Univerza V Novi Gorici Fakulteta Za Podiplomski Študij
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
UNIVERZA V NOVI GORICI FAKULTETA ZA PODIPLOMSKI ŠTUDIJ POVIJEST DINARSKOG KRŠA NA PRIMJERU POPOVA POLJA ZGODOVINA POZNAVANJA DINARSKEGA KRASA NA PRIMERU POPOVEGA POLJA DISERTACIJA Ivo Lučić Mentorja: prof. dr. Andrej Kranjc prof. dr. Petar Milanović Nova Gorica, 2009 Izjavljujem da je ova disertacija u cijelosti moje autorsko djelo. Hereby I declare this thesis is entirely my author work. Izvadak Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja (Pokušaj holističke interpretacije krša uz pomoć karstologije, povijesti okoliša i kulturnog krajolika) Tekst predstavlja rezultat analize poznavanja, upotrebe i obilježavanja jednog istaknutog krškog krajolika, temeljeći se isključivo na uvidu u dostupnu literaturu i pisane izvore. Te tri vrste odnosa u značajnoj mjeri su povezane sa znanstvenim područjima: poznavanje s prirodnim znanostima, upotreba s tehničkim znanostima i obilježavanje s društveno- humanističkim znanostima. Prirodoslovlje je naglašeno zastupljeno s fizičkim geoznanostima koje prodiru u Popovo polje krajem 19. stoljeća, zajedno s karstologijom. Upotreba se gotovo isključivo odvijala tradicionalnim sredstvima do sredine 20. stoljeća, prevladavajuće djelatnosti ostale su tradicionalne do početka zadnje trećine toga stoljeća, a modernizacija je rezultirala snažnom deagrarizacijom, pustošnom depopulacijom i dalekosežnim ekološkim štetama. Obilježavanje krajolika još duže je zadržalo tradicionalni pečat dubinski temeljen na mitološkim kulturnim strukturama. One su, premda uglavnom jedinstvene, kroz političku modernizaciju rezultirale još snažnijom podjelom prostora. Kulturna povijest primala je ovaj prirodno jedinstven prostor – promatran na bazičnoj razini kao Popovo polje i u najširem smislu kao Dinarski krš – kao dijelove različitih društvenih cjelina, što mu je dalo različite povijesne uloge i različite identitete. Do kraja 20. stoljeća dominantna upotreba i obilježavanje ovih prostora gotovo uopće nisu primile poruke izuzetnosti koje im je slala karstologija. Karstologija je na kraju toga razdoblja definicijski formirana kao kompleksna holistička znanost (Panoš 1995), ali se znanstvena praksa holizma zadržala u okvirima interdisciplinarnosti geoznanstvenog prirodoslovlja, a etička praksa povremeno snažno određena etničkim granicama. Važan dio rješenja vidi se u pokretanju kompleksnih studija krajolika u kojima bi holistički shvaćena karstologija, s obzirom na prirodu reljefa, mogla imati nosivu ulogu, te diseminaciju tih znanja kroz obrazovne sustave i javne medije. Ključne riječi: Popovo polje, Dinarski krš, krš, karstologija, hotspot biodiverziteta podzemne faune, holizam, povijest okoliša, tradicionalna privreda, modernizacija, deagrarizacija, kulturni krajolik, kamena pustinja, zemlja grobova. I Abstract History of Studies on Dinaric Karst, Using the Example of Popovo Polje (Towards a holistic interpretation of karst, using karstology, history of the environment and cultural landscapes) This text is the result of analyses of knowledge, use and markings of a prominent karst area, based primarily on the available references and other written sources. These three types of approach are substantively connected with three scientific areas: knowledge with natural sciences, use with technical disciplines, and markings with social studies and humanities. Natural sciences are emphasized in the physical geo-studies, which first appear in Popovo Polje in late 19th century, along with karstology. Until mid-20th century, the use was mainly through traditional means, and the dominant activities remained traditional until the last third of the century. Modernisation resulted in de-farming, vast de-population and far-reaching ecological damage. Marking maintained its traditional elements even longer, deeply rooted on mythological cultural structures. However unique, they resulted in an even stronger division of space, caused by political modernisation. Cultural history treated this naturally unique space – observed as Popovo Polje on the basic level, and as Dinaric Karst in the widest sense – as parts of different societal units, giving it different historical roles and different identities. Until the very end of the 20th century, the dominant use and marking of this space absorbed no messages of excellence emitted by karstology. At the end of the period, karstology was defined as a complex holistic science (Panoš 1995), but the scientific practice of holism was kept within the boundaries of inter-disciplinary geo-scientific natural science, and ethical practices were periodically defined by ethnic boundaries. An important element of the solution lies in the launching of complex studies of the area, with holistic karstology in the lead, in light of the