† Muallimov forum † MUALLIMOV FORUM

RADIO ISLAMSKE ZAJEDNICE

Dževad HODŽIĆ

Od prije nekoliko mjeseci Islamska zajednica ima svoj radio, Radio Islamske zajednice BIR. Način na koji su Islamska zajednica u cjelini i svi njeni organi, a posebno Rijaset i Sabor osnovali i pokrenuli ovu instituciju, kao i način na koji se odnosimo prema Radiju BIR govori mnogo o nama. Govori da ne znamo šta je to radio, kakva je to institucija, kakav je to medij, koje mogućnosti pruža, šta zahtijeva u finansijskom, organizacijskom, kadrovskom i konceptualnom pogledu. Govori da nas to i ne zanima, da smo prema svemu ravnodušni, da smo okamenjeni u starim i mrtvim formama, da živimo u davno minulim vremenima i stoljećima, da smo zaostali, da nemamo volje, znanja i snage da se kreativno odnosimo prema izazovima i mogućnostima koje nam se pružaju u aktualnim životnim i kulturnim formama i sadržajima. Prvo, mi ne znamo šta je radio. Evo, može se svako od nas iz Islamske zajednice diskretno testirati. Neka pokuša sam sebi, kao na pitanje šta je to džamija, odgovoriti na pitanje šta je to radio. Odmah ćemo uvidjeti da nam je na pitanje šta je to džamija mnogo lakše odgovoriti. Kod radija smo u nedoumici: Je li to zgrada i tehnika i ljudi ili je to radiopredajnik, ili frekvencija ili sve to zajedno? I šta je to radiofrekvencija koju sada ima Islamska zajednica? Je li to neka materijalna činjenica ili duhovna stvarnost? Spada li frekvencija u alemuš-šehadeh ili u alemu’l-gajb? Kakav je stav šerijatskog prava u pogledu vlasničkih odnosa i raspodjele frekvencija? Kolika je vrijednost radiofrekvencije koju ima Islamska zejednica? Šta je Radio BIR: organ, institucija, ustanova, firma? Drugo, je li Islamska zajednica odgovorno pokrenula Radio BIR? A to prije svega znači je li provela temeljitu konceptualnu, proceduralnu, oraganizacijsku, tehničku i finasijsku elaboraciju rada i djelovanja Radija BIR? Prema onome što je meni poznato i prema onome što radio kao medij znači, pretpostavlja i pruža, Islamska zajednica, odnosno Rijaset i Sabor to nisu učinili. Jer, da jesu, Radio BIR bi bio institucija, imao bi osnivačke akte na najvišem zakonodavnom nivou Islamske zajednice, imao bi u dopisničku mrežu uključene imame sa područja svih medžlisa, imao bi javne natječaje, definirane odnose radija i drugih ustanova i organa, imao bi osigurane finansijske izvore, imao bi na najvišem nivou utvrđenu programsku koncepciju. Imao bi imame na terenu čija bi obaveza bila izvještavanje za radio, hatibi bi najavljivali određene emisije s hutbe. Treće, mi kao da nismo svjesni kakve mogućnosti pruža radio. Mi u našem odnosu prema Radiju BIR ne polazimo od toga da je to medij u kojem s minimalnim pretpostavkama možemo komunicirati (direktno i uživo) i to svakodnevno s najmanje 100.000 osoba. Funkcionalna vrijednost takvog radija na takvom parametru slušanosti može se izračunati i tako što se to

130 novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. MUALLIMOV FORUM †

usporedi s auditorijem jedne džamije. Ako u jednoj džamiji imama, hatiba, predavača sluša 100 ljudi, to znači da radio u funkcionalnom smislu vrijedi koliko 100 džamija. I još više ako se uzme u obzir da s radijem ljudima dolazimo na noge, u njihove domove, i da smo s njima od jutra do navečer. Samo kao primjer: Hoće li i dalje Udruženje ilmijje svoju tribinu organizirati u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese za stotinjak ljudi najviše ili će svoje goste predavače ugostiti na Radiju BIR, gdje će na tribini biti prisutno recimo 50.000 slušalaca, također s mogućnošću da postavljaju pitanja i razgovaraju s gostom tribine? To kako smo mi i koliko smo zaostali, kako postupamo i kako ćemo, sve su prilike, još dugo, Bog zna do kad, postupati, kako se odnosimo prema Radiju Islamske zajednice ravno je tome da, naprimejr, hadž organiziramo tako da ljudi putuju s konjima i lađama dok nebo paraju avioni. I, četvrto, kome se obraćamo putem Radija BIR? Ako su to samo naše džematlije iz džamija, s mevluda i tevhida, nane i djedovi, ako slušamo samo ilahije (koje više znaju i vrapci na grani), ako slušamo samo stare sevdalinke, ako nam se čitaju beskrajno dugo različita vjerska štiva, onda to ne vodi ničemu, onda nas neće slušati niko, baš kao što nas ne bi uglavnom niko slušao kad bismo, naprimjer, petkom kao sastavni i obavezni dio džume proučili samo hutbu na arapskom, a džematlije obavijestili da poslije završenog džuma namaza mogu (ali ne moraju) slušati hutbu/naš govor na našem jeziku. Ako se ne znamo obraćati i drugima, onim slušaocima koji predstavljaju ogromnu većinu muslimana u BiH, mladima, najširoj vjerničkoj, ali i bh. javnosti, ako se ne znamo obraćati drugima, ako ne znamo razgovarati, ako nemamo sluha za razgovor, ako nismo muzikalni za ovu vrstu medija, onda nam radio i ne treba.

RADIO "BIR"

Remzija PITIĆ

Sabor Islamske zajednice u RTVIZ BIR za emitiranje rad- Radio BIR je počeo emitirati Bosni i Hercegovini, svojom dijskog programa. program od 7 do 19 sati. Pro-g odlukom broj 4,149/06., osnov- Radio BIR je program po-č gram se emitira na sljedećim vao je Radio-televiziju BIR. čeo emitirati 1. muharrema frekvencijama: Sarajevo 96,5; Rijaset Islamske zajednice u 1429. h. godine, odnosno 10. Bužim 98,1; Stolac 88,7; Foj-n Bosni i Hercegovini je usvojio januara 2008. godine, eksper- nica 90,7; Zenica 87,7; Tuzla Studiju izvodljivosti RTVIZ rimentalno, a 11. februara poč- 95,4, Foča 101,7. Radio BIR je BIR na svojoj sjednici od 31. čelo je emitiranje programa instalirao svoju opremu i u Viš- januara 2007. godine, a koja od 7 do 15 sati. Tražili smo šegradu, ali do datuma pisanja se odnosila na realizaciju proj- neki značajan datum musli-m ovog teksta nismo u moguć- jekta Radija BIR, ne i televi-z manskoga kalendara i u tom ćnosti emitirati signal sa lokac- zije. Regulatorna agencija za traganju ukazao nam se prvi cije Mirilovići, jer čekamo nal- komunikacije dodijelila je, dan prvog mjeseca hidžretske laze RAK-a. Od 1. septembra 30. aprila 2007. godine, osam godine te smo ga izabrali za 2008. godine, program emiti-r frekvencija, a 2. novembra početak emitiranja programa. ramo od 4 do 20 sati. Cilj nam 2007. godine izdala je dozvolu Dana 21. aprila 2008. godine je bio da u ramazanu ponudi-m

novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. 131 † MUALLIMOV FORUM

mo našim slušaocima sadržaje snutom radiofrekventnom bos- što su nam naši preci ostavil- prikladne mjesecu ramazanu. sanskom nebu. Prema dozvoli li u nasljeđe. Radio BIR prati Naši planovi podrazumijevali koju smo dobili, Radio BIR u aktivnosti Islamske zajednice, su cjelodnevni program to-k svojoj programskoj shemi treb- afirmira njen rad i štiti ugled kom ramazana, ali smo, zbog ba imati: Zajednice. objektivnih okolnosti, morali a) 35% vjerskog Tokom ove godine posebnu reducirati program na 16 sati. programa, pažnju posvećujemo predsta-v Od 20. augusta 2008. godine b) 20% obrazovnog vljanju povratničkih džemata, program Radija BIR dostupan programa, životu i problemima sa kojim- je i putem interneta na stranici c) 15% muzičko- ma se povratnici suočavaju, www.bir.ba. Time smo u kra-t zabavnog programa, doprinoseći time realizaciji tkom vremenskom periodu d) 10% informativno- Deklaracije Sabora Islamske postigli tri važna cilja: političkog programa,, zajednice koja poziva na po-m - uspjeli smo realizirati pro-g e) 10% marketing- moć i podršku povratnicima. gram predviđen studijom programa, U konkurenciji velikog broja izvodljivosti, program koji f) 5% dječijeg i stanica, mi smo jedinstveni ima dostojanstvo i kvalitet; g) 5% sportskog po ovakvome programskom - signalom Radija BIR pokriv- programa. opredjeljenju. vamo blizu 1,500.000 stano-v Radio BIR sa svojom mladom vnika u Bosni i Hercegovini; Da bi ovako zahtjevna prog- ekipom želi doprinijeti gradnji - od 20. augusta 2008. godine gramska struktura bila realizi-r pozitivne atmosfere i zdravog- program Radija BIR dostupan rana potrebno je i mnogo ljudi ga ambijenta razvijajući kod je i putem interneta, čime smo i mnogo znanja. Danas Radio naših ljudi nadu u bolje sutra omogućili slušanje našeg pro-g BIR ima 11 zaposlenih, i to je i budeći ono najljepše što je grama velikom broju ljudi u neki kritični minimum za ovaj duboko skriveno u duši naš- Bosni i Hercegovini koji nas kapacitet programa. šega čovjeka. Mi hoćemo biti ne mogu pratiti putem zemalj-s Programska koncepcija se te-m primjer da medij može biti od ske mreže te našim ljudima ši-r melji na afirmaciji, njegovanju koristi zajednici i društvu, a rom svijeta. i čuvanju vjerskih, tradicijskih što je osnovna zadaća javnih Radio BIR je po svom posla-n i civilizacijskih tekovina bo-s servisa u demokratskim druš-t nju jedno od najefikasnijih sanskohercegovačkog društva. tvima. sredstava za realizaciju mi-s Radio BIR služi Zajednici, ra-z sije Islamske zajednice, a po zvija pozitivne, općekorisne Ne zavisi samo od nas hoćemo programskoj orijentaciji vrlo vrijednosti, afirmira učinje-n li uspjeti na tom putu. Ipak, zahtjevna stanica. Misijski ka-r no dobro svakog pojedinca sve zasluge i krivice ići će, rakter Radija BIR odredio je i i grupe ljudi u ovoj zemlji, prije ili kasnije, na naš račun. njegovu programsku orijentac- razvija dijalog i interreligij-s Ljudi sa kojima smo uspjeli ciju u cijelosti. Slijedom toga, sku saradnju. Posebna pažnja uraditi veliki posao u prote-k treba posmatrati i status Radija pridaje se čuvanju kulturnih i klom periodu veliko su bog- BIR unutar Islamske zajednice tradicijskih vrijednosti našeg gatstvo cijele Zajednice, a i u tom kontekstu posmatrati naroda kroz odabranu muzi-k Radio novi servis naših mu-s i procijeniti mogućnost borbe ku i programske sadržaje koji slimana, kojima smo na doh- za marketingški kolač na zgus- afirmiraju najbolje i najljepše hvat ruke svakog trenutka.

