DOCSLIB.ORG

Hercegovina-U-NOB-4.Pdf

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text

Load more

ODBOR ZA OBELEŽAVANJE REVOLUCIONARNOG RADNIČKOG POKRETA, NOB I SOCIJALISTIČKE REVOLUCIJE U HERCEGOVINI IZVRŠNI ODBOR DŽEMAL MUMINAGIĆ, predsjednik, SVETOZAR ORO, MILOŠ IGNJATOVIĆ, ANTE RAM- UAK, ENVER ĆEMALOVIČ, ZULFIKAR DŽANKIĆ, JURE GALIĆ, MIJO JURlSlĆ, TIDŽA KARABEG, DANILO KOMNENOVIĆ, SVETO KOVAČEVIĆ, BOZO MADŽAR, NADA NOVAK, ANĐELKO OBAD, AS1M PERVAN, BORO PIATALO, MUSTAFA SEFO, NEDIM SARAC, IBRO ŠATOR, MUSTAFA UDOV1ĆIĆ, EDIN CELEBIĆ, sekretar UREĐIVAČKI ODBOR ZA ZBORNIK SJEĆANJA - SLAVKO STIJAČIĆ SLAVO, odgovorni urednik, DUŠAN BRSTINA, BOZO BUDIMIR, ZUL- FIKAR DŽANKIĆ, DANILO BURICA, FERI DA HADŽIOSMANOVIĆ, STJEPAN IVANKOVIČ, DANILO KOMNENOVIĆ, VLATKO LAZAREVIĆ, RADOMIR PETKOVIĆ, MATO RAKIĆ, SANA SALAHOVIĆ, BOZO SLAVIC, MIDA SABANAC, BRANKO VUKOVIĆ, SALKO ZEBIĆ GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: SVETO KOVAĆEVIĆ ODGOVORNI UREDNIK: SLAVKO STIJACIĆ-SLAVO PIŠU UČESNICI HERCEGOVINA U NOB APRIL 1941. - JUNI 1942. 4. BEOGRAD, 1986. VOJNOIZDAVAČKI I NOVINSKI CENTAR - BEOGRAD ISTORIJSKI ARHIV HERCEGOVINE - MOSTAR Za izdavače: IVAN MATOVIĆ, pukovnik ZULFIKAR DŽANKIČ, profesor RATNA PROŠLOST NARODA I NARODNOSTI JUGOSLAVIJE KNJIGA DVESTA OSAMDESET PETA ZBORNIK SJECANJA KNJIGA STO TREĆA UREĐIVAČKI ODBOR RAHMIJA KADENIČ, general-pukovnik, predsednik, članovi: ALI SUKRIJA, RISTO DŽ- UNOV, MILAN DAUEVIČ, general-pukovnik, DAKO PUAČ, general-pukovnik, Ž1KA STOJ- SIČ, general-potpukovnik, FABIJAN TRGO, general-potpukovnik, VELJKO MILADINOV1Č, general-potpukovnik, JOCO TARABIČ, general-potpukovnik, METODIJE KOTEVSKI, gene- ral-potpukovnik, AVGUST VRTAR, general-potpukovnik, SVETOZAR ORO, general-potpu- kovnik, MISO LEKOVIČ, pukovnik, AHMET DŽONLAGIČ, pukovnik, VIKTOR KUČAN, pu- kovnik, RADOMIR PETKOVIČ, pukovnik, IVAN MATOVIČ, pukovnik i DUŠAN PEJANO- VIČ, pukovnik - glavni i odgovorni urednik UREDNIK: RAJKO SARENAC, pukovnik RECEZENTI: RADOMIR PETKOVIČ, pukovnik Dr ESAD BRKIČ, pukovnik ANTE RAMLJAK DANILO KOMNENOVIĆ U Biltenu Glavnog štaba narod- RAZVOJ nooslobodilačkih partizanskih odre- da Jugoslavije od 10. avgusta 1941. HERCEGOVAČKIH godine utvrđeni su zadaci narod- nooslobodilačkih partizanskih odre- ORUŽANIH da. Na tom propisu zasnovano je formiranje i razvijanje partizanskih jedinica u Hercegovini u toku traja- SNAGA U PRVOJ nja NOR-a. Navodimo te zadatke: GODINI »Prvo: narodnooslobodilački partizanski odredi u svim oblastima OSLOBODILAČKOG Jugoslavije - Srbija, Hrvatska, Slo- venija, Crna Gora, Bosna i Hercego- RATA vina, Makedonija, Vojvodina, Sa- ndžak i Dalmacija - imaju glavni svoj cilj: oslobođenje naroda Jugoslavije od okupatora i borba protiv domaćih okupatorskih agenata koji pomažu ugnjetavanje i terorisanje naših naroda; drugo: najveći neprijatelj slobode i nezavisnosti naših naroda jeste njemački fašizam, pa onda svi njegovi fašistički trabanti koji haraše po našoj zemlji, prema tome, sveta je dužnost svakog rodoljuba da se bori nemilosrdno do potpunog uništenja te fašističke bande. treće: partizanski odredi zovu se narodnooslobodilački i zbog toga što to nisu borbene formacije bilo koje političke partije ili grupe - u konkretnom slučaju ni Komunističke partije, bez obzira na to