Petak 23. 05. 2008. u 18:00 sati Multimedijalni institut ∞ Transformacije javne domene Polukružna dvorana Teatra &td [Savska 25] Platforma 9,81 ∞ Teorijsko kino INES & EYAL WEIZMAN ARHITEKTURA I ANTAGONIZAM

Koordinator: Martina Šestan Dizajn: Ruta Prijevod: Tanja Vrvilo, Tonči Valentić Lektura: Ana Mandić

Ostvareno u suradnji sa kulturom promjene Studentskog centra u Zagrebu

Podupiru Ministarstvo kulture RH Ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

A FRONT 1999.godine ida zahti­ Gaza290306.pd OCHA/ochaSR_ org/opt/docs/UN/ www.humanitarianinfo. ožujak 2006, ciji upojasu Gaze, 29 Izvještajositua­ OCHA, na tom području. odnosno UN koje poduzete, sutamo je ­va sličnemjere onima 24 -ov mandat http:// f ponovo obnovimo, utome da već suupravo je stvar zajednice raspale pa je čitava mudrost utome kako da ih arhitektonska ili koja druga. promjenu perspektive -bila ona politička, ∫lozofska, paradoksalno, notako postavljen temeljitu problem ocrtava A može živjeti samosam. učiniti ovisnim konkretnom ovrlo uviduda se sdrugima što ćenastanak jedne nove forme solidarnosti društvene Eyal žele napraviti jedan mali, noodlučujući korak dalje -tako odmah započeli slamentiranjem ootuđenom životu, Ines i paradoksalnim životom-bez-suživota modernih društava te bi vektorima nepomirljivih zahtjeva. sve mogućeinemoguće načine primorani nositi se s Staljinovu kovanicu, inženjeri psiho∫zičkog prostora koji suna stoga postaju ili već jesu, da parafraziramo ozloglašenu postali koreogra∫, ∫lmadžije, pravnici ili agronomi. Arhitekti je prava mjera uspjeha ukojoj sumjeri arhitekti iplaneri arhitektonska iurbanistička struka sama biva dislocirana, pa dok se ostatak raduje sjenki. igri ćebiti otome Prije riječ da (arhitekti, ...)koji političari bez obzira na sve povlače konce, samo krinka ili ideološki paravan iza kojeg bi se skrivali akteri vojni stratezi... Što znači ne da bi sve to imnogovišebilo biblijski arheolozi, agronomi, stručnjaci orijentalno za pravo, koreogra∫, avangardni pisci, poststrukturalistički teoretičari, postaje uvučeno mašinu udruštvenu razdvajanja: plesni nemoguće pitanje ne-zajedničke zajednice. Odjednom sve arhitekti da iurbanisti ponude kakav-takav odgovor na to pokazuju zorno kakvima se sve strategijama moraju dovinuti mogućim. onemogućuju da seskupa živi koje one zajednički život čine centrifugalne, antagonističke silnice, koje naizgled Polazišna točka dakle nije konstatacija da suse današnje I dokbiostali drugi hipnotizirani, zastravljeni takvim Konkretne imaterijalom bogate analize Weizmanovih problem što se uzajednici zajednički. živi ne Zvuči promišljanja Ines iEyala Weizmana, onda je to ko postoji jedan centralni problem koji usmjerava 01 A BACK Ines Weizman zida naoružanju preko Berlinskog Arhitektura kao trkau 02 na Zapad. Ideologije dvaju političkih režima, suočene svaka sa benih dobara, javnih zgrada ivisokih tornjeva Istoka uodnosu no natjecateljskom urbanizmu, ‘trci unaoružanju’ aleja, stam tke bio je Berlin. Tu sukob se kulturni iscrpljivao ubespošted likoj mjeri posredovala okolišem. iurbanim Usredištu ove bi stitog shvaćanja planiranja, se nego politička napetost uve nizmi Hladnog rata. Dvije države nisusamorazvile razlike vla sugranicupada onkraj tvorile koje subili najvidljiviji antago Demokratske Republike, poznate kao Istočna Njemačka) iZa državnog suvereniteta. Linije između bivše NDR(Njemačke cepti nacionalnog identiteta, socijalnih struktura te granica vrednuju, ponovno promisle, amožda ireorganiziraju kon krajolik.i kulturni Kao posljedica, javila se potreba da se pre izražavanja odnosa političkih iurbanih preplavila sudruštveni P nim otiscima na grad što suuslijedili. praksi te promijenjivih na političkih obrisa arhitekturi injezi mokratske Republike kao razumljiva okvira arhitektonskih početnu točku koja omogućuje rekonstrukciju Njemačke De Trenutak posve razorene Njemačke 1945. godine, predstavlja ujedinjenja Njemačke, nužno se vratiti neposrednom poraću. podjelu∫zičku na arhitektonskoj razini irazjasnili posljedice granice ∫zičkiiideološki. Kako bismo razumjeli ovu i kulturnu vao je držati Zapad ustanju bojazni isuglasnosti, oštrećisvoje ma’ uvjetno unutar neprijateljskih Zapadnih zemalja, uspje moći Sovjetskog Bloka ipodržavan ‘revolucionarnim stajališti Demokratske Republike, unajvećoj mjeri zaštićen vojnom akciju koja povesti ćedruštvo ukomunizam. Režim Njemačke stanja zamišljenog da djeluje kao polazište revolucionarnu za naglašavanju izvanrednog stanja ucijeloj zemlji ∞izvanrednog no uvlastitu građu. urbanu Okoliš je pomogao generiranju i bom nego su neprijateljstvostvarale koje je bilo ∫zički ugrađe svoje strane Zida, nisusamobrusile oštrerubove so među vali surastvaranje političkih formi širom Nova svijeta. nenadno rušenje Berlinskog zida 1989. godineuzroko ad željezne zavjese što jekrajem započeo 1980-ih iiz ------­ - - - - - ­ - ­ kasno popodne, kad suzrake padale sunca na vanjski prozor re. Posljednje motrište uovom eseju bit ćestoga njegovo: “U govarao zapravo bili posve svjesni njegove arhitektu stvarne Allenby Bridge, spomenuo je kako suPalestinci skojima je raz mogućnosti ili upoziciji da ga provede. pak izbjegla ‘sigurnosno’ djelovanje usituacijama kad nije u nost (ako već preuzima sigurnosnu kontrolu usvoje ruke), ili poziv uspostavom za moćikoja bi ili preuzela punu odgovor http://www.mitpressjournals.org/loi/gre tekst preuzet iz press MIT journals ∞Grey room ove ‘zamjenske’ suverenosti.” izraelskih agenata sigurnosti, asnjima icjelokupna lakrdija dovoljno prozirno, omogućujući da se izvana nazru obrisi izjednačio jačinu rasvjete, tako da je ostakljeno postalo zrcalo između sobe izamračene prostorije putnike za gotovo je izraelske kontrolne sobe gledajući na zapad, svjetlosni snop Palestinski sociolog Elia Zureik koji je pisao oterminalu y

- - - 25 ni­ Demonstracija izraelske nija situaciji na Kosovu situacija uGazi sve slič­ kako(OCHA) tvrdi je humanitarnih pitanja Ureda koordina za ­ Shearer, šef UN Palestine”. David đer Azoulay, “Hunger in 4 travnja 2006.V. tako­ Government”, Ha'aretz Ties withHamas Gaza Paralyzed Fearing Aid Organizations in Soon: Kosovo inGaza? Akiva Eldar, “Coming nje ptičje uGazi. gripe razloga šire­ ubrzano za jedan odvjerojatnih nje je spomenut kao a. listucrnu Izraela iSAD šili da bi ih to dovelo na zbog djelo odu nu izdravstvenu skrb su bili zaduženi hra­ za zaposlenici UNRWA koji su se lokalni palestinski se utravnju 2006.kad nim akcijama dogodila kontrole Schuster, 2002). York: Simonand (Newnism inCrisis Night: Humanita ­ Rieff, for ABed the 2004): 397-417;iDavid 2/3(proljeće Quarterly nism”, South Atlantic py to Humani­ man, “From Philanthro­ (Rieff). V. Rony Brau­ ziraju svoje djelovanje opasnosti huma­ umanova pozicija), vati kao “svjedoci” (Bra­ kojima bi moglidjelo­ instrumentali u kojima bi ih se moglo da se izvuku iz situacija ći. Štoviše, pokuša sami zaigrati ulogumo­ zaciju istoga ćemožda i ­ instru političku stora), tič­ zonetarne kao apoli­ Takav nog, neutralnog pro­ koordiniranju­prli ­vanja sHamasom toga nitarci se nalaze u neće izostanak nad 23 da što moći humanitar­ sâmi taria­ ­zirati iu su mentali­ -ovog -led se ria­ surad­ izbjeći politi­ ciju ­jem upla­ - B FRONT 24 23 Unedavnom izvještaju Zapadnoj obali), s56 Ova situacija se nalazi u Ariella lju predstavljanja huma­ mjestima krize na teme­ nade oboljem pristupu razini (humanitarne samo na humanitarnoj stoji u tome da djelujući područjima, koja se sa­ ge koje djeluju uratnim nizacije vaju humanitarne orga­ mom skojom se suoča­ tarnim paradoksom ostali nazivaju Brauman, David Rieff i središtu onogšto Rony 154-157. Koening, 2003), Njemačka: Walter Weizman (Köln, Franke, Ra∫ Segal iEyal of Utopia, ur. Anselm Camps andOther States Territories, Islands, That Never Was”, u: in Palestine: TheEvent news/index.htm http://un.org/unrwa/ dopremi uGazu. V. dasti se hrana iz Egipta ne nica prehrambenih namir­ na manjak temeljnih (UNRWA) upozorava se and Work Agency United Nations Relief org/w www.worldbank. 15 ožujak 2006, and Potential Outlook, Gaza Economic Update WestBank, Bank and ljudi idobara. V. World ograničenjima kretanja glavni razlog se nalazi u ma Svjetske banke, posto). Prema podaci­ intifade druge prije (22 je dvostruko višenego granici što siromaštva), biti na stanovništva iduće dvijegodine 75% se(predviđa da ćeu pod granice siromaštva is­ posto stanovništva granice zbog e Azoulay, . i nevladine 22 često i nemogućno­ humani­ “Hunger ­ zatvo http:// l . udru­ ,