132 novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. MUALLIMOV FORUM †

GREŠKA U KORACIMA

Zehra ALISPAHIĆ

Bošnjacima, u najširem novinara i voditelja pretvorila bora Udruženja Ilmijje u BiH značenju riječi, a posebno musl- u paradu zemaljskog, materij- (81 ispitanik). Drugu anketu limanima, vjernicima, treba jalnog i teferičkog, realiziranog provela je agencija Prism Res- njihov radio, kao što im treba kitnjastim soframa oko koj- search (1.000 ispitanika). Kao i njihova televizija. Njima treba jih su uredno sjedili pozvani odgovor na pitanje šta bi Islams- radio koji će biti jedinstven i gosti, koji su uglavnom ostajali ska zajednica morala uraditi na prepoznatljiv po specifičnom bez riječi. Jer, mi živimo u vrem- medijskom planu, 45% imama artikuliranju i predstavlja- menu kad su i radio i televizija i predstavnika Ilmijje odgovo-r nju nekih ključnih stavova i postali svojevrsni mimber. rilo je da bi morala osnovati razmišljanja. A takav radio, Paradoksalno je, ali i tačno da vlastiti elektronski medij. Na bude li ozbiljno shvaćen, može sa porastom vjerskih sloboda u pitanje agencije Prism Research u perspektivi biti najslušanija društvu opada broj posjetilaca bi li Islamska zajednica u BiH i najatraktivnija radiostanica džamijama. Samim tim, smanj- trebala imati vlastiti radio i u širem regionu. Bošnjacima juje se mogućnost slušanja i TV-program, 43,9% od 1.000 trebaju i novi, moderni i pamćenja poruka sa mimbera. ispitanika bošnjačke nacional-n dinamični printani mediji koji S druge strane, veliki broj onih nosti odgovorilo je pozitivno. i po svom sadržaju i vanjštini koji povremeno ili nikako ne Vođena ovim odgovorima, ali upućuju na najnovije svjetske odlaze u džamiju s mnogo int- i brojnim drugim egzaktnim trendove. Tačnije, i jedno i teresiranja radije prima iste te podacima koje je ovaj izvještaj drugo, trebaju nam već odavn- poruke i informacije putem ra-d ponudio, Komisija za medije no. Međutim, u određenim dio i TV-prijemnika. je još 2005. godine, između društveno-historijskim okoln- Kad je uvaženi mr. Nedžad ostalog, zaključila i predložila nostima, kako to s musliman-i Grabus, kao sabornik 2005. Saboru Islamske zajednice da ima obično biva kad se donose godine, uspio isprovocirati disk- je neophodno formirati medij- važne odluke i prave historijski kusiju na jednoj saborskoj sjed-n jski centar Islamske zajednic potezi, preči su bili neki sitni, nici o medijskoj prezentaciji u BiH koji će medijski pratiti pakosni i lični interesi i sujete islama i aktivnosti Islamske aktivnosti Islamske zajednice od općih i, eto, mi smo i dalje zajednice u BiH, onda je dobio u cijeloj BiH. Medijski centar prinuđeni slušati i gledati, zaduženje da sa timom koji je, na prijedlog Komisije za ali i čitati ono što nam drugi on odabere (r. Besim Ćanić, medije, trebao imati slijedeće serviraju od prigode do pri-g Remzija Pitić, Zehra Alispahić, odjele: informativna agencija gode. Najbolji primjer za to je op.a.) istraži, analizira i ponudi MINA, printani mediji Islam-s ramazanski program koji smo moguća rješenja za poboljšanje ske zajednice, audiovizuelni u proteklim mubarek danima medijskih aktivnosti Islamske studio, elektronska komuni-k po identičnom scenariju mogli zajednice. Istraživanja su prov- kacija, web-stranica Islamske gledati na najgledanijim TV- vedena u sferi elektronskih i zajednice i press. Komisija je kanalima. Bez jasnog koncep-t printanih medija, ali i putem predložila da, u okviru audiovi-z ta, bez elementarnog znanja o ankete među glavnim imamim- zuelnog studija, u najkraće porukama ramazana, ovaj svet- ma Islamske zajednice u BiH i vrijeme bude osnovan studio ti mjesec je većina nadobudnih s predsjednicima okružnih od-b za proizvodnju radijskog i

novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. 133 † MUALLIMOV FORUM

TV-programa, kao i eduka-t u januaru 2007. godine donio stanje imalo smisla. Jer, nije tivnih sadržaja za ustanove i odluku o osnivanju radija i nam prvi put da počenmo institucije Islamske zajednice. TV Islamske zajednice, a u nešto i da to nešto nema svoj Kao dugoročni cilj, istakao je aprilu iste godine usvojena vijek trajanja. Međutim, ima ovaj tim, u periodu koji nije je i studija izvodljivosti. Ova ljudi koji o medijima, a o radi-j kraći od pet godina, taj studio studija, ako se dobro pročita, ju posebno, razmišljaju znatno bi bio transformiran u radios- odredila je misiju, viziju i drukčije i ozbiljnije. Ima onih stanicu Islamske zajednice, strategiju radija Islamske za-j koji znaju šta su to mediji. Ili, koja bi svojim signalom pokriv- jednice te njegove programske tačnije, Islamska zajednica u vala područje BiH, a putem ciljeve. Uslijedilo je dobijanje BiH, pa i u širem regionu, ima interneta cijeli svijet. Tada je značajnih frekvencija koje su stručnjake koji su u ovoj fazi sugerirano da je realizaciju mogle pokriti potencijal od mogli i morali dati svoj doprin- prijedloga moguće izvršiti 1,5 miliona slušalaca. Radio nos u profiliranju i zdravijem kupovinom neke postojeće je dobio i atraktivni prostor u startu ovoga radija. Trebalo radiostanice koja ima svoje staroj zgradi Rijaseta na Skend- ih je pitati, angažirati, treba-l frekvencije ili traženjem dozv- deriji. Reklo bi se, prostorno i lo je koristiti njihova bogata vole od RAK-a za pokretanje tehnički sve je bilo dovedeno iskustva. A mnogo je onih koji dobijanja dozvole za osnivanje do perfekcije za historijski su kroz svoj novinarski posao vlastitoga radija. Bilo je i dru-g početak emitiranja programa, sijali sjeme i utirali put ideji gih preporuka u vezi sa radom što se dogodilo početkom ove koja bi trebala biti ostvarena u ovoga studija, a one su se baz- hidžretske godine. Međutim, ovakvom radiju. zirale na vlastitoj produkciji greška u koracima načinjena u Bošnjaci znaju slušati ra-d programa i njegovoj distribuc- početku, već s prvim emitiran- dio. Radio Bošnjacima treba. ciji radijskim i TV-kućama nim prilozima, s prvim vijest- Bošnjacima treba radio koji širom BiH. I ovdje se dogodila tima, s prvim muzičkim num- će biti drukčiji od drugih po greška u koracima. Spomenuti merama, dala je svoje rezultate. svojoj misiji, viziji i strategiji. studio, koji je trebao biti pre-t Neizdiferencirana i neisprofilir- Ali se moramo učiti, ako to do thodnica, okosnica i logistička rana programska koncepcija, sada nismo znali, identificirati podrška radiju Islamske zaj- nepostojanje glavnog i odg- se sa pojavama, institucijama i jednice, nikad nije uspostav-l govornog urednika i urednika projektima koji su nam važni. ljen, niti je nešto uradio. Ovaj programa, mlada i neiskusna Oni neće opstati na energiji i studio ne samo da je u dugom novinarska ekipa, sa nikakvim entuzijazmu pojedinaca, kako periodu mogao osigurati do-b ili sa skromnim novinarskim i je to uobičajeno u našim krug- bar dio vlastite programske radijskim iskustvom, od kojih govima. Radio Islamske zajed-n produkcije, koja je mogla biti i je većina prvi put sjela za mikr- nice je projekt iza koga mora dobar izvor prihoda prodajom rofon i ušla studio, a da ne gov-o stati Islamska zajednica u pu-n vlastitog programa drugim ra-d orimo o umijeću pravljenja i nom značenju te riječi, mat- dio i TV-kućama, ali i pomoći montaže priloga, jest obećavala terijalno, finansijski, kadrov- njihovoj ispravnoj orijentaciji mnogo, ali je za to mnogo treb- ski. Radio Islamske zajednice i profiliranju u prezentiranju balo vrijeme i morali su se moraju voditi najbolji, a rad vjerskih sadržaja, istovremeno otrpiti brojni propusti i greške, na ovom radiju u perspektivi je trebao biti poligon za nov- koji, jednostavno, uz profil treba predstavljati privilegiju vinarske treninge i radionice ovoga radija, nisu bili dopust- svakog novinara čiji se potenc- plejade mladih ljudi koji bi tivi. Kažem to zato što oni od-g cijali moraju odgajati i tražiti se, pripremajući ove sadržaje, govorni u startu nisu ozbiljno u mektebima, medresma i učili novinarskim vještinama. razmišljali o ovom projektu i na islamskim fakultetima, ali Nije se dogodilo ništa od toga. nisu ga ozbiljno shvatali. Ako i na drugim fakultetima sa Kao što je to već poznato, obr- se išlo po receptu da probamo, humanističkim i društvenim rnutim redoslijedom, Sabor je pa ćemo vidjeti, onda je ovakvo usmjerenjem.

134 novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. MUALLIMOV FORUM †

MUSLIMANI I MEDIJI

Fahira FEJZIĆ - ČENGIĆ

S onu stranu cinizma, a s ovu mlje i medij tišine...) i medij i javnost za sebe i svoje ciljeve, stranu razuma, kad je u pita-n koji se sluša; ne čita i ne gleda, napravio posao u korist rata nju tema Radio Islamske zajedd već sluša! koji će započeti prije nego su dnice, kazat ću da je radio med- Doslovno i malo surovo, kon-s se ostale velesile, a prije svih dij koji je posve kompatibilan statirat ću da je Islamska zaje-d Britanija, dosjetile šta bi. Vrijed- islamskom vjerozakonu, izvan dnica neodgovorno pristupila dnosno se može diskutirati šta je dilema o avretu, izvan dilem- poslu pokretanja svog prvog bi bilo kad bi bilo, ali u povijest ma o šutnji-govoru, ali i izvan elektronskog medija, tj. radij- se naknadno ne može interve-n dilema nečinjenje-djelanje. Ili, ja, tj. Radija BIR. Po uvodniku nirati. Tako je bilo i tačka. čak još jednostavnije, radio Dževada Hodžića, pošto je on Drugi primjer podsjeća da je kao massmedij je najprilični-j o tim pitanjima obavješteniji francuski predsjednik Charles ji islamskoj kulturi, islamskoj od mene, vidim da su zakaza-l de Goal također znao s radi-j civilizaciji i muslimanima kao li i Rijaset, i Sabor i medžlisi. jem više od ostalih svojih sav- pripadnicima izgovorene knji-g Ništa neobično. Pa, muslimani vremenika. Naime, svaki njeg- ge, Kur’ana. Na radiju se govo-r diljem svijeta uopće ne znaju gov vod, pa ponegdje i svaki ri i radio se sluša. A u glagoli-m s medijima. Treba li to ikome vojnik, imao je radioprijemnik ma govoriti i slušati zapravo je dokazivati? u vojnoj opremi, i on se njima smještena sva filozofija insana Ono što je novo u ovom smislu iz Pariza direktno obraćao dok kao ihsana i imana. i što, evo, hoću kazati jesu dva su ležali po pustinjama Afrike, Pjesnik će reći: Uvijek imamo primjera iz povijesti radija. u zamišljenim i realnim (kako o čemu šutiti iliti što slušati, Dva zanimljiva primjera. Prvi kad) osvajanjima Alžira. uši napregnuti, u pogon stavi-t podsjeća da je Adolf Hitler, u Danas je u Sarajevu prevaziđen- ti... Vjera će nam također reći: državno-političkom smislu, na svaka rasprava pro et contra Uvijek trebamo dobro i umno ponajbolje koristio medij ra-d Radija BIR. Za Radio BIR sva-k govoriti (dobre stvari govoriti dija u svojim brojnim obraćan- kako, ali za najbolji, najprofe-s i činiti). njima (uspavanoj) njemačkoj sionalniji i najčujniji, najmu-z A radio će reći: Ja sam medij javnosti, dok je ostatak Evrope zikalniji, najslušaniji, najko-r govora (zvukova, muzike, me-d bio nesklon ovome mediju ili rektniji i naljlepši Radio BIR dij za oglašavanje Božijih stvor- jedva čuo za njeg. Tridesetih treba glasati svaki musliman, rova, Božijih znakova, medij godina iskoristio je radio do Bošnjak, Bosanac, rijasetovac, pustinje i prašume, medij ka-m neslućenih mogućnosti, pri-d saborac, i sve njihove ženske menja i medij neba, medij ze-m dobio glasače, javno mišljenje inačice koje im pripadaju.

novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. 135 † MUALLIMOV FORUM

KOMUNIKACIJE

Mirsad TUKIĆ

Čovjek je uvijek želio komun- kacije (bubnjeve, udaraljke, ili ne treba, pitanje je konzu-m nicirati i ta njegova želja ni do kamene, drvene, koštane itd.). mentskog, odnosno akceptors- dana današnjeg nije veća, iako Potom je oblikovao trske u koje skog karaktera i neće nam dati je mnogi žele prikazati kao je puhao (Aboridžani), zatezao valjane odgovore zato što je nešto novo-novije u odnosu kože, odnosno dlaku životinja čovjek kako misaono biće isto na iskonsko-davnašnje. Jedino da bi došao do sredstava ko-j tako i, pomalo ponekad, ist- su se usavršila sredstva komun- jima može prenijeti poruku na tovremeno aboriginalno biće. nikacije, ali ne i sama komunik- daljinu. U ovom kontekstu treba kacija. Tako, naprimjer, danas Od tog davnašnjeg doba, pa sve razmišljati o tome da nam kom- ovaj novi tzv. kibernetički pris-t do danas ostala je ta prvobi-t munikacija treba isto kao što tup zadanim ovovremenskim tna čovjekova želja da nekome nam treba i zrak, a na nama je sredstvima sveo je komunik- nešto obznani, razmijeni i čuje da tu komunikaciju učinimo kaciju na samu sebe, stvarajući od drugoga. novom, svježom, kao što vol- tzv. mreže, tj. network, koje su, Verbalna komunikacija kao limo svjež zrak. ustvari, komunikacije samih savršenstvo ljudske postoj- Posmatrajući eter kao zrak, komunikacija. janosti nešto je što je čovjeku možemo ga osvježiti svojim Prvobitna komunikacija kao dano kao plemenito sredstvo pristupom komunikaciji na ljudska sposobnost razvija se u kojim treba obogatiti sebe kao prepoznatljivi način putem činu, djelovanju, tj. radu na kam- jedinku te, kao takav, i okol- sadržaja koji će komunikaciju menu i u kamenu, zatim audi-t linu sa kojom komunicira, a učiniti uvijek svježom i ugod-n tivnom, odnosno akustičkom koja ga tom komunikacijom nom (slično vjetrovima koji vibracijom materijala sa vokal- čini duhovno sadržajnijim, a lahore). lnim vibracijama koje su kulti-v ponekad i emotivno bogati-j Sve ovo prethodno izneseno virane, pretvarajući te vibracije jim. predstavlja moj mali doprinos i kamene tragove u simbole, Kad ovo spominjemo, treba promišljanju pitanja treba li odnosno znakove. imati na umu da je sadržaj jednoj zajednici radio kao kom- To je ta prvobitna komu-n komunikacije, ustvari, bit kom- munikacijsko sredstvo. nikacija određene ljudske munikacije, a ne komunikacija Odgovorio bih: Naravno da grupe koja se međusobno radi komunikacije (što je da-n treba, isto kao što treba svjež bolje upoznavajući održavala nas, nažalost, slučaj). zrak, a ne ponekad, nego stalno razmjenjujući svoje spoznaje Pretjeranom upotrebom kom- i uvijek da lahori, osvježava. u odnosu na prirodu i svoju munikacijskih-kibernetičkih Stoga je Radio BIR lahor koji okolinu. sredstava postajemo ovisni o će komunikaciju ispuniti, nada- Ovim, doduše, primitivnim, komunikaciji kao takvoj, a ne i am se, sadržajem koji je svjež, ali prvobitnim komunikacij- o sadržajnosti koja je poneka-d ne na trenutke, nego u cjelini. jskim sredstvima, čovjek kao da nusprodukt komunikacije Svoju poziciju u eteru, toj ruži misaono biće želio se odvoj- radi komunikacije. vjetrova, pridodan je još jedan jiti od tog i takvog atavističkog Ako sve ovo uzmemo u obzir, iskonski svježi vjetar koji zrači. pristupa okolini, pa je počeo klasično pitanje koje čovjek To je Radio Bir. izrađivati sredstva komunik- sebi postavlja, treba li mu nešto Zato, budimo Bir.

136 novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. MUALLIMOV FORUM †

POZICIJA RADIJA "BIR"

Hasan EMINOVIĆ

Pozicija Radija BIR unutar org- zirao više od 2.000 ramazan- također je jasano precizirana ganizacione sheme Islamske skih emsija, više od 15.000 pozicija medija i unutar islam-s zajednice zapravo nije ništa drugih emisija i više od 25.000 skog učenja. Dakle, medij je drukčija u odnosu na druge priloga, vijesti, izvještaja itd. samo medij i ništa više. U slu-č institucije, organe i službe kro-v Iz ove pozicije preuzeo sam čaju Radija BIR, medij člans- vne organizacije muslimana u i dopisništvo Preporoda u stva, organa, službi i institucija BiH. Jedina razlika u odnosu Mostaru, agencijske poslove u Islamske zajednice, koja, opet, na druge je u tome što je Radio odnosu na druge elektronske i ima specifičan položaj unutar BIR nov, tek počinje s radom, printane medije, kao i još neke bosanskohercegovačkog druš-t angažmanom i zauzimanjem druge slične poslove. tva. pozicije u kulturi Bošnjaka. Iz moje percepcije, za Radio S aspekta tekućih demokrats- U prvom čitanju predlagača BIR bilo bi najopsanije da se skih normi, uz ostale medije ove teme Šta nama dođe Radd o ovom mediju koji je tek u Islamske zajednice, Radio BIR dio BIR, razumijem da je nes- razvoju naširoko raspravlja i mora zauzeti poziciju trans- spretno postavljen prostor za teortizira. Prema mom čvr-s sparentnog informiranja o široku teoretizaciju, rasprave stom ubjeđenju, unutar Islam-s poslovima i aktivnostima, pa i usaglašavanje stavova, što u ske zajednice ogromna većina i naučnim kretanjima u Bo-s osnovi znači gašenje medija zaposlenih nema jasno izgrađ- sni i Hercegovini na način da Islamske zajednice. Neka mi đen stav o tome šta je zapravo informira članstvo, donatore, bude dozvoljeno da u ovom medij, šta je vijest i šta bi ona obveznike zekata, muslimane kratkom osvrtu budem ličan trebala biti. I u dosadašnjem koji dobrovoljnim prilozima i da prenesem lična iskustva radu Radija BIR napravljeno finansiraju rad Islamske zajed- u radu u medijima Islamske je nekoliko krupnih pogreša-k dnice o utrošenom novcu tako zajednice i drugim medijim- ka u smislu da su o konceptu, da muslimani BiH imaju ja-s ma svih obilika, od lokalnog strategiji i obliku ovog medija snu potvrdu da ulažu u dobre do državnog nivoa (ako se to raspravljali potpuno nekom-p i hajirli poslove. Naravno, ne uopće može nazvati ličnim petentni ljudi. Nekima od kroz finansijske izvještaje, već stavom, jer se ničim i nikad ni-s njih sam to i otvoreno rekao, izvještaje o radu, dostignu-ć sam okoristio takvim radom, kao što jasno i nedvosmisleno ćima, predstavljanjem aktiv- izuzmemo li osnovnu plaću i hoću reći da ni sam predlagač vnosti, projekata, insitucija. predviđene, uglavnom mini-m Muallimove teme nije imao to Otuda se neshvatljivim čini da malne honorare, što, u poređ- u vidu dok je pisao svoj inicij- najugledniji alimi Islamske za-j đenju sa drugim službama IZ, jativni tekst. jednice odbijaju sudjelovanje znači duplo više posla i odgov- Nijedan medij na svijetu, pa u emisijama Radija BIR. Uza vornosti i duplo manje novc- ni ovaj Islamske zajednice svo njihovo uvažavanje kao ca). Naime, već 13 godina sam nije nikakvo izmišljanje tople osoba i njih kao intelektualaca urednik vjerskog edukatvinog vode. Jasno je precizirana poz- (a stvarno ih cijenim), ni oni, prgrama Radija Stari most u zicija i status medija unutar kao ni bilo koji hodža u najm- Mostaru. Do sada sam reali-z društevno-socioloških nauka, manjem džematu, prije svega

novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. 137 † MUALLIMOV FORUM

kao ljudi koji svoju egzistenci-j Gazaliju i njegovim iskustav- aktivnu društvenu percepciju, ju ostvaruju preko finansijskog vima, ako imam ostaje samo statistiku niti jasno preciziran sistema Islamske zajednice, na njima, zapravo je iskrivlja-v cilj (osim što predavač ostavlja nemaju ni ljudsko, ni šerijats- vanje istine. Nije mi poznato dojam da je načitan i naučno sko pravo odbiti sudjelovanje da je ikoji imam u posljednjih informiran). Zamislite, obja-v (ne baš uvijek i ne svaki dan), pedeset godina proveo ni 40 vljivanje Kur’ana trajalo je 23 a potom i kao javne ličnosti. dana u halvetu, a kamoli dvi-j godine, a na predavanjima Iskustvo me naučilo da medij je na munari. Otuda citiranje često čujemo i po 20 ajeta u ni ukom slučaju ne smije ostat- i lamentiranje Gazalijeve spoz- samo pola sata, bezbeli ajeta ti pod isključivom nadležnosti znaje ili bilo kojeg drugog ve-l koji ne oslikavaju stanje duha, svih organa, institucija i svih likana dođe kao prevara slušat- niti društevno-kulturološke pojedinaca, već pod ingeren-c teljstva. Lično se ospem kad su aktivnosti određeneog javnog cijom određene skupine lju-d vazovi, hutbe, predavanja prep- mišljenja. Istini za volju, i di, definiranih tijela, koja su puni Gazalija, a prazni preda-v nikako drukčije, ističem za-h upoznata sa svim segmentima vača, hatiba. Radije napustim hvalnost prema obraćanjima rada medija. U tom, smisli takav skup. mostarskog muftije, iz čijih navest ću primjer da moj rad U pogledu odnosa prema nastupa je, naprosto, moguće na Radiju Stari most ocjenjuj- medijima evidentno je da je izdvojiti i po nekoliko vijesti je imam čiju aktivnost nisam naš, pa i najobrazovaniji ka-d koje nisu interesantne samo medijski propratio, jer se ona dar unutar Islamske zajednice Islamskoj zajednici, već i široj kosila sa stavom fetve-i emin- neobaviješten o tome šta je to društevenoj. Muftija Smajkić na. Smatrao sam da publiciran- medij i šta može biti slušljiva u svojim obraćanjima rijetko nje takve vijesti ima više štete vijest. Objava je završena, Pos- citira više od jednog ajeta i je-d nego koristi. Ali, pokazalo se slanik nije među nama. Niko dnog hadisa, kao potvrdu vla-s kasnije, za vrednovanje mog od nas nije ni melek, pa da mu stitog iskustva i promišljanja. rada samo štetu. Bog spušta ajete, niti ashab, S druge strane, unutar Islams- Prema prijedlogu glavnog pa da samo citira Poslanika, ske zajednice postoje ljudi koji urednika Muallima, izvještači mi ipak živimo u vremenskoj, nisu kadri procijeniti važnost, na Radiju BIR mogu ili bi tre-b geografskoj, mentalnoj, intele-k niti poziciju događaja koji bali biti i sami imami, što se u ktualnoj i društevno-političkoj organiziraju. Eto, posljednih osnovi kosi sa profesonalnim distanci u odnosu na to vrijem- dana mi se dogodio parad- standardima i kodeksima. Na-p me. Stoga je povijest a ne vijest doks da je jedan od uglednika protiv, ovakva inicijativa je u citiranje ajeta, hadisa i mišlje-n Islamske zajednice u Hercegov- osnovi pogrešna i neprimjeren- nja klasične islamske uleme. vini smatrao shodnim pozvati na osnovnom medijskom zah- Događalo mi se da snimim dopisnika Avaza na događaj, htjevu, tj. objektivnosti. Ona, predavanje dugo i po 45 mi-n a zaobići mene kao dopisnika zapravo, otvara mogućnost da nuta, a da, zapravo, nemam ni BIR-a, Preporoda i urednika se preko deklamativnih reto-r poluinformaciju, jer predavač Radija Stari most, premda smo ričnih izričaja prekrije rad ili nije govorio okupljenim o nji-h sjedili skupa. Ispostavilo se da nerad same suštine imamskog hovim problemima već o pov- Avazu uopće nije važna ta vi-j poziva. vijesnim činjenicama, što nije jest, jer ne prelazi organizacion- Ukoliko imam dobro radi svoj interesantno nijednom, pa ni nu shemu Islamske zajednice. posao, mediji ili novinari će to mediju Islamske zajednice. Naravno, vijest o tom događa-j prepoznati i izvijestiti u obimu Islamska zajednica ima, za-p ju, vrlo važnom za Islamsku koji to sam događaj zavređuje. pravo, drugu vrstu problema. zajednicu, nigdje nije objavlje-n Poznata je činjenica da danas Događaji koje organiziramo, na. imamo dosta dobre islamske pogotovo mevlude i džamij-s Postoji veoma mnogo ljudi literature prevedene na bo-s ska predavanja, nemaju osno-v koji preko medijskih istupa snaski jezik. Znanje o velikom vnu medijsku težinu. Nemaju žele pridobiti pažnju javnosti

