DOCSLIB.ORG

Ocjena O Potrebi Procjene Utjecaja Zahvata Na Okoliš Elaborat Zaštite Okoliša

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Ocjena O Potrebi Procjene Utjecaja Zahvata Na Okoliš Elaborat Zaštite Okoliša OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Zagreb, ožujak 2017. 1. 1.1. Podaci o nositelju zahvata ............................................................................................... 1 2. 2.1. Opis glavnih obilježja zahvata ....................................................................................... 2 2.1.1. Postojeće stanje ............................................................................................................................ 2 2.1.2. Planirano stanje ............................................................................................................................ 4 2.1.3. Tehnologija uzgoja ribe ............................................................................................................. 6 2.1.4. Biologija uzgojnih vrsta ............................................................................................................. 9 2.1.5. Emisije tvari u okoliš .................................................................................................................. 10 3. 3.1. Usklađenost zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom ......12 3.1.1. Prostorni plan Zadarske županije.......................................................................................... 13 3.2. Stanje vodnog tijela ....................................................................................................... 20 3.3. Morska staništa ................................................................................................................. 22 3.4. Ekološka mreža i zaštićena područja ........................................................................ 23 3.5. Klimatske promjene ....................................................................................................... 26 3.6. Stanovništvo .................................................................................................................... 26 4. 4.1. Priobalno vodno tijelo .................................................................................................... 27 4.2. Morska staništa ................................................................................................................ 29 4.3. Klimatske promjene ....................................................................................................... 30 4.3.1. Prilagodba klimatskim promjenama ................................................................................... 30 4.3.2. Utjecaj na klimatske promjene .............................................................................................. 30 4.4. Ekološka mreža ............................................................................................................... 39 4.4.1. Skupni utjecaji zahvata na ekološku mrežu ...................................................................... 39 4.5. Stanovništvo .................................................................................................................... 40 4.6. Otpad .................................................................................................................................. 40 4.7. OBILJEŽJA UTJECAJA NA SASTAVNICE OKOLIŠA .......................................... 42 5. 6. 7. 8. 8.1. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva iz 2008. g. ............................................................................................................................... 52 8.1.1. Izmjene Rješenja iz 2009. g. .................................................................................................. 58 8.2. Izvod iz sudskog registra ............................................................................................. 62 8.3. Ovlaštenja ......................................................................................................................... 66 1. Predmet elaborata zaštite okoliša je izmjena zahvata unutar uzgajališta kod otoka Lavdara Vela u Zadarskoj županiji koje se sastoji od 6 uzgojnih polja za uzgoj tune. Izmjena zahvata uključuje prenamjenu uzgojnih polja 1 i 2 (koja su u vlasništvu nositelja zahvata) u polja za uzgoj bijele ribe, uz zadržavanje dosadašnjeg kapaciteta svakog polja (do 500 tona), odnosno ukupnog kapaciteta do 1000 t/god. Ostala uzgojna polja (3, 4, 5 i 6) unutar ovog uzgajališta neće se mijenjati, kao ni ukupan kapacitet uzgajališta koji iznosi do 3000 tona. Prema PRILOGU II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) - Popis zahvata za koje se provodi Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo, predmetni zahvat spada u kategoriju: 13 Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Na osnovi navedenog, a za potrebe daljnjeg postupka ishođenja potrebnih dozvola, nositelj zahvata podnosi Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, čiji je sastavni dio i ovaj Elaborat zaštite okoliša. 