Trešnjevka U Očima Trešnjevčana Riječ Urednika

Home , Edo Maajka, Top lista nadrealista

broj 40/41 jesen / zima 2017. BESPLATNO KVARTOVSKO GLASILO

CEKATE: PROJEKT ABBA EUROPE

KVARTOVSKA POVIJEST: SVI ŽIVOTI TREŠNJEVAČKIH ULIČNIH LOKALA POZNATI IZ SUSJEDSTVA: INTERVJU: KRISTIAN NOVAK

Istraživanje kvarta Trešnjevka u očima Trešnjevčana riječ urednika

Dragi Trešnjevčani,

Kao i uvijek u predblagdansko vrijeme donosimo vam novi broj s nizom zanimlji- vih tema o našem kvartu. Predstavljamo predsjednike vijeća gradskih četvrti izabranih na prošlim lokal- nim izborima kao i predsjednike mjesnih odbora. Zanimali su nas planovi i prioriteti Novosti iz četvrti rada kao i ideje poboljšanja života. Sjećamo se i dvije posebno drage osobe koje su nas napustile. Naša kolegica Kri- stina Radošević je više od 20 godina radeći u Centru za kulturu Trešnjevka ostavila Idemo u veliki trag u nama i u samom Centru, a sje- ćamo se i dobrog duha Trešnjevke Zvonka CeKaTe Špišića i njegove „Trešnjevačke balade“. Naša četvrt je inspirativna studentima sociologije, donosimo istraživanje o identi- tetu kvarta. Informiramo vas i o novom por- Trešnjevačka posla talu koji bilježi ritam Trešnjevke. Posjetili smo i Gimnaziju u Dobojskoj koja svojim radom stalno donosi živost. I u CeKaTeu je dosta novosti – krenuo 2 je veliki međunarodni projekt a naš izlog Od 7 do 107 krase i pjesničko-slikarski radovi u okviru projekta „Prozor / prizor CeKaTea“. Spa- jamo pjesnike i likovne umjetnike i njihove posuđene radove izlažemo na mjesec dana poslije ekskluzivnog doručka s pjesnikom i slikarom za odabrane. Posjetili smo Dom za starije osobe Trešnjevka i vidjeli da je i tamo živo i zani- mljivo i da Grad na više načina skrbi o najugroženijim Trešnjevčanima. U intervju nam književnik Kristian Poznati iz susjedstva Novak otkriva kako je živjeti na Trešnjevci, a predstavljamo i okupljalište na Novoj cesti – klub No Sikiriki koji je već postao kultno mjesto u koji dolaze znatiželjnici iz svih dijelova grada „kako se ne bi sekirali“. Povijesni feljton priča nam o gorućoj Povijesni feljton temi – kako su kroz povijest lokali mije- njali imena, namjenu i kako se kroz njih mogu sagledati šire društvene promjene. Tu je i rado čitana kolumna Dubravke Milj- ković, ovaj put tema je roditeljska ljubav. Svima želimo mirne i vesele Blagdane.

Veselko Leutar

glas trešnjevke | jesen / zima sadržaj

Trešnjevka – sjever Trešnjevka – jug str. 4-6 str. 7-9

U spomen Prozor / prizor Europski projekt Kristina Radošević Pjesničko slikarski projekt ABBA str. 10 str. 11 str. 12-13

Novi portal Deveta u Dobojskoj No sikiriki Trešnjevka online Kultni kvartovski kafić str. 14 str. 15 str. 16-17 istraživanje Stotine osamljenih, ali Trešnjevka u očima Trešnjevčana ne i napuštenih Trešnjevčana str. 18-19 str. 20-21

U spomen Kolumna Dubravke Miljković Zvonko Špišić str. 22 str. 23

Intervju: Kristian Novak Daj mi, brate, priču! str. 24-25

ZAGREBAČKI KVARTOVI Trešnjevka i Trnje - kako su nekadašnja radnička predgrađa postajala grad str. 26-27

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 3 NOVOSTI IZ ČETVRTI

TREŠ

NJEV Konstituirano vijeće KA – gradske četvrti SJEV Tekst i foto: Vesna Rems Dobrin ER

I u ovom sazivu vijećnici će primati građane, a upit im se mogu poslati i mailm

ovo Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka- sjever konstituirano je 27. lipnja 2017., broji 19 zastupnika, a na čelu mu je stari/ novi predsjednik Ivan Butorac iz koalicije NSocijaldemokratska partija i Glas. Vijeće čine još pot-

predsjednica Gabrijela Ivanov i Zvjezdana Cikota te Gruić Alena Zorislav Antun Petrović (Zagreb je naš! – NL – ORaH – RF – Za grad), Stanko Borić, Sanja Gašparić, Mirjana Vijeće mo Antun Mihanović Šimac (SDP – GLAS), Davor Borošak, Zvonimir Milas, Ljiljana Šegović Pivac (HDZ), Kristijan Jelić, Alan Jurca, Vijeće MO Antun Mihanović konsti- Ines Rudelić (NLSŠ – HSLS), Vesna Ghazawi, Zdenka tuirano je 27. lipnja 2017., broji sedam Herceg-Jaklenec, Suzana Loborec, Željko Sladović članova, a predsjednica je Alena Gruić (Stranka rada i solidarnosti – Zelena lista), Hrvoje (koalicija SDP-HNS), rođena 1972.godi- Pernar iz Živog zida i Antonio Pešut iz Mosta. ne, po zanimanju profesorica predš- Predsjednik Butorac prima građane utorkom kolskog odgoja. Alena radi u dječjem između 10 i 12 sati u sjedištu Gradske četvrti u Parku vrtiću Cvrčak kao odgajateljica već Stara Trešnjevka 2, a telefonski se građani djelatnicima više od dvadeset godina. mjesne samouprave mogu obratiti svaki dan između Građani se primjedbama i pri- 8.30 i 15.30 sati na telefone 01/658 57 64 i 01/658 57 68. jedlozima mogu obratiti u mjesnu samoupravu, Drenovačka ulica 4, srijedom od 10 do 13 sati, putem telefona 01/309 50 32 ili na e-mail [email protected].

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 4 novosti iz četvrti

Vijeće mo Ciglenica

Vijeće MO Ciglenica konstituirano je 27. lipnja 2017. godine. Na čelu mu je Roman Lončar iz Hrvatske demokratske zajednice. Roman je rođen 24. kolovoza 1970. godine, zaposlen u Zagrebačkom holdingu, podružnica Robni terminali Zagreb kao rukovoditelj Odjela sigurnosti. Vijeću MO građani se mogu obratiti na adresi Selska cesta 44, četvrtkom od 10 do 13 sati, zvati na telefon 01/3643-255 ili pisati na email [email protected]. Roman Lončar

Vijeće mo Pongračevo Vijeće mo dr. Ante Starčević

Vijeće MO Pongračevo konstituirano Vijeće MO dr. Ante Starčević konstituirano je 27. lipnja je 28. lipnja., a predsjednica Vijeća je 2017., a za predsjednicu je izabrana Andrea Gostl iz koali- Jadranka Klekar (koalicije stranaka cije SDP-HNS. Andrea je rođena u Zagrebu 1. svibnja 1971., Zagreb je naš – NL – ORaH – RF– Za po zanimanju je profesorica engleskog i talijanskog jezika. grad. Jadranka je rođena 1954. godine, Već dvadeset godina radi u obrazovanju i to od osnovne zaposlena u Samostalnom sindikatu škole do fakulteta. Trenutno radi u Osnovnoj školi Vrbani uslužnih djelatnosti Hrvatske. kao profesorica engleskog jezika te na Odsjeku Anglistike Građani se svojim primjedbama Filozofskoga fakulteta kao mentorica za metodičku praksu. mogu obratiti u sjedište MO na adresi Građani se vijećnicima mogu obratiti u sjedištu MO Opatijski trg 10 svakog ponedjeljak Ulica Dragutina Golika 44 svaki ponedjeljak između 9 i između 10 i 13 sati, na telefon 369 59 12 sati, telefonom na broj 01/366 64 11ili pisati na e-mail 58 ili na email [email protected]. [email protected].

Jadranka Klekar Andrea Gostl MJESNI ODBORIMJESNI Vijeće mo Ljubljanica Vijeće mo Nikola Tesla

Vijeće MO Ljubljanica konstituirano je 28. lipnja Vijeće MO Nikola Tesla konstituirano je 28. lip- 2017. a na čelu mu je Loredana Stunić iz koalicije nja 2017., na čelu mu je Ivan Žanić iz koalicije Stranka rada i solidarnosti i Reformista. Sjedište SDP-HNS. Termin za primanje građana je petak Mjesnog odbora je u Ulica Dragutina Golika 44 između 10 i 13 sati na adresi Ozaljska 16, a zvati gdje djelatnici mjesne samouprave primaju gra- možete na broj 01/3098193 ili pisati na e-mail đane utorkom od 10.30 do 12.30 sati. Građani [email protected]. mogu zvati na telefon 01/3666411 ili pisati na email [email protected].

glas trešnjevke | jesen / zima novosti iz četvrti

Vijeće mo „Silvije Strahimir Kranjčević“ Vijeće mo „Samoborček“

Vijeće Mjesnog odbora „Silvije Strahimir Kranj- Vijeća MO „Samoborček“ konstituirano je 28. lip- čević“ konstituirano je 28. 6., na čelu mu je Kru- nja 2017., a na čelu mu je Slavko Šimac (SDP-HNS). noslav Ćvarek (SDP-HNS). Sjedište vijeća je u Sjedište Mjesnog odbora je Nova cesta 37 gdje se Ulici Silvija Strahimira Kranjčevića 4a, gdje se građani mogu obratiti utorkom između 10.30 i primaju građani četvrtkom od 9 do 12 sati. Mo- 12.30, zvati na telefon 01/3646166 ili pak pisati žete nazvati na telefon 01/3646835 ili pisati na na e-mail [email protected]. email [email protected].

Vijeće mo Stara Trešnjevka

Vijeće MO Stara Trešnjevka konstituirano je 28. lipnja 2017., predsjednica je Snježana Markulin predstavnica koalicije Stranka rada i solidarnosti i SMSH. Građani se u sjedištu MO na adresi Park Stara Trešnjevka 1 mogu obratiti petkom između 9 i 12 sati, zvati na telefon 01/302 42 34 ili pisati na email [email protected].

U novom mandatu očekujemo još više ideja i inicijativa za boljitak građana

Trenutni fokus mog rada biti će što veća realizacija Plana komunalnih aktivnosti koja je u proteklom razdoblju iznosila više od 90 posto. Premda Ivana Butorca Trešnjevčani poznaju iz prethodnog mandata, za one koji su propustili, nekoliko rečenica. Rođen je u Zagrebu 29. svibnja 1968. 6 godine. Po struci je strojarski tehničar, zaposlen u vlastitom poduzeću, oženjen, otac dviju kćeri.

