DOCSLIB.ORG

Europa I Enciklopedija: Kultura I Kodifikacija Pravni Fakultet Sveučilišta U Zagrebu Leksikografski Zavod Miroslav Krleža

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Europa I Enciklopedija: Kultura I Kodifikacija Pravni Fakultet Sveučilišta U Zagrebu Leksikografski Zavod Miroslav Krleža EUROPA I ENCIKLOPEDIJA: KULTURA I KODIFIKACIJA PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA Za nakladnike Hrvoje Sikirić dekan Bruno Kragić ravnatelj Recenzenti prof. dr. sc. Zoran Parać prof. dr. sc. Damir Boras Uredništvo Marko Baretić, Iva Klobučar Srbić, Petar Miladin, Tea Rogić Musa, Hrvoje Sikirić, Ksenija Grubišić Oblikovanje i prijelom Ivo Horvat CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000913631 ISBN 978-953-270-097-8 (PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU) ISBN 978-953-268-033-1 (LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA) EUROPA I ENCIKLOPEDIJA: KULTURA I KODIFIKACIJA Zbornik radova Urednik Vlaho Bogišić ZAGREB MMXI – MMXV SADRŽAJ Jakša Barbić / O kodifikaciji i normi 7–10 Antun Vujić / Europa i enciklopedija: kodifikacija i 11–19 kultura Branko Smerdel / Hrvatska ustavnost u Europskoj 21–32 uniji: apel eurorealista Josip Kregar / Legitimnost prava 33–59 Hrvoje Sikirić / Međunarodno privatno pravo u 61–71 pravnoj enciklopedistici: Međunarodna enciklopedija poredbenog prava, Međunarodna pravna enciklopedija i Max Planck Enciklopedija europskog privatnog prava Marko Petrak / Bogišić kao anti-Jhering? Shvaćanja o 73–84 praizvoru prava i kodifikacija Petar Miladin, Henrik-Riko Held / Pokušaj 85–104 kodifikacije neopravdanog obogaćenja u Nacrtu Zajedničkog referentnog okvira (DCFR) Saša Nikšić / Pokušaj kodifikacija europskog 105–123 ugovornog prava Ivana Bajakić / Prekodifikacija: slučaj europske 125–135 regulative tržišta kapitala Hrvoje Markovinović / Harmonizacija sustava 137–155 mobilijarnoga osiguranja tražbina pod okriljem UNCITRAL-a: mogu li usvojena rješenja poslužiti kao predložak za reformu hrvatskoga prava? Marko Samardžija / Općeleksičko u enciklopedičkome 157–165 Drago Roksandić / Krležina Enciklopedija Jugoslavije 167–184 između euroskepticizma i euronormativizma Slaven Ravlić / Enciklopedija kao socijalna utopija 185–197 Nenad Prelog / Od tko i što do kako i zašto: budućnost 199–211 online enciklopedija Zdenko Jecić / Nadnacionalni karakter internetskih 213–226 enciklopedija Hilmo Neimarlija / Islam u leksikonskim prikazima 227–236 Nerkeza Smailagića i Sulejmana Mašovića Katarina Dalmatin / Renesansni »enciklopedijski« 237–248 projekt Giulija Camilla Delminija Tea Rogić Musa / Poredbenopovijesna metoda 249–263 Zagrebačke književnoznanstvene škole Maša Kolanović / »Naš« obračun sa socijalizmom: 265–281 postsocijalistička književna artikulacija (europskoga) socijalizma Anton Tamarut / Teme i odrednice suvremene 283–300 hrvatske teologije u ogledalu Bogoslovske smotre Goran Sunajko / Prilog razumijevanju Osnove 301–312 za utemeljenje narodne vojske u Trojednoj kraljevini hèrvatsko-slavonsko-dalmatinskoj Milan Đurčinov / Mogući pozitivni kulturni 313–318 doprinos malih naroda u Evropi Dubravka Vrgoč / Kazališna sudbina Krležina 319–322 Kraljeva Bruno Kragić / Enciklopedijski duh u 323–326 imaginariju popularnih umjetnosti Vlaho Bogišić / Obitelj između ideje i priče 327–334 Znanstveni skup Europa i enciklopedija: kultura i 335–343 kodifikacija O kodifi kaciji i normi Jakša Barbić Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti U nazivu je naše konferencije pojam kodifikacija. Naravno, kodifikacija je pitanje i kulture društva, ali pod tim pojmom obično razumijevamo sustavno normiranje odnosa i institucija u nekom društvu1. Zašto kažem sustavno, ako je već riječ o kodi- fikaciji? Nekad je kodifikacija mogla biti, u samim početcima, jedan jedini akt. Justi- nijanov Corpus Iuris Civilis bio je integralan i rješavao