što se ko- munisti bore u prvim redovima, već su to borbeni odredi naroda Ju- goslavije u kojima treba da se bore svi rodoljubi sposobni za oružanu borbu protiv okupatora, bez obzira na političko uvjerenje, četvrto: u toj opštoj borbi sa neprijateljem naših naroda partizanski odredi imaju mnogobrojne zadatke, oni moraju rušiti sve one objekte koji služe fašističkim osvajačima: željeznice, mostove, fabrike, radionice, skladišta municije i oružja, oni moraju svim silama onemogućiti oku- patore da oduzimaju seljacima žito, stoku i ostale namirnice, rekvirira- no žito, stoku i druge namirnice treba silom oduzeti okupatorima i raz- dijeliti narodu, a potrebnu količinu za ishranu odreda, partizanski od- redi moraju onemogućiti ubiranje poreskih i drugih dažbina, jer u da- našnjem momentu sve to služi samo okupatorima za vođenje osvajačkih ratova i dalje ugnjetavanje naših naroda; peto: partizanski odredi moraju sa oružjem u ruci braniti naselja, gradove i sela od fašističkih zuluma, oni moraju štititi imovinu naroda od okupatorske pljačke; šesto: partizanski odredi moraju na svakom koraku uništavati fašis- tičke odrede, naročito oficire i gestapovce crne košulje itd., isto tako treba nemilosrdno uništavati njihove domaće agente, razne narodne iz- dajnice i provokatore, koji u masama predaju u ruke fašističkih krvnika najbolje sinove naroda i koji služe kao vjerni psi okupatorima i terorišu naš narod; sedmo: partizanski odredi moraju neumorno razvijati otpor naroda, dižući narodne ustanke i stavljajući se na čelo tih ustanaka kao borbe- no jezgro. Dosadašnje iskustvo partizanske borbe pokazalo je da se za- 5 nemarilo pitanje opšte-narodnog ustanka. Zato je potrebno hitno likvi- dirati taj nedostatak, jer u protivnom mogu partizani biti izolovani od masa koje su spremne da se bore za svoju pravednu stvar; osmo: politička linija partizanskih odreda mora biti - Narodnoos- lobodilački antifašistički front svih naroda Jugoslavije bez razlike na po- litička i vjerska ubjeđenja; deveto: pri stvaranju partizanskih odreda ne smije se biti tjesnog- rud, već dati mogućnosti široke inicijative za stvaranje partizanskih od- reda. Već stvoreni partizanski odredi treba odmah da se povežu sa mjesnim i okružnim štabovima i stave pod njihovo rukovodstvo; deseto: štabovi i komesari moraju budno paziti da neprijatelj ne ubaci u partizanske odrede svoje provokatore i špijune. Ako se takvi pojave, treba ih odmah strijeljati i njihova imena objaviti; jedanaesto: štabovi i komandiri partizanskih odreda moraju strogo paziti na disciplinu u odredima. Svaki čin pljačke, izdaje ili grube po- vrede discipline treba strogo kažnjavati; dvanaesto: štabovi moraju voditi brigu o ishrani boraca, o naoru- žanju i drugom. Ishranu treba organizovati zajedno sa komitetima Na- rodnooslobodilačkog fronta, koji treba da prikupljaju Fond narodnog oslobođenja. U slučaju da negdje takvih komiteta još nema, treba do- brovoljnim pristankom seljaka i građana osigurati ishranu ili plaćati na- mirnice u gotovom; trinaesto: svi partizanski odredi sa svojim štabovima iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Dalmaci- je, Makedonije i Sandžaka, spadaju pod vrhovno rukovodstvo Glavnog štaba Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije. Radi koordinacije