Flotantne Paprati U Flori I Vegetaciji Vojvodine

Letopis naučnih radova Godina 33 (2009), broj I, strana 36-42 UDK: 556:561.394:(497.113) Originalni naučni rad Original scientific paper

FLOTANTNE PAPRATI U FLORI I VEGETACIJI VOJVODINE

Slobodanka Stojanović1, Ljiljana Nikolić2, Dejana Džigurski3, Branka Ljevnaić-Mašić4

REZIME

Na osnovu višegodišnjih istraživanja hidrofilne flore i vegetacije i literaturnih podataka, u radu je prikazano rasprostranjenje flotantnih paprati iz familija Salviniaceae i Azollaceae u vodama Vojvodine. Pored toga, ukazano je i na taksonomski status konstatovanih biljnih vrsta i sintaksonomski položaj biljnih zajednica koje one izgrađuju. Ključne reči: flotantne paprati, Salvinia, Azolla.

UVOD

U toku višegodišnjih proučavanja (1987-2007) vodene i močvarne vegetacije kanalske mreže Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav, utvrđeno je prisustvo sastojina u kojima dominantnu ili subdominantnu ulogu imaju jednogodišnje heterosporne paprati Salvinia natans (L.) All. i Azolla filiculoides Lam. Ove paprati sa lemnoidnim biljkama izgrađuju pojas flotantne neukorenjene akvatične vegetacije, čiji je optimum razvoja tokom leta i tada na pojedinim deonicama kanalske mreže pokrivaju velike površine vodenog ogledala. Na osnovu istraživanja konstatovano je široko rasprostranjenje flotantnih paprati iz familija Salviniaceae i Azollaceae u Vojvodini, te smo pristupili njihovim taksonomskim, florističkim i sintaksonomskim proučavanjima.

MATERIJAL I METODE RADA

Fitocenološko snimanje vegetacije obavljeno je prema metodici Braun-Blanquet (1964). Determinacija biljaka urađena je prema „Flora SR Srbije“ (1970, 1992), „Atlas

1 dr Slobodanka Stojanović, red.prof. Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu. 2 dr Ljiljana Nikolić, doc, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu. 3 dr Dejana Džigurski, doc, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu. 4 mr Branka Ljevnaić-Mašić, asist. doc, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu

36 Florae Europaeae“ (1972), „Flora Europaea“ (1996) i Felföldy (1990). Nominacija i sintaksonomska pripadnost biljnih zajednica usklađena je prema sintaksonomskoj podeli vegetacije srednje Evrope (Passarge, 1996).