je, praktički, čitavo prirodno pravo ondašnjega svijeta. Međutim, takvo što više nije moguće i kad govorimo o kodifikaciji, ne govorimo o jednom aktu, ne govorimo o jednom kodeksu ni o jed- nom zakoniku. Ne govorimo stoga o kodifikaciji kao o donošenju jednoga zakonika, već kao o cjelovitom normiranju društvenoga života, onoga što se u društvu događa. Tu ni propisi više nisu jedini element kodifikacije. Propisi su kodifikacija onoga što dolazi od strane države, što dolazi od strane zakonodavca koji nešto propisuje i zahtijeva da bude u skladu s tim propisom. Međutim, danas postoji sfera takozvanog mekoga prava, mi to zovemo soft law, koje ne potječe od zakonodavca, nego ga kreiraju oni koji sudjeluju u poslovnim odnosima. To je posebna domena trgovačkoga prava i međunarodnoga trgovačkoga prava, gdje postoji običaj uzance, formularni ugovori, razni dokumenti koji se izdaju, a nemaju snagu zakonodavca, nemaju snagu propisa, ali se primjenjuju. I to moramo smatrati kodifikacijom. Imate razne institucije i aso- cijacije širom svijeta koje donose nešto što nije propis, ali jest normalno, kao norma koja normira odnose, i to norma koja ima sankciju, jer sankcija nije samo platiti kaz- nu ili otići u zatvor. Sankcija je izgubiti pravo, izgubiti parnicu. Postavlja se onda pitanje čemu uopće treba nešto kodificirati. Zašto treba uop- će donositi neke regule i norme u društvu? Dok dva čovjeka budu živa na kugli ze- maljskoj, morat će postojati propisi. Jedan može raditi što hoće, ali dok su dva, to će biti tako. A rastemo, ima nas sve više. Temeljni je cilj postići pravnu sigurnost, koja daje sigurnost nekome da će ostvariti svoje pravo i da će zaštititi svoja prava. Prva 1 Tekst je priređen prema tonskom zapisu uvodnoga izlaganja na otvaranju konferencije »Eu- ropa i enciklopedija: kultura i kodifikacija«, u KBC-u Sestara milosrdnica u Zagrebu, 2011. 7 Jakša Barbić / O kodifikaciji i normi nevolja koja se pritom javlja odnosi se na to kakvi ti propisi moraju biti da bi uopće mogli biti sredstvo djelotvorne zaštite ili pravne sigurnosti. Obično se u teoriji kaže da je malen broj propisa koji se često ne mijenjaju. Dakle, protežu se do one mjere do koje je to potrebno da ne prekorače granicu i zakoče individualnost i slobodno kre- tanje. Danas je u svijetu sve tome suprotno. Propisi rastu stravičnom brzinom i eks- panzijom. Zadiru u sve moguće pore ljudskoga života i zapravo nam stvaraju teškoće i pretvaraju se u svoju suprotnost. Pravna sigurnost nije proporcionalna broju i veli- čini propisa. Preveliki broj propisa vodi u pravnu nesigurnost. Više se ne možete snalaziti, ne znate što vrijedi, niste sigurni. Ni stručnjaci za neko područje više nisu sigurni i vi se zapravo pri traženju zaštite upuštate u avanturu, koja možda i neće biti pružena. Europska unija u tome je postala šampion. Hrvatska je ugradila u svoj prav- ni sustav preko sto tisuća stranica razne regulative Europske unije na ono što je imala prije toga, pa se s pravom pitamo tko se tu može uopće snaći. U Jugoslaviji je bilo oko trinaest milijuna samoupravnih sporazuma. Proble- ma s prenormiranošću pritom nije bilo samo stoga što nitko po njima nije postupao. Ali kada suvremene institucije svaki čas moraju donositi nove pravilnike, to nosi konsekvencije. Ne postupa li se po njima, slijede vrlo visoke sankcije. Morate imati pravilnik o sigurnosti koji primjerice predviđa periodičko pregledavanje ispravnosti uređaja, što morate posebno platiti i normirati u vašem pravilniku. Prema tome, prva pretpostavka pravne sigurnosti ozbiljno je dovedena u pitanje brojem i rastom propisa i dinamikom njihove promjene. Mi svaki čas mijenjamo propise. Zapamtite, Europska unija će neprestance donositi nove smjernice, što znači i promjenu propisa gotovo svake godine, mijenjati propise i svi će se tome morati prilagođavati. To je veliki problem. Protumačio bih