1.1. Podaci o nositelju zahvata Naziv: Cromaris d.d. Sjedište: Gaženička cesta 4b, 23 000 Zadar OIB: 58921608350 Odgovorna osoba: Goran Markulin Elaborat zaštite okoliša PRENAMJENA UZGOJNIH POLJA 1 I 2 NA UZGAJALIŠTU TUNA KOD OTOKA LAVDARA VELA U ZAJEDNIČKO POLJE ZA UZGOJ BIJELE RIBE 2. 2.1. Opis glavnih obilježja zahvata 2.1.1. Postojeće stanje Postojeće uzgajalište se nalazi između otoka Lavdara Vela i otoka Pašmana u Srednjem kanalu, uz sjeveroistočnu obalu otoka Lavdara, izvan granica ZOP-a na udaljenosti od oko 1000 metara od obale otoka. Uzgajalište se sastoji se od šest uzgojnih polja. Za uzgajalište kod otoka Lavdara napravljena je procjena utjecaja na okoliš (Oikon, 2008) te je 30. lipnja 2008. doneseno Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o prihvatljivosti zahvata na okoliš (klasa: UP/I-351-03/07-02/140, ur.broj: 531-08-1-1-08-08-8) (Slika 2-1). Slika 2-1 Raspored pojedinih skupina kaveza prema SUO (Oikon, 2008). Nakon toga je Zadarska županija podnijela zahtjev za izmjenom ovog rješenja u dijelu koji se odnosi na program praćenja stanja okoliša. Naime, u postupku ishođenja lokacijske dozvole Lučka kapetanija zatražila je da se smanji ukupna površina uzgajališta zbog ometanja plovnog puta na tom području. Izrađivač studije o utjecaju na okoliš analizirao je zahtjev za smanjenjem ukupne površine i utvrdio kako se zahvat može izvesti i na manjoj Elaborat zaštite okoliša PRENAMJENA UZGOJNIH POLJA 1 I 2 NA UZGAJALIŠTU TUNA KOD OTOKA LAVDARA VELA U ZAJEDNIČKO POLJE ZA UZGOJ BIJELE RIBE površini ne mijenjajući pritom u bitnome zaključke donesene postupku procjene utjecaja na okoliš. Potom je Ministarstvo donijelo zaključak kako je zahtjev nositelja zahvata osnovan te je 12. listopada 2009. doneseno Rješenje (klasa: UP/I-351-03/07-02/140, ur. broj: 531-14-1-08-09-11) kojim se smanjuje područje uzgajališta i mijenja program praćenja stanja okoliša (Slika 2-2). Rješenje je priloženo kao Prilog 8.1. u elaboratu. Slika 2-2 Izmjene na području uzgajališta Lavdara prema Rješenju od 12. listopada 2009. g. (klasa: UP/I- 351-03/07-02/140, ur. broj: 531-14-1-08-09-11). Za uzgajalište postoji Lokacijska dozvola (klasa: UP/I-350-05/08-01/158, urbroj: 2198/1- 11/9-10-17, od 27. listopada 2010.) za uzgoj tuna – do 3000 tona (svako polje do 500 tona), međutim trenutno se ne vrši uzgoj niti u jednom od uzgojnih polja te stoga ne postoji niti program praćenja stanja okoliša. Uzgojna polja 1 i 2 ranije su bila u vlasništvu tvrtke Kali tuna d.o.o., s kojom je nositelj zahvata (Cromaris d.d.) 24. studenog 2016. g. potpisao ugovore o prijenosu koncesije na pomorskom dobru za polje 1 i polje 2. Ugovori o prijenosu koncesije u skladu su s odlukama Županijske skupštine Zadarske županije o davanju suglasnosti za prijenos koncesije na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje – uzgoj tune kod otoka Lavdara Vela, Polje 1 (klasa: 342-01/16-01/32, urbroj: 2198/1-02-16-32) i Polje 2 (klasa: 324-01/16-01/32, urbroj: 2198/1-02-16-14), od 14. listopada 2016. g. Elaborat zaštite okoliša PRENAMJENA UZGOJNIH POLJA 1 I 2 NA UZGAJALIŠTU TUNA KOD OTOKA LAVDARA VELA U ZAJEDNIČKO POLJE ZA UZGOJ BIJELE RIBE 2.1.2. Planirano stanje Unutar uzgajališta kod otoka Lavdara planira se prenamjena polja 1 i polja 2 u polja za uzgoj bijele ribe, pri čemu bi kapacitet uzgoja ostao nepromijenjen. Zbog tehnologije hranjenja ribe ta dva polja bi se povezala sa kanalom širine 60 metara kroz koji bi bile razvučene cijevi za hranjenje ribe. Unutar polja 2 bi se postavila i teglenica za hranjenje ribe. Polje 1 i 2 bi se zbog tehnologije uzgoja (hranjenja) spojilo u jedno jedinstveno polje koje bi bilo površine 191 217 m2 (Slika 2-3), omeđeno sljedećim koordinatama: Tablica 2-1 Točke planiranog zajedničkog polja za polja 1 i 2 (HTRS96/TM). Y X 1 397513.839 4870247.7500 2 397673.319 4870127.0602 3 397416.854 4869788.1645 4 397257.373 4869908.8543 5 397994.827 4869965.9220 6 398154.307 4869845.2322 7 397897.842 4869506.3365 8 397738.361 4869627.0263 25 397774.568 4869674.8704 2 397492.599 4869888.2556 6 27 397456.393 4869840.4115 Napomena: Točke 1 - 8 omeđuju uzgojna polja 1 i 2 te su u skladu su s točkama iz ugovora o koncesiji za uzgajalište Lavdara. Točke 25 – 27 su nove točke unutar ovog uzgajališta. Unutar zajedničkog polja, koje je nastalo spajanjem polja 1 i polja 2, predviđene su dvije flote sa kavezima za uzgoj ribe (svaka flota sa deset
Load more

Recommended publications
  • Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi
    Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.
