Zbornik Radova 12 Sajma Zdravlja Vinkovci 2008

12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

64 POPIS PREDAVAĈA doc. dr. sc. Selma Šogorić, dr. med. Mandica Sanković, dipl. ing. arh. Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", proĉelnica Upravnog odjela za prostorno Medicinskog fakulteta ureĊenje, gradnju i zaštitu okoliša, Sveuĉilišta u Zagrebu Grad Vinkovci 10000 Zagreb, Rockefellerova 4 tel: 032/337-214, fax: 032/332-624, tel: 01/459-0100, fax: 01/468-4213 mob. 098 972 40 54 [email protected], www.snz.hr [email protected], www.vinkovci.hr prof. dr. sc. Slobodan Lang, dr. med. 10000 Zagreb Rockefellerova 7 Danijel Šota, predsjednik Hrvatske udruge [email protected] djelatnika hitne medicinske pomoći u RH www.hcjz.hr (HUD HMP RH) 32100 Vinkovci, M. Gupca 89 Boţo Galić, ţupan tel: 032/308-900, fax: 032/308-535 Vukovarsko-srijemska ţupanija mob: 098 270 444 32000 Vukovar, Ţupanijska 9, [email protected] Palaĉa Srijem tel: 032/454-201, fax: 032/454-200 Vera Robić-Škarica, Hrvatski filmski savez Duško Popović, novinar, Zagreb Kata Krešić, dr. med., spec. epidemiolog 10000 Zagreb, Barĉićeva 12 ravnateljica ZZJZ VSŢ tel: 01/4640-574, mob: 098 943 46 79 32100 Vinkovci, Zvonarska 57 [email protected] tel: 032/370-428, fax: 032/369-271 [email protected] prof. Marina Zlatarić, Zagreb Gradsko društvo Crvenog kriţa Vinkovci Aleksandar Dţakula, dr. med. Zvonko Domaĉinović, ravnatelj Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", 32100 Vinkovci, Trg bana J. Šokĉevića 1 Medicinskog fakulteta tel: 032/332-523, fax: 032/332-523 Sveuĉilišta u Zagrebu [email protected] 10000 Zagreb, Rockefellerova 4 mob: 091 582 88 92 Suzana Fabijanić, dr. med., [email protected] spec. školske medicine voditeljica Sluţbe za školsku medicinu prof. dr. sc. Silvije Vuletić, ZZJZ Sisaĉko-moslavaĉke ţupanije profesor emeritus tel: 044/537-211, mob: 091 205 58 03 Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar [email protected] Medicinskog fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu 10000 Zagreb, Rockefellerova 4 prof. dr. sc. Vladimir Gruden, dr. med., mob: 091 576 577 spec. psihoterapeut [email protected], www.snz.hr Klinika za psihološku medicinu KBC Zagreb 10000 Zagreb, Hrgovići 61/4 Jadranka Pavić, asistent tel: 01/3832-785, fax: 01/3832-785, Zdravstveno veleuĉilištu u Zagrebu mob. 091 252 15 59, 10000 Zagreb, Bukovac 62 [email protected] mob: 091 230 09 94 [email protected] mr. sc. Davorin Pezerović, dr. med. spec. internist mr. sc. Mirna Krajina-Andriĉević, dr. med. 32100 Vinkovci, P. Miškine 78 Opća bolnica Vinkovci mob: 098 349 189 32100 Vinkovci, Zvonarska 57 ULOH HEPATOS, Osijek mob: 099 370 02 39 Lions Club Vinkovci 32100 Vinkovci, I. Gundulića 10

65 tel: 032/339-870, fax: 032/339-872 Anita Bujanic, mr.pharm. mob: 098 349 189 Beauty & Dermocosmetics Consultant [email protected] 10 000 Zagreb, Dugoratska 13/I mob: 098 909 72 00 Dijana Mayer, Zvonimira Papeš-Ibrišević, [email protected] mr. Davorin Gajnik, dipl. pravnik, ZZJZ Zagrebaĉke ţupanije Ivona Nikolić, dipl. ing., 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V Višnja Jurić, dipl. ing., Marketing Assistant, tel: 01/3319-109, fax: 01/3319-108 VIVERA d. o. o. HIPP Group mob: 098 499 216 10020 Zagreb, XIII Podbreţje 26, [email protected] tel: 01/6593-796, fax: 01/6593-798 mob: 098 952 93 88 Zdravstvena i veterinarska škola mail: [email protected] Dr. Andrija Štampar www. www.hipp.hr 32100 Vinkovci, H. D. Genschera 16a tel/fax: 032/306-301 Ruţica Đurić, m.s.

Silvija Stojić, Svjetlana Reljanović, Valentina Rendulić, m.s. Ahnetka Stjepanović Opća Bolnica Vukovar mob: 098 349 494 32000 Vukovar, Ţupanijska 35 ahnetka.stjepanović@vu.t-com.hr tel: 032/452-011, fax: 032/441-021 uĉenice: Ana Josić, Vedrana Damjanović mr. sc. Vladimir Ćirić, prof., Vinkovci mentorica Bosiljka AnĊelić, dr. vet. med. Srednja tehniĉka škola RuĊera Boškovića [email protected] 32100 Vinkovcima, H. D. Genschera uĉenici: Marijana Mikinac, Izabela tel: 032/338-987, mob: 098 749 046 Svitlanović, Josip Farkaš [email protected] mentorica Antonija Majić, dr. vet. med. [email protected] Marija Ćurić, VMS, Jela Gazić, MS uĉenici: Samanta Dolić, Hrvoje Šebalj, Dom zdravlja Vinkovci, Patronaţa Ivana Ambrinac, 32100 Vinkovci, Kralja Zvonimira 53 mentorica Sanda Horvatović, dipl. tel: 032/308-530, fax: 032/308-541 psihologinja mob: 098 932 53 02 Jadranka Pavelić, MS Dom zdravlja Vinkovci, Stomatološka Nera Salamon, viši fizioterapeut ambulanta Otok mob: 091 752 52 23 [email protected] Djelatnici ZZJZ "Sveti Rok" Virovitiĉko- podravske ţupanije: Josip Ţuparić, PU Vukovarsko-srijemska Ljubica Šantić, VMS; mr. sc. Miroslav 32100 Vinkovci, Glagoljaška 27 Venus, dr. med., spec. epidemiolog; tel: 032/342-292 Darija Petrovĉić, dr. med., spec. epidemiolog; Maja Tomiĉić, sanitarni Gradsko društvo Crvenoga kriţa Vinkovc tehniĉar; Tomislav Šokac, med. tehniĉar 32100 Vinkovci, Trg bana J. Šokĉevića 1 ZZJZ "Sveti Rok" tel: 032/332-523, fax: 032/332-523 Virovitiĉko-podravske ţupanije Iva Kneţević, predsjednica Mladeţi i 33000 Virovitica, Lj. Gaja 21 mob: 098 758 337 tel: 033/727-031, fax: 033/727-032 [email protected] mob: 091 787 74 92 tomislav@[email protected] Mario Budrovac, m.t. www.zzjzvpz.hr Opća bolnica Vinkovci, Odjel za ţivĉane bolesti Dom Zdravlja Vinkovci Stari Mikanovci, M. Gupca 44 32100 Vinkovci, Kralja Zvonimira 53 mob: 091 937 00 60 tel: 032/308-530, fax: 032/308-541

66 Dinka Kalaica, VMS Tomislav Ĉorak, mob: 098 667 071 mob: 098 174 17 40 [email protected] Vladimir Vranješević, mob: 098 859 517 Vjeran Kokor, prof. [email protected] 32100 Vinkvci, Tina Ujevića 18 mob: 099 505 14 44, 098 934 15 29 Tihomir Marojević, mob: 095 864 15 63 [email protected] Veleuĉilišta Lavoslav Ruţiĉka u Vukovaru Iva Pezer, mob: 098 974 20 30 - studij fizioterapije [email protected] Vesna Šeper, bacc. ft., Stjepan Jelica, vft. mob: 098 279 173 Udruga za pomoć osobama s invaliditetom [email protected] Bubamara Vinkovci 32100 Vinkovci, Duga 43 Ljubomir Tomljenović, prof. sporta i tel: 032/333-232, fax: 032/333-232 rehabilitacije, uĉitelj yoge i meditacije, [email protected] Vukovar Mirela Posarić, dipl. defektologinja Samostalna plesna umjetnica ĐurĊica MaĊar, roditelj djeteta s Conni Đeneš, dipl. terapeutkinja invaliditetom alternativne medicine, Vukovar 32000 Vukovar, Lj. Gaja 12 Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, tel: 032/450-086, fax: 032/450-086 rad, socijalnu zaštitu i branitelje mob: 095 904 54 24, 098 731 843 Zvonimir Šostar, dr. med. [email protected] Marinka Bakula-AnĊelić tel: 01/6101-251, fax: 01/6101-502 Djeĉiji vrtić Suncokret, Slatina mob: 091 610 12 83 Snjeţana Dupan-Lovrić, odgojiteljica [email protected] 33520 Slatina, Ribnjak 16 www.zagreb.hr 033/401-414, mob: 098 792 075 [email protected] Udruga osoba s invaliditetom Grada Opatije Centar za predškolski odgoj Vinkovci 51410 Opatija, Vrutki 6 Mirjana Pešec, prof., pedagoginja tel/fax: 051/603-222 Eva Skaramuca, odgajateljica Paţin ĐurĊica, Bonaĉić Ranka u djeĉjem vrtiću Budućnost i mob: 091 557 42 78 Bernardica Jerković, odgajateljica [email protected] u djeĉjem vrtiću Naša radost 32100 Vinkovci, J. J. Strossmayera 7 Udruga invalida tel: 032/304-260, fax: 032/304-261 Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije mob: 098 922 28 78 48000 Koprivnica, Hercegovaĉka bb [email protected] tel/fax: 048/671-158 [email protected] Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci 32100 Vinkovci, I. Gundulića 6 Hrvatski savez za terapijsko jahanje tel: 032/332-418, 032/332-418 Centar za rehabilitaciju Stanĉić fax: 032/334-675, 032/334-109 10370 Dugo Selo, Zagrebaĉka bb www.gkvk.hr Dragana Blaţević, voditeljica terapijskog jahanja Sonja Šimić, mob: 098 955 50 21 mob: 091 883 13 16 [email protected] [email protected] Klaudija Ladan, mob: 098 190 29 01 [email protected] Katarina Boţićević, prof. biologije, Ana Škrlec, mob: 098/955 58 50 TJ "Krila" [email protected] Jelena Krmpotić, prof. psihologije, TJ "Krila"

67 mr. sc. Branka Maurović Gimnastiĉki klub Hrvatski sokol Vinkovci 10198 Donja Bistra, Jablanovec, 32100 Vinkovci, H. V. Hrvatinića 8 Stubiĉka 262 Ţeljko Iveljić mob: 098 716 262 tel: 032/306-144, [email protected] fax: 032/306-152 (za Iveljić) Nikola Drobnjak, dr. med. spec. psihijatrije, mob: 098 465 062 Vinkovci [email protected] prof. dr. sc. AnĊela Franĉić Povijesno i športsko društvo Hrvatski sokol, Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci Vinkovci 32100 Vinkovci, I. Gundulića 6 32100 Vinkovci, ŠRC SOPOT, tel: 032/332-418, fax: 032/334-675 Sokolski dom www.gkvk Zlatko Virc, prof. Vedrana Markić, mob: 098 946 65 43 tel: 032/369-130, mob: 098 184 98 32 [email protected] Dubravka Katić, mob: 098 136 25 63 Boćarski klub Lokomotiva Vinkovci [email protected] 32100 Vinkovci, Kralja Tomislava 60 tel: 032/366148, mob: 098 383 211 Društvo Naša djeca Grada Vinkovaca 32100 Vinkovci, M. Gupca 21a Udruga kuhara tel: 032/334-310, fax: 032/369-564 Vukovarsko-srijemske ţupanije Mario Perković, mob: 098 177 20 94 32100 Vinkovci, Zl. Sremca 43 [email protected] Jozo Gale, predsjednik Udruge Iva Kneţević, mob: 098 758 337 tel/fax: 032/334-160 [email protected] mob: 098 269 659, 098 460 752 [email protected] OŠ Bartola Kašića www.udrugakuhara-vsz.hr 32100 Vinkovci, Bartola Kašića 48 tel/fax: 032/360-386 Hrvatski zavod za zapošljavanje [email protected] - Podruĉna sluţba Vinkovci ravnateljica: Adrijana Cvrković-Lasić 32100 Vinkovci, J. Dalmatinca 27 Vladislav Vujĉić, prof. psihologije, Baletni studio SJAJ Vinkovci tel: 032/331-155, fax: 032/331-699 32100 Vinkovci, Hrvatskih ţrtava 2a mob: 091 557 12 72 Karmela Vidaković [email protected] Marijana Vuĉinić Plesni centar RITAM, Zagreb Karate klub ICTUS Vinkovci Siniša Kraševac, mob: 091 500 25 71 32100 Vinkovci, M. Hrvatske 8 Hrvoje Vrankić, mob: 091 538 53 09 tel: 032/331-869, mob: 091 522 61 30 predsjednik kluba je Damir Šota Krešo Marić glavni trener Ţivko Kalanj 32100 Vinkovci/Stari Mikanovci [email protected] mob: 098 978 66 07

68 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

69 doc. dr. sc. Selma Šogorić, dr. med. Medicinski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu

POVEZANI ZDRAVLJEM - 20 GODINA ZDRAVIH GRADOVA HMZG

Iako ideja zdravih gradova ţivi u Hrvatskoj već od 1987. godine, 1988. godina i Zagrebaĉka konferencija Zdravih gradova navode se kao 0 toĉka ili poĉetak projekta Zdravi grad Ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije. Ovaj "veteranski" status unutar Europske mreţe Zdravih gradova daje pravo i nameće obavezu da tijekom 2008. godine najširoj javnosti predstavimo rezultate svog dva- desetogodišnjeg djelovanja.

Što to mi, temeljem svoga rada i iskustva, imamo poruĉiti hrvatskoj javnosti? GraĊani trebaju sudjelovati o odluĉivanju o zdravlju na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini Zdravstvena politika stvara preduvjete za bolje zdravlje, a ne regulira samo odnose u sustavu zdravstva Suradnja cijele zajednice na projektu Zdravi grad od zajedniĉkog je interesa Projekt Zdravi grad je proces koji podrazumijeva zajedniĉko djelovanje na unapreĊenju zdravlja zajednice Razlika izmeĊu onoga što grad jest i što bi mogao biti je podruĉje rada projekta Zdravi grad

Ove smo poruke ugradili u Medijsku kampanju "Povezani zdravljem" kojom se obraćamo hrvatskoj javnosti. Tijekom 12 mjeseci sa 12 razliĉitih tema mjeseca ţelimo podići svijest javnosti o vodećim javnozdravstvenim izazovima Hrvatske. Koordinaciju svake teme mjeseca preuzima drugi grad odnosno ţupanija. Time javnost upoznajemo s razinom kvalitete ţivljenja u razliĉitim zajednicama i predstavljamo mogućnosti povećanja iste kroz projekt Zdravi grad odnosno Zdrava ţu- panija. Štafetnim preuzimanjem poslova medijska kampanja dobiva policentriĉnost (omogućuje da središte provoĊenja kampanje bude u drugom dijelu drţave) i odrţi- vost (kontinuitet) jer se poslovi dijele izmeĊu gradova i ţupanija ĉlanova Mreţe. Kampanjom ţelimo potaknuti na djelovanje kako pojedince (ţitelje naših gradova) tako i lokalne i ţupanijske vlasti koje ţelimo ukljuĉiti u projekte. Kampanjom ţeli- 70 mo djelovati na podizanje kako osobne tako i društvene i politiĉke odgovornosti za zdravlje.

Tema sijeĉnja je ravnopravnost spolova, a koordinator aktivnosti Istarska i Poţeško-slavonska ţupanija. Centralna tema veljaĉa je zdravlje obitelji i njen nositelj Grad Poreĉ. Oţujak će aktualizirati pitanja zdravlja djece i mladih, a nositelji aktivnosti biti će Šibensko-kninska ţupanija i Grad Šibenik. Travanj, mjesec u kojem već tradicionalno odrţavamo naš Sajam zdravlja, će otvorit temu zdravog urbanog planiranja, a koordinator aktivnosti biti će Grad Vinkovci. Tema svibnja je osobno zdravlje, a njezini nositelji Grad Dubrovnik i Dubrovaĉko-neretvanska ţu- panija. Lipanj će obiljeţiti tema ekološke osviještenosti, a njezini će nositelji biti Osjeĉko-baranjska ţupanija, Krapinsko-zagorska ţupanija i Grad Zabok. Tema srpnja je promicanje demokracije, a njezin nositelj grad domaćin teĉajeva Škola demokracije – Labin. Kolovoz donosi temu cjeloţivotnog obrazovanja, a nositelj teme je Grad Rijeka. Rujan će obiljeţiti tema rekreacija i tjelesna aktivnost ĉiji će koordinator biti MeĊimurska ţupanija. Listopadska tema je kvalitete ţivota starih osoba, a nositelj aktivnosti grad Zagreb, koji će istovremeno biti i domaćin velike Europske konferencije zdravih gradova. Tema studenog je kvaliteta ţivota osoba s invaliditetom, a njezini koordinatori Grad Rijeka, Primorsko-goranska i Varaţdin- ska ţupanija. Mjesec prosinac otvara temu razvoja zajednice, dobrosusjedstva i volonterstva. Nositelji aktivnosti biti će Grad Split i Grad Dubrovnik. Tijekom prosinca odvijat će se i kampanja "darujmo svoje vrijeme" kojom ţelimo potaknuti razvoj volonterstva i graĊanskog sektora, te djelovati na obnovi potrganih socijalnih mreţa i jaĉanju zajednica. Što kampanjom ţelimo postići? Ţelimo dovesti do brţeg prepoznavanja zdravstvenih potreba zajednice. Utjecati na brţe i kvalitetnije rješavanje problema koji predstavljaju najveće breme lokalnim zajednicama. Unaprijediti odabir i im- plementaciju intervencija kojima se adresiraju prepoznate potrebe zajednice. Uspo- staviti i ojaĉati suradnju gradske/ţupanijske uprave i politike sa graĊanima i njihovim udrugama. Dovesti do boljeg povezivanja lokalne, regionalne i nacionalne razine odluĉivanja. Ojaĉati ulogu lokalnih zajednica u stvaranju nacionalne politike zdravlja i povećati jednakosti u zdravstvenoj skrbi. Najkraće reĉeno – ţelimo ispuniti našu Misiju - proširiti Mreţu i ukljuĉiti u projekt svaku zajednicu/grad/ ţupani-

71 ju u zemlji, te djelovati objedinjeno na prepoznavanju vrijednosti i znaĉaja zdravlja sve dok ono, zdravlje, ne bude prepoznato kao potencijal za razvoj zemlje u cjelini. Jer je projekt (i pokret) "Zdravi grad" razvojni projekt koji se temelji na povezivanju svih razvojnih sustava društva i aktiviranju samih stanovnika u stvaranju "zdravih" naselja - naselja u kojima će svim stanovnicima biti osigurana ĉovjeka dostojna kvaliteta ţivota. Do Svjetskog dana zdravlja 7. travnja 2008. godine otvorena je Liga Zdra- vih gradova kojom se putem setova kriterija odabiru i nagraĊuju najbolji gradovi i ţupanije za postignuća ostvarena u radu tijekom proteklih pet godina. Gradovi i ţupanije koji ostvare preko 80% bodova dobiti će ploĉu na ulazu u grad/ţupaniju, a prva 3 grada i ţupanije dobit će posebnu nagradu. Ispunjeni obrasci Lige Zdravih gradova uz priloţene dokaze o aktivnosti prikupljat će se do 7. travnja 2008., a na Forumu Zdravih gradova, tijekom Sajma zdravlja u Vinkovcima objavit ćemo prvi izvještaj o rezultatima Lige i predstaviti šampione meĊu gradovima i ţupanijama. Na Forumu će takoĊer biti odrţana premijera video spota Kampanje "Povezani zdravljem" i prvog dokumentarnog filma HMZG "Zdravlje i urbano planiranje". Dodjela nagrada najuspješnijim gradovima i ţupanijama biti će organizirana u Zagrebu 20. svibnja, na dan hrvatskih zdravih gradova.

74 KRITERIJI ZA LIGU ZDRAVIH GRADOVA HMZG

Priloţena I. Politika Zdravog grada DA/NE dokumentacija 1. Deklaracija o zdravlju usvojena na razini gradskog vijeća 2. Odluka o pokretanju projekta i uĉlanjivanju u Hrvatsku mreţu zdravih gradova usvojena na razini gradskog poglavarstva i vijeća 3. Usvojena Gradska slika zdravlja na razini gradskog poglavarstva i vijeća 4. Usvojen Gradski plan za zdravlje na razini gradskog poglavarstva i vijeća 5. Ured gradonaĉelnika ukljuĉen u projekt 6. Projekt zdravi grad tretiran kao strateški projekt gradske uprave 7. Gradonaĉelnik podnosi vijeću (ali i široj javnosti) godišnje izvješće o stanju zdravlja i provoĊenju projekta II. Postojanje legitimiteta i infrastrukture za Priloţena DA/NE provoĊenje projekta dokumentacija 1. Imenovanje gradskog koordinatora projekta 2. Postojanje (formalno imenovanje i redovitost rada/ sastajanja) intersektorskog koordinacijskog odbora Zdravog grada, definirana nadleţnost odbora 3. Imenovanje i operativna ukljuĉenost osobe politiĉki odgovorne za projekt 4. Ukljuĉenost suradnih struĉnih ustanova 5. Postojanje administrativne podrške projektu (odjela/ureda u gradskoj upravi odgovornog za provoĊenje projekta) 6. Postojanje suradnje unutar gradske uprave (broj gradskih odjela ukljuĉen u provoĊenje projekta) 7. Postojanje posebne stavke "Zdravi grad" u proraĉunu (koja obuhvaća sredstva potrebna za rad projekta) 8. % od sredstava Zdravog grada koji ide u programe koji adresiraju prioritetne aktivnosti 9. Raspodjela sredstava kroz natjeĉaje za javne potrebe (jasni kriteriji, prioriteti, oĉekivani proizvodi/usluge, kontrola izvršenja) 10. Projekt otvoren za aktivno uĉešće graĊana – kroz "Skupštinu zdravlja", procjenu potreba, predlaganje novi usluga ili unapreĊenje postojećih, ili nekim drugim mehanizmima 11. Rezultati projekta, od strane grada, barem jednom godišnje predstavljeni javnosti

75 12. Godišnji izvještaj o djelovanju projekta u protekloj godini dostavljen mreţi Priloţena III. Ostvareni rezultati i produkti/proizvodi DA/NE dokumentacija 1. Postojanje Gradske slike zdravlja (participativne procjene zdravstvenih potreba zajednice) 2. Postojanje Gradskog plana za zdravlje (prioriteta i strategije promicanja zdravlja) 3. Postojanje godišnjeg programa aktivnosti na provoĊenju projekta uz dodjelu financijskih sredstava za realizaciju projekta 4. Postojanje višegodišnjeg programa aktivnosti temeljenog na odabranim gradskim prioritetima 5. Aktivnost projekta u vlastitoj sredini (osigurana stalnost rada, kontinuitet projekta, efikasno i racionalno se koriste svi raspoloţivi resursi, izvodi se program u praksi) – kljuĉne teme, realizirani projekti i njihova postignuća 6. Suodluĉivanje (konzultantska uloga tima zdravog grada) u razvojnim projektima grada 7. Projekt integriran u rad gradske samouprave (odjel za zdravstvo ili…) IV. Sposobnost uĉenja / usvojena metodologija Priloţena DA/NE rada na projektu dokumentacija 1. Postoji aktivno ukljuĉivanje graĊana (pojedinaca i specifiĉnih grupa) u procjenu potreba zajednice 2. Postoji sposobnost korištenja razliĉitih izvora informacija te kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja u izradi sveobuhvatne slike zdravlja zajednice 3. Okupljeni su kljuĉni dioniĉari projekta 4. Javnozdravstveni prioriteti odabrani su kroz proces konzultacije, konsenzusom zajednice, struke, uprave i politike 5. Lokalni eksperti okupljeni su oko definiranja problema i razvoja programa intervencije 6. Postoji intersektorski pristup u rješavanju problema i provoĊenju intervencije (u okviru projekta umreţeni su razliĉiti sektori gradske uprave sa strukom i graĊanima) 7. Osmišljeni su programi kojima se adresiraju odabrani prioriteti 8. Implementiraju se programi kojima se adresiraju prioriteti 9. Projektni partneri su okupljeni i upoznati sa cjelinom projekta

76 10. Projektni partneri posebno su educirani kako bi bolje provodili svoju "dionicu" projekta (svoj posao u projektu) 11. Postoji mehanizam monitoringa i evaluacije – mjerenje uspješnosti rada (analiza uspjeha i neuspjeha, ocjena kvalitete rada) unutar vlastitog projekta – po potrebi redefinirani su prioriteti i strategije Priloţena V. Umreţavanje DA/NE dokumentacija 1. Redovito uplaćivanje godišnje ĉlanarine HMZG 2. Sudjelovanje u programskom partnerstvu sa svojom ţupanijom 3. Sudjelovanje na poslovnim sastancima i drugim godišnjim aktivnostima (Sajam zdravlja, Motovunska ljetna škola unapreĊenja zdravlja) nacionalne mreţe 4. Objavljeni modeli dobre prakse iz vlastite sredine (web stranice Mreţe, Epoha zdravlja, druge publikacije) 5. Vlastita sredina informirana je o radu drugih gradova, ţupanija i Mreţe (omogućen je transfer informacija od Mreţe prema vlastitoj sredini) 6. Aktivno sudjelovanje u razmjeni iskustava unutar nacionalne mreţe - kroz razmjenu ideja, informacija, eksperata, aktivno sudjelovanje u teĉajevima trajne edukacije, redovito izvješćivanje o radu kroz Epohu zdravlja 7. Koordinacija rada tematske grupe na razini HMZG 8. Mentorski rad s drugima 9. Aktivno sudjelovanje u razmjeni iskustava unutar europske mreţe

77 prof. dr. sc. Slobodan Lang, dr. med., Medicinski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, glavni urednik Hrvatskog ĉasopisa za javno zdravstvo, www.hcjz.hr Boţo Galić, ţupan Vukovarsko-srijemske ţupanije Kata Krešić, dr. med., spec. epidemiolog, ravnateljica ZZJZ VSŢ Aleksandar Dţakula, dr. med., Medicinski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu

PROMOCIJA 4. BROJA HRVATSKOG ĈASOPISA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, VOL 4., BROJ 14., 7. TRAVANJ 2008., ISSN 1845-3082

Rijeĉ glavnog urednika prof. dr. sc. Slobodan Lang, dr. med. Hrvatski ĉasopis za javno zdravstvo ima za cilj direktno doprinijeti zdravlju i modernizaciji Hrvatske. HĈJZ je odredio 25 vodećih ciljeva za unapreĊenje politike zdravlja u Hrvat- skoj. Time je ujedno otvorio stalnu raspravu o njihovom ostvarivanju, istraţivanju, edukaciji, preprekama, organiziranju, financiranju, promjenama … 25 hrvatskih ciljeva zdravlja, 2005. godine: 1. Veći znaĉaj i utjecaj zdravlja i zdravstvene zaštite u društvu, 2. Povećanje nataliteta i povoljniji uvjeti za trudnice, majke s djecom, djece i mladih, 3. Zdrava okolina, 4. Sigurnost pitke vode i hrane, 5. Gospodarski razvoj i socijalna sigurnost i ravnopravnost, 6. Djelotvorna zaštita od zaraznih bolesti, 7. Poticanje zdravog naĉina ţivota (fiziĉka aktivnost, zdrava prehrana, meĊuljudska suradnja i mentalno zdravlje), 8. Smanjivanje, pušenja cigareta, prekomjernog uzimanja alkohola i saobraćajnih udesa, 9. Djelotvorna zaštita od elementarnih nepogoda i saobraćajnih udesa, 10. Zaštita od HIV/AIDSa i drugih spolno prenosivih bolesti, 11. Spreĉavanje, rano otkrivanje i kontrola ĉestih rizika i kroniĉnih bolesti – visokog tlaka, prekomjerne teţine, dijabetesa, karcinoma (dojke, grlića maternice, debelog crijeva, prostate i dr.), kardiovaskularnih bolesti, cariesa i ostalih, 12. Spreĉavanje ozljeda i nesreća u kući i drugdje, 13. Veća zastupljenost preventive u medicinskoj praksi, 14. Veća paţnja zdravlju na radu, 15. Razvijanje zdravstvenog turizma i proizvodnje zdrave hrane, 16. UnapreĊenje zdravlja i socijalne sigurnosti u starijoj dobi,

78 17. Zdravstvena zaštita branitelja, 18. Zdravstvena zaštita invalida, 19. Veća zastupljenost i uloga zdravlja u školskim programima, 20. Veća, planirana i organizirana zastupljenost zdravlja u programima televizije, drţavnim i ostalim medijima, 21. Pokretanje projekta i izrada 'Bijelog izvještaja' o zdravlju u Hrvatskoj, 22. Formiranje Hrvatskog drţavnog instituta za zdravlje (HDIZ), povezivanjem vodećih javno zdravstvenih ustanova (Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Škole narodnog zdravlja 'A. Štampar', Klinike za zarazne bolesti 'F. Mihaljević', Imunološkog zavoda, Komisije za lijekove, Gradskog zavoda za javno zdravstvo, Instituta za medicinska istraţivanja, Zavoda za toksikologiju) na 'Zelenom brijegu', 23. UvoĊenje funkcije pomoćnika ministra za javno zdravstvo, 24. Jaĉanje zastupljenosti hrvatskog javnog zdravstva u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) i drugim oblicima meĊunarodne zdravstvene suradnje, 25. Usvajanje nacionalnih ciljeva zdravlja u Hrvatskom saboru.

HĈJZ prvi medicinski ĉasopis na internetu, potpuno dostupan bez naplate na hrvatskom jeziku. Kroz idućih nekoliko godina mnogi vodeći medicinski ĉasopisi će postati dostupni na internetu, bez naplate i to u potpunosti. Slobodni pristup znanju odigrat će krupni utjecaj na medicinsku praksu. U ovom trenutku na internetu je slobodno dostupno 1380 medicinskih ĉasopisa http://www.freemedicaljournals.com/ Oni se izdaju na 13 jezika: Engleski 1206 Talijanski 9 Danski 2 Francuski 53 Ĉeški 2 Latvijski 1 Portugalski 52 Katalonski 2 Slovaĉki 1 Njemaĉki 24 Norveški 2 Turski 15 Švedski 2

HĈJZ je kao najvredniji resurs odredio profesionalce javnog zdravstva, pristupio stvaranju mreţe javnog zdravstva, odabrao oblike njihove suradnje i u prvom broju se obraća na njih 1111. HĈJZ se nastavlja na tradiciju ‘Zdravstvenih novina’ koje je izdavala Škola narodnog zdravlja ‘A. Štampar’ od 1947 do 1957. HĈJZ će se kroz prve dvije godine provoditi kao projekt unapreĊenja javnog zdravstva u Hrvatskoj. Svi brojevi HĈJZ dostupni su na www.hcjz.hr.

79 Rijeĉ ţupana Vukovarsko-srijemske ţupanije povodom promocije 4. broja Hrvatskog ĉasopisa za javno zdravstvo, Vol 4, Broj 14, 7. travanj 2008., ISSN 1845-3082

Iskreno se zahvaljujem uredništvu Hrvatskog ĉa- sopisa za javno zdravstvo na pruţenoj prigodi predstavljanja naše ţupanije i pozivu da se ispred Vukovarsko- srijemske ţupanije obratim ĉitateljima. Radujem se što je upravo "Zdravlje u Vukovarsko- srijemskoj ţupaniji" jedna od tema broja kojeg se Boţo Galić, predstavljanje oĉekuje na 12. Sajmu zdravlja koji se dugi Vukovarsko-srijemska niz godina tradicionalno organizira u Vinkovcima. ţupanija Sajam se odrţava od 18. do 20. travnja 2008. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u organizaciji poglavarstva Grada Vinkovaca, Vukovarsko-srijemske ţupanije, Škole narodnog zdravlja Andrije Štampara i Hrvatske mreţe zdravih gradova i ţupanija. Zdravlje je vrijednost koju treba ĉuvati i njegovati i u koju treba puno ulagati. Sajam zdravlja je mjesto susreta promicatelja oĉuvanja i unaprijeĊenja zdravlja i kvalitete ţivota i svih onih koji su prepoznali interes i odgovornost pojedinca i cjelokupne društvene zajednice u brizi za zdravlje. Poglavarstvo Vukovarsko-srijemske ţupanije aktivno sudjeluje i podrţava sve manifestacije Sajma zdravlja pa stoga koristim ovu prigodu i pozivam ĉitatelje da ga posjete. Vukovarsko-srijemska ţupanija aktivno sudjeluje i podrţava aktivnosti u za- štiti i unaprijeĊenju zdravlja, a zdravstvenu politiku temelji na osiguranju jednake dostupnosti i uvjeta pruţanja zdravstvene zaštite na cijelom svom podruĉju. Ţupa- nija prihvaća i financira naroĉito programe i projekte za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, poboljšanje ţivota osoba s invaliditetom, djece s posebnim potrebama i osoba treće ţivotne dobi, ravnopravnost spolova, smještaj i pomoć ţrtvama obiteljskog nasilja, rad Obiteljskog Savjetovališta te Progam javnozdravstvenih mjera. Decentralizacijom funkcija ţupanija postaje osnivaĉem Domova zdravlja u Vinkovcima, Vukovaru i Ţupanji, Općih bolnica Vinkovci i Vukovar, Ţupanijskog Zavoda za javno zdravstvo, Domova za starije i nemoćne osobe Vinkovci i Vuko- var te velikog broja osnovnih i srednjih škola, ĉime dobiva odgovornost i veće prilike ali ograniĉene nedostatnim financijskim sredstvima. Vukovarsko-srijemska ţupanija nastoji ostvariti zdravlje kao strateški cilj punog gospodarskog i socijalnog razvitka kroz oţivljavanje ratom uništenog gospodarstva, smanjivanje nezaposlenosti, stipendiranje uĉenika i studenata, sufinanci- ranje prijevoza srednjoškolaca, ĉišćenjem miniranih podruĉja, ulaganjem u komu-

80 nalne i nfrastrukturne projekte, ĉišćenjem zagaĊenih bunara i proizvodnjom pitke vode, dovršenjem obnove ratom uništenih zdravstvenih ustanova, stambenim zbri- njavanjem mladih deficitarnih kadrova, osnivanjem dislociranih studija i veleuĉili- šta, financiranjem pripravniĉkog staţa svih zdravstvenih djelatnika srednje struĉne spreme i još mnogim drugim aktivnostima. Radi bolje zaštite i unaprijeĊenja zdravlja i zdravstvenog sustava Vukovar- sko-srijemska ţupanija ţeli postići standard osiguran obveznim zdravstvenim osiguranjem popunjavanjem nedostajućih timova unutar mreţe primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, poboljšati definirani standard kvalitete prostora, opreme i usluga po ugovornim zdravstvenim djelatnostima, dovršiti kapitalne investicije izgradnje, adaptacije i opremanja zdravstvenih ustanova te zadovoljiti zdravstvene potrebe od posebnog interesa za ţupaniju, a utvrĊene Strateškim okvirom ţupanij- skog plana za zdravlje donesenim na temelju Ţupanijske slike zdravlja te donijeti Plan zdravlja. Na kraju, istaknuo bih da zdravstveni djelatnici naše ţupanije svojim struĉ- nim znanjem i predanim radom sada, kao i za vrijeme Domovinskog rata, iskazuju odliĉnu organiziranost, prevladavaju mnoge teškoće i postiţu zavidne rezultate. Zahvaljujem se djelatnicima našega Zavoda za javno zdravstvo na angaţma- nu oko ureĊivanja teme Zdravlje u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji i ĉitateljstvu na strpljenju. Ţupan Vukovarsko-srijemske ţupanije Boţo Galić, dipl. ing.

81 Od urednice teme povodom promocije 4. broja Hrvatskog ĉasopisa za javno zdravstvo, Vol 4, Broj 14, 7. travanj 2008., ISSN 1845-3082 Kata Krešić, dr. med., spec. epidemiolog, ravnateljica ZZJZ VSŢ

Zdravstveno stanje stanovništva nije samo zbroj ocjena zdravstvenog stanja pojedinaca nego je odraz cjelovite slike o stanju zdravlja i bolesti, ali i drugih problema vezanih uz zdravlje populacije odreĊenog podruĉja. Ocjena zdravlja ne proizlazi samo iz uobiĉajene definicije zdravlja u kojoj je sadrţano "odsustvo bolesti" nego je ona i odraz vlastitog poimanja zdravlja uvjetovanog društvenim, socijalnim, kulturološkim odrednicama, ali i dogaĊajima koji mogu privremeno mijenjati sustav vrijednosti i tako posredno utjecati i na doţivljaj zdravlja i bolesti. Mnoštvo je "ţivotnih dogaĊaja" koji mogu dnevno mijenjati naše poimanje dobroga zdravlja, a velike katastrofe kao što su rat ili neke druge imaju osim trenutnog i produţe- ni uĉinak kako objektivno na ljudsko zdravlje tako i na doţivljaj zdravlja i bolesti. Temeljni ciljevi zdravstvene politike nisu samo produljenje ţivota nego i unaprije- Ċenje njegove kvalitete, a zdravstvena zaštita i zdravlje ljudi ne ovisi iskljuĉivo o djelovanju zdravstvenog sustava i ne mogu se promatrati odvojeno od demograf- skih, ekoloških i gospodarskih pokazatelja koji znaĉajno utjeĉu na sliku zdravlja. Demografski pokazatelji ukazuju kako Vukovarsko-srijemska ţupanija u odnosu na cijelu Hrvatsku spada u nešto "mlaĊe" ţupanije, odnosno kako je prema popisu stanovništva iz 2001. godine od ukupnog broja stanovnika (204 768) udio stanovništva u dobi od 0-19 godina 31,3% dok za Hrvatsku on iznosi 23,73%. Uĉešće stanovništva starijeg od 65 godina iznosi 14,4% i niţe je nego u Hrvatskoj (15,6%). Kada je rijeĉ o prirodnom kretanju stanovništva, kao i na razini drţave biljeţi se naţalost negativan trend. Tako je u 2006. godini ponovno bilo više umrlih nego roĊenih sa prirodnim kretanjem od –292 (2 242 umrlih, 1 950 roĊenih) i vitalnim indeksom od 87,0 (za Hrvatsku on iznosi 82,3). Pokazatelji zdravstvenog stanja i zdravstvene zaštite se temelje kako na kvantitativnim zdravstveno-statistiĉkim podacima tako i na kvalitativnim pokazate- ljima koji su odraz osobnog zadovoljstva zdravljem i sustavom koji je u funkciji, kako oĉuvanja i unaprijeĊenja zdravlja tako i njegovog povratka kada je ono naru- šeno. Neki od kvantitativnih pokazatelja koji jednim dijelom odraţavaju funkcioniranje sustava zdravstvene zaštite su primjerice stopa perinatalnog mortaliteta koja je u 2006. godini u Vukovarsko-srijemskj ţupaniji iznosila 7,1 (za Hrvatsku je 7,5) te stopa mortaliteta dojenĉadi koja je u istoj godini iznosila 4,6 (prosjek za Hrvatsku je 5,2). Kada je rijeĉ o bolniĉkom lijeĉenju pacijenata, od ukupnog broja bolniĉki lijeĉenih pacijenata u OB Vinkovci je lijeĉeno 52%, a u OB Vukovar 22%, dok je izvan VSŢ najviše pacijenata (12%) lijeĉeno u KB Osijek. Jedan od kriterija ocjene zdravstvenog stanja stanovništva su svakako i vo- deći uzroci smrti. Gledajući rang-ljestvicu vodećih uzroka smrti u Vukovarsko- srijemskoj ţupaniji, na prvom mjestu su, kao i u cijeloj Hrvatskoj, bolesti cirkula- cijskog sustava od kojih umire više od polovice ukupno umrlih, a na drugom

82 mjestu su maligne bolesti od kojih umire preko 20% od ukupno umrlih osoba. Tako je u 2005. godini u VSŢ od raka umrlo 495 osoba, a novooboljele su ukupno 702 osobe (374 muškrca i 328 ţena), sa stopom incidencije od 342,8 na 100 tisuća stanovnika što je primjetno niţe od 466,8 koliko iznosi stopa incidencije za cijelu Hrvatsku. Gledajući u cjelini zdravstveno stanje populacije, kroniĉne masovne nezarazne bolesti su poprimile epidemijski karakter i predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem koji zahtjeva sustavno unaprijeĊenje prevencije, kako primarne tako sekundarne i tercijarne. Danas se zna za mnoge riziĉne ĉimbenike koji pospješuju nastanak i razvoj kroniĉnih nezaraznih bolesti. Na neke od njih je moguće prvenstveno utjecati promjenom naĉina ţivota i u tom smislu je potrebno podići razinu zdravstvene prosvijećenosti, ali i osigurati pretpostavke boljih uvjeta ţivota i standarda koji će omogućiti odgovarajući naĉin prehrane, smanjenje negativnog stresa, dostupnost zdravstvene zaštite, brigu o mladima, skrb za starije i invalidne osobe i sliĉno. Dru- ga razina prevencije je rano otkrivanje bolesti, odnosno otkrivanje bolesti u stadijima koji će omogućiti visoki stupanj izlijeĉenja ili pak smanjenja invaliditeta i poboljšanja kvalitete ţivota. Posebice se pri tome misli na neke maligne bolesti koje su, ako se otkriju u najranijim stadijima, visoko izljeĉive. Pozitivan primjer za to su Nacionalni programi za rano otkrivanje raka dojke i raka debelog crijeva kojima je osnovni cilj smanjenje smrtnosti od tih bolesti. Kada je rijeĉ o bilo kojem programu prevencije, vaţno je istaknuti kako su u sustavu cjelokupne zdravstvene potrošnje preventivni programi i druge mjere prevencije najjeftiniji oblik zdravstvene intervencije. Dugoroĉno gledajući oni istovremeno osiguravaju i najveću uštedu u sustavu zdravstvene zaštite, misleći pri tome ne samo na oĉuvanje zdravlja nego i na poboljšanje kvalitete ţivota i oĉuva- nje radne sposobnosti. Posebnu pozornost zasluţuje oĉuvanje zdravlja mladih izloţenih nizu ĉimbe- nika koji nepovoljno utjeĉu na njihovo ponašanje i zdravlje. Pri tome se naroĉito misli na raširenost i laku dostupnost opojnih sredstava i alkohola te tako uoĉljiv porast broja ovisnika, sa spuštanjem dobne granice prvog konzumiranja i sve ve- ćim uĉešćem mlaĊih dobnih skupina. Upravo ta dob zahtjeva intenzivne mjere primarne prevencije kako kroz sustav obrazovanja tako i sustav zdravstva. Općenito gledajući, zdravlje stanovništva Vukovarsko-srijemske ţupanije je svakako determinirano i demografskim, geografskim, kulturnim i tradicijskim oso- bitostima ovoga podruĉja, ali nikako ne smijemo zaboraviti na Domovinski rat i stradanja koja su već medicinski poznatim, ali zasigurno i još nepoznatim mehanizmima utjecala na zdravlje kako branitelja tako i civilnih stradalnika, ali i cjelokupnog stanovništva naše Ţupanije. Upravo stoga se još više nameće potreba preventivnih programa, ranog otkrivanja riziĉnih poremećaja i ranih stadija bolesti, ali i dostupnosti i unaprijeĊenja mogućnosti lijeĉenja. Mreţa zdravstvenih ustanova u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji osigurava osnovni princip podjednake dostupnosti zdravstvene zaštite, ali se kao znaĉajan problem nameće nedostatak zdravstvenih djelatnika, posebice lijeĉnika kojih trenutno nedostaje na svim razinama zdravstvene zaštite. Problem je to širih razmjera, 83 prisutan u najvećem dijelu Hrvatske i zahtjeva sustavno rješenje. Unatoĉ tome u proteklim godinama je u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji uĉinjeno puno na unapri- jeĊenju sustava zdravstvene zaštite i promicanju zdravlja kao imperativa u strategiji cjelokupnog razvoja i poboljšanja kvalitete ţivota. Ţivimo u vremenu kada se, osim o pravima, puno jasnije govori i o osobnoj odgovornosti za vlastito zdravlje, o nuţnosti zdravijeg naĉina ţivota i mijenjanju loših ţivotnih navika, o ekološkoj proizvodnji hrane i oĉuvanju okoliša. U tom smislu nuţno se gube i neki stereotipi o nezdravom "slavonskom" naĉinu prehrane, ali i jasno uoĉava potreba oĉuvanja niza tradicijskih vrijednosti koje su promicatelji oĉuvanja ljudskoga zdravlja.

84 Mandica Sanković, dipl. ing. arh. proĉelnica Upravnog odjela za prostorno ureĊenje, gradnju i zaštitu okoliša, Grad Vinkovci EDUKACIJA ZA ZDRAVO URBANO PLANIRANJE – IZVJEŠĆE S UĈIONICA, RADIONICA I POSLOVNOG SASTANKA TEMATSKE GRUPE ZDRAVO URBANO PLANIRANJE PROJEKTA ZDRAVI GRAD, SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE, REGIONALNI URED ZA EUROPU

U organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije, SZO, Regionalnog ureda za Europu, u Brisselesu je od 14. do 16. veljaĉe 2008. godine odrţana uĉionica i radionica o zdravom urbanom planiranju i poslovni sastanak tematske grupe Zdravo urbano planiranje Regionalnog ureda za Europu. Na poĉetku uĉionice o zdravom urbanom planiranju, gospodin Marcus Grant, Bristol Collaborating Centar, prikazao je šire faktore koji odreĊuju zdravlje, a to su: okoliš, stil ţivota, biologija ĉovjeka i zdravstveni sustav. Glavne odrednice zdravlja prikazane su na slici 1.:

Zdravo urbano planiranje promiĉe ideju da grad nije samo skup graĊevina, ulica i otvorenih prostora, već je grad ţivi, dišući organizam ĉije je zdravlje neposredno povezano sa zdravljem stanovnika grada i cjelokupnog eko sustava, kao što je prikazano na slici 2.:

Temeljni uvjeti za zdravlje ljudi i sveopću dobrobit potjeĉu iz stanja urbanog okoliša, naĉina korištenja i gospodarenja urbanim okolišem. Urbanisti svojim radom utjeĉu na socijalne, fiziĉke i ekonomske uvjete, te na funkcije grada. Oni imaju kljuĉnu ulogu u prepoznavanju tih problema i osiguravanju uvjeta u gradovima koji doprinose zdravlju, blagostanju i kvaliteti ţivota. Kroz urbano planiranje donose se odluke o korištenju, razvoju zemljišta i graĊevina u gradovima. Mnogi modeli urbanog planiranja i menadţmenta u Europi vezani su za specijalizirane urede, meĊu kojima mora biti partnerski odnos i suradnja zbog potrebe za sveobuhvatnim i potpunim pristupom. Najkritiĉnija podruĉja suradnje jesu: - planiranje namjene zemljišta i prometa, povezivanje planiranja mjesta stanovanja, zaposlenja i ustanova sa strategijom prometa; - strategija organizacije socijalne sluţbe koja uvaţava suvremeno planiranje dru- štvene stanogradnje, zdravstva, obrazovanja, knjiţniĉarstva, javnih otvorenih prostora i drugih javnih sluţbi koje ukljuĉuju planiranje namjene zemljišta i prometa; - strategija obnove ekonomije, tako da ekonomski razvoj i programi urbane obnove budu sredstva za provoĊenje strategije zdravog planiranja; - cjelovita strategija prometa, koja ukljuĉuje izgradnju i odrţavanje cesta, upravljanje cestovnim prometom, parkiranje, ţeljezniĉke sluţbe, planiranje i upravljanje javnim prometom, planiranje prometa za biciklizam i motobiciklizam, te osiguranje pješaĉkog prometa; i - cjelovito planiranje iskorištavanja resursa, povećanje mogućnosti za sveobuhvat- na rješenja koja ukljuĉuje energiju, vodu, hranu, otpad, biljni i ţivotinjski svijet, politiku zapošljavanja i strategiju športa i rekreacije. Prikaz svih navedenih potreba sadrţan je u slici 3.:

86 Zdravlje i potrebe stanovnika

Zajedniĉki rad kroz ove razliĉite sfere planiranja je izuzetno korisno, a za- jedniĉka briga za zdravlje stanovnika grada moţe biti snaţan motivator za suradnju.

Prioriteti zdravlja Prioriteti zdravlja svake strategije urbanog planiranja ukljuĉuju: - povećane mogućnosti korištenja bicikla i pješaĉenja, a prema tome i promovira- nje tjelovjeţbe i osjećaja pripadanja lokalnoj zajednici, povećanje jednakosti u pristupu sluţbama za osobe koje imaju slabu dostupnost prijevoznim sredstvima (npr: nemaju automobil); - povećanje broja linija javnog prijevoza, što znaĉi povećanje mogućnosti putovanja, a smanjenje uporabe automobila, a iz toga slijedi smanjenje nesreća, zagaĊenosti zraka i emisije CO ; - povećanje izbora pristupaĉnosti svim populacijama stanovništva - pogotovo osobama koje ne koriste automobile - za pristup poslu, obrazovanju, zdravlju, trgovinama i slobodnim aktivnostima; - povećanje raznolikosti i kvalitete stanovanja, a prema tome olakšano odrţavanje stambenog prostora, a s obzirom na imovinsko stanje korisnika ili vlasnika stambenog prostora; i - poboljšanje ekonomskih mogućnosti stanovnika, poboljšanje mogućnosti zapo- šljavanja i stvaranje izvora potrebnih za obnovu urbanih podruĉja i osiguranje sluţbi/servisa. Zdravo urbano planiranje naglašava vaţnost prepoznavanja ukljuĉivanja zdravlja u politiku i praksu planiranja grada (urbsa). Zdravo urbano planiranje je koncept koji se razvio u trećoj fazi projekta SZO-a Zdravih gradova (1998.-2002.).

87 Cilj djelovanja projekta Zdravi grad jeste pokazati da zdravlje predstavlja vrijednost i preduvjet za razvoj zajednice, istaknuti znaĉaj odrţivog razvoja i razviti pozitivan, proaktivan pristup zajednici, njezinim potrebama, problemima i potencijalima, stimulirati suradnju meĊu razliĉitim sektorima u programima unapreĊenja zdravlja i kvalitete ţivota u urbanim uvjetima. Projekt Zdravi gradovi ukazuju na meĊuzavisnost fiziĉke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Bitna je postavka projekta spoznaja da pri donošenju politiĉkih odluka na razini lokalne uprave treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje. Program Zdravi gradovi provodi se u šest regija Svjetske zdravstvene organizacije, SZO, pa tako i u europskoj regiji. Osnovni cilj pokreta jeste poticanje i obvezivanje lokalnih vlasti na unapreĊenje zdravlja. Više od 1.200 gradova iz tridesetak europskih zemalja na razliĉite naĉine je povezano u ovaj program, kroz razliĉite mreţe (nacionalne, regionalne), a oni naj- napredniji gradovi i kroz Europsku mreţu zdravih gradova. Da bi se postalo i ostalo ĉlanom mreţe potrebno je ispuniti zahtjevne uvjete, koji se uz to, svakih pet godina, odnosno prelaskom u drugu fazu, obnavljaju. Svaka faza ima nove teme kojima se ĉlanice posvećuju i koje pokušavaju riješiti za vrijeme njena trajanja. Projekt "Zdravi grad" Svjetske zdravstvene organizacije do sada je prošao tri faze djelovanja: I. faza 1987.-1992. g., II. faza 1993.-1997. g., III. faza 1998.-2002. g., Karakteristike navedenih faza jesu tri vaţna strateška naĉela: 1. multisektorski pristup, po kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva, već i svih srodnih i razvojnih sustava u društvu; 2. aktivna participacija graĊana (samopomoć, uzajamna pomoć, mogućnost odluĉivanja o zdravlju i dr.); 3. briga za okolinsko zdravlje (biološka, fiziĉka i socijalna okolina) – pravo i duţnost graĊana da ţive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini. Tijekom III. Faze projekta Zdravi grad, SZO je ukljuĉila kao trajnu inicijati- vu zdravo urbano planiranje. Cilj ukljuĉivanja urbanog planiranja jeste ukazivanje na veze izmeĊu zdravlja i urbanog planiranja. Program se trenutno nalazi na kraju IV. Faze. Ciljevi IV. faze projekta Zdravi gradovi, koja traje od 2003. do 2008. godine jesu promicanje: 1. zdravog starenja, 2. zdravog urbanistiĉkog planiranja, 3. tjelesne aktivnosti i aktivnog ţivota, te 4. uvoĊenje metode procjene utjecaja razliĉitih programa, projekata i akcija na zdravlje graĊana. U IV. Fazu ukljuĉena su 74 grada, dok je u III. Fazi bilo ukljuĉeno 45 gradova u Europsku mreţu Zdravih gradova.

88 Nakon uvodnog izlaganja slijedio je prikaz strateškog planiranja na podruĉju Brusselesa, koji su prezentirali urbanisti Instituta za menadţment okoliša iz Brusselesa i Regionalnog ureda za urbanizam. Uĉionice su bile uvod za terenski rad koji je ukljuĉio praktiĉne primjere vezane za: 1. urbanu regeneraciju centra, iz kojega je iseljeno stanovništvo stare stambene ĉetvrti u novoizgraĊenu stambenu ĉetvrt u okolici grada, s tim da su se kroz predhodne ankete i dogovore, stvorili preduvjeti za navedenu aktivnost. U centru je u postupku izgradnja novih zgrada, javnih sadrţaja, parkova i ostalih pra- tećih potreba, namijenjenih poslovnim ljudima i suvremenom naĉinu ţivota zaposlenih osoba. U novoj stamenoj ĉetvrti u koje je iseljeno staro stanovništvo osigurani su isto tako suvremeni uvjeti stanovanja koji ukljuĉuju "princip susjedstva" što znaĉi da se na odgovarajućim udaljenostima za pješaĉenje nalaze trgovine, djeĉji vrtići, škole, zdravstvene ustanove i sliĉno, te kvalitetni stam- beni prostori, a sve uz cijenu stanovanja niţu nego u centru na staroj lokaciji. 2. planiranje prostora i sadrţaja za mlade (igrališta na otvorenom za djecu i skate park). 3. urbana obnova: promjena namjene "starih graĊevina" u centru stamebnih ĉetvrti u suvremene javne namjene (knjiţnica s restoranom, prostorom za sastanke, konferencije i prezentacije, zanatskim radnjama...), s ciljem formiranja kvalitetnih uvjeta za stanovanje po principu susjedstva. 4. urbana obnova: prikaz preureĊenja i prenamjene napuštenog skladišta smješte- nog u društveno raznolikoj, ali siromašnoj stambenoj ĉetvrti u neposrednoj blizini centra grada u javne prostore potrebne lokalnom stanovništvu (trgovine, sport i rekreacija s ukljuĉivanjem vodenih površina (postojeća rijeka koja se koristila za dovoz rasutog tereta) u poboljšanje kvalitete okoliša i stanovanja nakon obnove postojećih i izgradnje novih sadrţaja). nakon obilaska lokacije, svaka grupa je trebala napraviti svoj prijedlog rješenja projekta obnove. Nakon izrade prijedloga, slijedila je prezenatacija i rasprava o rješenjima. 5. dobri primjeri prakse: 5.1. Obnova grada Sfeffielda po naĉelima odrţivog razvoja i zdravog urbanog planiranja 5.2. Planiranje javnog autobusnog prijevoza u predgraĊima grada Kuopio Nakon edukacije i radionica slijedio je posljednji sastanak tematske grupe za Zdravo urbano planiranje IV. faze projekta Zdravi grad. Sastanak je imao tri glavne teme s mogućnošću rasprave tijekom rada, i to: 1. evaluaciju rada zdravog urbanog planiranja u IV. fazi projekta zdravi grad: razvoj, rezultati i postignuća, 2. revizija knjige Zdravo urbano planiranje 3. konferencija u Zagrebu, u oktobru 2008. godine.

U nastavku slijedi skraćeni zapisnik sa sastanka tematske grupe za Zdravo urbano planiranje IV: faze projekta Zdravi grad SZO Regionalnog ureda za Europu.

89 Zapisnik s Poslovnog sastanka tematske grupe Zdravo urbano planiranje projekta Zdravi grad Svjetske zdravstvene organizacije, Regionalni ured za Europu

Brussels, subota, 16. veljaĉe 2008. 1. Prisutni: 1. Terry Blair-Stevens Brighton 2. Rob Fraser Brighton 3. Claire Terlinden BXL 4. Marianne Dock Helsingborg 5. Tustyna Strzelecka Lodz 6. Marco Zanussi Sandnes 7. Thea Karlavaris Rijeka 8. Mãire McCotter Belfast 9. Robin Hawe Belfast 10. Eda Rumora Rijeka 11. Mandica Sankovic Vinkovci 12. Leo Kosonen Kuopio 13. Elia Diet Barcelona 14. Ana Terres San Fernando 15. Maria Dowres Gerez San Fernando 16. Aurea Gallén Barcelona 17. Hugh Barton UWE 18. Jaana Solasvuo Turko / Finland 19. Nicole Purnôde Brussels 20. Adrian Morgan Manchester 21. Judy Kurth Stoke-on Trent 22. Agis Tsouros (by teleconference) WHO – Copenhagen

2. Evaluacija IV. Faze Opći upitnik, anketa bazirana na evaluacijskom upitniku koji je korišten u III. Fazi projekta Zdravi grad, bit će dostavljen svim gradovima do kraja veljaĉe 2008. Cilj Općeg upitnika jeste napraviti pregled ostvarenja temeljnih ciljeva IV. Faze, te pruţiti priliku gradovima, da utvrde i komentiraju probleme na koje su naišli. Predstavnici podmreţa postavljali su specifiĉna pitanja za svaki temeljni cilj IV. Faze, koja bi trebala biti ukljuĉena u Opći upitnik. Opći upitnik bit će jedinstven za gradove unutar šire mreţe Zdravih gradova. Predstavnici su raspravljali o predloţenim mogućim pitanjima iz podruĉja ZUP-a, te su ih saţeli kao što je naznaĉeno ispod:

90 1. Koja su tri najvaţnija problema zdravog urbanog planiranja u vašem gradu? 1.1. Ovo pitanje daje priliku gradovima koji su se ukljuĉili u kasnijoj etapi IV. Faze, da prikaţu svoje probleme; 1.2. Gradovi koji su izvršili ciljeve ZUP-a, od poĉetka IV. Faze, bit će u mogućnosti pikazati svoj model, za rješavanje utvrĊenih problema iz toĉke 1.1. 2. Jesu li urbanisti ukljuĉeni u upravljaĉko tijelo mreţe Zdravih gradova? Bilo je predloţeno i alternativno pitanje: Koji su profesionalni planeri (projektanti) aktivno ukljuĉeni u upravljaĉko tijelo Zdravih gradova. Tko su? Npr.: urbanisti, planeri prometa, planeri naselja... 3. Na koji je naĉin lokalno stanovništvo aktivno ukljuĉeno u planove razvoja i planove koji se tiĉu zdravlja i okoliša na lokalnoj razini? (Opisati i dati primjere) 4. Kako je zdravlje uklopljeno u vaše gradske (GUP) i regionalne planve (PP- prostorni plan)? (Opisati i dati primjere), 5. Kako je Zdravo starenje ukljuĉeno u vaše planove, politiku i praksu? (Opisati i dati primjere) 6. Kako je Tjelesna aktivnost ukljuĉena u vaše planove, politiku i praksu? (Opisati i dati primjere) 7. Kako je Procjena utjecaja na zdravlje ukljuĉena u vaše planove, politiku i praksu? 8. Kako / u kojim razmjerima je vaš program Zdravih gradova utjecao na napredak IV. Faze Zdravog urbanog planiranja u vašem gradu? (Dati primjere)

Neki ĉlanovi su zatraţili da se uvede ljestvica s ocjenama, kako bi mogli ocijeniti do kojih su se granica zadani ciljevi ostvarili. Ovaj upitnik trebat će prilagoditi tako da se moţe koristiti i za druge podmreţe. Akcija: Ĉlanovi podmreţe mogu dostaviti gosp. Terry Blair-Stevensu prijedloge i komentare u vezi ovih pitanja na e-mail: terry.blair- [email protected] Svi gradovi trebat će ispuniti i vratiti Opći upitnik u SZO – Copenhagen do oţujka / travnja, a datum će se objaviti naknadno. Evaluacija IV. Faze trebala bi takoĊer obuhvatiti: 1. Uĉenje temeljem steĉenih iskustava u provoĊenju novih ideja 2. Kako smo prenijeli znanje i povećali (unaprijedili) sposobnosti urbanista u podruĉju zdravog urbanog planiranja, putem uĉionica i radionica, na lokalnoj razini, na razini pod-mreţe, kao i unutar šire mreţe Zdravih gradova i nacionalnih mreţa; 3. preporuke/primjeri kako smo pretvorili urbano planiranje i dizajn u vaţan ĉimbenik javnog zdravstva.

91 Globalna konferencija Zdravih gradova u Zagrebu, biti će kljuĉno mjesto za prikupljanje ovih spoznaja, te će se utvrditi kako urbano planiranje odrţati i razvijati kao dio tema i ciljeva V. Faze. Ĉlanovi su se sloţili da pitanja u evaluacijskom upitniku IV. Faze, trebaju biti sastavni dio godišnjeg izviješća (Annual Reporting Template (ART)) i da te spoznaje trebaju utjecati na evaluaciju IV. Faze. U Tabelici 1., navedena su pitanja iz ART-a koja se odnose na ZUP.

Tabelica 1: ZUP (HUP) pitanja iz ART-a 2007.:

Što ste poduzeli u periodu od 1.oţujka 2006. do 28. veljaĉe 2007. u vezi svake od ĉetiri temeljne teme, te Migracija i Zdravlja?

Odredite što ste toĉno planirali poduzeti u 2007.

U vezi svake od temeljnih tema, koje su glavne aktivnosti koje ste planirali za 2007.

Jeste li ĉlan podmreţe Zdravog urbanog planiranja? Da Ne

Jeste li sudjelovali u podmreţama ili sastancima izobrazbe koji su se odrţali izmeĊu oţujka 2006. i veljaĉe 2007.? Da Ne

Je li vaše sudjelovanje u ovom (ovim) pod-mreţama ili sastancima izobrazbe, olakšalo ostvarenje vašeg rada u podruĉju ZUP, u okviru temeljnih tema ZUP-a? Da Ne Molimo da objasnite svoj odgovor..

Mislite li da su informacije i smjernice koje podmreţe i WHO pruţaju, dostupne i dovoljne kao podrška za ostvarenje vašeg rada u podruĉju temeljnih tema ZUP-a? Da Ne

Molimo objasnite vaš odgovor u vezi svake od ĉetiri teme

3. Studije sluĉajeva Postojat će potreba za kratkim saţetcima studija. Isti će sluţiti u dvije svrhe: - pomoći će u oblikovanju poglavlja publikacije o ZUP-u za konferenciju u Zagrebu - odabir studija koje će posluţiti za izradu kvalitetne usmene prezentacije na Zagrebaĉkoj konferenciji. 92 Pri pisanju studija treba primijeniti strukturu korištenu na prijašnjim konfe- rencijama. MeĊutim, sudionici su zatraţili da primjeri i ĉinjenice ukljuĉeni u studije budu fleksibilniji, s ciljem da se dobije uvid u slijedeće: kako se zdravlju pristu- pilo u planiranju; kako su ukljuĉeni planeri i politiĉko vodstvo; veze izmeĊu Pro- cjene utjecaja na zdravlje (HIA) i Zdravog starenja; problemi i izazovi na koje se naišlo i kako ih se riješilo; postignuti rezultati / dobrobit proizašle iz rada. Radna grupa, koja će imati 3-5 osoba, izabrat će studije za prezentaciju u Za- grebu. Ĉlanovi podmreţe su potaknuti da kao volonteri rade s gospodinom Hugh Bartonom i gospodinom Marcus Grant u odabiru studija. Ovo ne zahtjeva osobno sastajanje, već se moţe obaviti putem e-maila. Predstavnici grada Brightona, Kuopioa, Manchestera i Stokea dobrovoljno su se javili, da pomognu gospodinu Hugh Bartonu i gospodinu Marcus Grantu (University of the West of England) u odabirustudija. TakoĊer, pitat će se i predstavnici grada Milana da sudjeluju. Tehniĉki eksperti SZO-a utvrdit će koje studije pruţaju spektar primjenjivih stavova u vezi pripreme publikacije o zdravom urbanom planiranju. Neki gradovi su zatraţili da se publikacija za konferenciju u Zagrebu objavi u CD formatu.

4. Nova knjiga o ZUP-u U dodatku pubilikacije, koja će se objaviti na Zagrebaĉkoj konferenciji, gospodin Agis Tsouros i gospodin Hugh Barton su raspravljali o novoj publikaciji koja će se primarno fokusirati na ZUP. Cilj je izdati novu knjigu o zdravom urbanom planiranju, a promocija će se izvršiti na konferenciji u Zagrebu. Raspravljalo se o ĉetiri opcije: 1. Novo izdanje "Zdravo urbano planiranje" s osnovnim promjenama: 1.1. Proširiti 1. poglavlje s bazom dokaza 1.2. Novi pregled glavnih planera 1.3. U poglavlje 6. ukljuĉiti Spectrum 2. ILI u potpunosti nova knjiga o ZUP-u, ukljuĉujući sve prethodno navedeno, s nizom izmjenjenih poglavlja iz podruĉja vaţnih tema, ukljuĉujući i par studija gradova. 3. ILI knjiga koja će obraĊivati ZUP u IV. Fazi projekta Zdravi grad, ukljuĉujući prvi set prethodnih prijedloga, ali uglavnom pregledi podmreţe gradova ukljuĉenih u ZUP, s ciljem da se pokaţe kako su se razvijale akcije i politika. 4. I velika nova knjiga: "Dobrobit grada" ("City of Well-Being") u kojoj će zdravlje biti središte urbanog planiranja i jaĉe naglašeno nego li je to u sadašnjoj knjizi o ZUP-u, te u kojoj će biti detaljna uputstva vezana za vještine, alate i politiĉke opcije. Sudionici su komentirali opcije: - Opcija 1: sadrţaj prve knjige je još uvijek vaţeći i mogao bi se aţurirati, na naĉin da se ukljuĉe novi znanstveni dokazi o zdravom urbanom planiranju s unaprije- Ċenim rezultatima o zdravlju. Knjiga o ZUP-u je publikacija SZO-a, stoga, ako se

93 SZO odluĉi na reviziju knjige, sudionici će biti pozvani da daju komentare i prijedloge. - Opcija 2: zanimljiva, ali ne mora nuţno biti pod okriljem SZO-a. - Opcija 3: nije direkno vezana za Zagrebaĉku konferenciju i ne bi bila popularna. - Opcija 4: ovo bi se moglo izvesti s neovisnom podrškom.

