SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE • broj 16 • srpanj 2014.
SINDIKAT RAILWAY WORKERS’ ŽELJEZNIČARA TRADE UNION OF VVIJESTIIJESTI HRVATSKE CROATIA X. sportski susreti Sekcije mladih SŽH SADRŽAJ AGIT 10 - Štrajkom do Vijesti 17 Vijesti iz podružnica - Ukidanje ispostava Dom pobjede 18 IZ HŽ INFRASTRUKTURE 4 expressa 10 - Kako to drugi rade - Održane sportske igre SŽH - Konačno presuda u korist - Javna rasprava o Strategiji regije Zapad 27 - Roštiljada na Zibelu 27 prometnika vlakova Zagreb prometnog razvoja RH Solidarnost Glavni kolodvor 4 2014. - 2030. 10 - SŽH – Slavonijada 2014. 28 29 - Sastanak s konzultantima - Čim prije u svoj dom 22 - Obnova Kolodvora Okučani EBRD-a 5 ZNR 11 - Ni vrućina nije smetala – - Lud, zbunjen, imenovan = - Novi zakon o zaštiti na radu 11 podružnice regije Centar 30 nacionalna strategija 6 - XX. memorijal Ante Ereša 11 Vijesti iz sekcija zajedno - Sindikalna podružnica SŽH Zabok organizirala susrete IZ HŽ CARGA 6 Tema broja - Što žele žene 23 regije Sjever 30 - Program zbrinjavanja ŽENSKA SEKCIJA 24 - Kolodvor Slavonski Brod, s konačnom listom - U HŽ Cargu poštivanje - Sonjin dan, 2014. uređenje postavnice 31 tehnološkog viška 6 zakona izjednačeno 24 s opstrukcijom 12 u Kutarevu IZ HŽ PUTNIČKOG 7 Zanimljivosti SEKCIJA MLADIH 25 - Informatizacija društva HŽ Međunarodna suradnja - Željeznica povezuje svijet 25 PRENOSIMO IZ DRUGIH Putnički prijevoz d.o.o. 7 - Poticanje ženskog vodstva 14 - X. sportski susreti Sekcije MEDIJA 25 - PSO i Ugovori o javnoj usluzi 26 prijevoza putnika željeznicom - Poslodavci i sindikati mladih - Njemačka željeznica u nakon IV. željezničkog zajedno o socijalnom potrazi za radnom paketa 8 dijalogu 16 snagom 32
Riječ predsjednika
I dalje se borimo s lošim i vrlo izazovne. Za sada smo sa sindikatima s pravom pogubnim odlukama politi- na kolektivno pregovaranje poduzeli sve kako bismo čara koji nas sve više guraju zaštitili radna mjesta i sadašnja prava radnika. u dugove i zaduživanja. Pred U HŽ Putničkom prijevozu najavljena su dodatna nama su vremena koja za smanjivanja broja vlakova protiv čega ćemo se morati sada ne obećavaju bolje za boriti svim sredstvima jer ako se nastavi ovakva poli- nikoga u ovoj našoj državi pa tika očekuje se i daljnje opadanje putnika i prihoda. će nam zasigurno biti veliki Najavljena privatizacija društva Tersus-eko za sada izazov nositi se sa svime što je ostala u drugom planu jer ni jedan ponuditelj se najavljuje. ne zadovoljava uvjete. Za sada tvrtka ima osiguran Pred nama je razdoblje u HŽ Cargu u kojem ćemo posao i prihode, a u kojem smjeru će ići daljnje od- prava radnika morati štiti na sudovima jer sve naše luke vrlo brzo ćemo vidjeti i u skladu s njima zaštiti pokušaje i dokazivanja nije imao tko čuti. Dajemo prava radnika. sve od sebe i koristimo se svim što nam je na raspo- Pred nama je otvaranje kolektivnih pregovora za Agit laganju te sigurno nećemo odustati. Nemamo pravo d.o.o. te rješavanje pitanja ugovora o radno- pravnoj zaštiti na odustajanje, nemamo pravo prodati članove za radnika od poslovno uvjetovanog otkaza, a očekujemo mandate i zaštitu pojedinaca. Sve nepravilnosti i da će biti riješeni do konca devetog mjeseca. sve nazakonite radnje bit će prijavljene nadležnim institucijama, a svi naši članovi koji to budu željeli Mnogo posla je pred nama, sve više se nameće dobit će pravnu zaštitu. potreba za jačom suradnjom svih ozbiljnih sindikata i Činjenica je da sve što je do sada napravljeno u HŽ iskreno se nadam da će do suradnje doći bez obzira Cargu nije unaprijedilo poslovanje pa se očekuju na sva neslaganja. daljnja rezanja i smanjenja. Kako će to Uprava oprav- Mi u Sindikatu željezničara Hrvatske spremni smo na dati, vidjet ćemo. suradnju jer smatramo da ne postojimo zbog sebe U HŽ Infrastrukturi morat ćemo se nositi s novom up- samih već zbog svih željezničara koje je potrebno zaštiti pod svaku cijenu. ■ ravom i novim idejama koje će prema najavama biti ZORAN MARŠIĆ
LIST VIJESTI SŽH ZA IZDAVAČA ADRESA TELEFONI E-MAIL Izlazi kvartalno Zoran Maršić, predsjednik SŽH Trg Francuske Republike 13, 10000 01/370 75 81 Žat: 855/ 35 29 [email protected] IZDAVAČ UREDNICA Zagreb FAX GRAFIČKO OBLIKOVANJE I TISAK Sindikat željezničara Hrvatske Katarina Mindum 01/370 24 24 Brankograf
VIJESTI SŽH 4 Vijesti ■ SINDIKAT ŽELJEZNI www.szh.hr ve smanjenje pla 1. Stimulaciju,kaokompenzacijuza 150. st.1.alineja7.KU-a). ka od10%zaradnapostavnicama( stimulaciji i2.na ku raspravljaloseodvaproblema:1. nadležnim direktorom.Natomsastan- ganizaciji SŽH,sastankomstadašnjim preko ZagrebGK,rezultiraloje,uor- kod Žitnjakaiprometateretnihvlakova ve 350 do500kn),uzistovremenopo- na smanjivanja nepreciznodogovorenih nicama ZagrebGK,zbogjošjednog radnika prometnikavlakovanapostav- Još utravnju2010.,nezadovoljstvo 6000 kn. č sudska presudaiobešte no jeurodilaplodom–donesena samo nasuglasju, poga intencija odnosnog vora suglasiodakledatozapravo ijest itd., direktorsebezkomentara iprigo- no postavnicama ZagrebGKiRK, dakle se trebaispla 2. Zadodatakod10%napla nikome«, do poniženja. Zapamtiteovo:»svimaili s gorkimokusomiosje zaslužena skupinaradnikaošte je, alineismanjenjapla Poslodavac jeodustaoodstimulaci- kolege, poprincipu»svimailinikome«, podnijeti tolikitrošak.Ipoga vrli bivšipremijer),»kasa«nebimogla žavi kojaje»ubanani«(kakore toliko »napumpali«zahtjeve,daudr- opravdano, štoneopravdano,alisu proširili izanekedrugeradnike,što »rastr U a vanje. Ume vlakova ZagrebGlavnikolodvor Kona lanovima uprosjekuzaoko2500do fi rmativno predložiti Upravinaodlu ć ć č ć IZHŽINFRASTRUKTURE