Velikog bečkog rata, pa do naših dana. Iz prethodnog vremena imamo samo spomen na nekoliko glasovitih franjevaca. 10 FRA MATO ABRIĆ /+1755. / Iz Ivanjske Ovaj franjevac, koji je djelovao u najtežim vremenima turskog robovanja, rodom je iz Abrića, sela u ivaštanskoj župi. Tu, na rodnoj grudi bio je župnik 1751- 1755. godine, gdje je umro, obavljajući istu dužnost 27. travnja navedene godine. FRA NIKOLA ANIĆ Od Banje Luke Najstarije poznato obitavalište Anića bili su Debeljaci pokraj Banje Luke. Tamo ih nalazimo u 18. stoljeću, pa zaključujemo da je fra Nikola rodom iz spomenutog mjesta. Nalazimo ga na službi župnika u Ivanjskoj 1761 - 1763. godine. Potom je bio župnik u Banjoj Luci, odakle je 1763. g. otišao na župničku službu u Stari Majdan. Odatle se 1771. vraća u Ivanjsku, gdje je nastavio sa župničkom službom do 1775. godine. 11 FRA MARKO ANDROŠEVIĆ /1861-1898./ Iz Banje Luke Fra Marko spada u grupu svećenika, koji su se rano, u zreloj dobi preselili u vječnost. Rodio se u Banjoj Luci 03. travnja 1861. godine. Oblačenje u odoru sv. Franje imao je 23. listopada 1877. a svečano zavjetovanje 12. ožujka 1882., da bi - ispunivši sve uvjete školovanja - postao mladi misnik 18. listopada 1883. godine. Prema ustaljenoj praksi, tako mlad svećenik najprije je služio kao kapelan, pa tek onda, sa stečenim iskustvom obnašao je župničku službu u Ivanjskoj /1890-1893./ i Sanskom Mostu /1893-1897./. Iz Sanskog Mosta dolazi za gvardijana u samostan na Petrićevcu. No, tek što je prošla jedna godina njegovog gvardijanstva, ozbiljno je obolio. Kao aktualni gvardijan, opremljen svetim tajnama, umro je 15. rujna 1898. godine u naponu snage, u 38. godini života, 21. redovništva i 15. misništva. Pokopan je u katoličkom gradskom groblju Misna Bašta u Banjoj Luci. FRA ANDRIJA ANUŠIĆ /+1815./ Iz Barlovaca Fra Andrija je svećenik davnih vremena druge polovice 18. i početka 19. stoljeća. Kao mjesto njegovog rođenja u petrićevačkom Nekrologiju nalazimo da se pripisuje Ivanjska. Međutim, ovo mjesto se spominje u smislu tadašnje župne organizacije, pa možemo reći, da mu 12 je rodna župa Ivanjska a mjesto rođenja Barlovci. Naime, tada su Anušići u banjalučkom kraju obitavali samo u spomenutom selu. Godine 1810. nalazimo fra Andriju na službi kapelana u ivaštanskoj župi. Narednu godinu dana obnašao je službu župnika u Volaru /Šurkovac/ kod Ljubije, odakle se opet vraća u Ivanjsku, gdje se spominje kao kapelan 1811. i 1812. godine. Bio je žrtva velike kuge, koja je u Bosni počela harati 1813. godine. Služeći u Rakitnom /Hercegovina/ obolio je od kužne zaraze ' i umro 04. kolovoza 1815. godine, daleko od Barlovaca i svog banjalučkog kraja. FRA LADISLAV BAJIĆ /1867-1893./ Iz Banje Luke Ovaj mladić stasao je u jednog divnog redovnika, od koga se očekivao plodan rad u dugom životu. Međutim, sudbina je drukčije htjela. Rodio se u Banjoj Luci 22. studeni 1867. godine. Franjevački habit oblači 16. kolovoza 1883. a jednostavne zavjete polaže godinu dana kasnije. Teologiju je studirao u Madžarskoj, gdje ga nalazimo na studiju 1889. godine. Tamo je položio i svečane zavjete. Iste godine primio je i sakramenat svećeničkog reda. Bio je vrlo sposoban i "peste extinctus", Nekrologij samostana Petrićevac. 13 prikladan za redovničko i svećeničko zvanje, što
Load more

Recommended publications
  • Interreligious Dialogue in Bosnia-Herzegovina1
