Problem Ne Leži U ACTA Sporazumu Ili U Autorskim Pravima, Već U Nereguliranom Internetskom Tržištu Glazbe Piše: Marina Ferić Jančić

Stipendisti Fonda Matz / Rođendani Silvija Foretića I Dušana Prašelja / Nove muzikološke snage: aktivnosti fusNote / IN MEMORIAM MARKO RUŽDJAK / RECENZIJE NOTNIH IZDANJA / CD Izlog

NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA BROJ 173 OŽUJAK 2012. CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747

Problem ne leži u ACTA sporazumu ili u autorskim pravima, već u nereguliranom internetskom tržištu glazbe Piše: Marina Ferić Jančić

očetak veljače uvelike su obilje– Naime, svjesni činjenice da su gra– Pžila i događanja oko ACTA–e, đani željni kvalitetne i povoljne le– Međunarodnog trgovačkog spora– galne glazbene ponude, stupili smo zuma o borbi protiv krivotvorenja i u kontakt s međunarodnim glazbe– piratstva kojemu je pristupila i Eu– nim servisima s pitanjem zašto ih ropska unija, no koji u svojim naci– u našoj zemlji nema i pozivom da onalnim parlamentima nisu ratifici– dođu u Hrvatsku. rale neke zemlje članice Unije. Popularni iTunesi na naš su upit vrlo Pristupanje Unije sporazumu bilo je kratko odgovorili da zasad dola– povodom mnogih prosvjeda održa– zak u Hrvatsku nije u njihovu pla– nih diljem Europe, pa i u Hrvatskoj. nu. To je ujedno bio i jedini kontakt Mnogi prosvjednici i poneki politi– koji smo ikada s njima imali. Strea– čari, više ili manje upućeni, iznijeli ming servisi poput Spotify i Deezer s su ozbiljne kritike o mogućoj ugro– nama su više komunicirali te izrazi– ženosti ljudskih prava i građanskih li određeno zanimanje za dolaskom sloboda. Međutim, važno je raza– na ovo tržište. No, uz to su nezao– znati što je od svega izrečenog toč– bilazno išla pitanja o stopi piratstva no, a što je pokušaj da se u područ– u zemlji, veličini tržišta, angažmanu ju Interneta, pod krinkom borbe za državnih institucija na suzbijanju pi– slobodnu komunikaciju (pod kojom ratstva koje izravno šteti razvoju le– mnogi podrazumijevaju i besplatno galne ponude (naime, zašto bi netko dijeljenje glazbe, filma i drugih sadr– kupovao glazbu ako je bez problema žaja, ignorirajući činjenicu da ta dje– može uzeti besplatno iz nelegalnog la nisu samo informacija, već nečija izvora?), navikama građana, odno– tvorevina i vlasništvo) ograniče, od– sno potrošača i tako dalje. nosno umanje prava intelektualnog Vezano uz neka od ovih pitanja, a u vlasništva. svrhu stvaranja boljih uvjeta za dola– HDS ZAMP javno je kazao da u zak servisa, osigurali smo da je pro–

slabo govorilo, a ujedno je izuzetno Dolazimo do prekretnice i više nego ikad potrebno je da se i važna za kreativnu zajednicu. Nai– sami autori uključe u borbu za svoja prava. Zašto ne iskoristiti Predsjednik Josipović o zaštiti autorskog prava na Internetu: me, danas na internetu građani uži– priliku kad vas se pita o internetu ili vašem radu da javno vaju u djelima kreativaca, pružatelji kažete da autori glazbenih djela i ostali kreativci danas od »Intelektualno vlasništvo potrebno je štititi kako bi internet pristupa odlično zarađuju interneta nemaju ništa, za razliku od onih velikih korporacija znanstvenicima, umjetnicima, izumiteljima i drugim kreativcima na prometu njihovih djela, velike koje kreativna autorska djela nude kao sadržaj i upravo na toj osigurali egzistenciju i prostor za rad. Internet mora ostati korporacije (Youtube, Google i slič– ponudi i prometu zarađuju ogromne novce? Važno je također i slobodna platforma za komunikaciju, daljnji razvoj kreativnosti, no) odlično zarađuju na inovativnoj da se autori uključe u akcije koje po tom pitanju provodi HDS ekonomije, društva, demokracije i razmjenu mišljenja. Piratstvo, distribuciji i dijeljenju djela, a jedi– ZAMP. Zajedno s nama, autori trebaju biti ambasadori potrebe a osobito ono u komercijalne svrhe, potrebno je onemogućiti. ni koji u lancu zadovoljstva ništa ne poštivanja svih, pa tako i autorskih prava na internetu. Ukažite Tako štitimo kreativnost i potičemo razvoj gospodarstva.« dobiju upravo su ljudi koji su ta djela na činjenicu da se vaša prava u velikoj mjeri danas na interentu stvorili — kreativci, umjetnici, stva– ne poštuju, zahvalite svima koji to čine. Zalažite se za poštivanje ratelji. Pritom javnost vjerojatno nije građanskih prava i sloboda, za slobodu govora, no uvijek Regulacija interneta na ni svjesna da se danas na internetu istaknute i potrebu da se na internetu poštuju i prava kreativaca. prijedlogu ACTA sporazuma ne zadovoljstvo autora i prava autora svakodnevno bezobzir– korisnika no krše. vidi ništa suprotno već postojećoj le– bi ikome trebao biti, suzbijanje kori– gislativi u Hrvatskoj (ili EU) te da cedura pribavljanja svih potrebnih No, u ovoj priči nisu prosvjedi protiv Premda je internetsko tržište da– štenja interneta ili hvatanje krajnjih ne vidi ni jednu odredbu koja bi na– nas očito uređeno na isključivu šte– korisnika (kao što to, na primjer, odobrenja vrlo jednostavna i rješava rušavala slobodu govora ili izražava– ACTA–e ono što treba zabrinjavati, se na jednom mjestu. Osigurali smo već činjenica da su događanja pota– tu autora, glazbenika, glazbene, ali čine Amerikanci). Cilj je usposta– nja, no rekao je i da smatra da o tome i drugih kreativnih industrija, treba va tržišta na način da svi oni koji od međunarodnu suradnju na regional– treba provesti javnu raspravu i ozbilj– knula čak i rasprave da piratstvo — noj razini gdje smo dogovorili je– to grubo kršenje prava autora — za– zahvaliti svim građanima koji danas glazbe, odnosno od prometa glaz– nu pravnu analizu. Naime, naš stav na internetu prepoznaju da je autor– bom zarađuju, dio tog profita odvoje dinstvene uvjete kako bi zajednički, je jasan i nedvojben i u više navrata pravo pomaže umjetnicima i čini im kao veće regionalno tržište, nastupili korist. Postoje oni koji iskreno i čvr– sko djelo nečije vlasništvo i koji au– i za one čiji su im proizvodi omogu– javno smo ga iznosili: apsolutno se torsko pravo poštuju. HDS ZAMP ćili zaradu. prema tim servisima. protivimo svakom ukidanju građan– sto vjeruju da internet treba biti po– upravo je to učinio. No, uz sve to, inozemnim servisi– skih sloboda i apsolutno se protivi– dručje apsolutno slobodne razmjene Legalna glazbena online ma i investitorima u ovaj projekt, mo ograničavanju slobode mišljenja, svega — svih sadržaja. U tom smislu Argumentirana javna ponuda? visoka stopa internetskog piratstva izražavanja i privatnosti, no uvijek autorsko pravo vide kao prepreku. rasprava očito predstavlja veliki problem. Taj smo za poštivanje prava intelektual– Neki su čak od Vlade i Sabora za– Uz ovu raspravu uvijek se izno– dio problema ne može riješiti samo nog vlasništva. Stoga pozdravljamo htijevali da pristupe reformi autor– Izgleda da je došlo vrijeme za ar– va postavlja pitanje zašto u Hrvat– HDS ZAMP i ostali nositelji prava uključivanje Europskog suda pravde skog prava za digitalno doba prema gumentiranu javnu raspravu o pi– skoj nema digitalne ponude glazbe, na glazbu koji, kao i građani, željno koji bi takvu analizu trebao napravi– nekim već postojećim prijedlozima. tanjima interneta i autorskog prava, a mnogi naprečac zaključuju da je očekuju kvalitetnu hrvatsku i ino– ti. Međutim, unatoč svemu navede– O kojim konkretno prijedlozima se pa čak i cjelokupnog intelektualnog nema zbog autorskih prava i udru– zemnu digitalnu glazbenu ponudu. nom, stranice predsjednika Josipo– radi nije navedeno, a HDS ZAMP vlasništva. Svi koje ova tema imalo ga za kolektivno ostvarivanje prava. Potrebna je sveobuhvatna suradnja vića i ZAMP–a u nekoliko navrata u ovom trenutku nema informacija dotiče trebaju se uključiti u raspra– I na to smo javno odgovorili. državnih institucija i udruga za ko– bile su predmetom hakerskog napa– o postojanju ikojega prijedloga re– vu i dati vlastiti doprinos. HDS Prema informacijama koje je HDS lektivno ostvarivanje prava, ali i sa– da. Koji je točno razlog tome? Je li forme autorskog prava koja bi bila u ZAMP u nju će se uključiti vođen ZAMP prikupio u posljednjih godi– mih građana. ovo doista demonstracija načina na korist autora. upravo interesima svojih članova i svih autora glazbenih djela, a važno nu dana, osnovni problem leži u či– koji se želi očuvati sloboda izražava– CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS Tema ostvarivanja prava na inter– njenici da smo malo tržište i da stopa nja na internetu? je da pritom imamo i njihovu potpo– netu, tema je o kojoj se u Hrvatskoj ru. Važno je istaknuti da cilj nije, niti internetskog piratstva iznosi 99,9%. 2 BROJ 173, OŽUJAK 2012. Silvije Foretić obilježio 70. rođendan godinu dana kasnije Poštovani čitatelji Cantusa, — Hrvatski glazbeni zavod, 7. prosinca 2011. aslovnica i duplerica novog broja Cantusa pripada ZA– NMP–ovim temama. Naime, Hrvatsko društvo skla–

UVODNIK datelja i njegova služba ZAMP prošlu su godinu završili sa Zločesti dečko hrvatske avangarde 60–ih

stabilnom ukupnom naplatom autorskih naknada, a osim KONCERTI stabilnosti poslovanja, prošle je godine pojačana suradnja s Piše: Jagoda Martinčević državnim institucijama i tijelima zaduženim za provedbu U Zagrebu je za svoje »škandalozne« koncerte zaradio ukor dekana, dok je u Njemačkoj pronašao slobodu prava intelektualnog vlasništva, pa je, osim jačanja redovne i istomišljenike suradnje, pokrenuta zajednička akcija Stop krivotvorinama i piratstvu s prošlogodišnjim središnjim događanjem na za– retičara (tenor i bas) na pisaćim mašinama, grebačkom Cvjetnom trgu u kojemu su sudjelovali hrvatski skladatelja za električnim orguljama i ne– autori i glazbenici. Akcija se nastavlja i ove godine, a prvo vidljivi klavir. Između takvih su se skladbi događanje nedavno je održano u Osijeku, uz nastupe Anto– nizale i druge među kojima svakako treba nije Šole, Buđenja i Colonie. Interakcija građana, glazbenika istaknuti Ordinarium Missae, latinsku misu i predstavnika institucija, uz testove znanja i darove te poru– za mješoviti zbor i 10 instrumenata, zatim ke o važnosti poštivanja intelektualnog vlasništva, građani Fabularium Animale, koncertantni komorni su iznimno dobro prihvatili. Akcija je samo dio antipiratskih mjuzikl za 5 (6) pjevača i komorni orkestar aktivnosti koje Društvo provodi u suradnji s drugim udru– te Semi–mono–opera, semiopera semiseria gama nositelja prava na glazbu i audiovizualna djela. HDS za jednog pjevača (tenora) i vrpcu. Razno– ZAMP također je u protekloj godini pojačao aktivnosti ve– likost, maštovitost, duhovitost i odmak od zane uz legalizaciju glazbene ponude na Internetu, posebno uobičajenog, odlike su koje krase Foretićev s ciljem da kroz Institut hrvatske glazbe, zajedno s ostalim opus, bez obzira na to bio on »ozbiljan« ili udrugama i u suradnji s kvalitetnim partnerom, građanima

ć »neozbiljan«, u svakom slučaju drukčiji od ponudi jednako kvalitetnu sveobuhvatnu online glazbenu opi svega što se u hrvatskoj glazbi pisalo u nje– ponudu te da ispuni preduvjete koji bi u zemlju privukli

nte T govo rano ili u naše današnje vrijeme. već postojeće velike međunarodne glazbene servise. Proš– A lu godinu obilježilo je i veće uključivanje članstva u akcije Silvio Foretić na rođendanskom koncertu u HGZ–u Uspavanka samome sebi Društva i ZAMP–a koji su u Hrvatskoj uistinu postali glas autora, glas koji se zalaže i bori za prava autora. Sa željom ši– ilvije Foretić, »zločesti dečko« hrvatske sni kabaretski žanr s obligatnom ironijom Svečarski je koncert obuhvatio dio toga renja kvalitete usluge i informacija koje HDS i ZAMP daju Savangardne glazbe 60–ih godina proš– spram svega i svačega pratio ga je tijekom opusa, u prvome dijelu namijenjenoga gla– članstvu, časopis Cantus najavljuje seriju korisnih članaka loga stoljeća, obilježio je 7. prosinca prošle duge autorske karijere. Nanizao je tako Sil– soviru, od ranih Šest dvanaesttonskih ko– na temu »Tko je tko u glazbenoj industriji?«. U ovom bro– godine u Hrvatskom glazbenom zavodu 70. vije Foretić u svojemu opusu od 1955. godi– mada iz 1955. do Lullaby for myself iz 1983. ju posebno obrađujemo glazbene publishere, a u narednima, rođendan. U svojem stilu, sa zakašnjenjem ne do danas najrazličitija djela (orkestralna, godine. Autorici ovoga teksta najviše se svi– obradit ćemo diskografe, menadžere, koncertne promotore, od godine dana! Razlog tomu bio je Mar- vokalno–instrumentalna, komorna, elek– djela Sonate nostalgique za jednog pijanista glazbene udruge... Ujedno, kako jača borba HDS ZAMP–a šal, opera koju je intenzivno dovršavao za tronička i scenska), ostajući vjeran svojem na dva klavira koja na »normalnom« i »pre– s internetskim piratstvom, u sljedećim izdanjima posebno protekli Muzički biennale Zagreb, a čija se specifičnom autorskom stilu koji se ni na pariranom« klaviru polemizira s, kako au– ćemo se baviti temama vezanim uz izazove digitalizacije i praizvedbena sudbina zamalo otela kontroli koga nije oslanjao, nikoga nije slijedio, pa tor kaže, vrlo (zlo)upotrebljavanim pojmom internetsko piratstvo. No, svi se naši svakodnevni izazovi iz raznih, najmanje kulturnjačkih, a uglav– čak ni suvremenike koji su stvarali glazbu nostalgije, a svakako je bilo veselo gledati povuku kad nas zadesi vijest o smrti — hrvatska kulturna nom političkih razloga. No, Maršal je una– tada nazivanom avangardnom, modernom, Foretića kako spava pod klavirom na počet– javnost s tugom je ispratila akademika Marka Ruždjaka na toč mucavim razlozima ipak praizveden sa suvremenom… Nakon studija u razredu ku i na kraju toga dijela koncertnog raspo– njegovo posljednje putovanje. Odajemo mu počast, s vjerom zakašnjenjem, a Foretić je okrugli rođendan Milka Kelemena, usavršavao se u Ljubljani reda. U drugom su predstavljene tri skladbe da njegovo stvaralaštvo i dalje nastavlja živjeti kroz nove ipak proslavio — godinu dana kasnije. te potom u Njemačkoj gdje je i ostao dje– uz gudače: Monotonia koja se »razračuna– umjetničke interpretacije. lovati kao pedagog na Folkwang Hochschule va« s minimalističkom glazbom, a možda Davor Hrvoj Biennalski »prvoborci« u Essenu i Duisburgu. Kelemen, Zimmer– s njom i »očijuka«, potom lirska arija Marte mann, Stockhausen i Mauricio Kagel bili iz opere Maršal i ironična Am schönen brau- Bilo kako bilo, dvorana Hrvatskog glaz– nen Rhein, nastala 2001. o stotoj obljetnici benog zavoda te je večeri mogla izmamiti su mu učitelji među kojima je Kagel sa svo– jim glazbenim teatrom zacijelo bio najbliži Brodarske burze u Duisburgu. Sve u sve– SKLADATELJI I IZVOĐAČI ZABAVNE, POP I ROCK GLAZBE i koju nostalgičnu suzu jer se ispunila ma– mu, zgodan izbor za 70. rođendan sklada– hom biennalskim »prvoborcima«, organi– onome što je Foretić želio raditi. U Zagrebu HRVATSKO DRUŠTVO SKLADATELJA RASPISUJE je međutim za svoje »škandalozne« koncer– telja koji duhom nije nimalo ostario, štovi– zatorima, među kojima je bio i predsjednik še, podrugujući se sebi i nama, ovakvoj ili Ivo Josipović, muzikolozima, glazbenim te zaradio ukor dekana, dok je u Njemačkoj pronašao slobodu i istomišljenike, a rezulta– onakvoj glazbi ovog ili onog vremena, Fore– NATJEČAJ piscima i pokojim sjedokosim skladatelji– tić je ostao svoj i kao da ga nije briga hoće li NATJEČAJ ti tamošnjega skladanja stizali su s vremena za nove skladbe za 59. ZAGREBFEST 2012. koji će se održati sredi- ma. Mlađi baš i nisu viđeni, a studenti po– se to nekome svidjeti ili ne. Osobno, voljela nom listopada u jednom od zagrebačkih koncertnih prostora gotovo! Šteta, jer trebalo je barem poslušati i na vrijeme i u Zagreb. Unatoč respektabilnoj inozemnoj profesorskoj karijeri nije postao bih da takav i ostane. Osnovne upute: upoznati se s legendarnim Foretićem koji je još 1967. godine napisao glasoviti Koncert etablirani autor, do danas je ostao poseban U ostvarenju koncerta autoru su pomagali i a) Autorski timovi (skladatelj, tekstopisac, aranžer, izvođač) zajedno sa svojim neobičnim i često dvosmislenim šalju radove na Festival. Pravo sudjelovanja imaju državljani Repu- za rog i svijeću u žanru svojevrsnog glazbe– sopranistica Adela Golac Rilović, na klavi– blike Hrvatske. Izvođači iznimno ne moraju biti hrvatski državljani, nog teatra s kojim je zabavljao mnogobrojne naslovima poput Koncerta za drugu violi– jaturama pijanisti Zrinka Majstorović, Fran ali moraju izvoditi skladbu na hrvatskom jeziku. Zagrepčane u Medulićevoj ulici, u kavani nu, Les Après–midis d’un Foretic ili Sonatine Šokić i Reo Radan, na klaviru pijanist Kre– b) Snimljeni radovi šalju se na CD–u u audio formatu. Snimke u i kabareu Jazavac koji je prethodio današ– difficile (u čast Mozartu), zatim kantate Boj- šimir Starčević, harfistica Mirjana Kriško– mp3 formatu (128 bps) mogu se slati elektroničkom poštom na njem Kerempuhu. Glazbeno kazalište bilo no koplje prebi na sedmero, ciklusa pjesama vić te Društveni orkestar Hrvatskog glaz– adresu: [email protected]–com.hr je obiteljsko naslijeđe sinu opernoga tenora Merde de siècle ili pak Per–fagotto–e–contra– benog zavoda pod, dakako, Foretićevim fagotto, scensko–glazbeni proces za fagoti– c) Uz snimku treba priložiti (moguće u PDF–u, Sibeliusu i Wordu na koji je vokal zadržao kao jednu od konstan– vodstvom. navedeni e–mail): ti svojega skladateljskog izričaja, a svojevr– sticu i kontrafagotisticu, dva pjevajuća teo– 1. tekst pjesama u tri (3) primjerka 2. notni zapis s upisanim tekstom i harmonijskim simbolima In memoriam 3. imena svih članova autorskog tima s adresama (e–mail, ako imaju) i telefonskim brojevima radi kontakta Radovan Vukovojac (1937. — 2012.) d) Autori slanjem svojih radova prenose na organizatora pravo prve javne izvedbe i ujedno se obvezuju na potpisivanje odgovarajućeg nakladničkog ugovora zbog reguliranja prava i obveza pri objavljiva- akon duge bolesti u dobi od 75 godina i govorničke sposobnosti, dovele su ga na nju festivalskih skladbi na nosačima zvuka i slike. Sva ostala prava N11. veljače 2012., u Zagrebu je premi– tadašnji Radio Zagreb gdje je tijekom šez– pripadaju autoru prema Zakonu o autorskom i srodnim pravima. IN MEMORIAM nuo Radovan Vukovojac. Iako nikada nije desetih godina prošlog stoljeća obnašao niz e) Svi autorski timovi čiji radovi budu izabrani za izvođenje na Fe- bio profesionalni glazbenik, Vukovojac je dužnosti. Isprva je radio kao glazbeni su– stivalu, dobiti će jednokratnu naknadu u iznosu od 5.000,00 kn kao glazbeni producent i radijski urednik radnik. Brzo je napredovao, pa je postao brutto za potrebe produkcije i aranžmana za javno izvođenje. Broj odigrao značajnu ulogu u promociji hrvat– urednikom Redakcije ozbiljne muzike, po– Radovan Vukovojac radova koji se šalju nije ograničen, ali za svaki rad mora biti precizno ske glazbe. tom »šefom 1. programa Radio Zagreba«, naveden autorski tim. a 1968. godine imenovan je »šefom radio Rođen je u glazbeničkoj obitelji Dugan Horvat, Krešimir Fribec, Branimir Sa– f) Autori mogu slati i one radove koji su već objavljeni ili su pripre- programa«, što odgovara današnjem glav– kač, Natko Devčić, Zvonimir Bradić i dru– mljeni za objavu na nekom albumu. U takvom slučaju, autori mora- (unuk je Franje Dugana starijeg), pa je upi– nom uredniku Hrvatskog radija. Tijekom ju priložiti suglasnost izdavača (diskografa) da se rad može objaviti jao glazbu od djetinjstva. Opće i glazbeno gi. Također je naručivao i takozvane lake tog perioda posebno se angažirao i osigu– na festivalskom CD–u koji će izaći u izdanju Cantus d.o.o. Također, obrazovanje stekao je u Zagrebu, a njegova orkestralne kompozicije brojnih autora te rao sredstva za suradnju s brojnim hrvat– u takvom slučaju autorski tim nema pravo na jednokratnu naknadu velika ljubav za glazbu ubrzo se manifesti– rekonstrukcije djela hrvatske baštine, pri– od 5.000,00 kn bruto jer se pretpostavlja da su troškovi produkci- skim skladateljima od kojih je za potrebe rala na području koncertne produkcije. Još mjerice Vatroslava Lisinskog čiju je operu je riješeni ugovorom s izdavačem spomenutog djela. Takvo djelo Radija i njegovih ansambala naručio velik kao student započeo je organizirati kon– Ljubav i zloba, na njegovu narudžbu, obra– smije biti objavljeno najviše mjesec dana prije Festivala, to jest 15. broj kompozicija, obrada i rekonstrukcija. certe ozbiljne glazbe za vršnjake, učenike dio i orkestrirao Boris Papandopulo. Po– rujna 2012. godine. Djela objavljena prije tog datuma neće se uzeti Među desetine kompozicija koje je Vuko– četkom sedamdesetih dolazi do prekida u obzir. i studente, na kojima je, osim kao produ– vojac tada naručio spadaju i takva djela kao cent, djelovao kao voditelj i predavač. Bio njegovih profesionalnih aktivnosti, nakon Radove treba predati najkasnije do 15. svibnja 2012. ili preporučeno što su oratorij Matija Gubec Ivana Brkano– čega se osamdesetih i devedesetih godina poštom na adresu: Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, je jedan od osnivača i predsjednik Muzičke vića, Međimurska suita Miroslava Magda– 10000 Zagreb — s naznakom »Za Zagrebfest 2012.« omladine Hrvatske u doba njenih velikih manjim intenzitetom pojavljuje u glazbe– lenića, Koncert za trubu i orkestar Igora uspjeha i sustavnih akcija koje su ozbiljnu nom kontekstu, povremeno pišući koncer– Zagreb, 23. veljače 2012. Kuljerića, Likovi i plohe Dubravka Detonija glazbu približavale djeci i mladeži. Njego– tne programe i druge tekstove o glazbi. Je– Hrvoje Hegedušić, umjetnički voditelj Zagrebfesta ‘12. te niz drugih djela iz pera vodećih hrvat– vo veliko znanje o glazbi, kao i elokvencija dan je od osnivača Društva za promicanje skih skladatelja, među kojima su Stanko orguljske umjetnosti Franjo Dugan.(HDS)

IZDAVAČI: Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb, Berislavićeva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVAČE: Antun Tomislav Šaban i Mirjana Matić / UREDNIŠTVO: Marina Ferić Jančić, Jana Haluza, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Jure Ilić / GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Luka Gusić / TISAK: Studio Flyer, Aleja Seljačke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: [email protected], cijena: 20 kuna (za članove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747 CJENIK OGLASA ZA CANTUS  1/1 CIJELA STRANICA 6.000,00 kn 1/2 STRANICE 3.000,00 kn  1/3 STRANICE 2.000,00 kn  1/4 STRANICE 1.500,00 kn  Cijene oglasa izražene su bez PDV–a i ne uključuju dizajn oglasa  Oglasi na vanjskom ovitku novina navedenih formata naplaćuju se dodatnih 30% od izražene cijene.  Dodatne informacije o smještaju oglasa, posebnim formatima te pogodnostima uputiti na [email protected] BROJ 173, OŽUJAK 2012. 3 In memoriam Marko Ruždjak (Zagreb, 9. srpnja 1946. — Zagreb, 23. veljače 2012.) Providnost i osobna sudbina Piše: Sanja Raca IN MEMORIAM

Puno nas je bilo na ispraćaju. tako je u redu jer nas je također puno koji smo ga osjećali

vi koji pripadamo glazbenoj zajednici dijeli– sveta mjesta, sigurno nije slučajna, barem ne Smo žal i mnoge uspomene na Marka Ruž– po naslovu. Kada 2006. piše poemu La fron- djaka. Kakve god one bile, prijateljske ili profe– tera za sopran i komorni orkestar koja znače– sionalne, zadržavamo i dalje onaj ugodan osjećaj njem asocira na granicu kao takvu, on zapi– bliskosti proistekao iz njegove jednostavnosti. suje da je riječ o »ispitivanju moguće opcije Ona je bila pitanje načina komunikacije, a ne prekoračenja«, a ne »afirmaciji granice kao ne– otkrivanja osobe koja je po bujnosti unutarnjeg povredive linije«. Ta »prekoračenja« ključna života daleko složenija, a slojevi koji su je činili su za način kreativnog oblikovanja od najra– izviru upravo ovih dana preko onih koji su s njim nijih opusa. Njegov korak naprijed dolazio je dijelili zajedništvo — intelektualno, umjetničko, iznutra, on mu je osobno otvarao vrata i tražio svakodnevno, pedagoško, radno ili prijateljsko. vlastiti izraz slobode za, kako je to podruglji– Svatko ima različitu sliku, ali se ona ipak uvijek vo nazvao, »treniranje vlastitoga sluha«. Nije sastaje na točki tople bliskosti. »Vezala nas je ista bilo lako otkriti s kakvom je brižljivošću stva– sklonost prema kompoziciji... osjećam istinski rao jer je njegov osjećaj gospodske skromnosti gubitak prijatelja kojega sam stekao kroz glazbu« (u izrazima sućuti, ministrica kulture naziva (Ivo Josipović), »Sve tako andantino i uvijek sa je poniznošću pred veličinom umjetnosti) in– smiješkom, pronicljivim i blago (samo)ironič– stinktivno bježao pred viškom riječi, nije im nim, ode i naš dragi i jedinstveni Marko« (Bra– se dao zavesti. nimir Pofuk). Danas kad ih više ni ne može biti, s nama su Marko Ruždjak posjedovao je jednu rijetku vrli– njegova djela. Ima ih točno onoliko koliko je nu, vjernost. Nalazimo je u svim onim stvarima htio, a ona uistinu plove prema svijetu trećega koje su ga zaokupljale, a nije im davao prioritete, razumijevanja, prema usijanoj stvarnosti nad- važnost im je bila od iste vrste, čak i kad su bile stvarnoga, kako je zapisao Dubravko Detoni u pitanju njegove dvije dominantne vokacije — 2006. godine. Bilo je to uz Markov autorski stvaralaštvo i pedagogija. Vokacija kao pojam ima koncert u povodu 60. rođendana. Nekako mi duboko tumačenje u teologiji, ona je »čin kojim je se čini da je to bila jedina prilika kada se re– Providnost predodredila svakog čovjeka za odre– flektor usmjerio samo na njega, ne na određe– đenu ulogu koja je ujedno i njegova osobna sud– no djelo kao dio neke izvedbene cjeline, nego bina«. To je bio Marko Ruždjak. S jednakim se na cjelinu samu. Nije ovo misao o neučinje– intenzitetom posvećivao radu u Stručnom povje– nom prema zaslužniku, nego tek oris osobe HRVOJDAVOR Marko Ruždjak renstvu za Nagradu mladim umjetnicima Darko kakva je bio — uvijek tu i uvijek po ruždjakov- Lukić u kojemu je dvanaest godina bio predstav– skoj strani. Ta riječ »reflektor«, u smislu središta puno koji smo ga »osjećali« za života. Čovjek zna urs sincerely* (S poštovanjem) prema uspomeni na nik Hrvatskog društva skladatelja ili ulozi pred– pozornosti, asocijativno me navela na partituru da posljednji pozdrav ima duhovnu dimenziju, »predstavnika jedne nezaboravne generacije koja sjednika ISCM–ove Komisije za izbor djela na Spotlights za veliki simfonijski puhački orkestar da smo u smrti svi jednaki i da ništa više ne mo– je oblikovala glazbenu povijest dvadesetoga sto– prošlogodišnjem Muzičkom biennalu Zagreb iz 1998., zatim na puhačke instrumente za koja žemo promijeniti, iako se, kad izgubimo onoga ljeća i koja je kreirala suvremenu glazbenu misao predstavljenih u okviru Svjetskih dana nove je volio pisati, pa na klarinet, njegovo ljubljeno koga volimo, svijet oko nas uvijek promijeni. stoljeća u kojemu jesmo. Zahvaljujemo na tome glazbe Međunarodnog društva za suvremenu glazbalo…, ukratko, na ono što je stvarao jer mu jer je opraštanje od Marka Ruždjaka težak gubi– Njegove Camminate* (Šetnje), njegov Vitae ar- glazbu. je osoba nekako bila skrovita i zato jer je javnu tak za hrvatsku kulturu.« (Andrea Zlatar Violić, pojavnost ostavljao drugima. Bilo mu je dovoljno bor* (Drvo života), Pjesma nad pjesmama* i sve Njegova zadnja skladba Canto peregrino za fla– ministrica kulture) da on sam zna što zna, a toga je bilo puno, zato ostalo, jednoga su osobitog trenutka uzletjele ka utu solo, danas kad nije više s nama, može se je i mogao davati tako velikodušno. Puno nas je Lux aeterna* (Svjetlost vječna). Neka mu svije– * Nazivi skladbi Marka Ruždjaka iz 2007., 1970., 1990., tumačiti kao simbol ili kao glazbena (o)poruka, bilo na ispraćaju. Tako je u redu jer nas je također tli na izvoru u koji se vratio, a mi ostajemo Yo- 1994. i 1980. godine iako ta Pjesma hodočasnika, putnika koji pohodi

