Orgulje U Porušenoj Crkvi - Prava Podpomoæi I U Èišæenju I Pripremanju Sale Za Jeglištva Ili One Iz Komunistièke "Slobodne"

str. 1 i 32.qxd 16.1.2003 17:41 Page 1

Mato Kovaèeviæ-Eskaviljo priznati slikar Slavonije i Hrvatskog BR./NR. 92 SIJEÈANJ / JANUAR 2003 Podunavlja roðen je 1944. godine u Podcrkavlju kod Slavonskog Broda, a najveæi je dio svoje mladosti, radnog i slikarskoga vijeka proveo u Borovu Naselju i Vukovaru. Slikajuæi od 1975. godine život oko sebe, izvanredno nadaren, neponovljiv i plodan, kao društvene obavijesti slikar stvara ogromni opus slika u ulju, akvarela i crteža. Njegove slike pokazuju razumijevanje i duboko zanimanje za ljude, sud- bine, patnje, tragiku života i smrti, odnos Boga i èovjeka. Kao GLASILO HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE U ŠVICARSKOJ cjelovita slikarska liènost uz originalni osobni izraz i rafiniranu tehniku, Eskaviljo slika njemu i nama poznate idile krajolika uz rijeku, ljudske figure, a na svoj naèin slikama izražava užas i protivljenje nasilju rata. Obraæanjem Bogu koji je i sam žrtva na križu, slikar molitvom traži nadu i spas. Do danas je priredio 50 samostalnih i više od 100 zajednièkih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, dobio je brojne nagrade i priznanja, meðu kojima srebrenu medalju na izložbi u Bologni 1981. godine i plaketu grada Zagreba 1987. godine, te srebrenu medalju Commune di Montemitro u Italiji.

Mato Kovaèeviæ-Eskaviljo wurde 1944 in Podcrkavlje in Kroatien geboren. Mit der Malerei beschäftigt er sich seit 1975. Schon bald galt er als einer der angesehensten Künstler seines Heimatlandes. Eine seiner Ausstellungen zog 14000 Besucher an. 1991 war ein Jahr gravierender Einschnitte für Eskaviljo. Der Krieg auf dem Balkan hinterliess unübersehbare Spuren. Der Künstler büsste sein Atelier in der Heimat ein und verlor einen Grossteil seiner Arbeiten. Dass er zeitweise den Krieg in seinen Bilder thematisierte, war eine logische Folge seines Lebens. Einige seine Werke erinnern in erschüt- ternder Eindringlichkeit an die traumatische Vergangenheit. Infolge der Kriegswirren kam er 1991 als Flüchtling aus dem zerstörten Vukovar nach Speyer und lebt seit dieser Zeit in der Domstadt am Rhein.

prilog HRVATSKI SVJETSKI KONGRES Eskaviljo-Vukovar str. 3.qxd 16.1.2003 17:20 Page 1

Moj Vukovar živi

SO VIEL (UN)GLÜCK AUF EINMAL TOLIKO (NE)SREÆE ODJEDNOM Priredio Šimun Šito Èoriæ

MEIN VUKOVAR LEBT MOJ VUKOVAR žIVI Der alte Wasserturm, das Schloss Eltz, Stari vodeni toranj, die Brücke über dvorac Eltz, die Vuka und most preko die Andriæ-Strasse davor Vuke i und danach: nur die Bilder leben Andriæeva ulica prije nje in ihrem Fluchtraum - ein verlassener i nakon nje: samo slike žive Bahnwagen, stillgelegt. u njenom izbjeglièkom svijetu - napuštenom Sie redet vagonu, zaustavljenom. mit den Bildern und Ona razgovara Sie verstummt mit sa slikama i den Bildern:Vukovar umukne sa ist tot aber mein Vukovar slikama: Vukovar lebt, mein Vukovar je mrtav, ali moj Vukovar zerfällt nicht. se ne raspada. Sie sagt es mit Augen die Ona to govori sa oèima zurückgekehrt sind, zurück koje su se vratile, vratile in ein verlorenes in u izgubljenu i ein wiedergefundenes Land. ponovno naðenu zemlju.

Malo je pisaca koje rat do dna duše i vlastite inspiracije ne dirne, humanosti dopisuje nedvojbenu karakteristiku poetske, literarne još manje njihovih pera koja u djelima ne progovore. Istina, pred znaèajnosti. "ratom pred vratima" mogu se ti trudbenici rijeèi i oglušiti ili svrstati èak na nasilnièku stranu, kao primjerice Austrijanac Kad se 1994. godine pojavila u Zagrebu (Školska knjiga) Peter Handke na Miloševiæevu, ali uvijek se naðe onih tankoæut- antologija suvremene hrvatske ratne lirike "U ovom strašnom nih, umjetnosti i istini rijeèima okrenutih kao što je je to sluèaj s èasu" u izboru I. Sanadera i A. Stamaæa, nitko nije mogao ni veæinom pisaca, pa evo i sa švicarskim lijeènikom, svjetskim zamisliti da æe naiæi na tako nevjerojatan uspjeh u svijetu. humanitarcom i književnikom Peterom Weibelom, koji nas je sad Naime, dosad je prevedena na više od dvadeset jezika, sve do uistinu više nego ugodno iznenadio i osvježio svojom najnovijom arapskog i japanskog. Netko od hrvatskih autora i izdavaèa bi zbirkom poezije "Mein Vukovar lebt" (Moj Vukovar živi). uèinio veliku stvar, kad bi sastavio i objavio antologiju ratne lirike i proze stranih pisaca, a koja je nastala inspirirana ratnom agre- Zbirka se ljudski i poetski predstavlja u pet poglavlja/podnaslova: sijom na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. I u tom kontekstu Peter Sehverlust (Gubitak vida), Mein Vukovar lebt (Moj Vukovar živi), Weibel bi ne samo kao osvjedoèeni hrvatski prijatelj, nego kao Die Schreie weiterzuhören (I dalje slušati jauke), Der helle, helle zreo pjesnik bio nezaobilazan strani autor. Tag (Svijetli, svijetli dan) i Eine Hoffnung, ungeschützt (Jedna nada, nezaštiæena). (Knjiga se može naruèiti kod Hrvatske kulturne zajednice) Weibel se dao inspirirati vlastitim iskustvom koje je stekao boraveæi višekratno sve do Vukovara u Hrvatskoj i Sarajeva u Bosni i Hercegovini, ali i pomno prateæi iz daljine dogaðanja pod tim do juèer ratnim podnebljem. Medjutim, jasno vidimo u knjizi da putuje Weibel u svojim liter- arnim meditacijama i dalje od Ilidže i bombardiranog Dubrovnika: eno ga u palestinskim logorima Sabri i Šatili, naginje se nad masovne grobnice u Ruandi, zazivlje proljeæe u potresom razrušenoj Indiji i primjeæuje ostavljenog invalida u Jakarti. On uèi jezik galebova i sluša razgovor živog oca s mrtvim sinom, a ne zaobilazi ni dan u kojem je smaknut Abu Ali Mustafa, ali ni onaj kad je židovska djevojèica ostala bez noge; osjeæa duh Andreja Tarkovskog, ali i bajovite hrvatske melodije u maestral- noj izvedbi "Chorusa Croaticusa". Nije on zatvoren u svoj hori- zont ni u vlastiti pjesnièki gheto, pa ne boji se pozivati na B. Brechta, E. Frieda, I. Sarajliæa, W. Szymborskasu ili A. Lasorta. Ukratko, izgleda da je Weibelov svijet povezan s brojnim krilima usmjerenima na mlazni pogon prema svakome tko je žrtva, tko je je u nevolji. I ono što je nezaobilazno: koliko se i pjesnik u takvom "okruženju" može lako izgubiti ili podlegnuti pukoj nov- inarskoj deskripciji ili površnoj trivijalnosti, Weibel se i tu dobro Dr. Peter Weibel, Bern drži i sve to doživljava i u velikoj veæini svojih pjesama oslikava nepatvorenom pjesnièkom manirom i stilom, a što njegovoj

društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 3 str.4.qxd 16.1.2003 17:36 Page 1

Iz domovine Družba "Braæe spremila je zemne ostatke Gajeve majke, preteèu Dubrovaèkog festivala ili "Dubrovaèkih Milana Sunka i opata ilirca Krizmaniæa. ljetnih igara". Hrvatskog Zmaja" Priredio Dragutin Opariæ Nu najveæe je djelo Družbin nalazak i oèuvan- Iz unutarnjeg ureðenja Družbe je zemnih ostataka hrvatskih narodnih Na èelu Družbe bio je veliki meštar (1905- muèenika bana Petra Zrinskoga i markiza 1935 - Emilij Laszowski), a zatim (1936-1942) Franje Krste Frankopana, koji su ležali zabo- Milutin Mayer s odborom (meštrima) od 7 ravljeni na groblju u Beèkom Novom Mjestu. meštara i 7 zamjenika. Svaki meštar bio je Tiho ali dostojno "BHZ-a" su njihove èastne proèelnik jednog od kulturnih odjelka. Odbor s kosti sahranila 7. srpnja 1907. g. na groblju u Velikim meštrom birao se na 5 godina. Meðu Beèkom Novom Mjestu, gdje je bila postavlje- redovnom braæom vladalo je pobratimstvo, na i kovna ploèa, koja je po želji grada ostala koje se proglašivalo kod sveèanog ustolièenja. na tom mjestu, dok su ostatci muèenika Petra Zrinskog i Krste Frankopana, zaslugom Sjedište Družbe bilo je u Zagrebu u Kamenitim Družbe s velikim sjajem preneseni 1919. g. u vratima, domjenci se Družbe držahu svake Zagreb, gdje su u grobnici zagrebaèke stolne sriede naveèer, a glavna se skupština crkve našli posljednje poèivalište. Godine održavala svake godine o Jurjevu (23.IV.) 1921. iz Rakovice prenesoše "Braæa Hrvatskog Zmaja", kosti Eugena Kvaternika, Zakonskom odredbom od 19. studenoga koje su sahranjene u istoj crkvi do P. Zrinskog 1941. br. CDXBI-2304Z osnovan je po i K. Frankopana. Poglavniku Nezavisne Države Hrvatske "Vitežki Red Hrvatskog Zmaja". Tom odred- Godine 1906. osnovaše "BHZ-a" knjižnicu i bom preneseno je djelovanje Družbe "BHZ-a" muzej grada Zagreba, a 1909. "Društvo za na "Vitežki Red" s proširenim djelokrugom, na spasavanje u Zagrebu". Nastojanjima "BHZ-a" temelju posebnog poslovnika, a pod geslom: Grob Zrinski-Frankopana, B. Novo Mjesto steèen je i grad Ozalj kao hrvatsko narodno "Za Boga i Hrvatsku". dobro, koji je 28. srpnja 1928. na ruke "BHZ-a" Hrvatska kluturna družba, koju 16. studenog darovao narodu knez Albert Thurn von Taxis. 1945. godine današnji "Antifašisti" t.j. partizani 1905. godine osnovaše Emilij Laszowski i U gradu urediše "BHZ-a" dolièan muzej, i komunistièki boljševici zabraniše Družbu Velimir Deželiæ u èasu, kad se vodila borba knjižnicu i omiljeno ljetovalište. Godine 1935. "BHZ-a". Tom zabranom poèinjen je u biti stra- izmeðu starih i mladih hrvatskih književnika i stekoše "BHZ-a" i staru gradinu u Bakru, kao hoviti zloèin nad tisuæljetnom hrvatskom kul- kulturnih djelatnika. Želja je osnivaèa bila, da narodno dobro, namienjeno tradicijama turnom i poviestnom baštinom. se osnuje kulturna družba na temelju Vinodola i Bakra. Teške prilike nisu dopustile poštenog hrvatskog prijateljstva i bratstva, pot- da se taj poviestni grad uredi. Hrvatsku tisuæ- Nu s uskrsnuæem Republike Hrvatske 1990. g. puno slobodno od svake politièke stranke, a godišnjicu (925-1925) proslavi Družba po svim uzkrsnula je ponovno Družba "Braæe da to bude ipak izrazito hrvatska i domoljubna, hrvatskim krajevima postavljanjem spomen- Hrvatskog Zmaja", te je odpoèela, na temelju uzevši si za zadaæu oživljavati uspomene na ploèa i spomenika, meðu inima u Dubrovniku, svojih, davne 1905. godine proklamiranih slavne èinjenice hrvatske povjesnice i Sarajevu, Ljubiji i Bos. Novom. naèela, koja su g. 1995. usklaðena s modern- zaslužne Hrvate. Htjelo se uzkrisiti najprije pod im vremenima, vrlo èastnim i uspiešnim, te imenom "Braæa Zmaja Ognjenoga", a onda Kulturnu zadaæu vršila je družba "BHZ-a" i pre- nadasve hvale vriednim djelovanjem. Družba pod imenom "Braæe Hrvatskog Zmaja" staro davanjima, koja su veæ 1906. g. otpoèela, te se "Braæe Hrvatskog Zmaja" s Velikim meštrom "Zmajsko društvo" odnosno "Red" (Ordo), što predaje gotovo svake srijede ne samo na prof. dr. Juraj Kolariæem na èelu, stoluje danas su ga 1408. zasnovali gotovo sami Hrvati uz bratskim sastancima, veæ i javno. Družba je u obnovljenim prostorima nad kamenitim vrati- kralja Žigmunda. Pridržao se i vanjski znak tog izdala 43 publikacije. ma u Zagrebu. "Zmajski" se domjenci redovno Društva, t.j. zmaj, koji ovija rep oko vrata s održavaju u prekrasnom srednjeviekovnom novom lozinkom "Pro aris et focis Deo propitio" Za vrijeme prvog svjetskog rata Družba je stilu ureðenoj vitežkoj dvorani. (Za kuæu i ognjište milosrdnom Bogu). Red puno radila za hrvatske ranjenike i njihove Žigmundove Zmajevske Družbe imao je obitelji, koje su se nalazile u velikoj materijalnoj Bibliografija: geslo: "O quam misericors et bonus est Deus" nuždi. Znameniti i zaslužni Hrvati 925-1925, Zagreb (O kako milostiv i dobar je Bog). Pravila družbe 1925. "BHZ-a" potvrðena su 1906., ali su se više Kako bi se kulturna djelatnost što bolje mogla Hrvatska enciklopedija, Zagreb 1942-1945 puta mienjala. Zaštitnik družbe je sv. Juraj, kao razvijati zasnovani su tkz. "Zmajski ratski Pravila Družbe "Braæe hrvatskog Zmaja”, i Družbe kralja Žigmunda (1408). stolovi" i "Ogranci" (Podružnice). Tako je Zagreb 1995. Ogranak u Prvo djelo "BHZ-a" bilo je postavljanje Dubrovniku spomen-ploèe hrvatskom uèitelju i pedagogu izveo lijepa i Ljudevitu Tomašiæu u Vinici nedaleko od velika hrvats- Karlovca, a iza toga su postavili još mnoge ka umjetnièka druge u Zagrebu (I. Tkalèiæu, Lj. Gaju, S. narodna Vrazu, Lj. Vukotinoviæu, R. Lopašiæu, A. Šenoi, djela, te spa- A. Fijanu i dr., te poviestne spomen-ploèe na sio i obnovio Dvercima), pa izvan Zagreba (I. Trnskom u mnogu lijepu i Raèi, P. Stossu u Dubravici, Iliæu u Novskoj, sjajnu Zori Veroniki Zrinskoj u Celovcu, P. Vitezoviæu hrvatsku tradi- i Marèeloviæu u stolnoj crkvi u Beèu, ciju. Ta Zakmardiju i Franji Markoviæu u Križevcima, izvoðenja Mulihu u Vukovini, Lepušiæu u Apatovcu, možemo Tomiæu, Babukiæu i Jurkoviæu u Požegi, te ine danas smatrati kao druge po razliènim mjestima). Družba "BHZ-a" Grbovi braæe hrvatskog Zmaja 4 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 5.qxd 16.1.2003 17:21 Page 1

Iz domovine 160 godina Matice titet Hrvatske, u kojoj se u posljednje ništa ne ulažete. Priroda vraæa ono što se vrijeme potiskuju vrijednosti u nju unosi, što joj èovjek daje, a mi sijeèe- hrvatske Domovinskog rata i koju neki nastoje mo do korijena ono što imamo. Ne može se pretvoriti u svojevrsnu koloniju. tako uništavati ni rasprodavati zemlja. No Priredila Dunja Gaupp Nastavljate li time, samo naglašenije, i ako govorim o potrebi da se sprijeèi raspro- stav ranijeg predsjednika Josipa daja zemlje, lijepi mi se etiketa desnièara. I Bratuliæa koji je sumnjao da æe Matica Delbianco je iskazao inicijativu da se spri- dobivati dovoljno donacija za normalan jeèi rasprodaja Istre na svim razinama. rad, jer se danas prešuæuje sve s Hoæe li netko i njemu reæi da je desnièar? I nacionalnim predznakom? kakve to veze ima s našim problemima?

Opæenito govoreæi, polazim od toga da sve Na nedavnoj godišnjoj izbornoj skupšti- što se radi može uvijek biti uèinjeno bolje. ni Matice hrvatske Vi ste i javno kri- Oèekujem, u buduæem radu Matice, tizirali "rasprodaju zemlje" i otklonili ste podršku od najširih slojeva društva, a ne se od aktualne, prikrivene, identifikacije tek od malobrojnih, rezigniranih agresora i žrtve. Obezvreðivanje žrtve znanstvenih kulturnjaka. Mene zanima šira za Vas je, sudeæi po govoru, daleko više kultura i kulturna politika, jer je Matica moralno nego politièko pitanje... hrvatska, kako i njezina povijest pokazuje, bila ne samo društvo visokih kulturnih cilje- Da se neki ljudi imalo pridržavaju moralnih va nego i zamjena za onemoguæavanu kriterija koji su u našu civilizaciju usaðeni s hrvatsku politiku, od vremena Bachova kršæanstvom, ne bi se mogli pomiriti s apsolutizma do naše novije povijesti. Kako pseudojuristièkim tonom optužbi koje se kaže, okolnosti su se promijenile, no u pogaðaju hrvatske generale. Kako staviti u svakom vremenu ima potrebe za djelovan- isti lonac onoga koji se digao, kao star i Igor Zidiæ jem na oba polja. Ne bježim od asocijacija odgovoran èovjek, u obranu domovine, a koje vezujete uz rad Josipa Bratuliæa, mislim sada na Janka Bobetka, i protivnika kolege i prethodnika, ali mi se èini da je koji je tu domovinu napao? Pitam se je li "Dokle smo došli ako svaki èelni èovjek došao trenutak koji zahtijeva odluènije, pa i legitimno braniti se ako ste napadnuti? hrvatske borbe za opstanak bude agresivnije napore Matice hrvatske. Kardinal Kuhariæ je govorio protiv osvete i proglašen zloèincem? A kad jednog zalagao se za oprost, ali nije, kao ni mnogi dana svi budu optuženi za zloèine, onda drugi crkveni ljudi, porekao pravo èovjeka je stvar potpuno jasna: optužena je Možete li temeljitije objasniti taj svoj ili naroda na samoobranu. Sadašnji razvoj Hrvatska, Hrvatska država stvorena je stav? situacije ukazuje na to da je legitimna na zloèinu, i prema tome ona je nelegit- obrana njegova naroda i države, njegova imna država," Igor Zidiæ Primjerice, MH ima 132 ogranka u zemlji i borba za opstanak - zloèin. inozemstvu, a neki od njih veæ godinama U svojih 160 godina Matica hrvatska èesto ne dobivaju nikakvu pomoæ od lokalnih Osim što želite sprijeèiti u nekim je bila na udaru onih koji su joj željeli vlasti, odnosno gradova i županija. podruèjima koloniziranje hrvatske kul- naškoditi, pa se èak i nedavno moglo èuti Uzmimo Istru, podruèje koje je pod poseb- ture, npr. oživljavanjem rada ogranaka pitanje kakve koristi hrvatska kultura ima nom skrbi talijanske vlade, što se tièe tali- MH, što Vam je još prioritet u planu od te institucije. Matica hrvatska bila je i janske manjine. I Talijani su, naravno, promjena u Matici ? ostala najplodnija kulturna institucija graðani Republike Hrvatske i ne bunim se hrvatskog naroda tokom godina svoga pos- što im matièna država pomaže, ali se pitam Nije Matica hrvatska osnovni problem, tojanja i nepotrebno je govoriti o njenoj na koji æe naèin oživjeti i održati se hrvats- nego je problematièna i kulturna politika važnosti onima koji su tražili njeno ukidan- ka kultura u Istri ako za nju ne bude novca koja ne izgraðuje produktivnu osnovu. Mi je, jer ne žele je upravo zbog njenog imena ni od koga. Mi sami sebe svojom politikom npr. imamo Nakladni zavod Matice i njene važnosti za hrvatski narod. koloniziramo. Slušamo stalno prièe o tome hrvatske, imamo i izdanja same Matice, a kako nema novca, a èesto smo istodobno nemamo knjižaru Matice hrvatske u Novi predsjednik Matice hrvatske, Igor svjedoci kako se novac rasipa, pa se Zagrebu. Imamo znaèajnu produkciju, a Zidiæ, izabran na izbornom Saboru 2002., imamo pravo upitati treba li podupirati nemamo (odgovarajuæu) distribuciju. To su istaknuo je da se Matica hrvatska mora svaki projekt koji dolazi izvana. nonsensi. Logièno bi bilo istodobno stvarati suprostaviti mentalnoj i stvarnoj rasprodaji izdavaštvo i mrežu koja æe prodavati izdan- Domovine. Matica æe, rekao je on, otvoriti ja, odnosno širiti distribuciju, no nemamo raspravu i o 'svetim kravama' današnjeg Koji Vam projekt izvana bode oèi, dok za to kapital. Sretni smo kada uopæe vidi- društva, kao što su to globalizacija, govorite o zapostavljenim podruèjima mo da knjiga dospijeva u neèije ruke ili Europska unija i NATO. Èlanovima Matice hrvatske kulture? kada uspijemo nešto pokloniti siromašnim preporuèio je da se maksimalno angažiraju hrvatskim školama u Hrvatskoj, Bosni i na poštivanju digniteta hrvatskih branitelja Pa, recimo, trebamo li podupirati spektakle Hercegovini, nekom domu ili zatvoru. i onih koji su branili Hrvatsku, svejedno da na Brijunima? Apsolutno se zalažem za to Mislim da bi sljedeæi zadatak Matice trebao li perom ili oružjem. Protivi se pojavi da da se sve relevantno za kulturu podupire, biti pokušaj unapreðenja prodaje, otvaran- Hrvati u vlastitoj domovini budu tiši nego ali na podruèjima gdje nemamo pravih pre- je veæeg broja knjižara, vlastitih salona, što su bili u bivšoj državi. duvjeta za vlastiti rad gotovo je cinièno širenje knjižarske mreža, upošljavanje podupirati ekskluzivne egzibicije na rezi- trgovaèkih putnika, i svakako otvaranje Donosimo intervju koji je sa Igorom dencijalnim otocima. Mi moramo napraviti barem jedne suvremeno opremljene Zidiæem napravila Lada Žigo, a objavljen je balans, obratiti pozornost na dijelove zeml- knjižare u Zagrebu, na istaknutoj, uoèljivoj u Kulturnom obzoru Veèernjeg lista 29. je koji su, izuzev manifestacija folklorne lokaciji, koja æe biti pulsirajuæe mjesto rujna 2002. kulture, gotovo netaknuti oblicima moderni- hrvatske kulture, na kojem se neæe taložiti jeg života i kulture. Uzmimo naše otoke ili prašina i "pauci". obalu. Što radimo s njom osim što je Kad ste preuzeli mandat predsjednika rasprodajemo ili zagaðujemo? Vi se ne Matice hrvatske, izjavili ste kako se možete prema prirodi, kao ni prema èov- Matica mora boriti i za nacionalni iden- jeku, odnositi tako da samo uzimate, a

društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 5 str.6.qxd 16.1.2003 17:35 Page 1

Iz domovine Osim što ste bili tajnik Matice od 1966. jima i suparnicima lijepi etikete. Politièko neslavno završi. Primjerice, posve je do 1968. godine, bili ste i urednik etiketiranje tumaèim kao želju da se pro- nejasno hoæe li se nova pisaèka udruga "Hrvatskog tjednika" i èlan DHK u kob- tivnik izbaci iz igre sredstvima koja toj igri sastati s ideološkim bojama. Najsmješnije nim sedamdesetima. Hoæete li sada, u nisu primjerena. Èesto, npr. u posljednje mi je u toj igri odlaska i prelaska iz starog vremenu krize DHK, ostati èlanom vrijeme, èitamo da su èlanovi DHK, u novo društvo, koja puni stranice novina, Društva? odnosno desnièari, "budakovci" ili "folk- uoèiti da ima i takvih koji bi htjeli biti loristi". Budak je, kao što znamo, 1945. èlanovi oba društva. Kako je moguæe biti Jednom sam bio prisiljen napustiti DHK godine bio "justificiran", osuðen na smrt. u dvjema suprotstavljenim udrugama, (Društvo književnika Hrvatske, opaska Nudi li èovjek koji koristi, u pežorativnom težiti prema dva staža, dvije mirovine, biti ur.) - 1971. godine. Tada sam bio u goto- smislu, termin "budakovac", više asoci- naklonjen i "budakovštini" i lijevima? vo svim upravnim tijelima Društva. U tom jacija na književnost ili na smrt? Opisuje li vremenu, kada sam se povukao iz ili "ubija" svoga suparnika? To su pogub- zabranjenog lista "Tjednik" i otišao potom ne etikete u neurotiènom društvu i pitam Iako ste pjesnik, nikada se niste medi- u zabranjeno "Kolo", svi smo bili pod se kako može netko biti pisac i igrati se jski nametali kao pisac. Oèito, Vi razd- razlièitim inkriminacijama, a mnogi ljudi olako takvim pojmovima i znaèenjima. vajate umjetnost od šireg podruèja kul- shvatili su da se bolje povuæi s upadljivih Razumijem gnjev èovjeka koji se osjeæa ture. mjesta nego se prepuštati kompromitaci- nedužnom žrtvom, ali i da jest tako, ne jama. Kada je došao kraj obnovi socreal- možeš gnjev okrenuti prema svima drugi- Razlikujem intimno od javnoga. Kao što izma u DHK, vratio sam se u Društvo na ma ili prema svemu razlièitom. stihove, dok ih pišem, doživljavam kao temelju vlastite molbe i do dana današn- osobnu stvar, ne mogu se drukèije po- jega smatram da je pisac, koji se uèlanju- našati ni spram javnosti. Pisac piše, on je u Društvo, uvijek pisac samo po onome Što je za Vas stvaranje novog nije animator ni trgovac. Modernije je što je napisao, a ne po tome koliko je književnoga društva: književni projekt shvaæanje da èovjek nije nužno manje odsjedio na sastancima. Ostajem èlanom ili odgovor na politiku drugom vrstom kulturan ako se razumije i u ekonomske ili DHK i nemam uopæe potrebu tumaèiti ili politike? marketinške poslove, ali mislim da u opravdavati svoju odluku. Mogu, kao èov- osnovi pisac nije taj koji prodaje (svoje) jek koji razumije pluralistièko društvo, Sve rasprave i napisi u novinama u vezi knjige. No možda bi se, s obzirom na zamisliti ili prihvatiti i postojanje drukèijih sa stvaranjem novog društva književnika suvremene trendove, moglo osnovati i društava i udruga, ali ne podnosim onu mogu biti zanimljiva tema, ali nisu bitna treæe društvo književnika - društvo pisaca vrst (dodvoravaèke) slabosti koja pisce tema. Sve što poèinje nedosljednostima i prodavaèa knjiga. dijeli po ideologijskim i stranaèkim kriteri- nejasnoæama, ima dobre izglede da

HRVATSKO zgrada i zemlje, djelomièno naslijeðenu svoje, ali se poštivalo tuðe. "Napredak" je od poznatih hrvatskih velikana, poput bilo i ostalo nadstranaèko društvo, koje KULTURNO DRUŠTVO operne dive Milke Trnine, publicista se oduvijek bavilo samo promicanjem Josipa Horvata i arheologa don Frane hrvatskih kulturnih vrednota. NAPREDAK Buliæa. Prva secesijska graðevina na svi- proslavilo stotu obljetnicu osnutka jetu bila je upravo "Napredkova palaèa" u "Sretan sam što sam roðen u gradu gdje 14. rujna 2002. glavnoj sarajevskoj ulici, a veliku imovinu su prije sto godina, tadašnji biskup i posjeduju i u Zagrebu, samo što im ta do provincijal bili inicijatori Hrvatskog pot- danas nije vraæena u vlasništvo. pornog društva, sretan sam što sam Priredila Dunja Gaupp roðen u rodnom gradu Napredka" Svoj rad društvo je obnovilo 1990. godine oduševljeno je izjavio jedan Mostarac. Prije stotinu godina osnovana su u BiH i danas u 66 podružnica širom svijeta ima "Za mene je ovo bio veliki dan, ponosan dva društva, oba sa vrlo sliènim ciljem - ponovno 20 tisuæa èlanova. Glavna sam što sam bio na proslavi velikog pomagati izobrazbu siromašne djece. 14. aktivnost društva jeste danas, upravo kao jubileja - 100 godina jednog rujna 1902. nastaje u Mostaru "Hrvatsko i nekada, stipendiranje ðaka i studenata. HRVATSKOG KULTURNOG DRUŠTVA potporno društvo za siromašne ðake i Ali "Napredak" ima i dvije radio-postaje, za koje je dr. Topiæ rekao da je najveæe u nauènike", a 21. prosinca 1902. u objavljuje nekoliko listova, ima više EUROPI. Hvala i pokoj vjeèni biskupu i Sarajevu "Hrvatsko društvo za namješ- strukovnih udruga, tamburaških sastava, provincijalu koji su osnovali ovo Društvo tanje djece u zanate i trgovinu". Nekoliko folklornih grupa, pjevaèkih zborova, 1902. godine, u mom voljenom gradu." godina kasnije, toènije 10. sjeènja 1907. šahovske i nogometne klubove. ova su se dva društva ujedinila u jedno pod nazivom HKD "Napredak". Sjedište Na sveèanoj akademiji dr. Franjo Topiæ, društva bilo je (i ostalo) Sarajevo, ali su predsjednik društva rekao je kako se uvi- otvorene dvije podružnice, jedna u jek radilo tako da se volilo i njegovalo Mostaru za Hercegovinu, a jedna u Zagrebu za Hrvatsku.