to na sljedeći način: kad okupite na jednom mjestu skupinu birokrata, oni moraju pokazati da imaju raison, da rade sve što treba i funkcioniraju. Najbolji povijesni primjer za to su Kruppove tvornice. Krupp je imao tvornice oruž- ja, ali imao je i zasebno funkcionalno operativno sjedište gdje su bili činovnici. Savez- nici su razbili sve tvornice, ništa se nije radilo, a petsto činovnika je funkcioniralo besprijekorno. Jer je to bio mehanizam koji je bio dobro postavljen i dobro je funkci- onirao. I Europska unija će, a ja ne osporavam njezine pretpostavke, morati krenuti prema racionalizaciji, jer njezin tempo vodi u pravnu nesigurnost, upravo suprotno od željene pravne sigurnosti. Druga stvar je vladavina prava. Dugoročno se vladavinu prava želi postići kodifikacijom, ali je kodifikacija samo pretpostavka za vladavinu prava, jer da bi vladavina prava funkcionirala, morate imati institucije koje funkcioniraju. Što to znači? Da se propisi i norme moraju bespogovorno i bez izuzetaka stalno primjenji- vati na svakoga. Kada postoji kampanja, to je najbolji znak da sustav ne funkcionira. Mi smo stalno u kampanji jer nam pravni sustav ne funkcionira. Kampanja protiv korupcije, recimo, potrebno je to raditi, ali da je sustav funkcionirao, ne bismo imali 8 kampanju. Stvari treba pojednostaviti i ubrzati, čim investitor osjeti kampanju odu- staje jer sustav ne funkcionira. Dakle, što prije moramo ući u redoviti ritam. Sustav mora funkcionirati uravnoteženo prema svima, bez iznimki. Treba biti takav da, ako je neko pravo povrijeđeno, treba znati što se može poduzeti, ali i znati što će se s tim postupkom na kraju dogoditi. To se u Hrvatskoj ne podrazumijeva. Onaj tko se upusti danas u sudsku ili neku drugu proceduru, nije siguran kako će se to i kada završiti. Daljnji element su savjesni suci, oni koji primjenjuju pravo i na koje ne smije biti utjecaja kada se vode postupci za ostvarenje nečijega prava ili za njegovu zaštitu. Pretpostavke za sve to su u kodifikaciji: propisi i sustav normi koji moraju biti uskla- đeni i među kojima se lako snalazimo moraju biti jasni. A ako je netko ugradio na brzinu sto tisuća stranica pravne stečevine, odmah
Load more

Recommended publications
  • The Krk Diocese
    THE KRK DIOCESE THE ISLES SHALL WAIT FOR HIS TEACHINGS O I R E T S I IN M T I E N IO ORAT FOREWORD The centuries-long presence of Christianity on the islands of the Krk Diocese is deeply rooted in the life and culture of its population, which has been subject to a succession of various social orders during the course of history. Until the year 1828, there were three dioceses within this territory: Krk, Osor and Rab. The presence of a bishop and his relationship with the people had a strong impact upon spiritual formation and identity. The pas- tors of the small dioceses of the Kvarner Islands demonstrated magna- nimity and openness of spirit toward the beautiful and modern, while at the same time listening to the “pulse” of the people, incorporating their language in worship. The beauty of handwritten and illuminated Glagolitic missals, psalters and antiphonals greatly enriched the corpus of liturgical literature traditionally written in Latin. Christian culture, both spiritual and material, is reflected here in the arts of painting, architecture, literature, poetry and music. This is a Church distinguished by its priests and religious, especially the Benedictines and Franciscans, including those with the reputation of saintliness, who have played exceptional historical roles in the raising and fostering of national consciousness, enhancement of the quality of life, education in moral principles, and the creation and safeguarding of the cultural heritage. These values provided a firm foundation for assuring the survival of this nation under changing conditions, not infrequently im- posed by fire and sword.
