Hrvatska U Socijalističkoj Jugoslaviji 1945. – 1991
Dušan bilandžić Tvrtko Jakovina Filozofski fakultet sveučilišta u Zagrebu hrvatska u soCiJaListiČkoJ JugosLaviJi 1945. – 1991. Autori u tekstu promatraju hrvatsku povijest druge polovine 20. stoljeća, točnije, od 1945. i stvaranja prve Narodne vlade Hrvatske u Splitu do početka 1992. godine i međunarodnog priznanja Hrvatske od velikog broja zemalja Europe. Pritom se u kronološkoj matrici preispituju ključni procesi razdoblja u kojemu je Hrvatska bila dio jugoslavenske federacije, od unutrašnjih do vanjskopolitičkih hladnoratovskih faktora. Ključne riječi: Hrvatska, Jugoslavija, Hladni rat, Josip Broz Tito, Komunistička partija, društvo 1. Hrvatska nakon 1945: nova vlast, nove granice, novi stanovnici d stvaranja prve Narodne vlade Hrvatske u Splitu 14. travnja 1945. pa do (najkasnije) O15. sijeènja 1992. i meðunarodnog priznanja Republike Hrvatske od velikog broja najvažnijih država Europe, Hrvatska je bila dijelom jugoslavenske federacije. Psihološki, a u mnogoèemu i de facto, unatoè djelomiènoj okupaciji, djelomiènom funkcioniranju saveznih ustanova i činjenici da je zemlju tijekom 1991. priznalo tek nekoliko država svije ta, Hrvatska je bila samostalna zapravo od trenutka kada je Sabor proglasio neovisnost 25. lipnja 1991., a posebno nakon isteka tromjeseènog moratorija na tu odluku, koji je prihvaæen na inzistiranje meðunarodne zajednice, a istekao je 8. listopada 1991. godine. Sve do tada, punih 45 godina, Hrvatska je bila druga po velièini republika socijalistièke, Titove, republikanske ili, prema odlukama iz Jajca 1943., avnojske Jugoslavije. Od posljednjih mjeseci Drugog svjetskog rata pa do prvih izbora za Ustavotvornu skupštinu Hrvatska se, kao i ostale republike, oznaèavala prefiksom federalna i bila je dijelom Demokratske Federativne Jugoslavije (DFJ). Od preimenovanja države u Fede- rativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju 29. studenoga 1945. do 1963.
[Show full text]