    MILAN KOSTRESEVIC Interreligious Dialogue in Bosnia-Herzegovina1 No peace among nations without peace among religions. No peace among religions without dialogue between religions. No dialogue between religions without research into their foundations. Hans Küng, Declaration Toward a Global Ethic, 1990 Introduction This article outlines and discusses the results of interreligious dialogue in Bos- nia-Herzegovina following the 1992-1995 war. To provide appropriate con- textual background, I will first discuss the historical background of the late 20th- century war, then provide an overview of relevant census data and analyse the founding of the Interreligious Council which comprises four representatives of the two Christian churches, together with two from the Muslim and two from the Jewish community. It is the activities and working groups of the Council which carry on the work of post-war reconciliation and allied interreligious dia- logue. Accordingly, an analysis of the activities and projects of the Council and provides an overview and insight into challenges and tasks that are presently faced. Historical Background Prior to the Late 20th-Century War Dialogue between different religions, which has recently faced major challenges and questions, has in recent years found an oasis of peace and a potential for progress in Bosnia-Herzegovina. Bosnia-Herzegovina is a country that is a mod- el and good example of ecumenism and interreligious dialogue. The three mono- theistic religions (Christianity, Islam, and Judaism) have been living there side by side for centuries (Wettach-Zeitz 2008: 110). Freedom of religion is formally confirmed and guaranteed under the Constitution (Art. 2, § 3G). A pluralist society, it is not only in the last 25 years that Bosnia-Herzegovina has seen conflict between different religious and ethnic groups.
    [Show full text]
  • The Roman Catholic Church in Socialist Yugoslavia
    200 † Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina the roman catholic church in socialist yugoslavia Because of its ambiguous wartime role, the Catholic Church was singled out and targeted by the new authorities during the first postwar years. This situation was further exacerbated by its openly negative attitude toward the Communists and their ideals. Several bishops and lower clergymen from the “Catholic” parts of Yugoslavia were imprisoned or murdered, including Uniate bishop Sˇimrak (imprisoned for collabora- tion), and Catholic bishops Cˇ ule of Mostar (sentenced to eleven-and-a- half years’ imprisonment, served seven), Josip Srebrnic´ of Krk (jailed for two months immediately after the war), Ivan Stjepcˇevic´, Stjepan Bauer- lein of Djakovo (house arrest for three months), and Monsignor Stjepavac from Kotor (sentenced to six years). Catholic bishop Carevic´ of Dubrov- nik was declared missing. According to data provided by the Catholic side, the casualties among the clergy numbered 501: 243 priests and monks were killed, 169 were imprisoned, and 89 are missing. In addition, nineteen theology students, three lay brothers, and four nuns were executed. It must be pointed out that Yugoslavia was not an exception in this respect: clergymen accused of collaborating with the enemy were executed immediately before or af- ter the end of the war in other parts of Europe as well, including Italy.32 O’Brien notes that only 401 of the 1,916 Catholic clergymen in Yugo- slavia remained after the war: 369 were murdered or executed, 175 were imprisoned, 409 fled abroad, and 562 were missing; twelve nuns were ex- ecuted and fifty were imprisoned.