anje poslova,direktorjeobe anje poslovazbogpuknu ina obra u, subotom, nedjeljom, blagdanima u, subotom,nedjeljom,blagdanima đ č ate drage kolege, sve je ostalo ate dragekolege, svejeostalo ali po HŽ-u« ne bi li stimulaciju ali poHŽ-u«nebilistimulaciju ispregovaranih pravakona nika našegasindikatauzaštiti pornost iustrajnostpredstav- č đ ć una pojedinih prava (oko una pojedinihprava(oko uvremenu pojedinci su se uvremenu pojedincisuse ć i ć ivati za svaki rad na ivati zasvakiradna ć Č e, uzevidentnopo- emo dotogaopet! ARA HRVATSKE č inu obra bez č č lanka KU-a. I opet, lanka KU-a.Iopet, ć primjene. no presudaukorist prometnika ć ajem krajnjeg ajem krajnjeg ć e. Ostala je e. Ostalaje č enje našim una dodat- đ ć ć ate drage ate drage a mosta a mosta u koji u koji ć č ć ena, ena, e naš e naš ao ao č č - č i- l. l. na nice ZagrebGK,daliudubljuanalizu Stoga susepredstavniciSŽHPodruž- Bila jeto»kapkojaprelila na jednak sljednosti, pokrenulismomehanizme, prava. Uo pitanja, vati priobra se odnosni rukava izdeklamirao«nakoji nije danarije samom po Naime predstavnikPoslodavcajena situacija: koji jevezanaijednapomalokomi ve, pokrenutjeipostupakmirenjauz Poslodavac nijeodgovaraonazahtje- na sindikalnupripadnost.Budu zahtjeve zazaštituprava,bezobzira veliki brojradnikakojisupokrenuli sukladno KU-uiZOR-u.Odazvaose prava izpredmetnog li sedetaljno,nazaklju RK prometnike vlakovaZagrebGKi zatim animirali idete nazasluženigodišnjiodmor, a itekako poznatnapla godišnjeg odmora, zano uznaknaduzavrijemekorištenja potraživanja itd...itd..Iopet,poga Upravu, jeronnemaovlastipriznati s mirenjada sam obrazložio,tepredložiozaklju što pokušaoopovrgnutionojei poslodavca jeostaozbunjeninemu- konzumiraju našizahtjevi,predstavnik nema prijepora,jersetakoucijelosti da dioprava nema odazivaPoslodavca.Vidjevši po kojem odnosno pravo ostaje isto, po kojemodnosno pravoostajeisto, je stupionasnagu 1.prosinca2011. a Potpisan jenoviKolektivniugovor koji indikativno: U me podizanjem privatnihtužbi. odlu neuspio, aradnicisuse,naprijedlog, postupak mirenjajezaklju č ina primjenepojedinihmaterijalnih da pojedina č đ ili zaštititipravapredsudom, uvremenu, doga č isto davidimorazumijemo č č ivši, najblažere č etku postupka,adamu č lanak trebaprimjenji- č unu pla ć č ve pomiritelju,»kaoiz e osvemuizvijestiti in kakosmoto sve odnosneradnike, č ć no ustrajunazaštiti
odlazi uzastaru č ć iji ishodvamje č ć e. Nakonpar l. 150.KU-a, i svakiputkad đ č a se nešto vrlo a seneštovrlo ak daondai č č en kao eno, nedo- č č ašu«. inili ve- ć č i da in đ , č č ate, na ak ne pripada,koriste kušavši sebipriznati ipravokojemu kao tuženik,poslužio»zlo č Kolektivnom ugovoruutemeljeni na- dodatka od10%naodgovaraju podnose mjese »postalo vrednije«zaoko200-300kn jeme prometnikanapostavniciZgRK i tarifnoizjedna do tadajednakovrijedno,ipravnodakle iskoristio tenedore vremena. Poga na ka KU-a,aliiZOR-a,opravnojizjed- pravo!) odredbejednogadrugog dokida (anaštoPovjerenstvonema se nepravilnoprimjenjuje,prakti ciju KU-aunosinoviprijepor, jerako »stvarnih sati«,upostoje i uvo naše zahtjevezapravopotvr vrsti dodataka,odskra vlakova ZagrebGKi10RK, metnu pravnustvar, 22prometnika mjeseca umjesecve travnju 2012.daklekadajezastaraiz I porednavedenogtuma segment idalje drugih dodataka.Stogajezanasovaj -50 do+50knovisnoovrstiikoli je pla - neizjedna primjenom »stvarnihsati«,boljere 10%, alii»izgubilo«snepravilnom »dobilo navrijednosti«sprimjenom vremena napostavniciZgGKkojeje vjerenstvu zatuma SPVH upu predsjednika podružniceZagrebGK Uslijedio jezatim»turbobrzi«zahtjev odustao jeoddaljnjezaštiteprava. radnika, uglavnom prosinca 2011. isije pljanje punomo nepromijenjeno. donosi jednoglasnotuma pod predsjedanjem primjene KU-a18.sije in. UtijekupostupkaPoslodavac se, č enosti skra đ ć enjem jedne nove sintagme enjem jednenovesintagme č a uprosjekuvariralaizme no, paiviše,ovisnookoli
privatne tužbe ć č en 16.sije avanjem upravu. Tako da ć č ć đ enoga i punoga radnog enoga ipunogaradnog ostao sporan. eno, punoradnovri- i za odvjetnika, tijekom i zaodvjetnika,tijekom ate - Poslodavac je ate -Poslodavacje I dokjetrajalopriku- č č ć č č č enosti, tako da je, enosti, takodaje, enje ipra i senepravilnom lanova SPVH-a, lanova SPVH-a, nja 2012. dio nja 2012.dio lana iz SPVH-a, lana izSPVH-a, ć č č ć nagrizalapred- nja 2012.Po- nja 2012., koje nja 2012.,koje enoga radnog enoga radnog ć č č zaisplatu u konstela- enja, u enje što enje što ć om« po- đ ć uje, ali uje, ali enje enje č ć đ č no no č č i na u oko u oko ini ini ini i ini i lan- č eno eno
VIJESTI
primjenom »stvarnih sati«, s po- moću tablice obračuna za svakoga pojedinog radnika, tako da je sudu pokušao prezentirati da je pojedinim radnicima isplatio »i više nego im pri- pada«, te da su oni njemu zapravo dužni! I ostalo je samo na pokušaju, jer smo »zloću« prepoznali i uspješ- no »razmontirali«, a potraživanja u tom sudskom postupku vremenski ograničili izvan njenog dosega. Sastanak s konzultantima Sudski postupak nedavno je i dru- EBRD-a gostupanjski okončan, uspješno, u svakom detalju tužbenog zahtjeva. Ali sada, kada je najveći dio tih uropskauropska banka za obnovu i rara-- stanja i ujedno upozorio na moguće prava zastario, javljaju se nasto- zvoj (EBRD) HŽ InfrastrukturInfrastrukturii probleme do kojih bi moglo do ći.i janja onih koji su »ni luk jeli, ni luk Ed.o.o. (HZI) osigurava kredit u SŽH je kao prvi problem naveo nepo- mirisali« da se opravdaju, participi- iznosu od 40 milijuna eura radi kup- stojanje nacionalne strategije razvoja raju u uspjehu i prošire potraživanja nje opreme za