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA

Prema podacima iz “Flora SR Srbije” plivajuće (flotantne) vodene paprati pripadaju odeljku Pteridophyta, klasi Filicinae (Pteropsida), redu Salviniales i familijama Salviniaceae i Azollaceae. Familija Salviniaceae zastupljena je samo jednim rodom Salvinia i vrstom Salvinia natans (L.) All. i familija Azollaceae, takođe samo rodom Azolla i vrstom Azolla filiculoides Lam. (Vukičević 1970). Međutim, isti autor 1992. godine u okviru roda Azolla navodi da je u flori Srbije zastupljena samo vrsta Azolla caroliniana Willd.?! Prema našim istraživanjima, u akvatičnim ekosistemima Vojvodine, prisutna je samo A. filiculoides Lam. Imajući u vidu ove konstatacije, prikupljeni su literaturni podaci o akvatičnoj flori Mađarske (Felföldy, 1990) i flori Evrope (1972, 1996). Prema Felföldy (1990), plivajuće paprati pripadaju odeljku Pteridophyta, klasi Pteropsida (Filicinae), familijama Salviniaceae, sa rodom Salvinia i vrstom S. natans (L.) All. i Azollaceae sa rodom Azolla i dve vrste A. caroliniana Willd. i A. filiculoides Lam. Međutim, isti autor ističe da A. filiculoides Lam. u Mađarskoj još nije primećena, te su zbog toga potrebna dalja istraživanja. U Atlasu Flore Evrope (Jalas i Suominen, 1972) navode se dve vrste plivajućih paprati familije Salviniaceae, roda Salvinia - S. natans (L.) All. i S. rotundifolia Willd. i familija Azollaceae rod Azolla sa dve vrste - A. filiculoides Lam. i A. caroliniana Willd. Prema Tutin (1996) vodene paprati pripadaju odeljku Pteridophyta, klasi Filicopsida i familijama Salviniaceae sa vrstom S. natans (L.) All., i Azollaceae sa vrstama A. filiculoides Lam. (A. caroliniana auct. non. Willd.) i Azolla mexicana C. Presl. (A. caroliniana auct. non Willd.). Što znači da su pod istim imenom ovu vrstu opisali i neki drugi autori, a ne Willdenov, a ako je tako, onda je to sinonim za vrstu A. mexicana C. Presl. Sve ovo ukazuje da se mora studiozno pristupiti istraživanjima flore i taksonomije vodenih paprati roda Azolla, jer se dostupni podaci razlikuju. Salvinia natans (L.) All. – plivajuća salvinija je nežna, jednogodišnja, flotantna, heterosporna paprat sa tankim horizontalnim stablom dužine do 20cm. Prema Felföldy (1990) ona je u povlačenju zbog ugroženosti vodenih staništa i zaslužuje zaštitu. Naša terenska istraživanja ukazuju da u kanalskoj mreži HS DTD to nije slučaj. Naprotiv, smatramo da ovaj relikt tercijarne flore nalazi pogodne uslove za bujan razvitak u kanalskoj mreži. Tokom 2003. godine utvrđeno je da su pojedine deonice kanala Bečej-Bogojevo bile potpuno prekrivene gustim populacijama plivajuće salvinije. Analizom vrednosti

37 ekoloških indeksa datih prema Landolt (1977) ona najbolje uspeva u toplim (T5) i mezotrofnim (N3) vodama, u uslovima pune dnevne svetlosti (L5). Rezultati fizičko- hemijskih parametara vode kanalske mreže u vegetacionom periodu, odgovaraju ekološkim zahtevima plivajuće salvinije. Areal ove cirkumpolarne biljke je srednja i južna Evropa, evropski deo Rusije, Kavkaz, Srednja Azija, Daleki Istok, Indija, Kina, Japan, Severna Amerika i Severna Afrika (Stojanović et al, 1996; Stojanović et al, 2004). U toku terenskih istraživanja konstatovano je prisustvo S. natans u OKM u Bačkoj: kanal Bezdan-Baja (Šebešfok); kanal Vrbas-Bezdan (Češka Ćuprija, triangl Čičovi, Mali Stapar, Sombor, Sivac, Crvenka, Kula, Vrbas); kanal Kosančić-Mali Stapar (Mali Stapar, Kruščić, Ruski Krstur); kanal Prigrevica-Bezdan (Bački Monoštor, Kupusina); kanal Odžaci-Sombor (Prigrevica, Srpski Miletić, Odžaci); kanal Bečej- Bogojevo (Bogojevo, Karavukovo, Odžaci, Kucura, Vrbas, nizvodno od triangla Vrbas, Srbobran, Turija, Bačko Gradište, Bečej); kanal Bački Petrovac-Karavukovo (Karavukovo, Deronje, Bač, Obrovac, Nova Gajdobra, Gajdobra – Čelarevo, Bački Petrovac), kanal Novi Sad-Savino Selo (Despotovo, Kulpin, Bački Petrovac, Irmovo, Novi Sad); Jegrička (Zmajevo, Žabalj, Despotovo, Ravno Selo, Sirig, Temerin) – Lazić 2006; Stojanović et. al 2007. Panjković (2005) navodi prisustvo S. natans u Apatinskom i Monoštorskom ritu gde sa lemnoidnim biljkama gradi jednu od rasprostranjenijih akvatičnih fitocenoza u tom području. U Banatu: Zlatica (Most Padej – Sajan i Stara crpna stanica Padej), Kikindski kanal (most Bašaid-Novi Bečej, most Bašaid – Novo Miloševo, most Kikinda – Iđoš, duž toka i most Mokrin - Iđoš), kanal Banatska Palanka-Novi Bečej (mala prevodnica „Novi Bečej”, Lazarevo, brodska prevodnica „Botoš”, triangl kod Kleka, Melenci, Jarkovac, Vlajkovac, Straža, hidročvor „Kajtasovo” i Jermenovci), Stari Begej (duž toka), Plovni Begej (duž toka), Kanal Begej (Mužlja, hidročvor „Stajićevo” i Perlez), Tamiš (Sečanj, rukavac kod Glogonja, rukavac kod Barande). Na području jugozapadnog Srema, u barama i močvarama, Rauš i saradnici (1980) navode prisustvo vodenih paprati Salvinia natans (L.) All. i Azolla filiculoides Lam.