borbe i uspješnog vođenja operacije, štabovi moraju biti međusobno dobro povezani; četrnaesto: štabovi i komandiri moraju se brinuti za potreban sa- nitetski materijal i osoblje radi ranjenih i bolesnih; petnaesto: sa stvaranjem širih ustanaka narodnih masa, stvaraće se i potrebne komande. Zato je potrebno da se štabovi i komandiri par- tizanskih odreda pobrinu za provjerene i dobre komandire i komesare koji treba da stanu na čelo tih pobunjenih masa; šesnaesto: u slučaju povoljnih strategijskih i drugih okolnosti pri iz- vođenju krupnih operacija stvaraće se, prema potrebi, iz više partizan- skih odreda krupne vojne jedinice«. Ova programska platforma partizanskog rata iz prvih ustaničkih dana, cjelovito sagledana, na uvjerljiv način ubjeđuje čitaoca o daleko- vidoj moći našeg političkog i vojnog rukovodstva sa Titom na čelu u sagledavanju daljih tokova NOR-a. Ističe se izvanredna jasnoća u formu- lisanju zadataka. Poslije istorijskog Savjetovanja u Stolicama, Vrhovni štab narod- nooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije izdao je Uputstvo za jedinstveno organizovanje partizanskih jedinica. Ovim propisom je bilo regulisano: - osnovna taktička jedinica partizanskog odreda je četa od 80 do 100 ljudi, koja se dijeli na vodove, a oni na desetine. Veća taktička je- dinica je bataljon, koji se sastoji od dvije do četiri čete. Veća taktička jedinica od bataljona je odred, u koji ulazi tri do četiri bataljona. Prema nastaloj potrebi može se stvarati grupa odreda; - štab odreda se sastoji od komandanta i zamjenika, političkog ko- mesara i zamjenika. Uz njih se nalazi ljekar, vod za vezu, intendant sa potrebnim osobljem, te kuriri štabova; - u štabu bataljona je komandant i zamjenik, politički komesar i 6 zamjenik, intendant sa pomoćnim osobljem i potreban broj kurira; - četom rukovode komandir i zamjenik, politički komesar i zamje- nik. Četa ima ekonoma i kurire; - ljudstvo koje stupa u odred obavezno je da nauči da rukuje bom- bom, puškom i hladnim oružjem. Naučiti svakog partizana osnovama iz taktike partizanskog ratovanja - obična i dubinska busija, ulična borba, noćni prepad; - po pravilu uvesti savjetovanje, rasprave, naročito pred svaku akciju; - one koji zlonamjerno krše disciplinu isključivati iz odreda, a u te- žim slučajevima strogo kažnjavati. Ukazati ljudstvu šta je partizansko drugarstvo, a šta je odnos mlađeg prema starijem i obratno. Čim ljud- stvo leži bez posla demorališe se ako nema organizovan političko-vas- pitni rad; - politički komesar brine o disciplini i o političko-vaspitnom radu, nadzire rad ekonoma. Dužnost mu je da upozna političko lice svakog čovjeka u četi i da živo osjeća raspoloženje ljudstva. Treba primjerom prednjačiti u svim naporima, smjelostima i požrtvovanosti; - komandir i komesar sa zamjenicima čine rukovodstvo čete, do- nose odluke koje komandir sprovodi u djelo, a komesar vodi brigu o pružanju pomoći potčinjenim u izvršenju zadataka; - odnos prema stanovništvu mora biti takav da ono u partizanima osjeti borce i zaštitnike od fašističkog nasilja. Svojim ponašanjem par- tizani osvajaju povjerenje i ljubav stanovništva; - bez pravilno organizovane vojnoobavještajne službe nema
Recommended publications
  • Univerza V Novi Gorici Fakulteta Za Podiplomski Študij