GT: Kako Vam se čini novi saziv? GT: Što su prioriteti za novo vijeće ? ——U odnosu na prošli saziv Vijeća, sastav ——Trenutni fokus mog rada bit će što veća rea- novog je, mogu se slikovito izraziti šarolikiji, lizacija Plana komunalnih aktivnosti koja je tj. zastupljeno je više stranaka nego prije četiri u proteklom razdoblju ostvarena više od 90 godine. Stoga očekujem i više ideja, prijedloga posto. I u cilju postizanja ovog rezultata uko- i inicijativa za boljitak Trešnjevke. Kolegicama liko bude potrebno ići će se u izmjene posto- i kolegama koji su prvi put vijećnici i sve ovo jećeg Plana komunalnih aktivnosti. Koje će im je novo, stojim na raspolaganju sa svojim to biti izmjene u ovom trenutku se još ne zna. iskustvom stečenim u protekle četiri godine. GT: Što biste poručili građanima? GT: Kakvu suradnju očekujete s ——Prije svega iskoristio bih ovu priliku da se novim vijećnicima? zahvalim biračima na podršci i povjerenju koje ——Nadam se i vjerujem da će suradnja vijeć- su ukazali meni i mojoj stranci. Zahvaljujući toj nika biti korektna, kako bismo zajedno mogli podršci dobio sam priliku voditi Vijeće Gradske rješavati brojne probleme Trešnjevčana koji četvrti-sjever te se nadam da će Vijeće raditi su u našem djelokrugu rada. Volim reći da i djelovati slično kao i u proteklom mandatu. je rupa na cesti rupa i da nema niti lijevi niti desni politički predznak. I iz tog razloga sam Na kraju dozvolite mi da svim Trešnjev- izbjegavao dnevno političke teme i u prošlom čankama i Trešnjevčanima unaprijed čestitam sazivu, a nastojat ću to i u ovom jer mislim da nadolazeće blagdane. Želim Vama i Vašim se treba baviti isključivo komunalnim temama, obiteljima Čestit i Blagoslovljen Božić te što vjerujem građani od nas i očekuju. Sretnu i uspješnu Novu 2018. godinu.

glas trešnjevke | jesen / zima novosti iz četvrti TREŠ Trešnjevka jug dobila NJEV novu predsjednicu KA – Vijeća gradske četvrti JUG

Tekst i foto: Vesna Rems Dobrin

Podržavamo inicijativu da se 7 na Vrbanima sagradi prostor društvenog doma, ambulante MJESNI ODBORI i policijske postaje, jer to je gorući problem zbog velikog broja stanovnika Vijeće mo Jarun

ijeće gradske četvrti Trešnjev- Vijeće MO Jarun sastoji se od jedanaest članova, ka jug konstituirano je 7. srpnja konstituirano je 29. 6. 2017. godine, a na čelu 2017., na čelu Vijeća je Jasmina mu je Mislav Perkušić iz Živog zida. Stranke se Zuber Majerić, predstavnica primaju u uredu Hrgovići 57A, ponedjeljkom Vkoalicije stranaka: Stranka rada i solidar- od 12.30 do 13.30, a obratiti se možete putem nosti, SMSH, Zelene liste i Reformista. telefona 01/3832-815 ili elektroničke pošte U vijeću je još 18 članova, potpredsjed- [email protected]. nik Darko Mrzlečki s Nezavisne liste San- dre Švaljek (NLSŠ), Tomislav Branđolica, Denis Hrestak, Ankica Kosovec-Krželj, Tomislav Madžar i Mirna Obradović Vijeće mo Knežija (svi iz koalicije SDP – HNS - Naprijed Hrvatska!), Marija Brkljačić, Ivan Magić Vijeće MO Knežija konstituirano je 29. lipnja, i Alexei Puninski (Stranka rada i solidar- ima devet članova, a na čelu je Sadik Hajda- nosti – SMSH - Zelena lista – Reformisti), rević (SDP-HNS-Naprijed Hrvatska) službe- Dominik Gluhinić, Davor Laura, Danijel nik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu Samaržija (HDZ), Nenad Klapčić i Nenad prima stranke u prostoru mjesne samouprave Ljubić (Zagreb je Naš! – NL – Orah – RF Albaharijeva 2, srijedom od 9 do 10, a građani - Za Grad), Draženko Kožul i Mato Vra- se mogu obratiti na telefon 01/3835 -443 ili na nješević (NLSŠ), Goran Katavić (Živi zid) email [email protected]. i Saša Stipić (Most).

glas trešnjevke | jesen / zima novosti iz četvrti

Vijeće mo Prečko

Vijeće MO Prečko konstituirano je 20. srpnja 2017. i sastoji se od 11 članova. Predsjednica Vijeća je Ozana Leko (Stranka rada i solidarnosti – SMSH), rođena 1971. godine u Zagrebu. Po zanimanju je pravnica upravno-pravnog smjera. Bavi se obitelj- skim turizmom i zdravom prehranom, na kojem području je i uspješna inovatorica. Zaštitila je kao intelektualno vlasništvo ekološku pogaču „Crustum“ što je i dio projekta „Lijepa naša Sava“ društveno odgovornog poslovanja razvijenog u surad- nji s Coca-Colom HBC Hrvatska. Ozana se bavi i dizajniranjem odjeće gdje je razvila svoj brend „La Tulipe noire“ koji je također zaštićen u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Građani se s upitima i prijedlozima mogu obratiti ponedjelj- Ozana Leko kom od 9 do 10 sati u prostoru mjesne samouprave Prečko 2a, putem telefona 01/3880452 i e-maila [email protected].

Vijeće mo Gajevo

Vijeće MO Gajevo konstituirano je 29. lipnja 2017., a na čelu je predsjednica Ljiljana Suzić, predstavnica koalicije stranaka SDP, HNS i Naprijed Hrvatska, rođena u Zagrebu 1970. godine. Zaposlena je kao voditeljica prodaje u poduzeću Marlex, majka dvoje djece. Za svoj mjesni odbor kaže da je uredno naselje, ali da uvijek ima prostora za poboljšanja. U fokusu interesa joj je pomoći najranjivijim skupinama 8 građana umirovljenicima i djeci, pomoći udrugama civilnog društva da razviju programe uz davanje na korištenje prostorije mjesne samouprave, a jednu od prioritetnih akcija smatra uređenje OŠ „Ivan Meštrović“. „Pozivam građane da nam pomognu u dodatnom detektiranju problema u našem mjesnom odboru te da nam se jave na e-mail: mo_ Ljiljana Suzić [email protected] , telefonom 01/3635103 te osobno dođu ulicu Antuna Prosenika 9 svaki drugi ponedjeljak između 18 i 19 sati. Djelatnici mjesne samouprave primaju stranke srijedom od 13.30 do 14.30.

Vijeće mo Horvati – Srednjaci Vijeće mo Vrbani

Vijeće MO Horvati – Srednjaci konstituirano je 29. lipnja Vijeće MO Vrbani ima devet 2017. godine, ima devet članova, a predsjednik je Mario članova a konstituirano je 29. Crkvenac, predstavnik koalicije Stranke rada i solidar- lipnja 2017.godine, a predsjed- nosti i SMSH. Mario je rođen 1978. godine, zaposlen je nik je Nikola Fabrio (SDP - HNS u obiteljskom biznisu i bavi se zlatarstvom. Vrhunski je - Naprijed Hrvatska!) Građani se sportaš, osvajač brojnih medalja među kojima ističemo s primjedbama ili prijedlozima one domaće za prvo mjesto u fullcontactu, drugo u light mogu obratiti u prostorije mje- contactu i kickboxu, a na europskom kupu i međuna- sne samouprave Rudeška cesta rodnom turniru u ju-jitsu osvajao je treće i četvrto mjesto. 148 ponedjeljkom između 10.30 i Mario nosi crni pojas u Ju Jitsu i smeđi u judu. Građani 11.30 sati, na telefon 01/3872 390 se slobodno s primjedbama mogu obratiti u Horvaćan- ili na email [email protected]. sku cestu 54, srijedom od 10.30 do 11.30, zvati na telefon 01/3834-439 ili pisati na [email protected].

glas trešnjevke | jesen / zima novosti iz četvrti

Predsjednica Vijeća Jasmina Zuber Majerić rođena je 10. srpnja 1982. godine u Zagrebu, majka je dvoje djece, završila Fakultet prometnih znanosti, po zanimanju dipl. ing. cestovnog prometa. Od 2008. godine zaposlena je u Zagrebačkom holdingu, podružnici Čistoća. Šest godina radila je na održavanju vozila, strojeva, kamiona i komunalne opreme, dvije godine bila je zamjenica rukovoditelja Službe nabave, a posljednjih godinu i pol dana je rukovoditeljica službe odvoza otpada.

GT: Kako ste se snašli na novoj funkciji? GT: Hoćete li razvijati društvene programe? ——S obzirom na posao u Zagrebačkom holdingu, ——Vijeće podupire obilježavanje dana mjesnih Ozana Leko svakodnevno kontaktiram s gradskim službama, odbora i već smo dogovorili da kao potporu sva- komunalnim redarstvom i drugima i dobro znam kom mjesnom odboru za ovu namjenu isplatimo po kako taj sustav funkcionira. Prisutna sam svuda, deset tisuća kuna. Ove godine planiramo Advent dobro sam upoznata s problematikom kad je na školskom igralištu u MO Horvati-Srednjaci, posrijedi komunalna infrastruktura, a poznajem a obilježit ćemo i dan Svete Lucije u Prečkom. dobro i probleme i potrebe kvarta jer od rođenja živim na Trešnjevci jug. Već sam treća generacija, GT: Kakva je suradnja s građanima? moja baka živi na Knežiji, a mama i ja na Srednja- ——Odlična. Svakodnevno nas zovu telefonom, jav- cima. Završila sam OŠ „Josip Račić“, a sada moje ljaju se mailovima. Djelatnici mjesne samouprave dijete ide u tu istu školu, još je uvijek isti ravnatelj. otvoreni su za građane u radnom vremenu od 8.30 do 15.30 u uredu Gradske četvrti Park Stara Treš- GT: Što biste istaknuli kao goruće probleme? njevka 2, a možete nas kontaktirati na telefone ——Parkirališta, asfaltiranje i uređenje kolnika te, 01/6585-759 i 01/6585-763. Obilježavanja dana nažalost, otpad koji je prisutan svagdje u gradu. mjesnih odbora pun je pogodak jer smo se tu dru- 9 žili s građanima, imali smo mogućnost da im se GT: Od prvog dana radite punom predstavimo. Stavili smo kutije u koje su građani parom, već je bio prvi rebalans? mogli ubaciti svoje prijedloge i druge informacije. ——Da, Vijeće se konstituiralo u srpnju, a bogat plan komunalnih aktivnosti za 2017. zahtijeva GT: Radite li na planu komunalnih da se radi punom parom. U rujnu smo napravili aktivnosti za 2018. godinu? rebalans Plana, ubačene su aktivnosti: uredit ——Prikupljamo zahtjeve i planove mjesnih odbora ćemo dva sportska igrališta, jedno kod OŠ Prečko i građana. Za sada filtriramo i objedinjujemo (akcija je vrijedna gotovo milijun kuna) i drugo potrebe u cilju da se izradi što kvalitetniji plan kod OŠ „Josip Račić“ (gotovo 1,3 milijun kuna). za iduću godinu. Dodali smo još postavljanje ograde oko psećeg parka na križanju Horvaćanske i Kutnjačkog puta GT: Što biste poručili građanima? (246 tisuća kuna). ——Imam apel vezan uz glomazni otpad. Dva put na godinu na kućne adrese građani dobivaju infor- GT: Slažete li se u pogledu prioriteta s maciju o datumu prikupljanja glomaznog otpada. prethodnim sazivom Vijeća? Imamo i aplikaciju na internetu gdje se može pri- ——Uglavnom da. U tom smislu će se održati kon- javiti otpad po kojeg dolazimo besplatno, a tije- tinuitet, u mnogočemu nastavljamo gdje su pret- kom cijele godine može se besplatno otpad odlo- hodnici stali. Ni od čega ne odustajemo. Društveni žiti u reciklažna dvorišta. Molim građane da ovo dom Gajevo ide dalje kako je zamišljeno, očeku- imaju na umu i da shvate kako nema potrebe da jemo potpisivanje ugovora za prvu fazu izgradnje glomazni otpad odlažu uz kontejnere, na zelene u najskorije vrijeme. Podržavamo inicijativu da se površine unaokolo. Grad je samo u ovoj godini na Vrbanima sazgradi prostor društvenog doma, izdvojio za sanaciju tih divljih odlagališta na Treš- ambulante i policijske postaje, jer to je gorući njevci jug 250 do 300 tisuća kuna. Ta se sredstva problem zbog velikog broja stanovnika. To su mogu potrošiti pametnije. kapitalne investicije i treba ih financirati Grad, a Vijeće će lobirati i gurati da se to realizira.