Slika 1. Guste populacije plivajuće salvinije prekrivaju vodeno ogledalo na kanalu Bečej - Bogojevo (snimljeno kod mosta u Turiji, 2003. godine) Figure 1. Thich population of ﬂ oating watermoss (Salvinia natans (L.) All.) in canal Bečej - Bogojevo (near the bridge in Turija, 2003.)

Azolla filiculoides Lam. – azola, „algapaprat” je mala, nežna, jednogodišnja, flotantna, heterosporna paprat, veličine 1-2cm. Poreklom je iz tropske i subtropske Amerike. Obrazuje guste populacije i često gradi zajednice sa lemnoidnim biljkama. Specifičnost ove paprati je simbioza sa modro-zelenom algom Anabaena azollae koja zavisno od svetlosti menja svoju boju od zelene do tamno crvene. Modro-zelena alga je fiksator atmosferskog azota pa se u tropskim područjima podstiče razvoj azole na pirinčanim poljima, kao oblik biološkog đubrenja (biofertilizacija). Ova paprat je gajena u Evropi pre oko 100 godina, spontano se proširila u akvatične ekosisteme u mnogim evropskim zemljama. Karakteristično za nju je da periodično buja u toplijim godinama. Poslednjih godina zapaža se njeno širenje, a put njenog ulaska je Dunav sa pritokama kao i sistem kanalaske mreže DTD. Širi se ornitohorijom (Panjković, 2005). Isti autor navodi da je azola rasprostranjena na području Monoštorskog rita. Na Balkanskom poluostrvu azola je prvi put opisana 1962. godine (Babić i Parabućski, 1962), i to vrstu A. filiculoides Lam. rasprostranjenu u Koviljskom ritu. U „Flora SR Srbije”, Vukičević (1970) je opisuje samo u toplijim stajaćim vodama Vojvodine. Međutim, Vukićević (1992) uopšte ne navodi A. filiculoides Lam., već samo A. caroliniana Willd., koja se javlja u kanalima i rukavcima kod Bačke Palanke, Čelareva, Gložana, Bačkog Petrovca, Begeča, Futoga, Rumenke, Stepanovićeva, Siriga, Bačkog Gradišta, Temerina, Novi Sad - Bački Jarak, Kać, Kovilj, Gardinovci, Lok, Titel. U Banatu: Perlez, Opovo, Čenta, Pančevo, u Sremu – Petrovaradin, Sremski Karlovci, Čortanovci, Susek, Banovci, Bosut (Nikolić et al, 2001). Pored zabeleženih lokaliteta, mi konstatujemo njeno prisustvo u Bačkoj: kanal Bački Petrovac-Karavukovo (B. Petrovac) zatim, na reci Tisi (Titel), na muljevito- vlažnim mestima sa kojih se voda povukla, kanal Bečej-Bogojevo (Crna bara, Srbobran), Ribnjak „Bečej”. Interesantno je istaći da je 2007. godine uočena masovna pojava Azolla filiculoides Lam. u kanalu Tamana-Pavlovac kod Bačke Palanke gde na

39 pojedinim mestima pokriva celu površinu vodenog ogledala (Sl.2).