održavanje pruga, kao željezničkog prometa. Naime činjeni- i na ostale odnosne radnike za koje i za program restrukturiranja radne ca je da bez tog dokumenta nailazimo su ta ista prava sada zastarjela! snage. U skladu s pravilima EBRD-a, na probleme pri povlačenju sredstava Činjenica je da su predmetna pra- program restrukturiranja mora biti pro- iz EU fondova. Pored toga postavlja se veden u skladu s važećom zakonskom pitanje s kojim ciljevima i podlogama va najvećim dijelom zastarjela, ali regulativom, kao i standardima dobre se ulazi u realizaciju pojedinih pro- činjenica je i da drugi radnici imaju prakse te baziran na principima savje- jekata. Trenutačno imamo primjere neka druga potraživanja koja su ta- tovanja i zaštite od diskriminacije. gdje HŽ Infrastruktura ulaže sredstva kođer zastarjela, pa i ona koja nisu, EBRD i HŽ Infrastruktura d.o.o. anga- u obnovu pruga, a u isto vrijeme HŽ a ne mogu se naplatiti. Činjenica je i žirali su konzultantsku kuću iz Velike Putnički prijevoz odlučuje prijevoz da »dug je dug«, ali činjenica je i da Britanije (Ergon Associates) speci- putnika organizirati autobusima. Stal- se zastarjeli dug uz prigovor zastare jaliziranu za radnička prava kako bi no ističemo pa smo i sada ponovili da sudski ne može naplatiti dakle pitanje pratila i savjetovala u procesu re- je neophodna čvršća suradnja svih je i moralno i pravno. Činjenica je strukturiranja radne snage, a s na- društava nastalih podjelom HŽ-a da i da su u pitanju velika materijalna mjerom omogućavanja korektnoga i bi se doista došlo do defi niranja jasne sredstva koje poslodavac i nema, kao nediskriminirajućega postupanja pre- dugoročne i kratkoročne strategije s ma radnicima. Cilj je osigurati uskla- razumljivim defi niranim ciljevima. što je činjenica da selektivna isplata đenost procesa s važećim zakonima Upozorili smo na problem nepostoja- zastarjelih potraživanja, po principu i odredbama kolektivnih ugovora, ali nja kvalitetnog upravljanja ljudskim »nekom da - nekom ne« predstavlja također osigurati i koristi koje će do- potencijalima. Svakako je bilo bitno eklatantan primjer diskriminacije! nijeti učinkovito sudjelovanja radnika, napomenuti da se paralelno s plano- organizacija koje ih predstavljaju, kao vima modernizacije unaprijed ne pro- U ovom trenutku vraćam se na onu i relevantnih vladinih agencija u sa- cjenjuje potreba za strukturom rad- tezu »svima ili nikome« i ostavljam mom restrukturiranju. nika. Samim time ne provodi se niti vam, uvažene kolegice i kolege, Sastanak s konzultantima održan je plansko ulaganje u prekvalifi kacije i da sami prosudite i odgovorite na 12. lipnja 2014. u prostorijama SI- dokvalifi kacije radnika. Kao primjer pitanje: HŽ-a u Zagrebu, Ulica kneza Brani- naveli smo skoro uvođenje teleko- mira 6, a prisustvovali su: konzultanti mande od Ogulina do Splita gdje je EBRD-a iz Ergon Associatesa: Alastair evidentna namjera smanjenje broja Kako treba isplaćivati zastarjela Usher, Sarah Mcleish i Željko Zoričić, radnika u regulaciji prometa i pove- potraživanja?! te predstavnici sindikata: SIHŽ (Slav- ćavanje broja radnika u održavanju. I na kraju ova priča nije završila, ovo ko Proleta, Mirjana Konjić), SŽH (Zo- U ovom primjeru prekvalifi kacija se je samo dio. Naime Poslodavac nije ran Maršić, Mladen Joja) i SPVH (Ante može vrlo lako provesti a omogućila isplatio dotična potraživanja u cjelo- Iličić i Srećo Stjepić). bi dijelu radnika radno mjesto uz vrlo kupnom obujmu, a koji nije zastario. Konzultanti su željeli dobiti informa- malo ulaganja. Pozvali smo ga da to učini, tako da cije o obrazovanju radnika u procesu Iskreno se nadamo da će naša nasto- isplati svim odnosnim radnicima. restrukturiranja jer EBRD kao davalac janja i pokušaji konačno doći do od- Ako ne bude htio, ponovit ćemo kredita posebnu pozornost posvećuje govornih te da će se i nakon ovog sa- postupak, a vjerujem da će se tada zaštiti okoliša i položaju radnika u sa- stanaka uvidjeti da naši zahtjevi nisu svi odazvati našem pozivu i ustrajati mom procesu rada. skupe želje već da plansko upravlja- Na ovom sastanku svaki od sindika- nje ljudskim potencijalima nema al- u zaštiti prava. ■ ta iznio je svoje viđenje trenutačnog ternativu. ■ VLADO KOZINA ZORAN MARŠIĆ
VIJESTI SŽH 5 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE
Lud, zbunjen, imenovan = nacionalna strategija umoristična sapunica koju gledamo već više od Mi u Sindikatu željezničara Hrvatske smatramo da je dvadeset godina, ovih nekoliko godina ima ose- neophodna, za očuvanje željeznice u Hrvatskoj, nova Hbujnoga glavnoga glumca. podjela odnosno sve vratiti pod jednu »kapu« bez obzi- ra na to o kojem modelu se radilo »jedno društvo, hol- Ministar Hajdaš Dončić izjavio je na konferenciji za no- ding...... «, jer ovako više ne ide. vinare: ‘Ovo nije vrijeme Austro-Ugarske, nije vrijeme Kraljevine Jugoslavije ili SFR Jugoslavije, ovo je vrije- Nevjerojatno je da društva koja su nastala podjelom, me u kojem operateri imaju nove izazove koji su vezani društva koja imaju istog vlasnika umjesto da si pomažu prije svega uz Agenciju za zaštitu tržišnog nadmetanja i i surađuju, jedna drugom stvaraju probleme, nove troš- s njome planiraju restrukturiranje’. kove, blokiraju račune, otkazuju ugovore, ne plaćaju usluge. Pa čini nam se da smo svi sretniji kada ministar što ma- nje govori o željeznici jer ne zna on da je Austro-Ugar- Hoćemo li već jednom doživjeti da naša vlada, naše mi- ska gradila pruge u skladu s potrebama tadašnje države, nistarstvo, konačno odredi kakvu to željeznicu želi? Ho- prije svega nastojeći