5. V. Faza Aktivnosti u V. Fazi projekta Zdravi grad, bit će usmjerene na unapreĊenje tema prikazanih u saţetku konzultacija s Rennes Business and Technical meeting 2007. a to su: 1. Ravnopravnost, 2. Naĉin ţivljenja, 3. Urbani okoliš. Socijalni (društveni) marketing1, takoĊer će biti ukljuĉen u V. Fazi. Komentari sudionika: 1. Opća podrška će se usredotoĉiti na navedene tri teme; 2. Jedan od gradova je ukazao kako su se njihove kolege iz podruĉja javnog zdravstva povukli iz rada na lokalnom partnerstvu, jer smatraju da V. Faza projekta Zdravi grad ne predstavlja njihove lokalne prioritete; 3. Nekolicina predstavnika gradova izjasnila se da su teme IV. Faze pomogle unapreĊenju javnozdravstvenog rada u njihovim gradovima; 4. Neki gradovi će nastaviti aktivnosti vezane za provedbu IV. Faze usporedno s aktivnostima predviĊenima u V. Fazi projekta Zdravi grad.

6. Budućnost ZUP-a u podmreţi Svi ĉlanovi su se sloţili da vrijedi nastaviti ZUP u podmreţi u V. Fazi. MeĊutim, djelatnost podmreţe, morat će se moţda mijenjati kako bi se odrazile potrebe postojećih ĉlanova i novih sudionika. Komentari sudionika: - Milan je još uvijek grad domaćin ZUP-a u IV. Fazi podmreţe. Nejasno je u ovom trenutku koja će biti uloga Milana u V. Fazi; - Koja će biti uloga SZO-a u radu podmreţe u V. Fazi i kolika će biti mogućnost komunikacije, administracije i organizacije sastanaka podmreţe? - SZO ima kljuĉnu ulogu u pruţanju strateškog vodstva podmreţama. Normalna komunikacija izmeĊu SZO-a i gradova podmreţe je kljuĉna za neprekidnosti i brzinu provoĊenja ideja, alata, prakse i uĉenja; - SZO bi trebao odrediti gradove domaćine koji bi vodili organizaciju V. Faze;

1 Socijalni (društveni) marketing – marketing razliĉitih socijalnih programa i akcija; Specifiĉan oblik marketinga koji ima cilj ostvarivanje društvenih promjena u kraćem ili duţem vremenskom razdoblju; zadatak socijalnog marketinga je promijeniti uvjerenja u vrijednosti; IZVOR: Gordana Ĉorić, powerpoint prezentacija http://www.mreza-lokalni-razvoj.net/pages/pojmovnik/s3.htm; 13. 04. 2008. 94 - Organizacija i administracija podmreţe je skupa i vremenski zahtjevna za vodeći grad. Svaki grad ĉlan mogao bi sufinancirati u odreĊenom iznosu administriranje mreţe (sudionici će razmotriti ovo); - Sudionici su pitali moţe li SZO osigurati financijska sredstva za podršku admini- strativnih troškova i troškova odrţavanja sastanaka podmreţe, ukljuĉujući i pla- ćanje tehniĉkih struĉnjaka; - Ako se niti jedan grad ne prijavi da vodi ZUP podmreţe u V. Fazi, naći će se alternativna opcija za pojedine gradove da se u njima odrţi niz sastanaka. Grad koji bi sljedeći trebao odrţati sastanak savjetovao bi se s gradom koji je prethodno odrţao sastanak, kako bi se osigurao kontinuitet strategije, organizacije i administracije s ostalim ĉlanovima podmreţe. Gradovi bi takoĊer mogli sudjelovati u troškovima odrţavanja svakog sastanka. Uglavnom su se svi sloţili da je to dobra ideja; - Nacionalne mreţe mogu biti pozvane na ukljuĉivanje u aktivnosti podmreţe u ZUP-u, s ciljem stvaranja uvjeta za razmjenu znanja i podjelu iskustava, kako bi se unaprijedilo provoĊenje ciljeva ZUP podmreţe u okviru udruţene nacionalne politike i prakse; - Otvoreni pristup aktivnostima podmreţe za sve ĉlanove mreţe Zdravih gradova u Europi; - Odrţavati više radionica, a ne samo poslovne sastanke; - Pruţati prilike gradovima da predstave lokalne studije, u svrhu meĊusobnog ocjenjivanja unutar podmreţe; - Ostvariti prilagodljive mogućnosti uĉenja i treniranja, kako bi se ostvario razvoj i postigli ciljevi ZUP u gradovima na razliĉitim razinama, kao što su: poĉetnici, srednji i napredni, jer su gradovi unutar podmreţe u razliĉitim fazama napredovanja; - Razvit jasan program ZUP-a u V. Fazi, s definiranim temama i terminima skupova. Trenutno nije jasno kako pronaći nositelja (koordinatora) za rješavanje navedenih problema i zadataka. Uprave gradova Kuopio, Sheffield i Glasgow su izjasnili zainteresiranost u odrţavanju budućih sastanaka podmreţe. Grad Brussels se sloţio da će napraviti osnovni vodiĉ za odrţavanje sastanaka podmreţe s kljuĉnim administrativnim i organizacijskim radnjama. Zajedniĉkim radom Grad Brussels i Grad Milan napisat će osnovni vodiĉ.

Akcija: Brussels će napisati osnovni vodiĉ o smjernicama za organizaciju i odrţavanje sastanaka podmreţe Predstavnici gradova Brightona i Brusselsa sloţili su se, da će obaviti razgovore s gospodinom Hugh Bartonom u vezi prijedloga SZO-i i široj mreţi Zdravih

95 gradova o budućnosti ZUP u V. Fazi projekta Zdravi grad. Gospodin Terry Blair- Stevens obaviti će razgovore s predstavnicima grada Milana i Glasgowa, s ciljem poticanja njihovog sudjelovanja u predmetnim aktivnostima.

Akcija: Brighton, Brussels, UWE Hvala gospoĊi Nicole Purnôde i kolegama iz Brusselsa za izvrsnu organizaciju i administraciju podmreţa i vrlo zanimljivom obilasku grada. TakoĊer, hvala Gradu Brussels za toplu dobrodošlicu i dareţljivosti. Hvala gospodinu Hugh Barto- nu i gospodinu Marcus Grantu za njihovu energiĉnost, tehniĉku struĉnost i vodstvo.

96 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

97 dr. sc. Silvije Vuletić, profesor emeritus prof. dr. sc. Josipa Kern Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar u Zagrebu Medicinskog fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu

REGIONALIZAM KARDIOVASKULARNIH RIZIKA U SLAVONIJI

Tijekom 2003. u organizaciji Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provedena je "Hrvatska zdravstvena anketa 2003" (HZA 2003). Anketa je provedena na reprezentativnom uzorku za cijelu Republiku Hrvatsku, a u istraţivanju je ukupno sudjelovalo 9070 punoljetnih graĊana. Cilj ovog jedinstvenog istraţivanja bio je procjena rizika za razvoj i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, ali i prevenciju drugih štetnih ponašanja i navika. Osim pitanja neposredno povezanih s kardiovaskularnim rizicima, dio ankete odnosio se na socio-ekonomske podatke o do- maćinstvu i ispitaniku, tjelesnim mjerama, zdravstvenom stanju (prema upitniku SF-36), korištenju zdravstvene zaštite, kroniĉnim bolestima te korištenju lijekova i preventivnim pregledima. Potaknuti rezultatima dobivenim iz HZA 2003 istraţivaĉka grupa oblikovala je nastavak projektnih aktivnost na istom uzorku populacije koja je bila ukljuĉena u istraţivanje 2003. godine. Ovaj uzorak populacije će se pratiti i nadalje nadopunje- nim istraţivanjem svakih 5 godina, te će se pratiti promjene pokazatelja zdravstvenog stanja populacije i prema njima oblikovati moguće modele intervencija. Ovaj istraţivaĉko-intervencijski projekt organizira se kroz partnerstvo Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske komore medicinskih sestara te administrativno tehniĉku potporu udruge PIN for Health – udruge specijalizirane za programe u zdravstvu. Program radionice obuhvaća prezentaciju dosadašnjih rezultat i iskustava iz projektnih aktivnosti u HZA 2003. i 2008. U sklopu ovog bloka posebno će se obraditi problem provoĊenja intervencija na terenu, koji u suradnji sa drugim zdravstvenim radnicima, provode patronaţna sestre korištenjem novo oblikovanog instrumenta za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. U drugom dijeli prezentirat će se specifiĉni pokazatelji za zdravlje i stanje kardiovaskularnih rizika u Slavoniji. Uz ocjenu postojećih bihevioralnih rizika prikazat će se i stanje prevencije te korištenja lijekova u tretmanu kardio-vaskularnih bolesti. Ukupni rezultati i bit će prikazani i kroz usporedbe s nalazima u drugim drţavama te regijama u Hrvatskoj.

98 Plan ukupnih aktivnosti projekta za 2008. godinu

- Epidemiološka anketa o kardiovaskularnim rizicima 2008 na cca 12 000 ispitanika - Podjela edukativnih i zdravstveno promotivnih materijala - Intervencija za promjenu ponašanja i smanjenje kardiovaskularnih rizika ispitanika korištenjem Zdravstvene knjižice patronažne službe (riziĉna stanja, riziĉna ponašanja, korištenje lijekova, itd.) – u provedbi cca 500 patronaţnih sestara, te uz potporu Domova zdravlja - Razvoj Ţupanijskih planova za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti - 25 struĉnih skupova/sastanaka o propisivanju i korištenju lijekova u prevenciji kardiovaskularnih bolesti – organizacija struĉnih skupova (prezentacija i predavanja) u svim ţupanijskim centrima te Gradu Zagrebu. U suradnji s Podruţnicama Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog kardiološkog društva – uz sudjelovanje cca 3000 liječnika (obiteljska medicina, internisti, kardiolozi...) - 4. Hrvatski simpozij o prevenciji kardiovaskularnih bolesti – u suradnji s Hrvatskom akademijom medicinskih znanosti i Hrvatskim kardiološkim društvom

Pregled podruĉja i mjesta u kojima se provodi istraţivanje

99 mr. sc. Mirna Krajina-Andriĉević, dr. med. Opća bolnica Vinkovci

ZBRINJAVANJE BOLESNIKA S AKUTNIM INFARKTOM MIOKARDA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŢUPANIJI

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Znaĉajno poboljšanje u lijeĉenju bolesnika s akutnim infarktom miokarda donio je pilot projekt "Intervencijsko zbrinjavanje infarkta miokarda". Bolesnici s podruĉja Vukovarsko-srijemske ţupanije ukljuĉeni su u projekt u studenom 2006. g., a upućuju se u Kliniĉku bolnicu Osijek. U periodu od od studenog 2006. g. do oţujka 2008. g. u Opću bolnicu Vinkovci primljeno je 209 bolesnika s infarktom miokarda. Bolesnici s infarktom sa ST elevacijom (STEMI) koji su došli unutar 3 sata od poĉetka bolova primili su fibrinolitiĉku terapiju (ukupno 64). Ukoliko je proteklo 3-12 sati od poĉetka bolova u STEMI infarktu, hitno su transportirani u KB Osijek radi primarne perkutane koronarne intervencije (ukupno 30). U sluĉaju da je prošlo više od 12 sati od poĉetka bolova ili o infarktu bez ST elevacije (NSTEMI) bolesnici su lijeĉeni konzervativno (ukupno 115). Potrebno je educirati stanovništvo o simptomima koronarne bolesti kako bi se što ranije javili lijeĉniku i dobili optimalnu terapiju. Dodatni napori su potrebni u edukaciji i opremanju timova hitne medicinske pomoći kako bi se osposobili za direktan transport bolesnika u KB Osijek, bez gubitka vremena dovoţenjem bolesnika u nadleţnu opću bolnicu.

100 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

101 Danijel Šota, predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći u RH (HUD HMP RH) Dom zdravlja Vinkovci HITNA MEDICINSKA POMOĆ - JUĈER, DANAS I SUTRA!

Saţetak Uskladiti pravilnike sa standardima EU, donijeti zakone i prilagoditi ih vrlo specifiĉnim uvjetima naše zemlje obzirom na geografski i demografski poloţaj Republike Hrvatske veliki je izazov u stvaranju sustava hitne medicinske pomoći. U Domovinskom ratu, radu u gotovo nemogućim uvjetima, prijevoza ranje- nika iz Borova sela, prvim intervencijama sa ratnim ozljedama, pogibelji i strada- njima djelatnika hitne pomoći te zbrinjavanjima tisuće ranjenih roĊena je Hrvatska hitna medicinska pomoć. Vrijeme traţenja sustava, ustroja i nabavke opreme, edukacija djelatnika, organizacija seminara, kongresa, radionica, osnivanje povjerenstava pri Ministar- stvu zdravstva jasno je pokazalo veliko htijenje i ţelju samih djelatnika a najviše korisnika za modernu, dobro osposobljenu, educiranu hitnu medicinsku pomoć na podruĉju cijele Republike Hrvatske. Zemlje regije već su davno ozakonile sustav i mreţu hitne sluţbe, ustrojile ekipe i zagarantirale dolazak ekipe u odreĊenom roku, unificirale edukaciju, loga- ritme i izgled sluţbe. Hrvatska kao turistiĉka destinacija gotovo da mora u što kraćem roku provesti reorganizaciju hitne sluţbe i zagarantirati svim njenim graĊa- nima kao i gostima struĉnu i kvalitetnu medicinsku skrb u bilo kojem trenutku i mjestu. Stoga Hrvatska udruga djelatnika hitne medicinske pomoći, još jednom ţeli skrenutu pozornost na problematiku te u sklopu odrţavanja 12. Sajma zdravlja u Vinkovcima i obiljeţavanja Dana hitne medicinske pomoći 30. IX. poziva sve za- interesirane na struĉni skup na kojemu oĉekujemo Ministra i ĉlanove radnih skupina i povjerenstava pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, te djelatnike hitne sluţbe Republike Hrvatske.

102 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

103 Organizator struĉnog skupa Duško Popović, novinar, Zagreb poseban gost skupa Vera Robić-Škarica, Hrvatski filmski savez

REVIJA FILMSKOG I VIDEOSTVARALAŠTVA MLADIH O JAVNOZDRAVSTVENIM TEMAMA I PROMOCIJA FILMA "NOĆI I SVANUĆA" O RATU U VINKOVCIMA

Struĉni seminar i okrugli stol sa smotrom filmskog i videostvaralaštva mladih o javno zdravstvenim temama (prezentacija uradaka, susret i rasprava izmeĊu javnozdravstvenih eksperata, prosvjetnih djelatnika, pedagoga, psihologa, psihijata- ra, uĉenika i ostalih zainteresiranih o prikazanim javnozdravstvenim temama). Hrvatski filmski savez je, izmeĊu ostalih aktivnosti, organizator revija hrvatskog filma i videostvaralaštva djece, koji se odrţavaju više od 40. godina. Svoje filmske i videoradove na revijama pokazuju uĉenici osnovnih škola iz cijele Hrvatske, a u zadnjih nekoliko godina primjetna je orijentacija mladih autora prema razliĉitim javnozdravstvenim temama koje prezentiraju na svoj naĉin, u skladu s godinama, osobnim i filmskim iskustvom i znanjem. Svake se godine na reviji hrvatskog filma i videostvaralaštva pojavi ĉetiri, pet ili više takvih radova. Razmjena iskustava javnozdravstvenih i medijskih eksperata, kao i sudionika Okruglog stola Djeĉje filmsko i videostvaralaštvo u funkciji javnog zdravstva i uĉenika osnovnih škola, autora i voditelja djeĉjih i filmskih i videodruţina, skupina i klubova, koji su tijekom proteklih godinu dana pozabavili javnozdravstvenim temama i o njima snimili svoje radove, korisna je za sve osobe koje se bave unapreĊenjem zdravlja i kvalitete ţivota. Hrvatski filmski savez odabrat će djeĉje filmske i videoradove o javnozdravstvenim temama i tehniĉki pripremiti njihovu projekciju. Na Okruglom stolu će se, u trajanju od najviše sat vremena, prikazati recent- na, godišnja produkcija navedenih filmova i videoradova, a poslije projekcije će zainteresirani sudionici Okruglog stola moći kroz razgovor s uĉenicima, autorima filmova i njihovim voditeljima steći nove spoznaje o djeĉjem viĊenju javnozdrav- stvene problematike, motivima i razlozima njihova odabira takvih tema, dobrim i lošim primjerima prezentacije pojedinog problema ili teme te o drugim pitanjima vezanim uz prikazane filmove ili videoradove. Uĉenici i voditelji će kroz razgovor s javnozdravstvenim i medijskim eksper- tima doći do novih spoznaja o već snimljenim temama ili dobiti ideju za snimanje novih radova o drugim javnozdravstvenim problemima. Struĉni voditelji skupa bit će: prof. dr. sc. Vladimir Gruden, dr. med. i spec. školske medicine Suzana Fabijanić, dr. med. Organizator struĉnog skupa i voditelj bit će Duško Popović, novinar. Posebni gost skupa je Vera Robić Škarica Hrvatski filmski savez.

104 Biti će obraĊene slijedeće teme: Pero, OŠ Marije Jurić Zagorke, Zagreb: Mogu li vršnjaci i uĉitelji razumjeti i prihvatiti hiperaktivnog uĉenika u osnovnoj školi? Moţe li on prihvatiti njih? Tko se i komu te kako prilagoĊava? Postoji li mogućnost suţivota? Sara, OŠ A. i S. Radića, Gunja: Zašto Sara moţe govoriti, trĉati, veseliti se i ţivjeti samo izvan škole? Kakav joj to teret padne na pleća ĉim prijeĊe prag uĉio- nice? Zašto Sara šuti u školi? Hoće li jednog dana progovoriti? Sa razvedenih obala, OŠ Eugen Kumiĉić, Velika Gorica: Pri razvodu braka sva se paţnja usmjerava na (bivše) supruţnike, ĉesto na imovinu, nestaju uspo- mene, bliskost, osjećaji. Što se dogaĊa s djecom? Kako djeca doţivljavaju razvod svojih roditelja? Krešo, CTK Zaprešić: Dok smo mladi i razigrani ne mislimo na bolest i starost. Ĉesto ju i ne primjećujemo pokraj sebe. A kad ju primijetimo? Kad nas šokira u svojoj bolnoj dramatiĉnosti? Kako djeca vide starost i umiranje? Mouli moţek Pinky, OŠ Rudeš, Zagreb: Priroda je lijepa i surova. Ţivota je sve manje. Na deset kilometara je EU, Slovenija, 21. stoljeće. U Vukovju je još ĉetrnaest stanovnika. I mouli mouţek Pinky. S njim ţivot odlazi. Ili se vraća? Osim navedenih filmova bit će prikazan film: Noći i svanuća, film prof. Marine Zlatarić, Zagreb, humanitarno- dokumentarni film o ratnim zbivanjima, 1991.-1995., u Vinkovcima, Vukovaru, slavonskim ravnicama i okućnicama na kojima i danas stoje table "Ne prilazi". Film prikazuje pirotehniĉare na razminiranju, edukaciju djece u školi kako se ponašati u mjestima koja okruţuju mine, te igrališta koja su zamijenila minirana mjesta, u kojem su korištene autentiĉne ratne snimke doc. dr. sc. Draţena Švagelja. U realizaciji filma veliki doprinos dali su Branko Tomić iz Gradskog društva Crvenog kriţa Vinkovci i Irena Tomić, prof., koja je prevela titlove na njemaĉki jezik. Kao glazbena podloga korištene su pjesme u izvedbi Muške pjevaĉke grupe "Lipa".

105 prof. Marina Zlatarić, Zagreb Gradsko društvo Crvenog kriţa Vinkovci

HRVATSKA PROMOCIJA FILMA "NOĆI I SVITANJA" FILM O RATU SNIMAN U VINKOVCIMA

U švicarskom gradu Kirchdorfu, nedaleko Züricha, promoviran je 12. svibnja 2007. dokumentarni film o ratnim dogaĊanjima u Hrvatskoj "Noći i svanuća", sniman u Vinkovcima i Vukovaru te okolnim mjestima. "Mnogi Švicarci nisu nikada bili u Hrvatskoj i premda su ĉuli za rat, ta su im se dogaĊanja i ratne posljedice ĉinili dalekim i zato sam se odluĉila snimiti ovaj dokumentarni film", kaţe autorica filma, prof. Marina Zlatarić iz Zagreba i pojaš- njava kako je ideja za njegovo snimanje potekla od ĉlanova Hrvatske kulturne zajednice iz švicarskog grada Kirchdorfa, nakon posjeta Gradskom društvu Crvenog kriţa Vinkovci prije dvije godine. Švicarski Hrvati su za vrijeme Domovinskog rata pokrenuli niz humanitarnih akcija za Hrvatsku, a i nakon rata nastavili su pomagati domovini pa su tako prošle godine pokrenuli su akciju sakupljanja novca za razminiranje podruĉja oko Vinkovaca i gradnju djeĉjeg igrališta. Kao vrhunac humanitarne akcije promoviran je dokumentarni film "Noći i svanuća" u kojem su, kako kaţe Zlatarić, korištene autentiĉne ratne snimke doc. dr. sc. Draţena Švagelja. "U radu na terenu puno mi je pomogao Branko Tomić iz Gradskog društva Crvenog kriţa Vinkovci, ĉija je supruga prof. Irena Tomić prevela titlove na njemaĉki jezik. Kao glazbena podloga korištene su pjesme u izvedbi Muške pjevaĉke grupe "Lipa". U filmu su prikazane razrušene kuće, vukovarska bolnica i Ovĉara, ali i obraĊene slavonske ravnice sa tablama "Ne prilazi", zatim okućnice s istim tablama, pirotehniĉari na razminiranju, djeca u školi i edukacija kako se ponašati u mjestima koja okruţuju mine, te igrališta koja su zamijenila minirana mjesta", kaţe Marina i dodaje kako ovaj do- kumentarac traje 23 minute, a ona potpisuje i njegov scenarij, zvuk, montaţu, reţiju, pa ĉak i snimanje.

Na Sajmu zdravlja bit će odrţana hrvatska promocija filma "Noći i svanuća", posvećenog ratu i poraću na podruĉju Vinkovaca i istoĉne Slavonije, s posebnim osvrtom na problem nerazminiranih minskih površina. Film je snimljen u suradnji s Hrvatskom kulturnom zajednicom iz Zuricha (Švicarska). Namjena filma je podizanje svijesti domaće i inozemne javnosti o opasnostima od mina, u sklopu kampanje za prikupljanje sredstava za projekt Gradskog dru- štva Crvenog kriţa Vinkovci „Igralište za djecu u minama okruţenim mjestima". Kako je katastarskom podruĉju Grada Vinkovacajoš uvijek 8,7 km2 minski sumnjivih površina, u travnju – Mjesecu borbe protiv mina, projekcijom ovog filma zapoĉet će medijska kampanja za ureĊenje barem deset igrališta za djecu u gradu Vinkovcima, koju će u sinergiji provesti Grad Vinkovci, Gradsko društvo Crve- nog kriţa i uspješni gospodarstvenici s podruĉja Grada Vinkovaca.

106 Suzana Fabijanić, dr. med., spec. školske medicine voditeljica Sluţbe za školsku medicinu ZZJZ Sisaĉko-moslavaĉke ţupanije

PREVENTIVNO DJELOVANJE U POPULACIJI DJECE I MLADIH

Saţetak Proteklih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj se dogaĊaju društvene promjene koje potresaju pojedinca, obitelj i cijelu društvenu zajednicu. Vrijeme u kojem ţivimo, vrijeme je odrastanja "kompjutorske generacije djece". Ono nameće potrebu iznalaţenja odgovarajućih odgojno obrazovnih programa i oblika rada s djecom i mladima koji će im pomoći stasati u zdrave i odgovorne ĉlanove zajednice Je li dijete, ĉim se rodi, već i "gotov ĉovjek"? Svi znamo da nije. RoĊenjem smo tek dobili potencijal postati osobama. Kako se, dakle, postaje "ĉovjekom″? Razvojem – tjelesnim, duševnim, socijalnim… Tjelesni razvoj, uz povoljne ţivotne uvjete, teĉe svojim genetski zadanim smjerom. Duševni se pak razvoj odvija jednim svojim, nama još uvijek u cijelosti nepoznatim tokom, a socijalni se zasniva na sloţenim meĊuodnosima djeteta i njegove socijalne okoline. Vaţan utjecaj na zdrav razvoj imaju odgoj i obrazovanje! Zdravstveni odgoj je, po definiciji, specijalizirano podruĉje struĉno- znanstvene djelatnosti u sustavu zdravstva, socijalne zaštite, odgoja i obrazovanja i sl. Razvijanjem zdravog i otklanjanjem štetnog ponašanja kroz uĉenje, treniranje ponašanja i stvaranje zdravih navika, zdravstvenim se odgojem postiţe unapreĊenje zdravlja, te spreĉavaju i ublaţavaju posljedica bolesti. U zdravstvenom odgoju sudjeluju svi, od roditelja koji njeguju svoju djecu, preko odgajatelja u vrtiću i uĉitelja u školi, novinara u medijima, preko filmskih ostvarenja, interneta, do lijeĉnika u zdravstvenim ustanovama i meĊusobnog utjecaja samih vršnjaka. Sredinom osamdesetih godina javnozdravstveni struĉnjaci poĉinju in- tenzivnije promišljati o preventivnim strategijama i programima utemelje- nim na istraţivanjima koja su prepoznavala riziĉne ĉimbenike za probleme vezane uz odrastanje kao što su uporaba alkohola i droga, adolescentne trud- noće, delikvencija, napuštanje škole i sl. (Hawkins i sur. 1985.). U novije vrijeme, struĉnjaci sve više naglašavaju "zaštitne ĉimbenike" i izgradnju "otpornosti" u mladih kako bi se poticao njihov razvoj na naĉin na koji oni neće biti ukljuĉeni u riziĉna ponašanja. U brojnim novijim istraţivanjima utjecaja programa pomoći vršnjaka, dokazan je vrlo znaĉajan utjecaj takvih programa na jaĉanje otpornosti prema asocijalnim ponašanjima kod mladih. Kljuĉ za uspješnu prevenciju je jaĉanje prirodnih socijalnih veza u obitelji, školi, društvu vršnjaka i prijatelja, te široj društvenoj zajednici, koji

107 daju znaĉenje neĉijem ţivotu i razloge za privrţenost i brigu. U tim novijim istraţivanjima pojavljuju se tri karakteristike koje jaĉaju otpornost kod djece i mladih: briga i potpora, visoka oĉekivanja i mogućnost za sudjelovanjem i ukljuĉivanjem. Pomoć vršnjaka i suradniĉko uĉenje kao i pomaga- nje izmeĊu generacija te mentorstvo, pokazali su se jasnim strategijama koje djeluju u svim sustavima i postiţu sve tri zaštitne karakteristike. Briga za drugog i potpora, visoka oĉekivanja i sudjelovanje pridonose primjerenijem razvoju mladih, razvoju njihove socijalne kompetentnosti, sposobnosti rješa- vanja problema, autonomije te pronalaţenju ţivotnog smisla. Ovaj pristup povezuje obitelj, školu, zajednicu i medije i to je uĉinkovitiji što je više ĉim- benika ukljuĉeno.

108 prof. dr. sc. Vladimir Gruden, dr. med., spec. psihoterapeut Klinika za psihološku medicinu KBC Zagreb

PROMJENA PUTEM FILMA

Dojam ili doţivljaj je 99% ţivota. Svega 1% našeg ţivotnog sadrţaja jest dogaĊaj u stvarnosti. Ţivimo, dakle, sa svojim dojmovima. Uz dojmove osim znanja i predrasuda veliku ulogu našeg unutrašnjeg ţivota su osjećaji. Osjećaj je odnos pojedinca prema okolini i prema samome sebi. Kod dojmova i osjećaja govorimo o unutrašnjoj stvarnosti koja se ĉesto kontrolira, uglavnom, zbog straha od iskrene tj. "gole" izloţenosti vanjskom svijetu kojega se doţivljava neprijateljski a, osim toga, sud o samome sebi obiluje niskim stupnjem samopoštovanja. MeĊu ljudima postoji komunikacija, teţnja za objedinjavanjem doţivljaja. Nerijetko se osoba nalazi u dvojbi pokazati ili skriti svoje osjećaje. Bez vanjskog izraza unu- trašnjeg doţivljaja nema komunikacije, a s "odavanjem" sebe gubimo laţni prestiţ kojega je većina ljudi izgradila tijekom svojega ţivota. Kompromis je ĉesto rješe- nje; dio se doţivljaja skrije, dio se pokaţe, a najveći dio se modificira tj. "frizira". Kada iskreni doţivljaji ne bi, unatoĉ kontroli, probijali blokadu daleko bismo bili od razumijevanja svojega sugovornika. Mimika, pokret, odijevanje, naĉin govora, ponašanje i sliĉno izraţavaju 93% našeg komunikacijskog sadrţaja a rijeĉima pripada samo 7%. Stoga je, za razumijevanje bliţnjega, vaţno dobro poznavanje neverbalne komunikacije. No, smiješak, jedva vidljiv trzaj lica, promjena visine tona ili ritma tijekom govora nije uvijek zamjetljiv. A te se pojave mogu najprimjerenije i trajno zabiljeţiti kamerom. U kasnijoj se reprodukciji pojedina pojava iz podruĉja neverbalne komunikacije moţe usporiti ili ĉak zaustaviti i tada postaje oĉit iskaz i prikaz dojmova i osjećaja snimljene osobe. Vještina snimatelja jest uoĉiti i zabiljeţiti tipiĉan poloţaj tijela, namještanje ustiju ili pritajen pogled. To je moguće dobrim poznavanjem povezanosti tijela i osjećaja. Snimatelj se na taj naĉin, tijekom svoje prakse, educira za neverbalnu komunikaciju. Montaţer istiĉe sporne detalje te tako i on uĉi sebe ali i gledatelje koji prihvaćaju nove spoznaje kroz vizualni i senzacionalistiĉki prikaz novih osjećaja putem, do tada, nepoznatih komunikacijskih kanala. Uz pozitivne emocije vaţno je prikazati i negativne jer tek kada spoznamo što nismo prepoznat ćemo to što jesmo. A kako se snimljeni materijali mogu koristiti u terapijske svrhe? Samim izborom tema. Najĉešći uzroĉnik većine poremećaja su stresovi, a stresovi su odgovori na traume. Traume nisu samo općenite. One imaju i osobni karakter. U ovisnosti o razvojnom putu i nauĉenim opasnostima pojedinac reagira na, za druge, jedva vidljive traume. Pa i sam ĉesto nije svjestan što ga je potreslo. Traume, odnosno reakcije na traume-stresovi nakupljaju se i odjednom dovedu i prevedu osobu iz zdravlja u privremeni ili trajni poremećaj zdravlja. Snimak tih "sitnica" kao i jedva vidljivih reakcija pomaţe mnogima prepoznavanju traumatskih okolnosti. Njih treba izbjegavati ili ih moramo osvijestiti i time umanjiti njihov uĉinak.

109 A ako je šteta već uĉinjena i mi prepoznamo na struĉno snimljenom sadrţaju svoj poremećaj tada je i lijeĉenje uĉinkovitije uz pomoć pokretnih slika, tj. filma. Podrška okoline, ironiziranje traume i primjerene vjeţbe opuštanja lijepo se mogu filmski obraditi. Vizualno pruţena terapija zornija je, ostaje u duţem pamćenju i snaţnije motivira gledatelja na terapijsku aktivaciju. Svaka je terapija poziv na promjenu, a promjena izaziva snaţne otpore koji se lakše uklanjaju slikom nego rijeĉi- ma, jer je slika sugestivnija i prihvatljivija od glasa ili pisma.

110 mr. sc. Davorin Pezerović, dr. med. internist Opća bolnica Vinkovci Lions Club Vinkovci ULOH HEPATOS, Osijek HEPATITIS C

Hepatis C je upalna bolest jetre uzrokovana "C virusom". Hepatitis moţe na- stati i od pretjeranog konzumiranja alkohola, autoimunih bolesti ili bolesti metabo- lizma. Osim C, virusni hepatitis mogu uzrokovati i A, B, D, E virus. Hepatitis C otkriven je 1989. godine. Bolest je svjetski javno-zdravstveni problem od koje boluju milijuni ljudi. U Hrvatskoj je zaraţeno 70 000 ljudi. Ima 6 genotipova virusa C, a najteţe se lijeĉe genotipovi 1 i 4. Ĉinjenica je da se bez jetre ne moţe ţivjeti. Kod zaraţenih osoba virus iz krvi prelazi u jetru gdje se nastavlja razmoţavati. Kod 80 % inficiranih virusom C bolest prelazi u kroniĉni oblik. Samo 1/3 bolesnika ima simptome: slabost, umor, bol pod rebrima, svrbeţ. Kod 30% bolesnika nakon 10-30 godina razvija se ciroza, a kod tih bolesnika 4% godišnje razvija karcinom jetrenih stanica. Za dijagnozu su bitni laboratorijski nalazi: ALT, zatim antitijelo tzv. "marker hepatitisa C", -anti HCV, PCR test, dokazivanje genotipa te konaĉno biopsija jetre. HCV se prenosi direktnim kontaktom sa zaraţenom krvlju. Moguć prijenos: -i.v. uzimanje narkotika, "ušmrkavanje" opojnih sredstava, transfuzija krvi primljena prije 1993. godine, otkada se u Hrvatskoj kontrolira krv na HCV, kod bolesnika na hemo- dijalizi, kod endoskopskih zahvata, prilikom operacija, kod stomatoloških zahvata, djeca majki zaraţenih HCV-om, tetoviranje, "piercing", akupunktura, seksualni odnos sa zaraţenom osobom. Ne prenosi se grljenjem, ljubljenjem, rukovanjem. Hepatitis C se lijeĉi kombinacijom pegiliranog interferona i Ribavirina, genotip 1 48 tjedana, a genotip 2 i 3 24 tjedna. Interferon se daje u obliku injekcije jedan puta tjedno, a Ribavirin su tablete koje se uzimaju svakodnevno. Uspjeh izljeĉenja kod genotipa 1 i 4 je oko 50%, a kod genotipa 2 i 3 oko 80%. Svakako se preporuĉa da se bolesnici izlijeĉeni od hepatitisa C cijepe od hepatitisa A i B. Problem vezan uz hepatitis C je da naţalost nema ni aktivne ni pasivne imuniza- cije. Zaraza HCV-om je odgovorna za najveći broj ciroza i karcinoma jetre i vodeći razlog transplatacije jetre u Hrvatskoj.

111 Dijana Mayer, Zvonimira Papeš-Ibrišević, mr. Davorin Gajnik, dipl. pravnik, ZZJZ Zagrebaĉke ţupanije PROGRAM MJERA ZA PREVENCIJU SPOLNO PRENOSIVIH BOLESTI U ŠKOLSKOJ POPULACIJI DJECE I MLADEŢI U ZAGREBAĈKOJ ŢUPANIJI

Zavod za javno zdravstvo Zagrebaĉke ţupanije pripremio je Program prevencije spolno prenosivih bolesti u školske djece i mladeţi, koji se je poĉeo provoditi u osmim razredima osnovnih škola na podruĉju Zagrebaĉke ţupanije. Cilj programa je edukacija osmih razreda osnovnih škola o reproduktivnom zdravlju, spolno prenosivim bolestima i AIDS-u u svrhu unapreĊenja. zdravlja i prevencije spolno prenosivih boiesti, a ujedno je, jedan od ciljeva upoznati mlade osobe, ali i njihove roditelje s mogućnošću i ulogam cijepljenja u spreĉavanju HPV infekcije u adolescenata. Edukaciju provode lijeĉnici specijalisti školske medicine na naĉin da se odr- ţava po jedno predavanje u svakom osmom razredu na temu spolno prenosivih bolesti i AIDS-a, dok se na nivou škole odrţava predavanje na temu HPV (huma- ni papiloma virus) infekcije i uloge cijepljenja kod adolescenata (predavanje je otvureno i za druge zainteresitrane osobe osim roditelja osmaša). Uĉenice i uĉenici upoznaju se sa: - spolno prenosivim bolestima i AIDS-om (definicija i najvaţnije spolno prenosive bolesti); - uzroĉnicima spolno prenosivih bolesti, putevima prijenosa, kratkim opisom spolno prenosivih bolesti, znakovima bolesti i lijećenju; - prevenciji i spreĉavanju širenja spolna prenosivih bolesti; - vaţnosti poznavanja i lijeĉenja bolesti za reprodukcijsko zdravlje; - pripremi za odgovorno spolno prenošanje i roditeljstvo; - upaznavanje sa teškoćama koje mogu donijeti spalno prenosive bolesti. Isto tako uĉenici i roditelji upoznaju se s metodama cijepljenja protiv HPV infekcija i njezinim uĉinkom. Na kreiranje ovakvog programa specijaliste školske medicine potaklo je nekuliko podataka iz provedenih anketa kao: - neredovito ili nikad ne koriste kondom partneri više od polovine djevojaka (65,3%) trogodišnjih srednjih škola; - iskustvo "seks za jednu noć" imalo je više od ĉetvrtine muških ispitanika trogo- dišnjih škola (29,2%) i tehniĉkih srednjih škola (28%);

112 - više od dvije trećine ispitanika ne smatra da su prerano imali prvi seksualni odnos (16-17 godina); - većina ispitanika smatra da zdravstveno-odgojnu edukaciju treba provoditi u osnavnoj i srednjoj školi. Smatramo da se svi zajedno moramo još više posvetiti informiranju i zdravstvenoj edukuciji mladih osoba na negativne uĉinke kako raznih oblika ovisnosti (cigarete, alkohol, opijati) tako i na opasnosti od spolno prenosivih bolesti. Naši zaposlenici - specijalisti školske medicine predano rade svoj posao na zaštiti školske djece sukladno programu koji proizlazi iz zakonskih i drugih propisa i odredbi, a za provoĊenje navedenog dodatnog programa edukacije potrebno je osigurati dodatna sredstva. Navedeni program provodi se van redavnog radnog vremena sluţbe za škol- sku i sveuĉilišnu medicinu, te je za njagovo provoĊenje potrebno osigurati i dodatna sredstva. Pojedini gradovi i općine prepoznale su vaţnost edukacije na temu iz ovog programa, a nadamo se da će i Zagrebaĉka ţupanija izdvojiti odreĊena sredstva, kako bi se program provodio kontinuirano.

113 Zdravstvena i veterinarska škole Dr. Andrija Štampar, Vinkovci Silvija Stojić, Svjetlana Reljanović, Ahnetka Stjepanović

PREVENCIJA TRUDNOĆE KOD ADOLESCENATA

Sve veći broj mladih ljudi svoj spolni ţivot poĉinje u adolescentnoj dobi. Rano stupanje u spolne odnose nosi sa sobom niz rizika, veliku proširenost spolno prenosivih infekcija meĊu mladima, ali i veliki broj neplaniranih trudnoća. U svrhu prevencije trudnoća u adolescenata provest će se istraţivanje kojim će se obuhvatiti uĉenici drugih, trećih i ĉetvrtih razreda srednjih škola na podruĉju Vinkovaca. Cilj istraţivanja jeste ispitati znanja i stavove mladih vezana za spolnost i "rane" trudnoće. Dobiveni rezultati trebali bi ukazati na uzroke neplaniranih trudnoća u adolescentnoj dobi i dati smjernice kako pomoći mladim ljudima u zaštiti od neplanirane trudnoće.

114 Josip Ţuparić, PU Vukovarsko-srijemska MALOLJETNIĈKA DELINKVENCIJA I KAZNENO-PRAVNA ZAŠTITA DJECE I MLADIH

115

116 Iva Kneţević, predsjednica Mladeţi Gradskog društva Crvenog kriţa Vinkovci SPREĈAVANJE TRGOVANJA LJUDIMA

Hrvatski Crveni kriţ je aktivno ukljuĉen u suzbijanje uţasavajuće i zabrinja- vajuće pojave - trgovanja ljudima, koje predstavlja jedan od najvećih zloĉina našeg doba i u stalnom je porastu. Godišnje gotovo ĉetiri milijuna ljudi postaje ţrtvama te vrste organiziranog kriminala, a godišnja dobit tog "biznisa" je više od sedam milijardi dolara. Trgovanje ljudima obuhvaća: vrbovanje, kidnapiranje, prodaju, preseljenje i stavljanje u ropski poloţaj, zbog prisilnog i neregularnog rada, prosjaĉenja, usvajanja, laţnog i prisilnog braka, trgovine ljudskim organima, por- nografije, prisilne prostitucije, seks-turizma i zabave. Iako je Republika Hrvatska posljednjih godina bila zemlja ilegalnog tranzita, do sada zabiljeţen 41 sluĉaj potvrĊuje ĉinjenicu postojanja trgovanja ljudima i u našoj zemlji. Zbog toga je na temelju Briselske deklaracije o spreĉavanju i borbi protiv trgovanja ljudima iz 2002. godine, donesen Nacionalni referalni sistem za spreĉavanje trgovanja ljudima u koji su ukljuĉeni Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Ministarstvo zdravstva, nevladine udruge i Me- Ċunarodna organizacija za migracije (IOM). Hrvatski Crveni kriţ u okviru ovog programa ima ulogu pruţanja pomoći i zaštite ţrtava trgovanja ljudima, smještanjem u tzv. "sigurne kuće", gdje je ţrtvama osigurana medicinska, psihosocijalna i pravna pomoć. Blizina drţavnih granica s MaĊarskom, Srbijom i Crnom Gorom, te Bosnom i Hercegovinom ĉini zemljopisni poloţaj istoĉne Slavonije raskriţjem putova krijumĉarenja i trgovanja ljudima. GDCK Vinkovci već dulji niz godina suraĊuje s Policijskom upravom vukovarsko-srijemskom i pravosudnim tijelima, pruţajući pomoć ţrtvama trgovanja ljudima. Ţeleći upozoriti na kršenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i podići razinu svijesti o obvezi zaštite ljudskih prava i zabrani ropstva i muĉenja ljudi, Gradsko društvo Crvenog kriţa Vinkovci ukljuĉilo se putem medija i u kampanju Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, koji je pokrenuo SOS-telefon 0800-7799 na koji se mogu javiti svi oni kojima je potrebna pomoć ili oni koji ţele saznati nešto više o ovom dijelu naše stvarnosti.

117

118 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

119 Mario Budrovac, m.t. Opća bolnica Vinkovci, Odjel za ţivĉane bolesti

BOLEST – KAKO JU PRIHVATITI?

Saţetak: Bolest pojedini autori nazivaju skupom simptoma, kliniĉkih pokazatelja, a pojedini kao antitezu zdravlju. Danas moţemo u razliĉitim izvorima pronaći mnogobrojne definicije zdravlja. Sestrinstvo je profesija koja je usmjerena na pruţanje pomoći pojedincima, obiteljima i zajednici u odrţavanju i ponovnom uspostavljanju optimalnog zdravlja i funkcioniranja. Ono u svojoj osnovi ima holistiĉki pristup bolesniku pa svakog bolesnika neovisno od kakve bolesti obolio medicinska sestra doţivljava kao cjelinu, kao duhovno i materijalno biće sa svim njegovim potrebama. Kod svih zdravstvenih djelatnika, a posebno kod medicinskih sestara poţelj- no je imati vrijednosni sustav i teorijski okvir u procesu pomaganja prihvaćanja i prilagodbe bolesnika na bolest. U radu se govori i o terapijskom komuniciranju koje definiramo kao sposobnost profesionalca da pomaţe osobama u suĉeljavanju sa svojim zdravstveni problemima. Istraţujući postojanje i smisao bolesti znanost je do danas razvila nebrojene mogućnosti i naĉine kako pomoći bolesnoj osobi no nikako se ne smije zaboraviti zlatno pravilo "postupaj sa drugima onako kako bi ţelio da se s tobom postupa!".

Kljuĉne rijeĉi: bolest, zdravlje, sestrinstvo, prihvaćanje, komunikacija.

UVOD Pretpostavke pozitivnog zdravlja suvremeni autori vide u ravnoteţi i opti- malnom udovoljenju osnovnim potrebama koje su tipiĉne i jedinstvene za ljudsku vrstu. Bolest pojedini autori nazivaju skupom simptoma, kliniĉkih pokazatelja, a pojedini kao antitezu zdravlju. Sestrinstvo je profesija koja je usmjerena na pruţanje pomoći pojedincima, obiteljima i zajednici u odrţavanju i ponovnom uspostavljanju optimalnog zdravlja i funkcioniranja. U Europi je najprihvaćenije objašnjenje zdravstvene njege kao osnovne djelatnosti sestrinstva dala V. Henderson te prema njenom objašnjenju osnovu sadrţaja rada medicinske sestre ĉini pomoć ljudima u zadovoljavanju osnovnih potreba. "Uloga medicinske sestre je pomoć pojedincu, bolesnom ili zdravom, u obavljanju onih aktivnosti koje doprinose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje. Pomoć

120 treba pruţiti na naĉin koji će doprinijeti što brţem postizanju njegove samostalnosti."

MEDICINSKA SESTRA I BOLEST Prihvaćanjem definicije zdravstvene njege V. Henderson medicinska sestra prikuplja podatke u procesu zdravstvene njege na osnovu kojih o bolesniku moţe procijeniti stupanj njegove samostalnosti u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba, tjelesno i psihiĉko stanje, reakciju na bolest i hospitalizaciju, stanje svijesti, znanje, razinu obrazovanja, navike u svezi zadovoljavanja osnovnih potreba, itd. Nuţno je imati cjelovitu viziju ljudske osobe, pa prema tome i bolesne osobe. Samo se tako moţe cjelovito poštivati ljudski ţivot. Naime, vrlo lako i vrlo ĉesto i pri bolniĉkom lijeĉenju skrb za cjelovitu osobu padne u drugi plan. Bolesnik koji u bolnici traţi specijaliziranu tehniĉku pomoć traţi takoĊer da ga se i u bolesti poštuje kao osobu. Sestrinstvo u svojoj osnovi ima holistiĉki pristup bolesniku pa svakog bolesnika neovisno od kakve bolesti obolio medicinska sestra doţivljava kao cjelinu, kao duhovno i materijalno biće sa svim njegovim potrebama. Tradicionalna medicina je usmjerena na tijelo i specijalizirana za detalje. Pokušavajući objektivizirati bolesti, udaljuje se od bolesnika, ĉovjeka.

ZDRAVLJE I BOLEST Danas moţemo u razliĉitim izvorima pronaći mnogobrojne definicije zdravlja. Dvije od najprihvaćenijih su: - zdravlje je stanje potpunog tjelesnog (fiziĉkog), duševnog (psihiĉkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti (Ustav Svjetske zdravstvene organizacije,1946). - zdravlje nije puko nepostojanje bolesti, već stanje potpunog fiziĉkog, mentalnog, duhovnog i socijalnog blagostanja (Deklaracija SZO iz Alma Ate,1974). TakoĊer, današnji svijet već prepoznaje i razliĉite dimenzije zdravlja kao što su: tjelesno zdravlje, intelektualno zdravlje, emocionalno, moralno, duhovno, socijalno. Stoga bi znaĉilo da je bolest svaki otklon od stanja potpunog tjelesnog, inte- lektualnog, moralnog, duhovnog i socijalnog zdravlja. Većina ljudi sloţit će se u mišljenju da je zdravlje najveće vremenito dobro, dok se bolest i patnja oduvijek smatraju najvećim nesrećama koja pogaĊaju ĉovje- kov zemaljski ţivot i stavljaju ga na kušnju. U bolesti ĉovjek doţivljava nemoć, ograniĉenost i prolaznost, a ĉesto nazire i smrt.

121 KAKO PRIHVATITI BOLEST? KAKO POMOĆI? Izliječiti, povremeno Ublažiti, često Utješiti, uvijek Hipokrat (5.st. prije Krista) Autorica djela "O smrti i umiranju" Elizabeth Kübler-Ross govori o pet uobiĉajenih stadija koje osoba proţivljava suoĉavajući se sa bolešću: - Negacija, nepriznavanje, "Ne, ne ja", izbjegavajuće ponašanje i osjećaj usamlje- nosti - Gnjev i pobuna "Zašto baš ja?", "To nije pravedno", "Tko je za to kriv?" - Cjenkanje, racionalizacija, pokušaj da se nesreća odgodi, tajni ugovor s Bogom - Depresija, bespomoćnost, regres (hospitalizam! suicid!) - Prihvaćanje, smirena rezignacija Ostale reakcije: - Odsutnost straha, duboka regresija s nesvjesnim nerazumijevanjem opasnosti - Osjećaj krivnje, majke, stariji ljudi - Brze izmjene nade (humor) i oĉaja. Prof. R. Gregurek kaţe da bolna proţivljavanja bolesnika uvjetuju brojne svjesne i nesvjesne reakcije ĉlanova obitelji i drugih. Npr. pokreću se separacijski strahovi, tjeskoba. Zbog toga je kod njih pojaĉana intrapsihiĉka napetost i emotiv- no se iscrpljuju. Neki razviju depresivnu reakciju, drugi umanjuju bolest, bude laţne nade, usredotoĉuju se na tjelesne nalaze. Teško je kad je ĉovjek bolestan, ali jednako je teško, a ĉesto i teţe, kad je bolestan bliţnji. Omalovaţiti bolest i sve patnje i teškoće koje bolest sa sobom donosi znaĉilo bi zatvoriti oĉi pred ljudskom stvarnošću. Kod svih zdravstvenih djelatnika, a posebno kod medicinskih sestara poţelj- no je imati vrijednosni sustav i teorijski okvir u procesu pomaganja prihvaćanja i prilagodbe bolesnika na bolest. Takav sustav i okvire ĉine: - vještine savjetovanja - poznavanje neverbalne komunikacije - znati priopćiti lošu vijest - prezentirati sluĉaj i suraĊivati s ostalim struĉnjacima. - vaţan je stav voditelja tima (primjena ili ograniĉavanje izraţavanja sposobnosti ĉlanova tima). Bolesti je obiĉno praćena stanjem koje se ne odnosi iskljuĉivo na fiziološko funkcioniranje već se odraţava i na kognitivno i emocionalno funkcioniranje, osob- nost i karakteristike koje svaku osobu ĉine jedinstvenom, a samim time i na naĉin na koji ta osoba komunicira sa vanjskim svijetom.

122 Kada govorimo o komunikaciji sestra-bolesnik mislimo na terapijsko komuniciranje koje definiramo kao sposobnost profesionalca da pomaţe osobama u su- ĉeljavanju sa svojim zdravstveni problemima.

Preduvjeti uspješne komunikacije: - Poznavati dobne i socijalne norme - Empatija - Odavati poštovanje i iskrenost - Razvijati povjerenje iskrenošću i dosljednošću u ponašanju - Procijeniti potrebe sugovornika u danoj situaciji - Procijeniti sposobnost uspješnog suoĉavanja s promjenama - Prilagoditi jeziĉno izraţavanje razini razumijevanja sugovornika - Koristiti neverbalnu komunikaciju: umirujući dodir, pogled u oĉi, umirujući izraz lica - Koristiti humor i aktivno slušanje - Umjesto razgovora koristiti druge komunikacijske tehnike (priĉanje priĉa, crta- nje, kreativno pisanje) - Koristiti posebne oblike komunikacije za osobe s posebnim potrebama, npr. jezik znakova

ZAKLJUĈAK Za postizanje potrebne kvalitete ţivota kod svih bolesnika neizbjeţno je zadovoljavanje bolesnikovih osnovnih ljudskih potreba uz pozitivan ishod odgova- rajućeg medicinskog tretmana. Medicinska sestra je u radu s bolesnicima kompetentna procjenjivati i utvrĊi- vati potrebe za zdravstvenom njegom, uoĉavati ĉimbenike koji negativno utjeĉu na stanje bolesnika, te potom planirati, provoditi i evaluirati provoĊenje zdravstvene njege. Posebnu ulogu sestra ima u razvijanju i odrţavanju komunikacije izmeĊu bolesnika i drugih ĉlanova tima i društva. Istraţujući postojanje i smisao bolesti znanost je do danas razvila nebrojene mogućnosti i naĉine kako pomoći bolesnoj osobi no nikako se ne smije zaboraviti zlatno pravilo "postupaj sa drugima onako kako bi ţelio da se s tobom postupa!".

LITERATURA: *** Komunikacijske vještine-nastavni tekstovi. (2000). Zagreb: Visoka zdravstvena škola. Katerda za psihologiju. Barath, A. (1995). Kultura, odgoj i zdravlje. Zagreb: Viša medicinska škola, Katedra za psihologiju Brantschen, J. B. (2006). Zašto dobri Bog dopušta da patimo? Zagreb: Nakladni zavod Globus Carpenito, J.L (1989). Nursing diagnosis – Appliccation to clinical practice. Philadelphia: J.B. Lippincott Company Fuĉkar, G. (1998).Odabrana poglavlja paketa Lemon. Zagreb:HUSE Fuĉkar, G. (1992). Proces zdravstvene njege. Zagreb: HUSE 123 Havelka M. (1998). Zdravstvena psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap Henderson V. (1994). Osnovna načela zdravstvene njege. Zagreb: Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju Hensel, J. (2000). O smislu trpljenja. Đakovo:UPT Kordić, A. Z.(2006). Tjelesne i duševne patnje svete Terezije od Djeteta Isusa. Zagreb: Glas koncila. MeĎunarodna klasifikacija sestrinske prakse (2003). Zagreb: Hrvatska udruga medicinskih sestara, Prlić N. (2003). Zdravstvena njega. Zagreb: Školska knjiga Zagreb Šegota, I. (1997). Etika sestrinstva. Zagreb: Pergamena

INTERNET: http://www.mojdoktor.hr/UserFiles/072-074.pdf http://centar.zzjzvpz.hr/izbor/img_izbor/bupl/losa_vijest.pps http://www.psihijatrija.org/psihijatrija/ http://www.snz.hr/people/prezentacije/Zdravstveno_ponasanje-S_Oreskovic.pdf http://www.psihijatrija.com/MATURANTI/PPT%20PREDAVANJA/br%20%209%20hitna%20stanj a.pdf http://www.msgr-bolobanic.com/intervju_nar_list.html http://www.zzjzpgz.hr/nzl/41/smrt.htm

124 Anita Bujanić, mr. pharm., Beauty & Dermocosmetics Consultant NEUROKOZMETIKA

Koţa predstavlja naš prvi kontakt sa vanjskom okolinom, te veliki broj informacija oko sebe percipiramo upravo zahvaljujući koţi. Pri tom mislimo na veliki broj ţivĉanih završetaka smještenih unutar slojeva koţe (uglavnom dermis i hipo- dermis), i brojnim neuroreceptorima za dodir, hladnoću, toplinu, pritisak… No ţivĉana vlakna smještena u koţi, su ujedno povezana i sa ţlijezdama, krvnim ţilama te glatkim mišićima te su stoga neuralni influksi usko povezani sa promjenama na navedenim elementima u koţi. Znanstvenici su otkrili niz aktivnih supstancija, koje zahvaljujući penetraciji u dublje slojeve koţe imaju uĉinak na promjenu neurobioloških svojstava koţe i posljediĉno na njezinu kontrakciju, hipersenzitivnost, upalni proces, hiperpigmen- tacije, itd. Kozmetiĉke pripravke s takvim svojstvima i sastojcima, nazvali su neurokozmetikom, no taj pojam je, treba naglasiti, regulatorno nepriznat u svijetu, jer su takvi pripravci u rangu "borderline" pripravaka, odnosno onih koji se nalaze na granici kozmetike i lijeka, stoga je ovo predavanje usmjereno na razluĉivanje svih nedoumica vezanih za ovaj pojam, koje se sve ĉešće stavlja u okvire oglašivaĉkih kampanja kozmetiĉkih kompanija u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Neurokozmetikom bi se mogli definirati pripravci koji se primjenjuju topiĉki za lokalnu namjenu; nisu toksiĉni, ne reapsorbiraju se sistematski, sluţe u kozme- tiĉko – medicinske svrhe i imaju dokazani uĉinak i djelovanje na kutani ţivĉani sustav i / ili na kutane neuromedijatore. U razdoblju kada smo sve više izloţeni dinamiĉnom ţivotu i stresu, u znan- stvenim kozmetiĉko – dermatološkim krugovima se poĉeo istraţivati i prouĉavati utjecaj stresa na izgled i zdravlje koţe. Budući da su rezultati bili više nego oĉigledni, te se zakljuĉilo kako stres negativno djeluje na homostazu koţe, predavanje ima za cilj predstaviti pripravke koji imaju anti-stress djelovanje na koţu, te ublaţavaju negativne posljedice na nje- zino zdravlje i izgled, najĉešće kroz povezanost sa endogenim oslobaĊanjem endorfina ili egzogenom topiĉkom primjenom njegovih derivata ili prekursora u kozmetiĉkom pripravku.

125 Ivona Nikolić, dipl. ing., Višnja Jurić, dipl. ing. Marketing Assistant, VIVERA d. o. o. HIPP Group

OSNOVNA NJEGA U SLUĈAJU ATOPIJSKOG DERMATITISA KOD DOJENĈADI I HIPP BABYSANFT KOZMETIKA

Saţetak: U suradnji s medicinskim osobljem, pedijatrima i primaljama, razvijena je Hipp Babysanft linija za njegu beba, izuzetno blagih receptura, posebno blagotvor- na za koţu i u skladu s fiziološkim posebnostima koţe beba. Proizvodi sadrţe CM- glucan – imunološki aktivnu supstancu, dobivenu iz staniĉne stjenke pekarskog kvasca. Aktivira biološki obrambenu funkciju koţe i dokazano stimulira imunološ- ki sustav. Svi proizvodi sadrţe bademovo ulje posebno blago i idealno za njegu djeĉje koţe. U razvoju naših proizvoda posebno smo paţnju posvetili hipoalerge- nim svojstvima. Suvremeno istraţivanje temeljeno na primjeni i prouĉavanju dokazuje da, ako se radi o blagom do srednje teškom obliku atopijskog dermatitisa, pravilna osnovna njega tijekom djetinjstva vodi do kliniĉki znaĉajnog poboljšanja stanja koţe.

126 Ruţica Đurić, m.s. Valentina Rendulić, m.s. Opća Bolnica Vukovar SESTRINSKA SKRB PRI PROVJERI SLUHA U RODILIŠTU

DAJMO DA ĈUJU – NACIONALNI PROGRAM RH

Humanitarnom akcijom: "Dajmo da ĉuju", uz potporu Ministarstva obitelji, branitelja i meĊugeneracijske solidarnosti i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, za sva rodilišta u Republici Hrvatskoj omogućena je nabavka aparata za prvi stupanj provjere sluha. Zahvaljujući ovoj akciji, Republika Hrvatska će meĊu prvima u Europi program provoditi na nacionalnoj razini. Oštećenje sluha u najvećem broju sluĉajeva nalazi se u puţnici – osjetnim stanicama, u kojima se mehaniĉka energija zvuka kemijskim procesom pretvara i dalje prenosi u središnji slušni sustav. Ispitivanje OAE ubrajamo u prvi stupanj probira.

OŠTEĆENJE SLUHA Naĉin ispitivanja je jednostavan, nije bolan niti neugodan za dijete. Traje nekoliko minuta i provodi ga educirana medicinska sestra. Kod zdrave novoro- Ċenĉadi ispituje se u drugom danu ţivota, a kod prijevremeno roĊene djece kasnije, odnosno prije otpusta kući. Ispitivanje se obavlja u relativno tihom prostoru, nakon hranjenja i tijekom spavanja.

HIGIJENSKE MJERE Prije pretrage uvijek oprati ruke. Ukoliko nema infekcije zvukovoda, upotri- jebiti isti gumeni nastavak za oba uha.

POLOŢAJ DJETETA Najlakše na boku – zvukovod mora biti otvoren.

TESTIRANJE – postavljanje sonde Najvaţnija faza testiranja; pogleda se zvukovod i procijeni odgovarajuća veliĉina nastavka. Ušku se povuĉe prema straga, odmakne se od glave tako da se zvukovod otvori i njeţno, ali ĉvrsto se umetne nastavak, lagano zarotira te se uška pusti a nastavi drţati sonda.

127 Kad je ispitivanje završeno pojavi se broj testa "pass", a ukoliko aparat procijeni da uvjeti nisu ispitivanja nisu dobri (nastavak sonde loše postavljen, sonda zaĉepljena, dijete ili prostor previše buĉni), pojavi se poruka "refer". Sonda se izvadi, provjeri se je li zaĉepljena i priĉeka se da se dijete ili buka u prostoru stiša. Postupak se ponavlja.

TESTIRANJE – drugog uha NovoroĊenĉe s jednog boka prebaciti na drugi. Njeţno masirati podruĉje oko otvora zvukovoda i izvršiti ispitivanje. Nakon završetka ispitivanja podatci se upisuju u za to namijenjenu biljeţnicu i djeĉju listu. Ukoliko nema odgovora niti na jedno uho, kod ponovljenog probira majku prije otpusta kući treba naruĉiti za tri tjedna. Ukoliko i tada dijete bude pozitivno, upućuje se na drugi stupanj probira. Specijalist pedijatar će majci objasniti vaţnost odlaska u Audiološki centar na daljnje ispitivanje OAE-e.

ZAKLJUĈAK Zahvaljujući programu, provodi se rana dijagnostika, a prema potrebi intervencija i rana rehabilitacija djece s oštećenim sluhom u cilju boljitka kvalitete ţivota.

LITERATURA: Provjera sluha u novoroĊenĉadi – Drţavni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeţi; prim. dr. sc. Marin Borut, dr. med. Praktiĉne upute za provoĊenje prvog stupnja SPONS-a; prim. dr. sc. Marin Borut, dr. med.

128 mr. sc. Vladimir Ćirić, prof., Vinkovci EKOLOŠKI IDENTITET - EKOLOŠKI KAPITAL VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŢUPANIJE

Identitet je istovjetnost, podudaranje, izjednaĉavanje, priznanje da netko ili nešto zaista jest ono ĉime se prikazuje. To je skup znaĉajki koje jednu osobu ĉine onim što jest. (Klaić, Rjeĉnik stranih rijeĉi ). Tako se i identitet nekog prostora moţe definirati kao skup znaĉajki koje ga ĉine onim što jest i koje ga razlikuju od svih ostalih prostora. Za Hrvatsku je iz povijesnih, geografskih i kulturnih razloga Europa ade- kvatni komparativni okvir, a za Vukovarsko-srijemsku ţupaniju taj je okvir Hrvat- ska odnosno njezine druge regije. Neke karakteristike, posebnosti unutar neke zemlje ili prostora mogu po kvaliteti biti toliko istaknute, razvijene i osobite da moţe- mo govoriti o izvrsnostima Svaki prostor ima neka svoja ekološka i okolišna obiljeţja i posebnosti. Kao što govorimo o kulturološkoj i kulturno povijesnoj baštini i nasljeĊu isto tako moţemo govoriti i o kvaliteti baštine okoliša. Nisu svi prostori u tom pogledu isti - jasno su uoĉljivi tzv. ekološki i okolišni bogati i raznovrsni odnosno siromašni prostori, Koji su jedni, a koji drugi!? U koju kategoriju moţemo uvrstiti Hrvatsku, a u koju Vukovarsko-srijemsku ţupaniju? Globalizacija kao opći i nezaustavljivi proces ima tendenciju smanjenja za- sebnih znaĉajki i razlika. Zbog toga veliko znaĉenje imaju inicijative i djelovanja koja su usmjerena na utvrĊivanje karaktera i znaĉaja ekološkog identiteta odnosno na oĉuvanje prirodne i kulturne baštine ili biološke i kulturne raznolikosti nekoga prostora. Ekološke i okolišne posebnosti uz kulturnu baštinu i povijesnu memoriju ĉine dio temeljnih elemenata identiteta nekog prostora i zemlje. Imamo li svoju ekološku i okolišnu posebnost? Kakva je naša prirodna bašti- na? Što ju determinira i obiljeţava samo je dio pitanja na osnovu kojih ćemo moći odrediti naš ekološki i okolišni identitet. Bogatstvo naše prirodne baštine ĉine - obilje obnovljivih izvora voda, naroĉito pitkih; - veliki broj (40 – tak vrsta) autohtonih biljaka i ţivotinja - 16 krajobraznih cjelina - veliki broj pojedinaĉnih vrsta unutar hrvatske biološke raznolikosti - bogatstvo šuma – posebno prirodnih šuma - kvalitetno i još uvijek ne u većoj mjeri oneĉišćeno tlo - izvorna kakvoća morske vode - izvorna kakvoća vode većine naših jezera 129 2. Kada ove posebnosti kompariramo s drugim zemljama i prostorima u Europi i u svijetu moţemo doći do saznanja koliko one vrijede i što znaĉe. O svemu je potrebno izvršiti jednu podrobniju analizi i valorizaciju te je prezentirati javnosti kako bi se stekla realnija slika o nama samima, našoj domovini ili uţem zaviĉaju. Krenimo od poĉetka – od hrvatskog bogatstva u vodi. Prema metodologiji FAO (Food agricultural organization) Hrvatska je prema koliĉinama obnovljive vode prva u Europi a treća u svijetu. Po koliĉinama pitke kvalitetne vode Hrvatska je peta u Europi. Imamo 5,68 milijardi kubiĉnih litara prvoklasne obnovljive podzemne pitke vode godišnje. U svjetskim razmjerima Hrvatska je s obzirom na obnovljive vodne zalihe po jedinici površine 3 u svijetu iza Kostarike i Paname. Kada se promotre obnovljive zalihe s obzirom na broj stanovnika Hrvatska je na 8 mjestu s 32 800 litara m³ godišnje po stanovniku ili u prosjeku oko 90 litara obnovljive vode dnevno po stanovniku. I Vukovarsko-srijemska ţupanija spada u red prostora koji su bogati vodama bilo da se radi o vodotocima, moĉvarama ili podzemnim vodama. Hrvatska ima ekološki uĉinkovitih šuma na 2.080.000 ha što ĉini 37% teritorija. Pod šumama i šumskim zemljištima u Hrvatskoj je 43% teritorija. U Europi je prosjeĉno 33% površine pod šumama. Oko 95% hrvatskih šuma je samoniklo. Hrvatske šume predstavljaju ekološki šumski otok u vegetaciji Europe. Šumska podruĉja Vukovarsko-srijemske ţupanije, bilo da se radi o cjelovi- tom šumskom prostoru Spaĉvanskog šumskog bazena, ostacima šumskog podruĉja Merolina ili šumama uz rijeku Vuku, te ritskim šumama uz Dunav koje su postale europski raritet obiljeţavaju ovaj prostor u krajobraznom, vegetacijskom i estet- skom smislu i ĉine razliĉitim i specifiĉnim u odnosu na druge prostore. Šume pokrivaju površinu od 70.000 ha. Naroĉito su poznate šume hrasta luţ- njaka u spaĉvanskom šumskom bazenu. Potencijal šuma je procijenjen na 19,9 mil. m3 drvne mase. Vrlo plodna i koliĉinski znaĉajna, a vrlo malo oneĉišćena tla jedan su od vaţnijih elemenata ekološkog identiteta ove ţupanije na kojima se moţe proizvesti zdrava hrana. Prema strukturi površina u ţupaniji prevladavaju oranice, vinogradi, voćnja- ci. Oranica ima oko 150.000 ha. Biološkom raznovrsnošću (flora i fauna) i brojnim eko sustavima u kojima su staništa za razliĉite biljne i ţivotinjske vrste Hrvatska je takoĊer u vrhu zemalja Europe. I Vukovarsko-srijemsku ţupaniju karakteriziraju specifiĉni ekosustavi koji je svrstavaju u sam vrh Hrvatske u odnosu na ostale ţupanije.