    [Show full text]
  • Nove Marine Na Otoku Ugljanu
    Gradilišta NOVE MARINE NA OTOKU UGLJANU Uvod NEW MARINAS ON THE UGLJAN ISLAND Ugljan je otok najbliži gradu Zadru pa je ta þinjenica i u prošlosti i danas Construction activity has been quite intense over the past several years in Preko District on the island of Ugljan. Thus the local sewerage system is under znatno utjecala na njegov razvoj. construction and the current water supply system is being improved. In addition, Uostalom to je i po gustoüi stanov- commercial-use marinas are being built, which is quite interesting as no such ništva jedan od najnaseljenijih naših activity has been undertaken in Zadar area over the past two decades. One of otoka jer na 51,9 þetvornih kilome- these projects, a marina in Sutomišüica, with more than 200 berths, has recently tara površine ima približno 6000 been opened. The concessionary invested more than € 5 million in this marina. stanovnika. The construction spree is also felt in the district centre where practically the entire waterfront is being rehabilitated and refurbished. In the central portion of Otok je iduüi od jugoistoka prema this community, the existing old port is renovated for local residents and a port zapadu podijeljen u tri opüine – Kuk- extension is planned to accommodate a new modernly-equipped marina. The ljica, Kali i Preko. Po površini i bro- concessionary will bear the existing port rehabilitation costs, as well as the new ju stanovnika najveüa je opüina Pre- port construction costs. A modern shopping mall has also been built in the scope ko koja zauzima polovicu sjeveroza- of waterfront rehabilitation activities.
    [Show full text]
  • List of Islands
    - List of islands CI Name on the map 1:25000 Name on nautic map Location Latitude Longitude IOTA Note 1 Aba D. Aba V. nr. Kornat 43° 51' 55,6'' N 15° 12' 48,9'' E EU-170 2 Arkanđel Arkanđel nr. Drvenik Mali 43° 28' 20,5'' N 16° 01' 41,0'' E EU-016 3 Arta M. Arta M. nr. Murter 43° 51' 12,2'' N 15° 33' 41,2'' E EU-170 4 Arta V. Arta V. nr. Murter 43° 51' 21,0'' N 15° 32' 40,1'' E EU-170 5 Babac Babac nr. Pašman 43° 57' 21,6'' N 15° 24' 11,6'' E EU-170 6 Badija Badija nr. Korčula 42° 57' 14,3'' N 17° 09' 39,4'' E EU-016 7 Biševo Biševo nr. Vis 42° 58' 44,0'' N 16° 01' 00,0'' E EU-016 8 Bodulaš Bodulaš Medulin gulf 44° 47' 28,1'' N 13° 56' 53,8'' E Not 9 Borovnik Borovnik nr. Kornat 43° 48' 39,7'' N 15° 15' 12,8'' E EU-170 10 O. Brač Brač 43° 20' 00,0'' N 16° 40' 00,0'' E EU-016 11 Ceja Ceja Medulin gulf 44° 47' 05,6'' N 13° 56' 00,0'' E Not 12 O. Cres Cres 44° 51' 21,4'' N 14° 24' 29,6'' E EU-136 13 O. Čiovo Čiovo nr. Split 43° 30' 00,0'' N 16° 18' 00,0'' E Not 14 Dolfin Dolfin nr. Pag 44° 41' 29,6'' N 14° 41' 28,1'' E EU-170 15 Dolin Dolin nr.