Mladen Tarbuk i puno govoriti... nego da treba gleda– o »svemu što je lijepo i dobro«? janja nove skladbe, unutarnje procese Dragi Marko, slijedit ćemo Tvoje ti, osluškivati, razmišljati, pisati, crtati, traženja, promišljanja — uvijek je zra– tragove! aš dragi Marko napustio nas je skladati i pjevati, stvarati... i tražiti, u Hvala ti, Marko! Neka ti je laka hrvat– čio povjerenjem i autoritetom iskusnog Nonako kako je živio: tiho i samo– Tišini i u Sebi i u Drugima... jer je tamo ska zemlja! skladatelja. Eva Sedak zatajno. Takva je i njegova glazba puna Sve i tamo Sve možeš pronaći, možda iskričavih i bljeskovitih ideja. Lijepo je Olja Jelaska uzdržanost i intenzitet njegove pri– doznati i tamo se Sve nalazi i ostaje... Satovi kompozicije vrlo često su prola– bilo surađivati s njim. Još kao student Ssutnosti među nama bili su sasvim Tako je i s nama sada. zili u potpunoj tišini jer je Marko bio veselio sam se pjevati u zboru Muzičke apustio nas je Marko, osobito za– šutljiv čovjek i dugo je razmišljao o sva– osobite vrste. Intelektualna širina i go– Nnimljiv umjetnik, skladatelj, pro– akademije Kralja Ubu i korepetirati u Jedan dio mene zauvijek je ostao i otišao koj novoj cjelini koju bih mu donosila tovo renesansna otvorenost za iskustva fesor i Čovjek. Gavelli njegove songove za Brechtovog s Markom Ruždjakom, ne znam može na sat. I tada, u nekom trenutku rekao onkraj glazbe činili su njegovu glaz– Vojnika Švejka u drugom svjetskom ratu. li ga to utješiti i podati mu Mir? Po prirodi introvertiran i zatvoren, če– bi tek pokoju rečenicu koja bi odjeknu– bu otvorenom za iskustva onkraj svih Tim je povodom s lakoćom pretvorio sto naizgled sa strane i nevidljiv, ali u la kao ključ rješenja za nastavak dalje. stvari. Bio je Marko Ruždjak štedljiv Ali je jedan dio Marka bio i ostao i još je naš odnos iz pedagoškog u kolegijal– suštini duboko izražajan, produhovljen Duboko zainteresiran za razvoj svako– s riječima, pa tako i s tonovima: bili su uvijek u meni. Sretan sam što ga imam nost skladatelja, u jedno supostojanje skladatelj i profesor koji je izgradio au– ga od nas, zračio je jednim dubokim za njega ne samo zvukovi, nego uvijek i i na tome Ti hvala Marko. koje je s vremenom zorilo i širilo svoje toritet i postao duhovni stup umjetnič– poštenjem, a svojim primjerom ukazao znakovi s pomoću kojih je oblikovao ne– horizonte. A s Markom se moglo uvijek Ante Knešaurek ke glazbe u našoj sredini. Iz vrste onih i na to kakve odnose među sobom gra– što izvan njih samih. Prije svega red kao zanimljivo razgovarati — on je s nekim rijetkih samozatajnih ljudi koji osta– dimo za budućnost. Otvoren, ali isto– odraz i ishodište svakog smisla i ljepote. osobitim zadovoljstvom volio skretati s oje sjećanje na Marka Ruždjaka, ve izrazito duboki trag u ljudima oko vremeno nepokolebljiv u svojim umjet– Otkrivati skladanjem zakone toga reda engleske ranobarokne poezije na gur– Mmojega prijatelja: sebe. ničkim stremljenjima, prihvaćao je za Marka je bio najveći intelektualni, manske izvještaje s nedavno očišćenih različitost svojih studenata i tako poka– muzični izazov i izvor stvaralačke rado– trpeza, začinjene i enološkim procjena– »Živi tako kao da ćeš se odmah sada morati Pripadnik je generacije hrvatskih skla– zao, na svoj način, svjesnost o neogra– sti i užitka, kao što je potom izvođenje ma. Marko je volio život u katkada pa– rastati od života i kao da je vrijeme koje datelja koja je stasala u 2. polovini proš– ničenom umjetničko–duhovnom pro– i slušanje njegove glazbe kretalo od te radoksalnoj sveobuhvatnosti njegovih ti je ostavljeno neočekivani dar.« (Marko log stoljeća i koja je od početka na našim storu u kojemu ima mjesta za svakoga radosti i tog užitka, a prema otkriću za– manifestacija… iz te ljubavi slijedila je Aurelije) prostorima gradila glazbu koja pripada od nas. Prazni prostor i tišina koju bih gonetke koja ih je potaknula. zapadnoeuropskom miljeu. Marko je u za njega karakteristična neoptereće– Moj prijatelj i učitelj, ili učitelj i prija– doživljavala pri svakom našem susretu nost stilom, izrazom i formom koja me svom skladateljskom stvaralaštvu bio bila je ona duboka dimenzija velikog Jednako je tako i razgovarati s Mar– telj, kako želite, od danas je slobodan. dosljedan njegujući visoko estetizirani kom Ruždjakom o njegovu djelu zna– je uvijek oduševljavala. Najviše su ga Od trenutka prelaska u vječnost, njegov čovjeka i umjetnika. A ta tišina — kao veselile dobro osmišljene minijature i pristup skladanja koji u sebi nije pod– pratilac u našem odnosu — bila je rječi– čilo prepoznati njegovu zanatsku vanj– duh, toliko živ, u toliko boja i ritmova, nosio klišeje niti istrošene okvire. Str– štinu, strukturu i oblik, da bi se potom epigrami. Kao što nas danas rastužuju napokon se oslobodio zemaljskih veri– tija od bilo čega. njemu posvećeni epitafi. pljivo je u sebi tražio uvijek neke nove, uspjelo zaviriti u razloge i povode koji ga. Marko sada više nema nepoznanica, ali samo njemu svojstvene glazbene pu– Duboko prijateljstvo odavalo je još su ga upravo takvog uvjetovali. Bilo je Berislav Šipuš nema pitanja, nema slutnji. Marko više tove. Razvijao je takav osobit skladatelj– jednu Markovu osobinu — humanost tako i pri našem posljednjem razgovo– ne traga za istinom. ski izraz i njemu ostao vjeran do kraja. umjetnika koji je u sebi sintetizirao ru i vjerojatno jednom od posljednjih ko je Stanko Horvat bio za mene Bio je gospodin koji je izuzetnom pro– Bio je umjetnik visokog stila. estetiku i etiku — izdvajajući se nesvje– Markovih javnih nastupa sredinom AUčitelj i ona sigurna ruka koja nicljivošću shvaćao druge, kojemu su sno u ovom materijalističkom, praznom studenoga prošle godine. Djelo o koje– svako dijete ili mladost vodi kroz Ne– Kao profesor, svojim studentima oso– i suhom, pohlepom zavedenom svijetu, mu bijaše riječ Marko je nazvao Canto bile poznate boli i radosti srca, koje– bito posvećen, vrlo odgovorno je osje– poznato i kroz Labirinte (glazbe), onda mu je poštenje bilo indikativ, a bistri– kao posebnost koju ćemo otkrivati tek peregrino ili kako sam reče, pijev put– je Marko Ruždjak bio za mene onaj ćao i svoj poziv učitelja. Bio je vrhunski sada kada nas je Marko napustio. nika, pustinjaka, samotnika, u svakom na misli i iskrenost djelovanja imperativ poznavatelj ljudske psihe, uvijek ostav– Čovjek koji je odlučio koračati uz mene života. slučaju pojedinca. Nakon priče o izmje– onda kada mi je to bilo najpotrebnije... ljajući mladom skladatelju onaj toliko Marko Ruždjak — skladatelj nenamet– njivanju proznih i poetskih glazbenih i poveo me sigurnim korakom prema U jednom od naših nebrojenih raz– potreban prostor za izgradnju vlasti– ljive, ali vrlo istančane prirode, profesor, gesta, o dijaloškom kolažu i tehničkim Hramu Glazbe. Njemu dugujem svo– govora srijedom navečer, rekao mi je: te skladateljske osobnosti. Prenosio je boem i umjetnik, profinjeni estet, filo– teškoćama za solista na flautama (sjajni ja prva znanja iz one drevne discipline »Antek, ja ti nemam kaj drugo nego znanje i skladateljske tehnike, davao je zof mistične osobnosti, vrhunski psiho– Dani Bošnjak), došla je završna digresi– koja je pristigla i do našeg 21. stoljeća, pomagati ljudima.« Ljubav prema bli– sebe pošteno i do kraja. Uvijek je tiho log, iskreni prijatelj, skroman i samo– ja o aleksandrijskim filozofima i potrazi iz dalekih vremena Srednjega vijeka: žnjem, dobrohotnost, toplina, britkost, osluškivao kako se dalje razvija sklada– zatajan, skrivene emocionalnosti, ali za novim racionalno muzikaliziranim uz njega sam otkrio misterij star 1000 šala... Te su vrline za mene dobile ime teljska intuicija svakog od nas. Ohra– čvrstog karaktera i dubokog osjećaja za vezama među prethodno promišlje– godina: Contrapunctus! Marko. brivao i suosjećao ako bi se pojavila pravdu, osvajao je ljepotom svoje osob– no rasutim fragmentima. Potrazi koja stvaralačka kriza i zastoj. Znajući do nosti sve koji su ga upoznali. Marka pojedinca uvijek tjera na nova Naučio me i da ne treba stalno i uvijek S kim ću od danas srijedom razgovarati kraja, do svakog detalja proces nasta– putovanja... Neka mu je sa srećom. 4 BROJ 173, OŽUJAK 2012. Razgovor s Berislavom Šipušem, zamjenikom ministrice kulture RH, Andree Zlatar Violić Od svih kulturnih politika i strategija za ovu je RAZGOVORI RAZGOVORI državu najvažnija njezina duhovna obnova Razgovarala: Vilena Vrbanić Naš istaknuti skladatelj i dirigent na početku preuzimanja nove funkcije govori o položaju glazbe u odnosu na ostale kulturne i umjetničke discipline, kako se može poboljšati situacija u hrvatskoj kulturi te kako će rasporediti svoje dosadašnje pedagoško, ravnateljsko, dirigentsko i skladateljsko djelovanje ke u zemlji, kao i raspodjelu svo– Odjelu za glazbu i glazbeno–scenske i za što ćete se zalagati na poziciji zamje- moram napustiti. Muzički biennale jih dosadašnjih aktivnosti. djelatnosti Ministarstva kulture po– nika ministrice kulture? Zagreb i Osorske glazbene večeri po– javile i djelatnosti koje nemaju veze s lako će prijeći u ruke mlađih kolegica Mislim da ću biti sudionikom veli– Glazba je najgore prošla glazbom, kao što je Pulski filmski fe– i kolega. Formalne sam ostavke na ta kog posla kojega gospođa ministrica stival. Čini mi se da bi trebala jedna mjesta već podnio. Morat ću napusti– Na što će Ministarstvo kulture usmje- Andrea Zlatar Violić želi napraviti, a dobra doktorska disertacija da mi se ti i volontersko mjesto predsjednika riti svoj rad u narednom razdoblju? to je izrada kulturne strategije Repu– objasni kako se Pulski filmski festival Hrvatske glazbene mladeži. Muzič– blike Hrvatske. S druge strane, teško Vjerujem da je to prije svega stabi– našao u Odjelu za glazbu i glazbeno– ku akademiju u Zagrebu i moje stu– je govoriti o tome kakva je moja kul– lizacija financijskih prilika, ukoli– scenske djelatnosti. Očito da je neko– dente neću napustiti već ću nastaviti turna politika nakon samo nekoliko ko će ona biti moguća u okolnosti– me stalo do toga da se glazbu još više održavati predavanja. Veza s Cantus tjedana koliko se nalazim na ovoj po– ma recesije i štednje koja se mora »oguli«, no mislim da su svi svjesni da Ansamblom previše je jaka da bih je ziciji. Sada se ne radi samo o glazbi; uvesti. Valja napomenuti da se takvo što nije korektno. Vjerujem da raskinuo, no morat ću značajno sma– susrećem se i s raznim drugim, meni sredstva namijenjena kulturi kon– će odnos jednakosti i poštovanja svih njiti svoju dirigentsku djelatnost. Ove novim problemima. Moram mnogo tinuirano smanjuju od 2003. godi– nas koji sada radimo u Ministarstvu me godine očekuje nastup s Cantus toga naučiti i usko surađivati s velikim ne. To znači da ove godine na ras– kulture biti načelo kojega se treba pri– Ansamblom u Hrvatskom narodnom brojem ljudi koji mi svojim polaganju imamo gotovo 30 posto državati. Ako se jednoj djelatnosti po– znanjem mogu pomoći da manje sredstava nego prije devet vise sredstva, sasvim je sigurno da se lakše savladam određene godina. Aktivnosti i djelatnosti nekoj drugoj moraju smanjiti. Novih probleme. Kada razmišljam kojima se bavi Ministarstvo kultu– sredstava vjerojatno neće biti i treba o tome koji sam profil do– re podijeljene su po upravama kojih biti veoma ekonomičan, racionalan,

DAVOR HRVOJDAVOR nio sa sobom u Ministar– je ranije bilo šest, a sada se planira strpljiv i solidaran. Berislav Šipuš njihov manji preustroj. Najvažnija stvo kulture, to bi svakako Kako se može promijeniti i poboljšati sa- bio idealizam. Ako postoji HRVOJDAVOR je grana zaštita materijalne i nema– Krešimir Seletković i Frano Đurović remda smo u jesenskom broju već terijalne baštine koja se mora kon– dašnja situacija u hrvatskoj kulturi? definicija što bih radio kao P zamjenik ministrice kultu– a sjednici Predsjedništva HDS–a održanoj u razgovarali s Berislavom Šipušem tinuirano obavljati. Nadalje, tu je briga U Ministarstvu kulture ima izvrsnih ponedjeljak, 13. veljače, odlučeno je da će u povodu njegova ponovnog imenova– za muzeje i galerije, arhive, kulturno– re, onda je to nešto što ide poteza te se unutar samih djelatnosti prema određenom modelu Nnasljednik Berislava Šipuša na mjestu umjet- nja za umjetničkog ravnatelja Muzič– umjetnička društva i amaterizam kroz može izvršiti određena preraspodjela, ničkog ravnatelja 26. muzičkog biennala Zagreb biti kog biennala Zagreb 2013., do danas koji se čuva određeni dio nematerijalne koji ovoj zemlji može po– skladatelj Krešimir Seletković, a umjetnički savjetnik ali i evaluacija programa koji dolaze. moći u njezinoj duhovnoj se već štošta promijenilo u profesio– baštine. Potom slijede aktivnosti koje se Neki koji dobivaju pozamašna sred– skladatelj Frano Đurović. Obojica zadržavaju dio koji je nalnom životu svestranog umjetnika odvijaju kroz institucije u kulturi: kaza– obnovi. Od svih kulturnih Šipuš već dogovorio u središnjoj večernjoj »horizonta- stva u ovoj bi godini mogli biti skro– li« programa te sadržajno osmišljuju ostale termine. i inicijatora. U prosincu prošle godine lišta, medije i film. Na kraju nemojmo politika i strategija čini mi mniji, upravo zato da bi drugi — koji se da je najvažnija upravo imenovan je zamjenikom ministrice zabraviti na knjige i knjižnice, za što ta– su također jako vrijedni, ne samo u kulture, prof. dr. sc. Andree Zlatar kođer brine Ministarstvo kulture. duhovna obnova građanki glazbenim, nego i u svim ostalim dje– i građana Hrvatske. Mini– Violić i u toj istaknutoj funkciji više ne kazalištu u Zagrebu u izvedbi baleta Kako biste odredili položaj glazbe u od- latnostima — mogli dobiti više. Tu se starstvo kulture, zajedno s Ministar– može obavljati niz dosadašnjih djelat– Air Krešimira Seletkovića i Martina nosu na ostale umjetničke i kulturne može postići podjela koja će biti pra– stvo znanosti, obrazovanja i sporta, nosti među kojima su čelna mjesta ra– Müllera, dok će tri koncerta u sezoni discipline? vednija te će omogućiti onima koji vri– ima veliku dužnost i obvezu da vrati znolikih institucija (Cantus Ansambl, preuzeti drugi dirigenti. Jako bih želio jedno rade da nastave djelovati na taj određene vrijednosne sustave koji mo– Osorske glazbene večeri, Hrvatska U proteklim je godinama koje je obi– u svibnju ove godine realizirati turneju način. Onima koji imaju svoju tradici– raju postojati u državi koja se vraća u glazbena mladež, Međunarodni kul– lježilo smanjenja sredstava, glazba naj– u Kinu s Cantus Ansamblom jer mi– ju i mjesto u našoj kulturi treba omo– okrilje stare europske kulture. turni centar u Grožnjanu, Muzička gore prošla. Ona je zapravo najviše gućiti da i dalje dobro rade, ali s nešto slim da nam se samo jednom u životu akademija u Zagrebu, Muzički bie– pala u svom financiranju i u prisutno– skromnijim sredstvima. Kako ćete zbog funkcije zamjenika mini- pruža prilika nastupiti u novoj dvora– nnale Zagreb). To je naravno prilika sti na medijskog sceni. Glazbena dje– strice rasporediti i prilagoditi Vaše dosa- ni Pekinške opere i to u okviru jednog za novi razgovor u kojemu otkriva latnost u okviru Ministarstva kulture U Ministarstvo kulture donio dašnje pedagoško, ravnateljsko, dirigent- izvrsnog međunarodnog festivala. Na stanje koje je zatekao u Ministarstvu ima najmanji iznos sredstava na ras– sam idealizam sko i skladateljsko djelovanje? kraju, nadam se da ću imati vremena kulture, svoje viđenje kulturne politi– polaganju. Dovoljno je reći da su se u za skladanje. Kako biste opisali Vašu kulturnu politiku Sve funkcije koji su ravnateljskog tipa Razgovor s Igorom Lešnikom, dobitnikom Nagrade Vatroslav Lisinski Hrvatskog društva skladatelja za 2010. godinu Nikako se ne smijemo zaustaviti na tome gdje jesmo RAZGOVORI RAZGOVORI Razgovarala: Vilena Vrbanić

a od 1990. organizira međunarodne dući da se pojavila i treća generacija, elementi mojega rada — solističko, od europske i svjetske, a dokaz tome udaraljkaške manifestacije. Godine primjerice Filip Merčep i Špela Mas– pedagoško i skladateljsko djelovanje su i mnogobrojni udaraljkaški festi– 1992. pokreće Međunarodnu udaralj– tnak koji su solistički nastupili uz Za– — doprinijeli tome da se Nagrada Va– vali. Puno putujem i predstavljam kašku školu u Grožnjanu, a od 2004. grebačku filharmoniju. troslav Lisinski za 2010. godinu do– svoj rad u inozemstvu. Ivana Bilić ta– Međunarodni udaraljkaški tjedan u dijeli upravo meni. Sviđa mi se kako kođer dosta putuje, a tu je i Udaralj– Koliko je udaraljkaška glazba zastuplje- Bjelovaru koji je između 19. i 21. siječ– zvuči obrazloženje Nagrade! kaški ansambl Muzičke akademije u nja ove godine održan deveti put. na u djelima hrvatskih skladatelja? Zagrebu biNg bang koji je proputovao Hrvatsko udaraljkaštvo sve kontinente, osim Australije. Naša U hrvatskom ste glazbenom životu pri- U usporedbi s literaturom za druge instrumente, glazbe za udaraljke hr– U kojem biste smjeru željeli nastaviti udaraljkaška scena nije nepoznanica sutni dulje od dva i pol desetljeća. Kako na svjetskoj udaraljkaškoj karti. Naši Igor Lešnik vatskih autora nema mnogo. To ne svoje umjetničko i pedagoško djelovanje? je u počecima Vašeg djelovanja izgledala će udaraljkaši, pogotovo oni koji se hrvatska udaraljkaška scena? začuđuje budući da su udaraljkaši po– ako je istaknuto u obrazlože– sljednji došli na Muzičku akademiju u S obzirom na to da više nisam u cvije– sada školuju, sve više ići u inozem– Knju Nagrade, hrvatsko glazbe– Ako govorimo o počecima visokog Zagrebu. Udaraljke su posljednje na– tu mladosti, nastupi i putovanja posta– stvo. Vidici se šire, a oni su konku– no izvodilaštvo zacijelo bi drugačije glazbenog školstva u Hrvatskoj, stu– stupile pred orkestrom kao solistički ju mi sve naporniji. Vjerujem da ću taj rentni. Mladi ljudi trebaju putovati izgledalo da u njemu ne sudjeluje izni– dij udaraljki osnovan je na Muzičkoj instrument, premda u orkestru djeluju dio svojih aktivnosti početi malo za– izvan granica Hrvatske da vide kako man glazbenik Igor Lešnik, udaralj– akademiji u Zagrebu 1988. godine. U već par stoljeća. Najveći se razvoj do– postavljati. Volio bih imati više vreme– rade njihovi kolege i kako razmišljaju kaš, skladatelj i pedagog, organizator to je vrijeme bilo dosta aktivnih uda– godio u drugoj polovini 20. stoljeća od na za skladanje. Nedavno sam dobio druge škole. I na Muzičkoj akademi– i animator u najplemenitijem smislu raljkaša. Neki su se od njih školovali kada datira i udaraljkaška literatura — narudžbu za jedno natjecanje u Belgi– ji u Zagrebu imamo mlade inozemne te riječi. u inozemstvu, primjerice u Grazu, ali solistička, komorna i za udaraljkaške ji. Riječ je koncertu za marimbu koji udaraljkaše koji se upravo ovdje školu– su većinom bili aktivni u orkestrima. ansamble. Naravno, u okviru orke– će biti obavezno djelo u finalu natjeca– ju. Pedagoška strana ovdje ima važnu Igor Lešnik (Zagreb, 1956.) jedan je Kada je započeo studij udaraljki na stralne i simfonijske glazbe udaraljke nja. Solistička karijera, skladanje, pe– ulogu. Takve se stvari uvijek mogu in– od vodećih europskih udaraljkaša i Muzičkoj akademiji u Zagrebu, po– su uvijek prisutne, a siguran sam da će dagoški rad, organiziranje glazbenih tenzivirati, ali neizbježno ovise o čim– autora glazbe za udaraljke. Svojom javila se mlađa generacija udaraljkaša toga biti još i više. događanja — sve mi je podjednako beniku koji se zove novac. U kulturi se je suradnjom s istaknutim kolegama, koja je studirala i solistički repertoar. drago i sa svime bih želio nastaviti, no ne može očekivati napredak ako stal– bogatom diskografijom te raširenom Toj generaciji pripada i moja bivša stu– Što za Vas znači Nagrada Vatroslav Li– potpuno je jasno da to neće moći biti u no sve sami plaćate. Zagreb je vrlo do– međunarodnom koncertantnom dje– dentica Ivana Bilić, naša solistica koja sinski koju Vam je dodijelilo Hrvatskog jednakom opsegu. bro uključen u međunarodnu kultur– latnošću svjetskoj javnosti približio društva skladatelja za ukupan doprinos nu scenu, a glazba je samo jedan dio je postigla međunarodnu karijeru te Koje su daljnje mogućnosti za razvoj hrvatsku udaraljkašku glazbu koju je hrvatskoj glazbi? toga. Ja ću se i dalje truditi da budem zajedno sa mnom predaje na Muzič– udaraljkaške scene u Hrvatskoj, kao i većinom sam i stvorio. Začetnik je prisutan, a i svi mlađi udaraljkaši koje koj akademiji u Zagrebu. Netko me Kada sam saznao da sam dobio Na– njezino povezivanje s međunarodnim studija udaraljki na Muzičkoj akade– poznajem imaju takve namjere. Na– nedavno prozvao ocem udaraljkaštva u gradu, pomislio sam da je lijepo što su događanjima? miji u Zagrebu gdje je od 1988. od– Hrvatskoj na što sam se zacrvenio, ali se i mene sjetili. S Hrvatskim druš– dam se da će oni otići stepenicu više, gojio gotovo sve naraštaje udaraljkaša uvijek netko mora prvi početi. Tako bi tvom skladatelja surađujem već jako Ne možemo sa sigurnošću predvidje– kako u smislu kvalitete, tako i u pove– u Hrvatskoj. Od 1979. glavni je uda– se Ivanina generacija mogla smatrati dugo, kao izvođač i organizator glaz– ti što će se događati u budućnosti, ali ćanju hrvatskog repertoara. raljkaš Simfonijskog orkestra HRT–a, djecom, a sada već imamo i unuke bu– benih događanja. Vjerujem da su svi naša udaraljkaška scena nije izolirana BROJ 173, OŽUJAK 2012. 5 Fond Rudolf i Margita Matz za mlade skladatelje do 30 godina starosti MLADI Stipendisti u prvom licu Pripremila: Nina Čalopek