130 Prema broju ţivotinjskih vrsta u okviru Europe Hrvatska zauzima sljedeća mjesta: druga je po broju vrsta slatkovodnih riba (113), treća je po broju beskraljeţ- njaka (cca 50 000), peta je po broju gmazova (38), te sedma po broju vodozemaca (20), vaskularnih biljki (4 266) te broju sisavaca (86).

3. Autohtonih ţivotinja poniklih na ovom tlu ima 44 vrste što je za ovako mali prostor veliko bogatstvo. Uz ostale tu spadaju i domaće vrste pasa, goveda, konja, svinja, koza, ovaca, te kokoši, purana, gusaka i sliĉno. Jedan dio ovih vrsta je ugro- ţen i pred izumiranjem Premda nema pouzdanih i toĉnih podataka na podruĉju Vukovarsko-srijemske ţivi više od polovice nabrojanih ţivotinjskih vrsta tako da ona predstavlja pravi faunistiĉki raj. Biolozi tvrde da su izrazite hrvatske posebnosti špiljska podzemna staništa s brojnim endemskim beskraljeţnjacima, ali i male moĉvare i blata u priobalju, na otocima i u hrvatskom meĊurijeĉju na sjeveru i istoku zemlje kakvih je u ţupaniji nekoliko. Temeljna okolišna posebnost Hrvatske je velika raznolikost krajolika s nizom razliĉitih lokalnih krajobraza koji u svim godišnjim dobima predstavljaju vrlo privlaĉan, gostoljubiv i lijep ambijent . Vrijedni prirodni prostori koji su zaštićeni bilo kojim oblikom zaštite zauzimaju trenutno preko 7 ukupnog teritorija Hrvatske. Naĉelni cilj je 14 %. Podruĉje Vukovarsko-srijemske ţupanije obuhvaća nekoliko kategorija za- štićenih dijelova prirode: posebne rezervate šumske vegetacije (2), park šume (2), zaštićene krajolike (3), spomenike prirode (6) i spomenike parkovne arhitekture (4). Oni zauzimaju površinu od oko 1.228 ha. Hrvatsku opću ekološko-okolišnu situaciju, a i Vukovarsko-srijemsku ţupa- niju u ovom trenutku obiljeţava slijedeće : - obilje prirodne sredine u usporedbi s većinom europskih drţava - relativno ĉisti okoliš - visoka biološka raznolikost i raznovrsna staništa - raznolikost krajolika ( preteţno saĉuvanih do danas ) - ugodna klima. Obrana nacionalnih interesa na duge staze na podruĉju oĉuvanja i odrţivog korištenja prirodnih blaga Hrvatske, tih posebnosti i izvrsnosti u razmjerima Euro- pe u funkciji zdravog, dobrog i kvalitetnog ţivota ljudi koji ţive na ovim prostorima vaţan je struĉni i politiĉki posao koji treba hitno i mudro osmišljavati i u praksi razvijati kao stav i postupak. Ĉekanje i odgaĊanje, prepuštanje nemaru i neznanju, devastaciji odnosno ra- njavanju, prenamjenjivanju i smanjivanju prirodnih površina, te oneĉišćavanju je pogubno i za identitet i vrijednost ove zemlje u cjelini odnosno njezinih manjih regija.

131 Hrvatska je prema meĊunarodnim, nepristranim mjerenjima po kvaliteti ţiv- ljenja meĊu 193 zemlje zauzela visoko 16 mjesto. Uz visoke ocjene za sigurnost i zdravstvenu njegu tome su doprinijeli ĉist okoliš i ugodne klimatske prilike. Na kraju zakljuĉimo - s našom prirodnom baštinom moramo postupati kao dobri domaćini, gospodari svojim domom, svakodnevno, ali i dugoroĉno kako bismo saĉuvali jedinstven ekološki kapital i identitet ovoga prostora.

132 Zdravstvena i veterinarska škola Dr. Andrija Štampar, Vinkovci uĉenice: Ana Josić, Vedrana Damjanović mentorica Bosiljka AnĊelić, dr. vet. med. OPASNOSTI IZ HRANE ZA ZDRAVLJE LJUDI

Kljuĉne rijeĉi: zdrava hrana, zoonoze, ostatci lijekova, otrovanja hranom, preventiva

ZDRAVE ŢIVOTINJE – SIGURNA HRANA – ZDRAVIJI LJUDI

Ţivimo u vremenu u kojem je iznimno vaţno konzumirati hranu sigurnu za zdravlje. Zdrava hrana podrazumijeva hranu koja ne sadrţi ništa što izazva bolest ili otrovanje. Suvremenim metodama u proizvodnji i prometu hrane animalnog podrijetla kakvoća hrane se stalno kontrolira. Ĉesto puta se uvozi hrana koja je po kvaliteti ispod kvalitete domaćih proizvoda i u kojoj se moţe naći i ono što moţe izazvati bolest. Meso, mlijeko i druga hrana animalnog podrijetla moţe biti uzrokom oboljenja ljudi ako je oneĉišćena uzroĉnicima zaraznih bolesti i njihovim toksinima. Ujedno mogu biti izvorom širenja zaraznih i parazitskih bolesti. Uzroĉnici bolesti su virusi, bakterije, gljivice, protozoe i prioni. Većina bolesti su zoonoze jer se pri- rodno prenose sa ţivotinje na ĉovjeka. MeĊu brojnim bolestima vaţne su one koje se mesom i drugim namirnicama prenose na ĉovjeka: tuberkuloza, bjesnoća, bruce- loza, ehinokokoza, leptospiroza, Q-groznica, toksoplazmoza, trihineloza, salmone- loza, alimentarne toksiinfekcije...Meso je namirnica s kojom se lako mogu dogoditi prijevare u pogledu podrijetla i kakvoće. Otrovanja hranom su bolesti vezane za konzumiranje namirnica sa patoge- nim mikroorganizmima, bakterijskim toksinima ili parazitima. U prometu ima one- ĉišćenih namirnica (kemijski i biološki) koje su opasne za zdravlje ljudi. U namirnicama se mogu naći i ostatci lijekova i kemijskih sredstava, ponekad u većoj koliĉini od dopuštene što šteti zdravlju ĉovjeka. Najĉešće se radi o pe- sticidima, teškim metalima, veterinarskim lijekovima (antibiotici, antiparazitici, sredstva za pospješivanje rasta...) i aditivima. Za proizvodnju i konzumiranje zdrave hrane neophodno je primjenivati suvremene sustave kontrole od uzgoja stoke do gotovog proizvoda (HACCP sustav; SQA koncepcija ...) Od preventivnih mjera treba izdvojiti: optimalni uvjeti smještaja i drţanja ţi- votinja, redovita kontrola zdravlja ţivotinja, otkrivanje i uklanjanje kliconoša, redovita kontrola higijenske i zdravstvene ispravnosti hrane u proizvodnji i prometu, primjena mjera DDD-a, uzgoj kvalitetne stoke poznatog podrijetla...

133

134

Zdravstvena i veterinarska škola Dr. Andrija Štampar, Vinkovci uĉenici: Marijana Mikinac, Izabela Svitlanović, Josip Farkaš mentorica Antonija Majić, dr. vet. med.

PĈELINJI PROIZVODI I NJIHOVA UPORABA

Pĉele su korisni kukci i prema Zakonu o veterinarstvu svrstane su u domaće ţivotinje. Korist koju ĉovjek ima zahvaljujući ovim kukcima je ogromna, jer su oni u prvom redu oprašivaĉi, a zatim i sakupljaĉi. Privuĉene ljepotom i mirisom cvijeća pĉele sakupljaju nektar, cvjetni prah, smolaste tvari…, da bi sebi osigurale dovoljnu koliĉinu hrane, koju je ĉovjek zavolio, te našao naĉin da uţiva u plodovima ovih sitnih stvorenja. Pĉele sakupljajući nektar i medljiku proizvode med, sakupljanjem smolastih tvari proizvode propolis osim toga sakupljaju i pelud, a u odreĊeno vrijeme u funkciji su ţlijezde koje luĉe vosak, matiĉnu mlijeĉ i pĉelinji otrov. Najpoznatiji proizvod pĉela je med, a poseban je zbog velike koncentracije jednostavnih šećera (fruktoze i glukoze), ima oko 5% sloţenih šećera, sadrţi neke organske kiseline, razne antiseptiĉne tvari, vitamine, minerale, aromatske tvari itd. U medu se nalazi i mala koliĉina proteina i enzima, te peludnih zrnaca. S nutricio- nistiĉkog gledišta, moglo bi se reći da je med 100% iskoristiva namirnica, bogata raznim ljekovitim tvarima. Med, ovisno o vrsti biljke moţe biti (bagremov, suncokretov, kaduljin, la- vandin, livadni, lipov…), osim nektarnog meda postoji i med medljikovac dobiven iz medljike ili medne rose. Ovisno o naĉinu dobivanja med je vrcani, topljeni, muljani, med u saću i med s komadima saća. U "knjizi života" starih Indijanaca, pisano je da se duljina življenja produ- ljuje ukoliko svakodnevna prehrana uključuje med i mlijeko. Stari su Grci pak sma- trali da je med nektar bogova i da ih upravo on čini besmrtnima. Danas je med ponovno počeo zauzimati mjesto koje mu pripada u svakodnevnoj prehrani ljudi.

Nutritivne karakteristike meda Naţalost, zastupljenost meda u prehrani ĉovjeka je premala. Naime, med se smatra jednom od najprobavljivijih i najiskoristivijih namirnica…

Antioksidativna i ljekovita svojstva meda S obzirom na nutritivne i energetske tvari koje se upliću u normalan metabo- liĉki sustav, velika cijenjenost meda kao namirnice proizlazi moţda i iz toga što med sadrţi mnogobrojne tvari s ljekovitim svojstvima. Med se osim kao hrana koristi i za pripremanje raznih ljekovitih pripravaka.

135 Osim meda jednako su vaţni i ostali proizvodi pĉela. Pelud su muške spolne stanice biljaka, koje skupljaju pĉele i pohranjuju u saće kao izvor proteina, vaţnih vitamina 28 minerala, te brojnih minerala u tragovi- ma. Toliko bogatstvo hranjivih tvari nije pronaĊeno ni u jednom drugom proizvo- du. Propolis po svom podrijetlu je izluĉevina tkiva pupoljaka ili kore drveća i šiblja. To je mješavina smolastih sastojaka (uglavnom drveća topole, johe, jablana, breze, jasena i kestena) koji se luĉe tijekom proljeća i ljeta. Propolis posjeduje široki spektar aktivnosti: antibiotsku, protuvirusnu, protugljiviĉnu, protuupalnu… Vosak je proizvod voštanih ţlijezda pĉela radilica. U trenutku luĉenja iz ţli- jezde, vosak je ţute boje, a kasnije potamni zbog naslaga nevoštanih tvari. Sastoji se od ugljikovodika, organskih kiselina, slobodnih alkohola i ﬂavona. Pĉelinji vosak ima omekšavajuća i protuupalna svojstva i zbog toga se primjenjuje u medicini, farmaciji, kozmetici i industriji. Matiĉna mlijeĉ je kompleksna prirodna materija koja se stvara u specijalizi- ranim pĉelinjim ţlijezdama. Smatra se vrhuncem prirodne biosinteze zbog kombinacije strukturnih (proteini), energetskih (masti i ugljikohidrati), anorganskih (mi- nerali), zaštitnih (vitamini) i drugih sastojaka. Ovom hranom, koju u nekim zemljama zovu "kraljevskim ţeleom" pĉele radilice hrane liĉinke, matice i trutove. Prema izgledu je homogena, gusta, neprozirna i kremasta supstanca bijele do blijedo ţućkaste boje. Karakteristiĉnog je mirisa i kiselkastog, pomalo ljutog okusa. Pĉelinji otrov je izluĉevina ţalĉanog sustava pĉele, a osnovna mu je biološ- ka namjena štititi pĉelinju zajednicu od neprijatelja U puĉkoj medicini se primjenjuje kao protureumatik, a novija istraţivanja primjene pĉelinjeg otrova u lijeĉenju pokazuju da pĉelinji otrov utjeĉe na umanji- vanje boli, sniţenje krvnog tlaka, smanjenje kolesterola u krvi, povećanje radne sposobnosti. On, takoĊer, zaštićuje organizam od zaraznih bolesti, koristi se kao i ljekovito sredstvo za lijeĉenje upale zglobova, raznih neuralgija i akutnih upala krvnih ţila. Paţnju farmakologa posljednjih godina sve više zaokupljaju proizvodi koji u svom sastavu imaju velik broj sastojakah a uz to nisu sintetski proizvodi. Ove karakteristike imaju svi proizvodi pĉela i stoga se sve više prouĉavaju ali se sve više i priĉa o apiterapiji tj. lijeĉenju pĉelinjim proizvodima.

136

137

138 Zdravstvena i veterinarska škola Dr. Andrija Štampar, Vinkovci uĉenici: Samanta Dolić, Hrvoje Šebalj, Ivana Ambrinac, mentorica Sanda Horvatović, dipl. psihologinja PRAVILNOM PREHRANOM DO ZDRAVOG RAZVOJA

139

140

Neka hrana bude tvoj lijek, a ne lijek tvoja hrana! Hipokrat

141 Zdravstvena i veterinarska škola Dr. Andrija Štampar, Vinkovci uĉenici: Samanta Dolić, Hrvoje Šebalj, Ivana Ambrinac, mentorica Sanda Horvatović, dipl. psihologinja DETEKTIRANJE POTEŠKOĆA U PROCESU UĈENJA

142 Marija Ćurić, VMS, Jela Gazić, MS Dom zdravlja Vinkovci, Patronaţa

VAŢNOST PRAVILNE PREHRANE U ZDRAVOM NAĈINU ŢIVOTA

Promovirati zdrav naĉin ţivota nemoguće je kvalitetno i uspješno realizirati bez odgovarajućih savjeta za ĉuvanje i unapreĊivanje zdravlja svake osobe. Naj- novije postavke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da su za narušavanje zdravlja odnosno bolesti suvremenog ĉovjeka najodgovorniji: a) loša prehrana, b) stres, c) nedovoljna tjelesna aktivnost

Pravilna prehrana i zdrav naĉin ţivota meĊu najvaţnijim su ĉimbenicima u prevenciji bolesti i potpuno ovise o nama samima. Kako ćemo jesti i kakve su nam ţivotne navike stvar je našeg odabira, osviješćenosti i informiranosti o mogućim štetnim posljedicama našeg ponašanja.

STRES Reţim ţivota bitno utjeĉe na zdravlje svakog pojedinca. Tu se prije svega misli na zdrav naĉin ţivota i rada bez: svih vrsta stresova, alkohola, pušenja, droga, prekomjernog ispijanja kava, prevelikog naprezanja u obavljanju svakodnevnog fiziĉkog i umnog rada, neredovitog sna i drugih aktivnosti koje bi mogle negativno utjecati na zdravlje pojedinca. Dobar izbor zanimanja i uvjeti rada osiguravaju radost u radu što se veoma pozitivno odraţava na zdravlje pojedinca. Loš izbor zanimanja i loši uvjeti rada dovode do ĉestih stresova te nezadovoljstva koje moţe narušiti zdravlje ĉovjeka.

TJELESNA AKTIVNOST Za odrţavanje zdravlja veoma je vaţna primjerena tjelesna aktivnost. Najvaţnije je kretati se svakodnevno i biti tjelesno aktivan u trajanju od najmanje 30 minuta. Brojne su studije pokazale da primjerena tjelesna aktivnost ima zaštitno djelovanje na smanjenje rizika nastanka: - bolesti krvoţilnog sustava - diabetes mellitus - osteoporoza - smanjenje tjelesne teţine Tjelesna aktivnost pozitivno djeluje na opće psihofiziĉko stanje organizma.

143 ANKETA: Kako brinete o zdravlju? - Anketiranih 200 osoba od 20 – 60 godina, od toga 155 ţena i 45 muškaraca

Anketa: Kako brinete o zdravlju?

1. Tijekom dana najĉešće jedem: a) jednom, nakon povratka s posla b) jedem kad god za to osjetim potrebu c) tri glavna obroka dnevno s osvjeţenjima u meĊuvremenu

2. Doruĉak ujutro za mene predstavlja: a) nešto za što nemam vremena b) priuštim ga sebi ako se uspijem izvući s posla c) redovit poĉetak svakog dana

3. Prvi jutarnji obrok po mom izboru: a) za to nemam vremena, a i ne ţelim se dodatno debljati b) jaja sa šunkom, kobasice ili hrenovke ili nešto od suhomesnatih proizvoda c) pahuljice s obranim mlijekom, jogurt, voće

4. Glavne dnevne obroke najĉešće konzumiram: a) poslijepodne, kad se vratim s posla b) kad mi se ukaţe prilika c) trudim se da to bude tri puta dnevno, uvijek u isto vrijeme

5. Moji obroci najĉešće su: a) pristupaĉna, brza hrana koja mi štedi vrijeme b) meso, variva, konkretna jela... c) trudim se jesti što raznolikije, kombinirajući puno voća, povrća i ţitarica

6. Ne mogu zamisliti glavni obrok bez: a) mesa pripravljena na sve moguće naĉine b) domaće hrane po receptima moje bake (s desertom na kraju) c) razliĉitih kombinacija voća, povrća i ţitarica

7. Voće: a) uopće ne volim b) volim najviše u kolaĉima c) redovito jedem svjeţe sezonsko voće

8. Povrće jedem: a) samo kao prilog, pa nisam vegetarijanac b) pripravljeno po tradicionalnim receptima, s obiljem zaĉina c) kao glavni obrok, pripravljeno na razliĉite naĉine

144 9. Uz obroke najĉešće konzumiram: a) pivo ili vino da mi potaknu probavu b) Coca-Colu ili neko drugo gazirano piće c) trudim se piti što više tekućine, najĉešće vode

10. Na glavni dnevni obrok obiĉno potrošim: a) pet do deset minuta b) ovisno od okolnosti: od pet minuta do jednoga sata c) trudim se osigurati mirnih pola sata vremena za glavni objed

11. Tijekom obroka: a) najĉešće gledam TV ili proĉitam novine b) nastojim raspraviti probleme sa svojom obitelji c) trudim se u miru opustiti i osjetiti okus hrane

12. IzmeĊu obroka najĉešće: a) popijem kavu ili nešto ţešće da me okrijepi b) jedem grickalice da me zabave c) volim pojesti komad svjeţeg voća

13. Dnevno propješaĉim: a) uglavnom se vozim osobnim automobilom b) pješaĉim do stanice autobusa ili tramvaja c) trudim se u dnevne aktivnosti ukljuĉiti najamnje pola sata pješaĉenja

14. Nakon posla najĉešće: a) odmaram gledajući TV b) pripremam objed za sutrašnji dan c) trudim se odvojiti vrijeme samo za sebe ( teretana, aerobika, kino, izlazak s prijateljima)

15. Tijekom dana neizostavno: a) pogledam neku utakmicu b) odem najmanje jednom u kupnju c) gimnasticiram

16. Vikende najĉešće provodim: a) odmarajući se od napornog tjedna i gledajući TV b) kod rodbine i prijatelja uţivajući u obiteljskim gozbama c) trudim se otići u prirodu, negdje izvan gradske vreve

ODGOVORI: a) 22% b) 48% c) 30%

145 a) To su osobe koje se ne brinu o svome zdravlju. Potrebna im je promjena u poboljšanju prehrambenih navika i uvoĊenju tjelesne aktivnosti. b) To su osobe koje su sklone uţivati u jelu bez razmišljanja o mogućim posljedicama nezdravog naĉina ţivota. c) To su osviještene osobe koje vode brigu o sebi i svom zdravlju. Svjesni su ĉinjenice da su pravilan izbor hrane te uredan i discipliniran naĉin ţivota najbolja promocija zdravog naĉina ţivota.

NEKOLIKO PRAVILA PROMOCIJE ZDRAVOG NAĈINA ŢIVOTA - Jesti raznovrsnu hranu bogatu ugljikohidratima, bjelanĉevinama, mastima, mineralima i vitaminima - Redovito jesti glavne obroke i dan zapoĉeti s doruĉkom. - Uzimati dovoljno tekućine, najmanje litru i pol dnevno. - Odrţavati poţeljnu tjelesnu teţinu. - Svakodnevno biti tjelesno aktivan (šetati, voziti bicikl, razne druge tjelesne aktivnosti)

ZAKLJUĈAK: S promjenom treba zapoĉeti odmah i svaki dan napraviti neku pozitivnu promjenu u ţivotnim navikama.

146 Med. sestra Jadranka Pavelić Dom zdravlja Vinkovci, Stomatološka ambulanta Otok

PREVENTIVA U STOMATOLOGIJI

Najraširenija bolest ĉovjeĉanstva je karijes zubi, a on je uzroĉnik cijelog niza poremećaja, oštećenja i disfunkcije usta. To se moţe znaĉajno smanjiti ako se pravovremeno primijene dobro planirane mjere prevencije. Kod preventivnog djelovanja rezultati se ne vide odmah, pa se uspjesi manje cijene, a ĉesto se zbog toga i odustaje. S obzirom na broj oboljelih u stomatologiji i kroniĉne financijske probleme u zdravstvu sve se usmjerava na skupo lijeĉenje, a preventiva se zapostavlja. Promjenama u zakonu i odnosu prema preventivi, biti će potrebno nekoliko godina da se nadoknadi i ispravi sve ono što je propušteno u tom periodu mirovanja. Uz preventivno djelovanje potrebno je i obrazovanje zdravstvenih djelatnika prioritet- no usmjeriti u cilju unapreĊenja zdravlja, zdravstvenog odgoja pojedinaca, porodi- ce i društva tako da zdravlje postane motiv i cilj zdravstvenog djelovanja. Najvaţ- nije je stvoriti navike, a obitelj je osnovna jedinica društva u kojoj dijete stjeĉe osnovna znanja, stavove i navike. Zato je potrebno pravilno educirati i motivirati roditelje. Upoznavanje populacije s mjerama koje odrţavaju zdravlje usta i zubi (prehrana, higijena, ĉetkanje zubi, korištenje fluorovih preparata) redovni sistematski pregledi kako bi se oboljenja ili anomalija otkrili i na njih djelovalo u njihovoj poĉetnoj fazi, najveća su korist od preventivne stomatologije, a to konaĉno donosi smanjenje broja anomalija, smanjenje kompleksa zbog tih anomalija i znaĉajnim uštedama financijskih sredstava. Preventivna aktivnost u stomatološkoj zaštiti poĉinje prije roĊenja (fluonatril tablete koje koristi majka) i nastavlja se do završetka rasta i razvoja djeteta. Te mjere utjeĉu na pravilan razvoj i dobru graĊu zubi. Uz pravilnu prehranu konzumi- ranjem tvrde, abrazivne hrane, a ne današnje mekane i ljepljive koja se dugo zadr- ţava na zubima. Za nastanak karijesa odgovorni su mikroorganizmi koji se inaĉe normalno nalaze u ustima. Unošenjem mekane, ljepljive hrane sa dosta šećera, lošom ili nikakvom higijenom koja omogućava zadrţavanje hrane na zubima, nje- zino raspadanje i stvaranje kiselina pomaţu nastanak karijesa. Tvrda hrana zahtijeva dobro ţvakanje i stimulira luĉenje kvalitetne sline koja ispire usitnjene ĉestice saţvakane hrane i pomaţe formiranju zalogaja i njegovom gutanju. Osnova je preventive u stomatologiji: veći broj pregleda tijekom jedne godine (nakon sanacije karijesa svakih 6 mjeseci), intenzivan zdravstveni odgoj, fluori- dacija, zatvaranje fisura na zubima (posebno tzv. "šestice"), saniranje nepravilno postavljenih zubi ortodontskim aparatima. Latinska rijeĉ praevenio znaĉi doći ranije, sprijeĉiti, a svi znamo da je spri- jeĉiti jeftinije i uĉinkovitije nego lijeĉiti, pa je vrlo vaţno da se preventivnim pregledima posveti puna paţnja. Svaki preventivni program imati će uspjeha samo ako su u njega ukljuĉene sve strukture društva. On poĉinje u obitelji, nastavlja se u vrtićima i školama, a po-

147 trebna je i edukacija cjelokupnog društva, što će u budućnosti poluĉiti daleko bolje stanje u najraširenijoj bolesti današnjice. Tko zna moţda će jednom u vrlo dalekoj budućnosti karijes biti prošlo svrše- no vrijeme.

148 Djelatnici ZZJZ "Sveti Rok" Virovitiĉko-podravske ţupanije: Ljubica Šantić, VMS; mr. sc. Miroslav Venus, dr. med., spec. epidemiolog; Darija Petrovĉić, dr. med., spec. epidemiolog; Maja Tomiĉić, sanitarni tehniĉar; Tomislav Šokac, med. tehniĉar ŢUPANIJSKI MODEL PROVEDBE NACIONALNIH PROGRAMA OTKRIVANJA RAKA U VIROVITIĈKO-PODRAVSKOJ ŢUPANIJI

Predavanje o naĉinu provedbe Nacionalnih programa, problemi s kojima smo se susreli pri provoĊenju, te incidnecija raka dojke i debelog crijeva u našoj ţupaniji. Predavanje će biti prikazano powerpoint prezentacijom i usmenim izlaga- njem. U prezentaciji će biti tekstualno i grafiĉki prikazano razdoblje incidencije raka dojke i debelog crijeva od 2004. do 2007. godine za Virovitiĉko-podravsku ţu- paniju.

149 Dinka Kalaica, VMS Dom Zdravlja Vinkovci

VAŢNOST TJELESNE AKTIVNOSTI KOD OBOLJELIH OD ŠEĆERNE BOLESTI

Saţetak Suvremenu civilizaciju karakterizira izrazito smanjenje tjelesne aktivnosti, sjedilaĉki naĉin ţivota, neadekvatna prehrana bogata masnoćama a siromašna biljnim vlaknima, pretilost. Sve je veći broj studija ĉiji rezultati govore da takav naĉin ţivota sve ĉešće dovodi do mnogih kroniĉnih bolesti. Danas je poznato da je odreĊena razina tjelesne aktivnosti znaĉajna u prevenciji i lijeĉenju pretilosti, bolesti srca i krvoţilnog sustava, šećerne bolesti, osteoporoze i ostalih bolesti. Tjelesno aktivan naĉin ţivota povezan je sa manjom uĉestalošću razvoja nekih malignih bolesti, prije svega raka debelog crijeva i raka dojke kod ţena. Uzroci nastanka šećerne bolesti uz genetsku komponentu su stres, tjelesna neaktivnost i sjedilaĉki naĉin ţivota, visokokaloriĉna hrana bogata masnoćama a siromašna biljnim vlaknima, pretilost. 80 % oboljelih od šećerne bolesti je tip 2 – inzulin neovisan dijabetes. Ranije se smatralo da je tip 2 dijabetes problem iskljuĉivo odraslih osoba. Danas uĉestalost meĊu djecom i mladima znaĉajno raste, jer je sve više djece pretilo i fiziĉki neaktivno. Procjenjuje se da najmanje 25% pojavnosti inzulin neovisnog dijabetesa moţe se pripisati tjelesnoj neaktivnosti i sjedilaĉkom naĉinu ţivota. U lijeĉenju šećerne bolesti prije otkrića inzulina tjelovjeţba se koristila pogotovo kod blaţeg i umjerenog stupnja dijabetesa. Poslije uvoĊenja inzulina u lije- ĉenju dijabetesa, zamijetilo se da se razina glukoze u krvi smanjuje tijekom vjeţbi. 1959. godine Joslin i suradnici su utvrdili da su pravilna prehrana, tjelovjeţ- ba i inzulin tri "kamena temeljca" u lijeĉenju šećerne bolesti. Tjelovjeţba se treba provoditi svakodnevno, sat vremena nakon obroka. Tjelesnu aktivnost treba je prilagoditi svakoj osobi s obzirom na dob, kondiciju, kroniĉne komplikacije u dogovoru s lijeĉnikom i patronaţnom sestrom. Pojaĉan rad mišića omogućuje brţi ulazak glukoze u stanice i bez djelovanja inzulina, jer mišići na periferiji troše glukozu za svoj rad, pa će za vrijeme tjelesne aktivnosti i još neko vrijeme nakon, potrebe za inzulinom biti manje. Tjelesna aktivnost mora biti planirana jer ona moţe dovesti do komplikacija, najĉešće hipoglikemije. TakoĊer nosi odreĊeni rizik od ozljeda.

150 Zakljuĉak: Tjelesna aktivnost vaţna je sastavnica našeg svakodnevnog ţivota. Treba nam ĉiniti zadovoljstvo, jer jedino tako moţemo sprijeĉiti nastanak odreĊene bolesti i uspješnije lijeĉiti neke bolesti, poglavito šećernu bolest i svrhu poboljšanja kvalitete ţivota.

Literatura: Tjelesno vjeţbanje i zdravlje, Marijeta Mišigoj-Duraković i suradnici Šećerna bolest i ja, Hrvatski zavod za javno zd. i Hrvat. savez dijab. udruga Kako brinuti o svojoj šećernoj bolesti, Milan Vrkljan,Vizner, Sekso, Ĉabrijan

151 Vjeran Kokor, prof., Vinkvci RAĈUNALNA OPREMA I ZDRAVLJE

Saţetak Tema seminara su prednosti i mane utjecaja raĉunala na zdravlje. U pozitivnom smislu raĉunalo je dobrodošao ureĊaj za razvijanje psihomotoriĉkih sposobnosti, te kao medij u obrazovanju prije svega mladih ljudi. Kao takav moţe pruţiti mnogo, posebno u razvijanju logiĉkog razmišljanja, te izraţenih sposobnosti u obradi podataka, teksta i u sliĉnome. No, s druge strane, naglašena je opasnost i loš utjecaj na zdravlje, koju mogu uzrokovati neispravna raĉunala ili njihovo neadekvatno korištenje (CTS, oštećenje vida, ukoĉenost mišića, umor, glavobolje i drugo). U seminaru su predstavljeni rezultati istraţivanja nekoliko sveuĉilišta, vladi- nih i nevladinih udruga u nekoliko zemalja. TakoĊer je predviĊen i mali osvrt na problem reciklaţe raĉunalne opreme, kao i moguć utjecaj raĉunalnog otpada na zdravlje.

Zdravstvena i veterinerska škola Dr. Andrija Štampar, Vinkovci Nera Salamon, viši fizioterapeut AKTIVNO SJEDENJE, VJEŢBE ZA POSTURU NA LOPTI

Moderan ĉovjek sveo je tjelesne aktivnosti na minimum i većinu svoga vremena, a posebice radnog, provodi u sjedeĉem poloţaju. Poloţaj koji zauzimamo prilikom sjedenja uglavnom je nepravilan i prisilan što nakon duţeg vremena uzrokuje pojavu boli i ukoĉenosti, nastaju promjene u mišićima i na kostima i razvijaju se ošteĉenja. Nastanak ovih tegoba moguće je sprijeĉiti i ublaţiti primjenom aktivnog sjedenja i to na naĉin da uobiĉajenu stolicu zamjenimo fizioloptom i kroz jednostavne vjeţbe aktiviramo mišiće, poboljšamo opću stabilnost tijela i koncentraci- ju.

152 Veleuĉilišta Lavoslav Ruţiĉka u Vukovaru - studij fizioterapije - Vesna Šeper, bacc. ft., Stjepan Jelica, vft.

PREDSTAVLJANJE AKTIVNOSTI CENTRA ZA TRAUMU VELEUĈILIŠTA LAVOSLAV RUŢIĈKA U VUKOVARU - STUDIJ FIZIOTERAPIJE -

Kljuĉne rijeĉi: Aromaterapija, Pilates, Feldenkrais metoda, sportska igraonica za najmlaĊe, Fitnes centar, studij fizioterapije, kvaliteta ţivljenja.

Saţetak Centar za traumu nalazi se u sklopu Veleuĉilišta Lavoslav Ruţiĉka u Vuko- varu. Kroz postojanje Centra ţeli se unaprijediti kvaliteta studija fizioterapije kroz aktivan praktiĉni rad studenata u Centru. Zamisao o osnivanju Centra nastala je na Veleuĉilištu, ona je originalna i nije preslika nekih drugih centara. Na 200 ĉetvornih metara sadrţava fitness dvoranu, prostor za aromaterapju i refleksologiju, prostor za pilates i rad s djecom te sobu za aktivnosti prevencije mentalnih bolesti. Centar je i mjesto susreta gdje graĊani mogu koristiti razne specifiĉne preventivne programe za poboljšanje kvalitete ţivljenja. Veleuĉilište će na ovaj naĉin imati širu komunikaciju s graĊanima i kroz svoj doprinos u radu Centra unaprijediti kvalitetu ţivljenja graĊana Vukovara. Kod nas u Centru za traumu moţete sudjelovati i u posebnim programima za unaprijeĊenje vašeg drţanja, posture kako bi vaše tijelo što bezbolnije odgovorilo zahtjevima današnjeg, preteţno stresnog i sjedelaĉkog naĉina ţivota ili se jednostavno moţete opustiti u antistres programu ili aromamasaţi.

153 Ljubomir Tomljenović, prof. sporta i rehabilitacije, uĉitelj yoge i meditacije Vukovar

ALTASPROFILAKS® – KAKO SE DJELOTVORNO RIJEŠITI VEĆINE BOLOVA I BOLESTI KOREKTUROM ATLASA – PRVOG VRATNOG KRALJEŠKA?

Saţetak

Ĉinjenice i informacije o luksaciji altasa Da li ste znali da je najviši vratni kraljeţak – ATLAS – kod skoro svih ljudi potpuno išĉašen – luksiran? I da ovo stanje dovodi do velikog broja tjelesnih i psihiĉkih smetnji i bolesti te da se ovo stanje moţe trajno popraviti??? Ovo je otkrio švicarac René – Claudius Schümperli, koji je i sam bio teško pogoĊen luksacijom atlasa, te je izmeĊu 1993 god. i 1996 god. razvio revolucio- narnu metodu, kojom atlas dovodi u pravi, prirodni poloţaj.

Pogled odozdo

©AtlasPROfilax

Model nam pokazuje išĉašen – luksiran atlas. Atlas je išĉašen – luksiran ulijevo. Luksirani atlas uzrokuje smanjenje volumena otvora lubanje i kanala kraljeţ- nice, ovisno o kutu rotacije. Na ovaj naĉin su razliĉiti moţdani ţivci i nervni putovi izloţeni trajnom pritisku. Istovremeno su suţene vertebralne arterije, vratna arterija, limfni kanali i ostale krvne ţile – sve je uzrokovano išĉašenim atlasom.

Ovjes - ravnoteţa – upravljanje Sve poĉiva na atlasu ! Trajni pritisak na leĊnu moţdinu, moţdane ţivce, razliĉite arterije, limfne kanale itd. uzrokuje teške fiziĉke i psihiĉke smetnje, poteškoće i bolesti. S obzirom

154 da atlas ne nosi samo lubanju, već je odgovoran za OVJES, RAVNOTEŢU I UPRAVLJANJE kraljeţnice i ljudskog kostura, kada je išĉašen on stvara teške smetnje i promjene u drţanju tjela. Posljedica toga su simptomatske poteškoće i bolesti kao npr.: bolovi u zatiljku, ukoĉen vrat, bolovi u leĊima, lumbago, hernija diska, skolioza, ukliješteni ţivci kraljeţnice, iskrivljena zdjelica, bolovi u kukovima, koljenima, meniscus i druge bolesti koljena, razlika u duţini nogu, itd.

©AtlasPROfilax

Iskošena zdjelica Jedan primjer smetnji i promjena u drţanju tijela, uzrokovanih išĉašenim – luksiranim atlasom je iskošena zdjelica.

Metoda René – Claudius Schümperli je razvio u svijetu jedinstvenu metodu kojom se s jednim - jedinim tretmanom, precizno, bezopasno i trajno otklanja luksacija atlasa. Ova metoda je prirodna, ne medicinska i ne zahtijeva nikakvu dijagnostiku. Preporuĉuje se nakon kraćeg vremena naknadna kontrola, i što je vrlo bitno davanje potpore tijelu u njegovom procesu samoiscjeljenja.

U ovom poloţaju treba da je Vaš atlas.

©AtlasPROfilax

155 Kasnije je preporučivo davati podršku i njegu tijelu pomoću redovite masaže, bilo ručne ili s aparatima, naročito u predjelu zatiljka i leđa, kao i podvodne masaže, pomoću različitih kupki itd. Tek kada se atlas nalazi u pravom poloţaju, mozak moţe ne ometano raditi. Tada izgleda kao da mozak ţeli nadoknaditi izgubljeno, sve ono što nije bio u stanju do sada u skladu izvoditi – a to su procesi samoregeneracije i samoiscjeljenja, koji se sada pokreću. Ljudski organizam poĉinje sve bolje funkcionirati, tako da će svi tretmani i terapije, usljed korigiranog poloţaja atlasa imati daleko veći efekt. Naravno da se tjelesne stanice i organi ne mogu regenerirati preko noći. Na- kon otklanjanja luksacije atlasa zahvaljujući ATLASPROFILAX® – METODI raz- liĉiti organizmi će razliĉito reagirati – ovisno o tjelesno – psihiĉkom stanju pojedinca. Iako će se kod mnogih ljudi zdravlje uskoro uspostaviti, drugi moraju imati više strpljenja, pogotovo ako organizam do sada nije radio svojim punim kapacite- tom.

Moguće reakcije za vrijeme procesa regeneracije Kod AtlasPROfilax® metode dolazi do izvjesnih reakcija, koje mogu nastu- piti direktno nakon same primjene ili ĉak nakon nekoliko tjedana ili mjeseci. Te reakcije su samo znak da je proces samoiscjeljenja u punom toku. Moţe se kao pravilo reći: što su tijelo i psiha bolesniji to su reakcije snaţnije. Moguće reakcije se kreću od snaţnog umora, koji ukazuje na postojanje ţari- šta upale, preko mišićne napetosti u podruĉju zatiljka, gornjih i donjih leĊa (do koje dolazi radi prilagoĊavanja mišićno - vezivnog aparata) do reakcije na ranije proţiv- ljene i nepotpuno iscijeljene bolesti, koje se mogu pojaviti prolazno i u promije- njenom obliku. Zbog toga toĉno promatrajte tijelo, biljeţite promjene u zdravstvenom stanju i podrţavajte proces samoiscjeljenja pomoću redovitih kupki i masaţa zatiljka i leĊa. Naţalost, neophodno je naglasiti da postoje graniĉni sluĉajevi kod kojih se ljudski organizam ne moţe u potpunosti regenerirati jer je bolest predugo trajala.

156 Samostalna plesna umjetnica Conni Đeneš, dipl. terapeutkinja alternativne medicine, Vukovar

TERAPEUTSKI UĈINAK TRBUŠNOG PLESA ZA ŢENE SVIH UZRASTA – OD UNUKA DO BAKA!

Što je to trbušni ples? To je prije svega terapeutski ples od ţena stvoren za ţene. Sam naziv 'trbušni ples' iako je popularan zapravo nije ispravan. Na arapskom se zove 'Raks Sharki' ili 'Raks al Sharki', a u turskom 'Oryantal tansi' što se prevodi kao 'orijentalni ples' ili 'ples orijenta'. Postojale su i tvrdnje da je engleski naziv 'belly dance' nastao krivim izgovorom rijeĉi beledi, naziva egipatskog narodnog plesa. Neki tvrde da taj naziv zapravo potiĉe od francuske fraze dance du ventre ili "ples trbuha". S obzirom da nikada prije nisu vidjeli trbušne plesaĉice, Napoleo- novi vojnici kada su ugledali plesne pokrete kukova prozvali su to plesom trbuha. Za razliku od drugih plesova – plesova koraka, trbušni ples je ples mišića. To je ples koji je prirodan za ţensko tijelo i doprinosi tjelesnom i emocionalnom zdravlju ţene. Neki plesovi poput baleta mogu deformirati kostur ili su usmjereni protiv prirodnog drţanja tijela, dok trbušni ples djeluje u skladu s prirodnim poloţajima tijela. Trbušni ples koji se izvodi po noćnim klubovima, na zabavama ''narodnjaka'' i po ameriĉkim filmovima, naţalost je zapadnjaĉki pogled na ovaj ples, koji nema mnogo veze s pravim trbušnim plesom. Popularnost takve iskrivljene verzije trbuš- nog plesa odgovorna je za predrasude i odbojnosti ţena prema ovome plesu. Ovaj ples je senzualan i erotiĉan, ali nipošto nije vulgaran, niti je namijenjen seksualnom zavoĊenju. Bit trbušnog plesa na Istoku leţi u improvizaciji i neformalnosti. Najĉešće ga ţene plešu izmeĊu sebe, ili ga izvode meĊu prijateljima i na proslavama gdje slave ţivot.

Terapeutski uĉinak plesa - jaĉanje mišića torza, - pomoć pri oslobaĊanju napetosti kraljeţnice, - smanjenje bolova u leĊima i vratu, - jaĉanje koštane strukture (izvrsna prevencija osteoporoze), - poboljšan tok sinovijalne tekućine u zglobovima, - poboljšanje kontrole trbušnih i zdjeliĉnih mišića, - olakšanje kod PMS-a i bolnih menstruacija,

157 - olakšanje i poboljšanje prirodnog poroda, - olakšava bol u leĊima tijekom trudnoće i poroda, - izvrsna kardiovaskularna vjeţba, - bolja kondicija, - poboljšanje cirkulacije, - poboljšan rad probavnog sustava – bolji apetit, otklanja zatvor, - poboljšava se pravilno drţanje, - poboljšava se ravnoteţa i koordinacija, - pomoć kod depresije i potištenosti (stvaranje unutarnje radosti), - razvija se ţenstvenost, senzualnost, elegancija i gracioznost, - razvija se samopouzdanje, - lakše prebolijevanje emocionalnih trauma (posebno dobro djeluje na ţene koje su doţivjele silovanje i/ili zlostavljanje u djetinjstvu), - lakše oslobaĊanje potisnutih osjećaja - razvija se svjesnost o vlastitom tijelu, - transcendiranje granice uma i tijela, - produbljivanje osjećaja zajedništva i jedinstva sa ţenama iz grupe, - pomoć pri mršavljenju (sagorijeva 300 kalorija na sat!).

Tko sve moţe plesati trbušni ples? Trbušni ples mogu plesati ţene svih uzrasta (od unuka do baka), bez obzira na tjelesnu konstituciju i prijašnje iskustvo u plesu. Ples se bazira na pokretima koji su prirodni za ţensko tijelo tako da ga nikada nije kasno za nauĉiti. Svako po svojoj prirodi ima osjećaj za ples u sebi, samo kod većine ljudi taj osjećaj je uspavan i treba mu poticaj. Nije vaţan nastup, kako to izgleda izvana, vaţan je unutarnji doţivljaj. Ples izaziva radost, izmamljuje osmjehe na lica i proljepšava ĉak i najumornija i najsmrknutija lica. Ples ĉini ţivot ljepšim! Prije dolaska na radionicu popriĉajte sa svojim lijeĉnikom. Ako ste bolesni, imate menstruaciju ili ste preiscrpljeni tada nije dobro plesati taj dan. Općenito, ako ste srĉani bolesnik, imate astmu sa ĉestim napadima, imate epilepsiju, svjeţe ste operirani ili bolujete od neke ozbiljne bolesti tada se ne smije plesati.

Povijest trbušnog plesa Iako se Egipat smatra kolijevkom trbušnog plesa, jer postoje mnogi zapisi i crteţi koji potvrĊuju povijest plesa, sami korijeni trbušnog plesa, zadiru mnogo dublje u povijest, u pretpovijest koja je postojala mnogo prije pisanog pisma. Zahvaljujući utjecaju trbušnog plesa na ljudski duh, ovaj ples je uspio saĉu- vati tajne drevnih kultova plodnosti sve do danas, unatoĉ moralnim i kulturalnim predrasudama. 158 Trbušni ples je stvoren od ţena za ţene. Izvorno, ţene su ga plesale izmeĊu sebe kada bi slavile ţivot i kada bi izvodile rituale u kojima su kroz ples oboţavale ''Boginju''. Postojala su dva glavna plesa: 1. ples plodnosti – pomoću kojeg bi ţena budila Boginju plodnosti u sebi, te oţivljavala senzualnost, ljepotu, njeţnost, ţenstvenost; 2. poroĊajni ples – pomoću kojeg bi se ţena spajala s Velikom Majkom, te budila majĉinske osjećaje u sebi i pripremala svoje tijelo za porod.

U starom Egiptu ples je bio neophodan dio kulture. Ljudi svih staleţa svakodnevno su na ovaj ili onaj naĉin bili okruţeni plesom. Jedna uĉiteljica plesa svrstala je te plesove u 6 kategorija: - religiozni plesovi, - ne-religiozni sveĉani plesovi, - haremski plesovi, - plesovi za gozbe, - borbeni plesovi.

159 160 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

161 Snjeţana Dupan-Lovrić, odgojiteljica PROJEKT "ZELENA NIT STAROGA PAPIRA"

Cilj projekta: Razvoj osjetljivosti kod djece za pravilno postupanje s korisnim otpadom Vrijeme odvijanja projekta: studeni 2007. do travanj 2008. godine

Faze razvoja projekta: 1. Prikupljanje staroga papira 2. Vaganje papira 3. Istraţivanje: kako pomaţemo prirodi? 4. Suradnja s tvrtkom Unijapapir d.d. iz Osijeka 5. Akcija: kutije za papir za svu djecu Slatine 6. Radionica: recikliranje papira - izrada pozivnica 7. Zakljuĉak: što je zelena nit staroga papira?

Opis projekta: 1. Nakon što smo primijetili da se koliĉina papira koju djeca troše u svojim svako- dnevnim aktivnostima stalno povećava, odluĉili smo potaknuti djecu na racionalno trošenje papira. Ubrzo smo poĉeli s prikupljanjem staroga papira koji smo odlagali u poseban spremnik za papir. U našu akciju ukljuĉili smo i roditelje te ih pozvali da jednom u mjesecu sav nepotrebni papir donesu od kuće u naš vrtić.

2. Odmah smo zapoĉeli i s voĊenjem evidencije o prikupljenom papiru – redovito smo ga vagali, zapisivali koliĉine, pratili i usporeĊivali dobivene rezultate. Poti- cali smo djecu da sami zakljuĉe u kojem smo mjesecu prikupili najviše papira a u kojemu najmanje. Sav prikupljeni papir svakoga smo mjeseca otpremali u Osnovnu eko-školu Eugena Kumiĉića iz koje tvrtka Unijapapir ovu vrijednu sirovinu odvozi u Tvornicu papira u Belišće na daljnju preradu.

3. Sljedeća faza našega projekta bila je istraţivaĉka: zanimalo nas je jesmo li i kako pomogli prirodi ovim našim projektom i koliko smo stabala saĉuvali od sjeĉe? Saznali smo da se skupljanjem korisnoga otpada kao što je papir: - znatno smanjuje koliĉina otpada koji se odlaţe na deponijima - dobiva sirovina za proizvodnju novoga proizvoda

162 - štedi energija jer proizvodnja papira iz otpadnog papira iziskuje i 30 do 55% manje energije nego proizvodnja papira od drveta - smanjuje se oneĉišćenje vode - smanjuje se zagaĊivanje zraka jer su u procesu proizvodnje iz starog papira znatno manja ispuštanja štetnih tvari u zrak.

4. Obratili smo se zatim tvrtki Unijapapir d.d. iz Osijeka. Tako smo doznali podatak da je za proizvodnju 1 tone papira potrebno posjeći 20 mladih stabala, te smo došli do zakljuĉka da smo sa svojih do sada prikupljenih 246 kg papira spasili 5 stabala u šumi! Taj nas je konkretni podatak jako obradovao i neprestano nam sluţi kao poticaj za daljnje ekološke aktivnosti.

5. Tvrtka Unijapapir pribavila nam je na naš zahtjev 60 kutija za odlaganje staroga papira koje će naš vrtić na Dan planeta Zemlje podijeliti svim odgojno-obra- zovnim ustanovama u Slatini. Kutije smo osim za našu ustanovu nabavili i za OŠ Eugena Kumiĉića, OŠ Josipa Kozarca te Osnovnu glazbenu školu, kao i za Djeĉji vrtić "Zeko". Uvjereni smo da ćemo tako pozitivno utjecati na našu lokalnu zajednicu potiĉući svu djecu u našem gradu da i oni prikupljaju papir i tako pozitivno doprinesu zaštiti svojega okoliša.

6. Obratili smo se i Udruzi "Prijatelji okoliša" iz Osijeka koji odrţavaju edukativ- no kreativne radionice izrade recikliranog papira. Djecu je oduševila radionica u kojoj su imali priliku sami reciklirati papir. Usitnjavali su i natapali stari papir u vodi, cijedili papirnu kašu kroz sito, upijali višak vode, oblikovali recikli- rani papir i stavljali ga na sušenje. Tako smo izmeĊu ostaloga napravili i pozivnice koje smo ukrasili suhim cvijećem, a koje ćemo poslati kao pozivnice za program koji Djeĉji vrtić "Suncokret" priprema za Dan planeta Zemlje.

7. U posljednjoj fazi ovoga projekta zakljuĉili smo da svaki stari papir u sebi ima zelenu nit koja nije vidljiva okom nego srcem. Pomoću te niti svaki papir moţe nastaviti ţivjeti u nekom drugom, još ljepšem obliku, kao npr. u obliku naših pozivnica. Zakljuĉili smo i to da samo o nama ovisi hoćemo li tu zelenu nit prekinuti ba- civši nemarno papir u koš sa svim ostalim otpacima ili ćemo je oţivjeti stvara- njem novoga papira, odnosno njegovim prikupljanjem i otpremom u specijalizirane tvornice.

163 Koordinatorica i autorica ideje: Mirjana Pešec, prof., pedagoginja u Centru za predškolski odgoj Vinkovci Predavaĉi: Eva Skaramuca, odgajateljica u djeĉjem vrtiću Budućnost i Bernardica Jerković, odgajateljica u djeĉjem vrtiću Naša radost, Vinkovci GRADIMO VRTIĆ KAKAV BI ŢELJELI – VRTIĆ PO MJERI DJETETA

Projekt pod zajedniĉkim nazivom "Gradimo vrtić kakav bi ţeljeli - vrtić po mjeri djeteta", provodi se kroz niz radionica koje provode odgajateljice djeĉijeg vrtića "Budućnost": Gordana Mišković, Stajka Brkić, Ivana Trabak, Marija Lo- vašić, Jasna Banović, Eva Skaramuca, Sonja Sulić i Anka Kovaĉić, te odgajateljice djeĉijeg vrtića "Naša radost": Katica Lacić, Bernardica Jerković i pripravnica Martina Markovinović. Koordinatorica projekta je Mirjana Pešec, pedagoginja Centra za predškolsli odgoj u Vinkovcima. Cilj projekta jeste potaknuti djeĉiju maštu i stvaralaštvo, te od didaktiĉki ne- strukturiranog materijala izgraditi vrtić kakav djeca priţeljkuju u 21. stoljeću. Djeca su, uz struĉno voĊenje, u mogućnosti koristiti raznolike tehnike rada: kašira- nje, papir plastiku, graĊenje, ljepljenje, bojanje, origami … Djeca, mladi stanovnici Vinkovaca, kroz zajedniĉki rad imaju mogućnost dati svjeţe ideje Vinkovaĉkim urbanistima i arhitektima za osmišljavanje i izgradnju sadrţaja za mlade predškolske dobi u Vinkovcima.

Ana Škrlec Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci

ZAJEDNO KREATIVNI, EKO RAD – NAŠA KUĆA

Promjene u društvu odraţavaju se i na promjene u obitelji. Od posebne vaţ- nosti za cjelokupan razvoj djeteta je koliko roditetlji sa svojim djetetom provedu u igri, razgovoru, druţenju, ĉitanju priĉa... Ovim projektom ţelimo pokazati kako Knjiţnica organizira i takve kreativne programe u kojima djeca sudjeluju zajedno sa svojim roditeljima. Takvi projekti izazivaju poseban osjećaj ugode djeci i roditeljima. Ekološki projekt Naša kuća je primjer u kojem djeca/mladi zajedno sa svojim roditeljima, od prirodnih materijala kao što su kukuruţnjak, šibe, suhi plodovi, imaju mogućnost kreativnog izraţavanja s ciljem poticanja ekološke svijesti kod djece i mladih.

164 Sonja Šimić Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci

ULOGA KNJIŢNICE I KNJIŢNIĈARA U DRUŠTVENOJ ZAJEDNICI

Nepobitna je ĉinjenica da su knjiţnice nositelji razvoja društva znanja. To svakako naglašava njenu ulogu u društvu, ali istovremeno pred knjiţnicu i knjiţni- ĉare postavlja nove zadatke i dodatne odgovornosti. Uvaţavajući i njegujući i dalje povijesnu vrijednost – novim oblicima i naĉi- nom rada knjiţnice nuţno doţivljavaju svoju transformaciju. Knjiţnice su se našle na prekretnici u svom radu i djelovanju jer korisnici danas imaju drugaĉije infor- macijske potrebe, te oĉekuju brzu, relevantnu i toĉnu informaciju. Društvo znanja zahtjeva poznavanje novih tehnologija, permanentno obrazovanje, sposobnost za timski rad, poduzetniĉki duh, dijeljenje i korištenej informacija, a time i znanja s drugima. Nositelj realizacije zadanog u tom procesu je knjiţniĉar, a njegov rad danas takoĊer postaje prepoznatljiv na drugi naĉin. Knjiţniĉar je informacijski struĉnjak, organizator, kreativac koji spretno koristi razliĉite izvore informacija, upućuje korisnika na najrelevantnije podatke, suraĊuje s razliĉitim ustanovama.

Klaudija Ladan Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci ĈITAJMO IM OD NAJRANIJE DOBI

Projekt "Čitajmo im od najranije dobi" namijenjen je odgajateljima, roditeljima i djeci predškolske dobi. Ĉitanje djetetu od najranije dobi pomaţe djetetu u stvaranju posebne emocionalne veze izmeĊu djeteta i odraslog, uvodi dijete u svijet umjetnosti i knjiţevno- sti, bogati njegov rjeĉnik, govorne sposobnosti, pomaţe usvajanju moralnih vrijednosti i humanih poruka, itd.

165 Tomislav Ĉorak, Vladimir Vranješević Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci

KNJIŢNICA, DIGITALNA GRAĐA I INFORMACIJE

Danas se pred sve odgojno-obrazovne i kulturne ustanove postavljaju novi kriteriji u naĉinu rada i pruţanju kvalitetnijih usluga obrazovanja popraćenih novim i raznovrsnim izvorima znanja i informacija. Korisnicima se ţeli sa jednoga mjesta omogućiti jednostavniji pristup znanju i informacijama. Tako i Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci ide u korak s vremenom i zahtjevima postavljenim pred nju, prihvaćanjem novih standarda. Ovim putem ţelimo prezentirati usluge vezane uz posudbu neknjiţne, digitalne graĊe – multimedijalni odjel (obrazovni, zabavni i dokumentarni filmovi, ani- mirani filmovi, interaktivni obrazovni programi za djecu i odrasle, enciklopedije u digitalnom obliku, igre za raĉunala, glazbeni CD-ovi,...). Zatim, ţelimo upoznati korisnike sa sluţbenom web adresom knjiţnice (www.gkvk.hr) i samim sadrţajem, te sa pretragom knjiţniĉne graĊe putem Interneta. Osnovni cilj ove radionice je pri- bliţiti korisnike postojećim i novim edukativnim sadrţajima i informacijama kojima mogu pristupiti u Gradskoj knjiţnici i ĉitaonici Vinkovci.

Tihomir Marojević, Iva Pezer Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci

PITAJTE KNJIŢNIĈARE

Pitajte knjižničare je projekt online referentnih usluga narodnih knjiţnica u Republici Hrvatskoj. Usluga je namijenjena svima koji imaju pristup Internet, a ne samo ĉlanovima narodnih knjiţnica. Ovom uslugom mogu se dobiti odgovori na pitanja o svemu što nekoga zanima. Na pitanja odgovaraju diplomirani knjiţniĉari na temelju pretraţivanja fondova knjiţnica ukljuĉenih u projekt, dostupnih baza podataka i Interneta. Više na http://knjiznica.hr/pitajte-knjiznicare/pravila/.

166 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

167 Mirela Posarić, dipl. defektologinja Udruga za pomoć osobama s invaliditetom Bubamara Vinkovci

KVALITETA ŢIVOTA ODRASLIH OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA

168

169

170 ĐurĊica MaĊar, roditelj djeteta s invaliditetom Udruga za pomoć osobama s invaliditetom Bubamara Vinkovci

CJELOŢIVOTNO OBRAZOVANJE IZ PERSPEKTIVE RODITELJA DJETETA S INVALIDITETOM

171 Dr. Zvonimir Šostar Marinka Bakula-AnĊelić Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje ZAŠTITA PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM U GRADU ZAGREBU

U ovom radu prikazat će se model djelovanja Grada Zagreba prema osobama s invaliditetom, prema Zagrebaĉkoj strategiji za izjednaĉavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, u razdoblju 2007. do 2010. (u daljnjem tekstu Strategija). Stra- tegija predstavlja cjeloviti sustav mjera i aktivnosti koje poduzimaju nadleţni gradski uredi, ustanove i trgovaĉka društva u suradnji sa organizacijama osoba s invaliditetom u cilju ostvarivanja temeljnog cilja, a to je potpuna integracija osoba s invaliditetom u društvo. Strategija uvaţava temeljna naĉela, svrhu i ciljeve Kon- vencije o promicanju prava i dostojanstva osoba s invaliditetom UN-a koja je done- sena krajem prošle godine. Strategija tijekom primjene treba ostvariti ciljeve: potpunu integraciju osoba s invaliditetom ostvarivanjem integracije na vaţnim ţivot- nim podruĉjima: ravnopravnim sudjelovanjem u politiĉkom, javnom i kulturnom ţivotu; u procesu odgoja i obrazovanja; zapošljavanja, zdravstva i rehabilitacije; socijalne zaštite; pravne zaštite i zaštite od nasilja; istraţivanja i razvoja i drugo Strategija u potpunosti promovira graĊansku perspektivu i socijalni model djelovanja prema osobama s invaliditetom utemeljen na sustavu primjene ljudskih prava. Osobita se vaţnost daje udrugama osoba s invaliditetom koje tijekom cijelog procesa od kreiranja, realizacije i evaluacije mjera i aktivnosti, trebaju biti istinski partner vlasti. U radu će se dati prikaz dosadašnjih projekata i programa Grada Za- greba usmjerenih unapreĊivanju kvalitete ţivota osoba s invaliditetom: savjetovali- šta, stomatološke zaštite, zdravstvene zaštite ţena s invaliditetom, dodatne fizioterapije i rehabilitacije, zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, Vodiĉ kroz Grad Zagreb za osobe s invaliditetom, ureĊenje djeĉjih igrališta, sistematski mamograf- ski pregledi, niskopodni tramvaji i autobusi, ureĊenje prilaza i prometnica za osobe s invaliditetom i druge skupine graĊana koji imaju specifiĉne probleme u kretanju, prijevoz za djecu s teškoćama u razvoju koja su ukljuĉena u redovne predškolske ustanove i osnovne škole i ostalih programa i projekata na svim podruĉjima znaĉaj- nim za svakodnevni ţivot osoba s invaliditetom.

172 Paţin ĐurĊica i Bonaĉić Ranka Udruga osoba s invaliditetom Grada Opatije

UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM GRADA OPATIJE OSNOVANA JE U SIJEĈNJU 2007. KADA JE JEDNE HLADNE, SNJEŢNE VEĈERI ODRŢANA OSNIVAĈKA SKUPŠTINA I IZABRANA TIJELA NAŠE UDRUGE

Uslijedilo je detaljno usklaĊivanje naših temeljnih akata sa zakonskim pro- pisima Republike Hrvatske te registracija Udruge u oţujku pri Uredu Drţavne uprave u Primorsko-goranskoj ţupaniji. Istovremeno su tekli i radovi na preureĊenju naših prostorija i dogovori s nadleţnim tijelima u Gradu Opatija kako bi prostorije bile ureĊene prema potrebama naših ĉlanova (ulazna rampa, ulaz i prolaz kroz sve tri prostorije, udobnost i sigurnost te raspored namještaja, veliĉina i opremljenost sanitarija, boja zidova, rasvjeta i grijanje i sliĉno). Ovdje svakako treba naglasiti da smo od samoga poĉetka imali punu pomoć i podršku Gradonaĉelnika našega grada i njegovih suradnika, pa smo tako na besplatno korištenje dobili prostorije grada koje su, kako smo već spomenuli, za naše potrebe i prema našim sugestijama renovirane i namještene. Nakon što smo dogovorili i organizirali osnovne stvari odnosno odabrali pra- teću banku, ugovorili telefonske i internetske linije, uspostavili raĉunovodstveno praćenje Udruge i sliĉno, do kraja smo opremili naše nove prostorije. Uspjeli smo to uz pomoć donacija, pa smo tako dobili zavjese, klima ureĊaj, nekoliko kompju- tora i printera, telefon i fax aparat, televiziju i muziĉku liniju, friţider i bezalkohol- na pića. Sredinom lipnja, toĉnije 15. 06. 2007. godine sveĉano smo otvorili naše prostorije i sluţbeno zapoĉeli s našim radom. U ljetnom razdoblju organizirali smo de- ţurstva i zapoĉeli pripreme za jesenske akcije. Ţeljeli smo organizirati sadrţaje kojima ćemo privući zanimanje naših ĉlanova i ukljuĉiti ih u aktivnosti kako bismo smanjili zatvorenost i njihovu socijalnu izolaciju. Poĉetkom jeseni organizirali smo likovno-kreativnu radionicu koja okuplja preteţno naše mlaĊe ĉlanove i koja je pokazala da su oni vrlo marljivi i kreativni. Okupljamo se redovito svakog tjedna jednom do dva puta i uspješno kroĉimo kroz razliĉite teme i zadatke: boţićno-novogodišnji sadrţaji, karnevalske radosti, uskrš- nji ukrasi i slikarske teme. Radionicu vodi profesionalni likovni pedagog, a u njoj sudjeluju i roĊaci i prijatelji, pa eto prilike da se razbiju i neke ĉudne predrasude i barijere. Organizirali smo i prigodnu boţićnu, a onda i uskršnju prodaju naših uradaka kako bismo lokalnu zajednicu upoznali s našim radom, ali i ostvarili simboliĉni (za nas) znaĉajan prihod kojim se ĉlanovi radionice mogu poĉastiti odlaskom u

173 kino, kazalište i sliĉno. Na kraju "školske godine" organizirat ćemo i izloţbu likov- nih radova u sklopu obiljeţavanja prve godišnjice rada Udruge. Odmah na poĉetku našeg djelovanja suoĉili smo se s problemom nemoguć- nosti okupljanja naših ĉlanova zbog njihove slabe pokretljivosti i nesamostalnosti u kretanju gradom. Taj smo problem riješili organizirajući prijevoz kod lokalnog prijevoznika koji nam cijenom i brzinom usluge (a ĉesto i strpljivošću) neprestano izlazi u susret. Naša Udruga broji 70-ak ĉlanova razliĉite vrste i kategorije invaliditeta, ve- ćinu ĉine osobe s tjelesnim oštećenjima, kod mnogih su tjelesne poteškoće povezane s psihiĉkim smetnjama, a nekolicina su slabovidne ili gluhe osobe. Takva situacija zdravstvene, dobne, socijalne i obiteljske raznolikosti zahtijeva i individualno pristupanje i pojedinaĉno rješavanje ţivotnih problema naših ĉlanova. I mi to upravo i ĉinimo: u svakodnevno radu kontaktiramo, informiramo pitamo i savjetujemo bilo naše ĉlanove, bilo nadleţne ustanove i kod svih nailazimo na odliĉnu suradnju (Grad Opatija, Centar za socijalnu skrb Opatija, Dom umirovljenika Volosko, Caritas Opatija, Crveni kriţ Opatija, lijeĉnici i drugo medicinsko osoblje, Udruga tjelesnih invalida Rijeka, Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida Zagreb, Hrvatska radio televizija, Novi list i ostali). Shvatili smo da je već i dobra informacija, savjet ili pomoć pri papirologiji (znak pristupaĉnosti na primjer) vrlo znaĉajno za neke od naših ĉlanova. U gradu Opatiji puno je uĉinjeno na otklanjanju fiziĉkih barijera postavlja- njem rampi na nogostupe i pješaĉke prijelaze, te nam sada predstoji veliki posao oko prilagoĊavanja ulaza u najrazliĉitije ustanove u gradu. Naime, u pravilu svi ulazi u trgovine, banke, trţnicu, apoteke, ordinacije, knjiţnicu, hotele, kavane, i sliĉno su potpuno neprilagoĊeni jer rampi ili rukohvata nema, a stepenice ili prolazi su uski, loši ili pod nagibom. Premda će aktivnosti biti dugotrajne i zahtijevati našu upornost i tvrdoglavost, i ovdje oĉekujemo dobru suradnju svih zainteresiranih. U prosincu 2007. godine prijavili smo se na naš prvi natjeĉaj i to Natjeĉaj za osobnog asistenta za osobe s najteţim tjelesnim oštećenjima. OdraĊen je veliki posao utvrĊivanja socijalnog stanja i potreba potencijalnih korisnika asistenta, traţe- nja i izbora asistenata, zatim utvrĊivanja poslova, nosilaca te troškovnika cijelog procesa. U toku prijave svi sudionici prošli su organiziranu edukaciju. Na isti natjeĉaj, ovaj put pravi cjelogodišnji, javit ćemo se ponovno za par dana, a iskustva u izradi ovog koristit ćemo i prilikom prijave na druge natjeĉaje. Jedna od projektnih tema svakako će biti pomoć u kući jer smo svjesni opterećenosti obitelji i nuţnosti da se invalidima i njihovim najbliţima i na taj naĉin pomogne. Osim edukacije vezane uz Natjeĉaj za osobnog asistenta, Predsjednica i Taj- nica prošle su još općenitu edukaciju za pripremu i pisanje projekata, te edukaciju za voditelje udruga. Ne moţemo a da ne spomenemo (jer smo vrlo ponosni) da je naša Predsjed- nica već dva puta gostovala na nacionalnoj televiziji u emisijama posvećenim invalidima i to na temu ortopedskih pomagala, a uskoro ide i treći put kada će tema biti prava dijaliziranih bolesnika i osoba s mentalnim poteškoćama.