    [Show full text]
  • Pag Ugljan Pašman Dugi Otok Iž & Rava Silba, Olib
    FORTICA - PAG PAŠMAN Oasis of peace and quiet, connected by bridge with the island of Ugljan and by ferryboat with Biograd na Moru on the mainland. An island of farmhands who later turned to the sea and fishing preserving its tu- multuous history in the Benedictine monastery on the hill of Čokovac near Tkon and the Franciscan monastery near Kraj. These will fascinate nature and culture lovers. The trails are a unique experience for walking and cycling in mountain bike and leading to the highest peak of the island on Bokolj where the view extends from the peaks of Mount Vel- ebit to the hundreds of islands and islets and the Channel from Zadar to the Kornati islands. The Pašman Channel is a natural phenomenon with its green islands, ideal area for sailing and other nautical activi- ties. The southern part of the island, accessible by narrow roads and rustic houses, today partly intended for tourism, will bring you closer to Robinson tourism and the entire island will give you pleasure with its beaches. Sailing by the islands, islets and reefs in one of the most indented wa- ters of Europe is the trademark of this region. The marvellous channel with its pleasant mistral wind, gentle coves, outlines of fortifications and churches in the sunset, green islands covered with Mediterranean macchia, pine and olive trees encircled by a crystal sea inspire with Sailing beauty and offer safety. A dozen marinas and moorings, anchorage in attractive coves, charter fleets and experiences skippers are at disposal to all those who wish to try.
    [Show full text]
  • Coastline Lengths and Areas of Islands in the Croatian Part of the Adriatic Sea Determined from the Topographic Maps at the Scale of 1 : 25 000
    Geoadria Vol. 9 No. 1 5-32 Zadar, 2004. COASTLINE LENGTHS AND AREAS OF ISLANDS IN THE CROATIAN PART OF THE ADRIATIC SEA DETERMINED FROM THE TOPOGRAPHIC MAPS AT THE SCALE OF 1 : 25 000 TEA DUPLANČIĆ LEDER1 UDC: 911.3:32](497.5)(210.7) TIN UJEVIĆ2 Original scientific paper MENDI ČALA1 Izvorni znanstveni članak 1Hydrographic Institute of the Republic of Croatia Hrvatski hidrografski institut 2InfoKARTA, Mažuranićevo šetalište 14, Split Primljeno: 2004-05-09 Received: In this paper, modern definition of island established by the IHO has been accepted, and classification of islands, islets, rocks and rocks awash has been proposed according to their areas. The coastline of the Croatian part of the Adriatic Sea was digitized from topographic maps produced at the scale of 1 : 25 000 (TM 25). Topographic maps used for digitization are more precise than the maps that were used in earlier works and consequently the data on the number of islands and their coastline lengths and areas are more precise. Polygons of islands were closed in GIS package AutoCAD Map 2000, and each was given its name. From the obtained database and classification of islands, islets and rocks, in the coastal sea area of the Republic of Croatia 79 islands, 525 islets, and 642 rocks and rocks awash, or a total of 1246 have been recorded. Furthermore, it has been established that on TM 25 the island of Cres has the largest area (405.70 km2), although in literature so far (including atlases) the island of Krk was most often cited as the largest island in the Adriatic Sea.