Slika 2. Guste sastojine azole u kanalu Tamana-Pavlovac kod Bačke Palanke (2007.) Figure 2. Thich stands of water fern (Azolla ﬁ liculoides Lam.) in the canal Tamana-Pavlovac near Bačka Palanka (2007)

Na području Banata: kanal Banatska Palanka-Novi Bečej (Melenci, Jankov most, deonica od triangla kod Kleka do ustave sa prevodnicom „Klek”, kod mosta na putu Vlajkovac – Uljma, kod ustave sa prevodnicom „Kajtasovo”, na deonici od ustave sa prevodnicom „Klek” do uliva Starog Begeja u kanal Banatska Palanka-Novi Bečej, Vlajkovac, Potporanj), Kikindski kanal (kod mosta na putu Novi Bečej – Bašaid i na deonici od ustave „Sajan” do Kikinde), u Starom Begeju (duž toka), u vodotoku Zlatica (od ustave „Padej” do Sajana, duž toka, stara crpna stanica „Padej”) i u Tamišu (rukavac kod Glogonja). Na području Vojvodine, S. natans (L.) All. i A. filiculoides Lam. formiraju flotantne sastojine asocijacija čiji je sintaksonomski položaj sledeći: Cenoformacija: HYDROPHYTOSA Subformacija: PLEUSTOHYDROPHYTENOSA Klasa: LEMNETEA MINORIS Koch et Tx. 1955 Red: Lemnetalia minoris Koch et Tx. 1955 Sveza: Lemno-Salvinion Slavnić 1956 em Schwabe. Et Tx. 1981 Podsveza: Lemno-Salvinion typicum Pass. 1996 As.-gr: Salvinietum natantis Koch 1954 As. Spirodelo-Salvinietum natantis Slavnić 1956

Podsveza: Lemno-Azollenion Pass. 1996 As.-gr: Azolletum ﬁ liculoides Br.-Bl. 1952 As. Lemno minoris – Azolletum ﬁ liculoides Br.-Bl. 1952 Prema Panjković (2005) sveza zajednica vodenih paprati Lemno-Salvinion Slavnić 1956 em. Schwabe – B. et Tx. 1981. obuhvata fitocenoze u kojima preovladavaju karakteristične vrste S. natans i A. filiculoides kao i vrste roda Lemna. Po sintaksonomskoj podeli vegetacije srednje Evrope (Passarge, 1996) svezu grade

40 dve podsveze: Lemno – Salvinion typicum Passarge 1996 i Lemno – Azollenion Pass. 1996. Prva podsveza obuhvata grupu zajednica Salvinietum natantis kojoj pripada asocijacija Spirodelo-Salvinietum natantis Slavnić 1956. Druga podsveza obuhvata grupu zajednica Azolletum filiculoides Br.-Bl., 1952 kojoj pripada asocijacija Lemno minoris - Azolletum filiculoides Br.-Bl. 1952.

ZAKLJUČAK

Na osnovu literaturnih i višegodišnjih terenskih istraživanja može se zaključiti da se u akvatičnim ekosistemima na području Vojvodine razvijaju flotantne paprati: Salvinia natans (L.) All., rod Salvinia, fam. Salviniaceae i Azolla filiculoides Lam., rod Azolla, fam. Azollaceae. Najčešća i najrasprostranjenija je vodena paprat Salvinia natans. Izgrađuje brojne sastojine ass. Spirodelo-Salvinietum natantis Slavnić 1956, As.-gr: Salvinietum natantis Koch 1954, podsveza: Lemno-Salvinion typicum Pass. 1996, sveza: Lemno-Salvinion Slavnić 1956 em Schwabe. Et Tx. 1981 i klase Lemnetea minoris Koch et Tx. 1955. Od vrsta roda Azolla prisutna je samo Azolla filiculoides Lam. koja je edifikator i karakteristična vrsta ass. Lemno minoris – Azolletum filiculoides Br.-Bl. 1952, As.-gr: Azolletum filiculoides Br.-Bl. 1952, podsveze: Lemno-Azollenion Pass. 1996, sveze Lemno-Salvinion Slavnić 1956 em Schwabe. Et Tx. 1981 i klase Lemnetea minoris Koch et Tx. 1955.

