Nove Marine Na Otoku Ugljanu

Gradilišta

NOVE MARINE NA OTOKU UGLJANU

Uvod NEW MARINAS ON THE UGLJAN ISLAND Ugljan je otok najbliži gradu Zadru pa je ta þinjenica i u prošlosti i danas Construction activity has been quite intense over the past several years in Preko District on the island of Ugljan. Thus the local sewerage system is under znatno utjecala na njegov razvoj. construction and the current water supply system is being improved. In addition, Uostalom to je i po gustoüi stanov- commercial-use marinas are being built, which is quite interesting as no such ništva jedan od najnaseljenijih naših activity has been undertaken in Zadar area over the past two decades. One of otoka jer na 51,9 þetvornih kilome- these projects, a marina in Sutomišüica, with more than 200 berths, has recently tara površine ima približno 6000 been opened. The concessionary invested more than € 5 million in this marina. stanovnika. The construction spree is also felt in the district centre where practically the entire waterfront is being rehabilitated and refurbished. In the central portion of Otok je iduüi od jugoistoka prema this community, the existing old port is renovated for local residents and a port zapadu podijeljen u tri opüine – Kuk- extension is planned to accommodate a new modernly-equipped marina. The ljica, Kali i Preko. Po površini i bro- concessionary will bear the existing port rehabilitation costs, as well as the new ju stanovnika najveüa je opüina Pre- port construction costs. A modern shopping mall has also been built in the scope ko koja zauzima polovicu sjeveroza- of waterfront rehabilitation activities. Upon completion, the current waterfront padnog dijela otoka Ugljana i neko- will become a modern port, with a beach and a seaside promenade. liko naseljenih otoka, a ujedno je i jedna od najveüih otoþkih opüina u i Pašmana) prema ostvarenom putniþ- opüina meÿu najuspješnijima u Za- Zadarskoj županiji. Opüinsko središ- kom prometu najoptere enija naša darskoj županiji. To je ina e u skladu te Preko najbliže je naselje Zadru i ü þ trajektna linija, a Preko treüa po ve- s proklamiranom državnom politi- njegovo svojevrsno predgraÿe. Proš- li ini trajektna luka po putni kom kom u kojoj je u razdoblju od etiri le je godine kroz trajektnu luku Pre- þ þ þ prometu. godine uloženo više od 386 milijuna ko prošlo više od 1.400.000 putnika kuna u razvoj komunalne infrastruk- i približno 300.000 vozila. To znaþi U posljednjih se nekoliko godina u ture i poboljšanje socijalne skrbi, da je linija Preko – Zadar – Preko opüini Preko izvode znaþajni infra- zdravstvene zaštite i obrazovnoga (kojom se koriste stanovnici Ugljana strukturni zahvati i po tome je ova procesa na malim otocima. Od toga se najveüi dio ulaže upravo na otocima Zadarske županije (126 milijuna), a cilj je smanjivanje negativnih de- mografskih trendova postupnim sma- njivanjem regionalnih razlika i pobolj- šavanjem životnih uvjeta na otocima. Opüina je Preko i pravi primjer kako se promišljenim radom i pronalaže- njem strateških ulagaþa može i na otocima napraviti mnogo više nego što je predviÿeno u Vladinim poticaj- nim mjerama. Tako su dosad izgra- ÿene dvije treüine kanalizacijskog sustava Preka (koji se proteže od trajektne luke, preko Poljane do Lu- korana), a obavljaju se radovi i na zasebnom kanalizacijskom sustavu mjesta Ugljan. Štoviše pri kraju je i izrada glavnoga projekta ureÿaja za Pogled na Preko, otoþiü Galevac i Zadar u daljini proþišüavanje s podmorskim ispus-

