Vijestiijesti Hrvatske Croatia X

SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE • broj 16 • srpanj 2014.

SINDIKAT RAILWAY WORKERS’ ŽELJEZNIČARA TRADE UNION OF VVIJESTIIJESTI HRVATSKE CROATIA X. sportski susreti Sekcije mladih SŽH SADRŽAJ AGIT 10 - Štrajkom do Vijesti 17 Vijesti iz podružnica - Ukidanje ispostava Dom pobjede 18 IZ HŽ INFRASTRUKTURE 4 expressa 10 - Kako to drugi rade - Održane sportske igre SŽH - Konačno presuda u korist - Javna rasprava o Strategiji regije Zapad 27 - Roštiljada na Zibelu 27 prometnika vlakova Zagreb prometnog razvoja RH Solidarnost Glavni kolodvor 4 2014. - 2030. 10 - SŽH – Slavonijada 2014. 28 29 - Sastanak s konzultantima - Čim prije u svoj dom 22 - Obnova Kolodvora Okučani EBRD-a 5 ZNR 11 - Ni vrućina nije smetala – - Lud, zbunjen, imenovan = - Novi zakon o zaštiti na radu 11 podružnice regije Centar 30 nacionalna strategija 6 - XX. memorijal Ante Ereša 11 Vijesti iz sekcija zajedno - Sindikalna podružnica SŽH Zabok organizirala susrete IZ HŽ CARGA 6 Tema broja - Što žele žene 23 regije Sjever 30 - Program zbrinjavanja ŽENSKA SEKCIJA 24 - Kolodvor Slavonski Brod, s konačnom listom - U HŽ Cargu poštivanje - Sonjin dan, 2014. uređenje postavnice 31 tehnološkog viška 6 zakona izjednačeno 24 s opstrukcijom 12 u Kutarevu IZ HŽ PUTNIČKOG 7 Zanimljivosti SEKCIJA MLADIH 25 - Informatizacija društva HŽ Međunarodna suradnja - Željeznica povezuje svijet 25 PRENOSIMO IZ DRUGIH Putnički prijevoz d.o.o. 7 - Poticanje ženskog vodstva 14 - X. sportski susreti Sekcije MEDIJA 25 - PSO i Ugovori o javnoj usluzi 26 prijevoza putnika željeznicom - Poslodavci i sindikati mladih - Njemačka željeznica u nakon IV. željezničkog zajedno o socijalnom potrazi za radnom paketa 8 dijalogu 16 snagom 32

Riječ predsjednika

I dalje se borimo s lošim i vrlo izazovne. Za sada smo sa sindikatima s pravom pogubnim odlukama politi- na kolektivno pregovaranje poduzeli sve kako bismo čara koji nas sve više guraju zaštitili radna mjesta i sadašnja prava radnika. u dugove i zaduživanja. Pred U HŽ Putničkom prijevozu najavljena su dodatna nama su vremena koja za smanjivanja broja vlakova protiv čega ćemo se morati sada ne obećavaju bolje za boriti svim sredstvima jer ako se nastavi ovakva poli- nikoga u ovoj našoj državi pa tika očekuje se i daljnje opadanje putnika i prihoda. će nam zasigurno biti veliki Najavljena privatizacija društva Tersus-eko za sada izazov nositi se sa svime što je ostala u drugom planu jer ni jedan ponuditelj se najavljuje. ne zadovoljava uvjete. Za sada tvrtka ima osiguran Pred nama je razdoblje u HŽ Cargu u kojem ćemo posao i prihode, a u kojem smjeru će ići daljnje od- prava radnika morati štiti na sudovima jer sve naše luke vrlo brzo ćemo vidjeti i u skladu s njima zaštiti pokušaje i dokazivanja nije imao tko čuti. Dajemo prava radnika. sve od sebe i koristimo se svim što nam je na raspo- Pred nama je otvaranje kolektivnih pregovora za Agit laganju te sigurno nećemo odustati. Nemamo pravo d.o.o. te rješavanje pitanja ugovora o radno- pravnoj zaštiti na odustajanje, nemamo pravo prodati članove za radnika od poslovno uvjetovanog otkaza, a očekujemo mandate i zaštitu pojedinaca. Sve nepravilnosti i da će biti riješeni do konca devetog mjeseca. sve nazakonite radnje bit će prijavljene nadležnim institucijama, a svi naši članovi koji to budu željeli Mnogo posla je pred nama, sve više se nameće dobit će pravnu zaštitu. potreba za jačom suradnjom svih ozbiljnih sindikata i Činjenica je da sve što je do sada napravljeno u HŽ iskreno se nadam da će do suradnje doći bez obzira Cargu nije unaprijedilo poslovanje pa se očekuju na sva neslaganja. daljnja rezanja i smanjenja. Kako će to Uprava oprav- Mi u Sindikatu željezničara Hrvatske spremni smo na dati, vidjet ćemo. suradnju jer smatramo da ne postojimo zbog sebe U HŽ Infrastrukturi morat ćemo se nositi s novom up- samih već zbog svih željezničara koje je potrebno zaštiti pod svaku cijenu. ■ ravom i novim idejama koje će prema najavama biti ZORAN MARŠIĆ

LIST VIJESTI SŽH ZA IZDAVAČA ADRESA TELEFONI E-MAIL Izlazi kvartalno Zoran Maršić, predsjednik SŽH Trg Francuske Republike 13, 10000 01/370 75 81 Žat: 855/ 35 29 [email protected] IZDAVAČ UREDNICA Zagreb FAX GRAFIČKO OBLIKOVANJE I TISAK Sindikat željezničara Hrvatske Katarina Mindum 01/370 24 24 Brankograf

VIJESTI SŽH 4 Vijesti ■ SINDIKAT ŽELJEZNI www.szh.hr ve smanjenje pla 1. Stimulaciju,kaokompenzacijuza 150. st.1.alineja7.KU-a). ka od10%zaradnapostavnicama( stimulaciji i2.na ku raspravljaloseodvaproblema:1. nadležnim direktorom.Natomsastan- ganizaciji SŽH,sastankomstadašnjim preko ZagrebGK,rezultiraloje,uor- kod Žitnjakaiprometateretnihvlakova ve 350 do500kn),uzistovremenopo- na smanjivanja nepreciznodogovorenih nicama ZagrebGK,zbogjošjednog radnika prometnikavlakovanapostav- Još utravnju2010.,nezadovoljstvo 6000 kn. č sudska presudaiobešte no jeurodilaplodom–donesena samo nasuglasju, poga intencija odnosnog vora suglasiodakledatozapravo ijest itd., direktorsebezkomentara iprigo- no postavnicama ZagrebGKiRK, dakle se trebaispla 2. Zadodatakod10%napla nikome«, do poniženja. Zapamtiteovo:»svimaili s gorkimokusomiosje zaslužena skupinaradnikaošte je, alineismanjenjapla Poslodavac jeodustaoodstimulaci- kolege, poprincipu»svimailinikome«, podnijeti tolikitrošak.Ipoga vrli bivšipremijer),»kasa«nebimogla žavi kojaje»ubanani«(kakore toliko »napumpali«zahtjeve,daudr- opravdano, štoneopravdano,alisu proširili izanekedrugeradnike,što »rastr U a vanje. Ume vlakova ZagrebGlavnikolodvor Kona lanovima uprosjekuzaoko2500do ﬁ rmativno predložiti Upravinaodlu ć ć č ć IZHŽINFRASTRUKTURE anje poslova,direktorjeobe anje poslovazbogpuknu ina obra u, subotom, nedjeljom, blagdanima u, subotom,nedjeljom,blagdanima đ č ate drage kolege, sve je ostalo ate dragekolege, svejeostalo ali po HŽ-u« ne bi li stimulaciju ali poHŽ-u«nebilistimulaciju ispregovaranih pravakona nika našegasindikatauzaštiti pornost iustrajnostpredstav- č đ ć una pojedinih prava (oko una pojedinihprava(oko uvremenu pojedinci su se uvremenu pojedincisuse ć i ć ivati za svaki rad na ivati zasvakiradna ć Č e, uzevidentnopo- emo dotogaopet! ARA HRVATSKE č inu obra bez č č lanka KU-a. I opet, lanka KU-a.Iopet, ć primjene. no presudaukorist prometnika ć ajem krajnjeg ajem krajnjeg ć e. Ostala je e. Ostalaje č enje našim una dodat- đ ć ć ate drage ate drage a mosta a mosta u koji u koji ć č ć ena, ena, e naš e naš ao ao č č - č i- l. l. na nice ZagrebGK,daliudubljuanalizu Stoga susepredstavniciSŽHPodruž- Bila jeto»kapkojaprelila na jednak sljednosti, pokrenulismomehanizme, prava. Uo pitanja, vati priobra se odnosni rukava izdeklamirao«nakoji nije danarije samom po Naime predstavnikPoslodavcajena situacija: koji jevezanaijednapomalokomi ve, pokrenutjeipostupakmirenjauz Poslodavac nijeodgovaraonazahtje- na sindikalnupripadnost.Budu zahtjeve zazaštituprava,bezobzira veliki brojradnikakojisupokrenuli sukladno KU-uiZOR-u.Odazvaose prava izpredmetnog li sedetaljno,nazaklju RK prometnike vlakovaZagrebGKi zatim animirali idete nazasluženigodišnjiodmor, a itekako poznatnapla godišnjeg odmora, zano uznaknaduzavrijemekorištenja potraživanja itd...itd..Iopet,poga Upravu, jeronnemaovlastipriznati s mirenjada sam obrazložio,tepredložiozaklju što pokušaoopovrgnutionojei poslodavca jeostaozbunjeninemu- konzumiraju našizahtjevi,predstavnik nema prijepora,jersetakoucijelosti da dioprava nema odazivaPoslodavca.Vidjevši po kojem odnosno pravo ostaje isto, po kojemodnosno pravoostajeisto, je stupionasnagu 1.prosinca2011. a Potpisan jenoviKolektivniugovor koji indikativno: U me podizanjem privatnihtužbi. odlu neuspio, aradnicisuse,naprijedlog, postupak mirenjajezaklju č ina primjenepojedinihmaterijalnih da pojedina č đ ili zaštititipravapredsudom, uvremenu, doga č isto davidimorazumijemo č č ivši, najblažere č etku postupka,adamu č lanak trebaprimjenji- č unu pla ć č ve pomiritelju,»kaoiz e osvemuizvijestiti in kakosmoto sve odnosneradnike, č ć no ustrajunazaštiti

odlazi uzastaru č ć iji ishodvamje č ć e. Nakonpar l. 150.KU-a, i svakiputkad đ č a se nešto vrlo a seneštovrlo ak daondai č č en kao eno, nedo- č č ašu«. inili ve- ć č i da in đ , č č ate, na ak ne pripada,koriste kušavši sebipriznati ipravokojemu kao tuženik,poslužio»zlo č Kolektivnom ugovoruutemeljeni na- dodatka od10%naodgovaraju podnose mjese »postalo vrednije«zaoko200-300kn jeme prometnikanapostavniciZgRK i tarifnoizjedna do tadajednakovrijedno,ipravnodakle iskoristio tenedore vremena. Poga na ka KU-a,aliiZOR-a,opravnojizjed- pravo!) odredbejednogadrugog dokida (anaštoPovjerenstvonema se nepravilnoprimjenjuje,prakti ciju KU-aunosinoviprijepor, jerako »stvarnih sati«,upostoje i uvo naše zahtjevezapravopotvr vrsti dodataka,odskra vlakova ZagrebGKi10RK, metnu pravnustvar, 22prometnika mjeseca umjesecve travnju 2012.daklekadajezastaraiz I porednavedenogtuma segment idalje drugih dodataka.Stogajezanasovaj -50 do+50knovisnoovrstiikoli je pla - neizjedna primjenom »stvarnihsati«,boljere 10%, alii»izgubilo«snepravilnom »dobilo navrijednosti«sprimjenom vremena napostavniciZgGKkojeje vjerenstvu zatuma SPVH upu predsjednika podružniceZagrebGK Uslijedio jezatim»turbobrzi«zahtjev odustao jeoddaljnjezaštiteprava. radnika, uglavnom prosinca 2011. isije pljanje punomo nepromijenjeno. donosi jednoglasnotuma pod predsjedanjem primjene KU-a18.sije in. UtijekupostupkaPoslodavac se, č enosti skra đ ć enjem jedne nove sintagme enjem jednenovesintagme č a uprosjekuvariralaizme no, paiviše,ovisnookoli

privatne tužbe ć č en 16.sije avanjem upravu. Tako da ć č ć đ enoga i punoga radnog enoga ipunogaradnog ostao sporan. eno, punoradnovri- i za odvjetnika, tijekom i zaodvjetnika,tijekom ate - Poslodavac je ate -Poslodavacje I dokjetrajalopriku- č č ć č č č enosti, tako da je, enosti, takodaje, enje ipra i senepravilnom lanova SPVH-a, lanova SPVH-a, nja 2012. dio nja 2012.dio lana iz SPVH-a, lana izSPVH-a, ć č č ć nagrizalapred- nja 2012.Po- nja 2012., koje nja 2012.,koje enoga radnog enoga radnog ć č č zaisplatu u konstela- enja, u enje što enje što ć om« po- đ ć uje, ali uje, ali enje enje č ć đ č no no č č i na u oko u oko ini ini ini i ini i lan- č eno eno