ispuniti državne interese i potrebe ćemo li doživjeti da se konačno izradi dugoročna stra- tadašnjega gospodarstva. tegija razvoja željeznice koju će slijediti sve političke strukture? Iskreno se nadamo da će doći i taj dan jer bez Bilo bi zanimljivo čuti odgovor ministra na pitanje: Koji jasne razvojne strategije i ispunjavanja zacrtanih ciljeva su danas interesi Republike Hrvatske u smislu korištenja teško možemo očekivati promjenu na bolje. željeznice; Zna li on kakvi su interesi tržišta ili možda kakva je potreba stanovnika? Trenutačno je Nacrt nacionalne prometne strategije na javnoj raspravi. Primjedbe na Nacrt dat će i Sindikat že- Što očekivati od ove vlasti koja je toliko obećavala, a ljezničara Hrvatske s iskrenom nadom da će na kraju zapravo nam donijela samo još veće rasulo, još više predloženi dokument imati sadržaj koji će biti u interesu troškova, još veće dugove i u konačnici jedino čime se Republike Hrvatske i njezinih građana a ne podobnih ozbiljno bave je imenovanje članova uprave po samo političkih uprava. ■ njima jasnim kriterijima. ZORAN MARŠIĆ
■ IZ HŽ CARGA Program zbrinjavanja s konačnom listom tehnološkog viška
Prema našim informacijama Poslodavac je 2. srpnja 2014. put predložio Poslodavac). Ti radnici mogu, teoretski, u HZZ-u uputio defi niran Program zbrinjavanja s konačnom vrlo kratkom roku napustiti HŽC, dakle za njih nema otka- listom kolektivnog (tehnološkog) viška HŽC-a. znog roka. U tom slučaju nakon 2. srpnja 2014. počinje teći rok od Za članove koji ne prihvate Željeznički fond ili otpremninu, 30 te eventualno dodatnih 30 dana u roku kojih posloda- SŽH će osigurati odvjetnike i pomoć u ostvarenju i zaštiti vac ne može otkazati radnicima ugovor o radu. Tijekom tog svojih prava. vremena područni (županijski) uredi HZZ-a će se očitovati Poslodavcu i Glavnom radničkom vijeću uputili smo za- oko programa i vratiti ga Središnjem uredu koji će svoje htjev za žurnom dostavom Programa s listom kako bismo mišljenje (očitovanje) dostaviti Poslodavcu. mogli informirati zainteresirane članove i djelovati suklad- Saznali smo da će u programu biti ponuđena i opcija Želje- no Zakonu o radu. zničkog fonda kao jedan od mogućih načina zbrinjavanja. Čim dobijemo Program i konačnu listu obavjestit ćemo sve Tek nakon toga roka (30 + 30 dana) Poslodavac počinje s zainteresirane o daljnjim aktivnostima SŽH. otkazivanjem ugovora o radu radnicima s liste. S obzirom na to da imamo izabrane predstavnike radnič- Od navedene situacije izuzeti su radnici što su izjavili da kog vijeća po poslovnicama, članovi bi se trebali aktivno odlaze sporazumno s pravom na otpremninu i naknadu uključiti i od svojih predsjednika radničkog vijeća tražiti sa zavoda za zapošljavanje (jer je sporazumni prekid ovaj sve informacije. ■ ŽELIMIR HALIĆ
6 www.szh.hr VIJESTI ■ IZ HŽ PUTNIČKOG Informatizacija društva HŽ Putnički prijevoz d.o.o. Novi iskorak u poslovanju ili fi jasko
Da je društvu HŽ Putnički prijevoz d.o.o. potrebna korjenita promjena to je više nego očito, jer poslovanje sa sadašnjim organizacijskim okvirom te tehničkim i tehnološkim zaostat- kom, ako se želi ostati i opstati na prijevozničkom tržištu zbog nadolazeće liberalizacije tržišta, više nije održivo. Ključni problem organizacijskog okvira očituje se u činjenici da je društvo HŽ Putnički prije- voz ustrojeno na način u kojem se nadležnosti vodećih ljudi organizacijskih jedinica često preklapaju, posljedica čega je nejasna slika tko kome zapovijeda i gdje počinje i završava ingerencija pojedinih direktora organizacijskih jedinica. Poseban problem je kadroviranje, odnosno izbor nadređenih radnika na pozicije šefova službi kao i voditelja poslova, ne uzimajući u obzir činjenicu da isti nikada nisu imali dodir- nih točaka s poslovima koje trebaju obavljati. No vratimo se na naslov ovog članka i nasušno potrebnoj informatizaciji HŽ Putničkog prijevoza. Naime da sa zastarjelom tehnologijom više ne ide, da se već duže vrijeme kasni s provedbom informatizacije, da je HŽ Putnički prijevoz u usporedbi sa željeznicama u okruženju debelo u zaostatku, odavno je jasno i radnicima koji se svakim danom radeći svoj posao suočavaju s bolnom istinom da još uvijek većinu prijevoznih isprava ispostavlja- ju ručno, a dio prijevoznih karata ispostavljaju putem stabilnih postaja uz izuzetno velike poteškoće. I dok sve dosadašnje uprave HŽ Putničkog prijevoza sastavljaju bajkovite dokumente o restrukturiranju društva, modernizaciji i informatizaciji, društvo posluje s gubitkom, raste neizvjesnost o budućnosti društva, a raznorazni stručni i sposobni kadrovi putuju svijetom, manje-više koristeći se zračnim prometom kao da rade u zrakoplovnoj tvrtki, naravno bez ikakvih rezultata. Jedno od tih studijskih/turističkih putovanja što mu je svrha vjerojatno trebala biti upo- znavanje s novim tehnologijama u pogledu implementacije informatičkoga sustava u HŽ Putnički prijevoz, rezultiralo je stanjem kaosa, kojem svjedoče svi radnici HŽ Putničkog prijevoza i koji u posljednjih mjesec dana praktički u svoja računala mogu samo gledati u iščekivanju čuda, kako bi s olakšanjem uzviknuli, gle radi mi računalo. No nažalost toga čuda još nema, a od istih se traži odrađivanje posla u rokovima ili slijede sankcije. Da je informatizacija malo čudna, potvrđuje i trenutačna aktivnost prijelaza na informatič- ke servise HŽ Putničkog prijevoza, odnosno migracija podataka sa servisa Infrastrukture na servis HŽ Putničkog prijevoza, što je kao vožnja konjskom zapregom na udaljenosti od sto kilometara i vremenom dolaska po izračunu za mercedes. Malo