    [Show full text]
  • HOD U VJERI Banja Luka I Okolica Jurica Šalić, OFM
    Jurica Šalić. OFM HOD U VJERI Banja Luka i okolica Jurica Šalić, OFM HOD U VJERI Banja Luka i okolica Lektor: fra Ivo Radman Izdavač: Franjevački samostan Petrićevac Štampa: MP »Nova Štampa« d.d. Bosanska Gradiška Banja Luka, 1991. godine Predgovor Postoji više korisnih izdanja novijeg datuma, u kojima se priznati stručnjaci različitih zanimanja bave studijskim proučavanjem ili popularnim prikazivanjem Banjaluke i nje- zine okoline. Do sada je ipak izostao jedan cjelovitiji prikaz vjerovanja i vjerskih prilika i neprilika žitelja našeg grada i okoline, barem kad je riječ o članovima najstarije ovdaš- nje vjerske zajednice. Katoličke crkve. Ne znači to da nema vrijednih i pouzdanih pisanih iz- vara i kad je u pitanju tisućugodišnji život i djelovanje Ka- toličke crkve u ovom gradu i kraju. Dapače, upravo pisani — objavljeni i mnogi neobjavljeni — povijesni izvori kao i arheološki nalazi koji su bili dostupni piscu ovog hvalevrije- dnog djela, osnovna su podloga za sve što se može naći na sljedećim stranicama. Nižući u jedan prepoznatljiv i dobro ukomponiran mo- zaik povijesne izvore i arheološke (i druge neke) nalaze, au- tor ove popularno pisane povijesnice, namijenjene najširem krugu čitatelja, posvećuje posebnu pažnju vjeri i izrazima religioznosti stanovnika ovog banjalučkog bazena, dakako prvenstveno i ponajviše Hrvata katolika, naroda i vjerske zajednice čiji je i sam član. Njegova nakana nije niti želi bi- ti da u obliku znanstvene studije iscrpno prikaže burni i vi- talni život te blagotvorno djelovanje Katoličke crkve i po- sebno franjevaca među stanovnicima Banjaluke i njezine okoline. Autor želi tek malo razgrnuti zastor nad dugostolje- tnom prošlošću ovog kraja i na prikladan način usredotoči- ti pogled čitatelju na jasno izraženu i lako prepoznatljivu crvenu nit — kako mnogostoljetne neprestane nazočnosti i organiziranog života i djelovanja Rimokatoličke crkve, tako i (zapravo posebno) djelovanja njezinih vjernih i revnih sino- va, redovnika — franjevaca provincije Bosne Srebrne.
    [Show full text]
  • Sto Knjiga I Jedan Film
    proba zelena 3 s kockicama DO SADA OBJAVLJENO: Ova je knjiga zbirka prikaza, osvrta i pri- godnih slova – veæinom objavljenih u raznim TOMISLAV JONJIÆ: Hrvatski nacionalizam i èasopisima, dok je samo nekoliko njih osva- europske integracije Tomislav Tomislav Jonjiæ STO KNJIGA I JEDAN FILM nulo jedino na internetu – o stotinu knjiga i Tomislav Tomislav Jonjiæ STO KNJIGA I JEDAN FILM HRVATSKA IZMEÐU SLOBODE I jednome filmu. Sve te osvrte, prikaze, recen- JUGOSLAVENSTVA – zbornik radova sa zije, predgovore i prigodna slova povezuje znanstvenog skupa jedna te ista nit, misaona, politièka i etièka; to VJEKO BOŽO JARAK: Iz biblijske povijesti. je i razlog da su se našli u jednoj knjizi, Vjeène pouke Knjige nad knjigama premda su nastajali tijekom skoro tri deset- NEKOJI NAZORI I ZAPOVIJEDI sv. otaca papa ljeæa, poèevši od 1990. godine, i premda nisu glede nepravednog proganjanja pisani s nakanom da se jednom naðu unutar izraeliæana (pretisak) zajednièkih korica. Svaki od njih, dakle, ima vlastitu povijest i posebne ambicije, svaki je DINKO JONJIÆ: Goli na Golom otoku: Od imotske gimnazije do Golog otoka nastao u razlièitim okolnostima. Neki su naglašeno polemièni, a u nijednomu se ne MAJA PAVELIÆ-RUNJE: O ljudima, o životu u gleda kroz prste: književnom djelu Mile Budaka „Valja dometnuti i to da su mi neki od ovih KAZIMIR KATALINIÆ: Od poraza do pobjede. prikaza – jasno je, naime, da sam mnoge od Povijest hrvatske politièke emigracije autora ubrajao, pa i sad ubrajam u svoje 1945.-1990. (sv. I.) znance (ili i više od toga) – zbog svojih po- KAZIMIR KATALINIÆ: Od poraza do pobjede. kudnih ulomaka priskrbili nezadovoljstvo Povijest hrvatske politièke emigracije jednih (više nego što su mi neki drugi, poæud- 1960.-1974.