Društvo svoj plodonosan rad nije prekida- lo niti za vrijeme dvaju svjetskih ratova. Organizirali su teèajeve opismenjavanja, stipendirali više tisuæa ðaka i studenata, pokrenuli izdavaèku djelatnost. Dva poznata imena, nobelovci Vladimir Prelog i Ivo Andriæ bili su stipendisti Napredka. Rad društva prisilno je zaustavila komu- nistièka vlast 1949. godine.

Tada je društvo imalo 20 tisuæa èlanova, 151 podružnicu i veliku imovinu u vidu Napredkove zgrade 6 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 7.qxd 16.1.2003 17:22 Page 1

Iz domovine / iz društva Najbolje se snašao i opisao to društvo jugoslavenskog antifašizma. A nije se ANTIFAŠIZAM U kjiževnik i novinar Josip Pavièiæ. Evo uklapalo jer su taj partizanski odred kod nekoliko citata iz njegove knjige "Ispod Siska osnovali Hrvati. HRVATSKOJ jezika". Piše Vjekoslav Pavao Hrvatski graðani su s pravom alergièni na "Za nepun sat Borièevac je bio u pla- antifašizam. Ono što se u drugoj menu", piše onaj koji je rulju vodio, Gojko U Hrvatskoj vrijeme stoji. Mi smo jedina Jugoslaviji i drugdje po realsocijalistièkom Polovina (knjiga Svedoèenje, Prva godina zemlja na svijetu u kojoj drugi svjetski rat Istoku predstavljalo kao anifašizam bilo je ustanka u Lici, Beograd, 1988., str.340). još nije završen, mada je treæi veæ bliže fašizmu nego antifašizmu, tj. slobodi "Ostaje èinjenica", kaže on, "da je u masi zapoèeo. Kod nas nekakvi samozvani i demokraciji. Antifašizam je bio sužen na neboraca toga momenta u pljaèki i pal- antifašisti, u stvari combiji raspadnutih komunistièki, socijalistièki, ideološki ispra- jenju uèestvovao i znatan broj boraca, od komunista, proganjaju normalne slo- van antifašizam, na naš antifašizam, tj. na kojih su neki poslije toga bili sjajni ne bodoumne ljude imputirajuæi im da su antifašizam koji je za razliku od sumnjivog samo partizanski borci nego i politièki i fašisti, a sa svrhom prikrivanja vlastitih antifašizma na trulom Zapadu, bio jedini vojni rukovodioci, komandiri, komandanti. svinjarija i podjarmljivanja ostatka pravi antifašizam. Nikad nisam niti hoæu javno pomenuti nji- puèanstva, metodologijom kako su to Bio je to antifašizam masovnih mitinga na hova imena". (Polovinina knjiga, str. 342.) ranije, 45 dugih godina, èinili u ime soci- kojima su velièani Tito i Partija, Dakle, ti Polovinini pljaèkaši, palitelji i ubo- jalizma i komunizma, a na vlastitu dobit i antifašizam vojnih parada kojima se pri- jice postali su sjajni partizanski borci i korist. jetilo svim unutarnjim i vanjskim nepri- vojni rukovodioci, komandiri, komandanti, jateljima, antifašizam kulta liènosti Velikog odnosno, drugim rijeèima, uzorni Hrvatu koji živi u slobodnom svijetu, nije Voðe Maršala, antifašizam jednopartijske jugoslavenski antifašisti. Ti su zloèinci u jasno zašto si normalan èovjek u vlasti i države, antifašizam gušenja slo- drugoj Jugoslaviji stajali na poèasnim trib- Hrvatskoj dozvoljava takvu glupost i bezo- bode, antifašizam socijalne i nacionalne inama, oni su nam vezali pionirske brazluk, pa se mora baviti nekakvim neravnopravnosti, antifašizam marame, ti su nas banditi predstavljali nametnutim dilemama umjesto da gleda Rankoviæeve tajne policije i antifašizam po svijetu, oni nam i danas dijele poli- svoj vlastiti prosperitet i prosperitet svoje srpskih oficira koji su s pomoæu dvaju tièke i moralne lekcije. To su naši veli- djece i unuèadi. Tko god je išao u školu svjedoka dokazivali da su prvoborci protiv ki antifašisti! zna u meðuvremenu da nacizam i fašizma, a ne borci èetnièkog vojvode fašizam nisu hrvatsko djelo, veæ su u Draže Mihajloviæa koji se borio na strani Jugoslavenski je antifašistièki pokret oèito Hrvatsku doneseni na talijanskim i nje- fašista. u sebi imao nešto što je pogodovalo jed- maèkim èizmama, jednako kao i par godi- Bio je to antifašizam prešuæivanja, falsifi- nostavnom prihvaæanju svakakvog šljama na kasnije komunizam na ruskim. I ne ciranja i antihrvatsva. iliti sjajnih partizanskih boraca najrazlièiti- samo u Hrvatsku veæ praktièki u sve zeml- jih fela. Što? A što drugo nego jaku fašis- je Europe. I fašizam i nacionalsocijalizam Jedan moj prijatelj sa studija, Milan S., tièku crtu, crtu koja je poslije, u uvjetima su nestali s politièke pozornice, jednako Sišèanin, dobio je kao gimnazijalac tobožnjeg socijalizma, partijske diktature i kao i ništa manje zloèinaèki komunizam. jedinicu iz povijesti. A znate li, zašto? Zato neslobode, obuhvatila cijelinu. Gotovo svuda. Ali ne u i Hrvatskoj. U jer je zamolio profesoricu povijesti da mu Antifašizam se prometnuo u fašizam. Hrvatskoj postoji "fašizam" jer tako hoæe rastumaèi zašto se u Hrvatskoj kao Dan "antifašisti". Ako ga nema oni æe ga izmis- anifašistièkog ustanka slavi 27. srpnja, I zato drugovi Hrvatski Antifašisti ostavite liti. Kao i "rasizam", "antisemitizam" i kad su se (1941) u Lici pobunili Srbi i do nas na miru, jer i mi vas ostavljamo na sliène nezanimljive stvari. Sami æe oštetiti temelja spalili (pojedine kuæe zajedno s miru. Vi sa onim što se u slobodnom svi- koju grobnicu, fingirati napad na sinagogu kuæedomaæinima, nedužnim civilima) selo jetu zove antifašizam nemate nikakove (zna li prosjeèan Zagrepèanin uopæe gdje Borièevac nastanjeno Hrvatima, a ne 22. veze, vi ste fašisti, koji su se transformirali je ta?), napraviti æe nered da bi poslije lipnja, kad je (1941) kraj Siska osnovan u komuniste. I ne podvaljujte nam više da mogli raditi red. Kao vatrogasci koji sami prvi antifašistièki partizanski odred u ste antifašisti. podmetnu požar da bi se poslije istakli u Hrvatskoj, Jugoslaviji i Europi, a s gašenju. obzirom na to da je nedvojbeno da je (Knjigu "Ispod jezika" možete kupiti kod dogaðaj koji se zbio 22. lipnja stariji od Hrvatske kulturne zajednice) Nije se lako snaæi u toj smrdljivoj magli što dogaðaja 27. srpnja. Dobio je jedinicu, jer je ispuštaju "antifašisti na hrvatski naèin". se to nije uklapalo u službenu povijest

Vršidba, iz ciklusa Vukovarski krajolici

društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 7 str.8.qxd 16.1.2003 17:34 Page 1

Iz domovine / iz društva Globalizacija i u gioznog sadržaja i religioznog smisla kao Marxu i popularnom staljinistièkom boljše- što je to sluèaj u tzv. "modernim " vremeni- viku Georgu Lukacsu. Knjiga "The Plot …" kulturi? Ili "neo/(ne) ma. Kultura je mogla postojati kao pojed- grupe autora (Washington D.C. 1994., EIR nostavljenje, ali nije bila tvornièki surogat za News Service, izdavaè braèni par Gretchen kultura"? impresioniranje neškolovanih masa. Kultura & Dennis Small) detaljno objašnjava da je Piše Emil Èiæ je bila jedinstvena projekcija zajednièke "Frankfurtska škola" zavladala kljuènim etike i jedinstvenog mišljenja Europe, i u velikim sociološkim katedrama u SAD i da U "Vjesnikovom" prilogu "Panorama" od umjetnosti je dobivala svoje projekcije se njihova filozofija dekonstrukcije kulture ili 02. ožujka 2002. èlanak pod naslovom kršæanskog življenog misaonog duha. Neki rastvaranja kršæanske civilizacije širi preko "Invazija kradljivaca kulture?" berlinskog od svjetski poznatih muzikologa dali su amerièkih intelektualaca i medija. " ... profesora Wienfrieda Flucka pun je svoja temeljita obrazloženja o razlozima nedoreèenosti, netoènosti i pogrešnih mijenjanja masovnog ukusa u pravcu kul- "Institut za Socijalna Istraživanja" utemel- zakljuèaka o amerikanizaciji europske kulturne dekadence, koja se danas naziva jen je 1922. na Frankfurtskom univerzitetu ture, a informativno èak i opasan, jer èitatel- "amerikanizacija", o èemu sam veæ više od grupe sociologa i intelektualaca je navodi na krive zakljuèke kako je puta pisao u raznim publikacijama. povezanih s Kominternom. Najutjecajniji amerikanizacija europske kulture nešto lider te škole bio je kominternin agent "napredno", korisno i krasno. Nije toèno. Pri Neki muzikolozi o uzrocima dekadencije Georg Lukacs, maðarski aristokrat koji je amerikanizaciji se radi o vrsti ekspanzije, služio kao jedan od kulturnih komesara u dekristijanizacije i kulturnoj kolonizaciji Godine 1977. amerièki muzikolog profesor Maðarskom Sovjetu u Budimpešti 1919. Europe, kako to uostalom i tvrde brojni pro- William Weber sa California State (…) Lukacs je tvrdio da se boljševièki pokret tivnici amerièkog "neo/(ne)kulturnog" glob- University, Long Beach, objavio je èlanak zato nije uspješno proširio Europom, jer alizma. A takvom mišljenju argumente su pod naslovom "Masovna kultura i preo- podruèjem dominira kršæanska kultura (koju dali i neki vrlo kulturni Amerikanci, što æemo brazba europskog glazbenog ukusa treba uništiti, prim. E. È.) …" Nakon što su ovdje temeljito obrazložiti. Veæ je relativno 1770-1870". Objašnjavajuæi pojam Frankfurtovci morali bježati u Ameriku ondje toèna tvrdnja: "…U prošlosti je kultura bila masovne kulture, Weber u svom èlanku su zauzeli kljuèna mjesta na fakultetima i u vezana uz privilegije i bogatstvo. Sve do 18. dokazuje da je industrija bila prva koja je politici. "…Jedna od najmoænijih alatki razvi- stoljeæa knjige su bile relativno skupe, a poremetila prvenstvo glazbenih vrijednosti jenih u "Frankfurtskoj školi" (…) bilo je usm- kupovali su ih pripadnici viših klasa. utemeljeno na gregorijanskom koralu i jerenje filmske industrije i televizije Štoviše, za razumijevanje veæine kulturnih crkvenoj polifoniji, te je omasovila svjetovne (Hoolywood) - oboje oblikovano od voða dobara bila je potrebna temeljitija naobraz- melodije za svaèiji neškolovani ukus, a "Frankfurtske škole" od samog poèetka nji- ba, poput poznavanja latinskog i grèkog (…) posredstvom graðanstva koje se glaz,beno hova djelovanja - kao nove sile koja odreðu- 'Popularna kultura' naša je rijeè za oblik školovalo privatnim putem. A kasnije se u je kulturu Zapada.…" , a ta sila nametala je kulture koji postupno ukida ta ogranièen- ovakav razvoj upetljala i tendenciozna lje- ugoðaje koje njemaèki profesor sa ja (….) Poznavanje metra ili klasiène vièarska politika. Uzalud su pape u 19. i 20. "Slobodnog berlinskog univerziteta", u poetike više nije bilo potrebno.… (istakao stoljeæu pisale glazbene enciklike: nitko ih skladu s Frankfurtovcima, definira kao E.È.) Razvijanje "kulture zabave", negdje nije ili malo tko ih je razumio, pa je i crkva "…trijumf raspoloženja nad moralom. na prijelazu u 20. stoljeæe (…) dodatno su postala poprište dominacije liturgijskog Amerikanizaciju zapravo nose njezina reducirali preduvjete za razumijevanje kul- glazbenog smeæa. obeæanja veæeg imaginarnog samoost- ture. Izum radija i televizije još je više varenja pojedinaca, koji se time oslobaðaju proširio publiku ove nove "masovne" kul- Austrijska znanstvenica Irmgard Bontink utega društvenih normi i kulturne tradicije ture, a pomak filma i glazbe prema prioritet- god. 1975. u èlanku "Novi oblici …" ,(istakao E.È.) a sve u skladu sa uèenji- nom mjestu stvorio je "univerzalni" jezik, koji glazbenog ponašanja mlade generacije u ma njemaèke ljevice u Americi se nije ogranièavao na neku posebnu industrijskom društvu" objavila je rezul- ("Frankfurtska škola"). zajednicu. Zbog niza razloga Amerika je bila tate prema kojima se današnja mladež na samom èelu kulturne revolucije …". Veæ doslovno bavi oblicima subkulture i, štoviše, U svom djelu "Esej o osloboðenju, kraj ove tvrdnje traže èitavu knjigu objašnjenja i antikulture koja je u suprotnosti sa svim ten- utopije" frankfurtovac Marcuse kaže da je demantija. Autor reduciranje kulturnih dencijama iz proteklih stoljeæa, koje su se "socijalistièka solidarnost autonomija, sadržaja na surogate i odsustvo odgoja i razvijale u okviru zapadne kršæanske civi- samoodreðenje koje poèinje kod kuæe (...) znanja nazoèno u elitnoj kulturi naziva "uki- lizacije. Za to su kao glavni krivac optuženi Novi radikalizam je pobuna, kako protiv danje ogranièenja"! masovni mediji koji oblikuju nove glazbene centralizirane birokratsko-komunistièke, sklonosti i šire loš ukus bez ikakvih objek- tako i protiv poludemokratske liberalne Praktièki za prof. Flucka kultura se tivnih kriterija. Dakle, najviša dostignuæa organizacije (...) Inicijativa se prebacuje demokratizira - ne onda kada je masa kroz kršæanske kulture su potisnuta i zamijenje- na grupe, široko razasute, s visokim stupn- odgoj primila dobar (kulturni) kriterij i vrhun- na surogatima, te ugrožena tehnološkim jem autonomije, pokretljivosti, pri- ski ukus, kakav je imala nekadašnja kršæan- pristupom i spajanjem kršæanske glazbene lagodljivosti ..." ("Teorija društva u ska elita, veæ - onda kada je kulturni odgoj tradicije s onime što u nju ne spada. Frankfurtskoj školi" V. Katunariæ, 1990. nadomješten simplifikacijama, surogatima! Kultura i "Frankfurtska škola" Zagreb, str. 399, istakao E.È.) Tako se i kul- Da je tome tako potvrðuje razvoj njegova tura prebacuje na inicijativu grupe. Jasno je daljnjeg izlaganja. Kao prvo, temeljna U više publikacija razni autori osvrtali su se da Marcuse atomizirano društvo i društvene europska kultura, nakon carskoga Rima, na glavne politièke uzroke omasovljenja kul- grupe vidi kao idealno sredstvo za ostvari- koja je zahvatila sve slojeve stanovništva turnog rasula i neukusa u svijetu u XX. st. vanje protukonzervativnih ciljeva, a društvo bila je u Europi vezana uz Crkvu, evanðelje, Našli su da je glavni krivac za produbljeno se može razbiti u grupe samo ako se u te liturgiju i vjeru opæenito, a sve to razvijalo se rasulo kršæanske civilizacije tzv. grupe posiju nove ideje, razlièite od onih u višim slojevima u spoju s grèko-rimskom "Frankfurtska škola", koja je zahvatila u tradicionalnih ili konzervativnih. Društvene kulturom. "Kultura" dolazi od latinske rijeèi široki spektar sociološki profiliranih intelek- grupe dobivaju nove materijalistièke ideale "Cultura", "cultus" (… naobraženost, obra- tualaca. "Frankfurtska škola" polazi od koji su u suprotnosti s kršæanstvom. I u zovanje, njega, poštovanje itd.), a kult se "…kritièke teorije i novi je izraz misaone tome je bit tzv. "Amerikanizacije " europske nalazio u Crkvi, kao središtu života. Sve tradicije Kanta, Hegela i Marxa tj. kritièkog kulture, o kojoj su i prije njezina nastanka u narodne zabave i narodni napjevi u dugom mišljenja kao takvog…" ("Teorija društva u svojim enciklikama zanimljive komentare nizu stoljeæa bili su u nekom odnosu prema Frankfurtskoj školi" V. Katunariæ, 1990. dali rimski pape, a na našoj pameti je da religijskom osjeæaju i Crkvi, te smo tako Zagreb, str. 21), a to je skretanje ulijevo, sagleda domete takvog "napretka". popularnu kulturu imali i prije, ali ona nije koje je bilo u sukobu s Crkvom još od svojih bila totalno laicizirana, tj. odvojena od reli- poèetaka, a kulminaciju svakako ima u

8 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 9.qxd 16.1.2003 17:22 Page 1

Iz domovine / iz društva Upravo je ushodana srpska dominacija i idealistièki, dok je ovaj drugi, svidjelo se to O ekstremizmima represija iz svojega ubilaèkoga gnijezda Sorosima ili ne, pozdrav ubojica, koji izrodila ustaše kojima je bio i pozdrav i pok- uzdižuæi kulturu smrti žele doæi do cilja. Piše Nevenka Vuèemiloviæ liè "Za Dom spremni!" Jer represija se više nije mogla podnositi. Rijeèi od kojih je sin- Naši antifašisti, što nije ništa drugo nego li tagma spomenutoga pozdrava stvorena niti nacifrano ime za komunisti, stavljaju èin ubi- U nedavnoj TV emisiji "o ekstremizmima" su ustaške niti fašistilke. One su svevre- janja na prvo mjesto pozdrava. Èesto su, koju vodi, po Sorosu nagraðeni, teško mi je menski hrvatske. dolazeæi do slobode preko leševa, postupali napisati, antipatièni i mrski Sorosevac, a jednako kao i nacisti koji su preko židovskih koja je raspredala o tome što je "bijelo", a Èitava hrvatska javnost zna da su u leševa htjeli "oèistiti" njemaèku naciju. što "crno", što je "èisto" a što "neèisto", sud- nedavnom Domovinskome ratu prolijevajuæi Zapravo trebalo je bogate Židove opljaèkati, jelovao je farmaceut mr. Dragan Hazler. svoju krv, spremno darujuæi svoje živote u doæi do kapitala, a za taj su "plemeniti" cilj Gospodin je izrekao neke velike, neoborive, obrani Domovine - Doma, naši branitelji izmislili krvavu teoriju koju su na ovim našim jake istine. dokazivali i dokazali svojim životima sprem- prostorima i u životnoj praksi, provodili naš nost da ga obrane. Dodajem, taj pozdrav antifašisti. Pobili bez suda i zakona tisuæe 1. Jedini fašizam koji prijeti Hrvatskoj jest nije bio samo tihi usklik hrvatskih branitelja, Hrvata, pozatvarali sve bogatije graðane, srpski fašizam. nego pozdrav i povik kojega osjeæaju i proglasili ih klasnim neprijateljima kako bi 2. Uklonimo probleme, nestat æe doživljavaju gotovo svi iskreni èuvari i bran- imali "valjani" razlog za pljaèku njihove ekstremizmi. itelji svoje domovine širom kugle zemaljske. imovine. Ogolili ih preko noæi i potrpali u logore. Jesmo li dobro proèitali: LOGORE, Gospodin je u tijeku rasprave istaknuo koji doduše nisu imali plinske, nego neke usporedbu navodno fašistièkoga pozdrava Rijeèi "zna se" bijahu promotivna krilatica komore drugoga imena, ali jednako "Za Dom spremni!" s antifašistièkim poz- HDZ-e. Bismo li se usudili tvrditi da su one uèinkovite. dravom "Smrt fašizmu-sloboda narodu!" iskljuèivo hadezeovske? I nadalje se ljudi u Pozdrav "Za Dom spremni!" gospodin ne svom usmenom izrièaju njima služe. Veæ sam u knjizi "Korov i ruže", str.107, neo- smatra fašistièkim. Shvatila sam da u njemu Hoæemo li stoga tvrditi da su ti ljudi visno od ovih, naroèito u posljednje vrijeme, vidi izraz domoljublja i da ga smatra prih- hadezeovci? No u "zrelosti" je našega uèestalih rasprava, stavila znak jednakosti vatljivim za sve istinske rodoljube. okruženja sve moguæe, èak da se svaki èov- izmeðu imena dvaju pokreta: fašizam = Izražavam zadovoljstvo što je gosp. Hazler jek koji koristi spomenutu sintagmu proglasi komunizam! Antifašizam, ime kojim se izrekao takvu ocjenu i istièem njegovu hadezeovcem, još k tome i fašistoidnim. mnogi naši barjaktari krase, samo je krinka hrabrost. Uvijek kada sam slušala izjave Pogotovo ako ocjenu izrièu usta braæe na komunistièome obrazu. Ako smo odluèili kako su Hrvati u razdoblju NDH bili fašisti, u Kajina kojemu se spomenuti atribut staviti na Vagu Istine sve zloèine, budimo meni se nešto bunilo. Negdje sam proèitala neprestano mota po ustima i lako se oklizne èestiti i poènimo: jednako prema SVIMA. da je 2% stanovnika sudjelovalo u ustaškom s njegova antifašistièkoga jezika. Nije li Ovako, kako se suvremena europska pokretu. Zna li povijesna znanost koliki pos- tako? pravnièka praksa provodi ispada, da su kriv- totak od tog postotka otpada na fašiste? ci i oni koji su branili, obranili i oslobodili Godina 1941., jednako kao i 1945., jednako svoju dugo željenu, nakon mnogih muka i Upitamo li se, treba li zato što smo željeli, kao i 1990. i jednako kao i 2002. istiskuje iz patnji naroda roðenu državu Republiku zapravo žudjeli za svojom državom tražiti hrvatskih grudi povik negodovanja, u ustima Hrvatsku. krivca, odgovor nalazimo u srpskoj represiji je okus gorèine, u dušama pobuna protiv Na kraju pitanje: Što je s bleiburgškim koju su Srbi desetljeæima provodili nad nepravdi koje nam probisvjetoviæi nameæu. zloèincima? Jednako onim balkanskim kao i Hrvatskom i Hrvatima. Srbi, jednako oni Jer One koji su nas oslobodili, Naše onima Sir/britanskim? Na njihove zloèine monarhistièki kao i oni komunistièki, izabrali Branitelje, koji su bili spremni za Domovinu europsko pravosuðe gleda kroz prste, pon- su si ulogu da budu šefovi, zapravo kome- poginuti, aktualna vlast na èelu sa Srosima aša se kao da se oni, zloèini, i nisu dogodili. sari Hrvatima. I bi tako. želi servirati na trpezi haškog sudišta.Treba A dogodili su se i nastavili su se dogaðati i Jedan istaknuti hrvatski glumac srpskoga li se èuditi fenomenu thompsonovih koncer- još se uvijek èine velike nepravde. Jednako podrijetla uoèi raspada Jugovine na upit ata, smijemo li ih hladno osuðivati ili bismo ove balkanske kao i one europske. novinara je li za osamostaljenje Republike trebali upitati: Quo vadis, hrvatska vlado? Hrvatske ne dgovara sa "da" ili "ne", nego Oni, britanski èinovnici, usuðuju se nas upitom: "Bi li Srbin u toj Republici mogao biti Mnogi koji ubiru plodove žrtava koje su prozivati, a sebe zaborave spomenuti, a njen predsjednik?" položili Naši Branitelji sada njih, kamoli imenovati. Oni drugi, balkanski, sas- Osloboditelje, pakiraju za ždrijelo Haaga. taju se i galame po Hrvatskoj, prijete i usput Moj prosvjetarski komesar za vrijeme èitavo- Èak im daruju odvjetnike. Stoga u mnogim si, zajedno s našim kafeðijom, zapjevaju "po ga službovanja bio je hrvatski Srbin Rade.R. pripadnicima hrvatskoga naroda i u mnogim gorama" svoje pjesmice, skrivajuæi se iza Prièalo se da je poslije rata bio milicionar, a štovateljima Hrvatske države iskrsava poru- glamuroznih antifašistièkih maski. Tamo, zatim je, valjda putem kurseva i poznate ka, da trebamo postati, biti i ostati spremni meðu njima, provlaèe se i neki pravi zloèin- srpske savitljivosti postao nastavnik, odmah za obranu naše Domovine; biti za Dom ci. Oni još uvijek slobodno šetkaju Lijepom zatim upravitelj osnovne škole, da bi ga spremni! Našom. Primaju pem(n)zije. I nikome ništa! komitet, uvidjevši njegov izuzetan talenat za komesarenje, imenovao vrhovnim šefom za Tko je kriv, na kome leži odgovornost što A na Marka - drvlje i kamenje, jer se usuðu- prosvjetu kotara Koprivnice. Spomeniti drug mnogi uznemireni, upravo sada taj povik je besperspektivnoj sadašnjici i isto takvoj niti je bio struèan, ni pravièan, ali bio je osjeæaju? Bi li, možda bio prikladniji pozdrav buduænosti naše mladeži ponuditi pravu uèinkovito represivan. kojemu je prva rijeè: SMRT ...... - ...... ! poruku: Zatreba li Domovini - budimo Upravo je ushodana srpska dominacija i Rijeè tvrda, suha, štura, nemilosrdna, bez spremni za nju žrtvovati se. represija iz svojega ubilaèkoga gnijezda ikakve blagosti, èak bez ijednoga vokala. Štovani gospodine Hazler, Vaše istine stoje izrodila ustaše kojima je bio i pozdrav i pok- na èvrstim povijesnim i suvremenim noga- liè "Za Dom spremni!" Jer represija se više Usporedimo li odvojeno, iskljuèivo po kriteri- ma. nije mogla podnositi. Rijeèi od kojih je sin- jima ljepote, izvan ideoloških okvira, poz- tagma spomenutoga pozdrava stvorena niti drave koji su usporedno i istodobno odjeki- Vašoj poruci: Jedini fašizam koji prijeti su ustaške niti fašistièke. One su svevre- vali ovim našim prostorima kao: Za Dom Hrvatskoj jest srpski fašizam, dodala bih i menski hrvatske. spremni! i Smrt fašizmu - sloboda narodu! neodgovornost i lijenost koje caruju. moramo priznati, svidjelo se to Sorosima ili Spomeniti drug niti je bio struèan, ni pravne, da je prvi pozdrav sebedarni, zanosan, ièan, ali bio je uèinkovito represivan. društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 9 str.10.qxd 16.1.2003 17:23 Page 1