    [Show full text]
  • Karta Ronjenje EN 33.Qxp 14.9.2006 22:24 Page 1 Page 22:24 14.9.2006 EN 33.Qxp Ronjenje Karta
    Karta Ronjenje EN_33.qxp 14.9.2006 22:24 Page 1 Besides the underwater rocks, there is a very nice wall directly in front of Široka Cove. Široka of front in directly wall nice very a is there rocks, underwater the Besides Osim same seke, vrlo je lijep i zid koji se nalazi neposredno prije uvale Široka. uvale prije neposredno nalazi se koji zid i lijep je vrlo seke, same Osim while in the clefts black umber, sheephead bream, and white bream can be seen. be can bream white and bream, sheephead umber, black clefts the in while procjepima često mogu vidjeti kavale, šarage i picevi. i šarage kavale, vidjeti mogu često procjepima TOURIST BOARD TOURIST bamboofis h and numerous small fish hang around the upper and shallower part, shallower and upper the around hang fish small numerous and h bamboofis plićem dijelu uvijek se vrzmaju jata crneja, salpu te brojne manje ribe, dok se u se dok ribe, manje brojne te salpu crneja, jata vrzmaju se uvijek dijelu plićem noon and create a unique display of light, sea and shadows. Schools of damselfish, of Schools shadows. and sea light, of display unique a create and noon ZADAR COUNTY COUNTY ZADAR Sunčeva svjetlost te stvara jedinstvenu igru svjetla, mora i sjena. Na gornjem, Na sjena. i mora svjetla, igru jedinstvenu stvara te svjetlost Sunčeva Tel: +385 (0)21 354-511 (0)21 +385 Tel: +385 (0)23 345-128 (0)23 +385 ered secrets waiting for the brave and tenacious to discover. to tenacious and brave the for waiting secrets ered to its dome-like shape and numerous cracks and clefts where sunrays break through
    [Show full text]
  • Zakon O Otocima, Koji Je Donio Zastupnički Dom Hrvatskoga Državnog Sabora Na Sjednici 26
    NN 34/99 ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O OTOCIMA Proglašavam Zakon o otocima, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 26. ožujka 1999. Broj: 081-99-692/1 Zagreb, 1. travnja 1999. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON O OTOCIMA I. TEMELJNE ODREDBE Interes Republike Hrvatske za osobitom zaštitom otoka Članak 1. (1) Otoci kao hrvatsko prirodno bogatstvo, te nekretnine na otocima osobitoga nacionalnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu. (2) Ovaj Zakon temelji se na načelima Nacionalnog programa razvitka otoka (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) i njime se uređuje upravljanje otočnim razvitkom na državnoj i županijskoj razini te na razini gradova, odnosno općina. (3) Na odnose uređene ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi, u svim pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom. Razvrstavanje otoka u skupine Članak 2. (1) Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u dvije skupine. (2) U prvoj skupini su sljedeći nastanjeni ili povremeno nastanjeni otoci: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Maun, Prvić (kvarnersko otočje), Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Šćedro, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Lastovo, Sušac,
    [Show full text]
  • Die Insel Pag Die Insel Ugljan Die Insel Pašman Die
    FORTICA - PAG DIE INSEL PAŠMAN Pašman ist die Oase der Ruhe und des Friedens ist durch eine Brücke mit der Insel Ugljan und durch eine Fährverbindung mit der Stadt Bio- grad na Moru auf dem Festland verbunden. Die Insel der Landarbeiter, die sich erst nachträglich dem Meer und dem Fischen zuwandten, be- wahrt die Spuren ihrer Geschichte in dem Benediktinerkloster auf dem Hügel Čokovac in der Nähe von Tkon und in dem Franziskanerkloster bei Kraj auf, und wird nicht nur alle kulturell Interessierten begeistern, sondern auch alle Naturliebhaber. Die Wege auf der Insel sorgen zu Fuß oder mit dem Mountainbike für ein einzigartiges Erlebnis; bei- spielsweise zum höchsten Punkt auf der Insel Bokolj, wo die Fernsicht von den Gipfeln des Velebit-Gebirges bis zu den hunderten von Inseln, Inselchen und Kanälen von Zadar und bis zu den Kornati-Inseln reicht. Die über enge Pfade zu erreichende Südseite der Insel mit ihren Fi- scher- und rustikalen Häusern, die heute teilweise für Touristen zur Verfügung stehen, bringt Ihnen den Robinsontourismus näher und die Insel bietet sich mit ihren einzigartigen Stränden zum Verweilen an. Segeln zwischen hunderten Inseln, Inselchen und Felsenriffen in einer der abwechslungsreichsten Inselgruppen Europas ist das Besondere an dieser Region. Wunderschöne Kanäle mit angenehmem Maestral- Wind, liebliche Buchten, Umrisse von Festungen und kleinen Kirchen zur Abenddämmerung, grüne Inseln mit mediterraner Macchia, Kie- Segeln fern und Olivenhainen umgeben von einem kristallklaren Meer inspi- rieren mit ihrer Schönheit und bieten Schutz beim Segeln. Etwa zehn Marinas und Anlegeplätze, diverse Ankerplätze in attraktiven Buchten, Charterschiffe und erfahrene Skipper stehen allen zur Verfügung, die das Segeln einmal hautnah erleben möchten.