138 novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. MUALLIMOV FORUM † bez obzira na kvalitet i obim koristiti dio javnih sredstava mo, u Mostaru dnevno proda posla koji rade. Također, po-s iz budžeta Rijaseta i u toj mjer- oko 30.000 litara piva, itd... stoje i događaji koji nisu na ri programski i shematski biti Službenici Islamske zajednice nivou ili su samo subjektivno zavisan od Rijaseta. moraju se osloboditi predra-s mišljenje imama. Svaki poku-š Kad je riječ o programskoj suda tipa obezvrjeđivanja med- šaj da se taj događaj koliko-tol- shemi Radija BIR, mislim da dija zato što ne pišu o njima i liko objektivizira unosi im do-d je to stvar ukusa. Treba imati njihovim željama. datni konflikt, jer svu moć u na umu da Radio BIR emitira Imao sam priliku slušati kako upravnim organima Islamske program tek pola godine, da Preporod ne valja ništa i u nje-m zajednice imaju upravo oni, nema baš sretno riješenu ka-d mu nema aktuelnih događaja. pečate, novac, odluke. drovsku strukturu na način da U istom tom broju Preporoda BIR mora zadovoljiti osnovni zaposleni imaju dovoljno stru-č objavljena je vijest kako je na kriterij objektivnosti. Kako? čnog znanja o medijskim stand- povratnike i njihovu džamiju Nisam siguran da postoji volja dardima i kodeksima, ali ne i bačena bomba. Ovaj slučaj, jer i model da ga dobije od nalež- o strukturi Islamske zajednice. je stvarno slučaj, napominjem žnih tijela Islamske zajednice. Uostalom, programske sheme zbog općepoznate činjenice Kad je riječ o medijima uopće se ionako mijenjaju makar jed- da muslimanu kao pripadni-k unutar Islamske zajednice, dnom godišnje. ku ummeta nije dozvoljena našom zaslugom, isključivo Dakle, da zaključim, Islamska ravdnodušnost, da mu bude našom, ovo područje ostalo je zajednica mora naći načina svejedno što je nečije pravo nedefinirano. U samoj defini-c da educira zaposlene o tome ugroženo ili oduzeto. Stoga, ciji medija jasno je precizirano kako neki događaj može pos- takve službenike treba, jasno i da je medij nezavisan, a u pra-k stati vijest, treba iznaći sreds- nedvosmisleno, potpuno uda-l ksi se zna da ne postoji nezavi-s stva da novinari BIR-a mogu ljiti od mogućnosti odlučiva-n san medij. prisustvovati tim događajima, nja. Jer, takvi kakvi su, nikad Poziciju Radija BIR, ustalom treba naći načina da vršioc- neće zadobiti sebi umišljenu kao i svakog drugog medija, ci javnih fukcija decidirano i svetost. treba tražiti u upravo rečenom nedvosmisleno komentiraju I, na kraju da zaključim, o stavu. Nezavisan od svih, zav- aktuelne događaje, dosljedno, Radiju BIR sudove trebaju visan od odrđenog tijela koje, odgovorno, kratko i sadržajno donositi ljudi koji imaju iskus- prije svega, poznaje važeće (događaje po ostalim mediji-m stvo, poznaju tematiku, imaju procese i kodekse, koje zna ma komentiraju djeca, zašto to elementarnu ljudsku i vjersku odrediti ciljeve medija, kako ne bi činili visokoobrazovani odgovornost, ne samo lijepo one svakodnevne, tako i one kadrovi Islamske zajednice). mišljenje o sebi. dugoročne. Stoga, bila bi vel- Uloga uleme i jest upravo to, Mislim da ova tema nije treba-l lika greška ako bi Radio BIR ne da pripovijeda povijesne la biti toliko javna. Ali, kad već bio potpuno nezavisan (dakle, događaje, već da osudi ili po-h jest i kad su već o njoj donijeli i finansijski) od najviših orga-n hvali aktuelna događanja. Na stavove i pozvani i nepozvani, na Islamske zajednice. Nema taj način bismo zasigurno dob- s dovom dragom Bogu da opet medija koji se može finansirati bili simpatije šireg slušateljs- zbog izraženog mišljenja ne isključivo od reklame i proi-z stva. Zamislite da akademik budem osuđen, stavljam se na zvodnje programa. U BiH je Karić, kratko, u 20 rečenica, raspolaganje uredništvu Radij- to iluzija. Dakle, i BIR mora komentira podatak da se, reci-m ja BIR.

novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. 139 † MUALLIMOV FORUM

U PRILOG RASPRAVI IZ PROŠLOG BROJA leha - Nauka i Poduka imenima svih stvari to svaka "KADROVSKA POLITIKA I OBRAZOVNI SISTEM stvar, biće i zvanja, ako je riječ o istini a ne o laži, mora imati svoj sadržaj, značenje, diferenciju specif- ISLAMSKE ZAJEDNICE" fika i ono po čemu jeste to što jeste. Svako zvanje u znanju kao istinskom pokriću za to zvanje. U prot- OBRAZOVANJE, ŠKOLSTVO, tivnom radi se o sistemskoj varci, obmani, lažnom imenovanju i krivom predstavljanju. Pošto poduča-v NAUKA I CIVILIZACIJA vanje i darivanje čovjeka govorom i znanjem o ime-n nima svih stvari u dostupnoj stvarnosti, pojavnosti i Četri glavne parole Orwelove 1985. glase: postojanju pomoću jezika, riječi, rečenica, sudova, Rat je mir, ropstvo je sloboda, neznanje je moć i sa-v zaključaka, definicija i ideja, među svim stvorenjim- vladao sam sebe i zavolio sam velikog brata. "Dok ma spada samo u odlike čovjeka, ukoliko se čovjek se u okviru pervertirane svijesti na sadržajima laž, pravilno i u punom kapacitetu ne školuje i ne obra-z propagande i ideologije putem revizije historije rat zuje tada se pogrešnim i lažnim školovanjem dovodi ne prihvati kao mir, ropstvo kao sloboda, i neznanje u pitanje ta odlika. Tada se umjesto pjesničke "ubi kao moć nije uopće moguće da čovjek savlada sebe me prejaka reč" može kazati ubi me prejako zvanje i tako što će zavoljeti "velikog brata". Svako nezna-n prevelika diploma. Dodjela serijskih a ne unikatnih nje je opako i opasno ali sistemsko, organizovano, diploma je univerzalna svjetska pojava koja nije zaob- društveno plansko i pod krovom države promicano bišla ni najznačajnije islamsko sveučilište "Džamiu- neznanje, koje umjesto sticanja znanja dijeli zvanja, l-Ezher. " U kontekstu tih i takvih okolnosti nastala diplome, magistrate i doktorate, je najopakije i najop- je izreka "Indema tedekterel-Ezheru daufel-islam" pasnije neznanje. U nadaleko čuvenom djelu "Ahla-k - kako se Ezher podoktrio Islam je oslabio". Kao što ki nasiri", Nasiruddin El-Tusi u 13.-om stoljeću bolnice nisu krive što u njima ljudi umiru, ukoliko navodi tri glavne slabosti volje: hauf-strah; gadab- ih ljekari pogrešnim liječenjem ne ubijaju, tako ni ljutnju i džubun-kukavičluk; tri slabosti praktičnog Ezher nije kriv što je uveo postdiplomski studij jer uma ili tri moralne bolesti: pretjeranost, nedotjer- su to učinili svi svjetski univerziteti mlađi od njeg- ranost i izopačenje ili "pohvala ludosti" i, konačno, ga: Oksford, Sorbona, Harvard, Kembridž, Jel, Prins- tri slabosti čistog ili teorijskog uma: džehli-besit - ston, Berkli. . . Stvar i mudrost leži u standardima, prosto neznanje onih koji znaju da ne znaju; džehli kriterijima, metodologiji, sadržaju, viziji i programu murekkab - složeno neznanje tj. ljudi koji imaju zva-n postdiplomskog studija. Nijednom muslimanu nije nja bez znanja i koji nikada neće shvatiti i razumjeti mrsko pročitati riječ Sartona: "Glavnu zadaću čo-v da ne znaju ono što ne znaju i na kraju su oni kojima vječanstva izvršili su muslimani. Najveći filozof El se mrse misli u glavi i kroz njih prolaze informacije Farabi bio je musliman, najveći matematičari Ebu kao voda kroz protočni bojlerčić bez ikakvog razu-m Kamil Ibn Aslam i Ibrahim Ibr Sinan bili su također mijevanja i smislenog povezivanja. Koji god se poj- muslimani, najveći geograf i enciklopedist El-Masud- jedinac, grupa i zajednica nađe u društvu u kome se di bio je musliman. Najveći historičar Et-Taberi ta-k dodjeljuju zvanja bez stvarnog i istinskog pokrića u kođer bio je musliman". Ali mora se biti istovreme-n znanju, tada se događa sistemska prodaja neznanja no svjestan da su imena koja navodi Sarton živjela u pod firmom zvanja. Dugoročno gledano, najopasnij- 9. , 10. , 11. , i 12. stoljeću, dakle prije hiljadu godina. ja stvar je skrivanje, prikrivanje neznanja pod znan- Gdje su danas muslimani i kakav je njihov status njem putem zvanja sa praznim sadržajem. Oni koji kada je u pitanju svjetska znanost i svjetska civiliza-c prihvataju zvanja bez kapaciteta i sadržaja znanja su cija? Otvoreno, jasno, bolno i gorko mora se priznati trajno amoralni a oni koji ispred društva, sistema, oni su konzumenti a nisu faktori svjetske civilizacije. države i zajednice, učestvuju u dodjeli takvih zvanja Zašto? Možda to slikovito objašnjava izreka koja se oni čine krivično djelo i u osnovi potkopavaju teme-l u bošnjačkom narodu ponavlja unazad 120 godina: lje na kojima život počiva izvana. Kako je jedna od "8 godina sjedio u Stambolu, i 4 godine studirao bitnih odlika čovjeka - Alleme Adem-l-esmae kull- u Beču", da li se radi samo o kompleksu od Beča i

140 novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. MUALLIMOV FORUM † zapadnoevropske civilizacije ili se doista u Beču potoke krvi, a na planu znanosti preuzevši od musli-m moralo sistemski, plansko-programski i metodički mana posmatranje, eksperiment, prirodne znanosti učiti, čitati i studirati. A u Istanbulu moglo umjesto i logičke formule, njima je (muslimanima) ostavila učenja pričati-frazirati, hikaje, gatke, anegdote, me-s teologiju jalove i pogubne i sofističke rasprave pune sele, birvaktile ponavljati treba utvrditi, analizirati spekulacija, sitničavosti, frivolnosti i vrćenja u krug: i proučiti. Kako se suočiti sa tvrdnjama francuskog "Naš duh se uspavao i okrenuo ka mistici a negdje filozofa i ekonomiste Guy Sormana: "Zapad je prije i praznovjerju. Kako to objasniti, uprkos posmatrač- svega stanje duha koje se ne podudara ni sa jednom čkom duhu Kur'ana i njegovoj okrenutosti prirodi i specifičnom nacijom, religijom ili kontinentom. Zap- vanjskom svijetu," pita se početkom 1995. prilikom pad je duhovno stanje koje određuju tri temeljne primanja Fejsalove nagrade rahmetli Alija Izetbego-v crte koje se ne mogu lahko naći u istočnim civilizac- vić. Na temelju prezentiranih činenjica, bez obzira cijama: 1) strast za inovacijom, invencijom, novun- na posmatrački duh Kur'ana i njegovu okrenutos nom, novim, 2) sposobnost kritike i samokritike. 3) prirodnom i vanjskom svijetu, muslimani su od 13. jednakost polova. Što je Nova, pozdrav je u upotreb- stoljeća preuzimali podmetnuti duh svjesno ili nes-v bi od epohe helenizma. Inovativnost kao temeljna vjesno posljedice su iste, te se okretali spekulaciji - vrijednost objašnjava naučni napredak Zapada na-s umjesto realnosti, metafizici - umjesto fizici, planet- spram Istoka. Ona objašnjava i neizbježne sukobe s tarnim - umjesto konkretnim činjenicama, Gibetu konzervativnim nezapadnim društvima. Na Zapadu (ogovaranju) – umjesto javnosti, lažno-unutrašnjem je inovacija proces koji se nikada ne završava i staln- - umjesto vanjskom svijetu. Muslimani svijeta pog- no sebe preobražava. Samokritika i kritika je više od gotovo oni koji žive u Evropi moraju i sebi i drugim inovacije odredbena značajka Zapada. " ljudima odgovoriti na pitanje da li u njihovim radov- Sormanu se može odgovoriti Kur’anom, vima dominiraju samo prijevodi, gola deskripcija, tradicijom i poviješću. Pošto nije musliman i kako apologija, sinkretizam, eklekticizam i kompilacija ili za njega Kur'an i Sunnet ne predstavljaju isto što i za jasna, otvorena i razgovjetna kritična i samokritična muslimane preostaje da mu se odgovori samo povi-j riječ koja ad verbam ide na proces, na tokove, na dog- ješću a ne i stvarnošću muslimana. U dvostoljetnim gađaje, na sadržaje, na opće stvari, interese, potrebe križarskim ratovima Evropa je od muslimana preuz- ili opće dobro a ne ad hominem da ide na ljude i zela posmatranje i eksperiment iz čega se razvio emp- njihove ličnosti. Zašto u tekstovima nevjerovatnog pirizam u Engleskoj i prva industrijska revolucija u broja muslimana prevladava deskriptivna, dekadent- svijetu kao njegova posljedica. Logičke formule u fiz- tna, reciklična, regresivna, rekonstruktivna, restau-r zici, matematici i astronomiji Evropa preuzima i da-l ratorska, retroaktivna, regenerativna, retrogardna, lje metodički stiče i sistemski razvija preuzimanjem epigonska i samo unazad dinamična i aktivna svi-j trigonometrije, algebre i analitičke geometrije od jest? Takva svijest oslobađa muslimane vizije, perc- muslimana Španije, Sicilije i južne Italije. Nepobitna cepcije i planiranja a daje im lažnu nadu da znaju je istina da je Evropa od svijeta muslimana preuzela: objasniti bilo šta što se dogodilo u prošlosti. Svijest broj 0, upotrebu arapskih brojeva, medicinska ostvar- koja namjerno, samo unazad, opisuje svijet čini to renja, upotrebu kompasa koji će Evropi poslužiti za samo da bi izbjegla susret sa njim i da bi riješila bilo otkriće Amerike i puta za Indiju, kompletne inovaci-j koji problem u njemu. Susret sa stvarnošću se može je i postignuća u poljoprivredi i tekstilnoj industriji. izbjegavati u Bosni i Hercegovini ali ne može u svi-j Mada se prešućuje, neizbrisiva je transmisiona uloga jetu. Teorija koja počiva na kompilaciji, eklekticiz- islama i muslimana u prevođenju i očuvanju mnog- zmu, suhoj deskripciji, sinkretizmu, panegiricima, gih grčkih, perzijskih i djela na sanskritu, iz filozofi-j pamfletima, apogologiji i golim prijevodima, izvan je, matematike, astronomije, medicine, botanike, alg- konteksta vremena, prostora i uvjeta u kojima ljud- gebre i književnosti koja su posredstvom muslimana di žive, nikada ne doseže do otvorene, jasne, javne, došla u Evropu i postala opća ljudska vrijednost i konkretne, angažirane, razgovjetne i smisleno po-v baština. Zauzvrat, u križarskim ratovima, Evropa je vezane slike svijeta. Kao što kiša ne koristi kamenu svijetu islama i muslimanskim narodima ponudila da na njemu trava raste, tako mi ovako umrtvljena

novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. 141 † MUALLIMOV FORUM

teorija ne dodiruje život ljudi a kamoli da daje okvir leke, Eshatologiju, Šejtane, Džinne, Nafaku, Nagra-d za rješavanje problema i dilema. Samo živa misao du, Kaznu. Ljudsko znanje je ograničeno i kreće se slobodnog čovjeka koji ima stav pretače se u ideju, samo u granicama ovog stvorenog i pojavnog svijeta ideja u viziju a vizija u program i sadržaj života. u okviru vremena i prostora: "Pitaju te o Ruhu. Reci: Bez obzira što se u svijesti velikog broja mu-s Šta je Ruh - samo Gospodar moj zna, a vama je dato slimana kritika vlastite sredine po nepisanom pravil- samo malo znanja. " (17:85). Sve znanje i saznanje o lu smatra izdajom, a druge uvredom, na tu se svijest Nadnaravnom, Transcendentalnom, Onostranom, većine moramo pozvati na Tradiciju, koja kaže: "Kaži Metafizičkom, Eshatološkom svijetu ili Teolososu ili istinu makar bila i gorka i kazati istinu u lice vladaru svijetu koji je Istina a nije dokučiv osjetilima, shva-t silniku je najveći stepen borbe na Božijem putu. " tljiv razumom i pojmljiv umu, čovjeku i ljudima Bog Teorijska kritika i samokritika pomaže ljudima, nar- preko Objave spušta i obznanjuje. To je vertikalno, ravno i muslimanima, da ne zapadnu u opake i opa-s izravno, neposredno, nikim i ničim, osim Božijom sne bolesti kulture: snobizam - ne želim biti ono što voljom i odredbom uvjetovano znanje. U mazdeistič- jesam i po cijenu života želim biti ono što nisam, kič čkoj religiji za Boga se kaže Mazdao - Sveznajući, u - lažna kultura ili subkultura i šund - smeće. Krah u Budizmu Budha znači-Prosvjetljeni, jedan od atri-b teoriji i kulturi jedne zajednice ili društva vodi nje-n buta za Boga u Judaizmu je Eš-Šadej - Svevišnji, a u ne ljude u izolaciju, segregaciju, staklene perle, geto, Kur'anu se uči Vallahu Vasium Alimun - Allahovo soveto, separaciju i elitizaciju unutar sebe, u posesi-v znanje obuhvata sve. " vnost i autarhičnost (samozadovoljstvo i zatvaranje od svijeta) do autizma. U takvom ambijentu rastu i 1. 1. Izvor, sadržaj i granica ljudskog znanja razvijaju se: poslušni, ponizni, prizemni, servilni i Nauka u islamu mora polaziti od 5 osnov- odani poltroni pognutih glava prema nadređenim a vnih, neizmjenjivih i neizbrisivih aksioma: A) Da je pompezni prema drugim ljudima. U tom i takvom Stvoritelj, Gospodar, Ravnatelj i Sudac svih svjetova okruženju istina, ljudski karakter i stav te javnost jedino Allah dž. š. i da čovjek i ljudi ništa ne stvaraju, i lojalnost nemaju prostora za život. Javni prostor jer stvarati znači stvarati iz ništa, nego kombiniraju zadobivaju gibet (ogovaranje ili govor o ljudima u i sebi prilagođavaju stvoreno; B) Božije znanje je njihovom odsustvu), mumljanje, insunacije, fasci-n Apsolutno, Sveznajuće, Svemoguće i Sveobuhvatno nacije, odanost i servilnost ljudima a ne odanost i i ni od koga nije uvjetovano, ovisno: "Naš Gospodar lojalnost institucijama i ustanovama. Vratimo se je znanjem obuhvatio baš sve. Ključeve onostranoga znanju, obrazovanju, nauci i školstvu. Osnovne i bit- (Gajba), samo On ga poznaje, što je na kopnu i na tne razlike između čovjekovog i Božijeg znanja su: moru on znade, ni list ne padne a da njemu poznato Bog je izvor i Svog i čovjekovog znanja, a čovjek nije nije, nema zrna u tminama Zemlje, ničega što vlaž- ničijeg. Božije znanje i Sveznanje je svjedočanstvo žno ili suho je, a da to u Jasnoj Knjizi nije. "(6:59). Božije moći a čovjekovo znanje je svjedočanstvo Bož- C) Topos, humus, etos, osnovni motiv i motorna žije milosti prema čovjeku i ljudima i dar ljudima snaga nauke ili znanosti prema svim religijama nal- da mogu biti halife - povjerenici na Zemlji: "I On lazi se u Božijoj riječi. Tako se u hinduističkoj religiji (Allah) pouči i osposobi Adema imenima za stvari sveti spisi nazivaju Vede što znači Znanje i Rigvede sve" (2:31). I po Izvoru, i po Sadržaju, i po Istini, i po što znači pjesme znanja a Biblija - vjeroknjiga Ži-d Autoritetu i po Sveobuhvatnosti, i po Sveznanju, i po dova i kršćana počinje riječima: "U početku, bijaše Neizmjenjivosti i Nezaboravnosti Božije znanje je riječ. "; a prve riječi Kur'ana - Objave Islama i Knjig- Apsolutno, Svevideće, Svečujuće, Sveznajuće i Sveob- ge muslimana glase: " Čitaj (uči, proučavaj, saznaji, buhvatno te obuhvata sve svjetove vidljive: dunjaluk razabiri) u ime Gospodara svoga koji Stvara čovjek- - materijalne stvari, prirodu, fizičke, vidljive, objek- ka od zakvačka, Čitaj uz najplemenitijeg Gospoda-r ktivne, materijalne, pojavne, izvanjske, anorganske, ra svoga, koji peru proučava, Onome što nije znao organske, biljne i životinjske svjetove ali i nevidljive, poučio je čovjeka. " (96:1-5). D) Kao što je kultura onostrane, transcendentalne, metafizičke, nadnara-v rezultat religije i duhovne kreacije tako je znanost ili vne svjetove: Džennet, Džehennem, Sudbinu, Mel-

142 novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. MUALLIMOV FORUM † nauka rezultat osjetila, razuma i uma koje je Allah Vjeru, na temelju Objave i Tradicije, nema sumnje darovao čovjeku i ljudima. La Reibe Fihi. Put u nauku je sumnja, pitanje, rado-z Tako je, ustvari, kultura, zahvaljujući religij- znalost, začuđenost, zapitanost, neprestana težnja i ji, ruhu i savjesti, ostvarivanje i realiziranje čovjeka traganje za novumom, udubljenost, zainteresovan- iznutra, a civilizacija zahvaljujući znanosti izvana. nost, upornost, metodično sticanje i sistematsko Kultura po vertikali obuhvata i razumijeva čovjeka sređivanje znanja, znanstvena akribija, pojmovni u vremenu (kultura sjećanja a religija je duša svih instrumentarij, neugasivi i neuzastavljivi eros za kultura) a civilizacija po horizontali obuhvata i ra-z znanstvenom spoznajom ili očitanjem vanjskih znak- zumijeva čovjeka u prostoru. Kao što kulture nema kova Božijeg stvaranja, znanstveni kriteriji, znan-s bez religije, duha, duhovnosti, i čovjekove unutraš- stveni standardi, znanstvena klasifikacija, sistemati-z šnje, samo njemu među stvorenjima svojstvene kre-a zacija i objektivizacija, a put u vjeru, na temelju acije, tako i civilizacije nema bez čovjekovih osjetila, Objave i Tradicije, je vjerovanje , uvjerenje i lično razuma i uma koji su temelj znanosti. E) Polje, iza-z osvjedočenje. Zato što se Allahovo znanje kao istina zov, tema i granice nauke i ljudskih otkrića su stvor- objavljuje, ono se prvo vjeruje, pa spoznaje, a ljud-s reni, vidljivi, prolazni, objektivni, materijalni, sko znanje, čiji je medij i arena istraživanja sve što izvanjski, anorganski, biljni, životinjski i prolazni je Allah stvorio u okviru vremena i prostora i koje svijetovi. U onoj dimenziji koliko je fizičko - biološ- počiva na pet osjetila, razumu i umu se neprestano ško i prolazno biće (tijelo truhne) i čovjek je tema istražuje, dokazuje, provjerava, nadopunjava i nadi-l ljudskog znanja i spoznaje. Kao što je Allahova Vo-l lazi. Kažu da je najveća grobnica svijeta polje nauč- lja i Znanje neograničeno tako su ljudska volja i čnih hipoteza. Ono što je za vjeru uvjerenje i povjer- znanje ograničeni. Allahovo se Znanje odnosi na renje, to je za nauku sumnja i pitanje. Kada nauka i sve, a ljudsko samo na vidljive, materijalne, u okvi-r zakon dobiju oči i postanu naši, tada nauka prelazi ru vremena i prostora neprestano promjenjive i ne-s u demagogiju, frazeologiju, apologiju, propagandu, stajuće svijetove. U Allahovo Znanje ni po Izvoru, plagijat, pamflet, ponavljanje i umnožavanje istog, ni po Sadržaju, ni po Istini, ni po Autoritetu, ni po suhu deskripciju, sinkretizam i eklekticizam po si-s Cilju, ni po posljedicama nema sumnje i zapitano-s stemu Kiile - rečeno je ili Kale-kaže ili moderno ka-z sti: "Ova Knjiga - u koju nema nikakve sumnje - jest zano navođenjem beskrajnih citata. Božije Znanje Uputa za bogobojazne, za one koji vjeruju u Ono-s otkriva i definira istinu i smisao života ljudsko relac- strano (Nadnaravno), obavljajući namaz, te od ono-g cije i među stvorenjima. Božije znanje je uvijek istin- ga što smo im darovali troše. Također za one koji nito, konačno, apsolutno, sveobuhvatno, a ljudsko vjeruju u to što je tebi spušteno (objavljeno) i što je je tačno, trenutačno, relativno i otvoreno neprestan- spušteno (objavljeno) prije tebe, te u Drugi svijet no nadilaženje i nadopunjavanje. Ljudsko znanje po vjeruju bez dvojbe "(2:1-4), a osnova, topos, humus, metodi odlikuje indukcija - istraživanje od pojedin- i početak ljudskog znanja je sumnja, pitanje, tragan- načnog, posebnog od općeg, parcijalnost, neupitna nje, otkrivanje, istraživanje, izlaganje, obrazlaganje, prolaznost i mijena, neprestani tok i istraživački uspoređivanje, provjeravanje i neprestano, na preth- proces, fragmentarnost, ograničenost i permanent- hodnim osnovama, nadilaženje. Zato se u definiciji tno nadilaženje i nadopunjavanje, neizvjesnost, ne-s nauke ili znanosti na grč. episteme, na lat. scientia, sigurnost, pitanje i neprestano istraživanje i traženje na arapskom Ilm kaže: Znanost je skup svih metod- odgovora. Bog svoje znanje ne instrumentalizira na dičkih stečenih i sistematski sređenih znanja, saznan- način zloupotrebe nad ljudima i stvorenjima u stvo-r nja i djelatnosti kojim se stiču takva znanja. Kao ta-k renim svjetovima, a ljudi svoje znanstvene rezultate kva ona je jedinstvo neprestanih istraživanja, traga-n (atomska bomba, puška, tenk, top) instrumentalizir- nja, otkrića, izlaganja, objašnjavanja sumnji, pitanja, raju i jedni protiv drugih radi moći, eksploatacije i radoznalosti, dokaza, hipoteza, teorija sistema, i dominacije zloupotrebljavaju. Samo i ukoliko prib- metoda. Allahovo Znanje se kao Istina objavljuje i bližava Bogu i korsiti ljudima, nauka ne iznevjerava vjeruje, a ljudsko znanje se neprestano otkriva, i nije negacija sebe. Zato svaka nauka, teorijska ili istražuje, dokazuje i nadilazi. Zato se kaže Put u egzaktna u islamu mora biti u ime Allaha za dobro i

novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. 143 † MUALLIMOV FORUM

korist ljudi ni načiju štetu. Usljed toga je svaka nauč- tronike, svih saobraćajnih sredstava, ratne tehnike i čna oblast jednako vrijedna, i islam ne poznaje i ne naoružanja i sva vanjska sredstva i instrumenti ži-v priznaje opasne i pogubne podjele na svjetovno - vota, utemeljeni na metodički sticanoj i sistemski profane nauke i vjersko - sakralne teorijske disciplin- sređenoj znanosti, iza koje stoji red, poredak, sis- ne. Nije jedan Bog slao objave, a drugi stvarao svjet- stem, država, dugoročna i osmišljena politika, daju tove, nego je jedan te isti Bog, i slao objave i stvarao ljudima, neovisno od religijske, rasne, nacionalne ili svjetove. Evropski je izum od Nikole Kuzanskog teritorijalne pripadnosti, moć, snagu i utjecaj na to-k preko Rene Dekarta, podjela stvarnosti na svijet mi-š kove i zbivanja. Mada su prve riječi Kur'ana: Uči, šljenja - res cogitas i svijet stvari - res extensa. Sa Čitaj, Saznaji, Proučavaj i Razabiri u ime tvoga Gos- stajališta islama nije se teško i problematično složiti spodara, bez obzira na činjenicu štoje islamski hali-f sa stavom Alberta Ajnštajna da je: "Nauka bez relig- fa El-Me’mun u devetom stoljeću bio spreman ob-z gije slaba i sakata, a religija bez nauke slijepa". Na znaniti rat bizantijskom caru Mihajlu trećem zbog vjeri počiva život i njegov smisao i ona je Izvor pro-p knjiga, i što su muslimani preko Španije, južne Italij- pisa života, a nauka opisuje život. Dakle, vjera pro-p je i Sicilije formirali prve univerzitete i fakultete, što pisuje i iznutra rasvjetljava i osmišljava, a nauka Evropa neprestano previđa i zaboravlja a muslimani izvana opisuje život i pribavlja sredstva i tehniku ži-v neprestano ponavljaju jer se nemaju čime pohvaliti vota. Kad nauka kao pozitivizam, scientizam i mar- u sadašnjosti, što se tiče znanosti i što je muslimans- rxizam ima ambiciju, umjesto religije, vjerozakona i ski vladar u Španiji Hakem II El-Mustansir u deset- etike, da propisuje, umjesto da opisuje i istražuje ži-v tom stoljeću donio zakon da se uz svaku džamiju vot, ona prestaje biti nauka i postaje kruta, surova i izgradi škola i mada je jedna od šest tema Halduno-v mrtva, ideologija, doktrina, dijamat, dogma i religij- ve Mukaddine znanost, organizacija znanosti i kako ja bez obreda i vjere u Boga. Kada religija umjesto je postići, nepobitna je istina da svijet islama i mu-s nauke opisuje i istražuje život, ona ne postaje nauka slimanski narodi u 20. stoljeću, a to traje od 15.-og nego relativizira i profanizira svoje učenje i završava stoljeća, na organiziran i uzajamno povezan način u osporavanju i samoosparavanju kao kršćanstvo u ni na nivou svojih država, a kamoli kao ummet isla-m srednjem vijeku oko geocentričnog i heliocentri-č ma, ne učestvuju u bitnim likovima moderne zna-n čnog sistema. Usljed inferironosti i neučestvovanja nosti: fizike, matematike, hemije, biologije, tehnike, u fundamentalnim tokovima moderne znanosti na metalurgije, mašinstva, biologije i elektronike. Ped- organiziran način, muslimani današnjice (kao krš- deset pet muslimanskih zemalja ni pojedinačno ni šćani u srednjem vijeku) ne učestvuju (izuzetak El- zajedno nemaju nijedan institut za nuklearnu fiziku Džezira sa zapadnom tehnikom) ni u modernim ni za fundamentalna znanstvena istraživanja a 830. satelitskim i elektronskim i informativnim sistemim- godine, dakle u 9. stoljeću, El-Me, mun je u Bagdad- ma savremenih civilizacija (izuzev kao recepijenti i du podigao Bejtul-hikmet - Kuću mudrosti, odgojn- konzumenti) koji su više nego ikada utemeljeni na no-obrazovnu i školsku ustavnovu koja je istovrem- znanosti. Neki zastupnici savremene političke filo-z meno bila i prevodilački biro grčkih, prezijskih, heb- zofije i filozofije znanosti iznose tezu da moderni brejskih, kineskih i indijskih (sa sanskrita, djela i svijet počiva na dva stuba: organiziranoj znanosti i rukopisa, kao i akademija i javna biblioteka - kutub-h organiziranoj javnosti. A u abecedu života i činjenic- hana sa kiraethanom - čitaonom. Uz nju se nalazila cu prvog reda spada saznanje i rezultat pravilnog i i opservatorija za proučavanje astronomije i praćen- od Allaha darovane upotrebe pet osjetila, razuma i nje kretanja nebeskih tijela plus bolnica sa medicin-s uma, jeste znanost ili nauka, rezultat organizirane i skom školom koja će u 10. stoljeću prerasti u klinič- na nivou društva, zajednice i države uzajamno pov- čki centar sa fakultetom. To je u Bagdadu u Aziji, a vezane, metodički sticane i sistemsko-sistematski u Africi, samo nešto kasnije, između 903. i 908. vlad- sređene znanosti, jeste civilizcija ili ostvarena, otjel- dar Zijadetullah iz dinastije Aglebija u gradu Kajrev- lotvorena i objektivizirana znanost. Civilizacija i svi vanu gradi veliku džamiju i islamski visokoškolski i njeni derivati, poput tehnike, tehnologije, mikrop- obrazovno-odgojni centar, prvi takve vrste i nivoa procesora, mikroračuna, kompjutera, satelita, elek-t na tlu Afrike. Ipak, najznačajnija kulturno-civilizac-

144 novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. MUALLIMOV FORUM † cijska ostvarenja i postignuća na tlu Afrike ostvaru-j je pitanje kako muslimani mogu jedni drugima ju Fatimije u drugoj polovici desetog stoljeća kada sprječavati ono što Allah naređuje? Škole, islamske, 972. godine otpočinju gradnju Džami atu-l-Ezhera, centre, fakultete i univerzitete pratile su biblioteke- prvog pravog, uistinu najstarijeg, najvećeg, jedins- kutubhane i čitaonice-kiraethane: u Kairskoj bibliot- stvenog i najznačajnijeg islamskog sveučilišta u svi-j teci koju je sagradio El-Aziz u 10. stoljeću učenicim- jetu na kojem danas, sve vrste teorijskih disciplina i ma, ulemi i studentima je stajao na raspolaganju egzaktnih znanosti, iz čitavog islamskog svijeta stud- fond od 200. 000 knjiga i rukopisa, u Kordobskoj dira između 150 i 200 hiljada studenata. Nekako u biblioteci koju su gradili i knjigama popunjavali: isto vrijeme kada Fatimije u Egiptu, njihovi savrem- Muhammed, Munzir, Abdullah, Adburahman III, a menici u Španiji, posebno Abdurahman III i Hakem kompletirao i dovršio Hakem II El-Mustansir učen- II El-Mustansir, diljem Španije, cvatućeg vrta Evro-p nicima, studentima, ljubiteljima knjige i ulemi sta-j pe, koja je prema priznanju Friedriha Nitzscea, svoj jao je na fond od 600. 000 knjiga i rukopisa, bibliot- zenit, svoje podne, uspon i vrhunac u svakom po-g teka Abdu-Devleta, sagrađena, također, u 10. stolje-ć gledu doživjela u doba maurske Španije a ne Peri-k ću u Širazu, imala je knjige i rukopise svrstane u klove Atene, grade i otvaraju srednje škole, univerz- policama i zavedene u katalozima, a njima je rukov- zitete i fakultete u : Kordobi, Granadi, Sevilji i Mal- vodilo obučeno i stručno (bibliotekari) osoblje u lagi na kojima su se uz islamske discipline tefsir, istom (zlatnom stoljeći knjige i znanosti kod muslim- hadis, kiraet, akaid, fikh, siru ravnomjerno i ravno-p mana) Basra je imala biblioteku, čiji je osnivač da-v pravno izučavale i studirale arapski jezik, medicina, vao stipendije naučnim radnicima i istraživačima matematika, astronomija, fizika, hemija, biologija, koji su u njoj radili, kao što su studenti Nizamije i povijest, geografija, pravo i filozofija ili uz egzaktne Mustansirije imali besplatnu opskrbu ili stipendiju. znanosti i sve teorijske discipline tog vremena pose-b Tada je i Buhara imala, u čitavom svijetu poznatu bno teologija i filozofija. Što se tiče odgoja, obrazo-v biblioteku, u kojoj je knjige čitao i studirao poznati vanja, škola i fakulteta islamski svijet i muslimanski Ibn Sina, u Rejju (Teheran) tada se nalazila bibliotek- narodi su od devetog do petnaestog stoljeća razvili ka od čijih se knjiga i rukopisa moglo natovariti če-t jedinstven, cjelovit, koherentan, konzistentan, konz- tri stotine deva koje su bile zavedene u katalog koji zekventan sistem odgoja, obrazovanja i školovanja je imao devet svezaka. U 9., 10., 11., 12. i 13. stolje-ć od početnoga, najelementarnijeg od mektebi ibtida-i ću islamski svijet i muslimanski narodi bili su prek- ija i sibjan mekteba za djecu početnike i malu djecu, kriveni knjigama i ispunjeni odgojem, obrazova-n preko rušdija za osnovce, nizamija i medresa za sred- njem i školama na temelju i potaknuti vjerom u dnjoškolce, specijalnih stručnih srednjih škola samo Boga slijedeći Tradiciju Poslanika. Zahvaljujući tak- za jednu ili dvije oblasti - Darul-Kur'an - izučavanje kvoj svijesti i takvom ambijentu u tim stoljećima Kur'ana, Darul-Hadis - izučavanje Hadisa, Darul- ostvarena je kozmopolitizacija islamske države i Fikh - izučavanje Fikha do velikih školskih, fakult- društva, kroz slobode ljudi i ravnopravnost naroda i tetskih i univerzitetskih centara, instituta i prevodi-l konfesija. Tu je i univerzalna kulturna sinteza (kroz lačkih biroa poput: Bejtul-Hikmeta, Zejtune, Dža-m prijevode i istraživanja) djela i rukopisa sa sanskrit- miatu-l-Ezhera, Daru-l-ilma ili Daru-l-hikmeta. ta, aramejskog, hebrejskog, kineskog, grčkog, i perz- Školovanje na Istoku u Aziji, u Africi gdje su bili zijskog jezika koja su prevedena na arapski jezik, ali muslimani kao i Španiji bilo je veoma rašireno i po-t i prožeta i oplemenjena komentarima i tumačenjim- tpuno razvijeno, od najnižih do najviših stupnjeva, ma islamskom kulturom i civilizacijom. Zahvaljujuć- od sibjan mekteba i mektebi ibtidaija do sveučilišta. ći tome, ostvarena je u koegzistenciji, na principu Školovali su se, kroz opće i obavezujuće obrazovan- priznanja i ravnopravnosti, a ne u asimilaciji i dom- nje i školovanje, ne samo muškarci, već (što je veom- minaciji, integracija društva, akulturacija i kulturno ma bitno za povijest obrazovanja i školstva) i žene sažimanje jedinstva u razlikama i razlika u jedins- koje su tada u Evropi uopće nisu smatrale ljudskim stvu, što je povezalo i omogućilo da islamska kultu-r bićima ili kao što im se doskora u Afganistanu od ra i civilizacija pet stoljeća bude i postane duhovno- strane talibana sprječavalo da idu u školu. Posebno kulturno sjedište i središte svijeta, ali i svepovezuju-ć

novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. 145 † MUALLIMOV FORUM

ći kod (preko prijevoda najznačajnijih djela sa svjet-s tako je danas od velikog broja muslimana, koji su skih jezika) čovječanstva:najstarijeg, starijeg, klasi-č čak išli u škole i studirali fakultete, najlakše sakriti čnog i novog doba. Dok se u doba Poslanika, prve novac tako što će se u knjigu staviti. Kao što su četverice halifa i Emevija začinju sve teorijske discip- ispravnim i komplementarnim odnosom prema pline i egzaktne znanosti, one se u punom i pravom znanju muslimani- na temelju dotadašnje baštine i smislu, na teorijskoj razini i znanosti kao metodički iskustva čovječanstva, omogućili razvoj egzaktnih sticanom i sistemski sređenom znanju, razvijaju, zanosti i teorijskih disciplina, tako Osmanska carev- uobličavaju i kao sistem školstva i obrazovanja pot- vina, kao najmoćnija i najrazvijena islamska zemlja tpuno uspostavljaju i realiziraju u doba Abasija. svijeta kasnije prvu štampariju otvara 300 godina Ruku na srce, islamski svijet i muslimanski narodi nakon štampaće mašine ili "Gutenbergove galaksi-j od kraja 13.-og stoljeća do današnjeg dana na planu je". Dok su se knjige pisale i prepisivale rukom, mus- školstva i obrazovanja svijetu nije ponudio ništa slimani su imali više knjiga nego svi ljudi u svijetu. novo osim Adžami-oglana-vojnih škola i Akademij- Samo jedna ulica u Bagdadu na kraju 8. i početkom ja koje su 1288. godine formirali Turci-Osmani za 9. stoljeća imala je stotinu knjižara. Pošto Kuran ne jeničare - novu vojsku. Kako nikoga na svijetu, pa dozvoljava da muslimani i ljudi općenito budu ni muslimane ne mogu spasiti zasluge iz prošlosti, dedždžali - jednooki džekovi koji gledaju samo na pogotovu kada je nauka u pitanju, jer nauka nikada jedno oko, desno ili lijevo svejedno, jednodimenzi-o ne miruje, niti živi samo od zatečenih, nego i od onalni ljudi, zarobljenici sadašnjosti koja se dogodi-l stečenih prava i neprestano novih rezultata, na te-m la (prošlosti). "Taj ummet-zajednica nestao je, njega melju postojećih dostignuća uvijek se gleda, istra-ž čeka ono što je zaslužio i vas čeka šta zaslužite, i vi žuje i ide dalje. Kao što vjere nema bez vjerovanja, nećete odgovarati za njihove postupke" (2:134), to uvjerenja i povjerenja, prave politike bez zastupanja se život mora sagledavati otvorenih očiju u svim di-m i promicanja ideje općeg dobra, cilja i interesa zajed- menzijama: prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. dnice, dobrih političkih rezultata i posljedica, te Islamska ulema u okviru ilmuddina – teorije i znan- provjere kroz izbore u slobodi i demokratiji, prema nosti islama, na pologu Kurana i Sunneta, uz pom- zakonskoj proceduri; braka bez ugovora i sporazu-m moć baštine i iskustva čovječanstva, mora ponuditi ma u slobodi dvije ravnopravne strane, uzajamne odgovore i objasniti otkud među pripadnicima isla-m ljubavi, povjerenja, poštovanja, obaveza, ali i pro-v ma i sljedbenicima Poslanika toliko opsjena, fasci-n vjere, tako ni nauke nema bez sumnje, bez pitanja, nacija, fantazija, fikcija, fraza, iluzija, virtualnosti, bez učenja, bez čitanja, bez studiranja, bez znans- pričina, praznih parola, pamfleta, projekcija, privid- stveno-teorijskog erosa, bez radoznalosti, bez udu-b da, zamagljivanja i zabluđivanja, bajanja, montaža, bljenosti, bez metode, bez sistema, bez reda i poret- vještačkih, bajkovitih i mitsko-magijskih slika i slij- tka. Nije uzalud kazano, bez pojedinca i njegovog jedom i usudom toga, otkud među muslimanima talenta, invencije, kreacije i genijalnosti ne može niš- toliki šarlatani, magi, gurui, čarobnjaci, žreci, sahiri, šta nastati , a bez institucije ne može ništa opstati. kahini-proricatelji sudbine, duhovni pornografi i Temelj nauke je Nijet - namjera (motiv) početak na-d prostituti, vilenjaci, demagozi, pozeri, kozeri, fraze-r dareni, talentirani genijalni pojedinci, a garancija, ri i laskavci koji svijetu bez vjere pokrivenom dob- ambijent i okvir opstanka ustanove i institucije brim djelima rada, štednje, saradnje, solidarnosti, društva kroz državu. Može se slučajno u jednoj za-j razvoja, proizvodnje, školstva, obrazovanja, nauke i jednici nalaziti pojedinac naučnik ili manji broj njih živog morala, kao praktične religije primjenjene u bez ustanova, institucija, ali tu nauke, kao nauke međuljudskim odnosima, pomoću tajnovitih i čarob- nema. Ti pojedinci su više izuzeci i ekcesi nego form- bnih riječi nude rješenja za sve situacije? Od tih i ma i norma života. Takve zajednice imaju doživotno takvih rješenja oni se enormno i amoralno bogate a neostvarene talente koji su univerzalne sveznalice i ljudi i žene nepovratno propadaju. Takvo stanje po-t konkretne neznalice. Kao što su muslimani knjige tvrđuje konstataciju da religija, kada se namjerno, plaćali suhim zlatom i najavljivali ratove, ukoliko sistemski i planski odvoji od nauke, postaje slijepa i im se ne pošalje primjerak svake knjige, nekada, vodi ljude u fatalizam, fanatizam, senzacionalizam,

146 novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. MUALLIMOV FORUM † iluzionizam, i mitomaniju. Iz svih ovih razloga i bez kriterija, standarda, metoda i sistema rada, bez zato što nemaju organiziranu i na razini islamskog pravih i primjenjenih sadržaja, programa, planova, svijeta uzajamno povezanu metodički sticanu i sis- muderrisa doraslih vremenu i prilikama, bez prave stematski sređenu znanost, muslimanske zemlje i selekcije učenika i bez nadzora rada u njima), bila narodi u ovako surovom i nemilosrdnom svijetu su jedna od olakšavajućih okolnosti za dolazak Au-s istinski civilizacijski slabi i sakati, a biološki ugrožen- stro-Ugarske. Da je Islamska zajednica pred dolazak ni. To ne dovodi u pitanje činjenicu da se mnogi Austro-Ugarske imala jednu, dvije, ili tri prave komp- muslimani na svim kontinentima i u svakoj zemlji pletne i sistemski uređene medrese, druga bi slika pojedinačno, ili u manjim grupama, nesistematski, u Bosni bila. Budimo iskreni, nisu tada medrese ni neorganizirano, i uzajamno nepovezano bave zna-n poimane, niti tretirane, niti klasificirane kao sada. nošću, ali ne fundamentalnim i strateškim disciplin- Posljednji put Islamska zajednica se medresama, njih- nama. Slijedom toga, oni su učesnici u događajima hovim statusom, sadržajem, ulogom i hijerarhijom dvadesetog stoljeća isključivo kao objekti, kao žrtve bavila tačno prije sedamdeset godina. Naime 1938. i jedino je njihova krv u svijetu koji je u cjelini pro-ž godine Ulema i Medžlis donosi tri vrste uredbi o žet interesom i profitom, potpuno besplatna i može medresama: Uredbu o Gazi Husrev-begovoj med- se prolijevati bez ikavih posljedica. Muslimani pom- dresi kao punoj srednjoj školi sa 8 godina trajanja, moću vjere i etike koje imaju u sebi, čuvaju sebe od Uredbu o okružnim medresama koja je predviđala 6 sebe i druge od sebe. Da bi sačuvali sebe od drugih, petorazrednih medresa u : Travniku, Tuzli, Bihaću, moraju imati znanost, civilizaciju, politiku i državu. Mostaru, Banja Luci i Sarajevu iz kojih su najbolji Bez vjere, etike i kulture idu u asimilaciju, a bez svršenici upisivali Gazijinu medresu i Uredbu o lok- znanosti i civilizacije potpadaju pod dominaciju i kalnim medresama u: Konjicu, Foči, Visokom, Ze-n ekspolataciju, a ne u integraciju svijeta. Zato je krajn- nici, Gračanici, Goraždu, Brčkom, Zvorniku i Poj-s nje tugaljivo, žalosno i smiješno kada jedan naivni skama kod Zenice, čiji su svršenici mogli upisivati zanesenjak fanatično, sa Grundingovim tranzisto-r okružne medrese. Zato samo na razini pozitivističke rom na uhu, Silverovim žiletom na licu, njemačkim konstatacije i informacije može se kazati, pod okril- zamrzivačem u šatoru, američkim rashladnim uređ- ljem i svodom islamske zajednice, u zadnjem dese-t đajima, na kineskoj ili italijanskoj sedžadi, bez igdje tljeću 20. stoljeća obnovljene su medrese u Novom ijedne stvari ili predmeta proizvedenog u muslim- Pazaru, Tuzli, Travniku, Cazinu, Gračanici kod Vi-s manskoj zemlji zagovara islamski red, poredak, sokog, Mostaru i otvorena je nova u Zagrebu, koja se društvo i državu. unazad dvije godine prečinila u Islamsku gimnaziju. Kao što se modernom čovjeku svaki dan Tim činom u pravno-formalnom smislu, što je bitno mora ponavljati da etike, kulture i smisla života i u suštinsko-značenjskom, na ovakav način obna-v nema bez religije, tako se muslimanima mora pon- vljanje i otvaranje novih medresa, sve novoobnovlje-n navljati da prave politike, pravne države, reda, pore-t ne i novootvorena medresa, bez ikakvog opozivanja tka i komunikacije (civilazacija jeste komunikacija) one tri uredbe Ulema i Medžlisa o Gazijinoj, okru-ž nema bez nauke i na njoj utemeljene civilizacije. žnim i općinskim medresama, od strane sadašnjeg Rijaseta, dovedene su u istu ravan, status, i značenje 1. 2. Obrazovanje i školovanje Bošnjaka sa Gazi Husrev-begovom medresom. Ovo je samo gola konstacija, a nikakva klasifikacija i vrednovanje Skoro pet stoljeća Bošnjaci su bili uključeni činjenica. Punih 455 godina od 1537. -1992. godine, u obrazovno-školski sistem Osmanske carevine. Gla-v što je, pored svega drugoga, definirano vakufnanom ven škole su bile medrese - vjerske, adžami oglani- njenog osnivača Gazi Husrev-bega, posvjedočeno vojne i stručno - zanatske škole. Mnogi Bošnjaci koji karakterom, sadržajem i obuhvatnošću nastavnog vole zastirati blijedu sadašnjost, svijetlom prošlošću programa, petostoljetnim kontinuitetom u radu, po-v ističu da je u Bosni bilo 43 medrese pred dolazak vijesnom ulogom u Bošnjačkom narodu (danas tri Austro-Ugarske vlasti. Nasuprot njima, javno iznos- živa akademika), ugledom njenih muderrisa (prof- sim stav da je toliki broj medresa (naravno mnoge fesora) i visinom plaće koju su nekada primali ili

novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. 147 † MUALLIMOV FORUM

"postavljenja na sigurne temelje, materijalno osigur- jednici. Neizbježno je pitanje da li je toliki broj me-d rana, sa muderrisima katkad nadaleko čuvenim, ova dresa i njihovih svršenika ojačao ili oslabio kadrov-s medresa slovila je kao prva na zapadu Balkanskog sku strukturu i politiku Islamske zajednice? Toliki poluostrva" (Hajrudin Čurić, Muslimansko školstvo broj svršenika medresa svake godine između 400 i i obrazovanje u Bosni i Hercegovini do 1918. , str 500 doprinosi kadrovskoj hiperprodukciji i nepod- 134. ). dnošljivoj nezaposlenosti, a budimo realni i pošteni, Punih 455 godina Gazijina medresa pravno, mi koji smo uposleni i dobro situirani, samo 20-30% formalno, stvarno, sadržinski i značenjski je bila svršenika medresa može uspješno i ravnopravno Prva medresa na Balkanu i mjera, standard, kriterij studirati svjetovne fakultete. Pitanje od sudbinskog, i ogledalo ostalim medresama. Bez ikakve odluke egzistencijalnog i moralno-etičkog značaja glasi: Ko ona je od 1992. godine samo jedna doskora od 8, će od tolikog broja kandidata za svako radno mjesto a sada od 7 medresa na bosanskom jeziku. Kao što po stotine i na osnovu kojih kriterija birati one koji je nemoguće praviti ceste u magli i oblacima, i sijat- će raditi u Islamskoj zajednici, ukoliko u njoj uopće ti pšenicu, raž, ječam, heljdu i kukuruz po pijesku, danas ima slobodnih radnih mjesta. Glupo je i skup- kamenju i vodi, tako je bilo koja i kakva, suvisla, arg- po školovati profesionalne muslimane u medresama gumentirana, jasna, razgovijetna, i dobronamjerna pune četiri godine samo da budu muslimani i da klan- rasprava o obrazovanju i školstvu kod Bošnjaka u njaju. Šta ćemo sa ostalim muslimanima, koji ne idu cjelini, o medresama pogotovu, jer su one dovedene u medrese i jesu li oni u startu života naspram poz- do apoteoze u mjestima gdje se nalaze i postale su znavanja vjere neravnopravni, a svršenici naspram zaštitni znaci tih sredina nemoguća. Da se primjet- zaposlenja. Još jedna pojava tu je neizbježna. Pored titi, lahko je otvarati nove medrese, kada više nema tolikog broja svršenika i takve prekobrojne ponu-d Medrese koja je mjera, kriterij, ogledalo i standard de bez obzira na sve moguće komisije, standardne, ostalih medresa. Da islamska zajednica ima Medres- kriterije i uvjete prijema: nepotizam, voluntarizam, su, znala bi koje su medrese validne i potrebne, a diskrecija, nejavnost, nenatječaj i nekonkurs pri koje su nepotpune i suvišne. Kao što niko u jednoj zapošljavanju su neminovni. Broj medresa i islams- zemlji, pogotovu socijalističkoj, bilo kada i bilo skih fakulteta, sam po sebi, ni u čemu ne otvara i gdje, ne može uvesti vanredno stanje, ako se tu prije ne razvija Islamsku zajednicu, nego je sužava i unut- toga ne poznaje redovno, pravo, pravno, normalno tar same sebe, poput koncentričnih krugova zatvara i prirodno stanje, tako se ni u sadašnjoj Islamskoj i refeudalizira. Kao što su Bošnjaci 1911. godine u zajednici ne može zaustaviti stihija otvaranja novih Bosanskom saboru glasali izuzev (Karamehmedovi-ć medresa, kako se najavljuje, daj Bože da su samo pus- ća, Bašagića, Šefkije Gluhića i hafiza Ahmeda Meh- ste želje u: Banja Luci, Tešnju, Brčkom, Gradačcu i hmedbašića) da se zakon o obaveznom osnovnom Gračanici kod Tuzle. Na ove želje bez pokrića može školovanju ni u kom slučaju i ni na koji način ne se podastrti činjenica koja koristi koliko i magarcu odnosi na muslimansku žensku djecu, što je sa sta-j slušanje muzike - da se u Ekonomsku školu u Sarajev- jališta znanosti i civilizacije neodrživo i suludo, tako vu na prijemni ispit prijavi preko hiljadu kandidata, je Ulema i Medžlis iste godine svojom intervencijom a za šest medresa u Sarajevu, Tuzli, Cazinu, Travnik- onemogućio da se formira ženska učiteljska škola- ku, Mostaru i Gračanici kod Visokog pola od toga. Preparandija. Primjer kako treba formirati i organiz- Dakle, ni postojeće medrese nemaju dovoljan broj, zirati škole su: Katolički školski centri u kojima se pogotovu kvalitetnih, bistrih, sposobnih i talentir- školuju djecu o trošku države, u njih je unesen krš- ranih kandidata. Svojim poznanicima i prijateljima šćanski vjeronauk i vjeroodgoj, biće zahvalni i u mi-s koji iznose stav "Da medresa nikada nije previše i da siji Crkve dok su živi i svi će imati posao u državnim ne daju zvanje, nego znanje, kao i gimnazije, za na-s službama. Jedine prave novume i kvalitativne poma-k stavak studiranja" mogu iz postojeće prakse i stanja ke, što se tiče školstva i obrazovanja u 20. stoljeću odgovoriti, da najbolje i najsposobnije medresalije kada su u pitanju Bošnjaci, vjerovali ili ne donijela je odoše dalje, a najslabiji svršenici medresa usudom Austro-Ugarska. To su gimnazije - najbolje srednje negativne kadrovske selekcije ostaju u Islamskoj zaj- škole koje su ikada postojale, Šerijatko-sudačka ško-l