    [Show full text]
  • Self-Evaluation of the Catholic Faculty of Theology 2008 – 2013
    UNIVERSITY OF ZAGREB CATHOLIC FACULTY OF THEOLOGY Self-evaluation of the Catholic Faculty of Theology 2008 – 2013 Zagreb, january 2014. SELF-EVALUATION OF THE CATHOLIC FACULTY OF THEOLOGY Name of higher education institution: Catholic Faculty of Theology Name of university of which the institution is a constituent: University of Zagreb Year of establishment: 1671 Address: Zagreb, Vlaška 38 Phone: +3851/4890 – 402 Fax: +3851/4814 – 704 Web-address: http://www.kbf.unizg.hr/ E-mail: [email protected] Title and name of the head of HEI: prof. dr. sc. Tonči Matulić HEI bank name: Zagrebačka banka Account number: HR7323600001101358687 Dean of the Faculty Prof. dr. sc. Tonči Matulić CONTENT List of tables of Faculty 4 List of images of Faculty 5 Introduction 6 1. Higher education institution management and quality assurance 12 2. Study Programmes 92 3. Students 124 4. Teaching Staff 148 5. Scientific and Professional Activity 170 6. Mobility and International Cooperation 209 7. Resources: Administrative and Support Services, Space, 227 Equipment and Finances Appendix: Tabels 242 Photo Gallery 292 List of tables of Faculty 1. Higher education institution management and quality assurance Table 1: Total number of the teaching staff and associates employed in the Faculty’s 33 departments Table 2: The number of teaching staff and associate employees in departments of the Faculty, divided by their work location (KBF or Regional Study of 34 Theology in Rijeka) Table 3: The number of employed teaching staff and associates in departments of the Faculty, who are working for scientific-teaching institutes of the 35 Faculty Table 4: The number of employees in scientific-research institutes of the Faculty 35 Table 5: The number of employees in the Faculty’s Secretariat 36 Table 6: The number of full-time employees in the Faculty’s Library 37 2.
    [Show full text]
  • Frieden Ist Werk Der Gerechtigkeit
    Frieden ist Werk der Gerechtigkeit Der Einsatz der kroatischen katholischen Bischöfe für den Frieden im Krieg in Kroatien (1991-1995) Dissertation zur Erlangung des akademischen Grades eines Doktors der Theologie Dissertationsgebiet Fachtheologie (kath.) eingereicht an der Universität Wien von Tomislav Markić unter Betreuung von Univ. Prof. DDr. Paul Michael Zulehner Wien, Juli 2005 INHALTSVERZEICHNIS VORWORT 8 EINLEITUNG 11 I. TEIL: EIN KRIEG IN EUROPA AM ENDE DES 20. JAHRHUNDERTS 13 1. Chronologie des Krieges 14 1.1 Jahr 1991 16 1.2 Jahr 1992 22 1.3 Jahr 1993 26 1.4 Jahr 1994 29 1.5 Jahr 1995 31 1.6 Schluss 34 2. Modelle zur Erklärung 36 2.1 Religions- und Konfessionskrieg? 38 2.2 Ein Nationalitätenkonflikt? 46 2.3 Ein Bürgerkrieg? 50 2.4 Aggression und Verteidigung? 52 2.5 Wahre Natur des Konflikts 57 3. Quellen des Krieges 59 3.1 Geschichte als Quelle des Krieges 59 3.1.1 Vorgeschichte oder „The Past as Prologue“ 60 a) Gesellschaftlich-politische Ebene 62 b) Die katholische Kirche in der Periode 1918 – 1990 67 c) Schluss 73 3.1.2 Mythologisierung der Geschichte 74 a) Idealisierte Geschichte 75 b) Geschichte als Mythologie 76 c) Geschichte als Ideologie 81 d) Schluss 82 3.2 Unmittelbare Ursachen des Krieges in Kroatien 83 3.2.1 Die Komplexität Jugoslawiens und sein Zerfall 84 3.2.2 Der Nationalismus 87 1 3.2.3 Die Rolle der sog. „Jugoslawischen Volksarmee“ 92 3.2.4 Der Einfluss internationaler Faktoren auf die Entwicklung des Konflikts in Kroatien 97 a) Ambivalenz der Interessen 98 b) Die Anerkennung Kroatiens 100 c) Schluss 101 3.2.5 Politische Eliten als Kriegsverursacher 101 a) Die serbische politische Elite 102 b) Die kroatische politische Elite 105 c) Schluss 106 3.2.6 Andere Ursachen des Krieges 107 a) Die Medien als Kriegstreiber 107 b) Keine alleinige Ursache 108 3.2.7 Mehrdimensionalität des Zugangs 109 4.