Rudolf i Margita Matz Pavle Sviličić: Danijel Legin: U travnju 2011. proveo sam neko vri– Ivan Josip odlučili su sav svoj prihod jeme surađujući s kolegama s Akade– od autorskih naknada Legende i Skladateljska mije dramskih umjetnosti i kompo– Skender: za izvođenje Matzovih intrige dalekih profesija nije nirajući glazbu za kratki igrani film prijenosno djela ostaviti mladim, još Prva! redateljice Silvije Ćapin. Film je nedovoljno afirmiranim pučinskih otoka financijski jako prikazan na Pulskom filmskom festi– računalo s skladateljima do 30 godina valu (srpanj 2011.). U rujnu sam nasta– starosti. Stoga je temeljem ao mladi glazbenik, autor i skla– isplativa vio suradnju s akademskim kiparom programima za oporuke bračnog para, Kdatelj uvijek pokušavam vizualnu Stipanom Kujundžićem na novom notografiju i 2009. godine utemeljen impresiju oslikati tonovima glazbenih Zahvaljujući stipendiji Fonda projektu Glazbala. Naša suradnja za– Fond Rudolf i Margita Matz djela. Moje su skladbe oslikane proš– Rudolf i Margita Matz u 2011., počela je godinu dana prije izložbom obradu audio te je u jesen iste godine lošću, sadašnjošću i budućnošću te uspješno sam realizirao nekoliko pro– Preslojavanje za koju sam komponirao prvi puta raspisan Natječaj. prate moju liniju života kroz svijet za– jekata. Istaknuo bih skladbe Spielen i elektroničku skladbu Consuctio. Pro– materijala Natječaj koji će nam otkriti gonetki, legendi i vječnoga ispitivanja A Day in October. Skladba Spielen na– jekt Glazbala zapravo je izložba »su– tipendiju Fonda Rudolf i Margita nove stipendiste za 2012. vlastitih granica. S obzirom da sam vremenih« gusli — autorskih radova SMatz dobio sam uslijed rada na zatvoren je krajem siječnja, podrijetlom s otoka Visa, moja zai– kipara Kujundžića koji se temelje na operi Šuma Striborova. Kako sam ve– a dok ne budu poznati granost riječima i tonovima otočkog starom tradicijskom instrumentu s ćinu akademske godine 2010./2011. rezultati, predstavljamo izričaja uvijek je bila glavni pokretač naših prostora. Naša suradnja odvija– proveo na relaciji Beč–Zagreb–Rije– stipendiste Fonda za i neiscrpna inspiracija. Veseli ritmovi, la se u procesu nastanka instrumenata ka, bio mi je neophodan »alat« za rad prošlu godinu: Biancu Ban, melodije Mediterana te jedinstveni gdje sam kiparu sugerirao na koji na– na operi. Tako je moja prva investicija Danijela Legina, Ivana Josipa otočki dijalekt doveli su do skladanja čin instrumente akustički osposobiti bila kupnja prijenosnog računala koje Skendera, Pavla Sviličića i deset novih skladbi za nadolazeći treći kako bi u budućnosti bili dostupni po– Tibora Sziroviczu. album multiotočkog benda Kopito. tencijalnom izvođaču (na primjer, gu– Legende i intrige dalekih pučinskih daču). Jedan od mogućih projekata za otoka, u prošloj godini pretočile su se 2012. godinu jest naša daljnja surad– Bianca Ban: u nove skladbe s klasičnim izgovorom: nja i skladanje kompozicije za ansambl suita za komorni orkestar i udaraljke Kujundžićevih gusli u kombinaciji s Glazba za film, Svetac, Kal vo tilo zaspi za mandolinu elektronikom. Za izložbu Glazbala i gitaru te Concertino za solo mando– komponirao sam elektroničku kom– kazalište i video linu i komorni orkestar. Osnutkom poziciju Transfonija u kojoj koristim igre mandolinskog seksteta Sambuca, u zvukovlja gange i tradicionalnih gusli. prošloj godini pružila mi se moguć– Danijel Legin Kustos izložbe je prof. Mario Beusan, sim u klasičnoj glazbi, želja mi je nost voditi ih umjetnički; s mladim dio tekstova je napisala muzikologinja Oafirmirati se kao skladateljica i u ansamblom ostvarujem niz javnih na– Maja Milošević, a izložba je predstav– stala je na poticaj Grupe za novu glaz– primijenjenoj glazbi. Kad je o njoj ri– stupa uz sudjelovanje na najvažnijim ljena u Galeriji ULUPUH u prosincu bu Glazbenog učilišta Elly Bašić, nji– ječ, najviše me privlači područje glaz– smotrama mandolinske glazbe. 2011. godine. hove voditeljice Maje Petyo Bošnjak be za igrani i animirani film, kazalište Za ljeto 2012. pripremio sam projek– i dirigenta Josipa Nalisa pod čijim je Trenutačno radim na skladbi za klavir tnu dokumentaciju i potaknuo osni– vodstvom i praizvedena u sklopu Mu– / komorni sastav / elektroniku (nisam vanje trodnevnog festivala za ma– zičkog biennala Zagreb 2011. do kraja siguran o kojem će sastavu nje mandolinske komorne sastave na biti riječ). Zahvaljujući Fondu Matz području srednjodalmatinskih oto– Grupa se sastoji od mladih, ali vrlo i nekim drugim izvorima financija, ka kako bi se oživjela tradicija svira– entuzijastičnih glazbenika zaintere– uspio sam nabaviti dio elektroničke nja i učenja mandoline i mandolinske siranih za izvedbe suvremene glazbe, opreme i software koje već sada prou– literature. stoga je iskustvo međusobne suradnje čavam i svakodnevno koristim u kom– bilo vrlo zanimljivo. Skladba je pono– poniranju, a bez kojih mi je daljnji rad Ivan Josip Skender Planovi za budućnost vezani su uz vo izvedena na 48. glazbenoj tribini nezamisliv. Ove godine planiram pi– daljnje stvaranje klasične i primijenje– Opatija, u sklopu koje je praizvedena sati glazbu za jedan film, također za– ne glazbe za film, kazalište, ples i nove i skladba A Day in October. Djelo je pi– počinjem suradnju s mladom neuro– može podržati program za notografiju medije. Trenutačno u istraživačkoj sano za Kvartet Klang koji čine dvi– znanstvenicom s kojom pokušavam i programe za obradu audio materijala. fazi radim na pripremama koreogra– je pijanistice i dvije udaraljkašice, što na određeni način pokazati poveza– Također, dio stipendije iskoristio sam skladateljima pruža zanimljiv raspon nost ljudskoga mozga i glazbe pomo– za nadogradnju kućnog računala u zvučnih kombinacija i instrumental– ću fMRI snimaka mozga — o deta– svojevrsnu simulaciju studijskog har– nih boja. Suradnja s Kvartetom Klang ljima eksperimenta moći ću reći više dvera. Bianca Ban u pripremi ove skladbe rezultirala je u budućnosti, ukoliko bude uspješno Zbog postdiplomskog studija orke– idejama i za neke buduće projekte na realiziran. kojima trenutno radim. Budući da stralnog dirigiranja u Beču na radnom i video igre. Alat koji je neophodan skladateljska profesija u okvirima na– Želim se osvrnuti i na kraj 2011. kada mjestu u Operi HNK, uzeo sam ne– za stvaranje primijenjene glazbe po– šega društva nije financijski jako ispla– je potpisan pretpristupni ugovor s Eu– plaćeni dopust i nisam primao plaću, drazumijeva elektroničku aparaturu, tiva, potpora Fonda Rudolf i Margita stoga mi je stipendija dijelom pomo– softvere, glazbene instrumente i osta– Matz uvelike mi je pomogla u reali– gla i pri izradi partiture i notnog ma– lo. Proces nabave opreme za glazbe– zaciji spomenutih skladbi. Odluka da terijala za izvedbu opere Šuma Stri- ni studio vrlo je skup i dugotrajan, se stipendiranje nastavi i dalje odlič– borova u Rijeci u sklopu Muzičkog pogotovo ako uzmemo u obzir i loše na je vijest za mlade skladatelje kojima biennala Zagreb 2011. godine. Uz hrvatske standarde. Značajan oblik će svakako pomoći u njihovom radu i operu, u 2011. skladao sam i nekoli– potpore dobila sam u obliku stipendije Pavle Sviličić umjetničkom razvoju. ko komornih djela (Cappricio za kla– iz Fonda Rudolf i Margita Matz kojim rinet i glasovir, Closing time za Kvartet sam priuštila dobar komad studijske Klang) i jednu skladbu za mješoviti opreme. Postepenom nadogradnjom fije i kostimografije za već osmišljene Tibor zbor (Igračka vjetrova na stihove Tina vlastitog kućnog studija pospješuje plesove otoka Visa, Viške tonce, koji bi Ujevića). Također sam započeo rad na se i moje djelovanje u području pri– imali za cilj stvoriti novu turističku i Szirovicza: velikom vokalno–instrumentalnom mijenjene glazbe. Tako sam za traja– tradicijsku vizuru otoka te biti pre– oratorijskom djelu u suradnji sa reda– nja stipendije, uz nekolicinu djela na poznatljiv element sjedinjenja života Diploma, teljem Ozrenom Prohićem koje je u području klasične glazbe, skladala i i najudaljenije naseljenog pučinskog kratki igrani fazi prikupljanja materijala i tekstova glazbu za animirani film Sotonin sin raja, potičući mlade ljude na nove za– te glazbeno–scenskih skica. autora Marka Dješke u produkciji Za– bavne aktivnosti. film i izložba U cjelini, 2011. bila je najispunjenija greb filma te glazbu za igricu za iPho- Rudolf i Margita Matz, hrvatski su »suvremenih« godina moje glazbene karijere, s mno– ne Smart Way u produkciji tima Novi glazbeni umjetnici čija mi je ostavšti– go isključivo pozitivnih iskustava (oso– forum d.o.o. na omogućila rad na svim projektima gusli bito MBZ 2011.), a stipendija Fonda Sotonin sin uskoro će se emitirati na u prošloj godini te dala podstrek i vje– oja skladateljska godina zapo– Tibor Szirovicza Matz pokazala se kao pravovremena značajnim hrvatskim i inozemnim ru za moj daljnji rad i skladanje. Velika Mčela je 18. siječnja izvedbom pomoć pri ostvarenju svih projekata. festivalima kratkometražnih ili ani– hvala i Hrvatskom društvu skladatelja diplomskog rada Shaula u Koncertnoj Nadam se da će u budućnosti i dalje miranih filmova, a autor Marko Dješ– koje mi je pružilo priliku za ostvariva– biti na pomoć mladim generacijama dvorani Vatroslava Lisinskog u kojoj je ropskom unijom, pa se nadam da će ka i ja, kao uspješan mladi i kreativni nje tih projekata. Ovim putem pozvao hrvatskih skladatelja. sudjelovala Zagrebačka filharmonija nam skori ulazak omogućiti aplicira– tandem, u bliskoj budućnosti imamo bih sve mlade autore, bez obzira na pod dirigentskim vodstvom maestra nje i realizaciju nekih novih međuna– u planu ostvariti još mnogo suradnji u njihov stupanj glazbenog obrazovanja, Aluna Francisa. Za mene je to bilo rodnih projekata, raznovrsnije izvore okviru hrvatskog animiranog filma. U da se prijave na ovaj jedinstveni natje– sasvim novo iskustvo (probe s velikim financiranja, veću povezanost sa stra– planu i pregovorima imam i druge su– čaj jer će, možda, baš oni biti ti koji će orkestrom), a zahvaljujući maestru nim umjetnicima, veće tržište i još radnje na području animiranog filma i svoje vizije, snove i želje kroz potpo– Francisu, ugodno i poučno. mnogo toga. video igara. ru pretočiti u iznimna nova glazbena ostvarenja. 6 BROJ 173, OŽUJAK 2012. Koncert Rubena Dalibaltajana i njegovih učenika u HGZ–u, 25. siječnja 2012. Praizvedba Koncerta za obou i orkestar Davora Bobića u Hrvatskom glazbenom zavodu 3. prosinca 2011. Klavirski krug oko Blagoja Berse KONCERTI KONCERTI

PRAIZVEDBE Nova solistička Piše: Višnja Požgaj

literatura Uz program koncerta Klavirski land Grlica, učenik trećeg razreda srednje škole krug oko Blagoja Berse navodi se uz Etidu, op. 19 br. 1 Antona Arenskog izveo i avor Bobić, produktivni i uvijek izvo– da su »odabrana djela za tu prigo– Bersinu Bizarnu serenadu, a Aljoša Jurinić, stu– Dđačima naklonjen i otvoren skladatelj, du nastajala u rasponu od 1893. dent pete godine, sučelio je Meditaciju op. 72 ponovno je obogatio hrvatsku solističku do 1926., dakle u razdoblju koje br. 5 P. I. Čajkovskog s Bersinom skladbom Na literaturu napisavši Koncert za obou i or– unutar europske glazbene povi– žalu. Čuli smo i Melodiju, op. 3. br. 3 S. Rahma– kestar. Djelo je praizvedeno 3. prosinca jesti izlazak iz kasne romantike njinova u tumačenju Lovre Marušića, studenta protekle godine u Hrvatskom glazbenom povezuje s izdancima zrelog ek– prve godine. Sve su izvedbe bile na visokoj teh– zavodu u okviru koncertnog ciklusa Hr– spresionizma i onoga što mu je ničkoj razini, a interpretativna zrelost, manje ili vatskog komornog orkestra. slijedilo. I premda je u Bersinom više, očekuje se s vremenom. klavirskom opusu ta razvojna Skladatelj ga je posvetio Branku Miha– Od đaka do profesora noviću imajući na umu, prema njegovim krivulja lišena svih krajnosti, ona riječima, »jednostavnost i jasnoću forme, se naslućuje i u bliskosti koju taj Okružen svojim darovitim đacima, prof. Da– preglednost i jednostavnost partiture s mo– opus iskazuje prema emotivnom libaltayan i sam se predstavio na kraju prvoga dernim tretiranjem korpusa gudača, nagla– svijetu suvremenika ili prethod– Ruben Dalibaltayan među učenicima i studentima u HGZ–u dijela programa s nešto većim izborom skladbi. šenu motoričnost u vanjskim stavcima, vir– nika srodnih skladatelju, osobito Izveo je prvo nekoliko djela ruskih autora: Pre– onih koji su poput Čajkovskog, Ra– tuozno iskorištene mogućnosti oboe kao sklopu dugoročnog projekta izdavanja sa– ludij op. 11 br. 1 i Muzičku kutiju op. 32 A. Lja– solističkog instrumenta te nadasve izražaj– U hmanjinova ili Ljadova po vrsti slavenskog glaz– dova te Proljetne vode op. 14 br. 11 S. Rahmanji– branih djela uglednog hrvatskog skladatelja beničkog senzibiliteta Bersi bili najbliži«. Stoga nu pjevnost oboe u drugom stavku.« Mogli Blagoja Berse (1873.–1934.) koji na inicijativu nova. Slijedile su dvije Bersine skladbe: Ora triste bismo reći: zamišljeno i ostvareno. Sluša– čudi da koncert nije privukao veću pažnju javno– op. 37 i Novelletta op. 69. Dokazao se na najljepši muzikologinje Eve Sedak sukcesivno ostvaruje sti jer je to itekako zaslužio. Ne samo zbog ljepote li smo koncentrirano i nadahnuto muzi– Hrvatski glazbeni zavod, 25. siječnja održan je način — ne samo kao vrhunski umjetnik, nego i ciranje Branka Mihanovića koji je imao odabrane glazbe, nego i zbog vrsnih izvedbi. Svi pravi pedagog, uzor svojim đacima s kojima po– izniman koncert na kojem je predstavljen dio su se potrudili da program izvedu što bolje, izvr– vrlo dobru podršku glazbenika iz redova Bersina glasovirskog opusa, uz istovrsne sklad– nosno i s punim pokrićem može prirediti tako Hrvatskog komornog orkestra, na veliko sno su ga nastudirali i izvodili napamet, iako je kvalitetan i koristan zajednički koncert. A to je be njegovih ruskih suvremenika Čajkovskog, većina bila prvi put javno izvedena. Poticaj je bilo zadovoljstvo prisutne publike i vidno za– Rahmanjinova, Ljadova i Arenskog. Priredio prava rijetkost i lekcija svim pedagozima, naro– dovoljnog skladatelja. Naravno, zasluge najnovije notno izdanje Bersinih djela za klavir čito onima, nažalost brojnijima, koji nisu imali ga je ugledni armenski pijanist i profesor Ruben u redakciji skladatelja Petra Bergama, s predgo– dobroj pripremi novog glazbenog teksta i Dalibaltayan (Erevan, 1973.) nastupivši zajedno potrebu doći, uvjeriti se i nešto naučiti. njegovoj praizvedbi zasigurno dobrim dije– vorom muzikologinje Marije Bergamo (HGZ sa svojih osam najboljih đaka i studenata Glaz– 2010.). Od 24 objavljene skladbe (minijature, Koncert je ukazao na vrijednost Bersine ostavšti– lom pripadaju maestru Tomislavu Fačiniju bene škole Pavla Markovca i Muzičke akade– koji je tijekom cijele izvedbe, kao i uosta– jednostavačne i cikličke skladbe), na koncertu je ne koja je dobrim dijelom nepoznata široj javno– mije u Zagrebu. Koncert je vrlo lijepo najavljen izvedeno devet: od prvog učeničkog Valcera op. 3 sti. Zato svakako treba posegnuti za suvremenim lom tijekom cijele večeri, zadržao prilično u siječanjskom izdanju glasila HaGeZe, na čijoj visok stuupanj koncentracije u redovima u energičnoj izvedbi Stipe Bilića, studenta druge notnim izdanjem Bersinih djela za klavir, otkriti je naslovnici prvi put objavljen portret Blagoja godine, preko Notturna, op. 38 u profinjenoj in– nešto novo i proširiti repertoar jer tih skladbi ima Orkestra, uz primjetnu, nužnu sviračku Berse, crtež Dušana Kokotovića iz godine 1922, opuštenost. (Zvonimir Bajević) terpretaciji Kristiana Keila, učenika drugog ra– ukupno dvadeset i četiri, a redovito se izvode tek poklon člana HGZ–a prof. Marijana Jakubi– zreda srednje škole, do najzrelijih radova poput tri: Balada, Na žalu i ciklus Po načinu starih Airs na. Tu se najavljuje i skoro objavljivanje Bersine Melancolie, op.76 u izvedbi Paule Ropuš, učeni– de ballet. Klavirski krug oko Berse potvrđuje da Praizvedba Božićevićeva Epistolarne ostavštine u kojoj se nalazi i čestitka ce drugog srednje, zatim Po načinu starih Airs de se naš skladatelj ravnopravno nosi s najpoznati– gudačkog kvarteta stara 100 godina, čestitka Bersi za »krasnu operu ballet (1924.) u tumačenju Vite Vukov, studentice jim europskim majstorima svojega vremena i da Oganj« od »uvijek odanog štovatelja« Ivana pl. druge godine ili Balade op. 65 koju je interpreti– stoga zavređuje veću pažnju i promociju u najši– Uspon na Hladnu Zajca. rao Ante Vetma, student četvrte godine. rem smislu. Upravo na tome nastoji i radi Hrvat– ski glazbeni zavod. Novo izdanje kao poticaj Program Bersinih skladbi bio je protkan djeli– Planinu ma nekolicine ruskih skladatelja. Tako je Ro– ponedjeljak, 5. prosinca, u foyeru Praizvedbe skladbi Anđelka Klobučara i Josipa Magdića U splitskog HNK nastupio je Splitski gudački kvartet s gostima, a na programu Doprinos obogaćenju hrvatske duhovne vokalne glazbe se, uz Dvořàkov 12. gudački kvartet u F– Piše: Ivana Jurenec

PRAIZVEDBE PRAIZVEDBE a blagdan Bogojavljenja, 6. siječnja 2012. snost u dinamičkom aspektu izvedbe, naglaše– to je djelo malo slabije uspjelo od Klobučareva, Ngodine, u Bazilici Srca Isusova u Zagre– nom akustikom Bazilike. Potrebno je spomenu– no zanimljiv je bio primjerice vrhunac uglazbljen bu zbor Collegium Pro Musica Sacra održao ti preciznu orguljsku pratnju Ante Knešaureka, istodobno vrlo disonantno i homofono gdje po– je koncert povodom 40. godišnjice djelovanja. umjetnika zavidnog umijeća improvizacije koji stupno dolazi do zgušnjavanja tonskoga sloga. Na njemu su praizvedene dvije skladbe hrvat– je zanimljivom registracijom pridonio uspjehu Zborske dionice i orgulje zajedno se kreću pre– skih autora: Obrade hrvatskih božićnih pjesama izvedbe obradbi hrvatskih pučkih božićnih pje– ma svojevrsnom klasteru praćenom dinamičkim Anđelka Klobučara i Te Deum laudamus Josipa sama. Općenito govoreći, Klobučar se nije pre– rastom. Pri interpretaciji skladbe zbor je poka– Magdića. Međusobno vrlo različita, oba su dje– više udaljavao od kanonskih načela skladanja, no zao manje nesigurnosti koje su se reflektirale u la skladana upravo za tu prigodu i posvećena su njegovo se majstorstvo ogleda u ukusno razra– intonaciji. ansamblu Collegium Pro Musica Sacra koji je đenim detaljima i spretno iskorištenom dobrom Komorni zbor Collegium Pro Musica Sacra utemeljila i dugi niz godina vodila s. Imakula– poznavanju izvedbenih mogućnosti mješovitog izvodi duhovnu glazbu svih stilova i povijesnih ta Malinka. Obljetničkim koncertom ravnala je zbora, ali i orgulja. Splitski gudački kvartet: Valter Lovričević, Ana razdoblja, a poseban naglasak stavlja na promi– Tošić D’Ambra, Igor Smoday i Mihovil Karuza sadašnja dirigentica zbora Iva Juras, a vokalnom canje hrvatske duhovne glazbe. Stoga je značaj ansamblu pridružio se Ante Knešaurek, glavni Magdićev himan njihova uspješnog koncerta u tome da je novim orguljaš Bazilike Srca Isusova. duru i Schubertov Klavirski kvintet u A– Druga skladba na program bio je Te Deum lauda- djelima pridonio obogaćenju hrvatske duhovne duru, našla i praizvedba gudačkog kvarteta Klobučareve obrade mus Josipa Magdića. U skladateljskom pogledu, vokalne glazbene baštine. Ivana Božičevića Uspon na Hladnu Planinu. Pored stalnih članova kvarteta, violinistâ Koncert je počeo s Klobučarevih deset tradicio– Valtera Lovričevića i Ane Tošić D’Ambra, nalnih hrvatskih božićnih pjesama unutar zbir– violista Igora Smodaya i violončeliste Mi– ke povezanih orguljskim interludijima. Temelj hovila Karuze, kao gosti nastupili su kon– većine njih izvorne su melodije i harmonizaci– trabasist Žorž Draušnik i pijanist Damir je, dok jedino obrada prve — Narodi nam se — Gregurić. Uspon na Hladnu Planinu Ivana molskim tonalitetom i variranjem melodijskoga Božičevića inspiriran je poezijom kineskog kretanja pokazuje veća odstupanja od originala. pjesnika–pustinjaka iz devetoga stoljeća, Tehnike uglazbljenja koje je Klobučar koristio znanog kao Han Shan (Hladna Planina). uobičajene su za zborsku glazbu, stoga se susreću Predaja kaže da je živio u špilji u planina– polifona imitacija između solističkih dionicâ te ma T’ien–t’ai i svoju poeziju zapisivao na suprotstavljanja muškog i ženskog dijela zbora, stijenama, kori drveća... Njegovo osebuj– homofonija te responzorijalni način uglazbljenja. no djelo obuhvaća oko tri stotine pjesama Premda u svim pjesmama prevladava tonalitet, i u vrhu je taoističko–zenovske književne postoje povremena javljanja modalnih ili tona– tradicije. Da podsjetimo, djela splitskog litetno nestabilnih odsjeka, kao i folklorni pri– skladatelja, orguljaša i pijanista Ivana Bo– zvuk u pjesmi Bog se rodi. Dirigentica Iva Juras žičevića (1961.) s uspjehom su izvođena u ansamblu je precizno prenijela viziju zvukovne Švedskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, SAD–u, slike koju je željela dobiti. Cjelokupni rezultat Španjolskoj, Srbiji i Hrvatskoj. Dobitnik dobro je ostvaren balans u boji zvuka zbora, in– je brojnih skladateljskih priznanja u Sr– tonativna sigurnost, solidna dikcija i naglašen biji i Hrvatskoj, a od recentnijih stranih osjećaj za umjetnički izraz. Uglazbljenja pjesama skladateljskih nagrada izdvaja se američki u kojima Klobučar suprotstavlja muški i ženski ArtsLink Award za 2009. godinu. (HNK dio zbora ili postupnim priključivanjem dijelova Split) zbora postiže gradaciju, dirigentica je uspješno Collegium Pro Musica Sacra iskoristila kako bi od ansambla postigla raznovr– BROJ 173, OŽUJAK 2012. 7 Izveden oratorij Đele Jusića 6. prosinca 2011. u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskoga Glazba Igora Kuljerića na koncertu u Majstorskom ciklusu HRT–a pet godina nakon smrti KONCERTI

KONCERTI KONCERTI Istina o gradu slobode Točno na dan najžešćeg napada na Dubrovnik, dva desetljeća kasnije Skladno Piše: Jagoda Martinčević obiteljsko omovinskom ratu tijekom proteklih 20 go– tu, Steyru i Beču te ponovno u Zagrebu 6. pro– Ddina nije posvećeno mnogo glazbenih dje– sinca 2011. u Velikoj dvorani Vatroslava Lisin– glazbeno la. Iznimka brojnošću svakako su skladbe autora skoga, točno dva desetljeća nakon dubrovačkog takozvanog popularnog žanra, među kojima razaranja. ostaju vrijedne i omiljene Moja domovina Zrin– Prema tekstu tadašnjeg dubrovačkog biskupa, tkanje ka Tutića i Rajka Dujmića te Stoji grad Hrvoja Piše: Ana Vidić Hegedušića. No, skladatelji takozvane ozbiljne mons. dr. Želimira Puljića, a na stihove pjesni– Đelo Jusić glazbe baš se i nisu iskazali, vjerojatno čekajući ka akademika Luke Paljetka, Đelo Jusić skladao je oratorij u jedanaest stavaka koji opisuju volje– ke instrumente uz orkestar, baleta i mjuzikla te osljednji koncert u Majstorskom ci– dovoljno dugu vremensku distancu od događa– Pklusu Simfonijskog orkestra HRT–a ja koji su prethodili stvaranju današnje države. ni Grad na suncu koji napada neprijatelj (stavak glazbe za mnoge filmove i kazališne predstave, Apage Satanas), a zatim se odvija Exodus u ko– nadahnuto i vješto, a nimalo pretenciozno, sli– u 2011. godini, održan 1. prosinca, donio Jedan od rijetkih koji je reagirao vrlo brzo bio je program obojen glazbenom, kreativ– je Đelo Jusić, skladatelj koji je 1994. praizveo jemu mons. Puljić tješi i usmjerava svoje sugra– jedio je intuiciju i skladao djelo kao zaokruže– đane moleći ih da ne napuštaju Grad, jer dobro nu i dojmljivu cjelinu. Jednostavnim glazbenim nom i obiteljskom isprepletenošću u čijem oratorij Istina o gradu slobode / De civitate liber- se središtu našla glazba Igora Kuljerića tatis veritas u spomen na 6. prosinca 1991., dan će pobijediti zlo. Interpoliraju se dvije molitve na rječnikom rekao je mnogo, dramatski i lirski, stihove Luke Paljetka od kojih je Oče naš zacijelo osjećajno i odrješito, u kolopletu uspomena koje (1938.–2006.). Bilo je to odavanje počasti Svetoga Nikole, kada su napadi na Dubrovnik izuzetnom tumaču djela hrvatske glazbene doživjeli vrhunac. Toga dana najžešće je napad– jedan od najljepših pjesničko–glazbenih uloma– su nadirale u netom završenim ratnim strahota– ka u našoj oratorijskoj literaturi, a pjesnikovi su ma. Ostvario je vrijednu posvetu svojemu gradu scene pet godina nakon njegove smrti, ali i nuta povijesna jezgra Dubrovnika, inače pod prigoda za prisjećanje na dirigentski debi zaštitom UNESCO–a, no toga se dana počeo stihovi prisutni i u tipično dubrovačkoj rugalici i sugrađanima, a ona će zacijelo ostati kao zalog kojom će Dubrovčani »za despet balat i pjevat« trajnoj evokaciji najtežih dana u povijesti drev– Tončija Bilića i njegov zajednički nastup sa nazirati, iako dalek, kraj dubrovačkim ratnim suprugom, udaraljkašicom i marimbisti– patnjama. te u posljednjoj sekvenci »Slobodo, prijateljice noga grada. moja« koja će zazvat Libertas, Gundulićevu Hi- com Ivanom, i to kroz interpretaciju djela Dubrovčanin Đelo Jusić kamerom i skladatelj– mnu slobodi, Orsatovo snatrenje slobode iz pera Pod ravnanjem autora, u izvrsno pripremljenoj Ivanina oca: Tri prizora iz scenske glazbe skim perom pratio je zbivanja u ratnom Du– Iva Vojnovića, dubrovačko stoljetno geslo o slo– izvedbi sudjelovali su mezzosopranistica Marti– za predstavu Osman prema Ivanu Gundu– brovniku, bio je i vjerodostojan haški svjedok te bodi koja se ni za što ne prodaje. na Gojčeta Silić, dramski umjetnik Ivica Barišić liću i Koncert za Ivanu (Koncert za marim– je kao trajan spomen na te dane ostavio oratorij te Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radiote– bu i orkestar). koji je tijekom godina izveden u Zagrebu, Spli– Đelo Jusić, skladatelj mnogobrojnih lakotak- levizije, uz izravni prijenos na Drugom progra– tnih hitova, ali i autor niza koncerata za solistič– mu HTV–a. Šef dirigent Zbora HRT od 2005., Tonči Bilić, još je za vrijeme studija, 1992. godi– Tradicionalni Novogodišnji koncert Tamburaškog orkestra HRT–a u HNK Zagreb ne, debitirao u Hrvatskome narodnom ka– zalištu u Zagrebu kao dirigent u multime– dijskom projektu Osman Igora Kuljerića, a Valceri, polke i druge špelancije u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog Piše: Ana Vidić u Majstorskom ciklusu mogla su se čuti Tri prizora — Kolo, Tužaljka Krunoslave te Ples KONCERTI KONCERTI Tamburaški orkestar, izvodili su i Dakako, užitak je bio čuti Tamburaše u izved– Derviša i Arija Lucifera u čijem su se tu– brojni gosti. Zahvaljujući obradama bama tamburaških bisera kao što su Tamburaš- mačenju, uz Zbor i Simfoničare HRT–a, Siniše Leopolda, Zlatka Černjula, ki sastanak Dragutina Hruze, polka Iz slavon- istakli vokalni solisti: mezzosopranistica Tomislava Uhlika, Tihomira Zlati– skih šuma Roka Šimunacija, Valcer leptira Bože Martina Gojčeta Silić, tenor Stjepan Fra– ća, Ranka Purića, Dubravka Češnja– Potočnika te Novogodišnji folklorni potpuri s netović, bariton Armando Puklavec i glu– ka i Josipa Cvitanovića u novome su obradama pokupskih, podravskih baranjskih mac Dragan Despot, prvak drame HNK u ruhu zasjali uvodni dubrovački ko– i slavonskih tema. Bila je to prigoda i za jednu Zagrebu koji je u ulozi recitatora tumačio ledarski napjevi u zapisu Dinka Fia, praizvedbu — Zimski valcer mladog skladatelja i odabrane stihove iz Gundulićeva Osmana. skladbe Tico–tico Z. de Abreua, Li- kontrabasista Dubravka Palanovića koji je djelo Moćan zvuk golemog vokalno–instru– bertango A. Piazzolle, Galop A. Ha– posvetio sinu. mentalnog sastava na pozornici Lisinskog čaturjana, Romanca u F–duru L. van Vesele čestitke uputili su Tamburaši svojim po– zamijenili su u nastavku članovi Simfonij– Tamburaški orkestar HRT–a u HNK Zagreb Beethovena, Chitara romana E. di skog orkestra HRT–a te Ivana Bilić, so– Lazzara, Chim Chim Cher–ee R. M. klonicima kroz pjesmu Sretna Nova godina Ar– ovogodišnji koncert Valceri, polke i druge špe- sena Dedića i Drage Britvića u obradi Ranka listica u očevom Koncertu za marimbu i Shermana i Wandering Star A. J. Lerne– orkestar naslovljenom Koncert za Ivanu. Nlancije Tamburaškog orkestra HRT–a pod ra. Uz goste, pjevačicu Maju Posavec, flautisticu Purića, uz sjajan vokal Maje Posavec, no vrhu– vodstvom maestra Siniše Leopolda, prema tra– nac novogodišnjeg raspoloženja stigao je u toč– Zahtjevnu partituru za orkestar i za soli– Laticu Cameron, harmonikaša i bandoneonista stički instrument s iznimnim rasponom diciji već deveti put održao se prvoga dana nove Marjana Krajinu, tenora Nikšu Radovanovića ki Novogodišnja zagrebancija u kojoj su se članovi 2012. godine u Hrvatskom narodnom kazali– i Borisa Ćiru Gašparca, osobiti ugođaj donijeli Tamburaškog orkestra HRT–a Pere Ištvančić, štu. Zahvaljujući raspoloženim Tamburašima, su članovi jazz kvarteta Corona s obradom hita Igor Tinodi, Goran Klisurić i Dubravko Češ– njihovom svestranom nastupu koji je uključivao Uzalud vam trud svirači Jasenka Houre i Željka njak predstavili kao još jedan vrsni vokalni kvar– angažman i na instrumentalnom i na vokalnom Krznarića te nastupom uz Tamburaše u skladbi tet, dakako uz pratnju svojega orkestra i ma– području, brojna publika uživala je u svečanom i My Favorite Things iz filma Sound of Music, ta– rimbista Krunoslava Benka. Publiku u HNK veselom ozračju raznovrsnog programa. Obrade kođer u vlastitoj obradi. Gostima se pridružio i posebno je uveselio Vid Balog vedrim zdravica– poznatih napjeva i hitova za tamburaški orke– vokalni Kvartet Gubec svojom obradom talijan– ma te za kraj — zajednički nastup svih gostiju i star te originalne rado slušane nove skladbe, uz skog hita Idem i ja. Tamburaša u potpuriju Poleg te navade stare. Jazz orkestar HRT–a izveo djela Zorana Ščekića Dojmljivo prožimanje jazza s elementima hrvatske narodne glazbe Piše: Davor Hrvoj