174 Od većih akcija na kojima trenutno radimo izdvajamo izradu ĉlanskih iskaz- nica ĉemu prethodi detaljna datoteka podataka o svakom našem ĉlanu, prijava na Natjeĉaj za osobnog asistenta za osobe s najteţim tjelesnim oštećenjima, organizacija jednodnevnog izleta u Istru poĉetkom mjeseca svibnja, organizacija "Dana otvorenih vrata Udruge" s domjenkom, koncertom i izloţbom te odrţavanje Godiš- nje skupštine Udruge. Mi smo relativno mala i mlada Udruga s velikim ţeljama, interesima i potencijalima. Nama svaki telefonski poziv i razgovor, obiĉni svakodnevni susret ili šetnja, smijeh, priĉa ili roĊendanska ĉestitka, samostalni izlazak iz kuće i hrabro pojavljivanje u javnosti, predstavlja veliĉanstveni uspjeh, opravdava i daje smisao našem postojanju i nadahnjuje nas za svaki naredni uloţeni trud!

175 Predstavnici Udruga invalida Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije

KOPRIVNIĈKI MODEL ŠPORTA I REKREACIJE ZA OSOBE S INVALIDITETOM

Na 12. Sajmu zdravlja u Vinkovcima prisustvovati će šest partnerskih udruga u sklopu zajedniĉkog projekta "Koprivniĉki model sporta i rekreacije za osobe s invaliditetom" financiranog od Grada Koprivnice putem natjeĉaja "Zdravi grad". Nositelj projekta je Udruga invalida Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije. Suradnik nam je Udruga za pomoć osobama s invaliditetom "Bubamara" iz Vinko- vaca. Predstaviti ćemo se na Forumu invalida zajedniĉkom prezentacijom "Ko- privniĉki model sporta i rekreacije za osobe s invaliditetom", info-izloţbenim štan- dom i promotivnim materijalima. Za ovu priliku ćemo tiskati posebne letke.

UDRUGA INVALIDA KOPRIVNIĈKO-KRIŢEVAĈKE ŢUPANIJE Hercegovaĉka bb, 48 000 Koprivnica tel/fax: 048/671-158 radno vrijeme: pon - pet 7.30-15.30 sati e-mail: [email protected] web: www.uikckz.hinet.hr

- rekreacija, socijalizacija i terapija plivanjem na Koprivniĉkim bazenima - terapijsko jahanje - sportski treninzi: stolni tenis, viseća kuglana, stazna kuglana, pikado, streljaštvo-zraĉna puška, belot, šah - sudjelovanje na brojnim meĊuţupanijskim susretima - sportskim natjecanjima - organizacija velikog godišnjeg susreta osoba s invaliditetom sa sportskim natjecanjima - organizacija godišnje utrke u invalidskim kolicima - sudjelovanje na drţavnim natjecanjima za osobe s invaliditetom u streljaštvu, pikadu, visećoj i staznoj kuglani - osvojene brojne medalje, pehari i priznanja - organizirano ljetovanje za osobe s invaliditetom

UDRUGA INVALIDA RADA GRADA KOPRIVNICE Hercegovaĉka bb, 48 000 Koprivnica tel/fax: 048/621-979 radno vrijeme: ĉetvrtak 9-12 sati e-mail: [email protected]

176 - rekreacija, socijalizacija i terapija plivanjem na Koprivniĉkim bazenima - do 5 rekreativno-rehabilitacijskih izleta u toplice i druga mjesta godišnje - sudjelovanje na susretima osoba s invaliditetom sa sportskim natjecanjima

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE KOPRIVNIĈKO-KRIŢEVAĈKE ŢUPANIJE Hercegovaĉka bb, 48 000 Koprivnica tel/fax: 048/222-686 radno vrijeme: pon - pet 9-13 sati e-mail: [email protected] [email protected] web: www.dmskckz.hr

- rekreativno plivanje na Koprivniĉkim bazenima - rekreativno-rehabilitacijski izleti diljem lijepe naše - terapijsko jahanje - sudjelovanje na susretima osoba s invaliditetom i sportskim natjecanjima

UDRUGA ZA POMOĆ OSOBAMA S MENTALNOM RETARDACIJOM KC Hercegovaĉka bb, 48 000 Koprivnica tel/fax: 048/624-414 radno vrijeme: pon: 16-18, uto:14-18, sub: 9-13 e-mail: [email protected]

- razvijanje motoriĉkih sposobnosti i kondicije za djecu s teškoćama u razvoju (Igraonica "Dodir") i za osobe starije od 21 godine (Klub "Latica") - treninzi u staznoj kuglani i malom nogometu - vjeţbanje tai-chi-a prilagoĊenog osobama s MR - rekreativno plivanje na Koprivniĉkim bazenima - sudjelovanje na drţavnom prvenstvu za osobe s MR u staznoj kuglani - sudjelovanje na meĊuţupanijskim susretima klubova i susretu klubova s MR na nivou RH sa sportskim natjecanjima - sudjelovanje na Boţićnom turniru u kuglanju - boravak u prirodi: ljetna druţenja, Kestenijada... - zajedniĉko ljetovanje na moru

UDRUGA SLIJEPIH KOPRIVNIĈKO-KRIŢEVAĈKE ŢUPANIJE Josipa Vargovića 2/I, 48 000 Koprivnica tel/fax: 048/625-058; 095/9000-329 radno vrijeme: pon-pet 8 - 16 sati e-mail: [email protected] web: www.uskkz.hr

177 - tjedni treninzi u staznoj kuglani u "Kuglani 2" - sudjelovanje na brojnim kuglaĉkim turnirima diljem domovine (sedam u 2007.) - sudjelovanje na kuglaĉkom prvenstvu RH za slijepe - organizacija Memorijalnog turnira u kuglanju za slijepe osobe "Antun Đurkan" - tijekom 2007. je udruga provodila projekt odobren od MZSS "Plivajmo i mi" koji se je sastojao od škole plivanja za slijepu djecu, mlade i odrasle s pratnjom i vjeţbi u vodi za na koprivniĉkim bazenima "Cerine"

UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM "BOLJE SUTRA" GRADA KOPRIVNICE Hercegovaĉka 1, 48 000 Koprivnica tel/fax: 048/642-066; 098/762-177 radno vrijeme: pon 10-14, sri 17-20 sati e-mail: [email protected]

- djeca i mladi: terapijsko jahanje plivanje po halliwick metodi - ţene s invaliditetom: pikado bacanje kolutova škola zdrave prehrane - odrasli: tai-chi za osobe s invaliditetom (kineska vještina za zdravlje i vitalnost) hodanje s planinarima uz pomagala masaţe eteriĉnim uljima

178 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

179 Dragana Blaţević Voditeljica terapijskog jahanja u Centru za rehabilitaciju Stanĉić

POVIJESNI PREGLED PRISTUPA DJECI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I INTEGRACIJI

Kljuĉne rijeĉi:  Dijete s teškoćama u razvoju je dijete koje ima potrebe kao i svaka druga djeca, ali i neke posebne odgojno obrazovne i rehabilitacijske potrebe koje treba zadovoljiti organiziranjem posebnih/specijalnih postupaka da bi se teškoća ublaţila  U davnim su razdobljima takva djeca bila lišavana ţivota, u kasnijima su im uskraćivana neka najosnovnija ljudska prava, no s razvojem materijalne baze društva i društvenih odnosa prema djeci s teškoćama u razvoju, društvo postaje sve humanije i problemi djece s teškoćama sve više postaju problemi cijelog društva

Zakljuĉak: Pozitivni uĉinci terapijskog jahanja nisu samo u terapijskom pogledu, već i uopće društvenom. Ovaj program u sebi integrira mnogo toga. Djeci razvija pravilan odnos prema okolini i drugim ţivim bićima; otvara mogućnost druţenja djeci s poteškoćama s djecom bez poteškoća i tako senzibilizira društvo prema trenutno marginaliziranim skupinama; udruţuje djecu, roditelje, struĉnjake raznih profila i volontere na zajedniĉkom zadatku.

RAZVITI ZDRAVU I ŠTO SAMOSTALNIJU OSOBU PRIHVAĆENU U SVOJOJ OKOLINI Zašto termin "dijete s teškoćama u razvoju"? - razlog je taj što taj termin ima pozitivan optimistiĉan pristup jer najprije dolazi dijete, a onda teškoća u razvoju - to je interdisciplinarni pristup – nekoliko znanosti istovremeno prati razvoj djeteta (biologija, etiologija, medicina, psihologija, sociologija i dr.) - ĉim se prati razvoj djeteta tu se govori o interdisciplinarnom pristupu Promatrajući pristup djeci s teškoćama u razvoju kroz povijest, moţe se uo- ĉiti da se u većini razdoblja društvo odnosilo vrlo nehumano prema toj djeci. U davnim su razdobljima lišavana ţivota, u kasnijima su im uskraćivana neka najosnovnija ljudska prava. Ipak, s razvojem materijalne baze društva i društvenih odnosa i odnosa društva prema djeci s teškoćama u razvoju postaje sve humaniji, njihovi problemi sve više postaju problemi cijelog društva. Pa gledano kroz povijest to izgleda ovako:

180 - U rodovskim i robovlasniĉkim društvima takva djeca bila su fiziĉki likvidirana. U Sparti djeca su odvoĊena u ponore planine Target gdje su zvijerima ostavljana na likvidaciju ili dijete odnose u planinu. U Rimu tek roĊeno dijete stavljalo se pod nogu patera familiosa da odluĉi o njegovom ţivotu. Kod Hebreja dolazi do malog pomaka je oni kaţu da bogalje ne treba ubijati nego ih maksimalno iskori- štavati. Aristotel u svome djelu "Politika" istiĉe da bogalje ne treba uzdrţavati, ĉime se pretpostavlja da govori o fiziĉkoj likvidaciji. - Srednji vijek je predstavljao jedno mistiĉno religiozno tumaĉenje pa je tako osoba s teškoćama u razvoju osoba koja je kaţnjena za svoje grijehe ili grijehe svojih predaka. Tih teškoća u razvoju trebalo se sramiti odnosno trebalo ih se sakriti. No, napredak kod njih je taj što se bore za ţivot tih ljudi. Smještali su se u azile, crkvene uboţnice, a glavno zanimanje im je bilo prosjaĉenje. - Separacija – zaštita odreĊene skupine ljudi od negativnih stavova društvene populacije, društva ili društvenog sistema. John Lock, Jan Amos Komensky, Diderot i Vigotsky bili su jako znaĉajni za prihvat ove populacije odnosno isticali su vaţnost onoga što zajednica ĉini da bi se toj populaciji pomoglo. - Humanizam i renesansa najavljuju novi, pozitivan pristup. Dolazi do velikog razvoja medicine, do pobijanja mistiĉno religioznog tumaĉenja. Osoba sa teško- ćama u razvoju predstavlja objektivno stanje organizma koje se treba i moţe lijeĉiti. U prvi plan se stavlja teškoća odnosno oštećenje. - Kapitalizam istiĉe kako sve treba iskoristiti odnosno eksploatirati što znaĉi i djecu sa teškoćama u razvoju. Njima su se davali najteţi poslovi u smislu ponavlja- nja jedne te iste radnje. U 19. st. dolazi do razvoja specijalne pedagogije kao posebne znanosti koja se orijentira prema djeci s teškoćama u razvoju, odgoju i obrazovanju djece s teškoćama u razvoju. Osnivaju se razliĉite institucije koje se bave djecom sa teškoćama u razvoju, a pojavljuju se i prvi zavodi i ustanove s ciljem da djeca tamo uĉe gledajući, oponašajući - Tek u drugoj polovici 20. st. Javljaju se prvi sistematski napori da se suzbije mar- ginalizacija djece s teškoćama, njihovo izdvajanje iz brojnih aspekata društvenog ţivota većine, potiskivanje iz glavnih tokova društvenog ţivota … S razvojem sistema specijalnih ustanova javljaju se i prve ideje integracije. - Nakon rodovskog i robovlasniĉkog društva, srednjeg vijeka dolazi do separacije, humanizma i renesanse, kapitalizma,specijalne pedagogije i specijalnih institucija i razvoja medicine tako dolazi i do biologistiĉkog pristupa. - Biologistiĉki pristup govori da teškoće u razvoju predstavljaju objektivno stanje organizma smješteno u jednu individuu – znaĉi to treba prihvatiti Takva djeca kao i sva druga imaju svoje potrebe koje treba zadovoljiti. Po Maslowu potrebe dijelimo na - primarne i - sekundarne 181 Primarne - ili osnovne (temeljne, opće) ljudske potrebe tipiĉne su za sve pojedince neovisno o dobi spolu i drugim obiljeţjima. - to su osnovne biološke i socijalne potrebe Sekundarne - potrebe su steĉene i individualno razliĉite, a predstavljaju interese, stavove i navike pojedinaca. W. Glaser (1985). kaţe – sve su ljudske potrebe bitne, jer, kada postanemo svjesni njihova postojanja, nastojimo ih zadovoljiti. Postoji pet potreba – potreba za preţivljavanjem i ĉetiri psihiĉke potrebe Potrebe za preţivljavanjem - glad, ţeĊ, odmor, san, izluĉivanje, disanje, aktivnost, ĉulna glad Psihiĉke potrebe - potreba za pripadanjem (ljubavlju, sudjelovanjem, suradnjom) potreba za moći (vladanjem, dominacijom, vaţenjem) potreba za slobodom i potreba za zabavom Potrebu za pripadanjem dijete izraţava od najranije dobi - Ono teško preţivljava ako ne vjeruje da postoje osobe kojima je do njega stalo, koje o njemu brinu i koje su u stanju primiti njegovu ljubav i iskazati mu svoju. - Ovu potrebu dijete ostvaruje uz svoju majku, ostale ĉlanove svoje obitelji, drugu djecu, ali i uz ţivotinje, predmete koji su njegovi koji mu nešto znaĉe Potrebu za moći - Dijete zadovoljava kada doţivi da je nekome vaţno što misli, što osjeća, što se s njime zbiva, kada mu se ukazuje povjerenje i kada ga se hvali Potreba za slobodom - dijete je zadovoljno ako se moţe igrati, misliti i izraţavati bez da ga drugi ograniĉavaju. - U skupini vršnjaka ono ju obiĉno zadovoljava do trenutka kada se njegovo djelovanje sukobi s naĉinom na koji netko drugi zadovoljava tu istu ili neku drugu potrebu (npr. potrebu za moći) Potreba za zabavom - Potrebu za zabavom dijete moţe zadovoljiti kada je u prilici zajedno se s nekim igrati, uĉiti nešto zajedno, imati s nekim zajedniĉke zgode ili da samo radi nešto u ĉemu uţiva

Dijete s teškoćama u razvoju je dijete koje ima potrebe kao i svaka druga djeca, ali i neke posebne odgojno obrazovne i rehabilitacijske potrebe koje treba zadovoljiti organiziranjem posebnih/specijalnih postupaka da bi se ta teškoća ublaţila

182 Posebne odgojne potrebe su potencijalne, prolazne i trajne. 1. Potencijalne – za te potencijalne odgojne potrebe karakteristiĉno je da se u njima pojavljuje faktor visokog rizika. Odnose se na nasljeĊe – genetiku, zdravlje majke koje moţe ugroziti plod, izvanjske dogaĊaje (rastava braka, preseljenje koji mogu utjecati na dijete). 2. Prolazne – te prolazne potrebe kaţu da su neka ponašanja karakteristiĉna za odreĊenu dob. Svaka godina ţivota djeteta nosi odreĊene specifiĉnosti (znaĉi to je tako ove godine, no slijedeće to tako ne treba biti) 3. Trajne – jednom kada se dobiju ostaju (u njih idu teškoće u razvoju). U njih se ubrajaju ĉak i nadprosjeĉna djeca, bistra djeca kojima je kvocijent inteligencije iznad 110. Pojedini aspekti razvoja predškolskog djeteta: psihiĉki (npr. mentalna zaostalost), intelektualni, tjelesni, socijalni, emocionalni.

Do 1991. godine nismo priznavali prava djece s teškoćama u razvoju. Takva djeca nisu mogla slijediti ostalu djecu jer nisu postojali programi za njih. Bila su ukljuĉena u redoviti sustav odgoja obrazovanja koji im nije priznavao njihova prava. No 1991. usvojeno je programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja djece pred- školske dobi te donošenjem njega priznala su se prava djece koje imaju posebne odgojen potrebe i teškoće u razvoju. To problemsko usmjerenje ima zakonsku snagu, a donosi ga Ministarstvo za prosvjetu, kulturu i promicanje RH. Programsko usmjerenje naglašava zadovoljavanje potreba.

Klasifikacija djece s teškoćama u razvoju (djece predškolske dobi): 1. skupina: poremećaji u govoru i glasu ili poremećaji glasovne govorne komunikacije (dislalija) 2. skupina: oštećenje vida (sljepoća i slabovidnost) 3. skupina: oštećenje sluha (gluhoća i nagluhost) 4. skupina: tjelesna invalidnost i kroniĉne bolesti 5. skupina: mentalna retardacija 6. skupina: autizam (dijete ţivi u svome svijetu, genijalci, s jedne strane ispod, a s druge iznad prosjeka, imaju opsesiju neĉim, nemaju osjećaja za socijalnu okolinu, ĉesto zauzeti vlastitim prstićima) 7. skupina: višestruka oštećenja koja mogu biti 7.1. poliorganska kada jedno dijete ima istodobno nekoliko oštećenja. Jedno ošteĉenje ili primarno (jaĉe), druga sekundarna ili dodatna (slabija). Dijete u kolicima – primarno oštećenje, no uz to npr.dijete moţe imati i poremećaj u govoru – sekundarno oštećenje 7.2. monoorganska kada je oštećenje samo na jednom podruĉju. Uz jedno oštećenje postoji još jedno, a sva su jednako jaka (npr. ment. retardacija).

183 Jaka oštećenja idu na sva podruĉja razvoja. U pravilu takva djeca ne idu u integraciju. Kako imaju prejaka oštećenja smještaju se u specijalne ustanove (teška mentalna retardacija).

Integracija - Integracija je u RH krenula 60-ih godina 20. stoljeća i bez obzira na razliĉite sisteme nije bilo segregacijskih postupaka. - Terminološko znaĉenje integracije – ukljuĉivanje nekih dijelova u neku cjelinu - Ako ukljuĉujemo obitelji, vrtiće, škole i fakultete u jednu cjelinu, govorit ćemo o socijalnoj integraciji. U njoj treba povezati odnosno objediniti sve dijelove u jednu cjelinu. - Da bi se elementi integrirali u cjelinu treba se prepoznati kombinirani odnos izmeĊu tih dijelova u tu cjelinu - Znaĉi dijete se treba osjećati ukljuĉeno i povezano za tu cjelinu u koju se pokušava ukljuĉiti. - Proces nije jednostavan, U integraciji se treba raditi i s roditeljima da bi ta integracija ostvarila cilj. - Socijalna integracija ima smisao, jer ona kaţe da bi se dijete pravilno integriralo treba zadovoljiti objektivne i subjektivne elemente - Objektivni elementi u provedbi klasifikacije - materijalna pripremljenost, što znaĉi osigurati pripremljene materijale za dijete s teškoćama kao i prilagoditi uvjete i prostor. - mora postojati individualiziran plan i program rada - Subjektivni elementi - procjenjujemo ih prema stavovima koji mogu biti pozitivni i negativni. - jako je bitno izgraditi pozitivne stavove prema provedbi integracije djece s teškoćama u razvoju. - Iz tog razloga roditelji zdrave djece kao i roditelji djece s teškoćama moraju biti educirani kako se postaviti i kako olakšati svojoj djeci proces socijalne integracije

I kod jednih i kod drugih roditelja javljaju se strahovi i postavljaju si brojna pitanja!

Roditelji djece s poteškoćama su vrlo zabrinuta za svoju djecu. Koliko se raduju njegovom ukljuĉenju toliko si i postavljaju brojna pitanja kao: - dijete bi moglo stvoriti lošu sliku o sebe ukoliko ne bi moglo postizati rezultate kao njegovi vršnjaci - strah da odgajatelji, uĉitelji, volonteri (udruge) nisu dobro educirani za rad s njihovom djecom

184 - strah da će njihovo dijete biti izolirano - mnogim roditeljima je teško promatrati svoje dijete s teškoćama zajedno u grupi s njegovim tjelesno zdravim vršnjacima pa radije ih zadrţavaju u kući kako bi ih zaštitili od neugodnih komentara ili stvarnosti

Ako su roditelji dobro educirani onda će umjesto ovih gore navedenih strahova razmišljati ovako: - dijete će proći kroz razdoblje prilagoĊavanja u najranijoj dobi kada će lakše i kroz igru uoĉiti svoje razliĉitosti u odnosu na svoje vršnjake i to puno lakše prihvatiti nego kad budu stariji - ĉesto su puta roditelji djece s teškoćama zamoljeni od struĉnjaka da poduĉe školske djelatnike, odgajatelje, studente, volontere o specifiĉnim potrebama svoga djeteta i o tehnikama rada s njima. - ukljuĉivanjem djece u redovne programe ustvari omogućuje roditeljima da se više orijentiraju na "cijelo" dijete i njegove svakodnevne ljudske potrebe, nego na specifiĉan nedostatak odnosno roditeljima daje realistiĉnu percepciju o sposobnostima njihovog djeteta. - Ako dijete vidi svoga vršnjaka da radi odreĊene vještine i sam će ih pokušati izvršiti, imitirati će ga te tako razvijati se, no ako ga stavimo u skupinu djece koja su jednaka kao i on, neće moći napredovati.

Roditelji djece koja nemaju poteškoća u razvoju takoĊer su zabrinuta u vezi sljedećih stvari (vezanih za proces integriranja): - neki su roditelji suzdrţani jer se boje da će program njihove djece biti oštećen zbog dodatnog vremena koje odgajatelj, uĉitelj ili … treba pokloniti djeci s teškoćama - neki se roditelji boje da će njihovo dijete oponašati neprikladna ponašanja djece s teškoćama - educiranim roditeljima biti će drago što njihovo dijete moţe nauĉiti prihvaćati razlike meĊu ljudima, te usvojiti pozitivan stav prema djeci s posebnim potrebama. - prisutnost djece s teškoćama u razvoju moţe potaknuti pitanja i zabrinutost kod ostale djece, sa ĉime se roditeljima nije ugodno nositi - roditelji se mogu osjećati neugodno u društvu roditelja djece koja imaju teškoće budući da imaju razliĉita iskustva kao roditelji - s druge strane roditelji zdrave djece ĉesto nalaze da susreti s roditeljima djece s teškoćama u razvoju mogu proširiti njihovu svijest o potrebama drugih ljudi i empatiju za iste. Tako mogu više cijeniti sposobnosti vlastitog djeteta

185 Program integracije je vrlo jasan i u programima terapijskog jahanja. - Pozitivni uĉinci terapijskog jahanja nisu samo u terapijskom pogledu, već i uopće društvenom - Ovaj program u sebi integrira mnogo toga. - Djeci razvija pravilan odnos prema okolini i drugim ţivim bićima; otvara mogućnost druţenja djeci s poteškoćama s djecom bez poteškoća i tako senzibilizira društvo prema trenutno marginaliziranim skupinama; - udruţuje djecu, roditelje, struĉnjake raznih profila i volontere na zajedniĉkom zadatku: razviti zdravu i što samostalniju osobu prihvaćenu u svojoj okolini.

186 Katarina Boţićević, prof. biologije instruktorica terapijskog jahanja "Krila"

LEON GOLIĈNIK – ŢELJE I MOGUĆNOSTI

Zakljuĉak: Jako je teško pronaći osobu koja ima duh, karakter i naĉin razmišljanja sportaša, a da je istovremeno i fiziĉki perspektivna i talentirana za taj sport. To se odnosi i na fiziĉki zdrave osobe, a što je još teţe kod osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom se moraju boriti i s vlastitim hendikepom, te im je napredak sporiji i traţi puno ĉvršći karakter i veću upornost. Rad sa sportskim jahaĉem prve kategorije kao što je Leon traţi jako puno zalaganja, upornosti, rada i ukljuĉenje struĉnja- ka s drugih podruĉja djelovanja, npr. sportskih psihologa i drugih struĉnih kadrova. Konji na kojima jaši moraju biti što kvalitetniji i školovaniji, a da karakterom i temperamentom odgovaraju potrebama jahaĉa, a s njima bi neprestano morale raditi visoko osposobljene osobe. Rad s Leonom ne bi smio imati pauze zbog vre- menskih prilika ili drugih razloga. Leon bi morao bit doveden do tog nivoa da je upoznat s psihologijom konja, da prepoznaje nemirnog konja te da ga moţe smiriti. U protivnom, svi njegovi nastupi su visoko riziĉni, a konkurencija prejaka.

Kljuĉne rijeĉi: sportsko jahanje za osobe s invaliditetom, terpijsko jahanje, sportska psihologija, vjera u uspjeh, sportska ambicija, profesionalizam u radu i sportu, stalna edukacija

Leon Goliĉnik jedan od jahaĉa s invaliditetom s najduţim staţom jahanja u udruzi "Krila" – terapijsko jahanje te jahaĉ koji je napravio najduţu sportsku kari- jeru od poĉetka djelovanja udruge do danas. Zapoĉeo je jahati u programu terapijskog jahanja udruge "Krila" na samom poĉetku njenog djelovanja. Dakle, prije 13 godina. RoĊen je 23. 5. 1971. godine, kao jedan od blizanaca. Zbog komplikacija pri porodu, boluje od atetoidnog oblika cerebralne paralize. Tonus muskulature fluktuira od hipo do hipertoniĉnog. Pomi- canje jednog dijela tijela, uzrokuje pomicanje drugih dijelova tijela, što znaĉi da ne moţe napraviti izolirani pokret, a pokret kojega napravi je jako nagao i nekontroli- ran. PogoĊen mu je i govor, kao i mišići lica. Ravnoteţa mu je jako loša. Kreće se pomoću invalidskih kolica a ne moţe samostalno jesti niti piti te je u gotovo svim aspektima ţivota vezan za tuĊu pomoć. Ĉesto ga ljudi nemaju strpljenja slušati te ga je zbog spazama teško razumjeti. Zbog toga ga i ĉesto tretiraju kao osobu sa mentalnom retardacijom a što je u potpunosti krivo. On je normalne inteligencije, pun ideja i ţelja koje je ĉesto nemoguće ostvariti. Leon je zapoĉeo jahati u Krilima, kao većina korisnika programa, na poseb- noj opremi (podsedlici sa elastiĉnim kolanom, kako bi terapijski uĉinak pokreta konja bio što potpuniji) te sa vodiĉem konja i dva pratioca sa strane koja ga pridr-

187 ţavaju. U poĉetku je samo radio vjeţbice na konju, kao i neke zabavne aktivnosti. Kako je vrijeme prolazilo, Leonova je ravnoteţa napredovala te mu je dodatna podrška pratioca postala suvišna. On je sada samostalno i sigurno sjedio na konju te je mogao poĉeti koristiti obiĉno, univerzalno englesko sedlo sa Devonshire stremenima, jer su mu stopala prstima okrenuta prema zemlji, pa postoji opasnost da mu noge proĊu kroz obiĉni, Peacock stremen. Osim što je Leon pokazao da moţe sigurno i samostalno sjediti na konju, s vremenom se pokazalo da on moţe drţati uzde u rukama i da moţe uzdama usmjeravati konja. To zahtjeva veliku kontrolu pokreta i za fiziĉki zdrave osobe a posebno za nekoga s Leonovom dijagno- zom. Time je Leon pokazao jaku ţelju za savladavanjem vještine jahanja te ţelju za napretkom i savladavanjem svog invaliditeta kroz jahanje. Time se i izdvojio od ostalih korisnika programa. Da bi Leonu olakšali drţanje uzdi, poĉeli smo za njega koristiti posebne voĊice za ruĉkama. Poslije smo uvidjeli da mu je jednostavnije koristiti voĊice sa preĉkom, što je uvelike doprinijelo preciznosti i koordinaciji njegovih pokreta. Na- kon nekog vremena Leon je poĉeo kontrolirati konja, koristiti vlastitu teţinu i listove nevjerojatno koordinirano, što je rezultiralo s poslušnošću konja i samostal- nim kretanjem u ograĊenom prostoru bez vodiĉa konja i pratioca. To je od neiz- mjernog znaĉaja za osobe vezane za invalidska kolica te vezane za tuĊu pomoć u svim aspektima svog ţivota. To je osjećaj samostalnosti i kontrole nad vlastitim ţivotom. Gledajući Leona na konju, nitko tko ne zna ne bi pomislio da on ima neki invaliditet. Leon je uspio savladati svoje tijelo, sjediti maksimalno mirno te pokrete koje radi izvoditi kontrolirano i precizno. Da bi mu pokreti bili što kontroliraniji mora misliti da mu jedna ruka mora imati oslonac na konju kako bi mogao maksimalno kontrolirati drugu koju bi odvojio od vrata konja i vodio ga u ţeljenom smjeru. Za sve to mu je potrebna iznimna koncentracija i samokontrola. Kako je jaĉala ideja jahanja za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, jaĉale su i udruge koje su se bavile pruţanjem ove vrste rekreacije i rehabilitacije te ih je bilo sve više. Tako su se pojavila i prva natjecanja u dresurnom jahanju za osobe s invaliditetom. To je disciplina koja je nova i u svijetu. 1999. godine je u Danskoj odrţano 1. Svjetsko prvenstvo u jahanju za osobe s invaliditetom. Dresurno jahanje općenito je disciplina u kojoj se traţi od konja i jahaĉa prvenstveno sklad i harmonija te toĉnost izvoĊenja zadanih likova. U dresurnom jahanju za osobe s invaliditetom postoje 4 kategorije. U prvu kategoriju spadaju jahaĉi s najteţim oblikom invaliditeta, a od njih se traţi i izvoĊenje najjednostavnijih manjeških i dresurnih radnji. Ova je kategorija podijeljena na kategoriju A i kategoriju B. Jahaĉi kategori- zirani u A kategoriji mogu zadane radnje izvoditi samo u hodu, dok jahaĉi prve B kategorije neke elemente moraju izvoditi i u kasu. Ako je jahaĉ kategoriziran u višu kategoriju to znaĉi da je njegov invaliditet lakši te da se od njega traţe komplicira- niji elementi te veća harmonija i sklad sa konjem, kao i izvoĊenje elemenata u kasu i galopu. U ĉetvrtu kategoriju spadaju jahaĉi s najlakšim stupnjem invaliditeta, a od njih se traţi izvoĊenje najteţih dresurnih radnji. Kategorizaciju vrše osobe medicinske struke posebno educirane za to, a gledaju se pokreti vaţni u jahanju.

188 Leon je pokazao izuzetnu upornost i volju za jahanjem i ţelju za pokaziva- njem svoje vještine i ţelju za natjecanjem. Tako se poĉeo nastupati na natjecanjima u Hrvatskoj te postizati zamjetne rezultate. U poĉetku se natjecao u kategoriji "hod s vodiĉem", koja je ubrzo ukinuta te je ostala kao revijalna toĉka u sklopu natjecanja. U toj kategoriji postoji vodiĉ, koji drţi konja preko oglavine na povocu iz sigurnosnih razloga, a nikako ne smije utjecati na konja ukoliko nije neophodno radi njegove sigurnosti. S vremenom se poĉeo natjecati potpuno samostalno u prvoj A kategoriji (u kojoj je kategoriziran) i na meĊunarodnim natjecanjima kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu te postizati zamjetne rezultate. Prvi put se natjecao u svojoj prvoj A kategoriji u ljeto 2000. Slijedilo je niz natjecanja: II. Osijek – 21. 04. 2002. – Otvoreno nacionalno prvenstvo – 1. mjesto III. Moskva – 7. – 8. 06. 2002. – MeĊunarodno natjecanje – 2. mjesto IV. Bjelovar – 6. – 7. 07. 2002. – Drţavno prvenstvo – 2. mjesto V. Osijek – 31. 05. i 01. 08. 2003. – Drţavno prvenstvo – 3. mjesto VI. Bjelovar – 28. – 30. 04. 2006. – Drţavno prvenstvo – 3. mjesto

Osim toga, nastupio je, ali bez plasmana, na internacionalnom natjecanju u Poljskoj, meĊunarodnom prvenstvu u Zagrebu 2004.godine te na nacionalnom prvenstvu 2005. MeĊutim, kako se razvijala ova sportska disciplina, tako je rasla i konkurencija, a kategorije su postale sve stroţe. Na domaćem terenu nije bilo dovoljno natjecanja zbog nedostatka sredstava, prostora i vremena, pa su sva postojeća natjecanja predstavljala eliminacijska natjecanja za meĊunarodna, a što je uvijek bio veliki pritisak na natjecatelje. Na svjetskom nivou jahaĉi su i konji bili prejaki za Leona, a tako je s vremenom postalo i na domaćoj sceni. Oteţavajuća okolnost je ta što Leon ima najteţi invaliditet od svih u konkurenciji, a nitko sa njegovim stupnjem invaliditeta se ne moţe pronaći ni na svjetskoj sceni. Iako je kategoriziran i po svemu moţe nastupati, on ipak nema šanse meĊu konkurencijom. S instruktoricom Jelenom Krmpotić je ušao u program razvoja dresurnog jahanja za osobe s invaliditetom a koji je bio financijski potpomognut sa strane svjetske krovne organizacije. Taj je program obuhvaćao velik broj treninga u obliku klinika, seminara i sliĉnih aktivnosti u kojima bi svjetski priznati treneri dresurnog jahanja drţali radionice i treninge (npr. seminar u Ĉeškoj Kladrubi – 2005. godine). Leon i Jelena su nakon nekog vremena odustali zbog toga što se nije više vidio neki napredak kod Leonovog jahanja, a i uvjeti u kojima Krila rade (nedreni- rani manjeţ, ne postojanje nadsvoĊene arene) nisu omogućavali dovoljan broj treninga za napredak koji se od Leona traţio u odreĊenom vremenskom roku, kao uvjet za nastavak financiranja sudjelovanja u programu. Osim svega toga, nemo- gućnost boljeg plasiranja na natjecanjima je jako demoralizirajuće utjecalo na Leona. On nikad nije bio zadovoljan time da samo putuje, druţi se, nastupa na natjecanjima bez većih oĉekivanja, trudi se biti bolji od sebe zadnji put te sportski priznavati poraze od strane drugih natjecatelja. Tako se ĉinilo da mu ionako teţak ţivot sve to ne uljepšava već mu samo još više oteţava. 189 Osim toga, za Leona je uvijek bilo teško naći pravog konja, dovoljno pouz- danog i sigurnog u svim uvjetima u kojima su se natjecanja odvijala, a istovremeno dovoljno senzibilnog da sluša Leonove komande, a opet ne presenzibilnog jer takav konj ne bi mogao trpjeti Leonove spazme i nekontrolirane pokrete koji se najviše jave zbog uzbuĊenja na natjecanjima. Tako se na više natjecanja desilo da je Leon i pao sa konja. Npr. na jednom je natjecanju parkur u kojem su izvodili testove bio prepun vode zbog kiše koja je pala netom prije poĉetka natjecanja. Zbog toga je kobila s kojom je Leon i postigao najviše svoje rezultate na domaćim natjecanjima bila više nego uzbuĊena što je završilo time da je Leon nakon odjahanog testa i pljeska publike pao s nje u najvećem trku. Jahaĉ s Leonovim stupnjem invaliditeta ne moţe savladati konja koji je uzbuĊen. Što se moţe zateći na terenu gdje se odvija natjecanje, nikad se ne moţe znati. Rad sa Leonom nosi sa sobom veliki rizik kojega je i on sam s vremenom postao sve svjesniji. Uvijek je moguć pad sa konja, a šanse da se dogodi nesreća povećavaju putovanja i rad na nepoznatom terenu i na nepoznatim konjima. Osim toga, i kada se radi na domaćem terenu s Leonom, treba biti jako na oprezu, te paziti kojeg konja Leon jaši, koliko dugo ga jaši u jednom satu, te koliko ga dugo jaši kroz vrijeme. Konjima je jako teško nositi Leona, te ne treba njihovu suradnju uzimati zdravo za gotovo. Unatoĉ tome što se on maksimalno kontrolira, konji sve- jedno osjete njegove spazme i povišen mišićni tonus, kao i svaki nevoljni pokret koji mu ponekad pobjegne. Zbog toga je najbolje ako Leon mijenja ĉesto konje, ako ne jaši aktivno vodeći konja punih 45 minuta. Kad vidimo prvi put po konju da mu je dosta, treba sjašiti Leona, ili raditi s njim neku zabavnu aktivnost, kao što je šetnja livadom, a koja ne obuhvaća njegovu aktivnost. Na taj naĉin saĉuvamo konje suradljivim za Leonove satove a i smanjujemo rizik da nekom konju "dosadi" te da Leona na taj naĉin dovedemo u opasnu situaciju. Ako se svega toga ne pridrţava- mo, svaki će konj kad-tad pokazati da ne moţe više, a taj trenutak ne smijemo ĉekati. Osim toga, s konjima koje leon jaši neophodno je da neprestano radi neki iskusni jahaĉ kako bi odrţavao njihovu poslušnost, senzibilnost i kondiciju. Taj ja- haĉ bi svaki put prije Leona morao zagrijati i "namjestiti" konja Leonu. Pod "namjestiti" se misli na to da dobije konja u naslon, a da se Leon samo trudi to ne pokvariti tokom jahanja. Takav rad trenera i jahaĉa s invaliditetom je dozvoljen i na natjecanjima za osobe s invaliditetom najvišeg nivoa, ali samo za jahaĉe prve i druge kategorije. Za jahaĉe treće i ĉetvrte kategorije zagrijavanje i "namještanje" konja prije njihovog jahanja od strane trenera nije dozvoljeno. Leon sada jaši jedan put tjedno. U Krilima trenutno ne postoje osobe koje bi mogle intenzivirati njegove treninge a niti kvalitetno raditi sa konjima, tako da u ovom trenutku ne znamo hoće li se Leonova sportska karijera ikada nastaviti ili neće. Ako jednom ostvarimo to da Krila imaju nadsvoĊenu jahaĉu arenu pa da se s jahaĉima sportske sekcije kao i sa njihovim konjima moţe intenzivno i bez prekida raditi ĉitavu godinu, bez ovisnosti o vremenskim uvjetima, moţda Leon uspije napraviti ponovo neki veliki pomak u svojem jahanju te poĉne ostvarivati bolje

190 plasmane u postojećoj jakoj konkurenciji. Ništa nije nemoguće, jer u konjiĉkom sportu nema gornje dobne granice za natjecatelje.

191 Jelena Krmpotić, prof. psihologije, TJ "Krila" UTJECAJ OPREME NA POLOŢAJ JAHAĈA

192

193

194

195

196 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

197 mr. sc. Branka Maurović POSLOVNO KOMUNICIRANJE

Poslovne komunikacije su znanstvena disciplina koja prouĉava pisani sustav s motrišta: organizacije i sastava komunikacija, normizacije u izradi komunikacija, primjenu informacijskih tehnologija u poslovanju. Predmet je interdisciplinaran jer prouĉava: organizaciju rada, trţišno poslovanje, pravnu, raĉunovodstvenu tematiku, informatiku, kako bi poruka (poslovna komunikacija) mogla obaviti svoju zadaću. Pisani sustav komuniciranja obuhvaća teorijske osnove: eksternog komuniciranja, internog komuniciranja, primanje i odlaganje zapisa o komunikaciji, a cilj je kako pisanim putem ostvariti poslovnu aktivnost u optimanom roku. Tehnika komuniciranja (oţivotvoruje teoriju poslovnih komunikacija) pokazuje organiziranost rada koju uvjetuje poznavanje teorije propisa i obiĉaja koji se primjenjuju u praksi. Danas obrada poslovnim komunikacija ima oblik masovne primjene, a sva moguća mehanizacija i automatizacija pomaţe da se skrati vrijeme realizacije poslovnog procesa uz kvalitetan naĉin obrade poslovnih komunikacija. Najviše se danas koriste digitalne poslovne komunikacije u tehniĉkom (od pojave PC) i ekonomskom smislu (promijenjena je procedura odvijanja poslovnih procesa u trgovaĉkim društvima), a temelje se na: programiranoj obradi, korištenju više baza podataka, kontinuiranoj obradi poslovnih procesa, visokostruĉnoj obradi djelatnika tvrtke.

POSLOVNI PROCESI Poslovni procesi su aktivnosti proizvoĊaĉa ili prodavaĉa da proda robu ili uslugu, te kupca da nabavi odreĊenu robu ili uslugu. Poslovni proces sastoji se od niza operacija koje omogućuju zakljuĉak i ostvarenje ugovorenog posla. Poslovni proces odvija se putem poslovnih komunikacija i dokumentacije, a razlikujemo tri faze: 1. inicijativa (obiĉno teĉe od proizvoĊaĉa tj. prodavaĉa ka kupcu, ali moţe i obratno na upit - poslovne komunikacije imaju ulogu brzine); 2. zakljuĉak (moţe se izvoditi kao: a) potpisivanje kupoprodajnog ugovora, b) ispostavljanje narudţbe od strane kupca i potvrde primitka iste od strane prodavaĉa - poslovne komunikacije imaju ulogu optimiranja vremena); 3. realizacija ima tri podfaze: isporuka robe i izrada prateće dokumentacije na strani prodavaĉa, zaprimanje robe na strani kupca i izrada robno-novĉanih dokumenata o primitku robe i podmirenje obaveza pri- jenosom novca s jednog ţiro-raĉuna na drugi. Poslovne komunikacije imaju ulogu ubrzavanja protoka robe i novca. Kod poteškoća u poslovanju cilj poslovnog komuniciranja jest otklanjanje ili ublaţava- nje posljedica i nastavak poslovne suradnje.

198 KOMUNIKACIJSKI PROCES Komuniciranje je proces odašiljanja i primanja poruka, a odvija se u 6 faza: 1. faza - pošiljatelj dobiva ideju za komunikaciju; 2. faza - ideja se transformira u poruku; 3. faza - pošiljatelj šalje poruku (poruka putuje kroz komunikacijski kanal te putem, medija stiţe primatelju); 4. faza - primatelj dobiva poruku; 5. faza - primatelj interpretira poruku da otkrije znaĉenje; 6. faza - primatelj na temelju prim- ljene poruke šalje povratnu informaciju da je poruka primljena. Bitni elementi komunikacijskog procesa: osobe koje komuniciraju - pošilja- telj i primatelj, poruka, komunikacijski kanal ili medij. Kriteriji za rasĉlambu poslovnih komunikaciju jesu: 1. poloţaj, broj i prisutnost osoba koje komuniciraju; 2. priroda predmeta komunikacije; 3. cilj komuniciranja; 4. tip komunikacijskog kanala; 5. vrsta komunikacijskog medija; 6. struktura i obvezatnost komunikacije. Rašĉlamba poslovnih komunikacija prema jednom kriteriju nije dovoljna niti potpuna i potrebno je uvijek razmotriti kako pojedini kriteriji utjeĉu na produţenje ili smanjenje vremena potrebnog za pripremu poslovne komunikacije.

GOVORNO POSLOVNO KOMUNICIRNANJE Govorno poslovno komuniciranje jest ona vrsta poslovnog komuniciranja u kojem su sredstvo prenošenja poruke izgovorene rijeĉi. Cilj komuniciranja je: za- poĉeti poslovni proces, realizirati poslovni proces, obaviti poslovni proces, izvije- stiti o stanju i toku poslovnog procesa. Izravne govorne poslovne komunikacije su: razgovor licem u lice, telefonski razgovor, sastanak, prezentacija, a neizravna govorna poslovna poruka jest glasov- na (voice mail) poruka. Govorne poslovne komunikacije, s obzirom na broj osoba koje sudjeluju u komunikacijskom procesu, dijele se na: 1:1 - telefonski razgovor i razgovor licem u lice; 1:više - poslovne prezentacije; više:više - sastanci; više:1 - više pošiljatelja prenosi poruku jednom primatelju (npr. prezentacija timskog projekta vrhovnom menadţeru). Razgovori licem u lice mogu biti: a) planirani: odredi se svrha razgovora, predvide moguće reakcije sugovornika, predvide moguća pitanja sugovornika i prije razgovora pronaĊu odgovori na njih, planirati pitanja koja će biti postavljena sugovorniku, Dobiti planiranog razgovora jesu: skraćuje se vrijeme razgovora, povećava se vjerojatnost dobivanja toĉnih i potpunih informacija, te onaj koji planira sastanak kod sugovornika ostavlja pozitivan dojam. b) neplanirani: tijekom razgovora ostati smiren, ne davati netoĉne ili nepotpune informacije, što prije dobiti toĉne podatke i dati ih sugovorniku. c) formalnog znaĉenja: tijekom razgovora izraĊuju se bilješke ili pisani poslovni dokumenti. d) neformalnog znaĉenja.

199 Razgovor licem u lice omogućuje trenutnu povratnu vezu i provjeravanje razumijevanja poruke, te korištenje fiziĉke privlaĉnosti (neverbalni znakovi - nastup, šarm, odijevanje, boje, gestikulacija, mimika itd.)

Telefonski razgovor Nema vizualne komponente komuniciranja. Telefonski razgovori mogu se planirati, a ako osoba upućuje poziv potrebno je: 1. utvrditi svrhu razgovora, 2. prikupiti potrebne materijale, 3. predvidjeti pitanja sugovorniku i pronaći odgovore, 4. osmisliti pitanja koja postavljamo sugovorniku, 5. nazvati tvrtku i traţiti toĉno odreĊenog sugovornika, 6. predstaviti se imenom tvrtke i punim imenom i prezimenom, 7. reći razlog poziva te ukratko obra- zloţiti predmet. Primanje telefonskog poziva: na razini tvrtke osmisliti pozdravnu poruku (to je ujedno i promocija tvrtke) koja se sastoji od uobiĉajenog pozdrava i imena tvrtke, zaposlenik koji podiţe slušalicu treba reći ime i prezime, kod preusmjeravanja poziva reći ime i prezime osobe kojoj se preusmjerava, te broj telefona (poţeljna glazba zbog ugode i pozitivnog ozraĉja, a sve treba ostvariti unutar 1 minute).

Sastanci Aktivnosti za planiranje i voĊenje sastanka sastoje se od: 1. termin - provjeriti da li svi mogu doći na sastanak; 2. dogovaranje teme; 3. priprema dnevnog reda; 4. prikupljanje materijala, obrada i analiza informacija (dostavljanje sudionici- ma sastanka nekoliko dana unaprijed; obaveza svih sudionika da se pripreme za sastanak); 5. izvoĊenje sastanka (odrediti voditelja sastanka, limitirati vrijeme izlaganja, pripremiti pitanja za raspravu, ponuditi pripremljene zakljuĉke, odrediti osobu koja biljeţi sastanak kao i oblike biljeţenja - pisanje, audiozapis, videozapis); 6. izrada zabiljeţaka odnosno zapisnika (odrediti osobu koja biljeţi tok sastanka, za- kljuĉke, piše zapisnik ili po potrebi i druge poslovne dokumente vezane uz sastanak); 7. dostavljanje zakljuĉaka (i eventualno drugih dokumenata) svim sudionici- ma sastanka.

Prezentacije Poslovne prezentacije su bitan dio komunikacije tvrtke jer se: iznose stavovi tvttke o odreĊenoj temi; izgraĊuje imidţ tvrtke; uĉvršĉuje autoritet prezentatora (i tvrtke i osobe). Temeljni razlozi prezentacije su: informirati, uvjeriti, motivirati i zabaviti. Faze prezentacije: 1. priprema prezentacije (utvrditi sadrţaj prezentacije, utvrditi cilj prezentacije, odrediti slušatelje i prilagoditi im se, odrediti mjesto izlaganja, odrediti vrijeme izlaganja - optimalno je 20 minuta, odrediti vizualna pomagala, prikupiti sve potrebne podatke za prezentaciju, prezentacija mora imati poĉe- tak, sredinu i završetak, izlaganje potkrijepiti primjerima); 2. razvoj ili izrada prezentacije (prikupljene podatke i planiranu pretvaramo u prezentaciju, govorni dio, vizualna pomagala - slajdovi, folije, makete, powerpoint, uzorci itd.); 3. izvoĊenje

200 (prije izvoĊenja prezentaciju uvjeţbati - drţanje tijela, odjeća, glas, pogled, izraz lica, naglašavanje vaţnih toĉaka, kontrola vremena).

Govorne poruke (engl. voice-mail) Moţemo ih promatrati s motrišta: a) pošiljatelja (osoba koja ostavlja glasovnu poruku treba ostaviti potpunu informaciju za kontakt: ime i prezime, broj telefona, vrijeme za poziv, saţetu i potpunu poruku); b) primatelja (provjeravati i nekoliko puta dnevno pristigle poruke, poduzeti aktivnosti: odgovoriti odmah, pronaći podatke i zatim odgovoriti, preusmjeriti drugoj osobi, obrisati glasovnu poruku).

ŠTO JE KOMUNIKACIJA? Komunikacija se moţe odvijati na razliĉite naĉine, i to od razgovora u ĉetiri oka, preko pisanih poruka do suptilnijih naĉina komunikacije preko izraza lica i pokreta tijela. Komunikaciju najjednostavije moţemo definirati kao prijenos informaicje od jedne osobe (izvor informacije) do druge osobe (primatelj informacije) pri ĉemu informacija ima isti smisao za obje osobe. izvor informacije >>>>>> KOMUNIKACIJA <<<<<<

POGREŠKE U KOMUNIKACIJI Pogreške govornika jesu: previše se kaţe u jednoj poruci (slušatelji sigurno neće sve zapamtit)i; pretih ili prebrz govor (slušatelj ne razumije dobro i informacije se izgube); uz bitnu poruku daje se mnoštvo nebitnih; ne uzimanje u obzir pozicije slušatelja. Pogreške slušatelja: slušatelj razmišlja nešto drugo i ne sluša govornika (pro- maknu bitne informacije); ĉujemo ono što ţelimo, a ne što je reĉeno; usmjerimo paţnju na zadnju informaciju, ostale zanemarimo; slušatelj usmjerava paţnju na nebitne detalje, a gubi iz vida bitno. KAKO SMANJITI POGREŠKE U KOMUNIKACIJI? Povratne informacije Kada god je moguće potrebno je provjeriti je li poruka koju smo poslali zaista takva i stigla do primatelja. Kao slušatelj moţete onome koji vam govori dati povratnu informaciju tako da povremeno sumirate ono što je osoba rekla i pitate

201 jeste li dobro razumjeli. Ako ste vi onaj koji šalje poruku i ako vam je bitno da poruka bude toĉno prenesena moţete sami od slušatelja zatraţiti povratnu informaciju. Ako postoji i najmanja sumnja da niste dobro razumjeli ili ĉuli ili da vas nisu dobro ĉuli i razumjeli, svakako provjerite. Prijateljska atmosfera Većini ljudi je manje ili više stalo do toga što drugi ljudi misle o njima, pa ĉesto kaţu samo ono što misle da ţelimo ĉuti. To je posebno sluĉaj ako je osoba kojoj govore sklona kritiziranju, optuţivanju i stalnom iznošenju svojih mišljenja. Ukoliko se tako ponašamo, ljudi će prešutjeti mnogo toga, pa moţda i za nas neke vaţne informacije. Ako osoba ima povjerenja u nas i vjeruje nam sklona je u većoj mjeri reći svoje mišjenje i pokazati svoje osjećaje. Aktivno slušanje Uvijek moramo napraviti razliku izmeĊu onoga što slušamo i što ĉujemo. Ĉuti moţemo razliĉite stvari, a da uopće ne namjeravamo razumjeti. Slušanje traţi usmjeravanje paţnje, interpretiranje i zapamćivanje onoga što smo ĉuli. Aktivno slušanje zahtjeva od nas da se uţivimo u osobu koja nam govori i da razumijemo komunikaciju s njezine toĉke gledišta. To je naporan, ali koristan posao. Postoje velike razlike meĊu ljudima u sposobnosti slušanja. Neki stalno govore i uopće ni ne ne pokušavaju slušati. Drugi previše slušaju, bilo zato što se ne znaju obraniti od onih koji stalno govore ili zato da ostanu skriveni i rizik otvaranja prepuštaju drugima. Osnovni cilj pravog slušanja je shvatiti sugovornika, a ne slušati ga tek toliko da bi od njega oteli rijeĉ ili dobili priliku napasti ga. To ne znaĉi da ćemo stalno šutjeti. Moţemo i aktivno reagirati, pa tada govorimo o tehnici aktivnog slušanja, a to znaĉi: - odluĉite da ćete slušati (na poĉetku razgovora recite sebi: sada ću slušati; napravite pauzu kada osjetite impuls za negativni logiĉki ili emocionalni komentar. To ne znaĉi da nećete reći što mislite, ali dat ćete sebi više vremena da razmislite), - gledajte osobu u oĉi (jer ako to ne ĉinite, osoba moţe pomisliti da ste nezaintere- sirani, distancirani ili da nešto skrivate. Vi slušate ušima, ali drugi vas prate oĉi- ma pa je dobro da upotrijebite i neverbelne znakove poput kimanja glavom i iz- raze lica), - postavljajte pitanja (jer tako moţete razjasniti nejasnoće, biti sigurni da ste dobro razumjeli i da stvarno slušate), - parafrazirajte (jer tako provjeravate da li ste dobro slušali i razumjeli što je reĉeno), - nemojte previše govoriti (kao što to ĉini većina ljudi, jer ne moţete govoriti i slušati u isto vrijeme), - nemojte prekidati (jer osoba mora završiti s onim što ţeli reći, pustite je da to i uĉini),

202 - nauĉite šutjeti (jer šutnja vam pomaţe da razmislite i date drugoj osobi šansu da kaţe nešto za što joj treba vremena), - izbjegavajte ometajuće pokrete (ne listajte papire, ne telefonirajte jer će sugovornik pomisliti da vam je dosadno, da vam nije stalo što govori i na kraju ni nećete ĉuti što kaţe). U razgovoru s drugim ljudima potrebna je fleksibilnost, jer nikakva pravila i upute ne mogu se odnositi na sve situacije. Ponekad drugi ljudi ţele samo jedno- stavn odgovor na pitanje ili savjet za specifiĉan problem. Na direktno pitanje direktno odgovarajte. Razliĉite situacije zahtjevaju i razliĉito komunikacijsko ponašanje, tako da nije dovoljno samo koristiti tehniku aktivnog slušanja nego i dodati sponta- ne komentare, humoristiĉke primjedbe i sl. Ipak, većina ljudi ne koristi aktivno slušanje u dovoljnoj mjeri nego su skloni kritizirati ili dati savjet, a da uopće nisu u potpunosti shvatili što nam osoba ţeli reći.

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA Uspješno komunicirati znaĉi i uspješno gledati, jer istraţivanja pokazuju da se 55% poruka prenosi neverbalno - pokretima, izrazom lica i oĉiju, stavom tijela i sl. Udaljenost Udaljenost izmeĊu dvije osobe daje nam mnoge informacije, jer ĉovjek prostor oko sebe psihološki dijeli na nekoliko dijelova: intimni, osobni, socijalni i javni prostor. Intimni prostor, 15 do 45 cm, ĉovjek doţivljava kao produţetak svog tijela. U taj prostor imaju pristupa samo bliske osobe kao što su roditelji, supruţni- ci, djeca, intimni prijatelji i roĊaci. Osobni prostor, 45 do 120 cm, je udaljenost na kojoj razgovaramo s ljudima prilikom društvenih susreta, zabava i prijateljskih sastanaka. Socijalni prostor, 1,20 do 3,50 m, je udaljenost koju zadrţavamo u susretu s nepoznatim ljudima (prodavaĉ, poštar, novi suradnik na poslu). Javni prostor, iznad 3,50 m, je udaljenost koju zadrţavamo u susretu s većom grupom ljudi. Nuţno je voditi raĉuna o udaljenosti na kojoj se nalazite od osobe s kojom komunicirate. Ne ulazite u intimni prostor osobe, ako ţelite da se ugodno osjeća u vašem društvu. Ulaţenje u intimni prostor izaziva neugodne emocije i fiziološke reakcije, a moţe biti interpretirano kao agresivnost ili seksualna zainteresiranost. Ako se udaljite previše, moţete izgledati nezainteresirano ili nezadovoljno. U poslovnim odnosima drţite socijalni prostor. Prikladna udaljenost varira od drţave do drţave, pa tako ono što u dijelovima Evrope znaĉi poslovni prostor u SAD znaĉi intimni prostor. Kad promatrate grupu, moţete odrediti tko je s kime u kakvim odnosima. Usmjerenost tijela Ljudi teţe zauzimanju sliĉnog stava dok razgovaraju. Ako se osoba naginje k vama, vjerojatno joj je stalo do onoga što govorite, zainteresirana je ili moţda zabrinuta. Ako se naslanja na naslon stolice, vjerojatno se distancira i sigurna je u sebe.

203 Rukovanje U većini zemalja uobiĉajeo je rukovanje pri dolasku i odlasku. Naĉinom rukovanja preuzimamo vodeći poloţaj, prepuštamo poloţaj ili ukazujemo na jedna- kost. Rukovanje s obje ruke daje dojam poštenja i povjerenja, ali moţe se upotrebljavati samo kod starih poznanika, kako ne bi bilo suprotnog uĉinka. Mekano rukovanje daje negativan, dojam slabića, a zanimljivo je da neki ljudi uopće nisu svjesni kako se rukuju. Stav tijela Potrebno je obratiti paţnju na prepreke koje osoba stvara prekriţenim rukama i nogama. Smatra se da prekriţene ruke kazuju, da slušatelj ima negativno mi- šljenje o onome što ĉuje, osjeća se nepoţeljnim te se ima se potrebu braniti. Isto je i s nogama, pogotovo ako su okrenute od vas. Ukoliko su usmjerene prema vama, znaĉi da vam osoba vjeruje. Kretnje Ima ih veliki broj, razmotrit će mo neke. Iskrenost i poštenje - kroz ĉitavu povijest raširene ruke su znak istine, iskre- nosti, odanosti i poslušnosti. Kada su ljudi otvoreni i pošteni obiĉno barem jedan dlan okrenu sugovorniku. Skriveni dlanovi, u dţepu, iza leĊa i sl., mogu ukazivati na neiskrenost i laţ. Većina ljudi teško laţe s otvorenim dlanovima. Moć - dlanovi okrenuti prema dolje ukazuju na autoritativnost i moć (tada nareĊujemo drugoj osobi što treba raditi, a ona se osjeća ugroţeno). Ako dlanove okrenemo gore, osoba će to doţivjeti kao molbu. Mahanje kaţiprstom treba izbjegavati, da se osoba kojoj "dirigiramo" ne osjeti napadnuto. Istaknuti palci ukazuju na moć, superiornost i napadaĉki stav. Prste sastavljene u zvonik ĉesto drţe osobe samosvjesne i sigurne u sebe. Prekriţene prste drţe osobe koje su frustrirane i nesigurne u sebe. Laganje - moţemo kontrolirati što govorimo, ali ne i govor tijela, pa ćemo laganje osjetiti i vidjeti iako nema jasnog dokaza za to. Lakše je lagati ako je tijelo barem djelomiĉno ili potpuno sakriveno, a najlakše laţemo preko telefona. Na laganje ukazuju i kretnje rukama (npr. prekrivena usta rukom, dodirivanje nosa, uha, odmicanje ovratnika i sl.). Ako vi govorite, a vaš slušatelj ĉini te geste, znaĉi da vam baš ne vjeruje. Stjecanje naklonosti - vaţnost prvih utisaka je u tome što traju vrlo dugo i utjeĉu na to kako ćemo kasnije opaţati i interpretirati ponašanje neke osobe. Ako neku osobu procjenimo kao agresivnu, kasnije ćemo je tako i doţivljavati bez obzira što ona nije takva. Prvi utisak moţe trajati godinama, a stvara se u prvih 30 sekundi poznanstva.

204 Kako na stvaranje prvog utiska utjeĉu potreba za prepoznavanjem i neverbalna komunikacija? Potreba za prepoznavanjem Svaka osoba ima potrebu da je drugi ljudi uoĉe i prepoznaju kao jedinstveno ljudsko biće, a potjeĉe iz djetinstva kada malo dijete ima potrebu za fiziĉkim dodirom. Pokazalo se da taj nedostatak kasnijee u ţivotu uzrokuje razliĉite emocionalne i intelektualne poteškoće. Radi se o djeci koja su imala sve drugo (hranu, odjeću, zdravstvenu njegu i dr.), ali ne i ljudski dodir koji je baziĉan za normalan razvoj djeteta u ĉovjeka. Kod odraslih ljudi ova potreba zamjenjuje potrebu za psihološ- kim dodirom: ţelimo da nas prepoznaju, pozdrave, pohvale, poklone nam nešto i sl. Neki autori ovu potrebu zovu potrebom za prepoznavanjem. Prema onim ljudi koji ju zadovolje osjećamo naklonost i uspješno komuniciramo. Evo kako kod sugovornika moţete zadovoljiti ovu potrebu: - raspitajte se o njegovoj obitelji, poslovnoj situaciji, hobijima i interesima - moţda ćete otkriti zajedniĉke interese; - nastojte zapamtiti ime i prezime svake osobe i iskoristite prigodu da ga oslovite, ako to ne uĉinite šaljete psihološku poruku da vam nije vaţan i da ga ne cijenite. Da bi zapamtili ime, pitajmo ponovo kako glasi i u sebi nekoliko puta ponovima - tada ćemo ga zapamtiti; - u neformalnim razgovorima govorite ono što zanima sugovornika, a ne vas. Više slušajte, manje govorite, budite zainteresirani ali ne glumite; - pohvalite osobu ili dajte kompliment, samo iskreno, ne lagati niti laskati, jer uĉi- nak moţe biti suprotan. Neverbalni znakovi Hoćem li ćemo nekoj osobi biti simpatiĉni, ovisi i o tome što govorimo, ali i o govoru našeg tijela. Neverbalni znakovi mogu potpuno promijeniti znaĉenje onoga što smo rekli. Za poboljšavanje komunikacije i povećanje vjerojatnosti stvaranja pozitivnog utiska koristite slijedeće: - gledajte u oĉi: ovo je snaţan neverbalni znak, kojim šaljete poruku da ste paţljivi i da slušate. Istraţivanja pokazuju da ljudi imaju tendenciju duţe gledati u oĉi osobu koja im je simpatiĉna. Loš dojam ostavlja gledanje iznad, pored ili kroz osobu. Buljenje u osobu moţe biti znak agresivnosti, provokacije, a vrlo je neugodno zatvoriti oĉi za vrijeme razgovora; - povremeno kimnite glavom: pokazujete da ste zainteresirani i da slušate. Bez obzira na umor - ne zijevajte za vrijeme razgovora; - smješak ukazuje na toplinu: zadovoljstvo, prijateljstvo - samo nemojte se previše smiješiti (osoba pasivna i bez moći) nego normalno kad je prikladan trenutak; - ako sjedite lagano se nagnite prema sugovorniku, tijelo usmjerite prema njemu, a ne od njega ili na stranu; - govorite umjerenom brzinom, smirenim i sigurnim glasom. Prebrzo govore napeti i nesigurni ljudi, a prespori govor moţe iritirati slušatelja. 205 KRATKA UPUTSTVA ZA USPJEŠNU KOMUNIKACIJU 1. Primanje poruke: - pripremite se na slušanje i usmjerite se na ono što osoba govori - neka vas ne ometaju ljudi koji su u uredu - otkrijte glavnu ideju u onome što vam osoba govori - dok slušate koncentrirajte se na kljuĉne rijeĉi i ideje koje će vam pomoći da iz- dvojite bitno - pokaţite zanimanje za sugovornika izrazom lica i gledanjem u oĉi - budite strpljivi i ne prekidajte sugovornika dok sve ne kaţe - zapišite sve od posebne vaţnosti - traţite objašnjenje za nejasno - odgovorite sugovorniku - ponekad je dovolnjo kimnuti glavom 2. Davanje poruke: - napravite plan onoga što ćete reći - svoju poruku izloţite jasno i logiĉno - govorite jednostavnim i preciznim reĉenicama - govorite jasno - budite uĉtivi i obzirni - ne ponavljajte ono što ste rekli i ne udaljujte se od bitnog - provjerite je li osoba dobro shvatila vašu poruku.

206 mr. sc. Branka Maurović POSLOVNO DOPISIVANJE

POSLOVNI JEZIK I STIL PORUKA Cilj poslovne komunikacije jest da nas ĉitatelj razumije. Za to postoji odre- Ċeni poslovni stil pisanja ĉije je znaĉajka ekonomsko pismo koje ĉitatelja treba: zainteresirati za poruku, privući njegovu pozornost; te istaknuti prednosti i pogodno- sti koje ima (dobije) ĉitatelj. U praksi se primjenuju dva stila pisanja: - racionalan stil koji se upotrebljava u operativnom poslovanju kada partnera treba izvjestiti o tijeku izvršenog posla (komunikacija sadrţi informacije o jednom poslu; javlja se o obliku obrazaca koji se dopunjuju podatcima ili kao jednostavan dopis pisan na PC) - stil promocije koji ima zadatak pokrenuti akciju s druge strane (prezentacija je takva da druga strana prihvati poruku, dolazi do ostvarenja narudţbe, rješavaju se poteškoće). Karakteristike kvalitetne poslovne komunikacije 1. JASNA: poruku oblikovati tako da ju partner razumije; pisati laganim stilom (reĉenice s više od 25 rijeĉi nisu razumljive); toĉno opisati (nedvosmisleno) predmet; razumljiv rjeĉnik; gramatiĉka toĉnost; upotreba suvremene terminolo- gije. 2. SAŢETA: materiju izloţiti koncizno (izbjegavati opširnost); prijateljski ton / ravnopravnost poslovnih partnera; nikada potcjenjivanje i gubljenje ţivaca). 3. ULJUDNA: omogućuje humanizaciju poruke; stvara pozitivno raspoloţenje kod primatelja; omogućava brţi prijenos poruke (nevidljivi princip, ali prisutan); omogućava brţe rješavanje nesporazuma. 4. PRAVODOBNA: aţurnost (na primljeno odgovoriti odmah); pravodobnost omogućuje sklapanje poslova prema potrebama poslovnih partnera 5. POTPUNA: sadrţi sve elemente koji su potrebni da primatelj shvati i prihvati naše navode; sadrţi onoliko informacija koliko treba da s eprimatelj uvjeri u korisnost akcije; opseg poruke ovisi o: vrsti poruke, vremenu izrade situaciji na trţištu; itd. (sve treba biti prezentirano na A4 formatu). 6. POSLOVNO ATRAKTIVNA: sadrţi veći broj informacija koje omogućuju za- kljuĉivanje posla ili rješavanje problema (rokovi, asortiman, popusti, plaćanje, servisiranje, zamjene itd.); vaţan je oblik komunikacije; raspored poruke i naĉin isticanja poruke. 7. INDIVIDUALNA: jako bitna jer komunikaciju ĉini zanimljivom i omogućuje brţu realizaciju posla.