    [Show full text]
  • S a D R Ž a J Naša Crkva U Bulešićevo Vrijeme
    ISSN 1330-0377 Godina 22, br. 1 (43), str. 1-246 , Rijeka, 2014. UDK: 2 (05) SADRŽAJ NAŠA CRKVA U BULEŠIĆEVO VRIJEME Teološko-pastoralni tjedan, Rijeka, 16. rujna 2013. Uvod: Naša Crkva u Bulešićevo vrijeme ................................................. 3 Putem dijaloga – uz pedesetu obljetnicu enciklike pape Pavla VI. Ecclesiam Suam (1964.-2014) .......................................... 5 IZLAGANJA Stipe TROGRLIĆ, Progoni i stradanja Katoličke Crkve na području današnje Porečke i Pulske biskupije 1945. – 1947 ................................... 9 Jure BOGDAN, Miroslav Bulešić kao uzor i nadahnuće za svećenike danas ................... 41 Mate ŽMAK, Miroslav Bulešić - anđeoski lik i evanđeosko djelovanje ....................... 55 Josip GRBAC – Silvija IVANČIĆ, Moralno promišljanje o mučeništvu Miroslava Bulešića ....................... 67 Franjo VELČIĆ, Krčki biskup dr. Josip Srebrnić – prvi progonjeni biskup nakon Drugoga svjetskog rata ................................................................. 89 Natalija BOGOVIĆ, Važnost svjedočanstva svećenika za vjernike laike danas .................... 121 RASPRAVE I ČLANCI Stanko Josip ŠKUNCA, O porijeklu glagoljice. Istra i Kvarner domovina glagoljice ................ 135 Milan ŠPEHAR – Tihana GRŽANIĆ, Duhovnost i umjetnost ......................................................................... 196 Božidar MRAKOVČIĆ – Sandra VIDOVIĆ, Značenje glagola proseu,comai (moliti) u Lukinu evanđelju ................. 189 Mirjana PINEZIĆ, Svadbeni misterij i objava teološke dimenzije ljudske
    [Show full text]
  • Croatian Catholic Church and Its Role in Politics and Society
    Occasional Papers on Religion in Eastern Europe Volume 30 Issue 3 Article 1 8-2010 Croatian Catholic Church and its Role in Politics and Society Thomas Bremer Catholic Theological Faculty of the University, Münster, Germany Follow this and additional works at: https://digitalcommons.georgefox.edu/ree Part of the Catholic Studies Commons, Christianity Commons, and the Eastern European Studies Commons Recommended Citation Bremer, Thomas (2010) "Croatian Catholic Church and its Role in Politics and Society," Occasional Papers on Religion in Eastern Europe: Vol. 30 : Iss. 3 , Article 1. Available at: https://digitalcommons.georgefox.edu/ree/vol30/iss3/1 This Article, Exploration, or Report is brought to you for free and open access by Digital Commons @ George Fox University. It has been accepted for inclusion in Occasional Papers on Religion in Eastern Europe by an authorized editor of Digital Commons @ George Fox University. For more information, please contact [email protected]. CROATIAN CATHOLIC CHURCH AND ITS ROLE IN POLITICS AND SOCIETY Thomas Bremer Dr. Thomas Bremer (Roman Catholic) is professor of ecumenical theology and Peace Studies at the Catholic Theological Faculty of the University of Münster, Germany. He has published several books and many articles on Orthodox theology, on the situation of churches in Eastern Europe, and is a specialist on south eastern Europe. Bremer is also a member of REE’s advisory editorial board. This article first appeared as a chapter in a book published in 2008.1 Bremer finished his text in 2006, so new dioceses created in 2010, for example, are not included. We are happy to publish it in REE because it provides a needed broad survey of recent Catholic Church developments in Croatia.