glas trešnjevke | jesen / zima idemo u CeKaTe

IDEMO U CeKaTe

U spomen Kristina Radošević, stručna suradnica Centra za kulturu Trešnjevka (Zagreb, 12. 6. 1969. – Zagreb, 25. 4. 2017.) Ljudskost 10 moraš voljeti

e moraš biti istomi- vezanom uz školske praznike materijala, rado je prenosila „ šljenik s nekim, niti pitali gdje je. Nedostajala im je. na svoje učenike koji su je odu- dijeliti svjetonazor Kristina je bila vrsna orga- ševljeno slijedili. Brzo je i lako do u detalje – ako nizatorica, ali sama je rekla usvajala i sve nove tehnologije vidišN čovjeka i osjetiš njegovu kako nije takva rođena, već je vezane uz računala, jer uvijek je ljudskost, moraš ga voljeti“, to nešto što je snažnom voljom bila željna novih znanja. napisala je naša kolegica u stekla. Učila je i razvijala se Iako se dugo borila sa svojom Centru za kulturu Trešnjevka neprestance, a svoje je znanje i bolesti, to se na poslu nije osje- Kristina Radošević. vještine nesebično prenosila na ćalo. Širila je vedrinu, poticala i Otputovala je prije vremena sve koji su taj dar htjeli primiti. provodila zajedničke programe. boreći se s teškom bolesti. Bila Isplela je vrijednu i pouzdanu I mi smo Kristinu slijedili, jer ju je neumorna, radišna i razbo- mrežu kvalitetnih suradnika i je, onako hitru, spretnu, vižljastu rita stručna suradnica Centra za zahvaljujući njoj Centar je po kao djevojčicu, teško bilo dostići, kulturu Trešnjevka. Diplomirala svim prostorima odjekivao rado- a kamoli prestići. je na Učiteljskoj akademiji, jer snim žamorom. Nedostajat će nam i njeno ju je oduvijek najviše zanimao Nekoliko godina vrlo mjesto nitko neće uspjeti popu- rad s djecom i mladima. Time se uspješno je organizirala pro- niti. Nedostajat će nam njezin bavila i prije dolaska u Centar gram u Domu kulture Prečko. smijeh, britki i iskreni komentari, 1996. godine, a tome se posvetila Kristina je imala vješte prste i njena pouzdanost i samozataj- radeći sve do samoga ovozemalj- nema toga što nije znala napra- nost. Nedostajat će nam njeno skoga kraja. Njeni su mali i veliki viti, a ta gotovo zaboravljena prijateljstvo. Hvala Ti, draga đaci i na nedavnom programu znanja likovnog obrađivanja Kristina, na svemu!

glas trešnjevke | jesen / zima idemo u CeKaTe

„LJUBAV, JEDINI POSAO“ U CEKATEU Prozor / prizor u Centru za kulturu Trešnjevka: pjesničko slikarski projekt Teatra na Trešnjevci CeKaTea i Galerije Modulor

Tekst i foto: Želimir Ciglar

rešnjevka se može pohvaliti izuzetnim, osobito humanističkim, intelektual- Prozor, taj čarobni prizor! cima svih dobi. Odlučili smo ih okupiti prvo na doručku, a potom izložiti u Kosti uporno nagriza zrak, mijenja im Tizlogu. „Prozor / prizor u CeKaTeu“ zajed- pritisak, temperaturu, prodire u leđnu nički je pothvat Teatra na Trešnjevci CeKaTea moždinu. i Galerije Modulor. Svaki prvi ponedjeljak u Kilometri filmske vrpce ne osjećaju film. mjesecu ugošćujemo jednog pjesnika i jednog Redatelj i kamermani se dosađuju: psuju slikara. Oni nam posuđuju svoju pjesmu i svoj glupog scenarista. likovni rad. Zamolili smo Vjerana Zuppu da Kad šutnja počne, sve su duljine iste i nam daruje svoju pjesmu „Bog je kišobran“ iz sve su kosti porozne. 1975.. Mlada likovna umjetnica Irena Frantal Možeš ih ignorirati, odlaziti od njih, darovala je svoj kolaž. Vjeran Zuppa je oku- precrtavati ih na zemljopisnim kartama, 11 pio na Doručku s pjesnikom svoje ponajbo- naposljetku i umrijeti. lje prijatelje i suradnike s kojima stvara već Uvijek si isti kadar: nedogađanje. desetljećima, otkako je kao student postao Prozor, taj čarobni prizor! ravnateljem Teatra ITD. U vrućim kroasanima, kavi, čaju i sokovima, koje su nudili domaćica Krešimir Bagić Saša Martinović Kunović (voditeljica Galerije Modulor) i domaćin Želimir Ciglar (voditelj Teatra na Trešnjevci) uživali su Nenad Puhov- pravi knjige. Doslovce se uklopila u geslo pro- ski, Rade Kalanj, Tonči Bilić, ravnateljica jekta: „Gledajmo pjesmu / čitajmo sliku“. I Kre- CeKaTea Ljiljana Perišić i još dvadesetak iza- šimira Bagića su okružili supruga, kolegice s branih. Jer, pozivnice su ekskluzivne: „Malo je Filozofskoga fakulteta i najbolji prijatelji, među zvanih, malo je odabranih!“ Kao što je i poe- njima i vršnjak, također Slavonac, Miroslav zija postala danas ekskluzivna: samo za one Mićanović koji će nam biti prosinačkim pjesni- koji znaju čitati srcem, tako smo i pjesnika i kom 2017. On nam je darovao pjesmu „Ljubav, llikovne umjetnice okružili ponajboljim, ekslu- jedini posao“, a njegov slikar bit će Ivica Malčić. zivnim prijateljima. Bez novinara. Darovanu Očekujemo živahan doručak s pjesnikom i sli- pjesmu čitala je Urša Raukar, a listopadni karom 4. prosinca u CeKaTeu u 10 sati. Zuppa je pročitao i svoje nove pjesme, izdvo- Garantiramo vruće kroasane i smirene jimo znakovitu: „Ja sam pravi Petar Pan“. razgovore o umjetnosti tijekom cijele 2018. Studeni pjesnik 2017. bio je Krešimir Bagić prvog ponedjeljka u mjesecu. Velika je želja koji nam je darovao čak dvije pjesme. Za izlog je Saše Martinović Kunović i Želimira Ciglara, posudio pjesmu „Šesnaest“, a cijelom projektu koji su pokrenuli i vode projekt, da se u je darovao svoju pjesmu nastalu osamdesetih listopadu 2018. ponovo sastanu slikari i godina 20. stoljeća „Prozor taj čudesni prizor“. pjesnici na izložbi svojih radova u Gale- Njegovu je pjesmu doslovce dodirnula svojim riji Modulor, a potom ih želimo ukoričiti u kolažom Ivana Rod. Ta grafičarka, radosna, pjesničko-likovnoj mapi „Prozor – prizor u puna vedrine i života, govorila je o tome kako CekaTeu 2017 / 2018.“

glas trešnjevke | jesen / zima idemo u CeKaTe

INKLUZIJA U CEKATEU Europski projekt ABBA Europe i bilingvalni teatar na Trešnjevci Riječ je o teatru u kojem se naglašava inkluzija u više aspekata, od kojih je najvidljiviji simultano izvođenje kazališne predstave uz pomoć glasa i znakovnoga jezika

Tekst: Ivan Hromatko Foto: Ivo Peeters

rošlo je više od dvije godine otka- ne. Riječ je o kazalištu u kojem se naglašava da je Centar za kulturu Trešnjevka inkluzija u više aspekata, od kojih je najvidlji- (CeKaTe) sudjelovao na pripre- viji simultano izvođenje kazališne predstave mnom sastanku u za europski pro- uz pomoć glasa i znakovnoga jezika. U pred- Pjekt o bilingvalnom teatru. Sastanak je bio stavi izvedenoj pod okriljem bilingvalnog te- u Bruxellesu u Belgiji i tada su ravnateljica atra svaku ulogu tumače dva glumca – jedan 12 CeKaTea, Ljiljana Perišić, i ravnatelj centra čujući i jedan gluhi. Oni tekst prenose publici zajednice De Zeyp, Ivo Peeters, postavili te- glasom i znakovnim jezikom. melje za europsku suradnju o inkluziji kroz Očite su prednosti takvog izvođenja pred- bilingvalni teatar. Takav teatar u svijetu nije stave za razvoj publike. Tako se omogućuje nepoznat, ali je bio i ostao na margini kazališ- praćenje predstave i čujućoj i gluhoj publici nog izričaja. Prvi veći uspjeh s bilingvalnim koja inače češće sudjeluju u programima koji teatrom ostvarili su članovi kazališne trupe su isključivo za jednu ili drugu publiku. Simul- „Sound Language Theatre“ s izvedbama Sha- tano i inkluzivno izvođenje omogućuje stva- kespearovih tekstova 1970-ih u SAD-u. No, ranje nove publike koja nadilazi uvriježenu unatoč više od 35 godina napora te skupine, podjelu na gluhu i čujuću publiku, te zajedno bilingvalni je teatar i dalje na marginama – uživa u kazališnoj predstavi koju sada obje čak i u SAD-u. Ovaj europski projekt želi to strane simultano prate i podjednako razumiju. promijeniti, te razviti program i publiku za Devet partnera takve inkluzivne sadržaje. De Zeyp i CeKa- Te su pronašli potrebne partnere za razvoj Ovaj inkluzivni tip teatra glavna je aktivnost ove platforme te je projekt razvoja publike projekta ABBA Europe u kojem je CeKaTe „ABBA Europe“ odobren 2017. godine u sklo- jedan od devet partnera. Osim CeKaTea pu programa Kreativna Europa koji vodi i koordinatora partnerstva iz Bruxellesa europska Izvršna agencija za obrazovanje, (centra zajednice Gemeenschap De Zeyp), audiovizualnu djelatnost i kulturu. u partnerstvu sudjeluju Sveučilište u Wol- Glas i znakovni jezik verhamptonu iz Velike Britanije, Esteetön taide ja kulttuuri ry iz Tamperea u Finskoj, Slijedom tog novog međunarodnog uspjeha, Vo’Arte iz Lisabona u Portugalu, Europska Cekate je 2017. godine uveo prve aktivnosti mreža centara za kulturu koja djeluje iz Bru- vezane za taj novi tip inkluzivnog progra- xellesa i Berlina, Europska mreža pružatelja ma – bilingvalni teatar – o kojem su partneri usluga osobama s invaliditetom iz Bruxellesa raspravljali tijekom njihova prvog sastanka u Belgiji, te Teatar Tsvete iz Sofije u Bugar- koji je održan u CeKaTeu u rujnu 2017. godi- skoj. Kada podrobnije sagledamo partner-