LITERATURA

1. Babić, N. (1971): Močvarna i livadska vegetacija Koviljskog rita. Zbornik Matice srpske za prirodne nauke, Novi Sad, 41, 19-87. 2. Babić, N., Parabućski, S. (1962): Azolla filiculoides Lam. – nova biljka u flori Vojvodine. Zbornik Matice srpske za prirodne nauke, 21, 113-116. 3. Braun-Blanquet, J. (1964): Pflanzensoziologie, III, Auflage, Wien, New York, 1-856. 4. Felföldy, L. (1990): Visugyi hidrobiologia. 18 Kotet Hinar hatarozou Kornyezetvedelmi es Teruletfejlestesztesi Miniszterium, Budapest, 1- 144. 5. Jalas, J, Suominen, J., (ed.) (1972). Atlas Florae Europaeae, Cambridge University press, Cambridge. 6. Josifović, M. (ed.) (1970): Flora Republike Srbije, Tom I, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd. 7. Landolt, E. (1977): Ökologische Zeigerwerte Zür Schweizer Flora. Veroffentlichungen des Geobotanischen Institutes der ETH. Stiftung Rubel, 64 heft. Zurich, 1-207. 8. Lazić, D. (2006): Vaskularna flora i vegetacija OKM HS DTD na području Bačke – stanje i uticaj na korišćenje i održavanje. Doktorska disertacija, Prirodno- matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, 1-187 9. Nikolić, Lj., Stojanović, S., Lazić, D. (2001): Contribution to the knowledge of distribution of Azolla species in flora of Serbia. Zbornik Matice srpske za prirodne nauke, Novi Sad, No.101,95-100. 10. Panjković, B. (2005): Akvatična i semiakvatična vegetacija apatinskog i Monoštorskog

41 rita, Doktorska disertacija, PMF, Departman za biologiju, Univerzitet u Novom Sadu. 11. Passarge, H. (1996): Pflanzengesellschaften Nordostdeutchlands, I Hydro- und Therophytosa. J. Cramer in der Gebruder Borntraeger Verlagsbuchhandlung Berlin, Stuttgart, 1–298. 12. Rauš, Đ., Šegulja, N., Topić, J. (1980): Vegetacija bara i močvara u šumama jugozapadnog Srijema. Zbornik za prirodne nauke Matice srpske, Novi Sad, 58, 17-51. 13. Sarić, M. (ed.) (1992): Flora Srbije 1. Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd. 14. Slavnić, Ž. (1956): Vodena i barska vegetacija Vojvodine. Zbornik Matice srpske za prirodne nauke, Novi Sad, 10, 1-72. 15. Stojanović, S., Vučković, M., Stanković, Ž., Žderić, M., Kilibarda, P. (1996): O flori i ve g e t a c iji Je g r i č ke. P Č E SA , Nov i S a d E d ic ija Tija vo d a , 1, 61- 67. 16. Stojanović, S., Škorić, M., Nikolić, Lj., Lazić, D., Knežević, A. (2004): Salvinia natans (L.) All. (Pteridophyta) in the main canal network of HS DTD. Acta herbologica, Vol. 13, No. 1, 89-94. 17. Stojanović, S., Lazić, D., Knežević, A., Nikolić, Lj., Škorić, M., Kilibarda, P., Mišković, M., Bugarski, R. (2007): Flora i vegetacija OKM HS DTD u Bačkoj. Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, JVP „Vode Vojvodine“, 1-204, Novi Sad. 18. Tutin, T.G. (ed.) (1996): Flora Europaea I-V. Cambridge University press, Cambridge. 19. Vukičević, E. (1970): Familija Azollaceae. U: Josifović M., (ed.), Flora SR Srbije, Tom I, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 120-121. 20. Vukičević, E. (1992): Familija Azollaceae. U: Sarić, M., (ed.), Flora Srbije, Tom I, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 96-98.

FLOATING FERN IN FLORA AND VEGETATION OF VOJVODINA

by Slobodanka Stojanović, Ljiljana Nikolić, Dejana Džigurski, Branka Ljevnaić-Mašić

SUMMARY

This papar shown the distribution of floating fern from family Salviniaceae and Azollaceae in the waters of Vojvodina, according to the aquatic flora and vegetation researches and references. The paper also indicates on taxonomic status of this plant species and sintaxonomic position of plant communities that they build.

Primljeno: 10.06.2009. Prihvaćeno: 22.06.2009.