Studiju Bajsić HRT–a nastupio je 18. siječ– predviđenih dionica za improvizacije. KONCERTI KONCERTI U nja 2012. Jazz orkestar HRT–a pod ravna– Tek u dvije skladbe predviđena su sola, njem Saše Nestorovića. Na programu Spiralne u One, s trubačem Davorom Križićem,

kronike bila su djela Zorana Ščekića, gitarista, a u Chamber & Combo, s trombonistom DAMIL KALOGJERA skladatelja i aranžera, glazbenika rodom iz Đa– Mironom Hauserom. Ščekić umješno Igor Kuljerić kova koji je diplomirao na Jazz odjelu Akademi– koristi pauze, pa i tišinu, a u postizanju je za glazbu i primijenjene umjetnosti u Grazu, mističnog ugođaja uključuje prigušnice artikulacija, Igor Kuljerić je, kako je svo– a kao dobitnik stipendije grada Bruxellesa, na za brass te flautu i bas klarinet. Neke jedobno posvjedočio, osmislio zajedno s Muzičkoj akademiji Sibelius u Helsinkiju poha– su se izvedbe doimale poput filmske ili kćeri: »Na Koncertu sam dugo radio, jer đao je poslijediplomski studij skladanja i aran– kazališne glazbe (skladao je za kazališ– pisati za neki instrument znači potpuno ga žiranja. ne i plesne predstave) te pobuđuju aso– upoznati, saživjeti se s njim i tu sam mno– cijacije, predočenje prizora... go surađivao s kćeri… Želio sam doživjeti

Od jedanaest izvedbi, čak sedam su bile prai– HRVOJDAVOR zvedbe, dok je neke već izveo isti orkestar u Dok su u prvom dijelu izvedena djela Zoran Ščekić i Saša Nestorović ispred Jazz orkestra HRT–a u marimbu kao virtuozni prekusivni i pjev– programu Nove skladbe hrvatskih jazz autora. zasnovana na ranim podžanrovima jaz– Studiju Bajsić ni instrument. U odnosu orkestra i ma– Neke, izvorno pisane za komorne ansamble, za, drugi dio koncerta donio je suvre– rimbe bilo je važno pronaći odgovarajuće prearanžirao je za jazz orkestar. U dva stilski ra– menije skladbe, s puno nepredvidivih boje orkestralnih situacija koje će marimbi zličita poglavlja predstavljen je kao autor koji u obrata, spajanja raznih stilova i sklo– je na free–jazz orkestre, primjerice na američki dati novo osvjetljenje.« Ivana Bilić Koncert stvaralaštvu spaja cjelokupnu tradiciju jazza, od nosti opsežnijim i kompleksnijim formama. U Sun Ra Arkestra, ali i slične europske formacije je praizvela 2001.; tri godine kasnije dje– bluesa i swinga preko bebopa, coola i etna do tom je dijelu Ščekić podsjetio na svoj angažman koje sviraju suvremenu improviziranu glazbu. lo je zaslužilo Nagradu Porin, a njegova interpretkinja dobila je Porina za najbolju fusiona i free–jazza, sa suvremenom ozbiljnom na Muzičkom biennalu Zagreb 2005., na koje– Posebice su dojmljiva bila djela u kojima se s jaz– solističku izvedbu. Zahvaljujući invenci– glazbom. mu se predstavio vlastitom skladbom Glazba za zom prožimaju elementi narodne glazbe, pri– komorni orkestar i free jazz kvintet u izvedbi me– ji autora i udaraljkašici svjetskog ugleda, Njegovi su aranžmani mekani, elegantni, basi– mjerice ruske, kao u skladbi Evening And Mor- đunarodnog jazz sastava i Cantus Ansambla, a publika je u Majstorskom ciklusu također evski, uz primjerenu dinamiku i promjene in– ning Bells, ali i hrvatske, u Little Piece For Big 2007., glazbom za plesnu predstavu Ritam har- svjedočila jedinstvenoj kreativnoj suradnji tenziteta te međuigre pojedinih sekcija, ali, što Band. Jedno od njih je Istarski ples kojim su odu– monije niskih frekvencija. Stilom kakav nije često oca i kćeri. je neuobičajeno za jazz idiom, uglavnom bez ševili publiku u dodatku koncertu. na programu Jazz orkestra HRT–a, podsjetio 8 BROJ 173, OŽUJAK 2012.

ZAMP Glazbeni publishing — od skromnih početaka do brojnih mogućnosti Piše: Tomislav Vuković

Odnos glazbenog publishera i autora nalik je odnosu dva temperamentna ljubavnika. Može biti iznimno plodan ili kompliciran, ovisno o odredbama potpisanog ugovora i njihovu ispunjavanju. Kao i u svakom drugom poslu ili ugovornom odnosu, dobro se prije potpisa pravno konzultirati ili zatražiti tumačenje odredbi ugovora.

nije točno. Što se mladih autora tiče, pametno je da prije potpisivanja ugovora zatraže Koolade Gibonni Izjave autora savjete od strane struke. I kod publishera postoje ljudi koji će im sve iskreno objasni– Pripremio: Tomislav Vuković ti, a mogu se uvijek obratiti i ZAMP–u. Konzultacija je bitna. Sam udio prava koja oolade je jedan od najzapaženijih ibonnija ne treba posebno predstav– prepuštaju nije toliko problematičan jer se nikad ne zna što može proizaći iz toga. Khrvatskih hip/hop i r’n’b produce– Gljati. Riječ je o čovjeku koji je prisu– Jasenko Houra Mislim da mogu puno više dobiti nego izgubiti.« nata koji ostvaruje i značajnije uspjehe u tan na hrvatskoj glazbenoj sceni od njenih inozemstvu. Svoja prva iskustva s ovim početaka. S osam samostalnih studijskih asenko Houra pokretačka je snaga Ante Perković djelom glazbene industrije bilježi još albuma, Gibonni spada među najzna– prije deset godina kada je s »Blackout čajnije hrvatske autore, a njegov izričaj i JPrljavog Kazališta, grupe koja je u nte Perković već se duži niz godina bavi tridesetak godina rada izbacila mnoštvo, projectom« utabao temelje hrvatske hip/ karizma pokazali su se dobitnom kom– Aglazbom i novinarstvom. Sa svojom hop scene. binacijom u Hrvatskoj i u svijetu. »Moja slobodno se može reći, sada već bezvre– prvom grupom Djeca postigao je relativno menskih hitova. Kao autor vrlo plodne iskustva s glazbenim publishingom nisu zapaženi uspjeh na hrvatskoj rock sceni, dok »Kao producent i autor imam sreću da mnogo radim po inozemstvu, a tamo su uslu– ostvarena, u stanju su mirovanja. Neke karijere i staža koji se proteže kroz raz– posljednjih godina djeluje kao samostalni ge publishera nužne, s obzirom na veličinu tržišta. U Americi za mene taj posao obav– doblje dvije države, Jajo posjeduje dra– od mojih najboljih pjesama u rukama su kantautor. Nedavno je objavio hvaljeno publi– lja IDM Music, kao i u Maleziji, Australiji i nekim drugim zemljama. S njima su– publishera, ali ne mogu točno protumačiti gocjeno znanje, iskustva i informacije o cističko izdanje Sedma republika koje se bavi rađujem već nekoliko godina i generalno sam zadovoljan. Neke aspekte posla koje tome kako publishing funkcionira. njihov angažman u smislu obaveza koje jugoslavenskom pop kulturom. Što misli o odrađuje publisher, autor jednostavno ne može sam pokriti. Recimo, kada sam imao trebaju ispunjavati. Doduše, u početku »Moja prva iskustva s glazbenim publis- glazbenom publishingu? broj jedan hit u Maleziji s Mizz Ninom, njihovom najpoznatijom hip/hop pjevači– sam imao nekih iskustava, ali sam odu– com, IDM je odradio velik dio posla. No, nije ni vani sve tako bajno iako je publishingom sežu u kraj 1970–tih, kada sam «Nisam baš imao previše iskustva s publishin- stao. Bilo je to početkom 1990–tih kada počinjao s Prljavim Kazalištem. Tada hing razvijeniji. Recimo, imao sam i negativno iskustvo u SAD–u kada je moj udio se cijela ova scena stvarala i tada sam, što gom. Jedna moja pjesma je pod ugovorom s Ante Perković jednostavno nestao. Netko se očito lažno predstavio kao moj publisher i IDM ni ja sam imao samo 18 godina i nisam naj– zbog neiskustva, što zbog očekivanja, prihvatio ponuđeno. U međuvremenu sam Menartom, dok je sva ostala muzika u mojim više ništa nismo mogli učiniti. U Hrvatskoj nemam publishera, pa tako nisam ni bolje razumio što se dešava. No, tada ni shvatio da stvari nažalost ne funkcioniraju kako bi trebale, pa sam se distancirao. rukama i čini mi se da je to prirodno s obzirom imao previše iskustva s našom situacijom, premda je danas takvo stanje da se autor Jasenko Houra glazbena industrija nije mogla prepo– Što se tiče glazbenog publishinga vani, situacija je dosta podijeljena. Neki prolaze na trenutnu situaciju. Godine 2002., kada sam s bivšom grupom potpisivao ugovor nažalost ne može u potpunosti prepustiti samo umjetničkom i kreativnom radu. znati u kojim smjerovima publishing može bolje, neki lošije. Kada sam na početku karijere bio član jednog inozemnog benda, s Aquarius Recordsom, toga još nije bilo. Mi smo tada prepustili prava samo na ne– Ukoliko želi živjeti od glazbe, dio posla morat će obavljati i putem drugih kanala otići. Tek u drugoj polovici osadesetih, kada je počela ekspanzija ploča i rast prodaja, koliko godina i to aneksom diskografskom ugovoru, koliko je, u biti, i bio predviđen imali smo objavljen album u 12 zemalja, ali čini mi se da su publisheri i tu pomalo shvatio sam da cijeli taj segment i autorska prava koja imam nad djelima, mogu pred– (manager, kontakti, osobni angažman), a ne samo preko publishera. To je realnost, no zakazali. Autori i glazbenici danas jednostavno moraju vjerovati u ono što rade. Tre– period promocije. Nažalost, nisam primijetio da netko od publishera zaista garantira nije nemoguće. Možda mogu spomenuti neke od najpoznatijih svjetskih r’n’b i hip/ stavljati određeni izvor prihoda. autorima vrstu konkretnog rada kojim će se promicati njihova djela. Doduše, autori ba se truditi, angažirati što je više moguće i stvari će se pokrenuti. Ja sam sakupio hop izvođača s kojima sam surađivao poput Flo Ride, Das Efx–a, Masta Acea, Go– svoju ekipu, od članova benda, organizatora, do izdavača i to su ljudi kojima mogu Danas je publishing vrlo bitan. Kod nas je, moram priznati, prilično uređena situaci– koji potpišu publisherski ugovor imaju više šanse da se »puštaju« u medijima. Za ne– stface Killaha (nedavno je nastupao u Zagrebu), a bio sam i u pregovorima s Riha– vjerovati. Mladim autorima savjetujem neka dobro promisle prije nego što uđu u ovu ja po tom pitanju. Imamo par stručnih ljudi iz tog područja koji prate što se događa koga tko želi živjeti od glazbe, a nije u samom vrhu estrade, nema puno drugih opcija nnom, Britney Spears i drugima. Vjerujem da ću i u budućnosti koristiti usluge pu- priču. Nužno je dogovoriti što bolje uvijete, a ugovor treba biti na određeno, kraće u svijetu i stvarno znaju odraditi posao. Kada se usporedimo s drugim zemljama nego potpisati takav ugovor. Ja imam sreću da ne živim od muzike, pa sam odlučio blishinga, premda nove tehnologije autorima omogućuju da i sami obave taj dio posla. vrijeme. U svakom slučaju smatram da se trud glazbenika treba nekako nagraditi jer u tranziciji, mislim da takav poslovni model u jednoj maloj Hrvatskoj jako dobro zadržati sva prava u svojim rukama. Pretpostavljam da su vani stvari donekle kon– Na nama je da odlučimo što je najbolje za nas. Ukoliko autor smatra da mu publishing su u pjesmu uložili svoje vrijeme, novac, dio sebe i svojeg života. Publisheri bi se u tom funkcionira. Jedina mana je, možda, da većina autora misli kako je to precijenjen kretnije, ali mi se čini kako je publishing plod jednog vremena koje nam lagano odla– nudi dobre mogućnosti nema nikakvih problema da se pokuša tako probiti. Ukoliko, smislu trebali malo više angažirati.« biznis koji košta puno, a malo nudi. Govoreći iz današnje perspektive, mislim da to zi. U novom tehnološkom dobu ti posrednici gube na značaju.« pak, smatra da može sam, opet dobro. Svaki slučaj je individualan.« Izjave publishera Igor Aničić Tomislav Škulić Ana Škarica Lesić — Mars Music Publishing — Aquarius Music Publishing — Dancing Bear Music Publishing Tomo Johannes In Der Mühlen a osobno kažem da je glazbeni publishing quarius Music Publishing je tvrtka koja posebnu pažnju posvećuje autorima, J A ancing Bear Publishing (Dancing Bear — IDM Music pola administrativni, a pola kreativni po– kako poznatijima, tako i onim mlađima koji tek dolaze. Mogućnosti koje nu– D sao. Te strane se međusobno preklapaju, ovisno o dimo su brojne. U opseg poslova spada ponuda autorske glazbe hrvatskim i stranim naklada) jedan je od vodećih glazbenih situaciji. Mi zastupamo Sony/ATV Music Publishing, jedan od tri najveća svjetska klijentima, izvođačima, za sinkronizaciju u filmovima, televiziji, reklamama i tako nakladnika u regiji. Imamo zavidan hrvatski IDM je publisher koji je blisko povezan s katalog koji uključuje autore poput Milutina medijima, producentima audio vizualnih glazbena publishera. Osim stranoga, imamo i hrvatski katalog koji uključuje nekoliko dalje. Kako surađujemo s Universal Grupom, stalno smo u komunikaciji s uredima tisuća djela. Mora se priznati da većina autora nisu u mogućnosti sami kontrolirati po cijelom svijetu — mogu reći da u tom dijelu ostvarujemo dobre rezultate. Što se Vandekara (Mala djevojčica — Tata kupi mi djela, marketinškim kućama, kao i izvođa– auto i drugi klasici), Dalibora Pavičića (The svoj autorski rad, s obzirom na raširenost medija i novih tehnologija. Tada nastu– hrvatskih autora tiče, pravilo je uglavnom takvo da su pjesme koje su kod nas napra– čima. Ta povezanost omogućuje dodatnu Bambi Molesters), Davora Viduke (Kawasaki 3P), Zorana Čalića (Majke), Gorana pa publisher i to predstavlja administrativni element. Kreativni bi obuhvatio poslove vile neku veću tiražu i emitiranje, zanimljive i vani. Djelo doduše treba prilagoditi zaradu koju autor teško može sam ostvariti. Bareta, Ive Jagnjića (Dalmatino), Dade Pastuovića (Tutti Frutti), dio opusa Dina plasiranja djela međunarodnim izvođačima, nuđenja autorskoga djela na regional– za strano tržište, ali ga je moguće i učiniti konkurentnim. Ipak, treba naglasiti kako Također je prirodno da se autor bavi autor– Dvornika, Srđana Sekulovića — Skansija te kataloge Majki, Laufera, Kawasaki nom i globalnom nivou, sinkronizacijsku upotrebu djela i tako dalje, a tu spadaju veće tržište znači i veću konkurenciju, masovnu produkciju glazbe sa svih strana, stvom, a publisher poslovnim djelom. Vrlo je važno da publisher ima softver za admi– 3P–a, Kojota, Gatuza i drugih. Za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Makedoniju nistraciju s obzirom da su glazbena djela na neki način imovina i ušteđevina autora, reklamne kampanje, filmovi, spotovi i slično. Širok je raspon mogućnosti. Neki se pa nije moguće sasvim garantirati i predvidjeti uspjeh i autori još uvijek ovim poslom znaju sami baviti, međutim, često se dogodi da nemaju prijemčivost dijela. Od poznatijih imena koja zastupamo kontroliramo zaista impresivni inozemni katalog Warner/Chappella — jednoga od pa administracija mora biti transparentna kao i u banci. IDM Music jedini u regiji najvećih publishera u svijetu s bazom od preko milijun djela i više od 65.000 autora. koristi softver koji je standard u svijetu i koriste ga sve ozbiljne izdavačke kuće. IDM previše rezultata. Mars Music Publishing u tom se smislu trudi napraviti nešto du– valja izdvojiti Gorana Bregovića, makedonsku pjevači– goročno za autora, kao i ostvariti određenu financijsku korist u njegovo ime. Dosta cu Kaliopi, svestranog autora Ljubu Kuntarića, a tu su Kod sklapanja poslova, zbog svega toga u boljim smo pregovaračkim pozicijama od Music ima sjedišta ili je zastupljen u svim važnim zemljama u kojima naši autori samih autora, a neke pjesme iz domaćeg kataloga, osim u regiji, uspješno smo plasi– ostvaruju zaradu. surađujemo s Dallas Recordsom, našom sestrinskom firmom, pa i u tom aspektu i mlade snage poput Detoura, Nine Romić, Luke Ble– autorima nudimo brojne mogućnosti. Od poznatijih hrvatskih autora zastupamo anija i drugih. rali u reklamama i filmovima u inozemstvu (Brazil, Poljska, Angola, SAD, Njemač– Davora Tolju (ex Denis & Denis), Roberta Funčića (ex Xenia), Vavu (ex Laufer), ka). Upravo zbog čvrstog statusa na hrvatskom glazbenom tržištu, znanja, iskustva i Sandra Bastiančića (En Face), Ivana Dečaka (Vatra), pojedina djela Ante Pecotića, informiranosti u poslu kojim se bavimo te dragocjenim iskustvima i mogućnostima a radimo i s mnogo mladih autora. U ovome trenutku imamo i dvije pjesme TBF–a, koje nam prenosi naš inozemni principal Warner/Chappell (upravo je proslavio 200. godišnjicu), smatramo se odličnim izborom za svakog našeg autora. sa čijim članovima imamo i publishing ugovore u velikim reklamnim kampanjama na nacionalnom nivou. Tko je tko je Tko BROJ 173, OŽUJAK 2012. 9 Glazbeni publishing — od skromnih početaka do brojnih mogućnosti Piše: Tomislav Vuković