VIJESTI

primjenom »stvarnih sati«, s po- moću tablice obračuna za svakoga pojedinog radnika, tako da je sudu pokušao prezentirati da je pojedinim radnicima isplatio »i više nego im pripada«, te da su oni njemu zapravo dužni! I ostalo je samo na pokušaju, jer smo »zloću« prepoznali i uspješ- no »razmontirali«, a potraživanja u tom sudskom postupku vremenski ograničili izvan njenog dosega. Sastanak s konzultantima Sudski postupak nedavno je i dru- EBRD-a gostupanjski okončan, uspješno, u svakom detalju tužbenog zahtjeva. Ali sada, kada je najveći dio tih uropskauropska banka za obnovu i rara-- stanja i ujedno upozorio na moguće prava zastario, javljaju se nasto- zvoj (EBRD) HŽ InfrastrukturInfrastrukturii probleme do kojih bi moglo do ći.i janja onih koji su »ni luk jeli, ni luk Ed.o.o. (HZI) osigurava kredit u SŽH je kao prvi problem naveo nepo- mirisali« da se opravdaju, participi- iznosu od 40 milijuna eura radi kup- stojanje nacionalne strategije razvoja raju u uspjehu i prošire potraživanja nje opreme za održavanje pruga, kao željezničkog prometa. Naime činjeni- i na ostale odnosne radnike za koje i za program restrukturiranja radne ca je da bez tog dokumenta nailazimo su ta ista prava sada zastarjela! snage. U skladu s pravilima EBRD-a, na probleme pri povlačenju sredstava Činjenica je da su predmetna pra- program restrukturiranja mora biti pro- iz EU fondova. Pored toga postavlja se veden u skladu s važećom zakonskom pitanje s kojim ciljevima i podlogama va najvećim dijelom zastarjela, ali regulativom, kao i standardima dobre se ulazi u realizaciju pojedinih pro- činjenica je i da drugi radnici imaju prakse te baziran na principima savje- jekata. Trenutačno imamo primjere neka druga potraživanja koja su ta- tovanja i zaštite od diskriminacije. gdje HŽ Infrastruktura ulaže sredstva kođer zastarjela, pa i ona koja nisu, EBRD i HŽ Infrastruktura d.o.o. anga- u obnovu pruga, a u isto vrijeme HŽ a ne mogu se naplatiti. Činjenica je i žirali su konzultantsku kuću iz Velike Putnički prijevoz odlučuje prijevoz da »dug je dug«, ali činjenica je i da Britanije (Ergon Associates) speci- putnika organizirati autobusima. Stal- se zastarjeli dug uz prigovor zastare jaliziranu za radnička prava kako bi no ističemo pa smo i sada ponovili da sudski ne može naplatiti dakle pitanje pratila i savjetovala u procesu re- je neophodna čvršća suradnja svih je i moralno i pravno. Činjenica je strukturiranja radne snage, a s na- društava nastalih podjelom HŽ-a da i da su u pitanju velika materijalna mjerom omogućavanja korektnoga i bi se doista došlo do defi niranja jasne sredstva koje poslodavac i nema, kao nediskriminirajućega postupanja pre- dugoročne i kratkoročne strategije s ma radnicima. Cilj je osigurati uskla- razumljivim defi niranim ciljevima. što je činjenica da selektivna isplata đenost procesa s važećim zakonima Upozorili smo na problem nepostoja- zastarjelih potraživanja, po principu i odredbama kolektivnih ugovora, ali nja kvalitetnog upravljanja ljudskim »nekom da - nekom ne« predstavlja također osigurati i koristi koje će do- potencijalima. Svakako je bilo bitno eklatantan primjer diskriminacije! nijeti učinkovito sudjelovanja radnika, napomenuti da se paralelno s plano- organizacija koje ih predstavljaju, kao vima modernizacije unaprijed ne pro- U ovom trenutku vraćam se na onu i relevantnih vladinih agencija u sa- cjenjuje potreba za strukturom rad- tezu »svima ili nikome« i ostavljam mom restrukturiranju. nika. Samim time ne provodi se niti vam, uvažene kolegice i kolege, Sastanak s konzultantima održan je plansko ulaganje u prekvalifi kacije i da sami prosudite i odgovorite na 12. lipnja 2014. u prostorijama SI- dokvalifi kacije radnika. Kao primjer pitanje: HŽ-a u Zagrebu, Ulica kneza Brani- naveli smo skoro uvođenje teleko- mira 6, a prisustvovali su: konzultanti mande od Ogulina do Splita gdje je EBRD-a iz Ergon Associatesa: Alastair evidentna namjera smanjenje broja Kako treba isplaćivati zastarjela Usher, Sarah Mcleish i Željko Zoričić, radnika u regulaciji prometa i pove- potraživanja?! te predstavnici sindikata: SIHŽ (Slav- ćavanje broja radnika u održavanju. I na kraju ova priča nije završila, ovo ko Proleta, Mirjana Konjić), SŽH (Zo- U ovom primjeru prekvalifi kacija se je samo dio. Naime Poslodavac nije ran Maršić, Mladen Joja) i SPVH (Ante može vrlo lako provesti a omogućila isplatio dotična potraživanja u cjelo- Iličić i Srećo Stjepić). bi dijelu radnika radno mjesto uz vrlo kupnom obujmu, a koji nije zastario. Konzultanti su željeli dobiti informa- malo ulaganja. Pozvali smo ga da to učini, tako da cije o obrazovanju radnika u procesu Iskreno se nadamo da će naša nasto- isplati svim odnosnim radnicima. restrukturiranja jer EBRD kao davalac janja i pokušaji konačno doći do od- Ako ne bude htio, ponovit ćemo kredita posebnu pozornost posvećuje govornih te da će se i nakon ovog sa- postupak, a vjerujem da će se tada zaštiti okoliša i položaju radnika u sa- stanaka uvidjeti da naši zahtjevi nisu svi odazvati našem pozivu i ustrajati mom procesu rada. skupe želje već da plansko upravlja- Na ovom sastanku svaki od sindika- nje ljudskim potencijalima nema al- u zaštiti prava. ■ ta iznio je svoje viđenje trenutačnog ternativu. ■ VLADO KOZINA ZORAN MARŠIĆ

VIJESTI SŽH 5 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

Lud, zbunjen, imenovan = nacionalna strategija umoristična sapunica koju gledamo već više od Mi u Sindikatu željezničara Hrvatske smatramo da je dvadeset godina, ovih nekoliko godina ima ose- neophodna, za očuvanje željeznice u Hrvatskoj, nova Hbujnoga glavnoga glumca. podjela odnosno sve vratiti pod jednu »kapu« bez obzira na to o kojem modelu se radilo »jedno društvo, hol- Ministar Hajdaš Dončić izjavio je na konferenciji za no- ding...... «, jer ovako više ne ide. vinare: ‘Ovo nije vrijeme Austro-Ugarske, nije vrijeme Kraljevine Jugoslavije ili SFR Jugoslavije, ovo je vrije- Nevjerojatno je da društva koja su nastala podjelom, me u kojem operateri imaju nove izazove koji su vezani društva koja imaju istog vlasnika umjesto da si pomažu prije svega uz Agenciju za zaštitu tržišnog nadmetanja i i surađuju, jedna drugom stvaraju probleme, nove troš- s njome planiraju restrukturiranje’. kove, blokiraju račune, otkazuju ugovore, ne plaćaju usluge. Pa čini nam se da smo svi sretniji kada ministar što manje govori o željeznici jer ne zna on da je Austro-Ugar- Hoćemo li već jednom doživjeti da naša vlada, naše mi- ska gradila pruge u skladu s potrebama tadašnje države, nistarstvo, konačno odredi kakvu to željeznicu želi? Ho- prije svega nastojeći ispuniti državne interese i potrebe ćemo li doživjeti da se konačno izradi dugoročna stra- tadašnjega gospodarstva. tegija razvoja željeznice koju će slijediti sve političke strukture? Iskreno se nadamo da će doći i taj dan jer bez Bilo bi zanimljivo čuti odgovor ministra na pitanje: Koji jasne razvojne strategije i ispunjavanja zacrtanih ciljeva su danas interesi Republike Hrvatske u smislu korištenja teško možemo očekivati promjenu na bolje. željeznice; Zna li on kakvi su interesi tržišta ili možda kakva je potreba stanovnika? Trenutačno je Nacrt nacionalne prometne strategije na javnoj raspravi. Primjedbe na Nacrt dat će i Sindikat že- Što očekivati od ove vlasti koja je toliko obećavala, a ljezničara Hrvatske s iskrenom nadom da će na kraju zapravo nam donijela samo još veće rasulo, još više predloženi dokument imati sadržaj koji će biti u interesu troškova, još veće dugove i u konačnici jedino čime se Republike Hrvatske i njezinih građana a ne podobnih ozbiljno bave je imenovanje članova uprave po samo političkih uprava. ■ njima jasnim kriterijima. ZORAN MARŠIĆ

■ IZ HŽ CARGA Program zbrinjavanja s konačnom listom tehnološkog viška

Prema našim informacijama Poslodavac je 2. srpnja 2014. put predložio Poslodavac). Ti radnici mogu, teoretski, u HZZ-u uputio deﬁ niran Program zbrinjavanja s konačnom vrlo kratkom roku napustiti HŽC, dakle za njih nema otka- listom kolektivnog (tehnološkog) viška HŽC-a. znog roka. U tom slučaju nakon 2. srpnja 2014. počinje teći rok od Za članove koji ne prihvate Željeznički fond ili otpremninu, 30 te eventualno dodatnih 30 dana u roku kojih posloda- SŽH će osigurati odvjetnike i pomoć u ostvarenju i zaštiti vac ne može otkazati radnicima ugovor o radu. Tijekom tog svojih prava. vremena područni (županijski) uredi HZZ-a će se očitovati Poslodavcu i Glavnom radničkom vijeću uputili smo zaoko programa i vratiti ga Središnjem uredu koji će svoje htjev za žurnom dostavom Programa s listom kako bismo mišljenje (očitovanje) dostaviti Poslodavcu. mogli informirati zainteresirane članove i djelovati suklad- Saznali smo da će u programu biti ponuđena i opcija Želje- no Zakonu o radu. zničkog fonda kao jedan od mogućih načina zbrinjavanja. Čim dobijemo Program i konačnu listu obavjestit ćemo sve Tek nakon toga roka (30 + 30 dana) Poslodavac počinje s zainteresirane o daljnjim aktivnostima SŽH. otkazivanjem ugovora o radu radnicima s liste. S obzirom na to da imamo izabrane predstavnike radnič- Od navedene situacije izuzeti su radnici što su izjavili da kog vijeća po poslovnicama, članovi bi se trebali aktivno odlaze sporazumno s pravom na otpremninu i naknadu uključiti i od svojih predsjednika radničkog vijeća tražiti sa zavoda za zapošljavanje (jer je sporazumni prekid ovaj sve informacije. ■ ŽELIMIR HALIĆ

6 www.szh.hr VIJESTI ■ IZ HŽ PUTNIČKOG Informatizacija društva HŽ Putnički prijevoz d.o.o. Novi iskorak u poslovanju ili ﬁ jasko

Da je društvu HŽ Putnički prijevoz d.o.o. potrebna korjenita promjena to je više nego očito, jer poslovanje sa sadašnjim organizacijskim okvirom te tehničkim i tehnološkim zaostat- kom, ako se želi ostati i opstati na prijevozničkom tržištu zbog nadolazeće liberalizacije tržišta, više nije održivo. Ključni problem organizacijskog okvira očituje se u činjenici da je društvo HŽ Putnički prijevoz ustrojeno na način u kojem se nadležnosti vodećih ljudi organizacijskih jedinica često preklapaju, posljedica čega je nejasna slika tko kome zapovijeda i gdje počinje i završava ingerencija pojedinih direktora organizacijskih jedinica. Poseban problem je kadroviranje, odnosno izbor nadređenih radnika na pozicije šefova službi kao i voditelja poslova, ne uzimajući u obzir činjenicu da isti nikada nisu imali dodir- nih točaka s poslovima koje trebaju obavljati. No vratimo se na naslov ovog članka i nasušno potrebnoj informatizaciji HŽ Putničkog prijevoza. Naime da sa zastarjelom tehnologijom više ne ide, da se već duže vrijeme kasni s provedbom informatizacije, da je HŽ Putnički prijevoz u usporedbi sa željeznicama u okruženju debelo u zaostatku, odavno je jasno i radnicima koji se svakim danom radeći svoj posao suočavaju s bolnom istinom da još uvijek većinu prijevoznih isprava ispostavljaju ručno, a dio prijevoznih karata ispostavljaju putem stabilnih postaja uz izuzetno velike poteškoće. I dok sve dosadašnje uprave HŽ Putničkog prijevoza sastavljaju bajkovite dokumente o restrukturiranju društva, modernizaciji i informatizaciji, društvo posluje s gubitkom, raste neizvjesnost o budućnosti društva, a raznorazni stručni i sposobni kadrovi putuju svijetom, manje-više koristeći se zračnim prometom kao da rade u zrakoplovnoj tvrtki, naravno bez ikakvih rezultata. Jedno od tih studijskih/turističkih putovanja što mu je svrha vjerojatno trebala biti upo- znavanje s novim tehnologijama u pogledu implementacije informatičkoga sustava u HŽ Putnički prijevoz, rezultiralo je stanjem kaosa, kojem svjedoče svi radnici HŽ Putničkog prijevoza i koji u posljednjih mjesec dana praktički u svoja računala mogu samo gledati u iščekivanju čuda, kako bi s olakšanjem uzviknuli, gle radi mi računalo. No nažalost toga čuda još nema, a od istih se traži odrađivanje posla u rokovima ili slijede sankcije. Da je informatizacija malo čudna, potvrđuje i trenutačna aktivnost prijelaza na informatič- ke servise HŽ Putničkog prijevoza, odnosno migracija podataka sa servisa Infrastrukture na servis HŽ Putničkog prijevoza, što je kao vožnja konjskom zapregom na udaljenosti od sto kilometara i vremenom dolaska po izračunu za mercedes. Malo šale, ali ono što zabrinjava je činjenica da novi informatički servis HŽ Putničkog prijevoza ne obuhvaća ključne elemente poslovanja, a to je nadzor i praćenje prodaje prijevoznih isprava na putničkim blagajnama te ostvarivanje prihoda od njih, dok će nadzor nad prodajom prijevoznih isprava i ostvarenim prihodom od vlakopratnog osoblja ostati samo želja ili pak detalj iz bajkovitog plana informatizacije. Možda je autor ovog članka samo okorjeli pesimist jer sve vidi crno, možda, ali je siguran u jedno, a to je da sve ovo vide i znaju svi koji radeći na svojim radnim mjestima dijele sudbinu kvalitetne informatizacije? Sa sigurnošću se može ustvrditi da svi koji danas rade u HŽ Putničkom prijevozu imaju samo jednu želju, a to je nada da će ova bolest zvana informatizacija brzo biti izliječena na zadovoljstvo svih, te da doista neće, kako to sugerira naslov članka biti promašaj i ﬁ jasko. Na kraju, ne preostaje ništa drugo nego nadati se da ovaj projekt neće završiti neuspje- hom kao i većina drugih, uz opasku ŽIVI BILI PA VIDJELI. ■ JURO PEJANOVIĆ