    Univerza V Novi Gorici Fakulteta Za Podiplomski Študij

    UNIVERZA V NOVI GORICI FAKULTETA ZA PODIPLOMSKI ŠTUDIJ POVIJEST DINARSKOG KRŠA NA PRIMJERU POPOVA POLJA ZGODOVINA POZNAVANJA DINARSKEGA KRASA NA PRIMERU POPOVEGA POLJA DISERTACIJA Ivo Lučić Mentorja: prof. dr. Andrej Kranjc prof. dr. Petar Milanović Nova Gorica, 2009 Izjavljujem da je ova disertacija u cijelosti moje autorsko djelo. Hereby I declare this thesis is entirely my author work. Izvadak Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja (Pokušaj holističke interpretacije krša uz pomoć karstologije, povijesti okoliša i kulturnog krajolika) Tekst predstavlja rezultat analize poznavanja, upotrebe i obilježavanja jednog istaknutog krškog krajolika, temeljeći se isključivo na uvidu u dostupnu literaturu i pisane izvore. Te tri vrste odnosa u značajnoj mjeri su povezane sa znanstvenim područjima: poznavanje s prirodnim znanostima, upotreba s tehničkim znanostima i obilježavanje s društveno- humanističkim znanostima. Prirodoslovlje je naglašeno zastupljeno s fizičkim geoznanostima koje prodiru u Popovo polje krajem 19. stoljeća, zajedno s karstologijom. Upotreba se gotovo isključivo odvijala tradicionalnim sredstvima do sredine 20. stoljeća, prevladavajuće djelatnosti ostale su tradicionalne do početka zadnje trećine toga stoljeća, a modernizacija je rezultirala snažnom deagrarizacijom, pustošnom depopulacijom i dalekosežnim ekološkim štetama. Obilježavanje krajolika još duže je zadržalo tradicionalni pečat dubinski temeljen na mitološkim kulturnim strukturama. One su, premda uglavnom jedinstvene, kroz političku modernizaciju rezultirale još snažnijom podjelom prostora. Kulturna povijest primala je ovaj prirodno jedinstven prostor – promatran na bazičnoj razini kao Popovo polje i u najširem smislu kao Dinarski krš – kao dijelove različitih društvenih cjelina, što mu je dalo različite povijesne uloge i različite identitete. Do kraja 20. stoljeća dominantna upotreba i obilježavanje ovih prostora gotovo uopće nisu primile poruke izuzetnosti koje im je slala karstologija.
  • Social Inclusion in Bosnia and Herzegovina, English

    Social Inclusion in Bosnia and Herzegovina, English

    APPENDICES: Research and Case Studies of 2020 National Human Development Report on Social Inclusion 1 TABLE OF CONTENTS Appendix 1: NHDR 2019 Survey ................................................................................. 3 Appendix 2: NHDR Questionnaire 2019 ................................................................. 6 Appendix 3A: Bijeljina Community Profile ........................................................37 Appendix 3B: Gradačac Community Profile ......................................................51 Appendix 3C: Ilijaš Community Profile ................................................................62 Appendix 3D: Laktaši Community Profile ...........................................................70 Appendix 3E: Ljubuški Community Profile .........................................................84 Appendix 3F: Nevesinje Community Profile ......................................................93 Appendix 3G: Tešanj Community Profile .......................................................... 104 Appendix 4: Citizens’ Voices Survey .................................................................... 114 Appendix 5: Center for Social Work and Education Specialist focus group recommendations ........................................................................... 119 2 NHDR 2019 Questionnaire Social Inclusion in BiH 3rd September 2019 Appendix 1: NHDR 2019 Survey The NHDR 2019 Social Inclusion Survey is a continuation of the NHDR 2009 Social Capital Survey. With the exception of three additional questions,
  • Anthroponymy and Toponymy of Zažablje