207 Plan izrade poslovne komunikacije Cilj poslovne komunikacije jeste prenijeti poruku i ostvariti pozitivnu povratnu informaciju. To znaĉi da poslovna komunikacija mora biti kvalitetno izraĊe- na na osnovi plana koji omogućuje: logiĉan raspored poruke, sveobuhvatnu obradu poruke, izbjegavanje nesporazuma kod ĉitatelja, brţe odvijanje poslovanja. Nuţno je: napraviti skicu kao orjentir, odabrati formu koja nam odgovara i oblikovati smisaone cjeline (ovise o tipu dokumenta). Obzirom na vaţnost poruke poslovna komunikacija moţe biti izraĊena u: jednostavnom obliku – obiĉno su u pitanju dostave jednostavnih informacija ili traţenje kataloga ili cjenika. standardnom obliku – plan izrade treba sadrţavati: redosljed opisa poruke u skici; raspored odlomaka; propagandni materijal ili dokumentaciju kao prilog. sloţenom obliku – javljaju se u fazi inicijative ili kod pojave teškoća u poslovnom procesu, pa je potrebno (kao inicijator): analizirati konkretne situacije; ustanoviti potrebe, zahtjeve i ţelje; logiĉno rasporediti ideje ili koristiti podatke sluţbe istraţi- vanja (proizvod, kvaliteta, cijena, ambalaţa, otprema itd.). Kod poteškoća u poslovanju cilj poslovnog komuniciranja jeste otklanjanje ili ublaţavanje posljedica i nastavak poslovne suradnje. Tipovi poslovnih komunikacija za odreĊene poteškoće: poţurnica poţuruje na izvr- šenje obveza isporuke robe ili plaćanja; otklon – neprihvaćanje inicijative poslovnog partnera; opoziv – storniranje vlastite inicijative ili naloga; reklamacija – pri- govor u sluĉaju kada su narušeni pravni ili ekonomski elementi posla; nagodba – dogovor prodavaĉa i kupca za konaĉnu realizaciju naloga (uobiĉejeno je odgovor na reklamaciju); opomena – izvješće prodavaĉa radi naplate potraţivanja u naknad- nom roku.

PISANO POSLOVNO KOMUNICIRANJE Pisane poslovne komunicije prenose poruke pisanom rijeĉi odvijaju se unutar i izvan tvrtke, a mogu se izvoditi u papirnatom (pisma, memorandumi); elektroniĉkom obliku (e-mail, Web, chat- izravna jer su obje strane istovremeno prisutne) i kombinirana komunikacija je telefaks / pisana komunikacija prenosi se elektroniĉkim putem. Koraci izrade pisanih poslovnih komunikacija: 1. planiranje: odreĊivanje svrhe, analiza ĉitatelja, izbor kanala i medija komuniciranja. 2. pisanje: razrada organizacije, sastavljanje poruke. 3. popravljanje i ureĊivanje: ĉitanje nekoliko puta, slanje ĉitatelju. Zadaće poslovne komunikacije 1.) uspostavljanje i odrţavanje poslovnih veza; eliminiranje udaljenosti; olakšava- nje poslovanja; stvaranje novih poslovnih veza; uĉvršćivanje postojećih; dogovaranje o: kupnji, prodaji, prijevozu, plaćanju itd.; 2.) predstavljanje trgovaĉkog dru- štva; komunikacija prezentira tvrtku i mora biti besprijekorno i uredno oblikovana,

208 te pravilno sastavljena; 3.) dokument za knjiţenje; 4.) dokazno je sredstvo u sporu; 5.) ekonomska promidţba; 6.) sredstvo analize jer se dobivaju podatci o: uvjetima kupnje, stanju na trţištu, zadovoljstvu kupca i potrošaĉa, reklamacijama, nedostacima proizvoda, nedostacima poslovanja. (Moţda) je jedini nedostatak pisanih poslovnih komunikacija što slabije djeluju od neposrednog kontakta (osobni dodir). Memorandum je kratka interna poruka, neformalnog karaktera, kraći od 1 stranice i odnosi se na 1 temu. Memorandum sadrţi: ime primatelja, ime pošiljatelja, datum, predmet poruke. Memorandum ne treba potpisivati, ali treba: pisati pozitivnim to- nom, pisati s odreĊenom svrhom, pisati jasnim jezikom, saţeto, suvislo, zanimljivo. Zbog funkcioniranja internog e-mail poslovanja memorandumi pisani na papiru gube na znaĉenju. Poslovna pisma su eksterne poslovne komunikacije (pojavljuju se u svim fazama poslovnog procesa), a moţemo ih podijeliti u slijedeće skupine: 1. poslovni pozivi; 2.) rutinski zahtjevi, upiti narudţbe; 3.) rutinski odgovori; 4.) potvrde; 5.) prateći dopisi; 6.) naknadni dopisi; 7.) zahvale; 8.) promotivna pisma; 9. ĉestitke. Naĉela uĉinkovitosti pri izradi poslovnog pisma: 1.) jedna svrha; 2.) fokusiranje na ĉitatelja; 3.) poslovni ton; 4.) zanimljivost; 5.) potpunost; 6.) toĉnost; 7.) suvislost; 8.) saţetost; 9.) jasnoća i 10.) pravovremenost. Poslovna pisma pišu se na poslovnom papiru. Prema Zakonu o trgovaĉkim društvima treba sadrţavati: naziv tvrtke, sjedište, sud koji je obavio upis u trgovaĉ- ki registar i broj upisa, banku i broj raĉuna. Za dioniĉka društva (prema zakonu) treba pisati i: iznos temeljnog kapitala, broj izdanih dionica i nominalne iznose, prezime i poĉetno slovo ĉlanova uprave i predsjednika nadzornog odbora. Za partnere s kojima postoje poslovni odnosi (po zakonu) moţe se koristiti poslovni papir na kojem su samo podatci o tvrtki i sjedištu (osim za narudţbe). Naziv tvrtke sastoji se od: imena društva, predmeta poslovanja, oznake tipa društva (d. o. o. – društvo s ogrsniĉenom odgovornošću; d. d. – dioniĉko društvo; j. t. d. – javno trgovaĉko društvo; k. d. – komanditno društvo). Zaglavlje sadrţi: naziv, zaštitni znak, predmet poslovanja, sjedište. U podno- ţje poslovnog papira upisuje se: brojevi telefona, mobitela, e-mail, web adresa, adresa poslovnice.

209 mr. sc. Branka Maurović POSLOVNI PROTOKOL

Pojmovi Osnove pristojnosti oznaĉavaju stare ljudske navike ponašanja, s jaĉim izrazom: pravila (zbir odnosa u društvu, dobro ponašanje, pravila uljudnosti). Etiket (fr.etiquette): oblici ponašanja u odnosima društva, odnosno pravila u višim društvenim krugovima i u diplomaciji, propisan i uobiĉajeni kruti sustav ponašanja. Protokol (grĉ. protos = prvi, kolla = ljepilo) od protokollon = dodatni listić na sve- zanom omotu pergamenta, s naznakom sadrţaja omota (vaţio je kao vrlo znaĉajan dodatak). Zbog toga se protokol poĉeo upotrebljavati za evidenciju zvaniĉnih zapisnika i u bibliotekama. Moderno objašnjenje: protokol je zapisnik o meĊunarodnim dogovorima; zbir pravila, propisanih u meĊunarodnim odnosima diplomatskih predstavnika; zbir nepisanih pravila i navika prigodom pozivanja na zvaniĉne sastanke, dogovore i priredbe. Etika: znanost o moralu, odnosno zbir pravila morala vezanih uz neku oblast (sada se u politici, poslovnom i društvenom ţivotu obnavljaju sliĉn moralni kodeksi). Diplomacija: zbir pravila ljudi i institucija i naĉina komuniciranja izmeĊu drţava prilikom rješavanja politiĉkih pitanja u rješavanju sporova i u kontaktima oznaĉava elastiĉnost, struĉnost (zajedno s lukavošću) i uljudnost. Poznavanje profesionalnih pravila ponašanja, obiĉaja i protokola stvara osobu s jasnim viĊenjem situacije i moţe je usmjeriti prema uspjehu. Dobro poslovno ponašanje priprema ljude za poslovanje s osobama razliĉitih statusa i kultura. To je temelj kvalitetnih meĊuljudskih odnosa, suradnje, sklada, uspjeha, odre- Ċuje naše ophoĊenje s drugima, stvara uspješne odnose na poslu i u kući ili bilo kojoj situaciji. Predstavljanje je uvijek prezentiranje vlastite drţave, tvrtke, zadatka za koji imamo ovlaštenje, samog sebe, a svaka izjava zvaniĉnog poslanika jest zvaniĉan stav. Izuzetno je bitno nemiješanje u unutarnju politiku. Izbjegavanje uĉestvova- nja na politiĉkim demonstracijama nije propisano, ali je dobronamjerno upozorenje svim graĊanima posebno u inozemstvu. POZDRAVLJANJE se sastoji od govora (formula vezana uz doba dana; iznimke su vjerski, specifiĉni kulturni krugovi i sliĉni pozdravi) i ponašanja. Uvijek pozdravlja: muškarac ţenu, mlaĊi starijeg, sluţbenik šefa, onaj koji ulazi u prostoriju osobe koje su unutra. Izostaviti pozdrav ili ne prihvatiti pozdrav jest naglašena uvreda. Formalnosti prigodom pozdravljanja jesu: lagani naklon glavom (ulica, hodnik – kratki susreti), podizanje šešira (simboliĉno + naklon glave), lagani naklon tijelom (kratki susteti), dublji naklon tijelom (zvaniĉna predstavljanja), ustajanje (muškarci

210 uvijek ustaju kad pozdravljaju ţene, mlaĊi pred starijima, sluţbenik pred šefom), stisak ruke (pravila su suprotna od pozdravljanja – tko pozdravlja prvi mora ĉekati da drugi pruţi ruku; ne pruţanje ruke ili ne prihvaćanje znaĉi uvredu; pogled u oĉi), poljubac (samo za osobne odnose), zagrljaj (u osnovi blago tapšanje po rame- nu; formalnost je simboliĉna), poljubac na ruku (stigao iz Španjolske preko austrij- skog dvora uglavnom u drţave srednje Europe). UPOZNAVANJE Obavezno se predstavlja kod osobnih susreta i kod svakog upoznavanja, odnosno kod prvog susreta. Prilikom zvaniĉnog predstavljanja treba reći: ime i prezime, naziv poloţaja, rang osobe i razmjeniti posjetnice. Predstavljanje pomoću treće osobe zvaniĉno je sastavni dio protokola, dok je u svakodnevnom ţivotu uobiĉajena forma. Na sastancima voĊa delegacije predstavlja ĉlanove imenom i prezimenom i poloţajem. Ako je veliki skup ispred osobe ide natpis s imenom i prezimenom. Pravilo prioriteta: gost ispred domaćina; hijerarhija ispred ostalih kategorija (spol, godine); ţena ispred muškarca; stariji ispred mlaĊega Kod upoznavanja: ustanite priĊite korak, smiješite se, gledajte osobu u oĉi, recite svoje ime, ako nije reĉeno, rukujte se ĉvrsto i ponovite ime druge osobe. Rukovanje: savinite ruku u laktu, a ne u zglobu; rukujte se ĉvrsto nekoliko sekundi (ne trgajte ruku, ne drţite ruku kao mrtva riba); muškarac mora ĉekati da ţena prva pruţi ruku; muškarac obavezno ustaje pri rukovanju sa ţenom; ţena obavezno ustaje u sluţbenim prilikama; ako Vam se ruke vlaţne – obrišite ih maramicom; ako su Vam ruke hladne ispriĉajte se; piće drţite u lijevoj ruci, s desnom se rukujete; samo desnu rukavicu skidajte prije rukovanja. Red pri upoznavanju i odgovarajući izrazi: muškarci se predstavljaju ţenama, mla- Ċe osobe predstavljaju se starijima, jednak po poloţaju iz jedne skupine predstavlja se jednakom po poloţaju iz druge skupine, kada upoznajemo dvije osobe istog znaĉaja osoba koju slabije poznajemo predstavljamo osobi koju bolje poznajete, osoba koju predstavljamo spominje se na drugom mjestu, prilikom upoznavanja moţemo kratko pojasniti tko su ti ljudi. Sjedenje – ustajanje: - ako sjedite prije upoznavanja, kod upoznavanja ustanite i stojte dok Vam svi budu predstavljeni - ako svi sjede za stolom ne ustajte pri upoznavanju oko stola ili ako ćete smetati za upoznavanje s nekim drugim koji dolazi. No, ostaje ĉinjenica da sjedenjem pokazujete pomanjkanje zanimanja za osobu koju pozdravljate. Imena i prezimena: uvijek se trudite upamtiti imena i prezimena; kod ţena s dva prezimena izgovorite oba; imajte na umu da ljudi brinu najviše o svom imenu i prezimenu; mlaĊa osoba treba dobiti dozvolu od te osobe da stariju osobu ili osobu vaţna poloţaja zove imenom; nikada osobe ne zovite nadimkom; identifikacijsku karticu nosite na desnoj strani grudi zbog lakšeg ĉitanja; ako zaboravite ime i prezi- 211 me, priznajte to i zamolite da Vam ponove ili ponovite svoje. Ne upotrebljavajte frazu:"Sjećate me se?"! Obraćanje: Dolazi odmah poslije pozdrava. Forme obraćanja izraţavaju: pripadnost u društvu, poloţaj na poslu i društveni rang (isticanje imena + uĉtivost; isticanje ranga + uĉtivost). Obraćanje imenom (SAD – ţenama, tv i sl. ); obraćanje posjeti- teljima: Dame i gospodo!; Posebne forme obraćanja: u Engleskoj lord + ime; u Rusiji ime + ime oca; samo ime u prijateljskim krugovima. GospoĊo – g gospodine: izrazi gospoĊo i gospodine su ravnopravni; gospoĊica – samo mlaĊim osobama, odnosno do 18. tj. 21. godine starosti; gospoĊo – u svim pisanim pozivima i pismima. RANGIRANJE ŢENA ide na osnovu dva principa: 1.) ako je prisutna prema svom rangu onda prema tome ili 2.) ako prati supruga onda prema njegovom rangu. DISKUSIJA je razgovor tijekom poslovnih pregovora. Potrebno je: razumljivo govoriti, lijepo oblikovati misao, normalan ton, odstojanje, paţnja prema sugovor- nicima, izbjegavanje pokreta tijelom: Zabranjeno je davati primjedbe o politici, vjeri, poslovanju tvrtke, zaradi, privatnom ţivotu te davati kritike. Loša navika je upotreba stranih izraza, dobra praksa je priĉanje viceva – ali pitanje je da li vic svi razumiju (razliĉite kulture). SITNE NEUGODNOSTI: zijevanje – zatvorenim ustima, izostaviti grimasu; kihanje – zakloniti nos maramicom; kašalj – isto kao kihanje, ako je jako ostati doma; štucanje – popiti vode ili otići iz društva; krĉenje ţeluca – malo pojesti prije sastanka; povrede pristojnosti – pepeo s cigarete, prolivena ĉaša > isprika i ne pridavati vaţnost; molba za oprost – odmah. OPUŠTANJE: primijeniti osobne norme ponašanja; ne ići predaleko (paziti na oblaĉenje). PUŠENJE: ako je istaknuta zabrana ne pita se za dopuštenje; nije pristojno pušiti kod predstavljanja, na ulici, u uredu, stanu, automobilu, tijekom jela, tijekom plesa, na hodnicima; ponuditi cigaretu ako nema zabrane; nudi vatru (muškarac ţeni, mle- Ċi starijem, onaj tko je primio cigaretu; ne drţati cigatetu u ustima i vatru); pepe- ljara je za pepeo, a ne vrećice i sl.; kod stola uz znak domaćina moţe se zapaliti nakon glavnog jela. TOĈNOST: Razlikujemo toĉnost u minutu (obavezna u zvaniĉnim kontaktima), dozvoljeno kašnjenje (tolerira se, ali bolje je ne kasniti) i dolazak izmeĊu nazna- ĉenih vremena (piše na pozivnicama, ali najbolje u roku 20 minuta od poĉetka). TELEFONIRANJE Temeljna pravila za uporabu telefona: sami obavljajte svoje razgovore; ne dozvolite da Vas netko beskonaĉno dugo ĉeka na pri telefonu; ne primajte pozive kad je netko kod Vas; kada zovete jako zauzetu osobu, imajte obzira prema njenom poslu; ispriĉajte se kada nazovete pogrešan broj; predstavite se neposredno nakon što ste nazvali ili odgovorili na poziv; onaj tko je nazvao prvi kaţe doviĊenja odnosno prekida razgovor; kada prenosite poziv recite toĉan telefonski broj (i kućni); ne

212 zvati prije 9.00 i nakon 21.00 sati; kod poziva u stan ili hotel obavezno se ispriĉati; ne slušajte tuĊe razgovore; ne javljajte se na tuĊi telefon. Javljanje na telefon: treba se javiti prije nego zazvoni 4 puta; javljajte se s veselim "halo" (bez obzira da li zovu Vas ili nekog drugog); govorite jasno; govorite nor- malnim tempom; govorite primjerenom visinom tona; pokraj telefona imajte dovoljno papira i olovki za biljeţenje poruka; predstavite vlasnika telefona i sebe; prvi se javi onaj tko je zvao – ako su istog ranga (preko tajnica); ako je osoba A višeg ranga i zove, èeka da se (preko tajnice) javi i predstavi osoba B niţeg ranga; ako djelatnik zove šefa ĉini to osobno (ne preko tajnice), tako da zove tajnicu šefa / tajnica poruku koju primi telefonom prenosi usmeno ili pismeno, u odsutnosti šefa zapisuje / kasnije provjerava prijem; primljenu poruku prenesite odmah (tko zove, broj telefona, vrijeme poziva, tekst poruke); zovite kad to odgovara i drugima, a ne samo Vama; pitajte da li zovete u dobro vrijeme; pitajte da li sugovornik ima vremena za dulji razgovor (treba trajati najdulje 5 minuta); tajnicu vaţne osobe pitajte kad trebate nazvati; najboje je zvati izmeĊu 9.00 i 10.00 sati ujutro; ne zovite u vrijeme pauze za odmor; poslovnu ili ljubavnu vezu ne prekidajte telefonom. POSJETNICA sadrţi: ime i prezime; titule koristi svaka zemlja prema svojim pro- pisima; podatci o tvrtci (donji lijevi ugao); brojevi telefona, faksa (donji desni ugao). Kod protokolarnih susreta treba izbjegavati posjetnicu. Slanje posjetnice u diplomaciji i zvaniĉnim meĊunarodnim susretima koristi se kao zamjena za osobu, ali i kao obaveza: kod predstavljanja kad onaj koji predstavlja napiše skraćenicu na svoju posjetnicu i prikopĉa posjetnicu osobe koju predstavlja; osobno – posjetnica zbog upoznavanja; uz buket cvijeća domaćici; uz ĉestitku povodom drţavnog praznika. Skraćenice: a. c. / avec compliment / s pozdravom uz poklon ili cvijeće p. r. / our remercier / zahvala uzvratno na poslanoj posjetnici p. f. / pour fete ili pour feliciter / ţelja za sreću , roĊendan isl. p. f. n. a. / pour feliciter nouvelle annee / sretna nova godina p. f. f. n. / pour feliciter fete nationale / ĉestitka povodom nacionalnog praznika.

POSLOVNI POKLONI Poslovni poklon sastavni je dio poslovnog komuniciranja i kao takav nosi posebnu poruku. Moţemo ga gledati kao: marketinški alat, naĉin komuniciranja, nešto ĉime podiţemo ugled tvrtke, nešto što je izraz brige za kupce itd. Darivanje je dio korporativne kulture, a na Zapadu kompanije ĉesto donose i posebne pravilnike o darivanju, s namjerom da se izbjegne davanje ili primanje mita. Vrijednost poklona ovisi o zaslugama i vaţnosti te meĊusobnim odnosima poslovnih partnera. Zvaniĉno davanje poklona ima tri kategorije: drţavni poklon (protokolarna obveza); poklon kao obaveza (moţe se pretvoriti u sredstvo korupcije) i poklon iz paţnje (simboliĉan). ODAKLE POĈETI: 1.) pravodobno napraviti popis osoba, vrsta poklona, troškov- nik i naĉin uruĉivanja; 2.) napraviti popis pojedine grupe primatelja (npr. svi po-

213 slovni partneri, stalni poslovni partneri, novi, stari, najbitniji itd); 3.) poklon treba biti primjeren vašim mogućnostima, osobi i situaciji; 4.) ne šaljite poklone tajno kući; 5.) ne ispitujte što biste poklonili; 6.) poklon ne smije biti preosoban; 7.) vaţnim poslovnim partnerima ne poklanjajte jeftin promotivni materijal, osobito ne sa svojim proizvodima; 8.) poklone uruĉujte u poslovnim prostorijama; 9.) ne do- nosite cvijeće u restoran, na otvorenja ili predavanja jer ga se nema gdje odloţiti; 10.) poklone neka uruĉuje kontakt - osoba, a ne tajnica ili referent; 11.) poklone ne šaljite poštom. ŠTO NE POKLONITI: novac i obveznice (osim prigodnih izdanja u luksuznom pakiranju); predmeti koji su na listi zabrane iznošenja iz zemlje; donji veš (niti kod ţena); prehrambeni artikli (izuzev specifiĉnih proizvoda zemlje); proizvode loše kvalitete.

ŠTO SAZNATI PRIJE ODABIRA POSLOVNOG POKLONA Prije nego odabiremo poklon poţeljno je saznati: 1.) da li tvrtka ima pravilnik u vezi s primanjem / davanjem poklona; 2.) kakvi su obiĉaji tvrtke oko poslovnih poklona; 3.) okolnosti (poklon prije pregovora i još preskup moţe biti shvaćen kao mito); 4.) kakav je osobni interes osobe kojoj poklanjamo; 5.) cijena - poklon ne smije biti obaveza za primatelja; 6.) u poslovnom svijetu iskljuĉeni su vulgarni, forsirano duhoviti ili pokloni sa seksualnom primisli. KADA POKLANJATI Poklanjati moţemo tijekom cijele godine ovisno o: 1.) dogaĊajima vezanim uz tvrtku, pojedini odjel (pokloni mogu biti i novĉana nagrada zaposlenicima), proslave raznih vaţnih datuma ili dogaĊaja, obljetnica osnivanja tvrtke, odlasci u mi- rovinu, unapreĊenja; 2.) dogaĊaji vezani uz obiteljski ţivot zaposlenika (obuhvaća- ju meĊusobne odnose zaposlenih i odnose menedţera i zaposlenih), proslave roĊe- nadana, vjenĉanja, roĊenja djece, smrtni sluĉajevi; 3.) vjerski blagdani (voditi raĉu- na o tome tko slavi koji blagdan, a ostalima slati ĉestitke za novogodišnje prazni- ke). ŠTO POKLONITI Poslovni poklon: 1. treba predstavljati tvrtku ili njezinu djelatnost (paziti na diskretno otisnut logo tvrtke) kalendari, rokovnici, kemijske olovke, privjesci za kljuĉeve, stolni ili ruĉni satovi, kišobrani, kape, polo majice, kalkulatori, koţni remen, putne torbe, aktovke, koferi, etui s alatom, stres kartice, odljevi i replike hrvatske kulturne baštine, autentiĉni suveniri, penkale S. Penkale, torbice za dokumente, CD, otvaraĉi za poštu, drţaĉi za olovke i papir, okviri za fotografije, knjige, svi originalno pakirani proizvodi prehrambene industrije (vina, paprenjaci, masline, med i sl.), radio budilica, foto aparati, kazetofoni, društvene igre, pepeljare, stoljnjaci, kuhinjski setovi, vadiĉep, kristalne ĉaše i bokali, umjetniĉka djela, rukotvorine, avionska karta, itd. 2. moţe biti za osobnu upotrebu vezano uz hobi: vrtlarstvo, filatelija, pušenje ciga- ra ili lula, marama, šal, kravata, koţne rukavice, sportski rekviziti itd.

214 3. moţe biti za osobne interese: ulaznice za kazalište, sportske priredbe, za izloţ- be, knjige (ljepote Hrvatske, hrvatska kuhinja ili hrvatska kulturna baština), pik- nik, rafting, let balonom, izlet, posebna ĉaša, staro vino itd. 4. moţe biti za praktiĉnu upotrebu u poslovnom smislu: komplet pribora za pisanje, mapa za na stol, rokovnik, kalendar. Univerzalni poklon je licitarsko srce koje moţe imati i prigodan natpis (sve izraĊeno od licitara). KAKO POKLONITI Za uruĉenje poslovnog poklona treba odabrati poslovni ruĉak ili veĉeru; sveĉani prijem, domijenak ili sliĉnu sveĉanu prigodu. Svaki poklon mora biti lijepo umotan u ukrasni papir. Uz poklon obavezna je posjetnica na ĉijoj poleĊini rukom napišemo nekoliko rijeĉi i potpišemo se (štampani ime i prezime prekriţimo cr- tom). Poklon uvijek treba predati osobno, s osmjehom i nekoliko prigodnih rijeĉi o njegovoj svrsi. KAKO PRIMITI POKLON "Hvala" se izgovara uvijek (ništa se ne podrazumijeva) s osmjehom i zahva- lom, pa i onda kad nam se poklon ne sviĊa. Treba iskazati zadovoljstvo (ne pretjerano oduševljenje) pri otvaranju poklona pred osobom koja je poklonila, a ne odloţiti poklon bez rijeĉi. Iznimka su kulture Dalekog Istoka gdje poklon primaju bez većeg izricanja osjećaja, a otvaranje ostavljaju za poslije – da eventualno razoĉaranje ostane skri- veno. KAKO ODBITI POKLON Odbijanje poklona moguće je ako to zahtjeva pravilnik tvrtke ili ako poklon ne ţelite primiti. Sve original zapakirano vratite u roku 24 sata s popratnim uljud- nim pismom. U SAD-u se preporuĉa ĉuvati odbijenica, radi osobne zaštite na radnom mjestu. Tajnica moţe kao poklon primiti šal ili maramu, ali ne druge odjevne predmete. KAKO POKLANJATI STRANCIMA Budite oprezni i vodite brigu odakle su, poštujte njihove navike, kulturne, etiĉke i vjerske obiĉaje. Preporuĉuje se najviša vrijednost poklona do 100 dolara. Japanci npr. primaju darove u posebnom krugu i vole unaprijed znati da ćete im nešto pokloniti. U tom sluĉaju izbjegavajte ţive boje, posebno crvenu. RANG Osim općih pravila ponašanja treba uvaţiti lokalne obiĉaje. Rang po protokolu: 1.) spol; 2.) starost; 3.) poloţaj; 4.) razlike 1. – 3. (tu dolazi do zbrke). Stranke – prema vlastitim standardima / u parlamentu prema mandatu; poznate liĉnosti – obiĉno su poĉasni gosti; vjerski dostojanstvenici razliĉito u raznim vjera- ma; ţene – da li su same ili pratnja; delegacije – po abecednom redu; prevoditelji – ne rangiraju se / smjšteni su tamo gdje najbolje obavljaju zadatak. 215 Gost: od gosta se oĉekuju urednost i ĉistoća; toĉnost (ne doći ranije, ne kasniti – ako kasnite nazivite i ispriĉajte se); ako noćite u kući sami spremajte svoj krevet; donesite poklon; napišite zahvalu za gostoprimstvo. Dizalo – vrata: za dizalo ne vaţe stroga pravila, ali poštujte godine. Pomozite invalidima, starima. Pridrţite vrata osobi koja dolazi odmah iza Vas. Taksi: muškarac pridrţava vrata i ţena ulazi prva, izlazi posljednja. Osim ako ima dugu haljinu i jako visoke potpetice, sjeda na jednu stranu, a muškarac ulazi na druga vrata. Plaćanje raĉuna: onaj tko poziva plaća raĉun prvi puta,a onda drugi i dalje prema dogovoru; prije odlaska u restoran ţena mora reći ako ţeli platiti svoj dio, a ako plaća sve kod narućivanja konobaru se kaţe da plaća ţena; bakšiš obiĉno 10%, danas već i 15% (ovisno o zadovoljstvu gosta). PRIPREME ZA POSLOVNI POSJET: razraditi sva pitanja doĉeka (rang, odijevanje); smjerovi kretanja (u tvrtki i izvan tvrtke) definirati sadrţaje; dvorana (svje- tlost, cvijeće, zastavice, mape za potpise, ugovori, raspored stolova); kićenje (nat- pisi, cvijeće, zastave); prijevoz (raspored sjedenja); pratnja gostiju iz tvrtke, poĉas- na pratnja (policija); priopćenje tisku, radiju, televiziji; oznake raspoznavanja osoba; smještaj gostiju, lista prisutnih; lijeĉniĉko osiguranje; tiskanje programa; razmjena darova (ne preskupi); prijam, objed, veĉera, završetak posjeta. POZIVANJE Pozivnica sadrţi: ime osobe koja poziva sa zvaniĉnim rangom; formulu pozivanja; ime pozvanog (eventualno s rangom); razlog za pozivanje; karakter skupa; mjesto i vrijeme (trajanje); upute za potvrdu dolaska; upute za oblaĉenje; neke korisne informacije; slati 2 – 3 tjedna prije dogaĊaja; na usmene pozive odgovoriti odmah; pismeni poziv – oodgovor u roku 1 – 2 dana (najkasnije tjedan dana); ako je na pozivu oznaĉeno – obavezan odgovor u sluĉaju sprijeĉenosti (Regrets only) treba odgovoriti; u pratnji doĊite samo ako ste zamoljeni ili ako je to naznaĉeno; R.S.V.P. (respondez s’il vous plait) / molim Vas odgovorite / odgovor obavezan. ZASTAVA Uporaba zastave propisana je zakonom, a k tomu još: pozdravlja se pri podi- zanju i spuštanju; muškarci moraju skinuti pokrivala za glavu; zastava ne smije ništa dodirivati; ne rabite zastavu za prekrivanje stola ili podija. REDOSLJED SJEDENJA / oblik stola (odreĊen je vrstom skupa) odreĊuje: mogućnost razgovora; udobnost sjedenja; razlike u rangiranju. Dugaĉak stol dobar je za delegacije s više ĉlanova. Francuski raspored – osoba 1 u sredini; Engleski raspored – osoba 1 i 2 na ĉelu stola (opada prema sredini); ĉetvrtasti – za više delegacija: po abecedi prva desno od predsjedavajućeg, pa lijevo; okrugli – raspored kao kod ĉetvrtastog. U ţivotu se dogodi da tajnica mijenja posao ili ga mijenja direktor; rezultat je nova kombinacija osoba u kontaktu tajnica / direktor. Pokaţite dobru volju, utvr- dite svoj poloţaj u odnosu na sve drugo, mirno i prijazno recite novom direktoru da

216 od njega oĉekujete korektan odnos. Najbolje je odmah na poĉetku definirati što oĉekuje tajnica, a što oĉekuje direktor. Prvi zajedniĉki radni sastanak tajnica treba iskoristiti za dogovor o nekoliko toĉaka: 1. organizacija rada u uredu (što je ured, norme rada i ponašanja u uredu; temeljne aktivnosti osobe koja upravlja uredom; planiranje rada u uredu; nabavke za potrebe ureda, troškovi ureda); 2. suradnja s: direktorom; suradnicima, strankama; poslovnim partnerima; medijima; 3. dogovor o: nadleţnosti tajnice; korektonom odnosu obiju strana; tome koliko vam znaĉi permanentno obrazovanje; poslovnom odijevanju; slušanju glazbe; zabrani pušenja; 4. telefoniranje; pitajte direkora da li obavljate sve pozive (samo sluţbene ili veći- nu poziva obavlja sam direktor); neka vam kaţe za koje osobe je dostupan bez obzira na posao; neka se izjasni kome moţete dati broj mobilnog telefona; pitajte do kada ga moţete zvati izvan radnog vremena i gdje; upamtite imena onih koji zovu; ista mjerila postavite za sebe; 5. satnica: provjerite ţelje i navike vašeg direktora na poĉetku radnog dana; uskla- dite svoj raspored s njegovim obavezama; svako jutro podsjetite ga na obaveze toga dana; planirajte svaki dan; ne dozvolite da vam bjeţi iz ureda / recite mu svoje kretanje; podsjetite ga da dobra tajnnica zna gdje je direktor i da time ĉuva i vaš ugled; dogovorite tko vas mijenja; pokaţite direktoru gdje je pojedina dokumentacija; 6. putovanje: dogovorite s direktorom što ste vi duţni spremiti za put; kojim prijevoznim sredstvom i kojim prijevoznikom ţeli putovati; obraĉunajte njegov put- ni nalog i prikupite svu dokumentaciju; dogovorite se kada ste na radnom mjestu obzirom na npr. vremenske zone; definirajte kome ćete dati informaciju gdje je direktor na putu; 7. pošta: dogovorite da le će direktor pregledavati svu poštu ili samo najbliţih suradnika; uvedite za rješevanje pošte npr. posude u tri boje (crvena = hitna pošta; bijela = moţe saĉekati; zelena = dopisi spremni za arhiviranje); pitajte koju dokumentaciju ĉuva u svom uredu, u sluĉaju da vam zatreba za druge suradnike; dogovorite se da za dostavnu poštu imate samo jednu knjigu i dogovorite naĉin kako u njoj razvrstavate poštu (jasno po boji se ralikuje od potpisne mape) 8. dopisi: dogovorite se o naĉinu odgovaranja na dopise; da li sam direktor odgovara eletronskom poštom; da li vam daje samo smjernice za sastavljanje dopisa; da li sam piše odgovore; da li diktira odgovor; 9. reprezentacija / ovisi od financijskog stanja tvrtke, ali i od direktora: trebate znati kome što poklanjate; imajte uvijek poklone pri ruci (pod kljuĉem); dogovorite naĉin posluţivanja; posluţujet li svakoga gosta ili ne; pitate li vi ili direktor gosta što ţeli; 10. ukrasi: takoĊer ovise o financijskom stanju tvrtke i o volji direktora; dogovorite što će biti u uredu na stolu (lampe, mape, cvijeće, voće, makete i sl.), na zidu 217 (vrste slika, fotografija i sl.) i na podu. PONAŠANJE PREMA ZAPOSLENIMA: poštujte sve zaposlene; kada Vaš suradnik ispunjava svoje obaveze osobiti dobro, dajte mu to na znanje; dolazite na sastanke i budite pri tome toĉni; ne smatrajte savršenim svoje dobre prijatelje i, ni sluĉajno, u sluţbenim situacijama ne traţite besplatan savjet; nikada se strarijima od sebe ne obraćajte s "ti" PROMJENE PODATAKA javite svima svoju promjenu: imena, titule, adrese, telefona / telefaksa, e-maila. Ne zaboravite, ako je direktor muškarac sigurno ne razmišlja kao vi – uvaţite to kod dogovaranja.

218 mr. sc. Branka Maurović ULOGA TAJNICE U ORGANIZACIJSKOJ KULTURI TVRTKE

POJAM ORGANIZACIJSKE KULTURE Organizacijska kultura je u pravilu element opće kulture i vrijednosnog sustava društva u cjelini, relativno je stabilna i ne mijenja se brzo. Odnosno mijenja se u nekim elementima kada se dogaĊaju odreĊene društvene promjene. To je sin- teza vjerovanja, stila ponašanja i djelovanja s kojim se usmjerava ponašanje pojedinaca zaposlenih u organizaciji. Jednostavno to je naĉin ţivota u organizaciji, a ima vidljivi i nevidljivi aspekt. Organizacijska kultura tvrtke je specifiĉna. Formira se iz ponašanja zaposlenih isto toliko koliko se zaposleni transformiraju pod utjecajem organizacijske kulture tvrtke u kojoj rade, poštujući obiĉaje, etiku, pravila, uvjerenja, uĉenje, prijenos znanja i odreĊene vrijednosti te organizacije. Usvajanjem organizacijske kulture zaposlenici percipiraju na odreĊeni naĉin i sebe i svoju okolinu. Sve aktivnosti koje zaposlenik poduzima u svom radu kod rješavanja problema odaju relativno trajan i specifiĉan sustav osnovnih vrijednosti koje se manifestira kroz dugogodišnje i uvijek jednako ponašanje. Vjeţba 1. U organizacijskoj kulturi moţe se promatrati niz elemenata kao: stil rukovo- Ċenja, brzina reagiranja na reklamacije kupaca, politika cijena, ponašanje zaposlenika izmeĊu sebe, ponašanje zaposlenika prema strankama, otvorenost u komunikaciji, timski rad, preuzimanje rizika u poslu, odgovornost za postignute rezultate, stalno uĉenje, inovacije, ponos na radnu okolinu... Naravno u svim elementima moţe se promatrati i mjesto i uloga poslovne tajnice s aspekta aktivne ili pasivne sudionice organizacijske kulture. Posebno je vaţno komuniciranje i rad u timovima. Ako se pojedinac, pa tako i tajnica ne moţe adaptirati na organizacijsku kulturu firme u koju doĊe i biti uspješan, dodavši i svoj peĉat toj kulturi, morat će otići i potraţiti drugu organizaciju. Istraţivanja pokazuju da je zaposlenicima uspješnog Microsofta vaţnije od plaće to što rade za karizmatskog voĊu i imaju konkurentni proizvod za trţište. Prosjeĉna dob zaposlenih je 34 godine, redovito se druţe na izletima, imaju svoje centre za rekreaciju i odmor. Radni prostor ureĊuju prema vlastitom nahoĊenju i odijevaju se po svom ukusu. ELEMENTI Znanstvenici se slaţu da postoje tri osnovne skupine elemenata organizacijske kulture: organizacijske vrijednosti (to je svrha odnosno strategijski ciljevi tvrtke), organizacijska klima (tj. kako zaposlenici razumiju organizaciju i to utjeĉe na motivaciju, predanost, kreativnost i inovacije) i menadţerski stil (svi stilovi se 219 kreću izmeĊu autokratskog i demokratskog, odnosno izmeĊu brige samo za profit ili i brige za ljude). Organizacijsku kulturu moţe se sagledati i kada je rijeĉ o osnovnim idealima i naĉelima ponašanja organizacije. U pitanju su pisane i nepisane norme ponašanja. Obiĉaji i rituali pojaĉavaju identifikaciju zaposlenika te stvaraju odreĊene navike ponašanja, ophoĊenja i meĊuljudskih odnosa. Vjeţba 2. Jezik u organizacijskoj kulturi jest znak odreĊenog socijalnog statusa zaposlenika. Verbalna i neverbalna komunikacija pokazuje identitet pojedinca odnosno organizacije. Statusni simboli su sastavni dio svake organizacijske kulture: ureĊe- nje ureda, umjetniĉke slike, automobili, mjesta izlaska itd. Danas najviše na ukidanju tih simbola rade Japanci, njegujući atmosferu jednakosti. Vjeţba 3. Oblikovanju organizacijske kulture pridonose razni: obredi (protokolarna dogaĊanja), rituali (razna priznanja, menadţerski sastanci), heroji (najbolji zaposlenici), naratori (prepriĉavaju što se dogaĊa unutar organizacije), propovjednici (smi- šljeno iznose unaprijed dogovorena gledišta o dogaĊajima u organizaciji), doušnici (pomoću njih vrši se kontrola zaposlenika), traĉeri, špijuni (mogu biti dvostruki i višestruki), mitovi i legende (prošli uspjesi ili ĉak neuspjesi s vremenom gube objektivnost), tabui (nešto u što se ne smije zadirati, za što se ne smije pitati). Vjeţba 4. FUNKCIJE Uvaţavajući razne znanstvenike koji se bave problematikom funkcije organizacijske kulture moţe se navesti slijedeće: vaţnost utjecaja na razvoj organizacije i njezinu uspješnost; prilagoĊavanje organizacije okolini i njezina percepcija organizacije; zajedniĉki obrazac ponašanja zaposlenika – odanost organizaciji; osiguranje kontinuiteta djelovanja organizacije; stvaranje razlika meĊu organizacijama – organizacijski identitet; realizacija opće društvenih opredjeljenja – stabilnost socijalnog sustava. Vjeţba 5. OBLIKOVANJE ORGANIZACIJSKE KULTURE Poĉetna organizacijska kultura je odraz filozofije utemeljitelja organizacije, na to se nadovezuju obiĉaji i tradicija, pa vizija razvoja organizacije (u poĉetku je to mali broj ljudi koji zapravo nameću svoju viziju) i dalje se nadopunjuje i oblikuje u interakciji unutarnjih i vanjskih ĉinitelja. Unutarnji ĉinitelji oblikovanja organizacijske kulture: osobe, tradicija, rituali, simboli, rukovoĊenje, komuniciranje, organizacijski sustav, ciljevi i strategija organizacije. Vanjski ĉinitelji: zakonitosti trţišta, gospodarski, tehnološki, ekološki uvjeti, društveni, pravni, politiĉki, kulturni uvjeti.

220 Vjeţba 6. MODELI, VRSTE I TIPOVI ORGANIZACIJSKE KULTURE Modeli tipiĉno ameriĉka organizacija: tipiĉno japanska organizacija: zaposlenje na kratko vrijeme doţivotno zaposlenje brzo ocjenjivanje i napredovanje sporo ocjenjivanje i napredovanje specijalistiĉki odreĊena karijera ne specijalistiĉki odreĊena karijera glavni oslonac – pravila i uloge glavni oslonac – samokontrola individualno odluĉivanje kolektivno odluĉivanje individualna odgovornost kolektivna odgovornost briga o zaposlenicima briga o ţivotu ljudi uopće Vrste organizacijske kulture: dominantna kultura (mišljenje većine zaposlenika) i supkultura (mišljenje grupa); jaka kultura (stalna upotreba simbola) i slaba kultura (jako formalizirana); jasna (ljudi organizaciju prepoznaju po simbolima) i nejasna (moţe biti izvršna i uţasna); postojana (stabilne firme i okolina) i prilagodljiva (promjenjiva okolina organizacije). Vjeţba 7. ETIĈKE SASTAVNICE ORGANIZACIJSKE KULTURE Etika nas stavlja pred sam izbor dobrog i zlog. Aristotel je rekao: „Dobro je djelo." Ova misao je i danas aktualna, jer dobro, sreća i sve vrline ovise o ĉovjeko- voj aktivnosti. U toj praksi ĉovjek treba biti realist, mora pronaći pravu mjeru – zlatnu sredinu. Prva zanimanja za poslovnu etiku u gospodarstvu javljaju je u SAD krajem 60-ih godina 20. stoljeća. O moralnim ponašanjima sve se više raspravlja kako se gomilaju problemi koji se tiĉu svih u svijetu: zagaĊenja, uništavanje okoliša, genetske manipulacije, glad u svijetu istovremeno uz ogromnu proizvodnju hrane itd. Etiĉki element u naĉinu proizvodnje postaje veoma bitan, jer se ozbiljno proši- ruju norme o kvaliteti, poĉinje usklaĊivanje razliĉitih kodeksa koji vrijede u pojedinim drţavama. Većina etiĉkih pitanja je kontradiktorna jer ukljuĉuju emocionalna pitanja dobrog i lošeg ponašanja uz sposobnost bistrog razmišljanja. Obzirom da se u tvrtci radi, odnos prema radu je jedna od prvih i temeljnih moralnih kategorija. Odnos prema radu oĉituje se kroz nekoliko kategorija: drago- voljnost / osjećaj duţnosti i odgovornosti prema sebi i prema društvu; svjesnost / društvena vrijednost rada; samostalnost / zaposlenih poznaje svoj posao i sam organizira rad; inicijativnost / radnik unapreĊuje svoj rad da bi postigao veću produktivnost. Vjeţba 8. Pet naĉela moći etiĉkog poslovanja >> u upravljanju vremenom 221 Institucionalizacija etike Menadţment, bolje reĉeno kljuĉna osoba u tvrtci, mora biti ishodišna toĉka bilo kakvog napretka na polju povećanja zahtjeva za etiĉkim ponašanjem zaposlenih. Formalno ponašanje treba definirati etiĉkim kodeksom, kojim se propišu vrijednosti i etiĉki standardi kojima se usmjeravaju poslovni potezi tvrtke. Na taj na- ĉin, formalno se pokušavaju suzbiti skandali vezani uz neetiĉno ponašanje za koje moţe brinuti etiĉki odbor u organizaciji. Naravno sve je puno lakše provesti u malim tvrtkama. Opet je edukacija zaposlenih najvaţnija toĉka u cijeloj priĉi, kako u tvrtkama tako i tijekom školovanja. KAKVA JE TAJNICE U ORGANIZACIJSKOJ KULTURI Kako je organizacijska kultura osnova svake tvrtke sigurno je da će se promjene uvijek dogaĊati jer je ona odraz okoline i ljudi. Svaki zaposlenik donosi u organizaciju svoje stavove o radu, drugim ljudima, rasama, vjeri, .... i tako mijenja organizacijsku kulturu u odreĊenom postotku. Samim time ljudi su ti koji ĉine kulturne promjene u tvrtci, s tim da su predvodnici menadţeri, odnosno njihovi najbliţi suradnici. MeĊu te osobe spada i tajnica. Poslovna tajnica moţe svojim poznavanjem problematike i pozitivnim stavovima sigurno utjecati na organizacijsku kulturu tvrtke: odanost tvrtki, odnos sa suradnicima i poslovnim partnerima, samoinicijati- va, pozitivan stav prema poslu, cjeloţivotno obrazovanje, neopterećenost starim modelima ponašanja, prilagoĊavanje promjenama na trţištu. ...

...... M. Ţugaj, B. Bojanić-Glavica, R. Brĉić, J. Šeherović: Organizacijska kultura, TIVA Tiskara Varaţdin, Varaţdin, 2004.

222 mr. sc. Branka Maurović ŠTO UĈINITI S DOKUMENTIMA, RAĈUNIMA, PUTNIM NALOZIMA I OSTALOM POŠTOM

UREDSKO POSLOVANJE Uredbom o uredskom poslovanju UREÐUJE se uredsko poslovanje: 1.) organa uprave; 2.) samoupravnih organizacija; 3.) zajednica koje vrše javna ovlašte- nja; 4.) struĉnih sluţbi skupština društveno-politiĉkih zajednica i njihovih izvršnih organa (ako nije zakonom posebno propisano). Uredsko poslovanje obuhvaća: 1.) primanje i pregled akata; 2.) upisivanje akata; 3.) dostavu akata u rad; 4.) administrativno-tehniĉku obradu akata; 5.) otpremu akata; 6.) razvoĊenje akata; 7.) arhiviranje akata; 8.) ĉuvanje akata. GLAVNA NAĈELA UREDSKOG POSLOVANJA jesu: jednostavnost, preglednost, toĉnost, ekspeditivnost, jednoobraznost, ekonomiĉnost. AKT je svaki pisani sastav kojim se: pokreće, dopunjuje, mijenja, prekida ili završava neka sluţbena radnja kod organa uprave i organizacija.Akt kojim se obavlja sluţbeno dopisivanje mora sadrţavati: zaglavlje, brojĉanu oznaku, naziv i adresu primatelja, predmet (kratka naznaka sadrţaja akta), vezu brojeve, tekst akta, oti- sak sluţbenog peĉata, potpis ovlaštene osobe. Ovisno o STUPNJU POVJERLJI- VOSTI akti mogu imati oznaku: strogo povjerljivo, povjerljivo, interno. Akti u uredskom poslovanju mogu se OBRAÐIVATI korištenjem: klasiĉnih birotehniĉkih sredstava ili automatskom obradom dokumenta (kompjuterski). RUKOVANJE AKTIMA Svi akti moraju se istog dana kad su primljeni upisati odnosno unijeti u bazu dokumenata i istog dana dostaviti u rad. Riješene predmete djelatnici su duţni odmah vratiti pisarnici s potrebnom uputom (otprema, drţanje u rokovniku, stavljanje u arhivu i sl.). Otpremanje akata vrši pisarnica istog dana kad ih primi, osim ako je kraj radnog vremena i knjige su zakljuĉene, a nije hitno otprema ide sutradan. Iznimno, otpremu mogu vršiti organizacijske jedinice koje imaju svoju evidenciju. Dovršeni predmeti stavljaju se u arhivu koja je u sastavu pisarnice, a u njoj se ĉuvaju do predaje ovlaštenoj organizaciji (arhivu). U arhivu se sreĊuju po klasifikacijskim oznakama. Organizacijske jedinice mogu drţati završene predmete najviše 2 godine, a onda su ih duţne predati sa svim popratnim knjigama (centralnoj) pisarnici. Akti iz baze dokumenata moraju se ĉuvati na mikrofilmu. Tijekom radnog vremena akti i drugi materijali ne smiju se ostavljati bez nadzora, a nakon radnog vremena sve treba biti zakljuĉano, kako bi bili potpuno sigurni. PISARNICA je posebno organizirana sluţba koja obavlja uredske poslove. U pisarnici se unose u bazu i dokumenti koji se obraĊuju kompjuterski. Pisarnicom rukovodi i za njezin rad je odgovoran odreĊeni radnik. Tamo gdje je uredsko

223 poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice moţe obavljati osoba zaduţena i za druge poslove. Akte u pravilu PRIMA odreĊeni djelatnik pisarnice osim: 1.) ako rukovoditelj organa uprave nije odredio da unutrašnje organizacijske jedinice vode posebne urudţbene zapisnike ili imaju osnovane odgovarajuće baze dokumenata u sluĉaju kompjuterske obrade ili 2.) ako su organizacijske jedinice izvan sjedišta organa uprave. OTVARANJE POŠILJKI 1.) Pošiljke oznaĉene stupnjem povjerljivosti otvara rukovoditelj ili djelatnik kojega je on pismeno ovlastio. 2.) Ostale pošiljke otvara za to odreĊeni djelatnik pisarnice. 3.) Pošiljke pristigle izvan radnog vremena otvara deţurni djelatnik, a one oznaĉene stupnjem povjerljivosti samo ako je za to ovlašten. Ako nije hitno, pošiljku dostavlja ovlaštenoj osobi. 4.) Ako se akti dostavljaju kompjuterom pristup bazi ima djelatnik kojemu je to dozvoljeno. 5.) Dozvole u pismenom obliku daje rukovoditelj. RAZVRSTAVANJE AKATA Razvrstavanje vrši djelatnik koji otvara pošiljke (ili odlukom rukovoditelja druga osoba) na: akte predmeta upravnog postupka i ostale akte (neupravnog postupka). Akti koji se obraĊuju kompjuterom u bazu dokumenata unosi za to zadu- ţeni djelatnik. VOÐENJE EVIDENCIJE Svi su duţni voditi evidenciju o ulaznim i izlaznim aktima osnovnim knjigama i / ili bazom dokumenata. Glavne knjige Osnovna knjiga za voĊenje evidencije je: upisnik predmeta upravnog postupka i urudţbeni zapisnik (za ostale akte). U pravilu vodi se samo po jedna knjiga, osim ako zbog organizacije nije drugaĉije interno odreĊeno (više organizacijskih jedinica, dislociranost). Za akte s oznakom stupnja povjeljivosti vodi se posebna knjiga odnosno posebna baza dokumenata i ĉuva se odvojeno od ostalih knjiga zbog osiguranja povjerljivosti. Za pojedine vrste akata mogu se voditi i posebno propisane evidencije (npr. upisnik osoba pod starateljstvom i dr.) Pomoćne knjige Radi lakšeg i brţeg voĊenja evidencije o aktima vode se pomoćne knjige evidencije kao: registar (kazalo), interna dostavna knjiga, dostavna knjiga za mjesto, dostavna knjiga za poštu i dr. OZNAĈAVANJE AKATA Oznaĉavanje akata u upisniku predmeta upravnog postupka i u urudţbenom zapisniku vodi se po sistemu: A.) klasifikacijskih oznaka (odreĊeno posebnim pravilnikom) i B.) urudţbenih brojeva. A. i B. utvrĊuju se pri evidentiranju prvog akta kojim se osniva premdet. KLASIFIKACIJSKA OZNAKA sastoji se od tri dijela: prema sadrţaju, prema vremenu i prema obliku i po potrebi oznake stupnja UP. Strukturu klasifikacijske oznake objasnit ćemo pomoću sljedeće sheme: 224 Struktura klasifikacijske oznake X X X - XX / XX - XX / XX (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) A.Klasifikacijska oznaka sastoji se od brojĉane oznake: (1.) glavne grupe; (2.) grupe; (3.) podgrupe; (4.) djelatnosti unutar podgrupe; (5.) godine otvaranja predmeta; (6.) brojĉane oznake dosjea; (7.) brojĉane oznake predmeta. Akti upravnog postupka imaju oznaku UP. B. Urudţbeni broj se sastoji od: 1.) broja koji oznaĉava mjesto nastanka akta / sastoji se od oznake: 1.1. organizacijske jedinice i 1.2. brojĉane oznake stvaroca akta; 2.) godinu nastanka akta i 3.) redni broj akta (unutar predmeta) / oznaĉava redosljed upisa u urudţbeni zapisnik ili uspisnik predmeta UP ili u bazi dokumenata (tu moţe oznaka biti i po mjestu nastanka akta). Nadzor nad primjenom propisa o uredskom poslovanju imaju: republiĉki organ uprave (za razinu Republike), gradski organ uprave i organ uprave organizacije. PRILOG je pisani tekst ili predmet koji se prilaţe uz akt radi dopune, objašnjenja ili dokazivanja akta. PREDMET je skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak i ĉine posebnu cjelinu. Svaki dobiva klasifikacijsku oznaku i po potrebi UP. DOSJE je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili pravnu stvar ili fiziĉku osobu. FASCIKL je skup više predmeta iste vrijednosti unutar podrgrupe koji se poslije završenog postupka ĉuvaju sreĊeni u istom omotu. PISARNICA je posebno organizirana sluţba u kojoj se obavljaju poslovi: primanje i pregled akata; razvrstavanje i rasporeĊivanje; upisivanje i dostava u rad; otpremanje i razvoĊenje; arhiviranje i ĉuvanje. ARHIVA je sastavni dio pisarnice gdje se ĉuvaju dovršeni predmeti, urudţbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige (evidencije) te ostali materijali kao i dokumenti na magnetskom i mikrofilmskom mediju do predaje nadleţnom arhivu ili do njegovog uništenja.

ORGANIZACIJA PISARNICE URUDŢBENI ZAPISNIK (Prijamnica) je odjeljak u kojem se svi podnesci i drugi akti predaju, preuzimaju i upisuju u uredske knjige. PRIJEPIS je odjeljak u kojem se prepisuju ili pišu prilozi, kopije, drugi akti prema diktatu, matrice i sl. OTPRAVNIŠTVO (ekspedit) – ovdje se riješeni, odobreni i prepisani akti i prilozi sreĊuju, pribavlja se potpis i peĉat, oprema spise prilozima i otprema ih. DOSTAVNI URED dostavlja, odnosno, uruĉuje otpravke i druge akte naslovnici- ma. ARHIV (registratura, pismohrana) je odjeljak ili sastavni dio pisarnice.

225 KAKO SE ARHIVIRA? Na registrator se upiše: godina; organizacijska jedinica; klasifikacijska oznaka (arhivski znak); broj urudţbenog zapisnika; broj registratora (vidljivo i crvenom bojom). Jednom arhivirana graĊa ne moţe se bez potvrde koristiti, a prilikom predaje u pismohranu naĉini se primopredajni zapisnik. Rokovi ĉuvanja regulirani su Pravilnikom o odabiranju i izluĉivanju registraturne graĊe. TERMINOLOGIJA ARHIV je posebna ustanova koja se bavi zaštitom, sreĊivanjem, ĉuvanjem i davanjem arhivske graĊe na korištenje. U širem smislu termin se koristi za arhivsku cjelinu u znaĉenju fonda, a i organizacijsku jedinicu u sastavu pisarnice. REGISTRATURA je organizacijska jedinica koja se obiĉno naziva pisarnica. Samo arhiv u pisarnici je arhivski materijal u arhivu u pisarnici. ARHIVA se koristi samo u administraciji, a oznaĉava arhiv u sastavu pisarnice i arhivski materijal u njemu. Izraz se upotrebljava u ţargovnu i nema jeziĉno, struĉ- no ili znanstveno utemeljenje. PISARNICA sluţba ili organizacijska jedinica u kojoj se obbavljaju kancelarijski poslovi. Moţe biti centralizirana ili po pojedinim sluţbama. REGISTRATURNA GRAĐA su sve vrste zapisa primljenih ili nastalih u admini- strativnom radu i odloţenih prema odgovarajućem rasporedu (spisi, foto, knjige...). ARHIVSKI MATERIJAL je izraz za registraturnu graĊu koji se koristi samo u administraciji. DOKUMENTARNI MATERIJAL su svi dokumenti koji imaju istinit sadrţaj bez obzira na koji naĉin su nastali (u administraciji ili izvan). REGISTRATURNA CJELINA je cjelina registraturne graĊe nastale u radu jedne administrativne jedinice. DOKUMENT je svaki pisani ili drugaĉiji zapis koji ima dokaznu vrijednost. DOKUMENTACIJA je skup dokumenata. STVARALAC arhivske i registraturne graĊe je svaka administracija ili fiziĉka osoba ĉijim je radom natala takva vrsta graĊe. VRSTE ARHIVA I ZBIRKI ARHIV OPĆEG TIPA je osnova svake mreţe arhiva od regionalnih do nacionalnog. SPECIJALNI ARHIVI se brinu za posebnu graĊu: diplomatski, vojni, privredni, filmski, itd. Stjecanjem povijesnih okolnosti mnogi muzeji i biblioteke imaju velik dio arhivske graĊe jer: se njihova mreţa širila prije arhivskih ustanova, zbog miš- ljenja u arhivskoj struci, da arhivi moraju preuzimati samo graĊu drţavnih sluţbe- nih spisa, zanemarujući drugo. Tek se u novije vrijeme raspravlja o razgraniĉa- vanju izmeĊu arhiva, biblioteka i muzejaaa u pogledu ĉuvanja arhivske graĊe. ARHIVSKO GRADIVO su zapisi ili dokumenti nastali djelovanjem pravnih ili fiziĉkih osoba, a od trajnog su znaĉenja za kulturu, povijest i dr. (spisi, isprave, uredske i ostale knjige, kartoteke, nacrti, platati, crteţi, tiskovnice, filmovi, zvuĉni 226 zapisi ....). Arhivsko gradivo dijeli se na: javno, privatno. Arhivsko gradivo je za- štićeno, bez obzira u ĉijem se posjedu nalazi. Stvaratelji i imatelji javnog arhivskog gradiva duţni su: ĉuvati ga u sreĊenom stanju i osiguravati ga od oštećenja do predaje nadleţnom arhivu; dostavljati popis gradiva i promjene arhivu; pribaviti miš- ljenje nadleţnog arhiva prije poduzimanja mjera koje se odnose na gradivo; redovi- to odabirati arhivsko gradivo iz registraturnog gradiva; omogućiti obavljanje struĉ- nog nadzora; pridrţavati se uputa nadleţnog drţavnog arhiva glede zaštite gradiva. PREDAJA GRAĐE ARHIVU Prije predaje imatelji su duţni obaviti odabir i sreĊivanje gradiva i predati ga najkasnije 30 godina od nastanka. U arhiv se stavljaju i ĉuvaju riješeni predmeti. Mikrofilmovi se ĉuvaju dislocirano u drugoj zgradi. Izvornik je svaki prvotni zapis bez obzira na vrstu i podlogu, ako ima oznake pravne valjanosti. Propisani popis pri predaji sadrţava: naziv stvaratelja gradiva, vrijeme nastanka, ukupnu koliĉinu, ime i prezime osobe koja je izradila popis, datum popisa. Za svaku jedinicu navodi se barem: redni broj, naziv, odnosno sadrţaj, koliĉina. O predaji arhivskog gradiva sastavlja se zapisnik u 5 primjeraka koji sadrţa- va: vrijeme i mjesto predaje; naziv javnopravne osobe koja predaje gradivo, ime i prezime odgovorne osobe; naziv arhiva koji preuzima; imena osoba koje su obavile primopredaju; zakonsku osnovu primopredaje; naziv sjedišta i vrijeme djelovanja stvaratelja gradiva; sadrţaj arhivskog gradiva; koliĉinu; vrijeme nastanka; napomenu o saĉuvanosti i napomenu o uvjetima korištenja. KORIŠTENJE javnog arhivskog gradiva dostupno je svima u pravilu 30 godina nakon nastanka, osim gradivo od posebnog interesa za RH koje se moţe koristiti nakon 50 godina, ako nije drugaĉije propisano. Osobni podatci dostupni su za korištenje nakon 70 godina od nastanka, odnosno 100 godina od roĊenja osobe na koju se odnose. U pravilu koriste se preslike, a za iznošenje u inozemstvo potrebno je (uz sve mjere zaštite) i rješenje ministra kulture. PRIVATNO arhivsko gradivo upisuje se u Upisnik vlasnika privatnog arhivskog gradiva sa slijedećim podatcima: ime, pretime, prebivalište, MBG, osnovni podaci o stvaratelju, kratak opis sadrţaja, vremenski raspon i koliĉina gradiva, datum upisa, broj i nadnevak rješenja o proglašenju gradiva dijelom spomeniĉke baštine. Drţavni arhivi imaju pravo prvokupa, i to u roku 60 dana (30 dana prvi arhiv koji obavještava HDA - još 30 dana). OBAVLJANJE ARHIVSKE SLUŢBE Arhivsku sluţbu u RH obavljaju, kao javne ustanove: Hrvatski drţavni arhiv (HDA), podruĉni drţavni arhivi, arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave. Arhivi obavezno vode evidenciju o: primljenom arhivskom gradivu, stvarateljima i imateljima arhivskog gradiva, korištenju arhivskog gradiva. Osoblje arhiva: ravnatelj (imenuje ga Vlada RH); arhivski tehniĉar; viši arhivski tehniĉar; arhivist; viši arhivist; arhivski savjetnik; odgovarajuće osoblje u konzer- vatorskoj i restauratorskoj struci; reprografiji i mikrografiji te zaštiti audiovizual- nog i filmskog arhivskog gradiva. 227 Upravni nadzor ima Ministratsvo kulture. ARHIVSKI PROSTOR je u pravilu zatvoreni prostor, prozraĉan, suh, udaljen od otvorenog plamena i prostorija u kojima se skladišti eksploziv i lako zapaljjive tvari, pa se i razvodna elektriĉna ploĉa u pravilu izvodi izvan spremišta. U spremištu su potrebni ureĊaju za mjerenje vlage, temperature, protuprovalni i vatrodojavni ureĊaji, te aparati za suho gašenje poţara. Zidovi obojeni u bijelo. Propisi: 1. Uredba o uredskom poslovanju, NN 38/87, 42/88 2. Uputstvo za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju, NN 49/87 3. Pravilnik o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojĉanim oznakama stvaralaca i primalaca akta, NN 38/88 4. Zakon o pravu na pristup informacijama, NN 172/03 5. Pravilnik o ustroju, sadrţaju i naĉinu voĊenja sluţbenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama, NN 137/04 6. Zakon o arhivskom gradivu i ahivima, NN 105/97 7. Pravilnik o evidencijama u arhivima, NN 90/02 8. Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izluĉivanja arhivskog gradiva, NN 90/02 9. Pravilnik o predaji arhivskog gradiva arhivima, NN 90/02 10. Pravilnik o korištenju arhivskog gradiva, NN 67/99 11. Zakon o elektroniĉkom potpisu, NN 10/02 12. Pravilnik o mjerama i postupcima uporabe i zaštite elektroniĉkog potpisa i naprednog elektroniĉkog potpisa, sredstava za izradu elektroniĉkog potpisa, naprednog elektroniĉkog potpisa i sustava certificiranja i obaveznog osiguravanja davatelja usluga izdavanja klasificiranih certifikata, NN 54/02 13. Pravilnik o registru davatelja usluga certificiranja elektroniĉkih potpisa koji izdaju certifikate, NN 54/02 14. Pravilnik o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektroniĉkih potpisa, NN54/02 15. Pravilnik o tehniĉkim pravilima i uvjetima povezivanja sustava certificiranja elektroniĉkih potpisa, NN 89/02 16. Zakon o ţigu, NN 173/03 17. Zakon o elektroniĉkoj ispravi, NN150/05

228 mr. sc. Branka Maurović KAKO PLANIRATI I UPRAVLJATI VREMENOM U UREDU

Ako nećeš ti sebi, tko će ti? Ako si sam, što si?I ako ne sada, a kada? (Talmud)

ZAŠTO RADIMO MISLITE POZITIteVNO = vaţan je doprinos: 1. o sebi i: razvijte samopoštovanje, prihvatite sebe, uoĉite svoje prednosti, nauĉi- te dati pohvale/primati kritike, mane su Vam pozitivne, usporeĊujte se samo sa sobom; 2. o drugima jer: svaki ĉovjek je vaţan, osobno kontaktirajte, ne manipulirajte s ljudima.

"Uzmite tvornice i spalite zgrade, ali ostavite mi moje ljude i započeti ću sve od početka." (Thomas J. Watson – osnivaĉ IBM) STAVOVI POBJEDNIKA Pobjednici zamišljaju svoju budućnost jasno i zorno, ni u najgorim trenucima ne priznaju poraz, Boţe, baš sam sretan/misle što još u ţivotu mogu napraviti, iskorištavaju sve dostupne mogućnosti, shvaćaju da nitko nije savršen, još uvijek ima vremena za akciju, ono što se dogodilo ima neki smisao, ne ţele se ponašati i osjećati kao ţrtva, mogu to uĉiniti/ako odluĉe, ţele se mijenjati i napredovati, druţe se s dobrim ljudima, pronaći eu naĉin da dobiju ono što ţele, prihvatit će nove ţivotne izazove.

ĈISTA SAVJEST PET NAĈELA MOĆI ETIKE ZA POJEDINCA (Blanchrd-Peale): 1. SVRHA: Sebe doţivljavam kao etiĉki zdravu osobu. Prepuštam se da me vodi vlastita savjest. Bez obzira na to što se dogodilo, uvijek ću moći stati pred ogledalo, pogledati sebi ravno u oĉi i pri tome imati dobro mišljenje o sebi. 2. PONOS: Dobro se osjećam. Ne trebam potvrdu od drugih ljudi da bih imao osjećaj vaţnosti. Moje uravnoteţeno samopoštovanje pomaţe mi, da moj ego i ţelja da me ljudi prihvate, ne utjeĉu na moje odluĉivanje. 3. STRPLJENJE: Vjerujem da će se sve konaĉno dobro završiti. Ne treba se sve dogoditi odmah. Miran sam u odnosu na ono što mi se dogaĊa. 4. UPORNOST: Drţim se svojih naĉela, posebno kada se ĉini da to ne bi trebalo. Moje je ponašanje usklaĊeno s mojim namjerama, kao što je Churchil rekao: "Nikada! Nikada! Nikada! Nikada! Nemojte odustati1" 5. PERSPEKTIVA: Odvajam vrijeme za razmišljanje da bih dan poĉeo smireno. To mi pomaţe da se usredotoĉim na sebe, omogućuje mi da slušam svoj unutarnji glas i da stvari jasnije sagledam. 229 PERSPEKTIVA: SVRHA <>PONOS <> STRPLJENJE <> UPORNOST

ISKUŠAJTE U PRAKSI, nemojte samo ĉitati i pisati o tome. BUDITE STRPLJIVI, za sve treba vremena. RADITE POSTUPNO, tako je najuspješnije.