VIJESTI SŽH 7 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

PSO i Ugovori o javnoj usluzi prijevoza putnika željeznicom nakon IV. željezničkog paketa

inistarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture tijelu vlasti da prijevozniku utvrdi obvezu izvršenja Mishitrenim stavom o razdvajanju željeznice na takvih usluga (obveza pružanja javne usluge prijevo- tri nezavisna poduzeća, pogubno je utjecalo na hr- za), čime se osigurava zaštita javnog interesa. vatske željeznice i njezine korisnike Neodržavanje Istovremeno ekonomski interes prijevoznika štiti infrastrukture, nedostatan broj vlakova i lokomotiva se time što će za izvršenje PSO dobiti naknadu, te razdvajanje željeznica onemogućava i HŽ Put- utvrđenu posebnom metodologijom. ničkom prijevozu i HŽ Cargu opstanak na tržištu. Interesi konkurencije i tržišni principe štite se tako što Građanima Hrvatske, osobito željezničarima, ini- nadoknada ne smije biti prekomjerna, čime bi se doveli mno je važano kakav stav će zauzeti Hrvatska - pu- u neravnopravni položaj drugi prijevoznici na transport- nopravna članica Europske unije, o načinu na koji nom tržištu, a međusobna prava i obveze nadležnog će biti reguliran željeznički sektor. tijela i prijevoznika reguliraju se ugovorom. Ministarstva Njemačke, Austrije, Luxemburga i Ital- U javnom željezničkom prometu to mogu biti usluge ije već su jasno izrazila svoje protivljenje prijedlogu željezničkog prijevoza putnika u unutarnjem pro- razdvajanja integriranih željezničkih poduzeća. Mini- metu (regionalni, lokalni, prigradski i gradski promet) starstva Belgije, Nizozemske, Luxemburga jasno i kombinaciji prijevoznih usluga. su izrazila protivljenje glede predloženih promjena PSO Uredbe (uvođenje obveznoga kompetitivnog nadmetanja za ugovore o javnim uslugama počevši Primjena PSO u Hrvatskoj od prosinca 2019. godine kao i uvođenje posebnog pravila koje određuje maksimalni godišnji obujam U Hrvatskoj do sada za ugovore o javnim uslugama prijevoza putnika željeznicom po svakom ugovo- nisu raspisivani ni natječaji niti je bilo izravnog ru javnih usluga). Navedene zemlje potpisale su ugovaranja. Jedni putnički operator u Hrvatskoj zajednički dokument u kojem su jasno izrazile svoje samo bi podnio zahtjev za korištenje infrastrukture. protivljenje i nedavno ga službeno uputile Komisiji. Dolaskom novih operatora otvara se takva mogućnost i drugima. Nadležno tijelo vlasti Što se željelo postići dosadašnjom međutim, može izravno dati uslugu prijevoza put- Uredbom PSO? nika željeznicom HŽ Putničkom prijevozu, naciona- lnom operatoru. Uredbom se željelo obvezati vlasti da zaustave Ako se ta mogućnost promijeni odredbama 4. davanje subvencija bez kontrole za potrebe koje željezničkog paketa i ako se uvede obveza raspisi- tržište i samo može zadovoljiti (profi tabilni prijevozi) vanja natječaja za pružanje usluge, Hrvatska će se i za aktivnosti gdje tržište može osigurati usluge suočiti s brojnim problemima. po nižoj cijeni kada je otvoren pristup i gdje je fer konkurencija. Ove subvencije (ili ekskluzivna pra- Neusuglašena pravna zaštita va) smatraju se kao izvori diskriminacije između – mogući izvor dodatnih problema operatora. Samo potrebe koje ne mogu biti zadovoljene “sna- U postupcima dodjele javnog ugovora moguće su gom tržišta”, uglavnom zbog činjenice da one nisu različite povrede prava zainteresiranih subjekata za profi tabilne, opravdavaju davanje subvencije, ali dobivanje javnog ugovora, bilo da se radi o javnoj pod strogom kontrolom i nakon tenderskog postup- nabavi, koncesijama ili javno-privatnom partnerst- ka, osim usluga prijevoza putnika željeznicom za vu. S druge strane, hrvatski sustav pravnih lijekova koje, s obzirom na neke specifi čnosti željeznica, nije jedinstven u pitanjima pravne zaštite u postup- Uredba 1370/2007 ovlašćuje izravnu dodjelu PSO cima dodjele javnih ugovora. Naime, različito se ugovora. Četvrti paket planira promijeniti taj dio uređuje sustav pravne zaštitite u postupcima javne Uredbe i uvesti obvezu natječaja za sve usluge. nabave od pravne zaštite u postupcima dodjele Nakon što se identifi ciraju prijevozne usluge za ugovora o koncesiji, te ugovora o javno-privatnom koje postoji opći javni interes, a čijim izvršenjem pri- partnerstvu. Javnopravno tijelo, dakle tijelo koje jevoznik ne bi ostvario vlastiti ekonomski interes bez dodjeljuje javni ugovor odgovorno je za pridržavanje naknade; daje se zakonsko ovlaštenje nadležnom kako odgovarajućih načela tako i propisanih pravila.

8 www.szh.hr VIJESTI

Povrede subjektivnih prava moguće su u svakoj fazi i regionalnih vlakova (utvrđuje se postotak pouz- postupka dodjele javnog ugovora. Povreda prava je danosti), linije daljinskog prijevoza, formu izvještaja moguća već kod donošenja odluke da se krene u o regularnosti odvijanja daljinskog prometa, i pro- postupak javne nabave, ili dodjele koncesije, odnos- cedure kontrole. no u projekt javno-privatnog partnerstva, potom u Važne su i odredbe da naručilac ne pokriva gubitak postupku odabira ponuditelja (dobavljača, koncesion- iznad očekivanog. Prijevoznik je dužan dokumen- ara, privatnog partnera), zatim pri sklapanju javnog tirati naručitelju nastali gubitak u formi izveštaja o ugovora, pa čak i tijekom trajanja ugovornog odnosa. troškovima i prihodima, za svaki protekli kvartal i Povrede subjektivnih prava u pravilu su posljedi- dostavlja ga naručitelju najdalje do kraja mjeseca ca neusklađenosti dokumentacije za nadmetanje koji slijedi iza kvartala za koji se izvještaj daje. (naročito tehničke specifi kacije) sa zakonom, koja bi Nadoknada se isplaćuje iz planiranih budžetskih mogla dovesti ili dovodi do diskriminacije ponuditel- sredstava, najkasnije do 5. u mjesecu. Ako je gu- ja ili ograničenja tržišnog nadmetanja, pogrešaka bitak manji od očekivanog, ili su prihodi veći od u svezi javne objave natječaja, odabira ponude očekivanog, Prijevoznik može uvećati profi t tako koja nije najpovoljnija, naknadna izmjena ugovora što ga dijeli sa naručiteljem, ali ne smije premašiti suglasnošću ugovornih stranaka koja u pravilu 5% od iznosa troškova. narušava načelo jednakosti postupanja, i dr. Sve nerealizirane usluge se preračunavaju u nerealizirane vozne km i odbijaju od ugovorenog obujma usluge. Za sva odstupanja od ugovora, prema izvještajima Stavke PSO ugovora i prema nalazima inspekcije, naplaćuju se penali. Inspekcijske aktivnosti vrši Naručitelj u vlakovima I. Cilj ugovora (za nefunkcioniranje zatvaranja vrata i prozora II. Predmet ugovora i sličnih propusta u vozilima) i za tu svrhu je Pri- III. Obim zahtijevane prometne usluge jevoznik dužan osigurati 5 inspekcijskih karata za (vozne kilometre, ukupno i po besplatan prijevoz. Penali se plaćaju za nezgode kvartalima ugovornog perioda), koje su se desile krivicom Prijevoznika; za dostavu IV. Spisak pruga obuhvaćenih datom netočnih podataka Naručitelju, ako se ne dokaže uslugom da greška nije namjerna; ostala značajnija odstu- V. Granični iznos dokazivog gubitka i panja od ugovorenih obveza. podjela rizika poslovanja VI. Dinamika i termini isplate naknade Zaštita nacionalnih operatora VII. Izvješća o izvršenju usluge VIII. Nerealizirani polazak vlaka i što se pod tim podrazumijeva Po isteku polovine prijelaznog perioda sve su zemlje IX. Postupak kod nerealiziranog polaska vlaka članice obvezne poslati Europskoj Komisiji izveštaj X. Mjere u slučaju nerealiziranog polaska o napredovanju prelaska na Uredbu (1370/2007). XI. Specifi kacija zahtijevanih elemenata Hrvatska će 2015. također morati poslati svoje kvalitete usluge i posebnih tarifnih uvjeta za izvješće, a do 2019. u potpunosti implementirati određene kategorije putnika Uredbu broj 1370/2007 EUROPSKOGA PARLA- XII. Stupanj točnosti i pouzdanosti usluge MENTA I VIJEĆA od 23. listopada 2007. o uslugama XIII. Tarife javnog prijevoza putnika željeznicom i cestom. XIV. Inspekcijski nadzor Brojne europske države protive se promjeni ove XV. Obavijesti koje se dostavljaju naručitelju Uredbe i uvođenju obveze raspisivanja natječaja za XVI. Penali za neizvršenje obveza pružanje javne usluge prijevoza putnika željeznicom XVII. Ostale obveze ugovornih strana i već sad na neki način pokušavaju zaštitili svog na- XVIII. Završne odredbe cionalnog operatora kroz potpisivanje višegodišnjih ugovora. Na primjer PSO ugovor u Finskoj između Ministarstva prometa i komunikacija i VR-Grupe vri- Ključne cjeline PSO ugovora jedi do 2019. godine. U osnovi, to znači da bilo koji operater može ući na tržište u drugim dijelovima Uredbom je točno propisano što mora sadržavati željezničke mreže već u ovom trenutku ako ispun- PSO ugovor. Detaljno su određene obveze pri- java sigurnosti, licence i tehničke uvjete, no VR- jevoznika, obveze naručitelja, neizvršenje obaveza, Grupa pokriva većinu prijevoza putnika u Finskoj. inspekcijske kontrole, penali. Brojne druge europske zemlje sklapaju PSO ugov- Osim toga Prilozi Ugovoru moraju, između osta- ore na deset i više godina vođene logikom da jedino log, sadržavati spisak željezničkih stanica sa svake kroz dugogodišnje ugovore koji pružaju određenu od ugovorenih linija, koje su ključne za davanje sigurnost Prijevozniku mogu očekivati spremnost izvještaja o zakašnjenjima, veze daljinskih i lokalnih Prijevoznika na ulaganje u poboljšanje usluge. ■ vlakova, formu izvještaja o realizaciji veza daljinskih KATARINA MINDUM

VIJESTI SŽH 9 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE ■ AGIT Ukidanje ispostava Dom expressa

Odlukom o izmjenama organizacije poslovanje i smanjenje troškova po- za početkom pregovora i potpisivanjem rada poslovne jedinice DOM EXPRES- slovanja, to će se pozi vno odrazi na novoga kolek vnog ugovora u ovom SA a koja predviđa ukidanje ispostava poslovne rezultate društva Agit d.o.o. u društvu, a raspravlja se i o mogućnos Varaždin, Slavonski Brod, Zadar i Ploče cjelini«. rješavanja viška radnika na način kako te centralizaciju radnih procesa, »in- Samo smanjenje broja radnih mjesta je to predviđeno Ugovorom o radno- ternu preraspodjelu« radnih zadataka i u društvu Agit ne dovodi automatski pravnoj zaš od poslovno uvjetovanih dodjeljivanje h poslova na obradu DC do pozi vnog poslovanja tvrtke. Is na, otkaza, to jest o pristupanju Agite Spo- Zagreb, nastavljeno je spašavanje Agita vlasnik određuje kako će poduzeće bi razumu o osnivanju Željezničkog fonda metodom pokušaja i pogrešaka. organizirano, no vlasnik se mora savje- i omogućavanju radnicima koji su pro- I u prethodna dva Pravilnika o orga- tova s predstavnicima radnika kada te glašeni viškom, a koji to žele, umjesto nizaciji i sistema zaciji radnih mjesta promjene mogu ima posljedice koje otpremnine zadržavanje radnopravnog društva Agit d.o.o. korišteno je jedna- utječu na položaj radnika. statusa u društvu Agit uz uvjete reguli- rane Sporazumom i Pravilnikom o radu ko obrazloženje: »osnovni razlog i cilj Uprava Agita je napokon prihva la ini- donošenja ovakve odluke je uspješnije Željezničkog fonda. ■ cija vu Sindikata željezničara Hrvatske KATARINA MINDUM Javna rasprava o Strategiji prometnog razvoja RH 2014. - 2030.