dile­ re­ postajanja objektima humanitarne pomoći. Štoviše, moglobi verenih subjekata na paradoksalan je način doveo donjihova akcijama.nitarnim Pokušaj “proizvođenja” Palestinaca kao su nemaViše nadzora ninad lokalnim bandama, nitinad huma ipolitičke društvene fragmentacije stvarnost prikriva ikaosa. sveviše negoli stupanj ostalo, njezine potvrđuje nezavisnosti) vlast koja ima “vladu” i“parlament” (čija “ideologija otpora” , go paradoksalno, njegovu kulminaciju. Postojeća palestinska nije znak urušavanja sustava “nadomjesnog” suvereniteta, ne katastrofom rojatnije UN-a). bi usuprotnom došlodomeđunarodne intervencije (najvje pomoći na način sprečavanja da dođedotakve teške krize, jer izraelska vlada pokušava kontrolirati protok ljudi, novca i pirane teritorije dovela gotovo gladi doruba širokih razmjera, Zapadnoj obali. Kao što je zapazila Ariella Azoulay, iako je oku dalje nadzire palestinsku ekonomiju, iživot atime uGazi ina međunarodnom pomoći(putem krinke sigurnosti), Izrael i kretati idjelovati. Upravo pomoćuovog upravljanja ućinamogle okupirane teritorije ida bi se na njima mogle pomoći stoga moraju tražiti nizacije inevladine koje udruge se bave humanitarnom ski vojni na prodori palestinski teritorij. popravljanje štete koje uzrokuju povremeni aliustrajni izrael vanje krize, adio odte svote je, čudo, divno za predviđen za svake godinedonira palestinskoj vlasti potroši se na obuzda Većina od800miliona dolara koje međunarodna zajednica palestinskojmogne vlasti, koja se borila na svom teritoriju. međunarodnoj zajednici koja se osjećala obvezanom da po logijama upravljanja iproizvodnje kolonijalnih subjekata, već devetnaestostoljetnog imperijalizma njegovim sasvim tehno rascjepom usuverenosti, predstavlja ne poziv povratkom za cepata sigurnosne kontrole ivlade, kao iupravljanje takvim nom razrješenju. Poziv uspostavljanjem za veze između kon sam prethodno spomenuo, što negoli učinkovito donosi njezi nadziranog kao “države”, uvećoj mjeri izokreće koju logiku prostorno nadziranog, infrastrukturno zavisnog isigurnosno stinske perspektive, prihvaćanje teritorija ograđenog zidom, govornost upravljanje za prebacuje uizraelske ruke. Izpale uvjeti potpunu za stvore ne suverenost, aistovremeno se od koji svjesno odbacuju palestinsku upravu sve dokse ucijelosti nutku kad se sâmdoživljava najviše slobodnimodnje. najvećoj mjeri izložen represiji iokupaciji upravo uonomtre no iz ovakve subjekt/objekt perspektive, Palestinac postaje u u onoj mjeri ukojoj je onobjekt humanitarne pomoći. Gleda se rećida je Palestinac konstituiran kao političkisubjekt samo Ovom analizom želio samukazati na problem Palestinaca Uspjeh Hamasa na palestinskim izborima 2005.godine irazinama krize. 25 Okupacija se stoga doživljava kao sigurnosni prolaz 24 Međunarodne orga odIzraela da bi upravljanje 23 ------

------struiranje subjekta’. Taj retorički pothvat trebao se ostvariti Sovjetskoj zoni, osnovni je cilj institucije za vlasti bilo ‘kon tskih iinstitucionalnih potreba urbanističke rekonstrukcije u ujediniti podpolitičkimsustavom koji supriznali. birokra Iza polovicedruge podijeljene zemlje da ćese Njemačka na kraju početak gradskog planiranja i, paradoksalno, ijedne jamstvo mit‘nultogstvari: sata’, ∫kcijskog trenutka koji označava novi Konstruiranje subjekta Palačom. Do1950. godine, Palača, snažno oštećena uratu, bi izvode uvelikoj blizini, jedan ispred Reichstaga, pred adrugi sindikata. se događaji Otada na istoku izapadu koncentriraju i bi pozdravila stranačke dužnosnike ipredstavnike radničkog javnost korača ispred privremene, aliznatno veće kako tribine do 1947. bile stacionarne, preoblikovane suu paradu ukojoj osjećali odbačenima. Demonstracije na Lustgartenu, koje su došli sudjelovati svečanostima, uistočnim prvosvibanjskim pojačala dote mjere da suse entuzijasti saZapada, koji su padu. No, do1947. sovjetska se anti-zapadna propaganda ekonomije Sovjetskog sektora iosvojiti stanovnika srca na za cije ipodrška širejavnosti trebala je predstaviti uspjeh mlade ih nosili sudionici povorke. Svota potrošena na te demonstra izložili na gradskim zgradama, institucijama ili su itvornicama transparenata svoje za demonstracije na Lustgartenu, koje su istočni “Majski komitet” na proizvodnju obilježja, zastava i ispred Reichstaga, uzapadnom dijelu Berlina, potakle su Činjenicata. da suse protivničke demonstracije odvijale i noš­ svibnjastracije zamišljene Prvog svelikom pompomipozor putevene kroz bezoblično kamenje. demon UBerlinu suprve prisvoje odozdo, sebe za stvarajući nove svečane isvakodnev zirali protok javnih parada; sada je bio redna ljudima da ga su odozgo prisvojili dužnosnici idržavni planeri koji suorgani sveča­ Kako bi se olakšale te povorke, počele suse ‘dupsti’ nove no razumjeli moćspektakla, izvođenog ujavnim povorkama. praznikom islavio se širom Sovjetske zone. Sovjeti sutrenut godišnjica iretorike. svibanj već je 1946. proglašen Prvi javnim aktivnosti, Sovjeti susa sobom donijeli serije praznika, rituala, la se posve promijeniti. Kako bi organizirali napredak političke ga se gradska struktura nije mogla samorekonstruirati, mora postojao. arhitekture Medij igrad pridonosili sutoj sto svrsi, uvesti nova ideologija inovi identitet, budući davišenije stari se život trebao reorganizirati tako mogla da bi se udruštvo moralni i∫zičkipoložaj bio ustanju potpune propasti, dnevni urezalole urazoreno sastavljeno društvo odpojedinaca čiji je individualne prakse te svakodnevne navike. Kako bi se te idea usađivanjem ideje ‘novog’, ‘nevinog’ i‘progresivnog’ ujavne i ću, te namjerom oživljavanja njemačkog radničkog pokre Njemačke planere poratnog razdoblja opsjedale sudvije ne rutene kroz naslage kamenja ugradskom središtu. Grad - ­ ------03 B BACK godina nov 1965. prijedlog, ­diskutira Henselman Walter Ulbricht 04 - nja. Usvojem dijelu vodič prvom prepoznaje sastavnice tri ur vljen je 1950. istrogo propisan sovjetskim načelima planira rekonstrukciju naslovljen “Šesnaest načela urbanizma”. Obja života’. Usredištu tih transformacija bio je vodič urbanu za vrijednosti novog sustava ioblikovanju ‘socijalističkog načina mokratske Republike isvojim suritualima pomogliusvajanju li sunova osnova novi za urbanizam gradova Njemačke De mom. Sukladno tome, spektakli nacionalnih svečanosti posta protok sudionika povorke iispuni grad revolucionarnim rit prostoravih urbanih bio je oblikovan da potiče iusmjerava planiranja nacionalnog socijalističkog režima, razmještaj no mulacija te revolucije. razliku Za odstatičnog, perspektivnog kretanjem tijela uprostoru, djelovala je kao ‘ozakonjenje’ ili si narnog Koreogra∫ja mita. nacionalnih svečanosti, snjihovim proizvesti vlastito povijesno opravdanje stvarenjem revolucio metnuli suSovjeti, nije proizišla iz revolucije. Trebala je stoga da se ozakoni država ‘koja bi ne trebala biti’. Vladu NDRna dova Njemačke