    Anthroponymy and Toponymy of Zažablje

    UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES Domagoj Vidović ANTHROPONYMY AND TOPONYMY OF ZAŽABLJE DOCTORAL THESIS Zagreb, 2011 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Domagoj Vidović ANTROPONIMIJA I TOPONIMIJA ZAŽABLJA DOKTORSKI RAD mentorica: dr. sc. Dunja Brozović Rončević Zagreb, 2011. UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES Domagoj Vidović ANTHROPONYMY AND TOPONYMY OF ZAŽABLJE DOCTORAL THESIS supervisor: Dunja Brozović Rončević, PhD Zagreb, 2011 PODATCI O MENTORICI Dunja Brozović Rončević rođena je 1960. u Zadru. Godine 1983. završila je etnologiju i indologiju na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, magistrirala je 1987. radom „Pretkršćanski i kršćanski elementi u toponimiji jadranskoga područja Hrvatske“, a doktorirala 1997. radom „Apelativi u hrvatskoj hidronimiji“. Školsku godinu 1990./1991. provela je na specijalizaciji iz romanistike na Istituto di Glottologia u Padovi, a 1991./1992. bila je na stipendiji na Harvard University, Cambridge (MA, USA). Od 1984. zaposlena je u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU na projektu „Povijesni toponimijski rječnik Hrvatske“. Od 2002. suradnica je na projektu „Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas“ u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU. Jedna je od osnivačica (2003.) i zamjenica voditelja Centra za jadranska onomastička istraživanja na Sveučilištu u Zadru te utemeljiteljica studija Etnologija i antropologija pri Sveučilištu u Zadru (2005.). Godine 2004. izabrana je za člana suradnika HAZU. Članica je Odbora za onomastiku, Odbora za etimologiju, Odbora za dijalektologiju i Odbora za leksikografiju pri Razredu za filološke znanosti HAZU. Od 2007. sudjeluje u radu UNGEGN-a (United Nations Group of Experts on Geographical Names). Od 2002. do 2008. članica je Upravnoga vijeća Međunarodnoga onomastičkog vijeća (International Council of Onomastic Sciences – ICOS) sa sjedištem u Uppsali, Švedska.
  • Strana 560 SLU @ BENIGLASNIKB I H Utorak, 23. Septembra 2003

    Strana 560 SLU @ BENIGLASNIKB I H Utorak, 23. Septembra 2003

    Broj 28 - Strana 560 SLU@BENI GLASNIK BiH Utorak, 23. septembra 2003. Utorak, 23. septembra 2003. SLU@BENI GLASNIK BiH Broj 28 - Strana 561 Broj 28 - Strana 562 SLU@BENI GLASNIK BiH Utorak, 23. septembra 2003. Utorak, 23. septembra 2003. SLU@BENI GLASNIK BiH Broj 28 - Strana 563 ANEKS 4 CO Kolumbija IE Irska ISO {ifre zemalja CR Kostarika IL Izrael CU Kuba IN Indija [IFRA NAZIV DR@AVE CV Kabo Verde IQ Irak AD Andora CX Uskr{nji Otoci IR Iran AE Ujedinjeni Arapski Emirati CY Kipar IS Island AF Afganistan CZ ^e{ka Republika IT Italija AG Antigva i Barbuda DE Njema~ka JM Jamajka AI Angvila DJ D`ibuti JO Jordan AL Albanija DK Danska JP Japan AM Armenija DM Dominika KE Kenija AN Holandski Antili DO Dominikanska Republika KG Kirgistan AO Angola DZ Al`ir KH Kambod`a AQ Antarktik EC Ekvador KI Kiribati AR Argentina EE Estonija KM Komori AS Ameri~ka Samoa EG Egipat KN Sveti Kristofor i Nevis AT Austrija ER Eritreja KP Demokratska Narodna Republika Koreja AU Australija ES [panija KR Republika Koreja AW Aruba ET Etiopija KW Kuvajt AZ Azerbajd`an FI Finska KY Kajmanski Otoci BA Bosna i Hercegovina FJ Fid`i KZ Kazakstan BB Barbados FK Folklandski Otoci LA Laoska Narodna Demokratska BD Banglade{ FM Federalne Dr`ave Mikronezije Republika BE Belgija FO Farski Otoci LB Libanon BF Burkina Faso FQ Bejkerovi Otoci LC Sveta Lucija BG Bugarska FR Francuska LI Lihten{tajn BH Bahrein GA Gabon LK [ri Lanka BI Burundi GB Ujedinjena Kraljevina Velike LR Liberija BJ Benin Britanije i Sjeverne Irske LS Lesoto BM Bermuda GD Grenada LT Litva BN Brunej Darussalam GE
  • Pravilnik O Označavanju Životinja I Shemi Kontrole Kretanja Životinja U