GRAĈEVINAR 59 (2007) 6 525 Gradilišta tom za kanalizacijski sustav Preka. gradska luþica i gradi nova marina, koncesiju tvrtki Romantik marina Doduše valja pridodati da su daleko a to je znaþajan poticaj razvitku tu- d.o.o. iz Zadra u vlasništvu dvojice odmakli radovi i na drugim kanali- rizma kao osnove otoþkoga gospo- njemaþkih nautiþara. No oni nisu zacijskim otoþkim sustavima – na darstva. plaüali ni ugovorenu naknadu za sustavima opüina Kali i Kukljica. koncesiju niti su pripremili valjanu Nova marina u Sutomiš ici Sliþno je i s vodoopskrbom. Za pot- ü dokumentaciju, iako su bili zapoþeli rebe cijeloga otoka, ali i za druge Pripreme za izgradnju marine u Su- neke radove. Stoga im je 2002. kon- otoke zadarskoga arhipelaga (Iž, Dugi tomišüici trajale su veü dulje vrijeme. cesija oduzeta i na ponovljenom me- otok, Sestrunj, Rivanj, Žverinac i Još je 1997. Vlada bila dodijelila ÿunarodnom natjeþaju dodijeljena dr.), izgraÿen je veliki vodospremnik na brdu Starešin u Lukoranu koji bi uskoro trebao biti pušten u rad. Taj je vodospremnik spojen s novom crpnom postajom Borik na kopnu, a zahvaljujuüi njemu do kraja godine vodu üe dobiti gotovo svi stanovnici otoka, posebno stoga što je veüi dio vodoopskrbne mreže veü i prije iz- graÿen.

U opüini Preko vodi se briga o pobolj- šanju zdravstvene zaštite njegovih stanovnika pa je tako kupljen i pose- ban brzi brod kojim se bolesnici mogu za 10 minuta prebaciti do bolnice u Zadru, a to je jedinstven sluþaj na Jadranu da jedna opüina sama kupu- je i financira takav brod.

Vodi se briga i o poboljšanju obrazov- Tlocrt marine Sutomišüica (1. recepcija s restoranom i upravom, 2. sanitarije, tuševi i nog sustava, ponajprije s besplatnim trgovine, 3. servisne prostorije i skladišta, 4. glavni ulaz, 5. ljetni bar, 6. bazen, 7. restoran, knjigama za najmlaÿe osnovce i sti- 8. restoranska terasa, 9. terasa bara, 10. plaža, 11. ukobran, 12. dizalo za brodove, 13. suhi pendiranjem studenata, a uskoro se dok, 14. parkiralište, 15. prilazna cesta,16. vezovi) oþekuje i adaptacija stare škole u dom za stare i nemoüne preko koje- ga bi se organizirala skrb i o staraþ- kim domaüinstvima po obiteljskim kuüama. Valja istaknuti da opüina podjednako brine o svim opüinskim naseljima, a ne samo o opüinskom središtu, ali i o tri naseljena otoka u svom sastavu – Ošljaku, Rivnju i Ses- trunju. Tamo se pokušava poboljšati elektrifikacija i vodoopskrba te dograditi trajektna pristaništa, a izraÿuju se i detaljni urbanistiþki planovi.

Ono što nas je posebno privuklo jest þinjenica da je ove godine u opüini Preko puštena u rad velika marina u Sutomišüici, prva na Ugljanu i prva koja je nakon 21 godinu izgraÿena u zadarskom arhipelagu, nakon marina na Ižu i u Sukošanu. No povrh toga i u Preku se upravo adaptira Sadašnji izgled glavne zgrade marine u Sutomišüici