Republika Hrvatska razvija proces skih mjera za postizanje tih ciljeva. skog sporazuma i važno je da Strate- izrade Strategije u nekoliko faza. Prva Defi nirane su mjere koje su označene gija do tada bude završena. Istaknuo faza je izrada sektorskih prometnih zelenom, žutom i crvenom bojom. Ze- je važnost Strategije za ujednačavanje strategija (završena u srpnju 2013. lene mjere su one koje su u skladu sa prometne mreže. Naglasio je da Eu- godine), druga faza je spajanje sek- Strategijom, žute mjere su one kojima ropska komisija stavlja fokus na želje- torskih prometnih strategija u Strate- se ne može dokazati jesu li u skladu znicu koja predstavlja veliki izazov te giju prometnog razvoja RH (počela u sa strateškim ciljem te su potrebni do- na integrirani prijevoz u urbanim po- kolovozu 2013. godine i pred završet- datni podaci, a crvene mjere su one dručjima. Treba učiti na pogreškama kom je), treća faza je izrada Strateške koje nisu u skladu sa Strategijom i iz razdoblja 2007. - 2013. da se ne bi studije utjecaja na okoliš Strategije koje Strategija u potpunosti odbacu- ponavljale i u razdoblju 2014. - 2020. prometnog razvoja RH (odvija se pa- je. Projekt izgradnje pruge Podsused te treba povećati kapacitete i više se ralelno s drugom fazom, a završit će – Samobor na primjer označen je cr- koristiti tehničkom pomoći. krajem rujna 2014. godine), a četvrta venom bojom. Novom, strukturiranom pristupu izra- faza je izrada Nacionalnoga promet- Proces javne rasprave počeo je 26. de nacionalne strategije prometnog nog modela (počela u ožujku 2014. lipnja 2014. godine za Strategiju razvoja uvelike je pridonio JASPERS godine potpisivanjem ugovora s izra- (http://www.mppi.hr/UserDocsIm- tim iz Beča. Pomoć tima JASPERS đivačem). ages/Strategija_prometnog_razvoja_ (zajednička pomoć za podršku projek- Posljednja faza je revizija Strategije RH_konacni_nacrt_lipanj3.pdf) i za tima u europskim regijama) pružena na temelju rezultata Nacionalnoga Izvještaj o strateškoj procjeni utjecaja je besplatno, a usmjerena je prema prometnog modela u 2016. godini. na okoliš, a istovremeno će se provo- ubrzavanju apsorpcije raspoloživih Strategija je rađena za 2014. - 2030., diti proces međunarodnih konzultacija sredstava EU kako bi se poboljšala a sastoji se od glavnog dokumenta te sukladno ESPO konvenciji. kvaliteta glavnih projekata koji se pri- aneksa 1. Analiza podataka i aneksa Od kraja srpnja do kraja kolovoza javljuju za fi nanciranje bespovratnim 2. Analiza prometnih sektora. 2014. godine očekuju se izmjene oba sredstvima iz strukturnih i kohezijskih fondova. Pristupi su funkcionalno-regionalni i dokumenta sukladno prihvaćenim ko- sektorski i oba se preklapaju unutar mentarima s javne rasprave. Okolnosti koje su dovele do kašnje- sebe, ali i međusobno. Početak procesa usvajanja od strane nja projekta Dugo Selo – Križevci i smanjenja mogućnosti povlačenja Strategija defi nira funkcionalne regije Vlade RH očekuje se sredinom rujna sredstava EU u prvoj fazi te ponov- RH koje se temelje na prometnoj po- 2014. godine. nog preusmjeravanja sredstava sa tražnji, i to Središnju Hrvatsku, Istočnu G. Goulet iz Europske komisije smatra željezničkog na cestovni sektor, u Hrvatsku, Sjeverni Jadran, Sjevernu i da je sredina rujna dobra za usvajanje budućnosti bi se trebale svesti na Srednju Dalmaciju te Južnu Dalma- Strategije, ali to nikako ne bi smjelo najmanju moguću mjeru. ■ ciju. Postavlja 6 općih i 28 posebnih biti kasnije jer se početkom listopada multimodalnih ciljeva te 180 sektor- očekuje posljednja verzija Partner- KATARINA MINDUM

10 www.szh.hr VIJESTI ■ ZNR NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Objavljivanjem u Narodnim novinama broj 71/2014 stupio je na snagu novi Zakon o zaštiti na radu. Što nam donosi?

Novi Zakon o zaštiti na radu trebao bi ispuniti naša očekivanja i biti bliže rješenjima koje radnicima osigurava EU. Članstvom u EU i mi u Hrvatskoj s punim pravom smo očekivali barem približnu brigu o radnicima na radnom mjestu kao što to čine poslodavci u EU, jer ih na to prisiljavaju direktive koje su usklađene s Okvirnom direktivom 89/391/EEZ-a. Zakon bi prema tvrdnjama svojih sastavljača morao biti suvremeniji, tehnološki i tehničko-tehnološki usklađen, morao bi racionalizirati i reducirati veliki broj provedbenih propisa. Nadalje mo- ralo bi ga se uskladiti s Okvirnom direktivom 89/391/ EEZ-a i smanjiti troškove dokumentacije u provođenju zaštite na radu. Iščitavajući zakon jedina prava i dobra novina je ugrađe- nost pojmovnika s 30-tak pojmova za lakše razumijevanje Zakona. Ostale promjene su u samoj suprotnosti s EU kretanjima. Da bismo se uvjerili u te činjenice citiram Marc Sapira, Nadalje gosp. Marc Sapira kaže: direktora Odjela za zaštitu na radu, ETUI (eu- Neki političari i vlade u Europi ustraju na vrlo snaž- ropski sindikalni institut). noj agendi deregulacije. Deregulacija se često predstavlja kao neutralno i tehničko pitanje, opisuje Promicanje zaštite na radu jedan je od najvećih se kao »bolja regulacija« ili »pojednostavljenje re- izazova pred europskim sindikalnim pokretom. gulacije«. No to je trend s vrlo ozbiljnim posljedi- Potreba za prekograničnim djelovanjem, te zašti- cama, koji umanjuje važnost preventivnih zahtjeva. tom zdravlja i sigurnosti radnika raste usporedo s Posljedica može biti smrt, invaliditet ili tvz. burnout, međunarodnom trgovinom, globalizacijom i proši- tj. potpuna istrošenost radnika. renjem EU, koja je dobila jedanaest novih članica. Sindikati zato ni ne zahtijevaju dosljedan prijenos Sve to naglašava važnost prekograničnog rada direktiva Zajednice, već nastoje djelovati proaktiv- sindikata kako bi se razradila zajednička strategija no radi stvaranja povoljnijeg odnosa snaga preko za EU. akcija na brojnim područjima. Iščitavajući tekst našega novog Zakona o zaštiti na radu i tekst smjernica u EU, dobiva se dojam kao da smo izašli a ne ušli u veliku zajednicu naro- da EU-a. Naša očekivanja opet se nisu ostvarila. Pravo je pitanje ZAŠTO? ■ ZDENKO ŠARČEVIĆ

XX. memorijal Ante Ereša XX. memorijal Ante Ereša održat će se od 22. do 24. rujna 2014. u Poreču. Smještaj će bi organiziran u Hotelu Delﬁ n koji se nalazi u Zelenoj laguni s prekrasnim sportskim terenima pa se nadamo da će sudionici – sportaši uživa u natjecanju. Disci- pline u kojima je organizirano natjecanje su pikado, bela, šah, mali nogomet, boćanje, odbojka na pijesku, potezanje užeta i stolni tenis. Nadamo se da ćemo se i ove godine okupi u velikom broju te odmjeri snage na sportskim terenima i druži se u veselom ozračju. ■ MLADEN JOJA

VIJESTI SŽH 11 12 Tema broja da jeVladiuinteresu daHŽCargo opstane, samje Iako jeuvišenavrata HajdašDon Kronologija „opstruiranja“društva HŽCargo Napisala U HŽCargupoštivanjezakonaizjedna SINDIKAT ŽELJEZNI www.szh.hr Ho tvrtkama dainegovorimo. go, nego iHŽPutni poteze koji vode HŽCargo upropast. InesamoHŽCar- više odgodinu danarastao, uzme munjske Grampet Grupeiodnjesenakon izgubljenih i HŽPutni - upravitelja infrastrukturom odprijevoznika HŽCarga jom jenaložio potpunorazdvajanje HŽInfrastrukture 24. sje na ve „Otpus plan za spašavanje HŽCarga: Preko no nja, ina dao rok od14danaza prihva Ministar jeUpravi isindika ć frastrukturom, asadasesele,preure poslovnog prostora. Donedavna suga dijelilisHŽIn- Putni Umjesto bavljnem opstankom natržištu HŽCargo iHŽ na svakom drugom kilometru pruge izvodi radove. ura sumu za najamtrase ako HŽInfrastruktura nemože osig- Kako HŽCargo iHŽPutni sva tridruštva? na pa preure organizaciji, zajedno suprotes konzorcija koji bi drugi korisnici, samoHajdašaDon nikacijske veze, „seli“seSAP. Pate radnici, pate putnicii Ne selesesamonamještaj iradnici, „sele“ sekomu- SHŽ, aondaodjednom,SSH sampotpisujekolek namjeravali uklju mexa koji suklju opstanak HŽCarga, veliki gospodarski subjek Po ga savjest. košmar koji za njih ve procjenom iodabirom viška za 804radnika zapo vor, SSHŽC iTPVVmuseponizno priklju Đ e, otpremnine idruga prava za 20posto“. ure č č ć ina restrukturiranja, neulaganja, pro etkom rujnaprošle godine odbiojeponududoma e liikada HajdašDon nesmetano korištenje trase, anemože jergotovo č Đ ć ki bavili susemjesecimaseobomizzajedni č postoje akovi č t nja ove godine, ave : dopredsjednica zaobrazovanje ime e slijedeste ć đ odnose KatarinaMindum,mag.polit. i puklajedotadašnja suradnja sindikata. Pro ć č e se1100prekobrojnih radnika, smanji kog prijevoza iprouzro uju. Hrvatskoj to šte ć a, Hrvatskih šuma,Petrokemije, Vira iCe- ć Č e troškove koji optere č ARA HRVATSKE č ni korisnici usluga HŽCarga ikoji suse č i č inile klju uspašavanje HŽCarga. Držao seru- ki iHŽInfrastrukturu, aok č aj ilikvidacija. ć inu jošuvijek traje. č i č ć č ki mogupla ma koji djelujuuHŽCargu odgovara ć ne zainteresirane strane za tridanakasnije obznanio ć rali iSSHSŽH iSSHŽC i anje planarestrukturira- , aEuropa to nijetražila. č č č đ i ć io ogromne dodatne i usobno optuživanje, ć a nijebriga inepe poru đ zbogodluke ko- uju paopet sele, č ć ć uju. Paušalnom uju poslovanje a v Pravilnika o č predvi ivao javnos poputIne, đ ć unarodne erinskim vni ugo- č đ eo je pla- č č enu inio kog ć eg č v e

Ako suUprava iSSHra tako iiza zasigurno ne ima sve što mutreba, osimje i vagona, ra po novce zapošljava zanimanje strojovo tu suigrali uHŽCargu. PrimjenomPravilnika oorganizaciji Is postoje SŽH jeusvim svojim nastupima is SŽH; SSHŽC, TPVViSHŽ,njih804,proglašeni suviškom. organizacije isistema kriterije za njihovuizradu, apolaznikriterij trebao je bi postoje zada vane pomjeriministra, umjesto ispunjavanja primarne Postupci poli HŽ Cargo oporavi, dapois kao imanevris Bilo bilogi Stranim operatorima na sustav logis prometa name u Željezni na sve strukture radnika HŽCarga. Bilobilogi pove isto ita uzminimumulaganja. Scenariojeve ------ na jeda č registracije, direktora, tajnice, voza S bljenja otpora. glave irepa, alisciljemzastrašivanja radnika isla- bilo onekoje jedoma U bescjenjeunajmljujevagone, lokomo radnika nema ništa osimvolje za “branjem vrhnja“. Doma tvrtke iradnika. joj doma Hrvatske. Državna tvrtka propada -troškove snosesvi gra vog operatora. malo pougovori oprijevozu prelaze uruke no- nog operatora, imajusvelikim korisnicima prijevoza, menadžeri državne tvrtke, sadazaposleni kod stra- I naravno, dobrom suradnjom ivezama koje bivši č Registrira seoperator, formalni vlasnikstranac; na pla Doma državne tvrtke. č etka pri elu ispostave uHrvatskoj doma noeuropskim zemljama: ć ć že „spasilac“uvidustranog operatora koji osim e osiguravanja održivog poslovanja io an broj neispravnih lokomo ć ć e, radnici vrše pri ć em broju. Sva ostala zanimanja, uglavnom i rad. đ ć ć č a tvrtka provodi „proces restrukturiranja“ bez a državna tvrtka grca udugovima, neispla u izFonda iponovo rade. kom fondu završili, privremeno, istrojovo ć č č e zanimanje strojovo ć e iplanirali muiznajmljiva č ć no dasepadobujmaprijevoza tereta i a tvrtka je un immože pomu e unajmljiva

č ke za nove, strane operatore. đ ki imenovane Uprave HŽCarga, imeno- , komercijalis , unarodnim koridorima svode HŽCargo onekoji suprisilno o đ a jegotovo upotpunos zacije HŽCarga bilonužnoutvrdi ć e bi ino ustupi ć č a tvrtka ve unali nastranog operatora s odHŽCarga, nego sak, ugrožena egzistencija i prepušteno ubiranje prof- m kriterijima kako suušli, č , pregleda , ine radne snage, anjih đ eno sopstrukcijom a bi

cao dajeprijeizrade drugioperator koji va, jednako odrazio . ć otpus traženo. Natukar- ć i, bivšimenadžer višakstrojovo č a ipardodatnih šli naburzu ili č ve iradnike, i, pakad se la ilikoje o ć ć vi č e za male č no dasu uvano u uvano u č č lanstvo uvanja đ en u đ ć uje ani đ đ ć e e a

