Gradilišta NOVE MARINE NA OTOKU UGLJANU Uvod NEW MARINAS ON THE UGLJAN ISLAND Ugljan je otok najbliži gradu Zadru pa je ta þinjenica i u prošlosti i danas Construction activity has been quite intense over the past several years in Preko District on the island of Ugljan. Thus the local sewerage system is under znatno utjecala na njegov razvoj. construction and the current water supply system is being improved. In addition, Uostalom to je i po gustoüi stanov- commercial-use marinas are being built, which is quite interesting as no such ništva jedan od najnaseljenijih naših activity has been undertaken in Zadar area over the past two decades. One of otoka jer na 51,9 þetvornih kilome- these projects, a marina in Sutomišüica, with more than 200 berths, has recently tara površine ima približno 6000 been opened. The concessionary invested more than € 5 million in this marina. stanovnika. The construction spree is also felt in the district centre where practically the entire waterfront is being rehabilitated and refurbished. In the central portion of Otok je iduüi od jugoistoka prema this community, the existing old port is renovated for local residents and a port zapadu podijeljen u tri opüine – Kuk- extension is planned to accommodate a new modernly-equipped marina. The ljica, Kali i Preko. Po površini i bro- concessionary will bear the existing port rehabilitation costs, as well as the new ju stanovnika najveüa je opüina Pre- port construction costs. A modern shopping mall has also been built in the scope ko koja zauzima polovicu sjeveroza- of waterfront rehabilitation activities. Upon completion, the current waterfront padnog dijela otoka Ugljana i neko- will become a modern port, with a beach and a seaside promenade. liko naseljenih otoka, a ujedno je i jedna od najveüih otoþkih opüina u i Pašmana) prema ostvarenom putniþ- opüina meÿu najuspješnijima u Za- Zadarskoj županiji. Opüinsko središ- kom prometu najoptere enija naša darskoj županiji. To je ina e u skladu te Preko najbliže je naselje Zadru i ü þ trajektna linija, a Preko treüa po ve- s proklamiranom državnom politi- njegovo svojevrsno predgraÿe. Proš- li ini trajektna luka po putni kom kom u kojoj je u razdoblju od etiri le je godine kroz trajektnu luku Pre- þ þ þ prometu. godine uloženo više od 386 milijuna ko prošlo više od 1.400.000 putnika kuna u razvoj komunalne infrastruk- i približno 300.000 vozila. To znaþi U posljednjih se nekoliko godina u ture i poboljšanje socijalne skrbi, da je linija Preko – Zadar – Preko opüini Preko izvode znaþajni infra- zdravstvene zaštite i obrazovnoga (kojom se koriste stanovnici Ugljana strukturni zahvati i po tome je ova procesa na malim otocima. Od toga se najveüi dio ulaže upravo na otoci- ma Zadarske županije (126 milijuna), a cilj je smanjivanje negativnih de- mografskih trendova postupnim sma- njivanjem regionalnih razlika i pobolj- šavanjem životnih uvjeta na otocima. Opüina je Preko i pravi primjer kako se promišljenim radom i pronalaže- njem strateških ulagaþa može i na otocima napraviti mnogo više nego što je predviÿeno u Vladinim poticaj- nim mjerama. Tako su dosad izgra- ÿene dvije treüine kanalizacijskog sustava Preka (koji se proteže od trajektne luke, preko Poljane do Lu- korana), a obavljaju se radovi