    [Show full text]
  • University of Zagreb Catholic Faculty of Theology
    University of Zagreb THE PROGRAMME OF THE DOCTORAL STUDY -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- UNIVERSITY OF ZAGREB CATHOLIC FACULTY OF THEOLOGY COURSE DESCRIPTION LICENTIATE AND DOCTORAL STUDY IN THEOLOGY Scientific area and field: humanistic sciences, theology Head of Doctoral Study: Associate professor Nenad Malović, PhD Office of Postgraduate Study: [email protected], +385 (0)1/489 04 10 Academik year 2019./2020. University of Zagreb THE PROGRAMME OF THE DOCTORAL STUDY -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Schematic Overview of Courses and Seminars in each Module/Specialisation COMMON MODULE Teaching and scientific-research Name and surname of the course Name and surname of forms of work teacher associates on the course COURSES/LECTURES Lectio theologica Directors of specialisations Science and Research in the Prof. Gordan Črpić, PhD Ass. Prof. Ivan Balabanić, PhD University Context I. MODULE: CONTEMPORARY PERSPECTIVES ON THE RELATIONSHIP BETWEEN PHILOSOPHY AND THEOLOGY Teaching and scientific-research Name and surname of the course Name and surname of forms of work teacher associates on the course COURSES/LECTURES Ethics of Responsibility in the Prof. Josip Oslić, PhD Contemporary Context Contemporary Philosophy of Assoc. Prof. Danijel Tolvajčić, PhD Religion Philosophical
    [Show full text]
  • Adrese Autora – Addresses of the Authors
    Adrese autora – Addresses of the Authors ● Doc. dr. sc. Saša Horvat, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Teologija u Rijeci – Područni stu- dij Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Omladinska 14, 51 000 Rijeka, Hrvatska, horvat. [email protected] Asst. Prof. Saša Horvat, Ph. D., Catholic Faculty of Theology, Theology in Rijeka, University of Zagreb, Omla- dinska 14, 51000 Rijeka, Croatia, [email protected] ● Doc. dr. sc. Richard Pavlić, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Teologija u Rijeci – Područni studij Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Omladinska 14, 51 000 Rijeka, Hrvatska, [email protected] Asst. Prof. Richard Pavlić, Ph. D., Catholic Faculty of Theology, Theology in Rijeka, University of Zagreb, Omla- dinska 14, 51000 Rijeka, Croatia, [email protected] ● Prof. dr. sc. Ivica Žižić, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Zrinsko-frankopanska 19, 21 000 Split, Hrvatska – Papinsko sveučilište sv. Anselma, Piazza dei Cavallieri di Malta 5, 00153 Rim, Italija, [email protected] Full Prof. Ivica Žižić, Ph. D., Catholic Faculty of Theology, University of Split, Zrinsko-frankopanska 19, 21000 Split, Croatia – Pontifical Atheneum of St. Anselm, Piazza dei Cavallieri di Malta 5, 00153 Rome, Italy, izizic@ kbf-st.hr ● Dr. sc. Tomislav Ćurić, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek, Hrvatska, [email protected] Tomislav Ćurić, Ph. D., Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Osijek, Lorenza Jägera 9, 31000 Osijek, Croatia, [email protected] ● Dr. sc. Odilon-Gbènoukpo Singbo, Hrvatsko katoličko sveučilište, Ilica 242, 10 000 Zagreb, Hrvatska, odi- [email protected] Odilon-Gbènoukpo Singbo, Ph.
