Filmska Umjetnost Stanleya Kubricka Kao Inspiracija Za Kolekciju
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Filmska umjetnost Stanleya Kubricka kao inspiracija za kolekciju Vujević, Eni Undergraduate thesis / Završni rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Textile Technology / Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:201:028599 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-03 Repository / Repozitorij: Faculty of Textile Technology University of Zagreb - Digital Repository SVEUČILIŠTE U ZAGREBU TEKSTILNO-TEHNOLOŠKI FAKULTET Zavod za tekstilni i modni dizajn ZAVRŠNI RAD FILMOVI STANLEYA KUBRICKA KAO INSPIRACIJA Mentor: ak. slik. Paulina Jazvić, doc. Autor: Eni Vujević Zagreb, 08. srpnja 2017-07-08 1 Dokumentacija stranica Naziv zavoda: Tekstilno-tehnološki fakultet Broj slika: 15 Broj literaturnih izvora: 3 Članovi povjerenstvva: ak. slik. Paulina Jazvić, docent dr. sc. Nina Simončić, docent prof. lik. kulture Koraljka Kovač Dugandžić, docent dr. sc. Blaženka Brlobašić-Šajatović, viši asistent 2 Sadržaj: Br. stranice 1. Uvod.........................................................................................................................5 2. Filmska karijera i kasniji život...................................................................................6 2.1. Rani radovi............................................................................................................6 2.2. ''Strah i želja'' i ''Poljubac ubojice''.........................................................................7 2.3. ''Staze slave'' i ''Spartak''.......................................................................................8 2.4. ''Lolita''...................................................................................................................9 2.5. ''Dr. Strangelove''.................................................................................................10 2.6. ''2001: Odiseja u svemiru''...................................................................................11 2.7. ''Paklena naranča''...............................................................................................12 2.8. ''Barry Lyndon''....................................................................................................14 2.9. ''Isijavanje''...........................................................................................................15 2.10. ''Full Metal Jacket''.............................................................................................16 2.11. ''Oči širom zatvorene''........................................................................................17 3. Zaključak................................................................................................................18 4. Konstrukcijski dio....................................................................................................19 3 Literaturni izvori: 1. ''Stanley Kubrick Archives XL'' – Castle Allison 2. ''Philosophy of Stanley Kubrick'' – Jerold J. Abrams 3. ''Stanley Kubrick Biography'' – Vincent Lobrutto 4 1. UVOD Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. ožujka 1999.), američki filmski redatelj, scenarist i producent. Režirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim žanrovima u kojima je radio, tehničkoj perfekciji i povučenosti kad je bila riječ o njegovim filmovima i obitelji. Kubrick često nije bio spreman govoriti o osobnim stvarima u javnosti, ili uopće javno nastupati. Njegov imidž u medijima varirao je od povučenog genija do megalomanskog luđaka koji se otuđio od svijeta.Od njegove smrti, Kubrickovi prijatelji i obitelj su to poricali. Kubrick je očito iza sebe ostavio čvrstu obitelj i mnogo bliskih prijatelja. Mnogi koji su radili s njim za njega su imali samo riječi hvale. Glasine o njegovoj povučenosti su većim dijelom mit, a vjerojatno je nastao zbog njegove nesklonosti da putuje igdje iz St. Albansa. Kubrick se bojao letenja pa je rijetko napuštao Englesku u zadnjih četrdeset godina svog života. Klonio se i holivudske medijske mašinerije, što je rezultiralo time da su ga mediji rijetko i spominjali. Nakon kupnje imanja Childwickbury Manor u Hertfordshireu u Engleskoj, Kubrick je organizirao život tako da ne pati ni obitelj ni posao. Kupio je najmoderniju opremu za montažu te je posjedovao sve kamere kojima je snimao. Djeca i životinje ulazili bi i izlazili iz sobe dok je radio na scenariju ili se sastajao s glumcem. Njegov izgled zadnjih godina nije bio dobro poznat, a Britanac po imenu Alan Conway uspješno ga je oponašao što mu je omogućilo da se upozna s raznim slavnim glumcima i uđe u otmjene klubove. ''Conway'' je predmet filma ''Colour Me Kubrick'' (2005.), kojeg je napisao Kubrickov pomoćnik Anthony Frewin, a režirao Brian Cook, koji je 25 godina bio Kubrickov pomoćni redatelj. 