2009-Patricius and Renaissance Philosophical
1 16. simpozij Frane Petrić i renesansne filozofske tradicije Sažetci 16th Symposium Franciscus Patricius and Renaissance philosophical traditions Abstracts 16º Convegno Francesco Patrizi da Cherso e le tradizioni filosofiche rinascimentali Riassunti Uredio / Edited by / A cura di Ivica Martinović Cres, Hrvatska, 23.-26. 9. 2009. 2 DAVOR BALIĆ Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska / Faculty of Philosophy, J. J. Strossmayer University of Osijek, Croatia Marko Marulić o filozofiji i filozofima u svom Evanđelistaru U svojoj moralnoteološkoj sintezi, koju je 1516. godine objavio pod neprozirnim naslovom Evangelistarium, Marko je Marulić izložio i svoje brojne stavove o filozofiji, filozofskim disciplinama, filozofskim školama i filozofima. U trećem poglavlju treće knjige Evanđelistara istražio je Marulić temu: »Što je mudrost i gdje je valja tražiti?« (»Quid sit sapientia et ubi quaerenda«). Kada je razlikovao mudrost (sapientia) od razboritosti (prudentia), prihvatio je stoičku odredbu mudrosti: »znanje i spoznaja božanskih i ljudskih stvari« (divinarum humanarumque rerum scientia et cognitio). Svoju tvrdnju da je mudar samo onaj čije su vladanje i život u skladu s njegovim znanjem, potkrijepio je ovim razlikovanjem učenosti i mudrosti: »Ako tko izuči svu filozofiju a ne živi kako ona zahtijeva, priznat ću da je učen, ali ne da je i mudar«. U svom daljnjem izlaganju o mudrosti, u sedmom poglavlju iste knjige Evanđelistara, zauzeo je i sljedeći stav: svaka disciplina, koja nije u suglasnosti s Evanđeljem, beskorisna je i čovjeka ne može učiniti mudrim, a time ni blaženim. Na svoj popis takvih disciplina Marulić je, uz pjesništvo, govorništvo i astronomiju, uvrstio i filozofiju. Iako se, tvrdi Marulić, filozofija hvali svojim bavljenjem mudrošću, i to tako što istražuje uzroke i narav stvarī, ona »ne zna pravo i istinito prosuditi što je čovjekov cilj.« Da »u nekom svom dijelu ne pomažu teologiju«, nitko ne bi trebao, misli Marulić, učiti filozofiju, pjesništvo, govorništvo i astronomiju.
[Show full text]