Demokratske Republike bila je ujedno pokušaj godine. Revolucionarna atmosfera koja se širila ulicama gra osigurati prisutnost revolucionarne svečanosti tijekom cijele rađena, odlučeno je da ćebiti sagrađena odkamena te tako tra. Napokon, nekoliko godina poslije, kada je nova tribina la spolicajcima koji stoje na udaljenosti odjednog dodva me se parada, idalje bezsagrađene oštrica strukture, improvizira lom uništenog grada. pogledina Drugi istu scenu otkrivaju da kutovioštri bjelina ičista usnažnom kontrastu sokolnim sivi stavljala se iuklanjala svake godine. Na fotogra∫jama se vide nagnuta njezinom mjestu bila je na početku privremena, po kolovozu 1950. vlada je naložila rušenje Palače. Tribina podi la je pozadina timnovim političkimritualima uBerlinu. Ipak, u nalaze uplanove demonstracija, političkije sustav upisao zije i kretanja građana koji koračaju kroz grad iprevoditi svoje rade. Kada mlade suurbanististi NDRpočeli računati dimen susretere za iokupljanja, puteve, te vrijeme potrebno pa za središtu te ‘plan demonstracija’ koji bi opisao iscrpno prosto projektni plan velike za prostore okupljanja ugradskom ne, službeiinfrastrukturu, se nego morao uključiti ipodroban nije uključivalo samouobičajenu funkcionalnu podjelu na zo većim gradovima moraju dostaviti prijave planiranje, za što određeno da urediplaniranje za svi uglavnom gradu Berlinu i prostor protoka, atoranj mjesto reprezentacije. Dodatno je bao omogućitistatično mjesto okupljanja, parade ulicaza varala je na određenu potrebu socijalističkog grada. Trg je tre život. svaka NDR, Za odovih trijutipologija planiranja odgo djelovalo kao politička kičma koja vitalizira isabire politički tu liniju, trebali suzahvatiti silekoje autoritarno područje bi opisuju sve prostorne tri dimenzije: točku, vodoravnu i okomi banizma: trg, ulicu parade za itoranj. elementi, Ti koji također - - - ­ ------da. vrijeme Za druge Zid, okolica Jeruzalema mjera upotpunosti je upropastila palestinsku ekonomiju ibilo vrha” aprovedena “iznutra”, izraelska primjena sigurnosnih točku.praktički dovelo na mrtvu nica iograničenja uprometu koje je palestinsku ekonomiju složenim isveprisutnimdruštva sustavom zatvaranja promet obrambena službarastvorila unutarnju matricu palestinskog bombaške napade uizraelskim gradovima, izraelska je palestinski otpor ijoš višesmanji mogućnost samoubilačke za obuzdavanja te krize stoga suna lak način prebačeni vlastiti potencijalni političkiutjecaj na situaciju. Troškovi htjele osloboditi njegove odgovornosti i ujedno potkopati svoj no političkiizbor pokroviteljskih zemalja koje Izrael sutime Proglašavanje takve krize lovljeni upolitičko-vojnom stanju koje samgoreopisao. fenomen,prirodni iako sunjezini uzroci bili jasno vidljivi iutje manitarnom smatrala (kako uIzraelu, tako iumeđunarodnoj zajednici) ske imeđunarodne napore rješavanjem za krize. Ova se kriza padnom obalomiGazom svedeno je na neprekidne palestin kakvu mogućnost djelotvorne lokalne vlasti. Upravljanje Za krizom, kao da je njezin uzrok neki misteriozni intifade humanitarnom , pokušajem da izolira irascjepka 22 Time što Time je nametnuta “s predstavlja eminent hu - - - ­ - - 22 21 20 Bruto nacionalni doma­ Leila Farsakh, “TheEco­ Krovni pojam sigurnost (20% uGazi i29%na vom iznosila je 23posto ­ stin na podPale­ području godine nezaposlenost otprilike 30posto. 2005 2005. godine opao je za periodu između 1999.i Zapadnoj iGazi Obali u ći dohodak na (BDP) Europe. Afrike ijugoistočne dolazili uglavnom iz gu sradnicima koji su palestinsku radnu sna­ svoju slabo plaćenu el je počeozamjenjivati 2006). Nakon Osla Izra­ 25-26.veljačeHarvard, istok,Bliski Sveučilište radionici, Institut za cy” ning Zones of Emergen­ Iraq, Palestine, Gover­ Occupations: no na “Comparative about It?”(predstavlje­ pa ofnomics Israeli Occu­ nim pitanjima. utemeljenih njeg razvijanja mjera ju koja dovodi dodalj­ ko možeizazvati reakci­ koje je uosnovi politič­ Često djelovanje puta kolek­ povezane sidejom ne sukao onekoje su svoje strategije shvaće­ ma Izrael širenja usvrhu nja. Akcije koje poduzi­ nos­ granica između sigur­ ne možese povući jasna kontekstu ovog sukoba stabilnosti. Međutim,u očuvanje političke cepata usmjerenih na tičkih iideoloških kon­ zalaze poli­ upodručje ili prijetnja i vlasništvu) odtjelesne(zaštita boli upotrebe tog termina razlikuju oduobičajene te odkojih se mnogi nosi na različite koncep­ u ovom ­tion: What IsColonial nih ipolitičkih pita­ skom Samoupra­ sigurnosti.tivne se 21 kontekstu na Chechnya, sigur ­nos­ od­ C FRONT 19 18 irazvijenim ku uIzraelu Ženevska pove­ Četvrta Yedidia Ya'ari iHaim nje na timpodručjima. velje ipreuzela uprav nitarnim ono se obvezala prihvatiti oblik suverenosti), ipak međunarodno priznat nije postojao nikakav ondje okupacije prije Gazu kako (tvrdeći ju na Zapadnu obalu i niti Ženevsku konvenci­ vlada odbijala primije­ 1967. godine izraelska 148. Iako je nakon Press, 1993),7-25i107 Princeton University Occupation (Princeton: The International of Law zu v. Eyal Benvenisti, ma”). okupiranim teritoriji­ zdravstvo ihigijenu na bolničke usluge, javno održavati medicinske i obvezne suosigurati i (“Okupacijske snage kvat­ teritorijima nisuade­ na okupiranim sredstva potrepštine ukoliko pomoćkaosku iostale zalihe hrane imedicin­ vez­ pomoć; napose suob­ ti hranu imedicinsku su pacijske snage obvezne položivih punom opsegu ras­ svih značaja članak 55(“U lja. Ovdje suodposebna 146; moj prijevod. Chemed 2005), Books, Aharonot i Books (Tel Aviv: Miskal War Century inthe21st DiffusedAssa, Warfare: 2005, 74. LOG Magazine, travanj man, “Lethal Theory”, kroz njih. V. Eyal Weiz­ cigle, te da čakipucaju ske zidove izidove od cima koje bi omogućilevojni­ stanovništvu ne osigurati nužne na”) ičlanak 56 što da Za je vide klauzulama po­ detaljniju sredstava, 20 nazvala kroz - osigura­ Yediot beton­ huma­ anali­ oku­ ­lja­ tucijama (dobrobit, zdravstvena skrb, iobrazovanje, sudstvo ra zahtijeva da preuzme odgovornost nad upravljanjem insti međunarodno pravo uuvjetima ratne okupacije, odokupato ženevska poveljaČetvrta iz 1949. godineukojoj se de∫nira radije kao dio njene fragmentarne logike koja se ponavlja. ciju, kao njenu geogra∫ju ili aparate koje ona odražava, nego terminala/kampa bi ne smjeli shvatiti kao metaforu okupa za na terminalu inakon toga se proširila. Međutim,arhitekturu utjelovljuje istukoja onu logiku je postavila ostakljena zrcala nešto prozirno ipropusno sjednestrane isdruge), (aline posuđujem odGordona Matta-Clarka), koja zidove shvaća kao ktrina koja podiže zidove ismišljeno ih “odzida” (ovaj izraz caja, ulazeći kad godto bude bilo potrebno”. slučaju biti spremni demonstrirati našu moćkontrole iutje ∫zički prisutnina timpodručjima ili ne, moramo usvakom dominacija koje upodručju je prethodno evakuirano. mi “Bili va zadužen sigurnost) za jest utome da se sačuva sigurnosna evakuacije (kako je to nedavno priznao izraelski trust mozgo pritvaranja. sumnjivcima te njihovo odvođenje uIzrael ispitivanja usvrhu i upalestinskazak područja ipretraživanje domova upotrazi za Izraelci ikoja imutom slučaju omogućava prelazak zida iula slučajevima iznimne opasnosti očemu moguodlučitisami se na to da Izraelcima osigurava pravo na potragu” “brzu u iznimna je klauzula koju suPalestinci potpisali uOslu, aodnosi jedna sličnost sasigurnosnim mjerama na terminalu/kampu cjelovitiji što nego bi to ikad mogliučinitisamiPalestinci. Još da izraelski demografski podaci oPalestincima budu mnogo Palestincima omogućili prelazak granice uistinubi omogućili ostatka alii(što svijeta, je najvažnije) odizraelskog ra tržišta nog/trajnog zatvaranja koje je okupirane teritorije odvojilo od mobilnošću njene radne snage. počele utjecati iupravljati palestinskom ekonomijom i prinuđena plaćati cijenu negativnih učinaka. konstantno iritirati palestinsku ekonomiju, bez da je ment palestinskog života. Shodnotome, njoj je dopušteno či upravljanje istoga slobodnomožeprodrijeti usvaki seg sigurnosna kontrola provodi bez obaveza koje za sobom povla zabrinutošćuri) ekonomske za ifunkcionalne učinke, danas se sigurnosne mjere ranije rukovođene (makar i u vrlo maloj mje koje je imao kao okupatorska sila. Doksupretjerane izraelske do danas), Izrael se želio tih troškova riješiti iodgovornosti lan otpor tijekom dviju upravljanja populacijom ipolmilijuna odtri Palestinaca inasi koja je okupirana. da spomenem samoneke) koje upravljaju životima zemlje Zbog čega sigurnosna kontrola želi biti nevidljiva? Nakon Osla, izraelske sigurnosne mjere upotpunosti su 17 Zapravo, preduvjet izraelske politike djelomične 19 Međutim,sobzirom na rastuće troškove intifada intifada (od 1987. do1993, te od2000. 