Iz života zajednice eksplozivnu napravu na njegovu obiteljsku 30. jubilarni Sabor HKZ Zašto smo Sabor organizirali kao komemo- kuæu? u Švicarskoj u ozraèju rativnu veèer u znaku Vukovara? Kako se osjeæaju naši branitelji, kada im pred sud stavljaju njihove i naše junake, sjeæanja na Vukovar Iako smo obilježavali 30 god. postojanja naše generale? Priredio Upravni odbor Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj, nije nam bilo do slavlja. Sabor od 16. stu- To nikoga ne zanima, ni Europsku uniju (i "Ovo sam godinama èekao!" denog održan je u ozraèju sjeæanja na 11- ona bi nam trebala biti cilj?), niti Ujedinjene "20 godina posjeæujem HKZ-Sabore i isto tu godišnjicu agonije Vukovara: narode. Ali, ako mi dozvoljavamo da se toliko dugo se ljutim na Zajednicu, a još 15.11.1991, nakon 84 dana herojskog takove stvari dogaðaju, ako šutke prelazi- više na sebe što uopæe dolazim meðu ljude otpora opkoljene šaèice hrvatskih branitel- mo preko svega, ako smo mi sluge poko- koji se neznaju kulturno ponašati. I sad, ja, jedinice JNA ušle su u Borovo Naselje, rne, zašto bi se veliki gazde bunili!? kada se dogodilo konaèno ono što sam a 18.11.1991 hrvatski branitelji Vukovara stalno priželjkivala, ne mogu vjerovati da je položili su oružje. Meðutim nije samo vre- Pokušajmo si zamisliti što bi Svijet ne to istina. Èestitam organizatorima na ovom menska koincidencija održavanja Sabora i samo rekao, nego i napravio Hrvatskoj, da Saboru i priredbi za Vukovar". pada Vukovara bila razlogom te komemo- je eksplozivna naprava umjesto na kuæu g. "HKZ je konaèno postala kulturna" rativne veèeri. Štengla bila baèena na kuæu nekog "Veæ je prošlogodišnji Sabor bio izvan svih Kao što nas je prije 11 godina potresao 'povratnika sa one strane'. Upitajmo se oèekivanja dobro organiziran, ali sa ovim pad Vukovara, tako nas danas potresa èin- kako bi Srbi reagirali da se nalaze u ste nadmašili moje najsmionije nade" jenica da se Vukovar i sve što je vezano uz položaju Hrvata, da su 'ustaše' i od "Èestitam, Sabor i priredba bili su na to ime zaboravlja. Masakri, duge kolone Hrvatske kontrolirana JNA izvrðili agresiju zavidnoj visini". poniženih prognanika, oèajnièka borba na nenaoružanu Srbiju, i da nakon usp- hrvatskog naroda za oèuvanje opstojnosti i ješne obrane budu prozivani od Haaga? To su samo neke od pohvala koje smo uvjeti pod kojim se ta opstojnost izborila, Okrenuli bi svijet na 'glavaèke' primili tokom same veèeri i u slijedeæih ne samo da se zaboravljaju nego i omalo- nekoliko dana nakon 30. jubilarnog Sabora važavaju. Prognanici i branitelji, koji su Vukovar je simbol hrvatskog stradanja i Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj. prošli kroz pakao srpskih muèenja ili izgu- herojskog otpora. Sjeæajuæi se Vukovara Ni najbolje organizirana priredba ne može bili svoje najdraže od srpsko-èetnièkih poruèujemo svim stradalnicima domovin- biti uspješna bez kulturne i pristojne pub- krvnika, pretrpjeli su te strahote vjerujuæi u skog rata u Hrvatskoj, u Bosni i like. Bili smo iznenaðeni sa kolikom pravdu.Kako se osjeæaju ti ljudi kad u svom Hercegovini, ma gdje bili: "narod pamti - pažnjom su praæeni i radni i komemorativni rodnom gradu susretnu svoje nekadašnje nismo vas zaboravili!", a neæemo ni šutjeti. dio Sabora. Upravni odbor zahvaljuje svim muèitelje u odorama hrvatskih policajaca? posjetiteljima na odazivu, suradnji i Kako se osjeæao gospodin Štengl kada je pohvalama. 6. rujna 2002. nepoznati poèinitelj bacio

Nismo ništa izgubili ni sa "velikanima" koji su hrvatske, na meðusobnom razumijevanju i Godišnji izvještaj se ponadali obnovi njihovih snova povratka na sporazumijevanju. NADZORNOG ODBORA staro, ne žalimo da smo izgubili ni one koji su tvrdili da svi imamo jednaka prava i onda kad Divno je sada kad su još mnogi odskoèili, jer ne za 2002. godinu sami 3 godine nisu platili èlanarinu, a nosioci ide im sve po njihovim oèekivanjima. Divno je su diploma socijalistièkog-samoupravljaèkog da smo ostali uporni i voljni da svi budemo Gospoðe i gospodo, drage Hrvatice i Hrvati, prava. Nismo ništa izgubili kad su se otkazali jedno i da se osvræemo na svoje probleme dragi gosti iz grada MUÈENIKA mnogi koji su bili u HKZ, pa i u Odborima zajednièkim snagama za što brži boljitak nas u Ogranaka, a nikada èlanarinu nisu plaæali. drugoj domovini Švicarskoj, a da ne zanemari- Svake, pa evo i ove godine, èini mi se podugo, Ništa nismo izgubili sa svima koji su se ispisali mo svoju uvijek voljenu Hrvatsku. podnosim izvješæe o protekloj godini, a ove se sami iz straha pokazati da su Hrvati, da æe što- malo više nego do sada veselim da mogu biti i god možda morati platiti i sami ako stanu iza Davno, isto u Badenu, rekao sam jednu kratak i jasan, pa i veseo. HKZ-e! reèenicu koja se pokazala istinitom: U radu za Hrvatsku i njenu kulturu 'mali' ljudi su se Protekla godina je išla i prošla u dogovorima Bože veliki, èitajuæi sve pismene odjave, kako pokazali i uvijek su bili veæi od 'velikih'. Stoga izmeðu Upravnog odbora (UO) i Nadzornog sam bio sretan da i on, pa i on, pa i ovaj i onaj, složno braæo Hrvati, nije nas malo i ne moramo odbora (NO), da se nismo ubili sastanèenjima više ne žele biti naši, jer su se moje spoznaje o biti ni hrabri, nego samo voljni da se u nedogled i NO se tako sasta svega 3 puta i sebiènosti istih time samo potvrðivale! Sve angažiramo i da želimo dobro Lijepoj našoj. bilo je to dva puta u Neuchatel-u (Vlado nije ostaje u pohrani HKZ - osim onoga što je Nemamo èini mi se sada više realsocijalis- morao putovati, o èuda!). Veseo sam, jer je gospodin Smokvina, iskljuèeni èlana HKZ, tièkog duha meðu nama, hvala dragom Bogu. Vrhovni sud Švicarske HKZ-i osvjetlao obraz, a bezpravno zadržao i samo pravnim putem "Veliki Hrvati" su morali HKZ platili (vratili) bismo mogli i trebali doæi do svoje doku- O obraèunima i završnim izvješæima smo dali trošak suda i još simboliènu odštetu. mentacije od 1971. do 1997. godine. svoju podršku da su uredno voðeni i da ih se prihvati. Procesi su nas koštali, ni krive ni dužne, jako Ostalo nas je puno, udruga od poprilici 200 puno, ako se gleda na štetu ugleda svih Hrvata nesebiènih, poštenih i jednako vrijednih i jed- Hvala na strpljenju i pažnji, radi tih nametnutih procesa i ako se vidi koliko nako voljnih žrtvovati se za kulturu Hrvata, za smo meðusobno podijeljeni i nimalo složni. svoju malu, ali vrijednu udrugu voljni poraditi Vlado Šimunoviæ predsjednik Nadzornog na suživotu dviju nam kultura - švicarske i odbora

10 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 11.ASV.qxd 16.1.2003 17:07 Page 1

Iz života zajednice

Prijedlog Glavnog odbora Saboru o dodjeli poèasnog èlanstva

Posebno nas raduje da na našem 30. jubilarnom Saboru imamo priliku zahvaliti se i odati priznanje za rad osobi koja je veæ više od dva desetljeæa vjeran i vrlo aktivan èlan.

Kroz Hrvatsku kulturnu zajednicu prošlo je mnogo ljudi. Mnogi su bili i radini, i dobronamjerni. Ali, nije nam poznat nitko tko je 20-tak godina radio sa tolikim žarom i ustrajnošæu, da bi u posljednje 3 godine, kada su Zajednici mnogi okrenuli leða, svoj angažman još i poveæao. Pored svega toga, ostao skroman i samozatajiv, ne oèekujuæi baš ništa za sebe osobno.

Zasigurno znamo, kako toj osobi nije stalo do posebnih priznanja, kao i to da nerado izlazi u javnost i pred publiku. Zato ne želimo Ivan Matariæ i Dunja Gaupp nabrajati sve zasluge, jer one su vidljive i bez toga. Meðutim, ovim priznanjem želimo skrenuti pozornost na èinjenicu kako bez Pojašnjenje Glavnog odbora osobnog angažmana pojedinca, nema napredka Zajednice. Ni ove naše male, niti "Naše lijepe".

S obzirom da smo gospodina Vladu Šimunoviæa, predsjed- Glavni odbor predlaže dodjelu poèasnog èlanstva nika Nadzornog odbora, željeli predložiti za poèasnog osnivaèu ogranka Bern, dugogodišnjem predsjedniku tog ogranka, višegodišn- èlana, a bojali smo se njegovog suprostavljanja toj ideji, jem predsjedniku Nadzornog odbora morali smo sve napraviti u tajnosti od njega i na Saboru ga dr. Vladi Šimunoviæu time iznenaditi. Molimo uèesnike Sabora da prihvate ovaj naš On nas zato u svom pismu "Osvrt na Sabor 2002." dobron- prijedlog. amjerno grdi da smo to izveli "vrlo muèki, iza leða i bez Glavni odbor HKZ srama i obzira, sve uspješno krili". Primamo kritiku i raduje- mo se što nam je taj "muèki prepad" tako dobro uspio. Jednoglasnom saborskom odlukom, gospodin Vlado Šimunoviæ proglašen je 8. poèasnim èlanom Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj. Osvrt na 30. Sabor godine, pripremljen, dogovoren, izvješæa mi ni na kraj pameti nije bilo ništa drugo proèitana, odobrena i posao ide dalje. Divno bitno, nego da se uèini korisno i dobro, što bi Piše dr. Vlado Šimunoviæ, poèasni èlan HKZ i bez nadmudrivanja, bez natezanja oko nama ovdje, a Hrvatskoj tamo, bilo na èast i dnevnog reda i njegovog odobravanja, bez korist kao zajedništvu, koje za mene ima Govori se o kulturi! U proteklih 20-tak godina onih koji su malo pametniji od pametnoga, uzvišenu notu. uvijek i ponovno se o kulturi prièalo. Što je sve prolazi kulturno, kako se to dolikuje kul- Dragi prijatelji, ja vam obeæajem svu svoju granica izmeðu kulture i politike? Smije li se turne udruge. dobru volju i energiju, koje èini mi se imam jedna kulturna asocijacija baviti politikm? Je još u izobilju, za slijedeæe godine, daj Bože li politièka kultura sastavni dio kulture ili poli- Odata je poèast gradu Vukovaru, gradu zdravlja i što duže! tike? muèenika! Gradonaèelnik, gospodin Pripremiti, raditi, voljeti i iz ljubavi za svojom Vladimir Štengel i gvardijan, Zdravko Špe- Domovinom Hrvatskom, može se napraviti Mi smo uvijek voljeli svoju rodnu grudu. Mi har, su nas mogli upoznati u slozi i meðu- malim koracima jako puno. Mali smo bro- smo bili i ostali jednostavno rodoljubi. Hrvati. sobnom poštivanju i kulturnom ophoðenju. jèano, veliki po željama i voljom osobnog Odani Lijepoj našoj. Imali smo divnih prim- Dr. Peter Weibel je naš prijatelj, ali i bez nas angažmana, tako se malim koracima, sigu- jeraka ljudina, na pr. fra. Lucijan. Nije ga se je on dosta angažiran na humanitarnim poth- ran sam, postiže i brojèana masa. ni moralo posebno pozivati, samo mu javiti vatima, pa je i Hrvatska i Vukovar bio meta kada je Sabor, a Bog sam znade da je bio i njegova djelovanja i želje da doprinese svoj S ovim osvrtom unatrag želim se zahvaliti plemenit i sa strašno puno obaveza, ali je obol. Volio bih da su i puno naših, kako udru- èlanovima Upravnog odbora koji su "vrlo uvijek bio nazoèan. I znao se naljutiti na ga tako i pojedinaca, njegova kova, njegovih muèki, iza leða, bez srama i obzira sve usp- onoga tko je pokušavao zavesti sve u krive nstojanja, kako prema drugima, tako i meðu- ješno krili" od predsjednika Nadzornog odb- vode u diskusiji, on koji je i Bleijburg prošao, sobno. Na moju žalost to nisu. ora, t.j. moje malenkosti. "Zavjera" im je bila on koji je prvi misionar i misionario, a bio savršena, da sam sada poèasni èlan, osob- obièni izbjeglica, pravi politièki prognanik koji Izložba slika vukovarskog slikara Mate no sam veoma poèašæen i ponosan. je božjom voljom ostao živ! Taj je cirkulirao Kovaèeviæa - Eskavilje, kulturni dogaðaj. Za vas dragi moji, ja ostajem onaj isti, stari cijelom Švicarskom, od Hrvata u nevolji do Divno! Vlado, jednostavan i neposredan, voljan slijedeæega i nosio makar novine, bilo iz izb- Apel za orgulje u porušenoj crkvi - prava podpomoæi i u èišæenju i pripremanju sale za jeglištva ili one iz komunistièke "slobodne". stvar, i samo tako u poznato i toèno predo- sastanke kakvim me poznaju svi u Bernu od Sada se u mislima vraæam na Sabore koji su dreðeno! kojih je na moju žalost jako malo ostalo u u pravilu trajali 10-15 sati i sa puno žuæi i "Kolovrat" je uljepšao Sabor, savršene nošn- Ogranku i u HKZ. nadmetanja! Tada sam vidio da smo loši je, muzika i folklor. Ugoðaj, nije bilo talam- organizatori i cijenitelji svoga slobodnoga basanje da pucaju bubnjiæi nas èlanova ove vremena. ozdravljene kulturne udruge. Hvala i samo tako dalje. Bila su to vremena kada su nam vlasti pod- Gospoða Marcela Sigur je odavno s nama metale, špijunirale i prigovarale na sve i na uz folklor "Tamburice" iz Voralberga. Bila je to što smo se zvali hrvatska kluturna. To nas sigurna, svirala je tiho i nije prekinula ni je oèito držalo zajedno i sa onima koji su jednu žicu gitare. Bilo je to za uživanje. nakon svakoga sastanka bilo kojega odbora sve dojavljivali u Bern ambasadi. Znam da je Meni dragi "udar", neoèekivan, ne znam je li bio veliki broj onih koji su još plaæali partijske zaslužen, ali bio sam šokiran. Znaèi da sam èlanarine na YU ambasadu. A bili su iz 20-ak godina bio uporniji od drugih. Da, Hrvatske. Ti su kasnije odjednom postali tvrdim da sam bio nesebièan, vjerujem i veæi Hrvati od Hrvata! dosadan, ali nisam dopuštao nepoštenosti. Ne ispovjedam se, ali sigurno nikad ništa Naš zadnji Sabor od 16. studenoga 2002. nisam napravio iz sebiènih pobuda. Nikada Poèasni èlan V. Šimunoviæ i D. Gaupp

društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 11 str.12.qxd 16.1.2003 17:24 Page 1

Iz života zajednice Govor gospodina Anaš Vukovar u ovim danima 1991. godine jnu pomoæ meðunarodne zajednica, dobrih postao je velikom kalvarijom hrvatskoga ljudi u Hrvatskoj i izvan domovine, a pona- Vladimira Štengla na naroda. Grad na koji se slila nevjerojatna jviše hrvatske države. Naravno, potrebe su silina oružja i ljudske mržnje. Poslije tromje- velike, a moguænosti države dobro poznate. 30. jubilarnom Saboru seène opsade Vukovar je pokleknuo i izgu- Obnova kuæa i stanova uhvatila je zamah, bio bitku. pa se godišnje obnovi i do tisuæu stambenih HKZ-e Na tisuæe mrtvih, na tisuæe odvedenih u jedinica. Grad sve više živi danju, pa i koncentracijske logore, na tisuæe domova tijekom noæi. uništeno i opljaèkano, preko dvadeset tisuæa grašana protjerano i potom Možemo opet govoriti da u Vukovaru stanu- smješteno u 570 mjesta širom slobodnog je kultura, šport, duhovni život i zabava. podruèja Republike Hrvatske. Mnogi su se Istina je, u ogranièenim kolièinama, suklad- uputili i izvan granica svoje Domovine. no postojeæim uvjetima, kao što je istina da Hrvati i Srbi više žive jedni pored drugih, Konaèno dolaze travanjski izbori 1997. nego jedni sa drugima. To je neminovnost godine i poèetak mirne reintegracije. ostavljena svakom osobno na odluku. Jer Hrvatska vlast nastanjuje se ponovno u svako opraštanje i pomirenje osobni je èin. Vukovaru. Meðunarodna zajednica sa svojim promatraèima budno motri povratak Dakako, Vukovar bi najbolje proživio vuko- Hrvata. Oèekivanja meðunarodne zajednice varski da obnova gospodarstva prati smo iznevjerili. Tijekom budnog motrenja u obnovu domova. Nezaposlenost je velika, njihovim zapisima rubrika pod nazivnikom - jer su uništeni ili nestali prijeratni vukovars- OSVETA - ostaje sasvim prazna. Europa i ki gospodarski divovi: V. Štengl predaje poklon I. Matariæu svijet vidjeli su Vukovar, a kroz Vukovar i "Borovo" - tvornica kožne i gumene obuæe, Štovane gospoðe i gospodo! Hrvate, kao dostojanstven narod, pa i kad guma i klinastog remenja zapošljavala je se ponovno susreæe kao žrtva sa svojim samo u Vukovaru 18000 radnika. Danas ih Izražavam svoje zadovoljstvo zbog poziva neprijateljem. Ujedinjeni narodi ubrzo je izmeðu 300 i 400 i rade europske cipele. organizatora i ukazane prigode govoriti Vam proglašavaju svoju mirovnu misiju u "Vuteks" - svjetski poznata tvornica pokri- veèeras o Vukovaru. Republici Hrvatskoj jednom od najuspješni- vaèa imala je 1600 zaposlenika, danas je O Vukovaru se pisalo i govorilo mnogo, jih u povijesti. samo prošlost. poglavito posljednjih jedanaest godina, a "Vupik" - poljoprivredni kombinat zapošl- razloge zasigurno ne treba naglašavati. Mi u Vukovaru nismo zaboravili svoje žrtve i javao je 1200 radnika, a s obzirom da Akademik Pavao Pavlièiæ, roðeni nikada ih neæemo zaboraviti. Da se povijest zemlju nitko ne može ponijeti sa sobom, Vukovarac, pripovjeda u svojoj knjizi VODIÈ ne bi ponovila. Dostojanstveno odajemo danas u Vupiku svoj kruh zaraðuje 800 PO VUKOVARU ovako: poèast poginulim u obrani Vukovara 1991. zaposlenih. godine, sukladno odluci Hrvatskog sabora. Od ostalih djelatnosti, uglavnom, razvija se Vukovar je godinama bio nepoznat. Od trgovina i sve više obrtništvo. Znaèajnije svoga postanka, pa sve do poèetka Naša posebna nastojanja idu u pravcu pomake oèekujemo u iduæoj godini s devedesetih godina ovog stoljeæa, on je bio traženja istine o još 650 nestalih osoba iz obzirom na osnivanje slobodne zone grad o kojem je malo tko što znao. Niti su Vukovara. Ta èinjenica znatno optereæuje Vukovar i povoljne kreditne linije u kojima ljudi u drugim krajevima bili sigurni gdje se naš svakodnevni život. participira i sam Grad regresiranjem kama- on toèno nalazi, niti su mogli zamisliti kako ta. izgleda, jer nije bio opisan ni u lijepoj Meðutim, uz sve naprijed navedeno, radimo književnosti, premda se javljao u povijesnim i težimo da se Vukovar polako i sigurno, Sve što sam Vam htio reæi veèeras, bilo je dokumentima, a nije bio ni mnogo slikan, oèevidno iz dana u dan, bliži svome da svoju možebitnu prazninu o Vukovaru premda je neko vrijeme bio udomio i neke nekadašnjem stanju. Popis stanovnika upotpunite porukom da postoje tamo neki slavne umjetnike. 2001. godine pokazao je da Vukovar ima ljudi koji vole svoj grad, vole svoju Hrvatsku Za Vukovar - i za ono što on znaèi - znali 32000 stanovnika. U tome broju je, i poštivaju svoje istinske prijatelje i smo samo mi, njegovi stanovnici, dok ostal- nažalost, još uvijek oko 7000 prognanika. dobroèinitelje. ima nije bilo ni osobito važno da o njemu Ono što nas raduje, je podatak da Vukovar Unatoè svemu - MOJ VUKOVAR ŽIVI! nešto èuju. ima 58 % Hrvata 32 % Srba i 10 % drugih Onda se to promijenilo: došao je rat, s nacionalnih manjina. Dakle, unatoè svojoj Dragi prijatelji, ako sam Vam uspio u ovu Vukovarom se dogodilo ono što se dogodi- tragediji i žrtvama, Vukovar bilježi 10 posto Vašu životnu sredinu donijeti bar mali miris lo, i zanimanje za njega tada se probudilo, i više Hrvata nego prema popisu 1991. Dunava i osjeæaj pripadanja hrvatskoj grudi, naraslo do mjere o kojoj Vukovarci nikad godine. izuzetno sam sretan i zadovoljan. Budite nisu mogli ni sanjati. Moglo se èuti kako se uvjereni da æu isto tako znati, Vukovaru od hvale i kako su ponosni oni koji su nedavno Rezultati posljednjih izbora za lokalnu Vas ponijeti osjeæaj da ste njegovim dijelom. bili u Vukovaru i vidjeli ga svojim oèima, i samoupravu ostvareni su upravo prema moglo se èuti kako gorko žale oni koji nikad nacionalnoj strukturi koju je pokazao popis, Hvala Vam, živjeli i svako Vam dobro u nisu otišli onamo, premda su imali priliku. Ali pa Hrvati u Vukovaru imaju mjesto gradon- životu! i jedni i drugi, osjeæali su potrebu da o tom aèelnika i predsjednika Gradskog vijeæa, gradu doznaju više, kako bi pokušali sebi kao i veæi broj èlanova poglavarstva i vijeæa, objasniti ono što se s tim gradom dogodilo. te uposlenih u gradskoj upravi. Kao lokalna Svi su ga, ukratko, poèeli doživljavati kao samouprava posvetili smo se rješavanju nešto svoje, a u isto vrijeme osjeæali i prazn- normalnih i svakodnevnih gradskih proble- inu u svome znaju o njemu. ma. Vukovar danas funkcionira, ili nastoji Tako piše akademik Pavlièiæ. funkcionirati, kao i svaki drugi hrvatski grad, ali ipak, još uvijek u posebnim uvjetima. I ovaj susret s Vama, dragi prijatelji, prigoda Obzirom da nam je Vukovar cilj, a ne sred- je da vam se dopuni praznina o gradu za stvo, sigurni smo da imamo dobar put opo- koga Hrvati u domovini i svijetu govore isto ravka i normalizacije života. - NAŠ VUKOVAR. U poèetku našeg povratka imali smo znaèa- Lena predaje poklon gradonaèelniku Štenglu 12 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 13.qxd 16.1.2003 17:08 Page 1

