Riječki Teološki Časopis – 30
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
ISSN 1330-0377 Godina 15, Br. 2(30), str. 265-656 , Rijeka, 2007. UDK: 2 (05) SADRŽAJ BOGOSLOVNO SJEMENIŠTE I BOGOSLOVNA ŠKOLA U SENJU (1806.-1940.) U ŽIVOTU CRKVE U HRVATSKOJ Znanstveni simpozij, Rijeka, 24. i 25. studenoga 2006. Uvod predstojnika Teologije u Rijeci ................................................... 268 IZLAGANJA Franjo Emanuel HOŠKO, Razlozi nastanka Bogoslovnog sjemeništa i Bogoslovne škole u Senju ................................................. 271 Marko MEDVED, Nastavna osnova senjskoga sjemeništa u prvih pedeset godina djelovanja ............................................................ 285 Agneza SZABO, Senjska bogoslovija i prihvaćanje Parčićeva misala za biskupa Posilovića 1876.-1894. ............................................ 295 Anton BOZANIĆ, Senjska bogoslovija i razvoj Hrvatskog katoličkog pokreta ............................................................... 309 Robert SKENDERPOVIĆ, Andrija Rački i «Svetokuzamska sinoda» 1917. godine ................................................ 325 Mile BOGOVIĆ, Svećenici Senjsko-modruške biskupije odnosno Riječko-senjske nadbiskupije od 1878. do 2000. godine ...... 337 Milan ŠIMUNOVIĆ, Teologija kao ustanova i kao studij između naslijeđa i budućnosti; s posebnim osvrtom na Riječku teologiju ................................................................ 347 ZNAČENJE SENJSKOGA SJEMENIŠTA U NAŠOJ CRKVI I NARODU Znanstveni pogovor u povodu 200. obljetnice od osnutka senjskoga sjemeništa, u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu - Teologije u Rijeci, Gradskog muzeja Senj i Državnog arhiva u Gospiću, pod pokroviteljstvom Grada Senja i Ličko-senjske županije Senj, 21. travnja 2007. IZLAGANJA Mons. Mile BOGOVIĆ, Biskupovanje Ivana Krsitelja Ježića (1789. – 1833.) ...................................................................................... 383 Enver LJUBOVIĆ, Grb(ovi) biskupa Ivana Krstitelja Ježića ............... 395 Franjo Emanuel HOŠKO, Jozefinistička polazišta osnivanja župa i njihovo ostvarenje u biskupijama Senjskoj i Modruškoj .............................................................................411 Fila BEKAVAC-LOKMER, Knjižnica senjskog sjemeništa ................ 435 Mirko RAGUŽ, Senjsko sjemenište i školstvo u Senju i okolici ......... 455 Franjo VELČIĆ, Senjsko sjemenište i Krčka biskupija ........................ 475 Juraj LOKMER, Sudbina inventara Bogoslovnog sjemeništa u Senju ................................................................................. 497 Milena ROGIĆ, Zbor duhovne mladeži u Senjskom sjemeništu ............................................................................. 517 Marko MEDVED, Senjsko sjemenište u izvještajima «Ad limina» senjskih biskupa ............................................................... 527 Blaženka Ljubović, Znameniti ljudi senjskog sjemeništa ..................... 537 RASPRAVE I ČLANCI Josip SINJERI, Biskup Antun Mahnić i Hrvatski katolički pokret ..................................................................................... 551 Marijan BENKOVIĆ – Iris TIĆAC, Wojtylina filozofska interpretacija osobe i čina pod aspektom svijesti .................................. 589 Iris TIĆAC, Značenje razlikovanja između psihe (psyhe) i duše (Seele) u ranoj fenomenologijskoj misli Edith Stein .................... 603 PRIKAZI I RECENZIJE Duhovni portret: Antonio Michelazzi, «sculptor fluminensis», homage povodom 300. obljetnice rođenja (Juraj Lokmer) ......................................................................... 621 Josip MUŽIĆ, Filozofska metodologija (Iris Tićac) ............................. 631 Stjepan BALOBAN, Gordan ČRPIĆ (ur.), Socijalni kompendij: izazov i nadahnuće (Josip Grbac) ...................................... 639 Rafko VALENČIČ, Sveti Hieronim mož s Krasa. Prispevek k ubikaciji Stridona, rojstnega kraja sv. Hieronima (Franjo Emanuel Hoško) ............................................... 644 Stipan TROGRLIĆ, Katolička crkva u Istri. Nacionalno-političke i idejne podjele (1880.-1914.) (Franjo Emanuel Hoško) ...................... 646 Hrvatski dušobrižnički ured, aktualni trenutak Crkve i domovine (Adolf Polegubić) ................................................................. 649 Izvješće s 19. Kongresa IOSOT-a: International Organization for the Study of the Old Testament (Anđela Jeličić) ............................. 652 268 BOGOSLOVNO SJEMENIŠTE I BOGOSLOVNA ŠKOLA U SENJU (1806.-1940.) U ŽIVOTU CRKVE U HRVATSKOJ Uvod predstojnika Teologije u Rijeci Za svaku mjesnu Crkvu od velike je važnosti bogoslovno sjemenište i bogoslovna škola. Biskupiji u kojoj ove ustanove besprijekorno funkci- oniraju zajamčena je svijetla budućnost. Vjerojatno je slično, prije nešto više od 200 godina, razmišljao i senjsko-modruški biskup Ivan Krstitelj Je- žić kad je otvorio sjemenište i filozofsko-teološko učilište u Senju (1806.