21 To je dovelo doprivreme 20 18 Sigurnosna do ------­ - slobodnim izborima ismjenom vlade, napokon supobudili osjećajemukupnim političkog nezadovoljstva, zahtjeva za koje suarhitekti pomoglinaglasiti ipolitičari ∞zajedno s interijere zgrada. Te suprotnosti procesu usamome gradnje ∞ polagati skupocjene keramičke pločice, učvršćivati luksuzne s teškim ciglama, iscrpljujuće rezbaritikamene ornamente, nici Stalinalleea još suuvijek morali graditi na uvriježen način dužnosnike partijske za ilifunkcionare. slične Osim toga, rad dnici nasele, budući da sutidomovi bili rezervirani uglavnom ‘mamut’ nije bio ‘radnička palača’. Bilesumale šanse da je ra protno tvrdnjama gradske propagande, 1800 metara dugačak koji supomagali graditi slavljenje za nove radničke države. Su osjećali susuprotnosti između vlastite svakodnevice iprojekta živjeli uprovizornom smještaju uglavnom razorena grada, nekolikounutar sati, pretvorila urušenje. Radnici, koji su dina postojeća reprezentacija novog režima. Tu se gradnja, radnike. Gradilište Stalinalleea izazvalo je bijes radnika kao je rast industrijskog normi rada iradnih sati koje surazbjesnile 17. lipnja 1953. godine. Pokretač tih događaja bio je prisilan nomskih isocijalnih suprotnosti ka zreloj inasilnoj revoluciji procesima koji suvodili izražavanju unutarnjopolitičkih, eko Projekt, koji je zaposlio tisućeradnika, igrao je glavnu uloguu očitovanje ugrandioznom projektu berlinskog Stalinalleea. ovakve urbanističke koreogra∫je našla je svoje najnasilnije koji proizvodi vlastite političke reprezentacije. Učinkovitost nergiji, poput učinkovitog mehaniziranog divovskog stroja grada iljudi. Stanovništvo iurbana građa trebali subiti usi praksu svoje skladajući ideologije ugradsku strukturu, ritam prefabrikata montažnih tornjevima od ­Lepziger stanbenim sa Istočni ulica Berlin, na, 1959.godinana, centra istočnog Berli “socijalistički redizajn” natječajni za prijedlog Hermann Henselmann ------05 C BACK 06 arhitekture iurbanizma. Kako sunapetosti Hladnog rata rasle, tajnosti išpijunaže, alivjerojatno najodlučnije, kroz medij narnog ratovanja. Izvodio se pro∫njenim igrama diplomacije, TO-a iVaršavskog pakta,dopunjen je nekom imagi vrstom i preko Zida. Pravi rat, poput prijetnje sukobom između NA svojele poruke gdje njihovi tamo ljudi nisumoglidoći: ‘iznad’ gije spojile suse uformi arhitekture ‘geste’ kako bi projektira ranje kao propaganda. Kulturalna uvjerenja ideolo iamorfne eksklamacije vođa dviju ideologija. Bilo je to gradsko plani nastaviti nego uporišta, nelagodnu izastrašujuću retoriku nije nastojalo ∫zičkiojačati države dvije stvaranjem vojnog što ćuunastavku opisati kao unaoružanju “trku cesta ikuća” zantan poput Staljinove siluete Moskvu za 1936. godine. Ono ‘socijalističkog gradskog nebodera’, koji je trebao biti impo desetljeća iplaneri političari nisumogliodabrati projekt središnja točka cijelog podijeljenog grada. Aligotovo dva stor koji za iodani supolitičari planeri uvjereno da je tvrdili soko zdanje na samomjesto koje je nastanjivala palača, pro prijedlozi gradsko za središte Berlina smjestili susredišnje vi građevinske reprezentacije države. Odsamoga početka, svi projektaprijedloge za grad. Tijekom 1950-ih, značajni suarhitekti trebali razviti toranj, koji je označavao vizualnu referentnu točku cijeli za grada silueta Borba revolucije postao samomjesto proturevolucije. Njemačkoj. Tako je projekt zamišljen ponovno za ozakonjenje lina ipobunugradovima umnogimdrugim uIstočnoj nemir građevinskih radnika koji se na širio ostale građane Ber upute natječaja izričito propisivale sudionicima da izuzmu ne postojanja njemačke druge države, izišlo je na vidjelo da su publika koristila međunarodnu diplomaciju nepriznavanje za provokacija tek trebala uslijediti: udobakada je Savezna Re nih članova žirija odbilo Zapadno povjerenstvo. Aliglavna je tima sudjelovanje unatječaju, nakon što je jednoga odnjezi Njemač­ istilusvojegni oobliku središnjeg tornja. Nezadovoljna, generalni plan urbanistički središte, za anije se mogla složiti ljen da posrami koja NDR, je godinama pokušavala proizvesti vratak njemačke vlade uBerlin. Natječaj je dijelom bio­ zamiš najavila je natječaj ‘Glavni grad Berlin’ kako bi promovirala po nog Berlina, koji supodržavali vodeći berlinski poslovni ljudi, nju. Godine 1957. Savezna Republika Njemačka iSenat Zapad istodobno rezultat uborbiideološke ioružje trke unaoruža vanjem informacija imanipulacijom masa. Arhitektura je bila potkopavanja vjerodostojnosti iautoriteta neprijatelja, oda teritorijalne ambicije ustupile sumjesto idejama sabotaže i Drugi elementDrugi koji se tražio u‘Principima’ bio je središnji ka Demokratska Republika zabranila je svojim arhitek Centralnu kuću , kao monumentalne ------­ ------vanje, onoje samoposebi znakovito. Bridge. Iako Članak Xpalestinskoj vlasti omogućava djelo vljeno je ostakljenim zrcalima na terminalu/kampu Allenby na moć. koji se prelama nekoć jedinstvena, asada rascijepljena suvere ski ideološki projekt to nikad nije bio. Pokušaj nom palestinskom injegovim području stanovnicima, izrael nosna kontrola uvijek bila izravno usmjerena prema okupira brda” na “izraelsku” stranu. dobno onemogućavajući Palestincima da bace “preko pogled omogućava “vizualnu dominaciju” spovišenog položaja, isto grafskog nadzora ikontrole” koji naoružanim patrolama izgrađene takve prepreke iograde počiva na načelu “topo ske gradove isela na drugoj strani. Uzorak na kojem su dovi sadržeuređaje nadzor za iradare usmjerene na palestin neke karakteristike terminala/kampa. Neprozirni betonski zi sama činjenica njena postojanja. usporedbi sasituacijom koju isvakodnevno stvara potvrđuje li Izrael spreman snjom pregovarati, sporedna supitanja u kontrole. Pitanje je lipalestinska vlast usukobu sIzraelom ije izraelskoj dominaciji na sigurnosnom imjerama području dalje zadužena sva za civilna pitanja učinkovitoj ipodvrgnuta Sporazuma uOslu ostao je netaknut: palestinska vlada je i izraelske politike jednostranog odlučivanja, najvažniji aspekt nog sloma političkih pregovora inaposljetku dosadašnje nosno stanje“neprekidne opasnosti” što je dovelo dopotpu lestinske policije. no obratiti izraelskoj pograničnoj policiji bez posredovanja pa terminal bio otvoren promet, za Palestinci suse morali izrav omogućavala da uđuna terminal. Urijetkim prilikama kad je bila na djelu izvanredna klauzula koja je Izraelcima ostakljenom zrcalu. ovdje horizontalno razdvojen na strane dvije zahvaljujući manifestacijedvije vertikalno ustrojenog suvereniteta koji je kontroledruštvo gava narativ koji nam govori oevoluiranju Ovakav rascjep između funkcija discipliniranja ikontrole izbje sili, ikao nego političkisubjekti