526 GRAĈEVINAR 59 (2007) 6 Gradilišta tvrtki Plava vala d.o.o. iz Zadra u vezova, travel-lift i servis za popra- stajati i veliki cruiseri koji ne mogu vlasništvu povratnika Milana Kotura vak brodova. U moru su þetiri gata dobiti privez u Zadru. koja djeluje u sastavu kompanije uz koje ima mjesta za 225 plovila, a Marinu je projektirala tvrtka Fearh Cubus Lux plc., specijalizirane za lukobran (dug 264 m i širok 4 m) d.o.o. iz Zagreba, a projektanti su ulaganja u Hrvatsku. ima i 80 vezova s vanjske strane ko- bili Ivan Jeliü, dipl. ing. arh., i Filip Kožariü, dipl. ing. arh. U gradnji marine rabili su se materijali kao što su kamen, drvo, željezo i staklo, a jedan je od najljepših detalja drveni krov restorana koji se doimlje poput stiliziranoga jedra. Iako ima dosta izgraÿenih zgrada, marina se zbog veliþine doimlje prozraþno jer je pro- šarana komunikacijama i površina- ma od maslina, borova, živice, ruž- marina i lavande, a male su plažice zadržane u svom prirodnom obliku. Cijeli je prostor na neki naþin primjer oplemenjivanja prostora kvalitet- nim sadržajima bez zadiranja u pri- rodni pitomi otoþki okoliš. Marina üe prema sadržajima biti uvrš- tena u II. klasu marina (što odgovara hotelu s þetiri zvjezdice) i radit üe tijekom cijele godine, a u njoj üe za- Drveni nosaþi krova glavne zgrade Koncesija je dodijeljena na rok od 32 godine, a stalni dio naknada iznosi 4 kune po þetvornom metru kop- nenoga i morskog dijela zauzetoga pomorskog dobra, što je 233.084 kuna na godinu, uz promjenjivi dio naknade koji iznosi 6 posto od ukup- noga godišnjega prihoda. Koncesio- nar se obvezao uložiti 3,2 milijuna eura, za što je podnio valjana bankov- na jamstva, a u konaþnici je iznos ulaganja premašio 5 milijuna eura. Marina se poþela graditi poþetkom 2004., a sveþano je, pod nazivom Olive Island Marine, puštena u rad 19. svibnja 2007. Marina se prostire na više od 55.000 þetvornih metara mora i kopna i zauzima cijelu prirodnu uvalu Glavica izmeÿu Lukorana i Sutomišüice. Na Marina u Sutomišüici poþela se puniti brodovima još prije završetka kopnu je izgraÿeno nekoliko zgrada u kojima su smješteni svi servisi za ji mogu poslužiti i za najveüe brodo- poslenje pronaüi mnogi stanovnici nautiþare poput trgovine nautiþkom ve s gazom od 7 m, što je moguünost male Sutomišüice. opremom, s praonicom, peglaonicom, koju u nas pruža jedino marina Ši- Olive Island Marine (popularno naz- samoposlugom, restoranima, barovi- muni na Pagu. Štoviše zbog dovolj- vana Maslina) sveþano je otvorena u ma i sl. Na kopnu postoji 25 suhih ne dubine u marini mogu boþno pri- svibnju, ali je prve brodove prihvati-

GRAĈEVINAR 59 (2007) 6 527 Gradilišta la još tijekom izgradnje u prošloj i noga razvuþenoga obalnog pojasa iako je bila djelomiþno obnovljena, pretprošloj godini. Ove se godine u naselja Preko. Zahvat je podijeljen u ali se rekonstrukcija uglavnom odno- organizaciji marine planira nekoliko tri dijela i obuhvaüa istoþni dio s pla- sila na ureÿivanje horizontalnih povr- promotivnih regata. Marina je veü žom, središnji dio s luþicom i luko- šina, umjesto na konstruktivne zah- uvrštena u kartu nautiþkih luka na branom te zapadni dio do gata u uvali vate na obalnim zidovima te osigura- Jadranu, a vjeruje se da üe zadovo- Jaz koji uglavnom služi lokalnom vanje odgovarajuüih vezova i prik- ljiti i stroge kriterije ADAC-a (nje- stanovništvu za kupanje. Ukljuþen ladnih instalacija. maþkoga automobilskog kluba) i da je sav prostor izmeÿu obale i privat- üe biti uvrštena u njihov katalog. nih parcela odnosno do kolnika glavne Luþica je bila izgraÿena još za aus- obalne prometnice. Kljuþni je zah- trougarske uprave, a stjeþe se dojam Ureÿenje obalnog pojasa u vat središnji dio obale, koji je i sadr- da su i tada radovi bili obavljeni ne- Preku žaj prve faze ureÿenja, a ukljuþuje kako provizorno i na brzinu. Vrlo je U projektu koji je izradila zadarska postojeüu luþicu namijenjenu stalnim lošem stanju obalnoga zida pridoni- tvrtka Forvm d.o.o. predviÿeno je stanovnicima naselja. Ta je luþica jelo i neodržavanje tijekom više od cjelovito ureÿenje, dogradnja i opre- bila bez odgovarajuüih komercijal- stoljeüa uporabe pa je obala dodatno manje dodatnim sadržajima cjelokup- nih sadržaja i u vrlo lošem stanju ošteüena neprekidnim djelovanjem