TEMA BROJA

u mirovinu. Ne postoji kolek vni ugovor koji bi strani Tako je Glavno radničko vijeće zanemarilo odgovornu operatori morali poš va . Nacionalni kolek vni ugovor dužnost i obveze koje proizlaze iz pozicije predstavni- nije potpisan zbog nesloge i tvrdoglavog odbijanja nekih ka radnika i policijom pokušalo zabrani prisusvovanje sindikata prihva is nu da samo ujedinjeni imamo predstavnicima sindikata na sjednicama radničkog vije- šansu zaš status radnika u svijetu globalno poveza- ća iako im to Zakon o radu izrijekom omogućuje. To ni nih poslodavaca. Ta činjenica otvara mogućnost socijal- Upravi ni SSHŽC nije opstrukcija, a opstrukcija je kad SŽH nog dumpinga i zloupotrebe ekonomske situacije u koju taj čin prijavi Državnom inspektoratu koji utvrdi da je to je dovedena većina stanovništva Hrvatske pa novi poslo- očito kršenje Zakona o radu, ali da na žalost Zakon nije davac može nudi znatno manju plaću za is rad. predvidio kaznu za taj čin. Zakonodavcu očito nije padalo na pamet da će radnička strana sama sebi čini tako be- Sindikat željezničara Hrvatske na samom je početku jas- zumne stvari. ( uvid u nalaz Državnog inspektorata mo- no rekao da mjere koje je predložila Uprava neće doni- guć na www.shz.hr ili u Centrali SŽH). je uštedu ni u obujmu ni u rokovima koje je zatražio ministar. Štoviše, predložene mjere su lažna fasada, a Potpuno gubljenje kompasa potvrdila je Uprava HŽ Carga na kraju će svi radnici ispašta jer će opstanak HŽ Carga otvorivši stranice službenog portala prenošenju neis ni- bi deﬁ ni vno doveden u pitanje. h navoda predstavnice SSHŽC koji su prije bili objavlji- vani na blogu SSHŽC, a odbila je objavi deman h is h Planom restrukturiranja do kraja godine bilo je potrebno neis ni h navoda – jer „portal HŽ Carga nije javni medij uštedje 13 milijuna kuna, no Smjernice 2014.-2018. i nema zakonsku obvezu objave“. Moralna obveza se nije za koje su socijalni partneri čuli tek kad su objavljene u ni mogla očekiva . medijima, traže uštedu od 27 milijuna do kraja godine. Psihološki pri sak, širenje poluinformacija, stavljanje na Umjesto razmatranja našeg prijedloga koji bi dao tre- listu viška, brisanje pa opet vraćanje, izluđivalo je radni- nutni učinak uštede koji bi bio mjerljiv već pet mjeseci ke. Od 804 radnika, njih 215 je o šlo „dobrovoljno“ uz kroz uvođenje nepunog radnog vremena i progresivno otpremninu, a zbog činjenice da je Uprava inzis rala na smanjenje plaće, efek uštede koju je planirala Uprava sporazumnom prekidu radnog odnosa „na zahtjev rad- bit će mjerljivi tek krajem godine. nika“ radnici nisu mogli ostvari naknadu na Zavodu za zapošljavanje. Tek u slijedećem valu prihva li su našu Čitav postupak restrukturiranja, gotovo u svim segmen - primjedbu i omogućili onim radnicima koji prihvaćaju ma, vođen je uz istovremeno kršenje zakonskih odredbi. sporazuman raskid ugovora o radu, da to bude „na zahtjev poslodavca“ i tako im omogućili pripadajuću na- Sindikat željezničara Hrvatske, š teći radnike HŽ Carga knadu na Zavodu. svoje članove, tražio je poš vanje zakonske procedure i za to je optužen za opstruiranje. Ukupno 224 radnika se odlučilo za Željeznički fond, od kojih je 10 na vlas zahtjev već izišlo iz Fonda jer su Dakle, po mjerilima Uprave i sindikta SSH i SSHŽC, op- sami pronašli drugi posao. strukcija nije kad doneseš odluku koja utječe na gospo- darska i socijalna prava radnika bez savjetovanja s pred- Na konačnoj lis viška je 343 radnika koji ne žele o ći stavnicima radnika, nego ako prijaviš poslodavca za kršenje dobrovoljno. Njima Uprava sprema poslovno uvjetovan Zakona o radu i Državni inspektorat kazni poslodavca (uvid otkaz na koji će se većina opravdano žali i na kraju tra- u spis moguć na www.shz.hr ili u Centrali SŽH). ži i nadamo se dobi sudsku zaš tu.

Po mjerilima Uprave i sindikta SSH i SSHŽC, opstrukcija nije kad objediniš če ri zanimanja, a ne provedeš Ako smatrate da je odluka o poslovno uv- postupak sukladno zakonima i propisima i ne izradiš jetovanom otkazu ugovora o radu koju je procjenu opasnos (Procjena opasnos za HŽ Cargo donio poslodavac nezakonita, odnosno da više nije važeća). Za njih je opstrukcija kad po prijavi poslodavac u Vašem slučaju nije poštivao SŽH, Državni inspektorat utvrdi da je to prekršaj i izda zakonsku proceduru ili da za otkaz nema mandatnu kaznu i prijavi sudu prekršaj (uvid u spis opravdan razlog, protiv takve odluke moguć na www.shz.hr ili u Centrali SŽH). možete poslodavcu u roku od 15 dana Isto tako za Upravu i njoj privržene sindikate nije opstrukcija kada se ne poštuje socijalni dijalog i kad se SŽH- podnijeti ZAHTJEV ZA ZAŠTITU PRAVA ov zahtjev za sastankom mjesecima odbija, njima je op- u kojem ćete tražiti od poslodavca da strukcija kad SŽH u takvom slučaju zatraži posredovanje preispita svoju odluku. Bez prethodnog svoje krovne međunarodne organizacije. obraćanja poslodavcu neće biti moguće pokrenuti sudsku tužbu. U svakom slučaju U jednom trenutku je u HŽ Cargu nastalo pravo takmi- javite se svom sindikalnom povjereniku čenje u nastojanjima normalne i legalne postupke pro- koji će vam pružiti sve dodatne infor- glasi opstrukcijom, a nenormalne i nelegalne progla- macije. Svojim članovima SŽH osigurava si poželjnim oblikom ponašanja. pomoć vrsnih odvjetnika.

VIJESTI SŽH 13 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

unarodna suradnja đ Me

Poticanje ženskog vodstva

Na konferenciji pod nazivom »Pro- mjena na budući izbor menadžera i mjesta, za donošenje presudnih odlu- moting women’s leadership« koja je stručnjaka u Europi, koje je naručila ka na rukovodećim mjestima, a da bi održana od 25. do 27. lipnja u Canne- Europska konfederacija menadžera se povećao udio žena na pozicijama su, Francuska prisustvovala sam kao CEC u 2012., pokazalo je da su radna srednjega i višega menadžmenta te predstavnica Sindikata željezničara mjesta u srednjem i višem menad- da bi se zajedno suočili s izazovima Hrvatske koji je član europske organi- žmentu ponajprije pripala muškarci- demografskih promjena u budućno- zacije EUROCADRES. ma. Diljem Europe između 61% i 70% sti. U tom smislu projekt je razvijen i Osim Hrvatske, konferenciji su prisu- menadžera su muškarci. Osim toga, iznesen Europskoj komisiji koja je za stvovale većinom zemlje EU (Francu- dobna struktura unutar radne snage nj odobrila sredstva pod naslovom ska, Danska, Grčka, Švedska, Njemač- menadžera se uvelike razlikuje od rad- »Promoting Women in Leadership ka, Italija, Španjolska, Slovenija itd.), ali ne snage u cjelini te znatno dominira – Strategies and Best Practices to in- i Crna Gora kao zemlja kandidatkinja ‘srednja dob’ među menadžerima u crease the Share of Women in Middle za članstvo u EU. Europi. Stoga se zaključuje u izvješću and Higher Management Positions«. Cijela organizacija oko seminara bila da je oslanjanje na radnu snagu sred- U Europskoj uniji prosjek zastuplje- je pod vodstvom europskih me- nje dobi razlog za zabrinutost glede nosti žena na rukovodećim mjestima nadžera, CEC-a. pitanja zadržavanja i zapošljavanja je svega 18%. Po najvećoj zastuplje- Uvodnu riječ imala je Annika Elias, menadžera u budućim godinama, nosti žena u menadžmentu u EU na predsjednica CEC European Mana- među kojima su i same žene. prvom mjestu nalazi se Nizozemska s gersa i Martin Jefﬂ én, predsjednik Na temelju svega navedenog CEC kao 42%, na drugom mjestu je Francuska EUROCADRES-a. Naglasak je na sve koordinator a zajedno s EUROCA- s 30% i na trećem je Švedska s 26%. većoj potrebi za izjednačavanjem DRES-om, Ledarnom (prvom organi- Najnižu zastupljenost imaju naši su- žena i muškaraca, odnosno njihovom zacijom u Švedskoj koja je formirana sjedi Slovenci. udruživanju te je upravo radi toga od strane menadžera za menadžere) Zanimljivo je napomenuti da će tre- kreiran projekt pod nazivom »Promo- i CFE CGC kao suradnicima, preuzeo bati 1107 godina da se žene i muš- ting women’s leadership«. je inicijativu i predložio nove mjere karci izjednače glede radnih mjesta. Izvješće o Utjecaju demografskih pro- za promicanje žena na rukovodeća To govori poprilično mnogo.

14 www.szh.hr MEĐUNARODNA SURADNJA

Širok je raspon zakonodavnih mjera tvrtka nije imala spolno uravnotežen o svojim ženama liderima i zadržat od strane nacionalnih vlada, dobro- izvršni odbor ili tim menadžmenta. će ih pod svaku cijenu. voljnih inicijativa od strane poduzeća Žene vođe ponekad osjećaju priti- Vrlo je važno da organizacije stvore i akcija od strane europskih i nacio- sak da se prilagode muškom mode- spolno neutralno okružje, odnosno nalno-socijalnih partnera koji su po- lu vodstva, i tu se najčešće događa podjednaki omjer muškaraca i žena. duzeli određene mjere za povećanje sljedeća situacija - nailaze na zid Da bi se to postiglo organizacije mo- sudjelovanja žena na tržištu rada, a odnosno nemogućnost uključivanja raju prve uistinu razumjeti što žene samim time i na rukovodeća mjesta. u mušku grupu (muška druženja na- žele od njih i što trebaju od svojih Međutim uspjeh tih mjera nikada kon posla…). One moraju prepozna- poslodavaca, za neke to može biti nije bilo i kritički preispitati kakav je ti svoje jedinstvene talente, shvatiti ﬂ eksibilno radno okruženje ili slo- njihov učinak na žene koje žele kari- što donose u svoje radno okruženje bodno dijeljenje poslovnih zadatak jeru na mjestima odlučivanja unutar te omogućiti najbolji uspjeh svoje unutar grupe bez obzira na spol, srednjega i višega menadžmenta. Da grupe, a zatim, pobrinuti se da se a za druge to može biti određena bi se popunila ova praznina i pružila njihov glas čuje. Moraju se zauze- grupa zaposlenika i mentorstvo. Or- pomoć u nakani da se poveća udio ti za sebe i za ostale žene u svojoj ganizacije moraju poticati znatiže- žena na rukovodećim položajima, organizaciji, govoriti i pridonositi. lju i prirodni interes s programima osmišljen je i jedan od središnjih Žene mogu doživjeti poteškoće s i aktivnostima koje će održati iskru potprojekata unutar projekta »Pro- tim na mnogim radnim okruženji- živom u daljnjem radu žena lidera. U moting women’s leadership« koji će ma. Važno je samo pronaći zajed- EU je sve više žena CEO u tehnološ- razmotriti sljedeća pitanja: nicu unutar organizacije – mentora, kom sektoru nego ikad dosad no još • Procijeniti trenutačnu situaciju uzor koji će im pomoći u navigaciji uvijek ima posla na razini srednjeg rodne zastupljenosti žena na kroz organizaciju i pružiti pomoć. menadžmenta za povećanje broja menadžerskim pozicijama, dati Sve veći broj velikih ﬁ rmi na svojim žena na tim mjestima. priliku mladim ženama te istra- najboljim radnim mjestima, značaj- Nakon što je konferencija zavr- žiti načine na koje se to može nu pažnju i resurse usmjerava na šena potvrđena je činjenica da je promijeniti u njihovu korist zapošljavanje, zadržavanje i razvoj potrebno i dalje djelovati na polju u idućih pet do deset godina žena lidera. Značajan naglasak je ravnopravnosti za žene i muškarce, (»brzina promjene«), stavljen na prednosti koje ta organi- odmaknuti se od diskriminacije te • Procijeniti učinkovitost zakon- zacija može pružiti ženama na ruko- omogućiti jednako intelektualno ra- skih propisa od strane naci- vodećim mjestima. Za te žene je od zvijanje i muške i ženske radne sna- onalnih vlada i dobrovoljne iznimne važnosti briga o djeci, rodi- ge kako bi se jaz između spolova na politike od strane industrije na ljine naknade, ženska umrežavanja radnim mjestima, bila ona rukovo- nacionalnoj i europskoj razini, u skupine, mentorstvo i razvoj njih deća ili ne, smanjio te da ne bismo • te posljednje ali ne i nebitno, do- samih. Iz tog razloga organizacije morali čekati onih 1107 godina. ■ kazati ekonomsku važnost žena daju sve od sebe da se istinski brinu INES SRBIĆ na rukovodećim mjestima.