IZBORITE SVOJU POZICIJU Uvijek ste tim i s Vašim rukovoditeljem i s Vašim suradnicima, a rezultat takvog rada, s jasno definiranim ciljevima, jeste EFIKASNOST. POKAŢITE ŠTO VI MOŢETE, te ocijenite sebe i dajte svom nadreĊenom: 1.) Što sam u prošlosti ĉinila dobro?, 2.) Koje su mi jake strane?, 3.) Što mogu nauĉiti da iskaţem svoje sposobnosti?, 4.) Na koji naĉin moje sposobnosti moţe iskoristiti tvrtka?, 5.) Kako da poboljšam jake strane i još ih razvijem?, 6.) Kad biste poĉeli raditi ispoĉetka biste li ţeljeli istog šefa? (Ako kaţete DA/zašto?; Ako kaţete NE/zašto?) RAD SA SURADNICIMA Pri radu sa suradnicima imajte na umu da: ciljeve ostvaruju ljudi (znanjem, sposobnostima, naravima); uvijek zadovoljite najviše standarde rada; upoznate suradnike; izbjegnite odbijanja suradnje. LOŠE VIJESTI uvijek recite odmah, sa svim pojedinostima i dajte prijedloge za rješenja, pitajte za mišljenje nadreĊenog, te obećajte da ćete isto ubuduće sprijeĉiti. Koristite HUMOR kao sigurnosni ventil jer: oslobaĊa Vašu liĉnost, smanjuje napetost, suzbija strah, izbjegava prijetnju, ublaţava agresiju i eliminira dosadu.

UVOĐENJE PROMJENA U RAD Promjena ili inovacija je pitanje kulture i ukupnih okolnosti u kojima se treba provesti. RASPOLOŢENJA I MOTIVI zbog kojih se ljudi (ne)odluĉuju na promjene (prema Tondeur-u): 1.) nitko iznad 30 godina ne ţeli promjene iz zadovoljstva, 2.) tko ima sve što treba ne upušta se u inovacije, osim da lakše zadrţi staro ili se ponaša suprotno postajući prekomjerno aktivan, 3.) svaka promjena ruši neku vrstu "identiteta" i mnogi će uĉiniti sve da dokaţu kako stvari "ne idu", 4.) samo prihva- ćanje promjena nije još inovacija dok ljudi nisu spremni postati "netko drugi", 5.) sposobnost prihvaćanja novih spoznaja i rješenja ovisi o tipu ĉovjeka, otvoreniji lakše prihvaćaju promjene, dok se zatvoreniji grĉevito odupiru novome, 6.) najveća zapreka bilo kojoj inovaciji jest to što ljudi troše svoju energiju kroz uigrane oblike i navike djelovanja, 7.) organizacije, grupe i timovi su instrumenti stabilizacije i ĉesto ĉine sve da pojedinac prestane "plivati protiv struje" tj. onemoguće inovaciju. ZAŠTO TREBAMO ODREDITI CILJEVE U RADU CILJ je specifiĉan, kvantitativan i kvalitativan. OdreĊivanjem cilja moţe se postići poboljšanje, pri ĉemu postoji obveza svih sudionika za postizanje cilja. Cilj se mijenja u skladu s okolnostima. 230 ODREĐIVANJE CILJA redicira vrijeme potrebno za rutinske poslove, eliminira ponavljanje problema, daje vrijeme za kreativne i produktivne poslove. UOBLIĈAVANJE CILJA: cilj – svrha >>> aktivnost u odreĊenom vremenu >>> rezultat (ţeljeni rezultat) (rad) (ostvareni cilj) ŠTO >>> KADA >>> KAKO

ZAŠTO PLANIRANJE RAZLOZI PLANIRANJA nalaze se u odgovorima koje dobijemo pri planiranju, a to su: 1.) Koje aktivnosti izvesti?; 2.) Kada aktivnosti poĉeti i kada ih zavr- šiti?, 3.) Moţemo li izuzeti resurse potrebne za odreĊenu aktivnost?. Kod aktivnosti koja je isplanirana olakšava se koordinacija u radu, lakše se prilagoĊava situacija okolini i obrnuto, zadatci se izvode organizirano, lakše se prati napredovanje prema cilj, lakše se mjeri izvršenje zadatka, pravovremeno se mogu donijeti korektivne odluke, lakše pratimo naše mogućnosti djelovanja na okolinu, te lakše testiramo mogućnost cilja. PREMA PONOVLJIVOSTI planovi su: 1.) jednokratni (specijalni) i 2.) re- petitivni (uvijek po istoj proceduri). PREMA OKOLNOSTIMA planovi su: s ciljem (ĉvrsti) ili usmjeravajući (fleksibilni). RIZIK KOD PLANIRANJA moţe biti: 1.) koncepcijski (pogrešan model, pretposstavke ili kriteriji), 2.) rizik promjene (ljudi krivo razumiju ili ne ţele provedbu plana) i 3.) rizik okoline (mijenja plan te ga treba pratiti i korigirati/ukljuĉuje kontrolna razdoblja i mjerne instrumente).

PROCES PLANIRANJA SVRHA>CILJEVI>STRATEGIJA<>ZADATCI>PROGRAMI U procesu planiranja treba: 1.) uobliĉiti cilj, 2.) procijeniti mogućnosti (ukljuĉuje predviĊanje i iskustvene podatke), 3.) razmotriti alternative, 4.) izabrati najbolji naĉina djelovanja (mora biti realan i racionalan).

ŠTO DOBIVAMO PLANIRANJEM Dobiti od planiranja jete kontrola vremena, radne snage, novca i materijala, stvaranje obveza (distribucija zadataka), te se usmjeravamo prema cilju.

POVEZANOST I ULOGA PLANIRANJA, ORGANIZIRANJA, KONTROLE I CILJA PLANIRANJE je prikaz naĉina djelovanja u svrhu postizanja nekog cilja. ORGANIZIRANJE je stvaranje strukture i mjesta u kojem se planirani rad moţe izvesti najefikasnije. KONTROLA je osiguranje da će i ostvareni rezultat biti što bliţi planiranom cilju.

PLANIRANJE > CILJ > ORGANIZIRANJE > KONTROLA

231 VRIJEME je: novac, ţivot i kapital. Kapital je apsolutno oskudan, ne moţe se kupiti, štedjeti ili uskladištiti i mnoţiti. ISKORIŠTENJE VREMENA Vrijeme koristimo 30% - 40 % efikasno, dok ostatak koristimo bez uĉinka jer nedostaju jasni cljevi, planovi, prioriteti i pregledi. Stoga vrijeme treba iskoristiti za: rad = uspjeh, razmišljanje = snaga, igru = mladost, ĉitanje = znanje, ljubaz- nost = sreća, sanjarenje = put u zvijezde, ljubav = ţivotna radost, sreću = muzika duše. Upravljanje vremenom POKAZUJE kako: povećati pregled nad aktivnostima i odrediti prioritete, povećati kreativnost, smanjiti stres, imati više slobodnog vremena, postići ciljeve i uspjeti.

KRADLJIVCI VREMENA IZVORI SMETNJI smo mi sami i naša okolina. KRADLJIVCI VREMENA jesu: telefon, posjetitelji, sastanci, sindrom odgaĊanja, nedostatk prioriteta, pritisak vremena, previše papira, nedostatak komunikacija, prekasne informacije, delegiranje zadataka, nemogućnost ili neznanje reći: NE, nedostatak jasnih ciljeva i nedostatak samodiscipline.

Unutrašnji trošitelji vremena vanjski trošitelji vremena (opasnost od nas samih) (opasnost od drugih)

(ne)organiziranost radnog mjesta posjete odgaĊanja nuţnog telefonski pozivi perfekcionizam zadatci bez oznake prioriteta prekidanje u pola posla promjene prioriteta „simultanka" s puno poslova uskraćivanje obavijesti sanjarenje izostanak uputa nedostatak motiva (interesa) neusklaĊenost meĊu ljudima nedisciplina nepredoĉavanje timskih ciljeva "uletavanje" posla „preko reda" druţenja i traĉevi slabo ili nikakvo biljeţenje razna ĉekanja (ljudi, odgovora) umor, zamor kašnjenja na sastanke negativne emocije (tuga...) sastanci bez jasnog cilja nema dnevnog plana neuvaţavanje tuĊih interesa nema tjednog plana nema rangiranja prioriteta ne znamo kazati „ne"

CILJEVI Ciljevi su preduvjet za uspješno upravljanje vremenom. Ciljevi moraju biti: jasni, jednoznaĉni i kontrolirani. Stoga, TREBA ODREDITI: zadatke, prioritete i plan rada.

232 PRAVILO 80 : 20 (PARETOVO NAĈELO) Vrijeme Rezultati 20% 80% 80% 20% Vrijeme Rezultati

- 20% kupaca ili robe donosi 80% profita - 20 % grešaka u proizvodnji daje 80% loše robe - 20% novina sadrţi 80% vijesti - 20% vremena sastanka donosi 80% odluka - 20% rada na pisaćem stolu donosi 80% radnog uspjeha.

ZAŠTO PLANIRATI PISMENO PREDNOSTI NAPISANOG PLANA jesu: preglednost, rasterećenje, samoi- nicijativa (usmjerenost na dnevni zadatak), povećana koncentracija, kontrola obav- ljanja zadataka, uspjeh zbog bolje procjene vremena, pisani plan je ujedno i dokument dnevnih aktivnosti ili neaktivnosti. Planiranje je dobitak vremena: /Vrijeme potrebno za planiranje/ + /Vrijeme potrebno za provoĊenje / = Ukupno potrebno vrijeme ili: /Vrijeme potrebno za planiranje / + /Vrijeme potrebno za provoĊenje/ = Dobiveno vrijeme Primjerice: utrošak vremena za ispravljanje grešaka 8 minuta = 1 sat. DNEVNI PLAN = DNEVNI CILJEVI 1. SVE JE VAŢNO BILJEŢITI i to: zadatke, aktivnosti, termine, komunikaciju, stalno vrijeme, neobavljeno; 2. PROCIJENITI POTREBNO VRIJEME i to: procijeniti pribliţno vrijeme, potrebno vrijeme kalkulirajte kao navĉani izdatak, odredite vremenski limit, elimi- nirajte smetnje; 3. ISPLANIRATI RADNO VRIJEME BEZ UĈINKA i to: predvidjeti 60% vremena za dnevni plan, 20% za kradljivce vremena, 20% za kreativno vrijeme); 4. OGRANIĈITI DNEVNE ZADATKE i to: postaviti prioritete, skratiti, delegi- rati, ostatak; 5. NAKNADNA KONTROLA kako bi neobavljeno "prenijeli" ili odgodili.

PRIORITETI Ne obavlati sve zadatke odjednom nego odrediti samo jedan zadatak, a jasan prioritet najprije obaviti. STUPNJEVANJEM ZADATAKA obavljamo vaţne i potrebne zadatke, obavljamo zadatke prema hitnosti, koncentriramo se na jedan zadatak, štedimo vrijeme = najbolje radimo, postiţemo cilj, nevaţno delegiramo drugima, na kraju da-

233 na obavljeno je najvaţnije i obavljeni su zadatci kojima moţemo mjeriti svoj uĉi- nak. ABC - VRIJEDNOSNA ANALIZA UPOTREBE VREMENA Vrijednost rada 65% 20% 15% A-zadatci = vrlo vaţno B-zadatci = vaţno C- zadatci = sitnice, rutinski zadatci 15% 20% 65% Stvarna upotreba vremena

UVIJEK MISLITE POZITIVNO LOŠ POĈETAK = LOŠ DAN ili DOBAR POĈETAK = DOBAR DAN.? VAŠ USPJEH OVISI O: osobnom stavu, vlastitim razmišljanjima, osjećajima, stanju duha, pozitivnom mišljenju i djelovanju. SVAKODNEVNO: uĉinite nešto što će Vas razveseliti, uĉinite nešto što će Vas pribliţiti osobnim ciljevima, uĉinite nešto što će Vas rasteretiti od posla. PRIJE POĈETKA POSLA: provjerite dnevni plan, provjerite A – zadatke NA ZAVRŠETKU POSLA: usporedite obavljano i planirano, neobavljeno prenesite na slijedeći dan, budite svjesni koliku vrijednost ima jedan dan Vašega ţivota, razmislite kako ţelite provesti veĉer.

DNEVNA KRIVULJA UĈINKA Dnevno, gledajući po satima, imamo razliĉiti postotak nivoa radne sposobnosti, i to u: 2 sata 65% - 14 sati 100% 4 sata 60% - 16 sati 105% 6 sati 110% 18 sati 110% 8 sati 125% 20 sati 115% - 22 sata 105% 10 sati 135% 24 sata 85% 12 sati 110% OSOBNI DNEVNI RITAM: visinski dio A-zadatci; nizinski dio C- zadatci; povišeni dio B- zadatci VRIJEDNOST KONCENTRACIJE: Unutar 60 minuta imamo ovakve postotke koncentracije: 0 minuta 95% - 5 min 95% - 10 min 95% - 15 min 80% - 20 min 70% - 25 min 70% - 30 min 60% - 35 min 68% - 40 min 68% - 45 min 68% -

234 50 min 40% - 55 min 20% - 60 min 0% -

NAJOPTIMALNIJE jeste: nakon 1 sata rada uzeti maksimalno 10 minuta odmora i osigurati kretanje (šetnja) i dotok svjeţeg kisika. "MIRAN SAT" obavezno planirajte kao nesmetano vrijeme, a sukladno tome i ritam A, B, C zadataka. Tijekom radnog dana imamo tzv. "efekt lista pile" zbog kojeg dnevno gubimo 28% radnog uĉinka jer nam je potrebno sve duţe vrijeme za ulazak u rad i sve nam je manja koncentracija. Kad radimo, radni uĉinak nam raste na oko 80%. U tom trenutku nastaje prekid, te radni uĉinak pada na nulu, da bi ponovo poĉeo rasti prema vrhu. Ponovo nas nešto ometa i imamo prekid i ponavlja se isti pad.

KRIVULJA SMETNJI

DELEGIRANJE Delegiranjem zadataka postiţemo: uštedu vremena, pravilno korištenje svojih kapaciteta i kapaciteta suradnika, pomaţemo razvoj suradnika i motiviramo radnike. Pravila delegiranja: 1.) tko treba uĉiniti = sadrţaj, 2.) što će uĉiniti = osoba, 3.) zašto = motivacija, cilj, 4.) kako = opseg, detalji, 5.) do kada = termin.

235 KRITERIJI ZA RASTER ODLUKA (po Dwightu Eisenhoweru):

BRZA METODA DNEVNOG RASPOREDA POSLOVA OPĆE RADNE ZNAĈAJKE POSLA rutinski (poznati od prije) kreativni (nepoznati) nezahtjevne sloţenosti kompleksni brzo savladivi (kratki) zahtjevaju dulji rad odmah jasni treba sagledati problem ZNAĈAJKE UĈINKA POSLA U KONTEKSTU SITUACIJE malo vaţni veoma vaţni mali rizik uĉinka povećani rizik uĉinka KADA RADITI NA TAKVIM POSLOVIMA? U "obiĉno vrijeme" dana u "atraktivno vrijeme" dana KAKO RADITI NA TAKVIM POSLOVIMA? u stanki izmeĊu dva vaţna posla u izdvojenom bloku vremena u bloku "operativa" u bloku "miran sat" više poslova odjednom jedan po jedan posao poĉeti i završiti odmah završiti barem jednu fazu

VREMENSKI PLANER VREMENSKI PLANER ILI KNJIGA ZA PLANIRANJE VREMENA: 1. nije obiĉan terminski kalendar 7. informacije su uvijek na dohvat ruke 2. ima pregled zadataka 8. liste su ujedno dokument o radu 3. ima listu aktivnosti - sve je vaţno 9. uvijek se moţe dopuniti planirano 10. omogućena je kontrola 4. odreĊeni su prioriteti 11. planiranjem se dobiva 1 sat uštede 5. odreĊeno je vrijeme trajanja zadatka vremena dnevno. 6. odreĊeni su ciljevi 236 BUDITE DOSLJEDNI Upravljanje vremenom znaĉi uspjeh. Knjiga za planiranje vremena + samodisciplina omogućuju upravljanje vremenom, a obuhvaća naĉelo zapisivanja, dnevne planove i prioritete.

1. Dosljedno upravljanje vremenom = optimistiĉan osjećaj ţivota. 2. Potrebno je 8 minuta dnevno. 3. Planirate za slijdeći dan. 4. Zadaci su pismeno fiksirani. PSIHOLOŠKA POZADINA: - aktivirate podsvjest i spremni ste za novi radni dan - strukturirate kompleksnost radnog dana - otklanjate mogućnost stresa uzrokovanog naobavljenim poslom i lošom savjesti - ostanite dosljedni >>> za to je potrebna samodisciplina.

237 mr. sc. Branka Maurović OPTEREĆENJA NA POSLU – STRESNE SITUACIJE

Pokušajte sačuvati spokojstvo, jer ćete onda postupati, uvjerljivo, ispravno i mudro.

ŠTO JE STRES Stres je dio svakodnevice i nema ţivota bez stresa. Poboljšanje mentalnih i fiziĉkih sposobnosti zahtjeva prolaţenje kroz odreĊenu koliĉinu stresa. Ako je pre- malena, dosaĊujemo se; ako je prejaka, napeti smo. Koliĉina stresa varira ovisno o tipovima ljudi. Stres je štetan kada je intenzivan, dugotrajan i praćen osjećajem bespomoćnosti i uhvaćenosti u zamku. Dobri odnosi sa šefom pruţaju radniku osjećaj kontrole nad sudbinom na poslu koji pak moţe snaţno djelovati na zdravlje pojedinca. Postoje mnoge definicije stresa, no ona najopćenitija jest da je stres reakcija duha i tijela na promjenu. Ta promjena moţe biti ugodna, neugodna, uzbudljiva, dosadna Dakle, stres nije odreĊen onim što ga izaziva, već našom osobnom reakcijom na taj stresor. Kljuĉno pitanje jest: "Moţemo li se mi toj promjeni prilagoditi kada do nje doĊe?" Ako moţemo, stres ćemo jedva primijetiti / ukoliko ne moţe- mo, stres će postati "potres". Istraţivanja su pokazala da su zdravije osobe koje primaju upozorenje o stresu, jer imaju odreĊeni osjećaj kontrole. Osobe koje nisu primile upozorenje nekontrolirani stres više oštećuje.

KADA NASTUPA STRES Stres poĉinje kada se u vezi neĉega što ţelimo, pojave izazovi, zahtjevi ili ograniĉenja iz okoline, a da bi došlo do stresa moraju biti zadovoljena dva bitna uvjeta: krajnji rezultat mora biti neizvjestan i znaĉajan. Na primjer, ako se procjenjuje vaš rad, vi ste pod stresom jer ste suoĉeni s mogućnostima i ograniĉenjima (ako budete ocjenjeni povoljno, moţda ćete dobiti unapreĊenje koje ţelite, ako ocjena bude loša unapreĊenje će izostati, a moţete biti i smijenjeni s duţnosti koju sada obavljate). MeĊutim, ako ste sigurni da nećete dobiti unapreĊenje stres će se smanjiti, a moţda ga uopće neće biti, ako je unapreĊenje nešto što uopće ne ţelite. Naravno, stresnim situacijama nismo izloţeni samo na poslu. Veliki broj ţivotnih situacija takoĊer izaziva stres. Što je ĉovjek izloţeniji većem broju takvih situacija, više energije mora uloţiti prilagoĊavanju i suoĉavanju sa stresom.

PREPOZNAVANJE STRESA – KAKO SE STRES OĈITUJE Stres manifestira na veliki broj naĉina, ali se oni mogu grupirati u tri kategorije: fiziološki simptomi, psihološki simptomi i simptomi u ponašanju. Fiziološki simptomi U stresnim situacijama u tijelu ĉovjeka dolazi do raznih fizioloških promjena. Srce kuca jaĉe i brţe, raste krvni tlak, disanje se ubrzava, znoje se dlanovi i su-

238 še usta. Nema ĉovjeka koji neki od ovih simptoma nije opazio i kod sebe u nekoj, za njega znaĉajnoj situaciji (javni nastup, vaţan razgovor, svaĊa i sl.). Ove fiziološ- ke reakcije ostale su nam od davnih predaka, a bile su im vaţne za preţivljavanje. U opasnim situacijama u kojima se ĉesto nalazio, primitivni ĉovjek mogao je uĉiniti dvije stvari: napasti ili pobjeći. Bez obzira što je odabrao, za to mu je bila potrebna fiziĉka snaga i u organizmu su se dogaĊale promjene koje su to omogu- ćavale. Mišići bi se više naprezali, te im je bilo potrebno više kisika iz krvi. Zbog toga bi srce poĉinjalo brţe i jaĉe raditi, kako bi u mišiće priteklo više krvi. To se osjeća kao lupanje srca. U ostale dijelove tijela bi pritjecalo manje krvi, a posebno crijeva i probavne organe. Uslijed nedostatka krvi ţlijezde slinovnice slabije bi radile pa bi usta postajala suha. Mišići bi ispuštali više ugljiĉnog dioksida u krv što bi poticalo disanje koje se zato ubrzavalo. Dlanovi bi se znojili da bi se lakše mogao uhvatiti kamen ili drvo koje je posluţilo kao oruţje. Vremenom su se situacije s kojima se ĉovjek susreće u velikoj mjeri promijenile, ali reakcije organizma ostale su iste. Danas su opasne situacije sasvim drugog tipa. Uzrujavamo se ujutro, jer zbog zastoja u prometu kasnimo na posao, u konfliktu smo s kolegama ili šefom, radimo nešto što nam se ne sviĊa, brine nas financijska situacija i sl. To su situacije u kojima ne moţemo napasti niti pobjeći (kao što su radili na- ši preci), a u našem tijelu se dogaĊaju iste promjene koje su se dogaĊale i u tijelu primitivnog ĉovjeka kada je bio u opasnosti. Sukob s kolegom povisio je krvni tlak, broj otkucaja srca se povećao... Dok je primitivni ĉovjek fiziĉkom reakcijom bijega ili napada (trošenje energije) vrlo brzo uspostavljao ravnoteţu, suvremeni ĉovjek to nije u prilici ĉesto uĉiniti. Ove fiziološke promjene izazvane stresom dugo traju. Ako su stresne situacije kroniĉne, organizam uopće nema vremena vratiti se u stanje ravnoteţe, fiziološke promjene postaju stalne i dolazi do psihosomatskih bolesti. Za veliki broj bolesti danas se smatra da su uzrokovane stresom, primjerice: kardiovaskularne bolesti (srĉani udar, visoki krvni pritisak, aritmija), bolesti pro- bavnih organa (ĉir, kolitis, dijabetes), bolesti imunološkog sustava (infekcije i aler- gije) i bolesti skeletno-mišiĉnog sustava (glavobolje, bolovi u kraljeţnici, artritis). Naravno, da ove bolesti mogu biti uzrokovane i drugim faktorima, ali je i pored toga oĉito da stres moţe biti opasan po naše zdravlje. Psihološki simptomi Najtipiĉnija psihološka posljedica stresa je nezadovoljstvo poslom. Osoba u poslu ne vidi više nikakvog zadovoljstva, izazova niti perspektive. Dosadno joj je, svaki zadatak joj je besmislen i teţak pa sve poslove odgaĊa. TakoĊer izostaje volja i motivacija za zapoĉinjanjem novog posla. Pojavljuje se i napetost, anksioznost i razdraţljivost, osoba postaje nervozna, osjetljiva, lako se naljuti ili rasplaĉe. Kod nekih se ljudi pojavljuje i pojaĉan strah (neće zadovoljiti na poslu, biti će otpušten, doţivjet će financijsku propast i sl.).

239 Simptomi u ponašanju Osoba pod stresom ĉesto kasni na posao, zaboravlja stvari koje mora uraditi, produktivnost ĉesto opada. Paţnja joj lako odluta pa zato više griješi. Moţe imati i poteškoća u donošenju odluka (brzo i neoprezno donosi odluke) ili je neodluĉna. Ĉeste su i promjene u naĉinu ishrane. Osoba gubi apetit ili pak pretjerano jede. Neki ljudi poĉinju pušiti, konzumirati alkohol ili trošiti tablete za smirenje. Dolazi i do poremećaja spavanja. Osoba ne moţe zaspati, san je isprekidan, ujutro se osjeća umorna i neispavana. Mogući su i problemi s drugim ljudima. Osoba je sklona kon- fliktima, svaĊama i u manjoj je mjeri spremna za suradnju. Lako plane i naljuti se. Postupke drugih ljudi doţivljava kao uperene protiv sebe. Ĉesto se ţali i prigovara i kada za to nema nikakvog razloga.

REAKCIJE NA STRES Stres djeluje poticajno, ali vremenom postaje destruktivan. Novija istraţivanja pokazuju kako kroniĉni stres rastaĉe tijelo i otvara put boleštinama. Gledajući vremensko djelovanje postoje tri vrste reakcija na stres: 1. neposredni stres – javlja se kao odgovor na uoĉenu prijetnju, tijelo poseze u zalihe za snagu i brzinu mozak –stres štitniĉki prigušuje osjete bola, poboljšava se mišljenje i pamćenje oĉi – zjenice se šire za bolji vid pluća – troše više kisika jetra – šećer usklaĊen kao glikogen pretvara se u glukozu srce – krvotok prenosi dodatni kisik i glukozu – gorivo – za snagu; otkucaji srca i tlaka rastu adrenalinske ţlijezde – izluĉuju hormon epinefrin (adrenalin) – boriti se ili pobjeći slezena – stvaraju se dodatna crvena krvna zrnca koja opskrbljuju mišiće dodatnim koliĉinama kisika probavni trakt (crijeva) – probava se zaustavlja, što tijelu omogućuje da energiju usmjeri na mišiće dlake – dlake na tijelu se uspravljaju – narogušena dlaka kod ţivotinja ĉini ih da izgledaju veće i opasnije 2. odgoĊeni stres – javlja se nekoliko minuta nakon nedoumice – boriti se ili pobjeći – tijelo ĉini i druge promjene da se stabilizira i obnovi mozak – radi pojaĉano hipofiza, centar za pamćenje i uĉenje, aktivira se procesuirajući stres imunološki sustav – je oslabljen, moţda zbog povećanja energije jetra – masnoće (uskladištena energija) pretvaraju se u upotrebljivo gorivo adrenalinske ţlijezde (cortex) izluĉuje kortizol, koji regulira metabolizam i imunitet. Dugotrajnim djelovanjem postaje otrovan. 3. kroniĉni stres – ili preĉesto potican; reagiranje na stres moţe oštetiti imunološki sustav, mozak i srce mozak – kortizol postaje otrovan za moţdane stanice, potencijalno oštećujući sposobnost shvaćanja. Povećavaju se umor, ljutnja i depresija.

240 imunološki sustav – uĉestalo potiskivanje djelovanja stanica za borbu protiv bolesti u konaĉnici oslabljuje otpornost na razne zaraze probavni trakt – smanjeni optok krvi ĉini sluzavu oblogu crijeva podloţnu nastanku ĉireva optok krvi – povišeni krvni tlak i ubrzani rad srca oštećuju elastiĉnost krvnih ţila.

BUKA OŠTEĆUJE CIJELO TIJELO Pretjerana izloţenost buci izaziva gluhoću. Prejaki i predugi zvukovi oštećuju 18.000 slušnih dlaĉica – senzora u puţu (unutarnje uho). Senzorne dlaĉice zbog toga gube funkciju – njihove stanice umiru. Oštećenja ne pogaĊaju, meĊutim, samo uho, nego i cijeli organizam. VID – širenje zjenica smanjuje sposobnost zapaţanja obrisa. UHO – piskovi i šumovi u uhu – poremećaj u 30% sluĉajeva izazvan bukom. MIŠIĆI – mišićni grĉevi i stezanja. DISANJE – frekvencije disanja smanjuje se ĉak za trećinu. SRCE – tahikardija i lupanje, povećava se opasnost od infarkta i drugih kardiovaskularnih bolesti. PLODNOST – moţe se smanjiti zajedno sa spolnom ţeljom. MOZAK – teškoće u koncentraciji i pamćenju, glavobolja, poremećaj sna, osjećaj tjeskobe. KRVNE ŢILE – izloţene stresu zbog buke, zaĉepljuju se i brţe stare. ŢELUDAC I UTROBA – grĉevi u ţelucu. Povećava se luĉenje ţeluĉanih sokova, raste opasnost od ĉira na ţelucu. NADBUBREŢNA ŢLIJEZDA – luĉi hormone stresa adrenalin, noradrenalin i kortizol.

OSOBE POSEBNO PODLOŢNE STRESU Istraţivanja su pokazala da su ljudi s odreĊenim naĉinom ponašanja posebno podloţni stresu, to je tzv. tip A ponašanja. Ljudi s ovakvim tipom ponašanja stalno su ukljuĉeni u kroniĉnu i neprestanu borbu da postignu što više u sve manje i manje vremena. Imaju vrlo visoku potrebu za postignućem. Ĉesto su agresivni jer sve situacije u odnosima s drugim ljudima opaţaju kao kompetitivne (natjecatelj- ske). U zapadnim društvima, posebno ameriĉkom, sve se ove osobine izuzetno cijene, jer su povezane s ambicioznošću i materijalnim stjecanjem dobara. Osobe s tipom A ponašanja rade napornije, ubrzanije i dulje nego osobe i tipom B ponašanja. Ĉesto postaju menedţeri i na hijerarhijskoj ljestvici u organizaciji obiĉno dostiţu više poloţaje. To vrijedi i za ţene i za muškarce. Istraţivanja takoĊer pokazuju da su osobe s tipom A ponašanja pod znaĉajno većim stresom od tipa B i da je rizik obolijevanja od srĉanog udara u srednjim godinama kod njih vrlo izraţen. MeĊutim to ne vrijedi za sve ljude s tipom A ponašanja, odnosno mehanizam obolijevanja ipak nije tako jednostavan. Novije i detaljnije analize liĉnosti tipa A pokazuju da su

241 posebno velikom riziku srĉanog udara uglavnom izloţeni oni pojedinci koji su kroniĉno sumnjiĉavi, nepovjerljivi i koji se ĉesto ljute. Dakle, ako ste radoholiĉar, trĉite i jurite po ĉitav dan, nestrpljivi ste, kompetitivni i ambiciozni, ne znaĉi da ćete dobiti srĉani udar. Ali, ako se uz to ĉesto i lako ljutite, ne vjerujete nikome, neprijateljski ste raspoloţeni i sumnjiĉavi – rizik postaje opasan.

ZNAKOVI UPOZORENJA IZGARANJA NA POSLU (prevelika koliĉina stresa + premala kontrola = izgaranje) Znakovi upozorenja ukljuĉuju: razdraţljivost, pretjerana osjetljivost na uoĉe- na poniţenja i nepravde, pretjerani emocionalni ispadi na poslu, problem nesanice, probavne smetnje, smanjena produktivnost, ĉesto izostajanje s posla, promjene u navikama jedenja i pijenja (ukljuĉujući povećanu upotrebu lijekova ili alkohola), povećana zaboravnost, sve veći osjećaj besmisla na poslu, povećana razina općeg neprijateljstva moţe utjecati na opće i obiteljske odnose. Uoĉljiva je pojava mrţnje (mrzim svoj posao, suradnike, samog sebe).

KAKO SE NOSITI S ISCRPLJIVANJEM NA POSLU Struĉnjaci savjetuju slijedeće strategije: budite odreĊeni, osjećajte empatiju, komunicirajte (izraţavajte se precizno i bez prijetnje), pregovarajte (uvidite koji su stvarni omjeri problema), poduĉavajte, suraĊujte, stavite stvari u pravilne odnose, izbjegavajte osjećaj uhvaćenosti u zamku, uronite u sredinu i traţite pravdu (ne osvetu), odmarajte se s obitelji i prijateljima, spavajte osam sati, a ako treba potra- ţite novi posao. TAKTIKE PRILAGODBE MENADŢERSKOM STRESU Menadţerski ambijent podrazumijeva uĉestale ili neprestane stresne situacije. Na stres na radu moţe se odgovarati na mnogo pametnih naĉina: 1. Organizirajte svoj posao. Ĉetiri su glavna pravila: planiranje, odreĊivanje prioriteta, delegiranje, biljeţenje. 2. Mislite pozitivno, pogledajte problem sa svih strana. 3. Svakodnevno koristite razne tehnike brzog opuštanja. 4. Ulaţite u razvoj svojih osobina i psihiĉke sposobnosti. 5. Odmarajte se dovoljno, usporite ritam. Spavajte dovoljno. 6. Na pojavu nove promjene i prepreke, prvo zastanite. Ne paniĉarite, zamislite najgori ishod (npr.: vidjet ćete da se neće u biti ništa strašno desiti, ako zakas- nite na posao), krenite u novi krug organizacije posla. 7. Radite ozbiljno, ne "fatalistiĉki". Ako moţete, smanjite broj radnih zadataka i/ili delegirajte ih. Postanite manji "radoholik". 8. Razvijte svoje fiziĉke sposobnosti (fiziĉka aktivnost, tjelesno vjeţbanje, trening). 9. Obuzdajte navalu emocija u kritiĉnim situacijama. Suspregnite napade ljutnje i agresije. 10. Zadrţite smisao za humor, vic, šalu i onda kad je situacija teška. 11. Nauĉite ţivjeti u svijetu neprekidnih promjena.

242 12. Druţite se s ljudima i susjedima koji ne pripadaju vašem poslu. 13. SuraĊujte s ljudima, radite timski. 14. Poĉastite se. Nagradite se za dobro obavljen posao nekom sitnicom ili izletom kojeg već dugo priţeljkujete. U stresu je najgore navikavati se pasivno i ustrajavati. Oduprite se berem jednom "protumjerom". Sa svih 14, sigurno ste blizu pravoj kvaliteti ţivljenja.

ŠTO UĈINITI Posljedice stresa ĉesto se pojave iznenada i mogu biti tako teške da se mnogi i ne vrate na stari posao. Ĉesto se ĉuje za sluĉajeve iznenadnog i opasnog srĉanog udara kod ljudi koji su prije toga bili potpuni zdravi i nisu imali nikakvih problema. Ipak, ako se potpunije pogleda njihov ţivot, najĉešće se pokaţe da su vrlo nezdravo ţivjeli. Zbog toga je korisno povećati svoju otpornost na stres, više paţnje preventivno posvetiti ublaţavanju posljedica stresa kao i smanjiti štetne posljedice već doţivljenog stresa. Iako mnogi organizacijski faktori na koje ne moţemo utjecati pridonose stresu, ipak ostaje dovoljno podruĉja koja moţemo kontrolirati i gdje se moţe mnogo uĉiniti. NAUĈITE UPRAVLJATI VREMENOM: Mnogi ljudi loše upravljaju svojim vremenom. Ako ste dobro organizirani moţete uraditi dva puta više od loše organizi- rane osobe. Dobra organizacija vremena i uspješno delegiranje znaĉajno smanjuje razinu stresa i napetosti. SPAVAJTE: Prekovremeni radni sati, grozniĉav raspored i premalo sna oštećuju funkciju naprednog ţivĉanog sustava i ĉine ga podloţnim prebacivanju kontrole na primitivni ţivĉani sustav s njegovim primitivnim reakcijama. To povećava našu razdraţljivost i impulzivnost, koje pridonose nepristojnosti, bijesu za radnim stolom, bijesu na cesti te ostalim vrstama ljutnje i mrţnje, koje naţalost postaju sve ĉešće. Spavanje dodatnih sat ili dva na noć ili prilijeganje tijekom dana mogu proizvesti zapanjujuću razliku u odnosu prema poslu i kvaliteti rada u duţem razdoblju. BAVITE SE FIZIĈKIM VJEŢBANJEM: Trĉite, gimnasticirajte, plivajte, vozite bicikl, to je vrlo efikasan naĉin da se izbjegnu štetne posljedice stresa. To će pove- ćati kapacitet vašeg srca, udaljiti misli od neugodnosti s kojima se susrećete u razli- ĉitim situacijama i omogućiti vam da se ispušete i vratite svoj organizam u ravno- teţu. Dobro je ukljuĉiti se u neki organizirani oblik rekreacije pod vodstvom struĉ- njaka. No, ni to nije imperativ. Vjeţbajte na naĉin koji se vama više sviĊa, ali vjeţ- bajte! NAUĈITE TEHNIKU RELAKSACIJE: Ove tehnike su se pokazale vrlo efikasni- ma u smanjenju štetnih posljedica stresa. Njihov je cilj postići stanje duboke opu- štenosti u kojem se ĉovjek osjeća distanciran od okoline i tjelesnih senzacija. Dva- desetak minuta takvog opuštanja dnevno smanjuje napetost, daje osjećaj smireno-

243 sti, ali i smanjuje broj otkucaja srca, krvni pritisak i ostale fiziološke promjene koje prate stres. DRUŢITE SE S DOBRIM LJUDIMA: Kada razina stresa postane prevelika, vrlo je vaţno imati prijatelje, kolege ili ĉlanove obitelji s kojima moţemo razgovarati (da nam bude lakše). U takvim trenucima potreban je netko da ĉuje naše probleme i ponudi nam objektivniju sliku. Ovakvi kontakti takoĊer spreĉavaju mogućnost "sagorijevanja" na poslu. GRUPNA TERAPIJA I ANTI-STRES PROGRAM: Osim s prijateljima i ĉlanovi- ma obitelji, moţe se razgovarati i s nekom struĉnom osobom (psihoterapeutom) ili se ukljuĉiti u neki oblik psihoterapije. Ovaj se savjet obiĉno teţe prihvaća zbog već uvrijeţene "negativne" procjene "ići psihijatru ili na psihoterapiju", a mnogi to smatraju gubljenjem vremena. Zbog toga su korisne takozvane anti-stres grupe s prilagoĊenim programima koje na zapadu ulaze u okvir normalne brige za zdravlje. Posljednjih nekoliko godina ovakve grupe se formiraju i kod nas. U borbi protiv stresa koristite i svaki prekid na poslu za fiziĉko i psihiĉko opuštanje. Nauĉite neke jednostavne fiziĉke vjeţbe koje se rade sjedeći, a ako ne moţete ništa drugo, a jako ste napeti, dišite duboko neko vrijeme i barem se protegnite. Stvarajte pozitivan stav prema svom poslu, sjetite se koliko je on vaţan za vašu organizaciju i šire, a osim toga, kontaktirajući s ljudima moţete mnogo o njima i nauĉiti. I na kraju, ali ne manje vaţno, koristite svoj smisao za humor! Smiješna primjedba o nekoj situaciji (ma kako se ta situacija ĉinila vaţnom i ozbiljnom) moţe znatno smanjiti tenzi- ju.

STRES DOGAĐAJ SKALA UĈINKA - smrt braĉnog partnera 100 - razvod braka 73 - obiteljsko razdvajanje 65 - boravak u zatvoru 63 - smrt bliskog ĉlana obitelji 63 - osobna ozljeda ili bolest 53 - udaja, ţenidba 50 - guţva, sukob na poslu 47 - obiteljski problemi 45 - umirovljenje 45 - promjene zdravlja ĉlana obitelji 44 - trudnoća 40 - seksualne poteškoće 39 - roĊenje djeteta 39 - promjene financijskog stanja 38 - smrt bliskog prijatelja 37 - promjene u odgovornosti na poslu 29 - poteškoće sa šefom 23 - promjene radnog vremena ili stanja 20

244 - promjena stana 20 - promjena škole 20

Rezultat 300 ima 80% ljudi, rezultat 150 – 300 ima 53% (ljudi imaju srĉane atake, depresivni su ili boluju od neke ozbiljne bolesti), rezultat 150 ima 35% ljudi. Ako u nekoliko mjeseci ĉovjek ima 300 i više bodova u 80% sluĉajeva za 2 godine ozbiljno oboli. Ova skala uĉinka rezultata je ispitivanja dr. Thomasa Holmesa sa Sveuĉilišta u Washingtonu. Potrebna je hrabrost da bismo oblikovali život kakav želimo. ZAŠTO STRAH: Istraţivanja pokazuju da strah u većini sluĉajeva nije psihološki problem nego odgojni problem. Promjene za oslobaĊanje od straha nisu lagane. Problem je u tome kako obuzdavate strah, a ne u samom strahu. Bojimo se: poĉet- ka, kraja, promjena, dosada, "ustajalosti", uspjeha, neuspjeha, ţivljenja, smrti, itd., itd. – svega. I. STRAHOVI VEZANI UZ SITUACIJU a) dogaĊaju se: starenje, nemoć, mirovina, samoća, prirodne katastrofe, smrt, rat, bolest, nesreće, odlazak djece iz roditeljskog doma, itd. b) zahtijevanju djelovanje: povratak u školu, donošenje odluka, javni nastup, voţnja, intimnost itd. II. STRAHOVI VEZANI UZ NAŠ EGO – ovi strahovi odraţavaju vašu svijest i sposobnost da se nosite sa svijetom: odbijanje, uspjeh, neuspjeh, ranjivost, bespomoćnost, gubitak ugleda, neodobravanje, biti prevaren. III. TO JE STRAH STRAHOVA, a zapravo realnost problema izraţen u reĉenici: Ja to ne mogu! (Ne mogu se nositi sa samoćom. Ne mogu se nositi sa starenjem. itd.) Nije ĉudo da imate tako malo povjerenja u sebe s obzirom kako ste odgajani. Roditelji su (a njima njihovi roditelji) nedostatak povjerenja u svoju sposobnost prenijeli vama. Rijeĉi: "Pazi se, dušo!" moţete odmah prevesti dvostruko – svijet je opasan i ne moţeš se nositi s time, a vi osjećate da niste dovoljno sposobni. Obzi- rom na koliĉinu roditeljskih (i ne samo njihovih upozorenja) ĉudo je što izlazimo iz kuće i ţivimo. Ne trošite energiju na pitanje zašto je tako, već usvojite ĉetiri najvaţnije rijeĉi: mogu se s time nositi.

VJERUJTE U SEBE, ĈINITE, BOLJE MIŠLJENJE Ne moţete ĉekati da strah nestane jer: 1. STRAH NEĆE NESTATI DOKLE GOD SE RAZVIJATE, nemojte se muĉiti da pobjegnete strahu, ali gradite vjeru u sebe. 2. STRAHA SE MOŢETE RIJEŠITI SAMO AKO UĈINITE TO ĈEGA SE BOJITE, npr.: javni nastup pred slušateljstvom.

245 3. BOLJE MIŠLJENJE O SEBI STIĈETE AKO UĈINITE NEŠTO, uĉinili ste i nakon toga ţelite dalje i ponovo se javlja strah (npr. : nastupili ste za govornicom, ali sada treba ići na TV). 4. STRAH SE JAVLJA SVAKI PUT KAD SUSREĆETE NEŠTO NOVO, to se dogaĊa svim ljudima. Uspješni su se probili kroz silne koliĉine straha da bi bili tamo gdje jesu. I još se probijaju. 5. PROBIJANJE KROZ STRAH MANJE JE ZASTRAŠUJUĆE OD ŢIVLJENJA SA STRAHOM I OSJEĆAJA BESPOMOĆNOSTI. Svi se sigurno osjećate u svojim ĉahuricama, ali realnost je izreka: "Ţivot je ono što se dogaĊa kada planiramo nešto drugo." Zato ţivite sad i rješavajte probleme i strahove. OBUZDAVANJE STRAHA: Drevna izreka kaţe:"Put je ravan, zašto si bacaš kamenje pod noge?" Upravo to radite kad ţelite stići do cilja, a bojite se. Shvatite da svi osjećaju strah, prilaze neĉem novom u ţivotu i "uĉine to" unatoĉ strahu. Znaĉi problem nije u strahu nego u naĉinu da li ga obuzdavate: a) iz pozicije unutarnje moći (izbor, energija, djelovanje), rijeĉ je o moći vlastitog razvoja, zadovoljstva, moći da volite, a ne da kontrolirate druge; b) iz pozicije boli (bespomoćnost, depresija, paraliza).Tajna obuzdavanja straha jest da iz b) doĊete u a). Izuzetno su vaţne rijeĉi koje upotrebljavamo: jedne su destruktivne, druge osnaţuju: destruktivno moćno ne mogu ne znam trebam mogu nisam kriv preuzimam odgovornost to je problem to je prilika ţivot je borba ţivot je avantura nadam se znam što ću sad mogu se nositi s tim ovo je strašno ovo mi iskustvo treba. PROŠIRITE ZONU UDOBNOSTI: Većina ljudi se kreće i djeluje u podruĉju koje smatraju ispravnim, jer se osjećaju ugodno, to je tzv. zona udobnosti. Sve što se nalazi izvan odabranog okvira izaziva nelagodu i strah. Za svakoga pojedinaĉno, ta je zona drugaĉija, no svi ljudi donose odluke na temelju ogranĉenog prostora la- godnosti. Kako biste proširili zonu ugodnosti upustite se u RIZIK 1 (uĉinili ste, bolje se osjećate, savladali ste strah, moćni ste), proširili ste za jedan korak svoju zonu udobnosti. Nakon toga uĉinite RIZIK 2 (uĉinili ste, bolje se osjećate, savladali ste strah, moćni ste) proširili ste za dva koraka svoju zonu udobnosti. Potom uĉi- nite RIZIK 3 i tako redom dok potpuno ne savladate strahove i dobit ćete novu zonu udobnosti i povećanu sposobnost da se nosite sa strahovima. Imajte na umu da rizici podrazumijevaju pozitivno djelovanje, a ne npr. drogiranje, kršenje ljudskih prava, brakolomstvo, pljaĉke i sliĉno. PREUZMITE ODGOVORNOST ZA SVOJ ŢIVOT 1. ne kriviti druge za ono što jeste, radite, imate ili osjećate.

246 2. ne kriviti sebe (shvatite da ste uvijek uĉinili najbolje i najviše što ste mogli u datom trenutku) 3. biti svjestan gdje i kada NE preuzimati odgovornost (ne glumite ţrtvu) vaš osjećaj: kod vas ga pokreće vaša: bol uplašenost ljutnja nestrpljivost uzrujanost nezadovoljstvo okrivljavanje drugih zamor samosaţaljenje ovisnosti zavist osuĊivanje bespomoćnost razoĉaranje trajno stanje izgubljenosti ljubomora. 4. kontrolirati unutarnjeg sabotera / glas u vama koji za svaku aktivnost navješta propast (npr.: dobili ste nagradu, a vi razmišljate: zašto baš ja, super, a ne nije dobro bit će mi zavidni i reći će da nisam najbolja, moţda su mi to namjestili jer nisu imali dati kome drugome, bolje da ne idem na dodjelu, pa ionako nemam što obući, svi će samo gledati kakva mi je haljina itd., itd., itd.) 5. biti svjestan "koristi" koje vas drţe "blokiranim" ( npr.: niste zadovoljni poslom, ali ne traţite novi jer vam je to naporno, ne trebate pokazati što znate, ne znate kakva će biti plaća, ne ulazite u nikakve rizike) 6. shvatiti što ţelite u ţivotu i poduzeti nešto u vezi ostvarenja cilja 7. biti svjesni mnoštva izbora koje imate u datoj situaciji (npr.: kad vam zazvoni ujutro sat i imate sat vremena do polaska na posao samo o vama ovisi što ćete raditi taj sat vremena). Samo vi u svakom trenutku dana odabirete kako ćete se osjećati i što ćete uĉiniti. ŠTO VAS JOŠ MOŢE SABOTIRATI 1. Negativne misli – Prestanite se "šopati" negativnim mislima. Negativne misli oduzimaju vam moć i tako vas još više strah paralizira. Kljuĉ cijele priĉe je u spoznaji da moţete voditi plodan i smisleni ţivot bez obzira na vanjske okolnosti. Pozitivno mišljenje je zapravo energetski poticaj, koji vam pomaţe da se nosite s bilo lime što ţivot donosi. Nalazite vrijednosti u svemu što se dogaĊa oko vas. 2. Vaši bliţnji – Kad poĉnete s promjenama u ţivotu i nakon prvog rizika savladate prvi strah vaša obitelj (a onda i svi ostali) "okomit" će se na vas. Npr.: ako upišete studij, ĉut ćete komentare od toga da nikada nećete sami uspjeti, da ste sebiĉni, da vam nije stalo do njih, da ste nesposobni za to itd., itd. Ne ljutite se, ne osjećajte se krivom, ne reagirajte neprijateljski ma što oni govorili da vas sprijeĉe u savladavanju straha. Svima sabrano obrazloţite da je to za dobrobit svih i da imate pravo ostvariti svoje ţelje i ciljeve te da oni neće biti zakinuti odnosno da oĉekujete njihovu podršku. S vremenom će oni shvatiti da ih volite, ali da morate ţivjeti svoj ţivot. Zahvalite im na onome što vam zaista pruţaju u ţivotu. 3. Pogrešna odluka:

247 a) model "bez pobjede": Do toĉke izbora imate put A i put B. Neodluĉni ste i ne znate što da napravite. Stalno gledate unatrag i pitate gdje ste pogriješili. Nikako niste sigurni da je vaša odluka ispravna. Ovo je situacija u kojoj nema pobjede. b) model "bez poraza": Do toĉke izbora imate put A i put B. Vi smatate da su oba ispravna i da su na svakom putu iskljuĉivo dobre stvari (prilike da iskusite novi ţivot, prilike da rastete). Npr.: osobe koje prekidaju studij i mijenjaju zanimanje – znanje koje su sakupili na prvom studiju sigurno će im u ţivotu koristiti, a druga odluka zadovoljila ih je profesionalno i ostvarili su cilj. Ţivot vam pruţa bezbroj mogućnosti. Samo mu recite DA, sudjelujte, djelujte, zauzmite stav, ukljuĉite se u proces, razvedrite se, pokrenite se. NOVO ISKUSTVO: Ţivot nam pruţa bezbroj mogućnosti. Svaki novi doţivljaj omogućuje nam promjenu energije, da nauĉimo nešto novo o sebi, naša prirodna znatiţelja aktivira kreativnost, uzbuĊenje i zadovoljstvo sobom i drugima. Starenjem ĉesto gubimo taj pustolovni duh i zanimanje za ţivot, a niska razina samopouzdanja donosi dosadu i umor. Samo mi moţemo odluĉiti i planirati da potraţimo novo iskustvo i uĉinimo nešto što nikad ranije nismo uĉinili. Moţemo uţivati u novim okusima, osjećajima, znanjima .... KONTAKT S PRIRODOM: Preopterećenost poslom, stanovanje u malim stanovima zagušljivih gradova, nedostatak bilo kakvog kontakta s prirodom rezultira (osim povećanog stresa,...) i niskom razinom samopouzdanja. Problem je u naĉinu i brzini obnavljanja potrošene energije. S njom pada i samopouzdanje. Planirajte i organizirajte odlazak u prirodu – svijet prirode je izvrstan melem za preopterećene umove suvremenim naĉinom ţivota i modernom tehnologijom. ORGANIZIRAJTE SVOJE VRIJEME: Koliko nam je vrijeme dragocjeno pokazat ćemo kada ga organizirano trošimo. Osim samodiscipline raste nam i samopouzdanje. Što ĉiniti: zapisujte stvari, napravite popise zadataka, koristite malenu oglasnu ploĉu, koristite rokovnik; prouĉite popise, ploĉu i rokovnik; odredite prioritete; prestanite odugovlaĉiti – najprije obavite najteţe zadatke; kaţite odmah NE onome što ne moţete napraviti – ne gubite vrijeme i odvojite vrijeme za sebe. PREISPITAJTE SVOJE OSJEĆAJE: Ljudi se realiziraju kroz emocije, a istovremeno sve civilizacije nastoje zatomiti pokazivanje odreĊenih osjećaja. Odrastanjem i usvajanjem društvenih stavova, navika i obiĉaja ljudi ne ispoljavaju svoje osjećaje. Taj gubitak dodira sa svojim osjećajima rezultat je neiskrenosti prema sebi (i prema drugima), a to je povezano sa slabljenjem samopouzdanja. VRIŠTITE: Ima dana kada se jednostavno gomilaju dogaĊaji koji izazivaju stres. Pada kiša, pokvari se auto, dijete dobije temperaturu, na poslu ĉekaju neplanirane stranke itd. Osjećaj napetosti raste sa satima rada, a tada (napeti) baš nismo previše racionalni. Napetost dovodi do eksplozije, obiĉno strada neka nevina ţrtva. Planski moţemo sprijeĉiti eksploziju našeg vulkana tako da vrištimo što jaĉe moţemo,

248 smanjimo stres, preuzmemo kontrolu nad vlastitim ţivotom, ojaĉamo samopouzdanje. IZAZOV: Svaki problem promotrite kao izazov. Izuzetno su vaţne rijeĉi koje upotrebljavamo – jedne su destruktivne, druge osnaţuju. SLUŠAJTE: Provedite jedan dan slušajući druge ljude – ne razgovarati, samo slušati. Suradnici, obitelj – svi će biti pozitivno iznenaĊeni da ih netko ţeli slušati, jaĉat će im osjećaj vrijednosti. Onaj koji sluša pojaĉava osjećaj da ĉini nešto dobro i raste mu samopouzdanje, te potiĉe druge da otkriju svoju vrijednost. Toliko se toga moţe nauĉiti slušajući druge, da bi to bilo dobro ponoviti. UZEMLJITE SE: Velika koliĉina stresa i niska razina samopouzdanja ĉini ljude nervoznima s osjećajima svih fiziĉkih simptoma anksioznosti: znojenje, glavobolja… Ljudi kao zemaljska bića najbolje će se oporaviti na svojim korijenima – spajanjem sa zemljom koja nam uvijek pruţa podršku.

249 Nikola Drobnjak, dr. med. spec. psihijatrije SAVLADAVANJE STRESA NA POSLU

250

251

252

253

254

255

256 prof. dr. sc. AnĊela Franĉić POSLOVNI HRVATSKI JEZIK

Jezik je sustav (dogovorenih) jeziĉnih znakova koji sluţi za sporazumijeva- nje meĊu ljudima. Hrvatski jezik zajedniĉki je naziv za govore kojima su se u prošlosti sluţili ili se danas sluţe Hrvati.

hrvatski organski idiomi – mjesni govor – skupina mjesnih govora – dijalekt – narjeĉje

hrvatski supstandardni idiomi – gradski govor – ţargon hrvatski standardni jezik

Hrvatski standardni jezik jeste rezultat svjesnih napora da se oblikuje izna- dregionalni i općenacionalni jezik koji će omogućiti svim govornicima hrvatskog jezika da se bez poteškoća meĊusobno sporazumijevaju bez obzira na to gdje ţive. Osnovna obiljeţja: 1. autonomnost: nije podudaran ni s jednim mjesnim govorom, dijalektom ili narjeĉjem, nije niĉiji materinski jezik i stjeĉe se uĉenjem. 2. svjesna normiranost: ima svoje norme/pravila/, normativni priruĉnici (pravopis, gramatika, rjeĉnik, jeziĉni savjetnik), 3. višefunkcionalnost: mogućnost izricanja svega ljudskog znanja, konkretnog i apstraktnog, 4. stabilnost (u prostoru i vremenu): omogućuje se komunikacija na ĉitavome hrvatskom prostoru i nastojanje da se hrvatski standardni jezik što manje mijenja.

Višefunkcionalnost hrvatskoga standardnog jezika Višefunkcionalnost je bitna odlika standardnog jezika (standardni je jezik i jezik knjiţevnosti, i jezik ureda, i jezik novina i televizije, i jezik znanosti i jezik svakodnevne komunikacije). U skladu s tim svojim funkcijama standardni se jezik raslojava na funkcionalne stilove.

257 Osnovi funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika jesu:

– knjiţevnoumjetniĉki – znanstveni – publicistiĉki – administrativni – razgovorni Svi stilovi imaju zajedniĉki općeobvezatni neutralni standardni jezik. Svaki stil ima i svoja obiljeţja. U svakome stilu moţemo razlikovati najĉešće realno ostvarivanje toga stila od njegovih poţeljnih znaĉajka.

Administrativni funkcionalni stil hrvatskoga standardnog jezika = jezik ureda, diplomacije, drţavne uprave, politike, ekonomije... njime se pišu sluţbeni dopisi, odluke, zakoni, pravilnici, potvrde, raĉuni, narudţbe, molbe, ţalbe, oglasi, ţivotopisi, izvještaji.... On sadrţi elemente općega, stilski neutralnoga dijela, standarda i specifiĉne elemente svojstvene samo njemu kao zasebnomu stilu standardnog jezika. Poţeljne su znaĉajke administrativnoga funkcionalnog stila hrvatskoga standardnog jezika, a to su ustaljena struktura, ĉinjeniĉnost, objektivnost, toĉnost, ja- snoća, jednostavnost, logiĉnost, saţetost, preglednost, klišejiziranost izraza, usklaĊenost s normama hrvatskoga standardnog jezika Podstilovi administrativnog stila:

zakonodavno-pravni društveno-politiĉki diplomatski personalni poslovni

POSLOVNO PISMO jeste: dokument kojim se prenosi poslovna poruka i prvi kontakt s poslovnim partnerom. Poslovna pisma prema vrsti jesu: poslovni pozivi, rutinski zahtjevi, upiti i narudţbe, potvrde, prateći dopisi, zahvale.... Pisma se pišu na poslovnom papiru tvrtke, najĉešće format A 4, teţine 80 g, u bijeloj boji. Pri izradi poslovnoga pisma treba poštivati ova naĉela: jedna svrha, fokusiranje na ĉitatelja, poslovni ton, zanimljivost, potpunost, toĉnost, saţetost, jasnoća... Glavni dijelovi poslovnog pisma jesu: zaglavlje, mjesto i datum, adresa primatelja, pozivne oznake, predmet, oslovljavanje, sadrţaj, potpis. Sporedni dijelovi poslovnog pisma jesu: prilozi, oznaka naĉina otpreme, oznaka rasporeda kopija, dopisak.

258

LITERATURA 1. Anić, Vladimir – Goldstein, Ivo. 1999. Rječnik stranih riječi. Novi Liber. Zagreb. 2. Anić, Vladimir. 1998 (i kasnija izdanja). Rječnik hrvatskoga jezika. Novi Liber. Zagreb. 3. Babić, Stjepan – Boţidar Finka – Milan Moguš. 1966 (i kasnija izdanja). Hrvatski pravopis. Zagreb. 4. Babić, Stjepan. 1990. Hrvatska jezikoslovna čitanka. Globus. Zagreb. 5. Babić, Stjepan. 1995. Hrvatski jučer i danas. Školske novine. Zagreb. 6. Batnoţić – S., Ranilović – B., Silić, J. 1996. Hrvatski računalni pravopis. Zagreb. 7. Dulĉić, M. (ur.) 1997. Govorimo hrvatski. Jezični savjeti. Hrvatski radio – Naprijed. Zagreb. 8. Franĉić, AnĊela – Hudeĉek, Lana – Mihaljević, Milica. 2005. Normativnost i višefunkcionalnost hrvatskoga standardnog jezika. Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb.

259 9. Kovaĉević, Marina – Badurina, Lada. 2001. Jezični paradoksi administativnoga stila. Drugi hrvatski slavistiĉki kongres. Zbornik radova I. Osijek: 479-487. 10. Matković, Maja. 2005. Ah, taj hrvatski : jeziĉni savjetnik za svakoga. Veĉernji list. 11. Mihaljević, Milica. 2002. Funkcionalni stilovi hrvatskoga (standardnog) jezika. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 28: 325-343. 12. Oţegović, Marijan. 2005. Poslovna pisma ili Kako napisati učinkovito poslovno pismo, treće, prošireno izdanje, Tehnološki park Zagreb. Zagreb. 13. Samardţija, Marko (ur.). 1999. Norme i normiranje hrvatskoga standardnog jezika. Matica hrvatska. Zagreb. 14. Silić, Josip .2006. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Disput. Zagreb. 15. Skupina autora. 1999. Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Pergamena – Školske novine, Zagreb. 16. Šonje, Juraj (ur.) 2000. Rječnik hrvatskoga jezika. LZ "Miroslav Krleţa" – Školska knjiga. Zagreb. 17. Teţak, Stjepko – Stjepan Babić 1992 (i kasnija izdanja). Gramatika hrvatskoga jezika. Priručnik za osnovno jezično obrazovanje. Zagreb. 18. Teţak, Stjepko. 1999. Hrvatski nas (ne)zaboravljeni. Tipex. Zagreb. 19. Teţak, Stjepko. 2004. Hrvatski naš (ne)podobni. Školske novine. Zagreb. 20. Teţak, Stjepko. 1995. Hrvatski naš osebujni. Školske novine. Zagreb. 21. Teţak, Stjepko. 1991. Hrvatski naš svagda(š)nji. Školske novine. Zagreb. 22. Zoriĉić, Ivan. 1998. Hrvatski u praksi. ZN "Ţakan Juri". Pula.

260 Vjeţba 1. Veliko i malo poĉetno slovo Osobno ime i prezime pišu se velikim poĉetnim slovom. Molimo da svoje primjedbe šaljete na adresu gospoĊe Antonije Raiĉ. Ako se ime sastoji od dvije ili više rijeĉi, velikim poĉetnim slovom piše se sve rijeĉi (izuzev prijedloga i veznika) samo kad je u pitanju naselje, drţava ili kontinent. U svim ostalim sluĉajevima veliki se slovom piše samo prva rijeĉ. Naša tvrtka otvorila je novi pogon nedaleko od Svetog Jurja u Trnju. Planiramo sluţbeni put u Sjedinjene Ameriĉke Drţave. Robu nabavljamo iz Juţne Amerike.

Pravni poloţaj javnih cesta utvrĊen je Zakonom o javnim cestama. O našim uspjesima pisao je i Veĉernji list. Uspješno suraĊujemo s MeĊunarodnim monetarnim fondom. Nekoliko puta godišnje odlazim u Hrvatsko zagorje, Gorski kotar i na Dugi otok. Kadrovska sluţba naše tvrtke nalazi se na Trgu bana Jelaĉića. Pripremamo se za ulazak u Europsku uniju. Redovito kupujemo izdanja Matice hrvatske. Nesreća se dogodila na Mostu mladosti. Prvog je sijeĉnja Nova godina. Svoju molbu uputili smo i Hrvatskom saboru. Velikim poĉetnim slovom pišu se imena stanovnika naselja, pokrajina, drţava, kontinenata.

Naši najvjerniji kupci jesu Zagrepĉani i MeĊimurci. MeĊu uspješnim svjetskim gospodarstvenicima sve je više Hrvata. Iz godine u godinu Zagreb posjećuje sve više Amerikanaca. Malim poĉetnim slovom pišu se pridjevi izvedeni od takvih imena. Najbolje su opskrbljene zagrebaĉke prodavaonice. Kupujmo hrvatske proizvode! Ameriĉki i europski naĉin ţivota veoma se razlikuju. Velikim poĉetnim slovom pišemo zamjenice vi i vaš kad se obraćamo jednoj osobi. Poštovana gospoĊo Novak, molimo Vas da se hitno javite u našu najbliţu poslovnicu.

Poštovane dame i gospodo, obraćam vam se u vezi s vašim primjedbama na predloţena rješenja. Internet je jedan od medija, pa se (kao radio i televizija) piše malim poĉetnim slovom. Današnje poslovanje nezamislivo je bez interneta. Riječ iza rednog broja, koji se sastavni dio imena skupa, piše se malim početnim slovom. 261

Na IV. kongresu poslovanja sudjeluje i dvoje naših predstavnika.

Vjeţba 2. ije/je/e/i – č/ć – dž/đ (pomoć: pravopis, rjeĉnik) Neke od rijeĉi koje sadrţe ije/je/e/i: Svi mediji objavili su vijest o uspjesima naše tvrtke na meĊunarodnom trţištu. O poĉetku rada naše nove poslovnice poslat ćemo vam obavijest. O poĉetku naše akcije bit ćete pravodobno obaviješteni. Svakog mjeseca obavještavat ćemo vas o novim ponudama. Htjeli smo prisustvovati sastanku, ali nas vratar nije htio pustiti u dvoranu. Nemojte gubiti dragocjeno vrijeme. Nemate previše vremena. Ocjenjivat će se svaki detalj. Ocijenili smo svaki detalj. Dobili ste izvrsne ocjene. Treba razlikovati sljedeći (u znaĉenju 'idući') i slijedeći (odgovor na pitanje kako?) Sljedeći tjedan odrţat će se sjednica Upravnog vijeća. Slijedeći upute, uspješno smo obavili zadatak. Ako je u pozitivu ije, u komparativu i superlativu pridjeva i priloga uvijek je – je. Lijepo ste to rekli. Recite to ljepše. Poslovno pismo piše se na bijelom papiru. Ovaj je papir bjelji od onog iz prijašnje pošiljke. Treba uvijek upotrebljavati sluţbeni imenski lik, a nipošto samovoljno prekrajati ime. Moj kolega ţivi u Reci, a njegova kći studira u Rijeci. Posjetili smo Široki Brijeg i Dragoslavec Breg. Stipan Kovaĉević proglašen pobjednikom natjecanja, a njegov kolega Stjepan Horvat zauzeo je drugo mjesto. U blagovaonici je velik hrastov stol, a u dnevnom boravku stolić boje hrasta. Završio je teĉaj za turistiĉkog vodiĉa. (pripazite: vodiĉ, braniĉ, goniĉ, ribiĉ pišu se s ĉ) Nije zdravo jesti svaki dan sendviĉe i ćevapĉiće. Stric mi je lijeĉnik. I ja krećem striĉevim stopama. (prema osnovnom c dolazi č) Pri stupanju u brak valja raĉunati i na braĉne probleme. (prema osnovnom k dolazi č) Moj najstariji brat uspješan je sportaš, a ostala su braća lijeĉnici. (prema osnovnom t dolazi ć) Treba uvijek upotrebljavati sluţbeni imenski lik, a nipošto samovoljno prekrajati ime. Gospodina Ĉaĉića upoznala sam prošle godine. Ove sam ne godine na seminaru srela s kolegicom Anom Ćaćić.