»To je predivna karijera. Iskoristite prili– izbjegli eventualne komplikacije koje nim za tržišno komercijalno raspolaganje pomaže publisher sa svojim katalogom, može s glazbenim djelom i kakve mo– ustupanje, neisključivo ustupanje, pro– ča publishera u zemlji nisu veći od 25% gli snimiti i izvoditi ili mogu dogovoriti s ke koje vam pruža, postanite glazbenik. mogu nastati uslijed nepoznavanja činje– autorskim djelom (promocija, regulacija idejama i prijedlozima. Publisher se bavi gućnosti postoje«, zaključuje Škulić. storno ograničenje, vremensko ograni– za takozvana mala prava (javno izvođe– publisherom da jedan od njegovih klijenta To je vrlo važno. Radi se o jednoj od naj– nica i načina na koji ona funkcionira. njegova korištenja u različitim medijima, i prikupljanjem prava za autore koja nisu čenje i trajanje ugovora. nje) i 50% za takozvana mehanička pra– napiše pjesmu za odabranog izvođača. Čest je slučaj da su autori glazbenih dje– boljih profesija na svijetu. Stoga bih pre– pronalaženje klijenata kojima bi određeno kolektivna i ne idu preko ZAMP–a, već va (umnožavanje), dok su za korištenja la ujedno i njihovi izvođači, pa je tako u Isključivo ustupanje odnosi se na pravnu Naravno, razvojem tehnologije koja je poručio da bude vrlo aktivna u glazbi«, Što je glazbeni publishing, autorsko djelo moglo biti zanimljivo i tako ih autor ostvaruje individualno, brine o u inozemstvu, ugovorni udjeli uobičaje– jednoj osobi objedinjeno više različitih klauzulu unutar koje se prava u potpuno– pojednostavila cijeli proces, mnogi au– bio je odgovor predsjednika Ive Josipovi– tko su publisheri i kakve dalje). Ne treba ih brkati s diskografima registraciji pjesama i kataloga domaćih no viši, 50% za mala prava i do 100% za prava, što dovodi do konfuzije kod laika. sti ustupaju drugoj osobi i autor više njima tori–izvođači sami se odlučuju na disko– ća na pitanje Paula Williamsa, predsjed– mogućnosti nude? koji polažu prava nad vlasništvom snim– autora van granica Hrvatske, bez čega mehanička prava. Stoga treba razdvojiti prava koja fizička ne raspolaže. Neisključivo ustupanje po– grafske i na publisherske poslove, čime sva nika ASCAP–a (Američkog udruženja ke. U praksi, glazbene kuće obično sadrže u praksi autori otežano ostvaruju inoze– Pojam publishing u hrvatskom prijevodu osoba ima kao autor od onih koja ima drazumijeva ustupanje prava drugoj oso– prava i prihodi ostaju u njihovim ruka– skladatelja, autora i nakladnika), o tome i jedan i drugi dio, premda se radi o odvo– mni prihod, bavi se eventualnim prav– Publishing u Hrvatskoj doslovno znači izdavaštvo, nakladniš– kao izvođač. Isto tako treba promatra– bi i time se ona ovlašćuje da djela autora ma, ali je učinak ponekad upitan. Svidje– što bi poručio majci čija kćer želi ostva– jenim pravnim subjektima. nim sporovima, kontrolira emitiranja u naspram publishinga u svijetu tvo, objavljivanje. Sasvim drugo znače– ti izvođački (diskografski) i publisherski koristi samo na način utvrđen ugovorom. lo se to nekima ili ne, kontakti i metode riti karijeru kao glazbenica. Predsjedni– medijima, primljena izvješća i slično«, nje, međutim, dobije kada ga se stavi u Neke ključne aspekte glazbenog publis- ugovor. Izvođački ugovor regulira odnos Prostorno ograničenje određuje vrijedi li Publishing je u Hrvatskoj, u odnosu na publishera, pogotovo velikih glazbenih kova poruka na prošlogodišnjem Svjet– pojašnjava Škarica Lesić. kontekst glazbe. Naime, glazbeni publishinga objašnjava Ana Škarica Lesić iz između izvođača i diskografa (proizvo– ustupanje prava samo za korištenje dje– velika glazbena tržišta (poput SAD–a, kuća, još uvijek drže primat u ostvari– skom samitu o zaštiti autorskih prava hing porijeklo doista vuče iz izdavaštva, Dancing Bear Music Publishing: »Pu- Tomislav Škulić iz Aquarius Music Pu– đača fonograma). Publisherski ugovor, la na području Republike Hrvatske. Vre– Velike Britanije, Njemačke, Francuske vanju prihoda na, barem bi tako trebalo bila je jasna: intelektualno vlasništvo in– kada su prvi publisheri tiskali i umno– blisher, vodeći računa o pravnim, admi– blishing komentira kako publishing funk– pak, regulira odnos autora i publishera u mensko ograničenje određuje ustupaju li i slično) relativno mlad, pa neki njegovi biti, obostrano zadovoljstvo. tegralni je dio kulturnog nasljeđa svake žavali notne zapise. Tako je, na primjer, nistrativnim, promotivnim, pa i trgo– cionira kao poslovna djelatnost: »Ono dijelu raspolaganja autorskim djelom. se prava zauvijek (odnosno do isteka njiho– dijelovi možda nisu dovoljno prepoznati civilizirane države i kao takvo zaslužuje Glazbeni publishing svoj je procvat u Hr– Mozartova žena nakon njegove smrti vačkim aspektima bavljenja glazbom, što mnogi autori ne shvaćaju jest činjeni– va trajanja, a to je za života autora i 70 go– i razvijeni. S obzirom na praksu u svije– pravilan tretman. U stvari, ono se nalazi vatskoj doživio u posljednjih deset go– nastavila komercijalizaciju njegove glaz– omogućuje svojemu autoru da bude pri– ca da je glazbeni publishing zapravo spo– Ključne točke publisherskog dina nakon autorove smrti) ili na određeni tu, uloga glazbenog publishera možda je u pozadini glazbene industrije koja, kao dina. Danas gotovo svaka diskografska be kroz seriju memorijalnih koncerata, je svega umjetnik.« »Svakodnevni kon– ri biznis. U usporedbi s diskografijom ugovora — ugovoreni — vremenski rok. Trajanje jasnija u pogledu autora koji nisu izvođa– sastavni dio industrije zabave, predstavlja kuća ima i sestrinsku publishing firmu. tiskanjem i prodavanjem notnih zapisa takt s klijentima, agencijama koje traže koja djeluje vrlo brzo od trenutka kada se ugovora određuje koliko dugo su potpi– či (ili izvođača koji nisu autori). Naime, respektabilnog igrača na svjetskom tr– Ukoliko se autor ili izvođač koji je ujed– Hrvatski autori i glazbenici posjeduju te radom na biografiji. glazbu za reklame klijenata, producenti– CD nađe na policama, vremenski period snici ugovora u određenom međusobnom takav autor može sklopiti ugovor s pu- žištu, unatoč poteškoćama koje je prate no autor odluči za publisherski ugovor, raznolika iskustva, a ovisno o osobnom ma filmova, TV serija, špica, jingleova za unutar kojega je moguće očekivati odre– odnosu i koliko dugo traju njihove ugovo– blisherom, a da nikad zapravo ne sudje– posljednjih godina. Razvojem tehnologije i fokus glazbenog dobro je da prije sklapanja zatraži prav– angažmanu i znanje o tome što glazbeni radio i TV postaje, omogućava publishe- đeni učinak u publishingu, pa tako i odre– rene međusobne obveze i prava. luje kao izvođač, odlazi u studio ili na publishinga promijenio se te dobio novo ni savjet kojega besplatno može dobiti u publishing doista jest i kakve mogućno– U cijelom mozaiku raznih kamenčića ru plasiranje glazbe svojih autora za ko– đeni profit, proteže se na godinu dana i turneje. U ovom slučaju, zadaća je pu- značenje koje se počelo bitno razlikova– ZAMP–u. Državni zavod za intelektu– Svaki ugovor mora sadržavati i naziv dje– sti nudi. Publisheri se naravno nastoje iz– koji tu industriju čine, publishing igra rištenje u svim medijima, što autorima više. U Hrvatskoj je situacija specifična. blishera da djelo svojega klijenta (autora) glazbe? u svijetu ti od onog tradicionalnog. Glazbeni pu- alno vlasništvo u brošuri »Kako raspola– la na koja se odnosi, načine njegova ko– boriti za svoj dio kolača, nudeći različite važnu ulogu. Upravo zato, od ključne je znatno olakšava angažman u tom smislu S obzirom da je publishing relativno nova predstavi diskografskim kućama čijim bi blisheri tako nemaju puno veze s klasičnim gati autorskim pravom« (može se bez na– rištenja i naziv osobe kojoj se ustupaju pogodnosti, a na autorima je da procijene važnosti da autori prepoznaju tko je tko u i osigurava bolje prihode. Klijent obično grana glazbene industrije kod nas, nasto– izvođačima to moglo biti zanimljivo. Isto knade preuzeti u DZIV–u i ZAMP–u), izdavaštvom, već se u osnovi radi o licen– prava. Prema hrvatskoj praksi i preporu– tako, diskografske kuće mogu kontakti– koliko im takve pogodnosti odgovaraju. svijetu glazbene industrije kako bi se lak– ne traži samo jednu točno određenu pje– jimo autorima dobro objasniti o čemu je navodi da je potrebno obratiti pozornost ciranim pravnim osobama (autor im ugo– kama krovne međunarodne organizacije rati publishere u potrazi za prikladnim še služili mogućnostima koje ona nudi te smu već često želi veći izbor, u čemu mu riječ jer uglavnom ni ne znaju što se sve na sljedeće pravne pojmove: isključivo vorom prenosi dio svojih prava) zaduže– društava autora, ugovorni udjeli izdava– materijalom koji bi njihovi izvođači mo– nije točno. Što se mladih autora tiče, pametno je da prije potpisivanja ugovora zatraže Koolade Gibonni Izjave autora savjete od strane struke. I kod publishera postoje ljudi koji će im sve iskreno objasni– Pripremio: Tomislav Vuković ti, a mogu se uvijek obratiti i ZAMP–u. Konzultacija je bitna. Sam udio prava koja oolade je jedan od najzapaženijih ibonnija ne treba posebno predstav– prepuštaju nije toliko problematičan jer se nikad ne zna što može proizaći iz toga. Khrvatskih hip/hop i r’n’b produce– Gljati. Riječ je o čovjeku koji je prisu– Jasenko Houra Mislim da mogu puno više dobiti nego izgubiti.« nata koji ostvaruje i značajnije uspjehe u tan na hrvatskoj glazbenoj sceni od njenih inozemstvu. Svoja prva iskustva s ovim početaka. S osam samostalnih studijskih asenko Houra pokretačka je snaga Ante Perković djelom glazbene industrije bilježi još albuma, Gibonni spada među najzna– prije deset godina kada je s »Blackout čajnije hrvatske autore, a njegov izričaj i JPrljavog Kazališta, grupe koja je u nte Perković već se duži niz godina bavi tridesetak godina rada izbacila mnoštvo, projectom« utabao temelje hrvatske hip/ Koolade karizma pokazali su se dobitnom kom– Aglazbom i novinarstvom. Sa svojom hop scene. binacijom u Hrvatskoj i u svijetu. »Moja slobodno se može reći, sada već bezvre– prvom grupom Djeca postigao je relativno menskih hitova. Kao autor vrlo plodne iskustva s glazbenim publishingom nisu zapaženi uspjeh na hrvatskoj rock sceni, dok »Kao producent i autor imam sreću da mnogo radim po inozemstvu, a tamo su uslu– ostvarena, u stanju su mirovanja. Neke karijere i staža koji se proteže kroz raz– posljednjih godina djeluje kao samostalni ge publishera nužne, s obzirom na veličinu tržišta. U Americi za mene taj posao obav– doblje dvije države, Jajo posjeduje dra– od mojih najboljih pjesama u rukama su kantautor. Nedavno je objavio hvaljeno publi– lja IDM Music, kao i u Maleziji, Australiji i nekim drugim zemljama. S njima su– publishera, ali ne mogu točno protumačiti gocjeno znanje, iskustva i informacije o cističko izdanje Sedma republika koje se bavi rađujem već nekoliko godina i generalno sam zadovoljan. Neke aspekte posla koje tome kako publishing funkcionira. njihov angažman u smislu obaveza koje jugoslavenskom pop kulturom. Što misli o odrađuje publisher, autor jednostavno ne može sam pokriti. Recimo, kada sam imao trebaju ispunjavati. Doduše, u početku »Moja prva iskustva s glazbenim publis- glazbenom publishingu? broj jedan hit u Maleziji s Mizz Ninom, njihovom najpoznatijom hip/hop pjevači– sam imao nekih iskustava, ali sam odu– com, IDM je odradio velik dio posla. No, nije ni vani sve tako bajno iako je publis- HRVOJDAVOR hingom sežu u kraj 1970–tih, kada sam «Nisam baš imao previše iskustva s publishin- stao. Bilo je to početkom 1990–tih kada Gibonni počinjao s Prljavim Kazalištem. Tada hing razvijeniji. Recimo, imao sam i negativno iskustvo u SAD–u kada je moj udio se cijela ova scena stvarala i tada sam, što gom. Jedna moja pjesma je pod ugovorom s Ante Perković jednostavno nestao. Netko se očito lažno predstavio kao moj publisher i IDM ni ja sam imao samo 18 godina i nisam naj– zbog neiskustva, što zbog očekivanja, prihvatio ponuđeno. U međuvremenu sam Menartom, dok je sva ostala muzika u mojim više ništa nismo mogli učiniti. U Hrvatskoj nemam publishera, pa tako nisam ni bolje razumio što se dešava. No, tada ni shvatio da stvari nažalost ne funkcioniraju kako bi trebale, pa sam se distancirao. rukama i čini mi se da je to prirodno s obzirom imao previše iskustva s našom situacijom, premda je danas takvo stanje da se autor glazbena industrija nije mogla prepo– Što se tiče glazbenog publishinga vani, situacija je dosta podijeljena. Neki prolaze na trenutnu situaciju. Godine 2002., kada sam s bivšom grupom potpisivao ugovor nažalost ne može u potpunosti prepustiti samo umjetničkom i kreativnom radu. znati u kojim smjerovima publishing može bolje, neki lošije. Kada sam na početku karijere bio član jednog inozemnog benda, s Aquarius Recordsom, toga još nije bilo. Mi smo tada prepustili prava samo na ne– Ukoliko želi živjeti od glazbe, dio posla morat će obavljati i putem drugih kanala otići. Tek u drugoj polovici osadesetih, kada je počela ekspanzija ploča i rast prodaja, koliko godina i to aneksom diskografskom ugovoru, koliko je, u biti, i bio predviđen imali smo objavljen album u 12 zemalja, ali čini mi se da su publisheri i tu pomalo shvatio sam da cijeli taj segment i autorska prava koja imam nad djelima, mogu pred– (manager, kontakti, osobni angažman), a ne samo preko publishera. To je realnost, no zakazali. Autori i glazbenici danas jednostavno moraju vjerovati u ono što rade. Tre– period promocije. Nažalost, nisam primijetio da netko od publishera zaista garantira nije nemoguće. Možda mogu spomenuti neke od najpoznatijih svjetskih r’n’b i hip/ stavljati određeni izvor prihoda. autorima vrstu konkretnog rada kojim će se promicati njihova djela. Doduše, autori ba se truditi, angažirati što je više moguće i stvari će se pokrenuti. Ja sam sakupio hop izvođača s kojima sam surađivao poput Flo Ride, Das Efx–a, Masta Acea, Go– svoju ekipu, od članova benda, organizatora, do izdavača i to su ljudi kojima mogu Danas je publishing vrlo bitan. Kod nas je, moram priznati, prilično uređena situaci– koji potpišu publisherski ugovor imaju više šanse da se »puštaju« u medijima. Za ne– stface Killaha (nedavno je nastupao u Zagrebu), a bio sam i u pregovorima s Riha– vjerovati. Mladim autorima savjetujem neka dobro promisle prije nego što uđu u ovu ja po tom pitanju. Imamo par stručnih ljudi iz tog područja koji prate što se događa koga tko želi živjeti od glazbe, a nije u samom vrhu estrade, nema puno drugih opcija nnom, Britney Spears i drugima. Vjerujem da ću i u budućnosti koristiti usluge pu- priču. Nužno je dogovoriti što bolje uvijete, a ugovor treba biti na određeno, kraće u svijetu i stvarno znaju odraditi posao. Kada se usporedimo s drugim zemljama nego potpisati takav ugovor. Ja imam sreću da ne živim od muzike, pa sam odlučio blishinga, premda nove tehnologije autorima omogućuju da i sami obave taj dio posla. vrijeme. U svakom slučaju smatram da se trud glazbenika treba nekako nagraditi jer u tranziciji, mislim da takav poslovni model u jednoj maloj Hrvatskoj jako dobro zadržati sva prava u svojim rukama. Pretpostavljam da su vani stvari donekle kon– Na nama je da odlučimo što je najbolje za nas. Ukoliko autor smatra da mu publishing su u pjesmu uložili svoje vrijeme, novac, dio sebe i svojeg života. Publisheri bi se u tom funkcionira. Jedina mana je, možda, da većina autora misli kako je to precijenjen kretnije, ali mi se čini kako je publishing plod jednog vremena koje nam lagano odla– nudi dobre mogućnosti nema nikakvih problema da se pokuša tako probiti. Ukoliko, smislu trebali malo više angažirati.« biznis koji košta puno, a malo nudi. Govoreći iz današnje perspektive, mislim da to zi. U novom tehnološkom dobu ti posrednici gube na značaju.« pak, smatra da može sam, opet dobro. Svaki slučaj je individualan.« Izjave publishera Igor Aničić Tomislav Škulić Ana Škarica Lesić — Mars Music Publishing — Aquarius Music Publishing — Dancing Bear Music Publishing Tomo Johannes In Der Mühlen a osobno kažem da je glazbeni publishing quarius Music Publishing je tvrtka koja posebnu pažnju posvećuje autorima, J A ancing Bear Publishing (Dancing Bear — IDM Music pola administrativni, a pola kreativni po– kako poznatijima, tako i onim mlađima koji tek dolaze. Mogućnosti koje nu– D sao. Te strane se međusobno preklapaju, ovisno o dimo su brojne. U opseg poslova spada ponuda autorske glazbe hrvatskim i stranim naklada) jedan je od vodećih glazbenih nakladnika u regiji. Imamo zavidan hrvatski situaciji. Mi zastupamo Sony/ATV Music Publishing, jedan od tri najveća svjetska klijentima, izvođačima, za sinkronizaciju u filmovima, televiziji, reklamama i tako IDM je publisher koji je blisko povezan s katalog koji uključuje autore poput Milutina glazbena publishera. Osim stranoga, imamo i hrvatski katalog koji uključuje nekoliko dalje. Kako surađujemo s Universal Grupom, stalno smo u komunikaciji s uredima medijima, producentima audio vizualnih Vandekara (Mala djevojčica — Tata kupi mi tisuća djela. Mora se priznati da većina autora nisu u mogućnosti sami kontrolirati po cijelom svijetu — mogu reći da u tom dijelu ostvarujemo dobre rezultate. Što se djela, marketinškim kućama, kao i izvođa– auto i drugi klasici), Dalibora Pavičića (The svoj autorski rad, s obzirom na raširenost medija i novih tehnologija. Tada nastu– hrvatskih autora tiče, pravilo je uglavnom takvo da su pjesme koje su kod nas napra– čima. Ta povezanost omogućuje dodatnu Bambi Molesters), Davora Viduke (Kawasaki 3P), Zorana Čalića (Majke), Gorana pa publisher i to predstavlja administrativni element. Kreativni bi obuhvatio poslove vile neku veću tiražu i emitiranje, zanimljive i vani. Djelo doduše treba prilagoditi zaradu koju autor teško može sam ostvariti. Bareta, Ive Jagnjića (Dalmatino), Dade Pastuovića (Tutti Frutti), dio opusa Dina plasiranja djela međunarodnim izvođačima, nuđenja autorskoga djela na regional– za strano tržište, ali ga je moguće i učiniti konkurentnim. Ipak, treba naglasiti kako Također je prirodno da se autor bavi autor– Dvornika, Srđana Sekulovića — Skansija te kataloge Majki, Laufera, Kawasaki nom i globalnom nivou, sinkronizacijsku upotrebu djela i tako dalje, a tu spadaju veće tržište znači i veću konkurenciju, masovnu produkciju glazbe sa svih strana, stvom, a publisher poslovnim djelom. Vrlo je važno da publisher ima softver za admi– 3P–a, Kojota, Gatuza i drugih. Za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Makedoniju reklamne kampanje, filmovi, spotovi i slično. Širok je raspon mogućnosti. Neki se pa nije moguće sasvim garantirati i predvidjeti uspjeh i nistraciju s obzirom da su glazbena djela na neki način imovina i ušteđevina autora, kontroliramo zaista impresivni inozemni katalog Warner/Chappella — jednoga od autori još uvijek ovim poslom znaju sami baviti, međutim, često se dogodi da nemaju prijemčivost dijela. Od poznatijih imena koja zastupamo pa administracija mora biti transparentna kao i u banci. IDM Music jedini u regiji najvećih publishera u svijetu s bazom od preko milijun djela i više od 65.000 autora. previše rezultata. Mars Music Publishing u tom se smislu trudi napraviti nešto du– valja izdvojiti Gorana Bregovića, makedonsku pjevači– koristi softver koji je standard u svijetu i koriste ga sve ozbiljne izdavačke kuće. IDM Kod sklapanja poslova, zbog svega toga u boljim smo pregovaračkim pozicijama od goročno za autora, kao i ostvariti određenu financijsku korist u njegovo ime. Dosta cu Kaliopi, svestranog autora Ljubu Kuntarića, a tu su Music ima sjedišta ili je zastupljen u svim važnim zemljama u kojima naši autori samih autora, a neke pjesme iz domaćeg kataloga, osim u regiji, uspješno smo plasi– surađujemo s Dallas Recordsom, našom sestrinskom firmom, pa i u tom aspektu i mlade snage poput Detoura, Nine Romić, Luke Ble– ostvaruju zaradu. rali u reklamama i filmovima u inozemstvu (Brazil, Poljska, Angola, SAD, Njemač– autorima nudimo brojne mogućnosti. Od poznatijih hrvatskih autora zastupamo anija i drugih. Davora Tolju (ex Denis & Denis), Roberta Funčića (ex Xenia), Vavu (ex Laufer), ka). Upravo zbog čvrstog statusa na hrvatskom glazbenom tržištu, znanja, iskustva i Sandra Bastiančića (En Face), Ivana Dečaka (Vatra), pojedina djela Ante Pecotića, informiranosti u poslu kojim se bavimo te dragocjenim iskustvima i mogućnostima a radimo i s mnogo mladih autora. U ovome trenutku imamo i dvije pjesme TBF–a, koje nam prenosi naš inozemni principal Warner/Chappell (upravo je proslavio 200. godišnjicu), smatramo se odličnim izborom za svakog našeg autora. sa čijim članovima imamo i publishing ugovore u velikim reklamnim kampanjama na nacionalnom nivou. Tko je tko je Tko 10 BROJ 173, OŽUJAK 2012. U povodu 5. obljetnice Kluba studenata muziklogije fusNota Međunarodni susret studenata muzikologije — najnoviji projekt Kluba fusNota

SUSRETI Referiranja na Aktivni muzikološki pomladak Suradnja studenata muzikologije s Hrvatskim društvom skladatelja, Hrvatskim muzikološkim društvom i Muzičkim biennalom Zagreb glazbu bez glazbe Piše: Ivana Jurenec Radovi studenata muzikologije iz Graza, Ljubljane i Zagreba pokazali šarolik odabir tema i pristupa lub studenata muzikologije fusNota ni Pula, odnosno Opatija, na kojoj su se u sklopu 1. svjetskog festivala doživljaja metodologiji istraživanja Kosnovan je u listopadu 2006. kako pobliže upoznali s hrvatskom suvreme– posvećena Parizu, studenti održali mul– bi njegovi članovi već za vrijeme studi– nom glazbom. Upravo je ona bila temat– timedijalnu prezentaciju kojom su oku–

Piše: Ivana Jurenec NOVE MUZIKOLOŠKE SNAGE ja stekli iskustva na području glazbene ska okosnica jednog projekta ostvarena pljenu publiku poveli na putovanje kroz reći studentski međunarodni muzikološki skup održan je 13. i publicistike i organizacije umjetničkih na početku djelovanja Kluba. U prosto– povijest francuske glazbe. događanja, tribina i predavanja. Ukrat– rijama Nacionalne i sveučilišne knjižnice T14. siječnja u prostorijama zagrebačke Muzičke akademije. Or– Časopis fusNota ganizatori su bili Klub studenata muzikologije fusNota, Odsjek za ko, aktivnim sudjelovanjem pruža im te Muzičke akademije odvijale su se slu– muzikologiju Muzičke akademije, Institut für Musikwissenschaft se prilika za stjecanje praktičnog znanja šaonice na kojima su se predstavila djela O projektima Kluba fusNota objavljeno (Karl–Franzens–Universität Graz) i Odelek za muzikologijo Filo– koje je nužna nadogradnja onom teo– Mila Cipre, Igora Kuljerića, Josipa Hat– je više članaka u istoimenom časopisu, zofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani. retskom, dobivenom na studiju. Klub zea i Berislava Šipuša. Aktivno se uklju– ujedno najvećem projektu Kluba kojim nastoji ostvariti suradnju sa studenti uredničkim, autorskim Raznolikost odabranih tema svim odsjecima Muzičke i organizacijskim radom stječu akademije, kao i s različi– vrijedna iskustva. Uz financijsku Na skupu je petnaest studenata (po pet sa svakoga Sveučilišta) na tim kulturnim institucija– engleskom jeziku izložilo teme svojih istraživanja na preddiplom– potporu Sveučilišta u Zagrebu i ma, čime se dobiva uvid u sponzora dosad je objavljeno deset skom, diplomskom i poslijediplomskom studiju muzikologije. Ve– raznolikost zadataka s ko– ćina je izlaganja bila historiografske prirode, od kojih su prevlada– brojeva. Svaki sadrži članke ra– jima se muzikolozi susreću zličite forme i sadržaja posvećene vali radovi vezani uz operu te biografski/analitički prikazi života i u profesionalnom radu. Pri stvaranja pojedinih skladatelja. Ostala su izlaganja bila rezultat et– jednoj odabranoj temi, a uz njih, objav– ostvarivanju i osmišljavanju projekata, čivši u rad Muzičkog biennala Zagreb, ljuju se osvrti na koncerte, studentska nomuzikološkog istraživanja i/ili sociološko–ideološkog te filozofij– studenti su pokazali da im kreativnost i Klub je organizirao razgovore na kojima skog promišljanja o glazbi. Radovi su pokazali šarolik odabir tema događanja, recenzije knjiga i CD–ova te želja za daljnjim stjecanjem vještina ne su gosti bili Krzysztof Penderecki (2007.) studentske seminare. U svakome se broju i metodologije istraživanja. Studenti iz Graza interes su usmjeri– nedostaju. U pet godina postojanja, o or– i Tristan Murail (2009.) — skladatelji u li prema glazbenom kazalištu, ponajprije proučavanju sekundar– predstavlja stvaralaštvo jednog studenta ganizacijskoj i financijskoj strani njegova žarištu 24. i 25. MBZ–a. kompozicije kroz intervju i objavljivanje nih izvora i libretâ opera. Formalno–estetičku analizu glazbe nije rada najvišu su se brinuli predsjednici: uključivao nijedan od referata (ili je ona odveć površna da bi bila Novi putovi glazbe partiture skladbe koja se (pra)izvede u Hrvoje Beban, danas asistent na Odsje– prigodi predstavljanja novog broja časo– mjerodavna), a izostala je i kontekstualizacija rezultata istraživanja ku za muzikologiju, Ana Kuštrak te ak– sa samom glazbom te stoga izlaganja nisu bila odveć zanimljiva. Raznolik spektar zanimanja studenata pisa. Promocija se sastoji od koncerta i(li) tualna predsjednica, Ivana Petravić. rezultirao je edukativnim predavanjem predavanja koji se tematski referiraju na U žarištu zanimanja studenata iz Ljubljane i Zagreba bili su opusi MA, HDS, MBZ Igora Pomykala o ranoj glazbi koji je glavnu temu časopisa. Neke od njih bile i djelovanje nacionalnih skladatelja i(ili) etnomuzikologa te socio– predstavio historijske instrumente liru da su posvećene ranoj glazbi, jazzu, film– loško ili filozofijsko razmatranje određenih glazbenih pojava. Jed– U suradnji s Akademijom, Klub je, or– braccio i liru da gamba, uz podršku Hrvat– skoj glazbi, Muzičkom biennalu Zagreb, nae od vrijednih karakteristika organiziranja takvih skupova jest ganizacijski te pripremajući programske skog muzikološkog društva. Kako bi stu– elektroničkoj glazbi, virtuoznosti, odno– stvaranje poznanstava i razmjenjivanje iskustava, kao i međusobno knjižice, pridonio ostvarenju projekata denti istražili neke nove glazbene putove su glazbe i teksta i slično. pružanje pomoći sugeriranjem literature ili upućivanjem na kom– Mozart maraton, Majski muzički me– s kojima se ne susreću na studiju, orga– petentne osobe. Takva je razmjena informacija vrlo korisna, a njo– morijal Josip Štolcer Slavenski te 24 sata nizirali su radionicu klasičnog indijskog Neposredno nakon promocije jubilarnog me je ostvaren jedan od ciljeva međunarodnog skupa. Chopina. Održano je i nekoliko okruglih plesa kathaka i ciklus predavanja o glazbi 10. broja časopisa, u siječnju ove godine, stolova na kojima su studenti, zajedno s u filmovima Gospodar prstenova, Batman Klub je, kao suorganizator, sudjelovao Problemi u počecima istraživanja gostima, raspravljali o ustrojstvu i mo– i Psycho koja je održao mladi skladatelj u 3. studentskom međunarodnom mu– gućnostima koje pruža studij muziko– Danijel Legin. Zanimljivu radionicu zikološkom skupu, ujedno posljednjem Kao i kod svakog istraživanja, a pogotovo onih koji su tek u početnoj ostvarenom projektu. fazi (a takva su prevladavala na skupu), potrebno je iznošenju tezâ logije u Zagrebu i u inozemstvu. U su– Vježbanje uz elektroniku vodio je sakso– pristupiti s oprezom i ne ih navoditi prije no što se pronađu izvori radnji s Hrvatskim društvom skladatelja, fonist i skladatelj Gordan Tudor u pro– za njihovo obrazloženje te se provede analiza djela. Upravo je na taj studenti su prisustvovali Glazbenoj tribi– storijama Studentskog centra. Tamo su, aspekt važnosti znanstvenog istraživanja pojedine izlagače upozo– Recenzija partiture iz pera KOLEGE rio akademik Nikša Gligo, tvrdeći da zaključke treba iznositi tek nakon prouča– Knjiga o trideset godina

vanja izvora i NOTE Jezgrovitost, duhovitost i literature. Ta KNJIGE RI scene se problemati– oran Žmirić, šarm zborske zbirke Plava ka ogledala u Zautor knjige o radovima koji nastajanju najboljih vrata Tomislava Uhlika su se temelji– pjesama riječkog li na ideološ– rocka od 1979. do 2009. godine, kao birka zborova Plava vrata skladatelja i dirigenta Tomislava Uhlika ko–političkom insider (član Lau- nastala je kao izdanje zadanih skladbi za varaždinske Glazbene pristupu glaz– fera od 1987. do Zsvečanosti hrvatske mladeži. Skladbe su pisane po raznim katego- bi, primjerice 1989., a zatim gru- rijama — od jednoglasnih dječjih zborova do mješovitog četveroglasnog utjecaju Wa– pâ Grad i Grč) pu- zbora, a tekstom, glazbenim izričajem i kvalitetom svakako su zavrijedile gnerova opu– nim je bićem svje- takvo reprezentativno izdanje. Već na prvi pogled uočljivo je iskustvo koje maestro Uhlik ima u pisanju i radu s vokalnim ansamblima, briga ozjek sa na sloven– dočio nastajanju 60 odabranih pje- za glas, tekst, raspon i tehničku spremu ansambla kojemu je pojedina ske skladatelje. skladba namijenjena. Počevši od skladbe Dva đaka namijenjene najmla-

ihael K sama koje su na- M Pri takvim stajale na snažnoj đem uzrastu i pisane za jednoglasni dječji zbor, preko troglasnih pjesa- Teme studentskih istraživanja bile su raznolike, a većina se situacija– ma Osmijeh, Vitez od Zime i Plava vrata, pa sve do četveroglasnih Mak, je izlaganja bila popraćena prezentacijom riječkoj rock sceni, ma zrcali od– donoseći u svojoj Jesenska slika, Sniježak i Boje jeseni, Uhlik s iznimnom osjetljivošću bira nos profesorâ, knjizi biografije naj- i provodi glazbeni izričaj, harmonije i zahtjevnost izvođenja. Kako sam čiji je zadatak značajnijih autora većinu skladbi iz zbirke u više izvedbi imao priliku čuti i uživo, moram (od Nenada Bac- izdvojiti djela pod naslovima Dva đaka, Mak i Boje jeseni kao iznimno mlade istraživače upozoriti na pogreške te studenata koji bi tvrdo– uspjela. Dva đaka je naizgled jednostavna dječja pjesma pisana za jed- glavost trebali staviti sa strane kako krajnji rezultat ne bi bio površ– ha, Roberta Fun- čića, Elvisa Stani- noglasni dječji zbor uz klavirsku pratnju, no u praksi je podložna različitim no istraživanje temeljeno na neprovjerenim informacijama. ća, Damira Halilića agogičkim pristupima, a time i vrlo zahvalna za glazbene pedagoge i zborovođe. Mak za Ukoliko se radi o gotovo u potpunosti neistraženom području i Hala ili Urbana), pa čak i priče o podrijetlu imena pojedinih sastava. Pune tri godine autor je sistematizirao i dopunjavao zabilješke, ne ženski četverogla- temi koja zahtjeva interdisciplinarnost čiji rezultati ne mogu pruži– zanemarujući ni jedan oblik rock iskaza, niti jedan njegov derivat, sni zbor tehnički je ti precizne podatke, dobro je da istraživač u radu upozori na greške od punka, hard corea, industriala, noisea, popa, metala, hip hopa, zahtjevna skladba na koje je naišao tijekom istraživanja. Jedna je zagrebačka studen– jazza ili pak akustičara kantautora. Nastala je tako bogato ilustrira- koja traži divizira- tica na zanimljiv način u svome radu o glazbi egejskih civilizacija u na knjiga sa 180 fotografija. Ona će na 464 stranice čitatelja uvesti nje dionica, ali time brončanom dobu istaknula nedovoljnu suradnju arheologa i muzi– u sve tajne riječkih glazbenih radionica, objasniti kako i zašto su nudi bogati spektar nastale najbolje pjesme riječkog rocka u tom periodu, a kako autor harmonija i impresi- kologa. Tadašnji prikazi instrumenata često ne daju realnu sliku i onistički kolorit. Boje lako mogu odvesti na krivi trag, a posebno oprezan treba biti kada ističe: »...nema istinskog ljubitelja glazbe koji se prepušta taktovima omiljene pjesme da makar jednom nije upitao otkud je stigao baš jeseni također nude se radi o predmetima koji su falsifikati. U radu je, kao negativan taj stih, upravo taj ton koji se tako dobro uklapa u nas, ispunjavajući izmjene tonalitetnih primjer, navela nedovoljnu istraženost tadašnjeg života i ritualnih međuprostor nastao iščeznućem davno proživljenih trenutaka.« ploha s impresioni- obreda u kojima je glazba igrala važnu ulogu. stičkim bojama, na Na ta pitanja Žmirić suvereno odgovara u svojoj knjizi Riječke rock momente kao u dje- Skup je pokazao da studenti svih triju sveučilišta, premda različi– himne, preplićući informacije obiljem malo poznatih trenutaka kao: lima Erica Whitacrea ta znanja i interesa, imaju afiniteta za znanstveno–istraživački rad. koja je jedna od prvih zabranjenih pjesama u demokratskoj Hr- i Mortena Lauridse- On je nerijetko usmjeren na proučavanje raznih aspekata glazbe ze– vatskoj, koja pjesma govori o apsolutno ničemu ili koja je pjesma na, no sa svojim ori- mlje iz koje studenti dolaze, čime se osvještava važnost očuvanja nastajala godinama; s notnim zapisom za 60 instrumenata... ginalnim unutarnjim životom i glazbenim nacionalne baštine. Nažalost, gotovo nijedan student nije pripre– Knjiga je to koja legendarnom rock zajedništvu Rijeke u kojoj je tijekom. (Ivan Josip rock bio uvijek i kulturološka odrednica, daje jedinstveno svjedoče- mio glazbene primjere, stoga ostali sudionici nisu imali prilike kroz Skender) glazbu upoznati skladatelje Hrvatske i Slovenije o kojima se govori– nje i iskreni je hommage boljim vremenima. (Maja Sabolić) lo. Sudjelovanjem u toj simulaciji znanstvenoga simpozija studenti su mogli međusobno razmijeniti iskustva te proširiti vidike znan– stvene spoznaje, pripremajući se tako za budući profesionalni rad. BROJ 173, OŽUJAK 2012. 11 Intime Tomislava Olivera praizvedene na drugom koncertu ciklusa Vatromet mladosti Novi koncert sezone Jazz.hr — 2011./2012. MLADI