glas trešnjevke | jesen / zima idemo u CeKaTe

ske organizacije postaje jasno da je posrijedi na predstava koja problematizira temu naci- kvalitetna kombinacija centara za kulturu, onalnih granica koje, suprotno suvremenom sveučilišta, europskih mreža i udruga koje duhu Europske Unije, razdvajaju inače pove- 13 djeluju na području kulture te ujedno rade s zane ljude. Osim što se tematski bavi inklu- osobama s invaliditetom na području cijele zijom, ova predstava ju na svojem primjeru Europe (ili pak okupljaju osobe s invalidite- i aktivno promovira. Naime, u predstavi tom oko umjetničkih i kulturnih programa). podjednako sudjeluju ne samo čujući i gluhi Takva kombinacija osigurava pokrivenost glumci, već i muški i ženski likovi intrigan- na europskoj razini, visoku kvalitetu imple- tnih imena – Kukunor i Kalahari. mentacije projekta i inkluzivnog rada, ra- Uvođenje bilingvalnog teatra, koji ima znovrsnost znanja o tematici bilingvalnog snažnu međunarodnu dimenziju, nešto je teatra, te prostor, znanje i tehniku za izvo- novo ne samo na Trešnjevci nego i u Zagrebu. đenje umjetničkih i kulturnih programa. U Ne samo da uvođenjem tog projekta Zagreb Hrvatskoj će se ovaj međunarodni projekt postaje poprište europske razmjene inova- lokalno izvoditi uz suradnju CeKaTea i udru- tivnoga kulturnog sadržaja već će i CeKaTe ge DLAN – od kojih prvi partner osigurava postati jedan od predvodnika u izvođenju stručnu podršku te tehničke i prostorne ka- inkluzivnih kulturnih programa na lokalnoj, pacitete, dok drugi osigurava glumce i um- ali i nacionalnoj razini. Bilingvalni teatar nije jetničkog direktora. jedini inkluzivni program koji se izvodio i Kukunor i Kalahari koji se planira izvoditi u CeKaTeu. Uz njega, izvođeni su i planiraju se izvoditi brojni drugi Prve izvedbe bilingvalnog teatra očekuju se programi koji povezuju umjetnost i kulturu s u prvoj trećini 2018. godine kada će glumci, obrazovanjem. Primjerice, to su edukativni pod vodstvom umjetničkog direktora Ange- teatar „Educathe“, jezični caffé gdje će se la Naumovskog, izvesti predstavu „Čuvari učiti znakovni jezik, program inkluzivnog sna“ finskog autora Eeroa Enqvista. Pred- teatra i brojni drugi programi. Dokazano stave će biti u dvorani Teatra na Trešnjevci je CeKaTe mjesto inkluzije i suradnje koja CeKaTa, a očekuju se barem premijera i četi- povezuje – kako umjetnost i kulturu s obra- ri izvedbe tijekom dvogodišnjeg programa zovanjem, tako i lokalnu zajednicu čujućih i (2017 – 2019). Posrijedi je višeslojna inkluziv- gluhih osoba s Europom. glas trešnjevke | jesen / zima TREŠNJEVAČKA POSLA

NOVI PORTAL Kvartovski portal o Trešnjevci i Trešnjevčanima, TREŠNJEVKA događanjima te raznim zgodama i nezgodama ONLINE vezanima uz život kvarta

Tekst: Zorana Ćetković Foto: Tony Hnojčik

im kreativaca s infor- pratiti, dogovorili smo osnovnu – Od početka smo postavili matičkim, fotografskim i strategiju i bacili se na posao. fotografiju na mjesto koje joj medijskim znanjima, pod Tri mjeseca kasnije objavljena je pripada. Jednako je važna kao zajedničkim nazivom Trešnjevka online – ispričala je i tekst, a kako internet pruža T„Trešnjevka online“ i vodstvom glavna urednica Iva Anzulović. puno više mogućnosti od tiska- urednice Ive Anzulović, svakod- Vođen idejom kako četvrt nih medija, osim visokih krite- nevno donosi svježe, pozitivne ne čine samo zgrade i semafori rija koje smo vezali uz kvaliteti, i zanimljive događaje trešnje- nego i ljudi koji mu udišu život, ostavili smo si mogućnost da vačke svakodnevnice. Portal ovaj tim kreativaca nastoji vidjeti objavimo i puno više od uobi- https://www.tresnjevka.online/ i prikazati događaje „iz očiju“ čajene dvije do tri fotografije objavljen u lipnju ove godine želi stanovnika. Upravo takav pristup uz članak. Ako imamo izbor od informirati, progovoriti o svim naj- potakao ih je na oživljavanje kla- dvadeset ili trideset dobrih foto- zanimljivijim događajima u kvartu sičnih novinarskih forma, repor- grafija, ne mučimo se s probira- 14 s pozitivnim predznakom. Do taža i intervjua uživo te na podi- njem onih par najboljih nego ih početka studenog portal bilježi zanje same kvalitete tekstova. sve objavimo, a reakcije čitatelja 70 tisuća posjetitelja s više od 85 Raspon suradnika i autora pokazuju da nismo pogriješili u tisuća posjeta i 550 tisuća otva- poprilično je širok i kreće se od pristupu – objasnio je urednik ranja stranice što je peterostruko susjeda i medijskih djelatnika iz fotografije Tony Hnojčik. bolji rezultat od očekivanog. četvrti, preko drugih afirmativ- Budući da živimo u doba u – Kao i mnogi drugi projekti i nih kvartovskih projekata poput kojem gotovo svi posjeduju neku ovaj je nastao na jednoj kavi oko Mapiranja Trešnjevke i Face- vrstu kamere „u džepu“ te je koje su sjedili entuzijasti raznih book grupe Naša Trešnjevka komunikacija fotografijom sve znanja te komentirali to da infor- – naš kvart pa do afirmiranih učestalija, Trešnjevka online macija o kvartu i zbivanjima u književnika poput Borisa Perića ostavlja mogućnost da im i njemu na internetu baš i nema. i Bore Radakovića. susjedi pošalju ono što su zabi- Kako je kombinacija stručnosti Da slika govori tisuću riječi lježili kroz svakodnevne korake. na toj kavi bila idealna za pokre- svjedoče i fotografije koje redo- tanje portala kakvog bismo željeli vito prate tekstove.

glas trešnjevke | jesen / zima trešnjevačka posla

DEVETA U DOBOJSKOJ Tekst: Veselko Leutar Foto: arhiva IX. gimnazije

Uče na posebnoj opremi i povezuju se s vršnjacima iz cijelog svijeta

imnazija je u samom srcu Trešnjevke. cima diljem svijeta. Radimo i na platformi eTwinning Posjetili smo ih radi učionice buduć- - uz brojne nagrade ove smo godine dobili i onu Agen- nosti ali smo tamo našli čitav jedan svi- cije za mobilnost i programe EU za najbolji eTwinning jet. Nemoguće je pobrojati sve njihove projekt ‘Du und ich’ u kojem je sudjelovalo nekoliko Gaktivnosti, nagrade, inicijative, uspjehe i planove. europskih zemalja.“ Ravnateljica Sonja Lušić Radošević predsta- Sudjeluju i u tri projekta Comenius i Erasmus+ vila je ukratko gimnaziju: „Osnovana je i sagrađena koji povezuju niz škola u Europi. 1945. kao ogledna škola UNESCO-a što se vidi i po posebnoj arhitekturi – puno je amfiteatralnih prostora Volonterski klub i humanitarne akcije i stupova. Planiramo obnovu kako bismo sačuvali tu Od 1996. djeluje i vrlo je zapažen Volonterski klub. arhitektonsku posebnost. Nastojimo razvijati različite Inicijativa je krenula od samih učenika. Pomažu 15 potencijale brojnim fakultativnim programima, spor- svim ranjivim skupinama, skupljaju pomoć, tom, glazbom i zborom, filmom, volonterskim i huma- volontiraju gdje god se ukaže potreba, aktivni su nitarnim radom“, tvrdi ravnateljica. i u ekološkim akcijama kao i kod briga za životinje. Opća je to gimnazija sa 500 učenika. O uspješno- – Uz pomoć Volonterskog centra Zagreb od 2011 sti možda najbolje govori to da su dobili 1.4 milijun prva smo škola koja uvodi volonterski rad kao fakul- kuna za razvoj tri nova kurikuluma fakultativne tativnu nastavu, tako dajemo volontiranju značajniji nastave iz biologije, astronomije i informatike. status kao dio predmeta građanski odgoj – ističe profesorica Ingeborg Radimiri, koordinatorica kluba. Učionica budućnosti U mjesecu prosincu se obilježava i Međuna- U Europi tek nekoliko zemalja ima „Učionicu rodni dan volontera pa 8. 12. pripremaju veliki budućnosti“. Otkud i u Dobojskoj? humanitarni koncert za pomoć oboljeloj srednjoš- Poklopilo se puno pojedinosti, govori nam kolki, Aniti Markuš (16) kojoj su zbog meningoko- prof. Arjana Blažić: „Bila sam u Bruxsellesu 2012. kne sepse amputirane obje potkoljenice. Aniti su kad je tamo otvorena prva takva učionica. Naravno, potrebne proteze koje će joj omogućiti samostalno uz oduševljenje je iskrsnulo i pitanje može li se to kretanje, pa će na ovaj način dati doprinos akciji napraviti i za naše učenike. Srećom odazvao se Carnet prikupljanja sredstava za kupovinu mikroproce- i ponudio od sponzora opremu. Ali, nismo htjeli kla- sorskih elektroničkih koljena. sičnu učionicu sa tehnologijom, nego smo primijenili Na koncertu će gostovati bandovi iz nekoliko zagre- sva načela iz Bruxellesa i puno toga sami napravili i bačkih srednjih škola, odazvali su se donatori i medijski prilagodili“, kaže Blažić. Učionica je posebna ne pokrovitelji. Bit će to velik događaj, planiramo prodati samo po opremi nego i po načinu rada, rasporedu, svih 300 ulaznica i skupiti što više sredstava – govori učenici su u središtu, sami se formiraju u grupe i ravnateljica Sonja Lušić Radošević. oblikuju prostor, daju inicijativu, rade i istražuju Pripremaju puno programa koji će osuvreme- i povezuju s vršnjacima iz cijeloga svijeta. niti kvalitetu nastave, ali i niz događanja kojima se Profesorica Darija Smolčić ističe kako je uvijek uključuju u život zajednice. Njihov entuzijazam puna i pogodna za sve predmete: „U učenju jezika govori da će i dalje radom davati velik doprinos mogućnosti su nepregledne, komuniciramo s učeni- živosti Trešnjevke i društva u kojem djeluju.