podložnistranoj vojnoj moći. stinci bi višene identi∫cirali samokao pojedinci izloženi vojnoj njihovi subjekti. Sporazum iz Osla tako je sastavljen da se Pale bili izloženi prijetnjama izraelskih vojnih akcija, alinisubili i bili podvrgnuti izraelskoj sigurnosnoj dominaciji što time su nasilja. kontrole koja je na pojedince djelovala metodama prijetnje i discipliniranja političkog subjekta razlikovao se odsigurnosne Slično, ako isloženije ne širenje dometa moćiusposta Izgradnja granice koja razdvaja Zapadnu ponavlja Obalu Tijekom druge 13 Palestinci koje je zahvatio Sporazum iz Osla idalje su , 14 15 čineći stoga čineći da obje zajedno postoje kao Iako je teror druge intifade (ustanka, pobune) neprekidno je 16 Biometrijski dokumenti koji bi 12 intifade Dokje izraelska sigur društva disciplinedruštva ustoličio sigur proizvođenja - - - i u ------17 16 Postavljeni suukabine Obostrani izraelsko Osnovni smisao taktički zasnovanim vim tehnologijama dodatno osnaženo no­ interimtoc.htm org/jsource/Peace/ jewishvirtuallibrary. (a)-(b), aneks članak I, dio XI, Gaze Zapadnoj obali ipojasu palestinski Sporazum o prostor. palestinski zračni skih vojnih snaga na do premještanja izrael­ zračne, pa stoga dolazi ma kontrole na one teritorijalnih mehaniza­ i translokaciju kopneno ka odnosi se na prijenos nja evakuacije naseljeni­ nakon nared­ palestinskih teritorija ra, policije ikontrole blem koji se tičenadzo­ pnjeva. jedan Još pro­ je granica uspona 9stu­ kretanjem vozila kojima u skladu sograničenim smjer tako­ promet­ obali uspo­ lu (barijeru na Zapadnoj njihovom punom pro∫­ preke uklju ­ obzirom prot suncu upozadini. S ne moguvidjeti nasu­ vozilaobrisi ipješadije To je zbogtoga što se iz kojeg dolazi prijetnja. tine uodnosu na smjer otprilikenuta četvr­ tri vrharub brda negonag­ obra­ ciji, linija koju treba prot skih postavljanja forti∫kacij­ zrcalo. djeluje kao ostakljeno ko tanko da inehotice prisutnost, negoje toli­ to da bi skrivalo njihovu ke otpornogstakla na met­ načinjene odzaštitnog koje linija uobičajenoj niti nesmije ićiuz (“Oslo nije http://www. nice), njihov da je 19 re­ đer mora biti čuju ceste u smišljeno utvrde širina. -9/28/95) II” na do prate tri nog stup­ ultrazvu­ l . Ovo je percep­ Nasu­ i - pre­ za­ - D FRONT 15 14 13 12 11 10 Nedavne transformacije Gilles Deleuze, “Post­ Ariella Azoulay iAdi Loius Althusser, “Ideolo­ Glavni američki projekt Dopuna na povelju Pen­ ća bila voditi terminal. poslenicima čija je zada­ izra­ graničnih policajaca s suzamjenule izraelskih ranih kam u nekoliko terminala/ (zima 1992):3-7. of Control”, October 59 script ontheSocieties Press, 2005),3-4. (New York: TheNew Wall, ur. Michael Sorkin Tail”, u: Against the Ophir, “The Monster's 2000), 105-137. Žižek (London: Verso, ping Ideology, ur. Slavoj Apparatuses”, u: Map­ andIdeologicalStategy 2lipnjaTimes, 2004. for Borders”, New York Awarded U.S. Contract Markoff, “Accenture Is V. Licht Eric ­ nalaze u“ino dok se nomi­ identi∫cirati ipresresti se “teroriste” može podataka,talih tako da mile biometrij­ ipodi­ prikupiti američkog nad ­ nice” stvaranja ograničiti dma­ Graham protu sebno sastavljenim provođenjeguća za po­ proglašena kao nemo­ SAD nalaze na­ područ kad se zatvore gućava takav tretman ka rajući nehumantan, idegradi­ zo­ ra Johna McCaina (R sponzorirana odsenato­ ta ­gona 2005godinu za na) zabranjuje “okru­ u elskim civilnim za­ SAD -a. Ova je povelja ­pova diljem okupi­ nom kojim se želi teritorija želi tretman” -amandmanom, -Levin aman­ -u, proširiti “virtualne 18 pravni blau iJohn ali nalno još ­zemstvu”. skih ios­ ipak ­nici ne uključiva­ jeliti go­ zora te zatočeni­ nadzor. ju mrežu omo­ - gra­ Ari­ smjerno kontrolne sobe isustava zadržavanje za upritvoru, (i koja smonavikli vidjeti ugotovo svakoj policijskoj stanici) uprave. ideološki aparat čija je svrha udomaćiti vlast palestinske a istodobno, koji one za sukroz njega prošli onopostaje pod labilnim inepostojanim izraelskim sigurnosnim režimom, kao ventil regulirajući protok palestinskih putnika idobara tog većeg sustava arhitektura terminala djeluje podjednako onoj mjeri ukojoj je to moguće)primjene vojne sile. Usklopu bio je smanjivanje raju kao zatvoreni otoci, mreže. autarkične Cilj tog procesa teritorijima koji se preklapaju, ali u sve većoj mjeri funkcioni stinskom na okupiranim teritorijima stanovništvu kao dvama kojima upravljati se pokušalo izraelskim doseljenicima ipale znakovito) iodčitavog niza metnica ivojnika prisutnih na njima, (što nego je također naseljima se udvostručio tijekom 1990.-ih) poput novih pro se samoodmrežakoje civilne (broj strukture tvore zgrada u stinske Samouprave. Cjelokupni aparat upravljanja sastoji ne cima podjednako upravlja i nog iideološkog aparata Sporazuma iz Osla kojim se Palestin vlja tek jedno čvorište usloženom sustavu pravnog, prostor gijom iotpadom. Terminal/kamp na mostu Allenby predsta ma protoka: novcem, radom, ljudima, dobrima, vodom, ener područjima. Stih je mjesta vladala upravljajući raznim oblici palestinskih naseljenih centara iusidrila unaseljenim izraelska se sigurnosna kontrola uvukla uprocijepe ipukotine predstavlja širenje američkih granica ma uSaudijskog Arabiji, Maroku ili Siriji,na učinkovit način logiju promatraju, amožda čakiprovode mučenja uzatvori smjerno stranim vladama koje se koriste metodama mučenja. kom zatočeništvu” prebacujući “osumnjičenike terorizam” za nehumanog iponižavajućeg tretmana zatvorenika uamerič­ ljen je zato da bi se zataškale nelegitimne metode “okrutnog, sheva administracija nazvala “izvanrednom predajom” smiš­ provođenje bez ∫zičkog torture kontakta. Proces koji je Bu smislu, klintonovsku) koja omogućava američkim agentima nom spletu uvjeta, američku “politiku poricanja” (uizvjesnom suvereniteta na liniji “rata protiv terora”, uodređe stvarajući smjerna nice ikoncepta suverenosti. Upravo suutom kontekstu je samimsvojim položajem ifunkcijom preinačilo pojam gra pravo, nije zrcalo postalo samomeđunarodna granica, nego funkcioniralo je kao međunarodni prijelaz posebne vrste. Za Za razlikuZa odstakala koja suprozirna samosjednestrane Tijekom tih godina implementacije Sporazuma iz Osla, zrcala postala važnim sastavnicama upreinačavanju zrcalo iza zrcalo kojeg američki agenti istručnjaci psiho za na zrcalo terminalu/kampu kod mosta Allenby razdora između skupina iizbjegavanje (u pravnih proizvodi ibirokratskih procedura ih se kao subjekte Pale 11 idjeluje kao medijkroz jedno 10

Jedno jedno ­ ------­ ­ - - ­ Scharoun se, na primjer, vratio načelima ovu ponovno za prigodu pokretanje irazradu ranijih radova. Berlinu rata prije ibili emotivno vezani grad za ∞iskoristili su Sverre Pedersen iHans Scharoun ∞koji suradili istudirali u Berlin. Edgar Arhitekti Wedepohl, OttoBartning, Korn, Arthur stajalište ili obnovljenu svojih potvrdu ranijih ideja grad za tekte, svoj sudoprinos moglishvatiti kao osobno političko lovali unatječaju, uključujući mnogeondašnje arhi ugledne teritorij istočnog Berlina iz svojih projekata. koji Oni susudje nizom državnih ustanova. Trg ispred Centralnu trebao kuću je Engels Platz, gdje se trebala podići Centralne okružena kuća, je da se Stalinallee ka proširi Alexanderplatzu, azatim na Marx dovršenje za de prijedloge glavnih osi grada. plan Ukupni bio socijalističkih zemalja. Natječaj je pozvao sudionike da ponu viji prijedlozi saZapada, aarhitekti supozvani isključivo iz ga grada Njemačke Demokratske Republike. Odbačeni suno Berlina pokrenula je vlastiti natječaj reorganiziranje za glavo nakon svršetka natječaja ‘Glavni grad Berlin’, vlada glav nog okruživao grad. Zauzvrat, 17. listopada 1958, četiri mjeseca plavu dezertera ioduprijeti što se kulturalnom