    [Show full text]
  • MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 392 Na Temelju Članka 12
    NN 18/2019 (22.2.2019.), Pravilnik o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 392 Na temelju članka 12. stavka 1. točaka 1., 7. i 8. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 62/17 i 14/19), a u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2019/124 od 30. siječnja 2019. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2019. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije (SL L 29 31. 1. 2019.) ministar poljoprivrede donosi PRAVILNIK O RIBOLOVNIM MOGUĆNOSTIMA U GOSPODARSKOM RIBOLOVU NA MORU OKRUŽUJUĆOM MREŽOM PLIVARICOM – SRDELAROM Opće odredbe Članak 1. Ovim Pravilnikom se propisuju: – Maksimalni kapacitet ribolovne ote za ribolov okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom (u daljnjem tekstu: plivarica srdelara) – Ograničenja ulova – Maksimalni broj ribolovnih dana po plovilu – Razdoblje redovite zabrane ribolova – Područja i razdoblje zabrane obavljanja ribolova radi zaštite mlađih godišnjih klasa sitne plave ribe. Pojmovnik Članak 2. Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilniku imaju sljedeće značenje: »Ciljani ribolov« – podrazumijeva ribolov u kojem ciljana vrsta predstavlja više od 50% mase ukupnog ulova sitne plave ribe »Mala plava riba« – podrazumijeva sljedeće vrste: iglica (Belone belone gracilis), inćun (Engraulis encrasicolus), papalina (Sprattus sprattus), lokarda (Scomber colias), skuša (Scomber scombrus), srdela (Sardina pilchardus), srdela golema (Sardinella aurita)
    [Show full text]
  • Nesonim Dugi Otok the Dugi Otok Nesonym
    NESONIM DUGI OTOK THE DUGI OTOK NESONYM Vlado Skračić Ni nesonim Dugi otok, ni etnik Dugootočanin, ni Veslačka 10 ktetik dugootočki ne koriste se izvan službene upo- HR - 23000 Zadar trebe. [email protected] KLJUČNE RIJEČI: Pizych; Insula Magna; Insula Grossa; Insula Grande; Insula Longa; Dugi otok; UDK/UDC: otok; nesonim 811.163.42’373.21(497.5)(210 Dugi otok) doi: 10.15291/misc.1369 Abstract Pregledni rad / Review article Dugi otok is the only large inhabited Adriatic island with a name composed of two words, with Primljeno / Received: 24. II. 2017. a Croatian name and with a noun island (Croat. otok) in it. Almost all of the linguists and histo- rians agree that the island was first mentioned by Constantine the Porphyrogenitus (10th cent.) as Pizych, which can nowadays be recognised in pla- ce names Čuh and Čuh Polje on Dugi otok near Abstract Proversa. By the disappearance of that settlement Dugi otok jedini je veliki naseljeni otok na Ja- the name was forgotten, but none of the names dranu koji ima dvorječno ime, koji ima hrvatsko of newly founded settlements did not become the ime i koji ima imenicu otok u imenu. Gotovo svi nesonym, as frequently occurred elsewhere in Cro- lingvisti i povjesničari slažu se da se otok prvi put atian nesonymy. In the archival documents and spominje u spisu Konstantina Porfirogeneta (X. historical maps the island is usually identified by st.) kao Pizych i da se danas može prepoznati u the Romance compound word: geographical term imenu lokaliteta Čuh i Čuh Polje na Dugom otoku insula/isola + determinant Magna, Maiori, Grossa, u blizini Proverse.