Iz života zajednice jeli: glave su nam bile pognute, a oèi tlo ljubile. nom ruke okrvavljene, presudama nevinih sus- Vukovarski rastanak s Jedino je molitva ostala: "Bože, ako je moguæe, jeda obilježene, hrvatske djece krvi nevinom prijateljem ostavi nas na životu". Prebijeni, poniženi, ulice natopljene - i po Vukovaru i Sotinu; položeni na tlo, glave pognute, satima, danima, zaštiæeni takozvanim meðunarodnim pro- Povodom 18.11.2002. - tužnog sjeæanja na mjesecima postali smo nitko i ništa. Srpskim tuhama, koji cijelom narodu hrvatskom sud svoj tragediju Vukovara logorima je odzvanjao samo tupi muk pre- svojevoljno i nadalje izricati žele. "Bože Piše Zdravko Špehar, gvardijan vukovarski tuèenih i ubijenih - bez razloga - a ostali su i pravednosti i pravde, samo u Tebi vapaj nam bez imena. Poglede su nam mjerili i presudu ostaje". Posljednje note "mirozova" sjedale su polako izricali: pretuèeni i ubijani pred meðunarodnim A ti nisi izdržao, prijetelju moj. Rane tijela rana- na pognule grane stoljetnih hrastova koji promatraèima. Oni su s njima pili kavu, a mi ma duše pritiješnjene, nisu izdržale. Nisi okružuju grad mrtvih - "Aleju branitelja". smo umirali "bez njihova znanja" - s njihovim podredio Vukovaru svoju obitelj, ženu i djecu. Zastava u ruci bolom slomljene žene, suze odobrenjem. Ipak u tebi je živio Vukovar. Vjeruj mi, ništa nije pune upitnika na licima djece, nijemi pogled I moj prijatelj je sve to preživio. Pretuèen, bilo uzalud: u tvojoj djeci živi Vukovar. Vukovaraca; samo još zvoni ono: "vjeèni mir ponižen, jedva živ ostao; jer je volio svoj Ne opraštam se od tebe - nosim te u srcu. daruj mu Gospodine"..... A onda, mukli zvuci Vukovar. Humak tvoga groba je sve veæi. Križ ti ime nosi: svete vukovarske zemlje odjekuju dušom. Razmijenjeni smo zajedno - ponovno zajedno! da, u križu si roðen, zbog križa si umro - križem Humak sve veæi. Tisuæu bijelih križeva zaigralo Oni su bili dobro uhranjeni i èisti, a mi, nismo ni si vjeèni spomen i krik neumrlog znaka ostao: je pred mojim oèima. Oko mene kao da oni ljudskoj spodobi bili nalik: ispijeni, pretuèeni, Vukovar živi. Ja idem dalje s upitnikom pod žive: i Marko, Ante, Ivo, Josip, Marija, Nikola... plavi, u oèima bol uništenog èovjeka - u svojoj rukom: Ima li smisla? Tko je ukrao moj Grad sve ih znam. Idu kroz onaj veliki križ - vrata Hrvatskoj. "A Vukovar, što je s njime?" - pitali Vukovar? Misle oni..., a ja znam da ga ne mogu pogaženog Vukovara. Idu radosno kroz vatru i smo zajedno. Nisu nam ništa o njemu rekli. ukrasti: Moj Vukovar živi po tebi, prijatelju, u nestaju u svijetlu - prosvijetljeni, novi, snažni. Dobili smo smještaj u vagonima... kao privre- meni. Ti si ga Bogu predao, a ja obeæao: živjet Prošli su kroz križ. meno. A onda, filmove snimaju o nama - kako æe Vukovar dok Hrvata ima. A Hrvata ima! Mi Svega se prisjeæam: u rovu je tutnjilo, kidalo bi nas mogli ponižavati - sramota: "Vukovar se smo Vukovar. I onda, kada su nam presudili i sve oko nas, rušene su kuæe, jaukala priroda, vraæa kuæi". Pa nismo mi "prostitutke po želji danas, kada smo svoji na svome, ostaje nam teško disali starci, a djeca preplašena u zad- europskih politièara" - naše nam se žene takvi- isto, sveto i nepodreðeno: Vukovar i Hrvatska - njem kutu drhtala tako glasno, kao kad vjetar ma prikazuju - u Hrvatskoj i u Europi. Niotkud jedno smo. Mi Hrvati. nemilo svira jesenskim granjem. Bili smo zaštite i pravde. Pitanja nam svaki dan naviru: zajedno. I nije nas bilo strah. Samo je jedno Umire li Vukovar s nama ili s Hrvatskom? Mirozovu tebi podarenom, prijatelju moj, doda- bilo ispred nas: Vukovar - Hrvatska. jem usklik veleèasnog Zlatka Suca: Sramni "sporazum" - pripremljen od velikih sila: "Vukovaru, volim te...". Nitko nam ga više Siniša Glavaševiæ je utihnuo. Postali smo takozvani "erdutski" - takozvana "mirna reinte- ukrasti neæe. U tebi i meni živi Bog, a u nama svega svijesni: nema više Vukovara. I uhvatio gracija" - koga?, nismo se smjeli niti upitati. Vukovar. A tko ga Bogu može uzeti....? nas je strah. Èudno je to: nismo se bojali zbog Morali smo biti "presretni" da smijemo uæi u nas, veæ zbog Vukovara nas je strah hvatao: svoj grad Vukovar, ali ne i u naše kuæe, na naše "Hoæe li biti Vukovara?". posjede, jer se agresoru ne smije ništa dogodi- ti - on je samo "žrtva" u nekom neodreðenom Ni opazili nismo mrtvu tišinu. Grad je bio mrtav. "graðanskom sukobu" - njega se ne smije Na javu nas je prisililo misliti brujanje teških uznemiravati u mojoj kuæi! neprijateljskih tenkova i jeka èizama koje su smrt donosile. Kolone jada vukovarskog. Sve je Kamoli postaviti pitanje: A gdje su tisuæe mojih bilo tiho, a toliko ih je!? I neèiji pas se tiho prijatelja, sugraðana Vukovara, koje su ti isti prikrao koloni; i on pognute glave želio je samo vukovarski tzv. lojalni Srbi "prstom prokazali" i jedno - izaæi živ. Udarac kundakom me vratio u ubili? Nema naših prijatelja, njih više od pet zbilju. I mog prijatelja. Samo smo se pogledali tisuæa (5'000). Ni grobove im ne znamo. Neki - u oèima se sve èitalo: "Ako ostaneš živ... ne su popisani u evidenciji groblja: A gdje su naši zaboravi Vukovar". najmiliji?" - ostali? Karlo predaje U koloni na smrt osuðenih, nismo se više vid- Šeæu se oni zloèinci-abolirani, krvlju im nevi- poklon HKZ-e fra. Špeharu

Uvodna rijeè predsjednika HKZ ni ovime nije još bio ispražnjen: tokom tridesetogodišnjeg postojanja prigodom predstavljanja projekta spomenuti kralj Pipin Mali postaje potaknula je i pomagala u mnogim utemeljitelj papinske države tako da i humanitarnim i kulturnim projektima “Obnova orgulja u crkvi Sv. Filipa orgulje dobivaju povlašteni položaj, t.j. širom Hrvatske. Ovaj puta želja nam je i Jakova u Vukovaru” glazbalo postaje državnim. Proæi æe samo potaknuti obnovu orgulja u franjevaèkoj tri stoljeæa i veæ æe se najugledniji zapad- samostanskoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u 575. godine car Konstantin Kopronymos noeuropski samostani i crkve dièiti posje- Vukovaru. poklanja franaèkom kralju orgulje za dvor dovanjem orgulja, sad u dotjeranom u Compiegneu. U povijesti orgulja baèena pneumatskom izdanju, dakle na principu Ono što bih želio posebno naglasiti je sli- je sudbonosna kocka. Franci æe ne samo tlaèenja zraka, ali još uvijek mala opsega jedeæe: orgulje iziskuju velika materijalna prihvatiti èudesni bizantski dar, nego æe od 22 tona. sredstva, isto tako orgulje se ne grade ili još k tome orgulje uklopiti u bogoslužje. Želja kao i moda onoga vremena ne kupuju svakih par godina (kada se No Fortunin rog, kad je rijeè o orguljama, mimoilazi ni Hrvatsku, naime zagrebaèki sagrade i postave u namjenjeni im pros- Kaptol 1517. godine traži od orguljara tor, služe stoljeæima), isto tako svaki Johanna Stecka neka domaæe orgulje takav instrument je odraz domoljublja, poveæa. vjere, velikodušnosti svakog pojedinca. Kao što vidimo, instrument èudesnih boja Svaki od nas je jedna karika, koje zvuka - orgulje - brzo se širi svim kršæan- povezane u istoj ideji i htijenju èine lanac skim zemljama ondašnje Europe, te pušta zajedništva - zajedništva u simbolici i duboko korijenje i ulazi u tradiciju snazi Hrvatskog pletera. Jer, ne živi èov- hrvatskog puka. Posebno u vrijeme jek samo o kruhu...... Božiæa, Uskrsa, svibanjskih i listopadskih Marijinih pobožnosti, nedeljom kod sv. Ivan Matariæ, prof. Misa, vjenèanja, sprovoda. Orgulje posta- Baden, Anno Domini 2002 ju pratioc èovjeka kao i zvona.

fra. Špehar predaje poklon predsjedniku Matariæu Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj,

društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 13 str.14.qxd 16.1.2003 17:27 Page 1

Iz života zajednice Vukovar, seit Ewigkeiten gelebt haben. Boden gleichgemacht. So auch die Kirche Als die grossserbischen Eroberer 1991. St. Philip und Jakob samt Kloster. eine kroatische Stadt den Krieg gegen Kroatien begannen, grif- Inzwischen ist die Kirche neu aufgebaut, fen sie zuerst Vukovar an und zerstörten aber für die Orgel fehlen die Geldmittel. die Stadt. Dabei besass die Kirche eine eigene Trotzig und selbstbewusst, anfangs noch Orgel schon im Jahre 1749., bekam eine unbewaffnet, widersetzte sich die Neue im Jahre 1822. und schliesslich Bevölkerung von Vukovar der mil- 1933. die Nächste. itärischen Übermacht und leistete mit Man merkt es, in die Orgel investiert man Hilfe anderer kroatischer Kämpfer dem alle 70 - 100 Jahre, es ist also eine Aggressor Widerstand. Investition die sich lohnt. Beunruhigt über das schreckliche Ausmass der Zerstörungen durch den Kroatischer Kulturverein möchte bei der grossserbischen Aggressor und für das Mittelbeschaffung für die nächste Orgel 20. Jahrhundert unbegreifliche Urbizid, mithelfen. Schon mit 100.- CHF kann man begann die Welt auf den Landkarten nach eine kleine Orgelpfeife erstehen (davon Vukovar zu suchen. Obwohl die gibt es 460 Stück), eine grössere kostet Weltöffentlichkeit über das heldenhafte 250.- CHF (170 Stück), mittelgrosse Verhalten der Verteidiger und die Leiden Orgelpfeife kostet 500.- CHF (28 Stück) der Bewohner überrascht war, setzte sie und die Grosse 1'000.- CHF (26 Stück). selbst aber nicht genügend Jeder Spender bekommt zuerst von uns entschlossene Schritte zur Verhinderung eine Verdankung/Bestätigung und jede der Aggression. Orgelpfeife erhält den Namen ihres Seit fast einem Jahrtausend liegt Vukovar Während des dreimonatigen, ungleichen Spenders. Spenderliste wird in der Kirche an der Flussmündung der Vuka in die Kampfes gab es tausend Toten, gut sichtbar veröffentlicht. Donau, teils in der slawonischen Verwundenen und Vermisste. Ist es so weit, dass die neue Orgel endlich Tiefebene, teils an den Abhängen der Vukovar wurde völlig zerstört und am 18. in der Kirche steht, wird eine hügeligen Landschaft von Srijem. November 1991. okkupiert. Besichtigungsreise für die Spender Seit dem Jahre 1231. besitzt Vukovar den organisiert und anschliessend ein Status einer freien Stadt. Aktion "Orgel für Konzert. Vukovar ist, gemeinsam mit Ilok und den Weitere Informationen anderen Orten dieser ostkroatischen Vukovar" Tel. Nr.++ 41 56 222 40 47 Region, Ausdruck der kroatischen Seit 1998. ist Vukovar wieder kroatisch. Identität, obwohl hier seit Jahrhunderten Die Rückkehrer erkennen die eigene verschiedene Nationalitäten gemeinsam Stadt nicht mehr. Vieles wurde dem

Akcija "Orgulje za Vukovar"

Crkva Sv. Filipa i Jakova bila je srušena kao i veæina graðevina u Vukovaru. Ponovno izgraðena, mjesto je u kojem vukovarci pokušavaju naæi duševnu ravnotežu i utjehu. Za orgulje nije bilo novaca, pa je crkva danas prvi puta bez orgulja, koje je imala veæ davne 1749. godine. Kako se orgulje ne kupuju èesto, uložiti u njihovu kupovinu jedna je od najboljih investicija. Hrvatska kulturna zajednica pomaže u prikupljanju novca za nove orgulje. Veæ samo za 100.- CHF možete 'kupiti' jednu orguljašku cijev, odnosno sviralu (takvih ima ukupno 460 komada), veæa svirala stoji 250.- CHF (ima ih 170 komada), srednja stoji 500.- CHF (28 komada), a velika 1'000.- CHF (26 komada). Svakom darovatelju - 'kupcu' potvrðuje- mo i zahvaljujemo uplatu, a svaka cijev- svirala nosit æe ime darovatelja. Lista sponzora biti æe izložena u crkvi na vidljivom mjestu. Kada orgulje budu postavljene, biti æe organizirano putovanje u Vukovar, kako bi svaki darovatelj pogledao svoju sviralu i uživao u njenim zvukovima na posebno u tu svrhu organiziranom koncertu.

14 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 15.qxd 16.1.2003 17:10 Page 1

Iz života zajednice Marcela Sigur-Matiæ roðena 1973. u Bregenz-u veæ sa 7 godina zapoèima svoju muzièku izobrazbu, a kod Herberta Kalmara od 1981 uèi sviranje na gitari. Na natjecanju "Mladost muzicira" dobiva više razlièitih nagrada. Od 1989 pohaða "klasiènu gitaru" kod profesora Gaupp-Berghausena na Državnom Konzervatoriju Vorarlberg. 1998 završava svoju izobrazbu sa diplomom za "Klasiènu gitaru" i "Glazbeni odgoj". Od 1994 predaje na razlièitim glazbenim školama i na Pedagoškoj akademiji u Vorarlberg-u. Od 1995. stalni je èlan ansambla "Guit'art" sa kojima gostuje u Austriji, Njemaèkoj, Švicarskoj, Lihtenštajnu, Francuskoj, Španjolskoj i Kosta Rici. 1995. preuzima vodstvo hrvatskog glazbenog društ- va "Tamburica", koje je kolektivni èlan Hrvatske kulturne zajednice.

Frau Marcela Sigur - Matiæ geboren 1973. in Bregenz (Österreich) erhielt den ersten Musikunterricht bereits mit 7 Jahren. Den ersten Gitarrenunterricht besuchte sie bei Herbert Kalmar 1981. Sie hat am Wettbewerb "Jugend musiziert" (1983, 1987, 1989) teilgenommen, wobei sie mit einer lobenden Anerkennung, einem 2. Preis, mit einem 1. Preis im Soloprogramm und einem 3. Preis im Gitarrenduo ausgezeichnet wurde. Im September 1989 begann sie am Landeskonservatorium für Vorarlberg als ausserordentliche Studentin das Studium "Klassische Gitarre" bei Prof. G. Gaupp-Berghausen. Nach Abschluss der Schulausbildung wurde sie 1992 als ordentliche Studentin aufgenommen. 1998 schloss sie mit dem staatlichen Lehrbefähigungszeugnis für "Klassische Gitarre" und im Nebenfach Musikalische Früherziehung mit ausgezeichnetem Erfolg ab. Bereits seit 1994. unterrichtet sie an verschiedenen Musikschulen in Vorarlberg und an der Pädagogischen Akademie in Feldkirch. Seit 1995 ist sie ständiges Mitglied des Ensembles "Guit'art" und gastiert mit zahlreichen Konzerten in Österreich, Deutschland, Schweiz, Lichtenstein, Frankreich, Spanien und Costa Rica. 1995 übernahm sie die musikalische Leitung des Kroatischen Musikvereins "Tamburica". Musikverein "Tamburica" ist Kollektivmitglied des Kroatischen Kulturvereins.

Mato Kovaèeviæ-Eskaviljo - vidi zadnju Mato Kovaèeviæ-Eskaviljo - siehe äussere Rückseite

Kontakt sa umjetnicima možete uspostaviti preko Hrvatske kulturne zajednice Kontaktaufnahme mit unseren Künstlern über den Kroatischen Kulturverein

[email protected] , Tel. 056 2224047, FAX 056 2218208

Najmlaði èlan grupe Kolovrat gða. Ljiljana Primorac voditeljica grupe Kolovrat

Skupina "Kolovrat" osnovana je u veljaèi 1995. godine sa ciljem upoznati domaæine Švicarace s hvatskim obièajima i kulturom kroz prekrasne narodne pjesme, plesove i nošnje, ali i željom da se hrvatska narodna baština prenese na našu djecu koja su ovdje roðena. Na taj naèin žele pridonijeti kako inte- graciji naših ljudi u švicarsko društvo, tako i oèuvanju vlastitog identiteta u Švi- carskoj. Nastupaju pretežno pred švicarskom ili mješanom publikom diljem Švicarske. Uz pjesme i ples uvijek pokušavaju predstaviti i naše prekrasne nošnje i stare obièaje, kako na njemaèkom tako i na hrvatskom jeziku. Skupina broji oko 22 aktivnih i desetak pasivnih èlanova.

Folklorgruppe "Kolovrat" (Spinnrad), 1995. gegründet, hat ihre Wurzeln in Kroatien, lebt aber im Umkreis der Stadt Luzern. Diese temperamentvolle Gruppe strahlt die Lebensfreude aus, und mit ihren wunderschönen Trachten, mitreissendem Tanz und Gesang begleitet von Tamburica (eine Art Mandoline) und Kontrabass, sorgt sie sofort für eine unbeschreiblich gute Stimmung.

društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 15 str.16.qxd 16.1.2003 17:27 Page 1

Iz života zajednice

ZAHVALJUJEMO WIR DANKEN

Folklorna skupina "Kolovrat", gospoða Marcela Sirgur- Volklorgruppe "Kolovrat", Frau Marcela Sigur-Matiæ - Gitarre, Matiè - gitara, vukovarski slikar Mato Kovaèeviæ-Eskaviljo Künstler Mato Kovaèevi-Eskaviljo und Dr. Peter Weibel haben mit i dr. Peter Weibel ne samo da su svojim nastupom ihrem Auftritt nicht nur massgebend zum gelingen der 30. pridonijeli uspješnosti 30. jubilarnog Sabora Hrvatske Generalversammlung des Kroatischen Kulturvereins beigetragen, kulturne zajednice, nego su se odrekli svojih honorara u sondern haben auf ihre Gagen zu Gunsten der Aktion "Orgel für korist orgulja za Vukovar. Vukovar" verzichtet. U ime vukovarskog gvardijana fra Zlatka Špehara, In Namen des Guardians Zlatko Špehar, des Bürgermeisters gradonaèelnika Vukovara Vladimira Štengla i naše Vladimir Štengel, beide aus Vukovar, und in Namen des Vereins osobno zahvaljujemo umjetnicima. danken wir ganz herzlich. Hrvatska kulturna zajednica, Upravni odbor Kroatischer Kulturverein, Vorstand

orgulja u bogoslužje, kao jedinog od svjetovnih ditelja F. Fochta, koje se godine 1843. prodaju i Orgulje - kraljica instrumenata. prenose u crkvu Uznesenja Bl. Djevice marije u instrumenata Pregradi (gdje se i danas nalaze). Iako je Kaptol Prošla su samo tri stoljeæa i najugledniji zapad- imao najveæe orgulje u Hrvatskoj, ipak se naruèuju noeuropski samostani i crkve ponosile su se time nove orgulje koje su postavljene 1855. godine, nje- Piše Ivan Matariæ što su imale taj instrument. Tada su orgulje bile maèke marke "Walcker" iz Ludwigsburga. Ovaj usavršavane i radile su na pneumatskom naèinu model orgulja ubraja se meðu pet najvrednijih ... Jedne nedjelje u rano predveèerje sretne se tlaèenja zraka, ali još uvijek je bio opseg 22 tona. modela ove marke, savršenih je zvukovnih osobina nekoliko prijatelja uz kavu u opuštenoj atmosferi. Prvi tipovi orgulja, maleni i prenosivi tzv. portativi sa 668 svirala (cijevi) te 78 registara. Razgovaralo se o športu, prijateljima, poslu, bili su zbog pokretljivosti vrlo rasprostranjeni i dugi godišnjim odmorima. Odjednom jedan od njih kaže: niz godina korišteni. U jednoj èetverouglastoj kutiji Što je o ovom instrumentu mislio djed našeg "Prošlu nedjelju sam bio u našoj crkvi na orgul- bilo je ugraðeno oko 20 cijevi (svirala) nejednake najveæeg pisca Miroslava Krleže, objavio je u jaškom koncertu". Svi gledaju; jedan pita, što je to? dužine. Sviraè bi držao kutiju na koljenima, desnom Djetinjstvu 1902. - 1903. godine: "Zvuk orgulja Odgovara onaj koji je bio na koncertu: To ti je ono rukom pritiskao tipke, a lijevom pokretao polugu vršio je na mene neobièan dojam, od prvog dana otraga u crkvi, veliki ormar sa puno cijevi.... koja je stajala u vezi s mjehom. Na portativima se mog pamæenja. I danas još (kao i u danima najrani- sviralo u crkvama, samostanima, procesijama, jeg djetinjstva). Kada odjekuje grmljavina "organo Ovim rijeèima najèešæe ljudi opisuju orgulje - dvorcima, takoðer i u graðanskim domovima. pleno", ne treperi samo graðevina crkve, njene kol- kraljicu instrumenata. Ovom neobiènom instrumen- Mnogi poznati slikari, Giottoo, Rafael..., slikali su ume, laðe, staklo na prozorima i svijeænjacima, tu korijeni sežu još u antièka vremena. Veliki izu- na svojim portretima i orgulje-portativ u rukama nego i èitava moja tjelesna i duhovna supstancija. mitelj Ktesibija iz Aleksandrije izumio je pneu- likova (na pr. Rafaeloa sv. Cecilija svira na porta- Dijafragma, živci, èitava utroba, sve se uznemirilo, matike (hidraulike), t.j. - vodene orgulje. Vladislav tivu). na vrhu naravi glas truba Gospodnjih. Ministrirajuæi Šaban, muzikolog i orangolog objašnjava orgulje: Portative su kasnije nadomjestili instrumenti veæih kod pjevanih misa i prisluškujuæi u pianissimu kod hidraulika zrak je potisnut putem sisaljke u razmjera - pozitivi. Broj svirala na orguljama bio je kojeg registra, gdje plaèe daleko u tmnin mraène jednu posudu. Tlaèio je vodu, a pritisak vode izazi- veoma skroman, da bi veæ godine 980. brojio èetiri crkve, mraène šume, mraènog prostora u tkanini vao je zgušnjavanje zraène struje potrebne za stotine u Winchesteru. Tada su pozitivi imali veæ polumraka, daleko, daleko, kao žubor potoka ili proizvodnju zvuka svirala. Taj, bolje reæi, stroj za dva manuala i po 20 tipaka, 26 malih mjehova, za meket dude. A tu se kotrljaju ogromne, neprozirne, proizvodnju zvuka bio je visok tri metra, širok metar dva izvoðaèa, a sve je pokretalo u pogon 70-ro teške lopte zvukova, èitavo konjištvo nebesko i pol, sa opsegom zvuka unutar dvije oktave (okta- ljudi. galopira iznad naših glava u krajoliku planinskom, va = razmak od osam tonova). Zbog neobiènog s oblacima uznemirenim, olujnim, uz pratnju munja izgleda i tajanstvenog glasanja, bilo je to glazbalo U poèetku 14. stoljeæa orgulje su dobile i pedal - i zveket anðeoskog srebrenog oružja, gubio sam na visokoj cijeni u Rimskom carstvu. tipke koje se sviraju nogama. Tehnika je strahovit- se zaronjavajuæi u tu ustalasanost muzièkih eleme- om brzinom napredovala i veæ poèetkom 16. stol- nata do potpune odsutnosti duha. Kantolena s U doba Bizanta poznate su bile antièke orgulje na jeæa, moguæe je bilo birati razlièite modele. kora, iz onog dalekog polumraka, gdje treperi vodu. Nije se željelo odbaciti to glazbalo iz pogan- žuækasta voštanica i gdje se blijede staraèke ruke skog Rima, hidraulis postaje dio dvorskog cere- Želja imati orgulje, javlja se i u Zagrebu. Prema orguljaša miæu po žuækastom manualu orgulja kao monijala. Godine 757. car Konstantin Kopronymos zapisima biskupa Oswalda prve orgulje je dobio pauci, a prsti tuckaju po ploèicama s noktima u poklanja franaèkom kralju Pipinu Malom orgulje za Kaptol krajem 15. odnosno poèetkom 16. stoljeæa. sedefnoljubièastom odrazu, a ruke se mièu ner- dvor u Compiegenu. U povijesti orgulja baèena je Godine 1647. katedralni orguljaš G. Štrukel gradi vozno, brzo, sve brže, kao gušterice, kaskade sudbonosna kocka; Franci æe ne samo prihvatiti novi i veæi instrument sa trinaest registera (registar zvukova ruše se niz balustradu, i ta mraèna bujica èudesni bizantski dar, nego æe ga još k tome uklo- = boja zvuka). Veæ u 17. stoljeæu katedrala nabavl- nosi me kao slamku, plovim na èamèiæu svoje svi- piti u bogoslužje. Toènije, na Milanskom koncilu ja nove orgulje sa èetrdeset registara, tri manuala jesti, lebdim nad tihim plohama vrhunaravnih godine 1287. katolièka crkva dopušta uvoðenje (manual = klavijatura) i pedalom, maðarskog gra- ponornica što se ruše u pakleno podzemlje".

16 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 17.qxd 16.1.2003 17:12 Page 1

Iz života zajednice OTVORENO PISMO APEL

Vladi Republike Hrvatske (RH), Predsjedniku RH Hrvatskom Helsinškom Odboru svim veleposlanstvima akreditiranim u RH novinskim agencijama u Hrvatskoj i svijetu

na znanje: ICTY, Den Haag

POZIVAJUÆI SE NA TEMELJNO LJUDSKO PRAVO JEDNAKOSTI PRED ZAKONOM, BEZ OBZIRA NA DRžAVNU PRIPADNOST, APELIRAMO NA GORE NASLOVLJENE, TE OÈEKUJEMO I ZAHTIJEVAMO OD NJIH, DA ZATRAžEODMEÐUNARODNOG SUDA ZA RATNE ZLOÈINE NA PODRUÈJU BIVŠE JUGOSLAVIJE U DEN HAAGU (ICTY) POVLAÈENJE OPTUžBI PROTIV HRVATSKIH GENERALA RAHIM ADEMIJA, ANTE GOTOVINE I JANKA BOBETKA.