pritisku je mašteurbane koja je imala dva istodobna cilja: zaustaviti po da, iz ane dubina svojega životnog prostora ∞bili suproizvodi složenost ∞grad koji bi projicirao svoje poruke sasvojih fasa isključivo na površinskoj razini, kroz ane volumetrijsku lu’ na razini grada. Oviplanovi grad, za oblikovani da djeluju zapadnogda ekvivalenta ćeslužitistvaranju ‘Potemkinovu se projektniđaja. Ustvari, suplanovi bili oblikovani saznanjem rastuću, populaciju užurbanu mogupreusmjeriti tijek doga Kao da suosjećali da projektnim optimizmom iplanovima za planeri uzvratili pojačanjem svojih građevinskih projekata. uznemireni smanjenjem broja birača, berlinski i supolitičari napuštati Berlin kako bi se naselili uSaveznoj Republici. Iako gradnjom Zida,slije ∫zičkiostvariti počeli uvelikom broju Berlina, koji susve višepatili odklaustrofobije koja ćese po projekta bio je pokrenut udobakada sustanovnici Zapadnog aspekt urbanizma uIstočnom Berlinu. Paradoksalno, natječaj samo groteskno visoke, suipotpuno nego zanemarivale svaki ‘kartezijanskih tornjeva’ od222metra (Corbusier) ∞nisubile od jednog tornja domrežeodpet od720metra (Cartiglioni) i uredskog kapaciteta. Te gargantuozne ∞urasponu strukture smjestitigle gotovo polovicu ondašnjeg gradskog stambenog vali suneboderske fantazije tako nevjerojatne da visine bi mo no manje svjesni političkih posljedica svojih projekata, obliko dikalnih iskaza. urbanističkih Neki Zapadni arhitekti, vjerovat polisa ohrabrila je ostale da projektiraju neke odsvojih najra kao središtu ponovno ujedinjene Njemačke isvjetskog metro znali oberlinskoj politici iurbanoj povijesti, ∫kcija oBerlinu mnogi arhitekti posezali postojećim za idejama što ionime su Kollektivplana . Doksu - ­ ------07 D BACK na, sagrađenana, u70tim. centar istočnog Berli ­(Palast ∞ derrepublik) Republička palača 08 - dela arhitekture: staljinističkog teškog ‘nacionalnog stila’ i kretali suse pažljivo između dvaju, višeprihvatljivih, ne mo ideološkihpogledu pritisaka na zvanje, sudionici natječaja prilagođavali promjenjivom stiluiarhitektonskoj ‘slobodi’. U ili traganja nacionalnim za stilom, planeri NDRsporo suse umjesto širenja problematike dizajna na pitanja siluete grada rasprava preusmjeri na izravnu ialarmantnu krizu stanovanja, političkoggledu Berlina. središta Ipak, ovaj natječaj donijeti neće nijednu ozbiljnu oiz odluku ti ualeju Unter den Linden prema Brandenburškim vratima. ove široke prostore urbane gomilu ∞za koja bi mogla produži predstavljati završnu etapu masovne za svečane parade kroz Četiri godine nakon preokreta iHruščovljeva poziva da se - - ­ građanima, već se sastoji utome da ih se navede na trag krivi nijeza disciplinarni mehanizam proveden nad palestinskim ju se možeprovjeriti. Cilj arhitekture/procesa terminala/prola mehanizamsakrije moćiikontrole. Ovdje moćnije vidljiva niti arhitektura ovog terminala/kampa smišljena je da odputnika kojima se moćželjela učinitividljivom alineprovjerljivom, odnosi moći.razliku Za odmehanizama discipline ikontrole sformacije iz perioda Sporazuma iz Osla kojim sustvoreninovi okupaciju. zahtijeva međunarodno pravo kao zemlje koja provodi zla koje ćenakon toga osloboditi Izrael dužnosti koje odnjega prihvatetime ove dijelove suverenosti kao varijantu manjeg da bi Palestince nagnao da samiprovedu svoju kontrolu, te da ve. Izrael je iskoristio palestinsku želju samo-odlučivanjem za ča) na funkcije sigurnosne kontrole i svakodnevne civilne upra verenosti (uovom slučaju, suverenosti ratobornog zavojeva utjelovljen je pokušaj razdvajanja jedinstvenogkoncepta su razdvojeni odizraelske moći. razdvojenom svijetu ukojem bi onitrebali igrati ulogu razum iz Osla pokušaj inauguracije palestinskog autoriteta u rike skojom je nastupao Izrael zastupajući stav kako je Spo moguće je razumjeti uodnosu spram gotovo majčinske reto građanin zastupnik nego palestinske vlasti. Takvu hijerarhiju internalizirati disciplinarnu moćnadzora nije palestinski nadzire onastvarnosti druga. Znakovito je da osoba koja mora da ih se uvjeri kako ih pregledava samojedna strana dokih u s obzirom na to središte nalazi gdje se moći, zaista te stvarno Arhitektura terminala predstavlja dijagram političke tran U logici prostora ipostupku prijelaza terminala/kampa 09 08 - - ­ - - - ­ prijelazu, 2005. na ­ Dijagram toka kretanja 09 08 povelja iz Četvrta Žene­ Spomenuti članci iz Qualandia graničnom Qualandia ht lawofwar/geneva07. lawweb/avalon/ http://www.yale.edu/ teritoriji,Okupirani dio III/odjeljak III: ve (12.kolovoza 1949), ne mjere. ljeni nedvojbeno predstav­ Na domaćem terenu su ma istranim vladama. pred­ Osla suna ovaj način m . kao stavljeni Palestinci­ opake 17 sigurnos­ E FRONT 07 06 05 04 03 Michel Foucault, kazna, Zagreb, 1994.) Foucault: Nadzor i izdanje: Michel 1977). (usp. hrv. (New York: Vintage, prijevod Alan Sheridan of thePrison, The Birth Discipline andPunish: klauzule 3.e, 9.c. aneks članak I, X, Sporazum Gaza 205-227. Studies 28(2001): nal of Middle Eastern Practices”, Jour­ British through Surveillance Palestine“Constructing rijima: Elia Zureik, na okupiranim terito­ jama nadzora uIzraelu i nom opis terminala usjaj­ rujna 1999.V. također i the Eye", Ha'aretz, 3. Zone: MoreThan Meets Gideon Levy, "Twilight zula 3.d.1. aneks članak I, klau­ X, Sporazum Gaza procedure”. imodernebrze će se uvelike oslanjati na njeg, ovaj mehanizam nič­ koje prolaze preko gra­ se očuva dignitet osoba ti sve unjihovoj moćida strane odlučnepoduze­ nadalje stoji da su“dvije zula 3.d.2.U klauzuli 1.d aneks članak I, klau­ X, Sporazum Gaza nih prijelaza. Dodalj­ članku 16 o tehnologi­ -Jerihon, -Jerihon, -Jerihon, lestinske putnike, i(što nego je mnogovažnije) palestinsku stavljena tako da izraelska sigurnosna vidi službane samopa stranom nasuprot prostoriji “ulazak za putnika”. Zrcala su po trola nalazi se ispred jednog odnekoliko zrcala sostakljenom kao što samimao prilike vidjeti 1999. godine).Policijska kon tret Jasera Arafata na pozadini Novoga Hrama uJeruzalemu policajca ipodignutu palestinsku zastavu” (alitakođer ipor tom članku, Palestinci koji dolaze vidjeli bi samo“palestinskog stup timsobama mogućje kroz crna vrata. Prema spomenu smještenone) je na različita sjecišta prolaza kroz terminal. Pri lomice ostakljenih zrcalima kroz koja se vidi samosjedne stra njen na ovaj način: nekoliko međusobno povezanih soba (dje između iJordana. Zapadne Obale je Članak Ondje Xprimije njihov identitet to čineći na neizravan inevidljiv način”. treba “pregledati izraelski policajac koji bi također provjerio i lom razumu trebali subiti terminala/kampa,ručju izraelski agenti sigurnosti prema spo ranje koje ima potpuni nadzor. Iako prisutnina čitavom pod stinci koji dolaze na prijelaz bi ne moglividjeti izraelsko osigu naposljetku, putnici statusom. sVIP Sukladno Članku Pale X, C),autonomna(područje Zapadna Obala (područja AiB),te Istočni Jeruzalem, Zapadna Obala podizraelskom kontrolom odvojenih na temelju mjesta ukojima suregistrirani: Gaza, razuma uOsluklasi∫ciranja između različitih vrsta Palestinaca putnike razdvajaju prema teritorijalnim de∫nicijama iz Spo složenu koreogra∫ju putova kretanja isigurnosnih točaka koje ja prijelaz na različito obojene linije iprolaze, tako tvoreći “krajnje mjere”. opasnost. Njima je čakdopušteno korištenje oružja kao uglavnustaklom prostoriju ukoliko uočeneku potencijalnu snom osoblju omogućava da izađu iz sobe sazatamnjenim neke sigurnosne provjere, aliČlanak Xizraelskom sigurno jući pečat uputovnicu. Palestinski policajci ovlašteni suza nakon toga putnika pušta ili mu pak uskraćuje ulazak, udara vraća sjednim oddva šarena papira. Palestinski policajac donosi se odluka oulasku putnika uzemlju, aputovnica se služba sigurnosti. se provjeravaju Ondje podaci iz putovnice i potom pomičena stranu, drugu usobu ukojoj je izraelska je inakon toga spusti uladicu skrivenu se iza Ladica pulta. likog prima pulta putovnicu putnika koji stoji uredu, proučava tual prolaska. policiju. . 