Tlocrt ureÿenja obalnog pojasa u Preku

Tlocrt zahvata u luþici u Preku (presjek gore desno)

528 GRAĈEVINAR 59 (2007) 6 Gradilišta

Svi üe se konstruktivni sadržaji na cijelom obalnom zahvatu, poput glavnoga i sekundarnog lukobrana, gatova i proširenih šetnica, izvoditi od predgotovljenih armiranobetonskih elemenata, a nasipavanje se namjerava svesti na najmanju moguüu mjeru. Zadržat üe se postojeüe i u novije vrijeme izvedeno oploþenje obalnoga pojasa elementima betons- ke galanterije, a preostali üe se dio obale dograditi i obraditi materijali- ma u skladu s tradicijom i suvreme- nim stremljenjima. Predviÿeno je da se postojeüi glavni lukobran, koji je Buduüi izgled marine u Preku dotrajao i ispucan od slijeganja, na- mora i podlokavanjem. Stoga je lu- jeüega gata u uvali Jaz i poveüava- dogradi i obloži kamenim ploþama, þica bila u vrlo lošem stanju u svim nje broja vezova. a da novi dio lukobrana i gatovi bu- svojim elementima i zahtijevala je du obraÿeni samo u betonu. nužnu i temeljitu konstruktivno-ob- Predviÿeno je dodatno oblikovanje i likovnu sanaciju. U obnovi luþice opremanje novim sadržajima i plaže Rekonstruirat üe se i konstrukcija planirana je gradnja marine i nado- istoþno od luþice. Tu je zamišljen i gatova postojeüe luþice, a njihova üe puna komercijalnim sadržajima, ko- graÿevinski podmorski zahvat kako površina biti obraÿena oplemenjenim ja se sastoji u produživanju postoje- bi se sprijeþilo odnošenje pijeska i betonom i kamenim trakama. Proši- üega lukobrana te nadogradnji još šljunka. Planirana su i posebna drve- reni plato uz sekundarni lukobran jednoga manjega lukobrana i gatova na obalnom dijelu. Zapadni je dio obale, od spomenika tragiþno stradalim preškim praljama (priješkim lavandjerama) koje su tradicionalno prale rublje za zadarsku gospodu, do gata u uvali Jaz koji se takoÿer planira dograditi, graÿevin- ski zapušten i oblikovno neodreÿen. To je prostor nasuprot otoþiüu Galev- cu (Školjiüu) na kojemu se nalazi franjevaþki samostan, a gdje je nakon II. svjetskog rata do osamostaljiva- nja Hrvatske bilo i djeþje odmarališ- te. Tu je zamišljena velika šetnica (široka 9 m) koja üe biti usklaÿena sa sadržajima luþice na koje se nado- vezuje. Zapravo to üe biti prostor prijelaza iz dinamiþne luþke vreve na mirniji Stari dio lukobrana u Preku dio obale s vizurama na Školjiü i obližnji Zadar. Uz šetnicu su predvi- na sunþališta i skakališta na stupovi- unutar luþice te šetnica s gatom u ÿene zelene površine s mjestimiþnim ma, a sadit üe se i drvored i urediti uvali Jaz obložit üe se kamenim plo- visokim drveüem te klupe za sjede- zelene površine izmeÿu pješþane pla- þama, a svi üe se elementi, kao što nje i ugostiteljski sadržaji. Šetnica že i obližnje prometnice. Takoÿer su su stube, bitve, rubnjaci i stupci, iz- se uz more namjerava i proširivati predviÿena drvena sunþališta izmeÿu voditi obraÿenim kamenom. uz pomoü montažnih stupova. Isto stabala, a postojeüi se manji gat mora Pješaþke üe se površine nadomak se tako planira i produživanje posto- rekonstruirati i opremiti tuševima. prometnice, smještene izmeÿu obal-