    Pravilnik O Označavanju Životinja I Shemi Kontrole Kretanja Životinja U

    PRAVILNIK O OZNA^AVANJU @IVOTINJA I SHEMI KONTROLE KRETANJA @IVOTINJA U BOSNI I HERCEGOVINI I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Zna~enje termina 1. U pravilniku se koriste slijede}i termini: "`ivotinja" ozna~ava doma}u `ivotinju koja pripada vrsti goveda, uklju~uju}i bivola ( bubalus bubalus ) i bizona ( bison bison ); "ozna~avanje `ivotinja" ozna~ava stavljanje u{nih markica, tetova`e i drugih identifikacionih sistema, uklju~uju}i elektronske, koji se trajno postavljaju radi identifikacije `ivotinje a da pritom ne ugro`avaju njeno blagostanje; "sto~na pijaca" ozna~ava mjesto ili zemlji{te ili bilo koji drugi prostor ili mjesto na koje se stoka dovodi iz drugih mjesta i izla`e za prodaju uklju~uju}i i svako drugo susjedno mjesto ovim prostorima koje posjetioci koriste za parkiranje vozila i svako zemlji{te u susjedstvu sto~ne pijace ~ija je upotreba vezana za nju; sto~ne pijace moraju imati dozvolu za rad u skladu sa dr`avnim, entitetskim i zakonom Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Br~ko Distrikt) i za njihov rad i kontrolu njihovog rada odgovoran je slu`benik; "registar sto~ne pijace" ozna~ava slu`benu knjigu u koju vlasnik ili dr`alac svake sto~ne pijace, mora upisati sve podatke o svakoj obilje`enoj `ivotinji uklju~uju}i i njena kretanja; "kretanje `ivotinje" ozna~ava, promjenu broja `ivotinja iz bilo kojeg razloga koje se nalaze na bilo kojem mjestu koje je obuhva}eno ovim propisima, uklju~uju}i ro|enje ili uginu}e svake pojedine `ivotinje; "sto~ni paso{" ozna~ava zvani~ni dokument u koji se upisuje identitet svake pojedina~ne `ivotinje i koji tako|er sadr`i poseban podatak o imanju porijekla i o svim daljim kretanjima `ivotinje; "tele" u smislu ovog pravilnika ozna~ava `ivotinju ispod ~etiri sedmice starosti; Broj 28 - Strana 552 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 23.
  • Pravilnik O Označavanju Životinja I Shemi Kontrole

    Pravilnik O Označavanju Životinja I Shemi Kontrole

    SLUŽBENI GLASNIK BiH br.28/03 Na temelju članka 16. toč. 3. i 4. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02), i članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 38/02), Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 12. sjednici održanoj 20. svibnja 2003. godine, donijelo je PRAVILNIK O OZNAČAVANJU ŽIVOTINJA I SHEMI KONTROLE KRETANJA ŽIVOTINJA U BOSNI I HERCEGOVINI I - OPĆE ODREDBE Članak 1. Značenje termina 1. U pravilniku se koriste slijedeći termini: "životinja" označava domaću životinju koja pripada vrsti goveda, uključujući bivola (bubalus bubalus) i bizona (bison bison); "označavanje životinja" označava stavljanje ušnih markica, tetovaže i drugih identifikacijskih sustava, uključujući elektoničke, koji se trajno postavljaju radi identifikacije životinje a da pritom ne ugrožavaju njeno blagostanje; "stočna pijaca" označava mjesto ili zemljište ili bilo koji drugi prostor ili mjesto na koje se stoka dovodi iz drugih mjesta i izlaže za prodaju uključujući i svako drugo susjedno mjesto ovim prostorima koje posjetitelji koriste za parkiranje vozila i svako zemljište u susjedstvu stočne pijace čija je uporaba vezana za nju; stočne pijace moraju imati dozvolu za rad sukladno državnim, entitetskim i zakonom Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt i za njihov rad i kontrolu njihovog rada odgovoran je službenik; "registar stočne pijace"označava službenu knjigu u koju vlasnik ili držatelj