    [Show full text]
  • Cvitkovic's "Konfesija U Ratu (Religious Confessions in Wartime)" - Book Review
    Occasional Papers on Religion in Eastern Europe Volume 25 Issue 3 Article 10 8-2005 Cvitkovic's "Konfesija u ratu (Religious Confessions in Wartime)" - Book Review Jim Satterwhite Follow this and additional works at: https://digitalcommons.georgefox.edu/ree Part of the Christianity Commons Recommended Citation Satterwhite, Jim (2005) "Cvitkovic's "Konfesija u ratu (Religious Confessions in Wartime)" - Book Review," Occasional Papers on Religion in Eastern Europe: Vol. 25 : Iss. 3 , Article 10. Available at: https://digitalcommons.georgefox.edu/ree/vol25/iss3/10 This Article, Exploration, or Report is brought to you for free and open access by Digital Commons @ George Fox University. It has been accepted for inclusion in Occasional Papers on Religion in Eastern Europe by an authorized editor of Digital Commons @ George Fox University. For more information, please contact [email protected]. The book is also a great source for the examination of several other sub-themes. Among them are the role of the Orthodox Bishop Nikolaj Velimirovic ( who lived after World War II in exile) and the theologian Justin Popovic (who lived in house arrest in a Serbian monastery) who fueled an anti- Western near-fundamentalist Orthodoxy that influenced an entire group of contemporary Serbian Orthodox bishops. Another is the Macedonian Orthodox Church schism and the American diocesan schism under bishop Dionisije, and finally the role of the Serbian Orthodox church in prodding the Serbs to an awareness of the fate of the Kosovo Serbs that eventually fueled Serbian nationalism to a frenzied state by the use of Kosovo mythology. On the Catholic side the author deals with the Alojzije Cardinal Stepinac controversy and its role in solidifying Croat nationalist feeling behind the Catholic Church and the very skillful navigation by the Catholic hierarchy of anniversary celebrations of Marian and Eucharistic congresses that brought a mass influx of people back to the Church as an expression of their ethnoreligiosity.
    [Show full text]
  • Zbirka "Marko Culej"
    BISKUPIJSKA KNJIŽNICA ZAGREBAČKA 3 42000 VARAŽDIN ZBIRKA "MARKO CULEJ" Str. 1 R94(031) CHR c CHRONIK (031) Chronik : der Menschheit : mit einem Ausblick auf dio Zukunft von Robert Jungk : Band 3 der "Chronik"-Edition / Bodo Harenberg. - Dortmund : Chronik ; cop. 1984. - 1216 str. : ilustr. u bojama ; 30 cm. - Zemljopisne karte na oba spojena lista.... R(038)(100) KLA r KLAIĆ, Bratoljub (038) Rječnik stranih riječi : [A-Ž] : tuđice i posuđenice / Bratoljub Klaić ; priredio Željko Klaić. - Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske ; 1978. (Zagreb : "Ognjen Prica"). - XV, 1456 str. ; 25 cm. - 1. izd. 1951. ; novi otisak izd. iz 1978.. R(038)133 CHE r CHEVALIER, Jean (038) Rječnik simbola : mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi / J. [Jean] Chevalier, A. [Alain] Gheerbrant ; [crteži Bernard Gandet ; preveli Ana Buljan...et al.]. - Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske ; 1983. - XXIV, 851 str. : ilustr. ; 24 cm. - R(038)=124 BEK l MEĐERAL, Franjo (038) Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski školski rječnik : s kratkom gramatikom / sastavili Ivan Bekavac Basić (redaktor), Jozo Marević, Franjo Međeral. - Zagreb : Školska knjiga ; 1993. - R(038)=133.1… PUTANEC, Valentin (038) Francusko-hrvatski ili srpski rječnik / Valentin Putanec. - 6. izd. - Zagreb : Školska knjiga ; 1990. (Čakovec : "Zrinski"). - XIX, 1167 str. ; 24 cm. - Na spor. nasl. str.: Dictionnaire francais-croate ou serbe, Nakl. 5000 primj.. ISBN 86-03-00027-1 R(038)=163.42… LIPLJIN, Tomislav (038) Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora / Tomislav Lipljin. - Varaždin : Garestin ; 2002. ([s. l.] : Knjigoplastika). - VII, 1284 str. ; 24 cm. - Nakl. 1000 primj, Str. IV-VI: Uz varaždinski rječnik Tomislava Lipljina : bogatstvo kajkavštine / Mijo Lončarić, Kratice: str. VII.. ISBN 953-97673-1-8 CreatedPOINT Software with Varaždin XFRX, www.eqeus.com, commercial use prohibited.