262 Kupili smo novi poslovni prostor nedaleko od Ċamije. > dţamije (dž u rijeĉima iz turskog) Najbolja je kava skuhana u Ċezvi. > dţezvi Naša tvrtka najveći je uvoznik detergenata. > deterdţenata (dž u rijeĉima iz engleskog) Unosno je biti manager. > menadţer Poštom ćemo vam poslati letak i naruĊbenicu. > narudţbenicu (dž u hrvatskim rijeĉima) Na kraju školske godine uĉenici dobivaju svjedoĊbe. > svjedodţbe rezultat je glas. promjene)

Vjeţba 3. Pravopisni znakovi toĉka – stavlja se iza jednostavnih kratica: npr., itd., prof., prof. dr., mr., dipl. ing. Poziv je potpisao prof. dr. Mirko Marković. – iza rednih brojeva (rimskih i arapskih) Dodjela nagrada bit će 6. V. 2007. (ili 6. 5. 2007. ili 6. sijeĉnja 2007.) – u biljeţenju sati U subotu radimo do 14.30 sati. (ne 14:30 ni 14,30) zarez – nabrajanje Naruĉili smo papir, olovke, gumice, spajalice, omotnice itd. – ispred veznika a, ali, nego, no, već Na razgovor sam pozvala Vas, a ne kolegicu. – kad zavisna reĉenica (poĉinje zarezom) prethodi glavnoj Kada ćemo dobiti robu koju traţite, ne bih Vam znala reći. – rijeĉi u vokativu od ostalog dijela reĉenice odvajaju se zarezom Poštovani kolege, ĉestitam vam na uspjehu. – u pisanju imena mjesta ispred datuma Zagreb, 26. listopada 2007. (ali U Zagrebu 26. listopada 2007.) – u pisanju decimalnih brojeva i novĉanih iznosa Imao je 2,15% alkohola u krvi. Kruh stoji 7,10 lipa. – uvijek pazite na smisao poruke koju ţelite prenijeti To što ste rekli meni, nije jasno. ali i To što ste rekli, meni nije jasno. crta – u nabrajanju Molbi prilaţem: – domovnicu

263 – rodni list – svjedodţbu završnog razreda srednje škole – potvrdu o nekaţnjavanju. Utakmica Dinamo – Zagreb završila je bez pogodaka. crtica – u pisanju dvostrukih prezimena i dijelova dvostr. osobnih imena (ne uvijek!) Nova ĉlanica našeg kolektiva od danas je Ana Novak- Horvat. Predlaţem da gĊa Ana-Marija bude nova predsjednica našega Društva. – u pisanju rijeĉi od kojih je prvi dio iskazan brojem ili slovom Narudţbu pošaljite e-poštom. Takvi su se automobili proizvodili 70-ih godina prošlog stoljeća. – pri sklonidbi kratica koje se pišu velikim slovima Svakodnevno se koristimo uslugama PBZ-a i ZET-a. – u pisanju brojeva telefona, mobitela 01/2999-325 – u pisanju imena ţupanija Naša tvrtka ima sjedište u Bjelovarsko-kriţevaĉkoj ţupaniji. navodnici – u imenima ustanova i institucija Sutra odlazimo u posjet Osnovnoj školi "Petar Preradović" – pri doslovnom navoĊenju tuĊih rijeĉi Ravnatelj je rekao: "Molim sve zaposlene da se pridrţavaju radnog vremena." izostavnik – ne piše se u primjerima tipa: Javit' ću Vam se ĉim saznam novosti.

Vjeţba 4. Sastavljeno i nesastavljeno (rastavljeno) pisanje sastavljeno se – jednopojmovne imeniĉke i pridjevske sloţenice sa spojnikom - pišu o- Sutra nam u posjet dolazi velikogoriĉki gradonaĉelnik. Stanovnik Banje Luke zove se Banjoluĉanin. – sloţenice ĉija je prva sastavnica auto, foto, audio, video, kino, mikro, elektro, hidro, anti … Naša tvrtka prodaje fotoaparate, videoopremu, kinoprojektore i mikrovalne pećnice. Malo je onih koji ţele biti autolimari i elektroinstalateri. Juĉer je u pogon puštena nova hidroelektrana.

264 Najavljeno je da ćemo sudjelovati u radioemisiji o poslovnim tajnicama. – negirani oblici samo nekih glagola Nemojte zaboraviti na sutrašnji sastanak. Sutra neću doći na sastanak jer putujem u Zadar. Nisam zaboravila na kćerin roĊendan. s crticom se – dvopojmovne imeniĉke sloţenice sa spojnikom -o- pišu Moram kupiti hrvatsko-engleski rjeĉnik. Ameriĉko-iraĉki odnosi opet su u krizi. – jednopojmovne imeniĉke sloţenice bez spojnika -o- Iz godine u godinu sve je više taksi-vozaĉa. – padeţni oblici kratica koje se pišu velikim slovima Već desetak godina radim u INA-i. – oznake pribliţnih vrijednosti Za pet-šest dana završit ćemo obraĉun troškova. Svakome se moţe dogoditi da jedanput-dvaput zakasni na posao. nesastavljeno – višerjeĉni brojevi (glavni i redni) se pišu Naruĉenu robu platili smo petsto dvadeset pet kuna. Na klasifikacijskom ispitu bila sam sto trideset prva. – negirani oblici većine glagola Ne moţemo uspostaviti telefonsku vezu s Dugim otokom. Ne znam kamo je kolegica zapisala broj Vašeg mobitela. – konstrukcije tipa Ni pod kakvim uvjetima neću dati ostavku. Ni o kakvoj proslavi nećemo razgovarati. – sloţenice ĉija je prva sastavnica sloţena kratica Redovito plaćam TV pretplatu.

Vjeţba 5. Kratice Rijeĉ se krati na: poĉetno godina g. (i god.) slovo toĉka t. J vidi v. E poĉetni broj br. D suglasniĉki stoljeće st. skup stranica str. N poĉetni slog i engleski engl. poĉetno gospodin gosp. (i g.)

265 O slovo ili profesor prof. suglasniĉki godina god. (i g.) S skup drugog usporedi usp. T sloga Poĉetno i doktor dr. A posljednje magistar mr. V slovo raĉun rn. N Skraćivanje diplomirani pravnik dipl. iur. skupova diplomirani ekonomist dipl. oec. (i dipl. ek.) E rijeĉi vršitelj duţnosti v. d. – Jednostavne kratice u pravilu se pišu s toĉkom na kraju. Izuzeci: gĊa (gospoĊa), fra (fratar)… – Kratice se u pravilu pišu malim slovom: Izuzeci: M.P. (mjesto peĉata), P.S. (post scriptum)… – Za razliku od jednostavnih kratica oznake mjernih jedinica pišu se bez toĉke, npr. l (litra), m (metar), km (kilometar), dag (dekagram), g (gram) t (tona), kg (kilogram… – nastaju skraćivanjem višerjeĉnih imena na poĉetna slova (RH) ili (rjeĊe) slogove (INA)

– u pravilu se pišu velikim slovima i bez toĉke (ZET, SAD, PBZ) S – prijedlozi i veznici se u pravilu izostavljaju (MUO = Muzej za umjetnost i obrt); ali BiH L – ĉitaju se prema nazivima slova (PDV )ili kao samostalne rijeĉi (MUP) O – pri sklonidbi se nastavak (piše se malim slovom) odvaja crticom od kratice Ţ – kratice koje završavaju na -a ţenskog su roda, a sve ostale kratice muškog E su roda (ovaj HRT, ovaj EU, ovaj PBZ, ovaj HNK; ova INA, ova HINA, ova UEFA N ZET Vozim se ZET-ovim autobusom. E TOZ Radim u TOZ-u. NATO Nabrojite ĉlanice NATO-a. EU Nabrojite ĉlanice EU-a. HRT Gledam program HRT-a. HAC Ĉlanica sam Uprave HAC-a. INA Radim u INA-i (i Ini). FER Studiram na FER-u. MUP Na sveĉanosti su bili i MUP-ovci. SMS Javit ću vam se SMS-om. PTSP (ĉitaj: peteespe, a ne pitiespi) Mnogi su oboljeli od PTSP-a.

266 Vjeţba 6. Molimo Vas da nam pošaljete Vaše prijedloge. → svoje Obzirom da nije stigla na vrijeme, Vašu molbu nismo ni razmatrali. → s obzirom Javljam se na natjeĉaj kojega je raspisao Filozofski fakultet. → koji Da smo na vrijeme primili poziv, sigurno bi došli na sastanak. → bismo Iduće godine u Zagrebu će se odrţati film-festival. → filmski festival Gdje nas vodite na veĉeru? → kamo (Dobro: Gdje ste bili na veĉeri?) Kuda nas vodite na veĉeru? → kamo (Dobro: Kuda putujete do Splita?) kuda znaĉi 'kojim putem' Nadamo se da znate koristiti naš novi proizvod. → koristiti se (našim novim proizvodom) Javljam se u vezi našeg dogovora. → u vezi s našim dogovorom Ugovor se ne potpisuje s olovkom. → olovkom Na osnovu svih tih priznanja zakljuĉujemo da dobro poslujete. → na osnovi On je naš najbolji ekonomista. → ekonomist Nestrpljivo oĉekujemo 31. prosinac. → prosinca Na svakom sastanku raspravljamo po tom pitanju. → o Dobar veĉer! Dobro veĉe! → Dobra veĉer! Hvala lijepo! → Hvala lijepa! Dobili smo pohvalu od strane direktora. → Direktor nas je pohvalio. Potrebno je donijeti dokumente propisane od strane Porezne uprave. → koje je propisala U idućoj narudţbi poslati ćemo vam i novi reklamni materijal. → poslat Ţelite li kavu sa ili bez šlaga? → sa šlagom ili bez šlaga. Štovana gospoĊo Novak, dobila ste nagradno putovanje. → dobili Sniţena je sva proljetna konfekcija. → sniţene su cijene O vrsti dokaza zavisi naš dalji postupak. → ovisi daljnji

Vjeţba 7. "Postoji li dobra hrvatska rijeĉ, ne trebaju na strane rijeĉi!" Leksik (rijeĉi): Svaki peti zaposlenik ţrtva je mobbinga. → zlostavljanja Naša suradnja traje decenijama. → desetljećima Odmah moţete dobiti uvjerenje da ste poloţili teĉaj engleskog jezika. → potvrdu Garantiramo Vam da ćemo na vrijeme završiti gradnju. → jamĉimo Novo sredstvo za ĉišćenje vrlo je efikasno. → uĉinkovito Kupili smo petnaestak novih kompjutera. → raĉunala Sve uĉesnike pozvali smo na veĉeru. → sudionike Snabdjevamo se kod najboljega proizvoĊaĉa tih proizvoda. → opskrbljujemo Svako prekoraĉenje dogovorenog roka traţi izvinjenje i objašnjenje. → ispriku

267 Otvorit ćemo cirka 500 novih radnih mjesta. → oko Molbi priloţite svoju biografiju. → ţivotopis Treba pronaći adekvatna zakonska rješenja. → odgovarajuća Moramo voditi raĉuna o robnim rezervama. → priĉuvama Danas je vaţno imati dobrog managera. → menadţera (zasad nije pronaĊena odgovarajuća zamjena, rijeĉ pišemo u fonetiziranom liku tj. onako kako je izgovaramo) Rijeĉi koje slijede nisu hrvatskoga podrijetla. Napišite njihovu hrvatsku istoznaĉnicu pazeći pritom da kao zamjenu ne ponudite posuĊenicu iz kojeg drugog jezika) duhan puška boja kava ĉipka ĉizma Ako unatoĉ uloţenom naporu niste uspjeli pronaći odgovarajuću hrv. rijeĉ, nemojte oĉajavati. To su usvojenice (rijeĉi davno ušle u hrvatski jezik, potpuno prilagoĊene njegovu ustroju) i nema potrebe mijenjati ih izmišljanjem novih rijeĉi.

268 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

269 Sonja Šimić Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci

ZA NOVU KNJIŢNICU

Radionica u kojoj će sudjelovati svi knjiţniĉari Gradske knjiţnice i ĉitaonice Vinkovci, korisnici i posjetitelji sajma. Koristeći ciglice od prirodne terakote slagat ćemo ih (zidati) u zgradu koja će simboliĉno predstavljati novu knjiţnicu. Time iskazujemo ţelje nas knjiţniĉara, ali i podršku našem osnivaĉu i Gradu Vinkovcima kako bi nova knjiţnica ĉim prije ugledala svjetlo dana.

Vedrana Markić, Dubravka Katić Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci

TREĆA ŢIVOTNA DOB

Jednom davno netko je lijepo rekao: Ne treba ţivotu dodavati godine, nego godinama ţivot. Umirovljenici rado dolaze u Knjiţnicu, posuĊuju knjige, provode vrijeme u ĉitaonici, otvoreni su za komunikaciju stoga im Knjiţnica nudi nove sadrţaje u obliku radionica. To su kreativne radionice koje mogu voditi knjiţniĉari, ali i sami umirovljenici. Radionice pruţaju osjećaj ugode i omogućavaju druţenje unutar kulturne ustanove, pridonose stvaranju novih prijateljstava... Jednu takvu radionicu uprliliĉit ćemo i na Sajmu zdravlja. Tema radionice: OBLAGANJE BOCA ŠPAGOM

Iva Kneţević Društvo Naša djeca Grada Vinkovaca

PRIJATELJ, A NE IGRAĈKA - MALA ŠKOLA O PSIMA

Ovom radionicom ţelim prezentirati djeci kako se odgovorno treba odnositi prema kućnim ljubimcima s naglaskom na pse. U radionici bi sudjelovala djeca ĉlanovi društva Naša djeca, sa svojim prezentacijama kao i ostala djeca posjetitelji Sajma. Nakon kratke edukacije o nekim osnovnim stvarima koje su bitne za odgoji drţanje psa, imamo namjeru organizirati kreativne radionice i kviz o steĉenom znanju s nagradama. Radionica ukljuĉuje sudjelovanje dva psa od kojih je jedan još štene; a drugi je zlatni retriver Duje koji je već sudjelovao u brojnim aktivnostima u institucijama predškolskog odgoja tako da mu druţenje s djecom nije strano.

270 Gradsko društvo Crvenog kriţa Vinkovci ZORNO PRIKAZIVANJE OZLJEDA I PRUŢANJE PRVE POMOĆI, ZAŠTITA ŢIVOTA I ZDRAVLJA

Sama ideja Crvenog kriţa nastala je na ideji pruţanja prve pomoći ranjenicima na bojnom polju nakon bitke kod Solferina 1859. godine. Podruĉje na kojemu ţivimo pretrpjelo je teška ratna razaranja, a posljedice će se osjećati još dugi niz godina. Temeljna je namjera svih meĊunarodno priznatih nacionalnih društava Crvenog kriţa, pa tako i Hrvatskog Crvenog kriţa, podići razinu znanja iz pruţanja prve pomoći i tako doprinijeti spašavanju ljudskih ţivota i zdravlja. Zbog toga Gradsko društvo Crvenog kriţa Vinkovci na razne naĉine ţeli upozoriti na opasnosti od mina i na vaţnost znanja pruţanja prve pomoći. Kroz projekt "Igralište za djecu u minama okruţenim mjestima" darovalo je djeci u ĉak 36 mjesta sigurnu oazu za igru, a kvalitetnim i struĉno provedenim teĉajevima kako kandidatima za vozaĉe, radnicima na radu, te ĉlanovima Mladeţi Crvenog kriţa postiglo veliki ugled. Od 1970. godine do danas program teĉajeva prve pomoći uspješno je savladalo više od 40.000 osoba. Zamislimo samo koliko je ţivota spa- šeno tijekom Domovinskog rata zahvaljujući znanju pruţanja prve pomoći. Znanje prve pomoći je primjenjivo znanje koje vrlo rado uĉe i mladi stari. Podsjetimo da je zahvaljujući podršci ravnatelja škola, velikom angaţmanu mento- ra školskih ekipa i zainteresiranosti mladih, 12. veljaĉe 2008. odrţano natjecanje Mladeţi Crvenog kriţa Vinkovci okupilo ĉak 29 školskih ekipa s više od 250 sudionika i tako po sedmu godinu zaredom bilo najmasovnije u Hrvatskoj. S obzirom na specifiĉnost našeg podruĉja na kojemu su minska polja još uvijek velika prijetnja ţivotu i zdravlju, Gradsko društvo Crvenog kriţa Vinkovci je svoj radionicu na Sajmu zdravlja posvetilo uĉenju vještina zornog prikazivanja ozljeda i pruţanju prve pomoći ozlijeĊenima u minskim incidentima. Radionice će provesti ĉlanovi Mladeţi Crvenog kriţa, pokazat će kako se uz vještinu filmskog trika i kazališnog umijeća šminkanja, a ĉlanovi interventne ekipe demonstrirat će postupke pruţanja prve pomoći.

Kljuĉne rijeĉi: Sama ideja Crvenog kriţa nastala je na ideji pruţanja prve pomoći ranjenicima na bojnom polju nakon bitke kod Solferina 1859. godine. Po- druĉje na kojemu ţivimo pretrpjelo je teška ratna razaranja, a posljedice će se osjećati još dugi niz godina. Zahvaljujući znanju pruţanja prve pomoći nauĉenom u Crvenom kriţu, mnogi su anonimni heroji tjekom Domovinskog rata spasili tuĊe, ali i svoje ţivote.

271 Ravnateljica Adrijana Cvrković-Lasić, prof.; ĐurĊica Resli, dipl. pedagoginja OŠ Bartola Kašića, Vinkovci

PEDAGOŠKA RADIONICA: POSREDOVANJE U RJEŠAVANJU VRŠNJAĈKIH KONFLIKATA

Medijacija je naĉin riješavanja konflikta i prevladavanja nesporazuma u kojem se neutralna, treća strana pojavljuje u ulozi posrednika-medijatora. Konfliktu se prilazi na konstruktivan naĉin i dolazi do zajednickog rjesenja oko kojega postoji suglasnost. Medijacija u skoli pomaze sagledavanju problema, otkrivanju razloga zbog kojih dolazi do sukoba, uvazavanje potreba drugih osoba, aktivan suzivot unatoc medusobnim razlikama. U radionici sudjeluju ucenici sedmih razreda OŠ B. Kašića: Dunja Stojano- vić, Bernard Jospović, Domagoj Ivanković, Maja Lukić, Josip Bradić, Alojz Celjak, Marko Mendeš, Matea Zovko, Josipa Ĉengić, Antonio Ilić.

272 Karmela Vidaković BALETNI STUDIO "SJAJ" VINKOVCI

Baletni studio "Sjaj" djeluje u našem gradu 13 godina. U sluţbi promicanja kulturnih dogaĊanja u Vinkovcima poduĉava djecu od 4 do 12 godina klasiĉnom baletu u trajanju od 4 godine. Poslijednje tri školske godine djeca uĉe i moderan balet, a formirana je i skupina starijeg uzrasta za orijentalni ples. - Ples je najzdraviji za razvoj ţenskog tijela kroz sve dobne skupine. - Djevojĉicama omogućava pravilan razvoj do puberteta - Pomaţe kod menstrualnih tegoba - Trudnicama pomaţe kako bi se lakše priredile za porod - Smanjuje bolove u kraljeţnici - Sprjeĉava stvaranje osteoporoze - Vjeţbanje orijentalnog plesa pomaţe pri reguliranju tjelesne teţine NAŠ MOTO: Plesom do zdravlja!

Prijavljujemo se za nastup završnog dana sajma 20. 04. 2008. sa dvije plesne skupine: Balerine uzrasta od 8 do 12 godina nastupit će sa modernim baletom na koreografiju Marijane Vuĉinić u trajanju 3 min. Skupina plesaĉica orijentalnog, trbušnog plesa pod nazivom Camy nastupit će uz glazbu iz 1001 noći, plemenskim orijentalnim plesom na koreografiju Karmele Vidaković u trajanju 4,5 min.

273 Predsjednik kluba je Damir Šota glavni trener Ţivko Kalanj, treneri: Daniel Ujlakoš i Josip Kuzmanović, tajnik Zlatko Rušĉić KARATE KLUB "ICTUS" VINKOVCI

Razvojem prilika, u rujnu 2003. godine karate majstori Ţivko Kalanj i Miro- slav Ujlakoš osnivaju još jedan karate klub pod nazivom "ICTUS". Klub je ĉlan Hrvatskog karate saveza, broji sedamdesetak ĉlanova mlaĊe dobne skupine i nekoliko veterana. S obzirom da treninge provodi u iznajmljenim prostorima i uz nedovoljnu finacijsku pomoć, klub je do sada postigao znaĉajne rezultate. Tako je npr. školske godine 2006.-2007. od tridesetak ĉlanova osposobljenih za natjecanja, deset do petnaest ĉlanova nastupalo na jedanaest turnira i ostvarilo znaĉajan uspjeh osvojivši 84 odliĉja i to 30 zlatnih, 25 srebrnih i 29 bronĉanih. Na meĊunardnom turniru odrţanom u Osijeku 12. 05. 2007. klub je poluĉio najbolji rezultat u regiji (Slavonija i Baranja), osvojivši 7 zlatnih, 5 srebrnih i 3 bronĉana odliĉja. U Daru- varu na meĊunarodnom karate turniru odrţanom 13. 10. 2007. godine klub je bio 3. u ukupnom plasmanu. Najbolji pojedinac u klubu je Milan Vinĉić (mlaĊi kadet) bio je prvak Hrvatske 2001. i 2002. godine. Od tada redovito je pozivan na pripreme nacionalnih selekcija u katama Na prvenstvu Hrvatske u katama odrţanom u Virovitici 04. 11. 2007. Milan je osvojio drugo mjesto u kategoriji mlaĊih kadeta, dok je Branko Vinĉić iste godine osvojio prvo mjesto i postao drţavni prvak u katama u kategoriji mlaĊih uĉenika. Na Prvenstvu Hrvatske u borbama odrţanom u Rijeci 29. 03. 2008. godine Goran Vinĉić postao je viceprvak drţave osvojivši drugo mjesto u kategoriji mlaĊih kadeta. Osim ovog sportskog dijela aktivnosti, klub je u nekoliko osnovnih škola kao i na Sajmu zdravlja organizirao prikaz karate vještine. Svake godine, svojim ĉlanovima, organizira podjelu darova uz Dan djeĉje radosti. Krajem ove školske godine (2007.) na Pikovom stanu organizirano je, uz prigodan program, druæenje ĉlanova, roditelja i prijatelja kluba. U klubu volonterski rade Ţivko Kalanj - glavni trener, Daniel Ujlakoš i Josip Kuzmanović - treneri. Predsjednik kluba je Damir Šota a tajnik Zlatko Rušĉić.

274 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

275 Ţeljko Iveljić Gimnastiĉki klub Hrvatski sokol, Vinkovci

PROMOCIJA 5 GODINA IZLAŢENJA ĈASOPISA GOMBAONICA, GLASILO GIMNASTIĈKOGA KLUBA "HRVATSKI SOKOL" VINKOVCI

Klub u kojem su Vinkovĉani usvajali osnovne zdrave navike kroz godine je mijenjao ime, dok su osnove današnjeg Gimnastiĉkog kluba Hrvatski sokol po- stavljene 2002. godine. Klub u okviru svojih mogućnosti izdaje ĉasopis koji izlazi dva do tri put godišnje u skladu s potrebama. Prvi broj glasila Gimnastiĉkoga kluba "Hrvatski sokol" izašao je 28. sijeĉnja 2003. i od tada u njemu obavještavamo ĉlanove i lokalnu javnost o sadašnjem radu ali i o povijesnom djelovanju kluba. Kroz više brojeva se provlaĉi tema o povijesti zdravog ţivota u Vinkovcima i govori o brojnim ĉlanovima Hrvatskog sokola, koji su od poĉetka 20. stoljeća na hrvatskom društvenom izvorištu ĉesto prednjaĉili u mnogim športskim i kulturnim aktivnostima, pa tako i na podruĉju sokolstva, tjelovjeţbe i športske i rekreativne gimnastike. Sveĉarski broj "Gombaonice" posvećen je petogodišnici izlaska jedinog športskog klupskog ĉasopisa u Vinkovcima, te svima onima koji su imali zasluge na odrţavanju zdravog ţivota u Vinkovcima i okolini do današnjih dana.

276 Ţeljko Iveljić Gimnastiĉki klub i Povijesno i športsko društvo Hrvatski sokol, Vinkovci

UPOZNAVANJE DJECE S OSNOVAMA TJELOVJEŢBE

O klubu Gimnastički klub "Hrvatski sokol" Vinkovci je najstarije sportsko društvo u Vinkovcima, koje djeluje kontinuirano od 3. prosinca 1905. godine pod nazivom Vinkovačko društvo za tjelovježbu "Hrvatski sokol". U razliĉitim društveno-politiĉ- kim ureĊenjima mijenjao je ime, a od 21. studenog 2002. godine i provedene revitalizacije, djeluje kao Gimnastiĉki klub "Hrvatski sokol" Vinkovci. Tijela Kluba su: Skupština, Gimnastiĉko Vijeće, Predsjedništvo i Nadzorni odbor. Nakon posljednje Izborne skupštine koja je odrţana 18. studenog 2006. klub vodi Gimnastiĉko vijeće od devet ĉlanova koje saĉinjavaju: Magdalena Mijaković, predsjednik; Mirko Martinović, dopredsjednik; Marko Simon, športski direktor; Vesna Bašaragin, blagajnik; Ţeljko Iveljić, tajnik, te ĉlanovi: Vlasta Ratkić, Tomi- slav Gudek, Ines Sukić Majstorović i MeĊuš Feratović. Uz Program revitalizacije športske gimnastike po kojem klub radi već ĉetiri godine, pojavila se potreba za radom s djecom koja ĉine prve korake u gimnastici, te koja nisu zadovoljila kriterije selekcije športske gimnastike ili su se u kasnoj dobi opredijelili za rad u športskoj gimnastici, a ţele trenirati športsku gimnastiku. Program Revitalizacija predškolske i školske gimnastike u nadolazećem razdoblju predviĊa jasne i dugoroĉno uvjete za razvoj predškolske, te ţenske i mu- ške školske gimnastike, odnosno rekreativne gimnastike. Program Revitalizacija predškolske i školske gimnastike za rad s djecom sastoji se od dva segmenta koji se meĊusobno isprepliću i nadopunjavaju, športskog i obrazovnog programa. Obrazovni program provodi se kroz više tematskih cjelina. Zasigurno postoji opće suglasje po kojoj je ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje najdobitniji oblik unapreĊenja i razvitka organiziranog djelovanja u gimnastici. Naime, stjecanje novih znanja i vještina u pravilu rezultira promjenama u ponašanju i jaĉa moti- ve i sposobnost, te vjeru u sposobnost djeteta. Iniciranje i razvijanje razliĉitih oblika suradnje, te djelovanje po principima okupljanja djece i zadovoljavanje njihovih osobnih intaresa, jedan je od temeljnih ciljeva programa. Športski program sastoji se od tri cjeline za razliĉite uzrasne grupe. Gimnastiĉka igraonica za djecu od 4.- 6. godine ima za cilj: selekciju pred- školskog uzrasta, razvoj primarnih psihomotornih sposobnosti, utvrĊivanje pravila za djelovanje unutar grupe te uoĉavanje i praćenje natprosjeĉno nadarene djece. Gimnastiĉka poĉetnica za djecu od 7. i 8. godina ima za cilj: obavještava- nje uĉenika 1. i 2. razreda OŠ o mogućnosti ukljuĉivanja u gimnastiku, odabir djece ĉiji nivo motoriĉkih sposobnosti zadovoljava kriterije što ih nameće gimna-

277 stika, odabir djece sa zadovoljavajućim tempom usvajanja tehnike elemenata, razvijanje i unapreĊenje natjecateljskog rada u duhu poštenog odnosa. Program poĉinje testiranjem djece s ciljem da se odredi kvalitativna pozicija svakog pojedinca u odnosu na gimnastiĉke kriterije. Razvrstavanje djece u grupe vrši se u zavisnosti od starosti, na osnovi vizualnog suda o tjelesnoj konstituciji te testiranje putem raznih mjerenja. Sva ona djeca koja nisu zadovoljila kriterije selekcije sportske gimnastike usmjeravaju se u rekreativne gimnastiĉke grupe ili druge sportove u skladu sa rezultatima pokazatelja iz test kartona. Rekreativna gimnastiĉka grupa za stariju djeca koja nisu prošla preliminarnu selekciju, te nisu zadovoljila kriterije gimnastiĉke selekcije. Treninzi rekreativne gimnastiĉke grupe organiziraju se u klubu i zainteresiranim školama. Na kraju programske godine se popunjava upitnik razvoja svakoga djeteta u koji se unosi, osim osnovnih podataka i neke druge vrijednosti. Ove godine bilo bi obuhvaćeno oko 100 djece predškolskog i školskog uzrasta, koji bi krajem svakog razvojnog ciklusa odrţali unutar klupsko natjecanje te odrţali promotivni nastup na podruĉju grada Vinkovaca u okviru Sajma zdravlja. Sve novosti o radu kluba i pojedinih sekcija mogu se proĉitati u glasilu Gimnastiĉkoga kluba "Hrvatski sokol" pod nazivom "Gombaonica" i brošuri Povi- jesnog i športskog društva "Hrvatski sokol" Vinkovci pod nazivom "Sokolski vjesnik", te preko izloţbenog panoa kluba u Glagoljaškoj ulici.

Za informacije o pojedinim segmentima kluba: Magdalena Mijaković Rad sa ţenskim natjecateljskim kategorijama Marko Simon Rad s muškim natjecateljskim kategorijama Tomislav Gudek Rad s muškim natjecateljskim i rekreativnim kategorijama i poĉetnicom za djeĉake Renata Kubiĉek Rad sa ţenskim rekreativnim kategorijama i poĉetnicom za djevojĉice Vukosava Lozanović Rad u gimnastiĉkoj igraonici Ana Marić Rad u gimnastiĉkoj igraonici Ines Sukić Majstorović Suradnja i koordinacija s roditeljima djece Mirko Martinović Koordinacija sa sponzorima kluba Ţeljko Iveljić Prikupljanje i arhiviranje tekućih i povijesnih podataka i fotografija Gimnastiĉka radionica bi se odvijala na Sajamskom podiju i to po rasporedu: PETAK - 18. 4. 08. 16-17 sati djevojĉice SUBOTA - 19. 4. 08. 16-17 sati djeĉaci NEDJELJA - 20. 4. 08. 15-16 sati natjecatelji

278 Ţeljko Iveljić Gimnastiĉki klub i Povijesno i športsko društvo Hrvatski sokol Vinkovci

U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH, KROZ STOGODIŠNJE DJELOVANJE "HRVATSKOG SOKOLA" U VINKOVCIMA

Da bi odrţavanje i servisiranje našega i obiteljskog tjelesnog i društvenog zdravlja, moglo biti pokrenuto bilo je potrebno dovoljno slobodnog vrjemena. Ono je oduvijek imalo znaĉenje ne samo za pojedinca, već za svako zdravo društvo. Ono je potaknulo i razvoj gimnastike i tjelovjeţbe u našem kraju. Povod pisanja ovog tekstualnog uratka jeste naša ţelja da pridonesemo oblikovanju mišljenja o njihovom zapostavljanju, a toliko su doprinijeli zdravom ţivotu ovoga Grada. ObraĊuje sva ona dogaĊanja društva koja nisu vezana za športska natjecanja nego su vezana za rekreiranje i zdrav ţivot. Naša zadaća je kako da se ovaj doprinos ne zaboravi i da se oĉuvaju rijeĉi i djela naših predaka na polju tjelovjeţbe, gimnastike i zdravog ţivota. Oni su pridonijeli tjelesnom i moralnom razvoju generacija i generacija, a to su bez sumnje ĉasni i uzvišeni zadatci.

Poĉeci tjelovjeţbe Najstariji podatci o njegovanju tjelovjeţbe u našem kraju nalaze se u izvje- štajima vojnih struktura, ali su se organizirani oblici tjelesnog vjeţbanja pojavljiva- li i provodili prvo u školama, a tek kasnije u udrugama. Razloga za to nalazima u ĉinjenici da je bio previše jak utjecaj stranog duha vojne Krajine. Vinkovci su zbog toga, bili gospodarski zaostali za mjestima sliĉne veliĉine u banskoj Hrvatskoj, te je trebalo proći izvjesno vrijeme da bi se pojavio društveni-rekreativni i športski ţivot. Osim toga, pomanjkanje graĊanstva proisteklog iz naroda, bio je takoĊer razlog da se sokolski i športski duh nije mogao ranije snaţnije razvijati i oduprijeti se stranom. Najprije je trebalo pokrenuti gospodarski ţivot, te zapoĉeti s osnivanjima društava. To je vrijeme buĊenja narodnih masa i nastanka razliĉitih graĊanskih kulturnih i sportskih društava pri ĉemu je bila vrlo aktivna kako slavonska tako i vin- kovaĉka inteligencija. Opće politiĉke prilike kako u Hrvatskoj tako i u Vinkovcima uoĉi osnivanja Hrvatskog sokola bile su vrlo teške za svaki rad u hrvatskom nacionalnom duhu. U Vinkovcima se kao i u cijeloj Hrvatskoj snaţno osjetio hrvatski narodni preporod koji se meĊu ostalima odraţavao teţnjom za narodnim jezikom, kulturom i špor- tom. U skladu s tim stvoreno je tjelovjeţbeno društvo koje uzima poznato ime Hrvatski sokol. U njemu su bili okupljeni hrvatski rodoljubi koji se nisu zaustavili samo na gimnastiĉkom vjeţbanju, već su brzo stavili sebi u zadatak da odnjeguju energiĉnu, svjesnu i tjelesno snaţnu mladeţ. Gdje god su se pojavili sokoli u svo-

279 jim odorama i sa zastavom, srdaĉno su primani od gledatelja, koji je u njima gledao svoju nadu i zaštitu, kao i jamstvo za bolje dane. Sluţbene vlasti nevoljko su gledale na pojavu klubova i društava s hrvatskim predznakom. Svim silama su nastojale onemogućiti njihov ustroj, ali i djelovanje. Ideju i misao sokolstva u Vinkovce donijela je iz Zagreba, gdje je pohaĊala škole, nova pokretaĉka snaga, vinkovaĉka sveuĉilišna mla- deţ te najveću pobudu za osnivanje Hrvatskog sokola u Vinkovcima. Oni su vidjeli i prouĉili organizaciju sokolstva u Zagrebu i drugim mjestima Hrvat- ske, te su na osnovu tih saznanja pripremili naĉin ureĊenja društva. Svojim djelovanjem, jaĉanjem duha i tijela, a za korist svoje sredine, gimnastiĉkim i posebno simbolikom vjeţbanja u masovnim nastupima, izraţavana je nacio- nalna tematika, koja se inaĉe nije mogla slobodno izraţavati ni govorom ni pisanom rijeĉju.

1905.-1929. Hrvatski sokol Sazvana osnivaĉka skupština 3. prosinca 1905. izabrala je prvo rukovodstvo društva. Upravu su ĉinili ugledni stanovnici Vinkovaca intelektualci i obrtnici. Prvi starješina bio je odvjetnik dr. Levin Plemić, podstarješina postaje Josip Basler, tajnik Pero Milosavljević, blagajnik Ilija Abjanić, a spravar Franjo Kreger. Da bi se zapoĉelo s radom moralo se pribaviti najnuţnije sprave i pripremiti gombaonica koju im je ustupio uĉiteljski zbor više djevojaĉke škole. Društvo je poĉelo s radom tek u sijeĉnju 1906. godine. Tijekom vremena društvo je sve više vidno sudjelovalo u javnom ţivotu Vinkovaca, a posebno je kod tadašnjeg stanovništva uţivalo simpatije, jer se na sastancima, ali i javnim priredbama govorilo samo hrvatski. Znaĉenje Hrvatskog sokola je u tome da je prvi u Vinkovcima zapoĉeo sustavno sportsko vjeţbanje s mladima i da je istodobno zapoĉeo s odgojem mladeţi u hrvatskom duhu i slaven- stvu što je bilo u suprotnosti s tadašnjim maĊarizmom i germanizmom. Do njegove pojave mladi naraštaj nije se bavio nikakvim tjelovjeţbenim ni sportskim aktivnostima. Razvoj sokolstva u Vinkovcima utjecao je na osnivanje sokolskih organizacija i u većim selima. U toku svog rada i djelovanja tjelovjeţbeno društvo Hrvatski sokol u Vin- kovcima imao je kao inicijator znatnog utjecaja na športski rad, zabavu i razonodu u gradu i okolici. Ĉlanovi društva bili su vrlo aktivni i u drugim kulturnim i sportskim institucijama u gradu i davali su prepoznatljivu svjeţinu tadašnjem ţivljenju. Aktivnosti programa rada društava bile su usmjerene zabavi, razonodi, igri u cilju podizanja zdravlja, propagiranju sokolske ideje i obogaćivanju slobodnog vremena. No u to doba sokolska društva nisu bila samo okupljališta ljudi ţeljnih vjeţ- banja već su društva postajala i mjesta za "politiĉke igre" Tjelovjeţbeno društvo pored svog redovnog vjeţbanja u programima svoga rada i djelovanja imalo je niz aktivnosti društvenog znaĉaja. Organizirali su mnogo

280 javnih vjeţbi i izleta, zabava i priredbi, te sveĉanih akademija, a sve u funkciji zdravog ţivljenja. Sveĉane akademije uvijek su privlaĉile velik broj ljudi, a društvo se znalo i po nekoliko mjeseci pripremati za njih i tu je nastupao ograniĉen broj ĉlanova dru- štva. Sokolske akademije koje su imale svrhu da pokaţu idealno savršen sustav naĉina odgajanja tijela do savršenih forma paralelno s oplemenjivanjem ljudske duše, sve to pomoću tjelovjeţbe, koreografije uz glazbu i prigodnim predavanjima u svrhu prosvjećivanja ĉlanstva i gledatelja. Moralno pravo priredbu nazivati akademijom, imala su društva koja su mogla u savršenom obliku prikazati sastave po svim pravilima gimnastiĉke anatomije i fiziologije, a na visini gimnastiĉke tehnike sa uzornim vjeţbaĉima i vjeţbaĉicama ne samo po vještini nego i po vanjštini. Vjeţba je morala biti uzor gimnastiĉke umjetnosti i kao takova je morala odgojno i oplemenjujući djelovati na vjeţbaĉe i gledatelje, te svojom snagom i nutarnjom vrijednosti potonje uvjeriti o vaţnost i ispravnost sokolske etike i nauke, koju valja slijediti. Akademija je morala od prve do zadnje toĉke biti logiĉki povezana i slijediti onu misao, onaj sustav koji se njo- me prikazuje, od poĉetka do kraja. Svi ĉlanovi društva bili su ĉisti amateri. U poĉecima djelovanja, u pravilu jednom tjedno su ili primali i ugošćavali športske prijatelje i njihove sumještane, da bi slijedeći put oni dolazili na uzvratno gostovanje. Javne vjeţbe i izlete u okolna mjesta obiĉno se organiziralo za vrijeme vjerskih blagdana, jer se tada nije radilo, pa se okupljalo mnoštvo ljudi. Na takva dogaĊanja se putovalo seoskim kolima, bi- ciklima, vlakom ali i pješke, u zavisnosti od mjesta u koja se putovalo. Na skupnim izletima u prirodu društvo je samostalno ili u zajednici sa drugim društvima izvo- dilo razna natjecanja u prirodnim formama kretanja (bacanja, skokovi, gaĊanja, hrvanja i sl.) ali su se izvodili i programi pjevanja i plesanja uz glazbu.. Uglavnom su to bili jednodnevni izleti. Polazilo se obiĉno ujutro rano, a vraćalo se za dana, pa i naveĉer. U selima su se obiĉno okupljali u crkvenim dvorištima koja su bila dovoljno velika, ali ako je društvo pripremalo veći program, onda su se okupljali na velikim poljanama ili na kasnije izgraĊenim nogometnim igralištima. Uvijek je netko od ĉlanova društva prisutnima odrţao prigodni govor, obrazloţivši naĉin i svrhu djelovanja društva. Pored zabave pjesmom i plesom društvo je organiziralo i razna natjecanja i nadmetanja u raznim oblicima dokazivanja spretnosti, snalaţljivosti, brzine ali i drugih vrlina. Takva nadmetanja prireĊivana su za sve uzraste, prvenstveno za muškarce. U svim nadmetanjima i natjecateljskim aktivnostima osim ĉlanova sokola uĉestvovali su i mještani i nije se striktno vodilo raĉuna o pravilima igara. Kada se odlazilo na izlete u okolne šume, Kunjevce, Spaĉvu ili Rokovaĉke zidine, obiĉno se odlazilo nedjeljom ili blagdanom te su to bili jednodnevni izleti. Osnutkom sokolske fanfare, niti jedan dogaĊaj nije bio bez sudjelovanja sokolske glazbe, pa tako ni izleti.

281 Veliki broj priredbi i zabava koje su organizirali, dogaĊao se i u Vinkovcima. Obiĉno su na taj naĉin obiljeţavali neke znaĉajne datume i iz godine u godinu su se odrţavali. Zajedno s kulturnim i pjevaĉkim društvima u gradu ĉesto su zajedniĉki prireĊivali priredbe u Hrvatskom domu. Društvo je organiziralo kuglanje, streljaštvo, a zimi i klizanje na Bosutu. Poĉetkom 1907. godine, radi priprema za ljetnu javnu vjeţbu i svesokolski slet u Pragu, iznajmio je Hrvatski sokol u svratištu ''Slavonija'' dvoranu za vjeţba- nje, jer se gombaona u djevojaĉkoj školi pokazala nedostatnom, kako zbog skuĉe- nog prostora tako i zbog zdravstvenih razloga, jer je pod dvorane bio prekriven ciglom, te se kod vjeţbanja dizala velika prašina. Na vjeţbama je nastupalo i po stotinjak sokola i sokolica izvoĊenjem praških vjeţbi, vjeţbama sa zastavicama i štapovima, prostim vjeţbama, ravniĉkim i vjeţbama na spravama a završavalo sa sastavljenom piramidom. U svim vjeţbama vidjela se jaka i zdrava tjelesna sprema, te snaţni mišići izvjeţbani trajnim vjeţ- banjem. Razvojem napredne svijesti dolazi do pojave sve veće emancipacije ţena i sve ubrzanijeg trenda njihovog izjednaĉavanja s muškarcima. U raznim djelatnostima u kojima su dominirali muškarci, postepeno se povećava broj ţena koje biljeţe znaĉajne uspjehe. Tjelesna kultura, kao dio ukupne ljudske svijesti, dio društva i njegovog razvoja, takoĊer je morala u odreĊenim razmjerima pratiti koncepciju tog razvoja, ukoliko je ţeljela vršiti svoju društvenu funkciju. Emancipacija ţene i njena borba za ravnopravnost našle su punu afirmaciju u tjelesnoj kulturi,a posebno u gimnastici. U kolovozu 1909. godine osniva se ţenski odio koji poĉinje pripreme prostih vjeţbi za nastup na ţupskom sletu u Vukovaru. Sadrţaj vjeţbanja ţe- na su bile i vjeţbe oblikovanja, vjeţbe bez i vjeţbe sa spravama ili na spravama, razni oblici kretanja i ritmiĉke vjeţbe. Te vjeţbe su povezivane u veće i manje cjeline praćene i odgovaraju- ćom glazbenom pratnjom. One unose u gimnastiku ţenstvenost, kao jedan od vrhunskih i osnovnih obiljeţja ţena, koja predstavlja vrhunac duševnih, estetskih, bioloških, fizioloških i drugih karakteristika i njene osnovne vrijednosti Kvaliteta društva došla je do izraţaja 21. srpnja i 1. kolovoza 1926. kada je u Vinkovcima odrţan IV. slet Hrvatske sokolske ţupe Strossmayer. Povjeravanje organizacije ovako velikog sleta vinkovaĉkom Hrvatskom sokolu govori o snazi društva. U velikoj dvorani Hrvatskog doma odrţana je naveĉer prvog dana sveĉana Ţupska akademija i sveĉana zabava s velikim brojem uzvanika. Drugi dan sleta se povorka formirala na sletištu, nekada vašarištu, a danas je to prostor uz HAK, te prošla Banovom i Starĉevićevom ulicom, pokraj kolodvora,

282 te Aleksandrovom ulicom do Trga Slobode. Na poĉetku kolone išli su konjanici pa vinkovaĉka i vukovarska fanfara, zatim nositelji sa svim društvenim zastavama, muški ĉlanovi u odorama, ţenski pomladak u odorama, muški pomladak u odorama, ĉlanice u odorama, fanfara iz Iloka, naraštaji, fanfara iz Ţupanje, ĉlanice sa sela, ĉlanovi sa sela, ĉlanice u sveĉanim sokolskim odorama, ĉlanice u vjeţbovnim odjelima, fanfara iz Poţege, ĉlanovi u odjelima, fanfara iz Osijeka i na kraju pred- njaci u odorama. Gledajući kroz povijest, sa sigurnošću se moţe reći kako je stanovnik Vinko- vaca, nakon teškog rada, nalazio razonodu u sportskim i društvenim igrama. U njima je nalazio nove prijatelje pa je tako odlazak na njih, bio izlet cijele obitelji gdje su se sklapala prijateljstva. Nabavkom krasnog i velikog zemljišta s najljepšim poloţajem, uz rijeku Bo- sut, udaren je prvi temelj izgradnji doma. Nakon kupovine zemljišta i pribavljanja svih potrebnih dokumenata Sokolski dom je za tadašnje prilike vrlo brzo sagraĊen. Već poĉetkom listopada dom je završen, unutrašnjost dotjerana, te razmještene sve gimnastiĉke sprave i društvo je poĉelo raditi u svojoj dvorani.

1930.-1941 Sokolsko društvo U dobrovoljnoj je organiziranosti Hrvatski sokol imao moćan utjecaj. Naţa- lost, povijesne okolnosti Hrvatskoj nisu bile naklonjene. Oĉito da je vlasti smetao ovako jak Hrvatski sokol, ali da bi ga mogao dovesti pod svoj nadzor ukida i ostala tjelovjeţbena društva i njihove središnjice, a s tim i Hrvatski sokol Vinkovci, te je 5. prosinca 1929. godine donesen Zakon o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije koji je stupio na snagu 9. prosinca. Ovim zakonom se svim tjelovjeţbenim društvima: Hrvatskom sokolu, Jugo- slavenskom sokolu, Srpskom sokolu i Orlovskim društvima odreĊuje da se u roku od tri nedjelje od dana stupanja na snagu ovog Zakona ujedine i stupe u Sokol Kraljevine Jugoslavije, ukoliko to ne uĉine ukidaju se. Nakon zabrane djelovanja Hrvatskog Sokola dio pojedinaca u nadi da će unutarnjim djelovanjem moći uraditi nešto više za vraćanje na staro, ali dobar dio njih pod prinudom tadašnje vlasti, nastavlja s radom u Sokolskom društvu Vinkov- ci i u ţupi u kojima se pripremaju i organiziraju brojna natjecanja, akademije, teĉajevi, priredbe i izleti. Poĉelo se sa osnivanjem seoskih ĉeta po selima, u koje će se okupljati prvenstveno u politiĉko-propagandne svrhe. O radu društva odluĉivalo je tajništvo s prosvjetnim odsjekom. Dio rukovodstva i ĉlanova ukinutog Hrvatskog sokola, gajeći i dalje uvjerenja i ideale usaĊene dugogodišnjim sokolskim ţivotom i radom, ukljuĉio se u novu organizaciju u nadi da će unutarnjim djelovanjem moći uraditi nešto više za povratak na staro. Bitna promjena u društvu, ali i u višim organima bila je u tome da ţupska naĉelništva i prednjaĉki zborovi nisu više saĉinjavali osnovu organizacije, već to mjesto preuzima uprava i tajništvo s prosvjetnim odjelom. Tjelovjeţba kao osnovni

283 element odgoja, izgubila je svoju ulogu i znaĉenje, te postajala sve više sporedna djelatnost. Odluĉujući je bio utjecaj seljaĉkih ĉeta, koje su i inaĉe, u tjelovjeţbe- nom dijelu bile dosta pasivne zbog pomanjkanja vjeţbaonica, igrališta i prednjaka. Zbog pomanjkanja trenera, ali i kvalitetnog nazadovanja tjelovjeţbe, sve je više slabila unutarnja snaga sokolskog društva Vinkovci. Najveća pozornost u ovom razdoblju posvećena je pripremi vjeţbaĉa i odr- ţavanju sokolskih sletova, ukljuĉivanje u djelovanje društva neke druge športove ali i ukljuĉivanje u tjelovjeţbu veliki broj djece.

1945.-1990. Gimnastika u okviru Jugoslavije U prvim danima nakon II svjetskog rata 1945. godine dogodile su se velike aktivnosti na pokretanju opće fiskulturne djelatnosti. Sama gimnastika bila je zna- ĉajno prisutna, ali tek kao jedan od temeljnih osnova tjelovjeţbe. Osnovni princip tadašnjeg fiskulturnog pokreta bio je u brojnosti i svestranosti. NaslijeĊena mreţa nekadašnjih sokolskih kadrova, dugogodišnja iskustva ovog pokreta, već uspostavljena mreţa osnovne materijalno tehniĉke osnove, znatno su olakšali ulazak novih jedinica u novu masovnu općenarodnu organizaciju tjelesnog vjeţbanja. Osnivanje sekcija osnovne gimnastike, a potom i selekcija općeg fiziĉkog obrazovanja tada je bilo poţeljno za sve osnovne fiskulturne jedinice. Gimnastiĉari nastupaju na fiskulturnim smotrama, u programima doĉeka i ispraćaja tadašnje štafete mladosti, sveĉanim mimohodima, sletovima i gimnastiĉ- kim akademijama. Pedesete su godine bile karakteristiĉne u gotovo redovitom sudjelovanju na svim natjecanjima u narodnom višeboju, od općinskih, kotarskih do saveznih. Tada se kroz brojne inicijative tadašnjeg Gradskog i okruţnog fiskulturnog odbora, formiraju posebni struĉni timovi za pokretanje pojedinih sportova. Polazilo se od pretpostavke da samo brojnost vjeţbaĉa moţe povećati športsku kvalitetu.

284 Na nivou Hrvatske pri Fiskulturnom savezu, Hrvatska gimnastiĉka organizacija djeluje kao odbor za gimnastiku. Preţivjeli ĉlanovi bivšeg Hrvatskog sokola i Sokolskog društva: Franjo Ber- tić, Mihajlo Hornjak, Nikola Kovaĉ, Petar Pete, Mladen Straţnicky, Josip i Ferdo Ţivotski, pokrenuli su u Radniĉkom sportskom klubu "Sloga" Vinkovci, gimna- stiĉku sekciju. Najveći im je problem bio prikupiti stare sokolske sprave, koje su bile razasute na razne lokacije. Dio sprava bio je i otuĊen za vrijeme rata. Dobar dio gimnastiĉkih sprava je bio oštećen, te ih je trebalo popraviti. Pošto nije bilo strunjaĉa, napravljene su od starih krpa, koje su zatim bile presvuĉene ceradom Zahvaljujući ĉlanovima gimnastiĉke sekcije, njihovom poţrtvovanju i snalaţljivo- sti za kratko su vrijeme bile obnovljene gotovo sve gimnastiĉke sprave. NaslijeĊena mreţa nekadašnjih sokolskih kadrova, dugogodišnje iskustvo ovog pokreta, već uspostavljena mreţa osnovne materijalno tehniĉke osnove, znatno su olakšali ulazak nove drţave u masovnu općenarodnu organizaciju tjelesnog vjeţbanja. Zbog komunistiĉke prakse i socijalistiĉke ideologije graĊanske vrijednosti odgojnoga fenomena tjelovjeţbe bile su potisnute. Premda se obnova novog gim- nastiĉkog i športskog pokreta zasnivala i na iskustvima koja je steĉena na tradiciji bivših sokolskih organizacija u socijalizmu je uništena gimnastika, a forsirane su športske igre.

Pojedini su športovi bili poticani putovima usmjeravanog razvoja ali gimnastika ostaje u djelovanju općeg tjelesnog odgoja i imperativne masovnosti kao te- melja novog općeg tjelesnog odgoja i imperativne fiskulture meĊu širokim masa- ma. Zdravlje i radna sposobnost graĊana i mladeţi trebala se poboljšati bavljenjem gimnastikom i športom. Radi odvijanja rada pojedinih sekcija Radniĉko i športsko fiskulturno dru- štvo (RŠFD) "Sloga" zajedno s Fiskulturnim društvom (FD) "Graniĉar" dobiva na upotrebu "Fiskulturni dom" (Sokolanu). Poĉetkom godine gimnastiĉka sekcija izabrala je svoj odbor od dvanaest ĉlanova, prvenstveno gimnastiĉara na ĉelu s Mlade-

285 nom Straţnickim. Mjesno sindikalno vijeće dodijelilo je Fiskulturni dom na upravljanje i upotrebu RŠFD "Sloga". Osnovni zadatak gimnastiĉke sekcije je i dalje udovoljavanje potrebi masovne fiskulture. Tako se umjesto prave gimnastike po politiĉkom dekretu radilo na podizanu općeg tjelesnog odgoja i masovne fiskulture odnosno širenje i podizanje fiziĉke kulture najširih masa u skladu s njihovim potrebama i interesima osigura- vajući pojedincu zdravlje, radnu sposobnost, razonodu i opuštanje. Tadašnja narod- na vlast, društveno politiĉke i tjelovjeţbene organizacije kotara Vinkovci, sve su više paţnje poĉeli poklanjati, do skoro nedovoljno priznatoj aktivnosti, vjeţbanju na gimnastiĉkim spravama. Proširenje, razvoj, omasovljenje i veće ulaganje materijalne osnove pokazuju svoje prva rezultate. Radi sve boljih uvjeta ali i sve većeg interesa za tjelovjeţbu, poĉeo je ma- sovni dolazak mladih vjeţbaĉa. Organizirani su satovi treninga kako na otvorenom tako i u dvorani za sve uzraste. Ova godina je bila karakteristiĉna u gotovo redovitom sudjelovanju na većini natjecanja u narodnom višeboju, od općinskih, kotarskih do saveznih. Višeboj je imao više disciplina i natjecalo se na gimnastiĉkim spravama (konju, krugovima, preskoku, ruĉama i preĉi), vjeţbi na parteru (tlu), strojevom nastupu, penjanju na uţe, bacanju bombe, ali i u atletskim disciplinama.

Jednom godišnje društvo je priredilo javnu vjeţbu. To je bila sportska pri- redba u kojoj društvo javno polagalo ispit o svome radu, vlastitoj snazi i sposobnosti. Bilo je nepisano pravilo o nastupanju u bilo kojoj toĉki programa, za sve vjeţbaĉe ĉlanstvo, od najslabijih do najboljih. Nevjeţbajuće ĉlanstvo aktivno je sudjelovalo u organizaciji takve priredbe. Društvo je poĉetkom 1952. godine pro- mijenilo ime u Društvo tjelesnog odgoja (DTO). Temeljna osnovica društva oĉito- vala se u svestranom tjelesnom odgoju ĉlanova koje je u redovnim satima treninga

286 primjenjivalo gimnastiĉki i športski metoda igara ali je gimnastiĉki dio ĉinio njegovu osnovu. Stanje športskih kadrova nije bilo zadovoljavajuće, kako za škole, tako i za športske organizacije, a još manje za gimnastiĉke udruge, s obzirom na tadašnji stupanj razvoja tjelesne kulture. S naglim razvojem tjelesne kulture, bilo je potrebno sve više osposobljavati pripravnike, prednjake, suce i instruktore. Da bi mogli dobiti zvanje prednjaka III. razreda morali su poloţiti metodiku fiziĉkog odgoja, medicinsku grupu predmeta, opće fiziĉko obrazovanje, atletiku, terminologiju prostih vjeţbi, sportske igra, seoske partizanske sportske igre, strojeve vjeţbe, elemen- tarne igre, organizaciju društva, te vjeţbe na spravama s terminologijom Osnovni program društva bio je raznovrstan jer je osim zonskih natjecanja u narodnom višeboju i vjeţbama na spravama, sadrţavao i javne društvene vjeţbe, akademije, kotarske i gradske sletove te obiljeţavanje Titove štafete. Tako su ĉla- novi društva nastupili i na Gimnaestradi, velikoj manifestaciji tjelesnog vjeţbanja bez ocjenjivanja. Iz Vinkovaca je sudjelovalo 14 ĉlanova koji su nastupili uz ĉlanove vinkovaĉkog kotara. U odliĉno pripremljenoj vjeţbi s maramama nastupile su omladinke, a muškarci u vjeţbi s ljestvama.

Gimnastiĉko društvo Novom organizacijom rada i djelovanja Društva tjelesnog odgoja "Partizan", koji je postao iskljuĉivo društvo za rekreaciju djece i odraslih, te osnivanje Gimna- stiĉkoga saveza primoralo je sekciju gimnastiĉara, koja je djelovala u sklopu "Partizana" da krene u osnivanje Gimnastiĉkoga društva. Smatralo se da će osnivanjem svoga društva gimnastiĉari steći bolje uvjete za rad i popularizaciju gimnastike, jer i pokraj postignutih znaĉajnih rezultata, do tada nisu bili zadovoljni statu-

287 som u "Partizanu". U nedjelju 20. veljaĉe 1967. u maloj dvorani Doma omladine, odrţana je osnivaĉka konferencija Gimnastiĉkoga društva Vinkovci. Osim redovitog natjecateljskog dijela rad društva se nastavio odvijati i u smjeru svestranog tjelesnog odgoja djece, estetskog uobliĉavanja pokreta, te kori- štenju tjelesne kulture za aktivni odmor, razonodu i zabavu. Tada se redovito lo- gorovalo po nekoliko dana na izletištu Kunjevci za 1. svibanj, te ljeti na športskom otoku Badiji pored Korĉule.

Hrvatski Sokol Osamostaljivanjem Hrvatske društvo mijenja ime u Hrvatski Sokol ali naţalost gubi svoju stalnu destinaciju Sokolski dom. Tijekom poĉetnog razdoblja društvo nastupa sa svojim programom na Bosutskim veĉerima i Sokolskim balovi- ma, da bi osamostaljenjem 1992. godine promijenio ime u Gimnastiĉki klub Hrvat- ski Sokol Vinkovci. Realizacija programa "Revitalizacije športske gimnastike" u Vinkovcima kao ţupanijskom gimnastiĉkom središtu djelomiĉno je opravdao oĉekivanja. Pro- jekt je u svojoj realizaciji obuhvaćao raspon od rada s predškolskim uzrastom, preko temeljnoga rada u gimnastiĉkoj bazi do selekcionirano kvalitetne nadgradnje u stvaranju športskog gimnastiĉara, koji su u skladu s zahtjevima u suvremenoj gimnastici. Klub osim natjecateljskog dijela zasniva svoje temeljne oblike djelatnosti na šport- skoj pripremi, gimna- stiĉkoj rekreaciji, te organiziranju predškol- ske, izvan nastavne i izvan školske aktivnosti. Djevojĉice i djeĉaci vrtićke dobi vjeţbaju u sklopu gimnastiĉke igraonice, osnovnoškolci vjeţbaju u sklopu gimnastiĉke poĉetnice te rekreativne grupe razli- ĉitog uzrasta. Završetkom svake školske godine klub obiljeţava završetak prvog dijela se- zone izletom na Sokolskom domu na Sopotu i prigodnim treningom i druţenjem u prirodi svih ĉlanova. Program koji smo pripremili Revitalizacija predškolske i školske gimnastike dobio je 2007. godine podršku Ureda za programe lokalnog športa HOO-a i Zajed- nice športskih udruga grada Vinkovaca, koji su uloţili po trećinu sredstava za ku- povinu gimnastiĉkih sprava koji će se koristiti za obuĉavanje djece u gimnastici. U Programu se rad sa djecom sastoji od dva segmenta koji se meĊusobno is- prepliću i nadopunjavaju, športskog i obrazovnog programa. Za športski dio Pro-

288 grama kupili smo od tvrtke Jansen-fritsen iz Nizozemske, komplet strunjaĉa i gim- nastiĉki tepih, u vrijednosti 53.906 kuna. Športski program sastoji se od tri cjeline za razliĉite uzrasne grupe. Gimnastiĉka igraonica za djecu od 4.-6. godine ima za cilj:selekciju pred- školskog uzrasta, razvoj primarnih psihomotornih sposobnosti, utvrĊivanje pravila za djelovanje unutar grupe te uoĉavanje i praćenje natprosjeĉno nadarene djece. Gimnastiĉka poĉetnica za djecu od 7. i 8. godina ima za cilj: obavještava- nje uĉenika 1. i 2. razreda OŠ o mogućnosti ukljuĉivanja u gimnastiku. Rekreativna gimnastiĉka grupa za stariju djeca koja nisu prošla preliminarnu selekciju, te nisu zadovoljila kriterije gimnastiĉke selekcije. Programom je obuhvaćeno oko 100 djece predškolskog i školskog uzrasta, koji bi krajem svakog razvojnog ciklusa odrţali unutar klupsko natjecanje te odrţali promotivni nastup na podruĉju grada Vinkovaca u okviru Sajma zdravlja.

289 Zlatko Virc, prof. Povijesno i športsko društvo Hrvatski sokol, Vinkovci

IZDAVAĈKA DJELATNOST VINKOVAĈKOG POVIJESNOG I ŠPORTSKOG DRUŠTVA "HRVATSKI SOKOL"

Naše društvo spada meĊu najstarija športska društva u Vinkovcima. IzmeĊu dva svjetska rata odigralo je veoma znaĉajnu ulogu u razvoju športa naroĉito meĊu mladima. Ujedno je odgajalo mlade u nacionalnom duhu. Na ĉelu hrvatske sokolske organizacije nalazio se istaknuti krug vinkovaĉke inteligencije i obrtnika koji su sve svoje snage usmjerili na jaĉanje sokolaškog pokreta. Izdavaĉkoj se djelatnosti nije poklanjala neka posebna paţnja. Saĉuvano je tek nekoliko pozivnica i programa koji na svoj naĉin priĉaju priĉu o radu. Umjetni- ĉki je najvredniji plakat izdan u povodu prvog ţupskog sleta 1928. godine kojeg je izradio ak. slikar Ivan Kuman koji je bio takoĊer ĉlan vinkovaĉkog Hrvatskog sokola. Obnovom Hrvatskog sokola (HS) 1992. zapoĉelo je postupno jaĉanje dru- štva koje je prvo imalo za cilj ojaĉati gimnastiku, a potom poraditi na osnovnim naĉelima sokolske organizacije. Moto, koji je vodio generacije mladih glasio je onda, a i sada: U desnici snaga, u srcu odvažnost, u mislima domovina! Nuţno je bilo istraţiti i skupiti podatke o prijašnjem djelovanju. Tako je u potrazi za korijenima i uspjesima hrvatskih sokola, nastala knjiga Hrvatski sokol u sjeveroistočnoj Hrvatskoj (1998.) autora Zlatka Virca. Polako jaĉajući svoje pozicije Društvo je zapoĉelo sa izdavaĉkom djelatno- šću izdavajući Sokolski vjesnik u kojem se prvenstveno izvještava ĉlanstvo i prijatelji o svojoj djelatnosti. Preteĉa Sokolskog vjesnika bila je brošurica Sokolski dom Sopot Vinkovci (2000.) koja je zaokruţila akciju dovršetka ureĊenja Sokolskog doma na Sopotu, ali je tu pisano i o ostalim aktivnostima. Sokolski vjesnik poĉeo je izlaziti 2001. godine i od tada izlazi godišnje, u pravilu, po dva broja, na pribliţno 16 stranica (format A-5) s koricama u boji. Prati dogaĊanja u HS-u i objavljuje kraće ĉlanke iz povijesti športa i sokolske organizacije. Izišlo je trinaest brojeva. Prvih deset brojeva tiskano iskljuĉivo vlastitim troškom, a tek od 2007. godine dobivamo pomoć od grada. Vjesnik se ne prodaje, već se dijeli ĉlanovima i prijateljima HS-a te sluţi u promotivne svrhe. Naklada se kreće od 400 do 200 primjeraka, ovisno o potrebama. Za sudjelovanje na 11. sajmu zdravlja 2007. godine tiskan je propagandni prilog u boji na ĉetirima stranicama nazvan: www.hrvatski-sokol.com. On popula- rizira rad HS-a, Gimnastiĉkog kluba i Sokolske garde. Krajem 2007. tiskan je prvi broj Spomenara posvećen Ivi Ficiju, i sada drugi našem velikanu dr. Josipu Fulanoviću.

290 Spomenarom imamo namjeru pratiti znaĉajne vinkovaĉke obljetnice. Znaĉajniju izdavaĉku djelatnost HS ostvaruje u istraţivanju i populariziranju znaĉaja hrvatskog bana Josipa Šokĉevića kojemu su bila posvećena dva broja So- kolskog vjesnika objavljena prigodom prijenosa posmrtnih ostataka bana iz Beĉa u Vinkovce 2002. godine. Za tu je prigodu izdana posebna monografija Josip Šokčević - Hrvatski ban. Na taj je naĉin zaokruţena akcija prijenosa u kojoj je HS, uz svesrdnu po- moć Gradskog poglavarstva Vinkovci i ţupanije Vukovarsko-srijemske te uz podr- šku svih društvenih i gospodarskih snaga, bio organizacijska i pokretaĉka snaga. Naš Gimnastiĉki klub "Hrvatski sokol" izdaje svoj list Gombaona od 2003. godine. Tajnik Kluba Ţeljko Iveljić do sada je izdao 13 brojeva. Zahvaljujući istraţivaĉkim naporima i trudu dopredsjednika HS-a Ţeljka Iveljića do sada smo izdali njegove dvije knjige: Športska gimnastika u Vinkovci- ma, u Slavoniji i Baranji (2005.) i Sto godina gimnastike u Vinkovcima (2007.). Veći dio Sokolskih vjesnika i sve knjige izišle su u suradnji sa Slavonskom nakladom "Privlaĉica".

291 292 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

293 Boćarski klub Lokomotiva Vinkovci Antun Tiĉac, predsjednik Boćarskog kluba "Lokomotiva" tel: 032 366 148; mob: 098 383 211 TURNIR U BOĆANJU "VINKOVCI 2008."

Boćarski klub Lapovci 1. Zdenko Devald, Slavka Jankovića 14, 32100 Vinkovci

Boćarski klub Mitnica 2. Vjeko Kneţević, Fruškogorska 21, 32000 Vukovar

Boćarski klub Borovo 3. Ţeljko Burger, Vijenac kneza Branimira 14, 32000 Vukovar

Boćarski klub Vaga 4. Mato Smolĉić, Kralja Zvonimira 62, 32100 Vinkovci

Boćarski klub Veteran Vuka 5. Mijo Krnić, Osijeĉka 45, 31403 Vuka

Boćarski klub Dunav 6. Stipo Rogić, Mirogojska bb, 32232 Sotin

Boćarski klub Vid 7. Bariša Boras, Matije Gupca 23, 31300 Beli Manastir

Boćarski klub Lokomotiva A. Tiĉac, Kralja Tomislava 60, 32100 Vinkovci

Suci: Branko Košćalek, Jarmina Dejan Klisurić, Jarmina

294 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

295 Jozo Gale Predsjednik Udruge kuhara Vukovarsko-Srijemske ţupanije

HRVATSKI KUHARSKI KUP IV. ZLATNA JABUKA VINKOVCI 17. - 18. 04. 2008. Hotel Admiral, 20 sati

Hrvatski kuharski savez pokrenuo je Hrvatski kuharski kup - IV. ZLATNA JABUKA koji se odrţava tijekom godine u 12 gradova. Na kraju godine pro- glašava se ukupni pobjednik natjecanja koji dobiva KRISTALNU KUHAĈU. Natjecanje se odrţava u toĉno utvrĊenim kategorijama i temama. Svaki grad ima svoju temu, u skladu s kulinarskom tradicijom svoga kraja. Podruĉje natjecanja vinkovaĉkih kuhara, Slavonije i Srijema, jeste svinjetina, jabuka i divljaĉ. Na IV. ZLATNOJ JABUCI bit će sljedeće teme i kategorije: 1. Kategorija A – HLADNA PLATA – juneći rozbif, 2. Kategorija B – GLAVNO TOPLO JELO – svinjski kare u vinu, 3. Kategorija C – DESSERT – jabuka (u dessertu, jabuka mora biti zastupljna s više od 50 %). U 2008. godini sudjeluje 17 ekipa od kojih su 2 ekipe predstavnici domaći- na. Ocijenjivaĉki sud ima 4 ĉlana, od kojih je jedan obvezno prisutan u kuhinji i nadzire rad natjecatelja. Suci ocijenjuju: pred pripremu u hladnoj plati, ĉistoću i urednost stola za cijelo vrijeme rada u kuhinji, urednost i izgled kuhara, iskori- štenost ţiveţnih namirnica, kreativnost i inventivnost (izgled pladnja i ogledala, tako i tanjura – umjetniĉki dojam), okus jela, sklad boja jela sloţenih na pladanju i tanjuru. Za svaku kategoriju ocijenjivaĉki sud proglašava prva 3 mjesta. Natjecanje se odrţava u hotelu "Admiral" i hotelu "Slavonija". U hotelu "Slavonija" odrţava se revijalna smotra "Dekoracije od voća i povrća". Svi radovi biti će izloţeni na izloţbenom stolu hotela "Admiral" na sveĉanoj veĉeri 12. Sajma zdravlja. Glavni pokrovitelj natjecanja je Vukovarsko-srijemska ţupanija, na ĉelu sa ţupanom g. Boţom Galićem. Ostali pokrovitelji su: Grad Vinkovci na ĉelu s gra- donaĉelnikom dr. Mladenom Karlićem, "Podravka" iz Koprivnice, te turistiĉke zajednice na ĉelu sa ţupanijskom TZ. Poseban sponzor je PC "Vinkoprom" Vinkov- ci, koji pored novĉane potpore ustupa i svoj prostor za jambo plakate na kojima se promovira manifestacija Zlatna Jabuka.