5 2. FILMSKA KARIJERA I KASNIJI ŽIVOT 2.1 Rani radovi 1951. ga je prijatelj Alex Singer nagovorio da snime kratke dokumentarce za March of Time, dobavljača žurnala koji se distribuiraju u kinima. Kubrick je pristao i nezavisno financirao ''Day of the Fight'' (1951.). Iako je distributer te godine bankrotirao, Kubrick je prodao film studiju RKO Pictures za sto dolara. Inspiriran svojim ranim uspjehom, dao je otkaz u časopisu Look i počeo snimati svoj drugi kratki dokumentarac, ''Flying Padre'' (1951.), kojeg je financirao RKO. Treći film, ''The Seafarers'' (1953.), prvi Kubrickov film u boji, bio je 30-minutni promotivni film za Seafarers' International Union. Ova tri filma su jedini preostali dokumentarci koje je Kubrick snimio. Vjerovalo se kako je snimio još nekoliko kratkih filmova koji su izgubljeni, od kojih je najpoznatiji ''World Assembly of Youth'' iz 1952. Bio je i pomoćni redatelj na snimanju epizode televizijske serije ''Omnibus'' o životu Abrahama Lincolna. Nijedan od ovih filmova nije službeno objavljen, iako se većina epizoda našla u neslužbenoj prodaji, a isječci iz njih korišteni su u dokumentarcu ''Stanley Kubrick: A Life In Pictures''. Osim toga, ''Day of the Fight'' i ''Flying Padre'' prikazani su na TCM-u kao dio festivala kratkih filmova. 6 2.2. ''Strah i želja'' Kubrickov ciklus dugometražnih pripovjedačkih filmova počeo je sa ''Strahom i željom'' (1953.). Film govori o grupi vojnika uhvaćenih iza neprijateljskih linija u izmišljenom ratu. Na kraju, ljudi shvaćaju da su lica njihovih neprijatelja identična njihovima (isti glumci glume sve likove). Kubrick i njegova žena Toba Metz bili su jedina ekipa koja je radila na filmu, koji je napisao Kubrickov prijatelj Howard Sackler, poslije uspješan dramaturg. ''Strah i želja'' zaradio je dobre kritike, ali komercijalno nije polučio veći uspjeh. Kubrick se kasnije sramio filma, rekavši kako je to amatersko djelo te nije dopuštao njegovo prikazivanje kad je postao ugledan redatelj. Pokupovao je gotovo sve primjerke filma kako ga drugi ne bi vidjeli, ali jedan primjerak ostao je u rukama privatnog kolekcionara pa je film nekoliko puta objavljivan na VHS-u, a poslije i na DVD-u. ''Poljubac ubojice'' Kubrickov brak s Tobom Metz završio je tijekom snimanja ''Straha i želje''. 1952. je upoznao svoju drugu ženu, plesačicu rođenu u Austriji, Ruth Sobotka. Živjeli su zajedno u East Villageu od 1952. do 1955. sve do vjenčanja 15. siječnja 1955.; par se istog ljeta preselio u Hollywood. Sobotka, koja se pojavila u cameo ulozi u Kubrickovom sljedećem filmu, ''Poljubac ubojice'' (1954.), bila je i scenografkinja na filmu ''Uzaludna pljačka'' (1956.). Kao i ''Strah i želja'', ''Poljubac ubojice'' bio je kraći dugometražni film, a trajao je malo više od sat vremena te nije polučio veći kritički niti komercijalni uspjeh. Film govori o mladom boksaču iz teške kategorije na kraju svoje karijere koji je umiješan u organizirani kriminal. Oba filma financirali su Kubrickova obitelj i prijatelji. 7 2.3. ''Staze slave'' Kubrickov sljedeći film smješten je u vrijeme Prvog svjetskog rata, a temeljen je na istoimenom antiratnom romanu Humphreyja Cobba iz 1935. Govori o trojici francuskih vojnika koje nadređeni šalju u nemoguću misiju. Nakon što je misija propala, trojicu nevinih vojnika optužuju za kukavičluk kao primjer ostalim vojnicima. Kirk Douglas glumio je pukovnika Daxa, humanog časnika koji pokušava spriječiti pogubljenje vojnika. Douglas je bio ključna karika koja je osigurala potrebna sredstva za produkciju ambicioznog projekta. ''Staze slave'' (1957.) nisu postigle veliki komercijalni uspjeh, ali su zato zavrijedile priznanja unutar filmske industrije i učinile Kubricka jednim od najperspektivnijih mladih redatelja. Kritičari su hvalili scene bitki i Kubrickovo snimanje: marš pukovnika Daxa kroz rov u jednom neprekinutom kadru postao je klasični dio filmske povijesti. Steven Spielberg nazvao ga je jednim od njegovih najdražih Kubrickovih filmova. ''Spartak'' Vrativši se u Ameriku, Kubrick je šest mjeseci radio s Marlonom Brandom na filmu ''Jednooki Jack'' (1961.). Kubrick je kasnije tvrdio kako ga je Brando otjerao s filma jer ga je odlučio sam režirati. Dvojac se sukobio oko niza glumačkih odabira. Kubrick je nastavio raditi na neiskorištenim scenarijima sve dok ga Kirk Douglas nije zamolio da preuzme režiju filma ''Spartak'' (1960.) od Anthonyja Manna kojeg je dva tjedna nakon početka snimanja otpustio studio. Temeljen na istinitoj priči o ustanku rimskih robova, Spartak se pokazao kao teška produkcija. Kreativne razlike javile su se između Kubricka i Douglasa, a dvojica se navodno nisu mogla