GRAĈEVINAR 59 (2007) 6 529 Gradilišta

siva se konstrukcija sastoji od punih zidova i þeliþnih stupova. U izboru konstrukcijskih rješenja za pojedine dijelove luke nastojala su se izbjeüi veüa nasipavanja u more. Jedini je nasip, i to od þistog kamena, koliþinski neznatan, bio uz stu- pove glavnog lukobrana. Glavni se lukobran sastoji od postojeüeg, za koji je predviÿena temeljita rekonstrukcija, i novoga dijela ukupne du- ljine 186,5 m. Glavni üe lukobran štititi luþicu od valova, a izvodi se od predgotovljenih armiranobetonskih elemenata. Sastoji se od stupova na razmaku od 12 m i rasponske konstrukcije koja je u more uronjena do -3,8 m. Tako je ispod novog dijela lukobrana omo- Ugradnja stupova za novi dio glavnog lukobrana guüeno nesmetano cirkuliranje mors- ke vode. Kako su s unutrašnje strane noga pojasa i zelenih površina, izvo- pokušati iskljuþiti i svesti na najma- lukobrana planirana privezišta tije- diti od oplemenjenoga betona. Spo- nju moguüu mjeru. kom cijele godine, na vrhu je luko- menik praljama ostat üe na istom brana predviÿen parapetni zid radi mjestu i u istoj razini, ali üe se pros- Na lukobranu se gradi posebna zgra- zaštite od prskanja. Na sliþan üe se tor oko njega oblikovati u betonu i da sa sanitarnim þvorom i prostori- naþin, s lakšim elementima i manjom obložiti poliranim kamenom. Klupe jom za pranje rublja nautiþara te re- uronjenošüu, izgraditi i sekundarni üe biti od drva i kamena, s naslonom cepcijom za goste i posebnim spre- lukobran. i bez njega. Za obradu zelenih povr- mištem. Ta se graÿevina (površine 2 šina osim travnjaka rabit üe se auto- 114,10 m ) izvodi na proširenom U luþici üe se graditi i dva gata – je- htono bilje i stabla, a palme üe se dijelu starog dijela lukobrana, a no- dan od 50 m, a drugi od 37 m. I gatovi üe se sastojati od predgotovljenih armiranobetonskih stupova i nosaþa, a stupovi se temelje na oþišüenom i zasjeþenom flišnom dnu. Sanduci se stupova u donjem dijelu pune betonom, a u gornjem kamenjem. Na sva- kom su stupu predviÿena sanduþasta energetska okna od lijevanog željeza po cijeloj širini gata. S južne strane luþice zadržan je obalni zid koji üe dodatno ojaþati i urediti. Obala izvan luþice koja je veüim di- jelom godine izložena djelovanju valova bit üe rašþlanjena montažnim elementima i to üe znatno smanjiti prskanje mora po šetnici. Sve smo podatke dobili od projek- tanta cijeloga zahvata Ante Uglešiüa, dipl. ing. arh. iz zadarske tvrtke Forvm i s njegovim stalnim surad- Pomorski radovi na novom dijelu lukobrana nikom, kad su u pitanju radovi pod