šale, ali ono što zabrinjava je činjenica da novi informatički servis HŽ Putničkog prije- voza ne obuhvaća ključne elemente poslovanja, a to je nadzor i praćenje prodaje prijevo- znih isprava na putničkim blagajnama te ostvarivanje prihoda od njih, dok će nadzor nad prodajom prijevoznih isprava i ostvarenim prihodom od vlakopratnog osoblja ostati samo želja ili pak detalj iz bajkovitog plana informatizacije. Možda je autor ovog članka samo okorjeli pesimist jer sve vidi crno, možda, ali je siguran u jedno, a to je da sve ovo vide i znaju svi koji radeći na svojim radnim mjestima dijele sudbinu kvalitetne informatizacije? Sa sigurnošću se može ustvrditi da svi koji danas rade u HŽ Putničkom prijevozu imaju samo jednu želju, a to je nada da će ova bolest zvana informatizacija brzo biti izliječena na zadovoljstvo svih, te da doista neće, kako to sugerira naslov članka biti promašaj i fi jasko. Na kraju, ne preostaje ništa drugo nego nadati se da ovaj projekt neće završiti neuspje- hom kao i većina drugih, uz opasku ŽIVI BILI PA VIDJELI. ■ JURO PEJANOVIĆ
VIJESTI SŽH 7 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE
PSO i Ugovori o javnoj usluzi prijevoza putnika željeznicom nakon IV. željezničkog paketa
inistarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture tijelu vlasti da prijevozniku utvrdi obvezu izvršenja Mishitrenim stavom o razdvajanju željeznice na takvih usluga (obveza pružanja javne usluge prijevo- tri nezavisna poduzeća, pogubno je utjecalo na hr- za), čime se osigurava zaštita javnog interesa. vatske željeznice i njezine korisnike Neodržavanje Istovremeno ekonomski interes prijevoznika štiti infrastrukture, nedostatan broj vlakova i lokomotiva se time što će za izvršenje PSO dobiti naknadu, te razdvajanje željeznica onemogućava i HŽ Put- utvrđenu posebnom metodologijom. ničkom prijevozu i HŽ Cargu opstanak na tržištu. Interesi konkurencije i tržišni principe štite se tako što Građanima Hrvatske, osobito željezničarima, ini- nadoknada ne smije biti prekomjerna, čime bi se doveli mno je važano kakav stav će zauzeti Hrvatska - pu- u neravnopravni položaj drugi prijevoznici na transport- nopravna članica Europske unije, o načinu na koji nom tržištu, a međusobna prava i obveze nadležnog će biti reguliran željeznički sektor. tijela i prijevoznika reguliraju se ugovorom. Ministarstva Njemačke, Austrije, Luxemburga i Ital- U javnom željezničkom prometu to mogu biti usluge ije već su jasno izrazila svoje protivljenje prijedlogu željezničkog prijevoza putnika u unutarnjem pro- razdvajanja integriranih željezničkih poduzeća. Mini- metu (regionalni, lokalni, prigradski i gradski promet) starstva Belgije, Nizozemske, Luxemburga jasno i kombinaciji prijevoznih usluga. su izrazila protivljenje glede predloženih promjena PSO Uredbe (uvođenje obveznoga kompetitivnog nadmetanja za ugovore o javnim uslugama počevši Primjena PSO u Hrvatskoj od prosinca 2019. godine kao i uvođenje posebnog pravila koje određuje maksimalni godišnji obujam U Hrvatskoj do sada za ugovore o javnim uslugama prijevoza putnika željeznicom po svakom ugovo- nisu raspisivani ni natječaji niti je bilo izravnog ru javnih usluga). Navedene zemlje potpisale su ugovaranja. Jedni putnički operator u Hrvatskoj zajednički dokument u kojem su jasno izrazile svoje samo bi podnio zahtjev za korištenje infrastrukture. protivljenje i nedavno ga službeno uputile Komisiji. Dolaskom novih operatora otvara se takva mogućnost i drugima. Nadležno tijelo vlasti Što se željelo postići dosadašnjom međutim, može izravno dati uslugu prijevoza put- Uredbom PSO? nika željeznicom HŽ Putničkom prijevozu, naciona- lnom operatoru. Uredbom se željelo obvezati vlasti da zaustave Ako se ta mogućnost promijeni odredbama 4. davanje subvencija bez kontrole za potrebe koje željezničkog paketa i ako se uvede obveza raspisi- tržište i samo može zadovoljiti (profi tabilni prijevozi) vanja natječaja za pružanje usluge, Hrvatska će se i za aktivnosti gdje tržište može osigurati usluge suočiti s brojnim problemima. po nižoj cijeni kada je otvoren pristup i gdje je fer konkurencija. Ove subvencije (ili ekskluzivna pra- Neusuglašena pravna zaštita va) smatraju se kao izvori diskriminacije između – mogući izvor dodatnih problema operatora. Samo potrebe koje ne mogu biti zadovoljene “sna- U postupcima dodjele javnog ugovora moguće su gom tržišta”, uglavnom zbog činjenice da one nisu različite povrede prava zainteresiranih subjekata za profi tabilne, opravdavaju davanje subvencije, ali dobivanje javnog ugovora, bilo da se radi o javnoj pod strogom kontrolom i nakon tenderskog postup- nabavi, koncesijama ili javno-privatnom partnerst- ka, osim usluga prijevoza putnika željeznicom za vu. S druge strane, hrvatski sustav pravnih lijekova koje, s obzirom na neke specifi čnosti željeznica, nije jedinstven u pitanjima pravne zaštite u postup- Uredba 1370/2007 ovlašćuje izravnu dodjelu PSO cima dodjele javnih ugovora. Naime, različito se ugovora. Četvrti paket planira promijeniti taj dio uređuje sustav pravne zaštitite u postupcima javne Uredbe i uvesti obvezu natječaja za sve usluge. nabave od pravne zaštite u postupcima dodjele Nakon što se identifi ciraju prijevozne usluge za ugovora o koncesiji, te ugovora o javno-privatnom koje postoji opći javni interes, a čijim izvršenjem pri- partnerstvu. Javnopravno tijelo, dakle tijelo koje jevoznik ne bi ostvario vlastiti ekonomski interes bez dodjeljuje javni ugovor odgovorno je za pridržavanje naknade; daje se zakonsko ovlaštenje nadležnom kako odgovarajućih načela tako i propisanih pravila.