nature of the landscape, accompanied by dissemination of such knowledge through education systems and the media. Key words: Popovo Polje, Dinaric Karst, karstology, subterranean flora biodiversity hotspot, holism, environmental history, traditional farming, modernisation, de-farming, cultural landscape, stone desert, land of the graves. II Izvleček Zgodovina poznavanja Dinarskega krasa na primeru Popovega polja (Poizkus holistične interpretacije krasa s pomočjo krasoslovja, zgodovine okolja in kulturne krajine) Besedilo je rezultat analize poznavanja, uporabe in opisovanja te izredne kraške pokrajine, temelječe izključno na dosegljivi literaturi in pisnih virih. Ti trije odnosi do pokrajine so tesno povezani z znanstvenimi področji: poznavanje z naravoslovjem, uporaba s tehničnimi vedami in opisovanje z družbenimi in humanističnimi vedami. Naravoslovje je zastopano predvsem s fizičnimi geoznanostimi, ki so se pričele, skupaj s krasoslovjem, zanimati za Popovo polje konec 19. stoletja. Uporaba je bila do srede 20. stol. vezana izključno na tradicionalno tehniko, tudi prevladujoče dejavnosti so ostale tradicionalne do zadnje četrtine istega stoletja. Odraz modernizacije je bila močna deagrarizacija, praznjenje zaradi depopulacije in dalekosežne ekološke posledice. Opisovanje pokrajine je še dlje obdržalo tradicionalni pečat, globoko zasidran v mitoloških kulturnih strukturah. Zaradi teh struktur, čeprav enkratnih, je bil prostor potom politične modernizacije še močneje razdvojen. Kulturna zgodovina je ta naravno enotni prostor – če gledamo nanj z vidika Popovega polja oziroma najširše z Dinarskega krasa – upoštevala kot različne dele družbene enote, kar mu je dalo različne vloge v zgodovini in tudi različno identiteto. Do konca 20. stol. prevladujoči uporaba in opisovanje sploh nista spoznali sporočila o izrednosti, ki ga je nakazovalo krasoslovje. Krasoslovje je konec tega obdobja po definiciji šteto za kompleksno, celostno znanost (Panoš 1995). Vendar se je znanstvena praksa celostnega gledanja zadržala v okviru interdisciplinarnega geoznanstvenega naravoslovja, medtem ko je bila etična vsakdanjost občasno močno podrejena etničnim mejam. Pomemben del izboljšanja bi bila kompleksna preučevanja pokrajine, pri katerih bi imelo glavno vlogo, glede na naravo pokrajine, prav celostno razumljeno krasoslovje, ter širjenje dobljenega znanja preko sistema izobraževanja in javnih medijev. Ključne besede: Popovo polje, Dinarski kras, kras, krasoslovje, vroča točka biodiverzitete podzemeljske favne, celostni pristop, zgodovina okolja, tradicionalno gospodarstvo, modernizacija, deagrarizacija, kulturna krajina, kamnita puščava, dežela grobov. III IV Sadržaj Izvadak, Abstract, Izvleček I-III Sadržaj V-VI Popis ilustracija VII-X Uvod 1 I. Dio: materijal 11 A: DO SREDINE 20. STOLJEĆA 13 1.1. Pojava, afirmacija karstologije i karstološka afirmacija Popova polja 22 1.2. Tradicionalna upotreba Popova polja 39 1.3. Kulturna slika: čudni ljudi iz čudne zemlje 77 B: DRUGA POLOVICA 20. STOLJEĆA 115 1.4. Karstologija kao pitanje vododrživosti krša 115 1.5. Upotreba krajolika: milost i nemilost nepostojeće industrijalizacije 150 1.6. Kulturno jedinstvo i politička disolucija prostora 193 II. Dio: Rasprava 261 2.1. Fizikalno prirodoslovlje krša ili holistička krška znanost 263 2.2. Modernizacija kao ekstremna deagrarizacija i depopulacija 284 2.3. Kulturni krajolik: kamena pustinja i zemlja grobova 324 III. Dio: Sinteza i zaključak 383 3. K smislu cjeline 385 Zaključak: svi, sve i svuda 403 Making Sense of the Whole (English) 407 Bibliografija 431 Zahvale 479 Sažetak, Summary, Povzetek 481 Table ilustracija 491 V Table of contents Izvadak, Abstract, Izvleček I-III Contents V-VI List of illustrations VII-X Introduction 1 Part I: Material 11 A: UNTIL MID-20th CENTURY 13 1.1. Appearance and promotion of karstology and karstological promotion 22 of Popovo Polje 1.2. Traditional use of Popovo Polje 49 1.3. Cultural image: strange people from a strange land 77 B: SECOND HALF OF THE 20th CENTURY 115 1.4. Karstology as an issue of water sustainability of karst 115 1.5. Using the landscape: mercy and mercilessness of non-existent 150 industrialisation 1.6. Cultural unity and political dissolution of a space 193 Part II: Discussion 261 2.1. Physical natural history of karst or a holistic study of karst 263 2.2. Modernisation as extreme de-farming and depopulation 284 2.3. Cultural landscape: stony desert and land of the graves 334 Part III: Synthesis and conclusion 383 3. Making sense of the whole 385 Conclusion: everyone, everywhere, everything 403 Making Sense of the Whole (English text) 407 Bibliography 431 Acknowledgements 479 Sažetak, Summary, Povzetek 481 Table of illustrations 491 VI Popis ilustracija Popis slika 1. Iluminirana stranica Historia naturalis Plinija Starijeg (23-79) iz 77. godine