03 Izraelski novinar 1999. godineopisao je ri Gideon Levy Most Allenby koji spaja rijeke obale Jordan glavna je veza Članak detaljno opisuje Xvrlo dijagram linije koja razdva Putne isprave Palestinaca koji prelaze terminal/kamp 05 Palestinski granični policajac koji stoji iza ve 06 odvojeni od putnika zatamnjenim stak­ 04 - - - ­ - - ­ ­ ­ - - - - ­ - - - - - ga se mora na vršitipritisak Zapadnu Njemačku smiju ine se kongresu pobjedi NDRćesvjedočiti partije:” socijalizma, sto planera, Ulbricht koju je ponovio tvrdnju je iznio na Petom du političke ideologije’. Stojeći ispred okupljenih arhitekata i obratio se osobno arhitektima zahtjevajući ‘jasnoću upogle uzrujan dugim odgodama uprocesima donošenja odluka, izložbe natječaja. Usvibnju 1960, Ulbricht, dotad ozbiljno zijazmu posjetitelja, njegov je model otklonjen završetka prije tim, Henselmanov je projekt službeno odbijen, iunatoč entu na ‘orbita’ neprestano kružila nad urbanim ansamblom. Među nalni toranj’ nalik sastrukturom satelitu na vrhu,čija bi statič­ Centralne kuće, predložio je 300metara igličast, visok, ‘Sig projekt predočio je Hermann Henselmann. Umjesto tražene zapadnjačkog uzorka ‘otvorenog grada’. radikalno Jedini novi ­ - - - ­ 2007. Rušenje palače, rujan 09 E BACK 10 Državnu vjećnicu 1964, koja je integrirala jedna vrata palače u projekti. ključni državno-administrativni drugi To uključuje prema Engels osi Platza. Marx Sljedećih godina, dovršeni su jući skretanje saleje na Karla trg ivodeći Marxa pješaka dolje, vrsnog zgloba: preusmjeravajući os ili crtu vizije, nagovještava prezentaciju. Nakon dovršenja 1964, djelovala je poput svoje javnadom iprva zgrada posebno projektirana re političku za armirano betonski neboderBio je to prvi saobloženom fasa selmann jegradnju započeo Haus des Lehrers van ualeju 1957.) Karla Marxa došaodotrga, Hermann Hen dine 1961, utrenutku kada je donji dio Stalinalleea (preimeno čena u korist manje ambicioznih promjena. urbanističkih Go grad, ideja generanog plana za istočni glavni grad bila je odba ostatak Berlina, nakon što je gradnja Zida formalno podijelila dsko središte nisunina koji način bili vezani planove za za su raniji planovi zapostavljeni. Neobično, iako planovi gra za projekt gradskog planiranja, konstrukcija Berlinskog zida isvi projektima ukamenu. Godine 1961. divovski počeoje drugi posvete sebe ili središte glavnog grada velikim ideološkim sada suradije čekali što nego klimuprije političku stablilniju planiranja doktrine dnom obrnule idonosioci odluka iz NDR njihovim nadređenima uMoskvi. Reforme Hruščova već suje političke nesigurnosti dužnosnika iplanera NDRte odnosa s ∫nancijskim problemima, alije vjerojatnije bilo simptom zom visokih zgrada, mogloje biti povezano stehnološkim i Ovo kašnjenje odgovora na izazov koji je Zapad proizveo ni ke kvalitiete koji bi predstavljali “državu radnika iseljaka”. zahtijevao da NDRmora odgovoriti vizualnim simbolima viso nove Zapadnog Berlina nizove za visokih zgrada, je uporno dopustiti nikakvi osjećaji podređenosti.” Referirajući se na pla miru. Kaomiru. bizarni komentar, zupčasti pokrov podnožja televi podviga astronauta Sigmunda Nijemca Jähna, prvoga usve skih silueta. Njezino zadovoljstvo pridonijelo je euforiji oko televizijski toranj, NDRje odnijela veliku pobjedu ubitci grad ∫nancijskih ipolitičkih razloga. dovršio Kada svoj je Istok prvi od 1959, nonjegova se gradnja odgađala zbog niza zakonskih, televizijski toranj. Zapadni Berlin planirao je televizijski toranj bivena je građevinska dozvola iodobren tehnički elaborat za mijenila mišljenje oHenselmannovom Signalnom tornju. Do postala ‘moralno redundantna’, vlada NDRiznenada je pro moskovsku Palaču Sovjeta, aideološka je monumentalnost kada je Hruščov naredio uklanjanje nedovršenog gradilištaza grada koja ćeizravno biti pripisana gradnji Zida. Godine 1964. nju prema središta istoku, temeljnoj promjeni ukompoziciji ka ivizualna prepreka Zapadu. Također, pridonijela je skreta izduženim je djelovala oblikom, zgrada Ministarstva kao ∫zič­ Platzu 1967. godine. Sa svojom visinomodjedanaest katova i svoje vanjskih poslova pročelje iMinistarstvo Engels na Marx

( Kuća učitelja - - ). - ­ - ­ ------­ - - - - ­ ­ Eyal Weizman suveren izatamnjeno staklo Pogled kroz zid: rascijepljeni dolazne strane. su palestinske nacionalne oznake trebale biti jedine vidljive s ima pravo granicu, prijeći aPalestinci suga trebali nadzirati te (opisan kao veliki vojni kamp), kao pravo iza odlučivanja tko “biti odgovorni sigurnost za prijelaza, uključujući iterminal” remoniju njegova potpisivanja uBijeloj Izraelci kući. su trebali razum postignut uzadnjem trenu, upravo pred planiranu ce Arhitektura okojoj suse obje strane složileodražava spo populacije na novouspostavljenoj Palestinskoj Samoupravi. izravno, na kopnenoj razini, uspostavljao kontrolu palestinske pak Izraelce za nov sigurnosni koncept oniartikulirali koji je vljenje nastale žurno potrebe vlastitim za nadzorom, doksu trola. Palestince Za granični prijelazi predstavljaju utjelo strane, sdruge dok, idalje postoji izraelska sigurnosna kon proturječne želje ostvarivanjem za palestinske suverenosti riješio strukturalni paradoks nastao kao posljedica naizgled minala koja vezama otakvim svjedoči smišljena je da bi se na da bi se ograničila palestinska kontrola. vezama između preklapanjima između različito ograđenih teritorija, napose (također poznat ikao Oslo I)naslovljen je “Prolazi” ibavi se okupacije. Aneksa Članak sporazuma Xprvog iz Gaze-Jerihona I postigli sujedan odarhitektonski najsloženijih rezultata uOslu 1993.tanku godine, bez ijednezajedničke točke, zraelski ipalestinski dužnosnici zaduženi mirna za sas 02 izvanjskog svijeta ipodručja svijeta koja suprepušte 01 Arhitektura ter - - ­ - - - ­ 02 Tijekom perioda koje je 01 klauzula 2.b.1. aneks članak I, X, Sporazum godine). početka intifade 2000. bombardi­ zatvoren inakon toga Dahanieh uGazi ∞bio je palestinski aerodrom ∞ aerodro­ i na palestinskim svim nikad nije izgrađen) kao prijelazu Gaze (koji terminal na morskom nekim izmjenama) za iJordana,ta kao i(s stinskih teritorija iEgip­ ne je odgovoran kopne­ za kao “prijelazno”, Izrael u sporazumu navedeno gjannex1.ht publish/peace/ usembassy.gov/ X: Prolazi, sigurnosni vojnih snaga i povlačenju izraelskih aneks I:Protokol o Sporazum prijelaze mima (jedini 15 ran tijekom http://telaviv. Gaza Gaza uvjeti, između m . -Jerihon, -Jerihon, članak pale­ F FRONT 14 palestinski policajci izbacili bijesno sume iz terminala.” vojnici. Nakon fotogra∫ju snimiti idrugu što krenuo sam ogledala, brejskom). Tek shvatio tada sam da se iza ogledala nalaze izraelski glasove koji iza mene sudovikivali: ‘Zooz! Zooz!’ se!’ (‘Makni na he na granicipolicajca želeći snimitiovu fotogra∫ju, čuo sam odjednom ove fotogra∫je: “Nakon što se sam smjestio iza ramena palestinskog lazu Most Allenby, 1999. godine. Kratsman ovako kontekst opisuje Kratsman.Miki Palestinska kontrola putovnica na graničnom prije - - proizvodile ipromicale vlastiti arsenal spomenika. Ipak, stvari dnica Istočnog iZapadnog Berlina, ukojem suobje strane početku značila gradskih krajolika suparništvo ivizura razgle bitke Hladnog rata ozbiljno supočele. Bitka silueta je na na Tempelhof aerodromu Zapadanog Berlina. Arhitektonske publike; mogao je iinterferirati sasustavima komunikaciju za je simbolizirala osjećaj nadmoći Njemačke Demokratske Re toranj nije samokarakterističnaTV ikona glavnoga grada koja zijskog tornja činio se da evocira prototip svemirskog broda. A Istok uzvrati na sličannačin. Zgrade ublizini Zida suse otada teni Berlin upozadini. Napetosti Hladnog rata zahtjevale suda tračkim tornjevima uprednjem planu ifragmentiran, napuš­ bijesnim, mutnim linijama Kokoschka je prikazao Zid sproma nis strašću slikanja. Kokoschkin stilglasovitog slikarski ekspresio poput novinara; želio je optužiti Istok sporošću, intenzitetom i bilo dovoljno fotogra∫rati ‘ljudski zločinsusjednog režima’ njem katu inaslika na pogled Istočni Berlin. Springera, Za nije slikara Oskara Kokoschku da se privremeno smjesti na zad Springer je, kada je zgrada ustoličena, pozvao slavnog bečkog tiska na Kako NDR. bi povećao iproslavio Istočnu nelagodu, zgradadruštvo, je uspješno vježbala subverzvnu formu pri caljenjem svoje distopijske panorame na istočnonjemačko čuvara upanoptikumu. Stalnim promatranjem Zida izr nih iza Springerova stakla zrcalnog nalikovao je pogledu prisutnost stotine novinara isveprisutnih očiju skrive svijeta Berlin bio uništen narančastom bojom. Istok, Za međutim, su Springerovi zaposlenici, čiji jepreko pogled Zida na Istočni pritiska ili mogućegpovlačenja Springera. disidenti Jedini bili Nije jasno je liizvorna ideja odbačena zbogistočnonjemačkog potez zamišljen da projicira osjećaj Zapadnog obilja na Istok. ipak je odbačen ukorist prekrivanja zlatno obojanim staklom, govijestio modernu ekran-fasadu postmoderne arhitekture ∞ oblaganja zgrade informacijama ∞koncept romana, koji je na razdvajanjauz crtu Istočnog iZapadnog Berlina. Izvorni plan dnje visoke izdavačke injezinog kuće namjernog smještanja rova prijatelja ∞ snažno supodupirali provokativnu gestu gra ∞gradonačelnikaBrandta Zapadnog Berlina idobrog Springe gestom zastrašivanja. Uto uključujući doba,političari, Willyja temeljca 1959. godine, propagandisti Hladnoga rata smatrali svojom projekcijskom opremom. Čaksuipolaganje kamena Hochhaus je igrao ključnu uloguutom ratu ito samosa ne tu nisuuspjeli, propagandni rat nastavljen. je žurno Springer nu. Iako planovi tajpotencijalni za ekran digitalni na svije prvi kuće. To se moglovidjeti strane Zida sdruge uIstočnom Berli svoje devetnaest katova visoke Springer Hochhaus izdavačke će projicirati vijesti napisane svjetlom na izvanjske zidove 1966.su se zaoštrile godine, kada je Axel Springer prijetio da ­tičkog nasilja, bio prikladan je vrlo tajzadatak. za Grubim, - ­ - - - - - ­ - - - - ­ 11 F BACK 12 nisu uvijek bili ∫nancijski problemi. Iako se Berlin mogao raz razlozi odgodu za građevinskih projektata uglavnome gradu centralno zemlje, planiranom gospodarstvu tako da glavni Tijekom postojanja Berlin NDR, je uživao povlašteni položaj u značaj moguusporediti sgradnjom Stalinalleea 1950-ih. predstavljala je ogroman pothvat urbanistički čija se veličina i gativne pojedinosti, gradnja Leipziger Strasse ranih 1970-ih ‘zmajevima’ uvlastitoj (hang-gliders) izradi. Bez obzira na ne od njih suiskoristili svoj smještaj da pobjegnu iz zemlje na luksuzutivnom što suga uživali stanovnici dužlinije Zida, neki uvjete, dostupne na početku samopovlaštenima. Unatoč rela javne djelatnosti na nižimkatovima inudili atraktivne životne zgrade sdvadeset idva kata. Svisuoniinkorporirali i kulturne uključivao je niz zgrada odosam dočetrnaest katova ičetiri nela iz WBS 70serije (Wohnbauserie 1970). Dovršeni projekt speci∫cirao nove metode gradnje ikorištenja montažnih pa prerađenih vodiča planiranja iekonomskog plana, koji je dva idvadeset ipet katova. suprijedlozi Ti 1970. postali žrtve ve visokih zdanja, odkojih bi najviše imale između dvadeset i dlozi iz 1969. Leipziger za Strasse suraznolike predviđali nizo vanja supostoje ikulture na dobrobit građana. Izvorni prije ger Strasse je trebala biti javno središte gdje funkcije stano uredskim zgradama kapitalističkog gradskog Leipzi središta, nezadovoljnijih stanovnika nove države. Nasuprot bezdušnim slike što dolaze saZapada ili barem skrivati njihov sadržaj od konformističkim članovima ibirokratima, partije blokirati ger Strasse, tako da djeluju kao ‘drugi zid’ koji će, nastanjen smjestiti svoje visoke blokove stanova, poput onih na Leipzi sade se koristilo staklo. zrcalno Osim toga, država je odlučila projektirale da budu barem devetnaest katova visoke, fa aza rada koja je podnjim prošla proizvela je toliko ispušnog plina palače samoje jednom korišten kao pozornica: vojna prva pa nog slavlja. Međutim,dugačak balkon na zapadnoj strani put poslužilo kaoje konačno 1950. poprvi odredište nacional na je da prizove formu ifunkciju privremenog gledališta, koje vnu sobu sastanke. za Vodoravna orijentacija palače oblikova udomila i palača je projektirana kao višenamjenska javna zgrada koja je u jednu zgradu, kao što suto raniji modeli zagovarali, nova Umjesto sabiranja važnih svih državnih istranačkih ustanova ra da se nadmeće mondenom fasadom zlatno stakla. zrcalnog palača Engels na Platzu Marx je sjajila, građena poput nebode doravnu kutiju nazvanu Palača Republike. Otvorena 1976, 1973, projekt središnjeg tornja je reinterpretiran udugu, vo projekti odgađani nikada unedogled), nije realiziran. Godine atrakcija imodel tornjeve za gradovima udrugim (čiji su vizualnih znakova, središnji toranj ∞koji je trebao biti zvijezda, metati impresivnom siluetom, punim nebodera idrugih Narodnu dvoranu (People’s Chamber) te njezinu gla ------NDR, prosvjedniciNDR, suse spontano sastali predpalačom, gla či javni forum koji je spojio zabavljačke sadržaje, određenu isklju I sve dozatvaranja, smatralo se da je Palača Republike takav trebala reprezentativne parade; trebala javnost. ježivu istinski ideja. Ipak, to nije bilo loše: kao Palača Republike, zgrada nije njihovihda izvitoperenih je zgrada bila žrtva iproduženih mogli pozdravljati javnost sasvoje ugrađene govornice. Kao iz tenkova teških idrugih vozila da nisu predstavnici Partije www.sitemagazine.net Tekst preuzet iz magazina još uvijek nisuizjednačeni uarhitektonskoj trci unaoružanju. urbana povijest ujedinjene Njemačke pokazala, istok izapad su svoju iagitirajuću ritmičku moć.Međutim,kao što je novija Zgrade iurbana struktura, odstranjeni ideformirani, izgubili urbanizma na bivšem suistoku propali isvakodnevno blijedili. Savezne Repubike. Spadom Zida ideološke napetosti iritmovi istočnog dijela grada dobivao je poticaje odpraksi planiranja oblik nadzora stanovništa koje je živjelo urbanizam uNDR, nog okoliša državnoj volji. No, iako je grad bio agitiran kao rituale iokupljanja, optimizirati asdruge podređe može promicati isadržavati velike masovne proslave, državne grad se trebao planirati dinamično, tako da sjednestrane uništiti. Na istoku, kako bi se nametnula izvršna moćdržave, neodrživopomogla protuslovlje stvoriti koji ćeje na kraju gresivne’ stanovnike uvirualne zatvorenike, pretvorio NDRje teritorijalnom okolišu koji ‘revolucionarne’, je virtualne ‘pro Službeno promičući revolucionarnu gorljivost upolitičkom i nog života proizvela je scenarij more, kojeg se uvijek bojala. zaprijeti samoj državi. Državna složena politizacija svakodnev pomoglo promaknuti dinamiku koja se izdigla sa‘zemlje’ da mjesto proturevolucije. Podražavanje je preuzelo i stvarnost godišnje opetovano izvodila revolucionarni mit,postao je okrenuli sukotač Prostor puni za krug. gdje je gomila ljudi 1989.,svjedi nedvojbeno važni kao ipobuna 17. lipnja 1953, te izbrisali negdašnju simboličnost politiziranog prostora. Pro simbolička moćzgrade kao ‘Narodne Palače’ ipolitičkiforum sno zahtjevajući promjene. Utomplan sutrenutku izbili uprvi ­vost idostupan luksuz. Ujesen 1989, uoči40-te godišnjice Site 2005(Štokolm), ­nost osob - - - - ­ - 13