Ženama je još uvijek izazov postići ono što muškarci rade za jednak posao i postići rezultate koji će ih dovesti na liderska mjesta. No vidljivo je da su žene ostvarile velik napre- dak unatrag 10 godina a mogu uči- niti još više. Mnogi od izazova s kojima se žene suočavaju na radnom mjestu su jednaki kao i za muškarce, ali ostaje ono usađeno pitanje tko će ih lakše i spretnije savladati. Ti izazovi uključuju rad/životni balans, roditeljstvo, žongliranje s mnogo odgovornosti. Izazovi speciﬁ čni za žene će i dalje biti razlike u plaćama jer žene i dalje zarađuju samo 73% onoga što muškarci čine za isti posao, a plaćeni su više. Diskriminacija je i dalje prisutna na radnom mjestu, seksualno uznemiravanje nažalost nije stvar prošlosti. Istraživanja su pokazala da se samo 9,7% žena nalazi na izvršnim pozicijama uprava. Osim toga, niti jedna

VIJESTI SŽH 15 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE Poslodavci i sindikati zajedno o socijalnom dijalogu eđunarodni seminar o socijalnom dijalogu u že- Rukovoditeljica Upravljanja ljudskim potencijalima Mljezničkom sektoru održan je u Splitu od 16. do HŽ Infrastrukture Gordana Vukčević i dopredsjednica 18. lipnja 2014. Sindikata željezničara Hrvatske Katarina Mindum na početku su prikazale trenutačno stanje u hrvatsko- Jednogodišnji projekt koji je ﬁ nancirala Europska uni- me željezničkom sektoru, procese restrukturiranja i ja, a organizirale krovne udruge poslodavaca i sindi- modernizacije te stanje socijalnog dijaloga. kata željezničkog sektora Europe završio je trodnev- nim seminarom u Splitu. Nakon što je Vukčević predstavila važne promjene koje su se posljednjih godina dogodile u hrvatskim Prvi dan trodnevne međunarodne konferencije pod željezničkim tvrtkama, s težištem na rezultatima nazivom Socijalni dijalog u željezničkom sektoru u restrukturiranja, modernizacije i smanjenja broja zemljama zapadnog Balkana, na kojem je predstav- zaposlenih, Katarina Mindum govorila je o povijesti ljeno stanje u Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji, zaklju- socijalnog dijaloga na željeznici u Hrvatskoj, koji je čeno je s podatkom da je broj radnika u odnosu na počeo nakon velikih štrajkova 1998., a koji je rezul- prije dvadesetak godina drastično smanjen te je tirao prvim potpisanim kolektivnim ugovorom za dje- izražena nada da taj trend neće utjecati na buduće latnost HŽ-a 2000. godine. Iste je godine donesen i poslovanje kao što se to dogodilo npr. u Njemačkoj. prvi tripartitni socijalni program za neku djelatnost Naime DB je sa 380.000 radnika 1993. pao na u Hrvatskoj, koji je željezničarima jamčio smanjenje 170.000 a istodobno se suočio s velikim poteško- broja zaposlenika uz poticajne otpremnine i prekva- ćama. Mnogi odlaze u mirovinu, mladi nisu primani liﬁ kacije. Od tada do danas ni jedan radnik zbog re- i sada nema tko raditi. strukturiranja nije završio na cesti, a da na neki način To je rečeno u Splitu, gdje se na konferenciji okupi- nije bio zbrinut. Unatoč tomu što je od tada do danas lo šezdesetak predstavnika poslodavaca i socijalnih socijalni dijalog rezultirao potpisivanjem još nekoliko partnera iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedo- kolektivnih ugovora i njihovih aneksa, ona smatra da nije, Srbije i Slovenije te predstavnici Zajednice eu- na željeznici postoji solidan, ali ne i izvrstan socijalni ropskih željeznica i upravitelja infrastrukture (CER) i dijalog, da kultura socijalnog dijaloga nema tradiciju, Europske federacije prometnih radnika (ETF) koji su nema odstupanja ni konsenzusa, sektorsko vijeće ne i organizatori seminara. Tijekom tri dana svaka od funkcionira te je najveći problem razbijena sindikalna zemalja predstavila je stanje socijalnog dijaloga u scena. Pozitivnim je ocijenila potpisane sporazume zemlji i na željeznici. Prvi dan to su učinile Hrvatska, o radno-pravnoj zaštiti kao i osnivanje Željezničkog Makedonija i Srbija, a posljednji dan primjere najbo- fonda koji radnicima u tehnološkome višku daje tri lje prakse u socijalnome dijalogu dali su predstavnici godine da pronađu neko novo rješenje. Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Švedske. - Prije, kada smo se borili za radne uvjete i bolje plaće, bili smo toliko složni da je Svjet- ska banka u svojim nalazima kao problem navodila »jake sindikate«, a danas nam naša razjedinjenost omogućuje da jedan sindikat potpiše kolektivni ugovor koji se odnosi na većinu, iako se ona s njim ne slaže. Ipak, našu budućnost vidim u ujedinjenim sindikatima – zaključila je Mindum. Makedonske željeznice su s restrukturiranjem krenu- le 2003. i još su na početku. Izjavili su to predstavnici MŽ-Infrastrukture, MŽ-Transporta i sindikata. Osim što su osnovane regulatorne agencije i sekto- ri podijeljeni na infrastrukturu i prijevoz, u struktur- Prema riječima Sabine Trier iz ETF-a, svrha konferen- nim se prilagodbama nije otišlo mnogo dalje. Ipak, cije jest da se poslodavci i socijalni partneri s tog po- makedonska vlada kreće u veliki investicijski razvoj dručja bolje upoznaju, razmjene iskustva i saslušaju i u sljedeće četiri godine u MŽ-Infrastrukturu plani- primjere najbolje prakse kako bi se sudionici motivirali ra uložiti 600 milijuna eura iz proračuna, IPA fonda i za daljnji razvoj socijalnog dijaloga u zemljama koje kredita EBRD-a. Riječ je o ulaganju u modernizaciju su trenutačno u tranziciji te se prilagođavaju EU-ovim pruga, većinom na X. i VIII. koridoru, kako bi se na direktivama. Socijalni dijalog smatra se vrlo važnim svim dionicama brzine ujednačile na 120 km/h. U alatom suradnje poslodavca i socijalnih partnera. tijeku je i projektiranje pruge prema Albaniji, čija će

16 www.szh.hr MEĐUNARODNA SURADNJA izgradnja stajati 500 milijuna eura. Počet će 2018., a 2022. i s njezinim završetkom bio bi zaokružen VIII. koridor. Tvrtka MŽ-Transport ima ukupno 1200 zapo- Štrajkom do slenih, od toga 600 u vuči vlakova, a po 200 u putnič- kom i teretnom sektoru te direkciji. Od 2010. bilježi kontinuirani pad opsega prijevoza, pa u 2013. ima pobjede 16% manje putnika i 10% manje tereta u odnosu na 2012. Prvi put nakon 40 godina planira se uložiti 50 Željeznički radnici u Švedskoj slavili su pobjedu jer je po- milijuna eura u modernizaciju prijevoznih kapaciteta, slodavac Veolia pristao na dogovor te je 16-dnevni štrajk nove putničke garniture, rekonstrukciju lokomotiva i okončan. nabavu novih teretnih vagona. Liberalizacija je uvjet- Spor je nastao kada je 250 članova sindikata SEKO (učla- no odgođena do ulaska u EU. Na sindikalnoj sceni njenog u ITF), nakon što je posao preuzeo novi posloda- Makedonci imaju osam reprezentativnih željezničar- vac, dobilo obavijest da će bi otpušteni s posla na želje- skih sindikata i puno više manjih. Reprezentativnost znici - samo da bi ih se moglo ponovno zaposli , ali na podrazumijeva 20% broja zaposlenih u sektoru za koji ugovor o povremenom radu, na sat. Također, poslodavac bi ih vra o na niže plaće bez plaćanja doprinosa za miro- sindikat želi pregovarati. Pod utjecajem Svjetske ban- vinu ili naknade za bolovanje. ke 2005. godine broj zaposlenih smanjen je 30%, a od tada se njihov broj smanjuje prirodnim odljevom. Na Taj potez je dio šire slike, općeg trenda uvođenja sve nesi- gurnijeg zapošljavanja kod mul nacionalnih poslodavca. snazi je kolektivni ugovor iz 2010. koji je vrijedio za jedinstvene Makedonske željeznice, a sada je pred pot- Preko pretjerano umanjene ponude, Veolia Švedska je pobijedila na natječaju za uslugu prijevoza vlakom izme- pisivanjem poseban kolektivni ugovor samo za tvrtku đu Danske i Švedske, preko mosta Oresund. Stvarnu cije- Transport. U budućnosti očekuju da će doći do daljnje nu za ovu potplaćenu »pobjedu« sada će pla radnici. podjele sektora zbog prilagodbe EU-ovoj regulativi pa Cijena je masivno otpuštanje stalno zaposlenih radnika i će socijalni dijalog imati sve važniju ulogu. »velikodušne ponude« iz društva Veolia za ponovno zapo- šljavanje kao honorarnih radnika ili po satu (radit će koliko i kad je prijevozničkoj tvrtki potrebno). Od 211 strojovođa koji su do danas bili zaposleni, 107 će od sada bi zaposleno na neodređeno vrijeme. Nepuno radno vrijeme »ponuđeno« je još za 67 radnika. Jednako teško, dras čnim rezom, pogođeno je i ostalo vlakopratno osoblje. Uz potporu ostalih nordijskih sindikata, kao i sindikata iz ITF-a i Europske federacije transportnih radnika (ETF), spor je završio sindikalnom pobjedom. Sin- dikatu je sada omogućeno ograničenje primjene ugovora o nepunom radnom vremenu - što će također pomoći da se spriječi spirala prema dolje u sma- Mreža pruga Železnice Srbije duga je 3173 km. Re- njivanju uvjeta rada. Veolia strukturiranje je počelo 2000. kada je tvrtka imala je u Švedskoj prošle godine 32.832 zaposlenika, a danas je zaposleno 18.047 koris la 100.000 sa ugo- radnika koji su podijeljeni između Direkcije za prije- vorenoga rada (sa po- voz i Direkcije za infrastrukturu. Tržište je otvoreno za vremenog rada), no pristup infrastrukturi i postoji apsolutna konkurenci- to će se sves na ne više od 40.000 sa . ja. Prošle godine Železnice Srbije postale su dioni- čarsko društvo i u tijeku je podjela na dva dioničar- Imajući na umu ska društva – Infrastrukturu Železnica Srbije i Srbija koliko snažno Mi- nistarstvo pomor- voza, odnosno operatora putničkoga i teretnoga pri- stva, prometa i infra- jevoza, s tendencijom razdvajanja na posebne tvrtke strukture priželjkuje za putnički i teretni prijevoz. U 2013. srpska vlada i čini sve da čim prije im je znatno smanjila subvencije pa trenutačno ima- omogući dolazak novim ju 51% vlastitog prihoda u ukupnome prihodu. Ono operaterima koji bi pružali što je iznenadilo sve sudionike jest podatak da na usluge i u teretnom i u put- tamošnjim željeznicama djeluje 28 sindikata od čega ničkom prijevozu, slične rezove su samo tri reprezentativna (imaju 30% od ukupno koji će omogući stranim privatnim sindikalno organiziranih članova). Socijalni dijalog tvrtkama isisavanje visokog proﬁ ta, nema pretjerano dugu povijest, tripartitni socijalni realno je očekiva uskoro u Hrvat- skoj. Razjedinjena sindikalna scena s dijalog postoji od 2004., ali su željezničari u njega druge strane nije spremna sektorskim uključeni preko Saveza sindikata čiji su član. Otkako kolek vnim ugovorom zaš radnike su Železnice Srbije dioničarsko društvo vode se bi- od nelojalne konkurencije i socijalnog partitni razgovori i imaju jedan kolektivni ugovor. ■ dumpinga. ■ MLADEN JOJA KATARINA MINDUM

VIJESTI SŽH 17 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE Kako to drugi rade Od gubitaša do uspješne tvrtke

Sudjelujući na sastanku Regionalnog foruma sindikata jugoistočne Europe koji se u organizaciji zaklade FES održao 30. lipnja ove godine u Podčetrtku u Sloveniji, imali smo priliku čuti detaljnije informacije o stanju u slovenskom Cargu koje je pripremila direktorica SŽ CARGA mag. Melita Rozman Dacar. Bilo je zanimljivo slušati kako s ponosom direktorica iznosi podatke o količini prijevoza i metodama koje su primjenili kako bi zadržali količinu tereta. U ovom tekstu ukratko ćemo prikazati osnovne informacije o stanju u SŽ Cargu.

Tržišni udio željeznice u odnosu na druge modele prometa u Sloveniji Tržišni udio Ostalo 3,9

More 29,2 Ceste 59,1

Željeznica 7,8

Osnovna djelatnost SŽ Carga razvija se u smi- jeru pružanja usluga prijevoza robe te pružanja pratećih usluga što obuhvaća: - Prijevoz klasičnih vagonskih pošiljaka Pojedinačni vagoni, grupe vagona, kompletni vlakovi, naročite pošiljke, RID materija, što predstavlja 75% ukupno prevezenih tereta. - Kombinirani prijevoz prijevoz kontejnera, Ro-La, piggie-back prevoz usluge kontejnerskog terminala, što predstavlja 24% ukupno prevezenih tereta - SŽ-Express prijevoz od “vrata do vrata”, skladištenje i dis- tribucija, što predstavlja 1% ukupno prevezenih tereta.

18 www.szh.hr MEĐUNARODNA SURADNJA

VIJESTI SŽH 19 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

U 2013 godini željeznicom je ukupno prevezeno17,6 mil tona tereta i ostvareno 3.891 mil neto tonskih kilometara, a što je najbitnije ostvaren je poslovni prihod od 178 mil eura od čega je 3,3 mil eura čiste dobi .

Pored ulaganja u vozni park razvojna strategija usmjerena je i u ulaganja u pretovarnu mehanizaciju, skladišne prostore te cestovna vozila.

20 www.szh.hr MEĐUNARODNA SURADNJA

Osnovna razvojna strategija temelji se na potrebama korisnika.

Prosječna godišnja stopa rasta prijevoza robe od 1998 do 2008 iznosila je 8,5 %, a u čitavom periodu 1,5 %. Pojavom prve ekonomsko – ﬁ - nancijske krize 2009. dolazi do smanjenja obujma prijevoza no već u 2013. godini pokazu- ju se znaci oporavka. Slovenci savladavaju prepreke.