296 IV. Zlatna Jabuka odrţati će se od 17. do 18. travnja 2008. godine, već tradicionalno u hotelu "Admiral" u sklopu 12. Sajma zdravlja, ali kao zaseban gastro- fest. Sudionici i gosti gastro-festa moći će kušati razne specijalitete, kao što su ša- ran na rašljama, kobasicu, slaninu i tradicionalni ĉobanac, koji će se pripremati uz otvorenu vatru, te kušati voćne rakije i slušati zvuke tamburica tamburaškog sastava "Dike". Tijekom sveĉane veĉere odrţati će se aukcija jela, koja će za tu prigodu pripremati g. Matija Balen, trostruki pobjednik na natjecanjima: Zlatni kuhar – Dani Hrvatskog kulinarstva, Svijet u čaši, te Kristalna kuhača.

297 298 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

299

300

301 Vladislav Vujĉić, prof. psihologije, rukovoditelj Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruĉna sluţba Vinkovci KAKO TRAŢITI POSAO? KAKO SE PREDSTAVITI POSLODAVCU?

I - KAKO TRAŢITI POSAO? 1. UVOD Danas je odnos broja kandidata za neki posao i broja radnih mjesta – nepovoljan za kandidate. Pri tome je jedna od najvaţnijih stvari na vrijeme saznati za mogućnost prijema na neki posao (natjeĉaj) i naĉine kako do te informacije doći; KAKO (USPJEŠNO) TRAŢITI POSAO? 2. KOME SU INFORMACIJE O METODAMA TRAŢENJA POSLA NAMIJENJENI? Ova radionica namijenjena je ljudima koji znaju koji posao traţe, ali nisu pri tome sigurni koji je najbolji NAĈIN (odnosno metode) TRAŢENJA POSLA, koji se ţele bolje predstaviti zamolbom i ţivotopisom, koji ne znaju gdje su slobodna radna mjesta i kako im drugi ljudi mogu pomoći. 3. DOSADAŠNJI NAĈINI DOLAŢENJA DO POSLA I USPJEŠNOST POJEDINIH METODA - Pokušajte se prisjetiti na koje naĉine ste do sada došli do prijašnjih poslova (i eventualno iskustva vezana uz to) - Cilj je osvijestiti postojanje razliĉitih naĉina traţenja posla (i odmaknuti se od razmišljanja da se do posla moţe doći iskljuĉivo s vezom) - U zakljuĉku se dolazi do spoznaje da su aktivnosti i razni osobni kontakti bitni za nalaţenje posla 4. ŠTO JE MREŢA, TKO JE U MREŢI, KAKO VAM TO POMAŢE? Kao primjer aktivnog traţenja posla slijedi primjer jedne od mogućih metoda i naĉina traţenja posla, traţenje posla putem formiranja tzv. mreţe. Prezentiranje primjera mreţe: Svaku osobu okruţuje odreĊen broj ljudi koji se mogu razvrstati u razliĉite kategorije: roĊaci, prijatelji, poznanici, susjedi itd. Radi se o većem broju ljudi koji svakom pojedincu, ako ih se na uspješan naĉin uvjeri u potrebu za pomoći i angaţmanom, mogu pomoći pri pronalaţenju posla. Pri tome je vaţna uspješnost uvjeravanja o izuzetnoj vaţnosti pronalaska posla. Krajnji cilj je informacija o poslu (upraţnjenom ili novootvorenom radnom mjestu) da stigne prvo do osobe koja traţi posao (i koja se nalazi u središtu mreţe koju je formirala) posredstvom osoba iz mreţe. Shematski se mreţa moţe prikazati na sljedeći naĉin: 302 njihovi prijatelji, njihovi prijatelji, obitelji, poznanici, obitelji, poznanici, poslodavci, posl. partneri… poslodavci… prijatelji obitelj JA bivši poslodavci poznanici njihovi prijatelji, njihovi prijatelji, obitelji, poznanici, obitelji, poznanici, poslovni partneri… poslodavci… Traţenje posla na ovakav, aktivan naĉin, samo je jedan od mogućih primjera kako se moţe povećati uspješnost u traţenju posla. 5. KOJE JOŠ METODE TRAŢENJA POSLA POSTOJE? - oglasi - lokalne novine - Internet - obilaţenje poslodavaca "redom" - nasumiĉno slanje ţivotopisa poslodavcima - ciljano obilaţenje poslodavaca - poslovne stranice - obitelj - prijatelji - traţenje u grupi - bivši poslodavci - privatne agencije… Ovdje se nameće pitanje koje su metode traţenja posla najbolje, a koje najlošije? Prije konaĉnog odgovora na ovo pitanje, slijedi prikaz uspješnosti pojedinih metoda traţenja posla (postotci oznaĉavaju uspješnost – komparirano s traţenjem posla bez ikakve strategije): - Uspješnost strategija traţenja posla Privatne agencije ili savjetovališta 5-24 % - Oglasi u lokalnim novinama 5-24% - Oglasi u poslovnim novinama 7% - Slanje ţivotopisa sluĉajno odabranim poslodavcima 7% - Samo internetom (informatiĉari i zdravstvo 10%) 1% - Širenje mreţe (obitelj, savjetovalište) 33% - Obilazak poslodavaca 47% - Korištenje poslovnih stranica imenika 69% - Traţenje u organiziranoj grupi 84% - Mijenjanje karijere i kreativni razvoj 86% Najbolji uspjeh u traţenju posla postiţe se kombinacijom više metoda!

II - KAKO SE PREDSTAVITI POSLODAVCU? 1. UVOD Najĉešće je konkurencija za neki posao vrlo velika – mnogo kandidata pri- javljuje se za jedno otvoreno radno mjesto. Kako poslodavca zainteresirati za sebe, prikazati mu svoje kvalitete i istaknuti se meĊu mnogobrojnim kandidatima?

303 Postupak odabira kandidata za neki posao teĉe uglavnom ustaljenim redosli- jedom; kandidat podnosi poslodavcu molbu i prilaţe svoj ţivotopis i dokumente o školovanju. Poslodavac odabire manji broj kandidata za intervju, a ponekad provodi i ispitivanje kandidatovih znanja i vještina. Da biste ušli u uţi izbor, potrebno je napisati što bolji ţivotopis i što bolje se pripremiti za intervju. Kada pišete ţivotopis, morate imati na umu da poslodavac dobiva mnogo ţi- votopisa i molbi za posao. Neke ţivotopise moţda neće ni proĉitati, a drugima će posvetiti puno paţnje. Stoga je u vašem interesu da napišete dopis koji će poslodavac zamijetiti i po kojem će vas zapamtiti. 2. ŠTO JE ZAMOLBA ZA POSAO I ŠTO ONA SADRŢI? Zamolba za posao je više formalan dopis koji upućujemo poslodavcu kada se javljamo na oglas za posao, a uz koji prilaţemo: - sve potrebne dokumente koji su navedeni u oglasu (domovnica, preslika radne knjiţice…) i ţivotopis. Zamolba sadrţi slijedeće elemente: - u gornjem lijevom kutu Vaše podatke (ime, prezime, adresu, broj telefona… - podatci za kontakt) - naziv tvrtke / poslodavca kojem se obraćate - naslov Predmet: Zamolba za... - više ili manje formalan tekst u kojem konstatirate da se javljate na natjeĉaj koji je objavljen (gdje:… i kada:…) i da uz zamolbu prilaţete traţenu dokumentaciju (nabrojati koju) - nadnevak, Vaše ime i potpis - ostale podatke koji mogu biti vaţni ili vezani za natjeĉaj na koji se javljate. 3. ŠTO JE ŢIVOTOPIS I KOJE PODATKE TREBA SADRŢAVATI? Ţivotopis je kratak precizan tekst o prethodnim dostignućima na profesional- nom i obrazovnom planu kojim nastojimo uvjeriti poslodavca da posjedujemo potrebna znanja, vještine i osobine za posao za koji se natjeĉemo. Ţivotopis se obiĉno prilaţe uz molbu koja je više formalna. Ţivotopis treba sadrţavati sljedeće podatke: - osobne podatke (u gornjem lijevom kutu) - podatke o školovanju (formalnom i neformalnom-teĉajevi, edukacije), ocjene (istaknuti ako su dobre) - radno iskustvo (volonterski, honorarni i stalni poslovi, struĉna praksa ako nemate drugog radnog iskustva; treba navesti naziv radnog mjesta, ime i adresu radne organizacije, vrijeme provedeno na poslu, konkretne zadatke, odgovornosti, ostvarena napredovanja) - posebna znanja i vještine (snalaţenje na raĉunalu, vozaĉki ispit, strani jezici…) - interesi i aktivnosti (npr. ĉlanstvo u udruzi ako je vezano s poslom za koji se na- tjeĉete) - nagrade i priznanja – ako postoje (najvaţnije posebno istaknuti) 304 - preporuke (poţeljno je navesti imena bivših poslodavaca ili nastavnika koji mogu posvjedoĉiti da ste bili dobar radnik ili student – treba navesti titule, adrese, mjesto rada i brojeve telefona kako bi vaš potencijalni poslodavac mogao provjeriti da niste preporuku napisali sami) Ne morate imati sve ove stavke i strogo treba voditi raĉuna o redoslijedu stavki, a unutar stavki – vaţnije stvari, iskustva i kvalifikacije treba staviti na poĉetak i istaknuti. Hoćete li, npr. navoditi kronološkim redom radno iskustvo ili podatke o školovanju ili ne, ovisi o tome imate li potrebno iskustvo i obrazovanje. Ako nemate potrebno iskustvo i obrazovanje treba naglasiti vještine i znanja koje su vaţne za posao. Nikada ne treba zapoĉeti niti isticati negativno, npr. da nemamo iskustva. Kronološkim redom dobro je iznositi dogaĊaje ako je natjecanje za posao logiĉki slijed školovanja i radnog iskustva. VAŢNO: Jednom napisani ţivotopis nije za sva vremena – uvijek ga treba prilagoditi radnom mjestu za koje se natjeĉete! OSNOVNO PRAVILO: treba navesti ona postignuća, iskustva, kvalifikacije iz kojih se vidi da zadovoljavate uvjete natjeĉaja i kroz to uvjeriti poslodavca da ste vrijedan i ozbiljan kandidat (poslodavca zanima koliko ćete svojim kvalitetama doprinijeti profitabilnosti njegove tvrtke, a ne npr. koliko vama treba posao). ZAŠTO JE VAŢNO DOBRO NAPISATI ŢIVOTOPIS? Upravo zbog velikog broja nezaposlenih, poslodavcu stiţe veliki broj molbi za jedno radno mjesto, te zbog toga upeĉatljivim ţivotopisom moramo zainteresirati poslodavca da nas pozove na razgovor. Naizgled nije nikakva velika mudrost napisati ţivotopis, ali osobe koje nisu to nikada radile i ne bave se poslovnim dopisivanjem, mogu imati problema već na samom poĉetku – oko formalnog izgleda dokumenta – što staviti na lijevu, što na desnu stranu i sl. Struĉna sprema nije garancija za kvalitetu napisanog i treba imati na umu da se nekada iza loše napisanih molbi kriju izuzetno kvalitetni pojedinci. ZAŠTO JE DOBRO ŢIVOTOPIS NAPISATI NA RAĈUNALU? - zato jer raĉunala omogućuju razne prepravke i izmjene redoslijeda, postoji program za provjeru gramatiĉke ispravnosti teksta koji upućuje na pogreške - gramatiĉki neispravan tekst ostavlja loš dojam (za veliko i malo slovo, ako niste sigurni bolje nekoga pitajte – sigurno imate prijatelje i znance kojima to ide s lakoćom) - osim toga u programima za obradu teksta ţivotopis se moţe vrlo uredno napisati i lako se istakne ono bitno – opet ne treba pretjerivati s podebljavanjem, jer onda ništa nećemo istaknuti. KAKO PSIHOLOGIJA MOŢE POMOĆI? - istraţivanja u psihologiji pamćenja pokazala su da se bolje pamti ono što je navedeno na poĉetku i na kraju, od srednjeg dijela teksta, prema tome vaţan je redo-

305 slijed iznošenja informacija – vaţnije podatke navesti ćemo na poĉetku i na kraju teksta - istraţivanja u socijalnoj psihologiji otkrila su da je bolje navesti nekoliko izrazi- to pozitivnih, nego cijeli niz umjereno pozitivnih / prosjeĉnih osobina (te će Vas osobine istaknuti pred ostalim kandidatima) – npr. ako je osoba bila dobar uĉenik, dobar student, ali je diplomirala s ocjenom izvrstan, bolje je ne navoditi podatak o uspjehu u školi, već samo da je završila srednju školu i studij i da je diplomirala s izvrsnim uspjehom. 4. INTERVJU ZA POSAO - KAKO SE PREDSTAVITI POSLODAVCU? Kao što je već navedeno, danas nema niti jednog imalo ozbiljnijeg posla koji moţete dobiti bez da proĊete makar kratki razgovor kod poslodavca. CILJ je ostaviti najbolji mogući dojam i uvjeriti poslodavca da ste prava osoba za konkretni posao. ŠTO JE INTERVJU ZA POSAO? Intervju za posao je (obiĉno) kratak razgovor izmeĊu poslodavca i kandidata za posao, u kojem poslodavac nastoji procijeniti koliko je neka osoba prikladna za posao za koji se natjeĉe (odnosno u kojoj mjeri posjeduje znanja, osobine, vještine i sposobnosti koje su vaţne za uspjeh u tom poslu). VAŢNO: poslodavac vas ne poĉinje procjenjivati kada poĉne razgovor, nego već u prvom kontaktu, pa ĉak i prije, dok prouĉava vaš ţivotopis. Stoga je vaţno ostaviti dobar prvi dojam. PRVI DOJAM Ovdje je vaţno istaknuti da prve informacije koje doznamo o osobi imaju velik utjecaj na mišljenje koje ćemo o toj osobi formirati. Ova zakonitost se odnosi i na intervju za posao, poslodavac već tijekom prvih nekoliko minuta zakljuĉuje je li kandidat prikladan za posao ili nije – halo efekt! ZAŠTO SE OVO DOGAĐA? Kad god upoznamo neku novu osobu, ţelimo što prije o njoj formirati svoje mišljenje – stoga na temelju informacija koje dobijemo na poĉetku donosimo odre- Ċeno preliminarno mišljenje. Sve kasnije informacije koje su u skladu s tim poĉet- nim mišljenjem pamtimo, a suprotne jednostavno zanemarujemo, odbacujemo ili ih interpretiramo tako (pristrano) da naše poĉetno mišljenje ostane nepromijenjeno. PRVI DOJAM SE STVARA BRZO! Najĉešće je za formiranje prvog dojma potrebno nekoliko sekundi (najviše nekoliko minuta)! PRVI DOJMOVI KOJE STVORIMO O NEKOJ OSOBI TRAJU I NAKON ŠTO SMO JE BOLJE UPOZNALI! Teško ih je izmijeniti jer sluţe kao svojevrstan filter za sve ono što o osobi kasnije doznamo. Ako se ove informacije o osobi slaţu s prvim dojmom, onda ih zapamtimo, a ako se ne slaţu – jednostavno ih zanemarimo. 306 DA BI PRVI DOJAM BIO POZITIVAN: 1. Na dogovoreni sastanak doĎite ranije (10-15 minuta). 2. Treba se obući primjereno; ukusno i nenapadno. Najvaţnije je biti uredan. Ne preporuĉuju se prešarene kombinacije odjeće. 3. Osigurati da govor tijela bude sukladan onom što govorite; oko 55 % informacija prenosi se neverbalno (pokretima, izrazom lica i oĉiju, stavom tijela…). Ver- balnom komunikacijom prenose se uglavnom informacije, dok se neverbalnom komunikacijom prenose stavovi i emocionalni odnos prema tim informacijama (na primjer: podizanje obrva u nevjerici, ĉešanje po nosu kada smo zbunjeni, lupanje po ĉelu kada nešto zaboravimo i sl.). 4. Dok govorite, gledajte ispitivaĉu u oĉi. Ukoliko nekoga ne gledamo u oĉi tijekom razgovora, osjećat će se neugodno. TakoĊer će doţivljaj neugode biti prisutan ukoliko nekoga neprestano gledamo u oĉi. 5. Rukovanje: "mekano" rukovanje izaziva negativan dojam, osoba moţe biti pro- cijenjena kao nesigurna. Isto tako, rukovanje ne smije biti ni prejako… 6. Stav tijela: u ovom kontekstu bitne su prepreke koje osoba stvara rukama i nogama – prekriţene ruke pokazuju da slušatelj ima negativno mišljenje o onome što govorite, da vam ne vjeruje ili je nesiguran 7. Izraz lica: tijekom razgovora izrazi lica nas i sugovornika neprestano se izmjenjuju (smijemo se, mrštimo, zijevamo i sl.) – ista reĉenica moţe imati razliĉito znaĉenje, ako je izreĉena sa smiješkom ili uz mrštenje. 8. Kretnje: razliĉite kretnje dok govorimo razliĉito se tumaĉe, npr. - iskrenost i poštenje: raširene ruke, jedan ili oba dlana okrenuta prema sugovorniku - laganje: osoba ima tendenciju dodirivanja lica u blizini usta, oĉiju ili ušiju - moć: dlanovi okrenuti prema dolje, mahanje kaţiprstom - samosvijest i sigurnost: prsti postavljeni u "zvonik" - frustriranost i neprijateljsko ponašanje: prekriţeni prsti. PRAVILA TIJEKOM INTERVJUA: 1. Odgovorite na svaki dio pitanja, nemojte izbjegavati neugodna pitanja. 2. Vodite raĉuna da se vaši odgovori slaţu s onim što ste naveli u ţivotopisu. 3. Zanimajte se detaljnije za posao koji ćete raditi. 4. Zahvalite ispitivaĉu za vrijeme koje vam je posvetio. 5. Odgovarajte iskreno i spontano (bez memoriranja odgovora unaprijed). NEMOJTE NIKAD: 1. Upotrebljavati ţargon ili skraćenice. 2. Upotrebljavati šale kao odgovor na pitanje. 3. Govoriti loše o svom bivšem šefu ili tvrtci. 4. Pitati o plaći i pogodnostima više nego o poslu i mogućnostima. 5. Dozvoliti da ostane krivi dojam ili nerazumijevanje onog što ste rekli. 307 6. Ići na intervju nepripremljeni. TIPIĈNA STRUKTURA RAZGOVORA: 1. Uvodni dio / neobavezni razgovor Mnogi poslodavci će razgovor poĉeti s temama koje nisu direktno vezane za posao. Tu će biti prisutne neobavezne teme (vrijeme, sport i sl.), najĉešće se neće doticati poslovnog aspekta. IPAK, i tada vas se procjenjuje (npr. kako dobro komunicirate i kako se snalazite u neformalnim uvjetima). Zato se aktivno ukljuĉite u razgovor jer je i ovo vaţan dio razgovora! 2. Glavni formalni dio Uglavnom sadrţi propitivanje o vašim znanjima, vještinama, osobinama te kako su one povezane s potrebama poslodavca. Obiĉno zapoĉinje s poslodavĉevom raspravom o organizaciji; ako je izlaganje previše općenito slobodno postavljajte specifiĉna pitanja – time pokazujete vašu informiranost i motiviranost. Kada doĊe do toga da se priĉa o vašim kvalifikacijama, budite spremni da se razgovor povede o vašim karakteristikama koje mogu biti i nepovoljne (npr. nedostatak radnog iskustva i sl.). Pokušajte u tim nedostacima pronaći pozitivne aspekte (npr. primjeri iz ţivota koji ukazuju da ćete biti vrijedan i sposoban radnik). PRIMJERI MOGUĆIH PITANJA: Pitanja za "zagrijavanje": *Zašto ste se prijavili za ovo radno mjesto? *Što nam imate ponuditi? *Što oĉekujete od nas? Radno iskustvo, karijera *Na kojim radnim mjestima ste radili?. *Što vas je najviše razoĉaralo u prethodnim poslovima? *Što je za vas vaţno u tvrtci? *Kako vidite sebe za nekoliko godina? Sposobnosti i radne kvalitete (osobine) *Koje su vaše glavne dobre strane, a koje slabosti? Ostala pitanja *Jeste li ste se prijavili za neki drugi posao? *Koliko znate o našoj tvrtci? *Što radite u slobodno vrijeme? 3. Vrijeme za vaša pitanja Trebate uvijek imati pripremljena pitanja o tvrtci u kojoj se javljate na natjeĉaj (nešto što ranije nije reĉeno u razgovoru). Vaša pitanja pokazuju znanje i zainteresiranost za tvrtku u kojoj se ţelite zaposliti. 4. Završetak razgovora Upamtite! Nije gotovo dok ne zatvorite vrata. Tijekom završetka razgovora poslodavac procjenjuje vašu prezentaciju. Trebate ostati smireni i vedri. Najĉešće je razgovor gotov kada poslodavac ustane. Rukujte se s poslodavcem i pitajte koji je slijedeći korak i kada se moţete nadati odgovoru. Zahvalite osobi koja vas je intervjuirala na njezinom vremenu. Nemojte otezati s odlaskom – ostavite dojam osobe koja je iznijela svoje argumente i sada je odluka samo na poslodavcu.

308 KAKO SVLADATI TREMU? Ĉak 90% ljudi kao svoj najveći strah u ţivotu navode strah od javnog govora. Preostalih 10% su najĉešće profesori, politiĉari ili glumci. MeĊutim, i me- Ċu njima su rijetki oni koji nemaju baš nikakvu tremu. No, umjerena trema je ĉak dobrodošla – omogućuje nam da iz pamćenja izvuĉemo i ono što nismo znali da (još uvijek) znamo. S druge strane, (pre)velika trema blokira suvislo razmišljanje, moţe izazvati znojenje, drhtanje, crvenjenje, probavne smetnje, gubljenje daha… Nekoliko je naĉina kako si ĉovjek moţe pomoći: - odreĊena koliĉina treme je normalna: prvi korak u savladavanju treme je biti svjestan da je ona normalna i da niste jedini koji je osjeća. Trema se s iskustvom znaĉajno smanjuje, ali nikada potpuno ne nestaje. Mnogi ljudi se uţasavaju javnih nastupa jer misle da će svi vidjeti da se oni boje. No, to nije toĉno. Zapamtite da se izvana ne vidi ni deseti dio treme koju osjećate iznutra. - pripremite se: najveću tremu imamo onda kada se nismo dobro pripremili. To je i za oĉekivati, jer ako nismo pripremljeni vjerojatno nećemo govoriti jasno, nešto ćemo izostaviti i sl. - vjeţbajte kod kuće: time ćete smanjiti pogreške, a na taj naĉin i tremu. - koristite vizualizacije: zamislite sebe kako sigurno i jasno izlaţete ono što ste pripremili. - nauĉite se opustiti: postoje razliĉite tehnike opuštanja koje moţete nauĉiti. - imajte realna oĉekivanja: prihvatite ĉinjenicu da baš ne morate biti savršeni da bi vas drugi uvaţavali. Ĉak što više, ljudi ne vole one koji se prikazuju savršenima jer to ugroţava njihovo samopoštovanje, tj. navodi ih na razmišljanje o vlastitoj nesavršenosti. Dakle, dopustite si pokazati nesavršenost – makar i tremom. - izbjegavajte katastrofiĉne misli: trenirajte se da pojavu treme shvatite kao signal – upozorenje, tzv. katastrofiĉne misli treba zamijeniti realnijim mislima; Nije bilo baš najbolje, no vidio sam i gore; Zapravo, uvijek ispadne prilično dobro;... Na taj se naĉin jednostavno prekida automatsko etiketiranje situacije kao najgore moguće, a postupno smanjivanje treme poboljšat će izvedbu ĉime će se dodatno uĉvrstiti novo ponašanje.

PRILOZI: 1. PRIMJER SHEME ZAMOLBE 2. PRIMJER SHEME ŢIVOTOPISA

309 PRILOG 1.: PRIMJER SHEME ZAMOLBE ZA POSAO

Ivana Ivić Trg ruţa 17 32 100 Vinkovci E-mail: [email protected] Telefon: 032 888 888 Mobitel: 096 1255 253

Vinkovci, 19. 04. 2008. godine

Brokula d.o.o. Gamulinova 24 Vinkovci N/r voditelj kadrovskih poslova

Poštovani, Budući da svojim kvalifikacijama, iskustvom i osobinama udovoljavam Vašim zahtjevima, javljam se na oglas za radno mjesto suradnika u marketingu, objavljen u «Vinkovaĉkom glasu“, dana 18. oţujka 2008.

Diplomirana sam ekonomistica, te web designerica. Nakon završetka studija (u lipnju 2003.) radila sam u marketinškoj agenciji «Sunce“ u Virovitici, gdje sam vodila marketinšku kampanju za proizvod «Maestral“.

Informacije o mom obrazovanju i ostalom radnom iskustvu prilaţem u ţivotopisu, a detalje, kao i preporuke, rado ću predoĉiti na intervjuu.

Zahvaljujem Vam na utrošenom vremenu i srdaĉno Vas pozdravljam,

Ivana Ivić

Prilozi: Ţivotopis Fotokopija diplome Fotokopija uvjerenja o završenom teĉaju za web designera …

310 PRILOG 2.: PRIMJER SHEME ŢIVOTOPISA

IME I PREZIME: ADRESA: TELEFON: E-mail:

ŽIVOTOPIS

Obrazovanje Studij pedagogije, Filozofski fakultet, Zagreb (1992.-1997.): profesor pedagogije

Dodatno obrazovanje Teĉaj: Osnove korištenja raĉunala: Windows, Word, Excel (1998.) MeĊunarodna ljetna škola: Internet – novi pristupi komunikaciji (1998.) Centar za strane jezike, Filozofski fakultet, Zagreb (1993.-1996.), 4. stupanj engleskog jezika Poloţen ispit za turistiĉkog pratitelja i vodiĉa za grad Osijek (1994.)

Radno iskustvo Osnovna škola 'Suncokret', Metrićeva 355, Rastušje rad na neodreĊeno vrijeme u svojstvu školskog pedagoga (od 1998. do danas) Honorarni posao: turistiĉki vodiĉ za grad Osijek (od 1994.)

Nagrade i priznanja Stipendija grada Zagreba za školsku godinu 1993./1994.

Posebna znanja i vještine Znanje svjetskih jezika: engleski (govori i piše), njemaĉki (govori) Poznavanje rada na raĉunalu: Word, Excel, Access, Internet Poloţen vozaĉki ispit B kategorije.

Aktivnosti Ĉlan planinarskog društva Tratinĉica

Preporuke Ruţa Ruţić, ravnateljica, OŠ 'Suncokret', Metrićeva 355, 35 000 Rastušje, tel. 035 123 123 Dr. Jura Jurić, Filozofski fakultet, Odsjek pedagogije, Ivana Lavića 35, 10000 Zagreb, tel. 01 6666 666

311 Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podruĉna sluţba Vinkovci Vladislav Vujĉić, prof. Rukovoditelj Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje RADIONICA: KAKO TRAŢITI POSAO? KAKO SE PREDSTAVITI POSLODAVCU?

Saţetak U radionici Kako traţiti posao? pomaţe se nezaposlenim osobama prikupiti informacije o slobodnim ili potencijalnim radnim mjestima, metodama traţenja posla uz unapreĊenje postojećih znanja i vještina koje bi mogle pomoći pri zapošljavanju. U radionici Kako se predstaviti poslodavcu? pomaţe se nezaposlenim osobama usavršiti tehnike pisanja zamolbe za posao i ţivotopisa, kao i usavršiti tehnike predstavljanja poslodavcu na intervjuu za posao. Cilj radionice je osvijestiti vaţnost pripreme za intervju (razgovor) s poslodavcem i uvjeţbati vlastitu prezentaciju i pripremiti se za razgovor s poslodavcem.

312

313

314

315

316 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

317 Siniša Kraševac, Hrvoje Vrankić PLESNA REVIJA "VINKOVCI 2008."

SUBOTA, 19. 04. 2008. godine Plesni centar RITAM, Zagreb i Hrvatski športski plesni savez organizira plesnu reviju "Vinkovci 2008". Mjesto odrţavanja revije je ŠRC "LENIJE", košarkaška dvorana "LENIJE". Gosti revije su Hrvoje Kraševac i Lana Jurĉević. Pokrovitelji su Grad Vinkovci; Coca-Cola; VFM radio, Vinkovci; Vinko- vaĉka televizija; Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vukovarsko- srijemske ţupanije. Suorganizator je Športsko plesna udruga "TWIST", Vinkovci.

Ulaznice prodaje VFM radio, Trg dr. Franje TuĊmana 2, tel.: 060 364 463; Turistiĉka zajednica grada Vinkovaca, Trg bana J. Šokćeviĉa 3, tel.: 032 334 653 Svrha revije je afirmacija plesa i športa u borbi protiv droge.

Voditelji natjecanja su: Siniša Kraševac, mob: 091/500 25 71 i Hrvoje Vrankić, mob: 091/538 53 09.

318

319

320 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

321 Roberta Mesić VFM radio

JAVNA KNJIGA PRIJEDLOGA I DOJMOVA "O i ZA" ZDRAVO URBANO PLANIRANJE U VINKOVCIMA

U Vinkovcima, 19. 03. 2008.

U okviru dvadestogodišnjice Zdravih gradova u Hrvatskoj, a tijekom medij- ske kampanje "Povezani zdravljem" koja će trajati dvanaset mjeseci, Grad Vinkov- ci je u mjesecu travnju koordinator akcije "Zdravo urbano planiranje". Cijeli mjesec uz Sajam zdravlja, odrţavat će se brojne aktivnosti u pravcu podizanja svijesti javnosti o vodećim javnozdravstvenim izazovima Hrvatske. Od 01. do 30. travnja 2008. godine, svi graĊani Vinkovaca, svoje dojmove, kao i prijedloge o tome što bi trebalo napraviti u Vinkovcima, a kada je u pitanju zdravo urbano planiranje, mogu upisati u javne knjige koje su već otvorene na Vinkovaĉkoj televiziji, Radio Vinkovcima, VFM radiju i www.vinkovci.hr. Knjige će biti otvorene tijekom cijelog mjeseca, a u Gradskoj upravi oĉekuju dobar odaziv graĊana ĉije će prijedloge, ali i konstruktivne kritike pomno analizirati. U sklopu aktivnosti izdan je "Vodiĉ kroz mjesec Zdravog urbanog planiranja Vinkovci, travanj 2008."

322

323 VODIĈ KROZ MJESEC ZDRAVOG URBANOG PLANIRANJA VINKOVCI, TRAVANJ 2008.

Kada? Što? Tko? Gdje? 26.-28. 03. Besplatna škola tenisa za djecu roĊenu 2000., Teniski klub Vinkovci ŠRC Lenije, Teniski klub 2008. 2001. i 2002. godine (polaznici osiguravaju Vinkovci 14.00 – 16.00 trenerke i tenisice; organizator osigurava: rekete, loptice, trenere i ostalo) 28. 03. 2008. Seminar: Poslovne komunikacije - intenzivni Organizator: Navo d.o.o. za Poglavarstvo Grada Vinkovaca, 12.00 – 19.00 trening za poslovne tajnice i uposlenike u savjetovanje i usluge; Jablanovec, Bana J. Jelaĉića 1 uredima za urbanizam, odnosno u uredima za Donja Bistra; Grad Vinkovci; predavaĉi: 29. 03. 2008. prostorno ureĊenje, gradnju i zaštitu okoliša psihijatar Nikola Drobnjak, dr. med., 09.00 – 14.00 (poslovni hrvatski jezik, savladavanje stresa na Ţeljko Kapulica, dr. med.; mr. sc. poslu, poslovno komuniciranje i dopisivanje, Branka Maurović; prof. dr. sc. AnĊela poslovni protokol, postupanje s dokumentima, Franĉić; koordinator: Grad Vinkovci, planiranje i upravljanje vremenom u uredu, stres, ĐurĊica MaĊar i Antonija Perkunić zdrav ţivot) 01. – 31. 04. Javna knjiga prijedloga i dojmova "O i ZA" zdravo Vinkovaĉka televizija, Radio Vinkovci, VFM radio, Radio Vinkovci, 2008. urbano planiranje u Vinkovcima Vinkovaĉki radio, VFM radio, Glas Vinkovaĉka televizija, Slavonije, Vinkovaĉki list, Slavonski www.vinkovci.hr dom, Grad Vinkovci 02. 04. 2008. Ususret dvadesetogodišnjici Hrvatskih Zdravih Grad Vinkovci Objava: Vinkovaĉki list, Veĉernji gradova – 20 godina zdravih gradova list, Glas Slavonije, Slavonski dom, Vinkovaĉki radio, VFM radio, Vinkovaĉka televizija 04. 04. 2008. Vinkovci – zdravi grad Grad Vinkovci Objava: Vinkovaĉki list, Veĉernji (kada i kako smo poĉeli, što radimo; deklaracija o list, Glas Slavonije, Slavonski zdravlju grada Vinkovaca, Naĉela zdravlje za dom, Vinkovaĉki radio, VFM sve...) radio, Vinkovaĉka televizija 07. 04. 2008. Zdravo urbano planiranje - planiranje za ljude Grad Vinkovci Objava: Vinkovaĉki list, Veĉernji (što je zdravlje, uĉinci urbanog planiranja na list, Glas Slavonije, Slavonski zdravlje, 12 glavnih urbanistiĉkih ciljeva zdravlja, dom, Vinkovaĉki radio, VFM potreba za zdravim urbanim planiranjem) radio, Vinkovaĉka televizija 09. 04. 2008. Urbano planiranje i odrţivi razvoj – Zdravi grad Grad Vinkovci Objava: Vinkovaĉki list, Veĉernji list, Glas Slavonije, Slavonski dom, Vinkovaĉki radio, VFM radio, Vinkovaĉka televizija 10. 04. 2008. Ukljuĉivanje javnosti u postupke donošenja Grad Vinkovci Objava: Vinkovaĉki list, Veĉernji prostorih planova i popularizacija urbanistiĉke list, Glas Slavonije, Slavonski djelatnosti dom, Vinkovaĉki radio, VFM radio, Vinkovaĉka televizija 13. – 20. Tennis Europe Junior Tour do 14 godina, za Školska knjiga d. d., Zagreb; Grad Tenis klub "Vinkovci", ŠRC 2008. djevojĉice i djeĉake "Školska knjiga", Vinkovci Vinkovci, Tenis klub "Vinkovci" "Lenije" 14. 04. 2008. Gradimo vrtić kakav bi ţeljeli - vrtić po mjeri Grad Vinkovci, Centar za predškolski Objava: Vinkovaĉki list, Veĉernji djeteta odgoj Vinkovci, list, Glas Slavonije, Slavonski Mirjana Pešec, prof., pedagoginja dom, Vinkovaĉki radio, VFM radio, Vinkovaĉka televizija 15. 04. 2008. Struĉni sastanak: Izdavaĉka djelatnost Gimnastiĉki klub "Hrvatski sokol ŠRC Sopot 18.00 – 19.30 "Hrvatskog sokola" Vinkovci Vinkovci", povijesno i športsko društvo Sokolski dom "Hrvatski sokol Vinkovci" 15. 04. 2008. U ţarištu: 20 godina zdravih gradova, 12. Sajam gradonaĉelnik Vinkovaca Mladen Vinkovaĉka televizija 20.30 zdravlja i Zdravo urbano planiranje Karlić, dr. med. i ţupan VSŢ Boţo Galić, dipl. ing. i Mandica Sanković, dipl. ing. arh. Grad Vinkovci 16. 04. 2008. Konferencija za tisak: gradonaĉelnik Vinkovaca Mladen Poglavarstvo Grada Vinkovaca, 11.00 – 12.00 Povezani zdravljem – 20 godina zdravih gradova, Karlić, dr. med. i ţupan VSŢ Boţo Bana J. Jelaĉića 1 12. Sajam zdravlja i Zdravo urbano planiranje Galić, dipl. ing. , Mandica Sanković, Grad vinkovci 17. – 18. 04. Drţavno natjecanje Hrvatski kup kuhara Udruţenje kuhara Vukovarsko- Hotel Admiral, Bana Jelaĉića 6, 2008. – "IV. Zlatna jabuka" srijemske ţupanije; voditelj: Jozo Gale Hotel Slavonija, Duga 1 Grad Vinkovci, Vukovarsko-srijemska ŠRC "LENIJE", Poljoprivredni ţupanija, Hrvatska mreţa zdravih fakultet, H. D. Genschera 16b 18. – 20. 04. Sajam zdravlja grado-va; pokrovitelj: Ministarstvo 2008. više na www.vinkovci.hr 10.00 – 19.00 zdravstva i socijalne skrbi; Medijski pokrovitelj: Vinkovaĉka televizija, Slavonski dom

324 Kada? Što? Tko? Gdje? 18. 04. 2008. Proširena sveĉana sjednica Poglavarstva Grada gradonaĉelnik Vinkovaca Mladen ŠRC "LENIJE", Poljoprivredni 09.30 – 11.15 Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske ţupanije: Karlić, dr. med. i ţupan VSŢ Boţo fakultet, H. D. Genschera 16b Galić, dipl. ing. 18. 04. 2008. Forum zdravih gradova i ţupanija – I. dio Hrvatska mreţa zdravih gradova, Grad ŠRC "LENIJE", Poljoprivredni 09.30 – 11.15 Premijera videospota: Povezani zdravljem Vinkovci fakultet, H. D. Genschera 16b 1. dokumentarni film HMZG: Zdravo urbano planiranje Promocija 10. broja Epoha i zdravlje: Obitelj i zdravlje Promocija 4. broja Hrvatskog ĉasopisa za javno prof. dr. sc. Slobodan Lang, dr. med., ŠRC "LENIJE", Poljoprivredni zdravstvo ravnateljica ZZJZ VSŢ Kata Krešić, dr. fakultet, H. D. Genschera 16b med., spec. epidemiolog, Aleksandar Dţakula, dr. med. 18. 4. 2008. Regionalizam rizika u Hrvatskoj – Autori: dr. sc. Silvije Vuletić, profesor ŠRC "LENIJE", Poljoprivredni 14.00 – 18.30 kardiovaskularno zdravlje 2007. – 2011. emeritus i prof. dr. sc. Josipa Kern; fakultet, H. D. Genschera 16b organizatori: Medicinski fakultet Sveuĉi-lišta u Zagrebu, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar u Zagrebu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatsko kardiološko društvo, Hrvatski ĉasopis za javno zdravstvo, Hrvatska mreţa zdravih gradova, Hrvatski lijeĉniĉki zbor Aktivnosti u programu Hrvatske zdravstvene prof. dr. sc. Silvije Vuletić, profesor ankete (HZA) 2008. emeritus, Jadranka Pavić, asistent na Problemi i mogućnosti rada s kroniĉnim Zdravstvenom Veleuĉilištu u Zagrebu bolesnicima Pregled nacionalnih aktivnosti u projektu HZA prof. dr. sc. Silvije Vuletić, dr. med.; 2008. – uvodna prezentacija prof. dr. sc. Josipa Kern Regionalizam kardiovaskularnog bremena u populaciji Hrvatske Patronaţna djelatnost u primarno-sekundarnoj Jadranka Pavić, asistent na prevenciji kardiovaskularnih bolesti Zdravstvenom Veleuĉilištu u Zagrebu Zbrinjavanje bolesnika s akutnim infarktom mr. sc. Mirna Krajina-Andriĉević, dr. miokarda u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji med., OB Vinkovci Organizacija modernog zbrinjavanja bolesnika s dr. sc. Mario Ivanuša, dr. med., akutnim infarktom miokarda u Nacionalnom OB Bjelovar programu intervencijske kardiologije Moţdani udar – hitno stanje mr. sc. Duška Šklebar, dr. med. spec. neurolog, OB Bjelovar Hrvatska gospodarska komora; Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva; Akcija: DRVO JE PRVO! Hrvatske šume d.o.o. Zagreb; Spaĉva više na www.hgk.hr d.d., Vinkovci; Hrvatski zavod za zapošljavanje Podruĉna sluţba Vinkovci 18. 04. 2008. Malonogometni turnir drvopreraĊivaĉa RH, Športska dvorana Ekonomske i 10.00 – 17.30 pokrovitelj Spaĉva d. d., Vinkovci trgovaĉke škole 18. 04. 2008. DRVO JE PRVO! – sveĉano otvaranje kioska Pješaĉka zona, Trg bana Josipa 18.30 Šokĉevića 19. 04. 2008. FORUM: AKCIJA DRVO JE PRVO – DAN ŠRC "LENIJE", Poljoprivredni 09.00 – 11.00 KARIJERA U DRVNOJ INDUSTRIJI fakultet, H. D. Genschera 16b 18. – 20. 04. Boćarski klub Lokomotiva Vinkovci: Boćarski klub "LOKOMOTIVA", BK "LOKOMOTIVA", Slavija 2008. Turnir u boćanju "Vinkovci 2008." Vinkovci zapad, kraj ulice Ivana Antuna Fitzya, kod "loţione" 19. 04. 2008. Forum zdravih gradova i ţupanija – II. dio Hrvatska mreţa zdravih gradova ŠRC "LENIJE", Poljoprivredni 09.00 – 11.00 fakultet, H. D. Genschera 16b Sastanak koordinatora projekta Zdrava ţupanija doc. dr. sc. Selma Šogorić, dr. med. Sastanak predsjedništva HMZG Edukacija za zdravo urbano planiranje – izvješće Mandica Sanković, dipl. ing. arh., s radionice, uĉionice i poslovnog sastanka proĉelnica Upravnog odjela za tematske grupe Zdravo urbano planiranje prostorno ureĊenje, gradnju i zaštitu projekta Zdravi grad Regionalnog ureda za okoliša, Grad Vinkovci Europu SZO-a, Bruxelles, 13. – 16. 02. 2008. godine 19. 04. 2008. Seminar: Hrvatski savez za terapijsko jahanje – Hrvatski savez za terapijsko jahanje: ŠRC "LENIJE", Poljoprivredni 09.30 – 19.30 rehabilitacija u zajednici Dragana Blaţević; KK "SATIR" fakultet, H. D. Genschera 16b 20. 04. 2008. Vinkovci: Ante Lovrić i Draţen Bliml 10.00 – 12.00 19. 04. 2008. Struĉni sastanak: Hitna medicinska pomoć – Hrvatska udruga djelatnika hitne ŠRC "LENIJE", Poljoprivredni 09.00 – 11.00 juĉer, danas i sutra! medicinske pomoći, koordinator Danijel fakultet, H. D. Genschera 16b

325 Kada? Što? Tko? Gdje? Šota, Dom zdravlja Vinkovci 19. 04. 2008. Struĉni seminar: Preventivno djelovanje na Organizator: Duško Popović, novinar, 11.00 – 15.00 podruĉju duševnog zdravlja u školskoj populaciji Zagreb i Vera Robić Škarica, Hrvatski filmski savez Zagreb Struĉni voditelji: prof. dr. sc. Vladimir Gruden, dr. med., spec. školske medicine Suzana Fabijanić, dr. med., Kata Krešić, dr. med., spec. epidemiolog Filmsko i videostvaralaštvo mladih o Duško Popović, novinar, Zagreb; Vera javnozdravstvenim temama Robić Škarica, Hrvatski filmski savez Noći i svanuća, humanitarno dokumentarni film o Prof. Marina Zlatarić, Zagreb; Gradsko ratnim zbivanjima u Vinkovcima, 1991.-1995., i društvo Crvenog kriţa Vinkovci: doc. ţivotu mladih u podruĉju okruţenom minama dr. sc. Draţen Švagelj, Irena Tomić, prof., Branko Tomić Preventivno djelovanje u populaciji djece i mladih Suzana Fabijanić, dr. med., spec. školske medicine, Sisak 11.30 – 13.45 Promjena putem filma Prof. dr. sc. Vladimir Gruden, dr. med. Hepatitis C, riziĉna ponašanja djece i mladih, Mr. sc. Davorin Pezerović, dr. med., trgovanje ljudima spec. internist, OB Vinkovci; Lions Club Vinkovci; ULOH Hepatos Osijek 19. 04. 2008. Okrugli stol: Bolest, zdravlje, ekologija – I. dio, Hrvatski ljekarnici: Anita Bujanić; 15.00 – 18.30 Bolest – kako ju prihvatiti, Koţa, Dajmo da ĉuju – Vivera d.o.o., Hippgroup; OB Vukovar; Nacionalni program RH, Ekologija, prehrana, Zdrav-stvena i veterinarska škola Dr. zdravlje, Rano otkrivanje raka – Nacionalni Andrija Štampar, Vinkovci; OB program RH Vinkovci, DZ Vinkovci Ekološki identitet – ekološki kapital Mr. sc. Vladimir Ćirić, prof. 19. 04. 2008. Plesna revija: Vinkovci 2008. Plesni centar "RITAM" Zagreb; HŠPS ŠRC "LENIJE", košarkaška 19.00 gosti Hrvoje Kraševac i Lana Jurĉevć Zagreb; ŠPU "TWIST" Vinkovci; dvorana "LENIJE" voditelji: Siniša Kraševac, Hrvoje Vrankić 20. 04. 2008. Okrugli stol: Bolest, zdravlje, ekologija – II. dio, Hrvatski ljekarnici: Anita Bujanić; 09.00 – 11.00 Tjelesna aktivnost Vivera d.o.o., Hippgroup; OB Vukovar; Zdravstvena i veterinarska škola Dr. Andrija Štampar, Vinkovci; OB Vinkovci, DZ Vinkovci 20. 04. 2008. Struĉni skup uposlenika djeĉjih vrtića i knjiţnica Grad Vinkovci; Centar za predškolski 11.45 – 12.30 odgoj Vinkovci 20. 04. 2008. Forum invalida: Udruga za pomoć osobama s ŠRC "LENIJE", Poljoprivredni 11.00 – 12.45 invaliditetom "BUBAMARA" Vinkovci fakultet, H. D. Genschera 16b 11.00 – 13.00 Kvaliteta ţivota odraslih osoba s posebnim Mirela Posarić potrebama Cjeloţivotno obrazovanje iz perspektive roditelja ĐurĊica MaĊar, Grad Vinkovci djeteta s invaliditetom Zaštita prava osoba s invaliditetom u Gradu Grad Zagreb, Gradski ured za Zagrebu zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje; Marinka Bakula-AnĊelić Predstavljanje Udruge osoba s invaliditetom Udruga osoba s invaliditetom Grada Grada Opatije Opatije: ĐurĊica Paţin, Bonaĉić Ranka Koprivniĉki model športa i rekreacije za osobe s Predstavnici Udruga invalida invaliditetom Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije 28. 04. 2008. Distribucija alergija dišnog sustava i ureĊenje ZZJZ VSŢ i Grad Vinkovci Objava: Vinkovaĉki list, Veĉernji prostora u Vinkovcima od 1995. do 2005. godine list, Glas Slavonije, Slavonski (zdravstvena ekologija, komunalno ureĊenje, dom, Vinkovaĉki radio, VFM prostorno ureĊenje, zdravi grad i javno radio, Vinkovaĉka televizija zdravstvo) 30. 04. 2008. Grad Vinkovci "Pristupaĉan grad" i Vukovarsko- Grad Vinkovci; VSŢ; ZZJZ VSŢ; Nikola Objava: Vinkovaĉki list, Veĉernji srijemska ţupanija "Pristupaĉna ţupanija" ili Drobnjak, dr. med. psihijater; UZPOSI list, Glas Slavonije, Slavonski "Zdravo urbano planiranje – planiranje za ljude": "Bubamara" Vinkovci: Tomislav Velić, dom, Vinkovaĉki radio, VFM Eliminiranje postojećih i spreĉavanje nastajanja Blaţenka Dragun; KK "Satir" Vinkovci: radio, Vinkovaĉka televizija novih prepreka u prostoru; Utjecaj na svijest Draţen Bliml, prof., Ante Lovrić, "zdravih osoba" bez obzira na dob, za predsjednik; mr. sc. Vladimir Ćrić, prof., prihvaćanje starih i nemoćnih osoba i osoba s direktorica TZGV Marija Senĉić, oec. invaliditetom; Izgradnja konjiĉkog kluba; turizma; inţenjeri, izvoĊaĉi, Urbanizam, turizam i zdravlje – partnerstvo bez gospodarstvenici alternative

326 12. SAJAM ZDRAVLJA, VINKOVCI, 18. – 20. TRAVNJA 2008.

327 doc. dr. sc. Selma Šogorić, dr. med...... 69 doc. dr. sc. Selma Šogorić, dr. med...... 70 Medicinski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu ...... 70 Povezani zdravljem - 20 godina zdravih gradova hmzg ...... 70 kriteriji za LIGu ZDRAVIH GRADOVA HMZG ...... 75 prof. dr. sc. Slobodan Lang, dr. med., Medicinski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, glavni urednik Hrvatskog ĉasopisa za javno zdravstvo, www.hcjz.hr ...... 78 Boţo Galić, ţupan Vukovarsko-srijemske ţupanije ...... 78 Kata Krešić, dr. med., spec. epidemiolog, ravnateljica ZZJZ VSŢ Aleksandar Dţakula, dr. med., Medicinski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu ...... 78 Promocija 4. broja Hrvatskog ĉasopisa za javno zdravstvo, Vol 4., Broj 14., 7. travanj 2008., ISSN 1845-3082 ...... 78 Mandica Sanković, dipl. ing. arh...... 85 proĉelnica Upravnog odjela za prostorno ureĊenje, ...... 85 gradnju i zaštitu okoliša, Grad Vinkovci ...... 85 Edukacija za zdravo urbano planiranje – izvješće s uĉionica, radionica i poslovnog sastanka tematske grupe Zdravo urbano planiranje projekta Zdravi grad, Svjetske zdravstvene organizacije, Regionalni ured za Europu ...... 85 dr. sc. Silvije Vuletić, profesor emeritus ...... 98 prof. dr. sc. Josipa Kern ...... 98 Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar u Zagrebu Medicinskog fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu ...... 98 Regionalizam kardiovaskularnih rizika u Slavoniji ...... 98 mr. sc. Mirna Krajina-Andriĉević, dr. med...... 100 Opća bolnica Vinkovci ...... 100 Zbrinjavanje bolesnika s akutnim infarktom miokarda u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji100 Danijel Šota, predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći u RH (HUD HMP RH)...... 101 Danijel Šota, predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći u RH (HUD HMP RH)...... 102 Dom zdravlja Vinkovci ...... 102 Hitna medicinska pomoć - juĉer, danas i sutra! ...... 102 poseban gost skupa Vera Robić-Škarica, Hrvatski filmski savez ...... 104 REVIJA filmskoG i videostvaralaštvA mladih o javnozdravstvenim temama I PROMOCIJA FILMA "NOĆI I SVANUĆA" O RATU U VINKOVCIMA...... 104 prof. Marina Zlatarić, Zagreb ...... 106 Gradsko društvo Crvenog kriţa Vinkovci ...... 106 hrvatska promocija filma "noći i svitanja" FILM O RATU SNIMAN U VINKOVCIMA ...... 106 Suzana Fabijanić, dr. med., spec. školske medicine voditeljica Sluţbe za školsku medicinu ZZJZ Sisaĉko-moslavaĉke ţupanije ...... 107 Preventivno djelovanje u populaciji djece i mladih ...... 107 prof. dr. sc. Vladimir Gruden, dr. med., spec. psihoterapeut ...... 109 Klinika za psihološku medicinu KBC Zagreb ...... 109 Promjena putem filma ...... 109 mr. sc. Davorin Pezerović, dr. med. internist ...... 111 Opća bolnica Vinkovci ...... 111 Lions Club Vinkovci ...... 111 ULOH HEPATOS, Osijek ...... 111 Hepatitis C ...... 111 Dijana Mayer, Zvonimira Papeš-Ibrišević, mr. Davorin Gajnik, dipl. pravnik, ZZJZ Zagrebaĉke ţupanije ...... 112 Program mjera za prevenciju spolno prenosivih bolesti u školskoj populaciji djece i mladeţi u Zagrebaĉkoj ţupaniji ...... 112

328 Zdravstvena i veterinarska škole Dr. Andrija Štampar, Vinkovci Silvija Stojić, Svjetlana Reljanović, Ahnetka Stjepanović ...... 114 Prevencija trudnoće kod adolescenata ...... 114 Josip Ţuparić, PU Vukovarsko-srijemska...... 115 Maloljetniĉka delinkvencija i kazneno-pravna zaštita djece i mladih ...... 115 Iva Kneţević, predsjednica Mladeţi Gradskog društva Crvenog kriţa Vinkovci ...... 117 Spreĉavanje trgovanja ljudima ...... 117 Mario Budrovac, m.t...... 119 Mario Budrovac, m.t...... 120 Opća bolnica Vinkovci, Odjel za ţivĉane bolesti ...... 120 Bolest – kako ju prihvatiti? ...... 120 Anita Bujanić, mr. pharm., Beauty & Dermocosmetics Consultant ...... 125 NEUROKOZMETIKA ...... 125 Ivona Nikolić, dipl. ing., Višnja Jurić, dipl. ing...... 126 Marketing Assistant, VIVERA d. o. o. HIPP Group ...... 126 Osnovna njega u sluĉaju atopijskog dermatitisa kod dojenĉadi i Hipp Babysanft kozmetika ...... 126 Ruţica Đurić, m.s...... 127 Valentina Rendulić, m.s...... 127 Opća Bolnica Vukovar ...... 127 SESTRINSKA SKRB PRI PROVJERI SLUHA U RODILIŠTU Dajmo da ĉuju – Nacionalni program RH ...... 127 mr. sc. Vladimir Ćirić, prof., Vinkovci ...... 129 Ekološki identitet - ekološki kapital Vukovarsko-srijemske ţupanije ...... 129 Zdravstvena i veterinarska škola Dr. Andrija Štampar, Vinkovci ...... 133 uĉenice: Ana Josić, Vedrana Damjanović ...... 133 mentorica Bosiljka AnĊelić, dr. vet. med...... 133 OPASNOSTI IZ HRANE ZA ZDRAVLJE LJUDI ...... 133 Zdravstvena i veterinarska škola Dr. Andrija Štampar, Vinkovci ...... 135 uĉenici: Marijana Mikinac, Izabela Svitlanović, Josip Farkaš ...... 135 mentorica Antonija Majić, dr. vet. med...... 135 Pĉelinji proizvodi i njihova uporaba ...... 135 Zdravstvena i veterinarska škola Dr. Andrija Štampar, Vinkovci uĉenici: Samanta Dolić, Hrvoje Šebalj, Ivana Ambrinac, mentorica Sanda Horvatović, dipl. psihologinja ...... 139 PRAVILNOM PREHRANOM DO ZDRAVOG RAZVOJA ...... 139 Zdravstvena i veterinarska škola Dr. Andrija Štampar, Vinkovci uĉenici: Samanta Dolić, Hrvoje Šebalj, Ivana Ambrinac, mentorica Sanda Horvatović, dipl. psihologinja ...... 142 Detektiranje poteškoća u procesu uĉenja ...... 142 Marija Ćurić, VMS, Jela Gazić, MS ...... 143 Dom zdravlja Vinkovci, Patronaţa ...... 143 VAŢNOST PRAVILNE PREHRANE U ZDRAVOM NAĈINU ŢIVOTA...... 143 Med. sestra Jadranka Pavelić ...... 147 Dom zdravlja Vinkovci, Stomatološka ambulanta Otok...... 147 PREVENTIVA U STOMATOLOGIJI ...... 147 Djelatnici ZZJZ "Sveti Rok" Virovitiĉko-podravske ţupanije: Ljubica Šantić, VMS; mr. sc. Miroslav Venus, dr. med., spec. epidemiolog; Darija Petrovĉić, dr. med., spec. epidemiolog; Maja Tomiĉić, sanitarni tehniĉar; Tomislav Šokac, med. tehniĉar ...... 149 Ţupanijski model provedbe Nacionalnih programa otkrivanja raka u Virovitiĉko- podravskoj ţupaniji ...... 149 Dinka Kalaica, VMS...... 150 Dom Zdravlja Vinkovci ...... 150 VAŢNOST TJELESNE AKTIVNOSTI KOD OBOLJELIH OD ŠEĆERNE BOLESTI ...... 150 Vjeran Kokor, prof., Vinkvci ...... 152 Raĉunalna oprema i zdravlje ...... 152

329 Zdravstvena i veterinerska škola Dr. Andrija Štampar, Vinkovci ...... 152 Nera Salamon, viši fizioterapeut ...... 152 Aktivno sjedenje, vjeţbe za posturu na lopti ...... 152 Veleuĉilišta Lavoslav Ruţiĉka u Vukovaru - studij fizioterapije - ...... 153 Vesna Šeper, bacc. ft., Stjepan Jelica, vft...... 153 Predstavljanje aktivnosti Centra za traumu Veleuĉilišta Lavoslav Ruţiĉka u Vukovaru - STUDIJ FIZIOTERAPIJE - ...... 153 Ljubomir Tomljenović, prof. sporta i rehabilitacije, uĉitelj yoge i meditacije Vukovar ...... 154 AltasPROfilaks® – Kako se djelotvorno riješiti većine bolova i bolesti korekturom atlasa – prvog vratnog kralješka? ...... 154 Samostalna plesna umjetnica Conni Đeneš, dipl. terapeutkinja alternativne medicine, Vukovar ...... 157 Terapeutski uĉinak trbušnog plesa za ţene svih uzrasta – od unuka do baka! ...... 157 Snjeţana Dupan-Lovrić, odgojiteljica...... 161 Snjeţana Dupan-Lovrić, odgojiteljica...... 162 PROJEKT "ZELENA NIT STAROGA PAPIRA" ...... 162 Koordinatorica i autorica ideje: Mirjana Pešec, prof., pedagoginja u Centru za predškolski odgoj Vinkovci ...... 164 Predavaĉi: Eva Skaramuca, odgajateljica u djeĉjem vrtiću Budućnost i Bernardica Jerković, odgajateljica u djeĉjem vrtiću Naša radost, Vinkovci ...... 164 Gradimo vrtić kakav bi ţeljeli – vrtić po mjeri djeteta ...... 164 Ana Škrlec ...... 164 Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci ...... 164 ZAJEDNO KREATIVNI, EKO RAD – NAŠA KUĆA ...... 164 Sonja Šimić ...... 165 Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci ...... 165 ULOGA KNJIŢNICE I KNJIŢNIĈARA U DRUŠTVENOJ ZAJEDNICI ...... 165 Klaudija Ladan ...... 165 Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci ...... 165 Ĉitajmo im od najranije dobi ...... 165 Tomislav Ĉorak, Vladimir Vranješević ...... 166 Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci ...... 166 KNJIŢNICA, DIGITALNA GRAĐA I INFORMACIJE...... 166 Tihomir Marojević, Iva Pezer ...... 166 Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci ...... 166 PITAJTE KNJIŢNIĈARE ...... 166 Mirela Posarić, dipl. defektologinja...... 167 Mirela Posarić, dipl. defektologinja...... 168 Udruga za pomoć osobama s invaliditetom Bubamara Vinkovci ...... 168 Kvaliteta ţivota odraslih osoba s posebnim potrebama ...... 168 ĐurĊica MaĊar, roditelj djeteta s invaliditetom ...... 171 Udruga za pomoć osobama s invaliditetom Bubamara Vinkovci ...... 171 Cjeloţivotno obrazovanje iz perspektive roditelja djeteta s invaliditetom ...... 171 Dr. Zvonimir Šostar ...... 172 Marinka Bakula-AnĊelić ...... 172 Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje ...... 172 Zaštita prava osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu ...... 172 Paţin ĐurĊica i Bonaĉić Ranka ...... 173 Udruga osoba s invaliditetom Grada Opatije ...... 173 Udruga osoba s invaliditetom Grada Opatije osnovana je u sijeĉnju 2007. kada je jedne hladne, snjeţne veĉeri odrţana Osnivaĉka skupština i izabrana tijela naše Udruge ...... 173 Predstavnici Udruga invalida ...... 176 Koprivniĉko-kriţevaĉke ţupanije ...... 176 Koprivniĉki model športa i rekreacije za osobe s invaliditetom ...... 176

330 Dragana Blaţević ...... 179 Dragana Blaţević ...... 180 Voditeljica terapijskog jahanja u Centru za rehabilitaciju Stanĉić ...... 180 POVIJESNI PREGLED PRISTUPA DJECI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I INTEGRACIJi ...... 180 Katarina Boţićević, prof. biologije ...... 187 instruktorica terapijskog jahanja "Krila" ...... 187 LEON GOLIĈNIK – ŢELJE I MOGUĆNOSTI ...... 187 Jelena Krmpotić, prof. psihologije, TJ "Krila" ...... 191 Jelena Krmpotić, prof. psihologije, TJ "Krila" ...... 192 Utjecaj opreme na poloţaj jahaĉa ...... 192 mr. sc. Branka Maurović ...... 197 mr. sc. Branka Maurović ...... 198 Poslovno komuniciranje ...... 198 mr. sc. Branka Maurović ...... 207 PoslovnO DOPISIVANJE ...... 207 mr. sc. Branka Maurović ...... 210 Poslovni protokol ...... 210 mr. sc. Branka Maurović ...... 219 Uloga tajnice u organizacijskoj kulturi TVRTKE ...... 219 mr. sc. Branka Maurović ...... 222 mr. sc. Branka Maurović ...... 223 Što uĉiniti s dokumentima, raĉunima, putnim nalozima i ostalom poštom ...... 223 mr. sc. Branka Maurović ...... 229 Kako planirati i upravljati vremenom u uredu ...... 229 mr. sc. Branka Maurović ...... 238 Opterećenja na poslu – stresne situacije ...... 238 Nikola Drobnjak, dr. med. spec. psihijatrije ...... 250 Savladavanje stresa na poslu ...... 250 prof. dr. sc. AnĊela Franĉić ...... 257 Poslovni hrvatski jezik...... 257 Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci ...... 270 ZA NOVU KNJIŢNICU ...... 270 Vedrana Markić, Dubravka Katić ...... 270 Gradska knjiţnica i ĉitaonica Vinkovci ...... 270 TREĆA ŢIVOTNA DOB ...... 270 Iva Kneţević ...... 270 Društvo Naša djeca Grada Vinkovaca ...... 270 Prijatelj, a ne igraĉka - mala škola o psima ...... 270 Gradsko društvo Crvenog kriţa Vinkovci ...... 271 Zorno prikazivanje ozljeda i pruţanje prve pomoći, zaštita ţivota i zdravlja ...... 271 Ravnateljica Adrijana Cvrković-Lasić, prof.; ĐurĊica Resli, dipl. pedagoginja ...... 272 OŠ Bartola Kašića, Vinkovci ...... 272 Pedagoška radionica: Posredovanje u rješavanju vršnjaĉkih konflikata ...... 272 Karmela Vidaković ...... 273 BALETNI STUDIO "SJAJ" VINKOVCI ...... 273 Predsjednik kluba je Damir Šota glavni trener Ţivko Kalanj, treneri: Daniel Ujlakoš i Josip Kuzmanović, tajnik Zlatko Rušĉić ...... 274 KARATE KLUB "ICTUS" Vinkovci ...... 274 Ţeljko Iveljić ...... 275 Ţeljko Iveljić ...... 276 Gimnastiĉki klub Hrvatski sokol, Vinkovci ...... 276 Promocija 5 godina izlaţenja ĉasopisa GOMBAONICA, glasilo Gimnastiĉkoga kluba "Hrvatski sokol" Vinkovci ...... 276

331 Ţeljko Iveljić ...... 277 Gimnastiĉki klub i Povijesno i športsko društvo Hrvatski sokol, Vinkovci ...... 277 UPOZNAVANJE DJECE S OSNOVAMA TJELOVJEŢBE ...... 277 Ţeljko Iveljić ...... 279 Gimnastiĉki klub i Povijesno i športsko društvo Hrvatski sokol Vinkovci ...... 279 U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH, KROZ STOGODIŠNJE DJELOVANJE "HRVATSKOG SOKOLA" U VINKOVCIMA ...... 279 Zlatko Virc, prof...... 290 Povijesno i športsko društvo Hrvatski sokol, Vinkovci ...... 290 IZDAVAĈKA DJELATNOST VINKOVAĈKOG POVIJESNOG I ŠPORTSKOG DRUŠTVA "HRVATSKI SOKOL" ...... 290 Boćarski klub Lokomotiva Vinkovci ...... 293 Boćarski klub Lokomotiva Vinkovci ...... 294 TURNIR U BOĆANJU "VINKOVCI 2008." ...... 294 Jozo Gale ...... 295 Jozo Gale ...... 296 Vladislav Vujĉić, prof. psihologije, rukovoditelj Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje ...... 302 Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruĉna sluţba Vinkovci...... 302 KAKO TRAŢITI POSAO? KAKO SE PREDSTAVITI POSLODAVCU? ...... 302 Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podruĉna sluţba Vinkovci ...... 311 Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podruĉna sluţba Vinkovci ...... 312 Vladislav Vujĉić, prof...... 312 Rukovoditelj Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje ...... 312 RADIONICA: Kako traţiti posao? Kako se predstaviti poslodavcu? ...... 312 MeĊunarodno natjecanje u standardnim i latinsko-ameriĉkim plesovima: VINKOVCI OPEN ...... Error! Bookmark not defined. VINKOVCI-ZDRAVI GRAD UPIŠITE SE U JAVNU KNJIGU Ponedjeljak, 07. 04. 2008...... 321 VINKOVCI-ZDRAVI GRAD UPIŠITE SE U JAVNU KNJIGU Ponedjeljak, 07. 04. 2008...... 322 VODIĈ KROZ MJESEC ZDRAVOG URBANOG PLANIRANJA VINKOVCI, TRAVANJ 2008...... 324

332