530 GRAĈEVINAR 59 (2007) 6 Gradilišta morem, Stjepanom Petroviüem, dipl. rekao da je uporabna dozvola za ma- ing. graÿ., iz tvrtke Maritima-ma iz rinu dobivena 18. svibnja ove godine. Splita, projektantom podmorskih Inaþe pun je pohvala za projektante zahvata. Ante Uglešiü je inaþe pro- toga golemoga zdanja i za kvalitetu jektirao marinu u Zadru, jednu od radova izvoÿaþa radova tvrtke Heres prvih marina na istoþnoj strani Jad- d.o.o. iz Vira (glavni inženjer Ved- rana, a autor je brojnih arhitektons- ran Vlahoviü, dipl. ing. graÿ.). Pri kih i urbanistiþkih projekata. odlasku iz Sutomošüice zamijetili smo da se nadomak marine grade i Obojica se vrlo zadovoljni ozbiljnošüu dijelovi kanalizacijskog sustava te s kojom je sadašnja opüinska vlast Poploþivanje obale u Preku da je i tu Heres d.o.o. takoÿer meÿu pristupila rješavanju tako velikoga i izvoÿaþima, a projektant je Hidro- Osnovne smo podatke o gradilištu složenoga zahvata. Inaþe Ante Ugle- projekt-ing d.o.o. iz Zagreba, koji je dobili od Silvija Panoviüa, dipl. ing. šiü je bio autor prostornoga plana projektirao sve otoþke sustave od- graÿ., glavnog inženjera tvrtke Heres Preka i detaljnoga urbanistiþkog pla- vodnje i vodoopskrbe. d.o.o. iz Vira, izvoÿaþa podmorskih na, a projektirao je i zgradu novoga trgovaþkog centra koja se istodobno izvodi u neposrednoj blizini obale. Posjet gradilištima Nakon dolaska u Preko najprije smo posjetili marinu u Sutomišüici. Ma- rina je veü bila u punom pogonu i mnogi su vezovi bili zauzeti iako još nije poþela glavna turistiþka sezona. Ipak uoþili smo da svi radovi ureÿe- nja okoliša još nisu u cijelosti zavr- šeni, poput dijela kamenih oploþenja (što se obavljalo tijekom našega posjeta) i ureÿenja pristupnih promet- nica. Razgovarali smo s Gordanom Periüem, operativnim voditeljem Olive Island Marine, koji nam je Novi trgovaþki centar

radova. Investitor je svih radova no- voutemeljena tvrtka Marina Preko d.o.o., a izvoÿaþ je radova na obalnom dijelu Lavdara d.o.o. iz Zadra (glavni inženjer Dragan Gulam, dipl. ing. graÿ.). Projektante smo veü istaknuli, a oni istodobno uz projek- tantski obavljaju i struþni nadzor izvoÿenja. Heres istodobno gradi i obližnji trgo- vaþki centar u kojem üe trgovinu otvoriti Konzum, a poslovnicu Priv- redna banka Zagreb. Graÿevina üe imati ravni krov s cvjetnim površi- nama i pješaþkim komunikacijama te parkiralište ispred nove opüinske zgrade za dvadesetak automobila. Trgovaþki centar na preškom Mulu Brodovi u marini Sutomišüica za našeg posjeta imat üe ispred i natkrivenu tržnicu i

GRAĈEVINAR 59 (2007) 6 531 Gradilišta ribarnicu. Investitor je tvrtka Navita d.o.o., a vrijednost je radova približ- no 3,5 milijuna kuna. U restauriranoj luþici za domaüe sta- novništvo bit üe 107 vezova, a u komercijalnoj marini stotinjak. Pro- dužetak lukobrana gradi se na 15 stupova koji su položeni na izravnano pjeskovito dno. Stupovi se izraÿuju u betonari na zadarskoj Gaženici te u sekcijama dovoze teglenicama i potom ugraÿuju u more. Zbog prob-

Radovi na obalnom dijelu u Preku, teglenice i otoþiü Ošljak u pozadini 250 zaposlenih, a pomorske je radove obavljala na Ugljanu (Sutomišüi- ca i Kukljica) te na Zverincu i Ravi. Na gradilištu smo razgovarali i s Draganom Gulamom, dipl. ing. graÿ., glavnim inženjerom Lavdare d.o.o. Od njega smo doznali da su izvoÿaþi meÿusobno podijelili radove u dogo- voru s projektantima i investitorima. Njegova je tvrtka preuzela gradnju zgrade sanitarnog þvora i recepcije

Priprema za postavljanje završnog sloja lema s kapacitetom dizalica stupovi se ugraÿuju u nekoliko dijelova te potom spajaju armiranim betonom. Radove su zapoþeli 21. sijeþnja 2007. i trebali su biti završeni 30. lipnja, ali üe se produžiti i nakon turistiþke sezone. Bilo je problema s radovima u staroj luþici gdje se ispod graÿe- vinskog stroja urušio jedan gat, zvan Carinski mul jer se na njemu obavljala carina u vrijeme dok je Zadar bio pod talijanskom upravom. Dije- lom je ošteüen i nasuprotni gat. Pogled na otok Galevac preko gradilišta obale Na gradilištu inaþe stalno imaju tri- jednoga dana kada je bura, koja je te završnu obradu kamenoga oplo- desetak radnika od kojih je desetak ovdje skupa s tramuntanom najopas- þenja luþice. Na gradilištu je stalno ronilaca, a sve radove obavljaju uz niji vjetar, potpuno onemoguüila ra- tridesetak radnika, a u trenutku na- pomoü teglenica (barža). Veüih pro- dove. Heres je tvrtka iz Vira u vlas- šega posjeta bilo ih je s kooperanti- blema s nevremenom nisu imali, osim ništvu Ivana Miliþeviüa s približno ma nešto više zbog izvedbe završnih