U počast djedu–skladatelju JAZZ.HR Večer Piše: Srđana Vrsalović mentalnim aparatom suprotstavljajući virtuozne uspomena soliste s bogatim, ritamski zahtjevnim orkestral– nim odlomcima, ambiciozno koncipirajući Inti- me poput orkestralnog koncerta u jednom stav– uz Duška ku. Očigledna i jasna inspiracija skladateljskim uzorom, makedonskim skladateljem Tomom Proševim, Oliverovim djedom, rezultirala je Gojkovića korištenjem tematskog materijala iz Proševljeve Piše: Tomislav Vuković klavirske skladbe Intima iz 1981. godine. Oliver kroz četiri pomalo nejasna formalna odsjeka koji ala dvorana Vatroslava Lisinskog su sačinjeni i međusobno povezani kontrastira– Mimala 13. siječnja 2012. čast ugostiti jućim solističkim i orkestralnim dijelovima, pre– veliku figuru balkanske jazz scene. Naime, uzetu dvanaesttonsku seriju koristi, kako kaže, u drugom ovosezonskom koncertu ciklusa kao »objet trouvé, prilagođavajući se instrumen– Jazz.hr u organizaciji Jazz Kluba Zagreb taciji, karakteru i teksturi svakog odsjeka«. Djelo Hrvatskog društva skladatelja i Koncertne u cijelosti intimnost dočarava smislom za orke– dvorane Lisinski, ta je čast pripala legen– straciju, filigranskim detaljima i nježnim soli– darnom jazz trubaču i skladatelju Dušku stičkim temama pojedinih instrumenata koji Gojkoviću.

acek su, poput zaziva na počecima odsjeka, decentno povezivali pojedine odsjeke. No, najveći zahtjev ario H D skladbe u trajanju oko dvadesetak minuta, za Tomislav Oliver, Zagrebačka filharmonija i Tomislav Fačini mladog autora svakako je bila gradnja veće forme koja je u cjelini, zajedno s dramatskim vrhuncem Na jednom od dva koncerta posvećena ista– Lisinskom, uz jednog dirigenta i sedam mladih skladbe, izmakla ušima slušatelja prilikom iz– knutim mladim glazbenim umjetnicima virtuoza, priliku za predstavljanje dobio je mla– mjene pojedinih dijelova. Ipak, suveren i smion s Muzičke akademije u Zagrebu, Zagrebačka di hrvatski skladatelj koji je nedavno privukao odnos u baratanju simfonijskim orkestrom, mu– filharmonija, unutar ciklusa Vatrena mladost, pozornost osvajanjem ugledne nagrade Fonda zikalitet koji se očituje u promišljanju solističkih ć praizvela je pod znalačkim vodstvom maestra Stjepan Šulek 2011. za skladateljsko djelo Obsi- dionica, ambiciozno igranje s ritmom unutar or– eni Tomislava Fačinija skladbu Intime Tomislava dienne za komorni orkestar, praizvedeno 2010. u kestralnog tijela, otkriva velike mogućnosti mla–

Olivera. U vrijednoj koncertnoj suradnji Mu– ciklusu Cantus Ansambla. ordan R

dog skladatelja na počecima njegova zrelog skla– G zičke akademije i Zagrebačke filharmonije, dateljskog puta. Duško Gojković u Lisinskom kako za mlade glazbenike, tako i za publiku u U prilici da sklada za najveće orkestralno tijelo, Oliver se zrelo i hrabro poigrao bogatim instru– Počast za Boška Tomislav Oliver laureat Nagrade Fonda Stjepan Šulek Kozmopolit koji je svirao s gotovo svim značajnijim imenima svjetskog jazza, na– kon podužeg vremena vratio se u Zagreb, ovaj put s vlastitim međunarodnim kvarte–

NAGRADE Mladi skladatelj u žarištu tom. Glazbenik sa slovenskim i talijanskim Piše: Marija Saraga državljanstvom, Renato Chicco, profesor jazza na Akademiji u Grazu, prebirao je po U ponedjeljak, 16. siječnja, na 26. obljetnicu Haris Nonveiller, Zoran Juranić i Berislav Šipuš, crno–bijelim tipkama, dok su druga dvo– smrti Stjepana Šuleka, skladatelja, diri– Oliverovu je skladbu jednoglasno odabrao među jica glazbenika iz ritam sekcije Austrijanci genta i violinista, na svečanosti u Hrvatskom osam prijavljenih, a djelo su u obrazloženju oka– — Hans Strasser, zadužen za »duboke to– društvu skladatelja ponovno je dodijeljena Na– rakterizirali kao neoimpresionističko, slobodne nove«, dok je za bubnjevima sjedio Mario grada koja nosi njegovo ime. Fond Stjepan Šulek forme, s »promišljenom organiziranošću materi– Gonzi . »A ja sam Louis Armstrong«, na– Nagradu dodjeljuje jednom godišnje, naizmjence jala, motivičkom povezanošću, raznolikim i hra– šalio se Gojković na oduševljenje publike. mladom hrvatskom violinistu ili skladatelju do brim zvukovnim kombinacijama te muzikalnim 36 godina starosti za prvu izvedbu novoga dje– protokom.« Oliver je o djelu rekao: »Studija za ć Nije ovo bila večer iznenađenja, egzotič– iheli

la ili za koncertnu izvedbu violinista. Nagrada komorni ansambl Obsidienne, zamišljena je kao M nih tonova, složenih konstrukcija i ostalih koja se sastoji se od diplome i novčanog iznosa, umjetnost svjetla kroz kolaž simbola, a promatra čudesa modernog jazza jer kako je Duško

rešimir odmah objasnio: »Mi sviramo mainstream ove je godine otišla u ruke mladog skladate– se iz dvije perspektive. Prva se može opisati kao K lja Tomislava Olivera koji je 2010. diplomirao međuigra treperenja svjetla i tamnih linija koje Haris Nonveiller i Tomislav Oliver u HDS–u jazz.« No, to nipošto ne znači da se u glaz– na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. oblikuju strukture i uzorke, u skladbi prikazane bi i izvedbama njegova kvartet nije moglo uživati. Dapače, virtuozna svirka i presjek Marka Ruždjaka. Nagradu je primio za skladbu kroz dispoziciju glazbenog materijala i tretiranje nastanka doživjela još dva predstavljanja, također najznačajnijih skladbi karijere, od balada do Obsidienne, studiju za komorni ansambl, prai– instrumentacije. Druga je slijed simbola u koje se u izvedbi Cantus Ansambla i to na ljubljanskom latin jazza, zadovoljili su svačiji ukus. Bila zvedenu 2010. u ciklusu Cantus Ansambla pod materijal preobražava u odnosu na formu djela. festivalu Unicum te na 47. Glazbenoj tribini je to večer uspomena gdje je gotovo svaka ravnanjem Berislava Šipuša, a koju je skladatelj Formalna struktura skladbe sastoji se od pet ve– Opatija. Oliver je za skladbu primio i Rektoro– skladba posvećena nekom bitnom imenu iz skladao za vrijeme studija. Prema njegovim ri– ćih odsjeka, od kojih svaki predstavlja zasebnu vu nagradu Sveučilišta u Zagrebu. Nagradu je njegovog života. U Ballad For Miles prisje– ječima, djelo je inspirirano vitrajem Marca Cha– mikroformu koju karakterizira specifična orke– posvetio djedu, makedonskom skladatelju Tomi tio se suradnje i prijateljstva s velikim Mi– galla Memorial East Window u crkvi Svih svetih stralna tekstura te provođenje novog glazbenog Proševu, igrom slučaja neko vrijeme upravo Šule– lesom Davisom, svojim mentorom i učite– u Tudeleyu u Kentu. Stručni žiri u sastavu Pavle materijala.« Osim izvedbe koja joj je pribavila kovom studentu koji je nagrađenom skladatelju, ljem, lagani latin jazz klasik Inga skladan Dešpalj, predsjednik te članovi Ruben Radica, Nagradu, Obsidienne je u kratkom vremenu od kako sam kaže, svakodnevna inspiracija. je po »naredbi« njegove supruge koja obo– Petak, 16. prosinca 2011., ciklus Glazba u pokretu u muzejskoj postavi Zbirka u pokretu žava bossu i sambu, dok je u I’ll Close My Eyes odao počast velikanu hrvatskog jazza Bošku Petroviću koji nas je napustio prije Ansambl Fronesis u Muzeju suvremene umjetnosti godinu dana.

FRONESIS FRONESIS Piše: Marija Saraga Tajna mladosti nsambl Fronesis nastavlja uspješnu surad– jastičan i kvalitetan ansambl za suvremenu glaz– dao je odlične interpretacije Ivesovih djela, pose– Anju sa zagrebačkim Muzejom suvremene bu održao je još jedan u nizu koncerata u Muzeju bice The Unanswered Question što ga je ansambl Gojković je kao vođa sastava prilično li– umjetnosti. U popodnevnom terminu, u petak, suvremene umjetnosti u ciklusu Glazba u pokre- izveo u verziji sa četiri flaute, jednoj od mogućih beralan te ostavlja dosta prostora za sola 16. prosinca 2011., taj relativno mlad, ali entuzi– tu koji se odvija u posebnoj muzejskoj postavi kombinacija koje skladatelj »dozvoljava« u svojoj glazbenika. Hans Strasser je tako u Bass Zbirke u pokretu. partituri. U izvedbi djela u kojemu trublja uvijek Bluesu pokazao da je »potkovani basist«, Program koncerta iznova postavlja pitanja o postojanju i smislu, na dok je Gonzi, u dva desetminutna sola, de– bio je sastavljen od koja joj odgovore pokušava dati ansambl, no ko– monstrirao melodičnu stranu svojega in– dvije skladbe ame– načni odgovor ostaje uvijek samo tišina, posebno strumenta, osvojivši simpatije publike. U ričkog skladatelja treba pohvaliti odličnog trubljača Vedrana Ko– jednom trenutku, Gojković je nestao s po– Charlesa Ivesa, celja. Solo dionicu izveo je prostorno izmješten zornice dozvolivši da se predstavi Renato The Unanswered od ostatka ansambla, na postolju u razini višega Chicco trio. Question te Tone kata te znatno pridonio kvaliteti i uspjehu izved– Više od četrdeset godina bogate karijere Roads No. 1, na– be. Tarbukova Sjećanja na Vis praizvedena su na krije se u prstima toga majstora, vrijeme stale na početku Glazbenoj tribini Pula 2008., a djelo, šareni ko– koje uspješno skriva iza smješka. Unatoč 20. stoljeća, dok laž zvukova i boja, sažima autorova sjećanja na tome žar je još uvijek prisutan, pluća nisu je drugi dio kon– ljetovanja na Visu, referirajući se na drage prija– oslabila, a vještina je doživjela zrelost i pu– certa zašao u 21. telje, događaje i mjesta na Visu. I ovoga puta, na noću poput starog vina. I u tome se krije stoljeće ponudivši koncertu Ansambla govorio je akademik Nikša onaj ugodni trenutak spontanog iznena– okupljenoj publici Gligo, uvodeći publiku u svako djelo, govoreći đenja kada shvatite da je Gojkovi nedavno skladbu Sjećanja na prije i nakon izvedbe o njegovim specifičnosti– ilovac proslavio osamdeseti rođendan. Sada zna– M Vis dirigenta i ute– ma, uvjetima nastanka i ostalim informacijama mo da je Einstein bio u krivu. Nije brzina meljitelja ansambla koje slušatelju pružaju mogućnost slušanja djela u svjetlosti ta koja usporava vrijeme — već ihomir T Mladena Tarbuka. njegovu kontekstu, dodajući još jednu, neobave– sav taj jazz. Ansambl Fronesis i Mladen Tarbuk u MSU

Ansambl Fronesis znu, ali korisnu dimenziju iskustvu slušanja. 12 BROJ 173, OŽUJAK 2012. U povodu obilježavanja 20. obljetnice neovisnosti Republike Hrvatske Gudački kvartet Rucner s Vijesti o Milku Kelemenu iz hrvatskom glazbom na svjetskim podijima Stuttgarta U punoj autorskoj VIJESTI VIJESTI Gudački kvartet Rucner s hrvatskom snazi Naš skladateljski veteran Milko Kelemen oba– glazbom na svjetskim podijima vještava iz Stuttgarta čitateljstvo Cantusa o Piše: dr. sc. Zdenka Weber svojim najnovijim uspjesima i narudžbama. Upravo

je od Festivala Richarda Wagnera primio narudžbu MEĐUNARODNI USPJESI da za 200. obljetnicu skladateljeva rođenja napiše denoga, a 12. i 13. studenoga trio za violinu, violončelo i klavir. Praizvedba će gostovao je u Melbourneu na biti održana 2013. godine u Bayreuthu, a partitura CrOZ festivalu na Federacij– je već napisana i poslana naručiteljima. Kako kaže, skom trgu i u dvorani BMW djelomično je upotrijebio Wagnerove teme i pomi– Edge. ješao ih sa svojima. Gostovanje u Kini otpočelo je Pijanistica Dijana Brekalo koja je na prošlogodiš– koncertom 4. studenoga u pe– njim Danima Milka Kelemena u Slatini priredi– kinškome Resource Centre, a la večer njegovih klavirskih djela, ove će godine u završilo 18. studenoga koncer– Londonu praizvesti skladateljevu novu klavirsku tom u Londonu u dvorani Eu– Sonate Oublié. Da mu je u posljednjem razdoblju ropskog centra u organizaciji klavir u prvom planu stvaralačkog zanimanja, do– našega Veleposlanstva u Lon– kazuje i vrlo uspjeli Klavirski koncert Madrigal donu i uz financijsku podršku Rouge što ga je u veljači u nizu njemačkih grado– Odjela za kulturu MVEP–a. va praizvela naša proslavljena pijanistica Martina Na koncertima su izvođene Filjak uz Njemačku radijsku filharmoniju iz Saar– isključivo skladbe hrvatskih brückena pod vodstvom Christopha Poppena. skladatelja: Josipa Mihovila O djelu Kelemen kaže: Temeljna ideja je prodor di- Stratika, Stjepan Šuleka, To– menzije crvene boje projicirane prema kraju djela na mislava Uhlika, Emila Co– velikom platnu ili bijelom zidu iza orkestra. Na to ssetta, Vladimira Ruždjaka, me nadahnuo avangardni slikar Mark Rotho i njego- Miroslava Miletića, Petka ve potpuno crvene slike. Ta nova dimenzija svjetlosti Kantardžijeva — Mlinca i Ive prvo se javlja kao blijedo roza, postupno se sve više in- Josipovića. Reakcije slušatelja bile su vrlo pozitivne, a pljesak tenzivira do žarko crvene na kraju koncerta kada pi- Kvartet Rucner na koncertu u dvorani Veleposlan- janistica vrlo glasno na mikrofon izgovara riječi Ma– stva RH u Canberri oduševljen i dugotrajan. drigal Rouge. udački kvartet Rucner na najljepši je Ana Rucner i Australija Inače, od posebne je važnosti vijest da je Milko Gnačin svečano obilježio 20. obljetnicu Kelemen primio najviše njemačko državno odli– neovisnosti Republike Hrvatske, predstav– me obitelji Rucner u Australiji spominje se još od 2010. kada je na četiri koncerta pozor– kovanje Grosses Bundesverdienstkreutz, kao i da su ljajući glazbu hrvatskih skladatelja u dalekom Inost javnosti izazvala violončelistica Ana Rucner. Tada je u aranžmanu Turističke zajed– mu sva djela tiskana kod elitnih izdavača poput svijetu. Započevši koncertom Jesen iz ciklusa nice Grada Zagreba održala dva koncerta u Sydneyu i jedan u Melbournu. U Sydneyu je Universal Edition u Beču, Schott u Mainzu, Pe– Četiri godišnja doba u Hrvatskom glazbenom nastupila na Svjetskom kongresu organizacije SKAL International, te na posebnom koncer– ters u Frankfurtu i Sikorski u Hamburgu. (HDS) zavodu, krenuo je na turneju u Peking, Syd– tu održanom za Kralja Tonge u galeriji hrvatskog slikara Charlesa Bilicha. U Melbournu ney, Canberru, Melbourne i London od 2. do je oduševila publiku Adventističke crkve cjelovečernjim recitalom. Za svečanost u povodu Davorin Kempf 19. studenoga 2011. Godine. Dana Australije i 20. obljetnice uspostavljanja hrvatsko–australskih diplomatskih odnosa nastupila je i 26. siječnja u Hotelu Regent u Zagrebu, a priprema i skorašnji ponovni odlazak Zahvaljujući potpori Ministarstva kulture, u Australiju. (J.H.) kao Composer–in– Kvartet je gostovao u Australiji, a Ministar– stvo vanjskih i europskih poslova(MVEP) Residence svojom je podrškom omogućilo i proširenje turneje na Kinu i Veliku Britaniju. Program ajavljujući novosti koje priprema za iduću sastavljen od skladbi Josipa Mihovila Stratika Nsezonu, Zagrebačka filharmonija najavila , pa sve do glazbe Ive Josipovića, naišao je na je uvođenje posebnog statusa svojeg »službenog izvanredan prijem kod publike. U Australiji je skladatelja«, kao što je to pod engleskim pojmom održano sveukupno šest koncerata od kojih je Composer–in–Residence u svijetu već godinama 8. studenoga 2011. u Church of St Mary Im- uobičajeno kod mnogih znamenitih orkestara i maculate u Sydneyu gost Kvarteta bio austral– festivala. Prigodu da pokrene atraktivnu suradnju ski orguljaš i bariton Kurt Ison. On je, izme– između suvremenih skladatelja i našeg najstarijeg đu ostaloga, pjevao djela Vladimira Ruždjaka simfonijskog orkestra dobio je Davorin Kempf koji na hrvatskom jeziku. Dan nakon toga održa– će u dvije sezone (2012./’13. i 2013./’14.), prema ni su koncert i predavanje o hrvatskoj glazbi ugovoru koji je upravo potpisao s Filharmoničari– uz video projekcije u MLC School u Sydneyju ma, napisati dvije veće skladbe za simfonijski orke– kojom je prigodom Kvartet poklonio školskoj star (jedna će biti Koncert za klavir) i dvije manje knjižnici note s djelima hrvatskih skladatelja, za pojedine orkestralne skupine (puhači i gudači). uz veliko zanimanje i odaziv studenata i pro– Čestitamo skladatelju i veselimo se njegovim no– fesora. U Veleposlanstvu Republike Hrvatske Ana Rucner, Kralj Tonge i Charles Bilich vim orkestralnim djelima. (JH) u Canberri održao je Kvartet koncert 10. stu–

Klasična glazba u jazz Zbor HRT–a u projektu Europske komisije klubu Glazbeni identitet mediteranskog područja d kraja 2011. na zagrebačkoj je klupskoj sceni Oaktivan novi Vip Club Zagreb na atraktivnoj Piše: Ana Vidić lokaciji u samome središtu grada (Trg Bana Josi– Tragom koncerta održanog 14. studenog 2011. u Pragu pa Jelačića 8). Posebnost njegove široke glazbene ponude je ciklus klasične glazbe koji je vlasnik bor Hrvatske radiotelevizije, sa šefom u razmjenama, da programe koje rade u Hr– pripadnost Europskoj uniji nije nešto što se kluba Dražen Kokanović dao u ruke skladatelju Zdirigentom Tončijem Bilićem gosto– vatskoj predstave i u inozemstvu. Zato je ovo podrazumijeva. U tom smislu, znakovite su Srđanu Dediću, umjetničkom voditelju. Niz večeri vao je 14. studenoga 2011. u Pragu u sklopu gostovanje u Pragu kao nastavak projekta u zemlje partneri Francuska i Italija, kao jed– s početkom u 20,30 sati započeo je 30. prosinca projekta Europske komisije Na granicama kojemu surađuju Francuska, Češka, Hrvatska ne od osnivačica Europske unije, Češka koja Zagreb Trio (Danijel Detoni, klavir, Martin Dra– glazbenog humanizma: slavenski svijet i kultura i Italija važno za ansambl i za partnere u svi– je 2009. predsjedala Europskom unijom te MEĐUNARODNI USPJESI USPJESI MEĐUNARODNI ušnik, violina, Pavle Zajcev, violončelo), nastavio Mediterana. Gostovanje je uključivalo nastup jetu kojima imamo priliku predstaviti ono što Hrvatska koju tek očekuje uključivanje. No– se trima duetima studenata Muzičke akademije u u crkvi sv. Šimuna i Jude, ujedno koncertnoj radimo i način na koji radimo, ali i hrvatsku sitelj projekta je Centar za napredne studije Zagrebu (11. siječnja) te nastupom New Sax Quar– dvorani Praškog simfonijskog orkestra te pre– baštinu i suvremenu glazbu na najbolji mogu– renesanse iz Toursa u Francuskoj kojemu se teta s izvedbama djela suvremenih hrvatskih skla– davanje maestra Bilića o programu i proble– ći način«, posvjedočila je o važnosti uključi– kao suorganizatori pridružuju Sveučilište datelja S. Dedića i D. Detonija (28. siječnja). Ve– mima njegove realizacije. U skladu s temom vanja Zbora HRT–a u taj projekt ravnateljica iz Palerma, Karlovo sveučilište iz Praga te ljača je publici kluba donijela nastup dua Anđelko projekta za program je izabrano ono najbolje Glazbene proizvodnje HRT–a Sanda Vojko– Matica Hrvatska (ogranak Dubrovnik). Kao Krpan–Marko Genero (8. veljače), s praizvedbama od ranog vokalnog stvaralaštva na našoj oba– vić. Projekt Europske komisije Na granicama pridruženi partner, Zbor Hrvatske radiotele– novih dua za violinu i violu Anđelka Klobučara i li: Sanctus iz Beneventanskog kartulara sv. glazbenog humanizma: slavenski svijet i kultura vizije, već je sredinom travnja 2011. gostovao Tomislava Uhlika, a zatim i koncert Gudačkog Marije u Zadru iz 11. stoljeća, duhovni ma– Mediterana osmišljen je s ciljem osvjetljava– na festivalu Les Preludes de Sablé u francu– kvarteta Porin (25. veljače) s kvartetima Ive Mače– drigali iz zbirke Musica spirituale Lamberta nja i promoviranja bogatog glazbenog nasli– skom gradu Sablé sur Sarthe gdje su iz spo– ka i Ive Paraća. Ciklus klasične glazbe u Vip Clubu Courtoysa, moteti iz Prve knjige moteta u pet jeđa središnje Europe pri kraju renesanse. U menutih zemalja nastupili ansambli Octopus Zagreb ima zamjetan dio mahom mlađih fanova, i šest glasova Julija Skjavetića, moteti iz zbir– nastojanju definiranja glazbenog identiteta Pragensis (Češka) te Doulce Mémoire (Fran– kao i starijih ljubitelja klupskih prostora koji ne po– ke Sacrae cantiones Ivana Lukačića te skladba mediteranskog područja na razmeđu brojnih cuska), dok je Italija u projektu sudjelovala u sjećuju koncertne dvorane i ovo im je jedinstvena nadahnutu glagoljaškim pjevanjem Križu, kulturnih utjecaja, projekt postavlja važno pi– znanstvenom dijelu programa. Zaključak je prilika čuti ponajbolje izdanke hrvatske klasično– daj nam ti milosti Igora Kuljerića. »Izuzetno tanje definiranja sebe i drugih u svjetovnom planiran za ožujak ove godine kada će se u glazbene scene. U svakom slučaju sjajan poticaj za je važno da ansambli Hrvatske radiotelevi– i duhovnom smislu, pogotovo danas, kada za Dubrovniku, uz koncertni program, održati neke nove glazbene kreacije. (JH) zije sudjeluju u međunarodnim projektima i mnoge stanovnike srednje i istočne Europe i završna muzikološka konferencija. BROJ 173, OŽUJAK 2012. 13