    [Show full text]
  • ADRIATIC SEA PILOT Volume II
    HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT ADRIATIC SEA PILOT Volume II SUMMARY OF CORRECTIONS APRIL 2020 SUMMARY OF CORRECTIONS Summary of Corrections is an integral part of publication Adriatic Sea Pilot, Volume II (Sedmovraće to Rt Oštra). It includes all corrections in force up to and including NTM 3/2020, and cancels all previous Summaries of Corrections. Authorised distributors should enclose this Summary of Corrections with the above mentioned publication. 2 ADRIATIC SEA PILOT VOLUME II (Sedmovraće to Rt Oštra) 10 - 7/11 IMPORTANT NOTICES AND MARITIME REGULATIONS: Navigation in Kanal Sv. Ante Title NAVIGATION IN KANAL SV. ANTE, Replace by: NAVIGATION IN THE PASSAGE TO ŠIBENIK HARBOUR p. 42 27 - 6/19 IMPORTANT NOTICES AND MARITIME REGULATIONS: NAVIGATION IN THE PASSAGE TO ŠIBENIK HARBOUR, amending Ordinance In the text of Ordinance, amend Channel 71 to Channel 9. p. 42 11 - 7/11 IMPORTANT NOTICES AND MARITIME REGULATIONS, Navigation in Pašmanski Tjesnac: speed For: Vessels over 50 GT, except hydrofoil boats and air-cushion vessels, may transit Pašmanski Tjesnac at a speed not exceeding 10 kn: (...) Read: Ships, yachts or boats may transit Pašmanski Tjesnac at a speed not exceeding 10 kn: (...) p. 43 29 - 3/12 NAVIGATION IN MALI ŽDRELAC PASSAGE: cancellation Entire text entitled NAVIGATION IN MALI ŽDRELAC PASSAGE is cancelled. p. 43 12 - 7/11 IMPORTANT NOTICES AND MARITIME REGULATIONS, Navigation on the Neretva river: draught and length of vessels For: The river is normally navigable by vessels drawing not more than 4.5 m. Read: The river is normally navigable by vessels with a draught not exceeding 4.5 m and a length of up to 80 metres.
    [Show full text]
  • The Influence of Lime Production on the Landscape of the Northern Dalmatian Islands
    geosciences Article Human Footprints in the Karst Landscape: The Influence of Lime Production on the Landscape of the Northern Dalmatian Islands (Croatia) Josip Fariˇci´c 1,* and Kristijan Juran 2 1 Department of Geography, University of Zadar, 23000 Zadar, Croatia 2 Department of History, University of Zadar, 23000 Zadar, Croatia; [email protected] * Correspondence: [email protected] Abstract: Throughout history, the production of lime on the Croatian islands, which are mostly made of limestone and dolomite, has been an important economic activity. In the northern Dalmatian islands, which are centrally positioned on the northeastern Adriatic coast, lime was produced for local needs, but also for the purposes of construction in the nearby cities of Zadar and Šibenik. On the basis of research into various written and cartographic archival sources relating to spatial data, in addition to the results of field research, various traces of lime production have been found in the landscape of the northern Dalmatian islands. Indications of this activity in the insular karst are visible in anthropogenic forms of insular relief (lime kilns, small quarries, stone deposits) and in degraded forms of Mediterranean vegetation. This activity has also left its mark on the linguistic landscape in the form of toponyms, indicating that lime kilns were an important part of the cultural landscape. Keywords: lime kiln; karst; insular landscape; environmental changes; northern Dalmatia; Croatia Citation: Fariˇci´c,J.; Juran, K. Human Footprints in the Karst Landscape: The Influence of Lime Production on the Landscape of the Northern 1. Introduction Dalmatian Islands (Croatia). The object of the research that preceded this article is the impact of lime production on Geosciences 2021, 11, 303.
    [Show full text]