8 www.szh.hr VIJESTI
Povrede subjektivnih prava moguće su u svakoj fazi i regionalnih vlakova (utvrđuje se postotak pouz- postupka dodjele javnog ugovora. Povreda prava je danosti), linije daljinskog prijevoza, formu izvještaja moguća već kod donošenja odluke da se krene u o regularnosti odvijanja daljinskog prometa, i pro- postupak javne nabave, ili dodjele koncesije, odnos- cedure kontrole. no u projekt javno-privatnog partnerstva, potom u Važne su i odredbe da naručilac ne pokriva gubitak postupku odabira ponuditelja (dobavljača, koncesion- iznad očekivanog. Prijevoznik je dužan dokumen- ara, privatnog partnera), zatim pri sklapanju javnog tirati naručitelju nastali gubitak u formi izveštaja o ugovora, pa čak i tijekom trajanja ugovornog odnosa. troškovima i prihodima, za svaki protekli kvartal i Povrede subjektivnih prava u pravilu su posljedi- dostavlja ga naručitelju najdalje do kraja mjeseca ca neusklađenosti dokumentacije za nadmetanje koji slijedi iza kvartala za koji se izvještaj daje. (naročito tehničke specifi kacije) sa zakonom, koja bi Nadoknada se isplaćuje iz planiranih budžetskih mogla dovesti ili dovodi do diskriminacije ponuditel- sredstava, najkasnije do 5. u mjesecu. Ako je gu- ja ili ograničenja tržišnog nadmetanja, pogrešaka bitak manji od očekivanog, ili su prihodi veći od u svezi javne objave natječaja, odabira ponude očekivanog, Prijevoznik može uvećati profi t tako koja nije najpovoljnija, naknadna izmjena ugovora što ga dijeli sa naručiteljem, ali ne smije premašiti suglasnošću ugovornih stranaka koja u pravilu 5% od iznosa troškova. narušava načelo jednakosti postupanja, i dr. Sve nerealizirane usluge se preračunavaju u nerealiz- irane vozne km i odbijaju od ugovorenog obujma us- luge. Za sva odstupanja od ugovora, prema izvještajima Stavke PSO ugovora i prema nalazima inspekcije, naplaćuju se penali. Inspekcijske aktivnosti vrši Naručitelj u vlakovima I. Cilj ugovora (za nefunkcioniranje zatvaranja vrata i prozora II. Predmet ugovora i sličnih propusta u vozilima) i za tu svrhu je Pri- III. Obim zahtijevane prometne usluge jevoznik dužan osigurati 5 inspekcijskih karata za (vozne kilometre, ukupno i po besplatan prijevoz. Penali se plaćaju za nezgode kvartalima ugovornog perioda), koje su se desile krivicom Prijevoznika; za dostavu IV. Spisak pruga obuhvaćenih datom netočnih podataka Naručitelju, ako se ne dokaže uslugom da greška nije namjerna; ostala značajnija odstu- V. Granični iznos dokazivog gubitka i panja od ugovorenih obveza. podjela rizika poslovanja VI. Dinamika i termini isplate naknade Zaštita nacionalnih operatora VII. Izvješća o izvršenju usluge VIII. Nerealizirani polazak vlaka i što se pod tim podrazumijeva Po isteku polovine prijelaznog perioda sve su zemlje IX. Postupak kod nerealiziranog polaska vlaka članice obvezne poslati Europskoj Komisiji izveštaj X. Mjere u slučaju nerealiziranog polaska o napredovanju prelaska na Uredbu (1370/2007). XI. Specifi kacija zahtijevanih elemenata Hrvatska će 2015. također morati poslati svoje kvalitete usluge i posebnih tarifnih uvjeta za izvješće, a do 2019. u potpunosti implementirati određene kategorije putnika Uredbu broj 1370/2007 EUROPSKOGA PARLA- XII. Stupanj točnosti i pouzdanosti usluge MENTA I VIJEĆA od 23. listopada 2007. o uslugama XIII. Tarife javnog prijevoza putnika željeznicom i cestom. XIV. Inspekcijski nadzor Brojne europske države protive se promjeni ove XV. Obavijesti koje se dostavljaju naručitelju Uredbe i uvođenju obveze raspisivanja natječaja za XVI. Penali za neizvršenje obveza pružanje javne usluge prijevoza putnika željeznicom XVII. Ostale obveze ugovornih strana i već sad na neki način pokušavaju zaštitili svog na- XVIII. Završne odredbe cionalnog operatora kroz potpisivanje višegodišnjih ugovora. Na primjer PSO ugovor u Finskoj između Ministarstva prometa i komunikacija i VR-Grupe vri- Ključne cjeline PSO ugovora jedi do 2019. godine. U osnovi, to znači da bilo koji operater može ući na tržište u drugim dijelovima Uredbom je točno propisano što mora sadržavati željezničke mreže već u ovom trenutku ako ispun- PSO ugovor. Detaljno su određene obveze pri- java sigurnosti, licence i tehničke uvjete, no VR- jevoznika, obveze naručitelja, neizvršenje obaveza, Grupa pokriva većinu prijevoza putnika u Finskoj. inspekcijske kontrole, penali. Brojne druge europske zemlje sklapaju PSO ugov- Osim toga Prilozi Ugovoru moraju, između osta- ore na deset i više godina vođene logikom da jedino log, sadržavati spisak željezničkih stanica sa svake kroz dugogodišnje ugovore koji pružaju određenu od ugovorenih linija, koje su ključne za davanje sigurnost Prijevozniku mogu očekivati spremnost izvještaja o zakašnjenjima, veze daljinskih i lokalnih Prijevoznika na ulaganje u poboljšanje usluge. ■ vlakova, formu izvještaja o realizaciji veza daljinskih KATARINA MINDUM
VIJESTI SŽH 9 SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE ■ AGIT Ukidanje ispostava Dom expressa
Odlukom o izmjenama organizacije poslovanje i smanjenje troškova po- za početkom pregovora i potpisivanjem rada poslovne jedinice DOM EXPRES- slovanja, to će se pozi vno odrazi na novoga kolek vnog ugovora u ovom SA a koja predviđa ukidanje ispostava poslovne rezultate društva Agit d.o.o. u društvu, a raspravlja se i o mogućnos Varaždin, Slavonski Brod, Zadar i Ploče cjelini«. rješavanja viška radnika na način kako te centralizaciju radnih procesa, »in- Samo smanjenje broja radnih mjesta je to predviđeno Ugovorom o radno- ternu preraspodjelu« radnih zadataka i u društvu Agit ne dovodi automatski pravnoj zaš od poslovno uvjetovanih dodjeljivanje h poslova na obradu DC do pozi vnog poslovanja tvrtke. Is na, otkaza, to jest o pristupanju Agite Spo- Zagreb, nastavljeno je spašavanje Agita vlasnik određuje kako će poduzeće bi razumu o osnivanju Željezničkog fonda metodom pokušaja i pogrešaka. organizirano, no vlasnik se mora savje- i omogućavanju radnicima koji su pro- I u prethodna dva Pravilnika o orga- tova s predstavnicima radnika kada te glašeni viškom, a koji to žele, umjesto nizaciji i sistema zaciji radnih mjesta promjene mogu ima posljedice koje otpremnine zadržavanje radnopravnog društva Agit d.o.o. korišteno je jedna- utječu na položaj radnika. statusa u društvu Agit uz uvjete reguli- rane Sporazumom i Pravilnikom o radu ko obrazloženje: »osnovni razlog i cilj Uprava Agita je napokon prihva la ini- donošenja ovakve odluke je uspješnije Željezničkog fonda. ■ cija vu Sindikata željezničara Hrvatske KATARINA MINDUM Javna rasprava o Strategiji prometnog razvoja RH 2014. - 2030.