CD izlog Đurđe Otržan CD izlog dr. sc. Zdenke Weber ćaj za formu i osluškujemo glazbu koja se ni u jed– znanstveni skup održan u Zagrebu i Varaždinu nome trenutku ne odriče mogućnosti da bude uhu u povodu obilježavanja 200. godišnjice Padovče– prijemljiva i duhu bliska. Ili, kao što je skladatelj va rođenja, iz kojega je proizašla knjiga Ivan Pa- zapisao, svoju glazbu ne pišem hladno... i pišem is- dovec i njegovo doba u izdanju Hrvatskog muzi– ključivo u trenucima nekog objavljenja. Doista, svaki kološkog društva. Kod istog izdavača objavio je CD IZLOG IZLOG CD je od stavaka Rogowskog svojevrsno »objavljenje«, cjelokupne Padovčeve popijevke za glas i gitaru. IZLOG CD istinska iskra nadahnuća i glazbom ispričana priča U središtu tog vrijednog nosača zvuka, posve– o sunčanoj pjesmi plime, o dubinama beskrajnoga ćena uspomeni na Petrinjakova učitelja Roberta mora, o igri mjesečevih bljesaka ili pak o Lokru– Spencera, nalaze se kraće skladbe za gitaru solo mu, otoku ljubavi, o samostanu Svetoga Jakova, s naslovima koji dovoljno govore o njihovim ka– serenadi nad Prijekim i niz drugih, jednako zvu– rakteristikama (Mazurka, Rondolet, Moderato, kovno plemenitih stavaka. Dajući skladbama na– Koračnica, Polonaise, Monferin). Od pet sklada– slove, asocira Rogowski svoje poticaje, ističe vanj– teljevih gitarskih dueta, uvrštena su četiri: dvije ske realnosti koje su ga inspirirale, a opet zadržava Polonaise op. 3, Premiere Grand Rondeau op.10 mogućnost doživljaja glazbe kao lirskoga protoka i Karneval u Veneciji op. 62 koje je Petrinjak sni– skladnih i trajno smjernih, uglavnom smirenih mio sa svojim mlađim kolegom, nekoć svojim misli. Za hrvatsku glazbu to je neosporni dobitak učenikom, Marojem Brčićem. Zanimljivo je da Kvintet Simply Brass Ludomir Michał Rogowski i činjenicom da je živio i djelovao u Dubrovniku, je Padovec prva tri dueta napisao za dvije različite stoga možemo biti itekako zadovoljni da poljskog gitare, manju terz–gitaru ugođenu za malu tercu glazbenika ubrajamo u baštinu hrvatske glazbe više i uobičajenu gitaru, čime je postignut bogatiji CAMMINATE Dubrovačke prve polovice 20. stoljeća. tonski kolorit, a što se odražava i na snimkama. (Cantus) Spomenuta su djela uokvirena s dva do nedav– impresije Glazbenim producentima Josipu Kriviću i Peri no zagubljena trostavačna Concertina za gitaru ajbolji se rezultati postižu kad glazbenici Mihojeviću, tonskom majstoru Božidaru Pan– i gudače, čije otkriće 2007. zahvaljujemo Stefanu N (Glazbena proizvodnja HRT–a & duriću te posebno urednici i autorici popratnoga sami osjete želju ili potrebu da se okupe i Cantus) Hacklu. Prvu suvremenu izvedbu tih bisera Pa– oblikuju komorni ansambl te započnu s njego– teksta Ivi Lovrec Štefanović treba odati prizna– dovčeva opusa upriličio je u travnju 2008. upravo vanjem komorne glazbe za svoj sastav instrume– osač zvuka pod naslovom Dubrovačke im- nje što su nam podarili nosač zvuka koji barem Darko Petrinjak u suradnji s Gudačkim kvarte– nata. Skorašnje zanimanje za limena puhačka Npresije sa skladbama poljsko–hrvatskog skla– dijelom osvjetljava ostavštinu poljsko–hrvatskog tom Rucner što je studijski zabilježeno i na ovom glazbala potaknulo je instrumentaliste na češće datelja Ludomira Michała Rogowskog (1881.– skladatelja uvjerljive glazbene inspiracije. reprezentativnom nosaču zvuka u izdanju Croa– okupljanje, a plod takvog poticaja je i kvintet sa 1954.), čiji su nakladnici Glazbena proizvodnja CD izlog Višnje Požgaj tia recordsa (Urednica: Nikolina Mazalin) te po– šestogodišnjim iskustvom zajedničkog muzi– HRT–a i Cantus d.o.o., a urednica Iva Lovrec praćeno i prvim suvremenim notnim izdanjem u ciranja nazvan engleski Simply Brass. Moguće i Štefanović, višestruko je značajan za upoznavanje Ivan Padovec nakladi Digital Guitar Archive (DGA Editions, nadahnuti velikom popularnošću puhačkih an– glazbe skladatelja koji se 1926. godine nastanio u San Antonio, SAD). sambala koja nepomućeno u Americi traje do Dubrovniku, kao i za otkrivanje glazbenog živo– Radosna glazba za danas, tako smo dobili izvorno hrvatski kvintet, s ta Dubrovnika u prvoj polovici 20. stoljeća. Na– naglaskom na sjeverno–hrvatski melos i nazivom ime, poljski je glazbenik dolaskom u Dubrovnik gitaru koji možda treba, a možda i ne treba prevesti jer aktivno sudjelovao u glazbenom životu Grada, je pojam »brass« stalan u žargonu glazbenika. skladajući djela koja su izvodili dubrovački or– (Darko Petrinjak i suradnici) Mjedeni puhački instrumenti ili »Jednostavno kestri, obogaćujući time njihov repertoar i ostva– (Croatia Records) brass«. Brass je sastavnica orkestara, naročito ve– rujući djela izravno inspirirana »novom domovi– Ivan Padovec likih jazz orkestara i zapravo nikada nije prekidao nom« kojoj se Rogowski itekako znao glazbeno liniju prisuća u glazbenom životu Europe, od sta– odužiti. »U Dubrovniku sam među Svojima, koji rog rimskoga carstva do naših dana. Njihov raz– me najvjerojatnije vole zbog toga što ja njih volim, Čežnja buđujući zvuk odlikuje se svečanošću, a donosi i koji govore jezikom sličnim poljskom, koje razu– (antologijska djela u izvedbi elegični glazbeni melos na ugodan i razgovijetan mijem jer su psihom vrlo nalik na Slavene mojega varaždinskih glazbenika) način. Takve su mogućnosti skladateljima pružile kova. Ovdje sam nekako stekao drugu domovi– priliku da za ovaj uigrani kvintet napišu skladbe nu, koju volim gotovo jednako žarko kao i onu (Aulos Varaždin) koje su im i posvećene, a na albumu ih je neko– prvu«, zapisao je Rogowski 15. prosinca 1935. liko. Sedam uglednih autora i sedam privlačnih godine, a što, u iscrpno i nadahnuto napisanom van Padovec (Varaždin, 1800.–1873.), jedan Ije od najvažnijih skladatelja za gitaru na kraju skladbi, Camminate (naslovljene po skladbi Mar– uvodnom tekstu knjižice, citira muzikologinja Čežnja ka Ruždjaka), čine ozbiljnom i vrsno izvedenom Iva Lovrec Štefanović. Doista, oduševljen svime zlatnoga doba gitare sredinom 19. stoljeća i jedini šetnjom od jazza do avangarde, od crossovera do što je otkrivao u Dubrovniku, umio je Rogowski hrvatski gitaristički virtuoz koji je u ono vrijeme Drugi nosač zvuka posvećen djelima slavnoga sakralnih tema. bogatim jezikom iskonskog romantičara pretoči– ostavio traga u europskom glazbenom životu. Varaždinca, objavljen je u njegovu rodnom gra– Njegov opus sadrži više od 200 skladbi. Pretežno Dario Teskera i Rudolf Homen, trublje, Hrvoje ti u glazbu, a njegova ostavština koja se čuva u du zahvaljujući zalaganju urednika i producen– dubrovačkom Arhivu, zacijelo sadrži još mnoge su za gitaru solo, zatim pet gitarskih dueta, sklad– ta Vladimira Gotala koji je u popratnom tekstu Pintarić, horna, trombonist Alen Bošnjak i tubist be za gitaru i gudački kvartet, trideset pjesama za Željko Kertes, profesionalni su muzičari s entu– stranice vrijedne i zanimljive glazbe. ukazao na potrebu oživljavanja stvaralaštva zane– glas uz pratnju gitare ili glasovira, četiri pjesme za marenog skladatelja. Animirao je ugledne hrvat– zijazmom koji će nam ovim albumom donijeti Rogowski je rođen u Poljskoj, u Lublinu 3. li– tri glasa a cappella i drugo. Nažalost još uvijek ne Plesove Tomislava Uhlika, suitu U Arboretumu ske umjetnike, pretežito Varaždince, da interpre– stopada 1881., u obitelji glazbenika, a već je u postoji točan i cjelovit popis skladbi. Mnoga dje– tiraju odabrane skladbe te je većinu sam snimio Miljenka Prohaske, Csárdás Ive Josipovića, Dies dobi od devet godina napisao operu u pet činova! la su izgubljena ili su ostala u ponekom rijetkom irae Berislava Šipuša, Dvije rijeke Dalibora Gru– podijelivši posao s ton majstorom Mladenom Glazbu je studirao u Varšavi, Leipzigu, Münche– primjerku, a u zbirkama širom Europe identifici– Škalecom. Album sadrži raznolika djela, dijelom bačevića, Camminate Marka Ruždjaka i Mjeseče- nu i Parizu — u Poljsku se vratio 1912. te preuzeo rani su neki raniji opusi. Naime, Padovec je uživao vu tugu Damira Butigana. Nosač zvuka je i nosač i ranije snimljena, katkad u preradbi i transkrip– glazbeno vodstvo u varšavskom kazalištu Teatr veliku popularnost, pa je veći dio njegova opusa ciji za drugi instrument ili ansambl. Tako je, pri– slike, pa se može pogledati kratki video uz foto– Nowoczesny. Uoči Prvoga svjetskog rata vratio objavljen u Beču, nešto u Parizu, Kopenhagenu ili grafije sa snimanja prošlog proljeća u Koprivnici. mjerice Gallop za glasovir koji je napisan 1839. za se u Pariz gdje je ostao do 1921. godine. Dalj– Pragu, ali mnogo je toga ostalo u rukopisu. Varaždinski karneval, Lea Šantek izvela u origi– Da je ples omiljena tema glazbe, kako narodne nji boravak u Francuskoj pomogao mu je u afir– nalu, a Jože Haluza obradio ga je i snimio sa svo– tako i klasične, znano je svakome tko voli ritam. maciji i djela su mu bila izvođena diljem Europe jim Varaždinskim komornim orkestrom. Višnja Uvodna skladba Četiri plesa Tomislava Uhlika i u SAD–u. Tijekom turneje u Prag i Beograd Mažuran tri je skladbe za gitaru (Ländler, Polka polazi od istarskih instrumentalnih boja i inter– otkrio je 1926. godine Dubrovnik, nastanio se u i Rondolet u A–duru) interpretirala na orguljama vala te nas podsjeća na staru i omiljenu ulogu pu– samostanu Svetoga Jakova i ostao u Hrvatskoj do u inačici za instrument s tipkama. hača u društvenom životu. Ugođaj Prohaskinih smrti, 13. ožujka 1954. godine. Uz skladateljski i stavaka iz Arboretuma priziva najbolje dane Big dirigentski rad aktivan i kao književnik, ostavio Razumljivo da najviše skladbi pripada gitari, u Bandova, no s ugodnom nostalgijom, a vrsnost je vrijedne zapise o sebi kao i dnevnička bilježe– solo skladbama ili u pratnji pjevačima. Dva stav– svirača ovdje je najizraženija. Svakako da su tru– nja, što je u Dubrovniku objavljeno 1999. godine ka iz Prvog concertina za terz–gitaru i gudač– bljači ponajviše istaknuti u takvom tipu sastava, kao dvojezična knjiga pod naslovom Rogowski o ki kvartet izvodi Paulina Puljek uz Varaždin– ali i tri instrumenta s dubljim lagama čine atmos– Dubrovniku, Dubrovčani o Rogowskom. ski kvartet, Polonezu u A–duru izvodi ponovno feru i zvučni prostor za solističke dionice. Stoga, Darko Petrinjak, Varijacije na Schubertov Žalob- Obilježavajući 130. obljetnicu rođenja skladate– ni valcer op. 4 izvodi Krešimir Bedek, a Temu s ako u skladbi Csárdás Ive Josipovića očekujemo lja, u Dubrovniku je 18. listopada 2011. održan Žigu i bandiste, čut ćemo plesnu reminiscenciju varijacijama op. 14 Danko Jukić. Vokalne minija– koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra na ture Ivana Padovca skladane su u tradiciji roman– profinjeniju od pukog preslikavanja melosa ove kojemu su bila izvedena djela Prije sna, Dubro- ili one regije. Dies irae Berislava Šipuša pokazuje tičnog klasicizma, na hrvatskom i na njemačkom vačke impresije i suita Bljesci po moru, a u Zagrebu jeziku, a izvode ih (uz pratnju gitare ili glasovi– da kvintet estetski kontrolira i znalački upravlja je 20. studenoga 2011., u ciklusu Nedjeljom u pod- Radosna glazba za gitaru dramaturgijom glazbe koju izvodi. Na trenutke ra, ali i u preradbi za tamburaški orkestar) sopra– ne u Bajsiću, organiziran koncert Simfonijskog nistica Lidija Horvat (Tuga tajne ljubavi i Gdje je postižu starinsku patinu koja se taloži na našu orkestra HRT–a pod ravnanjem Tomislava Fa– Prema riječima austrijskog gitarista Stefana predodžbu o svirci djela Gabrielija i Gesualda u Hackla, autora popratne studije o Ivanu Padov- predjel slavna mira), bariton Armando Puklavec činija, svečarski program na kojemu je bila prai– (Na crnooku, Moje jutro i Laku noć), bariton Ne– renesansnim crkvama. zvedena skladateljeva Četvrta simfonija (od uku– cu — hrvatskom glazbeniku u kulturnom kontekstu Austrijske carevine, objavljene u programskoj knji– ven Belamarić (Slava mladosti, Poziv), sopranisti– Kvintet Simply Brass ansambl je ozbiljnih aspira– pno sedam). Time je hrvatska glazbena javnost ca Darija Hreljanović (Lebensbild, Frühlingsgru- ponovno upozorena na stvaralaštvo Rogowskog, žici CD–a Radosna glazba za gitaru, »Padovčevu cija i čega god se prihvati, dovede do umjetničke glazbu obilježuju dražesne melodije i osjećaj za ss), sopranistica Miljenka Grđan (Die Einsame) i razine. Tako i međimursko glazbeno blago poteče a prvi nosač zvuka s njegovim djelima zalog je za bas Franjo Petrušanec (Pobratimstvo). Ime CD–a šire upoznavanje njegova opusa. harmoniju. On gitaru upotrebljava na osebujan u ganutljivom diptihu Dvije rijeke Dalibora Gru– način — idiomatski i briljantno, no ne s površ– preuzeto je iz naslova popijevke Čežnja koju je bačevića, posve u skladu s melankoličnim duhom Album s izvedbama Simfonijskog orkestra nim virtuozitetom. Bio je pod utjecajem Giuli– Padovec skladao na domoljubni tekst Alexandera područja Mure i Drave. Pred kraj se upućujemo na HRT–a i dirigenta Tomislava Fačinija sadrži anija (napose u concertinima), ali je uspio stvori– Patuzzija u prijevodu i prepjevu Borisa Perića, a šetnju s Markom Ruždjakom, ispitujući krajolike skladbe Bljesci po moru (Pet priča Jadrana) (1952.), ti novu sintezu karakterističnog bečkog idioma, izvodi je mezzosopranistica Ruža Pospiš–Balda– zvuka koji titravo stižu i nestaju i naposljetku tu je Dubrovačke impresije (1950.) i Četvrtu simfoniju talijanskog opernog stila i nacionalnog elementa. ni uz pratnju Darka Petrinjaka. Mjesečeva tuga Damira Butigana, također puhača, (1943.). Glazba koju slušamo otkriva skladatelja Njegova glazba zavređuje češće slušanje i svira– s kojom završava album i prikazuje zvukovne pre– Oba nosača zvuka zacijelo će svaki na svoj na– kojega bismo mogli nazvati majstorom orkestral– nje.« Stoga je objavljivanje krajem prošle godine čin pridonijeti boljem prihvaćanju i upoznavanju dodžbe nekoga tko do njih dolazi iskustvom samog ne minijature, budući da najduži stavak, Zadnja čak dva CD–a s njegovom glazbom iznimno važ– instrumenta. ostavštine Ivana Padovca, romantičnog hrvatskog priča Jadrana iz ciklusa Bljesci po moru, traje tek pet no jer će oni zacijelo potaći još veće zanimanje za gitarističkog virtuoza i skladatelja međunarodna Ugodnih sat vremena za koje će, vjerujem, Hrva– minuta, a svi su drugi, pa tako i stavci Simfonije, zaslužnog hrvatskog glazbenika. Album Radosna ugleda koji je ostavio duboki trag i u svojoj domo– ti imati uši, a Kvintetu omogućiti još više nastupa u trajanjima od dvije do četiri minute. Upravo u glazba za gitaru sadrži izbor Padovčevih djela u vini, a čiji talent danas na najljepši način slijedi i i izvan Salona Očić jer prostora za ovakav kvintet i takvom sažetom, melodijski inventivnom iskazi– izvedbi uglednog gitarista Darka Petrinjaka i su– usavršava hrvatska plejada izvrsnih svjetskih gi– ovakav pristup glazbi ima posvuda. vanju dojmova koje su skladatelju šaptali more i radnika. Umjetnik se dugi niz godina zanima za tarista na čelu s Darkom Petrinjakom i učenicima osunčani pejsaži dubrovačkoga kraja, otkrivamo njegov život i djelo: svirao je i snimao neke sklad– njegove znamenite škole. majstora instrumentacije, nalazimo odličan osje– be, ali je između ostalog inicirao i međunarodni 14 BROJ 173, OŽUJAK 2012. CD izlog Davora Schopfa CD izlog Bojana Mušćeta CD IZLOG IZLOG CD IZLOG CD

blues sastava Otprilike ovako, pjevaču i usnom har– monikašu koji je preminuo 2008. godine. pohađala Ljetnu jazz školu u Grožnjanu — Nika Golem Katja Markotić, mezzosopran Izdanjem se, osim Festivala koji ove godine ima Turković, njezina stalna suradnica, pjevačica (po– još veće planove, promovira dalmatinska (splitska) bjednica dječje Eurovizije), Vid Jamnik, vibrafonist TROKUT Zaboravljeni pjevi blues scena, aktivna tijekom niza godina, ali nedo– i Magnum Coltrane Price, švedski pjevač. Na sni– voljno eksponirana. Upravo zalaganjem Hrvatskih manju CD–a kao gosti su sudjelovali Lars de Rijc, (Aquarius Records) mladi nizozemski gitarist, Branko Sterpin, trubač, blues snaga i dalmatinski su blues bandovi stekli olem je nastao kao projekt za jedno oku– — hrvatska vokalna veću popularnost, počeli više nastupati, pa i izvan Nataša Veljak, violinistica / violistica, Vid Veljak, G violončelist te Boško Petrović, Dinin mentor, naj– pljanje, a njihova obrada prvog hita grupe svoje regije te konačno i dokumentirati djelovanje Boa Milion pokazala se iznimno inventivnom, baština na diskografskim izdanjima. zaslužniji za njezino stilsko usmjerenje i realizaciju glazbene nadarenosti. pa je projekt zaživio kao band. Grabber i Tomec (Cantus d.o.o.) Na album što ga je povodom petnaeste godišnjice koji su realizirali odličan projekt reinterpretacije djelovanja objavila Hrvatska glazbena unija — Po– Iako je svestrana glazbenica hrvatskoj glazbenoj tradicionalne glazbe Dalmatian Dub uz pomoć astavljajući sustavno njegovanje hrvatske družnica 2 Split, uvrštene su izvedbe sastava Otpri– javnosti postala poznata kao jazzistica, njezino je Ivana Jurića Yurija, pjevača grupe ST!ilness, od– N umjetničke popijevke, mezzosopranistica like ovako, Trio Brodarići, Steve Wolfman Band, područje djelovanja puno šire. Polaznica je Ljetne lučili su razraditi inicijalne ideje. No, rezultat je Katja Markotić osmislila je nosač zvuka sa zabo- Sunnysiders, Barber Shop te Harpoon Blues Band. jazz škole u Grožnjanu koju je vodio Boško Petrović promjenjiv, ovisno o pravcu kojim žele krenuti u ravljenim pjevima. S koncertnih podija može se, i Njemu se u jednoj izvedbi pridružuje Carl Reuter, — u njegovoj produkciji sudjelovala je s ostalim po– pojedinoj pjesmi. Pritom se na albumu nalaze to rijetko, čuti tek manji dio naše vokalne baštine. pjevač, gitarist i skladatelj koji je tragično preminuo laznicima u snimanju albuma Sky Over Grožnjan, skitovi s govorima poznatih hrvatskih političara, Brojni su dijelovi, pa čak i cijeli opusi, pojedinih neposredno pred nastup na prošlogodišnjem Cro– The Future of Croatian Jazz— a danas je, nakon za– no to nije osobito učinkovito. U pjesmama gdje autora zaboravljeni. Zato već zastupljenost nekih atian Blues Challengeu održanom početkom stu– vršene Srednje glazbene škole Ivana Matetića Ro– Golem želi biti pretenciozan i ozbiljan, rezulta– skladateljskih imena na CD–u izaziva ushit. Jer, denoga. Osim neizbježnih standarda blues i rock njgova u Rijeci (klavir, udaraljke), studentica i sti– ti su posve oprečni, dok zadiranje u teme koje doista, tko od običnih slušatelja, a i od mnogih repertoara, na izdanje su uvrštene izvedbe sklad– pendistica glazbene akademije Berklee College of imaju manje veze s ovdašnjom svakidašnjicom stručnjaka u područjima vokalne glazbe i muzi– bi hrvatskih blues autora (većinom na hrvatskom Music u Bostonu, najpoznatije svjetske jazz škole. donosi i mnogo povoljnije rezultate, kao što kologije, poznaje solo popijevke Franje Krežme jeziku), članova sastava, među ostalima i Jadrana Osjeća se to u njezinim skladbama koje je odlučila je to u folk napjevu Slab gdje gostuje Popay, u (1862.–1881.), Ivana Padovca (1800.–1873.), Vje– Zlodre koji ih je pisao u suradnji sa članovima ban– uvrstiti na prvi albumu. Radi se o popu obogaće– skladbi Kartel ili u obradi pjesme Ramba Ama– koslava Rosenberga Ružića (1870.–1954.), Albe da Otprilike ovako. Uz njega su koautori skladbi nom elementima jazza, rocka, funka i world music, deusa Šakom u glavu. Očito je kako je album tek Vidakovića (1914.–1964.) i Josipa Vrhovskoga Paradentoza blues, Paranoja, Novo jutro i Parobrod o njezinim glazbenim snovima, promišljanju o ži– zbirka pjesama nastala iz goruće potrebe da se (1902.–983.)? A one su, uz nešto zastupljenije solo bubnjar i pjevač Vladimir Kragić — Marinić, or– votu, ljubavi, temama primjerenim njezinom nara– kreira izdanje, pa kao dobrodošao eksperiment, pjesme Vatroslava Lisinskog (1819.–1854.) i Ferde guljaš i udaraljkaš Eduard Botrić i Tonči Kragić, štaju, uz zrelo glazbeno promišljanje i veliku nada– ono korektno funkcionira, ali ništa više od toga. Wiesnera Livadića (1799.–1879.), na pjevačkim re– dugogodišnji član izvorne postave toga sastava. renost, ali i pjevačku i sviračku vještinu. Šteta je što se inicijalni naboj zapažen u pjesmi citalima i u radijskim programima upravo ključna Milion nije razvio u kohezivniji album koji ne bi U osmišljavanju CD–a, umjetnica se uzdala u vje– supstanca melodioznosti, ljupkosti i, često, neke Uz Laku noć, gospodine Blues autora Roberta Gru– patio od očite pretencioznosti. naivne ljepote u najboljem smislu te riječi. bića, njihova pjevača i bas gitarista, sastav Barber štinu Olje Dešića koji je napisao aranžmane za ve– Shop izvodi i skladbu Washin Machine Kragić — ćinu pjesama, snimio je i producirao album, svirao Vrijedi istaći citat iz briljantnog komentara izdanja Marinića i Zlodre. Steve Wolfman band predstav– klavijature te programirao i pjevao prateće vokale. koji piše muzikologinja dr. sc. Koraljka Kos — Li- lja se jednim standardom i autorskom pjesmom (Davor Hrvoj) sinski otkriva nove mogućnosti vokalne lirike i uzdiže Jučer još Steve Vučkovića, vođe sastava, pjevača i CD izlog Vere Lončar popijevku na razinu glazbene vrste koja je ravnoprav- gitarista, a Sunnysidersi, pobjednici 2. hrvatskog na ostalima; popijevke prerano preminuloga Krežme Blues Challengea i prošlogodišnji polufinalisti In– zrače toplinom šumanovske lirike; Padovac je većinu ternational Blues Challengea u Memphisu, izvode svojih ljupkih strofnih popjevaka skladao uz pratnju skladbe There Where Blues Was Born i Anything You gitare što svjedoči o njihovu mjestu u kućnome muzi- Do njihova pjevača, gitarista i usnog harmonika– ciranju; Livadićeve se popijevke odlikuju nadahnutom ša Borisa Hrepića — Hrepe. Dok je Trio Broda– pjevnom melodijom; melodika Ružićevih pjesama je rići ostao vjeran Jimiju Hendrixu, Harpoon Blues atraktivna i učinkovita na koncertnom podiju, a na Band obradio je Baladu o Sivcu Tome Bebića, dok području harmonije očita je razvojna linija prema sve u suradnji s Carlom Reutterom izvodi njegovu pje– većoj ekspresivnosti primjenom kromatike; Vidakovi- smu Radio Love. Sve su te koncertne izvedbe pro– ćeve pjesme svjedoče o kompozitorovoj bliskosti s na- žete pozitivnim vibracijama, uzbudljivim solima i rodnim glazbenim izričajem; a Vrhovskijeve obradbe duhovitim tekstovima. međimurskih narodnih napjeva otkrivaju njihovu la- General Woo tentnu (često modalnu) harmoniju i maštovito varira- To se posebice očituje na DVD izdanju koje do– ju glasovirsku pratnju u pojedinim kiticama. Posebno nosi pet izvedbi više nego CD, a među njima je VERBALNI DELIKT je zanimljiva Lisinskijeva pjesma An die Frühlin- još nekoliko autorskih. Snimke svjedoče o veli– KRISTIAN TERZIĆ (Aquarius Records) gswinde (Proljetnim vjetrovima) koja mu je kasni– kom entuzijazmu organizatora, ali i glazbenika je poslužila kao predložak za poznatu orkestralnu koji godinama ustraju u popularizaciji u nas posve Kristian Terzić apokon! Od zamiranja djelovanja El Baha– idilu Večer. nekomercijalnog glazbenog idioma. Zahvaljuju– Ntteeeja i Ugly Leadersa konačno se pojavio ći blues zanesenjacima slika o toj glazbi još će se (Apeiron Records) Uvijek raspjevana i u pristupu radu entuzijastična, rap–album koji koristeći osnovne rap–pretpo– malo izmijeniti — u njezinu korist. stavke ne djeluje zamorno, ima snažne i ekspli– Katja Markotić oživjela je zaboravljene opuse (kod ristian Terzić, višestruki dobitnik stručne citne stihove koji ne zadiru u banalnost i pro– Lisinskog, Krežme, Padovca i Livadića uglavnom Promoviran prvijenac mlade Knagrade »Status« Hrvatske glazbene unije dukcijski slijedi svjetske trendove. Dok su drugi na njemačke tekstove) uz pomoć pijanistâ Tomi– multiinstrumentalistice Dine za najinstrumentalista godine u kategoriji »Za– inicijalno rap–izvođači ponajbolje radove ostva– slava Fačinija, Danijele Petrić i Ljubomira Gašpa– Rizvić bavna, pop–rock i urbana glazba« — Klavijature rili uplivom drugih glazbenih sredstava (TBF, rovića te gitarista Krešimira Bedeka. Omogućivši (2006./2008./2010.), na autorskom jazz–fusion Elemental, Edo Maajka, Kandžija...), na treće– tim izdanjem najvažniju, prvu i neposrednu infor– prvijencu okupio je sekstet čiju postavu čine izu– Velika skladateljska, mu solo–albumu General Woo efektno spaja sve maciju o njima, učinila je veliku uslugu hrvatskoj zetni glazbenici: trubač i krilničar Branko Sterpin, rap prednosti i realizira jedan od najboljih hrvat– vokalnoj lirici. gitarist Alen Spada, bas gitarist i kontrabasist Luka pjevačka i sviračka skih albuma u prošloj dekadi. Ono što je najbit– Veselinović, udaraljkaš Boris Popov i bubnjar Mar– CD izlog Davora Hrvoja nije jest da iskazuje ono što misli bez dlake na ko Matošević. Album omeđuje/otvara i zatvara vještina jeziku, odnosno ono što misli veliki dio ovdašnje Razni izvođači skladba Tribal Thing u dvama verzijama, studijskoj sklopu Dana dvorane Lisinski, 29. prosinca populacije, no zbog raznih razloga ne želi to reći. i live. I doista, »pleme« se predstavlja svim jakim U2011. nastupila je Dina Rizvić, osamnaesto– Genaral Woo je umjesto hrvatske šutnje oda– stranama, kako u proživljenoj svirci svih sudionika, Split Blues Festival godišnja labinska kantautorica, prozvana hrvat– brao hrvatski urlik i da je ovakav album izašao u tako i u solo dionicama Strepina i Spade, dok im skom Norah Jones (Mala dvorana). Tom prigodom prošlom stoljeću, zacijelo bi došao na udar nekih sigurnu podlogu osiguravaju Terzić i Veselinović, promovirala je svoj prvi CD Bez poraza u izdanju institucije za političko ili nacionalno ćudoređe. — In memorian a Popov i Matošević drže groove. Uz spomenutu Croatia Records. Na programu su bile skladbe s Danas General Woo i njegovi stihovi nisu pri– skladbu, na repertoar albuma uvrštene su također albuma od kojih je sve, osim Breakeven iz reperto– jetnja, bez obzira što su na tapetu svi političari Jadran Zlodre Terzićeve skladbe Five Stars, Up & Down te Six ara irske grupe The Script i makedonske narodne i javne osobe koji dobivaju ono što su i zaslužili. Of Eight u kojima sudjeluju gostujući glazbenici: (HGU) Zajdi zajdi pjevača i skladatelja Aleksandra Sari– Problem percepcije nastojao se nadići distribu– saksofonist Vojkan Jocić, trombonist Luka Žužić evskog, napisala Dina Rizvić (tekstove i glazbu). cijom albuma kroz besplatni download, no dok ahvaljujući udruzi Hrvatske blues snage, blues te Marko Ramljak, u dvostrukoj ulozi violinista i Tek neke su nastale u suradnji s glazbenicima s radijske postaje zaobilaze Generala Woo (čega je Zscena u Hrvatskoj živnula je u nekoliko po– vokalista, dok u realizaciji Pinball Blues, River… i kojima je snimala album. Većina njih sudjelovala je itekako svjestan kad rapa: »j** *m ti mater i kad sljednjih godina, sve je više blues priredbi i prostora Perception, nalazimo osnovnu postavu. u kojima se svira. Zahvaljujući većem publicitetu i na promotivnom koncertu. Uz Dinu Rizvić koja ne pušta me radio«). Izvrstan generacijski krik, sve je više mladih blues glazbenika i sastava, kao je pjevala, svirala glasovir i gitaru (inače svira još Zajednička odlika svih Terzićevih skladbi je čista do bola izrečena istina i ono što je najvažnije, kad i diskografskih izdanja. Jedno od njih dvostruki je nekoliko glazbala), nastupili su gitarist Ivan Pešut, i jasna artikulacija te pitkost i melodičnost, una– je rap posrijedi, izrazito kompetentno realiziran album koji sadrži CD i DVD sa snimkama ostva– klavijaturist Zvjezdan Ružić, bas gitarist Zvjezdan toč ne tako jednostavnim harmonijskim progresi– — album Verbalni delikt predstavlja djelo koje bi renim na Split Blues Festivalu održanom na Pro– Marjanović i bubnjar Branimir Gazdik te gudač– jama. Možda će upravo ovaj album biti taj koji će moglo biti inspiracija izvođačima koji se imaju kurativama u Splitu na prvi dan ljeta i Svjetski dan ki kvartet u sastavu Helena Ivezić, Iva Štefančić, pridonijeti da fusion jazz izdanja na ovim prosto– protiv čega buniti, ali ne znaju kako to odgovor– glazbe, 21. lipnja 2011. godine. Glazbenici su izda– Marino Tomasović i Romana Bačić. Kao gosti rima više ne budu egzotika ili eksces koji nam se no izreći. nje posvetili Jadranu Zlodri Gobbu, članu splitskog nastupili su mladi glazbenici, prijatelji s kojima je desi svakih nekoliko godina. BROJ 173, OŽUJAK 2012. 15

CD izlog Bojana Mušćeta klasika na albumu Sabrano, pri čemu je vidljivo da, kreirali su i ovoga puta vrlo dobar pop–album gdje pjesmuljci upravo pravi soundtrack za zimske dane, kako produkcijski napreduje rad na svakom urat– svaki pomak izvan predvidljivih dosega znači i šire– upravo u doba kad se Djed Mraz i očekuje. Uosta– ku, tako su i autorska vrludanja sve očitija. No, ona nje vlastitoga izvođačkoga manevarskog prostora. lom, snijeg uvijek pada na radost mališana, pa su nisu posljedica kreativnih blokada, nego istraživa– Tako je uvodna skladba Neopisivo rasni hit na kome takve i ove pjesme. nja, od meditativnih introspekcija do baroknih ri– se zatekao i Black Twang, jedna od najznačajnijih CD IZLOG IZLOG CD tmičkih zahvata. Iz današnje perspektive dio ovoga figura britanskog hip–hopa. Ono što je konstanta IZLOG CD stvaralaštva može zvučati monotono, jednolično i svih tih izdanja jest snažan i stamen Ninin glas, zamorno, no u doba izdavanja prvih pet albuma, pa u kategoriji hrvatskog mainstreama, album se Mlinarčeva glazba tabala je puteve za prolaz novih svakako izdvaja izvedbeno i produkcijski, dok je rock–strujanja, od prirodno srasloga Parnog valjka autorska razina standardno u plusu. do novovalnih izvođača. Drago Mlinarec konačno dobio Upravo stoga, ova kolekcija ima snažnu dokumen– osmerostruki box–set kolekcija tarnu vrijednost, nakon 30 godina revalorizira rad sa svim autorskim albumima u iznimnog glazbenika i slušateljima omogućuje novi izdanju Croatia Recordsa bliski kontakt s njegovim pjesmama, za što defini– tivno nikad nije kasno.