148 novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. MUALLIMOV FORUM † la (formirana 1887. za kadije-sudije) i Darul-Muallim- piše Niccolo Tommase "Loše metode čine da i dobre min škola za vjeroučitelje (formirana 1892. ). Kako u knjige i dobri učitelji postaju beskorisni". Nesporna Bosni nema kadija od tada više nema kvalifikovanih je vrijednost Kur'ana i Sunneta, ali koliko pomažu i kompetentnih ljudi da vode, čuvaju i organiziraju muslimanima u životu. Nije do njih, nego do muslim- strukturu, ustanove i institucije Islamske zajednice. manskog pristupa njima. Kakve je kadrove davao Darul-Muallimin dovoljno Kao što nauka počiva na pet osjetila, razu-m je kazati da je njegov svršenik Hamdija Mulić, pion- mu, umu, sumnji, radoznalosti, udubljenosti, zač- nir i vizionar pedagoške misli kod Bošnjaka. Godi-n čuđenosti, erosu, inventivnosti, zainteresiranosti, ne 1918. formirana je Šerijatska gimnazija, a školske upornosti, metodičnosti, sistematičnosti, znanstve-n 1935. /1936. Šerijatsko-sudačka škola prerasla je u noj akribiji, pojmovnom instrumentariju, otkriću, u VIŠT-Višu islamsku šerijatsko-teološku školu- izlaganju, objašnjavanju, dokazivanju, genijalnosti ustvari Islamsko-šerijatski fakultet. Bilo bi puno pojedinaca, tako vjera, na temelju svojih izvora, poč- sretnije, spretnije, suvislije i korisnije da se Islamska čiva na vjerovanju, uvjerenju i povjerenju. Odvojena zajednica, kao Katolička crkva Katoličkim školskim od nauke, religija vodi u fanatizam, fatalizam, magij- centrima, vratila šerijatskim, islamskim, pa i bošnjač- ju, fikciju, fascinaciju i fantaziju. Jasno i glasno po-n čkim gimnazijama. Fakultet islamskih nauka otvor- novimo, bilo koje zvanje bez stvarnog znanja i spos- ren 1977. godine samo je nastavak VIŠT-a, kao što je sobnosti, u najmanju ruku je krivo predstavljanje. To VIŠT bio nastavak Šerijatsko-sudačke škole, tako da nije samo amoralno (kod onog koji to hoće), nego i Bošnjačka kolektivna pamet i svijest u 20. stoljeću, pravno-krivično djelo (kod onih koji mu dodjeljuju) osim Bošnjačke gimnazije, u školstvu i obrazovanju, zvanje bez znanja. Na maniju sticanja magistrata i nije ponudila ni jedan kvalitetan novum. doktorata bez pokrića u znanju i kapacitetu sposob- bnosti, rahmetli Ćamil Sijarić je jednom takvom do-k 1. 3. Zaključak ktorantu koji mu se na ulici hvalio svojim doktorat- tom, odgovorio opaskom: "Kakav je vakat znao sam Islamska zajednica i Bošnjaci nikada nisu ja da ćeš ti doktorirati, ali nikada nećeš gimnaziju nadoknadili prazninu u odgoju, podučavanju i završiti". Druga opasna i pogubna manija, svjetska obrazovanju, koja je nastala ukidanjem mektebi-ib-t je to pojava, da sve manji broj ljudi uči, čita, studir- tidaija, sibijan mekteba i rušdija. Bošnjaci u cjelini, ra, i pravi komparacije, a sve više ljudi samo sliku, izuzev časnih izuzetaka nemaju misao, ideju, viziju, umjesto života prati. Prvo su ljudi iz znanosti prešli u teoriju, strategiju, koncept, program i plan obrazo-v vještinu i korist (tehne i pragma), iz vještine u inform- vanja i školovanja. Od Austro-Ugarske do danas kod maciju i vijest, a sada preko interneta i kompjutera Bošnjaka se školstvo i obrazovanje nije uskladilo sa u sliku. Dakle iz percepcije u projekciju života, ili sa mogućnostima, potrebama i tokovima vremena na čitanja, učenja, školovanja, studiranja, komparacije i temeljima islama. Mnogi i po metodi i po sadržaju diskurzivnog mišljenja prelazi se na sliku, kompjuter i po sistemu ne razlikuju i gube granice između inf- i internet. Ne zaboravimo, ljudi se u prostoru mogu formacija, vještina i znanosti. Kada nauka i zakon samo širiti vertikalno naukom i civilizacijom i hor- dobiju oči i postanu naši (kod Bošnjaka masovna rizontalno silom i ratom. Vanjski svijet, na ispravan pojava), tada nauka prelazi u demagogiju, apologiju, način, se dokučuje naukom, civilizacijom, zakonom dogmu, ideologiju, propagandu, plagijat, pamflet, a i politikom, a unutrašnji vjerom, etikom, savješću, zakon u nepravo, bezakonje i anarhiju. Nema naše kulturom i slobodom. Pošto Islamska zajednica za i njihove nauke. Ona jeste ili nije nauka, zato što je razliku od države i političkih stranaka djeluje i odluč- univerzalna, kao što nema našeg i njihovog auta. čuje 1/1, mogla je izbjeći mnoge zamke, promašaj- Postoji samo ispravno ili neispravno auto. Nema na-š je, balaste i greške koje su u društvu (devet kantona šeg i njihovog prava i zakona. Pravo i zakon ili to organizira školstvo) bile neminovne. Nažalost to se jesu ili to nisu. Naša nauka je u biti protiv nauke, nije dogodilo. Zašto? kao što je i naše pravo protiv prava. To je najlošiji Zato što veliki broj muslimana kada ulaze u i najopasniji pristup nauci i zakonu, ili kako lijepo teoriju ili nauku, ulaze na način vjerovanja (bez sum-

novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008. 149 † MUALLIMOV FORUM

mnje, pitanja, istraživanja), a u vjeru na način nauke nju medresa i gradnji džamija. U povijesti islama, u smislu relativizacije i višesmislenosti. O ispravnom kod muslimana se nije zatvarao život u medresama odnosu profesora prema studentu svako je mogao i džamija, nego se iz njih pravilnim poimanjem i na Političkim naukama puno naučiti od pravog boe-m učenjem širio na sve strane svijeta. Bez vjere, etike ma i ljudine Save Prelevića. Da je kod njega student i kulture, nema Onog, a bez nauke, civilizacije, zak- stotinu puta, po trimestima polagao Političku ekon- kona i politike, sve u slobodi, nema Ovog svijeta. nomiju, profesor Savo bi mu platio kafu, čaj, sok, ili Islam je učenje o oba svijeta. Ne treba zaboraviti da ručak ukoliko je gladan, ali se ne sjeća iko da je on su glavni agenti i najveći stručnjaci Osmanske carev- nekome šesticu na neznanje ili lijepe oči upisao. Prel- vine i sadašnjih SAD-a bili angažirani na otkrivanju, lević je raspolagao sa svojim novcem, ali nije sa ocje-n pronalaženju, školovanju i osposobljavanju najveć- nama, nego ih je upisivao prema znanju i neznanju. ćih talenata u svijetu za potrebe svojih država. Zato Danas, nije mali broj profesora koji dijele pozitivne je pogubna i krajnje opasna usporedba školstva u ocjene na neznanje, nikoga ne časte i samo na sebe skandinavskim zemljama, usput o kome mi ništa ne misle. Kao što je na Zapadu najveći problem da je je-d znamo, sa Bošnjacima, jer oni ako ne iškoluju svoje dino sveto da ništa nije sveto, tako su kod musliman- stručnjake, a to se nikada ne događa, oni ih u svijetu na, usljed neispravnog viđenja teorije i nauke, svete mogu kupiti, a Bošnjaci, ukoliko ne budu školovani neke stvari (interpretacije) koje to nisu. Na Zapadu i sposobni stručnjaci, oni ne da ne mogu taj kadar je jedina stalnost neprestana promjena i novum a kupiti sa strane, nego ne mogu ni vlastiti zadržati. kod muslimana neke neminovne mijene i promjene Masovna serijska, standardno-konfekcijska intelig- (pogotovu u politici, vlasti, državi, intrpretaciji i tum- gencija uslužnih duhova i kerbera sa zvanjima bez mačenju) tretiraju se kao nepromjenjivosti. Nikada znanja i sposobnosti kineskih mandarina Webero-v ne mogu ljudi ništa ne znati, niti će ikada sve moći ve birokratije ili švapskih hausmajstora, kada su u znati. Kada neki funkcioneri međunarodne zajedni-c pitanju stručno-zanatske i tehničke škole odvest će ce optužuju Bošnjačke političare oko privatizacije i Bosnu u znanstveno-civilizacijsku koloniju. To je nekih drugih stvari za "komunistički mentalitet", oni slično podmlatku Reala i Sarajeva. Mada Real tro-š potpuno promašuju i griješe jer se uopšte ne radi o ši za podmladak više od svih bosanskih prvoligaša, tome, nego o nekompetenciji, nestručnosti, nespos- ako nema igrača u podmlatku za prvi tim on će ih sobnosnosti i koruptivnosti kao posljedici sveuku-p kupiti i kupuje u čitavom svijetu. Ukoliko Sarajevo pnog školskog sistema razbijenog na devet kantona. nema igrača u podmlatku za prvi tim, ono će se ra-s Tu Bošnjake pogađa zapažanje Blaisa Paskala "Najv- spasti. Pošto su u islamu odgoj i obrazovanje jedan važnija stvar za cijeli život je izbor zanimanja, a naj-č i neraskidiv proces red je da se navedu riječi mud- češće je to plod slučajnosti"i Alberta Ajnštajna "Nik- drog i učenog rahmetli Hamdije Mulića: "Odgoj nije kad ne podučavam svoje učenike, samo pokušavam mehanička vještina, nego rad koji potječe iz duše i učiniti uvjete u kojima oni mogu učiti". Bošnjačka srca". djeca normalno i prirodno mogu učiti u jednom a Ovim radom ispunjavam obećanje kolegam- ne u devet uvjeta. ma - prijateljima Rifatu Fetiću i Dževadu Hodžiću Islamska tradicija uči i podučava da je odgoj da ću nešto za Muallim napisati. Dodatno ohrabren- jedinstvo znanja - tealima i ispravnog ponašanja - nje, nadu, snagu i smisao da se na ljetnoj žezi upu-s terbijeta i da je spoznaja uslovljenja moralnim živo-t stim u pisanje, su dva izuzetno uspješno odbranjena tom. Pet osjetila, razum i um, plus sistem i metod i kvalitetno napisana doktorata kojima sam imao jednako je nauka, ostvarena nauka jednako je civili-z sreću da prisustvujem tokom ove godine. zacija, a promicana civilizacija na ispravan način je-d dnako je komunikacija. Ne bi bilo dobro da Bošnja-k Sarajevo, 18. 08. 2008. godine ke sustigne procjena akademika Milorada Ekmečića Mustafa Spahić koju je iznio pred raspad SFRJ - da će se Slovenija i Hrvatska priključiti Zapadu, Srbija usudom sudbi-n ne Rusiji, a muslimani se vratiti samo vjeri, otvara-n

150 novi †uallim br. 35 • 29. ramazan 1429. / 29. septembar 2008.