    [Show full text]
  • Riječki Teološki Časopis – 34
    ISSN 1330-0377 Godina 17, Br. 2(33), str. 233-, Rijeka, 2009. UDK: 2 (05) str. 233-614 SADRŽAJ 40 GODINA OD USPOSTAVE RIJEČKO-SENJSKE NADBISKUPIJE I METROPOLIJE Međunarodni znanstveni simpozij, Rijeka, 1. lipnja 2009. IZLAGANJA Mons. Mile BOGOVIĆ, 237 Povijesni koraci prema osnivanju metropolije ...................................... ----437 Franjo Emanuel HOŠKO, Odnosi Svete Stolice i Jugoslavije u vrijeme nastanka Riječko-senjske nadbiskupije ................................................. 261 Miroslav AKMADŽA, Odnos biskupa Riječke metropolije i jugoslavenske komunističke vlasti ........................................................ 277 Marko MEDVED, Biskupi Burić i Pavlišić u formiranju nove nadbiskupije i metropolije ......................................................................311 Ilija JAKOVLJEVIĆ, Biskup Nežić i osnivanje metropolije ................................................... 329 234 Franjo VELČIĆ, Krčki biskup dr. Karmelo Zazinović i osnivanje riječke metropolije ................................................................................ 355 Mons. Ivan DEVČIĆ, Bogoslovsko sjemenište i Visoka bogoslovska škola u formiranju nove metropolije ..................................................... 371 Rafko VALENČIČ, Život mons. Karla Jamnika, apostolskoga administratora Riječke biskupije ........................................................... 389 Milan ŠIMUNOVIĆ, Priprema i proslava uspostave metropolije ........................................... 403 Nikola VRANJEŠ, Pastoralni pothvati iz središta nove
    [Show full text]
  • Naslov Završnog Rada
    Sličnosti i razlike crkvenih i svjetovnih protokola prilikom papinih posjeta Zagrebu Cerovec, Filip Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University North / Sveučilište Sjever Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:825379 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-02 Repository / Repozitorij: University North Digital Repository SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN DIPLOMSKI RAD br. 135/OJ/2019 Sličnosti i razlike crkvenih i svjetovnih protokola prilikom papinih posjeta Zagrebu Filip Cerovec Varaždin, ožujak 2020. SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN Studij Odnosa s javnostima DIPLOMSKI RAD br. 135/OJ/2019 Sličnosti i razlike crkvenih i svjetovnih protokola prilikom papinih posjeta Zagrebu Student: Mentor: Filip Cerovec,0733/336D doc. dr. sc. Gordana Lesinger Varaždin, ožujak 2020. Predgovor Želio bih se zahvaliti svima koji su na bilo koji način sudjelovali u izradi ovog rada, kao i cijelog visokoobrazovnog školovanja, bilo savjetom ili na bilo koji drugi način. Osobito se želim zahvaliti svojoj obitelji, prijateljima, svojim profesorima, a osobito svojoj mentorici na strpljivosti i pomoći. Ovaj dio bih završio uz riječi apostola Pavla: „Dobar sam boj bio, trku završio, a vjeru sačuvao.“ (2, Tim, 4-7) Sažetak Cilj ovog diplomskog rada usporediti je sličnosti i razlike prilikom posjeta papa Republici Hrvatskoj, odnosno Zagrebu. Međusobnom komparacijom njihovih posjeta cilj je ustvrditi postoje li razlike i koje su. Također, s obzirom na vremenski razmak između posjeta, kao i okolnosti koje su se dogodile na globalnoj, ali i lokalnoj razini, pokušat će se utvrditi jesu li te okolnosti utjecali na razlike u samim posjetima.
    [Show full text]
  • Riječki Teološki Časopis, God
    ISSN 1330-0377 Godina 18, Br. 2(36), str. 345-768, Rijeka, 2010. UDK: 2 (05) SADRŽAJ PRISUTNOST I DJELOVANJE CRKVE U JAVNOSTI IZAZOVI, MOGUĆNOSTI, KONTROVERZE Međunarodni znanstveni simpozij, Rijeka, 5. ožujka 2010. Uvod .................................................................................................................. 345 IZLAGANJA Božidar MRAKOVČIĆ, Isus i javnost ............................................................ 351 Nenad MALOVIĆ, Vjera kao “privatna stvar.“ Početci, razvitak i posljedice poimanja ............................................................ 371 Slavko ZEC, Pravni temelji prisutnosti i djelovanja Crkve u javnosti u Republici Hrvatskoj ...................................................................... 387 Jerko VALKOVIĆ, Crkva i suvremena javnost: izazovi i mogućnosti djelovanja ..................................................................................... 413 Josip GRBAC, Doprinos Crkve životu demokratske države ........................... 433 Nikola VRANJEŠ, Izazovi socijalnog pastorala na području javnosti ............ 457 Anton STRES, Sekularno društvo, laičnost, i prisutnost vjerskih obilježja i simbola u Sloveniji ............................................................ 481 Anton ŠULJIĆ, Medijsko (samo)predstavljanje Crkve u hrvatskoj javnosti .......................................................................................... 495 Anton BOZANIĆ, Hrvatski katolički pokret – inicijative i ostvarenja u javnom životu .............................................................................