532 GRAĈEVINAR 59 (2007) 6 Gradilišta radova. Kako sve neüe biti gotovo u Na kraju smo razgovarali i s Antom ljednjih godina, a koje smo uglav- roku, pokušava se završiti ono što je Jerolimovom, naþelnikom opüine nom istaknuli u uvodu ovoga napisa. Preku najpotrebnije, posebno obalni Preko i osobom koja je prema opüoj Naþelnika opüine posebno veseli dio s nekoliko vezova na starim ga- ocjeni jedna od najzaslužnijih za pravi dom za stare i nemoüne koji zajed- tovima. Dakako da üe biti provedena graÿevinski bum u toj otoþkoj opüi- niþki ureÿuju Ministarstvo zdravstva i sva potrebna infrastruktura te izgra- ni. Doznali smo da je ponosan na i socijalne skrbi te Ministarstvo mo- ÿen trgovaþki centar. sve ono što su postigli u posljednjih ra, turizma, prometa i razvitka. Vri- nekoliko godina, a posebno ga radu- Radovi ina e nisu ni teški ni previše jednost je radova 5,5 milijuna kuna, þ je što su uspjeli potaknuti i privatne zahtjevni jer su uglavnom tipizirani. a sve mora biti završeno do 1. svibnja ulagaþe, osobito stoga što opüina 2008. Dom je posebno važan i stoga Tvrtka Lavdara potjeþe iz Dobropo- jednostavno nema dovoljno novca što üe osim za stalne štiüenike skrbiti ljane s Pašmana i u vlasništvu je za sve projekte koje je nužno obavi- i za ostala otoþka staraþka domaüin- Marija Dujmoviüa. ti. Investitora za ureÿenje središnje- stva za koje üe pripremati i po 100 Sljede i je naš sugovornik bio upra- ga dijela obalnoga pojasa u Preku ü obroka na dan. vo Mario Dujmoviü, ing. graÿ., vlas- dobili su putem javnog natjeþaja. nik Lavdare d.o.o. i jedan od trojice Opüinska je obveza bila izrada pro- Naþelnik Ante Jerolimov istaknuo je suvlasnika investitora Marina Preko jektne dokumentacije, a investitor se kako su u posljednje vrijeme izgra- d.o.o. Tvrtka ima þetrdesetak zapos- obvezao da üe osim gradnje komer- ÿeni nova škola i vrtiü, a kao poseb- lenih, a svoje je neobiþno ime za vlasnika koji je s Pašmana (prema otoku nadomak Dugoga otoka s ko- jega se vjekovima vadio kamen) do- bila u trenutku registracije jer su sva predložena imena veü bila zauzeta. Dakako da smo jednog od tri vlasnika investitora, koji u sanaciju stare luþice i izgradnju marine ulaže 2,5 milijuna eura, pitali o ekonomskoj opravdanosti svih zahvata u luci. Doznali smo da prema sadašnjim cijenama povrat ulaganja oþekuju za 8 do 10 godina. Koncesiju su inaþe od Županije dobili na 20 godina, što je maksimalni rok koncesije koju mogu dodijeliti županijske vlasti. Mnogo nade polažu u tranzitne goste koje üe prihvaüati na odlasku i dolas- ku s Kornata te na hotel u Preku, sada u vlasništvu engleskoga investicij- Pogled iz kafiüa na radove u moru skog fonda Jupiter (u þijem je vlas- ništvu i brodogradilište Nauta Lam- cijalnih sadržaja sanirati i postojeüu no znaþajnu vijest izdvojio je þinje- ljana). Novi vlasnik namjerava hotel luþicu. O eventualnoj obnovi carins- nicu da je u školi, u kojoj se školuju temeljito opremiti i urediti te mu kog gata odluka üe biti naknadno uþenici iz cijeloga otoka, 2006. bilo donesena. Ostale üe dijelove plaže, podiüi kategorizaciju na 4 do 5 zvjez- nešto više uþenika nego prethodne isto no i zapadno od lu ice i marine dica. þ þ godine. Ujedno je za jesen najavio financirati opüina iz vlastitoga prora- poþetak radova na otoþnome trajekt- Oþekuju da üe svi radovi biti završe- þuna. Vjeruje da üe radovi biti zavr- nom pristaništu, na kojemu üe se teni do kraja godine. Pokušali su sve šeni do kraja godine, a vjerojatno üe meljito urediti prilazne ceste i parki- izgraditi do poþetka glavne turistiþ- zapoþeti nakon što budu završeni svi rališta te prateüi sadržaji. Izgradit üe ke sezone, ali u tome nisu uspjeli jer radovi na središnjem dijelu obale. se i posebno pristanište za brze veze je bilo velikih problema sa sanaci- kako bi, kada jednom trajektni pro- jom stare rive. Nova üe marina u U nastavku smo razgovarali o svim met prijeÿe u novu zadarsku luku Preku imati 97 vezova s unutrašnje i projektima koje je opüinsko pogla- Gaženicu, putnici i dalje imali izravnu 30 vezova s vanjske strane lukobrana. varstvo pokrenulo u nekoliko pos- vezu sa zadarskim Poluotokom.