- 1940.). Budući da se Bogoslovno sjemenište Ivan Pavao II. i Teologija u Rijeci, koja djeluje u sastavu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osjećaju pravni sljednici senjskog sjemeništa i bogoslovne ško- le, Teologija je organizirala 24. i 25. studenoga 2006. u Rijeci znanstveni simpozij na temu: »Bogoslovno sjemenište i Bogoslovna škola u Senju (1806.-1940.) u životu Crkve u Hrvatskoj». Obljetnica senjskog sjemeništa bila je također povod za biskupe Ri- ječke metropolije da pastoralnu godinu 2006./07. za Riječku crkvenu po- krajinu proglase Godinom duhovnih zvanja. Na njihov je poticaj Teologija i XXXVIII. Teološko - pastoralni tjedan za svećenike i pastoralne djelatni- ke Riječke metropolije organizirala na temu “Duhovni poziv danas”.1* Na poticaj gospićko-senjskog biskupa dr. Mile Bogovića Teologija je 21. travnja 2007., zajedno s Gradskim muzejom u Senju i Državnim arhivom u Gospiću kao suorganizatorima, realizirala također jednodnevni znanstveni pogovor: “Značenje Senjskoga sjemeništa u našoj Crkvi i naro- du”. Ovdje su posebice došli do izražaja plodovi koje je ova visokoškolska ustanova dala ne samo na crkvenom nego i na općedruštvenom polju, jer je više od stoljeća bila jedina ustanova fakultetskog ranga na našem po- dručju. I dok pišem uvod u ovaj broj Riječkog teološkog časopisa u kojem predajemo javnosti velik dio predavanja i referata održanih na simpoziju u Rijeci i pogovoru u Senju, raduje me činjenica da obilježavanje obljetnice 1 * Radovi Tjedna objavljeni su u Riječkom teološkom časopisu br. 29 (2007./1). 269 nije imalo smisao u samome sebi (bolje upoznavanje prošlosti) nego je bilo poticaj mjesnim Crkvama ovog područja da promisle aktualno stanje i po- duzmu određene korake glede duhovnih zvanja i teološke kulture u ovom dijelu Hrvatske. Možemo se ponadati, također, da će i ovaj zbornik radova biti ne samo dio anala Gospićko-senjske biskupije i Riječke metropolije nego bar jedan čvrst kamenčić u temelju njezine budućnosti. Izv. prof. dr. Ivan Šporčić, predstojnik Teologije u Rijeci F. E. Hoško, Razlozi nastanka Bogoslovnog sjemeništa..., str. 271 - 284 271 I. IZLAGANJA Franjo Emanuel Hoško RAZLOZI NASTANKA BOGOSLOVNOG SJEMENIŠTA I BOGOSLOVNE ŠKOLE U SENJU Prof. dr. o. Franjo Emanuel Hoško, Teologija u Rijeci UDK: [377.5/6 : 254.4] 262.3 SENJSKO-MODRUŠKA + 262.12 JEŽIĆ, I. K. (497.5 SENJ) “1806/07” (091) Izlaganje na znanstvenom skupu Nakon što je Habsburška Monarhija za cara Leopolda II. (1790.-1792.) dana 18. siječnja 1791. dokinula tzv. generalna sje- meništa, tj. državne ustanove za odgoj i obrazovanje budućih sveće- nika, biskupi su mogli uspostaviti visoke bogoslovne škole s pripad- nim odgojnim zavodima, sjemeništima. To je dopuštenje iskoristio senjsko-modruški biskup Ivan Krstitelj Ježić (1789.1833.) i u Senju uspostavio sjemenište i bogoslovnu školu. Riječka nadbiskupija i Gospićko-senjska biskupija stoga opravdano slave častan i vrijedan spomen: visoki jubilej 200. godišnjice osnutka ovih zavoda, nasta- lih u jozefinističko vrijeme, ali bitno upravljenih sustavno odgoju i obrazovanju svećeničkih kandidata. Ključne riječi: Senjsko-modruška biskupija, Senj, Ivan Krsti- telj Ježić, sjemenište, visoka bogoslovna škola. Častan je i vrijedan spomena visoki jubilej 200. godišnjice osnivanja biskupijskog sjemeništa i bogoslovne škole u Senju. Te je ustanove uspostavio Ivan Krstitelj Ježić, senjsko-modruški biskup “s najdužim stažom”; vodio je, naime, kao biskup Senjsko-modrušku biskupiju od 1789. pa do 1833. godine.1 Povijest tih biskupija spo- minjat će ga zbog više pothvata koje je poduzeo za njezino dobro;2 jedan je od tih pothvata bilo otvaranje sjemeništa i bogoslovne ško- le 1806. u Senju. Prethodno je ishodio od vlade u ugarskom dijelu 1 Mile BOGOVIĆ, Najduži biskupski staž - Ivan Krstitelj Ježić, Zvona, 21(1983), br. 1, str. 5. 2 ISTI, Povijest biskupija Senjske i Modruške ili Krbavske, u: ISTI (priredio), Senjsko-modruška ili Krbavska biskupija. Izvješća biskupa Svetoj Stolici (1602.-1919.). Zagreb, 2003., str. 77-79. 272 Riječki teološki časopis, god. 16 (2007), br. 2 Habsburške Monarhije, Ugarskog kraljevskog namjesničkog vijeća, da ono oduzme franjevcima njihov samostan u Senju i dodijeli ga biskupiji pa je Ježić u taj samostan smjestio tek uspostavljene bisku- pijske odgojno-obrazovne ustanove. 1. Ježićevo priželjkivanje biskupijskog sjemeništa i bogoslovije U svom izvještaju „ad limina” 24. prosinca 1795. biskup Ježić, među ostalim, izvještava Svetu Stolicu da se već „sedam godina” trudi oko uspostave vlastitog biskupijskog sjemeništa jer je uvjeren da bi sjemenište bilo na osobitu korist biskupija kojima upravlja. U ostvarenju tog nauma priječe ga trajni ratovi i opterećenost