    [Show full text]
  • Tudia Istorica Lovenica
    S tudia Historica S lovenica Studia Historica Slovenica Časopis za humanistične in družboslovne študije Humanities and Social Studies Review letnik 17 (2017), št. 1 ZRI DR. FRANCA KOVAČIČA V MARIBORU MARIBOR 2017 Studia Historica Slovenica ISNN 1580-8122 Časopis za humanistične in družboslovne študije / Humanities and Social Studies Review Izdajatelj / Published by ZGODOVINSKO DRUŠTVO DR. FRANCA KOVAČIČA V MARIBORU/ HISTORICAL SOCIETY OF DR. FRANC KOVAČIČ IN MARIBOR http://www.zgodovinsko-drustvo-kovacic.si ZRI DR. FRANCA KOVAČIČA V MARIBORU/ ZRI DR. FRANC KOVAČIČ IN MARIBOR Uredniški odbor / Editorial Board dr. Ivo Banac (ZDA / USA), dr. Rajko Bratuž, dr. Neven Budak (Hrvaška / Croatia), dr. Jožica Čeh Steger, dr. Darko Darovec, dr. Darko Friš, dr. Stane Granda, dr. Andrej Hozjan, dr. Tomaž Kladnik, dr. Mateja Matjašič Friš, dr. Aleš Maver, dr. Jože Mlinarič, dr. Jurij Perovšek, dr. Jože Pirjevec (Italija / Italy), dr. Dragan Potočnik, dr. Tone Ravnikar, dr. Imre Szilágyi (Madžarska / Hungary), dr. Peter Štih, dr. Marija Wakounig (Avstrija / Austria), dr. Zinka Zorko Odgovorni urednik / Responsible Editor dr. Darko Friš Zgodovinsko društvo dr. Franca Kovačiča Koroška cesta 160, SI – 2000 Maribor, Slovenija telefon / Phone: 00386 2 229 36 58 fax / Fax: 00386 2 229 36 25 e-pošta / e-mail: [email protected] Glavni urednik / Chief Editor dr. Mateja Matjašič Friš Članki so recenzirani. Za znanstveno vsebino prispevkov so odgovorni avtorji. Ponatis člankov je mogoč samo z dovoljenjem uredništva in navedbo vira. The articles have been reviewed. The authors are solely responsible for the content of their articles. No part of this publication may be reproduced without the publisher's prior consent and a full mention of the source.
    [Show full text]
  • SELF-ANALYSIS of the Catholic Faculty of Theology of the University of Zagreb
    Katolički bogoslovni fakultet – Sveučilište u Zagrebu Catholic Faculty of Theology – University of Zagreb SELF-ANALYSIS of the Catholic Faculty of Theology of the University of Zagreb Zagreb, February 2020 Vlaška ulica 38, p.p. 432, HR–10001 ZAGREB • Tel. +385 1 4890 400 • Fax: 01/48 14 704 e-mail: [email protected] • www.kbf.unizg.hr • OIB: 48987767944 • IBAN:HR7323600001101358687 C O N T E X T Introductory Part ..................................................................................................................... 4 1. The History of the Faculty ............................................................................................................... 7 2. Activities and Organization of the Faculty ............................................................................. 10 3. Vision, Mission and Values of the Faculty .............................................................................. 13 4. Study programmes .......................................................................................................................... 15 5. A description of the course of writing Self-analysis ............................................................ 18 I. Internal quality assurance and the social role of the higher education institution .................................................................................................................................. 21 1.1. The higher education institution has established a functional internal quality assurance system. ....................................................................................................................................
    [Show full text]