GRAĈEVINAR 59 (2007) 6 533 Gradilišta

Zakljuþak prije treba zahvaliti þinjenici što se nje vlasti, ali je þinjenica da je i ov- Preko nalazi nadomak jednoga gra- dje, kao i u nekim drugim sluþajevi- Ovo je bio prikaz dijela infrastruk- da kao što je Zadar, s kojim ima izu- ma o kojima smo prije pisali, rijeþ o turnih zahvata i gradnje dviju mari- zetno dobre prometne veze. Da bi se sustavnom ulaganju u prostornu i na na otoku koji u posljednje vrije- privukli novi investitori potrebno je projektnu dokumentaciju. Jer mnogo me bilježi nezabilježen porast graÿe- sve uþiniti za poboljšanje opüe kva- je lakše za nova ulaganja, posebno vinskih radova. Iako se ta ulaganja litete života na otoku, ponajprije vezana uz odvodnju i vodoopskrbu, mogu nekome uþiniti manje znaþaj- gradnjom komunalne i zdravstvene dobiti potporu na veü izraÿene pro- nima od iznosa ulaganja koja sreüe- infrastrukture te ulaganjima u pobolj- jekte negoli na one koji se tek najav- mo u velikim gradovima, ipak valja šanje prometnih veza izmeÿu otoka i ljuju. Stoga držimo da je primjer iz istaknuti kako je 7,5 milijuna eura kopna te unutar otoka, ali i s drugim Preka vrlo pouþan i za mnoge druge (Sutomišüica i Preko) iznos na koje- manjim otocima. U tome je opüins- otoþke opüine þelnici kojih nepresta- mu bi pozavidjele i mnogo veüe sre- ko poglavarstvo Preka bilo iznimno no kukaju nad svojom teškom sud- dine od opüine Preko s približno uspješno, posebno u privlaþenju fi- binom. Jer izrada je projekata ipak 3000 stanovnika, posebno kada se nancijskih sredstava koje je središ- najjeftinija. zna koliku važnost ta ulaganja imaju nja vlast ionako namijenila razvitku za ukupni razvitak. Osobito valja otoka. Branko Nadilo istaknuti podatak da sva uložena sredstva potjeþu iz privatnih izvora. Neki üe njihov uspjeh tumaþiti dob- Fotografije i crteži: arhiva Dakako da za takva ulaganja ponaj rim razumijevanjem i pomoüi središ investitora, projektanata i B. Nadilo

534 GRAĈEVINAR 59 (2007) 6