    [Show full text]
  • Slike Izgubljenog Zavicaja
    NADOPUNE KNJIZI: "SLIKE IZGUBLJENOG ZAVIČAJA" Bukovica str. 178 treba dodati novu žrtvu: BLAŽEVIĆ, ANTO, sin Marijana i Mande r. Lukenda, neoženjen, str. 181 treba dodati novu žrtvu: RELJA IVO, sin Marka, poginuo između Đakova i Ruševa 1944. str. 179, br. 28: JOSIPOVIĆ STIPO, sin Marka i Mande, muž Kate r. Blažević, str. 182, br. 88: VIDOVIĆ ANTO, zvani „Tunjo“, sin Petra… str. 182, br. 92: VIDOVIĆ STIPO, hrvatski vojnik (ustaša), sin Peje… str. 182, br. 93: VIDOVIĆ ŠIMUN, sin Peje i Anice r. Topić, r. 18. 01. 1922., neoženjen, poginuo u Ruševu kod Đakova… Jablan str. 182, br. 8: LAGUNDŽIĆ, ADOLF, zvani „Dolfo“, Peje i Marije r. Najdek (majka Poljakinja), r. 22. 01. 1922., ubijen u Barlovcima kod kuće Ilije Lukende, Mijatova, u rijeci (kraj rječice Bukovice), zajedno s još jednim zarobljenikom iz Dragočaja Trn str. 186, br. 64 za Marka Vulića treba stajati da je rođen u selu Korita, župa Bosansko Grahovo, živio u Trnu… Bukovica - Porijeklo prezimena str. 116 br. 6 i str. 117, br. 3: prezime BAŠČOVAN ili BAŠČOVANOVIĆ (vidi tamo kako je pisano u izvorniku latinski!), prezime kojega u Bukovici ima 1742. i 1768. godine, a bilo ga je i 1790., kako sam našao u Mat. vjenč. banjolučke župe, zapravo 9. 11. 1790. ženi se sin pok. Stipe Margnića (?) s Petrićevca i njegove žene pok. KATE BAŠČANOVIĆ iz Bukovice, dakle ta se Kata udala iz Bukovice na Petrićevac. Prezimena Baščanović bilo je i u Pavlovcima, tada selu banjolučke župe, jer je 10. 3. 1789. umro NIKOLA, sin Marka BAŠČANOVIĆA iz Pavlovaca (Mat. umrlih župe B. Luka).
    [Show full text]
  • Službeno Glasilo
    BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I HERCEGOVINE SLUŽBENO GLASILO Godina 2010. - Broj 1 Sarajevo, prosinac 2010. 1 Izdaje: Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine Uredilo: Tajništvo Biskupske konferencije BiH Tehnička priprema: Katolička tiskovna agencija BK BiH – www.ktabkbih.net Tisak: Moare d.o.o. Naklada: 80 primjeraka 2 PAPINE PORUKE Poruka pape Benedikta XVI. za proslavu Svjetskoga dana mira 1. siječnja 2010. Ako želiš njegovati mir, čuvaj stvoreno 1. U prigodi početka nove godine, svim kršćanskim zajednicama, odgovornima na- cija, muškarcima i ženama dobre volje cijeloga svijeta želim uputiti najtoplije želje za mir. Za ovaj XLIII. svjetski dan mira izabrao sam temu: Ako želiš njegovati mir, čuvaj stvoreno. Poštivanje stvorenoga od velike je važnosti, također zato što je "stvaranje početak i temelj svih djela Božjih" 1 i njegovo očuvanje danas postaje bitno za mirni suživot čovječanstva. Zapravo, ako su zbog okrutnosti čovjeka nad čovjekom brojne prijetnje koje se nadvijaju nad mir i istinski cjeloviti ljudski raz- voj - ratovi, međunarodni i regionalni sukobi, teroristička djela i kršenja ljudskih prava - manje ne brinu niti prijetnje do kojih je došlo zbog nebrige - ako čak ne i zloporabe - u odnosu na zemlju i prirodna dobra što ih je Bog obilno darivao. Zbog tog razloga nužno je da čovječanstvo obnovi i ojača "onaj savez između ljudskog bića i okoliša koji mora biti odraz stvarateljske ljubavi Boga, od kojega potječemo i prema kojemu idemo" 2. 2. U enciklici Caritas in veritate pokazao sam da je cjeloviti ljudski razvoj tijesno povezan s obvezama koje proistječu iz čovjekova odnosa s prirodnim okolišem, kojega se smatra Božjim darom svima, čije korištenje sa sobom nosi zajedničku odgovornost prema cijelome čovječanstvu, osobito prema siromašnima i budućim naraštajima.