glas trešnjevke | jesen / zima trešnjevačka posla

NO SIKIRIKI Danas već kultni Nema sekiracije kvartovski kafić otvorio je prije više u oazi tolerancije od desetljeća Edo Majka Tekst i foto: Vjeran Simeoni

rije jedanaest godina na Novoj cesti, pre- Klijentela, u svakom slučaju, nije izrazito ko puta benzinske crpke, zvijezda hip kvartovska. Unutranji dio kafića je u drvu, čime hop scene, Edo Maajka i Zdravko Vido- se dobiva toplina prostora, te dobra akustičnost vić Gengo, otvorili su mali kafić nazvan koja je nužna ovom prostoru zbog naglašene važ- Ppo Maajkinoj uspješnici – „No Sikiriki“. Poenta je nosti glazbe, te čestih živih svirki. jasna, mjesto za opuštanje, bez ikakve sekiracije. Promocije knjiga, književni performansi Borisa Kafić je ubrzo postao kultno mjesto, te se, logično, Dežulovića i Predraga Lucića, rock koncerti sku- preselio u veći prostor. Bivša palačinkarnica, na pina Blue and Lowdown, B and the Bops, Kabare broju 88, također na Novoj cesti, bio je izvrstan magare, snimanje spota Elementala, samo su dio odabir. Prostrana terasa koja je u funkciji uvijek opusa kojim se ovaj kultni kafić može pohvaliti. I kada grane sunce, bez obzira na godišnje doba, kada nema programa, tamo je: program. Dobra kao da „vuče“ goste da tamo sjednu i popiju glazba koju puštaju konobari ili vlasnik stvara piće. Po mnogima najbolja kava u kvartu, a zbog neodoljivo pozitivnu atmosferu mjesta. atmosfere i „najbolja“ druga pića u svako doba Svakog prvog svibnja kuha se tradicionalni dana su neodoljiva. grah. Tada je to sigurno jedan od najposjećenijih 16

glas trešnjevke | jesen / zima trešnjevačka posla

kafića u gradu jer konačno svi sjednu na terasu i koji dolaze stanovnici Trešnjevke, nego je prepo- neslužbeno unutarnji dio kafića postane rezer- znat kao kultno okupljalište Zagrepčana.“ vna lokacija. Za ovogodišnji rođendan No Siki- Konobari su, naravno, posebna priča. Gengo rikija, spremljen je bio bosanski lonac, a tvrde očito bira ljudski i profesionalno najbolji kadar, a gosti, također je bio spremljen vrhunski. Kako bitno je istaknuti da su dva bivša konobara pokre- kaže, Kum, stalni gost, ovo je idealno mjesto za nula i vlastiti ugostiteljski posao. Jedan je otvorio bijeg od problema. već kultni mali restaurant Bistro Šalša na Treš- Edo Maajka je odavno izašao iz ugostiteljskih njevci, a drugi „Pub na kraju svijeta (PUNKS)“ u voda, ali i dalje navrati u omiljeni kafić. Zdravko Mesničkoj. Dakle, može se reći, da je No Sikiriki Vidović Gengo, vlasnik je No Sikirikija koji je izra- rasadnik mladih ugostiteljskih talenata. zito zadovoljan lokacijom koju je slučajno izabrao. Visoki, simpatični i radišni konobar, Imoćanin Kaže, nije požalio jer se kafić dobro uklopio u Oliver Jović, također je vrlo zadovoljan: Trešnjevku. „Spajam ugodno s korisnim, terasa je meni kao Stalni i povremeni gosti su rokerski orijenti- mediterancu omiljeno mjesto za raditi“. 17 rani, na ulazu je prometni znak harmonike koji Zdravko Vidović Gengo, Livnjak koji je postao je prekrižen. Trešnjevčanin odiše zadovoljstvom. U jedanaest Interijer je prepun uokvirenih fotografija godina privukao je misleću klijentalu. A sve tako umjetničke scene ovih prostora, ali i cijelog svi- opušteno… jeta. Toma Bebić, Milan Mladenović, Arsen Dedić, Ovdje se ne izdižu poznati od nepoznatih, Miljenko Smoje, Dino Dvornik, Vlada Divljan, uspješni od manje uspješnih. Ovdje su svi… KUD Idijoti, Davorin Popović, Vesovićeva foto- jedno. Stalni i povremeni gosti, poznati s ekrana grafija Filigranskih pločnika Azre s posvetom kao Sejo Sexon, Remi, novinari Ladislav Tomi- autora, Top lista nadrealista, Chet Baker, Jimy čić, Tomislav Jelinčić i Goran Borković, pa Kruno Hendrix, Jeff Beck, Johnny Lee Hooker, posebna Lokotar, Emir Imamović Pirke, redatelj Tomislav posveta Dubioze Kolektiv, plakat filma „Kako je Fiket, Kristian Novak, Dragan Markovina, Vjeran propao rock’n’roll“, samo su dio fotografija na Zuppa, svi oni tamo zalaze, redovito, povremeno zidu No Sikirikija. ili rijetko da bi se opustili… Stalni gost, odvjetnik Živko Repac o omilje- Kao što bi blogerica Klara Jukić rekla: nom kafiću kaže: „No Sikiriki nije kafana. To je...Ma nazovimo „Dan počinje kavom u Sikirikiju, a zna i završiti. je institucija. Zabavno-obrazovna. To je škola, to Rođeni sam Trešnjevčanin, ali isključivo ovdje je odjel za unaprijedjenje kritičkog razmišljanja, dolazim.“ to je objekt za razvijanje kreativnog potencijala, No Sikiriki je „Dog friendly“ kafić. Ljeti, na to je zemljišna čestica na kojoj umjetnici mogu terasi, je veliki broj kućnih ljubimaca koji na dobiti priliku prezentirati svoju glazbu, riječ, ovom mjestu uvijek uz gazdu mogu popiti vodu… ideju, kritiku i poruku a nije jednosmjerno…. Odnedavno je stalni stanar i mačka koja je dolu- Tek joj nepotrebno kvari dojam prefiks „caffe- tala. Čini se da joj je lijepo ovdje. bar“, jer No Sikiriki. to nije. Vibrira neki sasvim Antonio Čepo, konobar sa Sućidra u Splitu, drugi ambijent. Ne, to nije kafana. To nije ono vrlo je zadovoljan mjestom u kojem radi: na što ljudi misle kad se kaže kafana. No Sikiriki „No Sikiriki definitivno nije isključivo kafić u vam je spika.“

glas trešnjevke | jesen / zima OD 7 D O 107

ISTRAŽIVANJE IDENTITETA KVARTA Trešnjevka u očima Trešnjevčana Istraživanjem se obuhvatilo područje od željezničke pruge na sjeveru do Zagrebačke avenije na jugu te Savske živao pomoću mentalne mape Kevina Lyncha gdje ceste na istoku i Fallerovog šetališta je pokazano kako stanovnici koriste i vide prostor Trešnjevke. Kroz simbolički aspekt je istraživana na zapadu emocionalna, kulturna i društvena vrijednost koju Trešnjevka ima za svoje ispitanike. Istraživanje je Tekst: Ivana Fabrični provedeno tijekom 2016. godine intervjuima, pro- Foto: Veselko Leutar matranjima i analizom sadržaja. Granice i orijentiri sklopu diplomskog rada na Filozofskom Promatranjem, analizom sadržaja i samim inter- fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom vjuima pronađeni su svi elementi mentalne mape dr. sc. Jane Vukić istraživali smo identi- Kevina Lyncha (granice, putevi, čvorišta – žarišta tet zagrebačke četvrti Trešnjevke. Pola- i orijentiri). Ustanovljene su granice Trešnjevke Uzeći od teze da su društvo i prostor međusobno na način kako ih vide stanovnici. Željeznička se neraskidivi jer jedno utječe, oblikuje i mijenja ono pruga pokazala kao najčvršćom granicom na sje- drugo, i obrnuto, u radu smo raspravljali o četvrti veru koja je kroz povijest, ali i danas, odvajala kao lokalnome prostoru u kojem ljudi svakodnevno Trešnjevku od središta grada. Savska cesta se žive i koji svakodnevno koriste. Pojedinci korište- pokazala kao istočna granica koja odvaja Treš- njem tog prostora i iskustvom svakodnevnog života njevku od Trnja. Južna i zapadna granica nisu u tom prostoru stvaraju i izgrađuju subjektivno bile tako strogo određene, ali većina ispitanika je iskustvo kvarta. Četvrt zbog toga posjeduje svoju Zagrebačku aveniju i Fallerovo šetalište doživjela povijest, značenje i identitet. O kvartu je pisao i kao krajnje granice četvrti. Najvažnijim i najpro- sociolog Ognjen Čaldarović kao posebnom, izdvo- metnijim putovima na Trešnjevci pokazale su se jenom entitetu koji za svoje stanovnike ima odre- Ozaljska/Tratinska ulica, Selska cesta, Nova cesta, đenu vrijednost i važnost. Zagorska cesta itd. Kao jedan od najvažnijih čvo- rišta, odnosno žarišta pokazao se Trešnjevački trg Percepcija stanovnika te Trešnjevačka tržnica koja se ujedno istaknula Trešnjevka je kao jedan od najvećih i najnaseljeni- kao najvažniji simbol kvarta. Od ostalih čvorišta jih zagrebačkih četvrti posebno zanimljiva upravo treba spomenuti i Park Stara Trešnjevka gdje se zbog svoje povijesti i položaja. Istraživanjem smo promatranjem pokazalo kako se tamo okuplja velik obuhvatili područje od željezničke pruge na sje- broj korisnika, a upitnicima se potvrdilo i kako ga veru do Zagrebačke avenije na jugu te Savske ispitanici smatraju mjestom ugode u kojem vole ceste na istoku i Fallerovog šetališta na zapadu. provoditi vrijeme. Remiza se, također, pokazala Identitet Trešnjevke istraživali smo kroz percepciju kao jednim od važnijih čvorišta, odnosno svojevr- samih stanovnika Trešnjevke i to kroz dva aspekta snog prekida u transportu koja spaja zapadni dio – prostorni i simbolički. Prostorni aspekt se istra- grada sa centrom. Iako smatrana i samim simbo-