Republici Hrvatskoj (RH) je 11. listopada bez obzira tko ga je poèinio". Naravno da na meðunarodno priznanje. 2002. predan demarche EU, kojim se je ta izreka u principu toèna ako se radi o 5. Nikakvo ustavno pravo nije postojalo traži suradnja s Meðunarodnim sudom za zloèinu, ali u sluèaju hrvatskih generala je za osamostaljenje Krajine, podruèja ratne zloèine na podruèju bivše to velika demagogija i namjerno brkanje unutar RH. Jugoslavije u Den Haag-u (ICTY). pojmova. Ona služi zamagljivanju prava 6. Na podruèjima pod kontrolom srpskih Jednostavnim i razumljivim jezikom na samoobranu, jer se njome sugerira da terorista, do stavljana tih podruèja pod reèeno EU traži hitno i bezuslovno je neki èin isti bez obzira da li je uèinjen u kontrolu legalnih policijskih snaga RH izruèenje generala Janka Bobetka. Sliènu agresiji ili u samoobrani. akcijom Oluja od 4. do 7. kolovoza 1995.: izjavu dao je 25. rujna i amerièki vele- Ato jednostavno nije toèno. Ubojstvo iz poslanik u RH Lawrence Rossin. koristoljublja drugaèije se tretira nego * vršena su masovna ubojstva nesrp- ubojstvo u nužnoj samoobrani. Prvo je skog stanovništva (ubijeno 15 do 20 tisuæa Obzirom da se s jedne strane zahtjevi EU zloèin, a drugo nije. civila) i amerièkog veleposlanika kose sa * protjerano praktièki sve nesrpsko osnovnim naèelima pravde, a s druge Hrvatskim generalima se predbacuje stanovništvo (ca. 300'000) strane te iste zemlje u istim sluèajevima zapovjedna odgovornost za navodne * opljaèkan i nakon toga miniran veæi dio odbijaju izruèiti vlastite graðane meðunar- zloèine poèinjene od njihovih podreðenih kuæa nesrpskog stanovništva. odnom sudu, osjeæamo se ponukani u ratnim operacijama u svrhu oslobaðanja * na podruèju Krajine razrušene su sve obratiti se javnosti ovim otvorenim pis- meðunarodno priznatog teritorija RH od katolièke crkve osim jedne, mnoge od njih mom. srpskih terorista. Pri tome ICTY vrlo široko kulturni spomenici prve kategorije. interpretira pojam zapovjedne odgov- * demolirana su katolièka groblja Uvjerenje da postoje temeljna opæeljudska ornosti kao i sam pojam zloèina, ne * minirana brana akumulacijskog jezera naèela, èiji se prekršaji ne mogu izuzeti uvažavajuæi èin terorizma Krajinskih Srba i sa svrhom uništenja hrvatskih podruèja nacionalnim zakonima, stvoreno je na agresije jugosrpske vojske na RH. nizvodno od brane osnovu strahota 2. svjetskog rata i prim- * pljaèkana prirodna bogatsva RH, prim- jenjeno prvi puta na procesima u ICTY u optužnicama protiv hrvatskih gen- jerice nafta i hrastove šume, koje su pos- Nürnbergu. erala nije ni spomenuo, pa prema tome ni jeèene u toj mjeri da to predstavlja trajno Elementarna premisa pravde je jednakost uzeo u obzir slijedeæe èinjenice: ekološko obezvrijeðenje, svih pred zakonom. Ta premisa se ne a sve to u prisustvu UNPROFOR-a od može izuzeti ni u sluèaju primjene meðu- 1. Civili srpske narodnosti na podruèju travnja 1992. narodnog prava kojim se sankcioniraju RH bili su sustavno naoružavani od 1987. 7. Srpski teroristi su sa podruèja koja su prekršaji opæeljudskih naèela. Temeljno iz arsenala JNA koje su kontrolirali srpski kontrolirali, teškim oružjem sustavno gra- ljudsko pravo na jednakost bez obzira na oficiri. Time se pripremalo ostvarenje natirali i raketirali brojne hrvatske gradove nacionalnost, vjeru i rasu grubo je povri- velikosrpske države na uštrb drugih naro- i glavne prometnice. UNPROFOR se jeðeno, ako za graðanina jedne male da, a prema nacionalnom programu zacr- ogranièivao samo na brojanje granata zemlje vrijede drugaèiji zakoni nego za tanom u Memorandumu Srpske Akademije (ako i to). graðanina neke velike zemlje. Znanosti i Umjetnosti 1986. god.. 8. Srpski teroristi su iz uporišta u selima Daljnji kamen temeljac prava, je pravo na 2. JNA je u svibnju 1990. oduzela oružje Divoselu, Èitluku i Poèitelju prije akcije samoobranu, bilo u sluèaju pojedinca, bilo teritorijalne obrane u Hrvatskoj. hrvatskih snaga 10. rujna 1993., za koje u sluèaju agresije na neku zemlju, a ovo 3. U kolovozu 1990. naoružani srpski se optužuje general Bobetko, punih 6 potonje je izrièito spomenuto u Ustavu teroristi blokiraju prometnice. Poèinju prve mjeseci topnièkim napadima sustavno Ujedinjenih Nacija (èlan 51). pljaèke, ubijanja, masakriranja u pravom razarali grad Gospiæ. U tim napadima je Shodno tome u procesima u Nürnberg-u smislu rijeèi, masovna silovanja i prot- razrušeno na tisuæe kuæa i gospodarskih sudilo se samo graðanima zemlje, koja je jerivanja nesrpskog puèanstva sa teritorija objekata, ubijeno 13 a ranjeno 61 civila. izvršila agresiju, a koji su naredili ili izvršili pod kontrolom terorista u skladu sa pro- Normalan život u Gospiæu je bio nemoguæ. ratne zloèine. Od Nürnberga do danas nije gramom ostvarivanja Velike Srbije, a sve 9. UNPROFOR nije ništa poduzeo da se sudilo po zapovjednoj odgovornosti niti to uz aktivnu i pasivnu pomoæ JNA. sprijeèi taj terorizam. jednom graðaninu zemlje koja se je brani- 4. Bivša Jugoslavija (SFRJ) je imala fed- 10. Obzirom da je bilo naoružano prak- la od vanjske agresije ili terorizma na erativno ureðenje, republike koje su je tièki svekoliko srpsko stanovništvo na vlastitom meðunarodno priznatom tertori- sastavljale imale su ustavno pravo na podruèju Krajine, ukljuèujuæi i žene, nije ju. izlaz iz federacije. To pravo je potvrdila postojala jasna razlika izmeðu vojnih Nasuprot tome, optužbu protiv hrvatskih Badinterova meðunarodna pravna komisi- snaga takozvane Srpske Vojske Krajine i generala R. Ademija, A. Gotovine i J. ja, èiji obvezujuæi zakljuèci od sijeènja civila. Bobetka, sud u Den Haagu, neki politièari 1992. glase: SFRJ je prestala postojati, 11. U akciji medaèki džep poginulo je 10, i neki takozvani borci za ljudska prava bivše republike - federativne jedinice - su a ranjeno 84 pripadnika hrvatske policije i argumentiraju izrekom "zloèin je zloèin punopravne nasljednice SFRJ s pravom vojske. društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 17 str.18.qxd 16.1.2003 17:28 Page 1

Iz života zajednice Obzirom da su objavljene na internetu, otoka do Èeèenije i svakodnevnih prizora Navedene èinjenice u toèkama 1. do 11. optužnice protiv hrvatskih generala sadrže izraelskih odgovora na teroristièke napade jasno pokazuju da je: po našem mišljenju sve elemente klevete. samoubilaca. Ali ogranièimo se samo na rat * na RH izvršena agresija Ta kleveta je ne samo uperena protiv na podruèju bivše Jugoslavije, za koji je * na teritoriju RH srpsko stanovništvo hrvatskih generala osobno, nego i protiv nadležan ICTY. provodilo terorizam i etnièko èišæenje RH, a time i protiv hrvatskog naroda * UNPROFOR bio potpuno neuèinkovit u opæenito. A) Tko je odgovoran za dugotrajno spreèavanju terorizma i etnièkog èišæenja Postavlja se pitanje, da li bi pod istim uvjeti- razarenje Gospiæa i ubijanje civila, koje se * srpsko stanovništvo u Medaèkom ma, a na osnovu ovakove optužnice, države moglo prekinuti samo protuakcijom džepu bilo naoružano i pružalo aktivan kao primjerice USA, Velika Britanija, hrvatskih snaga, a za koju se sada optužuje otpor hrvatskim snagama, kako ono u Francuska, Italija, Rusija, izruèile nekog od J. Bobetko? vojnièkim odorama tako i ono u civilnoj svojih generala Meðunarodnom sudu. B) Zašto je UNPROFOR, i s njim na èelu odjeæi. Odgovor je jasan i indiskutabilan, usprkos general Jean Cot, dozvolio djelovanje srp- deklarativnih izjava predstavnika nekih gore skih terorista teškim oružjem iz neposredne U svezi sa zadnjom optužnicom protiv J. citiranih zemalja. Èak i samo postavljane blizine UNPROFOR-ovih položaja i to Bobetka toèke 8.-11. nedvosmisleno ovako drskog zahtjeva na te zemlje je neza- usprkos stalnim prosvjedima tadašnje vlade pokazuju da je RH bila prisiljena na akciju mislivo, o ispunjenu istog da i ne govorimo. RH? u Medaèkom džepu u svrhu zaštite civilnog stanovništva i imovine. I dok od nas USA i EU traže bezuslovno C) Zašto ICTY ne podigne optužnicu pro- Hrvatske snage su u sukobima sa izruèenje generala J. Bobetka, te iste zemlje tiv generala J. Cot-a zbog zapovjedne poèiniteljima zloèina pokazale visok stu- glatko odbijaju potraživanje Meðunarodnog odgovornosti za ubojstva i bezobzirno panj profesionalne vojske respektirajuæi suda za ratne zloèine u Ruandi (ICTR), dvo- razaranje gradova? meðunarodne zakone, èak i više nego jnika ICTY-a. Italija je odbila izruèiti fra. D) Tko je odgovoran za pokolj u vojske drugih zemalja u sliènim situacija- Athanasa Serombe, a USA Elizaphana Srebrenici, od Ujedinjenih nacija zaštiæenoj ma. Optužbe predstavnika UN-a o navod- Ntakirutiman; u oba sluèaja se ne radi o zoni? nim prekršajima meðunarodnog prava visoko rangiranim osobama. Carla del Ponte E) Zašto ICTY ne podigne optužnicu pro- demantirala je sama današnja glasnogov- tom prilikom nije ni Italiju ni USA prijavila tiv odgovornih, koji su stanovnike ornica tužiteljstva ICTY, gða. Florence Vijeæu sigurnosti UN-a, a nije se oglasila niti Srebrenice i prognanike, koji su pobjegli u Hartmann. U njezinom izvještaju sa terena jedna èlanica EU sa zahtjevom za izruèenje. "zaštiæenu" Srebrenicu, u ime meðunarodne za vrijeme akcije Bljesak, objavljenom u Uostalom zar nije amerièki predsjednik zajednice trebali i morali zaštiti? Oni su pariškom Le Monde 09.05.1995, Florence George W. Bush izjavio da želi sa svim naime prema statutu ICTY krivièno odgov- Hartmann, tada u svojstvu specijalne zemljama postiæi sporazum o neizruèivanju orni, jer nisu poduzeli potrebne i razumne dopisnice, naglašava: "vrsno organiziranu amerièkih državljana novo osnovanom mjere da se ta nedjela sprijeèe, iako su hrvatsku akciju", te "mješavinu nekompe- Meðunarodnom kaznenom sudu (ICC)? On znali, ili su imali razloga da znaju, da æe Srbi tentnosti i manipulacija koje karakterizira- je 25. rujna 2002. dodatno doslovno rekao: pod komandom Ratka Mladiæa poèiniti ju Ujedinjene Narode u bivšoj Jugoslaviji". "Neæu nas dovesti u situaciju, da se naše masakre. Ona dodaje: "UN nije prestao sa idejom da vojnike i diplomate dovodi pred sud." F) Tko je odgovoran za bombardiranje dokaže kako Hrvatska ne vrijedi mnogo Dubrovnika, grada pod zaštitom UNESCO- više nego li ostali." USA su odbile izruèenje svog graðanina a? ICTR-u sa obrazloženjem da tužiteljstvo nije G) Tko je odgovoran za bombardiranje U toèkama 1. do 11. navedene èinjenice ponudilo dovoljno dokaza krivnje. To isto Vukovara i pokolj ranjenika nakon njegovog vrlo dobro su poznate ICTY i prema tome dozvoljava i Ustavni zakon o suradnji RH sa zauzeæa? namjerno prešuæene. Štoviše, u svijetlu ICTY. U èlanku 3. tog zakona stoji: "...RH gore iznešenoga, je navod u toèci 18. udovoljiti æe ako je zahtjev ili odluka utemel- Ne samo izvršitelji, nego i oni koji to nisu optužnice protiv J. Bobetka, u kojoj se jena na odgovarajuæim odredbama Statuta i sprijeèili, a mogli su. opisuje podruèje medaèkog džepa: "…To Pravila o postupku i dokazima je bio u prvom redu seoski kraj sa šuma- Meðunarodnog kaznenog suda i ako nije u Meðunarodna zajednica je imala dovoljno ma i poljima. Prije napada je u tom suprotnosti sa Ustavom RH." instrumenata da sprijeèi jednu od najveæih podruèju živjelo oko 400 srpskih civila…", U optužnicama protiv hrvatskih generala R. tragedija nakon 2. svjetskog rata na tlu neistinit i cinièan. Kad se tome doda toèka Ademija, A. Gotovine i J. Bobetka nema Europe, jer je to veæ pokazala pri agresiji na 14. optužnice: "Navedena djela…., bila su uopæe nikakvog dokaznog materijala protiv Kuwait. Oni, koji sada izjednaèuju žrtvu i dio rasprostranjenog ili sistematskog njih osobno. agresora bili su sudionici tragedije hrvatskog napada uperenog protiv civilnog puèanst- naroda i vježbali su na hrvatskom narodu va, naroèito civilnog puèanstva medaèkog Želimo svratiti pažnju vladi Velike Britanije, appeasement, ne nauèivši ništa iz povijesti. džepa", i usporedi sa stvarnim èinjenica- onoj vladi koja pod prijetnjom sankcija traži ma na terenu, onda se ta optužnica ne izruèenje J. Bobetka, na sljedeæu uspored- Izjednaèavanje krivnje izmeðu žrtve i agre- može drugaèije okarakterizirati nego bu: kao što je za Britance marshal Arthur T. sora samo æe usporiti, ako ne i zakoèiti, pro- manipulacija najgore vrste. Harris heroj iz 2. svjetskog rata, tako su za ces pomirdbe, koji je neophodan za politièku nas Hrvate generali Bobetko, Gotovina i i sigurnosnu stabilnost regije, a time i za Neshvatljivo je da jedan sud u 21. stol- Ademi heroji, koji su obranili Hrvatsku od gospodarski napredak. jeæu, koji bi uz to trebao donijeti pravdu, a srpskog agresora. Ako vlada Velike Britanije Prema tome, pored pravde i socijalna time mir i stabilnost na ovim podruèjima, inzistira i dalje na izruèenju J. Bobetka zbog odgovornost bi trebala ponukati vlade EU i može prihvatiti ovakovu optužnicu. 52 poginule osobe u akciji medaèki džep, USA da se u najmanju ruku suzdrže od pri- Da mi nismo jedini tog mišljenja dokazuje onda oèekujemo da u ime pravde ta ista jetnji sankcijama zbog neizruèenja generala intervju u svezi sa optužnicom protiv J. vlada proglasi A. Harriss-a ratnim zloèincem Janka Bobetka. Bobetka sa Stephen Holmes-om, profe- zbog preko 200 tisuæa izgorjelih u plamenom sorom pravnog fakulteta u New Yorku, infernu izazvanom bacanjem 650 000 HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA kojeg je objavio Veèernji list 5. listopada napalm bombi na Dresden 13. i 14 veljaèe u Švicarskoj 2002., citat: "… sve to što radi Carla del 1945.. Zapovijed za taj napad izdao je bri- Ponte, reæi æu pristojnim rjeènikom, je smi- tanski premijer Winston Churchill osobno, Prof. Ivan Matariæ, predsjednik ješno i tragièno….tvrdim da je djelovanje pa bi se i njegova uloga morala preispitati. Dunja Gaupp, dopredsjednica tog suda u potpunosti suprotno ideji zbog koje je osnovan." Takovih primjera, i onih novijih datuma, ima Zürich, 28.10.2002. dovoljno, od Vietnama preko Falklandskih 18 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 19.qxd 16.1.2003 17:13 Page 1

Iz života zajednice Prva književna veèer su religija i nacija dvije najopasnije stvari za O knjizi "Treæejanuarska Hrvatska" buduæi razvoj ljudskog društva. Hrvatske Prije svega treba reæi da je ova knjiga Kako su novinari kod nas odgajani godinama posveæena Anti Gotovini, heroju i generalu kulturne zajednice na naèin da negiraju nacionalno, religiozno, a Domovinskog rata. Cijeli spektar možebitnih Joško Èelan, 30. studenog 2002. godine u poglavito da se bore protiv prirodnog prava odgovora dade se naslutiti veæ iz ove èin- Badenu Hrvatskog naroda na vlastitu domovinu, oni su jenice. Piše Ljupko Periæ integrirani u sustav koji je poèeo pripremu ter- Kao rijetko koji publicist i novinar Èelan ena još davno prije preuzimanja vlasti 03. razotkriva temelje na kojima poèiva i meha- Književne veèeri biti æe jedan od oblika rada sijeènja. nizme na kojima funkcionira današnja vlast u HKZ-e, a organizirati æe se tri do èetiri puta na Hrvatskoj. On istražuje odnose te heterogene godinu. Pozivat æemo, izmeðu ostalih, one Danas su mediji u Hrvatskoj iskljuèivo na ovoj i slojevite strukture prema vani i njihove hrvatske ljude od misli i rijeèi koji se najubojiti- liniji. Nastupaju sa ideoloških pozicija u intere- odnose iznutra. Argumentirano i analitièki jim oružjem, dakle perom, suprostavljaju tren- su crveno-žute koalicije, jer je ona izabrana i toèno dijagnosticira genezu ove vlasti i njen du totalne demontaže države i polarizacije odreðena kao snaga koja treba provesti taj udar na temeljne vrijednosti i steèevine naroda. model. domovinskog rata, te rezultate svoga intelek- tualnog rada nudi èitateljima u kolumnama Zašto smo pozvali upravo gospodina Joška Gospodin Èelan ovo primjeæuje, analizira i koje piše u Slovodnoj Dalmaciji. Èelana? tom projektu se svojim radom direktno Kao takav postaje nepodoban u današnjem suprostavlja. On baštini one temeljne vrijed- politièkom ozraèju, te cenzuriran i gotovo pro- Svi smo, nadam se, svijesni važnosti informa- nosti za koje smo se nadali da æe po stjecan- ganjan, artikulira svoja viðenja i svoj politièki cije kao takove u svakom modernom društvu. ju nacionalne slobode postati mjesto opæeg stav u knjigama koje je do sada napisao: U društvu koje danas èita, piše, komunicira konsenzusa na nacionalnoj razini, a to su: "Oklevetani narod . Hrvati u BiH 1990.- 2000.", internetom i konzumira informacije, mediji kao pomirba, nacionalna svijest, snošljivost i "Otrgnuto zaboravu - Domovinski rat na proizvoðaæi i preraðivaæi informacija u direkt- predanost radu. Rjeèju, onaj sustav vrijednos- hrvatskom jugu" i "Treæejanuarska Hrvatska", noj su i najneposrednijoj moguænosti formiran- ti koji u današnjoj Europi živi svaki slobodan sa specijalnim dodatkom: "Sve o dvadeset ja javnog mišljenja. Onoga momenta kada su narod. domaæih i stranih obavijesnih služba koje su mediji politièki kontrolirani, oni postaju važan ovu knjigu proèitale prije vas!" instrument vlasti. On ne dijeli Hrvate na "Lièane" i "Zagorce", "Primorce", "Vlaje" i "Hercegovce". Nema Mediji danas u Hrvatskoj djeluju sa ideoloških "dinaroidnih" i "podravskih", nema "ruralnih" i pozicija. Stara matrica komunizma i soc. "urbanih", dakle svih onih podjela koje nam samoupravljanja na filozofskoj razini, te bratst- danas sugeriraju i nameæu falange novinara vo i jedinstvo i integralno jugoslavenstvo na miljenika, odnosno novih hrvatskih poslušni- društvenoj razini, zamijenjeni su tezom global- ka, ideoloških junosa za nova desetljeæa. izma i kosmopolizma. Ova doktrina danas vlada svijetom. Mi pozdravljamo takav rad i skloni smo promi- cati iste vrijednosti, te je poziv gospodinu Nedavno je jedan NATO-Veleposlanik u HR Èelanu da nas posjeti, prirodan i mi mu se rekao kako je postigao sve ciljeve osim da u ovom prigodom najiskrenije zahvaljujemo što HR svede broj katolika na 50 %. Ideolog glob- se odazvao na naš poziv. alizacije, gospodin Soros, opet izjavljuje kako Ljupko Periæ / Joško Èelan

Moderna kolonija sebe". Sam Ashdown da je "apsolutist koji Što reæi nakon svega? Ništa nova - i pri sam postavlja granice vlastitog autoriteta", svakom ranijem primjeru protudemokratskih Analiza i prosvjed s londonskog dok su vlada i parlament njegove "mari- mjera javljali su se manjinski glasovi razu- sveuèilišta onete". ma, koji su upozoravali da se demokracija Piše Joško Èelan ne uvodi diktatorskim sredstvima. Razlog Dr. Chandler osobito raskrinkava britanskog zbog kojeg se onda uopæe treba osvrtati na lorda i njegovu vlast na primjeru proteklih istup dr. Chandlera u vezi je s Domoljubni Hrvati u objema hrvatskim izbora, koji su, kaže on, "potpuno nebitni", unutarhrvatskim politièkim prilikama. državama èesto i s pravom sebe doživljava- jer na kraju Paddy, "osoba koju nitko nije Naime, Novi list spremno je ustupio veæi dio ju, da se poslužim Marijom Juriæ-Zagorkom, birao na demokratski naèin nego je namet- stranice ovome Britancu. Istodobno, u tome kao "nevine u ludnici". Ukazujuæi na uvjete nut kao guverner, odluèuje što rezultati izb- listu, u velikoj veæini svih ostalih i konaèno u pune diktature (u BiH) i poludiktature (u ora suštinski znaèe". On, kaže Chandler, cjelini aktualnog hrvatskog politièko-medi- Hrvatskoj), kojih su Hrvati nevoljne žrtve, potporu graðana nacionalnim strankama jskog establishmenta ovi isti argumenti - takvi sebi priskrbe titule primitivaca, "ognjiš- èarobnim štapiæem pretvara u - "potporu kada ih izgovori Hrvat - ne samo da gotovo tara", a nerijetko i fašista. njemu"! I tako su "u stvarnosti njihovi glaso- i ne dobivaju prostor, nego su izloženi A onda se dogodi da u ove dvije vi ugušeni". najžešæem sotoniziranju! (polu)kolonije doðe stranac, opskrbljen Sve je to, po njemu, "moderni tip kolonije", najvišim znanstvenim titulama, i pred ludo- koji se razlikuje od starog tek po tome što je Drugim rijeèima : Quod licet Iovi, non licet zbunjenom publikom iznese svu silu tih istih nekadašnji kolonijalni upravitelj barem bovi! Što je dopušteno kolonijalnom gazdi, ili još žešæih "ognjištarskih" argumenata odgovarao za svoje arbitrarne poteze, dok nije dopušteno Hrvatu. Temelj èitave poli- protiv aktualnih od zapada instaliranih kolonijalni sustav u BiH "omoguæuje meðu- tièko-promidžbene strategije "demokratske vlasti! Upravo je to u sarajevskoj Slobodnoj narodnoj zajednici da radi što hoæe". oporbe" u proteklom desetljeæu i "europski Bosni uradio dr. David Chandler, profesor Chandler zakljuèuje:"politièki model koji su usmjerene" vlasti u protekle tri godine je da na uglednom londonskom sveuèilištu (SAD i EU) nametnuli Bosni ne bi bio prih- je Svijet velik i dobar, a mi maleni i zli. I Brunel, a rijeèki Novi list prenio u izdanju od vaæen ni u jednoj od 'zapadnih' zemalja. onda doðe netko iz toga velika i bijela svije- 12. studenog 2002. Pokušaj nadzora medija i smjene politièara ta, kao sad dr. Chandler, i kaže da stvari i ministara nisu demokratski modeli". I kon- stoje upravo suprotno! Ali, ne bojte se - Što on tu sve nije izgovorio na raèun tzv. aèno, za Haaški sud kaže da je "sve više naših se (polu)oktroiranih vladara to neæe meðunarodne zajednice! Da su birokrati koji politièki" i da ga treba "zatvoriti". dojmiti. Uz reèeni stereotip vezano je isu- ne rješavaju probleme, veæ ih stvaraju i da više njihove vlasti, slasti i masti... su "slijepci koji kritiziraju sve živo samo ne

društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 19 str.20.qxd 16.1.2003 17:29 Page 1