    [Show full text]
  • ŽUPA SASINA ZBORNIK GODINA II Br
    1 ŽUPA SASINA ZBORNIK GODINA II Br. 1(2)/2010. Poštovani čitatelji! Prošlo je 10 godina od izlaska prvog boja zbornika „Župa Sasina.“ U tih 10 godina izmijenili su se brojni župnici i sada imamo stalnog župnika Vlč. Iliju Piličića. Lijepi je to dar imati svećenika koji je uz narod i za narod. Kroz ovo vrijeme uređena j e župna kuća i prošle godine 2009. za Božić pokrivena je nova crkva. Ove godine 3. srpnja 2010. biti će blagoslov i posveta crkve. U ovom „Zborniku Župa Sasina“ godina II br. 1(2)2010. donosimo u cijelosti kao tekst prvi zbornik kojemu pridodajemo sve tekstove objavljene kroz ovo vrijeme o župi Sasina. Želimo Vam ugodno čitanje i pozivamo Vas na suradnju. Ovaj drugi zbornik sam pripremio kao ponovljeno izdanje i prošireno 2010. Do sada nije objavljen. Predajemo ga našoj stranici: www.sasina.info Ugodno čitanje i lijepu suradnju. Svoje priloge šaljite na [email protected] Objavljivati ćemo za sada na WEB stranici: www.sasina.info i E-mail: [email protected] http://www.svetifrane.org/zupasasina.html vaše priloge. Lijepi pozdrav fra Drago Ljevar +385 (0)98 337 001 1 2 ŽUPA SASINA ZBORNIK RADOVA GOD. I BR.1/2001. Izdavač. Franjevački samostan sv. Nikole, Ivekovićeva 8 – 51000 RIJEKA Urednik: Drago Ljevar, E-mail: [email protected] – Tel: 023/ 250-468 Adresa: Trg sv. Frane 1 - 23000 ZADAR Uredničko vijeće: Ivo Orlovac, Ante Orlovac, Dujo Ljevar, Velimir Blažević, Josip Božić, Drago Ljevar, Miroslava Ankica Ljevar, Stanislav Krajanović (izradio Internet stranice), Josip Ljevar, Josip Tukara, Vladimir Buha, Fina i Jela Ljevar, Emanuela Tutić, Ignacija Tomić, Mirela Iličić, Suzana Knjeginjić, Jelka Vulinović i Ljiljana Grgić Unos teksta: Ana Milić, E-mail: [email protected] Grafička priprema: Lektor: Šime Smolić Adresa uredništva: Župni ured Sasina, 37260 Sanski Most Župom upravlja župnik: VLČ.
    [Show full text]
  • Thecupof the New Covenant
    MISSIONARIES OF THE PRECIOUS BLOOD Th e No. 34 - April 2013 Couf the p New Covenant Reflecting Our “Histories” by Fr. Francesco Bartoloni, C.PP.S. ith this edition of we The Cup Wbegin reflecting on the celebra - tion of the two hundredth anniversary of the founding of the Congregation, a date that is not far off. The interna - tional commission for the celebration of the bicentennial of the Congre ga - tion has planned three years of reflec - tion and prayer for this celebration. The theme for the first year examines the history that we have already lived but which has not yet come to an end. The theme is: Not only do we have a history to remember and to share, but also a great history that is yet to be completed. The central reason for the bicentenni - al celebration is certainly to give spe - cial thanks to God for the charism that God, through us and our commitment, See page 36 St. Gaspar del Bufalo (statue in San Felice, Giano) NOTE The Foundation: 1815 FROM EDITOR Selections from “Historical Sketches of C.PP.S.” by Fr. Andrew Pollack, C.PP.S., The articles in this edition as compiled by Fr. Mark Miller, C.PP.S. of The Cup for the most part are excerpts taken t has been said that before reality, ecclesial organization which eventu - and edited from longer Ithere must be a dream. This is true ally led to the official establishment of histories submitted by the for the Missionaries of the Precious the Community. respective units of the Blood.