• Učešće međunarodnog prometa je 90 %: Učešće unutarnjeg prometa 10 % • 57 % svih prevezenih količina robe na SŽ-TP je za/iz Luke Koper • SŽ–TP prevozi 60 % od raspoloživih količina robe u Luci Koper • Prugama V koridora (RFC 6) se preveze 67 % robe, po prugama X koridora 33 %

VIJESTI SŽH 21 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

Prepreke - Tehnički standardi - Stanje vagona i voznog parka - Zahtjevi korisnika - Transparentnost (monitoring, tracking & tracing)

Proizvodnja Prodaja

■ Poboljšanje kvalitete prevoza i logis ke ■ Konkurentnost komercijalnih uvijeta - Skraćenje voznog vremena - Povećanje kvalitete prodajne - Povećanje sigurnos prijevoza službe - Brži obrt vagona - Fleksibilnost cjenovne poli ke - Pružanje logis čke - Ravnomjerna podjela infrastrukture-podrške rizika/ prihoda ZORAN MARŠIĆ Čim prije u svoj dom

Solidarnost Svoje članove, stradalnike u nedavnoj katastrofalnoj po- plavi obišli su predstavnici Sindikata željezničara Hrvat- ske. U ponovnom obilasku čla- nova, ovaj put u Gunji, iz prve ruke su čuli što je najhitnije i najnužnije potrebno. Osim materijalne pomoći stradalim članovima je dan znak da nisu sami i da će SŽH pratiti zbiva- nja i organizirati prikupljanje dodatne pomoći. Pozivamo sve naše članove, željezničare i sve čitatelje da se odazovu i budućim akcija- ma prikupljanja pomoći koje će SŽH organizirati za pomoć stardalim kolegama. ■

ZDENKO ŠARČEVIĆ

22 www.szh.hr MEĐUNARODNA SURADNJA | SOLIDARNOST | VIJESTI IZ SEKCIJA Što žele žene Zajednica sindikata javnog sektora – CPSU, nakon osam godina ponovila je anketu What Women Wants (Što žene žele), tražeći od žena informacije kako bi se dobila detaljna slika ženinoga radnog vijeka. Ovaj put je istraživanjem obuhvaćeno 11 209 žena koje su govorile o važ- nim pitanjima u njihovom radnom vijeku. Jedno od najvećih istraživanja među zaposlenim ženama u Australiji dalo je rezultate koji opisuju situaciju blisku zaposlenim ženama u javnom sektoru Hrvatske. Provedeno istraživanje pružilo je jasne dokaze o povećanju radno- ga opterećenja (workloads) i povećanju pritisaka, agresiji stranaka (posebno prema ženama koje rade u područjima pružanja usluga) te istaknulo da je ﬂ eksibilnost ključna potreba za većinu žena i

najvažnija za njihovo zadovoljstvo poslom. Vijesti iz sekcija Ovi rezultati pomoći će u zaštiti radnih mjesta, plaće i prava žena, između ostalog i putem zahtjeva u kolektivnim pregovorima, a i u procesu zagovaranja kod vlade i drugih poslodavaca o pitanjima važnim za žene. Utjecaj smanjenja proračuna CPSU anketa Što žene žele prvi put je bila provedena prije osam godina. Uspoređujući odgovore iz prvog istraživanja sa sadašnjim uočava se negativan utjecaj uzastopnih rezova osoblja na žene, i na poslu i kod kuće. Kumulativni utjecaj smanjenja prora- čuna i povećanje opterećenja radom (is steadily changing) stalno mijenja prirodu posla i odnosa između članova CPSU i društva. Brojni su primjeri koje pruža anketa: U porastu je razina agresije stranaka s kojom se suočava osoblje istovremeno izloženo smanjenju broja radnih mjesta, spajanjima ureda i povećanom pritisku za uslugama. Za mnoge žene koje rade u javnom sektoru ideja biti dio ‘uslužne djelatnosti’ nestaje (the idea of being part of a ‘career service’ is disappearing). Granica između rada i ne-rada sve je nejasnija. Neke žene nastav- ljaju raditi prekovremeno, dodatne sate, a mnogima je »neradno« vrijeme prekinuto radom. Bolovanje i opseg »prezentizma«, tj. odlaska na posao unatoč bolesti Od žena koje su bile bolesne u posljednjih 12 mjeseci, 23 posto ih je reklo da je otišlo na posao bolesno barem jednom ili dva puta. Razloge koje su navele za odlazak na posao unatoč bolesti uklju- čuju i pritiske vezane uz obujam posla (51,8%) i pritiske od nadre- đenih (22%). Istraživanje je također pokazalo da je za žene s djecom ili drugom uzdržavanom osobom (osobom koja o njima ovisi) više vjerojatno da će »vojnički« doći na posao iako im nije dobro, jer im je potrebno sačuvati pravo na dopust ili bolovanje kako bi brinuli o bolesnoj djeci i/ili roditeljima. Dvije od pet žena osjećaju da bi korištenje slobodnim vremenom zbog obiteljskih razloga djelovalo nepovoljnije na njihovu daljnju karijeru. U 2013. CPSU se zalagao za izmjene Zakona o radu koje bi poboljša- le fl eksibilne radne aranžmane. Izmjenom Zakona proširena je skupina zaposlenika koji imaju pravo tražiti fl eksibilno radno vrijeme. Sada su uključeni i oni sa skrbničkim obvezama, zaposlenici s invaliditetom, ro- ditelji / staratelji djece školske dobi ili mlađe, zaposlenici s 55 godina ili stariji i oni koji su iskusili nasilje u obitelji. Tijekom pregovora 2014. o najnovijem Sporazumu za javne službe i po- duzeća, CPSU je osigurao prilagodbu trenutačno zastarjele politike da bi se osigurala fl eksibilnost glede početka i završetka radnog dana za sve zaposlenike. ■ S ENGLESKOG PREVELA I PRIREDILA KATARINA MINDUM

VIJESTI SŽH 1523 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

■ ŽENSKA SEKCIJA Sonjin dan, 2014. u Kutarevu

Dana 10. svibnja 2014. godine Sekcija žena SŽH organizirala je SONJIN DAN. Izlet odnosno druženje u prirodi tradicionalno je orga- Druženje u prirodi nizirano u sjećanje na Sonju Stošić. Ovaj put sudionici su posjetili Kutarevo, malo podve- lebitsko mjesto u Lici, svjetski poznato kao tradicionalno je utočište za napuštene medvjediće. Nakon obilaska, organizirano je druženje i ručak u organizirano u prirodi kod izvora rijeke Gacke. Za dobro raspoloženje i osvježenje pobrinu- sjecanje na li su se članovi SŽH Podružnice Ogulin. Puni emocija nakon cjelodnevnog druženja, člani- {Sonju Stošic ce Ženske sekcije SŽH i članovi njihovih obitelji uputili su se kući vlakom popravljajući »broj prevezenih putnika« HŽ PP-a. ■ GORDANA SVETIĆ

24 www.szh.hr VIJESTI IZ SEKCIJA

■ SEKCIJA MLADIH Željeznica povezuje svijet

Sedam mladih željezničara članova njemač- koga sindikata EVG putovalo je od sredine travnja do sredine svibnja, četiri tjedna vlakom kroz Europu. U svakoj zemlji susreli su se s predstavnicima sindikata željezničara i s mladim kolegama s kojima su razgovarali o njihovim problemima, potrebama, ali i o na- danjima povezanim diljem Europe. Hrvatska i razgovor s predstavnicima Sin- dikata željezničara bila je također jedno od odredišta. Ta osobna iskustva, uvide u život i rad u Eu- ropi, zabilježili su u dnevniku (http://www. eurorailtour.de/2014/04/23/spontanitaet- ist-unser-verbuendeter/) Nakon uzbudljivog putovanja u kontekstu europskih izbora svoje dojmove su prezentirali 15. svibnja 2014. na DGB kongresu u Berlinu. ■

VIJESTI SŽH 25 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE X. sportski susreti Sekcije mladih

Na Zagreb Ranžirnom kolodvoru 28. lipnja 2014. godine održani su tra- dicionalni X. susreti Sekcije mladih Sindikata željezničara Hrvatske. U organizaciji Predsjedništva Sekcije mladih i podružnice Zagreb Ranžirni kolodvor sudionici su mogli uživati u dobroj atmosferi a zahvaljujući na- šim majstorima od kuhinje i dobroj hrani. Doista je ugodno na jednom mjestu vidjeti naše mlade članove, koji su unatoč sve težim mogućno- stima organiziranja slobodnih dana svoje slobodno vrijeme posvetili ovom tradicionalnom druženju. Nakon završenih natjecanja uručene su i prigodne nagrade poslije čega se nastavilo s dobrim tulumom. Rezultati natjecanja

Natjecanje − pikado: 1. Podružnica Zagreb Glavni kolodvor 2. Podružnica Vinkovci 3. Podružnica Koprivnica Natjecanje − bela: 1. Podružnica Zagreb Ranžirni kolodvor 2. Podružnica Vinkovci 3. Podružnica Zagreb Glavni kolodvor Natjecanje − nogomet: 1. Podružnica Zagreb Ranžirni kolodvor 2. Podružnica Vinkovci 3. Ekipa strojovođe Najbolji golman: Tomislav Šarčević Najbolji igrač: Saša Svjantko

SANDRA ČIDIĆ

26 www.szh.hr VIJESTI IZ SEKCIJA | VIJESTI IZ PODRUŽNICA

Održane sportske igre SŽH regije Zapad

Dana 7. lipnja 2014. godine u Be- lavićima su održane regionalne sportske igre članova Sindikata že- ljezničara Hrvatske. Na sportskim igrama sudjelovale su podružnice Pula, Rijeka, Ogulin i Karlovac. Za organizaciju su se pobrinuli člano- vi SŽH podružnica Karlovac pod budnom paskom glavnog povjerenika Nenada Brozovića. Na druže- nje članova SŽH došle su i kolega iz centrale, dopredsjednici Branko Kreš, Mladen Joja i Zdenko Šarče- vić te predsjednica Ženske sekcije SŽH Gordana Svetić. Po završetku sportskog dijela nastavljeno je ugodno druženje koje je potrajalo do noćnih sati. Nadamo se da će se ova tradicija nastaviti jer je to prilika da se bolje upoznamo, razmijenimo informacije i prijedloge Vijesti iz podružnica rješavanja problema. ■ IVAN STIPETIĆ

Roštiljada na Zibelu

U organizaciji sekcije mladih SŽH popo-- NaNa ovakvim druženjimadruženjima pokazuje se družnicedružnice Sisak odrodržanažana jjee roroštiljadaštiljada kakokako jjee malo potrebno ljudima da u ugugodnomodnom druženju članova SSŽHŽH na budubudu zadovoljnizadovoljni i zaborzaboravea na sva- sisasisačkomkom kkupalištuupalištu ZZibel.ibel kodnevnicukodnevnicu ttee svsvee prproblemeob i real- Podružnica Sisak je jedna od onih u nost bar na kratko ostave po strani, kojoj se članovi ne dijele po društvi- a ostvare potrebu za veseljem i dru- ma nastalim podjelom HŽ-a. Podruž- ženjem jer, na kraju krajeva, čovjek je nica je to u kojoj vlada zajedništvo po deﬁ niciji društveno biće. i solidarnost između kolega bez ob- Meštri za roštiljem su bili vrsni maj- zira na to u kojem se društvu HŽ-a stori Alen i Robi. Sve što su ispekli nalazili. slasno se pojelo. U vrijeme kada gotovo svaki željezni- Za kavu je bila zadužena naša Ana iz čar svoje poslove obavlja tužnoga i obližnjega »domaćeg« restorana. zamišljenoga pogleda bilo zbog opa- Još jednom smo uvidjeli da se ne ko- snosti da ostane bez radnog mje- ristimo dovoljno svim blagodatima sta, bilo zbog ugrožene egzistencije što ih Sisak ima, a posebno sisačko svoje obitelji, a zbog smanjivanja kupalište koje je u posljednje vrijeme materijalnih prava radnika, na ovom uređeno svim potrebnim sadržajem ugodnom druženju bilo je prilično za ovakva druženja (roštilji, igralište zadovoljstvo vidjeti kolege s iskre- za nogomet, košarkaški teren i dr.). nim osmijehom na licu, osmijehom Naravno tu je i rijeka Kupa u kojoj koji se nažalost zbog već navedenih se u ljetnim danima može potražiti razloga više ne viđa tako često na osvježenje. ■ našoj željeznici…… HASAN DIZDAREVIĆ

VIJESTI SŽH 27 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

SŽH – Slavonijada 2014.