Drugi o Hrvatskoj

ljevièara - nije zadovoljna pojmom moralnog pozicionirane amerièke dužnosnike - npr. Smatrajte Haag razrješenja. Ona odbija priznati da su Miloševiæ bivšeg predsjednika SAD-a, Billa Clintona - odgovornim i Srbi odgovorni za ratne zloèine poèinjene na takoðer na temelju "zapovjedne odgovornosti" Balkanu. Iz tog razloga ona traži etnièko za operaciju. State Department zabrinut zbog Jeffrey Kuhner, WASHINGTON TIMES, žrtveno janje kako bi primjedbama iz implikacija Gotovinine optužnice, zatražio je od 09.09.02 Beograda, koje kažu da njezin ured ima pre- ureda tužiteljice da sve sluèajeve koji ukljuèuju drasuda spram Srba, stala na kraj. Gða. Del hrvatske vojne dužnosnike prebaci domaæim Od vremena starih Grka jedno od glavnih pitan- Ponte žrtveno janje našla je meðu Hrvatima. sudovima u Zagrebu. Ali gða. Del Ponte ne ja politièkog života Zapada je: "Tko èuva prestaje zabadati nos u Sjedinjene države, èuvara?" U lipnju 2001. godine, tužiteljstvo je podiglo tražeæi i dalje da se generala Gotovina uhiti i optužnicu protiv hrvatskog generala Ante bude predan sudu u Haagu. Ovakvo pitanje posebno je pristalo u pogledu Gotovine po zapovjednoj odgovornosti zbog Meðunarodnog Kaznenog Suda za ratne vojne operacije kojom je 1995. godine Zagreb Tužiteljstvo i nadalje zloupotrebljava svoje zloèine poèinjene na prostoru bivše Jugoslavije oslobodio teritorij koji je bio okupiran od strane ovlasti. Glasnogovornica MKS-a, Florence (MKS) koji djeluje u Haagu. Sud utemeljen od pobunjenih Srba. Operacija je rezultirala Hartmann, direktno je lobirala novinare i medi- strane Vijeæa Sigurnosti UN, sa svojim je masovnim odlaskom 150 000 etnièkih Srba iz je u Hrvatskoj, zahtijevajuæi da se obustave radom zapoèeo 1993. godine. Smatralo se da Hrvatske. Sjedinjene države potpomogle su napisi koji favoriziraju Gotovinu. Poznata je po æe Sud pred lice pravde dovesti sve one koji su hrvatsku vojnu akciju smatrajuæi je kljuènom za tome što prijeti i ponaša se nasilnièki prema poèinili ratne zloèine tijekom raspada uspostavu strateške ravnoteže na Balkanu. onim novinarima koji joj postavljaju pitanja Jugoslavije. Operacijom ne samo da je osloboðen okupirani osnovanosti optužbi MKS-a za Gotovininu teritorij nego je i otvoren put za Daytonski optužnicu. Nažalost, Haag je u potpunosti razoèarao - mirovni sporazum kojim je završen rat u sus- tužiteljstvo je zlorabilo ovlasti i podizalo man- jednoj Bosni. Gospoða Del Ponte zahtjeva produženje svog jkave optužnice koje ugrožavaju nacionalne mandata glavne tužiteljice do rujna 2003. interese SAD-a. Najoèitiji primjer nesposob- Optužnica protiv Gotovine je u potpunosti man- godine kada bi trebao biti završetak suðenja nosti suda oèituje se u postupku protiv jkava; ali i revolucionarna u svojim implikacija- Miloševiæu. Umjesto da joj produži mandat, Slobodana Miloševiæa. Taj postupak je katas- ma za meðunarodno kazneno pravo. Teorija Busheva administracija bi trebala zahtijevati trofalan za Haag iz razloga što je Miloševiæ "zapovjedne odgovornosti" protivna je neovisnu istragu o zloupotrebi ovlasti u uredu tužiteljstvo stavio u obrambeni položaj temeljnom naèelu osobne odgovornosti za glavne tužiteljice, preispitati njenu ne-etièku optužujuæi ih da je on postao žrtvom prljave svoje postupke. Hrvatski general nije optužen optužnicu protiv generala Gotovine te postaviti kampanje. Unatoè mnogobrojnim dokazima na osnovu individualnog poèinjenja ili naredbe pitanje o njenoj nesposobnosti voðenja postup- kako je Krvnik iz Beograda planirao etnièko za poèinjenjem ratnog zloèina - on je jednos- ka protiv najveæeg masovnog ubojice 20. stol- èišæenje u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu, tavno kriv iz razloga što je u vrijeme kada su se jeæa. Naposljetku, Sjedinjene države trebale bi tužiteljstvo dosad nije uspjelo dokumentirati navodni ratni zloèini dogodili bio zapovjednik. iskoristiti veto u Vijeæu sigurnosti te sljedeæe Miloševiæeve zloèine. Krajnji cilj optužnice nije samo u tome da se godine onemoguæiti ponovni izbor gðe. Del kazne svi Hrvati zbog primjene prava na Ponte za glavnu To ukljuèuje razaranje Vukovara, masakar samoobranu nego da rat sam po sebi postane tužiteljicu. Washington 7.000 civila u Srebrenici, divljaèko granatiranje zloèin. mora Haag smatrati Sarajeva te ubojstva nebrojenih etnièkih odgovornim za uèinjene Albanaca èije se grobnice sada pronalaze dil- Umjesto da povuèe optužnicu protiv generala postupke. Ako to neæe jem cijele Srbije. Glavna tužiteljica haaškog Gotovine, ured gðe. Del Ponte sada razmatra Washington, tko æe? suda, Carla Del Ponte - poput ostalih europskih moguænost proširenja optužnice na visoko

ticular, and the Serbs in general, bear the brunt of Clinton - on the grounds that Hold the Hague responsibility for the war crimes committed in the they exercised ultimate "com- Balkans. Hence, she is looking for an ethnic scape- mand responsibility" for the accountable goat to offset the complaints from Belgrade that her operation. Troubled by the Jeffrey Kuhner Jeffrey T. Kuhner,WASHINGTON TIMES, 09.09.02. office is demonstrating "bias" against the Serbs. Mrs. implications of the Gotovina indict- Del Ponte believes she has found it in the Croats. ment, the State Department has asked the prosecu- Since ancient Greece, one of the central questions in tor's office to transfer cases involving Croatian mili- Western political life is: "Who guards the guardians." In June 2001, the prosecutor's office issued an indict- tary officials back to the domestic courts in Zagreb. ment for Croatian Gen. Ante Gotovina on charges But Mrs. Del Ponte continues to thumb her nose at This is especially pertinent regarding the internation- that he exercised "command responsibility" over a the United States, demanding that Gen. Gotovina be al criminal tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) at 1995 military operation in which Zagreb recovered arrested and sent to The Hague to face trial. The Hague. The tribunal was created in 1993 by the territories seized by rebel Serb forces during United Nations Security Council; it was charged with Croatia's successful drive for independence in 1991. Furthermore, the prosecutor's office is abusing its the responsibility of bringing to justice those who The operation resulted in the mass exodus of powers. ICTY spokesman, Florence Hartmann, has committed war crimes during the violent break up of 150,000 ethnic Serbs from Croatia. The United directly lobbied journalists and media outlets in Yugoslavia. Sadly, The Hague has been a disap- States supported the offensive because it rightly con- Croatia, demanding that pro-Gotovina coverage be pointment: The prosecutor's office has engaged in cluded that Croatia was pivotal to altering the strate- dropped. She has sought to bully and intimidate abuses of power and issued flawed indictments that gic balance of power in the Balkans. The operation reporters asking about the ICTY's basis for the pose a threat to U.S. national interests. not only restored Croatia's territorial integrity, but also Gotovina indictment. paved the way for the Dayton peace agreement that The most obvious example of the tribunal's incompe- ended the war in neighboring Bosnia. Mrs. Del Ponte is now requesting that her mandate tence is the current trial of former Serb strongman as chief prosecutor be extended past its September Slobodan Milosevic. This has been a public relations The Gotovina indictment is deeply flawed; it is also 2003 expiration deadline until Mr. Milosevic's trial is disaster for The Hague, as Mr. Milosevic has put the revolutionary in its implications for international crim- over. Instead of renewing her mandate, the Bush prosecutor's office on the defensive, charging that he inal law. The theory of "command responsibility" vio- administration should demand an independent inves- is the victim of a Western smear campaign. Despite lates the basic tenet of the definition of a war crime - tigation of Mrs. Del Ponte's office for its abuses of the overwhelming evidence that the Butcher of the principle of personal responsibility for one's power, its unethical indictment of Gen. Gotovina and Belgrade masterminded the ethnic-cleansing cam- actions. The Croatian general is not accused of indi- its utter incompetence in prosecuting the greatest paigns in Croatia, Bosnia and Kosovo, the prosecu- vidually committing or ordering atrocities; he is simply mass murderer of the late-20th century. tion has so far failed to document Mr. Milosevic's guilty of being in "command" when alleged war numerous crimes. crimes were committed. The ultimate goal of the At the very least, the United States should use its These include the destruction of Vukovar, the mas- indictment is not only to punish the Croats for exer- veto at the U.N. Security Council next year to block sacre of more than 7,000 civilians at Srebrenica, the cising their legitimate right to self-defense, but to Mrs. Del Ponte's reappointment. Washington must savage shelling of Sarajevo, and the murder of count- make war itself a crime. hold The Hague accountable for its actions. If it does- less ethnic Albanians, whose graves are now being n't, who will? discovered all over Serbia. The tribunal's chief prose- Rather than dropping the charges against Gen. cutor, Carla Del Ponte - like most European leftists - Gotovina, Mrs. Del Ponte's office is now examining is uncomfortable with the notion of moral absolutes. whether to expand the indictment to include high- She refuses to acknowledge that Mr. Milosevic in par- ranking U.S. officials - such as former President Bill

20 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 21.qxd 16.1.2003 17:14 Page 1

Hrvatski svjetski kongres "Hrvatska noæ" Hrvatskog svjetskog kongresa CH/FL, Tann, 12.10.2002.

Piše Dunja Gaupp

Hrvatska noæ je zapoèela intonacijom himne i nastupom Dražen Žanko - samo se manji dio publike odazvao zovu folklorne grupe Hrvatske katolièke misije St. Gallen. plesnog podija. Sumorna i neizvjesna buduænost naše Domovine, naših generala i branitelja domovinskog rata, Ugledni gosti iz domovine, dr. Miroslav Tuðman i admiral kao da je ležala na dušama posjetitelja. Davor Domazet, predstavili su knjigu "Dr. Franjo Tuðman - vizije i postignuæa", a za uvod fra Šimun Šito Èoriæ je proèitao jedno poglavlje iz te knjige. (Više o knjizi proèi- tajte u poglavlju "Nove knjige Hrvatske kulturne zajednice".)

U svom izlaganju admiral Domazet naglašava kako su našeg pokojnog predsjednika resile èetiri osobine:

"Prva je bila znanje, jer bez znanja se ne može ništa stvoriti, a najmanje država. Druga je bila vizija, gdje to treba stiæi, a vizija je bila samostalna država Hrvatska. Ali, imati znanje i viziju nije dostatno, mora se imati hrabrosti to uèiniti, a predsjednik je imao hrabrosti povesti hrvatski narod na put osamostaljenja. Ali niti to nije dovoljno, morate imati strasti. Bez strasti ne može èovjek stvoriti ništa! Sjetite se samo sa koliko je on strasti govorio hrvatskom narodu, sa koliko je on strasti vjerovao u Anða Pavkoviæ, Miroslav Tuðman, fra Vlado Ereš i Franjica Kos hrvatskog èovjeka i sa koliko je strasti u konaènici i umro za tu Hrvatsku."

Potom je uslijedila tribina, koju je, kao i cijelu veèer, vrlo uspješno moderirao i vodio fra Vlado Ereš. Za buduænost Hrvatske zabrinuta publika, bila je vrlo aktivna u postavl- janju zanimljivih pitanja, na koje su gosti iscrpno odgovarali. Neki su izrekli bojazan kako u današnjoj Hrvatskoj ne postoji èovjek sa sve èetiri spomenute osobine, u èije bi ruke mirne duše mogli položiti svoju sudbinu i sudbinu naše zemlje. U znak pažnje, gospoða Anða Pavkoviæ je predala dr. Tuðmanu jednu umjetnièku sliku, a glavna organizatorica cijele veèeri, gospoða Franjica Kos, monografiju Hrvatske katolièke misije u Švicarskoj admiralu Domazetu. Miroslav Tuðman upisuje posvetu u knjigu Ivana Iviæa

Iako ostatak veèeri nije bio manje zanimljiv od prvog dijela - za plesni ugoðaj pobrinula se grupa Artiband i neumorni

društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 21 str.22.qxd 16.1.2003 17:29 Page 1

Hrvatski svjetski kongres

Domazet, Tudjman M., organizatori Folklorna grupa hrv. kat. misije St. Gallen

HRVATSKI SVJETSKI KONGRES povodom optužnice protiv generala Janka Bobetka Najuljudnije molimo i zahtijevamo od onih kojih se to tièe, od predsjednika Mesiæa do pojedinih hrvatskih novinara i medija, da se opru poznatim nam lobiranjima, zahtjevima i zastrašivanjima Za ugled Hrvtske i tužiteljièina i drugih ureda Meðunarodnog suda u Den Haagu, te se više zauzmu za èuvanje ugleda obrane Domovine i za razotkrivan- odgovornost klevetnika je pravnih smicalica Den Haaga.

Doživljavamo s najveæim ogorèenjem kako odreðeni svjetski centri Stojimo na stranih svih onih u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i po moæi veæ godinama sustavno kriminaliziraju obranu Republike svijetu koji se odluèno žele jednom zauvjek oprijeti ovakvoj Hrvatske od okrutnog srpskog agresora, posebice ozloglašavajuæi bezoènoj meðunarodnoj nepravdi prema hrvatskom narodu, jed- vodeæe hrvatske èasnike, te glavne voditelje domovinske obrane. nako kao što opetovano izražavamo najveæi pijetet prema svim nevinim žrtvama na bilo kojoj strani, a najoštrije osuðujemo svaki Osuðujemo najoštrije optužnicu protiv generala Janka Bobetka, zloèin koja je još jedna u nizu loše montiranih optužnica protiv reèenih voditelja obrane RH u Domovinskom ratu. Samo slabi pravni pro- Prof. dr. Šimun ŠitoÈoric fesionalci i/ili bez ikakvog osjeæaja za pravdu meðunarodni dužnos- predsjednik HSK-a nici mogu provoðenje oslobaðanja Gospiæana od stalnih smrtnih New York/Solothurn, 23. 9.2002 napada neprijateljske vojske s èetiri strane - na ovaj naèin "zam- jeriti" generalu Janku Bobetku. CROATIAN WORLD CONGRESS H.S.K. Zahtijevamo od Vlade RH da iskoristi sve pravne moguænosti, kako NGO Member of the United Nations bi prestale te užasne klevete o vodeæim hrvatskim èasnicima, a za takva dosadašnja ozloglašavanja odgovarali svi oni koji su ih poti- cali i/ili ih nisu po dužnosti sprijeèili, koji su im na bilo koji naèin doprinijeli i/ili ih javno zastupali.

Kanadsko - Hrvatski Stoga Vas molimo da ovu pozivnicu prenesete svim Svjetski Kongres hrvatskim nogometnim klubovima u Vašoj zemlji. Natjecanje se namjerava održati u drugoj polovici 2004. godine, a za Poziv svim hrvatskim amaterskim podrobnije pojedinosti biti æete pravovremeno obaviješteni - prijava / registracija, upisnina, pravila.... nogometnim klubovima Mole se svi zainteresirani hrvatski nogometni klubovi da nam pošalju ime kluba, kontakt i adresu kluba, web stranice, Poštovani prijatelji telefon, fax i e-mail. Nadamo se da æete se odazvati i unaprijed zahvaljujemo na Vašoj suradnji. Velika nam je èast pozvati sve hrvatske nogometne klubove na prvo hrvatsko-svjetsko nogometno natjecanje pod Uz srdaène pozdrave, nazivom "Croatian World Amatour Soccer Tournament" 2004 godine u Vancouver-u koji je jedan od najljepših Ivan Curman, predsjednik gradova ne samo u Kanadi nego - po mišljenju mnogih - i na Kanadsko-hrvatskog kongresa K.H.K. svijetu.

Grad Vancouver se nalazi na samu susretištu surih Kontakt Kamenitih planina, plavetnila Neba i Oceana, na raskrižjima Ivan Curman, predsjednik civilizacija, u gradu jedinstvene ljepote, na domaku Azije. Kanadsko-hrvatskog Konkresa K.H.K. 3550 Commercial Street Uz zanimljiva sportska natjecanja, prijateljske susrete, ugo- Vancouver, British Columbia, Canada, V5N 4E9 dan odmor, bit æe to prigoda na kojoj æete se sigurno osvje- Telefon 604-871-9170, FAX: 604-879-2256 doèiti u hrvatsko gostoprimstvo i velièinu hrvatskog duha i e-mail [email protected] ili [email protected] zajedništva.

22 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 23.qxd 16.1.2003 17:16 Page 1

Hrvatske udruge u Švicarskoj Drugi o Hrvatskoj

Herceg Bosna - Guèa Gora, zatim Posavska šargija: suprugama. Mene i moju obitelj ugostio je Plehanski zvuci, a zabavni dio veèeri na toj veèeri jedan od organizatora, gosp. srce moje fantastièno su izveli: Ðuka Èaiæ, Mobiteli Ivankoviæ (možda bolje poznat kao Piše Ivana Župan Tomerlin Band iz Širokog Brijega te Fortuna & Venco), a stol smo podijelili zajedno sa Hercegovaèki beæari, Duo Robert i Co. njegovom obitelji te gosp. Gauppom, koji Pod gornjim nazivom održana je 05. Cijelu tu tako zabavnu veèer briljantno su je sve te ljepote veèeri ovjekovjeèio svo- listopada 2002. godine kulturno zabavna zaèinili Nataša Pekez i nezaboravni jom kamerom. Ja bih mogla i dalje opisi- veèer u hotelu Spirgarten u Zürich-u. Tu Drago Mišiæ. Ne smiju se zaboraviti i vati i nabrajati koliko je duša svojim pris- tradiconalnu humanitarnu veèer orga- brojni sponzori te dobro organizirane ustvom obogatilo jednu, za mene rijetko nizirala je Zajednica Hercegovaèkih veèeri, kojih je bilo podosta, no uz viðenu veselu humanitarnu veèer i koliko Hrvata u suradnji sa ostalim udrugama Hrvatsku katolièku misiju Zürich, Luzern, se osmješenih lica moglo nagledati. Herceg Bosne. Dobit od te veèeri otišao Aarau, te Hrvatski svjetski kongres bilo je Jedno veliko HVALA svima! Na kraju se je u prilog ratne siroèadi u domovima: i mnogo, ništa više ili manje važnih spon- ipak moram zapitati - zašto se i druge Kiseljak, Fojnica, Pazariæ - Sarajevo, zora. humanitarne veèeri ne mogu tako Majèino Selo Biokovo - Meðugorje. velièanstveno posjetiti?! Bilo je prisutno mnogo gostiju, primjerice Program je bio raznolik. Pjesme i plesove rado viðeni veleposlanici gosp. iz domovine izvodili su HKUD Sloga, Glowatzky i gosp. Andrliæ sa svojim

Ivana Župan Tomerlin i braèni par Ivankoviæ

HKUD Sloga Otto von Habsburg tom svojstvu mnogo je uèinio za našu zemlju * Auch darf nicht vergessen werden, dass lobirajuæi za Hrvatsku, kao njezin iskren pri- ein Teil des kroatischen Gebietes heute von Sin zadnjeg austro-ugarskog cara slavi 90. jatelj. Serben besetzt ist. Dort wurde in der brutal- roðendan Autor je više od 30 knjiga s politièkim i povi- sten Weise gemordet, vergewaltigt und ver- Priredio Andrija Haramina jesnim temama. Onaj tko želi može u knjizi trieben. Otto von Habsburga, "Friedensmacht * Es war Staatssekretär James Baker, der EUROPA - Sternstunden und Finsternis" in einem Vortrag in Belgrad im Juni 1991 tiskane 1995.g., naæi mnogo interesantnog betonte, dass die Vereinigten Staaten die štiva iz kojeg se vidi njegov interes, njegov Einheit Jugoslawiens erhalten würden falls odnos i njegovo zanimanje za nas Hrvate. die Kroaten, Slowenen und Bosniaken ihre Unabhängigkeit erklärten. Das war das Navodim nekoliko isjeèaka iz gornje knjige: grüne Licht für die serbischen Generäle, das zu den blutigen Ereignissen führte. Wenige * Auch ist mit Recht gesagt worden, es Wochen nach diesen Worten Bakers haben gäbe in unserer Mediengesellschaft gewisse die serbische Armee und die Luftwaffe Völker, die niemals verurteilt werden - wie zugeschlagen. etwa die Russen oder die Serben - während * Der vielgerühmte Friedensplan für andere von Anfang an ohne irgendeine Bosnien ist ein gutes Beispiel dafür. Dabei Otto von Habsburg, najstariji sin Karla i sachliche Untersuchung schuldig handelt es sich auf keinen Fall um einen majke Zite, roðen je prije 90 godina, 20.stu- gesprochen werden, wie die Kroaten, die echten Friedensplan. Hier werden sämtliche denog 1912. godine. Još kao èetverogodišn- bosnischen Moslems oder die Grundsätze Europas gebrochen. Man hatte je dijete u pratnji svojih roditelja prisustvovao Tschetschenen. geschworen, die Einheit Bosnien- je sprovodu Cara Franje Josipa. Bio je to * So ist es bezeichnend, dass man den Herzegowinas zu erhalten. Das Ergebnis ist, istovremeno i simbolièki nagovještaj kraja, Krieg Serbiens gegen Kroatien als dass man das Land aufteilt. Anstatt das odnosno propasti Austro-Ugarske monarhi- "Bürgerkrieg" bezeichnete. Das wurde sys- Problem zu lösen, wird es in einer Form je. Dvije godine kasnije s roditeljima je tematisch von der Regierung in Belgrad behandelt, die garantiert, dass über kurz morao napustiti Austriju. Otac Karl i obitelj betrieben. Die dort regierende Kommunisten oder lang ein Konflikt ausbrechen muss. našla je prvo utoèišce u Švicarskoj. haben als gut geschulte Marxisten den * Nun aber wird der Eroberer belohnt, das Najvojvoda Otto von Habsburg, doktor gewaltigen Vorteil in der Tatsache erkannt, Opfer dagegen bestraft. Die weniger als znanosti i predsjednik Paneuropske unije, dass sie im Gegensatz zu den Opfern des dreissig Prozent der Serben sollen 49 carski sin demokratskog duha, bio je od Krieges eine Weltweit funktionierende Prozent des Gebietes erhalten. 1979. do 1999. godine zastupnik njemaèke Nachrichtenagentur besitzen, Tanjung. stranke CSU u Europskom parlamentu. U društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 23 str.24.qxd 16.1.2003 17:31 Page 1

Izlog dobrih knjiga Nove knjige koje možete došli smo u priliku uvjeriti se da se povi- dijaspori od Brisbanea do Bostona. jest ne da programirati, te da i nije baš Josip Joviæ, Slobodna Dalmacija: pisac naruèiti kod Hrvatske nekakva osobita uèiteljica života (magis- veoma èitane i intrigantne politièke kulturne zajednice tra vitae). Inaèe nikada ne bismo došli u kolumne "Poslije bitke", kojom je zacijelo situaciju da nominalno slobodnoj i nezav- dosegao vrhunce politièkog komentiran- Priredila Dunja Gaupp isnoj hrvatskoj državi pridjevamo oznake ja, slagali se mi s njim ili ne. Èelanov je zloglasne velikosrpske šestojanuarske stil, kao èudesan spoj strastvenosti i anal- Treæejanuarska diktature kralja Aleksandra iz davne itiènosti, s neobiènom otvorenošæu, pre- 1929. godine. ciznošæu i oštrinom, posve jedinstven. Hrvatska Knjiga je posveæena hrvatskom generalu, Mirko Èondiæ, pukovnik Hrvatske vojske Joško Èelan osloboditelju i branitelju nacionalnog dos- i predsjednik Stožera za zaštitu digniteta tojanstva Anti Gotovini. Domovinskog rata: Joško Èelan u svojim tekstovima problematizira hajke na bran- O knjizi i njenom piscu rekli su "zapad- itelje i Domovinski rat, iznimnom proni- nobalkanski" autori: cljivošæu otkriva razloge odnaroðenja vlasti od naroda, analizira uzroke šikani- Frenki Laušiæ, Slobodna Dalmacija: ranja Hrvata u BiH, te proziva vlast u Joško Èelan je krajnji nacist endehazi- Hrvatskoj zbog njihova ostavljanja naro- jskog sentimenta. da i države na milost i nemilost krojaèima Igor Mandiæ, Vjesnik: žalosni, nazadni i Novog svjetskog poretka. ... Soroševi dvojbeni društveno-idejni projekt, od onih plaæenici u režimskim medijima na sjajan koje treba staviti izvan zakona. su naèin prokazani u ovoj knjizi. ... Joško Tomislav Klauški, Novi list, Slobodna Èelan i ovom knjigom dokazuje da Dalmacija: krajnji, provokativni desnièar, hrvatsku rijeè i misao nije moguæe u situaciji nalik onoj zarobljenika s ušutkati i ja mu na tome zahvaljujem. Bleiburškog polja. Josip Peèariæ, akademik, matematièar, Dražen Vukov-Coliæ, Novi list: jedan od politièki komentator i publicist: Knjiga onih kojima demokracija treba pokazati jednog od vodeæih hrvatskih komentatora zube. i kolumnista Joška Èelana Radenko Udovièiæ, Media-Plan, "Treæejanuarska Hrvatska" nezaobilazno Sarajevo: Tiskovno povjerenstvo Bosne i je vrelo onima koji æe sutra pisati povijest Hercegovine i te kako bi imalo posla s ovoga vremena. Knjiga "Treæejanuarska Hrvatska" bila je tekstovima Joška Èelana. Dr Marko Veselica, hrvatski ekonomist i tri mjeseca najprodavanija ili meðu Marinko Èuliæ, Feral Tribune, AIM: jedan politièar, nacionalna legenda: Joško najprodavanijim knjigama u knjižarama od vodeæih Tuðmanovih novinara. Èelan, kao novinar i publicist, hrabri "Verbuma" u Zagrebu, Splitu, Rijeci, državotvorni Hrvat, vrlo svestrano obra- Zadru i Šibeniku. O knjizi i njenom piscu rekli su hrvatski zovana, znanstveno i struèno opremljena autori: liènost, u svom prepoznatljivom radu, Autor o knjizi: stilu i metodi analitiènosti, polivalentnosti, Ova knjiga cjelovita je kronika liberal- Milan Jajèinoviæ, Veèernji list: Joško konkretnosti i otvorenosti meðu prvima je komunistièke ili crveno-žute treæejanuars- Èelan je jedan od najtemeljitijih hrvatski koji su upozorili na razorne patološke i ka Hrvatske, onakve kakva je proistekla mnemoista (pamtitelja). smrtonosne procese koje je nova (liberal- iz opæih parlamentarnih izbora 3. sijeènja Gojko Boriæ, slobodni novinar: borbeni, komunistièka) vlast unijela u hrvatsku 2000. godine. Obuhvaæa godine hrvatske ali ne ekstremni desnièar. državu i narod. Napadan je drsko i podlo povijesti za kakvu smo se nadali, paèe i Tomislav Suniæ, slobodni novinar, publi- sa svih moguæih strana. Obilježen je kao bili èvrsto uvjereni, da se više ne može cist i diplomat: Joško Èelan je veliki nov- desnièar, nacionalist i fašist samo zato ponoviti. Ali, nikad ne reci "nikad": stjeca- inar, sjajan stilist besprijekorna moralnog što je mislio nacionalno, demokratski i jem niza vanjskih i unutrašnjih okolnosti integriteta, izuzetno cijenjen u hrvatskoj viteški.