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 18 od 7 do 107

lom Trešnjevke, Remiza se istaknula i kao mjesto neugode na Trešnjevci gdje se većina ispitanika ne voli zadržavati. Na kraju, pronađeni su i orijentiri od kojih se najviše ističu dimnjak Toplane, vidljiv iz mnogih dijelova grada te Cibonin toranj. Na lokalnoj razini to su Trešnjevački plac, Konzum, a nekadašnja Nama na Trešnjevačkom trgu i Park Stara Trešnjevka. Radnička četvrt Istraživanjem se pokazalo kako je Trešnjevka zagrebački kvart koji ima poseban identitet. U formiranju njenog identiteta posebno su se istaknuli sljedeći čimbenici. Prije svega njena povijest radničkog kvarta koji je nikao na području neka- mojem djetinjstvu prije 20 godina, prije 25 godina dašnjih pašnjaka sa stablima divljih trešanja, a svako stablo, svako dvorište ili svako treće dvo- upravo zahvaljujući željezničkoj pruzi s kojom je rište je imalo stablo trešnje u dvorištu pa onda, počelo njeno nastanjivanje i njena urbanizacija. ono, možda još par tih dvorišta su, ono, možda mi i Zatim, sami stanovnici – Trešnjevčani koji su oka- najveći ti simboli Trešnjevke.“ (M, 35) rakterizirani kao „obični ljudi koji su sve svojim I posljednje, svi ti prostorni simboli koji su spe- radom stekli“ što predstavlja to naslijeđe radničke cifični samo za Trešnjevku poput njene tržnice( koja četvrti te samo susjedstvo koje se pokazalo kao se pokazala iznimno važnim mjestom za ispitanike), važan simbol Trešnjevke. dimnjaka Toplane, Cibonina tornja itd., a koji je 19 „Ljudi su obični. Nisu puni sebe, u tom smislu, ujedno i razlikuju od drugih zagrebačkih četvrti. ono, nego su obični. Imaš od ovih kumica po placu, „I Toplana je definitivno, makar to kolko je to od ajde fala bogu sad nema tih pijanaca...radnički korisno, nije, imat u kvartu… ali definitivno je neki običan, radnički kvart koji su više-manje sve svo- simbol, ono, vidiš Toplanu bilo gdje iz grada, gledaš, jim radom stekli.“ (Ž, 65) vidiš taj toranj i onda znaš di ti je kvart.“ (M, 28) U formiranju identiteta svakako se ističe i taj Također, svi ispitanici – stanovnici Trešnjevke arhitektonski mozaik starih obiteljskih kuća kao pokazali su emocionalnu vezanost za prostor u nositelja trešnjevačke povijesti i tradicije te novih kojem žive. Ona je za njih predstavljala dom i mje- stambenih i poslovnih zgrada, kao svojevrsna sto odrastanja te su pokazivali vezanost uz svoju budućnost kvarta. četvrt kroz uspomene i sjećanja koje su stekli najče- „ (...) al meni je ono simbol Trešnjevke svaka šće upravo odrastanjem. Tako Trešnjevka nije samo stara kuća koja je.... ima okućnicu oko sebe, a fizički prostor, već simboličko i identitetno mjesto. još kak bi reko, da ima ono stablo trešnje ko’ u

glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107

Dom za starije osobe Trešnjevka zbrinjava Stotine 622 štićenika i uz to se brine za osamljenih, 300 štićenika u ali ne i iznaninstitucionalnoj napuštenih skrbi Trešnjevčana

20 Tekst i foto: Želimir Ciglar tisuće kuna, u Drenovačkoj se osoba u Drenovačkoj na Grad- krevet može dobiti i za dvije ti- skoj skrbi. Ružica Rožman jako „Kad bih ponovo upisivala fa- suće kuna, no to znači da ćete hvali Vijeće radske četvrti sjever kultet, opet bih izabrala socijal- koristiti zajedničke kupaonice. i njegova čelnika Ivana Butorca, ni rad“, rekla nam je socijalna Ukupno su 622 štićenika, a u uspješna suradnja je dugogo- radnica Tanja koja radi u Domu Drenovačkoj ih je od toga 282- dišnja. Uz to kaže kako je surad- za starije osobe Trešnjevka oje.Tamo je dvije trećine ljudi nja s Mjesnim odborom Antun na lokaciji u Drenovačkoj. Na raznih dobi, pa i mlađih, koji ne- Mihanović oduvijek bila tako- Trešnjevci na Trgu Slavolju- maju nikakvih primanja, niti se đer vrlo dobra. ba Penkale 1 središnjica je tog imaju kome obratiti u obitelji za „Zahvaljujući Vijeću gradske doma. Njihove su prostorije i pomoć. Njihov smještaj i troško- četvrti sjever i Mjesnom odboru zgrada stare 35 godina i kvali- ve pokriva Grad Zagreb, u što Antun Mihanović sagrađeno je tetnije su sagrađene. Kad uđete je uključen i pristojan džeparac. igralište za odrasle osobe koje imate dojam da ste u hotelu sa služi svi građanima, koji nisu četiri zvjezdice, a ne u Domu Zagreb zbrinjava nužno štićenici Doma. Naprav- za starije osobe. Podružnica trećinu štićenika ljena je i ograda, uz pomoć VGČ i Doma za starije osobe Treš- Zbog rata i drugih okolnosti MO, tako da je Drenovačka sada njevka također je u našoj če- Grad Zagreb zbrinjava gotovo dobila pravu dnevnu sobu za tvrti, u Drenovačkoj ulici. Te trećinu stanara doma u Dreno- posjetitelje, a dementni štićenici su prostorije nešto skromnije, vačkoj. Ružica Rožman, pred- više neće odlutati nekontroli- ali uredne i Dom izvana dje- stojnica Doma u Drenovačkoj, rano...“, kaže gospođa Rožman. luje kao mirno, zeleno mjesto objašnjava kako osoba koja Ono što je Domu u Dreno- okruženo parkom, školama... treba smještaj u domu, a ne vačkoj nužno, nove su kupao- U skladu sa stambenim uvje- može si ga priuštiti, treba Cen- nice. I tu se računa na pomoć tima su i cijene smještaja. Na tru za socijalnu skrb (kojemu Grada i Vijeća gradske četvrti Trgu Slavoljuba Penkale 1 ci- pripada po mjestu stanovanja) sjever i na Mjesni odbor Antuna jena u dvokrevetnoj sobi je tri uputiti zamolbu. Trećina je Mihanovića. Svi mi u nove pro-

glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107

store i u nove gradove u koje dolazimo unosimo stare navike i to nerijetko stvara poteškoće, jer dio domske populacije kojima djeca plaćaju smještaj ili sami to čine iz svojih mirovina, Dom za starije osobe ‘Trešnjevka’ na nije zadovoljna kad mora stol i Trgu Slavoljuba Penkale 1 (desno) i u Drenovačkoj ulici 30 (gore) sobu dijeliti s ljudima koji imaju navike iz ruralnih krajeva. Pri- mjerice, idiličan park ispred doma u Drenovačkoj, koji je Vijeće gradske četvrti nedavno ogradilo, često treba čistiti od smeća koje neki stanari jednostavno bacaju kroz prozor. Iako Anka Juričić najvolonterka im Grad daje pristojan džepa- rac, mnogi se ne mogu odreći „Gerontološki centar“ projekt je Grada koji omogućuje da se svojih navika skupljana boca i osamljenima i ostarjelima dostavljaju ručkovi, neki imaju otpada i tako podebljavaju svoj prigodu ručati i u restoranu Doma, čak mogu računati i na tanki novčanik. Izaziva to ljut- zdravstvenu pomoć i medicinsko osoblje koje se inače brine nju i zazor kod nekih stanara o teže pokretnima, nepokretnima štićenicima Doma za starije doma kojima je to ponašanje osobe Trešnjevka na lokaciji Trg Slavoljuba Penkale 1... Postoji teško prihvatljivo. U Dreno- stacionar na toj lokaciji i Odjel pojačane njege. Tri kata doma vačkoj postoje mnoge aktivno- su stambeni dio u kojem štićenici žive kao da su kod kuće, tj. sti, ali muškarce je vrlo teško kao da su u hotelu. Mogu otići kad hoće i vratiti se kad im 21 na njih pridobiti, osim ako nije odgovara, samo se prijave na porti. Sobe imaju kupaonice... riječ o sportu. Ostali su katovi za manje pokretne, teže pokretne i nepokretne. Kristina, socijalna radnica koja se 12 godina brinula o izva- Maskiraju se u političarke nintitucionalnoj skrbi kaže kako im je na brizi tristo osoba. U domskom je zboru u Dreno- Uključeni su i volonteri, upravo je njihova volonterka Anka vačkoj samo jedan muški glas. Juričić proglašena volonterkom 2017. godine. Ta najvolon- Ipak, Martinje i obred krštenja terka, dobitnica volonterskog hrvatskog oskara, jedna je od mošta počinje se pripremati desetak volontera koji posjećuju osamljene i nezbrinute Treš- mjesec dana prije roka. Uvježba- njevčane u sklopu projekta „Gerontološki centar“. vaju se dečki, biraju se kostimi i „Odlično surađujemo s Vijećem gradske četvrti jug i Vije- muškarci to s velikim veseljem ćem gradske četvrti sjever, sa Caritasom... Župnik u Vrba- pripremaju, a žene ispod oka nima omogućio nam je da u prostorijama župne dvorane odr- motre. Dečki vole i karnevalske žavamo zdravstvenu radionicu. Mjerimo tlak i održavamo zabave. Najčešće se maskiraju u vježbe protiv osteoporozoe“, kaže Antonija, nova socijalna domaće političare, ali još radije radnica na gradskom projektu „Gerontološki centar“. Nju u političarke. Grad Zagreb plaća za to da koordinira djelatnosti volontera Na Trgu Slavoljuba Penkale i „Gerontološkog centra“, ured dijeli s Kristinom, koja je taj 1 više je zainteresiranih za razne posao radila 12 godina, a nedavno se zaposlila unutar samog domske aktivnosti i među muš- Doma za starije osobe Trešnjevka. Mnogo žena radi na obje karcima. Atraktivnija je to i bolje lokacije. Muškarci danas rijetko upisuju socijalni rad. Mnoge izgrađena lokacija središnjice, su se od njih nadale da će raditi s djecom i slično, no sada svoj ali zgrada je stara 35 godina posao ne bi mijenjale nizašto, iako ne kriju da je vrlo težak i i njoj trebaju popravci. Grad zahtjevan. Kažu kako bi bilo dobro da je više muškaraca u tom Zagreb plaća brigu za one koji zanimanju, jer u nekim je poslovima dobrodošla muška snaga, se ne mogu brinuti sami o sebi. bilo da je riječ o agresivnim štićenicima, bilo da su posrijedi nepokretne osobe koje treba zbrinuti.

glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107

U SPOMEN na Zvonka Špišića (Zagreb, 26. 2. 1937. - Zagreb, 17. 5. 2017.) Ljubavna pisma Trešnjevci i Zagrebu Otac Zagrebačke škole šansone glazbom se profesionalno počeo baviti 1958. godine „Ali treba doći u proljeće, kada ožive mali vrtovi i kad se okite / dvorišta, / pa potok pojuri prema jutarnjoj smjeni. / Tekst: Želimir Ciglar Treba doći u proljeće, kad Pongračevo Foto: www.zagreb.info zazeleni i kad sve to ne / košta ništa u ovom kvartu bez groblja i bez rodilišta.“