Jedna od Massimo najvrjednijih DODIRNI ME kolekcija za povijest SLUČAJNO hrvatske pop glazbe (Aquarius Records) na stara fantomska maksima — da bi i telefon– olekcija Drage Mlinarca ima snažnu doku– Sunnysiders Oski imenik izvrsno zvučao da ga otpjeva Oliver Kmentarnu vrijednost, nakon 30 godina reva– — slobodno se može primijeniti i na Massima. Bez lorizira rad iznimnog glazbenika i omogućuje novi LICENCE TO BLUES obzira pjeva li autorske skladbe, prerade Sinatre ili bliski kontakt s njegovim pjesmama (Spona) napolitanske pjesme, obrađuje li pjesme s ovih me– Na hrvatskom diskografskom obzoru box–setovi ridijana ili sudjeluje u alternativnom projektu Metal uglavnom predstavljaju neke kolekcije raznorodnih rvatska blues scena od marginalnog proizvoda Guru, Massimo je jednostavno glasovno superioran. pjesama objedinjenih općom glazbenom pojavno– Neno Belan & Fiumens Hpostaje sve više relevantna glazbena pojava za– Možda mu ta činjenica i odmaže kad glas udruži s šću — pop, rock ili love, a namijenjeni su jeftini– hvaljujući povezivanju na različitim razinama — od prosječnim pjesmama, što rezultira monotonijom jem tržištu. Dakako, ima i ambicioznijih radova, OCEANI LJUBAVI osnivanja udruge blues glazbenika, preko snažne i brzim zaboravom. Upravo to se događa na albu– poput Zvuka osamdesetih ili Zvuka šezdesetih, kao i podrške sve propulzivnije diskografske kuće Spo– mu Dodirni me slučajno gdje, osim jednog izuzetka, vrlo dobrih uradaka koje, kao autor, gotovo isklju– (Dallas) na do velikoga blues natjecanja. Sunnysidersi su se nema nijedne pjesme koja bi probila vremensku čivo potpisuje Siniša Škarica, od Ive Robića, Rajke upravo na tom natjecanju iznimno iskazali, a onda opnu i (p)ostala evergreen, kao što su najpoznatije Vali i Bruna Petralija do kompilacija dalmatinskih Pojavljivanje iste verzije iste pjesme na dva uza– stigli i u polufinalne blues natjecanja u Memphisu pjesme koje je potpisao Zrinko Tutić na njegovim i meksikanskih pjesama. stopna regularna albuma pojedinog umjetni– kao jedini neamerički izvođači i sve to bez objavlje– ranim solo–albumima. Album sadrži tri dueta i to kia, uvijek za sobom nosi neku priču, kao što je to nog albuma. Nastupni je nedavno objelodanjen, a je njegov uzbudljiviji dio. Solidna suradnja s Ninom No, rijetka su izdanja koja objedinjuju kompletnu bio slučaj s klasikom Ramonesa Sheena is a Punk zanimljivo je kako pola bada čine članovi poznatih u skladbi Prospi riječi, vrlo dobar duet sa Zoranom diskografiju pojedinog izvođača i to uz simulaciju Rocker ili, u hrvatskim okvirima, sa Šajetinom hrvatskih rock–formacija: vođa i utemeljitelj banda Predinom u inače najboljoj pjesmi s Predinovog originalnih ovitaka i uz prigodne bilješke. Ako ta– uspješnicom Lovranske črešnje. No, kad pola starog Boris Hrepić — Hrepa bio je basist Daleke oba– albuma u suradnji s Matijom Dedićem Tragovi u kvo izdanje sadrži osam albuma, onda ga možemo albuma završi na novom, onda ta priča mora biti le, a Igor Paradiš — Šparka bubnjar skupine Pips, sjeti — Što bi mi bez nas (izvorno Kaj bi mi brez nas? titulirati raritetom. Takvu diskografsku čast svoje– dublja. Upravo su tako duboki Oceani ljubavi Nene Chips & Videoclips. Ipak, prepoznatljiv trademark Lačnog Franza) i izvrstan duet s Arsenom Dedićem dobno je doživjela Josipa Lisac, no taj box–set nije i Belana & Fiumensa jer se u njih jednostavno ulila banda predstavlja suptilni vokal Antonije Vrgoč, u glazbenoj obradi pjesme Gustava Krkleca Za jed- njezina konačna osobna iskaznica, s obzirom da je Rijeka ljubavi, prijašnji album družine. Dubina pri– osobito izražen kad joj se basovima i baritonima nom kapi čistoga života. Upravo ta skladba izuzetak je aktivno nastavila snimati i dalje. če je u tome što su Oceani ljubavi kompilacija Bela– pridruže ostali članovi banda. Blues Sunnysidersa koji potvrđuje da Massimo sigurno ima atraktivnije novih pjesama izvedenih na Šibenskom festivalu, je poletan i pitak do te mjere da bi neke od pjesama i uzbudljivije glazbene putove kojima bi se mogao Stoga je Drago Mlinarec koji je zadnji album sni– pa je posrijedi svojevrsno off–izdanje. Kada se, s u hrvatskom prepjevu i uz odgovarajuću produkci– kretati, umjesto konfekcijskog popa za društveno mio davne 1982., vlasnik jedine osmerostruke druge strane, zna da Belan nove pjesme isporuču– ju zasigurno mogli biti hitovi. Ovako, kompletan korektnu uporabu. To ne znači da je posrijedi loš box–set kolekcije, s kompletnom diskografijom. U je gotovo isključivo na tom festivalu, onda je očito materijal predstavlja prilično povezano tkivo, bez album; u recentnoj estradnoj produkciji predstavlja međuvremenu su nove generacije mogle ostvariti kako je izdanje namijenjeno isključivo najzagriže– velikih kvalitativnih oscilacija. Najtanji trenutak jedno od boljih ostvarenja, ali u odnosu na prijašnje kontakt s njegovim stvaralaštvom putem CD kom– nijim fanovima. Pritom je očito da je pet pjesama albuma je produkcija Mikija Noplinga i Hrepe. Massimove dosege, riječ je tek o dobrodošloj obnovi pilacije Krhotine s koje je, za box–set kolekciju, pre– s albuma Rijeka ljubavi superiornije novonastalom Za nadati se da će neki majstor iz Memphisa uzeti repertoara. uzeta bilješka Dražena Vrdoljaka objavljena 1996. materijalu, no u takvome kontekstu, Belanovo Sunnysiderse pod svoje i na idućem albumu izvući te reizdanja deset godina kasnije, s još jednom no– stvaralaštvo, zapravo, opredmećeno je u još jednoj ono najbolje od njih jer je očito posrijedi tim koji vom pjesmom. Osim toga, objavljena su dva albu– dimenziji. Konkretnije, Oceani ljubavi napokon su može još mnogo pružiti vlastitom otvorenom vi– ma Grupe 220 (reizdanje prvoga domaćeg albuma konačni diskografski dokaz kako je Neno Belan je– zijom bluesa. s autorskim pjesmama Naši dani i kompilacija 16 dan od dva najpotentnija dalmatinska autora (drugi originalnih hitova) i Ultimate Collection, kompilaci– je Gibonni). Kao jedan od najjačih pop–izvođača ja njegovih solo radova i radova Grupe 220, tako na ovim prostorima to je dokumentirao live–albu– da je diskografska važnost Drage Mlinarca u CD mom Tvornica snova, no kao dalmautor ističe se, formatu korektno predstavljena, ali i nerazmjerna od prve do posljednje pjesme, upravo ovim ostva– njegovoj važnosti za hrvatsku suvremenu glazbu. renjem. Uostalom, kad neki album sadrži jednu od Usporedbe radi, Mlinarčev suvremenik Arsen De– ponajboljih dalmatinskih pjesma svih vremena — dić, podjednako zaslužan za krčenje kantautorskih Galeb — onda je teško narušiti dobar dojam, čak i s puteva krajem šezdesetih i početkom sedamdese– loše izvedenim ovitkom. tih, ima više od dvadeset CD izdanja, kao i box–set sa četiri diska. Dakako, Arsenova važnost ne mjeri se CD izda– njima i po osobnom sudu, mislim da se iz njego– Vava ve ostavštine može realizirati u ovom trenutku još toliko radova (a reizdanja vinila osobito bi krijepila CINEMASCOPE BLUES dušu fanova), no Drago Mlinarec je ostao u statusu koji zorno opisuje ime njegova albuma iz 1977. — Siniša Doronjga Simpy i (Dallas) Negdje postoji netko. Zagrebački mališani etvrti solistički album Vlade Simcicha Vave Pa ipak, trideset godina nakon izvođačke karijere, Čna formativnoj ravni predstavlja novum na objavljeni su sada u ukusno dizaniranoj kutiji (di– DJEČJE PJESME hrvatskom diskografskom tržištu zato jer se po– zajn Bachrach&Krištofić) svi njegovi solistički al– javljuje na vinilnom formatu, uz vaučer za mp3 bumi, od 1971. do 1982. — A ti se ne daj, Pjesme s DJEDA MRAZA format. Dakle, nije objavljen na još uvijek domi– planine, Rođenje, Negdje postoji netko, Sve je u redu, (Dallas) nantnom formatu CD–a, a zanimljivo je kako je Tako lako, Sabrano i Pomaknuto. Zanimljivo je kako Nina sniman isključivo na analogan način. Dojmu re– ga na većem dijelu ostvarenja prate članovi Grupe Dječje pjesme prilično su sklizak teren za sve tro štiha pridonosi i izvrstan ovitak albuma s fo– 220 koja se sredinom sedamdesetih transformira– NEBO autore. Nužno je, naime, stihovima i glazbom tografijom analognog pojačala.Cinamascope Blues la u Parni valjak. Od navedenih albuma, samo je »pogoditi« upravo određen uzrast jer kako djeca ra– zaključni je album iz njegove trilogije ambijental– Sabrano kompilacija, na njoj su nanovo snimljeni (Aquarius) stu, tako im se mijenja ukus, pa je u jednom trenut– ne glazbe (ostala dva su Soundtrack i Poljubac je neki Mlinarčevi favoriti, tako da bi s takvim ostva– uge diskografske pauze koje Nina radi, pred– ku Justin Bieber kralj, a zeko i potočić nepotrebna izdaja), a za razliku od prilično eksperimentalnih renjem sigurno ušao u konkurenciju za Porin s no– Dmnijevaju kako skuplja najbolji materijal za su prtljaga ranog djetinjstva. Srećom, tajne zanata zahvata na prijašnjim ostvarenjima, recentni al– vim albumom, jer su posrijedi tada bile nove snim– friški album koga će redovito proglasiti najboljim mnogi su svladali. Još od albuma 20 slavnih s Bo– bum ipak zvuči konvencionalnije. Očito namjer– ke. Mlinarec ipak u svojim vitrinama ima Porina, u karijeri. U stvarnosti, to je tek PR. Istina je kako bijem Marottijem od prije četrdesetak godina do no kreiran kao materijal koji se može iskoristiti onoga za životno djelo. Nina ne napreduje jer su posljednja četiri albuma, danas, mnogi se prilagođavaju upravo onim naj– kao podloga na celuloidnoj vrpce (a neke od pje– uključujući recentni, prilično slični, bez velikih os– mlađima. Jedan od njih je Siniša Doronjga Simpy sama već su tu i našle utočište!), Vavin Cinemas- Njegov singer–songwriter stil i danas ostaje unika– cilacija. Štoviše, imaju i sličnu recepturu — album koji kreira nježne storije za najmlađi uzrast, a osobita cope Blues na prvo slušanje podsjeća na soundtrack tan na ovdašnjoj sceni, dok je likom i djelom mno– počinje s tri ponajbolje skladbe, a onda se raspadne specijalnost su mu pjesme s Djedom Mrazom. Na Rya Coodera za filmParis — Texas. No, to je tek ge podsjetio na Neila Younga, čak i kad je nakon u kaleidoskop sastavljen od bolje aranžiranih pjesa– albumu Dječje pjesme Djeda Mraza društvo mu pra– ona osnovna asocijacija, jer Vavine autorske za– snažnog akustičkog pristupa ostvario album elek– ma krojenih za festivale, na pokoju suradnju, dobro ve Zagrebački mališani (osim u pjesmi Bijela brada misli ipak idu nekim drugim putovima. Osam tronske glazbe koji ni jednom ni drugom nije tre– producirane tužbalice i neko ugodno iznenađenje Djeda Mraza gdje sudjeluje zbor Loptice). Simpy instrumentala, uključujući preradu Amazing bao. Pomaknuto je bio posljednji album, no više je koje se skotrljalo s početka albuma negdje na kraj. potpisuje glazbu za sve pjesme, dok je većinu stiho– Grace realiziranu slobodnim stilom, predstavljaju to bio eksperiment, nastojanje da se priključi tren– Ono što je pritom bitno jest da Nina ne snižava va napisao proslavljeni autor Mišo Doležal. U kojoj cjelovit doprinos odvažnosti da se realizira album dovima koje je počeo proučavati u kratkotrajnoj kriterije. Vrlo dobro odabrana produkcijska ekipa mjeri ta glazba može biti funkcionalna, može se iz koji sasvim odudara od kanona komercijalnosti i ulozi producenta (Azra, Mali ašov, Zvijezde...). (uključujući poznatoga rock–producenta Denisa perspektive odraslih tek nagađati, no testiranje s par predstavlja dobrodošao autorski doprinos suvre– Stoga, pravi raspon njegove karijere traje od na– Mujadžića Denykena), kao i suigrači u autorstvu, mališana do pet godina pokazalo je kako su zarazni menoj hrvatskoj rock–sceni. stupnog albuma do logične reinterpretacije starih 16 BROJ 173, OŽUJAK 2012. 40. rođendan Jalte, Jalte Alfija Kabilja

MJUZIKL MJUZIKL Od Jalte do Europske unije Piše: Jagoda Martinčević

Najdugovječniji hrvatski mjuzikl na sceni Gradskog kazališta Komedija s najpopularnijim songom »Zelena livada« postala je i hrvatskom livadom koju se željelo sačuvati, a mjuzikalski žanr vedra ozračja bio je plodno tlo za svakoga tko je mislio hrvatski. Vremena su se mijenjala, od zlih do još gorih, no ideja je ostala i opstala dočekavši naše vrijeme.

ana 28. prosinca 1971. održana s onoga svijeta, Jalta, Jalta Mila– stave koja je u »prvoj rundi« od 1971. Dje praizvedba, dana 7. siječnja na Grgića i Alfija Kabilja najdulje do 11. siječnja 1995. kada je posljed– 1972. svečana premijera, a dana 28. je opstala u žanru našeg pjevanog nji put odigrana u premijernoj po– siječnja 2012. četrdeseta obljetnica kazališta kojemu se, po učestalosti stavi, oduševljavala čak nekoliko ge– mjuzikla Jalta, Jalta. Te je večeri za– izvedbi i duljini opstanka na sceni, neracija? Nije je teško odgonetnuti grebačko Gradsko kazalište Kome– još samo pridružuju baleti Licitarsko prisjetimo li se velike praizvedbene dija okupilo svoju vjernu publiku, srce Krešimira Baranovića i Đavo u četvorke — Sande Langerholz Mi– protagoniste nove Jaltine podjele, ali selu Frana Lhotke. Za malu zemlju, ladinov, Borisa Pavlenića, Vladimi– i one iz prve garniture. Među uzva– ne osobito bogata glazbeno–scen– ra Krstulovića i Richarda Simonelli– nicima bio je i predsjednik dr. sc. skog stvaralaštva, pet tako istaknu– ja — koja je uz Štefančića, dirigenta Ivo Josipović koji je Jaltu odgledao iz tih naslova i nije malo, a pogotovo Ferdu Pomykala i ostale suradnike prvoga reda u društvu kolege skla– za najmlađi žanr mjuzikla koji je u prenijela duh i šarm blago ironičnih

datelja Alfija Kabilja, autora glazbe zadnjih četiri, pet desetljeća stao uz rečenica Milana Grgića i pregršt ve– Ć za najdugovječniji hrvatski mjuzikl. bok onome što se istodobno zbivalo dre, zarazno melodične glazbe da– Sve skupa pozdravio je redatelj stare u svijetu. Uz zagrebačku guslačku i rovitog Kabilja. Pomalo utopijsku i nove Jalte Vlado Štefančić izgovo– pijanističku školu, animirani film i (tada!), ali i dirljivu priču o »maloj SAŠA NOVKOVI rivši dirljiv proslov u kojemu se na– šansonu, Zagreb je u jednom sret– zelenoj livadi« koju tri sobara, pri– S predstave Jalta, Jalta Alfija Kabilja u Gradskom kazalištu Komedija šao i anđeo Gabrijel, jedan od nekoć nom umjetničkom trenutku dobio spjela na Jaltu godine 1945. kako davno prognanih anđela iz Kome– i pionire zagrebačke škole mjuzi– bi se brinuli o rublju svojih velikih Ljubljanu, Sarajevo, Zenicu, Subo– gičnoj pjevačko–glumačkoj ekipi ne dijine dvorane, a slučajem spašen i kla — tekstopisca Milana Grgića šefova (aluzije na Staljina, Churc– ticu, Beograd, Trst, Oslo i Beč, i baš može ništa prigovoriti. Na svečanoj proglašen anđelom čuvarom ove, ali i skladatelja Alfija Kabilja, no oni, hilla i Roosevelta), ne žele prepu– je svugdje izazivala ovacije, čežnju, su predstavi pod ravnanjem Veselj– i mnogih drugih predstava omiljena za razliku od ostalih rodonačelni– stiti političkoj podjeli, zagrebač– po koju suzu i — očekivanje. Od ka Barešića zablistale dame: uvjer– kazališta na Kaptolu. ka spomenutih škola, do danas nisu ka je publika te 1971./’72. godine, prave Jalte do Europske Unije bio ljiva i lijepa Danijela Pintarić kao dobili dostojne nasljednike. Kao što u znanim okolnostima, objeručke je dug put, a na njemu je opstala i Nina Filipovna i neodoljivo komič– Zagrebačka škola mjuzikla ni Jalta, Jalta nije dobila pravu na– prigrlila. »Zelena livada« postala je mjuzikalska Jalta, Jalta, kao umjet– na Jasna Palić Picukarić u ulozi Bri– nički prinos idealu, bez obzira na gadirke. Slijedili su ih sobari, Đani Doista, 40 godina stara (ili mlada) Jal- sljednicu iako će sam autor glazbe, i hrvatskom livadom koju se želje– Alfi Kabiljo, ustvrditi da je njegov lo sačuvati, a mjuzikalski žanr vedra posljedice. Stipaničev, Ronald Žlabur i Dražen ta, Jalta ima razloga za slavlje, uvr– Čuček te u manjim ulogama Adal– i Grgićev Kralj je gol bolje djelo, a s ozračja bio je plodno tlo za svako– Prije dvije godine Komedija se od– stivši se sa sveukupno više od ti– bert Turner, Denis Grabarić i dru– tom se ocjenom autorica ovoga tek– ga tko je mislio hrvatski. Vremena lučila na novu Jaltu u novoj, mladoj suću izvedbi (od kojih 652 samo u gi, na čelu s legendarnim Borisom sta svesrdno slaže. su se mijenjala, od zlih do još gorih, postavi. I nije pogriješila, iako se Komediji) među tri najviše igrana Pavlenićem koji je proteklih četrde– no ideja je ostala i opstala dočekavši optimizam pamćenja oštro miješa u naslova hrvatske glazbeno–scen– Zarazno melodična glazba set godina avansirao od sobara Gri– naše vrijeme. U međuvremenu, Jal- usporedbe. Osobno, stara mi je Jalta ske produkcije. Uz Zajčeva Nikolu še do ruskog generala! Šubića Zrinjskoga i Gotovčeva Eru U čemu je, dakle, tajna djela i pred– ta, Jalta je pohodila i Rijeku, Osijek, ruhom bila milija, no mladoj se ener–

— 15.000 kn Udruga Mraz, Zabok: HGF Zabok — 10.000 kn sa srcem Rezultati Natječaja Hrvatski tamburaški savez Osijek: Festival — 25.000 kn Art scena, Zaprešić: 5. demo festival — 5.000 kn za potporu hrvatske tamburaške glazbe Ivica Duspara — projekt Novi zvuk, Zagreb: — 7.000 kn Hard Place d.o.o., Zagreb: HR demo klub programa zabavne — 20.000 kn Koncertne večeri i glazbeno stvaralaštvo Cold Snap, Varaždin: Koncerti i turneja — 10.000 kn Udruga »Kanat«, Kastav: Festival čakavske — 15.000 kn — 5.000 kn Folklor d.o.o., Zagreb: Festival BLEF (Band POTPORE glazbe iz sredstava šansone Čansonfest Glazbeni festival, Pitomača: Pjesme Udruga »K.L.U.B.«, Orahovica: Festival Laptop Electronic Festiva) naknade za prazne — 15.000 kn Podravine i Podravlja Pitomača »Ferragosto Jam 5:PIKNIK« — 5.000 kn Hrvatski sabor kulture, Zagreb: 45. susret — 20.000 kn — 10.000 kn Zajednica Hrvatskih kulturno–umjetničkih medije u 2012. godini hrvatskih pjevačkih zborova, Novigrad Udruga za razvoj nezavisne kulture SIDRA music, Split: Festival »Za Lastovo udruga Međimurske županije, Čakovec: a Natječaj koji je bio otvoren od 20. — 20.000 kn »Šigureca«, Zadar: JUMF festival sve bi da« i Festival alternativne urbane 19. smotra limenih glazbi i puhačkih listopada do 18. studenoga prošle Hrvatski sabor kulture, Zagreb: 26. susret — 10.000 kn glazbe orkestara, Goričan — Zgodine, u 2012. izdvojeno je pola hrvatskih puhačkih orkestara, Novi Studentski centar Zagreb: Muzički salon SC — 10.000 kn 10.000 kn milijuna kuna. U propisanom roku pristiglo je Vinodolski — 10.000 kn Glazbeni festival »Šokačke pisme«, Udruga Maraton, Rijeka: Projekt — Ajmo, 65 prijedloga, od kojih su dva diskvalificirana — 20.000 kn Hrvoje Hegedušić, Zagreb: Zagrebfest Županja: 7. festival »Šokačke pisme« ti, ja i ti protiv nasilja među mladima zbog neriješenih dugovanja prema ZAMP–u Hrvatski sabor kulture, Zagreb: 9. susret — 40.000 kn — 7.000 kn — 5.000 kn iz ranijih godina. Uz podršku stručne službe hrvatskih malih vokalnih sastava Trade off d.o.o.Čakovec: Međimurski Glazbena estradna udruga — Gardelin, Udruga Ponos domovine, Karlovac: Hrvatskog društva skladatelja, prijedloge — 5.000 kn festival zabavne glazbe — 15.000 kn Vela Luka: Prvi glas Vele Luke Festival Hrvatski pleter je razmatralo Povjerenstvo u sastavu Ante Umjetnička organizacija Festival šansone Udruga Bubamara, Vinkovci: Rock — 5.000 kn — 6.000 kn Pecotić (predsjednik), Aleksandar Dragaš i Chansonfest, Zagreb; Chansonfest Marinfest (humanitarni festival) Udruga Klub muzika, Zagreb: Akustika — Darko Bakić. Povjerenstvo je odabralo i izdvojilo — 20.000 kn — 15.000 kn Večeri akustičnih nastupa Sredstva za programe označene brojevima 38 projekta kojima je odobrena potpora. Melody, Kastav: Festival MIK melodije Istre Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, — 9.000 kn 1, 4, 9, 12, 15, 18, 19, 21, 32 i 38, namijenjena i Kvarnera Krapina: Festival kajkavskih popevki Krapina Udruga Glazbeni program »Osječka su isključivo za novčane nagrade autorima. Stimulirani su: — 25.000 kn — 20.000 kn škola«, Osijek: Edukativni projekt »Neću Za program broj 3 dio sredstava predviđen Skalinada, Split: Runjićeve večeri Split Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića, drogu« je za nagrade autora, a dio za organizaciju Katedra čakavskog sabora, Čavle: Festival — 10.000 kn Zlatar: Festival dječje kajkavske popevke — 8.000 kn festivala. grobnička skala Spona, Zagreb: Velika rock eksplozija Zlatar Udruga za kulturu Hrvatsko zagorje, — 15.000 kn — 25.000 kn — 7.000 kn Krapina: Festival ZGF Krijesnica CROMIDI, Dalibor Pirc, Sisak: Proizvodnja i Autor d.o.o. Zagreb: CMC festival Vodice Hrvatske blues snage, Zagreb: 3. Zagreb — 6.000 kn distribucija MIDI datoteka — 15.000 kn Blues Festival Udruga »Sa srcem«, Zagreb: Projekt Kutija

HDS–a prijedlog je prihvatilo u cijelosti. Hr- KUD »Bjelovar«, Bjelovar: 7. bjelovarski — 7.000 kn Hrvatska kulturna udruga »Pjevana Rezultati vatsko društvo skladatelja zahvaljuje svima folklorni susreti Zajednica hrvatskih kulturno–umjetničkih Baština«, Zagreb: Multimedijsko izdanje Natječaja za koji su se prijavili na Natječaj i čestita nosite- — 5.000 kn udruga Međimurske županije, Čakovec: »Pučko crkveno pjevanje u Kolanu — potporu programa ljima potpora te potiče ovogodišnje nositelje Udruga glazbene starine, Gorjani: Nosač 5. dječja smotra međimurske popevke, Zadarska nadbiskupija« i druge koji se bave tradicijskom glazbom zvuka »Vraćanje tradiciji« Sv. Martin na Muri — 10.000 kn

POTPORE tradicijske glazbe u da se jave na Natječaj za 2013. godinu o — 10.000 kn — 4.000 kn Hrvatska kulturna udruga »Pjevana 2012. godini kojemu će biti pravovremeno obaviješteni. Centar za tradicijska glazbala Hrvatske, Zajednica hrvatskih kulturno–umjetničkih Baština«, Zagreb: Multimedijsko izdanje Zagreb: Nosač zvuka »Hrvatske gajde« udruga Međimurske županije, Čakovec: »Pučko crkveno pjevanje u Kali — rvatsko društvo skladatelja provelo Potpora je odobrena — 6.000 kn 8. smotra pesmarica naših mamica Zadarska nadbiskupija« je treći Natječaj za stimulaciju glaz- sljedećim programima: Centar za tradicijska glazbala Hrvatske, osoba treće životne dobi — 10.000 kn Hbenih manifestacija i glazbenog Zagreb: 6. hrvatski gajdaški festival — 4.000 kn Koncertna direkcija Zagreb: 46. stvaralaštva s područja tradicijske glazbe. Udruga Histriart, Pula: Zarozgajmo na — 10.000 kn Krešimir Magdić, Dubrovnik: Nosač zvuka međunarodna smotra folklora Zagreb Sredstva u 2010. godini prikupljena su iz Ćićariji — V. smotra tradicijske glazbene Gacko pučko otvoreno učilište, Otočac: 14. »Korizmeni napjevi dubrovačkog kraja« — 30.000 kn fonda koje je služba ZAMP–a prikupila na baštine istarskog sjevera smotra folklora Ličko–senjske županije — 11.163,97 kn Pasionska baština, Zagreb: Koncerti ime naknade za izvedbe narodnih umjet- — 10.000 kn — 15.000 kn KUD »Kupljenovo«, Kupljenovo: Tiskanje tradicijske glazbe ničkih tvorevina u izvornom obliku, suklad- Udruga Histriart, Pula: Maša po starinski, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb: knjige »Kupljenski spomenar: 1. diel — — 20.000 kn no članku 8., stavku 3, Zakona o autorskim Sveti Petar u Šumi — 5. smotra Pavo Gadanyi i tradicija sviranja i tanci i popievke« KUD »Kaštelir–Labinci«, Kaštelir: i srodnim pravima. Ukupna sredstva iznosi- starocrkvenog pučkog pjevanja izgradnja podravskih duda (istraživanje, — 10.000 kn Međunarodni festival »Okarina fest« — la su 312.163,97 kuna. — 10.000 kn izrada CD i DVD mastera) Ogranak seljačke sloge Buševec, 5.000 kn Umjetnička udruga Transhistria ensemble, — 20.000 kn Buševec: 5. međunarodni festival Kulturno–umjetnička udruga »Seljačka Na Natječaj u 2012., u propisanom roku Pula: Panphonia Istriana / Istarsko Folklorni ansambl Broda, Slavonski Brod: tradicijskih glazbala sloga«, Nedelišće: Smotra međimurske pristigla su 54 prijedloga, od kojih je jedan mnogozvučje, DVD br.3 — Labinjonska Smotra folklora Brodsko kolo — 10.000 kn popevke — diskvalificiran zbog neriješenih dugovanja cakavica — 15.000 kn Hrvatsko kulturno društvo »Izvor«, Donja 10.000 kn prema ZAMP–u iz prethodnih godina. Pre- — 10.000 kn Folklorni ansambl Broda, Slavonski Brod: Motičina: Smotra »Motičino moje drago Ethno za plesno glazbenu poduku, ostale prijedloge razmatralo je Povjerenstvo HGU Rijeka: Nabava glazbala za Školu Četiri tradicijske smotre selo« Zagreb: Smotra plesova »Drmeš –da« u sastavu Željko Barba (predsjednik), Sanja svirke sopela i kanta — 20.000 kn — 5.000 kn — 5.000 kn Raca i dr. sc. Grozdana Marošević, uz po- — 5.000 kn Zajednica hrvatskih kulturno–umjetničkih Savez udruga Hrvatski sabor kulture, Ethno za plesno glazbenu poduku, dršku stručne službe Hrvatskog društva HGU Rijeka: XX. bašćinski glasi, udruga Međimurske županije, Čakovec: Zagreb: 19. susret hrvatskih folklornih Zagreb: Knjiga »Cungere–ica– skladatelja. Povjerenstvo je izradilo prijed- tradicionalni susret klapa Tri predsmotre međimurske popevke, ansambala, Čakovec ca«(priprema knjige za tisak) log stimulacija za 29 programa. Na sjednici — 15.000 kn Mursko Središće — 15.000 kn — 5.000 kn održanoj 12. siječnja 2012., Predsjedništvo