"Oklevetani narod - Dalmacije - nakon skoro dva desetljeæa naroda i države. A prvi put sam se suoèio i rada u toj redakciji - izbacili su me s posla, s onim sunarodnjacima koji na tu stvar Hrvati u BiH 1990.- pa sam slijedeæe dvije godine proveo kao gledaju drugaèije od mene. Naime, rat u 2000." ratni reporter Veèernjeg lista na Hrvatskoj je veæ bio prešao svoju južnohrvatskim i hercegbosanskim ratišti- najkravaviju akutnu fazu, a u Bosni i Joško Èelan ma. Hercegovini još nije ni izbio, kad sam se Tako sam, eto, došao u priliku iskusiti svu sluèajno zatekao u franjevaèkom Iz autorovog predgovora prvom izdanju muku i tegobe borbe Hrvata u Bosni i samostanu Gorica kraj Livna ...... knjige od 25. kolovoza 1999.: Hercegovini za svoju konaènu slobodu. Te Te veèeri u franjevaèkom samostanu èuo Kada smo u vrijeme raspada bivše države dvije godine sam proveo i hvatajuæi u letu sam od ljudi koji doista imaju najneupitnije došli u priliku da se, osobito izoštreno, zapi- odlomke bosanskohercegovaèke povijesno pravo da govore u ime hrvata u tamo tko smo, što smo i na èemu smo, demografije, koja je, ako veæ ne korijen Bosni i Hercegovini i prièu o tome kako otkrili smo, ne bez zaprepaštenja, da nas, svega što se zbilo, onda zasigurno jedna od Hrvati katolici pamte i gora vremena od jedne te iste, dijeli ona ista nametnuta kljuènih èinjenica svekolikog povijesnog ovih, kad su bili svedeni na reliquiae granica kraj Kamenskoga, koju je netko vrlo dogaðanja. Tada sam se i prvi put suoèio s reliquiarum, ali su, osloncem na svoju vjeru precizno nazvao hirom pijanog mletaèkog unutarhrvatskim raskolom oko Bosne i i uljudbu, u povijesno povoljnijim okolnosti- geometra. Hercegovine, koji je, kao i sam problem koji ma vraæali izgubljene pozicije i snagu. Neposredno pred poèetak rata u Hrvatskoj, ga je iznjedrio, zasigurno najvažnije i naj- u veljaèi 1991. jugokomunisti iz Slobodne dalekosežnije pitanje opstanka hrvatskoga

24 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 25.qxd 16.1.2003 17:17 Page 1

Izlog dobrih knjiga

Možda bih i povjerovao u tu prièu kad bi i oportunizam prema svjetskim moænici- maljskoga carstva nebeskoga imenom današnji Hrvati bili slièni onima od juèer - ma. Najmanje me mogla zavesti verbalna "euroatlantske integracije". Zahvaljujuæi recimo, mojoj pokojnoj babi koja je na svi- magla brojni recikliranih jugokomunista, toj ovdašnjoj mitskoj prodanoj gospodi jet donijela sedamnaestero djece. Hrvati koji èitavo ovo vrijeme samo papagajski naš politièki život posljednjih godina sve su (nažalost?) danas tipièan europski ponavljaju diktat angloamerièkih, odnos- više slièi jednom beskrajnom nizu izdaja, narod, dakle, sklon nestajanju i no židovsko-masonskih Vladara svijeta, koje nitko ne sankcionira. .... najiskrenije sumnjam da nam naša nadajuæi se kako æe ih njihova stara europska kultura, sve više i više kultura podložnost i nova planetarna pravovjer- smrti, može imalo pomoæi u našem nost vratiti na vlast, koja je uvijek bila nji- biološkom onemoæavanju. hova jedina vjera i domovina. Naizgled istu prièu koju sam tada èuo od A moguænost da se oni vrate na vlast je livanjskih franjevaca slušao sam kasnije, stvarna. Zahvaljujuæi njihovoj nedvo- mjesecima i godinama, iz usta najveæega jbenoj prilježnosti kad treba rušiti i raz- dijela lijevo-liberalne oporbe u Hrvatskoj. graðivati, zahvaljujuæi izdašnoj podršci Kod njih, naravno, nisam prepoznao spomenute Velike braæe (Big brothers) dobre namjere, kakve u spomenutoj uspjeli su u znatnom dijelu hrvatskoga livanjskoj epizodi nikada nisam ni dovo- naroda - najveæma meðu tradicionalno dio u pitanje. Reèeni duhovnici, shvatio potkupljivim (vele)gradskim lumpenprole- sam, gonjeni su humanistièkim i ekumen- tarijatom i lumpeninteligencijom - raširiti skim pobudama, te vjerom u vitalnost razoran kroatocidni stereotip o "hercego- vlastitog naroda, dok sam kod velike vaèkim bjeloèarapašima", koji da su nam veæine crveno-žutih politièara uoèavao mlinski kamen u našim nastojanjima da više od svega ravnodušnost prema naciji se domognemo toliko žuðenoga ovoze-

"Oteto zaboravu - pobrinuli za nešto još gore: na mirotvornom i od vašega, prihvaæaju samoubojstva, što je oslobodilaèkom završetku ovog vijeka vi ste znak da su saèuvali barem nešto od svoje Domovinski rat na "svom" narodu podarili još jedno u nizu mit- ljudske savjesti i morala, a to je vama oèito skih mjesta njegova muèeništva - hrvatsku nedostupno. Ali, boj'te se da se i vama prim- hrvatskom jugu" Guernicu. ièe sudnji dan. Istina, svijet, unatoè slatkim Joško Èelan Uèinili ste to na naèin najveæih ratnih krimi- obeæanjima, još znade biti bešæutan, pa vam nalaca ovog i svih ostalih vremena: nije vam možda i poðe za rukom da izbjegnete neki bilo dovoljno tri stotine i više tenkovskih, novi nürnberški proces. Ali, zato vas sasma topovskih i minobacaèkih granata, veæ ste sigurno neæe mimoiæi kletva hrvatske matere, svoj krimen htjeli trijumfalno okruniti - u osam i to ona epskih razmjera, kojoj ste ubili sina naleta na goloruku èeljad istresli ste nem- èija je jedina krivnja bila ljubav prema rodnoj jerljivu kolièinu smrti avionskim raketama i tzv. grudi. (VL i dnevnik HTV-a) kasetnim bombama, koje meðunarodno 28. kolovoza 1991. pravo zabranjuje, a - kako kažu oni koji su ih izbliza osjetili - od njih i sam kamen gori. Vi ste, dakle - Luciferu - te ljude, polegle po svo- Rekli su o knjizi "Oteto zaboravu": joj hrvatskoj zemlji, jednostavno spržili. Samo mašta može zamisliti apokaliptiène ure Ante Roso, general Hrvatske vojske: Lijepa - od 9 do 11 - tog sunèanog ljetnog jutra. Ja knjiga... Rijeèi i djela ljudska, krv i znoj, dali su sam za to vrijeme stajao nekoliko kilometara ovom steæku života peèat istine ponosne slo- od mjesta vašeg zloèina, gledao dim i slušao bodarske Dalmacije. potmulu tutnjavu, od koje su drhtale i dugov- Zoran Vukman, politièki komentator i publi- jeke gore Kozjak i Dinara, ali ne i vaše srce, cist: Zbirka ovih tekstova više je nego zan- izrode bezoèni. A na dnu tog paklenog lonca imljiva kronika prvih ratnih mjeseci i godina. ... bili su ljudi, živi ljudi, koje sam znao i po Hrvatsko svjedoèenje za buduænost, osebu- Odlomak iz knjige pod naslovom imenu i po licima. Da vas podsjetim na njih: jan fragmentarni dokument o Domovinskom LUCIFERU, BOJ SE HRVATSKE KLETVE zapovjednik postaje Martin, predsjednik ratu na hrvatskom jugu. Neosporiv poput nje- (Otvoreno pismo Zvonku Jurjeviæu, koman- mjesne zajednice Ante, mala Makedonka gova autora. dantu ratnog zrakoplovstva i protuzraène Elizabeta, koja je hrabro pristala braniti svoj Lada Žigo, Veèernji list : Ratne reportaže ili obrane bivše jugoslavenske narodne armije). novosteèeni dom - braniti ga potpuno ner- ratni spomenar Joška Èelana, u kojem su avnopravno od vas, Hrvata, nitkova i silnika. sjedinjene reporterska dokumentarnost i Zapala me rijetka i izuzetno muèna dužnost Njihova lica i njihovi osmjesi su mi pred autorska ležernost, pozdravljene su pred broda se javno obratim vama, ratnom zloèincu, oèima, a ja, evo, veæ drugi dan neznam da li jnim uzvanicima (na zagrebaèkoj promociji) krvniku i izdajniku hrvatskog naroda. Povod su živi ili ste ih vi spalili iz zraka. gromkim pljeskom. tom obraæanju je kao rana svježe i kao koš- Naèin na koji ste obavili ovu svoju krvnièku Zdenko Sabljiæ, Fokus:: Analitièan i mar tjeskobno sjeæanje na krvavi ponedeljak zadaæu svjedoèi i o vašem istinski genocid- polemièan. ... U trenutku kada je Domovinski 26. kolovoza ovog smutnog ljeta Gospodnjeg nom nadahnuæu. Genocid je i rijeè i pojava rat još jednom od prepoznatih strvinara stavl- 1991., dan kada ste poèinili još jedno u nizu koje nisu nepoznate ljudskom rodu, ali da jen na tezgu vrijednosti Èelan je odgovorio na zlodjela prema narodu iz kojeg ste, na nje- netko s toliko ubilaèkog žara i bezobzirnosti najkonkretniji naèin. govu sramotu i nesreæu, potekli - ovaj put, po radi na zatiranju vlastitog naroda, to je bez Josip Joviæ, Slobodna Dalmacija: Knjiga svemu sudeæi, najteže. Rijeè je, dakako, o sumnje raritet širih razmjera. Vi zaista mora 'Oteto zaboravu', pisana živo, zanimljivo, naredbi da se sravni sa zemljom malo da ste "èovjek posebnog kova" - eto, recimo, dokumentarno, jasno i autentièno, djelujuæi hrvatsko selo Kijevo, što je, s istinskom vaš prethodnik na mjestu zapovjednika vojne kao osvježavajuæa pilula protiv kolektivne demonskom akribijom vaših službenika, i avijacije Anton Tus, takoðer Hrvat, otišao je, amnezije, ne mali je doprinos sjeæanju na provedeno u nedjelo. Nadali smo se, videæi oèito nespreman da za svoje srpske gospo- sudbonosne godine hrvatske opstojnosti, hrabrost i odluènost branitelja Kijeva, da se dare odraðuje ovu krvavu nadnicu. nasuprot tendencijama spontanog ili pro- neæe ispuniti zlokobna metafora o Kijevu kao Ovih smo dana svjedoci da i visokoplasirani gramiranog zaborava. ovovremenom Sigetu, ali vi ste se, zlotvore, zloèinci iz vaše struke, èiji je kalibar èak manji

društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 25 str.26.qxd 16.1.2003 17:31 Page 1

Izlog dobrih knjiga P roèitali smo za vas "Dr. Franjo Tuðman - Kao što vidimo, sve su to hrvatski intelek- svoj suverenitet na èitavom svom tualci koji nisu samo struènjaci u svom podruèju, Tuðmanovoj politièkoj misli vizije i postignuæa" podruèju, veæ i osobno mogu svjedoèiti o pojavila se alternativa u, tako nazvanoj od Priredila Duunja Gaupp povijesnim promjenama u Republici nekolicine autora, "drugoj republici", koju Hrvatskoj. To su ljudi koji mogu procijeniti bi, prema zamisli njenih formulatora, tre- Sabrani zapisi i autorizirane rasprave vizije i ciljeve s kojima se išlo u ostvaren- balo ostvariti u posttuðmanovskom vre- okruglog stola "Hrvatska - deset godina je osnovnih nacionalnih interesa, a danas menu...... Kada je Tuðman umro, a na poslije: nacionalne vrijednosti - vizije i mogu zagovarati vrijednosti na kojima se vlast - što je bila izravna posljedica te postignuæa može graditi buduænost Hrvatske. smrti - došla njemu oporbena politièka postava, homogenizirana samo željom Druga obljetnica smrti prvog hrvatskog Teme o kojima se raspravljalo: da, prepuštajuæi vodstvo neokomunisti- predsjednika dr. Franje Tuðmana bila je * Stvaranje suverene, nezavisne, ma, prigrabi vlast, ona nije mogla, iako je povod za trezvenu raspravu o postignuæi- samostalne, demokratske Republike post-tuðmanovsko vrijeme nastupilo, stati ma i ciljevima Hrvatske od njezina Hrvatske iza nedoreèenog programa "druge repub- osamostaljenja do danas. Udruga za * Domovinski rat (oslobodilaèki, obram- like" i transparentiralo je još nedoreèeniji promicanje hrvatskog identiteta i pros- beni ili "dogovoreni" i osvajaèki; odnos program nazvavši ga spontano detuð- periteta UHIP organizirala je 6. prosinca prema braniteljima) manizacijom. Što je bio samo jedan od cil- 2001. okrugli stol "Hrvatska - deset godi- * Hrvatski nacionalni interesi i BiH jeva programa "druge republike" izveden na poslije: nacionalne vrijednosti - vizije i * Politika i odnosi s haaškim tribunalom iz pojma denacifikacija, koji im se uèinio postignuæa". * Europske integracije (moguænosti) preopasnim zbog svoje jasnoæe...... * Politika prema iseljenoj Hrvatskoj Prva se u procesu detuðmanizacije na Uèesnici rasprave bili su * Pretvorba; modeli, rješenja, posljedice udaru našla nacionalna država kao prvo- akademik Ivan Aralica, akademik Slaven * Demokracija i komunistièko nasljeðe razredna vrijednost. U èitavom nizu pos- Barišiæ, mr. Ivan Bekavac, Ante Beljo, * Politika pomirbe (ili o revanšizmu tupaka uslijedilo je njeno poniženje. prof. dr. Krešimir Æosiæ, admiral Davor 1990. i 2000.) Poniženje njenih oltara, insignija i njena Domazet Lošo, dr. Vesna Girardi-Jurkiæ, * Stvaranje institucija hrvatske države i postojanja. Zatim je na red došla uzastop- prof. dr. Andrija Hebrang, mr. Nenad civilnog društva na razgradnja ustava kakvu može obaviti Ivankoviæ, akademik Dubravko Jelèiæ, samo puèistièka vlast, a ne vlast koja je Josip Joviæ, akademski kipar Kuzma Iz predgovora Ivana Aralice: izbila na vrh temeljem ustava i mora ga Kovaèiæ, mr. Zlatko Mateša, prof. dr. "U prvim danima nastanka samostalne poštivati sviðao joj se ili ne sviðao. ..." Anðelko Milardoviæ, dr. Anðelko hrvatske države, u dosta širokom spektru Mijatoviæ, Miroslav Meðimorec, dr. politièkih stranaka i velikom broju pre- Nedjeljko Mihanoviæ, dr. Ljerka Mintas- tendenata na liderstvo, Tuðman je imao Hodak, akademik Ivo Padovan, politièke takmace na ostvarenju svoje akademik Josip Peèariæ, general politièke zamisli - pod svaku cijenu stvoriti Slobodan Praljak, prof. dr. Adalbert nezavisnu državu - ali ni njegovi takmaci Rebiæ, akademik Davorin Rudolf, mr. ni stranke oporbene njegovoj nisu imali Borislav Škegro, prof. dr. Marijan Šunjiæ, alternativni program onomu koji je on ost- prof. dr. Miroslav Tuðman, dr. Mirko varivao. Dakako apstrahirajuæi program Valentiæ, Ljilja Vokiæ, Zoran Vukman, pobunjenih Srba i onih koji su s njima Igor Zidiæ. kooperirali ili samo duhovno korespondi- rali. Tek kada je sanirana srpska pobuna, (Knjiga se može naruèiti kod HKZ) odbaèen agresor, a Hrvatska ostvarila

Promocija oporbenog ka Fokusa Bože Šimleše, Fokus svoj sustav Na promociji je posebno pozdravljen i èov- vrijednosti temelji na socijalnom nauku jek s naslovne stranice najnovijeg broja hrvatskog tjednika u Crkve, s posebnim naglaskom na obitelj i Fokusa, Igor Zidiæ, aktualni, vrlo agilni i rado mladež. U današnjem hrvatskom medi- slušani predsjednik Matice hrvatske. splitskom HNK- u jskom krajoliku umjesto novinarstva caruje Vrijeme je, kaže, takvo da više nije dovoljno Fokus u novom ruhu strvinarstvo; Fokus, naprotiv, želi biti prim- biti obièan domoljub; potrebno je da svatko Piše Joško Èelan jerom ozbiljnog analitièkog žurnalizma. radi barem za dvojicu. Posebno je istaknuo razoèaranost hrvatskih demokrata velikom Prijelaz na novi format bio je povodom pro- Stalni komentator Fokusa politolog Anðelko Amerikom, koja se u komunizmu doživl- mocije hrvatskog tjednika Fokus, održane Milardoviæ sumnjièav je prema parolama u javala kao svjetionik slobode, da bi se prošlog èetvrtka u foyeru splitskog medijskim slobodama, koje su uvijek danas razotkrila u hladnoj svijetlosti svoga Hrvatskog narodnog kazališta. Nakon ogranièene vlasnièkom strukturom. U pragmatizma kao nesmiljena velesila, poèetnog šlagvorta Ðurðice Ivaniševiæ, nov- Hrvatskoj je to osobito uvjetovano velikim opsjednuta svojim, a ne tuðim (pa tako ni inarke i komentatorice ovog tjednika, monopolizirajuæim vlasnicima kakav je nje- našim) projektima. jednog od malobrojnih s oporbenim gardom maèki WAZ ili vrlo problematièni "filantrop" u Hrvatskoj, oglasili su se gosti. Dr Goran Georg Soros. Njegova je najamnièka Americi, kaže Zidiæ, posebno smetaju naro- Dodig prokazao je vladajuæe medijsko jed- intelektualna galaktika, kaže Milardoviæ, di i narodnosne ideje, koje se nesmiljeno noumlje, u kojem odjekuje "glazba skrivenih odigrala ulogu denacionalizacije hrvatskog pritiska i ustrajno drobi, što slièi odnosu gri- dirigenata". Na primjerima nekih krupnih društva - hrvatska država postaje dijelom zlija i leptira. Osobit grijeh Amerike je u tema naše aktualne kolonijalne ekologije regije i uspješno "odumire". Slièna je i slika tome što su u tranzicijskoj ponudi za pokazao je kako takva uniformiranost konaèno dosegnutih "medijskih sloboda": saveznike izabrali (bivše) komuniste i filoko- ugrožava opæe dobro. Sorosevci grubim etiketiranjem mogu nasr- muniste kao najpouzdanije globalizacijske tati i iskljuèivati iz javnog života svakoga, a (anacionalne) partnere, s dugim iskustvom Prema rijeèima pomoænika glavnog uredni- oni su sami izuzeti od kritike. negiranja vlastitog naroda u korist Velikog brka.

26 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 27.qxd 16.1.2003 17:18 Page 1

Proèitali smo za vas / znanost

DRAGAN HAZLER IZ BASELA VODITELJU OESS- pomoæi Hrvatskoj i nacionalnim manjinama, Hrvatskoj, jer je lakše, brže, jednostavnije, OVE MISIJE U HRVATSKOJ napose u donošenju Ustavnog zakona o uèinkovitije, ispravnije, pravednije i èak jef- nacionalnim manjinama predloži li i dade tinije prepisati i prevesti najuzorniji Zakon o Pomozite nam francuskim Hrvatskoj najbolji Zakon o nacionalnim nacionalnim manjinama, nego stvarati novi zakonom o manjinama manjinama iz neke od europskih država zakon u koji æe se uvijek uvuæi nekakva, èlanica EU, npr. Francuske, Nizozemske, makar i sitna pogreška. Ovim èinom olakšat U Veèernjaku od 20. studenoga o.g. objavl- Švedske, Velike Britanije ili neèlanica EU, æe i Misija OESS-a svoje djelovanje u jeno je OESS-ovo izvješæe pod naslovom npr. Estonije, Maðarske, Švicarske... Hrvatskoj. Na redu je rijeèju i dijelom, g. "Manjine najveæi problem". Meni osobno, Peter Somneby! koji živim u Švicarskoj, zasigurno u Osobno bih vrlo rado prihvatio francuski ili najdemokratskijoj zemlji svijeta, nisu jasni švicarski zakon o pravima i zaštiti nacional- uèestali prigovori Hrvatskoj zbog nacionalnih manjina. Zašto bi Hratska morala izmišl- nih manjina, jer vidim i znam da nacionalne jati "toplu vodu" kad su je npr. Francuzi veæ manjine u Hrvatskoj imaju više svih prava i davno izmislili?! Francuska ima približno demokratskih tekovina svih vrsta, ukljuèenih jednako starijih i novijih nacionalnih manjina i ljudska prava, nego je to u i jednoj državi kao i Hrvatska i trebamo samo tamo gdje u svijeta, pa èak i u usporedbi s najuzornijom njihovom Ustavu piše "Romi u Švicarskom. Ovo istièem kao znalac, jer Francuskoj..." napisati "Romi u Hrvatskoj". sudjelujem u radu Švicarske savezne To vrijedi i za hrvatsku zakonsku prilagodbu komisije za nacionalne manjine. svih hrvatskih nacionalnih manjina drugim francuskim nacionalnim manjinama. Postavljam otvoreno pitanje OESS-ovoj Misiji u Hrvatskoj i njenom voditelju Peteru Dakle, ako bi nam voditelj OESS-ove Misije Semnebyju da se matematièkom i pravnom za ljudska prava predložio odgovarajuæi toènosti izrazi u èemu su to ugrožene francuski zakon, Hrvatska bi trebala samo nacionalne manjine u Hrvatskoj i od koga im izmijeniti u njemu imena nacionalnih manji- treba zaštita, odnosno tko ih ugrožava. Još na i prihvatiti sve odredbe u njemu. Time bi više od toga može gosp. Peter Semneby gosp. Semneby jako mnogo pomogao

"Hrvatska" - ime kao vjerovnici, i to domaæi, predvoðeni uzeli kormilo. Privrednom bankom. Saèuvaj nas Bože, ako sudbina na isti naèin od države dignu ruke i oni koji Nada je tonula sa svakim brodom što je nes- Nevenka Horvat, 04.07.2002 su se prije nešto više od dvije godine "zak- tajao iz flote. U osam godina više od 50 linjali" ne samo da æe je oèuvati, nego i brodova, svi odreda s ponosom kršteni Gotovo da ima simbolike u èinjenici da baš u povesti u bolju buduænost. Nismo im slijepo imenima hrvatskih gradova i regija. trenutku neminovnog rasula Vlade i otvaran- vjerovali, ali smo se nadali. Istina je, meðu- Najmoænija flota države u potpunosti je ja moguæe i najopasnije politièke krize u tim, da je nada dugo živjela i u pomorcima uništena u nepuno desetljeæe, a raðala se državi, s mrtvog veza u rezalište odlazi jedi- "Croatia Linea", meðu Rijeèanima kojima je 50 godina. Èelik je ipak bio slabiji od poli- ni brod iz nekada moæne flote "Croatia ta kompanija bila stup i ponos pomorske tièko-menadžerske bahatosti i sljepila. Linea", a koji je nosio ime "Hrvatska". tradicije i naslijeða. HDZ-ovim jurišnicima "Hrvatska", ako to može biti utjeha, nestaje Sudbina, koja je tom brodu kao i mnogima koji su još 1992. godine osvojili "Croatia iz flote meðu posljednjima. Kao da je tom prije njega odavno zapisana, raspliæe se Line", znajuæi zašto to èine i što im ta kom- nesretnom brodu, napuštenom od svojih prodajom "Hrvatske" turskom biznismenu panija donosi, pomorci nisu vjerovali, no bili kapetana, žilavost dalo upravo ime. koji jedinu vrijednost novosteèene imovine su nemoæni da se takvim osvajaèima othrva- Prekršen sveti pomoraèki kodeks, da vidi u tonama starog èelika. ju. Ali, imali su vjeru, a iz nje se rodila i nada, kapetani odlaze zadnji, "Hrvatskoj" je da je snaga tog moænog pomorskog diva s odredio sudbinu. Više nikada neæe zaploviti. "Hrvatsku" nisu htjeli, a mogli su, saèuvati respektabilnom flotom i svjetskim ugledom Neka se ne ponovi, jer Hrvatska to ne jaèa od gluposti i neznanja onih koji su joj zaslužuje.

CJD i BSE - Što treba je znaèajka da se pojavljuje u visokoj život- noj dobi, u prosjeku nakon 60-te godine Moguænost infekcije patološkim proteinima znati o kravljem ludilu života. je bitno smanjena ako se ne konzumira Piše dr. Kršnjavi Aleksander mozak i leðna moždina, živèano tkivo, Nova varijanta te bolesti (nvCJD) je pozna- unutrašnji organi, Ribeye-Steak, T-Bone Bovina Spongiformna Encephalopatija ta od 1996. godine i praktièki je identièna sa Steak, kobasice i salame, te govedja želati- (BSE) pojavljuje se kod goveda i uzroko- BSE. Ona pogaða i mlaðe ljude, prosjek na. Meso, sir i drugi mlijeèni proizvodi važe vana je patološki promjenjenim prionima. trenutno 29 godina, neizljeèiva je i ima vrlo za sada kao bezopasni. Kuhanje i peèenje Prioni su bjelanèevine koje se nalaze u svim brzi tok. Oboljeli umiru u potpunom raspadu ne neutralizira patološke prione. Od više razvijenijim organizmima, kako kod umnih i tjelesnih funkcija. Nova varijanta domaæih životinja maèke oboljevaju (FSE), životinja tako i kod èovjeka. Patološki prioni Creutfeldt-Jakob bolesti uzrokovana je dok su psi imuni. induciraju pretvorbu normalnih priona u patološkim prionima, koji imaju jednaku bolesne, koji se u vidu velikih nakupina strukturu kao i proni kod kravljeg ludila. Usprkos svega navedenoga nema razloga odlažu na moždane stanice. Pogoðene Mada još nije eksperimentalno dokazano, za paniku, najnovija istraživanja upuæuju da moždane stanice odumiru i mozak su pret- postoji vrlo opravdana sumnja da je kravlje je jedan veliki dio puèanstva genetski imun vara u spužvastu masu. Smrt je neminovna ludilo prenosivo sa goveda na èovjeka i da na patološke prione. A i za ostale važi da je i bolest je neizlijeèiva. se kod BSE i nvCJD radi o istoj bolesti. opasnost infekcije uz malo znanja i opreza Najviše pogoðena zemlja je Velika Britanija, vrlo, vrlo mala. I na kraju, za utjehu treba Bolest Creutzfeld -Jakob (CJD), je u svojoj ali BSE je raširen u cijeloj Europi naroèito u reæi da nije svako ludilo ujedno i "kravlje klasiènoj formi bolest ljudi i odavno poznata. Švicarskoj. Neke zemlje nisu još registrirale ludilo". Ona je po svojoj klinièkoj slici vrlo slièna BSE, što ne znaèi da je u njima i nema, staraèkoj demenciji tipa Alzheimer. Bitna joj buduæi da kontrola i registracija nije svuda jednaka.

društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 27 str.28.qxd 16.1.2003 17:33 Page 1

Prilog našeg juniora

ders attraktiv. Geschützt als paläontologisches Naturdenkmal, kann NEANDERTALER IN KRAPINA dieser Fundort in eine der reichsten paläolithischen Wohnstätten des Neandertalers in Kroatien und Europa eingeordnet werden. Von Karlo Tomerlin

Zeichen von Krapina. Kroatien ist bekannt durch Inseln, alte Städte, und auch durch seine 7 Nationalparks. Krapina dagegen, ist kaum als ein Urlaubsort bekannt. Doch wer sich traut in die alte, verschlafene Provinz einen Blick zu wer- fen, sieht schnell, dass der Schein trügen kann. Auch in Krapina kann man einiges bBesichtigen, z.B. das Museum Krapina, das Thermalbad, etc. Das 100jährige Museum befindet sich im schlechten Zustand, die Wege sind morsch und teilweise schlecht zu begehen. Ich als 13jähriger, finde es bedauernswert, dass dieser Fundort in so einem schlechten Zustand ist. Es folgt ein Text aus der Broschüre und einige Bilder von dem Museum.

Hier sehen sie die Bronze Neandertaler.