22 odio sam se u ovoj kući i ovdje živim („Trešnjevačka balada“) čitav svoj život. Živim za Trešnjevku, a i za Zagreb, i sve se to vidi po mojim pjesmama. Kad sam pisao o njima to su bara“... Također je napisao mnoga scenska djela, Rbila više ljubavna pisma, a manje pjesme. Sama djela za zbor, te brojne šansone od kojih su neke „Trešnjevačka balada“ nastajala je čak devet godina. „Kockar“, „Bicikl“, „Milioner“ i mnoge druge. Imao sam naziv pjesme i jedva sam našao nekog Objavio je tri zbirke svojih pjesama. Bio je i slikar, tko će mi skladati baš ono što sam želio – izjavio je imao 18 samostalnih i skupnih izložbi (kao i Arsen Zvonko Špišić. Na samo dva-tri koraka od Parka Dedić i Vesna Parun). Stara Trešnjevka živio je, komponirao, pisao, pje- Zvonko Špišić rodio se 26. veljače 1937. godine vao jedan od očeva Zagrebačke škole šansone. u Zagrebu. Glazbom se profesionalno počeo Veliki pjesnik Drago Britvić skladao je glazbu baviti od 1958. Bio je samouk. To ga nije omelo za „Baladu“ nakon „samo“ četiri godine, a onda da objavi više od 320 skladbi za što je dobio šez- je pjesma još pet godina stajala u ladicama radio- desetak domaćih i inozemnih nagrada i prizna- postaja. Tek kad se počela puštati na radiju u Lju- nja. Od 1979. do 1980. bio je potpredsjednik, od bljani, prepoznali su je i u Zagrebu – pričao je Špi- 1980. do 1984. predsjednik, a od 1984. do 1988. taj- šić o sporim počecima. Kaže kako je potom pjesma nik Hrvatskog društva skladatelja. postala slavna posvuda. Zvali su ga u Sarajevo, Direktor Zagrebačkog festivala zabavne Beograd, ali i u sve ostale gradove Europe: „samo glazbe bio je 1980., 1981. i 1987. godine. da pjevamo Trešnjevci!“ Od 1972. do 1976. godine bio je zastupnikom Najpoznatije su mu skladbe o Zagrebu poput u Hrvatskom saboru, a od 1982. do 1986. godine bio „Zagrebečke španciracije“, „Grič u suncu, Grič u je odbornikom u Skupštini grada Zagreba. Premi- seni“ , „Zagrebačko ljeto“, „Zagreb i ja“, „Zakaj nuo je 17. svibnja 2017. u rodnom gradu. volim Zagreb“, „Od Selske do vječnosti“, „Tango Bio je pravi kantautor, pjesnik koji je pjevao argentino“, „Trešnjevački plac“, „Stari dečki“, i živio svoje pjesme. Ako su se Zagreb i Arsen „Pisme gosponu J. Prevertu v Pariz“ i mnoge „voljeli tajno“ Trešnjevka i Špišić voljeli su i dalje druge. Purger Špišić napisao je i niz mediteran- se vole: javno! skih skladbi među kojima su „Šjor Perina“, „Bar-

glas trešnjevke | jesen / zima od 7 do 107

DINAMIKA ODNOSA Roditeljska ljubav Kad već i sâm imaš šezdesetak godina, i kad bi već i sâm ponekad trebao pomoć, moraš udovoljavati nerazumnim zahtjevima svoje majke i/ili oca koji su do savršenstva razvili metodu Piše: Dubravka Miljković emocionalnog zlostavljanja, ucjenjivanja i manipulacije svih vrsta

azgovori s prijateljica- skidaš bravu, uzbunjuješ susje- izgrađivala se godinama i neće ma imaju točno odre- de, stiže hitna... Ma ništa, prošlo samo tako prestati. Sigurno ste đenu, da ne kažem joj je. Neće se preseliti kod tebe, već i sami svašta pokušavali: zadanu tematiku. Dok neće u dom, želi umrijeti u svom nešto je djelovalo tek privre- Rsu ti djeca mala, najprije se opisu- stanu. Ali ne umire. – Više ništa meno, nešto nije uopće. ju novi zubići i razmijene simp- ne osjećam prema njoj... i sramim tomi onoga što jesu ili bi mogle se toga, plače jedna prijateljica. – »»Ono što možete, barem biti neke bolesti – za svaki slučaj. Ne znam kako da joj udovoljim, žali pokušati, jest da promije- Onda se operu muževi, prijatelji- se druga. One koje imaju brata nite svoju reakciju prema ce kojih trenutno nema, pa je na i/ili sestru u boljoj su sitauciji: i sebi; jednostavno zato da redu nova epizoda sapunice s emocionalni i organizacijski i zaštitite sebe. Ponavljajte si posla, pa se priča šta je koja zani- financijski teret lakše nose – čak da ne možete skoro pa ništa mljivo radila, kupila i gdje je tko i kad ispadne da su one glavna – osim biti strpljivi. bio. Djeca su stalno prva tema, žrtva. Tako je, primjerice, jedna »»Negativne emocije normalna samo se sadržaj, jasno, mijenja: prijateljica liječnica pa je već time su reakcija u takvoj nenor- 23 njihove zubiće postupno za- najviše na udaru. No nedavno je malnoj situaciji. Dovoljno mjenjuju njihovi ugrizi a onda i jednostavno – pukla. I završila vam je teško i bez osjećaja životni (ne)uspjesi... S godinama, na psihijatriji. Spasila se na neko krivnje koji si vjerojatno muževi više nikoga i ne zanimaju vrijeme. Srećom, još ima i brata i namećete zbog toga što ste – osim ako se ne razbole pa ih se sestru (na psihijatriji još ima mje- ponekad bijesni i svašta vam onda detaljno obrađuje u okviru sta). One koje su jedinci i nikad zbog toga pada na pamet. teme o zdravlju i bolestima – koja im to prije nije smetalo, sada to »»Ne ljutite se na prijatelje koji nekako postaje sve opširnija. Pod počinju žaliti... Imam sve uvjete da vam pokušavaju dati razne razno su kratki komentari o knji- bih bila sretna ali sve to što imam ne savjete o tome što biste i kako gama, filmovima i baletima i to je može kompenzirati ovu nesreću koju trebali napraviti jer je kod njih to. A onda odjednom – promjena ona meni priušti svaki dan. Pokopat to uspijevalo. Zabrinuti su za dnevnoga reda! Ono o čemu se će ona mene a ne ja nju! vas i čine to u najboljoj namjeri, rijetko pričalo i pod razno, posta- Ako i vi imate takvih pro- sa željom da vam pomognu. je prva, glavna a nerijetko i jedina blema, možda će vam biti lakše točka: vlastiti roditelji - oboje ili ako znate da niste usamljeni u Nagradno pitanje za kraj: zašto pojedinačno. Kad već i sâm imaš tome. Ljudi zapravo i ne vole je naslov roditeljska ljubav? Ironič- šezdesetak godina, i kad bi već i drugima pričati o tome jer no; svaki će roditelj spremno reći sâm ponekad trebao pomoć, mo- nekad misle kako su oni sami za kako nema toga što ne bi učinio za raš udovoljavati nerazumnim to krivi (bili su zločesti kad su svoje dijete; život bi dao za njega! zahtjevima svoje majke i/ili oca bili mali?) Zašto su neki ostarjeli Nijedno dijete to neće tražiti. Ali koji su do savršenstva razvili me- roditelji takvi? E sad, previše bi ako traži mir, malo mira, povre- todu emocionalnog zlostavljanja, nam prostora oduzelo da poku- meno malo mira, onda je neza- ucjenjivanja i manipulacije svih šamo pobrojati moguće razloge hvalno – za sve ono što sam se za tebe vrsta. Zovu usred noći i vrište da a to vam na kraju ionako ništa ne žrtvovala: rodila te, hranila i školovala će umrijeti, zoveš hitnu, juriš i ti bi značilo. Bez obzira na razlog, i sad valjda imam pravo sve ti to na- tamo, lupaš na vrata, ne otvara, oni se neće promijeniti. Dina- platiti; s kamatama (zelenaškim). ključ je u bravi, ne možeš unutra, mika koja postoji među vama Čudna neka ljubav. Ljubav?

glas trešnjevke | jesen / zima POZNATI IZ SUSJEDSTVA

KRISTIAN NOVAK: DAJ MI, BRATE, PRIČU! Nagrađivani romanopisac dobitnik je nagrade T-portala za roman „Črna mati zemla“

Tekst i foto: Vjeran Simeoni

ristian Novak rodio se 1979. godine u Baden-Badenu, u tadašnjoj Saveznoj Republici Njemačkoj. Roditelji su mu bili međimurski gastarbajteri i živjeli su Ku barakama u mjestašcu Gaggenau. Otac je radio u Mercedes Benzu kao mladi inženjer, a mama u tvornici Salamander Bund. Devet godina stariju sestru Sanju većinom je čuvala baka u Međimurju dok su starci bili na arbajtu…Od Sanje je kasnije naučio štošta i o elementima kvalitete književnoga teksta, kao i to da pisati ne treba baš pod svaku cijenu, osobito ako pred sobom imaš nestrpljivog čitatelja. „Buraz, ako nemaš kaj bitno za reći, nije loše bit malo tiho. I nemoj maltretirati svojim teh- niciranjem. Daj mi upečatljivu priču, pa ću čitati.“, govorila je pametna seka. Nakon smrti oca, preselili su se u Međimurje, u Vrhovljan. Profesor je germanistike i kroatistike, bivši karate-reprezentativac i pisac. Godine 2014. Osvojio je nagradu T-portala za roman „Črna mati zemla“ koji je vrlo uspješno Dora Ruždjak Podolski postavila na kazališne daske ZeKaeMa uz izvrsnu dramatizaciju Tomislava Zajeca. Ove godine ponavlja uspjeh i opet dobiva T-portalo- vovu nagradu za roman „Ciganin, ali najljepši“, čiju kazališnu predstavu očekujemo u ovoj sezoni Hrvatskog narodnog kazališta.