Republika Hrvatska razvija proces skih mjera za postizanje tih ciljeva. skog sporazuma i važno je da Strate- izrade Strategije u nekoliko faza. Prva Defi nirane su mjere koje su označene gija do tada bude završena. Istaknuo faza je izrada sektorskih prometnih zelenom, žutom i crvenom bojom. Ze- je važnost Strategije za ujednačavanje strategija (završena u srpnju 2013. lene mjere su one koje su u skladu sa prometne mreže. Naglasio je da Eu- godine), druga faza je spajanje sek- Strategijom, žute mjere su one kojima ropska komisija stavlja fokus na želje- torskih prometnih strategija u Strate- se ne može dokazati jesu li u skladu znicu koja predstavlja veliki izazov te giju prometnog razvoja RH (počela u sa strateškim ciljem te su potrebni do- na integrirani prijevoz u urbanim po- kolovozu 2013. godine i pred završet- datni podaci, a crvene mjere su one dručjima. Treba učiti na pogreškama kom je), treća faza je izrada Strateške koje nisu u skladu sa Strategijom i iz razdoblja 2007. - 2013. da se ne bi studije utjecaja na okoliš Strategije koje Strategija u potpunosti odbacu- ponavljale i u razdoblju 2014. - 2020. prometnog razvoja RH (odvija se pa- je. Projekt izgradnje pruge Podsused te treba povećati kapacitete i više se ralelno s drugom fazom, a završit će – Samobor na primjer označen je cr- koristiti tehničkom pomoći. krajem rujna 2014. godine), a četvrta venom bojom. Novom, strukturiranom pristupu izra- faza je izrada Nacionalnoga promet- Proces javne rasprave počeo je 26. de nacionalne strategije prometnog nog modela (počela u ožujku 2014. lipnja 2014. godine za Strategiju razvoja uvelike je pridonio JASPERS godine potpisivanjem ugovora s izra- (http://www.mppi.hr/UserDocsIm- tim iz Beča. Pomoć tima JASPERS đivačem). ages/Strategija_prometnog_razvoja_ (zajednička pomoć za podršku projek- Posljednja faza je revizija Strategije RH_konacni_nacrt_lipanj3.pdf) i za tima u europskim regijama) pružena na temelju rezultata Nacionalnoga Izvještaj o strateškoj procjeni utjecaja je besplatno, a usmjerena je prema prometnog modela u 2016. godini. na okoliš, a istovremeno će se provo- ubrzavanju apsorpcije raspoloživih Strategija je rađena za 2014. - 2030., diti proces međunarodnih konzultacija sredstava EU kako bi se poboljšala a sastoji se od glavnog dokumenta te sukladno ESPO konvenciji. kvaliteta glavnih projekata koji se pri- aneksa 1. Analiza podataka i aneksa Od kraja srpnja do kraja kolovoza javljuju za fi nanciranje bespovratnim 2. Analiza prometnih sektora. 2014. godine očekuju se izmjene oba sredstvima iz strukturnih i kohezijskih fondova. Pristupi su funkcionalno-regionalni i dokumenta sukladno prihvaćenim ko- sektorski i oba se preklapaju unutar mentarima s javne rasprave. Okolnosti koje su dovele do kašnje- sebe, ali i međusobno. Početak procesa usvajanja od strane nja projekta Dugo Selo – Križevci i smanjenja mogućnosti povlačenja Strategija defi nira funkcionalne regije Vlade RH očekuje se sredinom rujna sredstava EU u prvoj fazi te ponov- RH koje se temelje na prometnoj po- 2014. godine. nog preusmjeravanja sredstava sa tražnji, i to Središnju Hrvatsku, Istočnu G. Goulet iz Europske komisije smatra željezničkog na cestovni sektor, u Hrvatsku, Sjeverni Jadran, Sjevernu i da je sredina rujna dobra za usvajanje budućnosti bi se trebale svesti na Srednju Dalmaciju te Južnu Dalma- Strategije, ali to nikako ne bi smjelo najmanju moguću mjeru. ■ ciju. Postavlja 6 općih i 28 posebnih biti kasnije jer se početkom listopada multimodalnih ciljeva te 180 sektor- očekuje posljednja verzija Partner- KATARINA MINDUM
10 www.szh.hr VIJESTI ■ ZNR NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Objavljivanjem u Narodnim novinama broj 71/2014 stupio je na snagu novi Zakon o zaštiti na radu. Što nam donosi?
Novi Zakon o zaštiti na radu trebao bi ispuni- ti naša očekivanja i biti bliže rješenjima koje radnicima osigurava EU. Članstvom u EU i mi u Hrvatskoj s punim pravom smo očekivali barem približnu brigu o radnicima na radnom mjestu kao što to čine poslodavci u EU, jer ih na to prisiljavaju direktive koje su usklađene s Okvirnom direktivom 89/391/EEZ-a. Zakon bi prema tvrdnjama svojih sastavljača morao biti suvremeniji, tehnološki i tehničko-tehnološki usklađen, morao bi racionalizirati i reducirati veliki broj provedbenih propisa. Nadalje mo- ralo bi ga se uskladiti s Okvirnom direktivom 89/391/ EEZ-a i smanjiti troškove dokumenta- cije u provođenju zaštite na radu. Iščitavajući zakon jedina prava i dobra novina je ugrađe- nost pojmovnika s 30-tak pojmova za lakše razumijevanje Zakona. Ostale promjene su u samoj suprotnosti s EU kretanjima. Da bismo se uvjerili u te činjenice citiram Marc Sapira, Nadalje gosp. Marc Sapira kaže: direktora Odjela za zaštitu na radu, ETUI (eu- Neki političari i vlade u Europi ustraju na vrlo snaž- ropski sindikalni institut). noj agendi deregulacije. Deregulacija se često predstavlja kao neutralno i tehničko pitanje, opisuje Promicanje zaštite na radu jedan je od najvećih se kao »bolja regulacija« ili »pojednostavljenje re- izazova pred europskim sindikalnim pokretom. gulacije«. No to je trend s vrlo ozbiljnim posljedi- Potreba za prekograničnim djelovanjem, te zašti- cama, koji umanjuje važnost preventivnih zahtjeva. tom zdravlja i sigurnosti radnika raste usporedo s Posljedica može biti smrt, invaliditet ili tvz. burnout, međunarodnom trgovinom, globalizacijom i proši- tj. potpuna istrošenost radnika. renjem EU, koja je dobila jedanaest novih članica. Sindikati zato ni ne zahtijevaju dosljedan prijenos Sve to naglašava važnost prekograničnog rada direktiva Zajednice, već nastoje djelovati proaktiv- sindikata kako bi se razradila zajednička strategija no radi stvaranja povoljnijeg odnosa snaga preko za EU. akcija na brojnim područjima. Iščitavajući tekst našega novog Zakona o zaštiti na radu i tekst smjernica u EU, dobiva se dojam kao da smo izašli a ne ušli u veliku zajednicu naro- da EU-a. Naša očekivanja opet se nisu ostvarila. Pravo je pitanje ZAŠTO? ■ ZDENKO ŠARČEVIĆ