Die Neandertalerfundstätte in Krapina 1899 - 1999

Die Entdeckung des wissenschaftlich als Homo sapiens nean- derthalensis bezeichneten Altmenschen von Krapina geht auf das Jahr 1899 zurück. Damals wurden am Berg Hušnjakovo in Krapina paläon- tologische Untersuchungen aufgenommen. Die sechsjährigen Ausgrabungen standen unter der Leitung des bekannten kroatischen Geologen, Paläontologen und Paläoanthropologen Professor Dragutin Gorjanoviæ-Kramberger, dessen Arbeiten einen wichtigen Beitrag zum Stand der internationalen Forschung über den fossilen Menschen leis- teten. Aufgrund der etwa 900 menschlichen Knochenfossilien, die in den Sandsteinschichten der Höhle gefunden wurden, handelt es sich um die umfangreichste und ausgiebigste Neandertaler-Sammlung von einer einzelnen Fundstätte. Die Funde sind fossile Überreste von einigen Dutzend Individuen beider Geschlechter im Alter zwischen 2 und 40 Jahren. Es wurden ebenfalls zahlreiche fossile Überreste von Höhlenbären, Wölfen, Elchen, Hirschen, Warmzeit-Nashörnern, Wildrindern und vie- len anderen Tieren gefunden. Die materielle Kultur des Neandertalers Oben sehen sie Knochen und einige Bronze Neandertaler. (Hinter mir von Krapina lässt sich anhand von über tausend entdeckten steht kein Neandertaler sondern meine Grossmutter.) Steinwerkzeugen aus dem Paläolithikum bzw. der älteren Steinzeit nachweisen. Dieser ergiebige paläontologische Fundort kann in die Zeit von vor 130000 Jahren datiert werden. Es gibt verschiedene Theorien, die den inzwischen fast hundert Jahre alten Fundort in Krapina zu erklären versuchen und auch heute Gegenstand zahlreicher Abhandlungen sind. Seine paläontologische Bedeutung und die grosse Anzahl fossiler Funde machen ihn beson-

28 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 29.qxd 16.1.2003 17:19 Page 1

Sport / Humor, pa i gorak

JANICA - NAJBOLJA Producent Luca Ceccolini uruèio je nagradu TRANS WORLD SPORT, londonska TV- Janici i kazao da je dvadesetogodišnju SPORTAŠICA GLOBUSA producentska kuæa, dodijelila Janici svoju Hrvaticu bilo lako izabrati, jer je ostvarila nagradu (kristalnu vazu) kao najveæoj sport- nedostižan olimpijski uspjeh - tri zlata i sre- 2002. GODINE skoj senzaciji 2002. godine. bro. Priredio: O. Gaupp "Znali smo provoditi sate i sate da bismo dobili potrebnu veæinu za pobjednike. No, Sportski prilozi londonske TV kuæe TRANS ovaj put je s Janicom bilo lako èak i unatoè WORLD SPORT gledaju se u 120 zemalja tome što je svoj trostruki olimpijski uspjeh svijeta, t.j u 150 milijuna domova. izborila još u veljaèi. A znate da ljudi u Vrlo jake konkurentice Janici za ovu takvim anketama obièno bolje pamte one nagradu bile su tenisaèica Serene Williams dogaðaje iz drugog dijela godine. Zimske (tri Grand Slam pobjede), golfistica Anikke olimpijske igre i Svjetsko nogometno prven- Sorenstam (devet turnirskih pobjeda i stvo dva su najveæa dogaðaja u godini i zaraðenih 2,5 milijuna USD), atletièarka njima su dominirali Janica i Ronaldo." Paule Radcliffe (europska prvakinja na 10.000 metara i vlasnica najboljeg vremena u povijesti maratona). Janica je dobila uvjerljivo više glasova od njih. Janica Kosteliæ

DOSADAŠNJI POBJEDNICI Sportašice 1988: Griffith-Joyner (atletika), 1989: Graf (tenis), 1990: Navratilova (tenis), 1991: Krabbe (atletika), 1992: Boulmerka (atletika), 1993: Wang (atletika), 1994: Schneider (skijanje), 1995: Quirot (atletika), 1996: Masterkova (atletika), 1997: Jones (atletika), 1998: Hingis (tenis), 1999: ženska nogometna reprezentacija SAD-a, 2000: V. Williams (tenis), 2001: Capriati (tenis), 2002: Kosteliæ (skijanje).

Sportaši 1988: Bubka (atletika), 1989: Lemond (biciklizam), 1990: Faldo (golf), 1991: Lewis (atletika), 1992: Scerbo (gimnastika), 1993: Jordan (košarka), 1994: Koss (brzo klizanje), 1995: Indurain (biciklizam), 1996: Johnson (atletika), 1997: Woods (golf), 1998: Maier (skijanje), 1999: Armstrong (biciklizam), 2000: Woods (golf), 2001: Ichiro (baseball), 2002: Ronaldo (nogomet).

ŠTO U KOJEM banke u kojoj imate šogora. Pravo na mli- ponovnog brojanja ih ima 3. Prekidate sa jeko od sve 4 krave prodate preko posred- brojenjem i otvarate slijedeæu bocu votke. PODUZETNIŠTVU POÈETI SA nika na Vašu treæu kompaniju u USA, koja DVIJE KRAVE zatim unajmljuje mlijeko od tih istih 5 krava Hindu poduzetništvo ? uz povrat poreza za 6 krava. U bilancu prve Imate dvije krave. Vi im se klanjate. kompanije vratite svih 7 krava u ime poravn- Iz amerièkog izvora slobodno preveo i jana duga. U njezinom godišnjem izvještaju Kinesko poduzetništvo dodao hrvatsko poduzetništvo Osvin Gaupp stoji da kompanija posjeduje 8 krava sa Dvije krave muze 300 ljudi. Objavljujete opcijom na jednu više, što znaèi dobit od 9 punu zaposlenost, visoku proizvodnju gove- krava, odnosno 500%. Akcije na osnovu dine i stavljate u zatvor svakog novinara koji Tradicionalno poduzetništvo preporuke banke u kojoj imate šogora piše drugaèije. Imate dvije krave. Jednu kravu prodate i skoèe 1000%. Vi ih prodate i sa debelom kupite bika. Stado se poveæava, prodajete lisnicom mirno promatate bankrot svih Hrvatsko poduzetništvo stoku, upošljavate novi personal i dobro Vaših kompanija. Državno poduzeæe ima dvije krave, obadvi- živite. je su crkle. Dižete bezkamatni kredit u banci Francusko poduzetništvo gdje imate šogora, pola love njemu pola Njemaèko poduzetništvo Smatrate da ste sa dvije krave zakinuti, Vama. Kupujete dio dionica poduzeæa od Imate dvije krave. Genetski ih dotjerate da štrajkate i tražite od države tri krave. državnog fonda za privatizaciju, ne platite žive 100 godina, jedu jedanput mjeseèno, ih, ali se proglašavate veæinskim vlasnikom. muzu se same i slušaju svoga bika-fuehrera Britansko poduzetništvo Prodajete livadu na kojoj su bile krave u ime (voðu). Prodajete mlijeko po èitavom svije- Imate dvije krave, ali su obadvije lude. poduzeæa i novce prebacujete na svoj pri- tu. vatni konto. Kredit ne otplaæujete, jer to u Talijansko poduzetništvo Hrvatskoj rade samo ludi. Poduzeæe odlazi Amerièko poduzetništvo Imate dvije krave, ali neznate gdje su. u steèaj, banku saniraju porezni obveznici. (primjer ENRON ) Napravite sijestu. Glasno vièete "drž lopova" i osnivate Osnujete kompaniju sa poèetnim kapitalom stranku "Za demokraciju i reviziju privati- od dvije krave. Vaša druga kompanija na Rusko poduzetništvo zacije". Ako doðe do revizije kupujete po Kajmanskim otocima (vlasnik nepoznat) Želite znati koliko imate krava i izbrojite 4 istom postupku isto poduzeæe još jednom. kupuje te tri krave pomoæu kreditnog pisma krave. Brojite ispoèetka i izbrojite 6, a nakon društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 29 str.30.qxd 16.1.2003 17:33 Page 1

Humor, pa i gorak

Kanaðani: Negativno. Morate promijeniti kurs za zaraðuje, ili obrnuto tko ima manje znanja taj Kraæi istarski politièki vic 15 stupnjeva prema sjeveru, kako biste izbjegli više zaraðuje. Teoretski èak, potpuna neznali- * Znaš li zašto je Kajin ubio Abela? koliziju. ca zaraðivala bi bezkonaèno mnogo uz mini- * Zato što se Abel nije htio upisati u IDS. malan rad. Sad je puno jasnije zašto politièari i Amerikanci: Govori kapetan amerièkog ratnog menadžeri toliko zaraðuju, te zašto su Politièki i stranaèki aktivan lijeènik na vratima broda! Ponavljam: Promijenite vaš kurs plovidbe! ordinacije poziva: menadžerske plaæe zadnjih deset godina u odnosu na prosjeène toliko porasle (u USA su * Tko je za EKG neka uðe! Kanaðani: Negativno. Ponavljam još jednom: prije 10 godina bile 50 puta veæe od prosjeènih * E, ja san najprin bila za HDZ, pa za SDP, a Morate promijeniti kurs plovidbe. sad san za EKG, pa san prva na redu - jedna æe plaæa, a prije nedavnih bankrota najveæih pacijentica. Amerikanci (povišenim glasom): Govori nosaè amerièkih kompanija i do 170 puta veæe). Oèito aviona USS Linkoln, drugi po velièini brod su se u toku globalizacije probili na vrh global- Poznati podravski jal spominje se u vicevima nih kompanija globalne neznalice, jer kako gotovo koliko i njihova škrtost. atlantske flote USA! Prate nas tri razaraèa, tri Ivek iz Novigrada Podravskog pozvao kuma iz krstarice i mnogi pomoæni brodovi. Zahtijevam od inaèe objasniti krah Swissaira, Enrona, itd. Virja na kolinje. vas da promijenite kurs za 15 stupnjeva prema * Ak' moreš, dojdi svakako kume. sjeveru! Ponavljam, ili æete promijeniti kurs za 15 Odazvao se kum pozivu, ali je naišao na stupnjeva prema sjeveru ili æemo mi poduzeti pro- zatvorena ulazna vrata, koja nikako nije mogao tumjere kako bismo zagarantirali sigurnost našeg otvoriti. Kad su se za tri dana sreli na sajmu, broda! kum reèe Iveku: * Pozval si me na kolinje, a nisam mogel u Kanaðani: Mi smo svjetionik. dvorište. * Pa, rekel sam ti, dojdi ak' moreš - odgovori Naslov Cijena mu ovaj. NEUSPJELA ANKETA CHF Kom. Zagorci su za sav svijet iskreni, jednostavni i Iz amerièkog izvora preveo Osvin Gaupp naivni. Odatle je valjda i nastao odgovor na Ambra, 50.- pitanje zašto se Zagorec smije kad sijevaju Ujedinjene Nacije su provele anketu u svim Ivan Aralica munje: zemljama svijeta. Pitanje u anketi je glasilo: Što sam rekao o Bosni, 35.- * Jer misli da ga dragi Bogek slika. "Najljubaznije Vas molimo da nam date Vaše No, kako ima i puno domišljatih Zagoraca, Ivan Aralica mišljenje o svezi sa nedostatkom hrane u netko od njih si je zgruntal kakav bi trebal biti Prièa o Tuðmanovoj salveti, 17.- pravi hrvatski general: ostalom dijelu svijeta". * Norac v glavi, gotovina v džepu, rojs u Anketa je bila potpun promašaj, jer upit nije Miroslav Tuðman garaži i zagorec vu duši. nitko razumio. Ispod jezika, 35.- Josip Pavièiæ Zagorci su najbrži * U Africi nisu znali što znaèi "hrana". Idemo na Zagreb, 37.- Amerikanci se hvale da je zgrada koju su ujutro * U Zapadnoj Europi nisu znali što znaèi poèeli graditi na veèer veæ završena, Švicarci Nebojša Jovanoviæ "nedostatak". tvrde kako im satovi poènu toèno kucati i prije * U Istoènoj Europi i Aziji nisu znali što znaèi Mala ilustrirana hrvatska povijest, 35.- nego što su sastavljeni. Zagorci na to odgo- Hrvoje Matkoviæ, Drago Trumbetaš varaju da, ako ujutro poènu graditi pivovaru, za "mišljenje". gablec su veæ svi mrtvi pijani! * U Južnoj Americi nisu znali što znaèi Na istoku zapada, 35.- "najljubaznije molimo" Mirko Saboloviæ Zagorec doðe u neboder i prvi put vidi lift. Uðe * U USA nisu znali što znaèi "ostali dio svije- Serbian myth about Jasenovac, 50.- u njega neka stara baba, a malo kasnije kad se ta". lift opet spustio, iz njega izaðe krasna djevojka. Josip Peèariæ - Ti bokca! Tu bum ja dopelal svoju staru! Prièe iz didove brèine, 20.- ZAŠTO MENADžERI TOLIKO ZARAÐUJU, ILI Mile Mudrovèiæ 'Purgeri' i 'Dalmoši' NEZNANJE VELIKA ZARADA NAUÈNO * Znaš, Duje, da su naši splitski šoferi grad- " = " Tajni rat UDBE protiv hrvatskog skih autobusi pametniji od purgerskih? DOKAZANO iseljeništva, Bože Vukušiæ 50.- * Kako misliš? Dr. Franjo Tuðman - vizije i * A, Gospe ti, oni gore ne samo èa ne mogu Iz amerièkog izvora preveo i dodao komentar nauèit vozit', vengo ne moredu ni zapantit ulice postignuæa, Sabrani zapisi raznih o politièarima i menadžerima: Osvin Gaupp pa in autobuse vode traènice! autora 35.- Mein Vukovar lebt, 33.- Amerièki uèenjaci su strogo matematièko-fiz- Koja je razlika izmeðu Srbina i Hercegovca? Peter Weibel Srbin ima 4 C, a Hercegovac 4,5 M. Meðugorje, ièkom metodom dokazali da se u privredi Mercedes, Mobitel, Mater i - pola Mostara. zaraðuje utoliko bolje što je znanje manje. Treæejanuarska Hrvatska, 25.- Dokazni postupak polazi od dvije poznate Joško Èelan Mujo i Haso došli vaditi osobnu iskaznicu u iskustvene premise: Oteto zaboravu, 30.- policiju. Kako su oba bila nepismena, rekli su 1. "Knowledge is power", hrvatski "znanje je im da se potpišu kažiprstom. Mujo se potpiše Joško Èelan kažiprstom, a Haso dade palac. snaga", i Oklevetani narod, 2. "Time is money", hrvatski "vrijeme je * Bolan, to nije kažiprst - kažu mu u policiji. Hrvati u BiH 1990.-2000. 25.- * Ali, ja se razlièito prezivam od Hase! - novac" odgovori Mujo. Joško Èelan Fizika nas uèi da je snaga rad u jedinici vremena, odnosno matematièki: snaga = rad /vri- Ime i prezime, adresa i telefon naruèitelja: NIJE VIC! jeme Ako u toj formuli zamijenimo snagu sa znan- Èovjek bi mogao pomisliti da se radi o vicu, da ga jem (postulat 1), a vrijeme sa novcem (postu- kasnije nije objavila amerièka mornarica. lat 2), onda dobivamo formulu znanje = rad / novac ili ako je po matematièkim zakonima Razgovor kanadske obalne straže i amerièkog preoblikujemo: Potpis: nosaèa aviona Lincoln u listopadu 1995. Novac = rad / znanje Kanaðani: Molim promijenite kurs plovidbe za 15 stupnjeva prema jugu, kako biste izbjegli koliziju. Ta formula kaže da je zaraðeni novac direktno Narudžbenicu izrezati i poslati na adresu: proporcinalan sa radom, a obrnuto propor- Hrvatska kulturna zajednica Kroatischer Kulturverein Amerikanci: Zahtijevamo da promijenite kurs za cionalan sa znanjem, ili laièki i svakom Postfach, 8050 Zürich razumljivo reèeno: tko više radi taj i više 15 stupnjeva prema sjeveru, da bi se izbjegao Knjige se mogu naruèiti i na: Fax: 056 2218208 sudar. zaraðuje (što je, svi æemo se složiti, pravedno), ali nasuprot tome tko ima više znanja taj manje e-mail: [email protected]

30 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti str. 2 i 31.qxd 16.1.2003 17:45 Page 1

uvodnik Reagiranja / obavijesti

vrijeme je u današnjem profesionalnom alp- jedinstvo, koje nam je opet tako potrebno. Cijenik oglasa / Inseraten Preise OBNOVITE PRETPLATU - PRETPLATITE SE NA skom sportu praktièki nemoguæe, jer po pos- Jer Vukovar nisu branili samo Vukovarèani, 1/1 Seite: CHF 670.- HRVATSKO SLOVO tojeæim natjecateljskim pravilima natjecatelj tu je bilo branitelja iz svih dijelova Domovine 1/2 Seite: CHF 360.- sa najboljim vremenom u prvoj vožnji starta pa i iz tako dalekih krajeva kao što je 1/4 Seite: CHF 200.- O VAŠOJ PRETPLATI ILI POTPORI OVISI posljednji u drugoj. A to znaèi voziti 30-ta po Hercegovina. Pri posjeti ratnih invalida u 1/8 Seite: CHF 110.- BUDUÆNOST HRVATSKOGA SLOVA izrovanoj stazi i svatko tko se bavi skijanjem Varaždinskim toplicama 1994. bili smo zna što to znaèi. A Janici je to èudo uspjelo impresionirani koliko je meðu njima bilo 1/16 Seite: CHF 60.- ove sezone u dva takmièenja. Na posljed- Hercegovaca sa vukovarskog ratišta. To njem u Bormiu èak sa konaènom prednosti treba u ovo vrijeme posebno naglasiti VODSTVO UDRUGE / FÜHRUNGSORGANE 2001. - 2003 od više nego dvije sekunde, što je u alpskom obzirom da su Hercegovci posljednih godina skijanju mala vjeènost, tako da je drugo rado upotrebljavana meta za odapinjanje kri- Upravni odbor / Vorstand Uplate doznaèiti na žiro-raèun: plasirana Görgl gledajuæi Janicu pri prolazu tièkih strelica. Vukovar je i pokazatelj Matariæ Ivan, predsjednik/Präsident kroz cilj u nevjerici mahnula glavom i digla svjetske, a posebno europske nesposob- Gaupp Dunja, dopredsjednica/Vizepräsidentin HKZ - HRVATSKO SLOVO d.o.o. ruke u zrak. Niti sat kasnije, njezin brat Ivica nosti, nedosljednosti pa i hipokrizije, (licem- Stojan Domagoj, dopredsjednik/Vizepräsident 2340009-1100149615 Župan Tomerlin Ivana, tajnica/Sekretärin HRVATSKA ÈUDA je takoðer pobijedio i time su oni prvi par jerstva) u pogledu sprijeèavanja takvih stra- Devizne uplate za europske zemlje 115 Eura, brata i sestre u povijesti alpskog svjetskog hota, koje smo vidjeli u drugom svjetskom Lukaè Anto, blagajnik/Kassier "Dok je Vukovara bit æe Kroacije" a za prekomorske zemlje 225 USD kupa, koji su u istom danu pobijedili. A Ivica ratu, a za koje se je Europa zaklela da se Pavkoviæ Anða (slobodno prema A.G. Matošu) devizni raèun: je postigao i drugi nikad dosad zabilježen nikada više ne smiju ponoviti. Svijet je u vri- Kunoviæ Davor uspjeh, kad je u prvom slalomu prošle jeme agonije Vukovara bio hladan proma- HKZ - HRVATSKO SLOVO d.o.o. Mali narodi, mali po broju stanovnika, sezone pobijedio startajuæi u prvoj vožnji sa traè, a u meðuvremenu je i zaboravio Nadzorni odbor / Kontrolstelle 2500-9982800-575186 privrednoj snazi i povijesnoj znaèajnosti, Šimunoviæ Vlado, predsjednik/Präsident brojem 64. Vukovar. Od pustih obeæanja, uz manje PRIVREDNA BANKA d.d., ZAGREB naginju iz osjeæaja inferiornosti dvijema Kos Franjica èasne iznimke, ostala je samo zloupotreba ekstremima: ili podcjenjivanju ili precjenji- Kunetiæ Ivan Svakoga petka HRVATSKO SLOVO uvijek za Hrvatsku! Drugo jedno hrvatsko èudo je herojska imena Vukovar u vlastite promièbene svrhe, vanju vlastitoga. Objektivno gledajuæi, mi Stanek Zlatica obrana Vukovara. Vojni stratezi polaze od kako se izmeðu redaka govora gradonaèel- Hrvati smo mali narod po broju stanovnika, a Šavar Ivan toga da je napadaèu potrebna brojèana nika Vukovara, g. Štengla, na Saboru HKZ-e i u pogledu privredne snage nas prosjeèni prednost od 3 naprama 1 da bi na može razaznati. Europljanin vidi u blizini Bugarske i Albanije, Ogranci / Zweigstellen ravnièarskom terenu bio uspješan, i to pret- znaèi meðu najsiromašnijim u Europi. A ono Bern, Postfach 711, 3012 Bern postavljajuæi da branitelj raspolaže sa jed- Dogaðaji u Domovini nas prisiljavaju na Istoèna Švicarska, Postfach 1109, 9001 St. Gallen povijesne znaèajnosti, koju je Hrvatska kao nakovrijednim oružjem. Sva ta pravila su u razmišljanje da nije samo svijet zaboravio Olten, Postfach 1053, 4601 Olten predziðe kršæanstva imala, prošlo je u obrani Vukovara postavljena na glavu. duge kolone poniženih hrvatskih prognani- Središnja Švicarska, Postfach 3508, 6002 Luzern Europi nezamijeæeno, jer se je njeno težište Usprkos ogromnoj brojèanoj i neusporedivoj ka, nego i mi sami. Potresna je èinjenica da u to doba preselilo sa Mediterana na oružanoj prednosti, šaèica opkoljenih vuko- je zadnjih godina više hrvatskih branitelja Kolektivni èlan / Kollektivmittglied atlantsku obalu te je bila zauzeta borbom za varskih branitelja je prkosila jugoavionima, poginulo od vlastite ruke nego što ih je Hrvatsko glazbeno društvo "Tamburica", Buchenweg 22, svjetsku prevlast na svjetskim oceanima i u jugotenkovima, jugotopovima i jugoèetnici- sveukupno poginulo u Domovinskom ratu od A-6923 Lauterbach novo otkrivenim kontinentima. U nas Hrvata ma punih 87 dana. I to ne u nekoj planinskoj neprijateljske ruke. Duboko dira izjava, koja ima dosta primjera za tipièno ponašanje pri- vrleti nego na terenu koji je predestiniran za se mogla proèitati na demonstraciji ratnih Poèasni èlanovi / Ehrenmitglieder padnika malih naroda, pokrivamo èitav spek- prof. dr. Dolinar Žarko upotrebu teške ratne tehnike i nalazi se uz veterana u Zagrebu prošle godine: "U ratu tar, od pretjerano sluganskog ulagivanja † fra Kordiæ Lucijan samu neprijateljeljsku granicu. Ne podcjen- sam izgubio nogu, u miru sam je dobio". Kad svemu stranome, do uvjerenja kako imamo † dr. Petrièeviæ Jure «Djeca Vukovara djeci Vukovara» - Božiæni koncert 2002. jujuæi uspjehe hrvatskih branitelja na drugim je moguæa izjava gosp. Vesne Pusiæ u primjerice "najljepše more na svijetu". † prof. dr. Prelog Vladimir ratištima diljem Domovine, kao i znaèajnost Saboru: "Domovinski rat je nacionalna † dr. Raða Tihomil obrane Požege, Karlovca, Gospiæa, Šibeni- sramota", i kad je moguæe da ona još uvijek HRVATSKOJ KULTURNOJ ZAJEDNICI U ŠVICARSKOJ Pa ipak, ako i uzmemo u obzir da inkliniramo ing. Rošèiæ Stipe ka, Dubrovnika, Mostara, Kupresa, uživa veliku popularnost u Zagrebu prema preuvelièavanju naših (rijetkih) uspjeha, pos- dr. Šimunoviæ Vlado bosanske Posavine i drugih, Vukovar ipak demoskopskim istraživanjima medija, onda toje prava hrvatska èuda. Obitelj Kosteliæ je prof. dr. Turina Marko ima posebnu simbolièku vrijednost. je to hrvatsko èudo, jer tako nešto je SRDAÈAN POZDRAV OD NAS, NAJMANJIH I MALIH, takvo jedno èudo, posebice Janica. Pored nemoguæe u bilo kojem drugom narodu. To fenomenalnog uspjeha na olimpijskim igra- MALO VEÆIH I VELIKIH VUKOVARACA Zbog te simbolièke vrijednosti, a potaknuti pokazuje odnos Hrvatske prema svojoj VAžNE ADRESE / WICHTIGE ADRESSEN: ma, njezini nedavni nastupi izazivaju i kod vremenskom koincidencijom pada Vukovara prošlosti i to objašnjava samoubojstva zabo- stranih, vrlo kompetentnih komentatora, kao i održavanja jubilarnog 30. Sabora Hrvatske ravljenih i obešæašæenih branitelja hrvatske HRVATSKI SVJETSKI KONGRES / Kroatischer Weltkongres Nismo sami kad imamo Njega što je nekadašnji vrhunski austrijski slalo- Kulturne Zajednice, taj Sabor i ove samostalnosti. A mi, HKZ, mislimo da se Predsjednik/Präsident: prof. dr. Šimun Šito Èoriæ maš Thomas Sikora, nevjericu i èuðenje koje Društvene Obavijesti su posveæeni Vukovar, simbol stradanja hrvatskog naroda Untere Winkel 7, CH-4500 Solothurn Tako lakog u rukama našim kulminira u izjavi: Janica vozi kao da dolazi Tel. +41 32 62192022, Fax: +41 31 6219208 Vukovaru kao simbolu hrvatskog otpora i i domovinske obrane, ne smije zaboraviti. sa neke druge zvijezde. I uistinu, postaviti e-mail: [email protected] Oèicama ljubi on dijete svako hrvatskog stradanja. U Vukovaru se je brani- Osvin Gaupp nakon prve vožnje i u drugoj vožnji najbolje la Hrvatska, Vukovar predstavlja hrvatsko HRVATSKI SVJETSKI KONGRES CH/FL / Rukama grli i ono ljudsko – naopako Kroatischer Weltkongres CH/FL IMPRESSUM Ureðivaèki kolegij/Redaktion Ivana Župan Tomerlin. Predsjednik/Präsident: dr. Branko Grizelj Glavni urednik/Chefredaktor Eschnerstr. 9, FL-9494 Schaan Nismo sami kad imamo Vukovar ing. Osvin Gaupp, Sponzori / Sponzoren Tel. +41 75 2325261, Fax:+41 75 2332377 Društvene obavijesti I Dunav i Slavoniju i Srijem Mirko Markoviæ, Tomislav Kukalj, ured- Boban-Wältli Ivo, Kralj Antun & Tatjana, Glasilo Hrvatske kulturne zajednice u VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE nik web stranice Kresiæ Marica, Macukiæ Marija, Periæ I more i gore i Hrvatsku lijepu Švicarskoj Thunstr. 45, 3005 Bern Ljupko & Draženka, Premužiæ Mladen, Vereinsblatt des Kroatischen Tel. 031 3520275, 031 3520279, Fax: 031 3520373 Suradnici u ovom broju (po abecedi) Roca Mirjana, Stanišiæ Marijan, Hrvatski Nismo sami kad imamo Vas Kulturvereins Schweiz Konzularni odjel veleposlanstva: Mitarabeiter in dieser Nr. svjetski kongres CH/FL. Tel. 031 3525080, Fax: 031 3528059 (alphabetisch) Mi, djeca Vukovara Vama na dar Nakladnik/Herausgeber Ivan Curman, Joško Èelan, Emil Èiæ, Priloge i oglase slati na KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE u Zürichu Hrvatska kulturna zajednica Šimun Šito Èoriæ, Dunja Gaupp, Glavni Adresu udruge Bellerivestr. 5, 8008 Zürich Kroatischer Kulturverein odbor HKZ, Andrija Haramina, FAX 0041 56 2218208 Tel. 01 4228318, Fax: 01 4228354 Postfach, CH-5080 Zürich Aleksander Kršnjavi, Ivan Matariæ, e-mail [email protected] KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE u Luganu Nadzorni odbor, Dragutin Opariæ, e-mail [email protected] Izlazi/erscheint: 4 x godišnje/jährlich Via Folleti 20, 6900 Lugano www.hkz-kkv.hkz-kkv.ch.ch Vjekoslav Pavao, Ljupko Periæ, Vlado Naklada 1100 komada Tel. 091 9666310, Fax: 091 9672110 Šimunoviæ, Zlatko Špehar, Vladimir Za potpisane èlanke odgovara autor, za Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj Grafièko oblikovanje: Ante Teskera Štengel, Upravni odbor HKZ, Nevenka nepotpisane uredništvo. HRVATSKA DOPUNSKA ŠKOLA Tisak/Druck: itG d.o.o. Zagreb Kroatischer Kulturverein Schweiz Vuèemileviæ, Karlo Tomerlin, Löwenstr. 22, 8001 Zürich, Tel. 01 2126544

2 Broj 92 sijeèanj 2003 društvene obavijesti društvene obavijesti Broj 92 sijeèanj 2003 31