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 24 poznati iz susjedstva

GT: Rođeni ste u Njemačkoj, a živjeli ste u Međimurju. Je li crnilo što se provlači kroz roman „Črna mati zemla“ odraz realnog stanja u Međimurju? ——U Međimurju sam proveo pola života tako da je to dio mene. Ako sam što loše napisao o Međimurju, napisao sam loše o sebi. Većina reakcija iz Međimurja je jako pozitivna jer se ljudi prepoznaju i sposobni su sagledati stvari. Neke reakcije su da nije sve tako crno… Naravno da nije. Mi možemo u svom GT: Kada ste spomenuli Pizzeriju Purger, imate kvartu vidjeti samo prekrasne stvari, vidjeti li svoje gastronomske favorite i na koja mjesta samo humoristične stvari, samo plemenite idete popiti kavu, odmoriti se u kvartu? stvari, ali ima i onih crnih. Mene kao autora ——No Sikiriki, Nika, a od restauracija Maga- u ovom trenutku najviše zanimaju priče s dna, zinska klet, Šalša i Šeničnjak. priče koje pokazuju neljudski kontekst, a onda ispred toga neku ljudsku sudbinu. GT: Biste li svojom tematikom u nekoj imaginaciji mogli napraviti djelo tematike „Črna GT: Gdje i koliko dugo živite na Trešnjevci? mati zemla“, a da se događa na Trešnjevci ——Sokolgradska blizu Ljubljanske avenije. i je li ta realističnost prenosiva? Doselili smo se 2012. godine, a prije toga sam —— Mogla bi se prenijeti, samo je kontekst živio u Utrinama, a supruga u Prečkom. Shvatili „Črne mati zemle“ ipak ruralan. Pokušao sam smo da previše goriva toršimo na razdvojenost. napraviti situaciju da je to nekakva univerzalna Bitno jest to da smo bliže gradu, a najbitnije situacija kada zajednica dobiva puno agresije, je da sam već tada pjevao u Zboru Izvor Crkve pa reagira agresivno i traži nekog svog žrtve- Svetog Josipa. Meni je kao malom „selji“ iz nog jarca. Sve je to primjenjivo na bilo koju 25 Martina na Muri ovdje u Zagrebu dugo falilo strukturu, a Trešnjevka tu ima izuzetno puno to da nemaš nikakvu mikrostrukturu, ta činje- nekakvih socijalnih izazova i čini se da me to nica da su ljudi jako otuđeni jedni od drugih kao autora trenutno zanima. Droga, siromaštvo, drugima, da se ne pozdravljaju... To je meni bila evo pekara Croatia u kasnim satima prodaje jedna potpuno neprirodna situacija, a preko kruh po nižim cijenama što ne vidimo kad se Zbora Izvor upravo sam si to ispravio. Dok smo krećemo nekim svojim izoliranim sredinama. birali četvrt, Trešnjevka je bila prvi izbor. GT: Da vas kao uglednog člana zajednice GT: Je li Trešnjevka inspirativna za vaše stvaranje? pozovu da odlučujete o svom ——Fest, zato što prvi put kada sam bio na Treš- kvartu, što biste promijenili? njevci, bio sam u Pizzeriji Purger. Ta pizza je ——Zaustavio bih betonizaciju. Posebno je to u bila toliko fantastična da mi je ostala u sjeća- Sokolgradskoj problem. Sve više i više se gradi. nju… Dok sam bio na fakultetu, Trešnjevku sam Kad smo se doselili 2012. bilo je dvostruko manje-više zaobilazio jer mi nije bila usput. manje tih zgrada i onda jedna po jedna od tih Tek kad smo se doselili i počeli šetuckati po kuća koje imaju oko sebe nekakvo zelenilo i ovim uličicam i vidjeli da osim normalne grad- nije toliko auta bilo vezano za njih. Tada je nje ima i nešto kao neki nalijepljeni kolaž, bilo vrlo prohodno, a sada na njihovo mjesto kuća stara sedamdeset godina, pa onda novi dolaze zgrade sa desetak stanova. Odmah dio, stari krov… Sav taj eklekticizam je jako se to reflektira i na prometnu situaciju. Više inspirativan. Postoji još jedna književnica, za zelenila bi trebalo. Dovoljno je vidjeti u Parku mene formativna, Nada Gašić, koja je između Stara Trešnjevka koji je sada proširen, a kada ostalog napisala u svom sjajnom romanu „Voda, su ljetni mjeseci, ovdje je sve krcato. paučina“ koji opisuje veliku poplavu u Zagrebu 1964. godine i to za konkretno ovo područje GT: Pratite li s obitelji programe CeKaTea? Trešnjevke. Često su stanovi gdje žive ljudi niži ——Apsolutno, i to sve češće. Posebno me raduje od same ravnine ceste, tako da je taj potop što sa CeKaTeom surađuju moji Međimurci imao vrlo ozbiljne posljedice. Pinkleci. Ima izvrsnih programa za svaki uzrast.

glas trešnjevke | jesen / zima POVIJESNI FELJTON

KVARTOVSKA POVIJEST SVI ŽIVOTI TREŠNJEVAČKIH ULIČNIH LOKALA

Tekst i foto: Vanja Radovanović

Šetnja „od najstarije do najnovije Trešnjevke“ tematizirala je promjene u namjenama lokala u jednoj odsredišnjih trešnjevačkih ulica, Ozaljskoj, od Trešnjevačkog trga do Nehajske/Okićke ulice

vartovska povijest u pravilu je povijest proizašao iz nekadašnjeg mljekarstva. Tek rijetki „malih“ događaja među kojima tek tu i se sjećaju da je sa druge strane te kuće početkom tamo izroni neki „veliki“ povijesni do- 90-ih bio jedan od prvih kineskih restorana u gađaj, a i kad se oni dogode takvi su Zagrebu! U sadašnjoj zgradi Privredne banke Kdogađaji češće tek kulisa za tkanje „malih“ ljud- Zagreb, kažu neki, nekad je bila papirnica. Ali, skih priča čiji mozaik čini život jednog kvarta. U što se nalazilo na mjestu današnje zgrade FINE ovome ćemo se tekstu zadržati na povijesti ulič- (nekadašnje zgrade SDK - Služba društvenoga nih lokala. Ti su lokali nekad dugovječni, desetlje- knjigovodstva) nitko se tijekom šetnje nije mogao ćima iste namjene ili pak mijenjajući ih iz godine sjetiti. U nešto se dubljem pamćenje utisnulo to u godinu, ovisno o potrebama, modi, vlasnicima, da je u današnjoj zgradi HVIDRE i društvenih promjenama profila stanovnika kvarta. Trešnjev- organizacija nekad bila milicijska stanica, ali se ka tu nije iznimka, njenu povijest nitko od nas nije mogao sjetiti što se čini splet uglavnom nespektaku- nalazilo prije sada zatvorene pošte larnih, ali toplih ljudskih priča čiju preko puta Sokolgradske ulice ili pozadinu čine lokali uzduž glavnih gdje je točno bila prodavaonica trešnjevačkih ulica. dječje obuće „Opatija“ (neki kažu, U skladu sa takvim pogledom na na mjestu sadašnje papirnice). trešnjevačku povijest projekt „Mapi- No, valja spomenuti da sjeća- ranje Trešnjevke“ organizirao je 30. nja stanovnika ipak nisu jedini rujna 2017. šetnju pod nazivom „Od izvor podataka, suradnici projekta najstarije do najnovije Trešnjevke“ „Mapiranje Trešnjevke“ pribavili su koja je jednim svojim dijelom imala knjigu „Almanah udruženja trgo- temu upravo promjene u namje- vaca Zagreba, 1932. –1935.“ kao i nama lokala u jednoj od središnjih zbornik „Privreda grada Zagreba trešnjevačkih ulica, Ozaljskoj, od 1946. – 47“, a svojim su trudom i Trešnjevačkog trga do Nehajske/Okićke ulice. vremenom prikupljanju podataka pripomogli i Razgovori tijekom šetnje pokazali su kako brzo volonteri IX. gimnazije pod vodstvom prof. Inge- blijede sjećanja na svakodnevne prizore pored borg Radimiri koji su tijekom 2016. godine izvršili kojih prolazimo gotovo svakog dana: Tek rijetki popis sadašnjeg stanja lokala u najvažnijim treš- su se sjetili namjena nekih od najvidljivijih poslov- njevačkim ulicama tako da će biti moguće uspo- nih prostora vidljivijih i od samog trga. rediti stanje u te tri vremenske točke. Na primjer, na samome uglu Ozaljske i Kra- Pogledajmo neke od zapisa iz tih davnih treš- pinske ulice danas je prodavaonica „Delicija“, no njevačkih godina. Nasumice smo odabrali neke još nedavno tamo je bio dućan „Prehrane“ koji je od lokacija na Ozaljskoj ulici u dijelu između Treš-

glas trešnjevke | jesen / zima | str. 26 povijesni feljton

Glavni urednik Veselko Leutar

Zamjenica glavnog urednika Anita Končar

Art-direktor Trpimir Ježić

Kolumnistica njevačkog trga i raskršća s Nehajskom i Dubravka Miljković Ozaljskom! Lektura - Ozaljska 32: Tamo su sada zlatarna Želimir Ciglar Josip, butik MSL i donedavno je bila i Suradnici pošta. Prema popisu pošta iz telefonskog Vesna Rems Dobrin, Vanja Radovanović, Ivan Hromatko, Vjeran Simeoni, Želimir imenika iz 1948. pošta je već tada bila na Ciglar, Ivana Fabrični, Zorana Ćetković toj adresi, međutim 1961. je bila na današ- Fotografija na naslovnici njoj adresi Ozaljska 13. Veselko Leutar - Ozaljska 38 (uz Žumberačku ulicu): Fotografije na koricama Sada je tamo obrt za izradu reklama te Fredy Fijačko , Nives Borčić Novak pediker, dok je u 30-ima tamo bila odjeća Nakladnik „Kovač“, potolar „Halužan“ i željezara Centar za kulturu Trešnjevka „Papo“ Park Stara Trešnjevka 1 - Ozaljska 50 (uz Lipovečku ulicu): Sada 10 000 Zagreb Časopis izlazi uz financijsku podršku je tamo apoteka, a u 30-ima je bila trgovina Grada Zagreba i odjećom „Lotta“, a 1947. bife vlasnika Vje- potporu Vijeća gradskih četvrti koslava Čotića Trešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug - Ozaljska 13: Sada su tamo ključarski i Za nakladnika 27 zlatarski obrt, no 1961. je na toj adresi bila Ljiljana Perišić pošta Dinamika izlaženja - Ozaljska 17: Sada je tamo frizer „La kvartalno Belle“, a 1947. je bila trgovina manufak- Telefon turnom robom Josipa Markulina 01 30 27 411 - Ozaljska 21: Sada je tamo pečenjarnica Faks „Balkanjeros“, a 1947. je bio bife vlasnice 01 30 24 247 Matilde Golob te trgovina rublja i pletene E-adresa robe Stjepana Maleka [email protected] No, promjene su često brze i sjećanja MB svih vas, čitateljica i čitatelja, vrlo su vri- 3239632 jedna pa vas pozivamo sve vas da nam se Žiro-račun javite mailom, telefonom, komentarom na ZABA 2360000-1101429565 našem internetskom portalu www.mapi- ranjetresnjevke.com ili čak osobno s vašim Naklada 5 000 primjeraka informacijama. A za kraj, još jedan detalj iz povijesti ISSN 1846–503X Ozaljske ulice i njoj susjedne Tratinske, nevezan uz trgovine! Godinama su one zajedno tvorila Ulicu Narodnog heroja Rade Končara (puni naziv), a njega su dobile na izvanrednoj svečanoj skupštini Gradskog narodnog odbora 8. svibnja 1946., na prvu godišnjicu oslobođenja grada Zagreba. To je ime ulica nosila punih 45 godina, do 1991. kada su vraćena ori- ginalna imena Tratinskoj i Ozaljskoj ulici. www.cekate.hr