Već tradicionalno SŽH Podružnica Osijek organizirala je sindikalno druženje. Pod nazivom »SŽH – SLAVONIJADA 2014.« organiziran je i nogometni turnir između članova društava Cargo, Putnička i Infra s kćerima. Kiša nije omela sudionike turnira u bespoštednoj borbi za trofej. Članovi iz društva HŽ Cargo na sportskom su polju bili najuspješniji te su osvojili prvo mjesto. Ekipa iz HŽ Putničkog osvojila je drugo, a iz HŽ Infre treće mjesto. Naš vrhunski kuhar Padus spremio je 60-tak litara čobanca, a ni osvježavajućih napitaka nije nedostajalo. Uz tamburicu su se zabavili i dobitnici i gubitnici. Vrijeme nam je brzo proletjelo, a nakon ovoga ugodnog druženja svatko se vraća u svoju stvarnost, no ipak bar malo relaksiraniji. Dogodine, u još većem broju... vidimo se..!! ■

ROMEO TOMAC

1528 www.szh.hr VIJESTI IZ PODRUŽNICA čani – izvana gladac, Obnova Kolodvora Oku iznutra jadac

te je postojao neki »opravdan razlog« zbog kojeg su radovi ćem, koordinatorom zaš đenju prometnog ureda kasnili. Žalosno je to što S kolegom Mijom Vidakovi na ure čari uz ionako otežane na radu za regiju Istok 2. srpnja 2014. obišao sam su kolege prometnici i skretni u kolodvor Okučane. Prvi pogled na kolodvor ugodnođena medo uvjete rada zbog remonta pruge, morali boravi iznenadio jer je kolodvorska zgrada izvana ure prostoru koji je ispod svih kriterija koje radni prostori . kraja, s peronima i pothodnikom te sve izgleda lijepo i moraju zadovoljava će radovi na uređenju moderno. Ulaskom u prometni ured sasvim drugi prizor, Posljednja informacija je da raskopani zidovi iz kojih vise kablovi, razrovan pod, prostorija bi gotovi do 1. listopada 2014. a nadamo se Ć prašina na sve strane. Unutrašnjeđenja prostorije kolodvora. izgledaju U više da će tako i bi . ■ ZDENKO ŠARČEVI lošije nego prije početka ure navrata intervenirali smo kod odgovornih za radove i tražili da se navedena prostorija uredi što prije, ali uvijek

VIJESTI SŽH 1929 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

Ni vrućina nije smetala – podružnice regije Centar zajedno

Dana 11. lipnja 2014. u prostorijama SŽH Podružnice Zagreb RK upriličeno je već tradicionalno druženje podružnica SŽH Zagreb RK, SŽH Zagreb Zapadni kolodvor Bila je to prilika, uz i SŽH Informatika. dobrodošlo druženje, Uz roštilj, belu, boćanje i stolni tenis okupili su se brojni članovi i gosti, što su se uz veliku vrućinu ali uz pjesmu i iz prve ruke saznati pomoć već neizostavne Pivnice »MEDVEDGRAD«, nastavili informacije o najnovijim družiti do večernjih sati. Bila je to prilika, uz dobrodošlo druženje, iz prve ruke zbivanjima u pojedinom saznati informacije o najnovijim zbivanjima u pojedinom HŽ društvu HŽ društvu. ■ { IVAN LUKIĆ Sindikalna podružnica SŽH Zabok organizirala susrete regije Sjever Sindikalna podružnica SŽH Zabok organizirala je 21. Tijekom druženja odigrana je i revijalna utakmica u ma- lipnja 2014. druženje podružnica regije Sjever: Varaždi- lom nogometu. Nećemo reći tko je pobijedio jer je rezul- na, Čakovca, TPV Varaždina i Zaboka. tat najmanje važan - pobijedilo je druženje. Okupljanje je počelo u 11 sati, a poslije su se pridružili A nastavilo se do kasno u noć. članovi podružnica Varaždin i Čakovec koji su pristigli Na kraju bih zahvalio članovima koji su pomogli da se vlakom. Uz bogatu ponudu jela i pića, uz šale i dosjet- ovo druženje ostvari, kao i svim članovima i gostima ke koje su naravno vezane uz posao na željeznici, nakoji su se pozivu na druženje odazvali, uz želju da nas kratko se zaboravilo na teško stanje koje vlada u svim je na idućim susretima još više. ■ društvima Hrvatskih željeznica i na neizvjestan položaj radnika u njima. IVAN MAJSEC

1530 www.szh.hr VIJESTI IZ PODRUŽNICA

Kolodvor Slavonski Brod, uređenje postavnice

Nakon više godina čekanja i naših brojnih in- tervencija, napokon 16. lipnja 2014. godine započelo je uređenje prostorija postavnice na Kolodvoru Slavonski Brod. Na objektu su zamijenjeni prozori, postavljen je novi pod te novi radijatori. Završetkom radova kolege prometnici vlakova koji borave u navedenim prostorijama konačno će ima zadovoljavajuće uvjete rada te će im boravak i rad bi ugodniji. ■ MIJO VIDAKOVIĆ

VIJESTI SŽH 31 Zanimljivosti

■ PRENOSIMO IZ DRUGIH MEDIJA Njemačka željeznica u potrazi za radnom snagom ■ Prenosimo s Deutsche welle ■ Svaka sličnost s hrvatskim željeznicama je slučajna

DB već odavno ne uživa ugled solidnog, točnog i Štednja se isplati - direktoru pouzdanog prijevoznika. U očekivanju privatizaci- je prestalo je ulaganje i održavanje željeznice. Put- Uprava DB-a, kako bi povećala dobit povukla je na nici mogu proslaviti uspješan početak radnog dana račun kvalitete usluge brojne nepopularne mjere: već činjenicom da vlak nije (previše) kasnio - ili da zatvoreni su mnogi kolodvori i ukinute su mnoge je potpuno otkazan, na primjer ako je pao snijeg ili linije, osobito u manje napučenim dijelovima ze- kiša. Uče se i skromnosti i mogu biti zahvalni ako mlje, koje ne donose dovoljno dobiti. Mnoge do- radi i grijanje ili klimatizacija. datne službe - čišćenja, opskrbe vagona-restorana, ali i dijelom održavanja - su »prebačene« izvan S druge strane, DB je objavio poslovne rezultate koncerna tvrtkama koje još manje plaćaju svoje, za prošlu godinu: prevezli su gotovo dvije milijar- naravno nipošto motivirane radnike. de putnika i ostvarili rekordnu dobit. Ali putnici i mnogi zaposlenici ovaj rekord mogu lako smatrati Mnoga radna mjesta su potpuno ukinuta pa na – sramotom. Koncem prošle godine su karte po- primjer, ako ne želite još platiti i kazneni dodatak novno poskupjele. U vlakovima, ne osobito čistim, u slučaju da želite kupiti kartu kod konduktera (to vlada gužva. Sjede samo oni koji plate skupe re- se po novom zove »pratilac vlaka«), osuđeni ste zervacije. na neravnopravnu bitku s automatima za prodaju

1532 www.szh.hr ZANIMLJIVOSTI

karata. Tamo pak osobe koje nisu toliko vične ra- U Njemačkoj je nekada radilo 400.000, a sada čunalima, doista mogu biti sretne ako, nakon de- 200.000 željezničara. Većina radnih mjesta, setak minuta kojekakvih pitanja, dobiju kartu - pa otprilike polovina, ukinuta je devedesetih godi- makar za bilo koje odredište. na. Nakon ujedinjenja Njemačke ujedinjene su i željeznice Istočne i Zapadne Njemačke u jedno Jer šaltera na kojima netko prodaje karte na mno- poduzeće. Godine 1994. završeno je njegovo re- gim kolodvorima uopće više - nema. Mjere štednje strukturiranje. idu tako daleko da na primjer na nekim trasama nema niti - skretnica. To znači, ako se nešto dogodi Godine 2006., pred izlazak DB-a na burzu, ponovo na trasi, vlak mora »u rikvercu« do svog polazišta. je došlo do ukidanja radnih mjesta. Tadašnji šef že- Razlog - i održavanje skretnica košta novca. ljeznica Hartmut Mehdorn reformirao je koncern u profi tabilnu fi rmu. No od planirane privatizaci- Direktor Njemačkih željeznica Rüdiger Grube sva- je nije bilo ništa. Od izlaska na burzu odustalo se kako može biti motiviran da primjeni sve mjere 2011., a jedan od razloga bila je fi nancijska kriza. štednje koje mu padnu na pamet. Naime poslodavac - odnosno država, smatra da njegovo umi- Sindikati su tijekom čitavog procesa restrukturi- jeće zavređuje i prigodnu naknadu - to je 75 tisuća ranja kritizirali neulaganje u željeznicu i masivno eura mjesečno, odnosno 900 tisuća eura godišnje. ukidanje radnih mjesta. Sada su i poslodavci spo- Ali to je tek dio njegovih primanja, jer je lavovski znali da samo kvalifi cirani radnici i to u dovoljnom dio vezan uz poslovni uspjeh.. Svih petero članova broju, mogu ostvariti zacrtani rezultat i pobrinuti uprave Njemačkih željeznica je za prošlu godinu se da putnici budu zadovoljni korisnici. dobilo 8,7 milijuna eura »nagrade«. »Demografski« tarifni ugovor DB se suočava s posljedicama štednje EVG i DB su potpisali tzv. demografski tarifni Njemačka željeznica Deutsche Bahn godišnje mora ugovor. On vrijedi za 150.000 radnika i predviđa zaposliti 10.000 radnika. Osim s posljedicom više- preuzimanje mladih ljudi, koji se u okviru dualnog godišnjeg smanjivanja broja zaposlenih problem s sistema (kombinacija teorije u školama i intenziv- kojim se sada suočava DB je demografske prirode - ne prakse na radnom mjestu) obrazuju i školuju u radnici odlaze u mirovinu. Nema prijenosa znanja okviru koncerna. Svi oni će odmah po okončanju sa starijih na mlađe radnike, premalo je onih koji školovanja dobiti stalno radno mjesto u DB-u. su obučeni i sposobni preuzeti posao. Uz sve to dolazi i model fl eksibilnog radnog vre- DB je u dva velika vala restrukturiranja ukinula mena, veća zaštita od otkaza, radni raspored po radna mjesta za više od 200.000 radnika, što je mjeri zaposlenih i slično. Radnici koji su zaposle- počelo uzimati danak. ni samo na određeno vrijeme, nakon godine dana rada bi morali imati ista primanja kao i stalno za- Prošle godine, u ovo doba, željeznička stanica u posleni. Bilo da mora popunjavati nastale prazni- njemačkom gradu Mainzu bila je potpuno para- ne novim suradnicima, školovati pomladak i vezati lizirana. U grad nisu mogli ući vlakovi jer jedna stručnjake uz koncern, stručnjaci za gospodarenje skretnica, s pomoću koje se održava neometani ljudskim potencijalima unutar DB-a imaju pune željeznički promet, nije u pogonu. Razlog je što su ruke posla, da se više nikada ne bi ponovila situa- skretničari i kontrolori ili bolesni ili na odmoru. cija s kojom se u proljeće 2013. suočila željeznička To je samo jedan primjer manjka osoblja u DB-u. stanica u Mainzu. ■

Godinama je ovaj koncern, koji širom svijeta zapo- šljava 300.000 ljudi, štedio novac i ukidao stalna radna mjesta. Sada je međutim došlo do iznenad- ne promjene smjera. Da bi ispravili greške iz proš- losti do 2020. godine Deutsche Bahn svake godine mora zaposliti do 10.000 radnika.

Tijekom 2013. zaposleno je 9.750 ljudi, a do 2020. godine bi se ovaj trend trebao nastaviti jednakim tempom. Treba im oko 10.000 radnika godišnje, ali ih nema u Njemačkoj.

Koncern stoji pred velikim izazovom. Svake godine oko 7.000 ljudi odlazi u mirovinu. Pri tome je 44 posto zaposlenih u koncernu starosne dobi iznad 50 godina.

VIJESTI SŽH 33 SINDIKAT RAILWAY WORKERS’ ŽELJEZNIČARA TRADE UNION OF HRVATSKE CROATIA

POSEBNA PONUDA ZA ČLANOVE SŽH-a I NJIHOVE OBITELJI

Ljetovanje u HOTELU MEDENA po povlaštenim cijenama

PERIOD 16.08. – 06.09.2014. 05.07. – 15.08.2014.

1/2 soba 220,00 305,00 1/1 soba 310,00 430,00

POPUSTI ZA DJECU 0 – 6,99 god. sa 2 odrasle osobe, bez ležaja 100% 0 – 6,99 god. sa 2 odrasle osobe, na pomoćnom ležaju 60% 0 – 6,99 god. sa 1 odraslom osobom, na osnovnom ležaju 50% 7 – 13,99 god. sa 2 odrasle osobe, na pomoćnom ležaju 50% 7 – 13,99 god. sa 1 odraslom osobom, na osnovnom ležaju 30% - popust na 3. ležaj za odraslu osobu u trokrevetnoj sobi iznosi 30 % - dodatak za puni pansion iznosi 50,00 kn po osobi - Boravišna pristojba po osobi/ danu: 7,00 kn (plaća se iznad 12. godina, a za dijete od 12. - 18.godine 50%) REZERVACIJE I INFORMACIJE: Mladen Joja, mob 099 242 3713 , VPN 33001 SINDIKAT RAILWAY WORKERS’ ŽELJEZNIČARA TRADE UNION OF HRVATSKE CROATIA

PONUDA NAMJENJENA ČLANOVIMA SINDIKATA ŽELJEZNIČARA HRVATSKE I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI

SMJEŠTAJ UZ FIZIKALNU REHABILITACIJU/TERAPIJU: (min 5 dana / 4 noćenja)

Cijena po osobi i danu u HRK PDV uključen Hotel Mirna*** POLUPANSION PUNI PANSION SOBA STANDARD 1/2 Rezervacije i dodatne informacije o GRUPNI DOLAZAK klasičnom sezonskom 190,00 210,00 smještaju: (min 15 osoba) Mladen Joja, Mob: 099 2423713 VPN: 33001 POJEDINAČNI DOLAZAK 210,00 230,00

UKLJUČENO U PAKET: ▪ Piće neograničeno uz obroke u restoranu (točeno bijelo i crno vino, pivo, bezalkoholna pića, mineralna voda) ▪ 1 x na svaka 3 dana boravka - Svijet sauni (3 h), fi tnes i relax room ▪ Kupanje u unutarnjem bazenu sa ljekovitom termo-mineralnom vodom (max.30 min. dnevno, temperatura vode iznosi 32-34°C), kupanje u vanjskom bazenu sa ljekovitom termo-mineralnom vodom-neograničeno (cca. 01.05.-30.09.) ▪ Kupanje u unutarnjem bazenu u wellness centru – neograničeno (slatka voda – za odrasle i djecu) - 25m dužine ▪ Program fi zikalne terapije uz uputnicu HZZO-a ili Croatia Zdravstvenog osiguranja. Terapija bez uputnice uz doplatu • Pregled liječnika - specijalista uz postavljanje dijagnoze • 4 procedure terapija dnevno ( elektroterapije, magnetoterapije, laser, ultrazvuk, masaže, grupne i individualne vježbe uz fi zioterapeuta, Inhalacije…) ▪ 10% popusta na usluge masaža u wellness centru ▪ 50% popusta na usluge saune u wellness centru ▪ Besplatan WI-FI na području recepcije i bara ▪ Besplatan parking www.istarske-toplice.hr SINDIKATT RAILWAY WORKERS’WORKERS’ ŽELJEZNIČARAA TRADET RADE UNION OF HRVHRVATSKEV ATSKA EA CROATIA 20. MEMORIJAL ANTE EREŠ

• Mali nogomet • Šah • Boćanje • Karaoke • Pikado • Stolni tenis • Bela • Potezanje užeta • Odbojka na pijesku PORE 22. - 24.09.2014 Zelena laguna hotel Delfin Č

Sve dodatne informacije možete dobiti kod svojih glavnih povjerenika podružnice