i na zasebnom kanalizacijskom sustavu mjesta Ugljan. Štoviše pri kraju je i izrada glavnoga projekta ureÿaja za Pogled na Preko, otoþiü Galevac i Zadar u daljini proþišüavanje s podmorskim ispus- GRAĈEVINAR 59 (2007) 6 525 Gradilišta tom za kanalizacijski sustav Preka. gradska luþica i gradi nova marina, koncesiju tvrtki Romantik marina Doduše valja pridodati da su daleko a to je znaþajan poticaj razvitku tu- d.o.o. iz Zadra u vlasništvu dvojice odmakli radovi i na drugim kanali- rizma kao osnove otoþkoga gospo- njemaþkih nautiþara. No oni nisu zacijskim otoþkim sustavima – na darstva. plaüali ni ugovorenu naknadu za sustavima opüina Kali i Kukljica. koncesiju niti su pripremili valjanu Nova marina u Sutomiš ici Sliþno je i s vodoopskrbom. Za pot- ü dokumentaciju, iako su bili zapoþeli rebe cijeloga otoka, ali i za druge Pripreme za izgradnju marine u Su- neke radove. Stoga im je 2002. kon- otoke zadarskoga arhipelaga (Iž, Dugi tomišüici trajale su veü dulje vrijeme. cesija oduzeta i na ponovljenom me- otok, Sestrunj, Rivanj, Žverinac i Još je 1997. Vlada bila dodijelila ÿunarodnom natjeþaju dodijeljena dr.), izgraÿen je veliki vodosprem- nik na brdu Starešin u Lukoranu koji bi uskoro trebao biti pušten u rad. Taj je vodospremnik spojen s novom crpnom postajom Borik na kopnu, a zahvaljujuüi njemu do kraja godine vodu üe dobiti gotovo svi stanovnici otoka, posebno stoga što je veüi dio vodoopskrbne mreže veü i prije iz- graÿen. U opüini Preko vodi se briga o pobolj- šanju zdravstvene zaštite njegovih stanovnika pa je tako kupljen i pose- ban brzi brod kojim se bolesnici mo- gu za 10 minuta prebaciti do bolnice u Zadru, a to je jedinstven sluþaj na Jadranu da jedna opüina sama kupu- je i financira takav brod. Vodi se briga i o poboljšanju obrazov- Tlocrt marine Sutomišüica (1. recepcija s restoranom i upravom, 2. sanitarije, tuševi i nog sustava, ponajprije s besplatnim trgovine, 3. servisne prostorije i skladišta, 4. glavni ulaz, 5. ljetni bar, 6. bazen, 7. restoran, knjigama za najmlaÿe osnovce i sti- 8. restoranska terasa, 9. terasa bara, 10. plaža, 11. ukobran, 12. dizalo za brodove, 13. suhi pendiranjem studenata, a uskoro se dok, 14. parkiralište, 15. prilazna cesta,16. vezovi) oþekuje i adaptacija stare škole u dom za stare i nemoüne preko koje- ga bi se organizirala skrb i o staraþ- kim domaüinstvima po obiteljskim kuüama. Valja istaknuti da opüina podjednako brine o svim opüinskim naseljima, a ne samo o opüinskom središtu, ali i o tri naseljena otoka u svom sastavu – Ošljaku, Rivnju i Ses- trunju. Tamo se pokušava poboljšati elektrifikacija i vodoopskrba te dog- raditi trajektna pristaništa, a izraÿuju se i detaljni urbanistiþki planovi. Ono što nas je posebno privuklo jest þinjenica da je ove godine u opüini Preko puštena u rad velika marina u Sutomišüici, prva na Ugljanu i prva koja je nakon 21 godinu izgraÿena u zadarskom arhipelagu, nakon mari- na na Ižu i u Sukošanu. No povrh toga i u Preku se upravo adaptira Sadašnji izgled glavne zgrade marine u Sutomišüici 526 GRAĈEVINAR 59 (2007) 6 Gradilišta tvrtki Plava vala d.o.o. iz Zadra u vezova, travel-lift i servis za popra- stajati i veliki cruiseri koji ne mogu vlasništvu povratnika Milana Kotura vak brodova. U moru su þetiri gata dobiti privez u Zadru. koja