    [Show full text]
  • Adolfo Veber U Hrvatskoj Politici Dr
    GODIŠNJAK NJEMAČKE ZAJEDNICE DG JAHRBUCH 2010. Zbornik radova 17. Znanstvenog skupa “Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu” Osijek, 06. - 08. 11. 2009. Osijek, 2010. DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 1-402 UDK 08:061.2 ISSN 1331-7172 Izdavač: NJEMAČKA ZAJEDNICA Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek DEUTSCHE GEMEINSCHAFT Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Essegg Glavna urednica mr. sc. Renata Trischler Uredništvo Ludwig Bauer (Zagreb), dr. sc. Lidija Dujić (Zagreb), doc. dr. sc. Marija Karbić (Zagreb), prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar (Zagreb), dr. sc. Stanko Piplović (Split), dr. sc. Zlata Živaković-Kerže (Osijek). Adresa uredništva Ribarska 1 31000 Osijek Tel: 031/213-610 Fax: 031/213-611 E-mail: [email protected] Prijevodi sažetaka na njemački jezik Vlatka Kalafatić, univ. spec. st. eur. Elisabeth Klein, prof. Karmen Knežević, univ. spec. st. eur. Grafička priprema Zlatko Škrinjar Tisak Grafika d.o.o. Osijek UDK: 08:061.2 ISSN: 1331-7172 Mišljenja autora ne odražavaju nužno gledište uredništva. Radovi objavljeni u “Godišnjaku Njemačke zajednice – DG Jahrbuch” dostupni su u bazama: Portal znanstvenih časopisa - Hrčak (http://hrcak.srce.hr/) CEEOL – Central and Eastern European Online Library (http://www.ceeol.com) Zbornik radova “Godišnjak Njemačke zajednice – DG Jahrbuch” tiskan je uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine i Osječko-baranjske županije. Das Buch “Godišnjak Njemačke zajednice – DG Jahrbuch” wurde Dank der finanziellen Unterstützung des Rates für nationale Minderheiten der Republik Kroatien und der Osijeker- Baranjaer Präfektur herausgegeben. DG Jahrbuch, Vol. 17, 2010. str. 1-402 UDK 08:061.2 ISSN 1331-7172 Njemačka zajednica Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek Deutsche Gemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Essegg DG Jahrbuch, Vol.
    [Show full text]
  • Of Banja Luka the Ustasha Crime Against the Serbs in the Banja Luka Area on 7 February 1942
    https://doi.org/10.2298/BALC2051207L UDC 94(497.15 Бањалука)"1942"(093.2) 341.485(=163.41)(497.15)"1942"(093.2) 341.322.5(=163.41)(497.6)"1942"(093.2) Goran Latinović* Original scholarly work http://www.balcanica.rs University of Banja Luka Nikola Ožegović** University of Banja Luka “St. Bartholomew’s Night” of Banja Luka The Ustasha Crime against the Serbs in the Banja Luka Area on 7 February 1942 Abstract: Based on the preserved and accessible sources from seven archives and from the relevant literature, the authors seek to reconstruct the causes, course and consequences of the crime committed by the Ustashas against the Serbs of the villages of Drakulić, Šargovac and Motike, and in the Rakovac mine, near Banja Luka on 7 February 1942. The authors attempt to point to the main instigators and perpetrators of the crime and to estimate the number of victims. For understanding the broader context of the events, they point out the ideological roots and main features of the genocidal policy pursued by the Independent State of Croatia (NDH) against the Serbs from 1941 to 1945. Special atten- tion is paid to the events in the area of Banja Luka during 1941, because they provided the chronological and spatial context for the crime that followed in February 1942. Keywords: Independent State of Croatia (NDH), Ustasha, genocide, Serbs, Bosnian Kra- jina, Banja Luka, Drakulić, Šargovac, Motike, Rakovac he Independent State of Croatia (Nezavisna Država Hrvatska – NDH) Twas proclaimed on 10 April 1941, a few days after the attack of Germany and its allies on the Kingdom of Yugoslavia.
    [Show full text]