XX. memorijal Ante Ereša XX. memorijal Ante Ereša održat će se od 22. do 24. rujna 2014. u Poreču. Smještaj će bi organiziran u Hotelu Delfi n koji se nalazi u Zelenoj laguni s prekrasnim sportskim terenima pa se nadamo da će sudionici – sportaši uživa u natjecanju. Disci- pline u kojima je organizirano natjecanje su pikado, bela, šah, mali nogomet, boćanje, odbojka na pijesku, potezanje užeta i stolni tenis. Nadamo se da ćemo se i ove godine okupi u velikom broju te odmjeri snage na sportskim terenima i druži se u veselom ozračju. ■ MLADEN JOJA
VIJESTI SŽH 11 12 Tema broja da jeVladiuinteresu daHŽCargo opstane, samje Iako jeuvišenavrata HajdašDon Kronologija „opstruiranja“društva HŽCargo Napisala U HŽCargupoštivanjezakonaizjedna SINDIKAT ŽELJEZNI www.szh.hr Ho tvrtkama dainegovorimo. go, nego iHŽPutni poteze koji vode HŽCargo upropast. InesamoHŽCar- više odgodinu danarastao, uzme munjske Grampet Grupeiodnjesenakon izgubljenih i HŽPutni - upravitelja infrastrukturom odprijevoznika HŽCarga jom jenaložio potpunorazdvajanje HŽInfrastrukture 24. sje na ve „Otpus plan za spašavanje HŽCarga: Preko no nja, ina dao rok od14danaza prihva Ministar jeUpravi isindika ć frastrukturom, asadasesele,preure poslovnog prostora. Donedavna suga dijelilisHŽIn- Putni Umjesto bavljnem opstankom natržištu HŽCargo iHŽ na svakom drugom kilometru pruge izvodi radove. ura sumu za najamtrase ako HŽInfrastruktura nemože osig- Kako HŽCargo iHŽPutni sva tridruštva? na pa preure organizaciji, zajedno suprotes konzorcija koji bi drugi korisnici, samoHajdašaDon nikacijske veze, „seli“seSAP. Pate radnici, pate putnicii Ne selesesamonamještaj iradnici, „sele“ sekomu- SHŽ, aondaodjednom,SSH sampotpisujekolek namjeravali uklju mexa koji suklju opstanak HŽCarga, veliki gospodarski subjek Po ga savjest. košmar koji za njih ve procjenom iodabirom viška za 804radnika zapo vor, SSHŽC iTPVVmuseponizno priklju Đ e, otpremnine idruga prava za 20posto“. ure č č ć ina restrukturiranja, neulaganja, pro etkom rujnaprošle godine odbiojeponududoma e liikada HajdašDon nesmetano korištenje trase, anemože jergotovo č Đ ć ki bavili susemjesecimaseobomizzajedni č postoje akovi č t nja ove godine, ave : dopredsjednica zaobrazovanje ime e slijedeste ć đ odnose KatarinaMindum,mag.polit. i puklajedotadašnja suradnja sindikata. Pro ć č e se1100prekobrojnih radnika, smanji kog prijevoza iprouzro uju. Hrvatskoj to šte ć a, Hrvatskih šuma,Petrokemije, Vira iCe- ć Č e troškove koji optere č ARA HRVATSKE č ni korisnici usluga HŽCarga ikoji suse č i č inile klju uspašavanje HŽCarga. Držao seru- ki iHŽInfrastrukturu, aok č aj ilikvidacija. ć inu jošuvijek traje. č i č ć č ki mogupla ma koji djelujuuHŽCargu odgovara ć ne zainteresirane strane za tridanakasnije obznanio ć rali iSSHSŽH iSSHŽC i anje planarestrukturira- , aEuropa to nijetražila. č č č đ i ć io ogromne dodatne i usobno optuživanje, ć a nijebriga inepe poru đ zbogodluke ko- uju paopet sele, č ć ć uju. Paušalnom uju poslovanje a v Pravilnika o č predvi ivao javnos poputIne, đ ć unarodne erinskim vni ugo- č đ eo je pla- č č enu inio kog ć eg č v e
Ako suUprava iSSHra tako iiza zasigurno ne ima sve što mutreba, osimje i vagona, ra po novce zapošljava zanimanje strojovo tu suigrali uHŽCargu. PrimjenomPravilnika oorganizaciji Is postoje SŽH jeusvim svojim nastupima is SŽH; SSHŽC, TPVViSHŽ,njih804,proglašeni suviškom. organizacije isistema kriterije za njihovuizradu, apolaznikriterij trebao je bi postoje zada vane pomjeriministra, umjesto ispunjavanja primarne Postupci poli HŽ Cargo oporavi, dapois kao imanevris Bilo bilogi Stranim operatorima na sustav logis prometa name u Željezni na sve strukture radnika HŽCarga. Bilobilogi pove isto ita uzminimumulaganja. Scenariojeve ------ na jeda č registracije, direktora, tajnice, voza S bljenja otpora. glave irepa, alisciljemzastrašivanja radnika isla- bilo onekoje jedoma U bescjenjeunajmljujevagone, lokomo radnika nema ništa osimvolje za “branjem vrhnja“. Doma tvrtke iradnika. joj doma Hrvatske. Državna tvrtka propada -troškove snosesvi gra vog operatora. malo pougovori oprijevozu prelaze uruke no- nog operatora, imajusvelikim korisnicima prijevoza, menadžeri državne tvrtke, sadazaposleni kod stra- I naravno, dobrom suradnjom ivezama koje bivši č Registrira seoperator, formalni vlasnikstranac; na pla Doma državne tvrtke. č etka pri elu ispostave uHrvatskoj doma noeuropskim zemljama: ć ć že „spasilac“uvidustranog operatora koji osim e osiguravanja održivog poslovanja io an broj neispravnih lokomo ć ć e, radnici vrše pri ć em broju. Sva ostala zanimanja, uglavnom i rad. đ ć ć č a tvrtka provodi „proces restrukturiranja“ bez a državna tvrtka grca udugovima, neispla u izFonda iponovo rade. kom fondu završili, privremeno, istrojovo ć č č e zanimanje strojovo ć e iplanirali muiznajmljiva č ć no dasepadobujmaprijevoza tereta i a tvrtka je un immože pomu e unajmljiva
č ke za nove, strane operatore. đ ki imenovane Uprave HŽCarga, imeno- , komercijalis , unarodnim koridorima svode HŽCargo onekoji suprisilno o đ a jegotovo upotpunos zacije HŽCarga bilonužnoutvrdi ć e bi ino ustupi ć č a tvrtka ve unali nastranog operatora s odHŽCarga, nego sak, ugrožena egzistencija i prepušteno ubiranje prof- m kriterijima kako suušli, č , pregleda , ine radne snage, anjih đ eno sopstrukcijom a bi