djeluje u sastavu kompanije uz koje ima mjesta za 225 plovila, a Marinu je projektirala tvrtka Fearh Cubus Lux plc., specijalizirane za lukobran (dug 264 m i širok 4 m) d.o.o. iz Zagreba, a projektanti su ulaganja u Hrvatsku. ima i 80 vezova s vanjske strane ko- bili Ivan Jeliü, dipl. ing. arh., i Filip Kožariü, dipl. ing. arh. U gradnji marine rabili su se materijali kao što su kamen, drvo, željezo i staklo, a jedan je od najljepših detalja drveni krov restorana koji se doimlje poput stiliziranoga jedra. Iako ima dosta izgraÿenih zgrada, marina se zbog veliþine doimlje prozraþno jer je pro- šarana komunikacijama i površina- ma od maslina, borova, živice, ruž- marina i lavande, a male su plažice zadržane u svom prirodnom obliku. Cijeli je prostor na neki naþin prim- jer oplemenjivanja prostora kvalitet- nim sadržajima bez zadiranja u pri- rodni pitomi otoþki okoliš. Marina üe prema sadržajima biti uvrš- tena u II. klasu marina (što odgovara hotelu s þetiri zvjezdice) i radit üe tijekom cijele godine, a u njoj üe za- Drveni nosaþi krova glavne zgrade Koncesija je dodijeljena na rok od 32 godine, a stalni dio naknada iz- nosi 4 kune po þetvornom metru kop- nenoga i morskog dijela zauzetoga pomorskog dobra, što je 233.084 kuna na godinu, uz promjenjivi dio naknade koji iznosi 6 posto od ukup- noga godišnjega prihoda. Koncesio- nar se obvezao uložiti 3,2 milijuna eura, za što je podnio valjana bankov- na jamstva, a u konaþnici je iznos ulaganja premašio 5 milijuna eura. Marina se poþela graditi poþetkom 2004., a sveþano je, pod nazivom Olive Island Marine, puštena u rad 19. svibnja 2007. Marina se prostire na više od 55.000 þetvornih metara mora i kopna i za- uzima cijelu prirodnu uvalu Glavica izmeÿu Lukorana i Sutomišüice. Na Marina u Sutomišüici poþela se puniti brodovima još prije završetka kopnu je izgraÿeno nekoliko zgrada u kojima su smješteni svi servisi za ji mogu poslužiti i za najveüe brodo- poslenje pronaüi mnogi stanovnici nautiþare poput trgovine nautiþkom ve s gazom od 7 m, što je moguünost male Sutomišüice. opremom, s praonicom, peglaonicom, koju u nas pruža jedino marina Ši- Olive Island Marine (popularno naz- samoposlugom, restoranima, barovi- muni na Pagu. Štoviše zbog dovolj- vana Maslina) sveþano je otvorena u ma i sl. Na kopnu postoji 25 suhih ne dubine u marini mogu boþno pri- svibnju, ali je prve brodove prihvati- GRAĈEVINAR 59 (2007) 6 527 Gradilišta la još tijekom izgradnje u prošloj i noga razvuþenoga obalnog pojasa iako je bila djelomiþno obnovljena, pretprošloj godini. Ove se godine u naselja Preko. Zahvat je podijeljen u ali se rekonstrukcija uglavnom odno- organizaciji marine planira nekoliko tri dijela i obuhvaüa istoþni dio s pla- sila na ureÿivanje horizontalnih povr- promotivnih regata. Marina je veü žom, središnji dio s luþicom i luko- šina, umjesto na konstruktivne zah- uvrštena u kartu nautiþkih luka na branom te zapadni dio do gata u uvali vate na obalnim zidovima te osigura- Jadranu, a vjeruje se da üe zadovo- Jaz koji uglavnom služi lokalnom vanje odgovarajuüih vezova i prik- ljiti i stroge kriterije ADAC-a (nje- stanovništvu za kupanje. Ukljuþen ladnih instalacija. maþkoga automobilskog kluba) i da je sav prostor izmeÿu obale i privat- üe biti uvrštena u njihov katalog.